NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061219].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 133723 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.12.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ove godine ništa od 'bijelog' Božića</p>
<p>Prema prognozi DHMZ-a, od srijede pa do kraja tjedna, uključujući i Božić, očekuje nas djelomice sunčano, uglavnom suho i stabilno vrijeme, bez padalina</p>
<p>Iako će u utorak ponegdje u unutrašnjosti, osobito u Lici i Gorskom kotaru, te Slavoniji pasti nešto snijega, oni koji se vesele »bijelom« Božiću bit će razočarani. Naime, prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), od srijede pa do kraja tjedna, uključujući i Božić, očekuje nas djelomice sunčano, uglavnom suho i stabilno vrijeme, bez padalina.</p>
<p>U utorak će u cijeloj zemlji biti većinom oblačno, u Dalmaciji mjestimice s kišom, a u unutrašnjosti snijegom, osobito u Lici i Gorskom kotaru, te u Slavoniji. Sredinom dana i poslijepodne oborine će uglavnom prestati, a do kraja dana na sjevernom Jadranu djelomice će se i razvedriti.</p>
<p>Od srijede padaline će prestati, a jutra u unutrašnjosti bit će hladna s temperaturama između minus šest i minus dva stupnja Celzijevih, dok će dnevna biti oko prosjeka - između ništice i četiri stupnja Celzijevih.</p>
<p>No iako nema naznaka snijega, policija poziva vozače na dodatan oprez tijekom blagdana, upozoravajući da, iako nema »pravih« zimskih uvjeta, uvijek postoji opasnost od nesreća. Posebno stoga jer u to vrijeme vozači vole malo više zaviriti u čašicu, a potom sjesti za volan, čime ugrožavaju i sebe, a i druge sudionike u prometu, policija će u akcije.</p>
<p>Policija će pojačano kontrolirati promet, posebice tijekom noćnih sati, doznajemo od načelnika Odsjeka za metodologiju rada policije Ante Matića. Pojačano će se nadzirati kritične skupine vozača, među kojima najprije treba izdvojiti mlade vozače, koji su, prema statističkim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, najčešći uzročnici teških prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama i teškim ozljeđivanjem. </p>
<p>Policija u sklopu akcije »Mir i dobro«, koja ne uključuje samo postupanja vezana uz pirotehniku, utvrđuje narušava li se na određenim mjestima javni red i mir, a tu se često također spominje alkoholiziranost građana, što nerijetko eskalira svađama i tučnjavama, a nisu rijetkost ni ugrožavanje građana uporabom nedopuštenih pirotehničkih sredstava. Uz pojačane ophodnje i kontrolne punktove, policija će, sukladno »crnoj knjizi« mjesta gdje su izgredi češći, upravo na tim mjestima dodatno pojačati snage da bi »stanje sigurnosti tijekom blagdana diglo na višu razinu«. </p>
<p>Upitna »Snježna kraljica«</p>
<p>Ako idućih pet dana temperature na Sljemenu ne padnu ispod ništice, »Snježna kraljica« morat će se održati u drugom terminu. Kako je objasnio Srečko Ferenčak, predsjednik Hrvatske skijaške federacije, rezervne termine već je odobrila skijaška federacija (FIS). Jedan od rezervnih termina je 7. siječnja, odnosno nakon utrke u Mariboru, dok je drugi rezervni termin određen mjesec dana kasnije. Naime, komisija skijaške federacije dolazi 30. prosinca pregledati stazu, a za zasnježivanje uz pomoć topova potrebna su barem dva Celzijeva stupnja ispod ništice, dok prekrivanje cijele staze traje od osam do deset dana. </p>
<p>Mladen BokulićTomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zašto Hrvati ne žele montažne kuće</p>
<p>Nerijetko ih se uspoređuje s radničkim barakama, iako im je trajnost zajamčena na više od sto godina</p>
<p>Najveći dio kreditno sposobnih hrvatskih građana može podići najviše 100.000 eura kredita. To je, na žalost, dovoljno za kupnju samo oko 50 novih »kvadrata« stana u metropoli, ali i većini ostalih većih hrvatskih gradova. Možda se koji »kvadrat« više za taj novac može dobiti ako je riječ o starom stanu ili pak stanu koji nije u središtu većeg grada. O kućama za taj novac nema ni govora, ako nemate zemljište u vlasništvu, odnosno ako želite kupiti zemljište u gradskim sredinama.</p>
<p>Dakle, na priču o idiličnom životu u kući okruženoj cvijećem, troje djece i dva psa većina Hrvata može odmah zaboraviti. Ili možda ipak ne? Odgovor treba potražiti u montažnim kućama. Iako, na žalost, većina banaka ne prati montažnu gradnju, odnosno hipotekarni uvjet za stambeni kredit je zamjenska nekretnina, a ne hipoteka na montažni objekt, vrijedi razmisliti i o drugim mogućnostima kreditiranja, ne isključivo onima koje podrazumijevaju hipoteku. Naime, četvorni metar montažne kuće po sustavu »ključ u ruke« kreće se već od 250 eura naviše, ovisno o modelu, veličini i proizvođaču. Riječ je o više nego dvostruko manjem iznosu no što je potrebno izdvojiti za klasičnu gradnju. </p>
<p>Međutim, iako su na hrvatskom tržištu već dulje vrijeme dostupne, montažne kuće još nisu prihvaćene.</p>
<p>»Glavni uzrok averzije prema montažnoj gradnji leži u tradiciji, znate onu priču 'nema kuće nego od cigle'. Osim toga, kuća se kod nas gradi za nekoliko generacija, a tu je i famozna priča o tri praščića gdje vuk otpuhuje i kuću od slame, ali i drvenu kuću«, kaže Vjesnikov sugovornik inženjer Željko Poštić iz riječke tvrtke »Dom-M.O.N.T.«, koja proizvodnju i tradiciju u gradnji temelji na bivšoj tvrtki »Jela« iz Delnica. Riječ je o jednoj od sve brojnijih tvrtki za gradnju montažnih kuća u Hrvatskoj.</p>
<p>Većina Hrvata montažne kuće uglavnom uspoređuju s radničkim barakama koje su se prije radile na velikim gradilištima, ponajviše zbog toga što su montažne kuće cijenom vrlo pristupačne, a izvedba je vrlo brza.</p>
<p>A kad se nešto napravi brzo i jeftino ne može biti dobro, smatra većina građana. Osim toga, montažne se kuće percipiraju kao one što se kovitlaju zrakom kao graditeljske žrtve uragana.</p>
<p>Prema inženjeru Poštiću - ne, jer što se statike tiče montažna kuća može izdržati jačinu potresa do 10 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, zahvaljujući konstrukciji koja prenosi horizontalne sile. Također, ne dolazi do urušavanja većih dijelova konstrukcije i do gušenja prašinom kao u zidanoj kući. Što se tiče vjetrova, strah je također neopravdan s obzirom na to da kod nas a ni u Europi nema vjetrova takve kinetičke snage kao u SAD-u. Osim toga, takav vjetar će odnijeti krov jednako i na zidanoj i na montažnoj kući. </p>
<p>»Trajnost konstrukcije montažne kuće je više od 100 godina, a naša tvrtka primjerice daje garanciju na 70 godina«, kaže Poštić.</p>
<p>»Bitno svojstvo izolacije, dakle mineralne vune, jest da ljeti otpušta toplinu a zimi je zadržava, i tako čini montažnu kuću ugodnijom za življenje«, napominje Poštić. </p>
<p>I dok klasična gradnja traje u prosjeku i do godinu dana, a da ne govorimo da kod nekih, doduše zbog nedostatka financija, i cijeli život, izrada montažne kuće na terenu traje do tri mjeseca. Naime, montaža prizemne kuće bruto površine 100 četvornih metara traje od sedam do deset dana, a kompletna ponuda »ključ u ruke« spomenutih tri mjeseca. </p>
<p>Okvirna cijena montažne kuće od stotinjak četvornih metara kreće se već od 300.000 kuna. </p>
<p>Ušteda do 7500 kuna godišnje </p>
<p>Prema podacima »Vodiča kroz energetski efikasnu gradnju EIHP«, godišnja potrošnja za grijanje niskoenergetske (montažne) kuće od 150 četvornih metara iznosi oko 35 kilovatsati po četvornom metru, što odgovara potrošnji od tri litre loživog ulja po četvornom metru ili ukupno 450 litara loživog ulja godišnje za grijanje. Ušteda je oko 3,8 puta veća nego kod klasične gradnje. Tako se godišnje na grijanju uštedi oko 5800 kuna. Ako se tome pridoda ušteda tijekom ljetnog razdoblja koju trošimo na hlađenje kuće, razlika je i do 7500 kuna godišnje.</p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Strateške karte buke čuvaju zdravlje građana</p>
<p>Prvi put će se u gradovima i općinama u zemlji doznati podaci o opterećenju bukom okoliša od bitnih izvora buke</p>
<p>Nedavno je Europska komisija dala pozitivno izvješće o napretku Hrvatske u zaštiti okoliša, no upozorila je da u sektoru buke nije postignut nikakav pomak.</p>
<p>Hrvatska na području buke okoliša mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zahtjevima Smjernice 2002/49 Europskog parlamenta i Europskog vijeća u vezi s ocjenjivanjem i upravljanjem bukom okoliša. Ta je smjernica donesena u lipnju 2002. s namjerom uspostave sustava upravljanja bukom okoliša radi smanjivanja štetnog utjecaja previsokih razina buke okoliša na ljude.</p>
<p>»Da bi se odredbe te smjernice potpuno prenijele u hrvatsko zakonodavstvo, potrebno je napraviti niz zakonskih promjena koje na žalost nisu napravljene tijekom donošenja posljednjeg i danas važećeg Zakona o zaštiti od buke«, rekao je Vjesniku Ante-Zvonimir Golem, državni tajnik za zdravstvo.</p>
<p>Ponajprije, dodaje Golem, to je donošenje novih dopuštenih razina buke za bitne izvore buke koji štetno djeluju na stanovništvo (cestovni, pružni i zračni promet, kao i buka industrijskih postrojenja) iskazane preko EU-harmoniziranih indikatora buke koji u Hrvatskoj do danas nisu bili primjenjivani.</p>
<p>»Budući da donošenje tako bitnog pravilnika zadire u domenu zakonodavstva zaštite okoliša, mjeriteljstva, prostornog planiranja i graditeljstva iznimno je bitna suradnja između nadležnih ministarstava kako bi svaki zakonski akt iz navedenih područja mogao biti primjenjiv u trenutku donošenja novih dopuštenih razina buke«, smatra Golem.</p>
<p>Druga bitna novost obveza je izrada strateških karata buke i akcijskih planova zaštite od buke s obveznim sudjelovanjem javnosti. Time će se, tvrdi Golem, prvi put u većini gradova i općina doznati podaci o opterećenju bukom okoliša od bitnih izvora buke. Za te potrebe Ministarstvo zdravstva izradilo je »Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova« koji je trenutačno u završnom stupnju usuglašavanja između ministarstava.</p>
<p>Uza to, kako se s uvođenjem novih odredbi u zakonodavstvo znatno proširuju potrebna stručna znanja pravnih osoba koja su ovlaštene za stručne poslove zaštite od buke, Ministarstvo je već izradilo »Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke«, kao i »Pravilnik o stručnom ispitu iz područja zaštite od buke«. </p>
<p>Njima se želi osigurati nužno neprekidno usavršavanje svih sudionika u provedbi Zakona o zaštiti od buke. Oba pravilnika su završena i u tijeku je usuglašavanje stavova među nadležnim ministarstvima. Golem dodaje da će se - osim donošenja još pet podzakonskih akata na temelju Zakona o zaštiti od buke - morati mijenjati i sam Zakon o zaštiti od buke koji nije potpuno u skladu sa zahtjevima Smjernice, kao i određenih normi iz domene mjerenja i ocjene buke okoliša. »S obzirom na to da u Hrvatskoj od 1990., unatoč postojanju Zakona, nije bilo sustavnog pristupa problematici buke okoliša, kroz transpoziciju odredbi Smjernice 2002/49 u hrvatsko zakonodavstvo pokušat će se postaviti 'zdravi temelj' za problematiku buke okoliša«, zaključio je.</p>
<p>Ti projekti bi trebali značajno pridonijeti smanjenju buke koja štetno utječe na zdravlje. Tu se ponajprije misli na promet. Po svemu sudeći, morat će se sagraditi mnogo više bukobrana no što ih imamo danas. Također, misli se i na industrijske pogone uz kuće. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Agresivan marketing</p>
<p>GORDANA PETROVČIĆ</p>
<p>Kupite, kupite još više! Potrošite što ste na ovaj ili onaj način zaradili, ili što uopće još niste zaradili. Tu su dopušteni minusi, krediti. A tu su i blagdani kada postoje i dodatni razlozi za kupnju darova. Nakit, televizori, kompjuteri, automobili... Možda knjige, CD-i i rukavice, ili su to ipak presiromašni darovi za današnje vrijeme obilja. </p>
<p>Vrijeme, koje predvodi u broju siromašnih. Vrijeme u kojem se ratovi vode za profit, a marketing je glavna proizvodna grana. Danonoćno je s nama - kad palimo televizore i radio aparate, otvaramo poštanske sandučiće i ulazna vrata, listamo novine... </p>
<p> Posebno je agresivan sada, u blagdansko vrijeme, koje bi trebalo biti podsjetnik da smo ljudska bića koja posjeduju suosjećajnost, toleranciju i brigu prema siromašnima, bolesnima, onima drukčijih shvaćanja, vjera i kultura. No, mi smo na koljenima, pred tolikim obiljem, pred tolikim - kreditima. </p>
<p>Pa, hajmo u »shopping«.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Božićna čuda i junaci</p>
<p>ANTUN KREŠIMIR BUTERIN</p>
<p>Deca, važno je ovo kaj delate, samo dajte, no, no...« Tako je jedan od Zagrepčana koji su u subotu došetali do Cvjetnog trga prokomentirao akciju dobrovoljnog darivanja krvi i ulazak u Registar dobrovoljnih darivatelja. Isti Registar koji je do prije koji tjedan raspolagao sa 150 imena - većinom članova obitelji oboljelih od leukemije - danas sadrži više od 600 potencijalnih darivatelja koštane srži.</p>
<p>Samo u subotu, na Cvjetnome, od 10 do 16 sati, crvenu je tekućinu dalo 220 dobričina, više no što ih je godinama bilo u cijelom Registru! Apel naše prijateljice i kolegice Ane Rukavine očito i dalje žanje nezamisliv uspjeh. Iako nas je tjelesno napustila prije tri tjedna, njezina nas misao i dalje čvrsto vodi, pa se osjećamo poput Tri kralja koja pogledom prate zvijezdu Danicu. </p>
<p>Premda Zaklada u osnivanju, koja nosi njezino ime, još nije prikupila sav potreban novac, vrijednost Anine »ovozemaljske misije« nije financijska ni opipljiva. Ona je u tome što je svojom bolešću iz sviju nas izvukla iskonsku dobrotu. U vremenu kad vremena nemamo, kad pisane čestitke zamijenismo brzim i unificiranim SMS-om, a osobne susrete »forwardiranjem« smiješnih tuđih zgoda, stotine je ljudi svoje vrijeme darovalo Ani. Točnije, svima bolesnima i svima nemoćnima.</p>
<p>U tom smislu Vjesnik i za ove blagdane nastavlja tradicionalnu božićnu humanitarnu akciju. Kao što smo lani gomilom korisnih darova razveselili dječji dom u Slavonskom Brodu, ove godine naša božićna donacija ide djeci u Centru za odgoj i obrazovanje u Budinščini.</p>
<p>Na Cvjetnom smo trgu očekivali pedesetak darivatelja. Došlo ih je 220. Puni pouzdanja u ljude, onako kako je to činila i Ana, zamišljamo koliko će ih krv dati od 21. do 23. na Trgu bana Jelačića. Puni povjerenja zamišljamo koliko bi dobrih ljudi iz cijele Hrvatske također dalo krv i postalo darivateljima koštane srži, samo kada bi vađenje krvi bilo organizirano od Vukovara i Savudrije, pa sve do Visa i Dubrovnika...</p>
<p>I tko onda može reći da među nama više nema dobrote? Koji to nevjerni Toma ima hrabrosti istupiti i glasno reći da među toliko ljudi - on ne vidi čovjeka?</p>
<p>Akcija Zaklade Ana Rukavina svoju kulminaciju doživljava u četvrtak, 21. prosinca, velikim humanitarnim koncertom na Trgu bana Jelačića. Dođimo u što većem broju, jer je ovaj Božić doista prepun čuda. A bolnice su prepune junaka kojima treba pomoći. Koji žele život.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Napredak Hrvatske</p>
<p>Svjetski ekonomski forum ukazuje na znatan napredak Hrvatske u razvoju informacijskoga društva</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Kraj godine uobičajeni je termin za svođenje računa. Što smo napravili ili propustili, te koliko nam još treba vremena do ostvarenja postignutog cilja, najčešća su pitanja koja postavljamo kad se primakne novogodišnja noć. U politici, businessu i medijima svođenje računa uzrokuje beskrajne analize i projekcije, posebno kada se radi o području za koje imamo jasne, egzaktne pokazatelje nastalih promjena.</p>
<p> U području informacijskog društva - čiji nastanak u našoj zemlji svjedočimo i kroz ove zapise - pokazatelji napretka su nesporni. To nije samo naša subjektivna raščlamba brojnih događaja što su se u 2006. desili na hrvatskoj informacijskoj sceni, nego, da stvar bude bolja, i podatak Svjetskog ekonomskog foruma, koji u svom godišnjem izviješću ukazuje na znatan napredak Hrvatske u tom području. Dakle, nema bolje prilike za rezime godine, kada za njega imamo i nove, dobre pokazatelje uglednog međunarodnog tijela, koji potvrđuju ono što i sami već duže vrijeme tvrdimo. A to je napredak Hrvatske u nastanku informacijskog društva, te njezin sve bolji položaj u tom segmentu među zemljama regije, ali i Europske unije. Preciznije, u izviješću Svjetskog ekonomskog foruma za 2006. stoji kako Hrvatska prednjači među zemljama kandidatima za članstvo u EU u reformama, kao i u uvođenju informacijskog društva. U potonjem je bolja i od nekih novih članica EU.</p>
<p> U razvitku informacijskog društva, Hrvatska je dobila ocjenu 3,69, dok je druga zemlja kandidat, Turska, zaradila 3,22. Zemlje koje će za nekoliko dana postati članice EU, Rumunjska i Bugarska, ocijenjene su s 3,21 i 3,09. Države u regiji ostvarile su značajno slabije rezultate - Srbija i Crna Gora (ocijenjene su zajedno) dobivaju 2,8 bodova, dok Makedonija »zarađuje« 2,51. Prosjek svih članica Unije iznosi 4,58. Najnaprednije zemlje su Finska, Švedska, Njemačka i Nizozemska, dok su neke članice EU, poput Poljske i Grčke, slabije plasirane od Hrvatske u segmentu razvitka informacijskog društva. Ocjena Poljske za taj sektor je 3,32, dok Grčka, »stara članica« EU, ima ocjenu 3,17. Velik su napredak u području razvitka informatičkog društva načinile Estonija (ocjena 5,49), te Slovačka, Češka, Litva i Latvija. Estonija, iako mala i ne tako bogata, informatički je, po ovim podacima, inovativnija od Njemačke, Austrije i Francuske. Hrvatski napredak nije došao slučajno. Uvođenje novih informatičkih servisa za komunikaciju državne uprave s građanima, stvaranje inteligentnih gradova, informatizacija obrazovnih ustanova i snažan razvitak ITC-a, kao i zamjetno grananje širokopojasnog interneta, nije moglo proći nezapaženo. Odjeknula je i nova vladina politika podrške otvorenom kodu, koja je domaćoj informatici dala priliku za uzlet. Širenje Hitro.Hr servisa, te uvođenje servisa za ispunjavanje poreznih obrazaca i slične usluge zaživjele su u 2006. među poduzetnicima, kao i u širom krugu korisnika. Na početku 2007. bit ćemo mnogo informatički razvijeniji nego prije godinu dana - samo je ADSL priključaka barem sto tisuća više. </p>
<p> To ne znači da možemo samozadovoljno stati i odmoriti. Nema razloga kriti zadovoljstvo učinjenim - i uočenim - napretkom, ali još je mnogo posla pred nama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Trg i spomenik Franji Tuđmanu u Zagrebu</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Nije mi sadašnje javljanje prvo u svezi s tom temom. Reagiram na tobožnja zalaganja za to s figom u džepu, kakvih u zagrebačkoj Skupštini nažalost ima. Jednostavnim jezikom rečeno, Tuđman je mnogima pomrsio račune ostvarivši samostalnost Hrvatske i oni mu to vraćaju na sve mile načine. </p>
<p>Da je živ koketirali bi s Haagom ne bi li ga tamo udomili, a kad je mrtav onda mu kopaju po kući, po grobu, po obitelji i sabotiranju spomenika. Mimikrija može biti kakvu hoćete, ali činjenice su više nego jasne. Vaši politički stavovi gospodo legitimni su, ali oni ne smiju zatirati narodnu volju. Niti su zastupnici u gradskoj Skupštini, a niti oni u Saboru, izabrani kao osobe, već su izabrani kao dio stranačke nomenklature. Oni su povjerenici stranke i isu kao osobe zastupnici naroda izravno. Jer oni slušaju samo što im kaže stranački vrh i kad bi anketirali svoje birače, ne bi ih smjeli poslušati.</p>
<p>Čini se da oni toga u velike uopće nisu svjesni.</p>
<p>Za hrvatski narod Franjo Tuđman je neizbrisiv lik vođe koji je svojom strategijom, hrabrošću i zanosom uspio ujediniti Hrvate da izbore slobodnu Domovinu. Govoriti ovo ili ono pada u zapećak pred osnovnom i neoborivom činjenicom. I zato kad se čuje da će se trg Franje Tuđmana graditi tri godine, znači na pustopašini koju sada zapišavaju psi. I kako će stalno manjkati novca, bilo bi to ne za tri, već za desetak godina s nadom, da bi mogla pobijediti opcija da je bolje i tamo izgraditi robnu kuću.</p>
<p>Ako doista želite dati Franji Tuđmanu trg u Zagrebu, onda ne izmišljajte prozirne smicalice. Mislim da bi Vlada, obitelj i hrvatski misleći Zagrepčani, te svi Hrvati u Hrvatskoj i iseljeništvu bili za sadašnji Rooseveltov trg u centru grada Zagreba. da je prave volje tako bi i bilo. Ako ne bude, bit će. Ne može se protivno volji naroda skupljati političke poene. Tako se oni definitivno gube i potiču se antagonizmi, nepotrebno, sprječavajući spomenik činite ga većim. </p>
<p>Autor je doktor znanosti sveučilišni profesor u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Neplatiše »olakšavaju« suvlasnike</p>
<p>U Vjesniku od 7. prosinca objavljen je članak »Dovitljivi dužnici 'olakšali' GSK za 1,75 milijuna kuna«. No, neplaćanjem pričuve, koja je zakonska obveza svih suvlasnika zgrade, neplatiše oštećuju svoje suvlasnike, a ne upravitelja. Prema Zakono o stambenim odnosima iz 1975., postojale su obveze izdvajanja sredstava za održavanje zgrada, odnosno određeni oblik pričuve, a stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1997.), koji je definirao privatno vlasništvo, obveza plaćanja pričuve je prenijeta na suvlasnike zgrade, te je netočan navod kako je pravno rješavanje dugovanja uspostavljeno tek 2002. </p>
<p>Visoka uspješnost naplate, koju Podružnica GSKG ostvaruje u ime svih suvlasnika objekata pod našim upravljanjem, ne znači da neplatiše nisu dužni podmirivati svoju obvezu jer time, kao što redovito ponavljamo, štete isključivo ostalim suvlasnicima. Isto tako, u 350 predmeta Općinski je sud prihvatio prigovore ovršenika na aktivnu legitimaciju ovrhovoditelja, odnosno time je osporio mogućnost kojom upravitelj zastupa ostale suvlasnike. Znači, nije riječ o »dovitljivosti dužnika«, posebice što je na višim instancama, pa i Ustavnom sudu, naknadno donijeta presuda o aktivnoj legitimaciji upravitelja. </p>
<p>Renata Maračić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Globalne elite</p>
<p>Globalne elite proizvod su povezivanja svijeta uz pomoć novca, globalnog upravljanja i znanja </p>
<p>DR. ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>U suvremenim društvima svijeta susrećemo se s globalnim elitama. Prema tipologiji elita bile bi to neunificirane elite s »minimalnom strukturnom integracijom i vrijednosti konsenzusa«. Taj tip elita stvara se u novom globalnom okruženju pod utjecajem globalizacije gospodarstva, politike, informacija i kulture. Možemo govoriti o globalnim gospodarskim, političkim, informacijskim i kulturnim elitama.</p>
<p> Iako djeluju unutar različitih nacionalnih društava i država, njihove su točke djelovanja globalne ili transnacionalno državne. To su različite elite koje predstavljaju »globalne igrače« kao što su korporacije, MMF, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, EU, UN itd. Čak unutar određenih društava i država imaju poseban položaj na temelju sposobnosti vođenja i upravljanja u globaliziranome gospodarstvu. Korporacije potrebuju visoko specijalizirane stručnjake od kojih zahtijevaju visoki stupanj identifikacije. </p>
<p>Unutar korporacija stvara se hijerarhijski strukturirana elita upravljanja s upravom ili »managmentom« na vrhu piramide. Ta nova elita upravljača u cijelosti je gotovo izdvojena od ostalih dijelova društva jer predstavlja »društvo u društvu« moći. Korporacijska globalna elita ima svoj identitet koji se izražava korporacijskim jezikom. Sastoji se od domaćih jezika s nužnim umecima engleskoga kako bi se pokazala pripadnost globalnoj kulturi posredovanoj globalnim jezikom. Ona ima poseban stil življenja, druženja, oblačenja i statusne simbole. U tranzicijskim zemljama tvore ju mladi visokoobrazovani stručnjaci, uredno podšišani s kravatama i odijelima spremni raditi i žrtvovati se za korporaciju u ime promaknuća u hijerarhiji različitih zanimanja od »corporated sale managera« do »head of company«. </p>
<p>Od njih se očekuje visoka identifikacija s globalnom korporacijom u kojoj su oni dio globalne poslovodstvene, financijske elite, hijerarhijski strukturirane. Po načinu rada, upravljanja, stilova življenja, živi gotovo izdvojeno unutar društva u kojem djeluju. Kod njih je najniža razina identifikacije s društvom u kojem žive jer su njihovi interesi nadnacionalni i transnacionalni. </p>
<p>U državama koje su članice zapadnog balkona (Europske unije) ili globalnih asocijacija s vremenom se strukturirala transnacionalna politička i upravljačka elita. Na primjeru EU to su činovnici u različitim institucijama, zatim stranački lideri, zastupnici u EP, članovi stručnjačkih momčadi, pregovaračkih timova. Status globalne elite dobivaju po znanju, organizacijskim sposobnostima, obrazovanju, poznavanju stranih jezika i spremnosti angažmana u ostvarivanju projekta EU ili »globalnih igrača«. </p>
<p>Naime, obje se vrste ekonomskih i političkih elita snažno identificiraju osobnim interesima i voljom za moći na nadnacionalnoj ili transnacionalnoj državnoj razini. Na globalnoj razini postoji koalicija lokalnih i globalnih elita moći. </p>
<p>U kolonijalnim i tranzicijskim društvima ta je interesna koalicija vrlo unosna. Lokalna elita ima ulogu predstavnika interesa globalnih elita. U pravilu ona je, kao što su ekonomske, korporacijske i političke elite na nadnacionalnoj razini, odvojena od društva i ne radi za opće dobro, već za svoj interes ili interes globalne koalicije. Za pet postotaka provizije s uglednim stranim investitorima iz velika svijeta toj će se lokalnoj eliti, da parafraziram Stiglitza, od radosti - »zacakliti oči«. Ta je elita služnička i kao takva ne znam može li se uopće zvati elitom. Njoj je više stalo do mišljenja velikoga svijeta, nego li do mišljenja društva kojega vodi i predstavlja. A vodi ga više po pravilima aktera »koncepcije odozgo«, nego po mjeri, interesima i potrebama aktera (društva kojeg predstavljaju) odozdo. Pa ne znamo, što njima uopće znači sloboda, solidarnost, opće dobro, mišljenje javnosti. </p>
<p>Od svih globalnih spomenutih elita koje zbog interesa sklapaju paktove i koalicije s lokalnim elitama/oligarhijama, pukim izvršiteljima bez vlastita razuma, sluganskoj interesnoj klasi, svakako se, a s obzirom na nove informacijske tehnologije, izdvaja globalna netokracijska elita. Riječ je o novim vladarima unutar društva znanja i informacijskoga društva koji savršeno barataju visokosofisticiranim tehnologijama, mrežama, znanjima, informacijama. Ta globalna netokracija ima daleko veću moć i od samih vlasnika ili udjelničara korporacija, formalnih članova upravnih odbora kompanija, političkih struktura na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini. Riječ je o novom tipu elite globalne moći 21. stoljeća koja je u mogućnosti organizirati i voditi društva na daljinu, upravljati stvarnim društvima na iskustvenoj i virtualnoj razini. Nabrojane globalne elite proizvod su povezivanja svijeta uz pomoć novca (ekonomija), globalnog upravljanja (politika), informacija (globalna mreža) i znanja (globalno društvo znanja). Na interesnoj razini riječ je opet o umreženim elitama i interesima bez kojih ne bi mogao funkcionirati model globalnih elita, koje se više identificiraju s transnacionalnim i osobnim interesima i ciljevima, a manje s društvima iz kojih potječu.</p>
<p>Centar za politološka istraživanja, www.cpi.hr</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Doček u Esplanadi jeftiniji 1000 kuna!</p>
<p>Titulu najskupljega dočeka u Gradu ove je godine preuzeo hotel Westin </p>
<p>(795 kuna), a Esplanada je organizirala znatno jeftiniji doček nego lani</p>
<p>Kako Nova godina »kuca na vrata« restorani i hoteli već su pripremili programe za doček, a neki su i popunili gotovo sva mjesta. Cijene će ove godine mnoge iznenaditi. Dočeci u »The Regent Esplanadi« poznati su kao najglamurozniji, ali i najskuplji. Tako je prošlogodišnji program za Novu godinu u tom hotelu stajao čak 1500 kuna po osobi, a ove je godine oko tisuću kuna jeftiniji. Za 520 kuna građani mogu uživati uz zvukove rythm & blues taktova kušajući razne delicije. Proslava počinje uz čašu šampanjca, tople kanapee te klasičnu glazbu u dvorani Paris, a nastavlja se u Smaragdnoj dvorani gdje ih čeka večera od pet sljedova jela. Zbog velikoga broja rezervacija za doček će biti otvorena i dvorana Istanbul. </p>
<p>Budući da je »Esplanada« itekako smanjila svoju cijenu, titulu najskupljeg dočeka u Gradu ove godine preuzeo je hotel »Westin«. Svi koji žele uploviti u 2007. uz ritmove mambe, salse i tanga, a pritom uživati u avokadu punjenom račićima, fileu od brancina punjenom povrćem i ostalim poslasticama, za to će morati izdvojiti 795 kuna. »Westin« ove godine svojim gostima nudi i dodatne usluge poput čuvanja djece u hotelskoj sobi, a cijena po satu je 45 kuna. </p>
<p>Stotinu kuna jeftiniji provod organizira hotel »Sheraton«. Oni su za 695 kuna po osobi pripremili »hrvatsku gala buffet večer« s kulinarskim gostima iz polarnih i ekvatorskih zemalja, a goste će zabavljati grupa »Kocka šećera«. </p>
<p>U dvorani Tomislav u hotelu »Antunović« u Španskom novogodišnja noć košta 690 kuna, a u to je uključena i bogata tombola. Na meniju se, uz ostalo, nalaze crni rižoto od sipe, canelonni od povrća u Mornay umaku, janjeća rolada, ramstek u umaku od višanja, a za ljubitelje slastica tu su Creme Brulle s kokosom i umakom od ananasa, bečki kuglof, parfe kocke od maline i ostale slastice.</p>
<p>Nešto jeftiniji doček u istom hotelu bit će u Vertigo baru. U cijenu od 250 kuna uključeno je deset hladnih zalogaja po osobi - poput kozica u Mary rose umaku, puretine u svitku od naranče, gorgonzole s grožđem i orasima, mariniranog lososa; gosti će moći konzumirati piće po želji u iznosu do 50 kuna, dok je za glazbu zadužen DJ Matija Lovrec. </p>
<p>U hotelu »Antunović« u Sesvetskom Kraljevcu doček stoji 410 kuna, a goste će zabavljati grupa »Fortuna band«. U hotelu »Four Points Panorama« doček Nove stoji 600 kuna, a goste će zabavljati grupa »Znak«. Na meniju su srneći medaljoni, pirjana teleća koljenica, svježi losos u umaku od kopra, dok se po osobi za piće dobivaju butelja vina, pola boce mineralne i čaša pjenušca u ponoć. </p>
<p>U restoranu »Globus« na Velesajmu Nova se može dočekati za 420 kuna - a gosti mogu plesati i uz ritmove tamburice.</p>
<p>Elektronskom glazbom u 2007.</p>
<p>Većina klubova ove godine organizira slične programe dočeka Nove godine uz elektronsku glazbu i nastupe DJ, jeftinijih od glazbenih zvijezda, a cijene karata se kreće od 50 do 300 kuna. Ponuda u većini slučajeva uključuje piće dobrodošlice, šampanjac u ponoć i hranu. </p>
<p>Kada je riječ o glazbenoj ponudi, tu su žestoki techno ritmovi uz poneku iznimku. U Bestu možete uploviti u Novu godinu za 130 kuna i uz vojsku DJ-a, predvođenu Petrom Dundovim. I Boogaloo će je dočekati uz elektronsku glazbu koja se najviše sviđa partijanerima. Cijena je 150 kuna u pretprodaji i 200 kuna na Silvestrovo, a zvijezda je detroitski DJ Rolando. Program Astralis svoj je doček smjestio u kino Europa gdje će, osim DJ-a, na dva plesna podija jednako uživati i filmofili, koji će cijelu noć pratiti velike svjetske filmske hitove u projekcijskoj dvorani. Za 12 sati glazbe i filma trebat će izdvojiti 200 kuna u pretprodaji i 50 kuna više na novogodišnju večer. Klub Gjuro 2 također nudi doček uz DJ-e, ali s naglaskom na r'n'b, soul, hip-hop i funky glazbu. Za hranu će se pobrinuti catering restorana Lido, a cijena je 299 kuna. Tvornica i Močvara također su se oslonili na DJ snage, ali će u Tvornici biti i glazbe novog vala, a u Močvari disco hitova. Cijena dočeka u oba kluba je 50 kuna. </p>
<p>Martina Pauček Šljivak/D.Vu</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nevrijeme rušilo stabla na Sljemenu </p>
<p>Oluja je srušila jedno stablo na devetom kilometru uspona prema tornju i drugo na spustu</p>
<p>U ponedjeljak je Zimska služba Zagrebačkih cesta imala pune ruke posla na Sljemenu. Budući da je napokon padao snijeg, dvije su ralice izašle na teren da bi ceste učinile prohodnima. No, jak je vjetar srušio stablo na cestu pa su ralice ostale razdvojene, a u pomoć su morali priskočiti i vatrogasci.</p>
<p>»Snijega je napadalo desetak centimetara, temperature su iznosile oko dva stupnja Celzija ispod nule. Izašli smo odmah na teren, ralili i posipali sol, ali srušeno stablo zaustavilo je promet i usporilo naš rad«, rekao je za Vjesnik šef Zimske službe Srećko Vučković. </p>
<p>Vatrogasci su, kako kažu, na devetom kilometru uspona prema tornju razrezali i uklonili drvo, a na spustu naišli na još jedno, koje su također uklonili. Ceste su ponovo bile prohodne oko 14.30 sati. No, vjetar je i dalje snažno puhao pa nije radila žičara. Smjena se na Zagrebačkoj gori dogodila u 18 sati, a zbog snijega koji je mogao zapasti u gradu, čekalo je u pripravi još 226 ekipa. Neki građani se pitaju zašto sa zahlađenjem nije posuta sol na gradskim prometnicama. Vučković kaže da nema smisla rasipati sol koju ispire kiša. Dok god su temperature kolnika i zraka pozitivne, ne posipa se sol, ali su ekipe spremne reagirati čim jače zahladi i mokri kolnici »zaprijete« ledom.</p>
<p>Zagrebačke ceste ove su godine u funkciju stavile još četiri nove stanice za rano otkrivanje leda, a za kolnike je spremno čak 20 tisuća tona soli. Za rad Zimske službe Grad je odvojio 75 milijuna kuna. Među novostima je i ugradnja čipova u sva vozila, a njihov položaj će u svakom trenutku prikazivati ekran u glavnoj bazi na Žitnjaku. Novost će uskoro zaživjeti i donijeti Zimskoj službi bolju koordinaciju vozila.</p>
<p>Kao i uvijek, u Zagrebačkim cestama mole građane da neprikladnim parkiranjem svojih automobila ne sprečavaju prolaz ralica, a snijeg ne bacaju na kolnik. Ralice čiste od snijega, u prvom redu centar grada, autobusne trase, prilaze bolnicama, mostove i vijadukte.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Živimo od ručka do ručka«</p>
<p>Na jednom su mjestu krov nad glavom pronašla 84 korisnika</p>
<p>Obavijeni dimom cigarete, uz odsutni pogled i vidljivu nervozu, korisnici gradskoga prenoćišta u Heinzelovoj 78/a provode beznadne dane. Blagdansko ozračje ne osjećaju - rekli su nam kad smo ih posjetili - »jer žive od ručka do ručka«. Na jednom su mjestu krov nad glavom pronašla 84 korisnika, a na listi čekanja je njih 14 ljudi, kaže Milivoj Prugovečki, direktor prenoćišta. On ističe kako, prema nekim procjenama, u Zagrebu boravi oko četiri stotine beskućnika. Kod njih ove godine vlada poprilična gužva, a i ljudi su se nemalo otuđili jedni od drugih. Rat, osobne tragedije i nesreće na vrata su im dovele beskućnike od 20 do 75 godina, uglavnom Zagrepčane, ali i izbjeglice. </p>
<p>U sobama s četiri, pet i šest kreveta su svi: bolesni s mentalnim teškoćama i poremećajima u ponašanju, liječeni narkomani, visokoobrazovani ljudi... Dosta je samaca koji su živjeli kao podstanari, ali su igrom sudbine ostali bez posla i krova nad glavom. Vidljivo je nepovjerenje prema neznancima, a osobito novinarima. </p>
<p>Željko Stojić (45), ogorčeni akademski građanin iz Zagreba požalio se da je beskućnik već godinu dana, jer je izbačen iz stana na Pantovčaku. Zbog svega što ga je snašlo - a nekad je radio u policiji - tri puta se pokušao ubiti, a dobio je i dijabetes. Želimir Đurić (26) tvrdi da je izgubio nadu u dobro u životu. Teško je živjeti od socijalne pomoći, a kad se odvaži tražiti posao, poslodavci ga ne žele saslušati. »Željeli bismo«, jednoglasno su zavapili u Heinzelevoj, »da gradonačelnik Bandić vidi kako živimo i da nam pomogne koliko može!« </p>
<p>»Neka nas Grad negdje zaposli, kako bismo se osjećali društveno korisnima i kako bi se vratili u normalan život«, uglas predlažu očajni ljudi. Traže barem dva obroka dnevno; sad imaju pravo na jedan - što je mnogima nedovoljno. Što da rade šećeraši koji nemaju aparate za mjerenje šećera, a trebaju jesti nekoliko puta na dan, zapitali su se i pokazali pakete hrane koje su nedavno dobili. </p>
<p>U njima su obične i žitarice s čokoladom, kokosovo brašno u boji i paket tjestenine. Potonju, kažu, mogu (s)kuhati samo u dnevnom boravku, a kako ih je previše svi ne stignu na red. Subotom imaju suhu hranu - paštetu, mesni narezak, mlijeko i žitarice. Iako dobivaju repete nije lako izdržati do sljedećeg ručka, tim više što je 80 posto bolesnika. U prosjeku u prenoćištu ostaju pet godina, jer nema mjesta u domovima umirovljenika. </p>
<p>Događaju se i sretne priče da ljudi ponovno stanu na svoje noge. Direktor Prugovečki, kojega korisnici jako hvale, kaže da veoma paze na higijenu prostora, poglavito zbog plućnih i TBC bolesnika - zbog kojih su svi iz prenoćišta išli na pregled. </p>
<p>One bez igdje ičega u prenoćište upućuju centri za socijalni rad, iako i osobe koje se zateknu na ulici bez smještaja mogu pokucati na njihova vrata. Strepnju među korisnicima izazvale su glasine o planovima za rušenje prenoćišta; sve je pojačano slikama iz susjedstva koje je »veliko gradilište«. Zbog bagera i teških strojeva boje se da će »popucati i njihovi zidovi« pa se pitaju kamo onda. Dodaju da tada mogu ili na groblje ili u zatvor! Zato se, ističu, ne vesele blagdanima - pa čak ni stoga što ih za Božić, tradicionlano, pogoste odojcima.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zaprešić 2010. godine dobiva trg</p>
<p>Tvrtka Nikice Valentića, bivšega premijera, počela je - na budućem glavnom zaprešićkom trgu - graditi stambeno-poslovnu zgradu </p>
<p>Samo središte Zaprešića u sljedeće tri godine bit će veliko gradilište. »Niva inženjerig«, tvrtka bivšega hrvatskog premijera Nikice Valentića, na zaprešićkoj je šetnici upravo započela graditi stambeno-poslovne zgrade s oko 200 stanova. No, Valentićevi su stanovi, ističu u Gradu, dio gradskoga projekta uređenja glavnog gradskog trga.</p>
<p>»Do te zgrade nalazit će se još jedna takva, uz koju ćemo sagraditi multimedijalni i kulturni centar. Na zgradu pokraj crkve naslanjat će se nova zgrada Gradskog poglavarstva i Centra za socijalnu skb«, kaže Vendel Koprivnjak, zaprešićki pročelnik za graditeljstvo, stambeno-komunalne poslove i zaštitu okoliša i dodaje kako će trg biti dovršen 2010. godine. Još osamdesetih godina, trg je zamišljen kao prostor za pješake, omeđen gusto poredanim zgradama. »Niva« svoju zgradu, zamišljenu u obliku grčkog slova pi, planira dovršiti godinu dana ranije. »Prvih 70 stanova bit će sagrađeno u prvoj polovici 2008., do kraja te godine sljedećih 70, a početkom 2009. oko 50 stanova«, kazao je za Vjesnik Dubravko Rebrina, direktor »Nive inženjeringa«. </p>
<p>U prizemlju će se nalaziti poslovni prostori, a cijena kvadratnoga metra stana iznosit će od 1490 do 1600 eura - najjeftiniji će biti stanovi na prvom, a najskuplji na posljednjem - četvrtom katu. Osim podzemnih garaža, parkirališna mjesta bit će osigurana i na strani okrenutoj prema pristupnoj cesti, koju tek treba izgraditi. Točnije, Grad planira povezati postojeće slijepe ulice kod terminala i onu iza zgrade pošte u jednu, čime bi se povezao terminal i Ulica Drage Švajcara, a do planiranih zgrada izgradit će se kolni prilazi. </p>
<p>Prema Izvješću o šestomjesečnom izvršenju proračuna, kojega je ljetos prihvatilo Gradsko vijeće, od prodaje zemljišta tvrtki bivšega premijera u gradsku se blagajnu slilo 5,5 milijuna kuna - iznos jednak godišnjem prihodu Grada Zaprešića od poreza na dobit. </p>
<p>Grad je to zemljište prethodno otkupio od građana, a na isti će način, napominje Koprivnjak, prodati i zemljište za drugu stambeno-poslovnu zgradu, koja bi trebala biti izgrađena pokraj »Valentićeve«.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Uhićen muškarac osumnjičen za ubojstva prostitutki</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanska policija uhitila je u ponedjeljak ujutro 37-godišnjeg muškarca osumnjičenog za ubojstva pet prostitutki iz Ipswicha. Muškarac je uhićen u svom domu u selu Trimley, blizu Felixstowa u 9,20 po srednjoeuropskom vremenu, rekao je šef policije Steward Gull na konferenciji za novinare. On je dodao da je taj muškarac čiji identitet nije otkriven osumnjičen za ubojstva pet mladih žena čija su gola tijela otkrivena u okolici Ipswicha između 2. i 12 prosinca. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U eksploziji rezervoara nafte ozlijeđeno šest vatrogasaca</p>
<p>TIRANA</p>
<p> - Eksplozija rezervoara nafte izazvala je u nedjelju veliki požar u albanskoj luci Sjengjin, oko 40 kilometara sjeverno od glavnog grada Tirane u kojem je ozlijeđeno šest vatrogasaca. Požar u Shengjinu, koji je zahvatio tri od ukupno pet rezervoara sa gotovo 10 milijuna litara nafte, još nije ugašen. Pri gašenju požara teško je ozlijeđeno šest vatrogasaca, od kojih je jedan u komi. Eksplozija čiji uzrok još nije utvrđen, izazvala je isticanje osam milijuna litara nafte, tako da tom regionu prijeti ekološka katastrofa. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Vatikan može imati respektabilnog prvoligaša</p>
<p>RIM</p>
<p> - Državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone najavio je da bi i Vatikan mogao uskoro imati svoju nogometnu momčad koja bi mogla igrati u talijanskoj prvoj ligi, na razini velikih Milana, Intera, Juventusa. »Ne isključujem da bi Vatikan mogao u budućnosti složiti momčad najviše vrijednosti koja bi mogla biti na razini Rome, Intera, u stanju da se bori za prva mjesta protiv Milana i Juventusa«, rekao je Bertone. Na vatikanskom vrhu ima više kardinala »nogometnih stručnjaka«. Talijanski kardinal Fiorenzo Angelini također često komentira utakmice prve lige na Radio Vatikanu i na televiziji Talijanske biskupske konferencije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Potresi pogodili Sumatru, četvoro mrtvih</p>
<p>JAKARTA</p>
<p> - Tri umjerena potresa pogodila su u ponedjeljak indonezijski otok Sumatru, objavili su stručnjaci iz meteorološke agencije, a očevici prenose kako je smrtno stradalo četvoro ljudi. Prvi potres dogodio se oko dva sata ujutro po srednjeeuropskom vremenu. Bio je magnitude 5.8 stupnjeva po Richteru, a epicentar je zabilježen pod morem jugozapadno od grada Banda Aceh. Drugi potres jakosti 5.7 stupnjeva uslijedio je 30 minuta poslije, duboko u Zemljinoj kori, sjeverozapadno od grada Padanga. Treći potres s magnitudom od 5.5 stupnjeva po Richteru pogodio je područje na sjeveru otoka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Otkrivena mutacija gena kod autističnih osoba</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Francuski znanstvenici otkrili su gensku mutaciju kod malog broja djece oboljele od autizna, što bi moglo pružiti bolji uvid u biološku osnovu tog poremećaja. Oni su izdvojili gen SHANK3 pronađen u 200 ljudi oboljelih od grupe autističnih poremećaja (ASD), među kojima je i sam autizam, i našli genske mutacije kod članova triju obitelji. ASD uključuje niz problema koji zahvaćaju komuniciranje, društvene odnose, govor i ponašanje. »Ove mutacije pronađene su kod malog broja ljudi, no oni bacaju novo svjetlo na jedan gen koji je uključen u ASD«, rekao je Thomas Bourgeron s pariškog Instituta Louis Pasteur. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Atletičarka pala na testiranju spola</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> - Jedna od najboljih indijskih atletičarki Santhi Soundararajan, koja je osvojila srebrnu medalju u ženskoj utrci na 800 metara na »Azijskim igrama« u Dohi, mogla bi ostati bez medalje. Naime, 25-godišnja Soundararajan, koja je ove godine u Delhiju proglašena najboljom atletičarkom, pala je na testiranju spola. Santhi je poslana na testiranje spola u Dohi, a rezultati testa su pokazali da je pala. Još uvijek nije poznato kako je Soundararajan uspjela pasti na testu, no time je postala već treća indijska atletičarka kojoj je to uspjelo. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatski kak' se šika po engleskome </p>
<p>U poplavi engleskih riječi i izraza u novinama uočava se zabrinjavajuća pojava: te se strane riječi tumače hrvatski riječima u zagradama</p>
<p>Što se događa s hrvatskim književnim jezikom, prijeti li mu doista nestanak i je li prevlast engleskoga već tolika da hrvatski u javnoj uporabi biva neprepoznatljivim? Jesu li pretjerane tvrdnje o tome da standardni jezik Hrvata u novinama, na televiziji, radiju i u računalnoj komunikaciji postaje second hand language, kako, po svemu sudeći, hrvatski doživljavaju slijepi obožavatelji svjetskih trendova, uvjereni da su samo engleski i njegova američka inačica dostojni uzvišena statusa službenog jezika u globalizirajućemu svijetu? </p>
<p>Ne može se reći da su posrijedi katastrofična upozorenja jer svakim danom svjedočimo sve agresivnijoj uporabi engleskih riječi i izraza, i to ne samo kao ravnopravnih dijelova hrvatskih rečenica, nego i kao samostalnih naziva bilo političkih, gospodarskih, kulturnih ili sportskih zbivanja, naziva prodavaonica, tvrtki, obrtničkih radionica, televizijskih emisija, čak i novina … a sve to u državi u kojoj je prema ustavu u službenoj uporabi hrvatski jezik. </p>
<p>Unatoč, doduše rijetkim, apelima jezikoslovaca da se pravilno (pre)imenuju, primjerice, pogrešni nazivi festivala poput Pula film festival u Pulski filmski festival ili novijega lingvističkoga križanca One take film festival Zagreb u Zagrebački festival filmova jednoga kadra, ništa se nije promijenilo. Naprotiv, krugovi jezičnih barbarizama samo se šire. Tako smo u Hrvatskoj dočekali i stručne knjige domaćih autora, ali s engleskim naslovima.</p>
<p> Spomenimo tek jedno takvo izdanje, knjigu što ju je ovih dana mlada zagrebačka psihologinja objavila pod naslovom »Coming out«. Ta engleska fraza označava javno deklariranje homoseksualnosti, na hrvatskome bismo rekli izlazak iz sjene ili iskorak.</p>
<p> Zašto takvi naslovi ostaju neprevedeni i zašto se autori ne potrude pronaći primjeren izraz na hrvatskome, osobito kad nije posrijedi potreba međunarodne znanstvene komunikacije, neizbježno je pitanje u situaciji kada nam anglizmi preplavljuju materinski jezik do te mjere da se počinjemo osjećati nepismenima. </p>
<p>Znanstvenici nerijetko strani naziv opravdavaju onim što zovu zahtjevom struke, iza čega se, valja priznati, u mnogih lako sakrije nepostojanje želje da se u vlastitome jeziku pronađe riječ za novi pojam.</p>
<p> Nasuprot grubom, izravnom presađivanju anglizama postoji i ono suptilnije, tim opasnije, kada se uz engleske riječi u hrvatskim novinskim tekstovima stavlja njihov prijevod. Evo primjera: jedne dnevne novine pišu o ilegalnim automobilskim utrkama noćnim Zagrebom.</p>
<p> Novu zabavu, s nepodnošljivom lakoćom jezičnoga papagajstva, nazivaju street race, a tik uz engleski naziv u zagradama objavljuju hrvatski prijevod, valjda za one manje upućene u »dražesti« jezičnoga globalizma. Tako hrvatski naš svagdanji, kako mu znamo tepati dok istodobno nimalo obzirno potiremo njegove vrijednosti, postaje pomoćnim jezikom u razumijevanju engleskoga.</p>
<p>Taj sociolingvistički fenomen izvanredno je uočila poznata jezikoslovka Nives Opačić. U svojoj novoj knjizi »Hrvatski u zagradama«, s podnaslovom »Globalizacijske jezične stranputice«, objavljenoj u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, pod uredništvom Anite Šikić, donosi abecednim redom nanizane engleske izraze koje prati mala studija što ubojitom snagom jasne i čvrste argumentacije pokazuje kako mi sami svoj materinski standardni jezik stavljamo u zagrade kao objašnjenje engleskih riječi upotrijebljenih u novinskim člancima.</p>
<p> Uz svaki primjer naveden je njegov izvor i autor te prijevod izraza što pridonosi vjerodostojnosti i didaktičkoj svrhovitosti zapisa, koji poput priručnik pokazuju da se sve englesko može prevesti na hrvatski. Pri tomu Nives Opačić, iza koje je četrdesetak godina praćenja hrvatskoga jezika u javnoj porabi, naglašava da prstom nikad ne upire u osobu nego u pojavu. </p>
<p> U predgovoru knjige kao u svojevrsnu ogledu o stanju duha u hrvatskome društvu upozorava da su u zadnjih petnaestak godina promjene u hrvatskome jeziku sve brže, da je svekoliko znanje – a pogotovo znanje hrvatskoga jezika i o hrvatskome jeziku – sve manje, a neodgovornost prema pisanoj i izgovorenoj riječi sve veća.</p>
<p> Na žalost, lako se složiti s tvrdnjom da je u svemu što smo dosad zvali kulturom, pa i u jezičnoj kulturi, u njezinim, preciznije rečeno, ostatcima ostataka zavladala ravnodušnost. Zanos devedesetih, kada smo sa stvaranjem hrvatske države osvajali i jezičnu slobodu, duboko svjesni važnosti hrvatskoga jezika kao neprijeporne odrednice nacionalnoga identiteta, kao da se istopio pred kušnjama novoga vremena. </p>
<p>Suočeni smo s općom nebrigom za hrvatski jezik, koja se – kakva li apsurda! – ogleda i u smanjenju broja sati materinskoga jezika u osnovnim školama. Nedostaje nam jezična politika, mjerodavne institucije šute, a šute i političari – naravno šute o jeziku držeći da je ta tema izgubila svoj politički potencijal te stoga zaista više ne može privući birače.</p>
<p> Mediji pak, oni isti koji nekritičnim preuzimanjem engleskih riječi i fraza hrvatski čine sve manje razumljivim njegovim vlastitim govornicima, o hrvatskome pišu i govore samo u slučajevima kad se kakav jezični prijepor, stvarni ili izmišljeni svejedno, napumpa do veličine prvorazrednoga skandala. K tomu, standardni jezik valja učiti, što predmnijeva stanoviti napor, a u kulturi lagode i užitka lakše je meditirati u kući Big Brothera negoli se baviti jezičnim i pravopisnim normama.</p>
<p>Je li uzrok tomu kakva hrvatska posebnost ili nas, volimo reći, estradizacija duha pa i onoga jezičnoga zahvaća kao prirodan dio današnjega svijeta? Nives Opačić nalazi da su moćna tehnologija, mediji i industrija zabave osobito mlade ljude diljem svijeta prometnuli u »konzumente«, u ovisnike te iste tehnologije i medija. Po cijelom svijetu gledaju se iste TV serije, jede ista na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pripremljena hrana – fast food – i piju ista pića, a mediji su ti koji »dizajniraju i mišljenje, i ukus, i potrebe, i moral«. Riječju, novi kolonijalizam je drugo ime za profit.</p>
<p> Iz svega toga proizlazi potreba za oponašanjem moćnih pa time i najmoćnijega jezika – engleskoga. Znana kao zauzeta čuvarica dobra hrvatskoga, Nives Opačić će tragom jezika kao precizna društvenoga seizmografa ustvrditi da vlast nad jezikom u medijima preuzimaju pokondirene tikve, snobovi, poluobrazovani pomodari koji smatraju da je vrjednije, umnije, pametnije pa i probitačnije rabiti strani jezik umjesto hrvatskoga.</p>
<p> Naravno da hrvatski nije izoliran, dodaje, on neizbježno prima engleske izraze prodorom novih tehnologija, ali pogrešno je trčati im u susret, pomagati mu u tom prodoru i od vlastitoga jezika stvarati bastardni jezik koji je smiješan i anglosaksonskim »uzorima«.</p>
<p>Treba li uopće kazati da nitko razuman nije protiv toga da mladi ljudi znaju engleski. No, problem je u tome što je njihov engleski sveden na 200 riječi, i to su razgovorne fraze uglavnom iz američkoga žargona, čak šatrovačke fraze. To potvrđuju podatci o tome da na prvoj godini studija engleskoga jezika studenti padaju iz engleskoga diktata jer ne znaju pravilno napisati engleske riječi. </p>
<p>Stoga mlade treba poticati na učenje hrvatskoga standardnog jezika jednako kao i engleskoga, istodobno jačajući im svijest o važnost materinskoga jezika. Treba početi od – hrvatske abecede budući da ni nešto tako temeljito za svaki jezik kao što je abeceda u hrvatskome jeziku »ne štima«. </p>
<p> Slova hrvatske abecede čitaju se na engleski način pa svakodnevno slušamo pogrešno čitane kratice, primjerice, PTSP kao pi ti es pi umjesto pe te es pe ili CV, latinsku kraticu za curriculum vitae, kao si vi. No, mnogi idu i korak dalje pa se engleskim koriste kao posrednikom u preuzimanju grčkih slova. Primjer je nova serija Olympusovih fotoaparata nazvanih po grčkom slovu µ, mi, koja je u Hrvatskoj preimenovana u »mju seriju«. </p>
<p>Kad se svlada abeceda, jamačno je lakše razumjeti zaključak koji se nameće nakon niza ilustriranja uporabe engleskoga uz hrvatski kao drugi ili pomoćni jezik. Kada je početkom godine tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Ralph Frank riječkoj Sveučilišnoj knjižnici predao vrijednu donaciju, jedan je dnevni list objavio da je tom prigodom otvorio »American Corner, odnosno kutak za sve one koji o američkoj kulturi žele doznati više«. Zaista, taj American Corner je tako dobro objašnjen da poželite tamo biti. Stoga se autorica poticajne knjige »Hrvatski u zagradama« s razlogom pita: Ako je hrvatski dobar za objašnjenje, zašto je strani naziv uopće potreban?! </p>
<p> To je pitanje njezin ceterum censeo ne samo u slučaju američkoga kutka nego i Jack Daniel's Barbecue Competitiona na Jarunu, što će reći natjecanja u roštiljanju, Bay Watcha po naški spasilačke službe, prime timea – udarnoga, najgledanijega termina i breaking newsa – najnovijih vijesti… Više i nije vijest da se hrvatske novine moraju čitati s englesko-hrvatskim rječnicima jer kako odgonetnuti značenje svih tih silnih uljeza u hrvatsko pismo i govor. </p>
<p> Valja ponoviti da knjiga »Hrvatski u zagradama« nije knjiga protiv engleskog jezika, ali jest za hrvatski. Jer, kako kaže njezina autorica, bio bi apsurd da nakon tolikih stoljeća življenja u drugim državama, kad konačno imamo vlastitu hrvatsku državu, u njoj – zaslugom nas samih, izgubimo vlastiti, hrvatski jezik. Globalizacija je samo izgovor i traženje dežurnoga krivca negdje drugdje i u nekom drugom, uvjerena je Nives Opačić, koja utemeljeno, dosljedno i beskompromisno razotkriva stranputice hrvatske jezične zbilje.</p>
<p>Hoće li takvi napori donijeti ploda, teško je reći bivajući u procijepu između crnih slutnja o prijetnji nestanka hrvatskoga i optimističnih pogleda koji lapidarno odvraćaju: globalizacija je stara koliko i svijet, jučer svileni putovi, danas naftovodi, jučer latinski, danas engleski. Hrvatski je preživio nemirna stoljeća pa zašto i u onim nadolazećima koja ne će biti ništa mirnija, ne bi nastavio svoj povijesni hod?. Vau, jamačno će uskliknuti mnogi čitatelj, po engleski, moderno, kak' se šika (iako se u hrvatskome tim stranim vau označava lavež pasa). Pitanje s početka teksta kao da dobiva smisao Pitijina zareza.</p>
<p>Živana Morić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Najpopularniji vedutist hrvatske grafike </p>
<p>Sanjar sklon fantastičnoj književnosti, crtač starih pročelja i kula – Vladimir Kirin obilježio je hrvatsku grafičku umjetnost prve polovice 20. stoljeća</p>
<p>Sanjar koji je proveo »sretno djetinjstvo u igri skrivača po dvorištima i ruševnim kulama staroga Zagreba«, mladić duboko zaljubljen u londonske mostove, tornjeve i palače, koje će pasionirano crtati do detalja, Vladimir Kirin (1894. – 1963.) obilježio je hrvatsku grafičku umjetnost prve polovice 20. stoljeća.</p>
<p> Romantik sklon jezovitim i fantastičnim pričama Edgara Allana Poea i zaljubljenik u jedan od najljepših opusa svjetske književnosti – djelo Ivane Brlić-Mažuranić ujedno je i među onim zaboravljenim imenima hrvatske umjetnosti koje pokriva tama.</p>
<p>Na sreću, pedantna istraživačka izložba više kustosice Klovićevih dvora Biserke Rauter Plančić, koja se otvara u utorak 19. prosinca baš prigodno pred Božić, s precizno rekonstruiranom umjetničkom biografijom i jednim fantastičnim svijetom, raskrilit će naslage tame nad Vladimirom Kirinom.</p>
<p>Ovaj zagrebački dječak iz ugledne glazbene obitelji svoje prve risanke ispunjavao je crtežima obiteljskih prijatelja slikara Nikole Mašića i Mencija Clementa Crnčića. Profesionalne crtačke vještine usavršavao je na Građevnoj stručnoj školi na kojoj predaju Ivan Tišov, Oton Iveković i Ferdo Kovačević.</p>
<p>Ovaj mladi romantik, za razliku od svih drugih zagrebačkih slikara koji se zapućuju u Pariz, odlazi u London gdje crta opustošene radničke četvrti, stvarnost dokova, ali i klasicističku arhitekturu. Te godine radi prve vedute »Waterloo bridge« te »London – na Temzi« koje će se poslije vrlo često reproducirati i izlagati.</p>
<p>Kratko je radio kod arhitekta Tanner–Voysa, a zatim i u časopisu »The Studio« koji će mu 1920. dati stalni posao, ali i preporuku za Studio Langham. Kirin je radio kao ilustrator priča, crtač arhitektonskih spomenika i gradskih veduta.</p>
<p> Osim starih majstora, proučavao je moderne grafičare – Francuza Charlesa Meryona koji je radio serije prikaza staroga Pariza i Londona te Franka Brangwyna i Amerikanca Josepha Pennella.</p>
<p> Za vrijeme božićnih blagdana 1919. i uskrsnih 1920. vratio se u Zagreb gdje je akvarelirao nekoliko motiva iz staroga grada. Kirina oduševljava živa likovna scena Zagreba u to vrijeme, a napose velik interes za grafiku, koju će kao samostalnu likovnu disciplinu popularizirati Menci Clement Crnčić i Tomislav Krizman.</p>
<p>Nakon povratka u London uz ilustratorski rad za časopise Kirin je pasionirano crtao u olovci, ugljenu i tušu velegrad (»Prvi snijeg na Temzi«, »Waterloo bridge II«), te je slikovno popratio knjige priča Oscara Wildea i »Fantastične pripovijesti« Edgara Allana Poea. </p>
<p> Od toga trenutka čitav njegov opus bit će obilježen dvjema temama – arhitektonskom baštinom, koju majstorski interpretira, i bajkovitom književnosti, koju obogaćuje vlastitom fantazijom.</p>
<p>Godine 1922. napustio je London, proputovavši Europu, diljem koje crta i slika palače, mostove, portale, zvonike, kupole i ulice. Po povratku u Zagreb objavljuje grafičku mapu »Litografije« s motivima iz Londona, Pariza, Amsterdama, Venecije i Firence. Iz Zagreba je nastavio surađivati s engleskim časopisima »The Arhitectural Rewiew, »The Studio«, »The Apple« i »Colour« te s njemačkim časopisom »Die Kunst«. </p>
<p> U Zagrebu je uređivao priloge i tisak »Savremenika« te publikacije Društva sv. Jeronima, koje mu je dodijelilo na upotrebu stan/atelier na Tomislavovu trgu. S jednakom ljubavi ljeta 1922. na poziv splitske općine radio je crteže splitskih uličica, piazzeta, crkvica, Peristila, katedrale sv. Duje...</p>
<p>Odmah je dobio narudžbu za portretiranje stare gradske jezgre i od trogirske općine, a potom se zaputio u Šibenik i Hvar. Kada je prva litografska mapa iz ciklusa dalmatinskih gradova »Split« bila predstavljena publici – proglašena je »splitskom simfonijom«. Kada je, pak, tiskao mape »Trogir« i »Šibenik«, kritika ga proglašava »pjesničkom dušom«. Kruna portretiranja starih gradova postaje mapa »Zagreb«. Kirin tada postaje najpopularniji vedutist hrvatske grafike.</p>
<p>Kirin dvadesetih postaje najangažiraniji umjetnik u hrvatskom nakladništvu. »Gotovo svaki časopis, zbornik ili knjiga u kojima su izdavači namjerili pokazati i umjetnički oblikovan produkt, prošao je kroz Kirinove ruke«, ističe Biserka Rauter Plančić. Radi unapređivanja svih grana grafičke umjetnosti, Kirin je pokrenuo novi časopis »Grafička revija« koja će izlaziti neprekidno u Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu od 1923. do 1940. godine.</p>
<p>Od početaka svoga javnog djelovanja u Zagrebu, zdušno je unaprjeđivao knjiški slog, uvez i tisak hrvatske lijepe knjige i publicistiku. Među ostalim grafički oprema knjigu poezije Vladimira Vidrića, 1924., i zbornik o 75. godina života Frane Bulića.</p>
<p> U jesen iste godine odlazi u Beč, gdje se upisuje na grafički odjel Akademije likovnih umjetnosti. Nekoliko mjeseci usavršava se kod Ferdinanda Schmutzera. Po povratku u Zagreb, izabran je za honorarnog docenta na Tehničkom fakultetu za predmet Perspektivno crtanje.</p>
<p> U svibnju 1925. na velikoj međunarodnoj pariškoj izložbi dekorativnih umjetnosti, osim kao izlagač, Kirin je sudjelovao i u postavu izložbe hrvatske lijepe knjige. Sljedećih je godina neprekidno izlagao i uređivao jugoslavenske izložbene paviljone u Parizu, Leipzigu i Rimu.</p>
<p>U mapi »Stari Zagreb« pokazao je sve svoje crtačko umijeće i ljubav prema starini. Štoviše, danas je značenje te mape neizmjerno, jer je Kirin na licu mjesta crtao ambijente i kule koji su nestajali. Crtajući motive oko Katedrale i Dolca, ustoličio je najzagrebačkije panorame. </p>
<p> Iz dvadesetih godina potječu i čudesne Kirinove ilustracije za »Šegrta Hlapića« i Defoeova »Robinsona Crusoea« te La Fontaineove, Andersenove i Grimmove bajke.</p>
<p>Godine 1928. postao je urednikom Matičinih mjesečnika »Hrvatska revija« i »Kolo« i ravnatelj Zaklade tiskare Narodnih novina, što će obnašati do 1940. godine.</p>
<p> Ženi se Zagrepčankom Maksimilijanom Borošić. Za ljetnih praznika 1929. mladi bračni par posjećuje Istru, gdje Vladimir crta seriju panoramskih prikaza, a i Hvar, na kojemu grade ljetnikovac.</p>
<p> Tijekom tridesetih sudjelovao je na izložbi jugoslavenskog kiparstva i slikarstva u Londonu, na izložbi u Beogradu, radi vrlo fine grafike šibenske Katedrale, ilustrira »Zapise iz mrtvog doma« Dostojevskog i Šenoinu »Seljačku bunu«. </p>
<p>Ne manje značajna jest mapa »Hrvatsko primorje« u kojoj ističe svu plastičnost i ljepotu arhitekture. Sudjelovao je na Prvoj izložbi zagrebačkih umjetnika 1934. i na slavnoj izložbi »Pola vijeka hrvatske umjetnosti« s uljem »Dolac«.</p>
<p> U siječnju 1941. na poziv Mate Ujevića oprema Hrvatsku enciklopediju. Za vrijeme NDH mijenja se Kirinov status. Gubi ravnateljsko mjesto u Džavnom štamparskom zavodu i biva dodijeljen kao cenzor pošti u Subotici, gdje je ostao samo dva tjedna.</p>
<p> Zbog njegova velikog iskustva i ugleda, ipak, ustaške ga vlasti imenuju nadstojnikom umjetničkog odsjeka vlade NDH. Kirin, ravnatelj Moderne galerije Ivo Šrepel i Ljubo Babić bili su zaduženi za prvi nastup hrvatskih umjetnika na Venecijanskom biennalu 1942. godine.</p>
<p> Bila su izložena djela Miroslava Kraljevića i Josipa Račića, Slavka Kopača i Antuna Mezdjića, skulpture Antuna Augustinčića, reljefi Ivana Meštrovića te religiozni motivi Joze Kljakovića. Ne treba ni spominjati da su takvim odabirom donedavni ustaški uhićenici Meštrović i Kljaković – spašeni od daljnjeg progona.</p>
<p>Kirin je zdušno pomagao Šrepelu u obogaćivanju fundusa Moderne galerije. Štoviše, kada je Šrepel bio uhićen zbog pomoći partizanima i trebao biti strijeljan, Kirin je intervenirao i uspio isposlovati da ga se premjesti u Lepoglavu. Na žalost, Šrepel je poginuo u vlaku u kojem je putovao. </p>
<p>Unatoč svemu, 1943. postao je posebni vladin povjerenik za pripremu velikih izložaba hrvatske moderne u »kulturnim središtima Reicha«. Te su izložbe održane u Berlinu, Beču i Bratislavi polučile velik uspjeh. Na nagovor Ljube Babića izložio je i svoj »Most«, o kojemu je strana kritika oduševljeno pisala.</p>
<p>Godine 1943. postao je redovitim profesorom na ALU te izlagao na Trećoj izložbi hrvatskih umjetnika u Umjetničkom paviljonu. Poslije rata dobio je otkaz na Akademiji jer je bio šef odsjeka za umjetnost Vlade NDH, organizirao izložbe hrvatskih umjetnika u svijetu i izradio novčanice za režim. U tim teškim danima Kirin je nastavio raditi ilustracije za »Don Kihota«, a 1948. uspio se zaposliti kao grafički urednik u tvrtci »Foto R. V. I. Zagreb«.</p>
<p>Tijekom 1950. u povodu 50. obljetnice utemeljenja Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda slikao je za samostan na Kaptolu »Prikazanje Bogorodice sv. Franji«, a za samostan na Trsatu pet velikih uljanih slika na temu Gospe Trsatske.</p>
<p>Sve do smrti 1963. nastavio je crtati dalmatinske gradove, posebice razrušeni Zadar. Za etnografiju kapitalni su njegovi crteži narodnih nošnja i plesova rađeni za nakladu »Naša djeca« i tiskarski zavod »Ognjen Prica«. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izgradnja MSU neupitna </p>
<p>Ministar istaknuo skrb za izdavanje knjiga te potpore za književnost </p>
<p>STUBICA</p>
<p> – U jednome od najljepših i turistički najatraktivnijih muzeja sjeverne Hrvatske, u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici ministar kulture Božo Biškupić s pomoćnicima predstavio je u ponedjeljak novinarima godišnje izvješće o učincima Ministarstva kulture.</p>
<p> Među tisućama programa koje financira Ministarstvo mr. Božo Biškupić istaknuo je posebnu potporu i skrb za izdavanje knjiga. Samo ove godine Ministarstvo kulture sufinanciralo je 566 naslova u iznosu većem od pet milijuna i 500 tisuća kuna. </p>
<p>Postignuće u sektoru književnosti jest i što su sanirani dugovi što se vuku još iz 2003. godine pa će sljedeća godina započeti bez duga.</p>
<p> Opsežnu potporu za poticanje književnoga stvaralaštva u 2006. godini dobilo je 40 autora. Godišnju potporu od 84.000 kuna dobio je Josip Mlakić, polugodišnju potporu (od 42.000 kuna) dobilo je devet autora, a tromjesečnu potporu (od 21.000 kuna) 30 autora.</p>
<p> U sektoru kulturne baštine Ministarstvo je tiskalo vrlo bitan registar kulturnih dobara, prvi u nizu, obnovljeni su u cijelosti samostan u Karinu, teško oštećen za vrijeme rata, i remek djelo svjetske baštine Radovanov portal u Trogiru, a izložba »Hrvatski Apoksiomen« u Firenci postiže izvrsne rezultate s više od tisuću posjetitelja dnevno. </p>
<p>Otvoreni su novi konzervatorski odjeli u Krapini i Bjelovaru, a Ministarstvo kulture ustrajno radi na tome da u Zadru otvori jedan od najznačajnijih centara za podvodnu arheologiju u ovome dijelu Europe. </p>
<p>I u sektoru prirodne baštine Hrvatska ne potpisuje samo sve važnije međunarodne konvencije, već je Lastovo proglašeno za park prirode, zaustavljaju se smrtonosne alge, a postoji i plan upravljanja životinjskim vrstama kao što je vuk. Ustanovljena je i nagrada »Ivo Horvat« za zaštitu prirode.</p>
<p>Filmsku djelatnost Ministarstvo kulture u suradnji Hrvatske radiotelevizije podupire velikim sredstvima, koja iznose 50 milijuna ove godine.</p>
<p>Filmska produkcija je ove godine bila uspješno predstavljena na nizu međunarodnih festivala u Cannesu, Los Angelesu, Beču, Berlinu, Stuttgartu i Pragu. </p>
<p>Osim što se uređuju arhivi u Sisku, Kerestincu, na zagrebačkom Marulićevu trgu i što se obnavljaju stotine čitaonica, Ministarstvo kulture naročito se bavi razvojem kazališne djelatnosti izvan Zagreba, potpomažući obnovu zgrada, ali i financirajući kazališni život te velik broj festivala. </p>
<p>Povećana sredstva za kazalište omogućila su da većina festivala prođe bez gubitka, a ključna stvar koju je Ministarstvo priredilo je što će u sljedeću godinu hrvatska kazališta ući s novim zakonom, koji je prošao saborska čitanja.</p>
<p>Posebno važni su, kako je naglasio ministar Biškupić, pregovori oko hrvatske kulture u Bruxellesu, a u svezi s usklađivanjem hrvatskih zakona s europskima i prošli su izvanredno dobro.</p>
<p> Velik uspjeh Ministarstva su i dvije nove publikacije, prva »Očuvajmo kulturnu baštinu« i druga zvana »Spomenička renta«, koja se pokazala izvrsnim rješenjem u obnovi oronulih objekata, pa će Slovenija i Makedonija tek uvesti tu metodu, koja se u nas pokazala izvrsnom. </p>
<p>Na pitanje novinara što će biti s izgradnjom nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu ministar Biškupić je istaknuo da izgradnja MSU nije upitna jer se Grad Zagreb ugovorom obvezao da će poštovati svoj financijski dio. </p>
<p>Što se tiče kapitalne svjetske skulpture Apoksiomena, ministar Biškupić napomenuo je da će Muzejsko vijeće predložiti tijekom sljedećih dana u koji će se prostor taj kip smjestiti. [Marina Tenžera]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dijalog violončela i klavira</p>
<p>Na koncertu ciklusa Piano pianissimo Koncerte direkcije Zagreb održanome u nedjelju na večer u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma glazbenu atmosferu oblikovale su violončelistica Monika Leskovar i pijanistica Ivana Švarc Grenda. </p>
<p> Putovanje kroz raznovrsnost klavirsko-violončelističkog izričaja započelo je Sonatom za violu da gamba i čembalo u g-molu Carla Philippa Emanuela Bacha, potom se nastavilo Talijanskom suitom Igora Stravinskog. Okosnicu programa činila je Sonata za violončelo i glasovir hrvatskoga skladatelja Frane Paraća. Nakon nje slijedila je šesterostavačna Španjolska pučka svita Manuela de Falle, dok je koncertna večer, nalik na široku glazbenu paletu, završila Sonatom u C-duru, op. 65 Benjamina Brittena. </p>
<p> Koncertni je repertoar doista bio raznovrstan te je omogućio Moniki Leskovar da pokaže sve svoje violončelističko umijeće. Pijanistica Ivana Švarc Grende nije ostala samo na razini pratnje, nego se vrlo ravnopravno uključila u ostvarenje cjelovita glazbenoga doživljaja. </p>
<p> Putovanje raznovrsnim glazbenim stilovima i skladateljskim izričajima zahtijevalo je različite pristupe realizaciji glazbenih struktura, od barokne Bachove sonate, Stravinskijevih neoklasicističkih tendencija, preko specifičnog Paraćeva izričaja, vrlo efektnog i duboko emotivnog, sve do de Fallina koketiranja s elementima španjolskoga folklora, da bi završilo efektnom Brittenovom sonatom, također svojevrsnoga neo izričaja.</p>
<p> Interpretativni pristupi doista su morali biti različiti, ali su se spojili u najvažnijoj karakteristici. Riječ je o visokom stupnju sviračke kvalitete, posebice s obzirom na interpretaciju Monike Leskovar. Vrsna je violončelistica već u svojim glazbenim početcima postigla zavidnu kvalitativnu razinu, koju sada može samo nadograđivati novim repertoarom i novim vlastitim interpretacijskim promišljanjima. </p>
<p> Umjetnice su ostvarile pozitivan dijalog koji im je omogućio kreiranje vrlo suprotnih glazbenih raspoloženja, karakteristike koja je svojstvena svim djelima s koncertnoga programa što su ga odabrale za svoj nastup. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ministar Biškupić kod Vesne Parun</p>
<p>STUBIČKE TOPLICE</p>
<p> - Ministar kulture Božo Biškupić posjetio je u ponedjeljak navečer pjesnikinju Vesnu Parun, koja već nekoliko godina živi u lječilištu u Stubičkim Toplicama. U srdačnu susretu pjesnikinja je s ministrom razgovarala o rukopisima i pjesničkim zbirkama koje je sama priredila, usprkos teškim zdravstvenim tegobama zbog kojih je već nekoliko godina u bolesničkim kolicima. Biškupić je kazao da će Ministarstvo kulture i dalje otkupljivati njezine već tiskane i rukopisne knjige. Vesnu Parun je posebno obradovalo što će Ministarstvo podmiriti troškove pretiska njezine glasovite zbirke »Zore i vihori«, koju je Društvo hrvatskih književnika objavilo 1947. Urednik te prekretničke zbirke bio je Gustav Krklec, a ilustrirao ju je Edo Murtić. Uz tu zbirku, koje se 60. obljetnica izlaska obilježava iduće godine, pjesnikinja će proslaviti i 85. rođendan. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Ivica Kostelić na slalomskom postolju </p>
<p>Posljednji je put Ivica na slalomskom postolju bio prije 23 mjeseca, u Wengenu </p>
<p>ALTA BADIA</p>
<p> – Treća je ipak bila sreća. Na slalomu u Alta Badiji, trećem »ruletu« sezone, Ivica Kostelić osvojio je prve slalomske bodove. Štoviše, došao je do trećeg mjesta, iako »prvo poluvrijeme« nije obećavalo. Prvu je vožnju završio kao deveti sa sekundom zaostatka... </p>
<p>U Reiteralmu, prije osam dana, Ivica Kostelić je pobijedio u Svjetskom kupu nakon tri godine. U Alta Badiji je bio treći - prvi put na slalomskom postolju nakon 23 mjeseca i utrke u Wengenu. Priče o Ivici Kosteliću kao skijašu koji je teško lovio samopouzdanje, ali i »jahao« na pobjedničkom valu kada bi ga uhvatio, dobili su potvrdu i u talijanskom zimovalištu. </p>
<p>»Vidite li da su ranije skije bile zaslužne za loše rezultate?!«, grmio je Ante Kostelić, nakon trećega sinovljeva rezultata. </p>
<p>Zaboravimo dobre i loše skije, alibije ili ne, ali utrku u Alta Badiji Ivica je odvozio jako dobro. Posebno drugu vožnju, gdje je u gornjem i donjem dijelu vrhunski klizio. Istina, put prema postolju doslovno se otvarao svakim sljedećim skijašem, nakon Ivice, u drugoj vožnji. Janyk, Raich i Tissot su pali, Neurether, Grandi i Palander teško pogriješili i izgubili mnogo vremena. Tek je Šveđanin Larsson bio besprijekoran, a Ligety unatoč »rodeu« na stazi nešto brži od Ivice Kostelića.</p>
<p>U prvoj vožnji još se moglo osjetiti malo straha u Ivičinoj vožnji, kao što su bile i primjetne dvije male pogreške i zastoj u brzini. No, nastavak slaloma donio je ljepši dio dana - spremnog i odlučnog hrvatskog skijaša koji tada nije bio podložan kiksevima. Rezultat je ovo koji Ivici znači više nego što možete zamisliti. U svaku iduću utrku Ivica će ući s uvjerenjem da može pobijediti. I tada neće biti važne niti skije, niti uređenje staze, niti bilo kakav drugi detalj... </p>
<p>U Alta Badiji nastupio je i Dalibor Šamšal. Nije bio niti blizu druge vožnje, završio je na 58. mjestu. </p>
<p>ALTA BADIA</p>
<p>ukupno: 1. Larsson (Šve) 1:44.51, 2. Ligety (SAD) +0.19, 3. Kostelić (Hrv) +0.48..., 4. Rocca (Ita) +0.62, 5. Palander (Fin) +0.63... </p>
<p>prva vožnja: 1. Tissot (Fra) 50.43, 2. Palander (Fin) +0.12, 3. Raich (Aut) +0.18... 9. Kostelić (Hrv) +0.99...</p>
<p>redoslijed, slalom: 1. Larssson (Šve) 180, 2. Janyk (Kan) 116, 3. Byggmark (Šve) 111... 12. Kostelić (Hrv) 60...</p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Svindal (Nor) 396, 2. Cuche (Švi) 363, 3. Miller (SAD) 340... , 4. Fill (Ita) 258, 5. Ligety (SAD) 252... 17. Kostelić (Hrv) 160...</p>
<p>[S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ja sam Markovićev nasljednik, a ne Boban! </p>
<p>»Politika je za mene završena priča, uzela mi je mnogo simpatija u javnosti, ja sam ponajprije trener«</p>
<p>Obrana naslova dvoranskog prvaka Hrvatske za Zagrebova trenera Miroslava Blaževića bio je znak za posebnu radost i poticaj za nastavak prvenstva, u kojem je najavio da će Zagreb, a ne Hajduk biti iza neuhvatljivog Dinama: </p>
<p>»Premda se čini da se u samo 15 utakmica Hajdukova prednost od 14 bodova ne može stići, ona je i te kako dostižna.« </p>
<p>Pojasnio je Blažević alkemičarsku formulu i za to najavljivano čudo, posebno jer mu je to naredio klupski predsjednik Dražen Medić: </p>
<p>»Budući da se u polufinalu Kupa sastaju Dinamo i Hajduk, automatski postaje upitno hoće li nam treće mjesto biti dovoljno za Europu. Stoga nam ne preostaje ništa drugo nego biti ispred Hajduka. Do toga ćemo doći pobjedom nad Splićanima, a pritom će nam s dvije pobjede protiv hajdukovaca pomoći i Dinamo.« </p>
<p>Raspitivao se Blažević dokle Vlatku Markoviću traje novi predsjednički mandat i može li se i prije njegova isteka dogoditi nešto što bi Markovića moglo uzdrmati do te mjere da mora abdicirati. </p>
<p>Upitali smo ga zbog čega se raspituje za Markovićevo zdravlje, a on je teatralno uzvratio: </p>
<p>»Znam čovjeka koji će ga naslijediti!« </p>
<p>Kad smo rekli da i mi znamo i da se Zvonimir Boban po kuloarima vodi kao Markovićev nasljednik na mjestu predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza, Blažević je zagrmio: </p>
<p>»Nikakav Boban! Njega to uopće ne zanima, on puca na sam politički vrh. Stoga zapamtite - ja nasljeđujem Markovića.« </p>
<p>Blaževićevu uvjerenost u svoju tvrdnju pronašli smo u njegovoj opetovanoj političkoj angažiranosti. </p>
<p>»Sve sam novinske napise o tome odlučno demantirao. Jer, osim što mi je predsjednik kluba zabranio bavljenje politikom i postavio ultimatum ili trener ili političar, odlučio sam da je politika za mene završena priča. Uzela mi je mnogo simpatija u javnosti i usput me uvjerila da sam ponajprije ipak nogometni trener koji se potpuno želi predati svom poslu.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatska godinu završila na 15. mjestu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska nogometna reprezentacija završila je ovu godinu na 15. mjestu Fifine ljestvice. Isti je renking imala i prije mjesec dana, no u odnosu na prosinac prošle godine napredovala je za pet pozicija. To je najbolji plasman Hrvatske u posljednjih pet i pol godina, odnosno od lipnja 2001., kad je bila na 14. mjestu. Najbolji renking u povijesti Hrvatska je imala početkom 1999. godine, kad je bila treća reprezentacija na svijetu. Prvo mjesto i dalje drži Brazil, a slijede svjetski prvaci Talijani. Brazil je tako petu godinu zaredom prvi na Fifinoj ljestvici. </p>
<p>• Poredak: 1. Brazil 1588, 2. Italija 1560, 3. Argentina 1551, 4. Francuska 1523, 5. Engleska 1359, 6. Njemačka 1350, 7. Nizozemska 1305, 8. Portugal 1258, 9. Nigerija 1244, 10. Češka 1190... 15. HRVATSKA 948... [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pred Cibonom ključno razdoblje sezone </p>
<p>Badnjak u Beogradu, dolazak neporaženog Panathinaikosa... Za Cibonu slijede teški ispiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – S večeri u kojoj se perspektivna momčad iz Podgorice »utopila« u more sastava koji su Zagreb napustili poraženi ove sezone, završilo je jedno razdoblje za Cibonu. I počelo delikatno, jer... </p>
<p>Skori itinerer momčadi Dražena Anzulovića donosi – neporaženi Panathinaikos u Euroligi (u Zagrebu, u četvrtak), Badnjak u Beogradu (utakmica s Partizanom u regionalnoj ligi), gostovanje kod Unicaje i, vrlo vjerojatno, jednu od bitnijih utakmica u sezoni – opet Partizan (u Zagrebu, 11. siječnja). Utakmica koja bi mogla doći u trenutku kada Cibona u Euroligi ima omjer 4-6 i taj bi ih ogled s Beograđanima mogao usmjeriti ili na jednu ili na drugu stranu. </p>
<p>Zato je bitno znati kako je u ponedjeljak u München otišao Vedran Morović kako bi napokon doznao zašto ima kroničnih problema s preponama.</p>
<p> Također, u ponedjeljak je s treninzima započeo Goran Vrbanc i vjeruje se kako će ubrzo uhvatiti natjecateljski ritam.</p>
<p>Utakmica protiv Budućnosti nije pokazala nikakve nove elemente u Ciboninoj igri.</p>
<p> Momčad je i dalje sklona bezbrojnim amplitudama i nespremna u kontinuitetu odigrati na visokoj razini. Kombinacija s Wisniewskim na »jedinici« i Kusom na »dvici« može dobro funkcionirati, daleko bolje od trenutaka kad je McCullougha na parketu (Amerikanac je ponovno napravio nesportsku pogrešku, radio neforsirane pogreške...). </p>
<p>U svakom slučaju, delikatno je vrijeme pred Cibonom, kad bi svaka pobjeda mogla biti krucijalna...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Pobjeda Repeše, Petrović dao ostavku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U 12. kolu talijanskoga košarkaškog prvenstva momčad našeg izbornika Jasmina Repeše Lottomatica upisala je šestu pobjedu. Rimska je momčad bila bolja od Cantua sa 71-53, uz 24 koša i 10 skokova Mavrokefalidisa. Nakon sedmog poraza Scafatija (80-92 protiv Terama), bivši hrvatski izbornik Aleksandar Petrović podnio je ostavku. »To je moja odluka, donio sam je i prije posljednje utakmice. Odluka nema previše veze s košarkom«, kazao je Aleksandar Petrović. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Real i dalje bez poraza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Već trinaest kola momčad madridskog Reala ne zna za poraz u ACB ligi. Proteklog su vikenda bili bolji od Alicantea sa 77-58, a Marko Tomas u pobjedu je ugradio šest poena. Bolji je bio Bruno Šundov, koji je s 15 poena predvodio poraženu momčad. Barcelona je bila bolja od Bilbaa (78-72). Kod Katalonaca Kasun je skupio šest poena i sedam skokova, a Ukić tek četiri koša. U redovima Baskijaca, Marko Banić je na parketu proveo 14 minuta i postigao osam koševa. Girona je bez Bagarića slavila na gostovanju kod Caje San Fernando s 87-69, dok je Longin zabio šest koševa za domaće. [D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Carter: Zaustavite užas na Srednjem istoku</p>
<p>Carter je priznao da je neposrednu inspiraciju za pisanje knjige dobio kad je 2005., prateći palestinske izbore vidio »užasavajući« zid koji grade Izraelci </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rukovodeći se apsolutnim prioritetima američke vanjske politike, bivši američki predsjednik Jimmy Carter posvetio je cijelu knjigu nedovršenom povijesnom poglavlju izraelsko-palestinskog sukoba koji je svojevremeno i sam, 1978. godine u Camp Davidu, pokušao riješiti. </p>
<p>Skoro trideset godina kasnije, taj neriješeni srednjoistočni sukob košta Ameriku u svakom pogledu. Carter je jedan od onih živih američkih predsjednika koji je s povijesne distance odlučio o problemu progovoriti s argumentima koji često nisu poznati američkoj javnosti. Njegova knjiga »Palestina: Mir, a ne aparthejd«, osim što je u kratkom vremenu postala bestseller, uzbudila je duhove svojim, kako kažu, kontroverznim štivom.</p>
<p>»Kad sam bio predsjednik radio sam dan i noć da dovedem mir u Izrael. Mislio sam da sam u tome i uspio, kad sam napustio ured. To se ipak nije dogodilo«, kaže u jednom od mnogobrojnih intervjua 82-godišnji 39. američki predsjednik. Sada na čelu »Carter Centra« iz Atlante koji je dobio Nobelovu nagradu za mir 2002., za doprinos održavanju mirnih i demokratskih izbora na Palestinskim područjima, bivši predsjednik ne miruje. Odlučio je američkoj javnosti predstaviti srž problema, i pritom se nije libio kritizirati vladu u Tel Avivu, iako neki tvrde da je to skoro »tabu« tema u američkim medijima. U knjizi se kritizira i administracija Georgea Busha, zbog toga što zapostavlja palestinsko-izraelski mirovni proces, jer je potpuno zaokupljena Irakom.</p>
<p>Prema vlastitim navodima, Carter se nada kako će njegova knjiga upozoriti Amerikance na razloge zbog čega je mir propao na Srednjem istoku. U spomenutom radijskom intervjuu, bivši predsjednik je rekao da se odlučio upravo sada napisati ovu knjigu jer mu je »postalo jasno, da se užasne stvari događaju Palestincima na Zapadnoj obali, a da to nije poznato, niti priznato od ostatka svijeta, posebno ne od Sjedinjenih Država«. </p>
<p>Interesantan dio u Carterovoj knjizi predstavlja onaj, u kome opisuje svoj prvi odlazak u Izrael dok je još bio predsjednički kandidat. On opisuje, kakvu je spiritualnu ulogu za njega kao vrlo pobožnog i dosljednog kršćanina taj put imao. Carter je protestant-metodist, i spada u onu skupinu američkih evangelista koji izrazito podržavaju Izrael i židovsku zajednicu u Americi. No, sad je progovorio drukčije u ovoj knjizi: </p>
<p>»Kad sam bio u Izraelu, bili su to u stvari većinom palestinski teritoriji, prema dolini rijeke Jordan, kao i dobar dio Golanske visoravni. U to vrijeme (početkom '70-tih, - op. aut.), svi su očekivali da će se Izrael povući s okupiranih teritorija ... Nitko nije ni sanjao, da bi moglo doći do masivne eskalacije Izraelaca, da oni koloniziraju, moglo bi ste reći, cijelu Zapadnu obalu«, rekao je Carter. Pritom se složio sa novinarom s kojim je razgovarao, da se ovo može nazvati »politikom davljenja« Palestinaca. Carter je priznao da je neposrednu inspiraciju za ovu knjigu dobio kad je 2005., odlazeći da prati palestinske izbore vidio »užasavajući« zid koji Izraelci grade do bi izolirali Palestince. Zato je ovaj zid, simbol koji označava aparthejd, stavljen na naslovnu stranice njegove knjige.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Na pomolu »sveti rat« u Somaliji</p>
<p>Predsjednik somalijske vlade optužuje pobunjenike da surađuju s Al Qaidom</p>
<p>Sve je spremno za novi rat u Somaliji koji bi vrlo lako mogao zahvatiti i ostatak regije. Islamističke paravojne postrojbe koje sustavno preuzimaju kontrolu nad sve većim teritorijem zaprijetile su da će napasti etiopsku vojsku ako se ona do utorka ne povuče iz Somalije. »Ako etiopska vojska u sljedećih sedam dana ne napusti našu zemlju, mi ćemo ju napasti i natjerati da to učini«, rekao je prošlog utorka Sheikh Yusuf Mohamed Siad, vođa islamističke obrane. </p>
<p>Etiopski premijer Meles Zenawi priznao je prisutnost vojnih snaga svoje zemlje u Somaliji, no rekao je da su one poslane kako bi pomogle u treniranju somalijske vojske. Etiopija, naime, podržava somalijsku vladu u borbi protiv islamističkih skupina koje su zauzele gotovo čitav jug zemlje. Kako i sama strahuje od domaćih separatista, koji su se udružili sa somalskim da bi izborili teritorijalnu nezavisnost od Etiopije, etiopska vlada rasporedila je vojsku na granici. Uz to, Zenawi je zaprijetio intervencijom ako islamska milicija nastavi s napadima unutar etiopskog teritorija. Abdullahi Yusuf Ahmed, predsjednik somalijske vlade isključio je bilo kakvu mogućnost mirovnog sporazuma s islamističkim paravojnim postrojbama. »Oni su ti koji žele rat. Ne vidim mirno rješenje i mislim da oni ne žele mir«, izjavio je predsjednik vlade, optuživši islamističke pobunjenike za suradnju s Al Qaidom. Doduše, islamistički pobunjenici, koji su, čini se, ponajviše inspirirani vjerskim motivima, izjavili su da će njihov napad biti usmjeren samo na etiopske snage, a ne i na somalijsku vladu.</p>
<p>Kako islamistima pomažu susjedne muslimanske zemlje Eritreja, Jemen, Egipat i Saudijska Arabija, a Zapad podržava etiopsku i somalijsku vladu, lako je moguće da sukobi na rogu Afrike prerastu u još jedan »sveti rat«. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odobrilo je slanje mirovnih snaga na sjever zemlje kako bi zaštitili vladu, no sudeći po gomilanju vojske na obje strane mala je mogućnost da će one zaista stići u Somaliju. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ponuda Pyongyangu: pomoć ili sankcije </p>
<p>Pyongyang najavljuje da će poduzeti sve kako bi sačuvao neovisnost</p>
<p>Nakon prekida od godinu dana, u Pekingu su nastavljeni šesterostrani pregovori o nuklearnom programu Sjeverne Koreje. Predstavnici Sjeverne i Južne Koreje, Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Japana i Rusije okupili su se da razmotre budućnost nuklearnog programa Sjeverne Koreje koja je prije nekoliko mjeseci obavila prvu probnu eksploziju atomske bombe. </p>
<p>Valja podsjetiti da su pregovori šest zemalja o nuklearnom programu Pyongyanga počeli prije nekoliko godina. Sjeverna Koreja smatra da SAD i njegovi saveznici vrše politički i gospodarski pritisak kako bi ugrozili sigurnost Sjeverne Koreje. Službeni Pyongyang u više navrata je najavljivao da će Sjeverna Koreja poduzeti sve kako bi sačuvala neovisnost i integritet zemlje. </p>
<p>Nuklearni program koji Pyongyang razvija u suprotnosti je s međunarodnim sporazumom o neširenju nuklearnog oružja koji je Sjeverna Koreja svojevremeno potpisala, a nakon toga odustala od njega. Posebno zabrinuti mogućnošću da Sjeverna Koreja dobije snažno nuklearno oružje su u Južnoj Koreji i Japanu. </p>
<p>Nakon što je Sjeverna Koreja unatoč međunarodnim upozorenjima izvela prvu nuklearnu eksploziju, uslijedile su sankcije Vijeća sigurnosti. Svjetska organizacija naredila je blokadu vojne i tehnološke pomoći Sjevernoj Koreji, a Sjedinjene Američke Države uspjele su nametnuti i svojevrsnu trgovinsku i pomorsku blokadu Sjeverne Koreje. Japan je zabranio dolazak građanima Sjeverne Koreje na područje Japana kao i uplovljavanje sjevernokorejskih trgovačkih brodova u japanske luke.</p>
<p>I prije početka nove runde pregovora, SAD je tvrdio su kako je spreman gospodarski potaknuti razvoj Sjeverne Koreje ako ona odustane od nuklearne tehnologije vojne namjene. Nudili su visoku tehnologiju za razvoj industrije, povoljne kredite kao i uvoz robe za široku potrošnju pod posebno povoljnim uvjetima. Istovremeno Kina i Rusija koje nisu za primjenu najoštrijih gospodarskih sankcija spram Pyongyanga najavile su povoljnije uvjete za kupnju hrane i drugih proizvoda nužnih Sjevernoj Koreji.</p>
<p>Očekuje se da će nova runda šesterostranih pregovora potrajati nekoliko tjedana. Analitičari ne predviđaju veliki uspjeh ovih razgovora, ali ističu važnost činjenice da je do njih uopće došlo nakon sjevernokorejskog nuklearnog pokusa. Početak pregovora smatra se velikim uspjehom kineske i ruske diplomacije, jer su ove dvije zemlje nagovorile Pyongyang da se vrati za pregovarački stol.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Haag jedina prepreka punoj suradnji </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Ministri obrane i vanjskih poslova Srbije Zoran Stanković i Vuk Drašković otvorili su u ponedjeljak ured NATO-a u Beogradu, svega četiri dana nakon što je predsjednik Boris Tadić u Bruxellesu potpisao ugovor o pristupu Srbije programu Partnerstvo za mir. Stanković i Drašković istaknuli su tom prigodom da Srbija vidi svoju budućnost u euroatlantskim integracijama te da će skupa sa susjedima i drugim partnerima raditi na izgradnji sigurnijeg svijeta.</p>
<p>U Beograd je posebno za ovu prigodu doputovao zamjenik glavnog tajnika NATO-a Alessandro Rizzo, koji naglasio razmjere zaokreta srbijanske politike. »Prije sedam i pol godina, kao posljedica pogrešne politike jednog autoritarnog režima, NATO je bombardirao dio ove zgrade ministarstva obrane. Danas se u njoj otvara ured za vezu pomoću kojega ćemo razmjenjivati informacije i iskustva, i graditi obrambene kapacitete Srbije i NATO-a«, rekao je Rizzo. Ured će voditi francuski brigadni general Yannick Asset, bivši vojni izaslanik u Beogradu. Vjeruje se da će najveći doprinos radu ureda davati Velika Britanija i Norveška koje su i do sada vodile NATO-ovu komunikaciju sa Srbijom. Šef glavnog stožera general Zdravko Ponoš nada se da će uz pomoć zapadnih saveznika uspjeti ostvariti jedan od najimpresivnijih projekata restrukturiranja vojske dosad. Otkako je krajem 2005. imenovan za zamjenika šefa glavnog stožera vojske SCG, a potom i za šefa glavnog stožera vojske Srbije, Ponoš je smijenio i poslao u mirovinu stotine generala i visokih časnika. U ministarstvu obrane gotovo da nije ostao nitko stariji od 50 godina. Svježi kadrovi polaze tečajeve stranih jezika i stručnih usavršavanja. Vojska Srbija sada broji manje od 30.000 ljudi i očekuje se da će već sljedeće godine dostići NATO-ove standarde. Problem suradnje s Haaškim tribunalom jedina je prepreka u daljnjem napredovanju.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Većina Amerikanaca za povlačenje vojnika iz Iraka </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - U vrijeme dok se Bijela kuća priprema objaviti promjene u strategiji za Irak, ankete pokazuju da javnost u SAD-u nikad u posljednje tri godine nije bila toliko pesimistična u vezi s konačnim ishodom ove američke misije, izvješćuje u ponedjeljak Glas Amerike (VOA). </p>
<p>Nekoliko nedavno objavljenih anketa pokazuje da su Amerikanci izrazito pesimistični glede iračke misije. Primjerice, u istraživanju koje su proveli dnevnik The Washington Post i TV mreža ABC, 52 posto ispitanika reklo je da Amerika gubi rat, dok 70 posto ispitanika ne odobrava politiku predsjednika Georgea Busha, kad je u pitanju Irak.</p>
<p>Druga anketa, ona dnevnika Wall Street Journal i TV mreže NBC pokazuje kako tek 34 posto građana smatra da George Bush dobro obavlja posao predsjednika, što je najniži zabilježeni predsjednički rejting te ankete. </p>
<p> »Većina Amerikanaca očekuje od novog saziva Kongresa da pokuša naše vojnike koji su u Iraku vratiti kući što prije. Više od polovine javnosti, prema anketama, želi upravo to«, ocjenjuje Sarah Dutton, direktorica odjela za istraživanje javnog mnijenja na TV mreži CBS. Ankete pokazuju kako bi većina Amerikanaca željela da se američka vojska iz Iraka povuče u roku od sljedeće dvije godine.</p>
<p>Predsjednik Bush najavio je da će promjene u strategiji za Irak najaviti početkom siječnja 2007., no u posljednjim javnim istupima odbacivao je mogućnost povlačenje iz Iraka prije uspješnog dovršetka misije. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Zaljubljeni pelikan</p>
<p>Vjerovali ili ne, ali velika ptica ružičasto-bijelog perja zaljubila se u 47-godišnju Alexis Bailey, koja se osam godina dobrovoljno skrbi o bolesnim i ranjenim životinjama u northumberlandskom utočištu Škotskog društva za sprječavanje okrutnosti nad životinjama. Pelikan podrijetlom iz subsaharske Afrike u utočište je dospio nakon bijega iz rezervata na otoku Man, a dijagnosticirano mu je otrovanje krvi. Dok su ga u Škotskoj dva mjeseca liječili veterinari i dobrovoljci, ptica je iz dana u dan pokazivala sve veću naklonost za brižnu bolničarku Alexis Bailey. </p>
<p>»Nikad dosad nisam doživjela da je neki bolesnik za mene bio vezan ili zainteresiran kao pelikan. Prvi sam put to primijetila tijekom noćnog dežurstva kad sam ušla u nastambu bolesne ptice da bih joj dala propisan antibiotik. Odmah sam uočila da me prodorno promatra i mahanjem krilima pokazuje naklonost. Iako je bio bolestan stao me gizdavo obilaziti i gladiti kljunom. Činilo se da mu se najviše svidjela moja kosa i odvezivanje vezica na tenisicama. Otad mu se drugi zaposlenici i dobrovoljci nisu smjeli približiti, a kad bi to pokušali pelikan bi ih dočekao neprijateljski raspoložen otvorena kljuna i spreman za napad. Miroljubivo se ponašao samo kad su mu donosili ribu«, novinarima je otkrila Alex Bailey, dodavši da su zbog toga zaljubljenog pelikana prozvali Romeo.</p>
<p>Kad je napokon ozdravio vraćen je u rezervat na otok Man, a iz popratnog je pisma Nick Pinder, direktor rezervata, doznao za njegovu zaljubljenost. Kolegama i novinarima potom je priznao da ne može objasniti pelikanovo ponašanje. </p>
<p>»Tko zna, možda je uzrok činjenica što živi u brojnoj skupini i na ograničenom području od jutra. U tom naguranom mnoštvu ptica važno je opstati, a kad je bio mažen i pažen u škotskom utočištu iskušao je lagodniju stranu života. Zato se valjda drukčije ponašao i pokušao pridobiti naklonost gospođe Bailey«, natuknuo je direktor Pinder. [M. Đaković]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kuglice iz muzejskih dućana</p>
<p>I svijetom blagdanskih ukrasa vladaju promjenjive modne ćudi, pa su svake godine u trendu nove boje i oblici. Ove se godine, sasvim u skladu s trendovima u odijevanju, mogu izdvojiti tri trenda: stilski raskošan, etno-eko i dizajnerski. Upravo je stoga zanimljivo iskustvo iz New Yorka gdje su najveći hit kuglice za borove i aranžmane koje se prodaju u muzejskim dućanima. I tako su posljednjih godina upravo ti dućani omiljena odredišta za kupnju darova za sve moguće prigode, a sada, barem u Velikoj jabuci, i za nabavku blagdanske dekoracije. Tako se u Muzeju američke narodne umjetnosti prodaju kuglice koje izgledaju kao da su ih od krpica i drugog otpadnog materijala izradila djeca, u Prirodoslovnom muzeju, dakako, ukrasi u oblicima svih mogućih životinja, u MoMi staklene kuglice s umetnutim ukrasima, u Muzeju dizajna kuglice od istoga materijala, ali »obojene« gumom, a u dućanu Muzeja umjetnosti i dizajna najtraženije su goleme pahuljice od žice. Od etnografskih ukrasa najbolju prođu imaju pletene bolivijske ptice. [S.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Umirovljenici na jogi </p>
<p>Program vježbi posebno prilagođenih starijima od 65 godina </p>
<p>Iz dana u dan sve je veći interes za vježbanje joge, pa i među umirovljenicima. Dokazuje to skupina od 85 vježbača starijih od 65 godina, koji se dvaputa na tjedan okupljaju na zagrebačkoj Knežiji kako bi razgibali tijelo i očuvali mentalnu snagu. Instruktor im je socijalni radnik Alen Minić, član Gerontološkog centra Trešnjevka, koji treninge prilagođava dobi i psihofizičkoj sposobnosti polaznika. </p>
<p>»Vježbama od sat i pol obuhvaćeno je razgibavanje, izvođenje kretnji koji pridonose opuštanju tijela, osnovne kretnje iz programa joge i vježbe disanja«, pojašnjava instruktor Minić koji s umirovljenicima izvodi vježbe posljednja tri mjeseca. Naglasak je na laganim kretnjama, jer bi nagli trzaji i pretjerana dinamičnost koja bi mogla dovesti do neželjena opterećenja mišića, ozljeda zglobova i teškoća u radu srca. Iako program podrazumijeva vježbanje u čak osam stupnjeva, umirovljenici vježbaju izvode jednostavne kretnje iz prve i druge faze koje mogu ponavljati kod kuće. </p>
<p>»Vježbe pospješuju gipkost i pokretljivost kralježnice te emotivno i tjelesno opuštanje umirovljenika«, pojašnjava instruktor i dodaje kako je socijalizacija također važan faktor okupljanja polaznika tečaja. Joga, čija je osnovna karakteristika zaustavljanje starenja, umirovljenicima pomaže da zadrže vitalnost, lakše se oporave od eventualnih operativnih zahvata i budu pokretni kada im to ne dopuštaju zdravstveni ili meteorološki uvjeti. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="39">
<p>Petraču šest godina </p>
<p>»Cijelo suđenje je farsa, ništa mi nije dokazano«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ovo suđenje je farsa. Ništa mi nije dokazano. Ovo je katastrofa. Čim sam ušao u sudnicu već sam bio osuđen«, rekao je u ponedjeljak Hrvoje Petrač, nakon što mu je sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda, na ponovljenome suđenju za otmicu sina Vladimira Zagorca, »ponovilo« i jednaku presudu: 6 godina zatvora. »U dijelu koji se odnosi na šestookrivljenoga Hrvoja Petrača, presuda koju je donio Županijski sud, a potvrdio Vrhovni sud, u cijelosti ostaje na snazi«, rekao je predsjednik sudskoga vijeća, Ivan Turudić.</p>
<p> »Nikakav akcijski plan. Nikakve predrasude da ste vi veza između organiziranoga kriminala u Hrvatskoj i Srbiji, itd. Ovo vijeće je presudu donilo samo na osnovi stanja ovoga spisa. Ovo vijeće je nakon što je proveden dokazni postupak uvjereno da vi jeste počinili otmicu«, rekao je Turudić. Vijeće je u petak izreklo presudu i Ici Matekoviću, Marinku Gošuljeviću, Siniši Ježoviti i Stevici Smrčeku kojima se ponovno sudilo »samo« zbog namjere otimanja djece ostalih hrvatskih tajkuna, kao i Liberu Matekoviću koji je za pomaganje u otmici dobio godinu dana zatvora, te je pušten iz pritvora. </p>
<p> Vidno uzrujani Petrač se na suđenje, te Turudića »obrušio« u nekoliko navrata tijekom izricanja presude, između ostaloga citirajući psalam iz biblije »Zar doista krojite pravdu vi moćnici, izreke kadija te tuži kadija ti sudi«, da bi na kraju čitave objave, u trenutku kada ga je sudac Turudić upitao da li ima još nešto za reći izjavio kako »Zna gdje se on (sudac) kreće i sa kim je razgovarao«, što je Turudić, kako je rekao novinarima, shvatio kao neizravnu prijetnju. »Ako znaju gdje idem i sa kim se družim šta mogu zaključiti nego da me prate«, rekao je Turudić. Matekovićev iskaz u kojemu je krivnju preuzeo na sebe, te eskulpirao Hrvoja Petrača nije ocijenjen vjerodostojnim. </p>
<p>»Razlog otmice da vam je Zagorec išao na živce zbog ratnog profiterstva, jer se on obogatio dok ste vi ratovali, te da je vašem bratu dugovao novac ne stoji«, obrazložio je sudac Turudić. </p>
<p>Sudac je neuvjerljivim i bizarnim proglasio i iskaz Novice Petrača, koji je, nakon što je već bio pravomoćno osuđen na tri i pol godine zatvora, na ponovljenome suđenju saslušan kao svjedok. »Novica je izjavio kako je otmicu počinio da bi se materijalno osamostalio, pa onda otima sina očevog najboljeg prijatelja. Kakvo materijalno osamostaljivanje, svjedok je izjavio da je samo za lijepu riječ dobio 10.000 eura«, rekao je Turudić, referirajući se na navode o transferu nogometaša Sablića. »Da ste rekli 30 lijepih riječi zaradili biste 300.000 eura«, zaključio je Turudić. »Nije bilo, da se izrazim haaškom terminologijom dvostruke linije zapovijedanja«, završio je Turudić.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Opljačkana Hypo banka u Jankomiru</p>
<p>U potrazi za pljačkašima postavljene kontrolne točke po Gradu, a na mjesto događaja došao i ravnatelj policije Marijan Benko </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvoje maskiranih i naoružanih razbojnika opljačkali su u ponedjeljak, nešto prije 20 sati, poslovnicu Hypo-Alpe-Adria banke u Škorpikovoj ulici. Kako neslužbeno doznajemo, ukradena je znatna količina novca. </p>
<p>Glasnogovornica Hypo-Alpe-Adrie banke na mjestu događaja nam je rekla kako nitko od zaposlenika nije ozlijeđen, ali su svi u šoku. Policija je u kratkom vremenu postavila nekoliko kontrolnih točaka u zapadnom dijelu Zagreba, a pokretni timovi pojačano su nadzirali šire područje. </p>
<p>Pljačka se, po svemu sudeći, dogodila samo nekoliko minuta prije zatvaranja poslovnice - kad su naoružani i zakrinkani razbojnici ušli i oteli novac. U vrijeme pljačke u banci su bile dvije djelatnice i zaštitar.</p>
<p>Od voditelja smjene OKC-a PU zagrebačke doznali smo da policija intenzivno traga za razbojnicima, a tijekom večeri postavljeno je više kontrolnih točaka na području cijeloga Grada. Očevid u opljačkanoj poslovnici počeo je oko 22 sata, a na mjesto događaja došao je i Marijan Benko - ravnataelj policije. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>18-godišnjakinja vodila četveročlanu bandu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Načelnik PU zagrebačke, Marijan Tomurad, u ponedjeljak je potvrdio uhićenje troje mladića i 18-godišnje djevojke, za koje se osnovano sumnja da su počinili najmanje tri kaznena djela. Kriminalistička obrada se nastavlja nad još tri osobe, za koje policija sumnja da su povezani sa uhićenima, a vjeruju da će tijekom obrade otkriti počinitelje još nekoliko teških kaznenih djela.</p>
<p>Policija je u istrazi provela 10 pretraga, a kod Marine Š. (18), »mozga« bande, pronađeno je streljivo, bombe, eksploziv i detonatorske kapisle. Na području Sesveta, u jednoj kući koja je još u izgradnji, pronađena su dva pištolja, »pajser« te odjeća i obuća koju su koristili u svojim »akcijama«. Marko B. (18), Josip T. (20), Ilija K. (18) i 18-godišnja Marina Š., planirali su do kraja godine još nekoliko pljački kasina i kladionica u istočnom dijelu grada. </p>
<p>Osim oružane pljačke i pokušaja ubojstva koje se dogodilo u trgovini »Maja« u Sesvetskim Selima, koju su počinili u četvrtak, terete se za pljačku kasina »PSK« u Sesvetama iz mjeseca kolovoza te za pljačku benzinske postaje »Šemper«, koju su počinili početkom studenog ove godine. Svi uhićeni nisu do sada bili poznati policiji, osim u slučaju Ilije K., koji je do sada privođen nekoliko puta na obavijesne razgovore, a prijavljivan je i zbog posjedovanja manjih količina opojnih droga. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Specijalna skupina tragati će za ubojicom </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Osječka policija formirala je posebnu radnu skupinu koja će imati samo jedan cilj: otkriti počinitelja brutalnog ubojstva Osječanina Samira Nukića (36), likvidiranog u nedjelju oko 20,30 sati samom centru grada, pred ulazom u restoran »Bonus«. </p>
<p>To je u ponedjeljak na izvanrednoj konferenciji za novinare potvrdio Josip Adrić, načelnik Odjela općeg kriminaliteta osječko-baranjske Policijske uprave, koji je pozvao i sve građane, koji bi mogli nešto znati o ovome događaju, da jave na 92 ili svoju poruku ostave u sandučićima za kontakt policajce. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, ubijeni Nukić, kojega se povezuje s »osječkim podzemljem«, ubijen je u Ulici Hrvatske Republike pred ulazom u 'Bonus'. U nedjelju se, naime, u restoranu Bonus, koji bi nakon preuređenja trebao biti otvoren sljedećih dana, održavala se privatna večera za uski krug odabranih uzvanika, na koju je bio pozvan i Nukić. </p>
<p>Svoj BMW Nukić je parkirao u Ulici Hrvatske Republike preko puta Bonusa, a kada je došao pred vrata restorana, netko ga je navodno pozvao uzvikom »Hej, momak«. U tom trenutku Nukić je zastao nakon čega mu je ubojica zapucao u glavu i pobjegao. </p>
<p>Nakon obavljenog očevida na mjestu događaja, istražni sudac osječkog Županijskog suda, Petar Kljajić, kazao je da je ubojica ispalio najmanje šest hitaca od čega su najmanje tri pogodila Nukića u glavu. </p>
<p>I policija i istražni sudac potvrdili su da postoji očevidac tog događaja, a navodno je riječ o ženi. Radilo se o slučajnoj prolaznici koja je vidjela sam čin ubojstva, te je ubojicu opisala kao mlađeg muškarca, slabije građe, višeg od 180 centimetara, koji je bio odjeven u tamne hlače i tamnu jaknu. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Izletjelo« mi je za Mesića</p>
<p>Predsjednik Mesić Mikšića je tužio zbog klevete i »duševne boli«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Kampanja je bila stresna, a vrijeme u Zagrebu loše. Mesić mi je djelovao umorno i bolesno, te sam mu kroz šalu savjetovao da se odmori na francuskoj rivijeri«, branio se u ponedjeljak na zagrebačkom Općinskom sudu nekadašnji predsjednički kandidat Boris Mikšić. </p>
<p>Navodi su to obrane koju je iznosio u postupku u kojem predsjednik Stjepan Mesić, zbog klevete tijekom predsjedničke kampanje u prosincu 2004., od svog nekadašnjeg protukandidata, traži 60.000 kuna naknade štete za duševne boli. Ukoliko dobije spor, predsjednik će novac, darovati Dječjem domu u Nazorovoj, no Mikšić osporava Mesićev tužbeni zahtjev, tvrdeći da mu njegove izjave ničim nisu naštetile. »Gubimo obojica vrijeme naganjajući se po sudovima, pa imao je i on šala poput Suzane i paštete pa ga nitko nije tužio«, tvrdi Mikšić. Tuženi je ipak izrazio žaljenje što je na Mesićev račun iznio ono što je, kako tvrdi, čuo po »kuloarima« - da su francuske tajne službe Mesiću kupile vilu na francuskoj rivijeri. Izjavu koja je bila povod tužbi, najprije za klevetu, a potom i duševne boli, Mikšić je opravdao »dekoncentracijom« i iscrpljenošću tijekom kampanje, ali i »krivom medijskom interpretacijom«. </p>
<p>Na dan održavanja konferencije za novinare u hotelu »Sheraton«, gdje se »našalio« s Mesićem, tvrdi Mikšić, policija mu je zbog parkiranja oduzela automobil. »Vozača su mi priveli, a s autom odnijeli sav izborni materijal, i bio sam jako ljut«, rekao je. Izjava u »dijelu« o tajnim službama, branio se Mikšić, »izletjela« mu je. Objava presude, najavljena je za 3. siječnja, a Mikšić se ponovno našalio rekavši sutkinji Andrei Grahovac: »Odredili ste nesretan datum to je godišnjica izbora koje sam izgubio«.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zbog »Istine« ne pristaje ni na opomenu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je zbog objavljivanja oglasa »Istina je!«, odnosno pokušaja pritiska na pravosuđe kako je tvrdilo tužiteljstvo, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić »zaradio« sudsku opomenu, te se žalio na presudu, u ponedjeljak je na sesvetskom Općinskom sudu nastavljeno suđenje u ponovljenom postupku protiv njega. Svjedočio je tako ponovno i HNS-ovac Srećko Ferenčak, član Poglavarstva u vrijeme objavljivanja oglasa, koji je, kao i na prošlom suđenju, tvrdio kako je glavni inicijator objave oglasa, bio upravo Bandić. Vlasta Pavić, koja je također trebala svjedočit, ispričala se putovanjem u inozemstvo. Podsjetimo, riječ je o oglasu objavljenom 2004. u vrijeme kada je Bandić bio dogradonačelnik, zamjenik Vlaste Pavić, a u kojem je »komentirana« kupnje zemljišta Zagrepčanke, ali u »krivo« vrijeme, prema mišljenju Državnog odvjetništva. Bilo je to naime, u tijeku samog sudskog spora između Grada i tvrtke Krma, koja je na sporno zemljište također polagala pravo, te je oglasom, tvrdi tužiteljstvo, vršen pritisak na pravosuđe, s obzirom da je bila donesena tek nepravomoćna presuda. Bandić se sam žalio na najblažu sudsku kaznu, odnosno opomenu koju je dobio, tvrdeći i dalje da nije kriv. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Željezara Split prodana Armkosmartu </p>
<p>Za šibenski TLM, Dalmacijavino, Adriacem i Imotu, hotele »Podgora« i »Živogošće« raspisat će se novi natječaj </p>
<p>Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) odlučio je, među ostalim, u ponedjeljak da Željezaru Split proda tvrtki Armkosmart iz Samobora, a da za šibenski TLM, Dalmacijavino, Adriacem i Imotu, hotele »Podgora« i »Živogošće« raspiše novi natječaj.</p>
<p>Predsjednik UO HFP-a Damir Polančec rekao je da kao što je vjerovao da će HFP privatizirati Željezaru Split isto tako vjeruje u privatizaciju TLM-a iz Šibenika. </p>
<p>Armkosmart ima kreditnu garanciju ukrajinske banke Prombank, ali i zeleno svijetlo zaposleničkog vijeća Željezare i dva tamošnja sindikata za prihvaćanje njihove ponude. Riječ je o prodaji 89,34 postotnog državnog udjela u Željezari Split po cijeni od 212,08 milijuna kuna, uz obvezu preuzimanja svih zaposlenih i zapošljavanje 48 novih radnika u roku pet godina. </p>
<p>Za kupnju 82,20 posto udjela u TLM jedinu valjanu ponudu dala je UAB grupa u iznosu od 49 milijuna kuna. No, UO HFP-a ocijenio je neprihvatljivim 10 posebnih uvjeta, uz zadržavanje 1400 zaposlenih u TLM na rok dvije godine, koje je UAB grupa zahtijevala. </p>
<p>Primjerice, traženo je reprogramiranje obveza prema državi na rok pet godina, što nije bilo sukladno uvjetima natječaja. Osim toga, UAB grupa je tražila porezne privilegije, što nije sukladno zakonu.</p>
<p>Predsjednik UO HFP-a kazao je da je Vlada u suradnji s lokalnom upravom odustala od prljave industrije u Šibeniku, na što je upozorio i član UO HFP-a i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.</p>
<p>»Za TLM ćemo raspisati novi natječaj po cijeni od jedne kune, te pozivam zainteresirane ponuditelje, da kao i slučaju prodaje Adriacema, sami predlože načine podmirenja obveza prema državnim vjerovnicima«, napomenuo je Polančec. </p>
<p>Tvrtki ZRC iz Lipika Ministarstvo financija će preuzeti otplatu 183 milijuna kuna kredita, ali će Državno odvjetništvo pokušati naplatiti dio duga zbog nenamjenski utrošenih sredstava, odlučio je UO HFP-a. </p>
<p>Isto tako, prihvaćena je ponuda zaposlenika Iteksa iz Iloka, uz garanciju PBZ-a, za kupnju vlastite tvrtke po cijeni od 688.300 kuna.</p>
<p>Za spas posrnule Zdenke odnosno izdvojene tvrtke Zdenačka farama, UO HFP-a raspisat će novi natječaj za prodaju po diskontu od 50 posto nominalne cijene. Cilj je privatizacija, a ne rasprodaja imovine tvrtke, zaključio je Polančec. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Od 2004. privatizirali smo 637 tvrtki </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rezultati privatizacije pokazuju da ova Vlada ima iste rezultate kao ona kooalicijska u njihovom četverogodišnjem mandatu, kazao je u ponedjeljak Damir Polančec, predsjednik UO HFP-a na njegovoj posljednjoj ovogodišnjoj sjednici. Dodao je da je od 2004. godine do danas privatizirana 637 tvrtki. </p>
<p>Naime, putem prikupljanja javnih ponuda privatizirano je 36 društava, odnosno putem Zagrebačke burze prodano je udjela ili dionica u njih 90, a na varaždinskoj burzi za njih 511. Prema Polančecovim riječima, UO HFP-a raspisao je 20 javnih natječaja od kojih su neki, kao onaj za Valjaonicu cijevi Sisku, još uvijek otvoreni. Uz to, u pripremi je još 15 javnih natječaja, kazao je Polančec. Istina, dodao je, privatizacija je u 2006. usporena, jer stručne službe HFP-a same moraju odraditi sve analize ponuda za raspisane natječaje. Kako se čulo, priprema se spajanje HFP-a i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom, za što je u pripremi i Operativni program. Polančec je najavio da će Zakon o privatizaciji biti gotovo do 15. siječnja 2007., i poslan u saborsku proceduru. Osim toga, novi računarski sustav trebao bi olakšati rad HFP-a pri odabiru najpovoljnijih ponuda. Zakon o privatizaciji, pak, trebao bi olakšati i ubrzati privatizaciju, kao i radničko dioničarstvo - zaključio je Polančec. [M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Eko Ozra nositelj licence »Zelena točka«</p>
<p>Hrvatski izvoznici kod izvoza svojih proizvoda u Europsku uniju uglavnom na ambalaži koriste taj znak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Eko Ozra, organizacija koja okuplja 28 hrvatskih proizvođača i uvoznika koji na tržište plasiraju oko 80 posto ambalaže, potpisala je ugovor s tvrtkom Pro Europe čime su postali nositelji licence »Zelena točka« za područje Hrvatske, objavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p>»Zelena točka« predstavlja sustav zbrinjavanja ambalažnog otpada koji se koristi u 25 europskih država. Znak »zelena točka« na proizvodima označava da je proizvođač, odnosno uvoznik platio pristojbu za zbrinjavanje ambalaže, ali mogu ga koristiti samo oni koji sklope ugovor s nacionalnim nositeljem licence i za to plate naknadu.</p>
<p>Na konferenciji je istaknuto da »zelena točka« na ambalaži tvrtkama donosi dvostruku korist: marketinšku i snižavanje troškova izrade ambalaže. Naime, hrvatski izvoznici kod izvoza svojih proizvoda u Europsku uniju uglavnom na ambalaži koriste taj znak, što na domaćem tržištu nisu mogli (ako ga nisu koristili ilegalno), pa su morali raditi različitu ambalažu.</p>
<p>Dragica Bagarić, direktorica Eko Ozre, rekla je da će njihova skupština uskoro odrediti naknade koje će plaćati tvrtke za korištenje tog znaka. Novac će se, dodala je, koristiti za selektivno prikupljanje ambalažnog otpada i educiranje potrošača o odvojenom skupljanju ambalaže. Te naknade će, prema riječima Vinka Dumičića, predsjednika Nadzornog odbora Eko Ozre, biti relativno niske i neće dovesti do poskupljenja proizvoda.</p>
<p>»Hrvatski pravilnik o ambalažnom otpadu nije u potpunosti usklađen s europskim propisima pa do kraja 2007. očekujemo donošenje novog. U njega će, nadamo se, biti ugrađen i sustav 'zelene točke' tim više što oznake iz postojećeg pravilnika nisu prepoznatljive na europskom tržištu«, rekla je direktorica Eko Ozre.</p>
<p>Sustav »zelene točke« koji se koristi u 25 europskih država predstavio je Joachim Quoden, generalni direktor Pro Europea. »Većina država Europske unije prihvatila je taj sustav, osim Danske gdje se zbrinjavanje ambalaže plaća iz poreza. Ali pokazalo se da je to skuplje za proizvođače i potrošače, a Danska ima najlošije rezultate u oporabi ambalažnog otpada«, rekao je Quoden.</p>
<p>Direktorica Eko Ozre i direktor Pro Europea istaknuli su da je uključivanje u taj sustav dragovoljno, što znači da može funkcionirati istodobno sa sličnim drugim sustavima kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Naime, u Hrvatskoj o gospodarenju ambalažnim otpadom brine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a cijeli sustav financira se iz naknada koje plaćaju proizvođači i uvoznici.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Zigante tartufi« ulažu 15 milijuna kuna</p>
<p>Nova proizvodna hala imat će kapacitet proizvodnje do 5000 staklenki dnevno</p>
<p>BUJE</p>
<p> - »Kralj tartufa»« Gian Carlo Zigante položio je kamen temeljac za prvu proizvodnu halu specijaliziranu za proizvodnju proizvoda od tartufa »Zigante tartufi« visoke kvalitete u ponedjeljak u Bujama u naselju Plovanija.</p>
<p>»To je prva naša proizvodna hala. Objekt će biti veličine 1200 četvornih metara, a investicija je vrijedna 15 milijuna kuna«, kazao nam je Gian Carlo Zigante, vlasnik tvrtke Zigante tartufi d.o.o. Nova proizvodna hala imat će kapacitet proizvodnje do 5000 staklenki dnevno.</p>
<p>Iz obrtničke obiteljske tradicije proizvodnje koja traje već tri desetljeća obitelj Zigante razvija se u ozbiljnog proizvođača, koji 38 posto proizvoda izvozi ponajprije u SAD te Europsku uniju. Nude niz konzerviranih proizvoda od tartufa kao što je primjerice bijeli i crni tartuf cijeli, zatim mljeveni, sjeckani, s vrganjima, šampinjonima ili maslinama. Nude i vrhunske autohtone delicije poput maslinova ulja s okusom bijelog ili crnog tartufa, domaći med s tartufima, maslac s tartufima te niz drugih proizvoda. Obitelj Zigante godišnje je obrađivala od šest do osam tona istarskog tartufa u jednakim količinama bijelog i crnog, a za pretpostaviti je, ako priroda bude tako htjela, da će se s novom halom proizvodnja uvelike povećati.Zigante tartufi danas zapošljavaju šezdesetak zaposlenika, od čega pedesetak u Hrvatskoj te sedam u Sloveniji u Kopru. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Godišnja dobit 15 milijuna dolara</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Za dubrovačku Atlantsku plovidbu po svjetskim se brodogradilištima trenutačno gradi čak deset brodova vrijednih 350 milijuna američkih dolara.</p>
<p>Iz te brodarske kuće, koja ovu poslovnu godinu završava s petnaest milijuna dolara dobiti, poručuju kako je to najveća investicija u njezinoj povijesti. Ako se tomu pridoda i prošlotjedno uplovljavanje u luku Gruž »Mokošice«, prvog od tri broda za maloobalnu plovidbu (po Jadranu i cijelom Mediteranu) koji se grade u brodogradilištu Kraljevica, zadovoljstvo poslovnim uspjehom još je i veće.</p>
<p>Predsjednik Uprave Atlantske plovidbe kapetan Ante Jerković ističe kako ta tvrtka bilježi dobre rezultate i u drugim segmentima poslovanja, prije svega u hotelijerstvu jer je vlasnik hotela Hilton Imperial, Grand hotela Lopud te hotela Lapad, čija obnova za dostizanje kategorije četiri, a možda i pet zvjezdica, počinje krajem iduće godine. Taj hotel trebao bi postati i središte nautičke marine u gruškom akvatoriju koju, dobije li koncesiju, namjerava graditi Atlantska plovidba.</p>
<p>Uz hotele dubrovački brodar u svome vlasništvu ima i zrakoplovnu tvrtku Dubrovnik Airlines, koja će ovu godinu završiti s dobiti od 800.000 eura. [A. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Toyota dogodine najveći svjetski proizvođač</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Toyota Motor iduće bi godine trebao zamijeniti posustalog američkog konkurenta General Motorsa na mjestu najvećeg svjetskog proizvođača automobila zahvaljujući svojim planovima o povećanju proizvodnje, objavljeno je u japanskom tisku.</p>
<p>Povećanjem globalne proizvodnje za 400.000 u odnosu na 2006., na 9,45 milijuna vozila u idućoj godini, kako piše dnevni list Nihon Keizai Shimbun, japanski proizvođač na najboljem je putu da istisne GM s vodećeg mjesta u svijetu.</p>
<p>Po pisanju toga lista, ta brojka uključuje i proizvodnju vozila njegovih dviju podružnica, specijaliziranog proizvođača malih automobila Daihatsu i proizvođača kamiona Hino Motors.</p>
<p>Toyota nastavlja bilježiti snažan rast potražnje za svojim vozilima u Sjevernoj Americi, poduprt prodajom svojeg popularnog hibridnog vozila Prius i ostalih učinkovitih modela što se tiče potrošnje goriva. Japanski proizvođač već je najprofitabilniji u globalnoj automobilskoj industriji. Njegova dobit u tromjesečju od srpnja do rujna dosegnula je 3,44 milijardi dolara uslijed snažne prodaje na tržištima sjeverne Europe i Amerike.</p>
<p>Toyota procjenjuje da će joj neto dobit u poslovnoj godini koja u toj kompaniji završava 31. ožujka dosegnuti 13,14 milijardi dolara, što je 13 posto više u odnosu na godinu ranije. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Sanader: Zakonima proširiti informatičke tehnologije</p>
<p>Premijer je izrazio nadu da će u roku godinu dana Internetom biti moguće predati i redovitu godišnju prijavu poreza</p>
<p>Premijer Ivo Sanader dodijelio je u ponedjeljak u zagrebačkom hotelu »Westin« petu po redu premijerovu web nagradu. Nagrada je otišla u ruke splitskoj tvrtki swinsoftware.com, a riječ je o najvećoj nagradi za doprinos web tehnologijama u Hrvatskoj.</p>
<p>»Zadaća Vlade je da se informatičke tehnologije kroz zakonodavne okvire što više prošire, iako već imamo dobre rezultate«, rekao je Sanader. Dodao je da se, prema posljednjim anketama, Hrvatska u nekim segmentima njihove primjene nalazi u sredini, ali ponegdje i na vrhu tablica. </p>
<p>Istaknuo je rezultate rada Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, koji u potpunosti provodi svoj četverogodišnji plan. Spomenuo je digitalizaciju zemljišnih knjiga i katastra, web stranice svih hrvatskih škola, kao i mogućnost uplate PDV-a Internetom. Izrazio je nadu da će u roku godinu dana Internetom biti moguće predati i redovitu godišnju prijavu poreza.</p>
<p>»Kao srednja zemlja u Europi, nemamo većih aduta od znanja«, rekao je Sanader, te ponovio da je društvo temeljeno na znanju preduvjet za gospodarstvo temeljeno na znanju. Premijerova web nagrada dodijeljena je u sklopu dodjele nagrade stotinu najboljih hrvatskih web stranica, te nagrada za inovacije u visokim tehnologijama, koju već šestu godinu organizira i dodjeljuje tvrtka Vidi. </p>
<p>Odgovarajući na novinarsko pitanje o aferi vezanoj uz Ministarstvo vanjskih poslova, premijer Ivo Sanader je u ponedjeljak rekao da u utorak ili najkasnije u srijedu očekuje potpuno izvješće Ministarstva. </p>
<p>»Istražit ćemo sve navode i sigurno će biti sankcija«, poručio je Sanader. Na pitanje planira li i on, kao što je najavio predsjednik Stjepan Mesić, osobno razgovarati s Gordanom Bakotom, državnim tajnikom za ustroj, razvoj i upravljanje u Ministarstvu vanjskih poslova, Sanader je kazao kako ne planira, jer je dovoljno da to učini ministrica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Mesić.</p>
<p>Nećemo mijenjati ugovore s BiH i Srbijom</p>
<p>Premijer je na novinarsko traženje komentirao i izjavu Adnana Terzića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, koji je, nadajući se povoljnijim trgovinskim ugovorima, kazao da Hrvatska, s obzirom na pregovore o Cefti ucjenjuje Hrvatsku. »Hrvatska je na svojim početnim pozicijama i na njima ćemo ostati. Nećemo prihvatiti mijenjanje postojećih ugovora između Hrvatske i BiH, kao niti između Hrvatske i Srbije«, rakao je Sanader. Dodao je da je Srbija to prihvatila, te na neće biti nikakvih posebnih pogodnosti ni za Srbiju niti za BiH. »Rukovodimo se načelom koje je u međunarodnoj zajednici jedino moguće, a to je da se ugovori moraju poštivati. Postoje ugovori o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH, kao i između Hrvatske i Srbije, i njihove će odredbe biti prenesene u Ceftu«, rekao je Sanader. Pojasnio je da Hrvatska nikoga ne ucjenjuje, ali »da nismo mogli niti htjeli bilo kome popuštati«.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>ZERP ne prejudicira otvorena pitanja</p>
<p>»Očekujem najkasnije u srijedu izvješće povjerenstva MVP o svim elementima afere«, rekao je Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Proglašenje Zaštićenog ekološkog ribolovnog pojasa (ZERP) neotuđivo je i jednostrano pravo svake zemlje, pa tako i Hrvatske. Europska je praksa da se to ne radi bez znanja susjeda, i to je, bez obzira na to što se radi o autonomnom pravu, dobra praksa, kazao je hrvatski premijer Ivo Sanader u emisiji Hrvatskog radija »Kako vlada Vlada«. Podsjetio je na neriješeno pitanje o granici u Savudrijskoj vali i kazao da to nema nikakve veze sa ZERP-om. Naime, u ZERP-u stoji da on ne prejudicira nikakva otvorena pitanja, a to se odnosi na granice, pojasnio je premijer. Ponovio je da je Hrvatska više puta nudila Sloveniji da pripremi svoje argumente te da se otvoreno pitanje granice na moru riješi arbitražnom odlukom međunarodne pravosudne komisije, te da se to pitanje skine s dnevnog reda. Što se tiče izjave Janeza Janše kako će odluka o proglašenju ZERP-a ugroziti pregovore Hrvatske i EU-a, premijer je kazao kako odgovorno tvrdi da se to neće dogoditi. Govoreći o aferi s drogom u Ministarstvu vanjskih poslova, naglasio je da ovaj tjedan očekuje izvješće povjerenstva MVP-a. »U svakom sustavu može doći do grešaka, propusta, a to treba sankcionirati, to ćemo napraviti i u ovom slučaju«, izjavio je Sanader , dobacivši mišljenje da u MVP-u nema procedura, reda i sustava u zapošljavanju. »Očekujem sutra, najkasnije u srijedu izvješće povjerenstva MVP o svim elementima, aspektima, u javnosti izrečenim optužbama ili sumnjama u toj aferi«, rekao je Sanader, ponavljajući kako nije dobro da se MVP destabilizira na ovakva način. Opovrgnuo je neke medijske špekulacije da je predstojnica njegova Ureda Bianca Matković 'umiješana' u aferu. Što se tiče iduće godine, premijer očekuje brže otvaranje i zatvaranje poglavlja vezano uz pregovore o priključenju Hrvatske EU »Očekujem da ćemo u 2007. prijeći 50 posto zatvorenih poglavlja. To je realna želja i cilj na kojem ćemo raditi 2007. bez obzira što je to izborna godina«, kazao je. Premijer je ponovio da ostaje optimist, da 2009. ostaje realan datum za ulazak Hrvatske u EU. Ostaje još puno posla, dvije godine napornog i kvalitetnog rada da dođemo do tog cilja, kazao je. Premijer Sanader je ponovio da Vlada nije niti će komentirati odluke pravosuđa, te da jedino inzistira na završetku reforme pravosuđa. Odbacio je i izjavu Hrvoja Petrača koji je, kako su prenijeli mediji, nakon izricanja presude zbog otmice maloljetnog sina generala Vladimira Zagorca, sucu poručio da je pratio svaki njegov korak, da zna kuda je išao, s kim razgovarao i tko je poveznica na Vrhovnom sudu. »Definitivno se politika nije, niti će se miješati u bilo koji sudski proces«, rekao je Sanader. [S. O. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hrvatsko proljeće bilo je istinski demokratski pokret</p>
<p>Pred nama je zadaća da ukažemo na važnost hrvatskog proljeća za stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske, kazao je Mesić</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sudjelovao je u ponedjeljak na znanstvenom skupu »Historiografija o Hrvatskom proljeću« u organizaciji Centra za demokraciju i pravo »Miko Tripalo«. Ističući važnost hrvatskog proljeća u našoj novijoj povijesti, Predsjednik je primijetio da je ono nepravedno bilo zapostavljeno i nedovoljno istraženo. »Zbog toga je pred nama zadaća da ukažemo na važnost hrvatskog proljeća za stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske i da motiviramo znanstvenike da istraže ne samo procese i događaje vezane za hrvatsko proljeće nego i ulogu pojedinih osoba koje su obilježile ovo razdoblje naše povijesti«, rekao je Predsjednik, pozivajući na odaziv ponajprije političare i sudionike tih važnih zbivanja. Istaknuo je da je hrvatsko proljeće bilo istinski demokratski pokret koji je vodio k redefiniranju gospodarskih odnosa u tadašnjoj Hrvatskoj i Jugoslaviji. Cilj je bio da republike bivše Jugoslavije napokon počnu zaista raspolagati svojim resursima i svojim dohotkom, te da se tadašnji Savez komunista demokratizira, decentralizira i deunitarizira. Hrvatska i Slovenija u to su vrijeme prednjačile u tim zahtjevima, rekao je predsjednik Mesić, apostrofirajući Miku Tripala i Savku Dabčević Kučar kao nositelje te ideje. Rekavši da su nakon sloma hrvatskog proljeća mnogi njegovi sudionici završili u zatvoru, ili su bili prisiljeni na šutnju sve do demokratskih gibanja potkraj osamdesetih i devedesetih godina, podsjetio je i da se veći dio njih ponovo angažirao u politici »ne zbog političke nužde i prisile ili želje za vlašću«, nego stoga što su bili istinski demokrati i domoljubi. U izjavi novinarima nakon skupa, Predsjednik je potvrdio da će razgovarati s hrvatskim veleposlanikom u Turskoj Gordanom Bakotom, koji u ponedjeljak dolazi na razgovor s ministricom vanjskih poslova Kolindom Grabar-Kitarović vezano uz narko-aferu u hrvatskom veleposlanstvu u Los Angelesu prije dvije godine. Upitan hoće li na razgovor pozvati i veleposlanika Nevena Juricu, predsjednik je rekao da treba provesti sve što je najavljeno iz Ministarstva, pa će vidjeti treba li još koga pozvati i što treba poduzeti. »Ne bih unaprijed donosio nikakav zaključak«, rekao je predsjednik Mesić.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sredstva za provedbu programa za Rome povećana 430 posto</p>
<p>DARDA</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome Jadranka Kosor posjetila je u ponedjeljak romsko naselje u baranjskom mjestu Darda, gdje se upoznala s aktualnim problemima vezanim uz infrastrukturu naselja, nezaposlenost te školovanje djece. »Povjerenstvo za Rome obilazi romska naselja diljem Hrvatske. Ovo naselje u Dardi, može se reći, ima tipične probleme s kojima se suočavaju Romi, a mi ćemo na Povjerenstvu donijeti konkretne zaključke da bi se ti problemi mogli riješiti«, kazala je. Vlada svake godine povećava sredstva namijenjena uređenjima naselja, odnosno rješavanju temeljnih pitanja vezanih za stanovanje i infrastrukturu, ali isto tako i sva druga pitanja. »Ono što je dobro je činjenica da smo ove godine, u odnosu na 2005., sredstva za provedbu programa za Rome povećali za čak 430 posto«, istaknula je Kosor, pojasnivši da je 2006. Vlada za taj program izdvojila oko 11,8 milijuna kuna. Također je najavila da će se ta sredstva još povećati sljedeće godine, kada bi trebalo biti izdvojeno oko 14 milijuna kuna. Dočekana uz velik pljesak u romskom naselju u Dardi, Kosor je, unatoč kišovitom vremenu, prošetala naseljem te se uvjerila u vrlo lošu infrastrukturu. Boravak u naselju iskoristila je i da pomogne Romu Dušanu Gojkoviću, koji je odmalena nepokretan, te mu je darovala nova invalidska kolica. Nakon toga družila se s najmlađim Romima kojima je, u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana, uručila božićne paketiće. [M. Sajler Garmaz]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sindikati se moraju konsolidirati</p>
<p>»U sljedeće četiri godine sindikati se moraju napokon srediti kako bi postali ravnopravan partner«, naglasila je Ana Knežević</p>
<p>Usitnjena i razjedinjena sindikalna scena mora se početi objedinjavati, a Savez samostalnih sindikata Hrvatske bit će okosnica okrupnjavanja. U sljedeće četiri godine sindikati se moraju napokon srediti kako bi postali ravnopravni partner. To Vladi i poslodavcima treba sjesti u glavu, a ako im ne može sjesti u glavu, onda moraju dobiti po glavi!, rekla je u ponedjeljak na početku petog kongresa SSSH v. d. predsjednica tog sindikata Ana Knežević, dodavši da se i SSSH, koji se posljednje vrijeme više bavio samim sobom nego radnicima, mora konsolidirati.</p>
<p>Ana Knežević je prigovorila predsjedniku Mesiću i premijeru Sanaderu što su obojica otkazali dolazak na kongres, a nije htjela primiti ni Predsjednikova savjetnika. </p>
<p>Uz 280 zastupnika iz cijele zemlje na kongresu je, koji se dva dana održava u hotelu »Antunović«, sudjelovalo tridesetak gostiju iz svjetskog sindikalnog pokreta, predvođenih Guyom Ryderom, generalnim tajnikom Međunarodne konfederacije sindikata, a prisutnima se obratio i potpredsjednik Vlade Damir Polančec. On je najavio da će do 15. siječnja biti dovršen tekst novog zakona o privatizaciji, koji radnicima daje šansu otkupa dionica po povoljnijim uvjetima. </p>
<p>»Nije točno da Svjetska banka ne dopušta više od 25 posto udjela tvrtke za radničko dioničarstvo. Svjetska banka je voljna o tome razgovarati sa sindikatima, ali to Vlada ne želi«, rekla je Knežević. SSSH će, najavila je, predložiti donošenje zakona o sudjelovanju radnika u dobiti i vlasništvu u privatnim i državnim poduzećima, jer nije u redu da profit ide u džep vlasnika. </p>
<p>SSSH traži konsenzus o tome što privatizirati, a protivi se prodaji šuma i voda. Kriminal u pretvorbi mora se tretirati kao ratni zločin, istaknula je Knežević. Kongres SSSH održava se pod geslom »Radnik nije roba«, a ta središnjica založit će se za zaokret razvoja iz divljeg u humani kapitalizam. »Roba je u boljem statusu nego radnik. Još 30.000 radnika ne dobiva plaću, a 400.000 prima ispod 3000 kuna. Zbog toga tražimo da se minimalac poveća na 50 posto prosječne plaće«, rekla je Ana Knežević. Ona je jedini kandidat za predsjednicu SSSH, a izbori će biti u utorak, drugog dana rada Kongresa. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Još 54 milijuna kuna za povrat duga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa tehničkom preraspodjelom osiguralo je još 54 milijuna kuna za isplatu nepodmirenih tražbina za regres i smjenski rad zaposlenika u osnovnim i srednjim školama nastalih od 2000. do 2003. Isplata nepodmirenih tražbina školama, kako je u ponedjeljak izjavio glasnogovornik Ministarstva Božo Pavičin, započet će ovoga tjedna. Čak 20 milijuna kuna izdvojeno je za isplatu zaostalih tražbina u Podunavlju, na osnovi pravomoćnih i ovršnih sudskih odluka u svezi s povišenjem plaće za 50 posto za područja posebne državne skrbi iz 2000., zatim 14 milijuna kuna za isplatu regresa iz 2001. i 19 milijuna za isplatu smjenskog rada iz 2000.</p>
<p>Time je, napominje se, smanjen dug zaposlenicima u sustavu obrazovanja zbog nepodmirenih tražbina nastalih od 2000. do 2003. procijenjenih na ukupno 1,2 milijarde kuna. Kako bi se podmirili naslijeđeni dugovi i tražbine, do danas je isplaćeno više od 300 milijuna kuna. Nakon brojnih pregovora socijalni su partneri odustali od tužba za nepodmirene dugove, te se procjenjuje da je nagodbama ušteđeno oko 530 milijuna kuna. Ministarstvo je izdvojilo i po još milijun kuna za svako od sveučilišta u Hrvatskoj, kako bi se poduprla primjena Bolonjskoga procesa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Među najboljim zdravstvenim ustanovama u zemlji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prigodnom svečanošću obilježena je u ponedjeljak 202. obljetnica djelovanja Opće bolnice Sveti Duh, jedne od, kako je rečeno, najboljih zdravstvenih institucija u zemlji. Svečanost je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića. Ravnatelj bolnice Mladen Bušić naveo je da bolnica ima više od 110 specijalističko-konzilijarnih ambulanti, tri klinike i 11 zavoda. Podsjetio je da je u travnju 2005. Grad Zagreb kao vlasnik i osnivač bolnice prihvatio prijedlog njezine sanacije i reorganizacije, čiji je konačan cilj prerastanje u modernu, suvremeno opremljenu i organiziranu javnu zdravstvenu ustanovu, koja će građanima pružati najsuvremeniju zdravstvenu zaštitu. </p>
<p>Grad Zagreb je u to uložio više od 100 milijuna kuna, naglasio je ravnatelj Bušić, zahvalivši gradonačelniku Milanu Bandiću na toj potpori. Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić naveo je da duga tradicija bolnice pokazuje kvalitetu, te da i dalje treba ići putem stvaranja središta izvrsnosti. Podsjetio je da je Svjetska zdravstvena organizacija hrvatski zdravstveni sustav prošle godine uvrstila među 35 najprestižnijih u svijetu. Ministar je bolnici darovao prijenosni ultrazvučni uređaj. Posebni izaslanik predsjednika Republike Izet Aganović pročitao je Predsjednikov govor u kojem je, među ostalim, istaknuto da je Opća bolnica Sveti Duh među najboljima u Hrvatskoj i da je značajan dio njezina zdravstvenog sustava. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061219].
|
