NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060119].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 140046 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za reformu zdravstva tražit ćemo konsenzus </p>
<p>Hrvatski sabor 25. siječnja počinje svoju prvu ovogodišnju sjednicu. Tim povodom razgovarali smo s potpredsjednikom Sabora, članom Predsjedništva HDZ-a i predsjednikom HDZ-ova Kluba Lukom Bebićem. Osim o predstojećim zakonima, razgovarali smo i o odnosima HDZ-a i ostalih stranaka.</p>
<p>• Hrvatska ove godine treba uskladiti 59 zakona s europskima. Hoće li Sabor moći uspješno obaviti taj velik posao?</p>
<p>- Mislim da će se usuglašavanje ići bez većeg napora, da se pregovori o konkretnim pitanjima ne bi zakočili. Budući da je u tijeku screening, to znači da potrebne zakone moramo što prije donijeti, a najvažnije smo već donijeli. Naime, i prošla godina je bila vrlo aktivna u pogledu zakonodavstva i s tim mislimo nastaviti, pa uskih grla što se tiče zakonodavstva ne bi smjelo biti.</p>
<p>• Što je s domaćim zakonima, primjerice o reguliranju rada nedjeljom?</p>
<p>- Mislim da će i rad nedjeljom doći brzo na dnevni red. Obavljene su široke konzultacije sa sindikatima, poslodavcima i svim zainteresiranima. Naravno, idealnog rješenja nema i nitko neće biti sto posto zadovoljan, ali treba tražiti optimalna rješenja da građani ne bi bili zakinuti odnosno da bi se zadovoljilo načelo da se nedjeljom ne radi, ali da ipak postoje potrebe ljudi. </p>
<p>• Hoćete li o reformi zdravstva tražiti široki konsenzus?</p>
<p>- Mislim da tu treba najšire uključiti sve zainteresirane i da ne smijemo donositi ishitrene mjere preko noći. Težit ćemo konsenzusu stranaka, jer ovaj problem doista zahtijeva sudjelovanje svih, ne samo struke i udruga. Ne smijemo biti ukopani u svoja stajališta nego biti otvoreni za sve prijedloge i mišljenja da bismo ostvarili društveni konsenzus jer se to područje tiče svakoga. </p>
<p>Očito je da prava koja su naslijeđena ovaj sustav financiranja ne može pratiti. Starost stanovništva se povećava, a vjerojatno i radni vijek. Znači, moramo ići u reformu koja će financijski osigurati ono što zakon jamči, i tu ne treba lomiti preko koljena. Bit ćemo protiv polariziranja jer je to vrlo osjetljivo područje. Treba uskladiti potrebe za maksimalno stručnom zdravstvenom zaštitom i mogućnosti države, što je problem i u drugim zemljama gdje dolazi do raskoraka u tom pogledu, jer fondovi ne mogu podmiriti potrebe pa se traže nova rješenja. </p>
<p>• Očekujete li tu sukobljavanje sa SDP-om, koji kao stranka socijaldemokrata ističu svoju socijalnu komponentu?</p>
<p>- Mislim da i oni imaju osjećaj za realnost. Između želja i potreba i objektivne situacije u kojoj je hrvatsko zdravstvo trebamo naći zajednički jezik. Lijepo je čuti da se zalažemo za punu zdravstvenu zaštitu, no treba govoriti i o prihodovnoj i rashodovnoj strani, a ne samo o jednom jer je to demagogija. Možemo pričati apstraktne priče, no isto tako kao odgovorni ljudi moramo odgovoriti na pitanje kako to financirati. </p>
<p>• Hoće li ministar zdravstva Neven Ljubičić otići s tog mjesta, kako se spekulira?</p>
<p>- Nisam to uopće čuo niti je o tome raspravljano. Mislim da ministar Ljubičić uživa povjerenje, no zbog činjenice da je u situaciji kad treba rješavati prije navedene probleme nalazi se u procjepu u kojem se može spekulirati o njegovu statusu. Međutim, tko god bude ministar zdravstva čeka ga isti problem i ne može ništa sam riješiti, nego mu svi društveni faktori tu moraju pomoći.</p>
<p>• Kako ocjenjujete odnose HDZ-a s drugim strankama, pogotovo s HSS-om nakon promjena na čelu stranke?</p>
<p>- HDZ je otvoren za koaliranje sa svim strankama osim sa SDP-om, no i s njima je moguća suradnja na važnim pitanjima. Zašto ne bismo s njima našli konsenzus glede zdravstvene reforme, vanjske politike, nacionalne sigurnosti i ostalih pitanja opće važnosti, gdje nema potrebe da se stranke natječu nego da realno sagledaju i donesu zajednički stav. A o pitanju kako nešto obaviti, koji put i metode izabrati, o tome se možemo sporiti i natjecati. </p>
<p>HSS je po programskoj orijentaciji, povijesti i svemu što je u ovih više od sto godina učinio u političkom životu hrvatskog naroda HDZ-u prirodni saveznik za mnoga pitanja gdje smo programski slični, i ne vidim razloga da u promijenjenim okolnostima - gdje će biti manje animoziteta i osobnih suparništava - ne bi moglo doći do suradnje. Ostajemo otvoreni, iako se na mnogim pitanjima ne slažemo i polemiziramo, no u modernoj državi je normalno da postoje nesuglasja, jer bi nam u protivnom trebala samo jedna stranka.</p>
<p>• Što je sa suradnjom s HNS-om?</p>
<p>- Prirodno mi je da sve stranke koje su nam bliske imaju o pojedinim pitanjima različite stavove i da se u borbi za glasačko tijelo natječu. Iako su dvojica zastupnika HNS-a okvalificirala HDZ kao zločinačku organizaciju, u programskom smislu nemamo razloga da ne bismo mogli surađivati i s HNS-om. Treba odvojiti neke ekscesne situacije, poput kvalifikacija o sudjelovanju Hrvatske u ratu u BiH, gdje se ne slažemo s HNS-om, ali u interesu države i njezina napretka nalazimo druge načine i sadržaje u kojima se slažemo. </p>
<p>Mislim da hrvatski politički život treba težiti tome da ne traži preduboke razlike nego zajedničke interese i programe gdje se može složiti. U tom smislu mislim da je naša politička scena sve uozbiljenija i odgovornija te da u sljedećem razdoblju možemo očekivati žustriju i ne manje polemičnu situaciju, ali da ćemo se u važnim pitanjima naći na zajedničkom poslu.</p>
<p>• Strahujete li da će vam HSP odnijeti dio desnijih birača, kao što povremeno pokazuju ankete?</p>
<p>- Ti se trendovi događaju s vremena na vrijeme, ide se malo lijevo pa desno, ovisno o situaciji koju smo imali vezano za početak pregovora s EU-om i uvjete koje smo trebali ispuniti. Tu su neki na neprincipijelan način htjeli poentirati, no i to se pomalo topi.</p>
<p>• Mislite, dakle, da HSP sve više gubi argumente protiv HDZ-a?</p>
<p>- Kad je premijer primio branitelje trojice generala vidjelo se da tu postoji puna spremnost za suradnju, financiranje obrane i otvaranje arhiva, a isti dan je HSP održao konferenciju za novinare na kojoj su napali Vladu da ne surađuje. Dakle, radikaliziranje na pojedinim pitanjima može donijeti trenutačne disbalanse, ali onaj koji ima jasnu i principijelnu politiku na kraju će poentirati. Jer, ipak se stvari svode na realnost i svatko može vidjeti tko što zastupa i da nije povod trenutačna moda nego je riječ o vođenju odgovorne i dugoročne nacionalne politike, posebno u pogledu EU-a i suradnji na međunarodnom planu.</p>
<p>Uvijek sam tvrdio i tvrdim da general Gotovina nije kriv i da je kojim slučajem prije četiri, pet godina došao u Haag već bi bio slobodan. Onim za što se optužuje Gotovina optužuje se Hrvatska, i dužni smo braniti i njega i Hrvatsku, a to i radimo. A tko želi na malim sitnim stvarima poentirati - može trenutno, ali ne dugoročno.</p>
<p>Vladajuća većina je stabilna</p>
<p>• Kakvi su odnosi u vladajućoj većini? Je li ona stabilna?</p>
<p>- Mislim da je većina stabilna, što nije uvijek lako. No, s partnerima održavamo dobre odnose, kooperiramo, razgovaramo, upoznajemo ih unaprijed s onim što želimo provesti. Ponekad zbog brzine možda ne dovoljno na vrijeme, ali mislim da manje-više to dobro radimo jer se samo dvaput dogodilo da neki zakon nije prošao jer nije bilo dovoljno zastupnika. Kao i svaka stranka, imamo pulsiranja unutar sebe, o nekom problemu se misli na više načina, ali što se tiče osnovne stranačke politike, mislim da tu nema nikakve razlike, ili su tako minimalne da ne dovode u pitanje našu sposobnost da donesemo zakone. </p>
<p>• U proljeće se očekuje izvještajni sabor HDZ-a. Hoće li to značiti početak priprema za izbore 2007.?</p>
<p>- Mislim da nećemo imati klasični kampanju jer ćemo ove godine početi neke projekte i imat ćemo vidljive uspjehe. To se vidi u rastu bruto domaćeg proizvoda gdje su prognoze bile skromnije nego ostvarenja, što daje nadu da će dinamiziranje biti jače i veće, i da će mnoge stvari saživjeti i pokazati rezultate.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kanal budućnosti</p>
<p>Povezivanje Podunavlja i Jadrana, navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, odvodnja i vodoprivredni učinci, glavni su ciljevi koje se gradnjom kanala želi postići</p>
<p>Premda se o kanalu Dunav-Sava kao višenamjenskom sustavu (riječni promet, navodnjavanje i odvodnja te još neke druge funkcije) govori i planira još od kraja 18. stoljeća, hrvatska se vlada napokon odlučila za njegovu izgradnju. </p>
<p>Riječ je o projektu važnom za cijelu Hrvatsku, ali i šire. Tim više što u Hrvatskoj udjel riječnog prometa, koji je najjeftiniji i ekološki najprihvatljiviji, u ukupnom prometu iznosi samo 0,9 posto, dok u najrazvijenijim zemljama iznosi oko 25 posto, a u Europi drži prosjek od sedam posto.</p>
<p>»Prvi cilj kanala u prometnom smislu je povezivanje Podunavlja i Jadrana. Zatim slijede vodoprivredni učinci, posebice u vinkovačkom kraju, i navodnjavanje. To su, recimo to tako, najbitniji učinci kanala nakon izgradnje«, rekao je Vjesniku Marko Pršić, profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu i tehnički voditelj projekta kanal Dunav-Sava.</p>
<p>Budući da dinamički plan gradnje kanala u kojem će biti određeni rokovi, način gradnje i financiranje još nije objavljen, za sada se procjenjuje da će gradnja kanala stajati 4,5 milijardi kuna te da bi kanal trebao biti dug 50 kilometara, širok 30 metara i dubok tri metra. No, najbitnije je da će plovidbu od Slavonskog Broda do Vukovara skratiti za čak 400 kilometara.</p>
<p>»Radilo se dosta istražnih radova, idejni projekt te studija utjecaja kanala na okoliš, koja je već i usvojena ali samo za prvih devet kilometara do luke u Vukovaru, što bi, prema našim procjenama, trebala biti prva faza radova«, rekao je Pršić. Dodaje da još jedino nije pribavljena lokacijska dozvola, no i ona bi uskoro trebala biti realizirana. </p>
<p>Prema scenariju, gradnja bi trebala trajati najmanje 10 godina, kaže Pršić. »Pet godina za prvu fazu i pet za drugu«, dodaje. </p>
<p>Tim bi kanalom Vukovar trebao dobiti na strateškoj važnosti u tranzitu roba ovog dijela Europe, a očekuje se da će postati glavna hrvatska riječna luka s obilježjem velike međunarodne robne, trgovačke i proizvodne zone. Realizacijom projekta, Vukovar će se sigurno svrstati među najvažnije točke magistralnih prometnica RH, a posebice međunarodnog tranzita roba.</p>
<p>Kanal će biti i najkraća plovna veza u smjeru zapadne i istočne Europe. Većim svojim dijelom pratit će postojeće vodotoke: Vuku, Bosut, Bid i Konjsko. </p>
<p>»Prednosti vodnog u odnosu na željeznički i cestovni prijevoz su znatne: dulji vijek trajanja objekata, mala potrošnja energije, veća sigurnost, manji troškovi prijevoza...«, tumači profesor Zorislav Sorić, suradnik na projektu. </p>
<p>Opravdanost gradnje kanala i uređenja plovnih putova, tvrdi Sorić, jest i u postizanju konkurentnosti roba na svjetskom tržištu s obzirom da na njihovu cijenu bitno utječu i troškovi prijevoza. </p>
<p>Prema idejnom projektu, kanal će imati dvije brodske prevodnice: dunavsku i savsku. Prevodnice su armirano-betonske građevine ukopane u tlo u kojima se brod podiže ili spušta za prijelaz iz rijeke u kanal ili obratno. Predviđa se da će prevodnici trebati 10 minuta da se napuni. Najveća razlika razine vode koju treba svladati u savskoj prevodnici iznosi sedam metara, a u Dunavskoj 4,3 metra. Budući da će pretežno vodostaji Save biti viši, a Dunava niži od stalnog vodostaja u kanalu, smjer toka uglavnom će biti od Save prema Dunavu. </p>
<p>Kanalom će se spojiti slivovi Bid-Bosuta i Vuke, preziznije, površina od 4000 četvornih kilometara, a tako spojeni slivovi nadzirat će se dunavskom ustavom. Dunavska prevodnica bit će od Dunava udaljena devet kilometara, dok će savska prevodnica od Save biti udaljena samo 1,3 kilometra. Spoj kanala i Save nadzirat će se prevodnicom i ustavom savskoga hidrotehničkog čvora. </p>
<p>Sprječavanje poplave na slivu kanala, prema projektu, osigurat će se gravitacijskim ili mehaničkim ispuštanjem vode u Savu koritom Bosuta te novom mogućnošću, gravitacijskim ispuštanjem dolinom Vuke u Dunav. Tako će Vinkovci biti zaštićeni od poplave, a poljoprivredne površine uz kanal natapat će se vodom iz kanala.</p>
<p>Za učinkovito funkcioniranje kanala, osim prevodnica, bit će potrebne brojne građevine. Tako će se trebati sagraditi dva pristaništa, pet ustava, jedan sifon, dvije crpne stanice, 16 cestovnih i četiri željeznička mosta. Ukupna dužina prilaznih cesta za nove mostove iznosit će pedesetak kilometara.</p>
<p>Procjenjuje se da će kapaciteti buduće luke omogućavati promet roba veći od osam milijuna tona godišnje. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nismo lošiji od engleskih kirurga!</p>
<p>Istaknuti hrvatski maksilofacijalni kirurg i otorinolaringolog prof. dr. Mišo Virag izabran je kao prvi hrvatski stručnjak u Royal College of Surgeons of England - FRCS (Kraljevski zbor kirurga Engleske). Virag je redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta Kliničke bolnice »Dubrava« te predsjednik Hrvatskog društva za maksilofacijalnu, plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata Hrvatskog liječničkog zbora. Uoči svečane promocije u Londonu pitali smo ga što članstvo u takvom uglednom društvu znači za njega, a što za hrvatsku medicinu? </p>
<p>- Za mene to je velika čast, a za našu medicinu priznanje, jer postajem članom društva s tradicijom dugom 500 godina. Prije 200 godina razdvojili su se od brijača, a danas kontroliraju kompletnu kiruršku praksu u Engleskoj. Za engleske je specijaliste relativno normalno biti članom tog zbora, ali stranci to mogu postati samo po pozivu i nakon stroge kontrole i selekcije. Od naših liječnika počašćeni su članstvom u Kraljevskom društvu svojim specijalnostima još samo prof. dr. Izet Aganović i prof. dr. Mirko Koršić, naši ugledni internisti i endokrinolozi.</p>
<p>• Čemu pripisujete taj poziv i čast?</p>
<p>- Mislim da je to dijelom stoga što sam bio prilično aktivan predavač na tečaju pri Europskom društvu za maksilofacijalnu kirurgiju prije dvije godine. Predstavnici Kraljevskog zbora pratili su i moju aktivnost na brojnim europskim kongresima unatrag 30 godina, tražili su i životopis i opis radova, čak i video-snimke mojih operativnih zahvata.</p>
<p>• Koliko je ovo priznanje važno za napredovanje vaše specijalnosti?</p>
<p>- Oduvijek smo ambiciozno radili i razvijali to područje, a ovo priznanje kruna je uspjeha, ne samo mojeg nego i cijele ekipe KB-a »Dubrava«. Kraljevski zbor objedinjuje sve kirurške grane, od općih do posebnih, te mi je još veća čast biti njegovim članom.</p>
<p>• Znači li priznanje da ste imali dobre uvjete za razvoj ove grane medicine u Hrvatskoj? </p>
<p>- U pravilu da. U ponedjeljak sam u Londonu nazočio velikoj operaciji i ne mogu reći da smo u ičemu lošiji i zakinutiji od tamošnjih kirurga, niti naša operacijska sala izgleda lošije od londonske. Razlike su to manje kad je riječ o klasičnoj kirurgiji gdje su ključni osnovni kirurški materijali i izvedbe.</p>
<p>• Vraćate se u Zagreb?</p>
<p>- Naravno.</p>
<p>• Što kažete na odljev i medicinskih mozgova kojih, kažu, nedostaje na Zapadu? Ovo priznanje podiže nam rejting.</p>
<p>- Donekle, ali u Britaniji su mi pričali da na mjesto čeka nekoliko tisuća liječnika s položenim engleskim ispitom... Nismo mi jedini koji imamo odljev mozgova nego je to problem cijelog svijeta, a Engleska je u liječničkim plaćama trenutačno na vrhu.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ponosni smo što živimo u banovoj kući!</p>
<p>Stanari kažu da u vrijeme rata nije bilo ugodno imati ploču s datumom rođenja hrvatskog velikana, pa su je 1991., zbog prijetnji, dogovorno prelijepili </p>
<p>Veliki projekt Hrvatskog nacionalnog vijeća u SCG o namjeri otkupa cijele ili barem dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, posljednjih je dana prilično zainteresirao i hrvatsku i srbijansku javnost. </p>
<p>U subotu je donesena odluka o pokretanju ovog projekta, što su u ranijim razgovorima podržali te ponudili svoju pomoć predsjednik vlade SCG-a Vojislav Koštunica i predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić. Pomoć je obećala i hrvatska vlada, i to, kako doznajemo, najvjerojatnije u adaptaciji objekta. </p>
<p>Riječ je o kući sagrađenoj 1745. godine, površine 700 četvornih metara, u kojoj je 16. listopada 1801. rođen ban Jelačić. Kako je u razgovoru za Vjesnik kazao predsjednik HNV-a Josip Pekanović, namjera im je, u skladu s mogućnostima, otkupiti barem dio kuće i pretvoriti je u »dom vojvođanskih Hrvata«. </p>
<p>»Kuća se nalazi u prilično lošem stanju. Želimo je otkupiti od stanara i u njoj urediti muzej, sjedište HNV-a, prostorije Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i kulturno-umjetničkog društva«, najavio je Pekanović dodajući da već sljedeći tjedan kreću u pregovore sa stanarima.</p>
<p>No, to je samo jedan dio ovog velikog projekta koji je tek na početku, jer sada slijede i razgovori s urbanistima te predstavnicima Zavoda za zaštitu spomenika. </p>
<p>»Kontaktirao nas je i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Nikola Jelinčić, koji nam je obećao i financijsku pomoć hrvatske dijaspore«, kazao je Pekanović. </p>
<p>Da će znatna sredstva, osim za otkup stanova, trebati uložiti i kako bi se ova zgrada u Ulici Vladimira Nazora broj 3 dovela u red, uvjerila se i Vjesnikova ekipa koja je boravila u banovoj rodnoj kući.</p>
<p>U pet stanova prilično trošne zgrade žive i više nego ljubazni stanari koji su navikli na neočekivane posjete. Jer, kažu, mnogi turisti, kada vide ploču na zgradi s natpisom »U ovom domu rodio se 16. listopada 1801. slavni hrvatski ban grof Josip Jelačić«, obvezno dolaze i zvone im na vrata stanova u namjeri da obiđu zgradu.</p>
<p>Stan u kojem je rođen ban Josip Jelačić danas je u vlasništvu obitelji Turković, koja u njemu živi od 1981. Prije njih vlasnik tog stana, odnosno cijele zgrade, bio je ugledni odvjetnik Robert Pavlović, čiji sin danas živi u Samoboru. </p>
<p>»Čuli smo iz medija za namjeru HNV-a da otkupi stanove, ali nas do sada još nitko nije kontaktirao. Moja sestra Azra i ja tu smo rođeni i malo mi je teško razmišljati o odlasku iz ovog stana. No, sve će sigurno ovisiti o ponudi i odluci naših roditelja«, kazao nam je domaćin Admir Turković ugostivši nas u sobi u kojoj je ban Jelačić rođen. </p>
<p>Prema njegovim riječima, već godinama se ljudi zanimaju za kupnju njihova stana. Obilazili su ih turisti, povjesničari i razni umjetnici, od slikara do pjesnika.</p>
<p>»Ponosni smo što živimo u stanu u kojem se rodila povijesna ličnost. Malo mi je teško razmišljati o odlasku, ali što bude bude«, dodala je Admirova sestra Azra. </p>
<p>Kako kažu, u vrijeme rata nije baš bilo ugodno iznad balkona stana imati ploču na kojoj piše da je tu rođen neki hrvatski velikan. Stoga su je stanari, zbog učestalih prijetnji, dogovorno 1991. prelijepili novinama i kartonom obojenim u crno. </p>
<p>Inače, ploča je postavljena 1901., na stogodišnjicu rođenja bana Jelačića. Potom je 1991. prekrivena, a ponovo je, uz svečanu ceremoniju, otkrivena u listopadu 2001. u povodu obilježavanja 200. obljetnice rođenja najpoznatijega hrvatskog bana. </p>
<p>U prizemlju i podrumu zgrade nalazi se i Vinarija »Ban« gdje se u prekrasnom ambijentu nude fruškogorska vina. Ovo je ujedno i jedini uređen dio zgrade, koji ima čak 15 vlasnika. </p>
<p>S jednim od njih, Antunom Dajčom, razgovarali smo, no i on nam je kazao da ih još nitko nije kontaktirao o eventualnoj prodaji te da podržava ideju o uređenju dijela zgrade, što bi uvelike pridonijelo turizmu u Petrovaradinu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Milijarde u razvoj Hrvatske</p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Ravnomjeran razvoj definira se kao moto i druge polovice Vladina mandata</p>
<p>Premda se činilo da je završetak dugo čekane autoceste Zagreb - Split, koja je putovanje između unutrašnjosti Hrvatske i Jadrana napokon skratila na uobičajeno vrijeme za takve udaljenosti, kapitalni projekt koji će obilježiti mandat Sanaderove vlade, 2006. godina već je na početku ponudila nekoliko vrlo ozbiljnih konkurenata »cesti svih cesta«. Sada je posve sigurno da je Vlada odlučila drugu polovicu mandata obilježiti ne samo reformama, nego i novim golemim infrastrukturnim projektima od kojih neki za mnoge u Hrvatskoj imaju i snažniji utjecaj na kvalitetu života od Dalmatine.</p>
<p>Riječ je o ulaganju tri milijarde kuna u nastavak gradnje i održavanje autocesta, ali i više od dvije milijarde kuna u državne ceste koje su većini građana Hrvatske gotovo jednako važne kao i autoceste. Također, ovog utorka ministar Kalmeta najavio je još jedan izuzetno važan projekt, kanal Dunav - Sava, koji bi mogao posve promijeniti ekonomsku sliku istočne Hrvatske. Ako se zna da je riječni promet najjeftiniji i ekološki najprihvatljiviji, te da u najrazvijenijim zemljama doseže čak 25 posto ukupnog prometa, u Europi oko sedam posto, a u Hrvatskoj samo 0,9 posto, jasno je značenje impozantnog kanala koji će biti dug 50 kilometara, širok 30 i dubok tri metra i koji će skratiti put od Vukovara do Slavonskog Broda za punih 400 kilometara. Najavljene 4,5 milijarde kuna koje trebaju biti uložene u taj projekt nesumnjivo će biti jako pametno potrošen novac.</p>
<p>I konačno, ali ne i najmanje bitno, baš je u srijedu svečano obilježen početak radova na plinovodu Pula - Karlovac, čija je vrijednost ukupno oko 90 milijuna eura, te podmorskom plinovodu Ivana K - Pula, čija je vrijednost oko 45 milijuna dolara, a završetak radova očekuje se na jesen, odnosno prije početka zimske sezone. Važnost tog projekta je u mogućnosti da se plin s hrvatskih plinskih polja u sjevernom Jadranu transportira izravno na kopno, a ne kao do sada preko Italije i Slovenije, što je ponajprije jeftinije, a zatim nudi i mogućnost da se iskoristi sav hrvatski plin; do sada se, zbog ograničenih kapaciteta plinovoda, dio plina morao prodavati Talijanima. Opskrba plinom tako postaje znatno sigurnija.</p>
<p>Pokretanjem ili najavom navedenih projekata Banski dvori jasno su pokazali da je razvoj, i to kako se može vidjeti ravnomjeran u svim dijelovima Hrvatske, ostao Vladin temeljni cilj i u drugoj polovici mandata. Toj činjenici danas je jako teško prigovoriti, osim na salonskoj razini. Uostalom, kada se jednog dana završe, od novih cesta, ekološki i ekonomski prihvatljiva prijevoza i sigurnije opskrbe plinom svi ćemo imati koristi.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Neće Šnajder u privatnike </p>
<p>HELENA BRAUT</p>
<p>Kad se pročulo da će Slobodan Šnajder, navodno, postati umjetnički ravnatelj Teatra »Miroslav Krleža« u novozagrebačkoj spavaonici, on je odmah stopirao sve spekulacije rekavši: »Teatar neće biti privatan«. </p>
<p>Mudra preliminarna odluka, jer privatnoga se kazališta pametan čovjek treba bojati kao vrag tamjana. Razloge zašto se u taj riskantni biznis nije dobro upuštati poznati su tom negdašnjem prvom čovjeku ZKM-a (gdje je potom proveo »plaćeni« jednogodišnji odmor kao dramaturg), koji se i zbog svojih ambicioznih projekata s ravnateljskom foteljom rastao u popriličnim dugovima.</p>
<p>Šnajder, i te kako, zna da je kazalište doslovno »gutač novca«, veliki rasipnik koji ne trpi slabog skrbnika nego treba čovjeka koji bdije nad svakim novčićem. A hrvatska kazališna praksa na svakom kutku pokazuje da skupi teatarski mehanizam, na državnim jaslama, kad se i dovoljno podmaže na svim zupčanicima, leti kao lud.</p>
<p>S druge strane, u sasvim su drukčijoj kaši naši kazalištarci, uglavnom nezadovoljni glumci, koji su od devedesetih naovamo počeli osnivati privatna kazališta. </p>
<p>Među brojnim domaćim privatnim teatrima zasigurno najbolje posluje »Mala scena«, koja uz korektan program ima svoju pozornicu. Za sve druge, kao što su Planet Art, Epilog teatar, Exit, Teatar Gavran, Rugantino i druge, biti bačen na tržište znači svakodnevnu grčevitu borbu i pregovaranje o cijenama, traženje sponzora i donacija. I svi ti kazališni »privatnici« reći će da je najskuplje igrati predstavu u Zagrebu, da ih entuzijazam izdaje te da od toga, vjerujmo im na riječ, zaista teško žive. Sve to dobro zna Šnajder, pa neće u teatarske privatnike.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Klasa, a ne masa</p>
<p>U »prljavim« malim ratovima najbolje sredstvo je i dalje čovjek, vojnik-profesionalac. Za takve misije nisu potrebni pustolovi, plaćenici i psihopati nego izvrsni regularni profesionalni vojnici iza kojih stoji država. Tako nešto može se pronaći samo još u NATO-u. Stoga Amerikanci neće kočiti proširenje Saveza. Dapače! Ali oni koji u njega uđu morat će biti spremni ići i tamo gdje je doista opasno</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Još u proljeće 2003. godine osobno sam se uvjerio da je za odlazak u Irak i za borbu na američkoj strani zainteresirano više od sto aktivnih pripadnika hrvatskih oružanih snaga. Tri godine kasnije u Sloveniji se diže velika buka zbog službene namjere upućivanja četiri vojna instruktora u Irak (tamošnji cinici vele »polovica slovenske vojske«). Ti vojni profesionalci osposobljavat će, na licu mjesta, iračke vojnike. </p>
<p>Iako je Slovenija članica NATO-a, vladu Janeza Janše napali su žestoko i oporba i mirovne udruge. Baš me zanima što bi se događalo u nas kada bi premijer Ivo Sanader sutra priopćio da u Irak kreće hrvatska vojna misija. Ipak, nama je lakše: ne moramo to raditi dok nas službeno ne pozovu i prime u NATO, a kao kompenzaciju uvijek možemo ponuditi veći broj vojnika u Afganistanu, gdje sigurnosne prilike nisu tako grozne kao u Bagdadu i ostalim dijelovima Iraka.</p>
<p>Amerikanci polako uče bolnu lekciju »pacifikacije« Iraka. U toj se zemlji i dalje moraju boriti protiv žilavih pobunjenika (veći sukobi licem u lice događaju se povremeno), ali i protiv nevidljive terorističke mreže Al Qaide, stvorene u Iraku tek nakon američke invazije. Tenkovi, zrakoplovi, teško topništvo, te ratni brodovi i podmornice koje dežuraju u Zaljevu trenutno su manje korisna sredstva. Glavnu vrijednost u ovakvim složenim sukobima ponovo dobiva ljudski faktor i to ne bilo kakav. Amerikancima su za patroliranja prenapučenim gradovima potrebni vojnici sa specijaliziranom policijskom obukom. Američke interventne snage u Iraku dugo se protive ideji da sasvim promijene svoju taktiku: jednostavno ne žele postati policajci. Većinu svog modernog teškog naoružanja Amerikanci ne mogu u Iraku koristiti kako bi željeli: pobunjenici djeluju u malim skupinama, ne prihvaćaju izravnu razmjenu vatre nego napadaju iz zasjede, postavljaju protutenkovske mine, lako i često obaraju američke oklopljene jurišne helikoptere čija je pojedinačna cijena jednaka onoj koju ima kakav prestižni lovački mlazni avion.</p>
<p>Bombardirati teroriste najsuvremenijim lovcima-bombarderima previše je skupo pa američka vojska taj dio posla radije prepušta CIA-i. Ona pak voli tihe bespilotne letjelice koje ne trebaju duge piste, a lansiraju se s uređaja nalik triciklu. Preko njih CIA na velike udaljenosti vidi sve što želi zahvaljujući prije svega kamerama visoke rezolucije koje su postavljene u nosu npr. »Predatora«, što je ime bespilotnog modela koji CIA najradije koristi u Iraku i Afganistanu.</p>
<p>CIA je tajna špijunska organizacija koja voli raditi tiho, bez pokazivanja. Zato je robote koji lete sami opremila laserskim obilježivačima ciljeva i dodala im nosače i kontejnere koji prenose vođene i nevođene rakete i raketna zrna. Kamere traže objekt napada, zumiraju ga, a automatika ispaljuje borbeni komplet od nekoliko stotina kilograma. »Predator« nakon toga još neko vrijeme snima učinke udara i onda se vraća u dobro skrivenu matičnu bazu (slijeće tako da ga hvataju u mrežu ili se sam rula po improviziranoj pisti tamo gdje postoji ravno tlo).</p>
<p>No, taj pametni leteći robot-grabežljivac više je nalik huliganu-razbijaču nego kirurgu. On djeluje po principu »ispali i zaboravi«. Ne razlikuje civile od pripadnika neprijateljskih skupina. Komandos ili snajperist može na licu mjesta vidjeti tko je fanatični mudžahedin iz čijih očiju viri tisuću noževa a tko dijete koje se igra pred vratima kuće na koju »Predator« koju sekundu kasnije ispaljuje svoju smrtonosnu raketnu salvu. »Inteligentni« stroj, kada jednom odabere, ubija bez razmišljanja. Uvježbani vojnik se, i kad izabere metu, može u zadnji čas predomisliti i smanjiti kolateralnu štetu.</p>
<p>Sa »Predatorima« i CIA-om Amerikanci neće dobiti rat u Iraku, niti smiriti Afganistan. Njima trebaju ljudi više nego ikada prije, a ne bespilotne letjelice koje često siju nepotrebnu smrt. Jer, isplati li im se, dugoročno, pobiti cijelu svadbu zato što je na njoj možda nazočan netko od iračkih terorističkih vođa? Koliko je opravdano u napadu nekoliko »Predatora« do temelja srušiti glavnu kuću plemenskog klana samo zato što je netko (pogrešno) dojavio CIA-i da će u siromašno selo na pakistansko-afganistanskoj granici na večeru navratiti čovjek br. 2 u Al Qaidi, nekadašnji kirurg Ayman Al-Zawahiri? Žrtve među sunitskim i paštunskim ženama i djecom bile bi za američku savjest vjerojatno podnošljivije kada bi »Predator« dosta i ubio nekog važnog poput Zawahirija.</p>
<p>U takvim »prljavim« malim ratovima najbolje sredstvo je i dalje čovjek, vojnik-profesionalac, obučen kao suvremeni protuteroristički policajac iz postrojbi posebne namjene. Za takve misije nisu potrebni pustolovi, plaćenici bez mozga i psihopati s dozvolom za ubijanje nego izvrsni regularni profesionalni vojnici iza kojih stoji država. Tako nešto može se pronaći samo još u NATO-u. Stoga Amerikanci neće kočiti proširenje tog saveza. Dapače! Ali oni koji u njega ubuduće uđu morat će biti spremni ići i tamo gdje je doista opasno i gdje se može poginuti.</p>
<p>Još od 1991. godine polovicu Hrvatske vojske sačinjavali su profesionalci. Njih sada treba raširiti na cijeli oružani sustav bez puno filozofiranja i administrativnog mudrovanja, jer na godinu vojska nam se više neće moći popunjavati općom vojnom obvezom s obzirom na činjenicu da je većini mladih Hrvata draže civilno služenje. </p>
<p>Sviđalo se to nekome ili ne, naši profesionalni vojnici važan su adut s kojim Hrvatska može postati poželjna udavača u odnosu i na Europu i preko Atlantika. Nemamo se čega bojati niti stidjeti ako glavno načelo hrvatske vojske i u reformiranom stanju bude kvaliteta umjesto brojnosti. Dakle klasa, a ne masa.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Uz slivnike i jedrenike tu su još i postalveolari </p>
<p>Vjerujem da će strojari, kovinotokari, mehaničari, pekari i ini nakon završene škole već isti dan zaboraviti i otvornike i zatvornike, šumnike i zvonačnike... </p>
<p>ANA JURIĆ- ŠIMUNČIĆ</p>
<p>Nastavljajući misli prof. Anđelka Vuletića izrečene na ovom mjestu, dodajem da je stanje sadržaja programa hrvatskog jezika u našim školama katastrofalno. Gotovo u svim razredima osnovne i srednje škole uči se toliko mnogo, a pismenost naših učenika je ispod svake razine. Vrlo je malo učenika koji mogu samostalno napisati sastav na besprijekornom hrvatskom jeziku. </p>
<p>Tako u udžbeniku za srednje strukovne škole autorica Mirele Barbaroša-Šikić i Lidije Cvikić, učenike koji se spremaju biti kovinotokari, strojari i slično uče o nastanku i podjeli glasova i to o zatvornicima prema mjestu tvorbe, pa zatvornicima prema načinu, zvonačnicima, šumnicima, i to zvučnim i bezvučnim, alofonima, odnosno fonema prema grafemima, jednačenje šumnika po zvučnosti, gubljenju zatvornika, vokalizaciji, razgodcima... Glasove sada zovu nepčanici, nosnici, zubnousnenik, slivnici i jedrenici, a tu su još i postalveolari, tjesnačnici, zapornici i tko zna što još učenici moraju učiti i naučiti.</p>
<p>Tragedija je to veća što su njihovi roditelji obrazovani ili manje obrazovani učili hrvatski jezik na mnogo jednostavniji način. Usporedimo udžbenik o kojem je riječ s gramatikom iz 1995. godine (autori Barić-Lončarić-Malić-Pavešić-Peti-Zečević -Znika), možemo pitati je li riječ o istom jeziku. Aktualni udžbenik dijeli glasove na otvornike i zatvornike, spomenuta gramatika A: vokale i B: konzonante. Udžbenik ide još dalje, pa otvornike dijeli na prednje, srednje i stražnje, a zatvornici su: usnenici, dvousnenici, zubnousnenci, desnici, tu su još prepalatali i postalveloari.</p>
<p> Najinteresantniji su zvončanici, koju mogu biti nosnici i usnici. Šumnici su nekoliko puta istaknuti, a u udžbeniku se dijele na zapornike (d, b, g, p, t, k,) i tjesnačnike (s, š, z, ž, f, h) i još slivnike (c, ć, č, dž, đ). Iza svega toga učenici koji će biti strojarski tehničari moraju znati da se šumnici dijele na bezvučne (p, t, k, c, č, ć, f, h, s, š) i zvučne (b, d, g, dž, đ, z, ž). Imamo još i pojam alofona, koji autori učenicima definiraju na sljedeći način: »Govorne inačice jednog fonema koje nemaju razlikovnu ulogu zovu se alofoni«. Uz tu genijalnu definiciju, evo još jedne, isto tako genijalne: »Ostali zvončanici mogu biti samoglasnici, ali samo u tuđicama… Postoje, međutim, još neki glasovi koji nisu otvornici, ali mogu nositi slog, pa ih stoga nazivamo slogotvornim glasovima, oni mogu biti zvončanici, jer ima osobina zvonkosti omogućuje da postanu samoglasnici.«</p>
<p> Gramatika sve glasove dijeli na samoglasnike ili vokale i suglasnike ili konzonante. Po njima su suglasnici nosni, treperavi, bočni suglasnici, sonantni, a šumnike dijeli gramatika na zatvorene, poluzatvorene i tjesnačne, tj. okluzive, afrikate i frikative. Gramatika Brabec-Hraste-Živković iz 1952. godine dijeli glasove na samoglasnike i suglasnike, suglasnike na zvučne i bezvučne, a s obzirom na mjesto izgovora na dvousnene, zubnousnene, zubne, prednjenepčane, zadnjonepčane, jezične i piskave. S takvom jednostavnom podjelom učenici su završavali srednju školi i naučili hrvatski jezik. </p>
<p>Kako napisa uvaženi kolega Anđelko Vuletić (Vjesnik 11. siječnja) - poremećena je intonacija i izgovor u jeziku, a ja dodajem - u gramatici i pravopisu zavladao je opći kaos. Jezikoslovci se natječu tko će biti nerazumljiviji, a tvorci nastavnih programa od svakog jezikoslovca uzimaju po nešto. Sve više učenika osnovnih i srednjih škola traže dodatnu poduku iz hrvatskog jezika. U našoj učionici uglavnom prevodimo učenicima tvrdnje iz udžbenika o jeziku. Događa nam se da učenici brže nauče lekciju iz engleskoga i njemačkog jezika nego iz hrvatskog. I još jedno pitanje postavljam tvorcima programa za srednje strukovne škole: čemu toliko sadržaja iz jezičnog programa za učenike kojima će biti važnije naučiti struku a ne gramatička i jezična komplicirana pravila. Ako tako nastavimo, zaista ćemo »ošljepiti« materinski jezik, ali ćemo i poludjeti dok ga naučimo. Vjerujem da će strojari, kovinotokari, mehaničari, pekari i ini nakon završene škole već isti dan zaboraviti i otvornike i zatvornike, šumnike i zvonačnike, nepčanike, nosnike, slivnike i jedrenike. Jer, njima to neće trebati, a ne znam treba li i nama. </p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je tvrtke "Dijak" za dnevno učenje djece, sudski vještak za pitanja djece iz Karlovca.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Što je svijet razvijeniji, to je ranjiviji</p>
<p>Za razliku od novorođenčeta, kojega je plač znak života, presijecanje energetske pupkovine svijet bi dovelo do plača očajnika </p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Naravno da nitko ne zagovara povratak u špiljski život niti drukčije nazadovanje od dostignutog. Ali kao da smo sagradili vrhunsku piramidu koja, za razliku od Keopsove, stoji na staklenim nogama. Svi smo ovisini o snabdijevanju iz tri najvažnija energenata, pupčane vrpce modernog svijeta: nafte, plina i električne energije. Svijet mora biti svjestan svoje ranjivosti, poglavito ako mu potrošnja svih dobara i energije budu rasli, kao što rastu sada, ili brže. I za razliku od novorođenčeta kojega je plač znak novog života, presijecanje energetske pupkovine svijet bi doveo do plača očajnika. Kod nas se kuka da teško živimo, a podaci govore da je samo putem agencija 200.000 ljudi na skijanju u inozemstvu, da je 120 milijuna eura uplaćeno za putovanja u egzotične daleke krajeve svijeta i da su draguljari prodali svu silu dijamanta vrijednih na desetke tisuća eura. A sirotinja je bila sretna ako je za Božić malo bolje jela, što nipošto ne znači da nije bila sretnija od onih koji više ne znaju što zapravo žele. Potrebno je zato naglasiti još jednu rastuću opasnost osim energetske, a ta je amorfna pobuna milijuna ljudi diljem svijeta uperena protiv globalista i Svjetske trgovačke organizacije, kao simbola nečega što im nalikuje na imperijalizam izrabljivanja. Za sada je ta pobuna amorfna, kao što su pobune u početku uvijek, ali uvijek iz toga iznikne i vođa. </p>
<p>Autor je doktor medicinskih znanosti</p>
<p> i sveučilišni profesor u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Neka bude ludnica</p>
<p>Iskreno sam zabrinut što će se u skoroj budućnosti događati s našim folk svratištima, ovaj klubovima. Kako je krenulo, ne piše im se dobro. Redovni abonenti, koji u njih uredno svraćaju, postali su odveć pustopašni. Laki na potezanju oružja. U žaru slušanja hitaju i bombe jedni na druge. Vrlo tankoćutna publika. Uznemiruju obližnje umirovljenike, susjede, koje blaženo spavaju i sanjaju povrat mirovina. Svima takvima predlažem neka se hitno presele u blizinu HNK-a.</p>
<p> Oko njega vlada, i nakon bučno najavljene premijere, takvo blaženo mrtvilo da je divota... Neko večer slučajno natrapam na razbijene grupe kazališnih posjetilaca. vraćaju se kao s neke opere. Mrki! Kao da se vraćaju s partijskog sastanka ili s terapije u Mihanovićevoj. Nema dreke, oduševljenog pucanja. Dosadno do zla Boga. A kako i da pustiš glas, kao raspjevani narodnjak, kad je matična kuća u silnim dugovima, a karmine traju vječno... Neukusno! Koga vraga ga je i otvarao car Franjo, da s njim imamo vječnih okapanja. Mislim poreznici. Na našim kazalištima trebalo bi se danonoćno vihoriti crni stjegovi. Nelikvidni. Dužni! Pokopani. Kao da nam se crnožuta monarhija namjerno osvećivala, gradeći nam kazališta. Hoćete kulturu, evo vam je. Eh, da su naši intendanti u kazalištima tako savjesni kao vlasnici folk klubova, spavali bi i oni s revolverom pod jastukom. Utjerivali bi dug od umjetnika, koji pobraše velike pare i nestadoše... Revizija krene, pa stane. Vlasnici folk birtija bore se za svakoga gosta, ovaj aboneneta, i svoje pare. Prava metropola je tek onda kad ne postoji razlika između dana i noći. Ako se puca i robi danju, zašto ne bi i noću. S pospancima van. </p>
<p>Uostalom, zašto se u našim kazalištima ne bi krčmili vino i ćevapi. Između pojedinih opernih činova mogu se puštati narodni pjevači. Počela bi napokon pozitivno poslovati, na diku i veselje Ministarstva kulture. Ubaciti u predvorja i kockarnice. Mali nogomet. Streljane. Previše sam otišao s konkretnim prijedlozima, kao da sam saborski zastupnik. Što luđe, to prihvatljivije. Nije loš naziv folk kluba Ludnica. Taj naziv treba zaštititi, kao vrijedan brand naše surove stvarnosti. </p>
<p>KAZIMIR KLARIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hotel Miramare u Njivicama ne postoji</p>
<p>U Vjesniku je 12. siječnja 2006. objavljen članak pod naslovom »Otvorena jedva četvrtina hotela«. U tekstu se navodi da su: »Na Krku otvoreni hoteli Malin u Malinskoj, Corintija u Baškoj, Kanajt u Puntu i Miramare u Njivicama«.</p>
<p>Ta tvrdnja nije točna jer Hotel »Miramare« ne postoji. Postoji objekt u kojem se pružaju usluge iznajmljivanja soba. Taj objekt nema niti uporabnu, a niti konačnu i pravomoćnu građevnu dozvolu, a Vjesnik je još 17. i 18. rujna 2005. objavio tekst novinarke Katarine Hrnjkaš iz kojeg se vidi da taj objekt nema uporabnu dozvolu. Nadalje, u novinskom članku od 12. siječnja objavljena je netočna slika objekta, a koju su Vjesnikovi novinari prozvali hotel »Miramare« iako su oblik i veličina objekta zorno prikazani u Vjesnikovom članku od 17. i 18. rujna 2005. godine. </p>
<p>Budući da su informacije prezentirane (članak i fotografija) tako da bi se u javnosti stekao dojam da nepostojeći hotel »Miramare« posluje po društveno i zakonski prihvatljivim uvjetima, odnosno da je članak poziv budućim turistima na dolazak u objekt koji nema nikakve dozvole utemeljene na pozitivnim pravnim propisima, ovim ispravkom iznosim činjenice i okolnosti kojim se ispravljaju pogrešne tvrdnje u objavljenoj informaciji.</p>
<p>NEPOSREDNI SUSJED OBJEKTA U KOJEM SE PRUŽAJU USLUGE IZNAJMLJIVANJA SOBAPODACI POZNATI REDAKCIJI</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Zašto je, zapravo, voda poskupjela?</p>
<p>Odluku nećemo mijenjati, rekao je Slobodan Ljubičić, predsjednik Uprave holdinga </p>
<p>Nakon što je Gradsko poglavarstvo odlučilo poskupiti vodu i odvoz smeća, mnogi su se digli na noge. Gospodarsko-socijalno vijeće i oporbene stranke zatražili su da se odluka o poskupljenju komunalija povuče. Građani su ogorčeni na uvođenje mjesečnog »nameta« za odvoz glomaznog otpada od 12 kuna, baš kao i na cijenu vode višu za 16 posto.</p>
<p> No nisu svi koji zastupaju interese građana odnosno potrošača, u potpunosti protiv poskupljenja komunalija. Vijeće za zaštitu potrošača grada Zagreba dalo je, na primjer, neobvezujuće, ali pozitivno mišljenje o poskupljenju. »Puno je čimbenika dovelo do poskupljenja. Na primjer, poskupio je benzin, Čistoća i Vodoopskrba i odvodnja gomilaju gubitke, a Grad mora ući u ozbiljne investicije u vodovodni sustav. Shvaćamo argumentaciju za poskupljenje no smatramo da je postotak previsok«, rekla je Jadranka Kolarević, predsjednica Društva potrošača i članica Vijeća za zaštitu potrošača. </p>
<p> Predsjednik Uprave novoga Gradskog komunalnog gospodarstva (GKG) Slobodan Ljubičić već ranije je rekao kako je poskupljenje nužno zbog 40 posto gubitaka u vodoopskrbnoj mreži. »Ništa nije besplatno i građani moraju plaćati ekonomsku cijenu vode« rekao je Ljubičić za Vjesnik. Kaže kako odluku neće mijenjati. »Stvar je završena. Nema razloga da je povučemo«, rekao je. </p>
<p>Mario Iveković iz Novog sindikata rekao je Vjesniku da je odluka o poskupljenju donesena bez znanja Gospodarskog socijalnog vijeća (GSV) što, kažu, nije prema Pravilniku. Najavio je i da će istupiti iz GSV-a. Smatra kako je do poskupljenja vode došlo zbog utrke Svjetskog kupa na Sljemenu. »Tko zna koliko je vode potrošeno za stvaranje umjetnog snijega«, kaže Iveković i dodaje da mu nije jasno kako su poduzeća Čistoća i Vodoopskrba tek sada u tako strašnim gubitcima. »Prošle godine sva gradska poduzeća zajedno ostvarivala su dobit od 120 milijuna kuna« kaže Iveković.</p>
<p> Građani su ogorčeni i poskupljenjem vode i odvoza smeća te plaćanjem odvoza glomaznog otpada od 12 kuna mjesečno. Poskupljenje vode dosta je pogodilo manje poljoprivrednike i cvjećare dok je plaćanje glomaznog otpada uzrujalo umirovljenike i mlađe građane koji nemaju glomazni otpad. </p>
<p>Mariela Perušin i njezin dečko uselili su se u stan prije nepuna dva mjeseca i kažu da je njihov stan još relativno prazan. »Stan nismo do kraja ni namjestili, nedostaje nam još dosta stvari tako da nemamo nikakvog otpada, a kamoli glomaznog. Stroj za rublje dobro bi nam došao, nemamo ga za bacanje« rekla je Mariela i dodala da je grozno to što će oni morati izdvajati novac za odvoz nečijega tuđeg otpada.</p>
<p>Gospodin Miro iz okolice Sesveta uzgaja povrće i kaže da je sretan što ima svoj bunar pa ne mora plaćati vodu. </p>
<p>I oporbene stranke oštro su osudile poskupljenje te traže hitno preispitivanje te odluke. Pero Kovačević iz HSP-a smatra neprihvatljivim dizati cijene vodoopskrbe dok se istovremeno gradske ulice peru pitkom vodom. Gradski odbor HNS-a smatra pak da građani plaćaju veliku gradsku administraciju te nesposobnost Poglavarstva i direktora trgovačkih društava. </p>
<p>Katarina Fuček iz HDZ-a kaže da je nedopustivo da građani, uz najveći prirez, plaćaju i najskuplje komunalije. Nisu li veće cijene uvod u privatizaciju gradskih poduzeća, jer Zagrepčani će, plaćajući skuplje komunalije, sanirati ta poduzeća pa bi se ona mogla povoljnije prodati, pitaju gradski hadezeovci. </p>
<p>Mislav NekićMartina PaučekHrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Garaža samo kod Mimare</p>
<p>Jedan od bitnih dijelova izmjena postojećeg GUP-a, što ih 26. siječnja treba usvojiti Skupština grada, jest ta da se neće dozvoliti gradnja javnih garaža u središtu grada, uz iznimku podzemne garaže kod Mimare. A gradski su čelnici i njihovi suradnici zadnjih mjeseci glasno najavljivali gradnju novih javnih garaža čak i ispod Markova trga i blizu Katedrale.</p>
<p>»Javne garaže moći će se graditi samo na obodu užeg središta«, rekao je u srijedu, na Odboru za gospodarski razvoj, Ivica Fanjek, pročelnik Zavoda za prostorno uređenje grada. No, Odbor nije prihvatio ni Fanjekovu sugestiju niti prijedlog izmjena GUP-a, jer su njegovi članovi materijale dobili pet do dvanaest, kako su rekli. »Materijale ste nam dali u utorak kasno navečer, zar smo čitavu noć trebali iščitavati više od tisuću stranica dokumenta«, zamjerio je Fanjeku predsjednik Odbora Željko Brebrić (Nezavisna lista Tatjane Holjevac). </p>
<p>U »novom« GUP-u navodi se da bi se podzemna garaža u strogom centru grada mogla graditi jedino kod Mimare. A gradnja javnih garaža bila bi zabranjena na Gornjem gradu i Kaptolu te u prostoru omeđenom Vlaškom, Bauerovom, Hrvojevom, Branimirovom, Vodnikovom, Savskom i Kačićevom ulicom.</p>
<p>Prema prijedlogu izmjena GUP-a, za uređivanje prostora na kojima bi se gradili važni gradski projekti, raspisivat će se natječaji, nakon kojih se više ne bi morali raditi detaljni planovi uređenja. »Planovi koji pobijede na natječajima imat će status detaljnih planova. Na taj način investitori će moći svoje projekte graditi puno brže nego što se grade sada«, objasnio je Fanjek. A neki od prostora za važne gradske projekte su oni oko Paromlina, na Jakuševcu (sajam automobila), bivše područje tvornice Pluto, područja Zagrebačkog velesajma i tvornice Badel te prostor oko budućeg kongresnog centra u Jukićevoj.</p>
<p>Izmjene GUP-a stvaraju preduvjete i za legalizaciju bespravne gradnje u 21 gradskom naselju, zbog čega su prostorni planeri izmijenili čak 82 članka GUP-a. U prijedlogu izmjena piše da bi se mogle legalizirati bespravne gradnje u Svetoj Klari, Blatu, Botincu, Otoku, Jakuševcu, Branovečini, Lektršćici, Oporovcu, Dubravi, Retkovcu, Trnavi, Resničkom gaju, Strugama, Kozari boku, Kozari putevima i na Žitnjaku, ali uz dva uvjeta: da objekti imaju izlaz na javnu prometnicu i da ne odudaraju od drugih građevina u okolini. »Blagoslivljate bespravnu gradnju i ne šaljete građevinske inspekcije. Kakvu to poruku šaljete javnosti«, zapitao je Mario Zubović (HDZ). Pročelnik Fanjek odgovorio mu je da je bespravna gradnja nastala zbog loše gradske socijalne politike. »Legalizacija otvara mogućnost da od tih 'slamova' stvorimo urbana naselja«, rekao je. No, pitanje je kako će na te prijedloge legalizacije reagirati Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koje vodi žestoki rat s bespravnom gradnjom.</p>
<p>Marija ČekadaTomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Starom odjećom do kruha</p>
<p>Bunde od srebrne i zlatne lisice, poput onih na trešnjevačkoj tržnici, prostrte na prtljažniku automobila, pod budnim okom romskog prodavača, vrijede - prema dogovoru. »Početna cijena je 500 kuna, ali za vas ...«, nudi svoje »blago» Ibrahim. </p>
<p>Bunde su od pravog krzna i starijeg kroja i zato će ih kupci, najvjerojatnije, najprije odnijeti krojaču na prepravljanje. »Ako žena želi toplo krzno da je zimi grije, prvo će s manje udaljenosti upitati pošto je, a zatim će se približiti«, kaže Ibrahim. </p>
<p>Osim Roma, ondje pokušavaju zaraditi i poneke umirovljenice. Kod gospođe Marice već za 15 kuna možete dobiti traperice koje izgledaju kao nove. Ako su vam preskupe, prodavačica će snižavati cijenu tako da ćete joj na kraju dati deset kuna. Nudi i debele suknje od štofa za 50, a za papuče po 20 kuna. »Muž i ja živimo od jedne mizerne penzije, koja nam nije dovoljna. Dok god me noge služe, dolazit ću na plac, gdje prodajem staru, ali uščuvanu odjeću i uspijevam zaraditi poneku kunu«, rekla je gospođa Marica i dodala da kod nje kupuju uglavnom umirovljenici koji sebi ne mogu priuštiti odjeću iz trgovina. </p>
<p>Njezina kolegica, gospođa Ivanka, dijeli sličnu sudbinu. »Živim sama od penzije koja iznosi 600 kuna, a bit će mi još teže zbog poskupljenja vode i smeća«, rekla je Ivanka, kojoj je i sin u teškoj situaciji. »On i žena su na burzi, imaju dvoje male djece i ne trebam vam puno govoriti. Možete misliti kako nam je«, rekla je gospođa koja prodaje stare veste i hlače po 20 kuna. »Ljudi slabo kupuju jer samo rijetki imaju novaca, no ovamo dolazim svaki dan. Osjećam se korisnom kad nešto radim, a osim toga, doma sam sama. Ovdje sam među ljudima i lakše mi je«, rekla je gospođa Ivanka.</p>
<p>Martina PaučekKristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U školu kao u banku </p>
<p>Uz protuprovalni alarm, povećano osvjetljenje školskog dvorišta, zaštitarsku službu i redovna dežurstva nastavnika, na ulasku u zgradu ugrađena je početkom školske godine i elektronska brava </p>
<p>Iz godine u godinu Osnovna škola na Vrbanima poboljšava sigurnosne uvjete u svojoj zgradi i uz nju. Uz protuprovalni alarm, povećano osvjetljenje školskog dvorišta, zaštitarsku službu i redovna dežurstva nastavnika, početkom ove školske godine ugrađena je i elektronska brava na ulasku u zgradu. Ravnatelj škole Božo Margetić naglašava kako je sigurnost djece i nastavnika najvažnija.</p>
<p> »Osnovna škola Vrbani među prvim je školama u Zagrebu, već ranih 90-ih godina, ugradila alarm kao protuprovalnu zaštitu«, kaže Margetić i dodaje kako su upravo zato svi dosadašnji pokušaji provala završavali neuspješno. Velike probleme školi su stvarali bivši učenici i djeca iz drugih naselja, zadržavajući se u zamračenim dijelovima dvorišta oko škole. »Često smo«, prisjeća se Margetić, »pronalazili razbijena stakla na školi, boce na igralištu, a nekoliko puta i igle. Stakla su u zadnje dvije godine osigurana jer je šteta od njihovih čestih razbijanja bila veća od police osiguranja«. </p>
<p>»Uz to što je stvaralo materijalnu štetu, sve to ugrožavalo je i sigurnost djece jer im je u jutrima nakon okupljanja mladih na školskom igralištu, prijetila opasnost od ozljeđivanja pa smo tome morali stati na kraj«, naglašava Margetić. Zbog toga je rešetkama zatvoren dio školskog dvorišta na kojem su se delinkventi okupljali, a cijelo školsko dvorište, kao i sama zgrada, osvijetljeno je.</p>
<p> »U suradnji s Gradom postavljeni su kvalitetni rasvjetni stupovi koji su priključeni na javnu rasvjetu«, kaže Margetić i dodaje kako je sada situacija bitno drugačija jer se mladi okupljaju pod okriljem svjetla, a ne mraka. Rasvjeti školskog igrališta obradovali su se i najmlađi stanovnici Vrbana, jer sad mogu koristiti igralište i nakon što padne mrak.</p>
<p>Posljednja u nizu sigurnosnih mjera bila je ugradnja elektronske brave na školskim ulaznim vratima. »Pritiskom na dugme omogućava se ulazak u školu samo onim osobama kojima je u tom trenutku u njoj i mjesto«, kaže Margetić. Za sada to obavljaju čistačice kojima su na ispomoći dežurni, učenici iz 7. i 8. razreda, a ravnatelj se nada kako će uskoro to činiti civilni ročnici. </p>
<p>Luka iz sedmog razreda kaže kako mu je drago što ponekad dan provede na porti, umjesto na nastavi, ali naglašava da naknadno od kolega prepisuje lekcije i bez problema nadoknađuje gradivo. »U školu ulazimo kao u banku ili kakav sef, ali to je dobro jer nas više ne gnjave stariji dečki koji bi znali ući u školu i 'žicati' nas novac«, primijetili su učenici.</p>
<p>Ravnatelj Margetić ponosno ističe kako zbog svih uvedenih sigurnosnih mjera u ovoj školskoj godini nije zabilježen ni najmanji incident, no to neće spriječiti školu da dodatno poradi na sigurnosti djece. Ravnatelj kaže kako škola planira uvesti i videonadzor, čim se prikupi novac. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Jaska dobiva vinsku akademiju </p>
<p>»Na Plešivici se stalno otvaraju nova vinotočja, no treba nam prostor u središtu grada za prezentacije vina«, objašnjava Drago Kurtalj</p>
<p>Jastrebarsko, kojega su neki skloni zvati i prvim hrvatskim vinskim gradom, dobiva Vinsku akademiju. Riječ je o prostoru, sada podrumu stare zgrade općine, u kojemu će se urediti vinoteka s vinima plešivičko-okićkoga, svetojansko-slavetićkoga i krašićkoga vinogorja, a služit će i za edukativna predavanja. Prostor zajedno uređuju Grad Jastrebarsko i Zagrebačka županija, a prema predviđanjima, radovi bi trebali završiti do kraja godine. </p>
<p>»U tom budućem polivalentnom prostoru želimo dati multimedijalni prikaz osnovne gospodarske grane našega grada i izložiti vina svih plešivičkih vinara. Planiramo urediti i mali muzej koji će prikazivati negdašnji način obrade trsja i proizvodnje vina«, objašnjava Zdravko Režek, pročelnik Upravnoga odjela za gospodarstvo grada Jastrebarskoga. </p>
<p>Jaska zasad nema prostora gdje bi se na jednome mjestu kušala, odnosno kupovala vina plešivičkih proizvođača. Njihova vina, nažalost, ne mogu se kupiti ni u jaskanskim trgovinama. One manje prodaju jeftinija vina, a u velikim trgovačkim lancima nude se i domaća i uvozna, samo ne plešivička. Vinari stoga kažu da je krajnje vrijeme da se u gradu otvori vinoteka s vinima jaskanskoga kraja. </p>
<p>»Podržavamo uređenje Vinske akademije jer i sami to godinama tražimo. Iako je na Plešivici sve više vinotočja treba nam prostor u samome gradu, u kojemu bismo prezentirati svoja vina«, kaže Drago Kurtalj, predsjednik Kluba prijatelja dobroga vina, najstarije udruge vinara sjeverozpadne Hrvatske. Ta udruga danas okuplja 109 vinara, uglavnom s Plešivice, te nekolicinu iz Samobora i Zagreba. »Prostor Vinske akademije trebao bi biti i početna točka Plešivičke vinske ceste«, dodaje Kurtalj. </p>
<p>I enolog Tomislav Tomac smatra da je takav prostor nužan gradu. »Bilo bi to središnje mjesto koje bi okupljalo vinare, ali i doprinos imidžu ovoga kraja«, smatra Tomac. Zdravko Režek pak kaže da bi se u tom prostoru mogao smjestiti i Turističko-informativni centar. »Vinska akademija bitna je za vinare, ali i za promociju grada u cjelini. Takvi prostori postoje u cijeloj Europi, u svakom mjestu koje se prepoznaje kao središte neke vinogradarske regije«, objašnjava.</p>
<p>Dosad je je uređenje prostora buduće Vinske akademije utrošeno dvjestotinjak tisuća kuna. U ovogodišnjem proračunu Grada za daljnje radove predviđeno je 267 tisuća kuna, a novac će, dodaje Režek, osigurati i Zagrebačka županija.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Rampa spuštena 16 sati dnevno!</p>
<p>Dugoselci su nekad bili ponosni na svoj željeznički kolodvor i čvorište pruga prema Vinkovicima i Koprivnici. Njegovu povijesnu važnost dokazuje i činjenica da je bio prvi cilj napada njemačkih bombardera na Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941. Danas je, međutim, taj kolodvor ili, bolje rečeno pružni prijelaz, koji prelazi gotovo doslovno preko njega, prava noćna mora Dugog Sela. On je neslavni rekorder ovoga dijela Europe i po tome što cesta prelazi preko čak sedam kolosijeka na jednoj razini, jer nema ni podvožnjaka ni nadvožnjaka, nego samo rampu, koja je, kažu nesretnici što tuda svakodnevno prelaze, neprekidno zatvorena. </p>
<p>Da je to istina, potvrđuje i Zdenko Pukec, šef Željezničkog kolodvora Dugo Selo, kojim dnevno prometuje prosječno 220 vlakova, a rampa koja osigurava spomenuti prijelaz, spuštena je barem 16 sati na dan. Iako je zacrtano da ona ne smije biti spuštena duže od 20 minuta u jednom intervalu, to je, međutim, izvedivo u slučaju idealnog pridržavanja voznog reda svih vlakova. U praksi, međutim, priznaje Pukec, svako kašnjenje remeti plan. I u gradskoj upravi razmatraju problem koji postaje smetnja i razvoju gospodarske zone. Gradonačelnik Boris Mahač najavljuje da će tražiti prekategorizaciju Rugvičke ulice koja prelazi prugu, u državnu cestu jer grad nije u stanju sam izgraditi nadvožnjak, a pripreme za njegovu izvedbu predviđene su i novim Prostornim planom. </p>
<p>Nenad Haleuš Mali</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Snijeg u Veneciji</p>
<p>VENECIJA</p>
<p> - Snijeg koji je u noći s utorka na srijedu pao u Veneciji iznenadio je brojne turiste i stanovnike tog grada. Venecija se tradicionalno, u ovo doba godine, priprema za veliki karneval. Temperature se u gradu kreću oko ništice, a prognoza za taj dio Jadrana i dalje predviđa oborine.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U Kini 111 milijuna korisnika Interneta </p>
<p>PEKING</p>
<p> - Broj korisnika interneta u Kini narastao je na 111 milijuna po čemu je ta zemlja postala druga po broju korisnika iza SAD-a. Broj Kineza koji se koriste internetom narastao za 17 milijuna u odnosu na lani. Kineska komunistička vlada potiče korištenje interneta za obrazovanje i biznis, ali ga pokušava blokirati ako se koristi za protivljenje komunističkom režimu. Vlada također blokira pristup stranim web stranicama koje šire pornografiju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Cirkus u Monaku</p>
<p>MONTE CARLO</p>
<p> - U glavnom gradu kneževine Monako počinje Međunarodni festival cirkusa. Na toj tradicionalnoj manifestaciji, koja se ove godine održava čak trideseti puta, brojnim posjetiteljima predstavljeju se najbolje svjetske cirkuske skupine. Glavna pokroviteljica je princeza Stephanie, a festival je inicirao njen pokojni otac, knez Reiner od Monaka. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Lažni stomatolog uništavao zube</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanska stomatologinja Mojgan Azari privremeno je izgubila dozvolu za rad nakon što je svojem dečku, koji nije zubar, dopustila da joj pomaže u radu na pacijentima. Omid Amidi-Mazaheri, iranski državljanin je u razdoblju između 2002. i 2003. »obradio« 600 pacijenata, popravljajući im karijese bez anestezije, unatoč njihovu traženju i postavljajući u zube skupa ispunjenja, koja su ispadala. Oboje su u zatvoru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Svjetski balonist u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dr. Bertrand Piccard, čovjek koji je s kopilotom Brianom Jonesom 1999. godine balonom obletio svijet, u četvrtak će gostovati na tradicionalnom simpoziju Vipa Budućnost komunikacija u Zagrebu.</p>
<p>Tema simpozija bit će multitasking - Uhvati svoju prirodnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> - kojem je praktički svaki čovjek današnjice izložen na svom poslu. Dobar primjer uspješnog multitaskinga, odnosno snalaženja u ekstremnim situacijama dao je sam Piccard za vrijeme leta balonom oko svijeta. To je bilo prilagođavanje vjetru, ali i upravljanje balonom na 20.000 metara visine u željenom smjeru. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U Moskvi redukcije zbog hladnoće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Redukcija električne energije uvedena je u srijedu poslijepodne na području Moskve zbog izrazito velikih hladnoća, s temperaturama koje spuštaju i više od 30 stupnjeva Celzijevih ispod ništice. U gradu su isključeni reklamni panoi i zaustavljen je rad na velikim gradilištima. Uslijed hladnoće električni vodovi gube elastičnost i pucaju pa je zbog toga zabilježeno više problema u gradskom prijevozu - trolejbusima i tramvajima. Na ulicama je puno manje automobila, uglavnom zato što ih vlasnici nisu mogli upaliti. Zračne luke zasad nisu pogođene tom nepogodom i letovi se odvijaju prema planu. Prema prognozama, već u noći sa srijede na četvrtak temeperature bi mogle pasti 35 stupnjeva ispod nule. U Moskvi su dvije osobe umrle, šestero je zadobilo ozebline, a 12 je zadržano na bolničkom liječenju. Ukupno je 109 ljudi umrlo od hladnoće u Moskvi od kraja listopada. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Smijeh za cirkulaciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gledanje komedija dobro za srce jer potiče cirkulaciju. Dvadeset osoba gledalo je u razmaku od 48 sati komediju odnosno dramu između 15 i 30 minuta. Kod 19 ispitanika za vrijeme gledanja komedije cirkulacija bila brža, a gledanje drame usporilo je protok krvi žilama. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Meštrović protiv Meštrovića</p>
<p>Mate Meštrović osporava isključivo prihvaćanje Marice Meštrović kao legitimnog nasljednika autorskih prava i zakonite nasljednice kipara Ivana Meštrovića, odnosno zastupnice ostalih nasljednika</p>
<p>Svjetski vrijedna ostavština Ivana Meštrovića umjesto da se dostojno predstavlja diljem svijeta, što je temeljna zadaća matične Fundacije Meštrović, danas je razlog mučne i gorke bitke među nasljednicima. </p>
<p> Dr. Mate Meštrović ogorčen (pre)velikim pravima svoje sestre Marice Meštrović na očevu ostavštinu, o kojima se godinama vrlo polemički pisalo, čak i sudilo, ovih je dana uputio pismo ravnateljici Gliptoteke HAZU Arijani Kralj i nekim akademicima u kojem ju proziva zbog lijevanja za Gliptoteku »Indijanaca«, davanje prava na lijevanje skulpture »Strast«, a napose zbog isključivog prihvaćanja »Marice Meštrović kao legitimnog nasljednika autorskih prava« i »zakonite nasljednice svoga pokojnog oca akademskog kipara Ivana Meštrovića«, odnosno »zastupnice ostalih nasljednika«. </p>
<p>Arijana Kralj, navodi Mate Meštrović, nije mu jasno odgovorila tko i kada je imenovao Maricu Meštrović predstavnicom nasljednika i zakonskom nasljednicom. To se nije moglo napraviti na temelju Zakona o Fundaciji Ivana Meštrovića, niti Ugovorom HAZU, točnije JAZU (29. 9. 1987.), jer Zakon o nasljeđivanju uređuje pravo nasljeđivanja.</p>
<p>Pravni je nonsens da se netko »imenuje« predstavnikom nasljednika ili zakonskim nasljednikom, navodi Meštrović i to je »nepoznavanje osnove hrvatskog i europskog prava«. Predstavnik se bira, a nasljednika ili predstavnika nasljednika ne može imenovati ni HAZU niti JAZU.</p>
<p> Stoga kaže nije točno da je Marija Meštrović bila imenovana predstavnicom nasljednika Ivana Meštrovića temeljem ukaza o proglašenju zakona o Fundaciji Ivana Meštrovića 28. veljače 1991.«, jer je to »krivo i proizvoljno tumačenje onoga što je u zakonu od FIM navedeno«.</p>
<p>Zakon je vrlo striktno i jasno dao pravo Marici Meštrović da nastupa kao predstavnica nasljednika jedino i samo pri imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora i direktora Fundacije, iako ona nije imala od ostalih nasljednika »odgovarajuću specijalnu valjanu punomoć.«</p>
<p>Štoviše, piše Mate Meštrović, članak 12. FIM jasno dokazuje da Marica Meštrović niti je »legitimni nasljednik autorskih prava« niti je »zastupnica ostalih nasljednika«. U istom članku piše da će »Fundacija odljeve obuhvaćene Darovnim ugovorom dozvoljavati samo uz suglasnost nasljednika«.</p>
<p>Prema tome Zakon jasno kaže da su nositelji autorskih prava svi nasljednici i samo uz suglasnost svih nasljednika mogu se dopuštati odljevi. Naročito nakon stupanja na snagu ovog zakona, HAZU, odnosno Gliptoteka »nisu smjeli sklapati ugovore s Maricom Meštrović bez znanja i suglasnosti ostalih nasljednika«.</p>
<p> Uz to iz dokumentacije Gliptoteke vidi se da je ne samo nakon nego i prije Zakona o FIM 1991. i prije nevaljanog Ugovora iz 1987. Gliptoteka nedugo nakon smrti Olge Meštrović 1984. »počela sklapati ugovore osobno s Maricom Meštrović, davala joj iz obiteljske pohrane kipove, lijevala kipove za svoj fundus samo s njezinom dozvolom te joj isplaćivala velike novčane svote, pri tome kršeći moralna i materijalna prava ostalih nasljednika«.</p>
<p>»Arijana Kralj kaže da je Marica Meštrović imenovana zakonskom nasljednicom Ugovorom HAZU iz 1987.«, piše Meštrović. Mora se biti precizan pa reći da je ugovor sklopila JAZU, a ne HAZU. Drugo, pita Meštrović, »kako je JAZU mogla prihvatiti 1987. Maricu Meštrović kao zakonsku nasljednicu bez ikakvih pravnih dokaza, kada sama gđa Kralj spominje, ali ne predočuje navodne punomoći tek iz 1990., odnosno, tri godine kasnije?«</p>
<p>Stoga Meštrović inzistira da mu se dostave dokumenti na temelju kojih je sklopljen Ugovor između JAZU i Marice Meštrović. »Ako upraviteljica tvrdi da je poštivala Ugovor JAZU, zašto se je tada godinama kršio članak 13. istog ugovora koji kaže da 'pohranjena djela, predmete ili koji njihov dio Marija Meštrović može u svako vrijeme preuzeti uz pismenu suglasnost ostalih nasljednika«.</p>
<p> Kip »Strast« jest primjer koji ukazuje na nemar. »Dok god gđa Kralj priznaje valjanost Ugovora JAZU, Gliptoteka HAZU nije mogla 2003. dati u vidu naknade za autorske pravo gđi Marici Meštrović dozvolu za lijevanje u bronci skulpture 'Strast' koja je vlasništvo Gliptoteke, jer autorsko pravo nije pripadalo Gliptoteci, nego svim nasljednicima«, piše Meštrović. To dokazuje članak 9. ugovora.</p>
<p> Meštrović navodi da je 30. svibnja 2003. samo Marica Meštrović potpisala ugovor s Gliptotekom o lijevanju u bronci u jednom primjerku skulptura »Skica za spomenik Indijancima«. Kako ističe Mate Meštrović, duboko se uvrijedio kada ga na svečanom događanju Arijana Kralj nije pozvala da supotpiše ugovor niti da ga pročita.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Arhitektonsko čitanje Einsteina</p>
<p>Djelovanje njemačkoga arhitekta Ericha Mendelsohna predstavit će se izložbom i predavanjem koje će publici približiti njegove arhitektonske vizije i djela, od prijeratne Njemačke do poslijeratne Amerike </p>
<p>Prije nego što je režim Trećega Reicha preuzeo vlast u Njemačkoj i spriječio djelatnost naprednih umjetnika, ondašnja suvremena arhitektura kretala se u dva smjera: ekspresionističkim odnosno vizionarskim te onim racionalnom. Ono što je zanimljivo jest činjenica da su se spomenuta dva smjera neprestano prožimala. Tako su neki arhitekti poput Scharouna ili Haeringa razvijali vlastitu verziju racionalne arhitekture ekspresionističkom linijom. Na tragu preklapanja ekspresionističke vizije i stroga funkcionalizma djelovao je i njemački arhitekt Erich Mendelsohn.</p>
<p> O njegovim arhitektonskim vizijama, djelima i aktivnostima diljem svijeta progovorit će izložba »Erich Mendelsohn: dinamika i funkcija« koja se otvara u četvrtak, 19. siječnja u Gliptoteci. Izložbu koju produkcijski potpisuje Goetheov institut zamislila je i ostvarila Regina Stephan koja će održati predavanje, uz konsekutivni prijevod, naslovljeno »Mendelsohn: arhitekt, vizionar, kozmopolit«.</p>
<p>Vjerojatno najpoznatiji Mendelsohnov projekt jest Einsteinov toranj u Potsdamu, projektiran između 1912. i 1921. godine. Namjera arhitekta bila je arhitektonskim rječnikom simbolizirati Einsteinovu teoriju relativnosti odnosno stvoriti prostor u kojoj bi znanstvenici praktično djelovali. Složeni objekt i dan-danas služi namijenjenoj svrsi - smještaju astrofizičke opreme odnosno istraživanju pojave spektralne analize.</p>
<p> Uz Einstenov toranj, Mendelsohn je poznat i po vrsnom ujedinjenju funkcije i forme koja se očituje u planiranju i izgradnji sttutgartske robne kuće Shocken, a koja je poslužila kao model brojnim robnim kućama diljem Europe.</p>
<p> Mendelsohnova vizija robne kuće uključivala je pomno planiranje cjelokupna urbanoga konteksta budućeg objekta. Krajnji rezultat bila je zgrada čije je peterokatno pročelje bilo vodoravno ispresijecano prozorima u naglašenoj suprotnosti s potpuno ostakljenim, zaobljenim tornjem sa stubištem. </p>
<p>Nakon 1933. Mendelsohn je emigrirao u Nizozemsku a potom u Veliku Britaniju, gdje je nastavio arhitektonsku djelatnost. Iz svoga Londonskog ureda započeo je suradnju s naručiteljima iz Palestine, koja je trajala do 1941., kada odlazi u SAD gdje i umire 1953. godine. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Od Marulića do Thompsona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kada je Miroslav Šicel nedavno objavio dvosveščanu antologiju hrvatskoga eseja, kao da je u vremenu senzacionalizma nostalgično podsjetio na jedan književni žanr koji ne grebe pandžama po zbilji, nego usisava njezina značenja i oblike te joj profinjeno daje sasvim novi odraz. </p>
<p>I predstavljanje knjige novinskih eseja Zdravka Zime »Metak u petak« u utorak u Profilovu »Megastoreu« proteklo je kao novo krštenje eseja koji je gotovo zaboravljen u žutoj eri novinarstva – pisati i misliti doista je u novinama danas rijetko.</p>
<p>Roman Simić knjigu je objasnio kao fascinantno spajanje starijega tipa kulture, Matoša i Marulića, i novoga tipa (nekulture), Severine ili Thompsona. Milana Vuković - Runjić Zimino je asocijativno pisanje oslikala kao fresku, Velimir Visković pohvalio je spoj visoke literature i novinskoga stila. Glavni junak na promociji bio je esej, toliko zamaman i raznolik, da se ne zna kada prelazi u feljton, a kada zadobiva lice kronike.</p>
<p>Šetati, na zidu ugledati grafit, i onda se sjetiti češkoga pjesnika Vladimira Holana koji je svoje pjesme posvećivao i zidovima – eto Zimina izleta iz zbilje u fikciju, kako bi se komparacijama proširivali doživljaji i vidici. U jeku ulaska u Europu Zima će se sjetiti Matoša koji je bio veći Europejac od svih. Zima često priziva književnost da bi relativizirao zbilju. Jedan je od rijetkih koji podiže ugled današnjem novinarstvu. [L. Ž.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Ljubičić i Ančić prema drugom tjednu </p>
<p>Kostanić je ponovno na terenu ostala manje od sat vremena </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Ivan Ljubičić drugi je put u sedmom pokušaju na Australian Openu stigao do trećega kola, Mario Ančić u drugom kolu nijednom nije izgubio svoj servis, a Jelena Kostanić bila je još uvjerljvija nego na otvaranju prvoga Grand Slam sezone. Čak ni Karolina Šprem nema za čime žaliti, budući da je namučila prvu nositeljicu turnira Lindsay Davenport. </p>
<p>Drugi je tjedan nekog od »četiri velika« još uvijek samo san za najboljega hrvatskog tenisača. Kako je krenuo, Ivan Ljubičić bi konačno u svom 25. nastupu na Grand Slam turniru trebao stići do četvrtoga kola. Novopečeni igrač-izbornik u drugom kolu nije imao ni upola toliko muke kao protiv Australca Guccionea na otvaranju. Nijemac Philipp Kohlschreiber bio je ravnopravan suparnik samo u prvom setu, nakon 140 minuta bilo je 7-5, 6-2, 6-1. </p>
<p>»Set i pol bilo je teško, ali kad su se stvari pokrenule išlo je lakše. Imao sam teškoća s njegovim drugim servisom, lopte su visoko odskakale«, rekao je Ljubičić nakon prvog meča na središnjem terenu Rod Laver. </p>
<p>Prokletstvo trećega kola Ljubičić će pokušati prekinuti protiv Španjolca Feliciana Lopeza. Do tada će nestati žulj na nozi zbog kojeg je tražio pomoć fizioterapeuta nakon prvog seta. </p>
<p>»Izgubio sam jedini dvoboj koji smo dosad odigrali, prije nekoliko godina u Dohi. Neće biti lako. Ali vrlo sam motiviran, želim konačno dohvatiti to četvrto kolo Grand Slam turnira, zaroniti u povijesne dubine! Inače, trenirali smo prije početka turnira. Igra s novim reketom, lopte su mu sporije, ali preciznije«, najavio je Ljubičić. </p>
<p>Super Mario se nakon početne nervoze u prvom kolu potpuno oslobodio protiv Čeha Jana Hernycha. Čak 84 posto realiziranih izlazaka na mrežu (32-38) otkriva koliko je Ančić bio agresivan, a pritom i precizan. Stoga i nije čudno da Hernych nije imao nijednu »break« priliku, za 107 minuta Ančić je slavio sa 6-1, 6-4, 6-4. Nakon prvog servisa Ančić je osvojio 91 posto poena, a realizirao je četiri od 15 »break« prilika. </p>
<p>»Upravo na takvoj igri cijelo vrijeme radim. Prvi sam set odigrao gotovo savršeno«, rekao je Ančić. </p>
<p>Od drugog tjedna Ančića dijeli pobjeda protiv Španjolca Davida Ferrera. Igrali su jednom prije dvije godine na Challengeru u Boca Ratonu, Ančić nije imao problema, ispustio je samo dva gema. </p>
<p>»Ne igra kao tipičan Španjolac. Stoji dosta blizu osnovne crte, igra u tempu s obje strane, ali se više otvara na forhend. Nema rupe«, rekao je Ančić. </p>
<p>Treći je puta u karijeri Kostanić stigla do trećega kola u Melbourneu. No, ove je godine potrošila najmanje vremena. I Washington u prvom kolu i Ukrajinka Zuzana Ondraškova u drugom na terenu su ostale manje od sat vremena. Ponovno je Kostanić bila nemilosrdna i slavila sa 6-2, 6-1. U trećem kolu očekuje Mariju Šarapovu. </p>
<p>Čak je i Lindsay Daveport priznala kako protiv sebe nikad nije imala bolju Karolinu Šprem. Igrale su tri puta, a svaki je puta Šprem bila samo statist. No, ovog je puta imala 3-1 u »tie-breaku« prvog seta. Ipak, na kraju je Davenport nadigrala 20-godišnju Varaždinku sa 7-6 (4), 6-3.</p>
<p>• Rezultati </p>
<p>2. kolo, tenisači: Robredo (16) – Tursunov 7-6 (4), 3-6, 7-6 (5), 6-3, Blake (20) – Faurel 2-6, 6-1, 6-4, 6-3, Simon – Berdych (19) 6-3, </p>
<p>6-2, 4-6, 6-2, Roddick (2) – Moodie 7-5, 6-3, 6-2, Ferrer (11) – Bracciali 6-4, 6-4, 6-7 (5), 6-2, Nieminen – Wang </p>
<p>6-2, 7-6 (3), 6-2, Baghdatis – Štepanek 6-4, 6-3, 3-6, 0-6, 7-5, ANČIĆ (18) – Hernych </p>
<p>6-1, 6-4, 6-4, Gremelmayr – Ginepri (13) 2-6, 5-7, 6-4, </p>
<p>6-3, 6-3, LJUBIČIĆ (7) – Kohlschreiber 7-5, 6-2, 6-1, F. Santoro – Pavel 6-4, 6-1, 6-4, Gaudio (8) – Burgsmüller 6-3, 6-2, 6-3; </p>
<p>tenisačice: Šarapova (4) – Harkleroad 6-1, 7-5, Ruano – Lihovčeva (18) 6-4, 6-4, Petrova (6) – Müller 6-4, 6-1, Kuznjecova (14) – Parra 6-2, 6-7 (3), 6-2, Henin-Hardenne (8) – Sromova 7-6 (2), 6-1, KOSTANIĆ – Ondraškova 6-2, 6-1, Davenport (1) – ŠPREM 7-6 (4), 6-3, S. Williams (13) – Pin 6-3, 6-1 [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izvrstan start Idore Hegel</p>
<p>LYON</p>
<p> – Naša predstavnica na Europskom prvenstvu u umjetničkom klizanju Idora Hegel izvrsno je izvela prvu polovicu dodatka – obavezni (kratki) sastav. Klizala je gotovo bez pogreške veoma ujednačeni i sadržajni sastav. Sa očekivanoga devetoga mjesta potisnula ju je iznenada posve nepoznata, samo 16-godišnja Gruzijka Jelena Gedevanišvili sa savršeno točnim i mladenačkim elanom izvedenim sastavom. Ako se i dalje bude tako razvijala pod vodstvom sjajne ruske trenerice Tarasove bit će to nova zvjezda svjetskog ženskog klizanja.</p>
<p>Vodi iskusna i nadasve precizna i pouzdana dosadašnja prvakinja Ruskinja Irina Sluckaja sa čak šest bodova prednosti pred nikad boljom sunarodnjakinjom Jelenom Sokolovom. Iznenada na trećem mjestu je Švicarka Sarah Meier, samo stotinku boda iza Sokolove. Četvrta je spomenuta Gruzijka s više od klasnih 60 bodova. </p>
<p>Idora Hegel je deseta što čini prvi europski razred iza poznate Finkinje Alise Drei samo zbog slabije ocjene za »vještinu klizanja«, što je slobodna sudačka ocjena ovisna o poznatosti ili nepoznatosti nekoga (?).</p>
<p>Naša druga predstavnica, još juniorka Željka Krizmanić, imala je nesreću da je nastupila odmah nakon Sluckaje čije je klizanje ocjenjeno savršenim. U svom prvom nastupu na nekom međunarodnom prvenstvu Krizmanić je bila 28. ostavivši iza sebe četiri predstavnice. </p>
<p>Prva konačna odluka na ovogodišnjem prvenstvu Europe u umjetničkom klizanju završila je protivno očekivanjima kao što je ovo prvenstvo i počelo. Rusi nisu obnovili očekivanu dvostruku pobjedu jer je par Petrova - Tihonov iznenada izgubio drugo mjesto koje je poslije njihovoga slobodnog sastava izgledalo sigurnim. Malo poznati njemački par Alena Savchenko - Robin Szolkowy iskoristio je veoma sigurnim i efektnim klizanjem nastup na samom kraju natjecanja da osvoji iznenada drugo mjesto.</p>
<p>Pobjednici su već peterostruki prvaci Europe Tatjana Totmianina i Maksim Marinin, neugroženi sa samo jednom jedinom njegovom sitnom pogreškom od jednog skoka.</p>
<p>Inače smo ovom prilikom prisustvovali jezivom padu Estonke Diane Rennik na glavu prigodom jednog pogrešnog dizanja njezinog partnera Alekseja Saksa. Na sreću, po onome što se vidjelo na klizalištu, bez vidljivih posljedica. </p>
<p>Poredak klizačica nakon kratkog programa: 1. Slutskaja (Rus) 66.43 bodova, 2. Sokolova (Rus) 60.88, 3. Meier (Švi) 60.87, 4. Gedevanišvili (Gru) 60.19, 5. Kostner (Ita) 60.04, 6. Volčkova (Rus) 57.08..., 10. IDORA HEGEL (HRV) 48,63..., 28. ŽELJKA KRIZMANIĆ (HRV) 29,82 od 33 klizačice.</p>
<p>Konačni poredak sportskih parova: 1. Totmianina-Maksim (Rus) 195.87; 2. Savchenko-Szolkowy (Njem) 188.08; 3. Petrova-Tihonov (Rus) 187.04; 4. Obertas-Slavnov (Rus) 173.90; 5. Zagorska-Siudek (Polj) 153.67; 6. Pla-Bonheur (Fra) 138.20 od 14 parova. [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>AJ, AJ, AJ Cibona</p>
<p>Cibosi su u Milanu izgledali nemoćno, ali niti u takvom stanju nisu bili bez izgleda</p>
<p>MILANO (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Košarkaši Cibone nisu u Milanu uspjeli ugrabiti pobjedu kojom bi zakoračili u drugi krug Eurolige, u 11. kolu slavio je domaći Armani Jeans sa 84-64. Posljednja momčad skupine činila se kao dobra prigoda za uspjeh, bolja svakako od Barcelone i Efesa koji slijede u Draženovom domu. </p>
<p>Štoviše, milanski »šminkeri« kao da su odustali od euroligaških ambicija, nakon utakmice njihov trener Lino Lardo govorio je kako su protiv Cibone napravili dobar trening uoči derbija protiv rimske Lottomatice. No, cibosi su srijedu bili bez pobjedničkog naboja koji ih je krasio krajem prošle godine. Neki će to pripisati lošem tjelesnom stanju momčadi, u kojoj glavni igrači imaju zdravstvenih problema. </p>
<p>Ipak, stvari nisu štimale od početka Anzulovićeva momčad ponovila je pogrešku iz prethodne dvije utakmice na koju ih je upozoravao trener – ušli su premekano u utakmicu. Talijani su otvorili dvoboj sa pet trica. Već u 5. minuti bilo je 18-6, niska petorka AJ Milana lako je pronalazila rupe u Ciboninoj obrani. Kada su se oni umorili, u igru je ušao snažni Joseph Blair, koji je pored Mate Skelina lako poentirao iz reketa. Cibona se mučila u napadu, kako i ne bi kada je njezin »motor« Scoonie Penn imao mizernu večer. Ubacio je 7 poena, uz šut 2-14, promašivao je čiste zicere, kao uostalom i njegov kolega Marino Baždarić koji (pre)sporo ulazi u formu. </p>
<p>Cibosi su u Milanu izgledali nemoćno, ali niti u takvom stanju nisu bili bez izgleda. Markota je donio malo »života« u napadu, pa je Anzulovićeva momčad otišla s pristojnih -10 na veliki odmor. Preston Schumpert, koji je protiv Cibone bio raspoložen i u Zagrebu, doveo je domaće do +17 (41-24) u 14. minuti, ali cibosi su se vratili na pomalo neočekivan način, poenima Ivana Perinčića. Dobar kraj treće četvrtine i dvije trice Marina Baždarića dovele su Cibonu do minimalnog zaostatka u 24. minuti (46-47), ali nije bilo odlučnosti i bez pravog Penna ideje za preokret. Dante Calabria i Schumpert ponovno su krenuli tricama i »vukovi« su potonuli do -20. </p>
<p>Ostali rezultati: skupina A: Bamberg - Climamio 67 - 76 (Bagarić 10 poena), AEK - Tau Ceramica 60-87 (Rimac bez ubačaja, Roko-Leni Ukić 5 poena); skupina B: Olympiacos - Lietuvos Rytas 65-63 (Žižić 4); skupina C: CSKA - Pau Orthez 97-74, Ulker - Real Madrid 75-79 (Pašalić 3 za Ulker, M. Tomas nije ulazio u igru)</p>
<p>Iva Perdec-Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Sacramento deklasirao Phoenix </p>
<p>Gordan Giriček bio je u debeloj sjeni svojih suigrača u pobjedi Utaha nad Torontom </p>
<p>SALT LAKE CITY</p>
<p> – Vjerojatno najsvestraniji neamerikanac u NBA ligi, Rus Andrej Kiriljenko, doveo je svoj Utah Jazz do uvjerljive pobjede (111-98) protiv Toronto Raptorsa. Gordan Giriček ostao je u statističkoj sjeni svojih suigrača, postigavši tek osam koševa uz dva skoka. </p>
<p>Visoko podignuta stisnuta šaka označila je dvostruki Kiriljenkov trijumf - prvi dvostruko-troznamenkasti učinak (18 koševa, 16 skokova, 11 asistencija) i pobjedu Jazza. Iako će Rus sebe gurnuti u drugi plan izjavom da je zadovoljan, no još je sretniji jer su pobijedili, sigurno je da je prezadovoljan što je postao prvi džezer nakon Karla Malonea kojem je to pošlo za rukom. Navijači Utaha čekali su takvu dominantu statistiku, u regularnom dijelu sezone od 4. svibnja 1999. godine, kad je Poštar isporučio 29 poena, uz 12 skokova i 10 asistencija u sezoni u kojoj je proglašen najkorisnijim košarkašem lige. Dvije je godine kasnije i John Stockton upisao svoj jedini »triple-double« ostvaren u doigravanju. </p>
<p>Izvrstan je u pobjedničkoj momčadi bio i Mehmet Okur s 29 koševa, šest skokova i sedam asistencija, dok će malo tko pamtiti 27 poena Chrisa Bosha za poraženu momčad. </p>
<p>Vodeća momčad divizije Pacifik, Phoenix Sunsi, smrznuli su se na -29 u Sacramentu u dvoboju koji je odlučen već u prvom djelu, kad su Kingsi imali 22 poena viška. Premda su igrali bez udarnog trojca Stojaković, Abdur-Rahim, Wells nisu dopustili poraz na svom parketu. Blizak Kiriljenkovu postignuću bio je Brad Miller s 18 koševa, 12 skokova i devet asistencija, a uz njega glavninu su posla odradili igrači iz petorke, od kojih se posebno istaknuo Kenny Thomas s 22 poena i 15 skokova, kao i Kevin Martin (25) i Francisco Garcia (21 koš, 10 skokova) s učincima karijere. </p>
<p> U nadskakanoj momčadi Sunsa (42-55) najbolji je bio Shawn Marion s 25 poena. </p>
<p>• Rezultati NBA lige</p>
<p>Utah (Giriček 8 koševa, 2 skoka) – Toronto 111-98, Sacramento – Phoenix </p>
<p>119-90 [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Gudelj otkazao i gostovanje u Italiji </p>
<p>U tim je promjenama Gudelj još ispao i vizionar, jer je, odbivši Tursku, »pobjegao« od ptičje gripe </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Odluka trenera Ivana Gudelja da odustane od odigravanja dviju trening utakmica u Italiji 1. i 2. veljače protiv Ravenne i Ancone neugodno je iznenadila čelnike kluba. Možete samo zamisliti kako se razljutio direktor Fredi Fiorentini kad ga je Gudelj obavijestio da otkaže gostovanje u Italiji. Što će, pak, direktor nego poštivati volju trenera, iako je uložio mnogo truda da bi dogovorio ove dvije utakmice. </p>
<p>Uglavnom, u Hajduku je jedina stalnost - nestalnost. U tim je promjenama Gudelj još ispao i vizionar, jer je, odbivši Tursku, »pobjegao« od ptičje gripe. Stoga može govoriti da je bilo dobro što se odlučio za otok Brač. Blizu je Splita, pa kad se zaborave određene potrebne stvari, dio opreme, lako ih je donijeti. I baš su zbog zaboravnosti iz Hajduka u četvrtak ujutro morali organizirati prijevoz kako bi se oprema mogla kompletirati. Tim je prvim jutarnjim trajektom u Supetar doputovao i Drago Gabrić, kojeg je liječnik Barbir ostavio kod kuće, jer je anemičan. Barbir je iznenađen Garbrićevim dolaskom, jer smatra da je trening samo za zdrave sportaše. </p>
<p>Inače, hajdukovci treniraju dva puta dnevno. Prvi je trening u devet sati ujutro i temeljen je na podizanju fizičke spreme. Drugi je trening u tri popodne i služi za uvježbavanje tehničko-taktičkih varijanti. S obzirom na odluku o promjeni sustava i prijelazu s 3-5-2 na 4-2-3-1, potrebno je što više igranja. Zasad se čini da je prema Gudeljevu mišljenju udarna postava sljedeća: Pletikosa – Žilić, Radeljić, Kralevski, Hrgović – Marčić, Režić – Blatnjak, Kranjčar, Cimirotič – Erceg. </p>
<p>Još se uvijek u Hajduku nadaju dolasku Josipa Balatnica, a odlasku se, pak, nada robusni centarfor Mario Budimir. Budimir više ne žali na kaljenje. Uostalom, prošlih se dvanaest mjeseci kalio prvo u Uskoku, pa u Mosoru, i nije zainteresiran za odlazak u Solin. Traži papire i želi obrnutim smjerom od Balatinca, dakle - u Osijek. </p>
<p>I za kraj ništa manje važna vijest, koja nam govori o općem stanju u Hajduku. Pero Nadoveza, v. d. sportskog direktora, nije s momčadi na Braču već je u Splitu i ne prati rad na pripremama, za što bi po funkciji trebao biti odgovoran. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Obaviješteni dobitnici ulaznica za SP </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Neovisno o tome jesu li baš sve ulaznice za nogometni SP namijenjene kupnji ušle u bubanj za ždrijeb ili je taj broj iznenada i tajanstveno smanjen, ostaje nepobitna činjenica da je sustav nakon obavljenog ždrijeba profunkcionirao. Svi koji su ispravno popunili internetske prijave, a takvih je bilo 14.334, koji su, pak, u ime 34.623 osobe potraživali 107.239 ulaznica, od srijede mogu saznati je li ih sreća pomazila. </p>
<p> Srećkovići za raspoloživih 11.432 ulaznice raspoređene na ukupno pet utakmica, u kojima ih se u prosjeku 17 puta više tražilo nego nudilo, sada mogu odahnuti. Zapravo, to su mogli kad su aktiviranjem korisničkog imena i lozinke na internetu vidjeli je li njihov broj pod kojim su vođeni označen plusom ili minusom. No, ni to im nije bio pouzdani pokazatelj, nego tek posebna obavijest elektroničkom poštom posredstvom, koje su dobili i popratne obavijesti. Među ostalim, i o tome da dobitnici u roku tri dana moraju platiti svoje ulaznice. Ne učine li to, priliku dobivaju oni s pričuvne liste. [Z. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pärson: Ne mogu obraniti naslov</p>
<p>ST. MORITZ</p>
<p> - Švedska skijašica Anja Pärson priznala je u razgovoru za Reuters kako ove sezone neće obraniti naslov ukupne pobjednice Svjetskog kupa jer već zaostaje skoro 300 bodova za Janicom Kostelić. »Nisam završila četiri od posljednjih šest utrka i tako se ne može obraniti naslov, a i Janica je ove sezone jako dobra. Razlog silnim ispadanjima jest taj što sam odlučila riskirati na svakoj utrci, a sve je to dio plana priprema za Olimpijske igre u Torinu koji su moj glavni cilj. Što se tiče Svjetskog kupa, tu više nemam što tražiti, osim čuvati snagu za Torino, kazala je 24-godišnja Pärson u St. Moritzu, gdje je ovog vikenda očekuju utrke spusta i kombinacije. Pärson ima četiri naslova svjetske prvakinje, ali nema zlato sa Olimpijskih igara. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Potraga za Mladićem </p>
<p>Istoga dana »Glas javnosti« objavio informaciju po kojoj se Mladić od svibnja 2005. godine nalazi u Rusiji</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Specijalci policije Republike Srpske (RS) skupa s postrojbom za podršku MUP-a RS izveli su u srijedu na području Žepe akciju potrage za haaškim optuženikom Ratkom Mladićem, no bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba nije pronađen. </p>
<p>Kako je pojasnio ravnatelj policije RS Dragomir Andadn, ova akcija izvedena je na temelju informacija koje je Vladi RS dostavila »jedna vrlo ozbiljna sigurnosna agencija« o mogućem skrivanju jedne osobe s javne liste haaških bjegunaca upravo na spomenutom području. Inače, uz traženog Mladića, na ovoj listi se nalaze i Radovan Karadžić, te Stojan Župljanin.</p>
<p>Specijalci MUP-a RS započeli su akciju u srijedu oko četiri sata ujutro, a tijekom dana pretraženo je područje oko Velikog Žepa na kojem se navodno mogao nalaziti Mladić. Akciju posebnih postrojbi MUP-a RS angažirani su svi materijalno-tehnički kapaciteti kojima raspolaže entitetska policija, uključujući helikoptere, a oko područja izvođenja akcije bio je uspostavljen tzv. »sigurnosni obruč«.</p>
<p>Podršku akciji koja je planirana tijekom prethodna tri dana pružila je i Europska policijska misija (EUMP) u BiH, te Europske vojne snage (EUFOR).</p>
<p>Glasnogovornik EUFOR-a James Thomas potvrdio je kako su Europske vojne snage odgovorile na zahtjev MUP-a RS da pomogne u ovoj akciji slanjem manjeg tima, </p>
<p>Policija RS očito je akcijom željela demonstrirati odlučnost u potrazi za haaškim bjeguncima, no predstavnica Tužiteljstva Haaškog tribunala Florance Hartman ponovila je u srijedu da se Ratko Mladic, optužen za genocid u BiH, po informacijama Tužiteljstva, nalazi u Srbiji, a ne u BiH Zanimljivo je da je također u srijedu »Glas javnosti« objavio informaciju po kojoj se Mladić od svibnja 2005. godine nalazi se u Rusiji, te da od prosinca 2005. godine traju intenzivni pregovori da se on isporuči Haagu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Iranska kriza </p>
<p>Tim izraelskih stručnjaka otputovao u Moskvu kako bi se dobila potpora Rusije za raspravu o »iranskom nuklearnom slučaju« </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Privremeni izraelski premijer Ehud Olmert upozorio je kako njegova zemlja neće dopustiti Iranu da dođe u posjed nuklearnog oružja.</p>
<p>On je, na prvoj konferenciji za novinare (od kako je preuzeo premijersku dužnost nakon moždanog udara Ariela Sharona), poručio kako Izrael ne može dopustiti da zemlja s neprijateljskim namjerama nabavi oružje masovnog uništenja. </p>
<p>Izrael koji već dugo lobira za gospodarske sankcije Iranu, smatra da bi ključni igrač u tim nastojanjima trebala biti Rusija.</p>
<p> Zbog toga je u srijedu iz Tel Aviva za Moskvu otputovao tim izraelskih stručnjaka kako bi se dobila potpora Kremlja za raspravu o »iranskom nuklearnom slučaju« pred Vijećem sigurnosti UN-a. Izraelska zabrinutost bojazni porasla je nakon nedavne izjave iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinejada u kojoj je spomenuo mogućnost brisanja židovske države sa zemljopisne karte, te osporio holokaust. Izrael vjeruje da bi Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), na sastanku 2. veljače, morala osuditi Teheran zbog nastavka rada u pogonima za obogaćivanje urana. Kako u srijedu otkriva izraelski list Haaretz, šef izraelske obavještajne službe Mossad Meir Dagan već je pripremio prijedlog diplomatskih i gospodarskih sankcija protiv Irana. »Paket sankcija« je navodno još prije dva mjeseca dostavljen SAD-u i europskim zemljama. Prvi i najjači udarac bi došao zabranom Iranu da izvozi naftu. Izraelski stratezi procjenjuju da bi posljedice takvog iskoraka mnogo teže pogodile Iran, nego svijet. </p>
<p>Predlaže se i zabrana sudjelovanja iranskih nogometaša na svjetskom nogometnom prvenstvu. Sankcije bi obuhvatile i zabranu izdavanja viza iranskom predsjedniku Ahmadinejadu, potpunu obustavu suradnje Irana i IAEA, te ograničavanje letova iranskog civilnog zrakoplovstva. Rusija i Kina, stalne članice VS-a zatražile su od svih zemalja koje su umiješane u spor oko iranskog nuklearnog programa da se opredijele za nastavak pregovora s Teheranom umjesto sankcija. Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov se uoči dolaska izraelskog izlaslanstva založio za nastavak rada inspektora IAEA. Drži, kao i Kina, da sankcije nisu najbolji put za rješavanje problema. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Spriječena otmica Blairova sina </p>
<p>Urota je otkrivena u fazi kada ekstremni očevi nisu još bili u mogućnosti svoju nakanu provesti u djelo </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ekstremni borci za prava razvedenih očeva planirali su oteti petogodišnjeg Lea Blaira, najmlađeg sina britanskog premijera, javio je u srijedu tabloid Sun. </p>
<p>Razvedeni očevi, koji traže bolji pristup do vlastite djece, htjeli su tom otmicom privući pažnju javnosti. Pojedinosti o njihovim planovima nisu objavljene, ali policija je cijeli slučaj shvatila vrlo ozbiljno. </p>
<p>Otmicu Lea Blaira smišljalo je fanatično krilo organizacije Očevi za pravdu, koju su osnovali razvedeni britanski muškarci. Navodno su tek kratko vrijeme planirali držati dječaka kao taoca - tek toliko da dobiju publicitet - i potom ga pustiti. Izvori iz službi sigurnosti tvrde da su, zahvaljujući dobrom obavještajnom radu, na vrijeme spriječili zavjeru, te da nije bilo uhićenja. </p>
<p>Grupa je zadnjih godina izvela više javnih ispada, ranije obično obojenih humorom. Tako su u Donjem domu brašnenim bombama zasuli premijera Tonyja Blaira, a jedan član grupe, prerušen u Batmana, popeo se preko fasade na balkon Buckinghamske palače. Zbog nasrtaja na tako istaknute ciljeve, grupa Očevi za pravdu bila je pod diskretnim nadzorom službi sigurnosti. One su prije Božića shvatile da neki njeni članovi govore o otmici premijerovog sina.</p>
<p>Osnivač grupe, Matt O’Connor, koji nema ništa s planovima o otmici malog Lea, potvrdio je u srijedu da je protuteroristička policija opomenula potencijalne otmičare. Navodno im je rekla kako riskiraju da budu ustrijeljeni na licu mjesta, provedu li u djelo svoje nakane. »Čuli smo da je SO13 (protuteroristička jedinica Scotland Yarda) prije dva tjedna posjetio određeni broj bivših članova grupe. Čuli smo da ih je opomenuo da bi netko mogao biti ubijen zbog toga«, izjavio je O’Connor. Izrazio je gnušanje nad planom o dječakovoj otmici, rekavši da iza toga stoje tek ekstremisti s rubova organizacije Očevi za pravdu. </p>
<p>O’Connor sada najavljuje mogućnost raspuštanja organizacije, koju je osnovao 2002., kada mu je sud nakon rastave ograničio pristup vlastitoj djeci. »Ako su ekstremisti oteli naše ime, ne želim s time imati ništa«, izjavio je on. Urota je otkrivena u fazi kada ekstremni očevi nisu još bili u mogućnosti svoju nakanu provesti u djelo, vjeruje policija. Sada se revidira osiguranje obitelji britanskog premijera, i analizira zaštita koju dobivaju ostala premijerova djeca: 22-godišnji Euan, 20-godišnji Nicholas i 17-godišnja Kathryn. </p>
<p>Kada je 1997. došao na vlast, Tony Blair spremno je pozirao sa svojom obitelji pred vratima Downing Streeta broj deset. No potom su on i supruga Cherie odlučili što manje izlagati javnosti svoju djecu. Kada se 2000. rodio Leo, kao kasna prinova u obitelji, Blairovi su s njime pozirali po dolasku iz rodilišta, te u samo još nekoliko navrata. No s britanskim listovima sklopili su dogovor o tome da ne smiju fotografirati Lea, radi zaštite djetetove privatnosti. Iznimka su snimke na kojima obitelj Blair službeno pozira. </p>
<p>Jacques Chirac je 2003. načinio nehotični diplomatski propust, pozirajući u Downing Streetu s uokvirenom fotografijom malog Lea, koju je upravo dobio na dar od Tonyja Blaira. Leo je ljubimac francuskog predsjednika, kojeg prilikom njegovih posjeta Downing Streetu pozdravlja sa »bonjour monsieur Chirac«. Zato je Chirac fotoreporterima ponosno pokazao djetetovu fotografiju, ne sluteći da ona nije za objavljivanje. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Brigade osvetnika« prijete pogubljenjem američke novinarke </p>
<p>Ako američke snage u Iraku ne oslobode sve zatvorenice iz svojih vojnih baza u Iraku, američka novinarka Jill Carroll (28) bit će pogubljena. </p>
<p>Tu je poruku minuloga utorka objavila tv-postaja Al Jazeera, a otmičari američke novinarke, po svemu sudeći pripadnici »Brigade osvetnika«, istaknuli su da je rok za »oslobađanje žena koje SAD drži zatočene po Iraku« 72 sata. </p>
<p>Al Jazeera je u utorak objavila video-zapis s otetom američkom novinarkom Carroll, koja je u posljednje vrijeme kao freelancer izvještavala iz Bagdada. Na spomenutoj je video-vrpci Jill Carroll bila blijeda, s kosom svezanom u rep. </p>
<p>Djelovala je umorno, ali sabrano; nešto je govorila, ali je puštena snimka bila bez zvuka. Taj je video-zapis, međutim, prvi trag o novinarki koju je skupina naoružanih mladića otela 7. siječnja nakon razgovora s jednim sunitskim političarem. Tom je prilikom ubijen njezin prevoditelj Allan Enwiyah. Al Jazeera nije otkrila kako je dobila tu vrpcu, ali je objavila službeni zahtjev za oslobađanje otete Amerikanke. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vrhovni sud podržao eutanaziju u Oregonu</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki Vrhovni sud presudio je u utorak da vlada ne može spriječiti liječnike da pomognu na smrt bolesnim pacijentima da okončaju svoj život kako to dopušta zakon savezne države Oregon.</p>
<p>Devetočlani najviši američki sud presudio je sa šest prema tri glasa da savezni zakon o kontroliranim lijekovima ne stavlja izvan snage oregonski zakon o liječničkoj pomoći u samoubojstvu koji je do sada poslužio kao osnova za okončanje života više od 200 smrtno bolesnih pacijenata. Oregonski zakon nazvan Zakon o smrti s dostojanstvom donešen je 1997. i jedini je u Sjedinjenim Državama koji dopušta liječničku pomoć pri samoubojstvu. Prema ovom zakonu smrtno oboljeli pacijenti s neizlječivom bolesti trebaju potvrdu najmanje dva liječnika da imaju šest mjeseci ili manje života te da su pri zdravoj pameti kako bi im liječnici prepisali smrtonosne tvari koje onda sami uzmu. </p>
<p>Sud je presudio u korist tradicionalnog prava američkih saveznih država da reguliraju medicinsku praksu, a protiv pokušaja savezne države da kontrolira praksu liječnika i odluke pojedinaca. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Markiranti s razlogom</p>
<p>Potreba za pripadanjem, moći, zabavom i slobodom u školaraca često je jača od osjećaja odgovornosti, pa zato mnogi stolci u učionicama tijekom nastave ostaju nezagrijani </p>
<p>Od 36 pojedinačnih oblika devijantnoga i antisocijalnog ponašanja adolescenata, psiholozi na prvo mjesto stavljaju - markiranje.</p>
<p>Bježanje učenika iz škole, dakle, psiholozi smatraju oblikom poremećaja u ponašanju, a takvu definiciju, priznajmo, skloni su prihvatiti rijetki roditelji ili učenici. Ipak, s problemom malih markiranata suočile su se mnoge zemlje. Procjenjuje se da u New Yorku od milijun učenika svakodnevno markira njih 150 tisuća. U takvim sredinama nije rijetkost da se u rješavanje problema izostajanja s nastave uključi cjelokupan sustav, pa tako i policija i sudstvo, koje kažnjava roditelje markiranata priličnim novčanim kaznama, a katkad i zatvorom. Poruka vlasti roditelju u takvim zemljama zvuči nemilosrdno: obuzdaj vlastito dijete ili ćemo mi obuzdati vas oboje. </p>
<p>Hrvatska se zasad nije priključila redu zemalja koje muku muče s nagomilanim izostancima, ali istraživanja pokazuju popriličnu razliku između markiranata u ruralnim i urbanim sredinama, pri čemu je jasno da je većina raspoloživih stolaca u razredu seoske škole popunjena, dok prazne školske stolce češće ostavljaju urbani dječaci i djevojčice. </p>
<p>Posljednje istraživanje, provedeno među 1416 srednjoškolaca iz Zagreba, Osijeka i Splita, pokazuje da 17 posto učenika kasni na početak nastave, s jednog ili više sati izostaje 13 posto učenika, s kraja nastave odlazi ih 11 posto, a neopravdano čitav dan izostaje 13 posto učenika. Sedam posto đaka u Hrvatskoj bez ispričnice izostaje iz škole više dana zaredom. Istraživanje koje su proveli Slobodan Uzelac i Neven Ricijaš s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu pokazuje da učenici trećih razreda srednjih škola koriste sve oblike markiranja osim cjelodnevnog izostajanja, koje je najzastupljenije kod učenika četvrtih razreda. </p>
<p>Drugo je istraživanje, na većem uzorku - 2823 učenika srednjih škola iz čitave Hrvatske - (Šakić, Franc i Mlačić, 2002.) pokazalo da je jednom ili više puta s nastave markiralo 61,5 posto učenika. Zaključak istraživača je da je svaki drugi učenik barem jednom neopravano izostao iz škole. Takav podatak traži odgovor na pitanje - zašto?</p>
<p>Razumijevanje motivacije za bježanje iz škole olakšava poznavanje četiri osnovne psihološke potrebe koje svaka osoba ima i nastoji ih zadovoljiti. To su potreba za pripadanjem, za moći, zabavom i za slobodom. Nakon što su domaći istraživači promatrali ponašanje markiranata, većina ih je vrlo lako došla do zaključka da je osnovni motiv bijega iz škole strah od negativne ocjene. To je u 50 posto slučajeva i jedini razlog markiranju hrvatskih srednjoškolaca. No s druge strane, bježanje ne mora biti nužno posljedica stanja u školi. Učenik, primjerice, može bježati prema nekom zanimljivijem sadržaju - djevojci/dečku, prijateljima i mjestima gdje se zabavljaju. Takav obrazac ponašanja pokazuje se u slučajevima kad učenik nisko vrednuje školu i školovanje. </p>
<p>Dječaci imaju više neopravdanih sati od djevojčica. Njima je, očito, češće dosadno u školi nego nježnijem spolu, koji je skloniji spominjanju strogih roditelja, ali i izjavama da se boje ocjenjivanja. Liječnici su zapazili da učenice znatno češće zaboli glava ili želudac od straha te da im se znoje ili tresu ruke kad trebaju odgovarati pred nastavnikom. </p>
<p>Dio škola koje su se u posljednjem razdoblju suočile s povećanim brojem neopravdanih sati, odlučile su samostalno intervenirati i uz pomoć psihologa uvesti reda u tzv. krizu odgojne funkcije škole. Katkad se u rat s markiranjem uključuju i čitavi gradovi, primjerice programom »Zdravi grad Poreč« ili »Lokalna zajednica u sveobuhvatnom preventivnom djelovanju« - primjer grada Velike Gorice.</p>
<p>O mogućnosti prihvaćanja programa kakve provodi, primjerice, Kalifornija, a koji podrazumijevaju partnerstvo između policije i škole, pri čemu policajac ima zakonsko pravo zaustaviti maloljetnika i tražiti ga ispričnicu kao dokaz zbog kojega nije na nastavi - prosvjetne vlasti u Hrvatskoj još ne razmišljaju. Da bude bolje, takvi programi za koje su druge zemlje izdvajale poprilične proračunske svote, zasad nisu pokazivali očekivani uspjeh.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zvijezde lažnoga sjaja</p>
<p>Oni ne rade ništa pametno, ali su u medijima, a mnogi su i najtraženiji internetski pojmovi</p>
<p>Nekada su davno kriteriji i mjerilo zvjezdanog statusa bili jasno određeni. Znalo se tko su slavne osobe, zašto su to postale i koliko su truda uložile u svoj put prema glazbenom, filmskom ili književnom vrhuncu. Danas je slika drukčija. Zvijezda ima na svakom uglu, odnosno onih koji sebe smatraju zvijezdama. Što je danas potrebno da bi netko osvanuo na naslovnici nekog stranog ili domaćeg časopisa, da daje intervjue ili da se fotoreporteri trgaju za njegove fotografije? </p>
<p>Dok su nekada slavne osobe morale opravdati takav status, danas je za to doista potrebno jako malo. Krenimo s Paris Hillton. Glumica? Pjevačica? Književnica? Ništa od navedenog, ali njezino se ime na internetskoj tražilici spominje nevjerojatnih 50,100.000 puta. Ona je lani bila najtraženiji pojam na internetu, a tu je »titulu« osvojila zbog potrage za seksi videosnimkom na kojoj je ona glavna »glumica«, te zbog skandala koje izaziva. No zanimljivo je da je ona već nekoliko godina zaredom u vrhu najtraženijih pojmova internetskih korisnika. U čemu je tajna nasljednice hotelskog lanca Hilton da, iako se ne može pohvaliti konkretnim poslovima, izaziva toliku pozornost? Odgovor je jednostavan – ona zna izazvati publicitet, a, kako je sama istaknula, nije joj važno je li riječ o dobroj ili lošoj pozornosti, važno je samo da se piše i snima. Iako se ta djevojka sve češće u medijima pojavljuje u negativnom kontekstu - najlošije odjevena, razmažena zvijezda, starleta, priglupa trendeseterica - čini se da joj to ne smeta, dok oko nje škljockaju fotoaparati. </p>
<p>Sjećate se nekada gledane serije »Spasilačka služba«, u kojoj je Playboyeva zečica usporeno trčala u crvenom kupaćem kostimu kalifornijskom plažom? Riječ je o Pameli Anderson, kojoj je ta serija uz mnoštvo fotografiranja za časopise osigurala vip pozivnicu i život na visokoj nozi. No od »spašavanja na plaži« prošlo je mnogo godina, a kako se ta serija nije mogla podičiti kvalitetom i glumom. No čini se da to Pamelu nimalo ne smeta. Ovih je dana bila i na dodjeli Zlatnih globusa, a mnogi su se upitali što je tamo radila. Zlobnici bi rekli da je zalutala, ali je ta plavuša svjesna da dobra fotografija u novinama vrijedi pravo bogatstvo. Stoga koristi svaki trenutak da na sebe skrene medijsku pozornost, pa makar to bilo i vjenčanje njezinih pasa na plaži. Pikanterije iz privatna života i obnažene fotografije, osigurale su joj drugo mjesto najtraženijih pojmova na internetu u 2005. Prsata je ljepotica osvojila i titulu najtraženijeg pojma desetljeća. Doista nevjerojatno! </p>
<p>Nevjerojatnim se čini da i Victoria Beckham, bivša članica skupine Spice Girls, nakon završetka glazbene karijere i dalje toliko zanima javnost. Iako je prošle godine proglašena najbesmislenijom britanskom zvijezdom ona svako malo objavljuje da ponovno počinje pjevati, pa onda ne pjeva, da počinje glumiti, pa ne glumi… I tako u nedogled. Ti su potezi supruge slavnog nogometaša Davida Beckhama javnosti očito zanimljivi, ako zbog ničega drugoga onda zbog njezinih besmislenih komentara. </p>
<p>I Hrvatska ima mnogo takvih primjera. Tko ih predvodi? Na primjer, Nives Celzijus. Nevjerojatno, ali postoji čak 90.600 internetskih stranica koje je spominju. A tko je zapravo Nives i čime se bavi osim što je supruga nogometaša Dine Drpića? Unatoč poduljem razmišljanju to nismo uspjeli dokučiti. Sveprisutna je Nives pokazala kako se radi dobar marketing, i od ničega stvorila ime za koje znaju mnogi. Možda bi je zbog toga trebala angažirati neka marketinška agencija, jer joj očito taj posao dobro ide. </p>
<p>U samom je vrhu i nekad popularni pjevač Sandi Cenov. Iako već godinama nije imao hit, ponosno je pozirao sa svojom novopečenom suprugom na medenom mjesecu, a fotografije je mogla vidjeti i hrvatska javnost nakon što je Sandi, po povratku u Hrvatsku, sam fotografije ponudio tiražnim tjednicima. Tako se s vremena na vrijeme Sandi »oglasi« nekom pričom, ali uglavnom nevezano uz glazbu. A čak i ako je vezano, u pravilu i to ostaje nezapaženo.</p>
<p>Kraljicom onih koje znamo isključivo zbog skandala, a ne baš ničega uspješnoga, jest Lana Pavić, koja je ovih dana najavila da piše knjigu u kojoj će, kako je izjavila, iznijeti svoje bogato životno iskustvo. Nije li Lana za tako nešto premlada, pa ima samo 25 godina! Mnogi su uvjereni da tu djevojku ništa ne može odvojiti od svjetla pozornice. Potkraj godine njezin je bračni brodolom punio novinske stupce i televizijske emisije. Mnogi su tada prvi put čuli za tu Splićanku. Oni koji su se pitali jesu li što propustili ne znajući tko je ona, moramo reći da nisu. Lana se unatoč manjim manekenskim i voditeljskim angažmanima nije baš dokazala. To joj donedavno ne bismo ni zamjerili, jer je doista mlada. No kada takva osoba izjavi da piše knjigu o svom životu, te kada je jedna televizijska kuća angažira za voditeljicu, onda se samo možemo zapitati kamo ide ovaj svijet. </p>
<p>Sve to treba gledati i s dozom smijeha, jer nikako drukčije se ni ne može. Kada bismo podvukli crtu zaključili bismo da bi istinske zvijezde, baš zbog takvih primjera trebale poželjeti da ih se prestane svrstavati u zvijezde. Takvo im zvjezdano društvo, naime, nije primjereno. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>28 godina za okrutno ubojstvo </p>
<p>Mađer je Martinčevo tijelo nakon ubojstva zapalio, raskomadao pilom, potom bacio u bunar, i, na kraju, zakopao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Josip Mađer (56), kojeg je optužnica teretila za teško ubojstvo Vlade Martinca iz koristoljublja, u srijedu je na velikogoričkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na dugotrajnu kaznu zatvora u trajanju 28 godina. </p>
<p>U obrazloženju presude, Perica Rosandić, predsjednik sudskog Vijeća, istaknuo je da je kao ključni dokaz uzet Mađarev iskaz dan u policijskoj postaji nakon uhićenja, jer se niz vještačenja poklopio s njegovim opisom događaja.</p>
<p> No, upravo oko tog iskaza bilo je najviše dvojbe, jer je Mađer tvrdio da je taj iskaz dan bez nazočnosti branitelja i nakon zadržavanja od gotovo 100 sati bez hrane i sna, a upućena je i žalba Vrhovnom sudu, koji je, međutim, odlučio da dvojbe nema i da je iskaz potpuno vjerodostojan. </p>
<p>Zanimljivo je da u Mađerevu autu, u kojem je smrtonosni hitac Martincu i zadan, nisu nađeni nikakvi materijalni ni biološki tragovi. No, sudac Rosandić je istaknuo da je Mađer u policijskoj postaji događaje opisao vrlo opširno, koristeći brojne detalje, za koje je Vijeće ocijenilo, da ih je mogao znati samo onaj koji je djelo i počinio. </p>
<p>Osim toga, Mađer je dan kasnije raketni pištolj bacio u rijeku, za što nije imao razloga ukoliko Martinca nije zaista ubio. Što se tiče motiva, Mađer je kamataru Martincu dugovao 14.000 eura, koje mu nije isplatio. Krajnji rok za isplatu je bio svibanj, kada je ubojstvo i počinjeno, a Mađer je tih dana trebao ostati bez obiteljske kuće, koju je dao kao zalog.</p>
<p>Kao otegotna okolnost pri donošenju presude uzeto je to što je Mađer Martincu pucao u leđa, iz neposredne blizine, očito s izravnom namjerom da ga usmrti. Isto tako, kao otegotnu okolnost Vijeće je cijenilo i izuzetno bezobzirno postupanje s mrtvim tijelom jer, podsjetimo, Mađer je Martinčevo tijelo nakon ubojstva zapalio, raskomadao pilom, potom bacio u bunar, i, na kraju, zakopao. Tim činom, Mađer je pokazao izuzetnu bešćutnost i bezobzirnost, tim više što je psihijatar ustvrdio da je tijekom izvršenja djela bio potpuno ubrojiv. </p>
<p>Maja Ibrišimović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Još traje identifikacija karboniziranog tijela</p>
<p>Zasad nitko nije uhićen, a nitko nije prijavio ni nestanak osobe, pa su sve mogućnosti još uvijek otvorene</p>
<p>LABIN- Dolaskom vještaka iz zagrebačkog centra za sudsku medicinu i požare »Ivan Vučetić«, u srijedu je Županijski istražni sudac Ivica Stanić nastavio s očevidom požara dva automobila koji se u Rudarskoj ulici dogodio u ponedjeljak oko 2 sata ujutro. Karbonizirano truplo pronađeno je skvrčeno na prednjem sjedištu izgorelog automobila i prema nalogu istražnog suca prebačeno u riječki Zavod za sudsku medicinu na obdukciju, nakon koje bi se trebao znati barem identitet preminule osobe, te načina na koji je smrt nastupila.</p>
<p> Iako je glasnogovornik Policijske uprave istarske Robert Pavleković potvrdio da je obavljeno više obavijesnih razgovora, kako s vlasnicima spaljenih automobila, tako i s drugim osobama koje bi mogle imati saznanja o događaju, dodao je da zasad nitko nije uhićen, a nitko nije prijavio ni nestanak osobe, pa su sve mogućnosti još uvijek otvorene. Inače, najspominjanija glasina je da je vlasnik »opel corse«, 28-godišnji Jasmin Čolić, (koji niječe bilo kakva saznanja o tome kako je truplo dospjelo u njegov automobil) tek nedavno doselio u labinsko naselje Kazarmoni (lokalno poznato i kao »Harlem«),da ima građevinsku tvrtku i da su ga njegovi radnici četo posjećivali, jer su mu mnogi dugovali novac. Stoga se nagađa da bi vjerojatan ključ labinske tajne mogao biti u nerazriješenim dužničko-vjerovničkim odnosima </p>
<p>Smrt gušenjem </p>
<p> »Smrt zasad još uvijek neidentificiranog muškarca nastupila je zbog gušenja, prije no što je vatra zahvatila njegovo tijelo«, rekao je istražni sudac Ivica Stanić dodavši da se tijelo još uvijek nalazi u riječkom Zavodu za sudsku medicinu. Vremenske neprilike otežavaju protupožarno i protueksplozivno vještačenje koje obavljaju stručnjaci zagrebačkog Centra za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić«, dodao je Pavleković.</p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pucao si u glavu u središtu Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na ulici u središtu Zagreba poslijepodne ubio se 51-godišnji muškarac, koji si je, iz nepoznatih razloga, pucao u glavu, izvjestila je zagrebačka policija. Mrtvo tijelo s prostrijeljenom glavom policija je zatekla u Radićevoj ulici ispred broja 72, nešto prije 16 sati, kazao je policijski glasnogovornik Davor Tor i dodao da je je pored tijela pronađen pištolj.</p>
<p> Policija je na mjesto događaja došla nakon dojave građana. Još uvijek nisu poznati motivi suicida, točne okolnosti događaja i tip pištolja kojim je samoubojica pucao. Mrtav muškarac najvjerojatnije je 51-godišnji D. C., dodao je Tor.</p>
<p> Prema podacima MUP-a broj pokušaja i počinjenih samoubojstava u Hrvatskoj prošle se godine povećao u odnosu na 2004. Dok se 2004. ubila 871 osoba, do 26. prosinca 2005. u Hrvatskoj se ubilo 896 ljudi, a još 539 ih je to pokušalo učiniti. [Z.K., H]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kokain u anusu za osobnu upotrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlasniku noćnoga kluba »Ludnica«, Goranu Obradoviću Pišti, te redaru kluba Mladenu Vračeviću, u srijedu je istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda odredila pritvor, te odredila provođenje tzv. istražnih radnji protiv njih. Pritvor im je određen, kao i prethodno zadržavanje, zbog opasnosti da bi na slobodi mogli utjecati na svjedoke, te prema tom rješenju može trajati ili maksimalno mjesec dana, ili dok se ne saslušaju svi svjedoci pa opasnosti od utjecaja na svjedoke više neće biti. Općinsko državno odvjetništvo je, također u svojemu zahtjevu, predložilo saslušanje više svjedoka, uglavnom gostiju »Ludnice« u vrijeme događaja. </p>
<p>Policija je u srijedu na zagrebački Županijski sud prepratila i Borisa Čakića Čaku, drugog redara iz »Ludnice«, koji je u pucnjavi bio ranjen u noge, a kojemu je tijekom pregleda u bolnici, u anusu otkrivena manja količina kokaina. Čakić je ustvrdio da je droga bila namijenjena samo za osobnu upotrebu, te ga je sutkinja pustila da se brani sa slobode. No, osim za drogu i protiv njega je u srijedu pokrenut postupak zbog tzv. opće opasne radnje kojom je ugrožavao živote ljudi, pucajući iz pištolja. Posljednji poznati protagonist pucnjave u »Ludnici«, koji je također prijavljen zbog pucanja, kao i Obradović, Vračević i Čakić je Hamdija Kahrić Hampi, koji se, ranjen u noge, još uvijek nalazi u bolnici. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Optuženi Šošo u sudnici se previjao od bolova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Novici Petraču i Siniši Šoši, koje se tereti za pokušaj nanošenja teških ozljeda Damiru Rovišanu, u srijedu je ponovno odgođeno na zagrebačkom Općinskom sudu. Razlog četvrte odgode za redom, u postupku u kojem dosad još nije održana niti jedna rasprava, iako ih sudac Lukić uredno zakazuje, Šošina je »teška« bolest.</p>
<p> Okrivljeni se dvojac naime, ovog puta pojavio u sudnici, Petrač koji je doveden iz pritvora gdje čeka pravomoćnost presude za otmicu sina generala Zagorca, i Šošo, koji se od bolova doslovce previjao u sudnici, no sudski je vještak koji se tu zatekao, pregledavši liječnički nalaz, ipak utvrdio da je Šošo »nesposoban« za raspravu. Kako doznajemo, protiv okrivljenog Šoše vodi se još jedan postupak na istom sudu, u kojem se sutkinji ispričao unaprijed zakazanim službenim putem, te je ona raspravu zakazala za ovaj tjedan.</p>
<p> Sudac Lukić pak, upozorio je u srijedu Šošu da nikakvu »službenu odsutnost« više neće tolerirati u ovom postupku. Inače, Šoši i Petraču, koje se prvotno teretilo za nanošenje teških tjelesnih ozljeda djelatniku kazina, djelo je u studenom 2005. godine prekvalificirano u pokušaj nanošenja ozljeda. Podsjetimo, događaj se zbio 2003. godine u kazinu »City« u hotelu Esplanade, gdje su, prema optužnom prijedlogu, okrivljeni pretukli Damira Rovišana, poznatijeg kao »bombaš iz britanskog veleposlanstva«, koji je nedavno i osuđen na četiri godine zatvora. Tužiteljstvo je za Šošu zatražilo bezuvjetnu zatvorsku kaznu od godine i četiri mjeseca, dok je za Petrača predložilo šestomjesečnu kaznu zatvora.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Gazprom opet smanjio isporuku plina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od utorka navečer ponovo je, ovaj put zbog velike hladnoće u Rusiji, smanjena isporuka ruskog plina Hrvatskoj, no nema nikakvih poremećaja u plinskom sustavu, izjavila je Nataša Vujec, direktorica Sektora komercijalnih poslova Ina-Naftaplina.</p>
<p>Prema njihovim podacima, isporuke ruskog plina bile su od utorka u 20 sati smanjene za 10,5 posto, u srijedu ujutro oko 6,5 posto (stizalo je oko 122.800 prostornih metara na sat, umjesto uobičajenih oko 131.000 kubika), a poslijepodne su se redukcije postupno smanjivale.</p>
<p>U Ina-Naftaplinu ističu da je plinoopskrbni sustav stabilan i da je potrošnja plina (sredinom dana oko 480.000 kubika na sat) na uobičajenoj razini za sadašnje temperature zraka. Osim iz uvoza ruskog plina i domaće proizvodnje od oko 190.000 prostornih metara na sat, preostale količine Ina je osiguravala iz podzemnog skladišta Okoli.</p>
<p>Iako ne očekuju veće probleme zbog smanjenog uvoza ruskog plina, iz Ina-Naftaplina ponovo apeliraju na potrošače da što racionalnije troše taj energent.</p>
<p>Gazprom je isporuku plina za oko 20 posto smanjio i Mađarskoj i BiH. Taj potez su objasnili vrlo velikim hladnoćama u Rusiji zbog čega su morali dodatne količine osigurati ruskim potrošačima. Najavili su da bi mogli smanjiti i isporuke plina Italiji i Austriji, ali nisu rekli koliko. No, smanjene isporuke Ini su potvrdile da je to već provedeno, jer ruski plin u Hrvatsku stiže preko Austrije i Slovenije.</p>
<p>U Ina-Naftaplinu se nadaju da problemi s isporukom ruskog plina ni ovaj put neće trajati dugo, ali ako potraju, stanje u plinskom sustavu ovisit će o vremenskim uvjetima i intenzitetu redukcija. Ako zahladi, a Rusi znatnije smanje isporuke, Ina će vjerojatno morati ponovo uvesti redukcije HEP-u ili dodatno odgoditi početak isporuka kutinskoj Petrokemiji, najavljen za 23. siječnja.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Županija i ekološke udruge protiv terminala za plin</p>
<p>Premijer Ivo Sanader organizirat će javnu raspravu o tome gdje će se graditi terminal, s ciljem da Hrvatska osigura dobavu plina s više strana</p>
<p>U Hrvatskoj je ponovno aktualizirana gradnja LNG terminala za prihvat ukapljenog, odnosno tekućeg prirodnog plina na otoku Krku. Tomu je pridonio i nedavni rusko-ukrajinski spor oko plina, jer Vlada želi da Hrvatska osigura plin preko više dobavnih pravaca kako ne bi bila ovisna o političkim borbama.</p>
<p>Tako je Mirko Zelić iz Ine ovoga tjedna predstavio u Vladi projekt »Postojeći i potencijalni pravci uvoza prirodnog plina u Republiku Hrvatsku«, u kojem je među budućim potencijalnim uvoznim pravcima istaknut i prihvatni LNG terminal na Krku. Ina, inače, na projektu LNG terminala na Krku radi već godinama. Projekt je već jednom propao. Za gradnju terminala zainteresirani su i predstavnici Katara, treće zemlje u svijetu po zalihama plina.</p>
<p>»Aktivnosti na tom projektu su u tijeku«, ističu u Ini. Partneri uključeni u projekt su njemački E.ON-Ruhrgas, francuski Total, češki RWE-Transgas, austrijski OMV, slovenski Geoplin i Ina koja u projektu participira s deset posto.</p>
<p> Maksimalni kapacitet terminala je 14 milijardi prostornih metara plina godišnje. U Ini planiraju da do 2011. terminal, u kojeg bi trebalo uložiti oko milijardu dolara, bude u funkciji.</p>
<p>»Iznenadila me vijest da se na projektu gradnje LNG terminala na Krku intenzivno radi, jer o tome ne znamo ništa«, rekao nam je Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, dodajući da županija ne podržava gradnju LNG terminala na Krku s obzirom da su njeni potrošači opskrbljeni plinom, a terminal bi predstavljao još jedan ekološki rizik.</p>
<p>»Krk je naš otok s najvećim turističkim posjetom. Županija je već opterećena Ininom rafinerijom u Urinju i termoelektranom u Urinju, koje su najveći zagađivači zraka u Županiji i to s 80 posto, te Dinom petrokemijom«, objašnjava Komadina, dodajući da je taj projekt bio aktualan prije desetak godina kada nije bilo govora o dovodu plina iz sjevernog Jadrana. Sada je gradnja te infrastrukture u završnoj fazi, a napravljene su i nove plinske mreže, pa za Županiju ta priča više nije aktualna. »Hrvatska za sada ima dva dobavna pravca plina, iz Slavonije, a uskoro i iz Pule, pa bi logično bilo da jedan bude kroz Dalmaciju, jer se planira njena plinofikacija. Terminalom na Krku opskrbljivala bi se prvenstveno Europa jer kapaciteti višestruko nadmašuju hrvatske potrebe«, kaže Komadina.</p>
<p>Gradnji terminala protivi se i ekološka udruga Eko Kvarner. »Terminal bi bio u gusto naseljenom području, i uz to kraj petrokemije i rafinerije. A pojava velikih brodova, iako ne i ekološki opasnih, ugrozila bi turizam«, objašnjava Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera. »U dokumentima rađenima za Kongres SAD-a piše da je problematika LNG terminala njihova sigurnost.</p>
<p>Naime, pri incidentu koji se dogodio u Americi na takvom terminalu poginulo je 200 ljudi, a prošle godine u Alžiru 26, a prijeti i opasnost od terorizma. Do rizika dolazi zbog tehnoloških problema pri pretovaru«, kaže Piršić. Kongres stoga zahtijeva da takvi terminali budu minimalno pet milja udaljeni od naselja i predlaže gradnju off shore platformi na otvorenom moru.</p>
<p>Sa samog ekološkog stajališta u Eko Kvarneru nemaju prigovora budući da je riječ o najmodernijim brodovima s kvalitetnim posadama, a, što je jako važno, nema balastnih voda. I u Eko Kvarneru ističu da bi pogodnija lokacija za LNG terminal bila u Dalmaciji koja se planira plinoficirati, a time bi i Bosna i Hercegovina došla u ovisnost o plinu iz Hrvatske. »Katar lobira za terminal u Krku zbog lakše i kraće, a time jeftinije, opskrbe zapadne Europe«, kaže Piršić.</p>
<p>U Eko Kvarneru ističu da iz pouzdanih izvora imaju podatke da bi se na terminal na Krku brodovima dovozio ukapljeni plin, a s Krka bi se u njima za Katar odvozila pitka voda koju bi Ina vukla iz podzemnih izvora oko Udbine. Iz Ine su nam rekli da »se to nije razmatralo u ovoj fazi razgovora«.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader rekao je da je pitanje gradnje LNG terminala na otoku Krku aktualizirano, ali da nije donesena nikakva odluka. »O tome gdje će se graditi terminal, a u cilju da Hrvatska s više strana osigura dobavu plina, organizirat ću javnu raspravu«, rekao je Sanader.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nastavlja se smanjenje manjka u državnoj blagajni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Početak povrata duga umirovljenicima ove bi godine mogao potaknuti inflaciju u Hrvatskoj, upozorava se u najnovijem izvješću londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU). Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, isplata duga umirovljenicima ove bi godine mogla doseći razinu od 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Takvo povećanje raspoloživa dohotka umirovljenika i njihovih obitelji potaknut će potražnju, a time i uvoz i rast cijena proizvoda i usluga. Posljedica bi mogao biti nešto brži rast cijena na malo nego ranijih godina, s izuzetkom prošle godine, kada je na inflacijsku sliku zemlje presudno utjecalo divljanje cijena nafte na svjetskom tržištu.</p>
<p>Stoga prognoze EIU-a, skupine stručnjaka vezanih uz poznati tjednik The Economist, govore da bi prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj u 2006. mogla iznositi 3,2 posto, što je slična razina rasta cijena na malo kao i lani.</p>
<p>Jenjavanje inflacijskih pritisaka može se, pak, očekivati tek 2007., za koju nam u Londonu prognoziraju prosječan rast cijena na malo od 2,9 posto. Kao razlog za to u EIU-u pritom navode očekivano stabiliziranje cijena nafte na svjetskom tržištu.</p>
<p>U Londonu očekuju da će se u Hrvatskoj nastaviti trend smanjenja manjka u državnoj blagajni, iako nešto sporije nego što je planirano. Prema njihovoj računici, Hrvatska bi 2006. trebala zaključiti s manjkom opće države od 3,7 posto BDP-a. Radi se o nešto većem deficitu od planiranih 3,3 posto BDP-a. Taj bi cilj hrvatske vlasti mogle ostvariti tek u 2007., stoji u siječanjskim prognozama EIU-a.</p>
<p>Stručnjaci EIU-a ne očekuju da će se Zagreb susresti s većim poteškoćama u pregovorima o ulasku u Europsku uniju. Ipak, upozoravaju kako će Europska komisija revnije nego u slučaju zemalja koje su Uniji pristupile 2004. nadgledati provedbu reformi u Hrvatskoj. Proces euro-integracija držat će hrvatsku vladu pod snažnim pritiskom, ali u EIU-u više ne očekuju da će doći do prijevremenih izbora. Takav ishod, tvrdi se u izvješću, ne bi odgovarao ni oporbi. S druge strane, usvajanje pravne stečevine EU-a odredit će smjer ekonomske politike u Hrvatskoj sljedećih godina, zaključuju u EIU-u. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Austrijski programi za hrvatsko gospodarstvo znanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jačanje svijesti o obrazovanju odraslih, transfer znanja i prenošenje iskustva iz prakse, osobito europske, cilj je austrijskog Instituta za unaprjeđivanje poslovanja (WIFI) koji počinje aktivno sudjelovati u stvaranju gospodarstva znanja u Hrvatskoj, rekao je Michael P. Walter, direktor WIFI-ja, u srijedu prilikom potpisivanja Sporazuma o suradnji na području izobrazbe i stručnog usavršavanja u Zagrebu. Potpisnici tog sporazuma su Austrijska gospodarska komora, Institut za unaprjeđivanje poslovanja i F+U akademija Heilderberg, koja je na taj način postala jedinim ovlaštenim partnerom ove međunarodno priznate organizacije cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj.</p>
<p>Ciljne skupine izobrazbe i usavršavanja bit će djelatnici poduzeća i njihovi vlasnici, a konkretan plan obrazovanja bit će donesen nakon šestomjesečnog promatranja situacije u Hrvatskoj. Potpisnici sporazuma se nadaju da će poduzeća financirati troškove usavršavanja svojih djelatnika, koji će se provoditi kroz razne tečajeve i interne treninge.</p>
<p>Uloga znanja postaje sve prihvaćenija i u Hrvatskoj te ćemo na ovaj način pokušati pomoći hrvatskim tvrtkama da što spremnije dočekaju ulazak u Europsku uniju. Cilj nam je privući kompanije i poduzetnike koji žele unaprijediti svoje poslovanje, podići razinu konkurentnosti i pripremiti svoje poduzeće i zaposlenike za europsko tržište, naglasio je Alan Žepec, direktor F+U akademije Heidelberg u Hrvatskoj.</p>
<p>Institut za unapređivanje poslovanja (WIFI) dio je Austrijske gospodarske komore, a s tržišnim udjelom od 20 posto najveća su ustanova za obrazovanje i treninge odraslih u Austriji, s više od 320.000 polaznika, 26.000 tečajeva i 11.000 instruktora. Programi obuhvaćaju teme poput izvoza, ulaska u poduzetnički pothvat, organizaciju, operativni i strateški menadžment, EU-standarde i slično. </p>
<p> Naglasak je na strukovnom obrazovanju, a međunarodna diploma koju polaznik dobiva nakon završenog tečaja i uspješno položenog ispita priznata je u cijelom svijetu te nosi certifikat 9001. [L. C.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Izravni letovi između Škotske i Pule</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanska zrakoplovna kompanija Flyglobespan, koja se specijalizirala za jeftine letove, najavila je da uskoro uspostavlja izravne zračne veze između Pule i škotskih gradova Edinburgha i Glasgowa. Zrakoplovi Flyglobespana letjet će za Pulu jednom tjedno, između svibnja i listopada, a u slučaju velikog interesa i tijekom cijele godine. Početna cijena karata za Pulu je 36 funti (oko 360 kuna) u jednom smjeru. Glasgow već ima izravne letove za Dubrovnik, ali letovi između Edinburgha i Pule prva su izravna zračna veza glavnog škotskog grada s Hrvatskom. [J. Z. N.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Počeli radovi na ključnom plinovodu</p>
<p>Ne možemo ovisiti o političkim odnosima Rusije i Ukrajine, koje mogu ucjenjivati i Hrvatsku i ostatak Europe, nego ćemo imati više dobavnih pravaca, kazao je premijer</p>
<p>BARBAN</p>
<p> - U mjestu Bateli u općini Barban premijer Ivo Sanader svečano je u srijedu označio početak građevinskih radova na izgradnji magistralnog plinovoda Pula-Karlovac. Riječ je o najvažnijem, najzahtjevnijem i najskupljem objektu plinskog transportnog sustava Hrvatske koji je dug 190 kilometara, vrijedan 90 milijuna eura, a gradit će ga Plinacro, odnosno austrijsko-talijanski konzorcij Habbau-Ghizzoni. </p>
<p>»Ovo je početak završetka jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj. Dali smo rok za izgradnju šest mjeseci i taj se rok mora ispoštovati. </p>
<p>Nadam se da ćemo se naći na otvorenju magistralnog plinovoda Pula-Karlovac početkom ljeta«, izjavio je premijer Sanader. </p>
<p>»Ne možemo ovisiti o političkim odnosima između Rusije i Ukrajine, koje mogu ucjenjivati i Hrvatsku i ostatak Europe, nego ćemo imati više dobavnih pravaca«, kazao je premijer.</p>
<p>U srijedu su počeli i radovi na podmorskom plinovodu od platforme Ivana K u sjevernom Jadranu do Pule, vrijednosti oko 45 milijuna dolara, koji gradi Inagip, čime se privodi kraju projekt »Sjeverni Jadran«. Plin će tako iz polja u Jadranskom moru, Ivana, Marica, Ika i Ida, koja već ovog mjeseca idu u proizvodnju, doći do građana već za iduću sezonu grijanja. Također otvaraju se mogućnosti za novi uvozni dobavni pravac te plinofikaciju Istarske, Primorsko-goranske i Karlovačke županije te spoj na budući plinovodni sustav Like i Dalmacije. »Današnji početak radova na magistralnom plinovodu dokaz je da se Hrvatska zna brinuti o svemu onome što moderna suvremena zemlja mora imati«, ustvrdio je premijer. Najavio je hvatanje u koštac i ostalim infrastrukturnim nedostacima Hrvatske, poput vodovoda, koji su nastali jer je Hrvatska ranijih godina bila zanemarivana, ali i zbog rata, te je iznio i podatak da se za ratne štete iz proračuna godišnje izdvaja oko 10 milijardi kuna. </p>
<p>Vlada, kazao je, inzistira na poštivanju rokova izgradnje, kao i na skraćivanju rokova za plinofikaciju Dalmacije s 2011. na 2010., a ako je moguće i na 2009. godinu. </p>
<p>»Sigurno je 2011. godina rok u kojem se komotno može završiti, no ako se zasuču rukavi, ako svi stanemo na jednu stranu, možemo ga riješit i do 2010. godine, a kada je riječ o Splitu, da sve završimo do 2009. godine«, kazao je premijer te dodao da i plinovod Pula-Umag također može biti gotov ranije, 2008. godine, ali da je za to potrebna puna suradnja lokalne samouprave.</p>
<p>Premijer Sanader je podržao nastojanja predsjednika Uprave Ine Tomislava Dragičevića izjavivši kako treba naći lokaciju za terminal za novi dobavni pravac ukapljenog plina. »Nećemo dopustiti rasprave o tome gdje bi bio terminal, smatram da su to jeftini politički, demagoški bodovi koje netko pokušava zaraditi na deplasiranoj temi, jer je riječ o ekološki neupitnom gorivu koji neće zagađivati Jadran«, kazao je premijer.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Financijski ćemo pomagati Gotovininu obranu </p>
<p>Na pitanje novinara koja će biti njegova uloga u obrani generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom, premijer Ivo Sanader je odgovorio da će njegova uloga biti prije svega uloga predsjednika Vlade i predsjednika, kako kaže, najjače hrvatske stranke HDZ-a da obrani istinu o Domovinskom ratu. </p>
<p>»To znači da će se u ulozi prijatelja suda, koja je po statutu i pravilima Haaškog suda moguća, Hrvatska uključiti kao treća strana u proces Gotovini, kao i Čermaku i Markaču, te po potrebi i drugima. To je uloga predsjednika Vlade, Ministarstva pravosuđa i Savjeta prijatelja suda. Kad je riječ o financijskim aspektima, tu ćemo učiniti ono što smo učinili i u prethodnim slučajevima, a to je da ćemo pomagati«, zaključio je premijer. </p>
<p>Na novinarski upit misli li da bi se pitanje razgraničenja sa Slovenijom brže i djelotvornije riješilo putem Međunarodnog suda pravde u Haagu ili međunarodnom arbitražom, premijer Ivo Sanader je ponovio da je Vlada donijela odluku kojom predlaže slovenskoj vladi izlazak pred međunarodnu pravosudnu instituciju, bilo u Hamburgu ili Haagu, jer su Hrvatska i Slovenija 15 godina razgovarale o toj temi i nisu je uspjele riješiti. </p>
<p>»Sloveniju smatram prijateljskom zemljom s kojom ćemo svakako dijeliti zajedničku budućnost u ujedinjenoj Europi, ali otvorena pitanja postoje i njih ne treba minorizirati. Međutim, ako ih ne možemo riješiti predložili smo izlazak pred međunarodnu pravosudnu instituciju, za što smo dobili potporu parlamentarnih stranaka«, izjavio je premijer. </p>
<p>Ustvrdio je također da od slovenske vlade, nakon što se i slovenski predsjednik Drnovšek izjasnio u prilog takvu rješenju, očekuje da prihvati prijedlog Hrvatske kako bi se izašlo pred međunarodno pravno tijelo.</p>
<p>Premijer je komentirao i slučaj uhićenog iračkog ministra vanjskih poslova Tarika Aziza, koji je zatražio politički azil u Hrvatskoj i koji je navodno od hrvatske ministrice vanjskih poslova Kolinde Grabar-Kitarović zatražio i da mu se u našoj zemlji dodijeli kuća: »To je suvišno komentirati. Pročitao sam to u novinama, još nemam punu informaciju o tome iz Ministarstva vanjskih poslova, ali mislim da je suvišan svaki komentar. Hrvatska neće ni u kom slučaju to učiniti!«</p>
<p>Prosvjede talijanskih esula u Strasbourgu premijer je komentirao riječima: »Hrvatska je sljednica svih ugovora iz bivše Jugoslavije. Postoje, dakle, Osimski i Rimski ugovori koji su neupitni i koje neću dovoditi u pitanje. Pacta sunt servanda, a to što esuli odnosno optanti demonstriraju u Strasbourgu ili bilo gdje - mene se ne tiče. Smatram da je to u ulozi izborne kampanje koja se već odvija u Italiji. Naime, tamo su za manje od tri mjeseca izbori, prema tome znam da je to dio izborne kampanje, ne znam čije niti me se to tiče, ali u svakom slučaju Hrvatska neće odstupiti od ovog stajališta. Rimski i Osimski ugovori se neće mijenjati«.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Povijest mora naglasiti dostojanstvo žrtve</p>
<p>»Hrvatska godišnje obrazuje 25 stručnjaka edukatora o holokaustu«, naglasio je ministar Dragan Primorac</p>
<p>JASENOVAC</p>
<p> - Dan sjećanja na holokaust, 27. siječnja, bit će obilježen posebnim programom u svim osnovnim i srednjim školama, a na taj način mlade moramo učiti toleranciji i odgovornosti za prošlost, ali i budućnost. Najavio je to ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac u srijedu u Jasenovcu, gdje je . U srijedu je u Jasenovcu, u povodu proglašene godine otvorenja novog, suvremenog Spomen-područja Jasenovac, ravnateljica Spomen-područja Nataša Jovičić predstavljen program rada Obrazovnog centra te novi postav Memorijalnog muzeja Spomen-područja.</p>
<p>Jednim od najznačajnijih događaja u protekloj godini Primorac smatra članstvo u Radnoj skupini za međunarodnu suradnju u području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu. »Hrvatska godišnje obrazuje 25 stručnjaka edukatora o holokaustu«, rekao je Primorac.</p>
<p> Dodao je da je novi eksperimentalni program nastave povijesti, koji se kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard provodi u 49 osnovnih škola, dotaknuo dosad nerazjašnjena područja povijesti. »Važna je istina Drugog svjetskog rata, ali i Domovinskog rata. Radimo na projektu prikaza svjedočenja preživjelih iz logora. Njihova svjedočanstva mogu poslati snažnu poruku onima koji još nisu shvatili što se događalo u prošlosti«, napomenuo je Primorac.</p>
<p>»Spomen-područje sa svojim muzejem i Obrazovnim centrom postat će jedinstveno mjesto učenja o ratnim zločinima Drugog svjetskog rata, afirmirajući nenasilje, demokraciju i ljudska prava kao osnovne vrijednosti života«, istaknula je ravnateljica Spomen-područja Nataša Jovičić naglasivši da bi ono trebalo postati posebno mjesto 21. stoljeća u kojem će mladi osvještavati posljedice nijekanja ljudskog dostojanstva u 20. stoljeću, ali i istraživati mogućnost kvalitetnijeg života u suvremenom pluralnom društvu. </p>
<p>Novi pristupi učenju povijesti, rekla je Jovičić, posebice ljudske patnje i stradanja, ističu potrebu da se naglasi dostojanstvo žrtve. Zbog toga je osnova novoga koncepta Jasenovca - žrtva koja ima svoje ime i prezime. Novi koncept nastao je kao rezultat suradnje stotinjak stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, a osnova mu je u 350 četvornih metara prostora postaviti 260 staklenih ploča s imenima 70.000 žrtava. Veleposlanik Izraela Shmuel Meirom istaknuo je da je prošlogodišnji posjet predsjednika Stjepana Mesića Izraelu bio prekretnica u odnosu izraelskog i hrvatskog naroda i još jedna naznaka da je hrvatski narod spreman suočiti s prošlošću. »Jasenovac je spomenik stradanju Srba, Židova, Roma i Hrvata pogubljenih tijekom ustaškog režima«, rekao je Meirom, izrazivši nadu da se crna prošlost više nikad neće ponoviti. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Proračun se troši sve transparentnije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 45 korisnika državnoga proračuna državni revizori ni jednome nisu dali negativnu ocjenu, 17 ih je poslovalo bez ikakvih zamjerki, a 28 ih je dobilo uvjetnu ocjenu, stoji u izvješću o radu Državnog ureda za reviziju o obavljenim revizijama za 2004. Riječ je o izvješću koje govori kako je u prvoj godini mandata poslovala vlada Ive Sanadera, a među institucijama koje su proračunskim novcem gospodarile besprijekorno su četiri ministarstva - vanjskih poslova, europskih integracija, zdravstva i socijalne skrbi te obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, kao i Državni inspektorat, Hrvatske vode, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), Ured za opće poslove Vlade i Sabora, Središnji registar osiguranika (Regos) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak. </p>
<p>U izvješću se kaže da se proračunski novac sve više troši racionalno i po svim propisima, no upozorava se da bi proračunske stavke trebalo preraspodjeljivati samo iznimno i u ograničenom broju i iznosima, o čemu bi Vlada trebala izvijestiti Sabor. Naime, u 2004. Vlada je 33 puta preraspodijelila proračunska sredstva u iznosu od 3,3 milijarde kuna, i to u iznosima od 58 kuna do 216,8 milijuna kuna, o čemu Sabor nije bio obaviješten.</p>
<p>Revizija dodaje da bi kod svake veće promjene proračunskih stavki trebalo ići na rebalans proračuna. </p>
<p>Prema podacima iz prethodnog izvješća, u zadnjoj godini vlade Ivice Račana bez zamjerki je poslovalo sedam institucija, od čega tri ministarstva - vanjskih poslova, europskih integracija te prosvjete i sporta, kao i HZZ, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Tri korisnika proračuna tada su dobila negativno mišljenje - Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatski olimpijski odbor i Regos. </p>
<p>Najviše nepravilnosti, kao i ranije, utvrđeno je pri nabavljanju robe i usluga mimo javnih natječaja. Dok su se ranijih godina ponavljale nepravilnosti vezane za korištenje službenih mobitela i intelektualne usluge, ove godine ih nije bilo. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Interpolova tjeralica za »Gavrom«</p>
<p>Željka Milovanovića traže Hrvatska i SCG zbog pljački, razbojstava, napada na policiju i ratnog zločina</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Na službenim internetskim stranicama Interpola ovih je dana objavljena tjeralica za Željkom Milovanovićem (39) zvanim Gavro, poznatom po nizu pljački, razbojstava, napada na policiju, preprodaji oružja, ali i ratnom zločinu, što je činio posljednjih petnaestak godina. </p>
<p>Putem Interpola, Milovanovića traže Hrvatska te Srbija i Crna Gora, no ono što je zanimljivo, osobni su podaci upisani na njihovu službenom sajtu. Naime, kao mjesto rođenja Milovanovića navodi se Beli Manastir, koji je po Interpolu smješten u Srbiji i Crnoj Gori!</p>
<p>Milovanović je, podsjetimo, 2004. sudjelovao u pljački Delta banke nakon čega je uhićen, ali je prije početka suđenja u beogradskoj Palači pravde pobjegao kroz prozor.</p>
<p>Nakon toga je lani u svibnju s još dvojicom pokušao opljačkati poštu u Beočinu, nedaleko od Novog Sada. Pljačka je prošla neslavno, a u sukobu s policijom ranjen je, ali je uspio umaći. </p>
<p>Nekoliko dana kasnije iz tuzlanske su bolnice liječnici javili policiji kako je pred bolnicom pronađen ranjeni muškarac koji kod sebe nema dokumente, a tvrdi da je »Stjepan iz Osijeka«. Poznato lice s tjeralica ubrzo je razotkriveno.</p>
<p>Nakon uhićenja u Tuzli, traženi je kriminalac prevezen u zatvor u Sarajevu odakle je uspio pobjeći. </p>
<p>Opsežnom istragom dobojska je policija u srpnju došla do saznanja da bi se Milovanović mogao kriti u Majevcu kod Doboja. Pri uhićenju skočio je u rijeku Bosnu i počeo se utapati, a policajci su ga spasili i prevezli u bolnicu u Doboju gdje je zadržan na liječenju uz stalni policijski nadzor. Međutim, i otamo je uspio pobjeći, pa za njim sada Interpol ponovo traga. [Maja Sajler]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060119].
|
