NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060717].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 125054 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.07.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vozači će morati imati jednake naljepnice</p>
<p>Treba detaljnije objasniti tko izdaje oznake HR, tko ih je ovlašten izrađivati i gdje se moraju postavljati na automobilu</p>
<p>Automoto klub »Maksimir«, koji okuplja prometne i pravne stručnjake, uputio je zahtjev institucijama koje su radile na prijedlogu postojećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za promjenu propisa koji se odnose na naljepnice za vozila s oznakom HR. Zahtjev je dostavljen Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatskom autoklubu (HAK) i Centru za vozila Hrvbatske. Međunarodnu oznaku za automobile registrirane u Hrvatskoj moraju imati sva vozila kad napuštaju teritorij Hrvatske.</p>
<p>»Zbog zakonskih nedorečenosti međunarodne oznake zlorabe se za promidžbu gospodarskih subjekata, a mnogi se vozači ne pridržavaju propisanih izgleda i veličine. Iako su u Hrvatskoj za prekršitelje propisane kazne od 300 kuna, vozači bez propisnih HR-naljepnica mogu u stranim zemljama imati velikih problema, od mandatnih kazni do isključivanja iz prometa i zadržavanja«, tvrdi Nevenka Alkalaj, tajnica AMK »Maksimir«. </p>
<p>Također, u AMK-u »Maksimir« smatraju da bi za HR oznaku trebalo detaljnije objasniti i tko ih izdaje te tko ih je ovlašten izrađivati, gdje se postavljaju (na stražnjoj ili na prednjoj strani automobila), kako se kažnjava nepoštivanje propisa, što je dobro, a što loše vidljivo i čitljivo.</p>
<p>»Treba objasniti, nastaje li obveza istaknute međunarodne isključivo u trenutku kad vozilo napušta teritorij Hrvatske ili ne. Uz to, tražimo objašnjenje može li HR oznaka biti ispisana na limu vozila, površini vjetrobranskog stakla, prikačena na staklo ili mora baš biti u obliku samoljepljive naljepnice«, kažu u »Maksimiru«.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Europska unija donosi dulje godišnje odmore!</p>
<p>Zakonski minimum u Hrvatskoj određuje 18 radnih dana godišnjeg odmora, a u Austriji je on 30 radnih dana</p>
<p>Približavanje Europskoj uniji trebalo bi, nakon usvajanja Direktive o radnom vremenu, razveseliti i zaposlene u Hrvatskoj. Hrvatska će u idućih nekoliko godina morati uskladiti svoju zakonsku regulativu s europskom, čime će hrvatski radnici, između ostaloga, imati pravo i na više dana godišnjeg odmora.</p>
<p>Prema riječima državne tajnice za rad Vere Babić, u Hrvatskoj je trenutačno zakonski minimum za korištenje godišnjeg odmora 18 dana, no ostali slobodni dani definirani su kolektivnim ugovorima. »Mnoge tvrtke svojim zaposlenicima na godišnji odmor dodaju i slobodne dane za godine radnog staža te za obitelj, primjerice po jedan slobodan dan ako imate djecu«, kaže državna tajnica.</p>
<p>Napominje da su pojedinim kolektivnim ugovorima isključene subote i nedjelje pa kad se zbroje i vikendi, taj broj zadovoljava minimum od četiri tjedna, koliko propisuje EU.</p>
<p>»Hrvatska nije u podređenom položaju što se tiče korištenja slobodnih dana«, ističe Vera Babić, no napominje da tvrtke zbog svojih interesa mogu odrediti u kojem će godišnjem dobu njihovi radnici koristiti godišnji odmor te hoće li se koristiti kolektivni godišnji odmor. Dodaje da zakonski minimum od 18 dana nije slučajno odabran. »Prema Konvencijama međunarodnih organizacija rada, određen je minimum od 18 dana koji je na snazi i u Hrvatskoj«, kaže Vera Babić. </p>
<p>Prema podacima kojim raspolaže Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), broj slobodnih radnih dana za korištenje godišnjih odmora razlikuje se od zemlje do zemlje. »Zaposlenicima u Belgiji broj dana godišnjeg odmora računa se na temelju broja dana koji su radili u prethodnoj kalendarskoj godini, što znači da ako su radili petodnevni radni tjedan, imaju pravo na najmanje 20 dana godišnjega«, objašnjava Marko Žubrinić iz HUP-a. Ističe da je u Austriji 30 radnih dana određeno za godišnji odmor, no taj broj se nakon 25 godina radnog staža može povećati do 36 radnih dana, a na čak pet tjedana plaćenoga godišnjeg imaju pravo i Francuzi.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Za trudnoću i opremu za bebu - 9000 kuna!</p>
<p>U to se ubraja osnovna trudnička odjeća , dječji krevetić, kolica, odjeća za dijete, pelene i kozmetika za dijete</p>
<p>Mladi bračni parovi često dugo promišljaju o prinovi u obitelji i nerijetko zbog financijske situacije odgađaju svoje roditeljstvo. Osnovni problemi su, upozorava demograf Anđelko Akrap, neriješeno stambeno pitanje i nesigurnost posla budućih roditelja. </p>
<p>»Plaćanje podstanarstva veliki je financijski izdatak za obitelj i jasno je da mnogi čekaju s planiranjem obitelji neko vrijeme dok ne osiguraju vlastiti stan. Istodobno se fleksibilizacijom tržišta rada omogućilo da poslodavci zapošljavaju radnike samo na određeno vrijeme i istodobno lakše otpuste radnike. Razumljivo je da se mnogi boje gubitka posla i samim time se osjećaju nespremnima za jedno ili više djece«, kaže Akrap.</p>
<p>No i u idealnim uvjetima, kad su oba bračna partnera zaposlena te imaju riješeno stambeno pitanje, trošak djeteta može dodatno demotivirati, posebice stoga što dijete najviše košta prije poroda i u prvih par mjeseci nakon njega.</p>
<p>Udruga Roditelji u akciji (RODA) prije godinu i pol dana je provela istraživanje o izdacima roditelja za opremanje djeteta, a isti se podaci mogu vrlo dobro preslikati i na sadašnje stanje. Prema njihovom izračunu, sama trudnoća i priprema za dijete prije rođenja stoji i više od 9000 kuna! U to se ubraja trudnička odjeća - i to samo dvije majice i jedne trudničke hlače - dječji krevetić, kolica, odjeća za dijete, pelene, kozmetika za dijete i niz drugih stvari. </p>
<p>Renata Jelušić, predsjednica RODE, upozorila je da ovaj trošak može biti i mnogo veći. »U svojem smo izračunu uzeli u obzir srednje cijene proizvoda, no mnogi kupuju skuplje stvari«, kaže ona.</p>
<p>Trgovci se očito mogu radovati jer nerijetko roditelji ne žele štedjeti na djeci, naročito ne na njihovoj sigurnosti, a iz džepa bi mogli izvaditi i do 3500 kuna za dječju sjedalicu za automobil. Treba napomenuti da auto-sjedalica nije univerzalna, nego se mijenja s djetetovim uzrastom, a prvu auto-sjedalicu djeca prerastu već nakon devet mjeseci. </p>
<p>Da su djeca »skupa«, dobro pokazuju i cijene posteljine za dječji krevetić koja se može popeti i do nevjerojatnih 600 kuna! Pritom je srednja cijena 150 kuna. </p>
<p>Iako država ulaže mnogo napora u poticanje roditeljstva, prema mišljenju Renate Jelušić još se nije dovoljno učinilo na podizanju kvalitete života djeteta. »Roditeljima je važno kvalitetno rješavanje stambenog pitanja, povećanje rodiljnih naknada, pogotovo u drugih šest mjeseci, te je nužno poraditi na usklađivanju obiteljskog i poslovnog života. Tražimo da i država, i poslodavci i društvo poštuju roditelje i djecu«, istaknula je.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hoće li Blaškić zbog pogrešaka Račanove vlade ponovo na sud</p>
<p>Goran Granić, kao i prošla vlada koja je preuzela obvezu pune suradnje s Haagom, nisu na pravi način surađivali </p>
<p>Zbog navodnih manipulacija Gorana Granića, potpredsjednika bivše vlade, koje bi mogle biti očiti pokazatelj nevjerodostojnosti prošle vlade u odnosu na suradnju s Haaškim sudom, žrtva bi mogao biti Tihomir Blaškić.</p>
<p>Ni kriv ni dužan, zbog dva izvješća koja se pojavljuju u »slučaju Blaškić« - jednoga opširnoga, koji je ostao »skriven« u Hrvatskoj, i kraćega, koji je dostavljen Haagu, bivši vojni zapovjednik u Bosni mogao bi se opet naći pred sudom. </p>
<p>Može li to izmijeniti ionako dramatičnu Blaškićevu sudbinu - od presude na 45 godina koja je u reviziji procesa smanjenja na devet godina - ostaje otvoreno, jer se Haag zasad ne izjašnjava o daljnjim koracima.</p>
<p>Svi akteri koje je haaško tužiteljstvo optužilo - šute, osim Blaškićevih odvjetnika koji tvrde da nije riječ o svjesnoj manipulaciji Haagu, nego da je normalno što šire izvješće, u kojem se spominju imena obavještajaca i način kako se došlo do podataka, nije dostavljeno. Haag je dobio izvješće na dvadesetak stranica, a Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo tvrdi da u njemu stoje svi relevantni podaci o zločinima u Ahmićima. Dodaje i da taj dokument nije bio presudan u smanjenju kazne. Više od svega vidljivo je na koji je način bivša vlada surađivala s Haagom. Da je bila riječ o politici »fige u džepu«, potpuno je jasno, jer su se Haagu dostavljali nepotpuni podaci, a ako se dokaže da je bila riječ o svjesnoj manipulaciji, pred Sudom bi se mogao pojaviti i Granić. Za vrijeme Račanove vlade Haag je iskazivao veliko nezadovoljstvo s Granićem i njegovim izvješćima tvrdeći da su nekompetentni i profesionalno nedovoljno kvalitetni. U to vrijeme gotovo da je bio običaj da se jedne riječi govore u Haagu i Bruxellesu, a druge u Zagrebu, što je iritiralo Sud i utjecalo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> hrvatskog približavanja EU. Jasno je i da bivša vlast nije u potpunosti kontrolirala ni tajne službe, pa su podaci curili iz raznih izvora. Haag nije bio zadovoljan Granićevom suradnjom ni u drugim slučajevima, poput podizanja optužnice protiv Janka Bobetka, a krajnji rezultat je bila nepotpuna suradnja s Haagom koja je Hrvatskoj donijela veliku štetu. Sud je, koliko god bili i opravdani prigovori na njegov račun, tražio i traži poštivanje svih koji su odgovorni za suradnju s njim, a detalji u »slučaju Blaškić« ponovo ukazuju da to bivša vlada nije činila.</p>
<p>Najlošije u svemu bilo bi da ponovni gubitnik bude Tihomir Blaškić. </p>
<p>Prošao je Kalvariju i nikako ne bi smio biti žrtva nečije nevjerodostojnosti. Hoće li Haag upotrijebiti »slučaj Blaškić« samo da dođe do pune istine o tome tko ga je »svjesno obmanuo«, kako stoji u priopćenju tužiteljstva, tek će se vidjeti.</p>
<p>Ostaje, međutim, gorak okus da se preko Blaškićevih leđa prelamaju greške s kojima on nema veze. Postoji li razlika između dostavljenog dokumenta pisanog na 20 stranica i »pravog« dokumenta pisanog na 40 stranica, teško je tvrditi dok su obje verzije nepoznate. Blaškićev odvjetnik kaže da su oba dokumenta posebno urudžbirana i da nikako nije riječ o svjesnoj manipulaciji. Haag, međutim, tvrdi suprotno. Granić, kao i prošla vlada, koja je preuzela obvezu pune suradnje s Haagom, nisu surađivali u potpunosti i na pravi način, što je Hrvatsku koštalo jer je dobila epitet nevjerodostojnog partnera koji je skinut tek za vrijeme Sanaderove vlade. Cijena je ipak plaćena, a bivši dužnosnici morat će javno reći je li riječ o svjesnoj manipulaciji ili o pukom neznanju.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sparine opasnije za mlade</p>
<p>Stariji se na vrućinama znaju čuvati jer slušaju liječničke savjete, što dodatno stvara dojam da su mlađi najmanje jednako, ako ne i više ugroženi za vrijeme sparina</p>
<p>Nedavna smrt mladića koji, prema izjavama njegove obitelji i prijatelja, nikad nije bio bolestan, pojačala je dojam da je vrućina i sparina osobito opasna za mlađe ljude, čak i one mlađe od 18 godina. Tome pridonose i izvješća hitnih pomoći koje za ljetnih vrućina nerijetko interveniraju zbog mlađih niskotlakaša. Davor Miličić, Pročelnik Odjela za koronarnu intenzivnu skrb i aritmije KBC-a »Zagreb«, smatra da aktualni vremenski uvjeti mogu pogađati sve generacije, ovisno o njihovu općenitom zdravlju. </p>
<p>Miličić stoga ističe da savjeti koji se redovito u ovakve dane danu starijima vrijede velikim dijelom i za mlade: uzimanje dovoljnih količina tekućine i svježeg voća i povrća radi nadoknađivanja znojenjem izgubljenih elektrolita, izbjegavanje pretjeranih tjelesnih napora te izbjegavanje boravka na suncu. </p>
<p>I mlađi bi se trebali kloniti pretjeranih tjelesnih napora, gužvi i stresnih stanja. Ako se ne nadoknađuju elektroliti, primjerice kalij (ima ga obilno u rajčicama, breskvama i bananama), koji također gubimo znojenjem, a važan je za rad srca, i ako je srce već bolesno, što možda ne znamo, mogu se pojaviti i za život opasne aritmije. U osnovi, riječ je o električkoj podražljivosti srca i svake pojedine srčane stanice, što u krajnjim slučajevima može završiti i naglom smrću zbog zloćudne aritmije. </p>
<p>Akutna pogoršanja u srčanih bolesnika te incidenti vezani uz aterosklerotske promjene žilnog sustava, kao što su moždani i srčani udar, javljaju se i inače ponajviše u ljudi starije dobi. Stariji se bolesnici na velikim vrućinama većinom znaju čuvati i slušaju liječničke savjete što dodatno stvara dojam da su mlađi najmanje jednako, ako ne i više ugroženi kad je vruće i sparno. Miličić potvrđuje da i oni dolaze u hitne službe, najčešće zbog niskog tlaka i iscrpljenosti, jer nisu poštovali sve ono što je logično kao samozaštita pri ekstremnim vremenskim uvjetima, konkretno pri pretjeranoj vrućini i sparini.</p>
<p>U Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti uz kronične degenerativne promjene starije dobi, umire više od 50 posto stanovništva. Međutim, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i mlađih od 50 godina. Svi koji osjete tegobe kao što su mučnina, bol u prsima i druge neuobičajene simptome ne bi trebali odmah juriti na kardiološke odjele, nego se javiti svojim obiteljskim liječnicima odnosno liječnicima hitne pomoći ili mjerodavnim hitnim liječničkim službama, ističe Miličić.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Natječaji za trajektne linije u kolovozu</p>
<p>1,2 milijuna kuna već je osigurano za početak rada Agencije koja će raspisivati sve natječaje za trajektne linije</p>
<p>Natječaji za trajektne linije Mišnjak</p>
<p> - Jablanac i Orebić - Korčula mogle bi se raspisati već u kolovozu, dok će se natječaji za ostale trajektne linije raspisati u roku pet godina, doznajemo u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka.</p>
<p>Natječaji za svih 11 brzobrodskih linija koje održavaju Jadrolinija i privatni brodari, također bi se mogle raspisati u kolovozu.</p>
<p>Prema riječima kapetana Marija Babića, pomoćnika ministra za pomorski promet, pomorsko dobro i luke, u tijeku su radovi na obnovi prostorija Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu, a koje su u vlasništvu Ministarstva. U rebalansu proračuna osigurat će se 1,2 milijuna kuna za početak rada Agencije, kaže Babić, te dodaje da će raspisivanje svih natječaja obavljati Agencija. </p>
<p>Babić napominje da je donesen Pravilnik o uvjetima koje brodari moraju ispunjavati u međunarodnoj plovidbi, te Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati brodari koji se javljaju na natječaj u nacionalnoj plovidbi. Pravilnikom je propisana najveća moguća starost broda (najviše 35 godina), te tehnički uvjeti koji se moraju zadovoljiti. Za najveću moguću starost broda od 35 godina, objašnjava Babić, stavljena je klauzula u kojoj se kaže da brod koji već obavlja javni obalno linijski prijevoz može biti i stariji, no takvu se brodu neće dati koncesija na državnim linijama na razdoblje dulje od pet godina. Inače, na državnim linijama koncesije će se davati na razdoblje od 10 godina.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Veleučilišta </p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Nikola Tesla, Lavoslav Ružićka, Marko Marulić nazivi su veleučilišta u Gospiću, Vukovaru i Kninu. Ima ih još (ali bez imena zaslužnika) u Karlovcu i Požegi a od neki dan i u Šibeniku.</p>
<p>Tako su oni gradovi koji nemaju sveučilišta dobili veleučilišta. Odlučilo se, naime, da uz sveučilišne studije treba šansu dati i razvoju stručnih studija. To je isprobana formula jer se do diplome i spremnosti za tržište rada na veleučilištima stiže prije no na sveučilištima. U Hrvatskoj je danas više od deset veleučilišta. Donedavno ih je bilo sedam, iako mnogi (po aferi) pamte tek jedno - splitsko i pribojavaju se da slična otužna sudbina ne zadesi i druge stručne studije. Problem je (kao i uvijek) u nedostatku nečega. Ovoga puta - prostora i nastavnika, u čemu oskudijevaju i sveučilišni metuzalemi. Za razumjeti je namjeru da se mladima u Šibeniku omogući studiranje u vlastitome gradu umjesto puta do prvog sveučilišnog grada. No ima li u njihovome gradu dovoljno nastavnika? Ili će sad malo oni morati putovati?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Braniteljski stanovi</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Obitelji 92 stradalnika Domovinskog rata od subote imaju vlastiti stan u zagrebačkom naselju Špansko. Među tih 92 obitelji, 80 ih je obitelji hrvatskih ratnih vojnih invalida, od onih sa 50 postotnim, do onih sa stopostotnim invaliditetom, a 12 stanova dodijeljeno je obiteljima poginulih, nestalih ili zatočenih branitelja.</p>
<p>Prema riječima Jadranke Kosor, potpredsjednice Vlade i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti stambena izgradnja za ovaj dio hrvatske populacije se nastavlja, u tijeku je izgradnja još 191, a obavljaju se pripreme za izgradnju još 297 novih stanova. </p>
<p>Očekuje se da će država još 12 novih stanova braniteljima i njihovim obiteljima uskoro dodijeliti u Sinju, a čak 60 stanova očekuje branitelje koji ostvaruju to pravo u Slavonskom Brodu. </p>
<p>Sukladno zakonu, ustvrdila je Kosor, Ministarstvo čini sve da ispuni svoja obećanja i stambeno zbrine one koji na to imaju zakonsko pravo, te dodala da se za sada poštuje predviđena dinamika dodjele braniteljskih stanova zacrtana za 2006. godinu. </p>
<p>Vlada je nedavno, također, donijela posebnu odluku o kupnji potrebnih stanova na tržištu, a takvi stanovi za potrebe branitelja kupljeni su, a potom nedavno i dodijeljeni braniteljima s varaždinskog područja.</p>
<p>I iako takve vijesti zvuče posve ohrabrujuće, i iako država, uz objektivne i subjektivne poteškoće, pokušava svladati zahtjevne planove koje je postavila planom za tekuću godinu, jedinice lokalne samouprave ne prepoznaju problem, ili ga barem ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri. Naime, posebnu poteškoću u stambenom zbrinjavanju branitelja predstavlja činjenica da jedinice lokalne samouprave ne osiguravaju zemljište za braniteljske stanove, iako ih na to obvezuju zakonske odredbe. </p>
<p>No, osim zakonskih odredbi, na to ih obvezuje i znatno »opipljivija« dužnost - činjenica da branitelji - dugogodišnji podstanari ili branitelji koji su sa svojim obiteljima godinama smješteni u neadekvatnim uvjetima, garažama, podrumima i sklepanim kućercima, iako se na njihovu hrabrost svi rado i često pozivaju, žive upravo među njima. Činjenica da im djeca idu u istu školu, i da kupuju u istom špeceraju, a da ih, pritom, najčešće ne razdvajaju ulice velikih gradova, nego, upravo suprotno zbližavaju male sredine. Ili ipak suprotno...</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Više-manje u kulturi</p>
<p>Dobro je dok se kultura može »vaditi« na proračun, ali što će se dogoditi kad ostane na brisanom prostoru neumoljiva tržišta?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>U svijetu u kojem su na prvo mjesto stavljena materijalna dobra sve se, više-manje, vrti oko novca. Jedna od poslovica, u kojima su sadržane brojne mudrosti, a danas je gotovo neprimjenjiva glasi: »Snaga klade valja, a um caruje«. Vrijednosni su se kriteriji od izricanja te »mudrosti« bitno promijenili. S carske fotelje um je prognan, a u nju se uvalio novi moćnik izrastao na tržištu koje je dobilo auru suvremenoga sekularnog božanstva. Tko ima novac, taj ima i moć. Svjedoci smo bili, i prije no što smo nakon socijalizma zakoračili u kapitalizam, tim pravilima Zapada. Kada nam je bilo daleko izgledalo je privlačno. A sada, kad nam se suočiti direktno sa svim posljedicama koje donosi nemilosrdno tržište i kapitalizam, nastupaju brojni problemi. Iz temelja se ruši jedan svijet, načini razmišljanja, navike i naravno poslovni odnosi.</p>
<p> U tim novim odnosima našla se, dakako, i kultura, do sada u nas gotovo nikad na pravom tržištu i u tržišnim odnosima. Stoga mnogi u kulturi kao da tapkaju u mraku, teško se snalaze. Čini im se da izvorište s proračuna, o kojem su dosad mahom bili isključivi ovisnici, sve više gubi svoju izdašnost. Međutim, proračun se ipak povećava, ali ne toliko koliko rastu potrebe u kulturi. Gospodarstvo još očito nije stalo na svoje noge, što se naravno odražava i na proračun, ali i na direktna njegova ulaganja u kulturu, u vidu donacija ili sponzorstava. A kada za to i nađe snage, onda je ta povlastica rezervirana samo za one najatraktivnije kulturne projekte. Oni iz redovne djelatnosti često takvim ulagačima nisu interesantni. Zato većina djelatnosti u kulturi ostaje ovisnikom o proračunu od kojega očekuje nemoguće. U tom slučaju i dalje vrijedi ona narodna mudrosnica - »prostri se koliko ti je dug pokrivač«. Neki u kulturi to šutke, mada i s mukom, prihvaćaju, dok drugi dižu bune. </p>
<p> Jednom je u financijskoj krizi film, drugi put kazalište, treći put koncertna produkcija (a muzejsko-galerijska, šutke svikla na sve, zapravo nikad). Vode se zbog toga javne i žučne polemike, prijeti se otkazima čelnim ljudima institucija zbog proizvedenih gubitaka. Na kraju sve završi manje-više pokrivanjem istih iz proračuna, uz dometnute pripomene da će ubuduće vrijediti još jedna narodna: »Koliko para toliko muzike«. To bi se, međutim, trebalo odnositi više na kvalitetu nego li na kvantitetu (iako izrečeno pogađa upravo kvalitetu, budući da je produkcija kvalitete znatno skuplja nego li umnožavanje prosječnosti i ispodprosječnosti), ali se zapravo tako ne misli. Na kraju se svede na to da se iz proračuna (državnog, gradskog, lokalnog) jednome dade više, a drugome manje. Kad nekome »svane«, drugom se »smrkne« (jer se uvijek, više-manje, »dijeli« ista količina rezervirana novca). </p>
<p> Trenutno je u krizi, kako kažu, knjiga, ustvari izdavaštvo koje je, prije no drugi u kulturi, bilo na tržištu i osjetilo ga, pogotovo kad su se knjiškim izdavaštvom počele baviti novinske kuće. Za domaće izdavače to je bio šok, jer je ustaljeni tržišni tijek bio poremećen, uzdrman, a posljedice su se odrazile i na trenutnu krizu. Globalno, to je odraz tržišnih odnosa, koji su sa Zapada preslikani i u nas (kao toliko toga drugoga), a ne posljedica pritjecanja raznih proračunskih sredstava. Izdavačima se sad vjerojatno »smrknulo«, al' nekome je sigurno »svanulo«. Nakon trideset godina dugih nastojanja, primjerice, konačno se gradi Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, kao i neki drugi muzeji koji su dosad bili na čekanju. I njima je napokon »svanulo«. I tako to biva, nekom više, nekom manje, i obratno. Dok ide iz proračuna! Dok je i kultura u tranziciji. Što će, međutim, biti kad kultura ostane na brisanom prostoru neumoljiva tržišta?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Globalni gospodari igraju svoju igru</p>
<p>Čim je opasnost socijalističkog diva nestala, kapitalistički je podivljao. Profit je zamijenio Boga, svi mu se klanjaju, a oni koji ga stvaraju sve više pate</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Ljevica i desnica više i nisu ideologije, nego su dva glavna jockera u globalnoj igri. Motanje stotina manjih strančica pričuvne su karte za prevagu trenutačno poželjne opcije. </p>
<p>Prema tomu, nije riječ o borbi ideologija. Riječ je o nadigravanju s elementima koje narod prihvaća. Jedanput su aduti gospodarski napredak, a drugi put radnička prava. Klasičan primjer je Slovačka. Postigla je najveći mogući napredak u gospodarstvu, a vlast je srušena podilaženjem radničkim pravima, koja ni ljevica više ne može vratiti na staro. U Kini su komunisti vlast, a radnici su plaćeni 2-3 dolara na dan. Na kubanski model valjda se više nitko ne želi vratiti.</p>
<p>Čim je opasnost socijalističkog diva nestala, kapitalistički je podivljao. Profit je zamijenio Boga, svi mu se klanjaju, a oni koji ga stvaraju sve više pate. Jednog će dana taj div uništiti samoga sebe tjeran vlastitom pohlepom kojoj nema kraja, ali do tada će uništiti većinu strateškog potencijala ovog planeta i prouzročiti hrpe nepotrebnog otpada.</p>
<p>Najveći neprijatelj globalnih gospodara je nacionalna svijest. U njoj vide otpor otuđenju nacionalnih bogatstava i prepreku širenju ideja neoliberalizma i vladavini svijetom. Nikako da shvate da su velesile kao Francuska i SAD izgubile rat protiv vijetnamske sirotinje. I nisu to jedini primjeri. </p>
<p>Globalni su gospodari uvjereni da su ljevičarski režimi u Južnoj Americi neophodni u sadašnjem trenutku. Kad oni gospodarski klonu, cijeli će im kontinent pasti u ruke kao zrela kruška. Oni se, dakle, igraju Boga, a to osim privremenih prednosti nosi razornu opasnost za njih u budućnosti. Teško je to njima prihvatiti, a to je toliko puta viđeno, samo u manjem obimu.</p>
<p>I kod nas se nadigrava ljevica s desnicom uz sekundiranje manjih stranaka. Recept je svugdje isti. Najprije se optužuje vladajuće za slab gospodarski rast, a ako on krene, onda se počinje s radničkim pravima. Kao refren vrte se optužbe tko je više krao, špijunirao... Naravno da to narodu koji teži boljem životu stvara animozitet i zato ne izlazi na izbore, što je dakako i cilj nekih koji znadu kakva je opća orijentacija većine ljudi u nas.</p>
<p>U biti, pravimo zlo sami sebi. Mala smo nacija, gospodarski patuljak, i umjesto da svi prionemo boljitku, mi ga u međusobnoj borbi za vlast potkopavamo. </p>
<p>Autor je doktor</p>
<p> znanosti, redoviti sveučilišni profesor </p>
<p> u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Biti članom HAZU-a</p>
<p>Bila bi velika pogreška (ne)izbor nekoga kandidata u HAZU pripisati utjecaju i djelovanju politike i političara</p>
<p>ŽELJKO KWOKAL</p>
<p>Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti uoči Božića 2002. predstavilo je »Deklaraciju o znanju«, koju je tadašnja vlada prihvatila kao svoj projekt nakon čega su trebale slijediti krupne, dugoročne i trajne akcije za promjene stanja u društvu. Tom prilikom rečeno je da Hrvatska nikad nije bila u tako dramatičnoj situaciji u praćenju znanstvenih trendova te da je u posljednjih osamdeset godina doživjela sedam udara na intelektualnu elitu. </p>
<p>Kako se novi udari na intelektualnu elitu u vlastitoj državi ne očekuju, trebala bi hrvatska znanost davati barem jednog nobelovca u dvadeset godina. Tako se tom prilikom svečarski govorilo. </p>
<p>Ono što nas obične građane smrtnike zbunjuje, naročito u zadnje vrijeme, s obzirom na razne izbore rektora, akademika, dodjele znanstvenih nagrada itd. je što su to hrvatske intelektualne elite, koji su im dometi te koliki je njihov kvalitativan utjecaj na hrvatsko društvo. Pomalo zbunjuje kako to da kod zadnjih izbora za nove članove HAZU-a nije izabran, recimo, Stipan Jonjić, znanstvenik svjetskoga glasa, jedan od najproduktivnijih znanstvenika iz biomedicinskih i prirodnih znanosti u Hrvatskoj. </p>
<p>Potpredsjednica HAZU-a će reći da »nije na njoj da propituje savjest i slobodnu volju koju su članovi Akademije iskazali u demokratskoj proceduri tajnoga glasovanja na izbornoj skupštini«. Precizno i točno. No, po istoj toj proceduri izabrane su i osobe, kažu kompetentni, zanemarive znanstvene biografije. </p>
<p>Velika bi bila pogreška, što se često pokušava, takovo ponašanje i primjere pripisati utjecaju i djelovanju politike i političara. Profil i izbori novih članova HAZU-a odvija se po ustaljenoj i staroj shemi. </p>
<p>Vratimo se četrdesetak godina unatrag u vrijeme djelovanja profesora Bože Težaka. Rodonačelnik, u svijetu prepoznate i poznate, zagrebačke odnosno Težakove škole koloidne kemije. Osnivač Referalnog centra u Zagrebu (prvog nakon Kongresne biblioteke u Washingtonu), osnivač Kemije na Institutu »Ruđer Bošković«, osnivač Centralne kemijske biblioteke, osnivač Tehničkog muzeja, ingeniozan informatičar i futurist - nije izabran u HAZU. </p>
<p>Po istoj matrici, i u ostalim područjima osim prirodnih znanosti, u HAZU nije izabran solidan broj ljudi impozantnih biografija. Iako se radi o izrazitim osebujnostima, svi liče jedan drugom, kao jaje jajetu, po samo jednoj osobini, a ta je da posjeduju velike doze intelektualnog i, naročito, kreativnog nemira, što je za »komotne« sredine naprosto neizdrživo, pa će sve učiniti da ih drže dalje od sebe. </p>
<p>Također, bez obzira što HAZU ima mnogo zaslužnih znanstvenika i umjetnika, ako ne bude odgovarala izazovima vremena i radila snažan, kvalitetan i vidljiv utjecaj na hrvatsko društvo te, ne zakonskom odredbom, nego stvarnim rezultatima bila »najviša znanstvena ustanova u zemlji« urušit će se, bez vanjskih neprijatelja, iznutra, sama od sebe. Odnosno, »ići će spat« kako bi to fino rezignirano rekao akademik Krleža.</p>
<p>Autor radi na Institutu »Ruđer Bošković«</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zagreb nema azil za mačke</p>
<p>Civiliziranost i kultura čovjeka prepoznaju se i prema odnosu čovjeka prema životinjama, na žalost u našem društvu to je na vrlo niskom stupnju. Svaki dan ima bezbroj primjera i dokaza koliko smo primitivni, sebični i necivilizirani. Ljubitelji životinja koji žele pomoći napuštenim životinjama nailaze na nepredviđene prepreke od svojih sugrađana koji ih nazivaju pogrdnim imenima i koji raznim nehumanim načinima sprečavaju da se životinje nahrane i napoje. Očito nitko od njih ne zna da postoji zakon o dobrobiti životinja (i kaznama u slučaju kršenja zakona) i da su te napuštene životinje, ako se netko brine za njih, zaštićene zakonom. Problem je i u tome što građane nitko ne educira u vezi s tim, a zakoni koji postoje se ne provode. Primjer nebrige i nepoštovanja životinja je i mukotrpno donošenje zakona, koji je manjkav i nikakav unatoč brojnim apelima Društva za zaštitu životinja. Posebna priča su tzv. društva i udruge koji trebaju funkcionirati na razini gradskog proračuna. Svi apeli građana za pomoć udrugama, društvima i Info telefonu za pomoć životinjama doživjeli su totalni fjasko. </p>
<p>Grad Zagreb, metropola, ima mizerne azile za pse (s nemogućim uvjetima), a za mačke nema niti jednoga. </p>
<p>Sve to govori koliko smo još daleko od Europe.</p>
<p>OGORČENA GRUPA GRAĐANA, NOVI ZAGREB - DUGAVE</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pravednije oporezivanje</p>
<p>Svima je znano koliko se često vode rasprave o poreznoj reformi; govori se o dvije, tri, četiri, pa čak i pet poreznih stopa, od 15 posto do 45 posto, o šestoj stopi od 55 posto za one bogate... Postojanje različitih poreznih stopa svjedoči o tome da Vlada želi biti socijalna, barem koliko je to moguće. No, unutar svake od tih stopa je veliki raspon: u 1. stopi od 0 do 38.400 kuna; u 2. stopi od 38.400 do 96.000, u 3., onoj od 35 posto, raspon je od 96.000 do 268.000. </p>
<p>No, postotak kojim se oporezuju prihodi građana mogao bi rasti i kontinuirano u rasponu od 0 pa do 45 posto, odnosno do limita koji odredi nadležno tijelo. Dakle, umjesto skokovitog (15, 25, 35 i 45 posto), porezna stopa mogla bi imati i kontinuiran rast.</p>
<p>ŠIME DRAGAŠ, UMAG</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Sudbonosno »da« Luke i Ivane</p>
<p>Uzvanici ležernom ljetnom odjećom zamijenili odijela, šminkerske toalete i cipele s visokom petom</p>
<p>Vjenčanje u crkvi, slavlje u zadimljenoj dvorani i cjelonoćno cupkanje uz taktove narodnih svadbenih pjesama, neizostavni su dio većine tradicionalnih hrvatskih svadbi. U želji da svoje sudbonosno »da« kažu u drugačijem ambijentu, mladi zagrebački alternativci Ivana i Luka Turjak svoje su vjenčanje i proslavu za oko stotinu uzvanika organizirali u subotu na otvorenom, pored Velikog jarunskog jezera.</p>
<p>Toga je dana na Jarunu Vjesnikove reportere privukla oveća grupa ljudi. Prišli smo joj i saznavši da je riječ o svadbi, ostali iznenađeni. Umjesto odijela, šminkerskih toaleta i cipela na visoku petu, dočekali su nas uzvanici u ležernoj ljetnoj odjeći. Mlađi su nosili majice s imenima rock i punk sastava, a ni mladenci nisu odudarali od pratnje. Mladenkina frizura imala je žarke boje, a bosonogom mladencu glavu su krasili »dredloksi«. </p>
<p>Svadba je odisala opuštenošću. </p>
<p>Točno u podne mladenci su prišli improviziranom oltaru, gdje ih je čekala matičarka. Prvi bračni poljubac pao je ispod vedra neba u sredini trokuta od triju stabala. Uzvanici su ih nagradili spontanim pljeskom i uslikom, na koji su se osvrtali rekreativci koji su trčali Jarunom.</p>
<p>»Ovo je spektakularno! Mladenci i njihovi prijatelji pravi su kozmopoliti, neopterećeni svakodnevnicom! Zato su i organizirali ovakvo vjenčanje«, kazao je Vjesnikovim novinarima ujak Emil Keršak. </p>
<p>Novopečeni suprug Luka Turjak isprva nije bio oduševljen prisustvom novinara, ali njegovo je srce omekšala supruga Ivana i nagovorila ga na slikanje.</p>
<p>Čestitanje je ubrzo zamijenilo slavlje - kuhar se bacio na roštilj, a »kuhinju« su ubrzo okružila dva psa u društvu svojih vlasnika. Jedna je kućica postala DJ kabina, iz koje su dopirale pjesme Johna Lennona i melodije reggae glazbe. Uz DJ-a, na svadbi je svirao i etno band Afion. Slavlje je potrajalo do večeri. Mladencima je u organiziranju svadbe na otvorenom pomogla Uprava Jaruna.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U Sesvetama i više od 3000 stanova</p>
<p>Stanovi se grade prema POS-u, za koji se pokazalo da je kvadratura stana prevelika u odnosu na potrebe građana</p>
<p>»Ovoga ljeta počinje gradnja socijalnih stanova u bivšoj svinjogojskoj farmi u Sesvetama. Vjerujem da ćemo za tri godine dobiti više od 3000 novih stanova koji je grade prema projektima POS-a. Budući da su prethodni POS-ovi projekti predviđali preveliku prosječnu kvadraturu stanova, u odnosu prema potrebe građana, u tijeku su pregovori s arhitektima o barem djelomičnom smanjenju velikih stanova«, doznajemo od Nenada Ivankovića, glasnogovornika GKG-Holdinga.</p>
<p>»Za sada ne znamo u kojem ćemo opsegu moći korigirati projekt i ne možemo sa sigurnošću reći koliko će se zbog toga povećati broj stanova u tom području. S obzirom na to da je u projektu predviđena prosječna kvadratura od 70 četvornih metara, a procjene pokazuju da se više traže oni od 50 četvornih metara, nadamo se da će promjene biti moguće«, kaže Ivanković.</p>
<p>Kao što je poznato, približno trećina stanova je namijenjena rješavanju stambenih problema građana na gradskoj listi socijalnih stanova, koji imaju pravo na povlaštene najamnine. Preostali stanovi bit će ponuđeni tržištu i to, kako se očekuje, po povoljnijim cijenama. </p>
<p>Nenad Ivanković kaže da ne treba očekivati otpor investitora koji stanove rade za tržište, odnosno da oni tu gradsku inicijativu vjerojatno neće doživjeti kao konkurenciju.</p>
<p>»Grad Zagreb gradi stanove ne zbog zarade, nego isključivo radi rješavanja problema građana koji ne mogu kupiti stan po tržišnim cijenama. Budući da je potražnja za stanovima velika, ne treba očekivati da će poticana stanogradnja stvoriti probleme drugim investitorima na tržištu. No, bilo bi korisno i oboriti tržišnu cijenu stanova«, kaže Ivanković. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Grad će ustrajati na tome da se za gradnju stanova angažiraju kvalitetni izvođači, od kojih će se tražiti da za kvalitetu gradnje jamče vlastitim sredstvima. Upravo zbog toga isključeni su neki graditelji, koji su bili predviđeni za gradnju POS-ovog projekta u Sesvetama, koji su u međuvremenu završili u stečaju. Tako se Grad planira zaštititi od eventualnih problema s kvalitetom stanova.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kupine pod šestinskim kišobranom </p>
<p>Na Starčevićevu trgu prodavat će se pet štandova, po jedan na Kvatriću, u Dupcu i na Savskom mostu, a dva u Preobraženskoj </p>
<p>U Zagrebu, 21. srpnja, počinju Dani kupina koje organizira Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, u suradnji s Tržnicama Zagreb, koji će potrajati do 15. rujna. Kupine će se prodavati na pet mjesta u gradu, a građani će cijelo ljeto uživati u slasnom voću, uzgojenom u području Zagreba i Županije.</p>
<p>Na Trgu Ante Starčevića postavit će pet štandova, ispred Name na Kvatriću, na okretištima Dubec i Savski most, po jedan, a u Preobraženskoj će biti dva štanda. »Građani će lako prepoznati mjesta gdje se prodaju kupine, za što se pobrinuo Gradski ured. Štandovi će imati oblik šestinskog suncobrana«, rekao je Miroslav Pupić Bakrač, pomoćnik direktora Tržnica Zagreb. </p>
<p>Svježe kupine će se popodne brati i ujutro prodavati po prigodnoj cijeni, koja će pri kraju ljeta biti sve povoljnije.</p>
<p>»Darko Vuletić, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, smatra da treba poticati obilniju sadnju jagoda, kupina i malina u Zagrebu i Županiji kako bi postali prepoznatljiv proizvod«, rekao je Bakrač dodajući da su kupine izuzetno zdrave za djecu i, pogotovo, žene, jer sadrže mnogo željeza. Prodavači neće plaćati najamninu za štandove jer Gradski ured potiče proizvodnju toga, vrlo korisnog voća.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Do rujna stupići i klamerice u Podsusedu i Vrapču</p>
<p>Dječja i školska igrališta bit će dopunjena novim spravama, vrijednim 1,6 milijuna kuna</p>
<p>Na zahtjev Vijeća Gradske četvrti Podsused-Vrapče, uskoro će se postaviti zaštitni stupići i klamerice, svugdje gdje nedostaju, oko vrtića i osnovnih škola. Na iznimno prometnim ulicama u blizini škola, posljednjih su nekoliko godina djeca stradavala zbog neadekvatne zaštite i sigurnosnih uvjeta. </p>
<p>»Bolničkom ulicom prometuju čak četiri autobusa, a zbog nepostojanja horizontalne signalizacije i zaštitnih struktura, prijelaz pješaka preko prometnica bio je nepregledan i nesiguran«, rekla je Andreja Kralj, predsjednica Vijeća gradske četvrti Podsused-Vrapče. </p>
<p>Uz prometne površine blizu četiri osnovne škole do početka rujna će se postaviti zaštitni stupići i klamerice, koji će, naglašava, povećati sigurnost pješaka, posebice djece, i smanjiti mogućnost nesreća na najmanju mjeru. Radove financira Grad Zagreb, a Zagrebačke ceste će stupiće postaviti na križanjima Bolnička-Padine, Bolnička-Rukavec, Bolnička-Modecova, Ilica-Vrapčanska, u Karlovčanovoj i Vrapčanskoj u dužini cijele škole.</p>
<p>Klamerice će biti postavljene na sjevernom kolniku Bolničke ulice od Krapecove ulice do ulice Medpotoki dok će u Vrapčanskoj ulici biti produžene do pješačkog prijelaza ispred osnovne škole. Tijekom ljetnih mjeseci, Vijeće će, iz Malih komunalnih akcija, urediti dječja i školska igrališta, dopuniti vrtićka dvorišta novim spravama, za što je osiguralo 1,6 milijuna kuna. </p>
<p>U skladu sa suvremenim standardima, na svim će igralištima biti postavljena gumena antitraumatska podloga, koja također umanjuje mogućnost ozljeđivanja. »Sigurnost djece mora biti na visokoj razini. Rezultat velikih ljetnih radova, bit će ljepši, ugodniji i sigurniji boravak djece u vrtićima, školama i na igralištima«, rekla je Andreja Kralj.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Više od 500 Zagrepčana na Mladosti</p>
<p>Djed Mirko je u bazenu naučio plivati šestogodišnju Patriciju, a u tome se pohvalio i osmogodišnji Petar, koji je došao s bakom i njezinom prijateljicom</p>
<p>Ususret toplom i sunčanom nedjeljnom vremenu, mnogi su Zagrepčani potražili osvježenje na bazenima. Tako su otvoreni bazeni Mladosti bili pod pravom »invazijom« školaraca i mladih. Više od 500 mladih posjetilo je otvorene bazene, a najviše njih je našlo zabavu u stolnom tenisu, društvenim igrama, »čovječe, ne ljuti se«, sunčanju, čitanju knjiga pod suncobranima ili samo - ležanju u hladu. Svaka dva sata, počevši od podneva, organizirao se i vodeni aerobik.</p>
<p>Prema riječima voditelja bazena Mladosti, Damira, na bazenu nema bojazni od utapanja jer je, osim spasilaca, prisutna i liječnička služba. »Iako su spasioci obučeni i znaju sve tehnike prve pomoći, na bazenu je i liječnica opće medicinske prakse koja će pomoći unesrećenom do dolaska hitne pomoći«, kazao Damir. Naglasio je da do sada, iako su bile velike vrućine, nisu imali nezgoda. </p>
<p>Na bazenima radi po šest spasilaca i četiri redara, ali ni oni ljetos nisu imali posla. Kako su nam ispričale mlade studentice, Maja i Ines, vikendom dolaze na bezene da bi »uhvatile boju prije mora«, a cijena od 30 kuna nije im previsoka. »Zabavno je, upoznate mnogo drugih ljudi, a i odmorite se!«, priča Ines. </p>
<p>Umirovljenik Tomislav rješavao je križaljku u hladu dok su dvojica mladića igrala stolni tenis. Na bazenu u Utrinama zatekli smo uglavnom umirovljenike. Ružica i Mirko Canjuga dvaput tjedno dolaze na bazen, a često vode i unuku Patriciju.</p>
<p>»Jako smo zadovoljni jer je sve čisto i uredno, a i nije jako vruće«, kazala je baka Ružica. Djed Mirko pohvalio se da je naučio plivati šestogodišnju Patriciju, koja je to i sama dokazala. Ona nije bila jedina u pratnji bake i djeda. Da je na bazenu naučio plivati, pohvalio se i osmogodišnji Petar, koji je došao s bakom i njezinom prijateljicom. </p>
<p>Prema riječima voditelja smijene, bazen u Utrinama je slabije posjećen zbog novouređenog Bundeka, a u nedjelju je na bazenu bilo oko 200 građana. Škola učenja plivanja je u tijeku, a atraktivno je i noćno kupanje jer petkom i subotom bazen radi do ponoći.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Dramatično spašavanje turista</p>
<p>SEOUL</p>
<p> - Spasilačke službe Južne Koreje od nedjelje ujutro »imaju pune ruke posla«. Tropska oluja Bilis zahvatila je područje oko mjesta Inje, nekih 150 kilometara sjeveroistočno od Seoula, gdje je u vodenim bujicama nestalo dsetak ljudi, među kojima je i nekoliko turista. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Izručen organizator pedofilskih orgija</p>
<p>CANCUN</p>
<p> - Meksikanac s prebivalištem u Kaliforniji, Jean Succar Kuri, izručen je meksičkim vlastima nakon što je neko vrijeme proveo u pritvoru u SAD-u zbog optužbi da je u iznajmljenim prostorma u Cancunu organizirao orgije za pedofile. Klijenti iz cijelog svijeta napastovali su djecu staru između 7 i 11 godina, za što su Kuriju plaćali velike iznose. Jedan od zaštićenih svjedoka kazao je istražnim sucima kako je upravo Kuri bio osobito okrutan prema djeci. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Studenti pokrenuli zrakoplov najobičnijim baterijama</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Japanski studenti uspjeli su u nedjelju izvesti let zrakoplova pokrećući ga najobičnijim baterijama. Skupina studenata s tokijskog Instituta za tehnologiju izvela je let dug 391 metar u zračnoj luci sjeverno od glavnog grada, što je prvi let u povijesti na baterije, izjavio je glasnogovornik tvrtke Matsushita Electric Industrial Co., koja je sponzorirala projekt. Zrakoplovom, raspona krila 31 metar i teškim 44 kilograma, upravljao je student težak 69 kilograma, a let je trajao oko jedne minute.»Nisam ni sanjao da će tako lijepo letjeti«, rekao je jedan od studenata. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Plesom protiv životnih teškoća</p>
<p>SKOPJE</p>
<p> - Kao i svake godine u makedonskom selu Galičniku održan je festival makedonskog vjenčanja, tzv. »Galička svadba«. Tijekom festivala turistima se prikazuje tipično makedonsko vjenčanje koje uključuje plesanje »teškota« koje simbolizira prevlađivanje životnih teškoća koje očekuje buduće mladence. Galičnik je također poznat po siru »kačkavalju«.[ Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Love parade« vratio se u Berlin</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Nakon nekoliko godina izbivanja, popularni »Love Parade« se vratio u Berlin. Originalni festival techno glazbe otpočeo je u njemačkom glavnom gradu još 1989. godine, no kasnije se održavao u Tel Avivu, Mexico Cityju, Acapulcu, Beču, Cape Townu, San Franciscu i Santiagu. Nakon nekoliko godina ponovno se vratio u Berlin, a u njemu je sudjelovalo milijun ljubitelja techno glazbe. O količini smeća kojeg su ostavili posjetitelji teško je govoriti. [Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Blistav početak Pule</p>
<p>Uz ispunjenu i zadovoljnu Arenu na Grlićevoj »Karauli«. Vrijedni filmovi i u ostalim programima</p>
<p>Sudeći po prvoj večeri ovogodišnjeg 53. festivala, kada je nakon svečanog otvaranja pred ispunjenim gledalištem prikazan film »Karaula« Rajka Grlića, onda prvi dojmovi mogu biti više nego povoljni, a čini se da se neće obistiniti i strahovi kako će ovaj festival, bez obzira na vrijednost filmova koji pokazuju nastavljanje uzlaznih trendova hrvatske kinematografije, izazvati manje interesa, jer je polovica filmova prikazana već i prije Pule. </p>
<p> I Grlićev je film imao svoju hrvatsku premijeru prije nekoliko mjeseci i tada se o njemu mnogo i uglavnom vrlo povoljno pisalo, a privukao je u kino više od respektabilnih četrdesetak tisuća gledatelja.</p>
<p> Bio je to Grlićev vrlo uspješan povratak režiji u okvirima hrvatske kinematografije (iako se radi o koprodukciji u kojoj su uz Hrvatsku sudjelovale sve države nastale iz bivše Jugoslavije te Madžarska i Velika Britanija).</p>
<p> Ekranizacija je to hit romana Ante Tomića »Dozvolite da se obratimo« u kojem je u središtu radnje zabačena utvrda na jugoslavensko-albanskoj granici 1987. u kojoj se u odnosima među vojnicima različitih nacionalnosti, ali i ustrojstvu te armije mogu nazrijeti i korijeni sukoba koji će nekoliko godina poslije dovesti do ratova na prostorima bivše države.</p>
<p> Grlić započinje film kao tipičnu urnebesnu komediju iz vojničkog života, te se poslije poigrao obrascima drugih žanrova od ljubavne melodrame do akcijskog obračuna ili tragedije koja iz njega proizlazi, oblikujući uz to i niz zanimljivih osobnosti koje su pružile mogućnost za stvaranje vrlo efektnih uloga i protagonistu - debitantu Toniju Gojanoviću, a i Sergeju Trifunoviću, Emiru Hadžihafizbegoviću, Bogdanu Dikliću i posebno sjajnoj Verici Nedeskoj.</p>
<p> Autentičnost atmosfere i dojmljivost prizora potpomognuta je i vrlo nadahnutom kamerom Slobodana Trninića, a sve je to urodilo vrhunskom filmskom zabavom koja nenametljivo gledatelju nudi i bogatstvo značenjskih slojeva.</p>
<p> No, »Karaula« nije bila jedino vrijedno ostvarenje prvoga dana festivala. Nekoliko desetaka gledatelja moglo je vidjeti i najbolji film sezone 2005. u izboru FIPRESCI-ja (međunarodne udruge filmskih kritičara) – remek-djelo kultnog korejskog autora Kim Ki-duka pod besmislenim nazivom »3-željezo«, doduše doslovnim prijevodom engleskog »3-Iron«, koji međutim označava vrstu palice za golf koja ima bitnu ulogu u tome djelu na granici sna i jave.</p>
<p>Uz to je u programu koprodukcija prikazan intrigantan i vrlo originalan slovensko-hrvatski film »Od groba do groba« Jana Cvitkoviča, koji se proslavio svojim prvijencem »Kruh i mlijeko«.</p>
<p> Ukratko, prvi su dan obilježili vrlo vrijedni filmovi.</p>
<p>Tomislav Kurelec</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dosezi mozartovskog ugođaja </p>
<p>Orkestralna supstanca premijere pod vodstvom Pavla Dešpalja bila je filigranski iznivelirana, a među pjevačima prvo je ime bio Luciano Batinić </p>
<p>Pridružujući se svjetskomu obilježavanju 250. rođendana Wolfganga Amadeusa Mozarta, Splitska opera odlučila je na otvaranju 52. splitskog ljeta premijerno postaviti po mnogima najgenijalnije maestrovo djelo: operu »Don Giovanni«.</p>
<p> Takvu odluku valja pozdraviti posebno zato što su Splićani – u cjelokupnoj svojoj opernoj povijesti – isključivo s vlastitim snagama samo jedanput izveli neko Mozartovo operno djelo. A to je upravo »Don Giovanni«, koji je bio uprizoren 8. svibnja 1984. Nikad prije i nikad poslije. Sva su ostala Mozartova djela u Splitu izveli gosti.</p>
<p>Da bi se ukus splitske operne publike na najbezbolniji način počeo mijenjati na bolje, Splitska opera angažirala je dirigenta Pavla Dešpalja, koji dobro poznaje zamršeno Mozartovo glazbeno tkivo.</p>
<p> Svim iskustvima oboružani maestro Dešpalj publici na carskome trgu podario je blistava muzičku sliku. Iako smo sa skepsom otišli slušati splitsku sviračku verziju Mozarta, već nakon završene uvertire uklonjena je i zadnja sjena nametnute nam sumnje. Jer, orkestar je pod rukom pronicljivog meštra muzicirao iznimno precizno, nadahnuto i neprepoznatljivo.</p>
<p> Orkestralna supstanca ove premijere bila je filigranski iznivelirana i nadograđena dobro izrezbarenom ornamentikom. Zbor je, nenaviknut na taj tip opere, u svojim rijetkim javljanjima dosta nerazgovijetno izveo svoje parte (zborovođa Ana Šabašov).</p>
<p>Naslovna uloga zavodnika Don Giovannija s razlogom je pripala domaćem sinu Ivici Čikešu. Međutim, iako on ima sve pretpostavke za uspješno tumačenje mozartovsko-rossinijevskog stila opere, svoj je prirodni potencijal ove večeri sveo na minimum.</p>
<p> Čikeš je više djelovao kao kopač u kamenolomu nego li kao onaj štono kleše i rezbari fine ukrase na kamenoj površini. Osim toga, očite su bile njegove brojne ritmičke i intonativne pogreške. Od naslovnog junaka očekivali smo znatno više, ali se nadamo da će u sljedeće dvije izvedbe laštik premijere popustiti, te da će mu kreacija osjetno porasti.</p>
<p> Ante Jerkunica (Komtur) u kratkodahoj roli nedvojbeno je pokazao zašto je potpisao ugovor s Njemačkom operom u Berlinu, a Siniša Štork (Masetto) odlično je pokazao svoje pjevačke mogućnosti. Bijaše to poker basova s peristilske pozornice.</p>
<p>Gost Riccardo Mirabelli (Don Ottavio) ima idealan mozartovski tenor, koji mu je omogućio da na zasadama izvrsnoga pjevačkog umijeća dojmljivo predstavi sve one Mozartove fjoriture i vodopade melodijskih pasaža. Istim atribucijama možemo ispratiti i finsku sopranisticu Riikku Hakolu (Donna Anna), jer je zaista ljuveno odigrala svoje.</p>
<p> Petja Ivanova (Zerlina) i Martina Gojčeta Silić (Donna Elvira) svaka na svoj način idealnim je paspartuom omeđila predivnu sliku operne izvedbe u kolonadi Dioklecijanove palače: prva s kristalnosti svojega soprana, a druga sa zagasitosti biljega sonornoga mezza.</p>
<p> Scenografiju i kostime potpisao je Oleksandr Bilozub (Ukrajina), a režiju i iluminaciju Attila Vidnyanszky (Mađarska). Maksimalno oslobodivši antički prostor, Bilozub ničim nije poremetio peristilsku arhitektonsku radijaciju, dok je s kostimima uspostavio razgovijetan diskurs između antike i suvremenosti.</p>
<p> Režija Attile Vidnyanszkoga, čini se, stabilnija je bila na osloncima glumačkih sposobnosti pjevača nego li na pripremljenim rješenjima redateljske geste. Redatelj kanda je samo dao upute otkuda tko da se pojavi, jer nismo zapazili odveć izrađenih redateljskih momenata.</p>
<p> Prije mjesec i pol u Operahazu u Budimpešti gledali smo njegovu izvrsnu režiju Wagnerove opere »Majstori pjevači«. Elemenata te izvrsnosti u njegovoj splitskoj legitimaciji nismo našli.</p>
<p>Zahvaljujući Dešpaljevoj vrsnoj interpretaciji glazbenog dijela ove opere, razloga za sreću ima na pretek.</p>
<p>Siniša Vuković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Postmodernistička »Orestija«</p>
<p>Redatelj Ozren Prohić načinio aktualnu i suvremenu predstavu</p>
<p>Suvremeni hrvatski teatar nerijetko klasike »pretvara« u svoje suvremenike, u tumače svojih konceptualnih inscenacija. Takva je i Eshilova »Orestija«, prva premijera na 57. dubrovačkim ljetnim igrama. </p>
<p>Redatelj Ozren Prohić iskoristio je antički mit da bi nam predočio svoje viđenje problema Eshilove trilogije i ispričao priču o našim »mitovima«. </p>
<p>Uzevši iz Eshila što mu je trebalo, Prohić je sažeo i rastvorio dramu današnjega čovjeka koji se rijetko zamisli nad smislom svoje egzistencije.</p>
<p> Prohić nas podsjeća da kažnjavanje smrti novom smrću nije rješenje i da slijedi patnja. Upozorava nas da naše društvo nije svjesno u kakvu se »paklu« nalazi poslije rata i stradanja.</p>
<p>Prostor podno tvrđave Minčete Prohić je iskoristio kao vertikalu svoje predstave. Najniži dio vertikale, podzemlje i nadzemlje, prekriveni zrnevljem kukuruza i pšenice, simboliziraju nicanje i plod, gdje počinje i skončava život. Druga razina je Agamemnonov dvor s Klitemnestrom. Treća i četvrta razina je razina državne vlasti, gdje se odvija osobna drama Agamemnonova roda, Atrida, a najviša razina su nebo i Bog.</p>
<p>Prostor ispred dvora u drugom dijelu trilogije, Hoeforama – Žrtvi na grobu, Prohić pretvara u turističku ljetnu terasu s džez orkestrom i korom, među kojima su i tri pjevačice, koje ironičnim šlagerčićima komentiraju tragediju. Isti prostor bit će i groblje gdje će Orest sresti sestru Elektru dok zaziva osvetu na Agamemnonovu grobu., koji će se iz groba pretvoriti u trpezu na kojoj će Orest zadaviti majku Klitemnestru. U tom prostoru odigrat će se i Eumenide, treći dio trilogije. </p>
<p>Eumenide su odjevene u suvremena činovnička muška odijela i svaka sebi donosi neku novu akropolu. Dok one u istom ritmu grade sebi život, Prohić oživljava Agamemnona i Klitemnestru i daje im da polemiziraju o tome »je li žena ili je to muškarac izvor novoga života čija je krv u djetetu«? Orestova patnja pritom nikoga ne zanima. Ni boginju Atenu, koja se pretvorila u transvestita i »karikaturalno daje naputke za bolji i pravedniji život«. </p>
<p>Premda se Prohiću može zamjeriti što je Eshilovu tragediju pretvorio u suvremenu političku dramu lišenu katarze, što je osjećaje grčke tragedije sveo na današnju mjeru i priskrbio joj elemente komičnoga i grotesknoga, što je u »Orestiju« natrpao mnoštvo postmodernističkih elemenata, on je izrežirao aktualnu, suvremenu predstavu, priličnu vremenu koje sebe u njoj može prepoznati. </p>
<p>Prijevod Eshilova teksta načinio je Neven Jovanović, a suradnici na predstavi bili su Lada Martinac-Kralj, Ivo Knezović, Doris Kristić, Zoran Mihanović, Snježana Abramović i Davor Bobić.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatski jezik na njemačkim sveučilištima</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Kako osigurati odgovarajuću nastavu hrvatskoga jezika i književnosti na slavističkim katedrama na njemačkim sveučilištima, osnovna je tema razgovara profesora na njemačkim slavističkim katedrama i hrvatskih jezikoslovaca, koji će se 22. i 23. srpnja održati u Berlinu u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i hrvatskoga veleposlanstva.</p>
<p> Pomoćnik ministra znanosti za međunarodnu suradnju Radovan Fuchs, podsjetivši kako je riječ o drugim susretima u Berlinu, te dodao da su razgovori zamišljeni u dva dijela. U prvom su predavanja o hrvatskom jeziku, a u drugom razgovor njemačkih slavista i hrvatskih jezikoslovaca o osnovnoj temi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ljubetić dopisni član Čileanske akademije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čileanska Akademija za jezik imenovala je dopisnim članom profesora, pisca i prevoditelja Jerka Ljubetića iz Splita, izvijestio je Čileansko-hrvatski kulturni institut iz Santiaga de Chilea, rečeno je danas u Hrvatskoj matici iseljenika. Ljubetić je rođen 1933. u Sutivanu na Braču. Pohađao je srednju i Višu pedagošku školu u Splitu, a zatim je studirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radio je kao profesor i prevoditelj u Splitu i na Zavodu za školstvo u Ministarstvu prosvjete Republike Hrvatske.</p>
<p> U Hrvatskoj je objavio mnoge članke i reportaže o Čileu, prikaze i prijevode čileanske književnosti, osobito djela koja su napisali potomci hrvatskih iseljenika. Čileanski predsjednik dodijelio je 2004. počasnu predsjedničku medalju Jerku Ljubetiću, u povodu stote obljetnice rođenja Pabla Nerude. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Pola Europe žudi za Hrvatskom </p>
<p>Hrvatskoj reprezentaciji treba marljiv stručnjak koji će vratiti raspoloženje u samoj momčadi, Savezu i javnosti, pozitivan medijski junak koji će svoj status zaslužiti hrabrošću, beskompromisnošću i poštenjem </p>
<p>Da su izbori za izbornika hrvatske nogometne reprezentacije svima nama važni poput političkih izbora koji iznjedruju premijera ili predsjednika države, posve je jasno. Takvi kakvi smo, više se brinemo o potezima izbornika nego čelnih ljudi zemlje, pa je tako smjena Zlatka Kranjčara i početak kampanje za novog trenera reprezentacije popraćena satima i satima televizijskih programa i stotinama novinskih stranica. Baš kao da je riječ o najvažnijem pitanju za cijelo društvo. Ako to u ovoj ljetnoj shemi zaista i nije najbitnije pitanje hrvatskog društva. </p>
<p>Kako god bilo, izbornik hrvatske nogometne vrste očito je bitan ključ za raspoloženje društva, koje je nepodijeljeno pratilo uspon naše reprezentacije do svjetske smotre, potom i krah zbog kojeg su, eto, »pale glave«. Izbornik Kranjčar sa svojim stožerom praktički je istjeran iz Kuće nogometa, a brže-bolje raspisani su izbori za novu čelnu postavu reprezentacije. </p>
<p>Još dok je Kranjčar bio »živ«, dakle dok smo svi osjećali da je siguran na mjestu izbornika, mnogi su bili vidoviti pa su započeli kampanju za svoju kandidaturu. Prije svih Igor Štimac, ovom prilikom komentator Hrvatske televizije, koji je na licu mjesta, u Njemačkoj, preko najjačeg medija sugerirao što i kako s reprezentacijom. Bio je blizu izvjestitelja, družio se s njima, objašnjavao svoje vizije i u jednom trenutku postao prvi novi kandidat za izbornika. I to dok je Kranjčar uživao podršku Saveza i samog predsjednika Markovića. </p>
<p>Dio javnosti Štimčevu je kandidaturu primio blagonaklono, dok je drugi dio ustvrdio da bi on kao izbornik neminovno zapao u sukob interesa, zbog vlasništva i udjela u prodaji izvjesnih hrvatskih reprezentativaca. Drugi su mu spočitavali dio nenogometne prošlosti, a treći neiskustvo... Vidjevši to, aktivirao se i Slaven Bilić, sadašnji izbornik mlade reprezentacije, koji je s Aljošom Asanovićem sjajno vodio mladu »izgubljenu generaciju«, postavivši na noge i Luku Modrića i Eduarda... </p>
<p>Brzo se primio posla, a sa svojim je poznanstvima lako proširio svoju namjeru da je spreman uskočiti na mjesto izbornika. Napravio je pravi potez, razgovaravši s Robertom Prosinečkim i uvjerivši ga da se, ako prođe na izborima, uključi u njegov stožer A reprezentacije. Koliko saznajemo iz izvora bliskih tom krugu, Prosinečki bi u hrvatskoj reprezentaciji bio jedna vrsta »team menadžera«, poput Olivera Bierhoffa u njemačkoj reprezentaciji. Dakako, tu bi ostao i Aljoša Asanović kao trener-tajnik. </p>
<p>Bio bi to skup »vatrenih« koji zbog određene ljubomore zacijelo ne bi imao podršku u ostatku »vatrenih«, napose ne u onih koji su još u Njemačkoj aktivirali napad na HNS, pokušavši ustoličiti Ivu Pukanića za predsjednika Saveza umjesto Vlatka Markovića. Postane li Slaven Bilić, sa svojim ljudima, izbornik najviše bi dobio Vlatko Marković. Amortizirao bi udar ostalih »vatrenih«, a kormilo reprezentacije pripalo bi čovjeku za kojeg se može reći sve osim da je neozbiljan. </p>
<p>Ozbiljan je kandidat i Branko Ivanković, sedam godina pomoćnik izborniku Blaževiću, od 1993. do 2000. godine, inače aktualni izbornik reprezentacije Irana, koja je također razočarala na Svjetskom prvenstvu. Koliko god dobre bile preporuke za Ivankovića, toliko ga krah s Iranom u Njemačkoj ostavlja pomalo hendikepiranim u kampanji. Skroman i samozatajan, malo je u medijskoj sjeni, iako su njegove šanse sve samo ne male. </p>
<p>Neki čak razmišljaju da bi se Savez mogao odlučiti i za Martina Novoselca, voditelja svih mladih reprezentacija, kreatora odgojnog procesa igrača i Kranjčareva pomoćnika u prošle dvije godine. U to je teško vjerovati, no ništa neće biti nemoguće propadnu li kandidature hrvatskih kandidata za mjesto izbornika. </p>
<p>Osim hrvatskih, imamo i inozemne kandidate. Nabrajaju se po medijima, pa ispada da pola trenerske Europe žudi za klupom hrvatske vrste. Alberto Zaccheroni, Lothar Matthaüs, Cristoph Daum tek su neki kandidati koji bi u svom »besposličarstrvu« rado iz naše Kuće nogometa uzeli koji milijun. A da sve bude gora, prvi je inozemni kandidat Lothar Matthäus, čovjek koji se ne može podičiti trenerskim uspjesima, za razliku od uspjeha u javnom životu, gdje je redovito glavna tema »žutih« medija. </p>
<p>Hrvatskoj reprezentaciji treba marljiv stručnjak koji će vratiti raspoloženje u samoj momčadi, Savezu i javnosti. On mora biti ne samo dobar trener, već komunikolog, sociolog i pozitivan medijski junak, koji će svoj status zaslužiti hrabrošću, beskompromisnošću i poštenjem. Doista, imamo li takvoga? Smatramo da imamo!</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rusanovu treba »provjetriti«</p>
<p>Svjesno ili ne, Zlatko Kranjčar svojom je uskogrudnom retorikom pridonio otvaranju Pandorine kutije hrvatskog nogometa, a HNS mu je u tome svojom pasivnošću nesvjesno pomogao </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izbornikovo uporno jednostrano skidanje odgovornosti sa sebe za nastup nogometaša u Njemačkoj naljutilo je ionako iziritiranu javnost, što je Kranjčaru naposljetku donijelo ne samo neprilike nego i otkaz. Njegove verbalne akrobacije pokazale su se dobrim razlogom i za zavirivanje u Pandorinu kutiju hrvatskog nogometa. </p>
<p>Stoga, koliko god se hrvatska nacija na izvjestan način osjećala kao da je povučena za nos jer je možda i više nego što je trebala grčevito tražila svoj identitet u nastupu nogometaša, bilo je i onih koji su trljali ruke. Zapravo su držali palčeve Kranjčaru da se što dulje skriva u Njemačkoj od znatiželjnih novinara. Dapače, kao da je netko vidovit Kranjčara instruirao da ni za milimetar ne pokuša odstupiti od svog viđenja nastupa reprezentacije i svog posla. </p>
<p>Ispostavilo se da je svaki novi dan Kranjčarove jednostrane upornosti samo pogodovao uspostavi raznih neformalnih koalicija za »spas hrvatskog nogometa« pa da seciraju svaki potez hrvatske Kuće nogometa, njezina prvog čovjeka i ostalog, po njihovu mišljenju, vijeća staraca, klimavaca i oportunista, koji su svoje dali i koji u tom egoizmu i častohleplju ne osjećaju dah novog doba niti moderne tokove života i igre koji se nude kroz razne koalicije, bez obzira na to od koliko šarenih i sumnjivih likova bile sastavljene. </p>
<p>Najbitnije je u cijeloj priči osvojiti tvrđavu u Rusanovoj, još privlačniju kad se zna da su joj trezori prepuni deviza, ali i da je mnogo administrativnog posla kojeg nameće Europa obavljeno po visokim europskim standardima. Sad bi sve to, zbog Kranjčarove verbalne arogancije, trebalo pomesti, što ne znači da »provjetravanje« ne bi dobro došlo. Zapravo mora ga biti, neovisno o tome što Vlatko Marković i samu pomisao da je HNS u krizi odbacuje kao neutemeljenu i smišljenu provokaciju. </p>
<p>A da je Marković ipak u tijeku svjedoči naizgled nevažan detalj. Bez obzira na to što je Miroslav Uljan kao prvi čovjek upravo s njihove strane rasformirane Stručne komisije, proteklih dana izrekao svašta na račun Saveza, njezina predsjednika i određenih odnosa, i dalje je u sedlu, sada kao član peteročlane komisije za odabir novog izbornika. Sličnu retoriku lakoće oprosta i blagosti Marković izriče i na račun svih koji bi ga u kaubojskom stilu pomeli u prvom naletu. Stoga, neka se ne kaže da ne slijedi moderne tokove i ne razumije duh vremena. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ni Espinoza »ne valja« Dinamu</p>
<p>Zdravko Mamić u utorak će krenuti na razgovor s njemačkim reprezentativcem Jensom Nowotnyjem, koji je u ovom trenutku, čini se, bliži španjolskom Levanteu </p>
<p>Jesu li doista Mario Cvitanović, Vedran Ćorluka i Dino Drpić bolji igrači od onoga koji je sudjelovao u udarnoj postavi reprezentacije koja je bila ugodno iznenađenje Svjetskog prvenstva? Reprezentativac Ekvadora Giovanny Espinoza gotovo sigurno neće zaigrati u Dinamu, iako je njegov dolazak u Maksimir figurirao kao gotovo siguran. Sve je stopirao trener Josip Kuže, procijenivši da Espinoza ne bi bio pojačanje »plavima« i da Dinamo ima bolje braniče. </p>
<p> A koje braniče? One zbog kojih je i sam dopredsjednik Zdravko Mamić rekao da bi ovakva obrana »značila samoubojstvo«? Iz ove priče, dakako, izuzimamo iznimno darovitog Vedrana Ćorluku, koji bi se doista mogao formirati u vrhunskoga stopera. Ne želimo sporiti trenerovu procjenu, ali ipak je pomalo čudno da u Dinamu nema mjesta za reprezentativca Ekvadora. Espinoza je nastupio u sve četiri utakmice svoje reprezentacije na SP-u. Trener ga je zamijenio tek u 68. minuti dvoboja protiv Kostarike, u kojem je Ekvador slavio s 3-0. U prvoj je utakmici pobijedio Poljsku s 2-0, da bi u posljednjoj utakmici u skupini pokleknuli protiv Njemačke, bilo je 3-0. </p>
<p>Svoju su avanturu na SP-u ekvadorski nogometaši zaključili u osmini finala, gdje ih je na jedvite jade preskočila Engleska Beckhamovim pogotkom iz slobodnog udarca. Espinoza je, dakle, bio izravni sudionik svih tih ogleda... </p>
<p>Pitanje je, nadalje, kako će se rasplesti i lov na njemačkog reprezentativca Jensa Nowotnyja. Mamić će u utorak krenuti u Španjolsku na razgovor s donedavnim braničem Bayera iz Leverkusena, koji se ondje nalazi na odmoru. No, prva je Nowotnyjeva opcija, čini se, povratak u španjolsku prvu ligu, Levante iz Valencije. Iako je i sam Mamić naglasio da bi odlazak na razgovor s Nowotnyjem značio praktički finalizaciju posla, u takvo što nismo posve sigurni.</p>
<p> Treći je inozemni stoper na Dinamovoj meti iranski reprezentativac Rahman Rezaei, igrač s iskustvom iz talijanske lige. Nastupao je za Perugiu i Messinu i u ovom je trenutku vjerojatnije očekivati njegov dolazak.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kranjčar zablistao u Sloveniji </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk se plasirao u finale međunarodnog turnira u Murskoj Soboti. Splićani su u subotu pobijedili domaćina Muru s 2-0 pogocima Nike Kranjčara u 22. i 75. minuti, dok je strijelac za Muru bio Bencik (84.). Splićani su bili mnogo bolji, promašili su niz prigoda, a najbolji je pojedinac susreta bio Kranjčar, koji još nije odlučio hoće li ostati na Poljudu. </p>
<p>Zanimljivo je da je sudac isključio trenera »bijelih« Zorana Vulića u 18. minuti, kad je ušao u teren prosvjedujući zbog nedosuđenog prekršaja za kazneni udarac nad Kalinićem. Za Hajduk su susret otvorili Balić, Miladin, Žilić, Gal, Hrgović, Marčić, Damjanović, Kranjčar, Balatinac, Kalinić i Strinić, a još su igrali Kralevski, Buljat, Vučko, Đolonga, Pezo, Pedišić, Čorić, Ljubičić i Bačelić-Grgić. Trener Vulić nije krio zadovoljstvo: </p>
<p>»Dominirali smo travnjakom i kontrolirali situaciju. Da je sudac dosudio jedanaesterac, a trebao je, vjerojatno bismo ostvarili još veću pobjedu. Nažalost, puno smo prilika promašili, ali je najvažnije da smo pobijedili. Za mene je najveći problem što još nisam siguran kako će izgledati momčad za novo prvenstvo, jer igrački kadar još nije kompletan. Tek će za dva mjeseca navijači vidjeti pravi Hajduk.« Idućih dana na Poljudu očekuju da potpišu Carević, Biliškov, Bartolović i Blatnjak. S postojećim kadrom Hajduk bez ikakve dvojbe ima momčad koja je spremna upustiti se u ravnopravnu borbu s Dinamom i Rijekom za naslov prvaka. [A. C.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Juventus postao »standardni« drugoligaš </p>
<p>Neki su u Italiji bili oduševljeni odlukom, Fifa i Uefa svesrdno su zapljeskale talijanskom časnom sudu, neki su, pak, zgroženi jer su izravno pogođeni kaznom, a konačan sud govori o potpuno nenadanoj odluci, koja se može shvatiti prestrogo. </p>
<p>Iako je teško zamisliti da su samo tri-četiri kluba »lovila u mutnom« u blaženom i čistom okruženju talijanskog nogometa, bili smo uvjereni kako div poput Juventusa neće biti pogođen tako jakim udarcem. Klub koji nikad nije igrao u drugoj ligi doslovno je izbačen - u treću. Jer, selidba u drugu ligu i 30 bodova minusa to u prijevodu znače. Fiorentina (-12 bodova) i Lazio (-7) također sele »kat« niže, dok se samo Milan spasio klizanja u Serie B, ali neće igrati u Europi i novo prvenstvo čeka s 15 bodova minusa. </p>
<p>Pojedinačne se kazne vrte između pet godina i doživotne diskvalifikacije (Moggi i Giraudo), četiri godine (Della Valle), pa do simboličnih (sudac Paparesta). Ogorčenje među kažnjenicima je golemo, ali najmanje primjetno kod Juventusa. Očito znaju za svoje »prljave« igre, ali dužnosnici Lazija i Fiorentine su »nabrušeni« i tjerat će svoju pravdu... Izjave njihovih vlasnika Lottita i Della Valle mogu se sklopiti u rečenicu kako će pravdu tražiti na europskom sudu za ljudska prava, no u bilo kakve velike zaokrete glede tog slučaja prilično sumnjamo. </p>
<p>Najveće je šokove u posljednje vrijeme definitivno pretrpio klub iz Firenze. Zbog financijskih malverzacija potonuo je u četvrtu ligu, potom je izborio treću, ali je sudski »lansiran« u drugu, odakle je iste godine proslavio povratak u - prvu ligu. Prošle su sezone na opće oduševljenje složili sjajnu momčad i izborili Ligu prvaka, no realnost je ponovno - Serie B. </p>
<p>Sada je najzanimljivije vidjeti u kakvim će sastavima svi kažnjeni klubovi dočekati novu sezonu. Velike se selidbe najavljuju, jer su vrhunski igrači preko noći postali drugoligaši - kamo će Ibrahimović, Nedved, Zambrotta, Trezeguet, Toni, Vieira, Buffon, Cannavaro...?</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Schumacher za povijest</p>
<p>Pobjedom u Magny-Coursu Nijemac je postao vlasnik još jednog rekorda. Naime, otkad se formula 1 vozi, nitko nikad na istom mjestu nije slavio osam puta. Nitko do ove nedjelje i Michaela Schumachera </p>
<p>MAGNY-COURS – Jedanaesta utrka sezone, vožena za Veliku nagradu Francuske imala je epilog baš kao i ona prethodna u SAD-u, odnosno do slavlja je došao vozač Ferrarija Michael Schumacher. Njegov klupski kolega Felipe Massa nakon utrke je stao na najnižu stepenicu pobjedničkog postolja, a između »propetih konjića« nakon 70 odvoženih krugova ugurao se aktualni svjetski prvak Fernando Alonso, koji se tako nakon jedne utrke pauze ponovno vratio na pobjedničko postolje. </p>
<p>Pobjedom u Magny-Coursu Nijemac je postao vlasnik još jednog u nizu svojih rekorda. Naime, otkad se formula 1 vozi nitko nikad na istom mjestu nije slavio osam puta. Nitko do ove nedjelje i Michaela Schumachera. Sedmerostruki svjetski prvak obilježio je, osim ove nedjelje, jurnjavu po Francuskoj 2004., 2002., 2001., 1998., 1997., 1995. i 1994. godine. Impresivan niz koji će ostalim vozačima biti jako teško dostići...</p>
<p>Najveće razočaranje utrke definitivno su vozači Toyote. Sa četvrtog i petog startnog mjesta Jarno Trulli i Ralf Schumacher uspjeli su podijeliti učinak. Trulli nije ni vidio ciljnu ravninu, dok je Nijemac dohvatio tek četiri boda. Premalo za momčad s najvećim proračunom u formuli 1, koja je, inače, čak pet puta kroz sezonu ostala bez bodova. Još su gori bili predstavnici Honde, koji se mogu »podičiti« s dva odustajanja, budući da ni Jenson Button ni Rubens Barrichello nisu završili natjecanje. S druge su strane obraz McLarena osvjetlali i Kimi Raikkonen i Pedro de la Rosa, povratnik u formulu 1. Naime, obje su »srebrne strijele« došle do bodova...</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dobar otpor hrvatskih tenisačica </p>
<p>Nekoliko je lopti moglo vrlo lako okrenuti oba meča na suprotnu stranu. Ipak, presudila je veća mirnoća i iskustvo Ruskinja u presudnim poenima</p>
<p>UMAG</p>
<p> – »Ako ćemo gledati rezultat, onda je loše, iako očekivano«, rekao je hrvatski izbornik Goran Prpić nakon prvog dana kvalifikacijskog dvoboja za Svjetsku skupinu I Fed kupa, u kojem su Ruskinje upisale maksimalan učinak. Ana Čakvetadze je sa 7-6 (2), 7-6 (3) pobijedila Ivanu Lisjak, dok je Jelena Dementijeva sa 6-3, 7-5 nadigrala Sanju Ančić. </p>
<p>»Ako ćemo gledati igru, onda bih rekao da smo zamalo vodili s 2-0«, dodao je Prpić. </p>
<p>Uistinu, nekoliko je lopti moglo vrlo lako okrenuti oba meča na suprotnu stranu. Ipak, presudila je veća mirnoća i iskustvo Ruskinja u presudnim poenima. Tako se Ivana Lisjak u prvom setu vratila »u igru« nakon što je Čakvetadze imala šest lopti za vodstvo s 5-1. No, u »tie-breaku« je ponovno prosipala lopte. Kasnije se opustila, što je rezultiralo vodstvom s 5-2. Ipak, tada je ponovno počela čekati pogrešku suparnice, nije sama znala zaključiti drugi set. Prednost se topila kako su se gomilale neforsirane pogreške, opuštenost se opet počela pretvarati u napetost... </p>
<p>»Opustila sam se tek u drugom setu. No, kad sam povela s 5-2, opet mi se skratila ruka. Što je meč išao dalje, bila sam sve opuštenija, no kod bitnih lopti čekala sam njezinu pogrešku, umjesto da sam potegnula. U 'tie-breakovima' sam napravila previše pogrešaka«, rekla je Lisjak. </p>
<p>Kao i Čakvetadze, i Sanja Ančić imala je premijerni nastup u Fed kupu. No, ona je s druge strane imala šestu tenisačicu svijeta Jelenu Dementijevu. Stoga je normalna bila početna nervoza kod mlađe sestre Marija Ančića, koja će 18. srpnja proslaviti 18. rođendan. Kad se aklimatizirala na uvjete, Ančić je imala priliku izboriti treći set. Naime, nakon što je Dementijeva propustila loptu za vodstvo s 4-0, Ančić je preokrenula meč i povela s 5-4. No, servirajući za set u desetom gemu Sanja je propustila tri set-lopte. Ruskinja je ponovno uhvatila zalet, a druge prilike više nisu došle. </p>
<p>»Zadovoljna sam igrom. Prvi je set prošao u isprobavanju, a onda sam se opustila. No, na kraju je ipak presudilo njezino iskustvo. Vidi se da zna kako treba igrati kod važnih poena «, priznala je Ančić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Tisuće libanonaca napušta jug zemlje</p>
<p>»Ništa nas neće zaustaviti«, rekao je izraelski premijer Olmert najavljujući da će napad na Haifu imati dalekosežne posljedice i za regiju </p>
<p>Izraelska vojska iz sata u sat sve žešće napada ciljeve u Libanonu. Tisuće libanonskih stanovnika napušta jug zemlje. Na udaru izraelskog zrakoplovstva u nedjelju su se ponovo našla južna predgrađa Bejruta, uništeno je sjedište islamističkog pokreta Hesbollah, pogođena su skladišta nafte i benzina, bejrutska zračna luka, a napadi su prošireni i na ciljeve na sjeveru Libanona. </p>
<p>Istodobno gerilci Hesbollaha odgovaraju raketnim napadima na ciljeve u Izraelu. S nekoliko raketa ponovo je gađana Haifa, treći grad po veličini u Izraelu. Poginulo je osam civila, a tridesetak je ranjeno. U nedjelju poslije podne Hesbollah je ponovo gađao Haifu i još dva manj grada na sjeveru zemlje. Nekoliko je raketa palo na Haifu, Nahariyu i Shavei Zion. Izraelski premijer Ehud Olmert izjavio je u nedjelju na sjednici vlade da će napad raketama libanonskih gerilaca na grad Haifu imati dalekosežne posljedice čak i za regiju u cjelini. »Ništa nas neće zaustaviti«, rekao je izraelski premijer.</p>
<p>Pozivajući se na obavještajne izvore Izrael tvrdi da Hesbollah raspolaže sa više od stotinu raketa čiji je domet od 40 do 120 kilometara. Što znači da bi sa svojih položaja mogao gađati i Tel Aviv. Izraelski izvori tvrde da se na strani šijitskih boraca u Libanonu nalazi i oko stotinu vojnika pristiglih iz Irana, a snažnu logističku potporu Hesbollah dobiva, tako tvrde u Izraelu, iz Sirije. Zbog toga je izraelsko zrakoplovstvo u noći na nedjelju gađalo i jednu graničnu postaju na libanonsko-sirijskoj granici. </p>
<p>Dok se borbe u Libanonu pojačavaju, a broj civilnih žrtava raste, političke akcije koje bi dovele do smirivanja situacije i prekida vatre ne daju nikakve rezultate. Vijeće sigurnosti je blokirano stavom Sjedinjenih Američkih Država da Izrael ima pravo na samoobranu, Europska unija je nemoćna, a čelnici osam najrazvijenijih zemalja na summitu G8 u Sankt Peterburgu podijeljeni su oko toga što treba poduzeti za smirivanje sukoba na Srednjem istoku.</p>
<p>Nemoćna je i Arapska liga čiji su ministri dva dana zasjedali u Kairu. Glavni tajnik te organizacije, Amr Musa, bivši egipatski šef diplomacije, rekao je da je zbog najnovijih događaja i napada Izraela na Pojas Gaze i Libanon mirovni proces na Srednjem istoku mrtav. Jedinu mogućnost za uspostavu mira Amr Musa vidi u Vijeću sigurnosti i njegovim akcijama, no zasad svjetska organizacija nije pronašla način da primiri strasti i prisili sukobljene strane na prekid vatre. Dok političari sastanče i nude rješenja, na Srednjem istoku traje rat, razaranje i broje se žrtve. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Srednji istok podijelio osmoricu </p>
<p>Bush nije podržao libanonski poziv za trenutačni prekid vatre </p>
<p>Za sedmero gostiju G8 je najbitnije kako se nositi sa sve bogatijom Rusijom </p>
<p>Summit skupine industrijski najrazvijenijih zemalja G8 (Sankt Peterburg, 15. do 17. srpnja) prigoda je za provjeru vjerodostojnosti te – kako je neki zovu – neformalne svjetske vlade. Lideri Britanije, Francuske, Japana, Kanade, Njemačke, Italije, Rusije i SAD-a razmjenjuju mišljenja i dogovaraju se o najvažnijim problemima današnjice, a za sedmero gostiju je najbitnije kako se nositi sa sve bogatijom i sve nedemokratskijom Rusijom (čak prije roka otplaćuje posljednje dugove, a 77 milijardi dolara je izdvojila u fond za crne dane). </p>
<p> Lekcije o demokraciji </p>
<p> Vladimir Putin, prvi put kao domaćin, a potaknut novostečenim samopouzdanjem i sve višim cijenama energenata, svakim istupom daje na znanje da neće biti popustljiv. Globalnu energetsku sigurnost je proglasio najvažnijom temom summita, jer najviše ističe rusku snagu i naglašava slabosti ostalih partnera. Poslije energenata slijede zarazne bolesti, kvaliteta obrazovanja, svjetsko gospodarstvo, terorizam, neširenje oružja za masovno uništenje... Međutim, ne mogu se zaobići krize; Srednji istok, Iran i Sjeverna Koreja. </p>
<p>Uz zajedničke sastanke održavaju se i susreti udvoje, od kojih se s najvećom pažnjom prate razgovori Bush-Putin. Uoči summita Bush je zamjerao neoimperijalističku politiku u Rusiji, ucjenjivanje susjeda energentima, centralizaciju vlasti u Moskvi, ograničavanje slobode medija i zabranu financiranja nevladinih organizacija iz stranih fondova. </p>
<p>Putin je kritike unaprijed odbacio, rekavši da mu Amerikanci nemaju pravo davati lekcije o demokraciji dok istodobno podržavaju autokratske režime (npr. u Azerbajdžanu, Kazahstanu ili Saudijskoj Arabiji), jer su korisni američkoj politici i gospodarstvu. </p>
<p> Pretjerana sila </p>
<p>A na zajedničkom susretu s novinarima izazvao je odobravanje rekavši da nipošto ne želi demokraciju kakva je u Iraku. Rusija i SAD su u St. Peterburgu potpisali obvezu da će pojačati nadzor nad nuklearnim oružjem kako ne bi dospjelo u ruke terorista. Bush i Putin su pred novinarima izrazili zabrinutost zbog porasta nasilja na Srednjem istoku. Bush smatra da je najbolje rješenje da Hesbollah položi oružje, a pozvao je Siriju da iskoristi svoj utjecaj i uvjeri Hesbollah da prestane napadati Izrael. Za Putina je neprimjereno što Hesbollah svoje ciljeve kani ostvariti otmicama i napadima na neovisnu državu, pa i odgovor Izraela opravdava, ali – kao i većina svijeta – drži da uporaba sile treba biti uravnotežena, tj. da je Izrael odgovorio pretjeranom silinom. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sjeverna Koreja odbacila rezoluciju UN-a o sankcijama </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Sjeverna je Koreja odlučno odbacila rezoluciju kojom joj Vijeće sigurnosti UN-a nameće sankcije zbog nedavnog pokusnog ispaljivanja raketa. Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je u subotu prihvatilo rezoluciju kojom nameće sankcije Sjevernoj Koreji nakon pokusnog ispaljivanja raketa 5. srpnja. Tekst rezolucije »zahtjeva od Sjeverne Koreje da prekine svaku aktivnost vezanu za program balističkih raketa. Francuski veleposlanik pri UN-u Jean-Marc de La Sabliere, predsjednik Vijeća u srpnju, objavio je da je 15 članova Vijeća sigurnosti prihvatilo kompromisan tekst rezolucije kojim se od Sjeverne Koreje traži prekid svih aktivnosti povezanih s programom balističkih raketa. Tekst od »svih zemalja članica traži da nadziru i izbjegavaju sav transfer raketa i materijala te tehnologije koje bi Sjeverna Koreja mogla iskoristiti u gradnji raketa ili razradi programa oružja masovnog razaranja«. Kako bi se spriječio veto Kine u tekstu nije spomenuto 7. poglavlje Povelje UN-a koji dopušta općenitije sankcije, odnosno uporabu sile. </p>
<p>Američka državna tajnica Condoleezza Rice u nedjelju je ocijenila da će jednoglasna osuda koju je Sjevernoj Koreji uputilo Vijeće sigurnosti, uz aktivnu potporu Kine, prisiliti Pyongyang da se vrati za pregovarački stol. »To je iznimno važna odluka, a potporu su joj dali i Kinezi. Od sada uistinu imamo koaliciju«, rekla je sa zadovoljstvom Rice. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Čečeni odustaju od neovisnosti</p>
<p>Rusija je najavila mogućnost amnestije za pobunjenike koji do 1. kolovoza polože oružje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čečenski pobunjenici spremni su odustati od svojih zahtjeva za neovisnošću i više ne vjeruju da je rat rješenje njihovog sukoba s Rusijom, izjavio je u subotu njihov predstavnik u Londonu Ahmed Zakajev. </p>
<p>Čečeni su mislili da će im neovisnost jamčiti mir i sigurnost, kazao je Zakajev, kojeg agencija AFP naziva predstavnikom čečenske vlade u egzilu, naglasivši međutim, da su spremni za pregovore s Rusijom ako se »u skladu s međunarodnim zakonima može pronaći drugo rješenje za mirovne probleme s Rusima«. Istovremeno, šef ruske tajne službe Nikolaj Petrušenko objavio je mogućnost amnestije za čečenske pobunjenike koji do 1. kolovoza polože oružje.</p>
<p>Na promjenu stava čečenskih pobunjenika prema borbi za nezavisnošću vjerojatno su utjecala ruska ubojstva vodećih čečenskih vođa. Tako su nakon likvidacije Džohara Dudajeva sredinom devedesetih, ruske posebne snage sigurnosti prošle godine likvidirale njegova nasljednika Aslana Mashadova, potom i njegova nasljednika Abdula Halima Sadulajeva, a prije nekoliko dana i Šamila Basajeva koji je preuzeo odgovornost za niz brutalnih terorističkih akcija pa tako i za onu u školi u Beslanu kada je stradalo više od 300 osoba, uglavnom djece.</p>
<p>Čečenija je formalno autonomna republika u sastavu Rusije. Obuhvaća 16 tisuća četvornih kilometara a procjenjuje se da sada ima nešto više od milijun stanovnika. U dva zadnja rata s Rusijom, stradao je značajan dio stanovništva te zemlje koja je svoje najteže razdoblje imala potkraj Drugog svjetskog rata kada ih je Staljin raseljavao diljem tadašnjeg SSSR-a. Preko Čečenije vodi važni naftovodni put kojim se nafta iz kaspijskog bazena transportira do Novorossijska, ruske luke na Crnom moru.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Algoritmi štede i novac i pacijente</p>
<p>Suprotno općem dojmu, broj oboljelih od bolesti štitnjače ne povećava se, ali jako je mnogo raznih bolesti te žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem hormona. Najčešće je riječ o previše ili premalo hormona, hipertireozi, hipotireozi, gušavosti i čvorovima u štitnjači. </p>
<p> U novije vrijeme više se pozornosti posvećuje bolestima štitnjače u trudnoći i urođenoj hipotireozi koja može dovesti do oštećenja ploda. Poremećaji rada štitnjače povezuju se sa slikom zadebljanja (guše) na vratu, ali akademik Zvonko Kusić, predsjednik nedavno osnovanog Hrvatskog društva za štitnjaču, govori da se danas rijetko susreće takva klinička slika bolesne štitnjače. Uvelike to treba zahvaliti jodiranju prehrambene soli (za što su doneseni i zakoni 1953. i 1996. godine koje je inicirao Kusić), ali i brizi koju liječnici posvećuju štitnjači. Katkad, u nastojanju da se isključi bolesna štitnjača kao uzrok niza drugih bolesti, i previše, pa se na pretrage šalju pacijenti kad to baš i nije najnužnije, troši se vrijeme i novac, a u masi pacijenata koji (pre)dugo čekaju na dijagnostičke postupke, vrijeme nepovratno prolazi i za one koji doista imaju nekakav poremećaj. Takva praksa trebala bi postati prošlost nakon što se prihvate smjernice i algoritmi za dijagnostiku poremećaja rada i bolesti štitnjače koje su stručnjaci predložili na prvom našem simpoziju o štitnjači početkom ljeta u organizaciji Društva. </p>
<p>Bolesti štitnjače među najčešćim su poremećajima u čovjeka (posebice žena), koji često utječu na rad drugih organa. Čak 50 posto ljudi ima tzv. čvor na štitnjači, 10 do 20 posto ima okultni (prikriveni) karcinom, a dva do 10 posto razne poremećaje rada štitnjače. U pogledu dijagnostike i liječenja postoje oprečni stavovi, na primjer je li potrebna citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka svih i najmanjih čvorova, određivanje razine hormona štitnjače, uporaba ultrazvuka u zdravih osoba i drugo. Razvoj znanosti i tehnologije omogućuje otkrivanje i bolesti koja ne pokazuje simptome, a liječnici se nerijetko ne slažu treba li neke od poremećaja liječiti, čak i dijagnosticirati. Očito je sazrelo vrijeme za donošenje znanstveno i stručno utemeljenih smjernica i algoritama, čime bi se olakšao rad liječnicima i osigurala brža i točnija dijagnoza, te, što je najvažnije - odgovarajuću skrb o bolesnicima, ističe akademik Kusić, stručnjak za štitnjaču koji je, kao predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KB Sestara milosrdnica, pokrenuo osnivanje spomenutog društva i organizirao simpozij. To je i prvi ozbiljan korak u pokušaju da se ublaži pritisak mnoštva pacijenata na laboratorije gdje se određuje razina hormona štitnjače, kao glavni indikator bolesti.</p>
<p>Osnovni je problem brojnost bolesti štitnjače. Testovi dokazivanja među najčešće su izvođenim analizama. Javnost je dobrano senzibilizirana kad je u pitanju štitnjača i svatko očekuje da ga se temeljito obradi prema svim parametrima, i to ne jednom. Testove naručuju liječnici raznih specijalnosti, a u nedostatku algoritama, upućuju pacijente na pretrage i zbog vlastite sigurnosti. </p>
<p>Dakle, osim što će omogućiti brže dijagnosticiranje za one koji doista imaju bolest štitnjače, algoritmi će biti i u funkciji brzoga i stručnog informiranja liječnika, osobito primarne zdravstvene zaštite, o novostima u struci. Algoritmi su podložni promjenama u skladu s novim spoznajama, i pogrešno je mišljenje da se njima nešto želi ograničiti i uskratiti u ime štednje u zdravstvu. Naprotiv, kaže akademik Kusić, ubrzat će se probir (screening) i dijagnostika oboljelih. Algoritmi i smjernice trebali bi smanjiti pritisak pacijenata (laički uvjerenih da je njihov problem bolest štitnjače) komu podliježu liječnici. Dijagnostika im ovdje vrlo često služi da bi pacijente uvjerili da ne boluju na štitnjaču. No nisu algoritmi nešto što treba slijepo slijediti, jer svaki je pacijent slučaj za sebe. Treba samo dobro procijeniti koji je postupak kome najpotrebniji, i tako stati na kraj praksi nekritično brojnim pretragama koje pojedinačno nisu skupe, ali ih je previše. To je izmaknulo kontroli, kaže Kusić, pa se pretrage ne koncentriraju na doista bolesne. </p>
<p>Algoritmi će biti objavljeni na web-stranici društva čime se otvara svojevrsna javna rasprava među stručnjacima. Predložit će se također dvije vrste screeninga, trudnica u ranoj trudnoći i žena iznad 50 godina. Obrazloženje za prve je kod hiopotireoze u trudnica povećana učestalost pobačaja, mrtvorođenih i perinatalne smrtnosti, te zaostajanje u psihomotoričkom razvoju djeteta. U žena starijih od 50 godina hipotireoza može biti u vezi s povišenim masnoćama u krvi i rizikom od ateroskleroze i infarkta miokarda, a hipertireoza s povećanom pojavom fibrilacije srca i smanjenjem gustoće kostiju.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Operacija vraća osmijeh</p>
<p>Kirurgija dojki ženama zaista može promijeniti život. Tea Devčić operirala je rak dojke metodom očuvanja kožnog pokrivača i opet je ponosna na svoje grudi</p>
<p>Žene su oduvijek bile inspiracija umjetnicima, a osim očiju, kose i stasa, kao njihov najljepši atribut isticane su grudi. One, mnogi će reći, ženu čine ženom i majkom. Ne čudi stoga što mnoge koje obole od raka dojke padaju u depresiju, jer ako im se one trebaju zbog bolesti odstraniti, žene osjećaju da gube najvažniji dio tijela. Mnoge zapadaju u teška psihička stanja, osjećaju se bezvrijedno i neprivlačno... Tako ne treba biti, poručuju liječnici, jer medicina, odnosno kirurgija dojke (posebno plastična), ženama vraća osmijeh na lice. Potvrđuje to i Tea Devčić koja je u petom desetljeću života zbog karcinoma ostala bez jedne i gotovo pola druge dojke. Iako je, kaže, obavila brojne preglede dojki - od ultrazvuka do mamografije, nitko joj u Čakovcu nije dijagnosticirao rak. »Uvjeravali su me da su sve snimke ‘čiste’ i da se ne trebam brinuti, ali ja sam znala da nešto ne valja«, kaže Tea. Dodaje da se zaputila u zagrebačku privatnu polikliniku gdje joj je dr. Ljerka Eljuga dijagnosticirala rak. Odmah je poduzela sve da počne s liječenjem i uspjela u tome, zahvaljujući vrsnim liječnicima. »Operirana sam i istodobno su mi rekonstruirali grudi koje su nadomještene silikonskim implantatima«, otkriva Tea. Ponosno ističe da je zahvat prošao vrlo dobro, a kirurzi su obavili posao bez zamjerke, pa je ona i nadalje ponosna na svoje grudi. Bolesno je tkivo zamijenjeno zdravim, pa opet može uživati u kupnji lijepih grudnjaka. »Ponosna sam na svoja prsa i svima to kažem, nije me sram pokazati kako izgledaju čak ni kada ih ‘zaogrnem’ grudnjakom«. Svima bi preporučila takav način rješavanja problema, jer ne osjećate da ste išta izgubili, nego samo opet vratili zdravlje. Tea dodaje da ona pazi na svoje zdravlje, ali joj ipak nije jasno kako je dobila rak kada ga u njezinoj obitelji nitko nije imao. </p>
<p>Prema riječima dr. Ljerke Eljuge, onkologinje i radioterapeutkinje, te ravnateljice Poliklinike »Eljuga«, rak dojke najčešći je zloćudni tumor i vodeći uzrok smrtnosti u žena u svim razvijenim zemljama. Godišnje se u svijetu otkrije sto tisuća novooboljelih, a najveću stopu bilježe Sjeverna Amerika, Australija, zapadna Europa i posebno Nizozemska. Unazad 20 godina i Hrvatska se zbog te bolesti ubraja u zemlje s visokom stopom pobola. Bolest najčešće pogađa žene iznad 40 godina ali sve je više i novooboljelih mlađih pacijentica. Najbolja je prevencija redovita kontrola dojki. Dr. Eljuga kaže kako znanost do danas nije otkrila jedinstveni uzrok bilo koje vrste raka, pa tako ni onoga dojke. Na to utječe mnogo rizičnih elemenata od genetike, hormona do prehrane, tjelesne težine... No, nikada nije odgovoran niti dovoljan samo jedan uzrok za bolest! </p>
<p>Fiziološki je ženska dojka već od puberteta pod kontrolom različitih hormona, a središnju ulogu ima estrogen. Potonji je odgovoran za razvoj mliječnih kanala iz čijeg epitela nastaje najčešći oblik raka dok je progesteron prijeko potreban za razvoj lobula (režnjića) mogućih polazišta raka dojke. Najaktivniji estrogen je tzv. estradiol, a najpotentniji androgen kod žena je testosteron – muški spolni hormon. »U perifernom tkivu, osobitom masnom, postoji enzim koji pretvara androgene u estrogene i zato je nakon menopauze (kad prestaje rad jajnika) kod žena taj izvor estrogena jako važan«. Dr. Eljuga kaže da su rizici za bolest ponajprije starija dob (od 45 do 65 godina) pojavnost tumora u obitelji, i to prve linije krvnih srodnika. Također se javlja ako su majka, sestra ili kćer imale obostrani rak dojke u razdoblju prije menopauze. Rizik pobola krvnog srodnika je devet puta veći u žena s obiteljskom anamnezom raka grlića maternice, njezina trupa, odnosno debelog crijeva. Također su u većoj opasnosti žene kod kojih se bilježi rana prva menstruacija, prekomjerna tjelesna težina i trudnoća nakon tridesete. Masna hrana, posebno ona bogata bjelančevinama životinjskog porijekla, može biti okidač za nastanak bolesti. Deblje osobe imaju više masnog tkiva u kojem se gomilaju toksini, pa su podložnije stalnom izvoru kancerogenih tvari. Dokazano je da visok unos ugljikohidrata zamjetnoga glikemijskog indeksa (povisuje razinu šećera u krvi) dovodi do ubrzanja razvoja raka. Tjelesna neaktivnost je također jedan od uzročnika, jer fizički neaktivne žene imaju višu razinu estrogena u krvi, deblje su i s većim udjelom abdominalne masti, te slabijim imunološkim sustavom. Dugotrajno uzimanje kontracepcijske i hormonske nadomjesne terapije (do 10 godina) povisuje, iako ne u velikoj mjeri, rizik od te bolesti. Potonja je izlječiva kada se rano dijagnosticira, jer se tumori do jednog centimetra smatraju dobrom prognozom, ističe liječnica. Objašnjava da pojava tumora znači nekontrolirano bujanje stanica. Uzrok takvog procesa točno se ne zna, ali se pretpostavlja da je, među inim, odgovoran i stil života. Dr. Eljuga kaže da je najvažnija briga o zdravlju, to više što se mali tumori mogu otkriti samo sofisticiranom opremom od ultrazvuka i mamografije, citopunkcije i drugih. Liječnica ističe da nijedna metoda nije sto posto sigurna i zato su preventivne kontrole važne. </p>
<p>Palpacija, opipavanje dojke, jedan je od njih i svaka žena to treba redovito činiti. Uz dobro osvjetljenje stanite pred zrcalo, ruku ispruženih uz tijelo, i potom ih podignite, te okrećite se s jedne na drugu stranu da biste vidjeli dojke u zrcalu iz raznih kutova. Provjerite jesu li simetrične i imaju li možda udubljenja ili promjena na koži bradavica. Provjerite također ima li promjena u veličini jedne od dojki te jesu li vene na njima ispupčenije no obično. Manja razlika u veličini nije značajna, jer je prisutna među mnogim ženama. Potom lezite udobno na krevet, a jastuk stavite pod glavu. Pregledajte jednu pa drugu dojku. Kako biste najbolje pregledali desnu dojku stavite jastuk ili složeni ručnik ispod desne lopatice i istodobno podignite desnu ruku iznad glave. Tako je dojka najtanja i najlakše ju je pregledati. Koristite desnu ruku za pregled lijeve dojke i obratno. Ruku koju ne koristite stavite pod glavu, a opipavanje radite spojenim prstima i njihovim pljosnatim dužinskim dijelom, a ne vršcima. Pregled ponovite i na drugoj dojci. </p>
<p>To je jedan od preventivnih načina samopregleda, iako pojava tumora ne mora uopće biti »opipljiva«. Kada već nastane i pristupi se operacijskom zahvatu, primeran je neki od oblika rekonstrukcije dojke je primarna, kaže doktor Davor Mijatović, konzultant Poliklinike »Eljuga« i specijalist plastične i opće kirurgije. Potonja se, ističe kirurg, radi odmah u istom operacijskom zahvatu, i to nakon što je uklonjen tumor uz tzv. očuvanje kožnog pokrivača. Bolesno se žljezdano tkivo odstranjuje, a potom se rekonstruira volumen dojke. To se postiže umetanjem silikonskih implantata ispod velikoga grudnog mišića i kože. Zamjetan broj njihovih pacijentica odlučuje se za takvu rekonstrukciju dojke koja u prosjeku traje nešto više od dva sata uz minimalnu mogućnost komplikacija. </p>
<p>Dojka se može rekonstruirati i dijelovima tkiva s leđnog mišića i trbuha. Primarna rekonstrukcija dojki u nas se rjeđe izvodi, iako je to na zapadu standardan postupak. Da je dobar potvrđuje istraživanje britanskog društva za plastičnu kirurgiju koje je pokazalo da nakon klasične operacije odstranjenja dojke može ostati čak deset posto potencijalno opasnoga žljezdanog tkiva ,pa preporučuje operacije s očuvanjem kožnog pokrivača! U nas je takav postupak još neprepoznat, čime bi se, među ostalim, trebali pozabaviti liječnici primarne zdravstvene zaštite, smatra dr. Mijatović. Ponajprije informiranjem oboljelih žena o mogućnostima i načinima nadomjeska dojke. U Hrvatskoj su još zastupljenije sekundarne rekonstrukcije dojke, odnosno operacije nadomjeska nakon nekog vremena. To može biti tjedan, mjesec pa i više godina, pojašnjava dr. Mijatović, i dodaje: »Primarna rekonstrukcija ne treba biti ekskluziva malog broja stručnjaka, nego kirurška praksa koja će ženama dati najbolje. To više što su mišljenja dvojbena o tome da silikonski implantati nemaju veze s novim pobolom od raka, kao i autoimunim bolestima«. Iza tih tvrdnji, kaže, stoji Američka agencija za hranu i lijekove.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Alkohol i brzina odnijeli 7 života</p>
<p>U Puli je zbog brzine i alkohola poginulo dvoje 23-godišnjaka. Kod Jadranova je brzina i nepropisno pretjecanje odnijelo život 22- godišnjeg vozača. U Marčanu kod Varaždina poginula je 15- godišnja pješakinja, a kod Jastrebarskog 22-godišnji motociklist </p>
<p>PULA, CRIKVENICA</p>
<p> - Na pulskoj obilaznici, Cesti prekomorskih brigada u nedjelju ujutro oko 7 sati u teškoj prometnoj nesreći poginulo je dvoje mladih Puljana, Julija Bilić i Borislav Bošnjak, oboje 23 godišnjaci, kada se njihov osobni automobil »opel vectra« zabio u stablo u još nerazjašnjenim okolnostima.</p>
<p> Prema izvješću iz Policijske uprave istarske još je dvoje mladih Boris Makota (25) i Mladen Franković (21), oboje iz Pule, teško ozlijeđeno i nalaze se u Općoj bolnici Pula.</p>
<p> Pretpostavlja se da je automobilom upravljala Julija Bilić, koja je poginula na mjestu nesreće, dok je Borislav Bošnjak preminuo u pulskoj bolnici sat vremena nakon nesreće. Okolnosti pod kojim se nesreća dogodila policija još uvijek istražuje. »Opel vectra« u kojoj je poginulo dvoje mladih Puljana kretala se iz pravca Verudele prema Šijani te je iz nepoznatih razloga prešla na lijevu stranu ceste, sišla s kolnika i svom silinom udarila u stablo. Policija moli eventualne očevidce da im pomognu u istrazi te da se jave u najbližu policijsku postaju ili nazovu 92. Očevid su obavili policijski djelatnici i istražni sudac Ivica Stanić. </p>
<p> Dario Jakovac (22) iz Jadranova poginuo je u nedjelju oko 5.55 sati u prometnoj nesreći koja se dogodila na Jadranskoj magistrali u mjestu Germani između Šmrike i Jadranova. Dario je prema Jadranovu upravljao »fiatom punto«, RI 915-LJ. i na jednom prijevoju na mjestu nedozvoljenom za pretjecanje preko pune crte preticao za sada nepoznato vozilo.</p>
<p> Zbog neprilagođene brzine izgubio je kontrolu nad upravljačem te pri povratku na svoju stranu kolnika otišao suviše desno te izletio u provaliju duboku desetak metara. Pri tom je Dario Jakovac ispao iz vozila. U »fiatu« je, uz vozača, bio i njegov 19-godišnji brat Mario, koji je srećom ostao neozlijeđen i još jedan mladić koji je zadobio lakše ozljede. Liječnici Hitne pomoći po dolasku na mjesto nesreće pokušali su reanimirati Daria Jakovca, ali više mu nije bilo pomoći. Očevid na mjestu nesreće obavio je Vlado Bosner, istražni sudac riječkoga Županijskog suda. [Saša Brnabić, Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bugarinu 20 godina za šverc heroina</p>
<p>Ovo je do sada najveća kazna za šverc droge ikada izrečena na hrvatskim sudovima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvojica bugarskih državljana, rođaci Emin Hayati (29) i Yusein Mustafov (30) nepravomoćno su osuđena u petak na osječkom Županijskom sudu na kazne od 20 i 15 godina zavora. </p>
<p>Njih dvojica uhvaćeni su 22. travnja ove godine na graničnom prijelazu Bajakovo kada su u Hrvatsku pokušali unijeti 25 kilograma heroina, vrlo visoke čistoće. Pretpostavlja se da su dvojica bili samo »kuriri«, ali na policiji kao niti pred sudom nisu priznali za koga su radili.</p>
<p> Prema Uskokovoj optužnici Bugari su heroin kupili u Prištini, a trebao je biti prodan na zagrebačkom narko tržištu. Drogu pakiranu u 51 paket, vozili su u prtljažniku automobila »opel zafira« bugarskih registracijskih oznaka. </p>
<p>Oba okrivljenika poricali su kazneno djelo za koje ih se tereti. Hayati je rekao da je na tržnici u Sofiji upoznao jednog čovjeka, kojem nezna ni prezime, a taj mu je ponudio da iz Prištine preveze numizmatički novac u Austriju. U Prištini, tvrdi nije provjerio što su mu stavli pod sjedalo automobila, a nije znao da je riječ o drogi. </p>
<p>Osim što su osuđeni na visoke zatvorske kazne Bugarima je trajno zabranjen ulaz u Hrvatsku. </p>
<p>Ovo je inače do sada najveća kazna za šverc droge ikada izrečena na hrvatskim sudovima. Prije četiri godine na splitskom Županijskom sudu na 20 godina zatvora osuđen je Željko Kalebić ali njemu je u visinu presude uračunata i kazna za »pranje novca«. [D.G]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Na dva mjesta opožareno 66 hektara</p>
<p>PREMANTURA</p>
<p> - Na području šume Vrčevan u Općini Ližnjan dva kanadera u subotu ujutro uz pomoć vatrogasaca gasili su požar koji je progutao šest hektara borove šume i niskog raslinja. U opasnosti su bile i obližnje vikendice, no pravovremenom reakcijom gasitelja su spašene. Bizarno u cijeloj situaciji je to što su turisti gumenjacima ometali kanadere dok su se ounili morskom vodom te je morala intervenirati pomorska policija. U subotu navečer oko 22 sata buknuo je još jedan požar u južnoj Istri, koji je progutao, razbuktan burom, 60 hektara površine u okolici Premanture na području Gomila. U akciji gašenja koja je trajala do jutarnjih sati te je okončana tek dolaskom kanadera, sudjelovala su 22 vatrogasna vozila, 60 vatrogasaca i 50-ak mještana, a jedan od vatrogasaca je lakše ozlijeđen. U požaru su izgorjela i tri električna stupa pa je dio Premanture bio bez struje, a u opasnosti je bilo i više objekata, od kojih najviše štala s kozama, koji su na sreću spašeni. Prve procjene o šteti govore o 30 tisuća kuna štete. </p>
<p>Ove godine istarski vatrogasci imali su više od 400 intervencija od čega 212 požara.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Autom usmrtio djevojku na nogostupu</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se u nedjelju nešto iza ponoći dogodila u Marčanu smrtno je stradala 15-godišnja Helena Banfić iz Vratna Donjeg. Do nesreće je došlo kad S. M. (22) nije držao dovoljan razmak između vozila, pa je svojim automobilom udario u automobil koji je vozio M. K. (20), koji je ispred njega skretao u sporednu ulicu. Automobil mlađeg vozača je od siline udarca odbačen na suprotnu stranu ceste i udario u 15-godišnjakinju i njezinog dvije godine starijeg prijatelja Dalibora K., koji su sjedili na nogostupu ispred lokala. Djevojka je od zadobivenih ozljeda preminula na mjestu nesreće, dok je njezin prijatelj lakše ozlijeđen. [M.Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Metak u prepone zbog droge?</p>
<p>TUČEPI</p>
<p> - U subotu ujutro oko 5,50 sati u Tučepima, ispred kuće u Ulici blato, došlo je do pucnjave u kojoj je 29-godišnjak zadobio prostrijelnu ranu lijeve prepone. Policija je obavila očevid, A teško ozlijeđeni 29-godišnjak je žurno prebačen u splitsku KB gdje mu je pružena pomoć. Na obradu u Policijsku postaju u Makarskoj privedene su 4 osobe. U neposrednoj blizini kuće ispred koje je došlo do pucnjave pronađena je torba sa manjom količinom droge. [N.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Preživio skok bez padobrana!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na aerodromu Lučko, u nedjelju oko 15.30 sati, teško je stradao padobranac, kada mu se pri skoku nije otvorio padobran. Kako je do nesreće došlo nitko nije mogao sa sigurnošću reći, no ostaje činjenica da se 35-godišnjem padobrancu nije se otvorio padobran nakon skoka. Nitko nije vjerovao da će pad preživjeti, ali prošao je sa teškim tjelesnim ozljedama. Na mjesto događaja ubrzo je stigla ekipe hitne medicinske pomoći koje je unesrećenog prevezla u Traumatološku bolnicu u Zagreb. Uzroci će bit poznati tek nakon obavljenog očevida. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Poljoprivrednicima i do 2,5 milijuna kuna</p>
<p>Za poljoprivredu i ruralni razvitak namijenjeno je ukupno 33 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je u rekordnom roku u odnosu na druge tranzicijske zemlje stvorila pretpostavke za raspisivanje natječaja, koji će biti objavljen ovaj tjedan, za prijavu projekata za korištenje sredstva SAPARD potpore, kazao je Vjesniku ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković.</p>
<p>Riječ je o posebnom pretpristupnom programu Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvitak. Udio sufinanciranja projekta SAPARD programa je 50 posto od ukupne investicije (bez PDV-a).</p>
<p>Korisnici SAPARD-a u Hrvatskoj mogu računati na ukupno 33,4 milijuna eura, od kojih je 75 posto osigurala EU, a 25 posto Hrvatska.</p>
<p>Ministar kaže da je važno da se na natječaje Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu poljoprivredi prijavi što više programa, kako bi bili što uspješniji u povlačenju sredstava iz SAPARD-a, jer će nam ovaj projekt biti ulaznica za ostale EU fondove kao što je IPARD, koji će dogodine naslijediti SAPARD.</p>
<p>Naime, SAPARD program namijenjen je državama kandidatima za punopravno članstvo u EU kao podrška strukturnim reformama poljoprivrednog sektora te mjerama usklađivanja sa zakonodavstvom EU.</p>
<p>Prioritetni sektori kroz SAPARD program su mlijeko i mliječni proizvodi, meso i ribarstvo. Krajnji korisnici potpore su fizičke i pravne osobe u privatnom vlasništvu, registrirane za spomenute djelatnosti. Za sektor mljekarstva i prerade voća i povrća korisnici su mala i srednja poduzeća. Najveći iznos potpore po jednom korisniku je dva i pol milijuna kuna.</p>
<p>No, objekti koji imaju EU izvozni broj ne mogu biti korisnici SAPARD programa. Osim toga, podnositelji zahtjeva ne smije imati dugova prema državnom proračunu.</p>
<p>Dozvoljeni troškovi u sklopu SAPARD programa su nova oprema i mehanizacija, uključujući i računalnu opremu i programe, novi materijal za izgradnju, troškove projekte dokumentacije... Dozvoljeni troškovi ne uključuju PDV, a troškovi moraju potjecati iz Hrvatske ili zemalja EU.</p>
<p>Nedozvoljeni troškovi se odnose na kupnju zemljišta i postojećih zgrada, povrat PDV-a, kupnju rabljene mehanizacije i opreme, troškove koji nisu u skladu s javnom nabavom roba, kupnju vozila, troškove promocije i istraživanja kao cijenu vlastitog rada.</p>
<p>Zahtjevni su kriteriji iz projekta koji se tiču sektora mljekarstva, mesa i peradi. Korisnik SAPARD-a mora imati 20 muznih krava, odnosno 40 grla stoke, 100 svinja ili tisuću tovljenika po turnusu, 10.000 kokoši nesilica...</p>
<p>»Korisnici koji započinju proizvodnju moraju u svom poslovnom planu pokazati da će po završetku projekta imati navedeni broj stoke«, zaključuje Čobanković.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatima ponuđena izgradnja devet marina </p>
<p>Godišnja gospodarska razmjena Hrvatske i Crne Gore iznosi 70 milijuna dolara </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Nakon osamostaljenja i međunarodnog priznanja Crna Gora postala je još privlačnija stranim investitorima među kojima su do sada prednjačili Rusi, Talijani i Irci. Hrvatska je u toj zemlji prisutna sa četrdesetak svojih tvrtki. Iako je godišnja gospodarska razmjena na razini 70 milijuna američkih dolara, pravih ulaganja sa hrvatske strane još uvijek je malo. Prigodom prošlotjednog posjeta hrvatskih gospdarstvenika predvođenih predsjednikom Hrvatske gospdarske komore Nadanom Vidoševićem, Crnogorci su predstavili što trenutno nude stranim investitorima. </p>
<p>Toga, obzirom da je Crna Gora kroz »vaučersku privatizaciju« do sada privatizorala 80 posto državnog kapitala nije ostalo puno, no radi se o vrijednim gospdarskim subjektima. Investirorima se nude mega-tvrtka Plantaže poznata po proizvodnji visokokvalitetnog vina »Vranac«, Željezara Nikšić, Luka Bar, Elektropivreda Crne Gore, Željeznica Crne Gore, tvrtke Crna Gora put, tvornica elektroničkih, telekomunikacijskih, raketinih i radarskih uređaja Optel u Pljevlji.</p>
<p>Nadalje nudi se i Institut dr. Simo Milošević u Igalu u sklopu kojeg se nalazi hotelski kompleks i objekti za zdrastveni turizam, hotel Galeb u Ulcinju. Početna cijena hotela Galeb kategorije tri zvjezdice sa pripadajućih pet vila i ukupno 395 ležaja te zemljištem površine 20.318 četvornih metara iznosi 4,95 milijuna eura.</p>
<p>Od greenfield investcija Crnogorci su hrvatskom izaslanstvu gospdarstvenika ponudili gradnju čak devet marina, od kojih bi jedna bila na rtu Kobila na Prevlaci, te ulaganja u hotelsko-turističke kapacitete posebice na ulcinjskoj rivijeri - tvrtku Valdanos, komplesk Ada Bojana i Velike plaže koja zauzima 14 kilometara obale. </p>
<p>Hrvatske građevinare trebali bi zainteresirati projekti gradnje autoceste i rekonstrukcija željeničke pruge kroz Crnu Goru na relaciji Bar – Beograd, gradnja više mini i malih hidroelektrana a posebice mosta Verige koji bi premostio Boku kotorsku. Koliki je interes za ulaganja u Crnu Goru govori i primjer jednog kanadskog ulagača koji u Tivtu namjerava izgraditi mega marinu.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pojeftinile dionice Ericssona, Nokie, Microsofta, Philipsa... </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Eskalacija nasilja na Srednjem istoku i rekordne cijene nafte ojačale su zabrinutosti ulagača, ionako uznemirenih korporativnim zaradama i rastom kamatnih stopa, odvrativši ih od dionica a potaknuvši ih na potragu za imovinom koja predstavlja sigurno utočište za njihov kapital, što je rezultiralo velikim gubitcima na svim najznačajnijim svjetskim tržištima dionica. Od značajnijih se gubitnika isticao Microsoft, čije su dionice potonule za dva posto, nakon što su regulatori Europske unije kaznili tog najvećeg svjetskog proizvođača softvera s 357 milijuna dolara. Među gubitnicama bila je i dionica švedskog Ericssona, oslabivši za 2,7 posto, te ona finske Nokije, koja je izgubila na vrijednosti 1,9 posto nakon pada vrijednosti dionica tehnološkog sektora na američkim i azijskim tržištima. Pojeftinila je i dionica najvećeg europskog proizvođača potrošačke elektroničke opreme Philipsa, za 2,3 posto, nakon što je njegov zajednički ulagački projekt s južnokorejskim LG Electronicsom, LG. Philips izvijestio o rekordnom neto gubitku na kraju tromjesečja uslijed oštrog pada cijena televizora ravnih ekrana i slabije potražnje no što se očekivalo s obzirom na Svjetsko nogometno prvenstvo.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Metronet izdaje korporativne obveznice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odobrila je zagrebačkoj tvrtki Metronet telekomunikacije prospekt za 120 milijuna kuna vrijedno izdanje korporativnih obveznica javnom ponudom, s rokom dospijeća 2009. godine. U rješenju Hanfe navodi se da su Uprava i Nadzorni odbor Metroneta odluku o izdavanju obveznica donijeli su u lipnju ove godine, a izdanje će se smatrati uspješnim ukoliko u razdoblju upisa i uplate bude upisano i uplaćeno minimalno 75 posto upisa cjelokupnog izdanja. Metronet je tvrtka koja pruža telekomunikacijska rješenja poslovnim korisnicima, osnivač i većinski vlasnik joj je Quaestus fond. [Vje]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Na eko-etno stižu proizvodi iz 18 županija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Četvrta izložba proizvoda i usluga ruralnih područja Hrvatske, koja će u organizaciji Hrvatskog farmera i Zagrebačkog velesajma biti održana od 19. do 24. rujna u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, okupit će rekordan broj izlagača iz 18 županija, rečeno je na sjednici organizacijskog odbora te manifestacije. Prije tri godine počelo je skromno s predstavljenjem šest županija, da bi danas imali priredbu u kojoj je zastupljena cijela Hrvatska s proizvodima sela, tradicijskih obrta, ekološkim proizvodima i etno-baštinom. Županije će se uz izloške predstavljati filmovima, izložbama fotografija, suvenira, starim zanatima rukotvorinama, tradicijskim graditeljstvom, autohtonim proizvodima...[S.Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Obveznice HBOR-a na Londonskoj burzi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) izdala je emisiju obveznica na inozemnom tržištu u iznosu od 150 milijuna eura, s rokom dospijeća od 10 godina, te kamatnom stopom od 4,807 posto godišnje, objavio je HBOR-a. Organizator ovog izdanja HBOR-ovih dionica je Deutsche Bank London, a prezentacija obveznica i HBOR-a investitorima organizirana je u Beču, Frankfurtu i Londonu. Obveznice su izlistane na Londonskoj burzi, gdje se njima trguje od 4. srpnja. Sredstva prikupljena ovom emisijom HBOR će koristiti za financiranje svojih kreditnih programa. [Z.H.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Potvrda dobrih odnosa Hrvatske i Velike Britanije</p>
<p>Sanader će se s Blairom sastati u utorak ujutro i razgovarat će o hrvatskom putu u EU te britanskoj potpori hrvatskim naporima da usvoji europske standarde potrebne za punopravno članstvo</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Najavljujući za utorak prvi službeni posjet hrvatskog premijera Velikoj Britaniji, Ivo Sanader je rekao da je to i »vrhunac dosadašnjih odnosa«. Poziv Tonyja Blaira za susret u Londonu za hrvatskog je premijera prilika da se odnosi Hrvatske i Velike Britanije nastave na još višoj razini te da dvije zemlje nastave intenzivnu suradnju koja može donijeti rezultate cijeloj regiji.</p>
<p>Sanader će se s Blairom sastati u utorak ujutro i razgovarat će o hrvatskom putu u EU te britanskoj potpori hrvatskim naporima da usvoji europske standarde potrebne za punopravno članstvo. </p>
<p>London je, nakon rješenja »slučaja Gotovina«, zadovoljan hrvatskom kooperativnošću s Haagom, ali i angažmanom naše države u regiji. Velika Britanija izrazito cijeni napore sadašnje vlade jer nije okrenuta samo prema Uniji, nego i regiji te što Hrvatska u budućnosti može biti pravi most između Unije i jugoistoka Europe. Sanader i Blair i dosad su se susretali na međunarodnim skupovima, a posljednji put u Londonu prije nekoliko mjeseci kad je Britanija predsjedala Unijom. Blair je i tada dao punu potporu Hrvatskoj i zauzeo se za daljnje širenje Unije. Ovo je, međutim, prvi službeni susret dvojice premijera. </p>
<p>Za vrijeme dvodnevnog posjeta Britaniji Sanader će se susresti i s poslovnim ljudima iz londonskog Cityja. Održat će im govor i predstaviti članove hrvatskog izaslanstva, potpredsjednika Vlade Damira Polančeca te ministre Božu Biškupića i Anu Lovrin. </p>
<p>Sanader će u utorak govoriti i u Međunarodnom institutu za strateške studije na temu »Hrvatska, 28. članica EU-a«. </p>
<p>U srijedu će u Bank of England biti predstavljeno hrvatsko gospodarstvo, a britanski domaćini će govoriti o mogućnosti britanskog investiranja u Hrvatsku. Posjet hrvatskog izaslanstva Londonu dokaz je dobrih hrvatsko-britanskih odnosa, što u posljednje vrijeme naglašavaju i Britanci. Odnose Hrvatske i Britanije opterećivao je »slučaj Gotovina«, a nesuradnja stare vlasti s Haagom rezultirala je time da hrvatski premijer dosad nije bio službeno pozvan u Downing street. Nakon pozitivnog izvješća glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, odnosi Londona i Zagreba su potpuno neopterećeni bilo kakvim krupnijim problemom. </p>
<p>Upravo za vrijeme britanskog predsjedanja Hrvatska je počela pregovore s Europskom unijom, a prvi znaci zatopljenja odnosa, pokvarenih djelomično zbog hrvatske nesuradnje s Haagom za vrijeme prošle vlasti, vidjeli su se nakon susreta Ive Sanadera i Blairova zamjenika Johna Prescota u Gdansku prije godinu dana.</p>
<p>Gospodarski odnosi još uvijek nisu dosegli razinu koja je realna, a robna razmjena iznosi 470 milijuna dolara s tim da Hrvatska izvozi robe u iznosu od 124 milijuna dolara, a uvozi za 347 milijuna dolara.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Najbolji turistički vikend do sada!</p>
<p>U nedjelju popodne na većini cesta, prema informacijama HAK-a, vozilo se bez zastoja, a promet je bio pojačan na glavnim spojnicama između obale i unutrašnjosti</p>
<p>Protekli vikend, koji se vodi kao službeni početak sezone, u Hrvatskoj je obilježen najvećim valom turista ove godine. Od petka do nedjelje u Hrvatsku je ušlo gotovo 900.000 putnika, a prema podacima MUP-a, graničnim prijelazima prošlo je više od 282.000 vozila. Istodobno, zemlju je napustilo 207.685 vozila, odnosno više od 700.000 putnika.</p>
<p>Rekordne brojke rezultirale su stvaranjem gužvi i zastoja na prometnicama. Najgore je bilo u subotu kad je od graničnog prijelaza Macelj do Krapine, zbog neizgrađenog punog profila ceste, bila 20 kilometara duga kolona, te kod južnog ulaza tunela »Sveti Rok«, gdje su zabilježene kolone dugačke 15 kilometara. </p>
<p>Već nekoliko vikenda tuneli »Mala Kapela« i »Sveti Rok« u ranim jutarnjim satima otvaraju se za promet samo prema jugu, ali kad dođe do prevelikog zasićenja na obilaznim pravcima preko čvora Sveti Rok u smjeru sjevera, tuneli se otvaraju za oba smjera. Da nije ovakvog preusmjeravanja prometa, gužve bi bile i veće. Ni pred Zagrebom nije bilo ništa lakše jer su kilometarske kolone bile i kod naplatnih postaja u Lučkom. Vikend je u splitskoj zračnoj luci ponovo zaključen dobrim rezultatima. U subotu je zabilježeno čak 96 slijetanja i polijetanja zrakoplova, nedjeljni rezultat svodi se na njih 45, a kroz luku je prošlo više od 25.000 putnika.</p>
<p>U splitskoj gradskoj luci najveće gužve bile su u subotu od sedam do devet sati te od 11 do 14. Kolona automobila protezala se do samog ulaza u grad. Zahvaljujući dobroj organizaciji Jadrolinije, na ukrcaj se nije dugo čekalo, a prema riječima Jadrolinijina koordinatora za treće plovno područje Ante Mrvice, uvedeno je i pet dodatnih linija: tri za Šoltu te po jedna za Stari Grad na Hvaru i Supetar na Braču. </p>
<p>Nedjelja je tradicionalno bila mirnija, bez prometnih čepova i velike navale turista, kako u splitskoj gradskoj luci tako i na hrvatskim prometnicama.</p>
<p>Na graničnim prijelazima Rupa, Pasjak, Kaštel, Plovanija, Županja i Macelj u nedjelju popodne zabilježen je pojačan putnički promet u oba smjera, a na ulazu graničnog prijelaza Doljani-Metković čekalo se oko 40 minuta.</p>
<p>Na većini cesta u nedjelju se vozilo bez zastoja, a promet je bio pojačan na glavnim spojnicama između obale i unutrašnjosti. Tako je pred sjevernim ulazom u tunel Sveti Rok kolona bila duga oko četiri kilometra. No promet je bio vrlo gust na završetku autoceste Zagreb-Macelj, kod Velike Vesi, gdje su na njega utjecala radilišta sa svojom privremenom signalizacijom. [M. Jurković/ B. Terglav]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Đuro Đaković« povlači svoje radnike iz Libanona </p>
<p>Radnici »Đure Đakovića« u Libanonu rade u Chekki</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka »Đuro Đaković« odlučila je zbog pogoršanja stanja u Libanonu obustaviti svoje radove na tom području i povući radnike, priopćeno je u subotu iz sjedišta tvrtke u Slavonskom Brodu.</p>
<p>»Zbog novonastale situacije, na jutrošnjem sastanku održanom na gradilištu u Chekki u Libanonu, na kojem su, uz nazočnost investitora, bili i predstavnici izvođača radova iz Njemačke, Austrije te podružnice Đuro Đaković Montaža d.d. u Chekki, donesena je zajednička odluka o privremenom obustavljanju radova i pristupanju pripremama za napuštanje Libanona«, stoji u priopćenju.</p>
<p>»O ovoj odluci informirani su Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija te Veleposlanstvo SR Njemačke u Bejrutu i njemačko ministarstvo vanjskih poslova, koji će biti i glavni koordinatori za organizaciju priprema evakuacije radnika«, dodaje se u priopćenju. </p>
<p>U MVPEI-ju su potvrdili da su dobili obavijest o povlačenju radnika iz Libanona te da su u kontaktu s relevantnim zemljama kako bi evakuacija prošla sigurno. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Realizacija Nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece</p>
<p>Vlada je u igralište ove godine uložila 120.00 kuna, no na tomu nećemo stati jer nastavljamo suradnju s Općinom i svetištem i dogodine, kazala je potpredsjednica Vlade</p>
<p>MARIJA BISTRICA</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor u nedjelju je u svetištu Majke Božje Bistričke svečano otvorila dječje igralište.</p>
<p>»Bila mi je izuzetna čast kad sam u ime Vlade i Ministarstva dobila prijedlog da učinimo nešto za ovo prevažno svetište. Posebno zato što će ovo igralište koristiti i djeca tisuća i tisuća hodočasnika iz zemlje i inozemstva koji dolaze u Mariju Bistricu. Vlada je u igralište ove godine uložila 120.00 kuna, no na tome nećemo stati jer nastavljamo suradnju s Općinom i svetištem i dogodine«, rekla je Kosor koja se i igrala s okupljenim mališanima na igralištu. </p>
<p>Potpredsjednici Vlade zahvalio je rektor svetišta, vlč. Zlatko Koren i bistrički načelnik Stjepan Muhek. Općina Marija Bistrica, naime, od ove je godine uključena u akciju Gradovi i općine - prijatelji djece, a resorno je ministarstvo financiralo igralište u sklopu provedbe mjera Nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece 2006. - 2012. </p>
<p>Potpredsjednica Kosor je s predsjednikom saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivanom Jarnjakom nazočila misnom slavlju u povodu blagdana Gospe Karmelske. Misu u crkvi na otvorenom Bl. kardinala Alojzija Stepinca, u nazočnosti više tisuća vjernika, predvodio je nadbiskup splitsko-makarski, mons. Marin Barišić. Nadbiskup Barišić je naglasio problem depopulacije, navodeći da je u zadnjih 10 godina u Hrvatskoj »nestao jedan Osijek«. [Zoran Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Očekivani prinos - pola milijuna tona</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je otkupna cijena pšenice, nakon povećanja poticaja i određivanje zaštitne cijene od 75 lipa za kilogram, stvar tržišta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako se žetva pšenice ovogodišnjeg roda primiče završnoj fazi, još uvijek nije poznata njezina otkupna cijena. Zasad su istaknute dvije - 80 lipa po kilogramu i 85 lipa. Dakle, više nego lani (92 lipe), kada je država subvencionirala otkup s 10 lipa po kilogramu, ali su poticaji bili manji. Očekivani prinos ove godine je pola milijuna tona, predviđaju u Ministarstvu poljoprivrede. Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, kazao je Vjesniku kako će mlinari na otkupu zaraditi ekstra profit, ali i prisiliti proizvođače da više ne siju pšenicu. Seljački savez traži da se ne pogoduje mlinarima, kojima se po 92 lipe u jeku žetve prodaje stara pšenica (200.000 tona) iz Državnih robnih zaliha, iako je ona na tržištima zemalja u našem okruženju već sada 1,10 kuna po kilogramu. Primjerice, prosječna otkupna cijena pšenice u Sloveniji je 117 eura po toni, u Mađarskoj 96 eura, a u Hrvatskoj 130 eura. S druge strane, Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) poziva proizvođače pšenice da ne predaju pšenicu nego da je uskladište do jeseni jer će tada biti skuplja. Oni su uvjereni su da će pšenica na tržištu od jeseni poskupjeti, a ne postigne li se dogovor s mlinarskom grupacijom, u ZUSSB-u će nastojati da svu seljačku pšenicu otkupi država. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je otkupna cijena, nakon povećanja poticaja s 1650 kuna na 2250 kuna po hektaru i određivanje zaštitne cijene od 75 lipa za kilogram, stvar tržišta. Država je spremna od 1. listopada po zaštitnoj cijeni, koja će se svaki mjesec povećavati za tri lipe po kilogramu na ime troškova skladištenja, otkupiti sve tržišne viškove pšenice. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>92 stana za najteže stradalnike</p>
<p>Investicija je vrijedna 59 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor uručila je u subotu ključeve i rješenje za useljenje u 92 stana u zagrebačkom naselju Špansko hrvatskim ratnim vojnim invalidima i članovima obitelji smrtno stradalih branitelja iz Domovinskog rata. </p>
<p>Kako je kazala, 80 od tih stanova dodijeljeno je u vlasništvo hrvatskim ratnim vojnim invalidima koji imaju od 50 do 100 posto invaliditeta, a 12 obiteljima zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. »Investicija je vrijedna 59 milijuna kuna, a 11,5 milijuna kuna je još utrošeno na sanaciju, jer se zgrada počela graditi još 1998. godine i sanacija je bila nužna zbog neodgovornosti izvoditelja«, rekla je Jadranka Kosor. </p>
<p>Dodjeli je nazočio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>»Stambena izgradnja za stradalnike Domovinskog rata se nastavlja«, dodala je Jadranka Kosor, napominjući da je u tijeku gradnja 191 stana, a priprema se gradnja njih 297. </p>
<p>»Uskoro će biti podijeljeno 12 dovršenih stanova u Sinju, gdje je nedavno dodijeljeno 16 stanova uz još 60 u Slavonskom Brodu. To znači da apsolutno ispunjavamo planiranu dinamiku dodjele za ovu godinu«, istaknula je ministrica.</p>
<p>Kazala je kako veliku poteškoću u stambenoj izgradnji za stradalnike predstavlja činjenica da jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine ne osiguravaju zemljište za tu namjenu iako su to obvezne, pa je Vlada nedavno donijela posebnu odluku o kupnji potrebnih stanova na tržištu. </p>
<p>»Upravo prije nekoliko dana u Varaždinu su dodijeljeni u stanovi za stradalnike Domovinskog rata kupljeni na tržištu«, kazala je. »Ministarstvo branitelja stambeno zbrinjava prema zakonu hrvatske ratne vojne invalide i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih«, objasnila je Kosor. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060717].
|
