NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060617].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 113900 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.06.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nogomet je tiskara novca</p>
<p>Ronaldinho godišnje zaradi 10 milijuna eura, Ibrahimović traži najmanje osam, a Beckham dobiva više od 20 milijuna eura kad se zbroje plaća u Realu i sponzorski ugovori </p>
<p>Stara je izreka da nema biznisa do šoubiznisa, a nogomet je u vrhu svjetske zabave i zarade. Danas kad nam se nogomet servira za doručak, ručak i večeru i kad je Svjetsko prvenstvo ušlo u svaki dom na zemaljskoj kugli, osjeća se moć i privlačnost jedne od »najvažnijih stvari« na globusu. Objedinivši kao ni jedan drugi sport zabavu i novac, nogomet privlači i one koji su odmahivali rukom i u čudu promatrali zanos prosječnog navijača. </p>
<p>»Bubamara« je očarala svijet. U pozadini sveg tog navijačkog zanosa, »gladijatorske« borbe na travnjaku, suza i radosti zbog pobjede ili poraza stoji jedan od najunosnijih svjetskih biznisa. </p>
<p>Mediji, pogotovo televizija, dali su sasvim novu, bogatiju dimenziju nogometnim natjecanjima na kojima zarađuju svi - od prodavača kokica, sokova, vlasnika kafića, restorana, turističkih agencija, hotela, proizvođača sportske opreme, trgovaca, pa i švercera.... Evidentno je da je Mundijal jači od Olimpijskih igara i da su svjetska krovna nogometna organizacija Fifa, ali i europska Uefa, među moćnijim udruženjima u svijetu. Puni su novca, a niz primjera to potvrđuje. Za nastup u prvom krugu kvalifikacija Svjetskog prvenstva svaka država dobiva milijun američkih dolara. Bogatiji savezi primaju ček, a siromašniji skloniji korupciji taj iznos dobivaju u obliku tehnoloških pomagala, gradnje novih terena i educiranja stručnjaka. </p>
<p>Tko dođe na završni turnir poput hrvatske reprezentacije inkasira četiri milijuna američkih dolara, a svaki novi krug donosi još dva milijuna dolara. Uz to, za troškove smještaja na natjecanju svaki savez dobiva milijun dolara. Nije ni čudo da onda HNS pliva u novcu i da je sasvim neovisan. Tomu treba dodati i sponzorski novac. Uspjeh kao magnet djeluje na tvrtke koje odlučuju sponzorirati najbolje. Stoga je priča o nogometu kao najbogatijem sportu lako shvatljiva, i to ne samo na reprezentativnoj nego i klupskoj razini. </p>
<p>Cijelu sezonu pomno se prati Liga prvaka, tu je i Kup Uefe, a i neatraktivni Intertoto kup donosi klubovima zaradu. </p>
<p>Stadioni na prvenstvima u Engleskoj, Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj i Francuskoj iz nedjelje u nedjelju sve su puniji. Novac od pretplatnika i prodanih ulaznica znatan izvor prihoda. Ponos Katalonaca, klub Barcelona, ima više od 80.000 pretplatnika. </p>
<p>No, najunosnije natjecanje je Uefina Liga prvaka. Remi sudioniku vrijedi 450.000 švicarskih franaka, a pobjeda 900.000, plus bonusi za prolaz u novu rundu natjecanja. Nastup u Kupu krovna europska organizacija od ove sezone honorira svakom klubu sa 620.000 švicarskih franaka, dok se u Intertotu utakmica plaća 50.000 franaka. Jednostavno, nogomet je u ekspanziji i poput magneta privlači novac. Ritam potrošnje, međutim, diktiraju veliki poput Milana, Intera, Manchester Uniteda, Chelseae, Bayerna i Real Madrida, a manji klubovi grcaju u novčanim problemima, pogotovo oni kojima su ambicije nerealne. Zadužuju se i dolaze na rub bankrota. Stoga je i Uefa propisala licenciranje klubova kao i strogo poslovanje, ali i infrastrukture, tjeraju čelnike da dobro paze prije nego što potroše novac. Rezultat je da siromašni otpadaju iz utrke, a veliki postaju još jači, još moćniji, još utjecajniji. Nije ni čudo da stoga igrači dobivaju milijunske iznose. Ronaldinho godišnje zaradi desetak milijuna eura, Zlatan Ibrahimović traži najmanje osam milijuna, a David Beckham dobiva više od 20 milijuna kad se zbroje njegova primanja u Realu i bogati sponzorski ugovori. Tjedna plaća Andrija Ševčenka veća je od 140.000 funti, a prijelaz ukrajinskog golgetera iz bogatog Milana u rastrošni klub Chelsea vrijedio je više od 85 milijuna eura. Za mladog sedamnaestogodišnjeg Argentinca Sergija Aguerea ne baš bogati Atletico Madrid morao je Independienteu platiti čak 23 milijuna eura. </p>
<p>Čini se da nema proizvoda koji donosi toliku zaradu. Jednostavno, nogomet je tiskara novca.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Od 1. srpnja neće se naplaćivati pristojba</p>
<p>Komora potvrdila da manipulaciji novcem u ambulantama nema mjesta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 1. srpnja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti više se neće naplaćivati administrativna pristojba, zaključeno je nedavno na skupštini Hrvatske liječničke komore. No, hoće li se medicinski timovi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pridržavati takve odluke? </p>
<p>Jer, kako upozorava Vesna Dulibić, pomoćnica direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), liječnici u ugovornom odnosu obvezni su provoditi zakone, provedbene akte i odredbe ugovora, znači i organizirati naplatu pristojbe. Tko neće poštovati propise izložit će se sankcijama, no one dosad ionako nisu bile primjenjene. </p>
<p>»Sami liječnici se ne protive pristojbama, nego načinu naplate«, rekao nam je dr. Josip Jelić, prvi dopredsjednik Komore. Podsjetio je na probleme koji su se zbog naplate pojavile u ordinacijama. Medicinske sestre su ionako bile opterećene papirologijom, pa im još uz naplatu pristojbi nije ostajalo puno vremena za pacijente. Umjesto previjanja, davanja injekcija i asistencija liječniku, morale su ispisivati potvrde o plaćenoj pristojbi i provjeravati je li pacijent za tekući mjesec ispunio kvotu pristojbi od 30 kuna... Osim toga, manipulaciji novcem u ambulanti nikako nije mjesto. </p>
<p>Komora je već na početku primjene propisa o pristojbama predlagala drukčije modele naplate - biljezima ili naplatom na mjestu dobivanja usluge, prema uputnicama i receptima, u bolnicama kod specijalista ili u ljekarnama. Ljekarne su odmah pokazale dobru volju da odterete ordinacije, jer ionako unose u računala brojeve s recepata i izdaju račune, pa mogu izdavati i račune za pristojbu.</p>
<p>Dulibić u vezi s odlukom koja im je, kao i Ministarstvu, upućena iz Komore, dodaje da ta strukovna organizacija aktivno sudjeluje na radionicama gdje se rasprvalja o reformskim izmjenama u zdravstvu, te je moguće da će se njihovi prijedlozi uzeti u obzir, kao što je to učinjeno i u izradi Strategije razvoja zdravstva. Raspravlja se o raznim mogućnostima, a jedna je i ta da se pristojba naplaćuje kod davatelja usluga. </p>
<p>S mogućim promjenama zakona uskladit će se i provedbeni akti HZZO-a, kaže Dulibić i napominje da u provođenju važećih odredaba dosad nije bilo problema. O bilo kakvim drugim promjenama, što se tiče minimalne i maksimalne visine pristojbe, zasad nema govora.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Poljoprivrednici će plaćati 20 posto osiguranog usjeva</p>
<p>Povećanjem broja osiguranih poljoprivrednih površina, osiguranje usjeva bit će jeftinije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema Prijedlogu zakona o elementarnim nepogodama, koji je Vlada uputila u Sabor, trebao bi se riješiti problem sanacije golemih šteta na poljoprivrednim površinama, jer dosadašnji model zbog promjena u klimi više nije učinkovit.</p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao je Vjesniku da bi prema novom zakonu, u pokriću police osiguranja poljoprivrednih usjeva, proračun pokrivao 40 posto, županija 20 posto, jednako toliko grad ili općina, a 20 posto police osiguranja pokrivali bi sami poljoprivrednici.</p>
<p>Dodao je da je u nekoliko posljednjih godina povećan iznos za osiguranje »tvornice pod otvorenim nebom«, kako se još naziva poljoprivredna proizvodnja.</p>
<p>Primjerice, 2003. osiguravateljima je uplaćeno 68 milijuna kuna (država je sudjelovala sa 17 milijuna kuna), 2004. godine 80 milijuna kuna (država 20 milijuna kuna), a 2005. - 92 milijuna kuna (država 23 milijuna kuna).</p>
<p>Podsjetimo, Ministarstvo po svakoj polici osiguranja plaća 25 posto osiguravateljske premije. Računica pokazuje da bi poljoprivrednici plaćali oko 74 kune hektar osiguranog usjeva (20 posto ukupne cijene od 340 kuna).</p>
<p>Inače, broj osiguranih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj je i dalje simboličan. No, povećanjem broja osiguranih poljoprivrednih površina, osiguranje usjeva bit će jeftinije, napominje Pavić.</p>
<p>U Hrvatskoj ima 22 osiguravajuća društva, ali ni jedno se od njih ne bavi rizičnim osiguranjima šteta od suše. Procijenjene štete od suše na poljoprivrednim usjevima samo su 2003. iznosile više od dvije milijarde kuna.</p>
<p> Pavić kaže da je najveća elementarna nepogoda u poljoprivredi tuča, koja za samo nekoliko minuta - uz neučinkovitu obranu raketama - može uništiti rezultate višegodišnjeg rada.</p>
<p>Višegodišnji nasadi, u prvom redu voćnjaci i vinogradi, mogu se zaštititi mrežama, ali se ratarski usjevi, kao što je slučaj u zemljama Europske unije, obvezno moraju osigurati od elementarne nepogode, zaključuje Pavić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Dubrovački cestari najzaposleniji</p>
<p>Iako je turistička sezona počela, u nekim se gradovima još naveliko rade ceste i ostali infrastrukturni zahvati </p>
<p>DUBROVNIK/RIJEKA/PULA/ZADAR/SPLIT</p>
<p> - Iako su u velikom broju jadranskih gradova za vrijeme sezone zabranjeni veći građevinski zahvati, u nekim se gradovima još naveliko kopaju ceste, radi kanalizacija i ostale instalacije. Tako će primjerice u Dubrovniku, osim tradicionalnih cestarskih zahvata, ovogodišnju sezonu zasigurno obilježiti i buka građevinskih strojeva. </p>
<p>Dubrovački cestari radove se izvode danju, no ne i noću, kada bi se, kako je to praksa vani, trebali obavljati. Turistima kojima ovogodišnje ljetovanje nije prvo u Dubrovniku, već su se na to navikli, posebno na nepostojanje prometne regulacije na mjestima popravaka. No onima koji su prvi put u gradu, radovi na cesti usred dana u sezoni nisu jasni. Posebice ih, kao i Dubrovčane, ljuti mnoštvo rupa na inače lošim prometnicama te šahtovi koji već mjesecima stoje nezavršeni i iznimno su opasni za vozače. </p>
<p>Na području Istre i Kvarnera situacija je nešto bolja, a riječko poglavarstvo zabranilo je građevinske radove od 15. lipnja do 15. rujna. »Za sve nužne radove izvođači moraju dobiti suglasnost gradske uprave, a sve radi sprječavanja mogućeg prometnog kolapsa«, izjavila je pročelnica Odjela za komunalni sustav i uređenje grada Irena Miličević. Istaknula je da ta odluka vrijedi za sve, neovisno o kojim je cestama riječ - upravljaju li njima Hrvatske ceste ili su nerazvrstane. Radovi u sezoni odvijat će se jedino na Ljubljanskoj cesti, i to od raskrižja prema Preluku radi rekonstrukcije ceste, gradnje nogostupa i dosad nepostojeće javne rasvjete. </p>
<p>U Puli, koja nema režim zabrane gradnje ljeti, od 1. lipnja sukladno odluci o komunalnom redu na snazi je zabrana prekapanja glavnih prometnica u užem središtu. </p>
<p>Unatoč početku sezone, radovi gradnji pojedinih dionica brze ceste u Splitsko-dalmatinskoj županiji neće biti obustavljeni. Tri kilometra duga dionica od čvora Podi do čvora Grlo bit će sagrađena do 30. lipnja, a od Poda do Križica (3,5 km) do 30. kolovoza. </p>
<p>U Splitu, koji očekuje još bolje turističke rezultate od prošlogodišnjih, teška mehanizacija i bageri radit će samo na mjestima koja nisu u turističkim zonama. Gradnja lovrinačke ceste trajat će još nekoliko mjeseci, a neće biti obustavljeni ni radovi na velikim stambenim objektima, kao ni na novoj zgradi rodilišta. </p>
<p>Gradnja kanalizacijskog kolektora na turistički atraktivnom potezu od Meštrovićeva šetališta na Mejama do Vile Dalmacije bit će obustavljena do 15. lipnja. Split je spreman za prihvat gostiju u središtu grada, a završeni su i radovi na parkiralištima. [A. H./LJ.M.P./S. B./M. V./M. J./T. Gr.]</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Britanskih 200 milijuna eura za »Dalmaciju«</p>
<p>Britanska grupacija »Investment Property Landmark« namjerava sagraditi novo turističko središte </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Prodajom dugoratske tvornice Dalmacija, koju je za 8,5 milijuna eura kupila jedna britanska tvrtka, označen je i kraj postojanja tog nekad najjačeg proizvođača ferolegura, ali i početak investicijskog ciklusa, vrijednog više od 200 milijuna eura. Toliko će, naime, uložiti britanska grupacija Investment Property Landmark, koja namjerava sagraditi novo turističko središte u Dugom Ratu. Obvezavši se da umjesto tvorničkih ruševina neće niknuti stambena gradnja nego turistički kompleks visoke kategorije s hotelima i nautičarskom lukom, novi vlasnici propale tvornice vjeruju da će Dugi Rat postati najprivlačnija turistička oaza u Dalmaciji. Propalu tvornicu ferolegura službeno je kupila solinska tvrtka »Projekt uvala«, koju je registrirao britanski investitor kako bi se upustio u nadmetanje za kupnju vrijednih tvorničkih nekretnina. </p>
<p>Iza britanskog investitora stoji pak islandska nacionalna banka Landsbank s aktivom od 10 milijardi eura, pa se bivši radnici, od kojih će se tek 104 vratiti na posao, nadaju da se neće ponoviti slučaj zagrebačke Tilije, koja je u nekoliko navrata izigrala Trgovački sud, kupujući tvornicu za koju nije izdvojila ni lipu. Očekuje se da će cijeli projekt biti završen za pet godina.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Golferi ipak stižu</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Punih deset godina govori se o tome kako su Hrvatskoj potrebna golf igrališta i elitni turizam, puno desetljeće sve zapinje na lijepim željama. O golf igralištima ispisane su tisuće kartica novinskog teksta, promijenile su se vlade, no stvari su ostale na početku. </p>
<p>U pravu je istarski župan Ivan Jakovčić kada kaže da je bez golf igrališta istarski turizam nekonkurentan. Prema njihovom, u ovom slučaju preambicioznom, županijskom planu, u Istri su se trebala graditi 23 igrališta, u cijeloj Hrvatskoj spominjalo se čak 50 pogodnih lokacija. </p>
<p>Zastalo se, međutim, na prvom koraku, još krajem devedesetih godina prošlog stoljeća. Kronično sporoj birokraciji pridružile su se i objektivne prepreke - previše privatnih vlasnika posjedovalo je poželjne parcele. Znalo se dogoditi da zemljišta nesuđenih golf igrališta imaju i nekoliko stotina vlasnika - mnogi od njih već su bili pokojni ili raseljeni po svijetu. Niti jedna vlada nije se potrudila da ulagači, civiliziranim državama primjerenim tempom, dovrše investiciju. Štoviše, potencijalni ulagači u golf terene izjavljivali su da se u Hrvatskoj, samo da bi došli do faze gradnje, potroši višestruko više novca nego da kompletno izgrade terene u nekim drugim državama. </p>
<p>Hrvatska, uz ostalo, stremi i elitnom turizmu, a golferi su vjesnici elitizma. Istrani su ipak najbliži prvim pravim terenima - postoji velika mogućnost da se negdje u tercetu Crveni vrh (Savudrija), Marlera (Ližnjan) i Porto Mariccio (Barbariga) ove godine zabije prva lopata. </p>
<p>Sve ostalo bit će nemjerljivo lakše i jeftinije od papirologije.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Europa dvadesetosmorice</p>
<p>Sanader i njegov kabinet ponovo su pokazali da znaju pravila igre koja danas vrijede u Europi i reagirali u pravom trenutku. Europski partneri ovaj su put bili izrazito kooperativni, podrška za Hrvatsku došla je od svih</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Vijest dana iz Bruxellesa glasi ovako: bez obzira na sudbinu europskog ustava, Hrvatska će</p>
<p> - kada završi pregovore - ući u punopravno članstvo Europske unije. Potvrdili su to Ivi Sanaderu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i povjerenik za proširenje Olli Rehn.</p>
<p>Javnost možda malo zna što je sve prethodilo toj izjavi. Posljednjih tjedana Hrvatska se ni kriva ni dužna našla u kompliciranoj situaciji koja joj je naglo zamutila europsku perspektivu. Zbog blokada u donošenju europskog ustava, iz Bruxellesa su se čuli sve češći i energičniji zahtjevi da Unija prvo treba usvojiti ustav, a tek onda razmišljati o daljnjem proširenju. To je, između redaka, značilo da će u međuvremenu biti primljene Bugarska i Rumunjska, a da će Hrvatska ostati u zrakopraznom prostoru.</p>
<p>Trebalo je opet mnogo diplomatske umješnosti i truda uvjeriti europske partnere da stvari oko Hrvatske treba gledati drukčije. Prije svega, Hrvatska je počela pregovore kasnije nego se očekivalo, i to ne svojom pogreškom. Iako su pregovori odgođeni zbog neriješenog »slučaja Gotovina«, pokazalo se da je Hrvatska bila vjerodostojna. Start je za Hrvatsku kasnio i pokazalo se da to nije bilo dobro.</p>
<p>U međuvremenu su pregovori počeli zajedno s Turskom. Hrvatska je dobro odradila prvi dio screeninga, ali je u tom razdoblju pokazala da je i vrlo korisna za Uniju kao stabilizirajući faktor na Balkanu. Inicijative iz Zagreba bile su dobro prihvaćane na europskom jugoistoku i Bruxelles je vidio da Hrvatska zaista postaje prijeko potreban most između Balkana i zapadne Europe.</p>
<p>I dok više nitko nije sumnjao u europsku orijentaciju Hrvatske, problemi su počeli više zbog stanja u samoj Uniji. U trenutku je izgledalo da bi jedna od žrtava mogla biti upravo Hrvatska. I zato je Zagreb morao munjevito reagirati i vidjeti puls Europe, da se ne bi dogodilo da pregovori završe, a kriza zbog ustava blokira europsku sudbinu Hrvatske.</p>
<p>Sanader i njegov kabinet ponovo su pokazali da znaju pravila igre koja danas vrijede u Europi i reagirali u pravom trenutku. Europski partneri ovaj su put bili vrlo kooperativni, i svi su podržali Hrvatsku.</p>
<p>Bruxelles treba Zagrebu, ali i Zagreb treba Bruxellesu. Sada je najvažnije dobro odraditi pregovore, prije svega ubrzati sam proces i tu su nam skloni Finci koji će uskoro preuzeti predsjedanje Unijom. Nakon njih na redu su Nijemci i sljedećih dvanaest mjeseci bit će za Hrvatsku posebno važni. A jasno opredjeljenje da nakon uspješnog završetka pregovora slijedi postupak koji vodi u punopravno članstvo dovoljan su stimulans da se nastavi s ovim poslom.</p>
<p>Dobro je što su se u agitiranje za europsku Hrvatsku uključili i drugi domaći političari. Neki, poput Račana, koji je na čelu Nacionalnog odbora za vođenje pregovora, čak su se i probudili iz zimskog sna i shvatili da se njihov posao radi i u Europi. Izuzetno je dobro da se uključila i Vesna Pusić, političarka koja uživa velik ugled u Europi, prije svega zbog svoje proeuropske orijentacije, ali i ozbiljne znanstvene karijere koja se respektira i u svijetu.</p>
<p>Šteta što Račan ponovo u svom stilu, grčevito želeći uzeti svoj dio kolača, posprdno poručuje Sanaderu neka »on samo nastavi lobirati«, ne shvaćajući očito kako se vodi europska politika u ovom trenutku. Ali to su naše domaće stvari i u ovim ozbiljnim vremenima za budućnost europske Hrvatske šteta ih je i spominjati, jer zapravo ne zaslužuju pozornost.</p>
<p>Hrvatska ima ozbiljnijeg posla. Vodi se grčevita bitka s vremenom i obvezama. Nitko nam tijekom pregovora neće progledati kroz prste i čeka nas još težak posao. Preuzete obveze moramo i provesti u praksi, u samoj Hrvatskoj. Taj cijeli posao treba biti završen 2008., kako bi nam šanse za brzi ulazak u Uniju bile realne.</p>
<p>Iako datum, naravno, nije najvažniji, važno je brzo ući u Uniju. Za vrijeme prošle vlade izgubili smo nepotrebno mnogo vremena, i sada sve treba nadoknaditi. Bit će još i otpora i nesporazuma, u to nema sumnje. Ali, najoptimističnije od svega je to što se sve češće govori o Europi dvadesetosmorice, što znači s Rumunjskom, Bugarskom i Hrvatskom.</p>
<p>S Hrvatskom se danas računa. Svi europski političari već je vide u Uniji. Što naravno ne znači da se možemo uspavati. Obrnuto! Pravi posao je tek pred nama. Ali europska budućnost Hrvatske više nije upitna. Ona je rezultat svega što je učinjeno posljednjih godina, prije svega posljednje dvije godine. Dokazali smo Europi da smo ozbiljni partneri i sad samo moramo »dokazati« sami sebi da preuzete europske obveze možemo i ispuniti. A datum i sve ostalo doći će samo od sebe.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Da se ne pojavi novi »slučaj azbest«</p>
<p>Glasovita Paracelsusova izreka »Sve je otrov, važna je samo količina«, danas bi trebala glasiti: »Sve je otrov, važna je samo količina i veličina čestica«</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Sve je otrov, napisao je prije petstotinjak godina glasoviti švicarski liječnik Theophrastus Bombastus von Hohenheim - Paracelsus (1493.-1541.). »Važna je samo doza (količina).« Zahtijeva li jedno novo tehničko područje, ono nanotehnike, dopunu tog iskaza i zašto?</p>
<p>Sva današnja ključna zbivanja u svijetu pod presnažnim su utjecajem promidžbe i definiranih ključnih riječi. Jedna od najsnažnijih je »nano«. Nanoznanstvenici i nanotehničari oduševljeno nam prikazuju što se sve može postići s nanomaterijalima. No, višekratno je na stranicama ovog dnevnika ukazano da se ti istraživači u pravilu neodgovorno ponašanju kad je u pitanju zdravlje čovjeka i zaštita okoliša. Nanotehničari nikako da se pretvore u nanotehnologe. Često nemaju odgovora na pitanje kako opravdati uložena sredstva u istraživanja (gospodarski aspekt). Poseban je problem što zanemaruju društvene kriterije prosudbe, a u koje se ubrajaju zdravlje čovjeka i zaštita okoliša.</p>
<p>Što su komercijalna dostignuća nanotehnike? Evo nekih. Zahvaljujući nanočesticama, na crjepove se više ne primaju prljavština, ptičji izmet ili alge. Na prozorskim se staklima kapljice kiše odvajaju od podloge poput prekrasnih perli. Sve zahvaljujući, najčešće, titan-dioksidnim nanočesticama.</p>
<p>Titan-dioksid je zdravi dodatak osnovnim sastojcima nekog materijala. Dopušten je i njegov dodir s hranom. Susrećemo ga kao bojilo u ruževima za usne ili zubnim pastama. Ali samo ako su čestice te tvari veličine od nekoliko mikrometara (jedan mikrometar je milijuntinka metra).</p>
<p>Istraživanja njemačke biologinje Kersten Hund-Rinke iz Fraunhofer instituta za molekularnu biologiju i primijenjenu ekologiju pokazala su da bi moglo biti teškoća ugrade li se u neki materijal čestice titan-dioksida manje 100 nanometra (jedan nanometar je milijartinka metra), što označuje granicu veličine nanočestica. Za razliku na mikrorazini čestice te tvari usitnjene na veličinu nanočestica mogle bi biti otrovne. Zašto postaju otrovnima nije potpuno još jasno.</p>
<p>Evo još jednog primjera neodgovornosti, ovaj put svjetski poznatog proizvođača perilica rublja. Taj proizvođač preporučuje za impregniranje protiv bakterija i zadaha uporabu srebrnih nanočestica. Priznaje da se otpadnom vodom te čestice mogu naći u okolišu. Ali nema odgovora na pitanje kako to utječe na okoliš i prirodu.</p>
<p>Zato napokon dobra vijest. U proračunu njemačke vlade za 2006. prvi put su određena sredstva za istraživanje utjecaja nanočestica na zdravlje čovjeka i okoliš. Savezno ministarstvo za istraživanje odvojit će za projekt nazvan »Nanocare« 5 milijuna eura. Očekuje se da će i industrija odvojiti oko 2, 7 milijuna eura za tu svrhu.</p>
<p>Svako tehničko rješenje nudi niz prednosti, ali je popraćeno s nedostacima. I njih treba istražiti da se ne pojavi novi »slučaj azbest«.</p>
<p>A glasovita izreka Paracelsusa u proširenom obliku glasi: »Sve je otrov, važna je samo količina i veličina čestica.«</p>
<p>Autor je redoviti profesor</p>
<p> na Fakultetu strojarstva i brodogradnje </p>
<p>Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Mogući stečaj ne može biti isprika</p>
<p>Neshvatljivo je kako nam se naši sportski eksperti razmeću sramotnim pretjerivanjima o vrijednostima nekih igrača, dok istodobno nemaju novca za obveze prema državnoj blagajni</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ</p>
<p>Ovih je dana pozornost javnosti privukla rasprava o oprostu duga nogometnim klubovima čijim bi vlasnicima postale lokalne samouprave i uprave. Pretvaranjem u dionička društva našim bi se klubovima i državna potraživanja pretvorila u temeljni kapital, odnosno udjele. </p>
<p>Dosita, krajnje je vrijeme riješiti ionako nedefinirani status naših prvoligaških klubova, pa se njihove uprave, u takvim okolnostima, nisu ni upuštale u neko dugoročnije i kvalitetnije poslovanje zbog njihove nejasne budućnosti. Ruku na srce, tko bi se uostalom upuštao u takve zahvate ne poznavajući jasno što ga očekuje u neko bliže ili dalje vrijeme. No, ostaje ipak upitnim smislenost odluke o oprostu njihovih višegodišnjih dugovanja državi, koja, navodno, dostižu 700 milijuna kuna. </p>
<p>Dok neki saborski zastupnici (opozicija!) podižu ruku za radikalno rješavanje problema kroz stečaj dužničkih klubova, drugi (vladajući!) su mišljenja da je razboritije ponuditi klubove u vlasništvo onima koji su spremni investirati u njihovo poslovanje, pa bi eventualni stečaj bio posljedica isključivo lošega poslovanja. </p>
<p>Neshvatljivo je kako se u našoj državi od klubova, koji su sami sebe učinili žrtvama, stvara medijska pozornost zbog vođenja stečajnoga postupka nad njima, da država od medijski prenapuhanih klubova ažurnije ne potražuje isplatu dugovanja, dok se vrlo brzo stane na kraj sitnim dužnicima koji jedva financijski krpaju kraj s krajem. </p>
<p>Neshvatljivo je kako nam se naši sportski eksperti svakodnevno javno razmeću sramotnim pretjerivanjima o vrijednostima nekih igrača, od kojih stvaraju idole, razbacuju se potpisivanjima njihovih bezobrazno visokih ugovora, dok istodobno nemaju sredstava za obveze prema državnoj blagajni. Svaka čast našim klubovima, i Dinamu i Hajduku, Osijeku i Rijeci - vodećim poreznim dužnicima - ali sam, osim toga što više redovito ne posjećujem nogometne travnjake, mišljenja da je dosta jadikovanja nad njihovom sudbinom. </p>
<p>To što bi stečaj klubova u ovoj situaciji bio jedina nužna posljedica, ni pravno ih ni moralno ne ispričava od odgovornosti i obveze prema državi, kao što im ne daje prednost, osobito pred onima koji državna potraživanja redovito ispunjavaju. </p>
<p>Time ne sporim doprinos sporta za ugled naše nacije, osobito u ove dane sveopće nogometne groznice zbog nastupa naših reprezentativaca na svjetskoj nogometnoj smotri, ali je pitanje može li primarni problem biti rješavanje statusa sportskih klubova. Pogotovo u Hrvatskoj, gdje smo svjedoci toga da nam sportske arene postale mjesta najnižih strasti, od rasističkih ispada do alkoholizma i navijačkih nereda… </p>
<p>Autor je profesor </p>
<p>rimokatoličkoga vjeronauka, </p>
<p>član Nezavisnoga sindikata </p>
<p>zaposlenih u srednjim školama</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zagrepčanin Štedimlija</p>
<p>Profesor Strižić dao je u Vjesniku 30. svibnja 2006. u članku pod naslovom »Krležijanac bogatog životopisa« zanimljiv prikaz »zaboravljenog« Crnogorca Savića Markovića Štedimlije. No, Štedimlija nije bio samo Crnogorac i pobornik crnogorske državne nezavisnosti od velike Srbije, nego je bio Zagrepčanin i hrvatski povjesničar. S. M. Štedimlija potkraj Drugoga svjetskog rata, 1944., završava svoje posljednje djelo objavljeno na njemačkom jeziku, prvi svezak pod naslovom »Verschwörungen gegen den Frieden«, koje je 45 godina bilo pod cenzurom. Zahvaljujući profesoru Vladimiru Mrkociju iz Zagreba, koji je sačuvao original, pripala mi je čast biti prevoditelj Štedimlijine knjige, koju je 2005., pod naslovom »Zavjere protiv svjetskoga mira« objavila nakladnička kuća Alfa iz Zagreba. </p>
<p>Štedimlija, rođen u Stijeni pokraj Podgorice u Crnoj Gori, u Zagreb je došao početkom tridesetih godina 20. stoljeća, gdje djeluje književno, politički i publicistički. Svjetonazorski bio je vrlo blizak ljevici i njenim idejama, a osobito je cijenio i višekratno pisao o Miroslavu Krleži. Izuzetno je cijenio svoju izvornu domovinu Crnu Goru, ali je volio i svoju izbornu domovinu Hrvatsku i grad Zagreb.</p>
<p>GORAN JURIŠIĆ, ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sjeverna zaobilaznica</p>
<p>Radovi na Ljubljanskoj aveniji u Zagrebu, ma koliko u ovim vrućim danima usporavali promet i nervirali vozače na ionako presporom pravcu, nesumnjivo će olakšati život stanovnicima zapadnog dijela grada, kao i onima koji u Zagreb svakodnevno stižu na posao iz zagrebačke zapadne okolice. No, grad će moći funkcionirati kao moderna europska metropola tek onda kad se zatvori cestovni prsten, odnosno kad, osim južne, bude postojala i sjeverna gradska zaobilaznica. Tada mnogi od onih koji se danas, često prosječnom brzinom od 10 do 15 km/h, svakodnevno provezu cijelim gradom, praktički neće morati ni ući u grad, odnosno ući će na onom mjestu koje je najbliže njihovom odredištu.</p>
<p>I.K., ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Muke po parkiranju</p>
<p>Velimir Kolar tvrdi da su njegovi susjedi uzurpirali ulicu te da on ne može automobilom do svoje kuće </p>
<p>Terorizira li pridošlica u II. Barutanski breg ostale stanare ulice ili je obrnuto, rješavat će komisijski očevid predstavnika nekoliko nadležnim gradskih institucija. Naime, pitanje je parkiraju li stanovnici nepropisno svoje automobile, za što su svi dobili kazne od 300 kuna ili jedan od njih provodi samovolju, »ganja« ih i ometa u dosadašnjem mirnom životu.</p>
<p>Naime, četrdesetak stanovnika spomenute ulice ovih je dana dvaput pisalo predstavku i peticiju na nekoliko adresa, od zapovjednika Policijske postaje Maksimir, Jose Žugaja i načelnik I postaje prometne policije, Tomislava Bohačeka do gradonačelnika Milana Bandića. Žalili su se na svog susjeda Velimira Kolara, inače predavača na Fakultetu prometnih znanosti (čijem su dekanu također pisali peticiju), koji im brani parkirati u ulici jer on ne može automobilom do svog dvorišta. U jednom takvom sukobu pozvani su policija i pauk, a policajci su utvrdili da su svi u prekršaju i napisali prijave za obje strane u sukobu. Policijske intervencije su nastavljene gotovo svakodnevno, na poziv jednih i drugih.</p>
<p>Većina je stanara potpisala peticiju u kojoj potvrđuje mjesto stanovanja - neki od njih u ulici stanuju četrdeset godina i parkiraju ispred svojih kuća, na desnoj strani ulice, jer na lijevoj su kuće posve uz kolnik. Ulica je slijepa, duga 126 i široka četiri metra. Kako nam je rekao Žugaj, stanari su počinili prekršaj, iako pun razumijevanja na nepisano »pravo starijega«. Potvrdio je to i načelnik Bohaček, koji je napomenuo da su u uličicama ne može parkirati bez obzira na dugogodišnje stanovanje. </p>
<p>Stanovnici pak, koje koordiniraju Silvija Zrnić i Renata Đuranec Turudić, tvrde da je njihov osamljeni susjed Velimir Kolar povukao sve veze preko svog radnog mjesta, jer poznaje djelatnike prometne policije.</p>
<p>Kolar, pak, tvrdi da njegovi susjedi nisu u pravu niti su spremni na dijalog. »Uzurpirali su pravo na ulicu, a nekad davno su ustupali zemljišta za nju. U katastru su navedene samo četiri kuće s potrebnom dokumentacijom, a drugi nemaju ni uporabnu lokacijsku i građevnu dozvolu. Jednom su me gotovo linčovali. Ima po pet automobila za jedno mjesto«. Stanari su uzrujani i, kažu, doživljavaju šokove zbog policijskih intervencija.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U boj, u boj, za Kalimero svoj!</p>
<p>Na popularnom Kalimeru, igraju se djeca iz Vrbika, ali i drugih naselja i po najvećoj vrućini ako treba jer - malo je takvih igrališta u gradskom centru </p>
<p>U samo dva dana, stanari Vrbika skupili su 900 potpisa protiv gradnje Stolnoteniskog centra na Kninskom trgu. Ogorčeni su jer na mjestu sadašnjeg igrališta za mali nogomet i košarku, popularno nazvanog Kalimero, gradske vlasti planiraju graditi stolnoteniski centar, vrijedan 12 milijuna eura, u kojem bi se sljedeće godine održavalo Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu. </p>
<p>Prema planu, ispod budućeg centra za stolni tenis, nalazit će se podzemna garaža za 300 automobila, restoran, hotel i malo dječje igralište s togobanima i vrtuljcima. Uz potpise roditelja, posebnu peticiju potpisuju i djeca, koja u jednu bilježnicu zapisuju poruke gradskim vlastima. Jedanestogodišnji Max je napisao: »U boj, u boj, za Kalimero svoj!«, sedmogodišnja Lucija: »Ja mislim da igralište pripada djeci i odraslima i molim Vas ne radite to parkiralište na našem igralištu!«, Manda (11): »Ne dirajte nam igralište zato što se želimo igrati!« Na popularnom Kalimeru svakodnevno se igraju djeca iz Vrbika, ali i drugih naselja - ako treba i po najvećoj vrućini. Jer, u gradskom centru malo je takvih igrališta. </p>
<p> U akciju prikupljanja potpisa, uključio se saborski i gradski zastupnik HSP-a Pero Kovačević, koji i sam stanuje na Vrbiku. »Gradonačelnik Bandić je na Gradskoj skupštini rekao da se protiv Stolnoteniskog centra buni samo pedesetak ljudi, a s 900 potpisa u dva dana, mislim da su ga građani demantirali«, kaže Kovačević. </p>
<p>On smatra da Poglavarstvo vraća dugove poduzetnicima, koji su u blizini sagradili nebodere i velike poslovne zgrade bez parkirališnih mjesta, a sada građanima žele oduzeti igralište i ispod njega napraviti garažu. Milan Bandić je bio neumoljiv i rekao da će Vrbik dobiti najmoderniji stolnoteniski centar bez obzira na prosvjede. </p>
<p>Djeca koju smo sreli na igralištu, Max, Kristijan, Manda, Denis i Filip, kažu da se nemaju gdje drugdje igrati, osim na igralištu i u obližnjim garažama. Oni kažu da su iz Kalimera potekli mnogi sportaši koji danas igraju nogomet u NK Dinamu i NK Zagrebu. Ovaj vikend stanari Vrbika nastavit će skupljatipotpise za spas Kalimera, a na istom igralištu održat će se i malonogometni turnir sa 17 momčadi iz svih dijelova grada.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nakon »petoljetke« svima voda i odvodnja </p>
<p>Bez donacija, Zagreb bi čistu Savu dočekao tek za 10 godina</p>
<p>Da se Zaprešić, Brdovec, Bistra, Pušća, Marija Gorica, Dubravica i Luka u potpunosti komunalno opreme potrebno je čak 330 milijuna kuna. Gradonačelnik Zaprešića Vinko Morović najavljuje i njihovu zajedničku kandidaturu za fondove Europske unije. Iako se, naime, radi o sedam zasebnih jednica lokalne samoprave, sve su dio zaprešićkog vodopskrbnog sustava, a na isti način planira se i uspostava sustava odvodnje. </p>
<p>»Ukoliko se sve svede na lokalne proračune, problem će se riješiti tek za 10 godina. Ako se osiguraju donatorska sredstva, sve bi trajalo upola kraće«, upozorava Morović. Prema zaprešićkom prijedlogu 36, 3 posto iznosa financiralo bi se putem koncesije, a 15,1 posto iz fondova. Hrvatske vode izdvojile bi 29,1 posto, lokalne samouprve 18,9 posto iznosa, a s 0,6 posto sudjelovala bi gradska komunalna tvrtka Zaprešić d.o.o..</p>
<p>Iako Morović ističe da postupak za pristupanje EU fondovima još nije do kraja razrađen, napominje da su prvi korak već učinili. »Velika je stvar što smo se uspjeli dogovoriti oko jedinstvene cijene vode i odvodnje za cijelo ovo područje«, kaže Morović. Najviše sredstva, čak 266 milijuna kuna potrebno je za rješavanje problema odvodnje, od čega 120 milijuna za pročišćivače otpadnih voda koji bi se gradili uz Savu i Sutlu.</p>
<p>Kako je zaprešićki kraj prvi na toku Save nakon ulaza u Hrvatsku, Morović napominje da bi trebali imati prednost pri dodjeli sredstava iz fondova. »Treba dati prednost onima koji su uzvodno, da ostatku Hrvatske šalju čistu vodu«, smatra Morović. Ukoliko, naime, Sava nije u Zaprešiću čista, neće biti ni u Zagrebu, niti u ostatku države, bez obzira na ulaganja u pročišćivače. </p>
<p>S obzirom na najveću gustoću naseljenosti u Zagrebačkoj županiji, nimalo ne čudi što sa 80 posto kućanstva priključenih na sustav odvodnje Zaprešić prednjači u Županiji, gdje je prosjek tek 43 posto. No, dok na području grada kanalizaciju nemaju rubna naselja, ostale općine, osim dijela Brdovca, nemaju izgrađen niti jedan metar kanalizacije. Na cijelom tom području vodu ima oko 98 posto kućanstva, dok je državni prosijek 78, a županijski 60 posto. »To što smo mi tako visoko samo govori da je na komunalnoj razini Hrvatska nerazvijena zemlja, kao i to koliko novca treba da se taj problem riješi u cijeloj državi. Pitanje je hoće li se sve to moći financirati samo iz pristupnih fondova, zato nam treba strategija razvoja na nivou cijele države«, kaže Morović.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U nedjelju odbojka i rukomet na Jarunu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pozivaju se Zagrepčani na proslavu Međunarodnog dana zdravlja, koji se obilježava u nedjelju na Jarunu, od 9 do 19 sati. Na otoku Hrvatske mladeži, Centar Sirion, u devet sati, organizira zdravo vježbanje, kojemu se mogu pridružiti građani bez obzira na dob. Liječnici fizijatri će ih besplatno poučavati tehnikama vježbanja i očuvanja zdravlja, od klasičnih do orijentalnih i najsuvremenijih.</p>
<p>Zagrebačka liga rukometa na pijesku organizira, na Velikom jezeru, utakmice u subotu, u 10 sati, i nedjelju. U nedjelju će se, u isto vrijeme, odigravati humanitarni turnir odbojkaša na pijesku. Prema riječima Nike Kukrike, predsjednice organizatora RŠC Jarun, sudjelovat će 16 ekipa odbojkaškog kluba »Mladost«, i to djevojčica od 15 godina. Prikupljeni novac darovat će se Centaru za odgoj, obrazovanje rehabilitaciju djece s posebnim potrebama »Goljak« za kupnju didaktičkih pomagala. Dječji dom »Goljak« jedina je ustanova u Zagrebu koja se brine i o djeci predškolske i osmoškolske dobi, oboljeloj od cerebralne paralize.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Bandić otvorio radove kod Cibone</p>
<p>S kompresorom u rukama, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je, u petak, otvorio radove na Trgu Dražena Petrovića, koji će potrajati do kraja listopada, a otvorenje je najavljeno za 2. studeni. Gradski ured za prostorno uređenje utrošit će u taj posao deset milijuna kuna. </p>
<p>Bandić je u pratnji roditelja Dražena Petrovića obišao Muzej - memorijalni centar Dražen Petrović i pogledao film o Draženovim postignućima. Radnici tvrtke »Sard« počeli su preuređivati stepeništa, a prema riječima Božidara Merlina, pomoćnika pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, obnovit će opločenje hodnih ploha, stepenica i gornjeg platoa, izgraditi fontanu i postaviti spomenik poznatom košarkašu. Rekonstrukcija Trga inicirala je Zaklada Dražena Petrovića. [A.T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Hvar najseksi otok</p>
<p>Otok Hvar proglašen je jednim od najseksi otoka zbog prekrasnog mora, razuzdanog noćnog života i divnih plaža. Ugledni svjetski turistički časopis Forbes ga je uvrstio uz bok Karibima, Maldivima, Bahamima i Havajima.</p>
<p>"Na Hvaru, otoku na hrvatskoj obali Jadranskog mora, vlada idila. Tamo ćete pronaći prekrasne plaže, maslinike, te smokve, lavandu i ružmarin. Najljepše je zakupiti privatnu vilu koja stoji izmeđi 11 i 18 tisuća dolara tjedno", navodi Forbes. Naravno, nije svaki otok seksi, piše Forbes pozivajući se na otoke Vieques na obali Portorika na kojem je američka vojska 60 godina testirala bombe ili na Kajmansko otočje koje je "preizgrađeno i prebučno". [T.T.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kobasicom ubio ženu </p>
<p>FRANKFURT</p>
<p> - Njemačka policija uhitila je muškarca osumnjičenog da je kobasicom ubio ženu. Prema izvještaju tužiteljstva i policije, 50-godišnjak je uhapšen nakon što je mrtva žena pronađena u stanu u gradu Zwickau na istoku Njemačke. Žena se ugušila kobasicom »bockwurst« koja je, inače, u Njemačkoj vrlo popularna. U tužiteljstvu tvrde da je uhićeni muškarac priznao da je ženi "udijelio" kobasicu, no još uvijek se istražuje kako je došlo do tragičnog događaja. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Policajci svjetski prvaci</p>
<p>NURAMBERG</p>
<p> - Navijači Trinida i Tobaga, nakon utakmice s Engleskom, njemačkim policajcima uručili su repliku pokala kojeg će dobiti novi Svjetski prvaci u nogometu. Njemački policajci koji osiguravaju Svjetsko nogometno prvenstvo uvjereni su da će upravo domaćin Njemačka biti novi svjetski prvak. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bez zuba pokušao ugristi policajca </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Sedamdesetogodišnji njemački kradljivac, koji je pokušao ugristi policajaca kako bi mu pobjegao, možda bi imao više sreće da se sjetio staviti svoje umjetno zubalo.</p>
<p> Policija je došla uhititi čovjeka nakon što nije platio kaznu zbog krađe u trgovini. Međutim, kada je policija došla on je pokušao pobjeći kroz stražnja vrata, rekao je glasnogovornik policije u njemačkom gradu Braunschweigu.</p>
<p> »Čini se da je zaboravio staviti zubalo, pokušao je ugristi jednog od naših policajaca nekoliko puta, ali je ostavio samo vlažan trag«, kazao je glasnogovornik. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kombi pregazio medvjediće</p>
<p>BRINJE</p>
<p> - Dva pregažena medvjedića, stara između četiri i pet mjeseci, pronađena su na autocesti Zagreb - Split u blizini čvora Žuta Lokva.</p>
<p>Prizor je žalostan tim više što je njihova majka medvjedica uspjela autocestu prijeći neozlijeđena te ih je cijelo vrijeme dozivala. </p>
<p>Kamere HAC-a najprije su zabilježile prijelaz medvjedice preko autoceste, a potom i prelazak medvjedića. </p>
<p>Na žalost, za medvjediće je prijelaz bio koban. Naletio je kombi i pokosio ih. [T.T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Bukovčev rekord u Londonu </p>
<p>Slika prodana za više nego dvostruko od isklične cijene</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Veliki ženski akt slavnoga hrvatskog slikara Vlahe Bukovca, spašen s hrpe otpada u Americi, prodan je ovih dana u londonskoj dražbaonici Bonhams za 100.000 funta ili preračunano milijun kuna. U dražbaonici ističu da je slika prodana za više nego dvostruko od isklične cijene, te da je postignut novi aukcijski svjetski rekord za neko od Bukovčevih djela. </p>
<p>Platno je, navodi se u priopćenju poznate dražbaonice, kupio »neimenovani privatni europski kupac«. Neslužbeno saznajemo da iza kupovine vjerojatno stoji svojevrstan konzorcij – skupina koja trguje umjetninama. </p>
<p>»Zapanjuje pomisao da je nešto tako lijepo lako moglo biti uništeno«, izjavljuje Caroline Oliphant, ravnateljica za slikarstvo u dražbaonici Bonhams, podsjećajući na čudnovatu povijest Bukovčeva akta. Slika je, naime, završila na otpadu prilikom preuređenja nekog hotela u New Yorku. Ljudi koji su je odatle spasili čuvali su je nekoliko godina, prije nego što su je ponudili na dražbu u Londonu.</p>
<p>Prodana slika veliko je ulje koje prikazuje nagu mladu ženu kako leži na stijeni i pomalo drsko gleda promatraču ravno u oči. Oko nje je razbacano cvijeće, a oko nogu joj se plete prozirni veo. </p>
<p>Premda se ne može uvrstiti u vrhunske radove Vlahe Bukovca, slika je vrlo dopadljiva i izvedena sigurnom rukom. Dobro je uščuvana, no rađena je vrlo razrijeđenom bojom, a ne u gustim premazima – što upućuje na rad koji je slikan na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ili nije sasvim dovršen. Potpisana je i datirana s »Bukovac 1887/Paris«. </p>
<p>Prije prodaje slika je proljetos bila prikazana u izložbenom prostoru dražbaonice Bonhams, zajedno s drugim Bukovčevim radovima. Tomu su prethodile nedavne izložbe u Liverpoolu i Harrogateu, na kojima su bila izložena djela Vlahe Bukovca nastala prilikom njegovih posjeta Engleskoj, gdje je imao dvojicu mecena za koje je radio.</p>
<p> Sve to te zalaganje Jadranke Beresford Peirse, londonske Hrvatice koja predvodi Međunarodnu zakladu za hrvatske spomenike, i Alexa Kidsona iz Galerije Walker u Liverpoolu stavilo je u Britaniji ponovno donekle u žarište Vlahu Bukovca (1855. – 1923.), hrvatskoga umjetnika koji je stvarao u Parizu, Pragu, Dubrovniku, Zagrebu, Beogradu, Liverpoolu i Harrogateu.</p>
<p> Na poticaj Beresford Peirse, u Britaniji dalje traje i potraga za slikama nastalih prilikom Bukovčevih boravaka Engleskoj, od kojih se većini do danas zameo trag.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dobitnica Vlasta Žanić</p>
<p>Po jednoglasnoj odluci ocjenjivačko-ga suda nagrada je dodijeljena Vlasti Žanić za multimedi-jski projekt »Prelaženje« </p>
<p>Performans kao oblik artkomunikacije već dugo je poznat u svijetu i u Hrvatskoj. Taj oblik istupa autora umjetnika nazivamo angažiranim umjetnikom u prostoru i vremenu. Ta angažiranost se prezentira u artprostorima, ali još i više i izvan njih... sociopolitički istupi, pa i govori tijela podrazumijevaju veću prisutnost najšire javnosti. Posebna građanska hrabrost, izazovnost i opscenost sasvim nagim tijelom (tijelima) nekima je bila i »najangažiranija« forma. Stoga performeri rado biraju mjesto i vrijeme i izvan galerijsko-muzejskog habitusa, nekima nije bio dovoljan ni prostor glavnog trga pa ni cijeli grad.</p>
<p>Vlasta Žanić je napravila iskorak iz najrecentnijih primjera hrvatskih performera i možda otvorila novi način angažiranog arta, za što ju je Vjesnikov žiri (Boris Ljubičić, predsjednik, Krešimir Galović, Sandra Križić Roban, Mikica Maštrović i Marina Tenžera) jednoglasnom odlukom nagrađuje nagradom »Josip Račić«. Njezin sugestivan rad na komunikaciji unutar artprostora, s artpublikom u formi performansa i videa jest neponovljiv koncept i cjelovit rad kojemu ništa ne možete ni dodati ni oduzeti. Suspregnuto i objektivno viđenje svoje uloge u art postupku i njegovoj realizaciji rezultiralo je nesvakidašnjim djelom. </p>
<p>Performansi Vlaste Žanić izvedeni su u Gliptoteci HAZU i teško ih je moguće na drugome mjestu prikazati jer je njihov sadržaj galerijski kao i publika koja redovito u galeriju dolazi. Pod nazivom »Prelaženje« projekt je bio podijeljen u tri dijela: autor - djelo - publika. U prvom performansu »Čestitka« autorica je pozivala publiku da joj čestita ni na čemu. U prvi plan je postavljen čin čestitanja, kao artčin bez konteksta i značenja. Na taj način umjetnik propituje što njemu znači čestitka, kao i njen izostanak. Drugi performans »Rožata« sastojao se od šesnaest rožata u velikim i visokim staklenim čašama, što su osvijetljene svaka sa po jednim reflektorom, zračile ljepotom eksponata koji se može i pojesti. </p>
<p>Ovdje je bila pomiješana estetika ukusa i okusa, odnosno izlaganje djela kao prezentacija, ali i njegova konačna konzumacija (autorica je svoje djelo servirala »gladnoj« publici u ovom slučaju i doslovno).</p>
<p>U trećem performansu »Prelaženje« autorica je sebe postavila u poziciju eksponata (skulpture). U središtu improviziranog kružnog prostora stajala je na postolju koje se okreće. U ruci je držala kameru i snimala publiku koja stoji uokolo i promatra »djelo«.</p>
<p> Istodobno, u drugome, identičnom kružnom prostoru projicirala se snimka publike koju »djelo« (autorica) vidi kroz objektiv kamere…projicirana iz središta, snimka je putovala po stijenkama »kružnog kina«. Posjetitelji su ulazili u »kružno kino« jedan po jedan. Da bi najbolje pratili projekciju, smještali su se u centar, okrećući se oko sebe samih te preuzeli položaj i ulogu eksponata »djela« iz prvog kružnog prostora.</p>
<p> Prelazeći tako, iz jednog prostora u drugi, prelazili su iz uloge u ulogu, pokušavajući tako sagledati pojam izloženosti iz perspektive publike koja gleda eksponat, te iz perspektive eksponata koji je izložen. Tako je i publika postala »djelo«, ili jedinstven i poželjan objekt zbog kojeg se u galeriju i dolazi. Umjetnica Vlasta Žanić je subjekt ovog umjetničkog čina u galeriji: čestitajmo joj što podržava umjetnost kojoj i mi kao publika također težimo.</p>
<p>Boris Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Raskoš animiranih svjetova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mnoštvo različitih animiranih svjetova izmijenilo se proteklih dana na pomalo valovitom, nedovoljno nategnutom filmskom platnu u KD »Vatroslav Lisinski« gdje se održava 17. svjetski festival animiranoga filma. Filmovi u Velikom natjecanju, osim po kvaliteti, birani su tako da zadovolje publiku različita senzibiliteta i ukusa. Nekim je filmovima adut dobra priča, drugima likovi, trećima sam animacijski postupak ili humor na prvu loptu... </p>
<p> Svaki na svoj način, vizualnu raskoš animacije pružili su filmovi »Milch« Igora Kovalyova, »Tajanstvena zemljopisna istraživanja Jaspera Morella« Anthonyja Lucasa i »Ryan« Chrisa Landretha. I dok Kovalyov i Landreth svoje priče ne razrađuju do kraja, zadržavajući tako gledatelja nešto duže u svom svijetu, Lucas znanstvenofantastičnu horor priču vodi linearno, previše se zanoseći u nepotrebna naratorska objašnjenja. No, njegov lebdeće mehanički svijet silueta iznad oblaka je opčinjujući, ali ublažene jezovitosti.</p>
<p> Jednostavnijim, ali zabavnim filmovima koji ipak zadržavaju umjetničku vrijednost pokazali su se »Priča o kičmi« Jeremyja Clapina, »1D« Mike Grimshawa, »Stari krokodil« Koyia Yamamure, »Nesanica«, »Snovi i želje - obiteljske veze« Joannae Quinn, »U hotelu Quinte« Brucea Alcocka.</p>
<p>Dva zanimljiva i vizualno atraktivna filma stilom su se spomenuli velikih i lucidnih umjetnika. »Životne mijene« Johna R. Dilwortha svojevrsna je posveta Salvadoru Daliju, dok je »Mesožderski refluks« Eddija Whitea i Jamesa Calverta montypythonovska priča o prežderavanju i posljedicama. Štoviše, autori gledateljima sami sugeriraju da se prisjete brojnih skečeva koji se ni nakon nekoliko desetljeća nisu potrošili.</p>
<p>Među onima koje bismo nazvali »bolesnijim«, iako je ove godine takvih filmova izuzetno malo, svakako ulazi »Kunić« Runa Wrakea, s pohlepnom nakaradnom dječicom koja kolju životinje po travnjaku ne bi li privukli muhe koje će mali idol izašao iz kunića pretvoriti u dijamante u zamjenu za džem. [Božidar Trkulja]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Mahabharata« na hrvatskome </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ljubitelji klasične književnosti i epske širine s radošću su dočekati netom izišli hrvatski prijevod »Mahabharate«, nacionalnoga indijskog epa, u proznom obliku.</p>
<p>Velebni prijevod (u originalu sastavljen od 100. 000 šloka, odnosno strofa od četiri osmerca i razdijeljeno u 18 knjiga) nastao je u suradnji Hrvatsko-indijskoga društva prijateljstva i Udruge za promicanje vedske kulturne baštine »Lotos«, a predstavljeno je ovih dana u Muzeju »Mimara«. Sažeti prozni prijevod »Mahabharate« načinio je Purnapragja Dasa, a s engleskoga jezika prevela ga je na hrvatski Ankica Franjić. »Mahabharata« je tako napokon na našem jeziku rasprostrla na oko tisuću stranica svoju priču o bratoubilačkom ratu kraljevske obitelji, o dužnosti, nepravdi i pravdi. [L. Ž.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sjećanja iz doba komunizma</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Memoari Paula Lendvaia »Na crnim listama« s podnaslovom »Doživljaji jednog Srednjoeuropljanina«, objavljena u izdanju »Golden marketinga -Tehničke knjige«, bit će predstavljena u ponedjeljak, 19. lipnja u 12 sati u Novinarskome domu. </p>
<p> Žrtva nacista, a potom mađarskih komunista, Lendvai je nakon mađarske revolucije 1956. emigrirao u Beč i s godinama postao cijenjeni komentator zbivanja u istočnoeuropskim zemljama. Oslanjajući se na vlastita sjećanja i spoznaje do kojih je došao uvidom u tajne policijske arhive bivše Čehoslovačke, Istočne Njemačke i Madžarske, kroz privatne razgovore i intervjue s najvažnijim akterima političkih zbivanja Lendvai je rekonstruirao burna zbivanja u Srednjoj Europi u eri komunizma, a »Na crnim listama« prvi je prijevod neke njegove knjige na hrvatski.</p>
<p>Uz samog autora o knjizi će govoriti ministar kulture mr. Božo Biškupić, diplomat Darko Bekić te u ime nakladnika Vilko Težak. [K. R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Napadački prema Japanu</p>
<p>Našim su reprezenta-tivcima »podoknicu« u Bad Brückenauu svirali rock skupine Deep Purple i Uriah Heep</p>
<p>Dva dana rije utakmice pred novinarima se prvi puta od početka priprema dogodilo da se Zlatko Kranjčar nije pojavio pred novinarima, bez objašnjenja. Jasno, u Savezu nisu ni dužni dati objašnjenje, pa je umjesto Kranjčara došao njegov pomoćnik Martin Novoselac. </p>
<p>Je li se Kranjčar uplašio dosadnih Japanaca, koji doista pretjeruju s jednim te istim pitanjima, ili se možda želio odmoriti prije zacijelo najbitnije utakmice protiv Japana, u nedjelju u 15 sati u Nürnbergu, teško je odgovoriti. </p>
<p>Novoselac se potrudio objasniti hrvatske stavove i razmišljanja u trenucima kad se bliži utakmica protiv Japana: »U petak ujutro imali smo kvalitetan trening, svi su vježbali osim još uvijek ozlijeđenog Olića. Niko Kovač je izvrsno podnio trening. Kod Olića se još osjeća istegnuće mišića lijeve noge. Ipak, još ima vremena, pa se nadamo da bi i Olić mogao biti spreman za Japance.« </p>
<p>Dakle, ako je suditi prema stanju u kampu dva dana prije utakmice, Hrvatska će Japancima ponuditi standardan sastav - s Pletikosom na vratima, obranom sa Šimićem, Robertom Kovačom i Šimunićem, bokovima Babićem i Srnom, u sredini s Tudorom i Nikom Kovačom, prednjim veznim Nikom Kranjčarom i napadačkim dvojcem Klasnić-Pršo. Malu je teškoću u pripremi reprezentativaca za utakmicu protiv Japana trebao predstavljati koncert dvije rock skupine, Deep Purplea i Uriah Heepa. Koncert se u petak održavao upravo ispred hotela u kojem su smješteni naši reprezentativci. Delikatan slučaj objasnio je glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić. </p>
<p>»Glazba je oduvijek bila izvrsna za oporavak sportaša, pa zašto ne i sada? Uostalom, u pregovorima s Bad Brückenauom prije nekoliko mjeseci znali smo za taj koncert i bilo je dogovoreno da ćemo pristati ako cijeli program završi do 22 sata. Reprezentativci će moći na koncert u poseban sektor u kojem će biti obavljene sve sigurnosne mjere.« </p>
<p>»Poslijepodnevni program je slobodan i svatko se može odmarati kako želi«, rekao je Novoselac, malo se zbunivši na pitanje zašto neki igrači, konkretno Pršo, u određenim novinama izjavljuju da nisu zadovoljni suradnjom s veznim redom: </p>
<p>»Nisam vidio te novine, no moramo se ponašati kao kolektiv. I u ovoj utakmici, kao i u kvalifikacijama, naš je vezi red bio dobar. Ne znam što bih drugo rekao. Možemo funkcionirati samo kao kolektiv.« </p>
<p>Reprezentacija, inače, u subotu iz Bad Brückenaua putuje u Nürnberg, gdje će imati trening u 16.15 sati. Već je poznato da Hrvatska sprema posve drugu strategiju za Japan. Strategija za Brazil svoje je odradila: </p>
<p>»Znamo da se sada moramo postaviti više napadački. Dobro poznajemo Japan i ne mislimo mu se prilagođavati. Zapravo, nikad se nismo odveć prilagođavali suparnicima. Znamo i dobre i loše japanske strane, pa neka se oni prilagode nama. Brazil je ad acta, na redu je Japan. Moramo pobijediti i znat ćemo to učiniti«, rekao je na kraju Novoselac, a novinari su se sa sjetom prisjećali Kranjčarovih rečenica. Nedostajao nam je onaj njegov usklik: </p>
<p>»Ma, zašto se brinete kad ćemo pobijediti?!« [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Japanci su »plutajuća mina« </p>
<p>Zico je lani nakon poraza protiv Meksika, promijenio raspored sa tri na četiri igrača u obrani i pogodio. Sličnu taktiku priprema i za Hrvatsku </p>
<p>Japanci u ovom trenutku za hrvatsku reprezentaciju predstavljaju znatno veću i opasniju »plutajuću« minu nego što bismo to mogli u prvi mah zaključiti. Vrlo je nezgodno ozračje kakvo se u posljednja dva do tri dana nadvilo nad hrvatskom nogometnom javnošću, a pritom se, bojimo se, uvukao i među Kranjčarove igrače.</p>
<p> A to ozračje sugerira da je Hrvatska, nakon sjajne igre i dostojnog otpora Brazilcima te uz blijedo japansko izdanje i visoki poraz protiv Australije, uvjerljivo bolja od svoga sljedećeg suparnika. </p>
<p>No, budu li naši igrači »opijeni« pohvalama nakon dobre igre (u porazu) protiv Brazila i posrnućem japanske selekcije protiv Australije, tada bi mogli iskrsnuti brojni problemi. Ne bi bilo prvi put... </p>
<p>Ono što je trenutačno posebno »škakljivo« su amplitude u igri i hrvatske i japanske selekcije. Japanci su se, primjerice, nedavno sjajno predstavili u prijateljskom ogledu protiv Njemačke, vodili 2-0 i, slično kao protiv Australije, posustali u završnoj fazi. </p>
<p>Njezin izbornik Zico najavljuje radikalne promjene u taktici za dvoboj s Hrvatima. Sustav s trojicom igrača u obrani preinačit će u varijantu s četvoricom braniča. Problem je Japanaca, baš kao primjerice i Australaca, i u tome što kroz pripremno razdoblje još nisu do kraja definirali formaciju koju će rabiti na SP-u. </p>
<p>Našeg bi izbornika pomalo trebala zabrinjavati bliska povijest. A ona kaže da su Japanci posve identičan taktički manevar načinili i na prošlogodišnjem Konfederacijskom kupu. Nakon poraza protiv Meksika, Zico je promijenio raspored sa tri na četiri igrača u obrambenom redu i - pogodio. Japan je, uz gotovo nevjerojatnu preobrazbu igre, pobijedio aktualne europske prvake Grke, a nakon toga i remizirao protiv Brazila. </p>
<p> Zico, dakle, Hrvatskoj namjerava suprotstaviti formaciju 4-4-2, gdje će dvojica bekova iz obrambene četvorice aktivno sudjelovati i u napadačkim akcijama. Zico priprema presing! Sve to, dakako, iziskuje veliku brzinu i izdržljivost tih igrača, pri čemu ne treba zaboraviti da je utakmica na rasporedu u 15 sati kada je moguća velika vrućina. Podatak da su u posljednjih desetak minuta utakmice protiv Australije primili čak tri pogotka ukazuje i na problem s kondicijom. Zicovom preopreznom taktikom s trojicom braniča, koji su imali potporanj i u dvojici bočnih igrača, poklonili su sredinu terena Australcima i to je zapravo izvorište visokog poraza. </p>
<p> Japanski su mediji nakon te utakmice žestoko napali Zica. Neki od njih javno mu sugeriraju da se odmah povuče, a neki, pak, idu toliko daleko da predlažu da cjelokupna japanska momčad odmah ode s SP-a i više ne odigra niti jednu utakmicu. Sve je to, dakako, pretjerana ironija, no za nas je posebno zanimljivo kako će na takve napade psihološki reagirati japanski nogometaši. </p>
<p> Protiv Hrvatske će i ovaj put, baš kao što je to bio slučaj i na SP-u 1998. u Japanu, braniti Yoshikatsu Kawaguchi. Tada su Hrvati, također u drugoj utakmici u skupini, pobijedili s 1-0. Strijelac je bio Davor Šuker nakon sjajne asistencije Aljoše Asanovića. </p>
<p>Jedini je igrač iz sadašnjeg sastava japanske selekcije, koji je uz Kawaguchija nastupio u toj utakmici, Hidetoshi Nakata. Cijelu je utakmicu tada odigrao i Dario Šimić, dok je Igor Tudor ušao dvije minute prije kraja umjesto Marija Stanića. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Argentinska lekcija nogometa</p>
<p>Argentina je priuštila gledateljima na stadionu i onima pred televizijskim ekranima 90 minuta čistoga užitka</p>
<p>GELSENKIRCHEN</p>
<p> – Ako je nakon utakmice Argentinaca protiv Obale Bjelokosti bilo ikakve sumnje u njihovu kvalitetu, nakon dvoboja protiv Srbije i Crne Gore više nema nedoumica - »gaučosi« su spremni za osvajanje trećeg naslova svjetskog prvaka. Argentina je svladala naše susjede sa 6-0, priuštivši gledateljima na stadionu u Gelsenkirchenu i onima pred televizijskim ekranima 90 minuta čistoga užitka, a Srbima i Crnogorcima besplatanu lekciju iz nogometa.</p>
<p>Nije trebalo puno vremena da saznamo u kojem će smjeru krenuti utakmica. U 6. minuti Saviola je s lijeve strane gurnuo loptu u šesnaesterac usamljenom Maxiju Rodriguezu koji je lako matirao Jevrića. Drugi pogodak u 31. minuti postignut je nakon najljepše akcije u dosadašnjem dijelu SP-a. Teško je bilo pobrojati koliko su sjajnih dodavanja izveli Argentinci prije nego što je Crespo petom podvalio loptu Cambiassu, a ovaj je proslijedio u mrežu. Deset minuta kasnije Saviola je uputio udarac na gol, Jevrić je kratko odbio loptu, a Rodriguez se opet upisao u strijelce.</p>
<p>Kalvarija uskoro bivše reprezentacije nastavljena je i u drugom dijelu, pogotovo nakon isključenja Kežmana zbog oštrog starta u 65. minuti. U 75. minuti u igru je napokon ušao i Barcelonin mlađahni virtuouz Messi i samo tri minute kasnije sjajno uposlio Crespa za 4-0. Na red je potom došao i »džepni napadač« Tevez koji se najprije elegantno riješio dvojice suparnika na lijevoj strani, a potom sam savladao Jevrića. Briljantnu argentinsku priču zaključio je Messi u 88. minuti.</p>
<p>•Aufschalke Arena</p>
<p>ARGENTINA – SCG 6-0 (3-0)</p>
<p>ARGENTINA: Abbondanzieri, Burdisso, Ayala, Heinze, Sorín, Rodríguez (od 74. Messi), Mascherano, González (od 17. Cambiasso), Riquelme, Saviola (od 58. Tevez), Crespo</p>
<p>SCG: Jevrić, Duljaj, Gavrančić, Krstajić, Dudić, Koroman (od 49. Ljuboja), Stanković, Nađ (od 46. Ergić), P. Đorđević, Kežman, Milošević (od 70. Vukić)</p>
<p>SUDAC: Rosetti (Italija)</p>
<p>GLEDATELJA: 52.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Rodriguez (6.), 2-0 Cambiasso (31.), 3-0 Rodriguez (41.), 4-0 Crespo (78.), 5-0 Tevez (84.), 6-0 Messi (88.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Koroman, Nađ, Crespo, Krstajić</p>
<p>CRVENI KARTON: Kežman (65., oštar start)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Argentina [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Tulipani« kaznili pogreške »slonova«</p>
<p>STUTTGART</p>
<p> – Nizozemska se pridružila Argentini u osmini finala pobjedom protiv Obale Bjelokosti s 2-1. Baš kao i protiv Argentine, »slonovi« su dominirali na terenu, a Nizozemci su kaznili njihove pogreške. </p>
<p>»Tulipani« su tek u 23. minuti uputili prvi udarac na gol i odmah poveli. Van Persie je pogodio rašlje iz slobodnog udarca s 18 metara, nakon slabe reakcije vratara Tiziea. »Slonovi« se nisu uspjeli pošteno oporaviti od šoka, a već su ponovno morali po loptu u mrežu. Loše namještanje zaleđa iskoristio je Ruud van Nistelrooy i na asistenciju Robbena postigao svoj prvi pogodak na prvenstvu. Veliki zaostatak ipak nije pokolebao Afrikance koji su nastavili s pritiskom na vrata Van der Sara. U 33. minuti Zokora je pogodio gredu, a njegov propust je pet minuta kasnije ispravio Bakary Kone sjajnim udarcem s vrha šesnaesterca. </p>
<p>U drugom je poluvremenu Obala Bjelokosti i dalje vladala terenom, ali njezini su napadači previše komplicirali. Najbolju je priliku u 77. minuti imao Didier Drogba, za kojeg je zbog drugog žutog kartona prvenstvo već završilo. Napadač Chelseaja je pucao glavom, ali je njegov udarac na crti zaustavio Van Persie. Dodajmo još kako je Kolumbijac Oscar Ruiz vrlo loše sudio cijelu utakmicu, pogotovo na štetu Afrikanaca.</p>
<p>•Gottlieb-Daimler stadion</p>
<p>NIZOZEMSKA – OBALA BJELOKOSTI 2-1 (2-1)</p>
<p>NIZOZEMSKA: Van der Sar, Heitinga (od 46. Boulahrouz), Ooijer, Mathijsen, Van Bronckhorst, Sneijder (od 50. Van der Vaart), Van Bommel, Cocu, Van Persie, Robben, Van Nistelrooy (od 73. Landzaat)</p>
<p>OBALA BJELOKOSTI: Tizie, Eboue, K. Toure, Meite, Boka, Zokora, Y. Toure, Romaric (od 61. Yapi), A. Kone (od 73. Akale), B. Kone (od 62. Dindane), Drogba</p>
<p>SUDAC: Ruiz (Kolumbija)</p>
<p>GLEDATELJA: 52.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Van Persie (23.), 2-0 Van Nistelrooy (27.), 2-1 B. Kone (38.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Zokora, Robben, Mathijsen, Drogba, Van Bommel, Boka</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Robin VAN PERSIE [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Neredi u Pioniru </p>
<p>I dok je u Hrvatskoj tema dana bilo nerazborito utrčavanje stanovitog Ante na berlinski travnjak tijekom dvoboja »vatrenih« i Brazila, naše istočne susjede potresaju mnogo veći problemi s navijačima, odnosno policijom. </p>
<p>Druga finalna utakmica košarkaškog doigravanja između Crvene zvezde i Partizana prekinuta je u pauzi između treće i četvrte četvrtine zbog sukoba policije s navijačima. Partizan je vodio sa 63-56, kad je policija iz nepoznatih razloga napala manju skupinu Zvezdinih simpatizera. Sukob je izazvao revolt ostalih navijača »crveno-bijelih«, a njihovo skandiranje bio je znak za još veću intervenciju.</p>
<p> Pod naletom pendreka i pritiska policajaca koji su batinali navijače, pukla je ograda na tribini, a više desetaka gledatelja palo je s visine od četiri metra. Sve je nalikovalo na novi Heysel i veliku tragediju, pogotovo stoga što ni tada policajci nisu prestali s batinanjem, a nisu imali milosti ni prema ozlijeđenim navijačima. U pomoć navijačima priskočili su i igrači Zvezde, koji zbog solidarnosti nisu željeli nastaviti dvoboj. </p>
<p>Epilog: 21 ozlijeđeni navijač u bolnici, a pobjeda je pripisana Partizanu. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nowitzki lošom igrom »uzvratio« Shaqu</p>
<p>MIAMI</p>
<p> – Na način na koji su košarkaši Dallasa ostvarili dvije uvodne pobjede u finalu NBA lige, zaustavivši Shaquillea O'Neala, jednak su »tretman« upriličili košarkaši Miamija najboljem igraču Mavericksa Dirku Nowitzkom. Nakon četiri finalne utakmice i pobjede ostvarene u četvrtak (98-74) momčad Heata je izjednačila omjer na 2-2. </p>
<p>Jaka obrana na najboljem europskom igraču s one strane »bare« rezultirala je uvjerljivim trijumfom momčadi s Floride i najslabijom utakmicom sezone za Nowitzkog. Ukupno 16 poena i devet skokova ne zvuči loše, no šut iz igre 2-14 može se opisati samo kao - nemoć. Uz to je još pod kraj utakmice »okrenuo« zglob, pa je ionako mala mogućnost preokreta bila još manja. Koliko su poraženi košarkaši bili indisponirani najbolje će reći i samo sedam poena ubačenih u posljednjoj dionici igre, što je negativni rekord NBA lige. Mavsi su srušili postignuće »džezera« protiv Bullsa 1998., kao i Netsa protiv Spursa iz 2003. godine...</p>
<p>S druge strane, veliki je junak Miamijeve pobjede ponovno bio Dwyane Wade (36). Samo je dan ranije prva uzdanica momčadi Pata Rileyja jedva hodao od iscrpljenosti, da bi na dan utakmice ponovno »eksplodirao«, ubacivši 36 poena. Nije ni O'Neal bio loš. Dapače, mala potrošnja lopti, uz veliku preciznost (6-8) za konačnih 17 poena i 13 skokova, uz izjavu utakmice. Naime, u jednoj akciji Jerry Stackhouse (šut 6-18, 16 poena) nije mogao zadržati nalet Shaqa, pa ga je srušio na pod. Miamijev centar kasnije je izjavio: </p>
<p>»Kada dođem kući moje me kćeri više istuku. Jedan sam od posljednjih košarkaša iz 'stare škole'. Nakon takvih prekršaja jedino ti preostaje da ustaneš s parketa i nastaviš igrati. Zapravo mi je i odgovaralo što me je tako udario. Hvala ti, Jerry, cijenim to...« [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Neposlušnima kazne do petsto tisuća kuna</p>
<p>Sve naftne tvrtke na koje se odnosi pravilnik dužne su Ministarstvu prije primjene novih cijena dostaviti vlastiti izračun </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ponedjeljak će u Narodnim novinama biti objavljen novi Pravilnik o utvrđivanju cijena naftnih derivata koji je donijelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a njegovi prvi efekti na cijena goriva mogu se očekivati već u utorak. </p>
<p>Pravilnikom se utvrđuje najviša razina cijena naftnih derivata. Odnosi se na sve vrste benzina i dizela pa, za razliku od starog, obuhvaća i plavi dizel, eurosuper BS i eurodizel BS i benzine eurosuper 98 i 100.</p>
<p>Prema novom pravilniku, prodajna cijena goriva sastoji se od: osnove za obračun prodajnih cijena, troškova magistralnog prijevoza i manipulacije goriva i troškova prometa na veliko i malo (marže). Osnova za obračun prodajne cijene određuje se tako da se prosječna cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu u načelu u dvotjednom razdoblju pomnoži s prosječnim prodajnim tečajem dolara u istom razdoblju i tome pribroji iznos carine (smanjen je s 4,2 posto na 2,1 posto) na uvoznu cijenu pojedinog derivata.</p>
<p>Odobreni troškovi magistralnog prijevoza i manipulacije goriva i prodajna marža po litri goriva ostali su 60 lipa za benzine i dizele i 40 lipa za lož-ulje, dok je kao maksimalan trošak za prijevoz, manipulaciju i maržu za plavi dizel određeno 30 lipa.</p>
<p>Na veleprodajnu cijenu goriva dodaje se iznos za financiranje rada Agencije za obvezne zalihe koji svake godine utvrđuje Vlada na prijedlog te Agencije. Do donošenja Vladine odluke Ministarstvo gospodarstva je odredilo da naftne tvrtke za obvezne zalihe nafte uplaćuju 120 kuna po toni.</p>
<p>Time su »naftašima« troškovi nešto povećani, jer su dosad za obvezne zalihe trebali izdvajati 79 kuna po toni. Novost je i da se naftnim tvrtkama više ne priznaju tzv. manipulativni troškovi operativnog skladištenja od 80 kuna po toni benzina i 56 kuna po toni dizela.</p>
<p>Prodajne cijene naftnih derivata i ubuduće će se, naravno ako to bude potrebno, mijenjati svakih 14 dana i to u utorak. </p>
<p>Sve naftne tvrtke na koje se odnosi pravilnik dužne su Ministarstvu gospodarstva prije primjene novih cijena dostaviti vlastiti izračun sukladan novom pravilniku s podlogom za promjenu prodajnih cijena. Ako Ministarstvo utvrdi da nove cijene nisu utvrđene prema odredbama pravilnika, ne mogu se primjenjivati. Ako ih tvrtka ipak primijeni, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 100 do 500 tisuća kuna, a odgovorna osoba od 5 do 10 tisuća kuna predviđenom Zakonom o tržištu naftom i naftnim derivatima.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Adriatica počinje kupovati hotelske kuće? </p>
<p>Očekivani bruto promet Grupe u ovoj godini iznosi sto milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pave Župan Rusković, bivša ministrica turizma i članica Strateškog odbora za razvoj svjetskog turizma pri Svjetskoj turističkoj organizaciji (WTO), postala je savjetnica predsjednika Uprave Adriatica.net grupe, čime je Grupa, javnosti nepoznatog vlasnika, nastavila svoje širenje.</p>
<p>Prema priopćenju iz Adriatice, njezini resori bit će konsolidacija i dalji razvoj Grupe, s posebnim naglaskom na regiju južnog Jadrana s centrom u Dubrovniku. </p>
<p>U javnosti se nagađa na čijem kapitalu počiva i tko su pravi vlasnici sada već velike grupe Adriatica, svesrdno podržane u medijima EPH, koja nastavlja svoj pohod po regiji. </p>
<p>U Grupi, navodno izrasloj na maloj agenciji koja prodaje aranžmane putem Interneta, osim Adriatice nalaze se i I. D. Riva Tours (münchenski turoperator), Atlas Airtours (ugledni hrvatski turoperator), Odisej (slovenski turoperator s pet poslovnica u Sloveniji), Ilirika Turizem (regionalni lanac turističkih agencija u Sloveniji, Hrvatskoj, Italiji, Srbiji i Crnoj Gori) i Adriagate (također hrvatska Internet agencija). Za 51 posto ljubljanskoga Kompasa nedavno je pripremljeno, priča se u turističkim kuloarima, 15 milijuna eura, a novac je navodno osigurao WAZ, njemačka nakladnička kuća. </p>
<p>Prema dostupnim podacima, u I. D. Rivi Adriatica ima 40 posto vlasničkog udjela, u Atlas Airtoursu 55, Odiseju 51, a Adriagateu 51 posto. Imaju i 50 posto vlasništva Ilirike, agencije što izvorno dolazi iz Slovenije i koja je, ispočetka uspješno, u Hrvatskoj prva počela isključivu prodaju last minute aranžmana. </p>
<p>Očekivani bruto promet Grupe u ovoj godini iznosi sto milijuna eura, a, uz ostalo, planiraju otvaranje novih ureda u Španjolskoj, Francuskoj, Slovačkoj i Austriji. Odnedavno su u novoj zgradi na zagrebačkom Žitnjaku. </p>
<p>Poznato je da nastoje pokupovati sve što nešto vrijedi na domaćem tržištu, ali i da su, usprkos izdašnim ponudama, naišli na zatvorena vrata kod nekih jakih domaćih organizatora putovanja. </p>
<p>Ovdašnji turistički stručnjaci procjenjuju da će Adriatica uskoro početi kupovati čitave hotelske kuće po Hrvatskoj, odnosno atraktivna turistička zemljišta.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Direktori se riješili dionica u zadnji čas!</p>
<p>Dionice tvrtke EADS, u čijem je sastavu Airbus, pale za više od 26 posto </p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Nakon što su u srijedu dionice tvrtke EADS, u čijem je sastavu Airbus, pale za više od 26 posto, zamjenik predsjednika Uprave EADS-a Arnaud Lagardere upozorio je da toj grupaciji prijeti velika kriza zbog problema s isporukom prvih modela superjumba A380. Lagardere je kazao kako u srijedu zabilježeni ogromni gubici, procijenjeni na oko 5,5 milijardi eura, odražavaju odsustvo povjerenja ulagača u, kako je rekao, Airbusovu sposobnost upravljanja vrlo složenim projektima. Zamjenik izvršnog direktora, Noel Forgeard, ustvrdio je kako nije raspolagao privilegiranim informacijama kada je uz visoke profite prodao svoj udio u toj kompaniji. </p>
<p>Nakon te objave i zabilježenih gubitaka, francuski regulator za financijska tržišta AMF objavio je kako je zamjenik izvršnog direktora EADS-a, Noel Forgeard, njegovo troje djece te nekoliko direktora grupacije u ožujku prodalo svoje udjele u toj kompaniji vrijedne nekoliko milijuna eura. Forgeard je u petak odluku o prodaji svojeg udjela u toj kompaniji prije značajnog pada vrijednosti njezinih dionica, međutim, nazvao »nesretnom slučajnošću«, ustvrdivši kako u trenutku prodaje nije znao za probleme s Airbusom A380. Sve je dionice odmah prodao i zaradio 2,5 milijuna eura. »Mora doći do istrage koja bi trebala utvrditi da li su već u to vrijeme znali da će doći do odgode u proizvodnji zrakoplova«, kazala je Colette Neuville, čelnica francuske Udruge za zaštitu malih dioničara. [AFP/HINA]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Porasla vrijednost građevinskih radova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrijednost izvršenih građevinskih radova na području Hrvatske, koje su u prva tri mjeseca ove godine obavile pravne osobe s 20 i više zaposlenih, bila je veća za 24,2 posto u odnosu na prvo tromjesečje lani te je iznosila 5,2 milijarde kuna, objavio je Državi zavod za statistiku. Udjelom od 65,7 posto prevladava novogradnja, dok na rekonstrukcije, popravke i održavanje postojećih građevina 'otpada' 34,3 posto vrijednosti izvršenih radova. Uz rast vrijednosti izvršenih radova, u prvom tromjesečju ove godine bilježi se i značajno povećanje izgrađenih stanova na godišnjoj razini. Izgrađen je ukupno 1.351 stan, što je za čak 71,9 posto više u odnosu na broj završenih stanova u prva tri mjeseca lani. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Gates najavio postupno povlačenje </p>
<p>REDMOND</p>
<p> - Osnivač Microsofta Bill Gates objavio je da će se tijekom iduće dvije godine postupno povući sa svoje sadašnje funkcije u toj kompaniji, od koje je stvorio najvećeg svjetskog proizvođača softvera. Njegova odluka da se s mjesta glavnog softverskog arhitekta povuče odmah, te da se do srpnja 2008. povuče sa svih menadžerskih poslova u toj kompaniji dolazi u trenutku kada Microsoft, čiji je operativni sustav Windows instaliran na procijenjenih 90 posto osobnih računala u svijetu, pokušava pronaći nove izvore rasta. Gates je najavio da će do srpnja 2008. biti u potpunosti posvećen Fondaciji Bill i Melinda Gates - koju je utemeljio pomoću milijardi zarađenih na softverskom biznisu s ciljem poticanja zdravstvenih i obrazovnih projekata diljem svijeta - no kako će u Microsoftu i dalje biti povremeno angažiran. Najbogatiji čovjek na svijetu, čije je bogatstvo časopis Forbes u ožujku procijenio na 50 milijardi dolara, ostat će predsjednik uprave Microsofta i savjetnik na ključnim razvojnim projektima. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>S tržnice u kuhinju</p>
<p>Književnicu Julijanu Matanović najbolje opušta pečenje kolača uz pomoć kćerkice Magdalene, te šetnja trešnjevačkim placom </p>
<p>Kad pročitate još jednu knjigu omiljenog pisca, uvijek vam se čini kao da ste ga još bolje upoznali. Jer dotad nepoznate pojedinosti iz njegova života otkrivaju opisi pojedinih prizora i izgovorene rečenice više i manje važnih junaka. Zato se taj osjećaj čitatelju nametne i čim okrenu zadnju stranicu knjige »Laura nije samo anegdota« Julijane Matanović, književnice i docentice na Katedri za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.</p>
<p>Dakako da ni mi nismo bili iznimke, pa »naoružani« pojedinostima iz doba njezina odrastanja u Osijeku, zagrebačke svakodnevice, putovanja po rodnoj Bosni, razgovora s kolegama ili druženja sa četverogodišnjom kćeri Magdalenom, dolazimo u posjet »dobro« nam poznatoj Julijani Matanović. O tome razmišljamo dok se uspinjemo čistim stubištem na treći kat zgrade ušminkana pročelja u srcu Trešnjevke. </p>
<p>Ispred poluotvorenih vrata srdačno nas dočekuju književnica i njezina jedinica, pa čim smo ušli u prostran boravak, glasno primjećujemo da je u njemu sigurno ugodno raditi i još se ugodnije odmarati. Jer tu nema vrata između kuhinje i hodnika, a neobično ugrađene »grilje« slavonskog prozorčica usred sobe daju do znanja da je nekoliko četvornih metara ukradeno za Magdaleninu igraonicu. </p>
<p>»Često znam reći da je moj dom moja oaza, pa pritom dometnem i da sam ga odlučila kupiti čim sam ga vidjela. Pomalo čudno, jer bio je prvi stan s liste ponuđenih. Potom mi ga je prijateljica arhitektica pomogla uredititi rušenjem starih i građenjem novih zidova u prostor prema mojoj mjeri. Zato u njemu provodim najviše vremena, to više što na Fakultetu predajem samo četvrtkom i petkom. To me ponukalo i da jednu od tri sobe uredim u radni kutak, u kojem svako jutro zasjednem za pisaći stol, palim računalo, laćam se čitanja i tako ‘bistre glave’ pripremam za predavanja ili pišem knjige i zapisujem misli i sjećanja.Vrata su uvijek otvorena, pa mi se Magdica često pridruži s barbikama. No vremena za igru nemam, jer su prijepodnevneva rezervirana za rad. No kad otkuca 13 sati ’zatvaram dućan’, jer počinje ručak«, odaje naša sugovornica i poslužuje nam bosansku kavu.</p>
<p>Čim smo je kušali, hvalimo okus na koji smo posljednjih godina nepravedno zaboravili. Time kao da smo potakli Julijanu da nam otkrije kako voli kuhati i priznaje da je opušta taj kućanski posao. </p>
<p>»U našoj je kući za kuhanje zadužena teta Maca koja s nama živi. Nedjeljom je zamijenim i dam si oduška, pripremajući jela - od juhe do kolača. Zato mi rijetko tko od prve povjeruje da sam kuhati naučila tek kad sam se udala. Dotad za to nisam imala prigode, jer odrastajući s tetom Julijanom u njezinoj kuhinji nije bilo mjesta za dvije kuharice. Ipak sam propušteno brzo nadoknadila i danas sve češće kuham uz pomoć Magdice. Pomaže mi kad pečemo kolače, pa smo tako ovog proljeća iskušale sve recepte od jagoda«, kaže Julijana i pokazuje nam malu bijelo-žutim namještajem i kućanskim aparatima uređenu kuhinju, u kojoj je sve kuharici na dohvat ruke. </p>
<p>No da je kuhanje raduje i opušta ipak nije povjerila samo nama nego i svojim studenticama. Tako su i one doznale da je prava majstorica u pripremanju zimnice i da joj je kuhanje ajvara uža specijalost. Uostalom tu je malu tajnu podijelila i s čitateljima posljednje knjige, posebno ističući detalj da je poklopce staklenki pedantno prekrivala komadićima karirane tkanine.</p>
<p>»Tržnica mi je od kuće udaljena petnaestak minuta lagana hoda, pa u stankama između pisanja i čitanja rado prošećem između štandova. Tako u Magdičinu društvu spojam ugodno s korisnim. Dok kupujem obvezno promatram prodavačice i kupce, ne samo da bih udovoljila znatiželji nego i da bih uočila zanimljivu pojedinost koju danas-sutra mogu ugraditi u novu priču ili novinski tekst. Potom na povratku kući zastanemo u parku ili nakratko zavirimo u knjižaru. U subotu prijepodne zaboravimo na ta uputna stajališta, jer žurimo kući pospremiti stan što uvriježeno počinje ribanjem kupaonice, presvlačenjem posteljine, usisavanjem... Nijednom se na njih nisam požalila, to više što su to poslovi koji me nikad ne umaraju nego opuštaju. Zato znam reći da su mi odličnom zamjenom za vježbanje u teretani ili trčanje. A kad je na redu brisanje prašine, već prema navici pridruži mi se Magdica s metlicama i krpama. Tako se taj posao poistovjeti s igrom i uvijek se oduži. Priznajem da se i ja tada »zaigram«, jer mi pozornost privuku barem dvije, tri sitnice koje krase naš dom. Tako je to nekad prvi radijski prijamnik mog tetka Milana, škrinja i ručni radovi Magdičine bake, uokvirene fotografije moje obitelji, darovane slike na zidu... I ta ostavšina predaka uvijek me iznova nenametljivo potakne na pisanje. Tako sada nastaje i monodrama o djevojci kojoj je pokojna tetka ostavila stan i više nego čudnu ostavštinu pohranjenu u najlonskim vrećicama. Tko zna možda je i to razlog što pospremanje, kao rijetko koja žena, ubrajam u razbibrigu i nikako u dosadan kućanski posao«, kazuje Julijana Matanović, dometnuvši kako će se možda kad Magdica krene u školu, kao i mnogi drugi opuštati vježbajući u nekoj od obližnjih dvorana ili šećući Sljemenom.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ugledajte se u zvijezde</p>
<p>Iako neke poznate glumice i manekenke mišiće učvršćuju pod paskom trenera, druge trče, igraju golf ili se u klubu rekreiraju mačevanjem </p>
<p>Sada na pragu ljeta nitko se ne može izvlačiti isprikama da su dvorane prepune vježbača ili da je vani hladno za vježbanje. Pa da još pri izboru sporta ne biste dvojili, pomažemo vam iskustvima poznatih vježbačica iz glumačkog i modnog svijeta. Dakako da one ne žale vremena, novca i znoja kako bi ojačale mišiće, popravile raspoloženje i sačuvale vitki stas, pa se zato rekreiraju u prestižnim i skupim fitnes centrima. No neke od njih ipak s podjednakim žarom vježbaju kod kuće, trče ulicama ili u društvu igraju golf.</p>
<p>Mačevanje Idealna je rekreacija za vježbače kojima nije teško tijekom treninga stalno se kretati i izvoditi zadane kretnje s uskim i dugim mačem u ruci. Dakako da će tako istesati i zadržati vitku liniju, te osnažiti mišiće nogu i ruku. Zbog toga tu nekad cijenjenu borilačku vještinu i potom »kraljevski sport« trenira i poznata španjolska manekenka Tasha de Vasconcelos. Slučajno ili ne, ta bivša pratilja princa od Monaka mačevanjem se bavi baš kao nekad i njegova majka Grace Kelly. No da biste si priuštili rekreaciju tim zahtjevnim sportom, nužno je pod budnim okom trenera svladati pravila na tečajevima za početnike. Pritom ne dopustite da vas početnički neuspjesi pokolebaju, jer se reyultati vide nakon nekoliko mjeseci treninga.</p>
<p>Joga Riječ je o rekreaciji kojom se postiže jedinstvo duha i tijela, pa nije čudno što joj prednost daje sve više bogatih i slavnih. Zato je svojedobno i iskusna vježbačica Madonna objeručke prihvatila filmsku ulogu u kojoj je glumila učiteljicu joge. Bila je to prigoda da pokaže nevjerojatnu koncentraciju i savitljivost. U tome bi joj mogla konkurirati i manekenka Christy Turlington koja je izdala knjigu vježbanja i lansirala odjeću za vježbačice joge. No ta je vještina mnogo više od moderne rekreacije, jer je na Istoku poznata više od pet tisuća godina. Riječ je o spoju kontrole disanja, smirenih kretnji i postizanja zavidne savitljivosti tijela. Dakako da time mišići očvrsnu, pa se vježbač rješava i mlohave kože. Pritom treba napomenuti da to uspijeva samo upornim pojedincima koji istodobno vježbaju i meditiraju.</p>
<p>Trčanje Bilo da se dnevno sat vremena trči ili naizmjence brzo korača, trkači se već nakon nekoliko treninga počnu bolje osjećati. Pritom ni ne slute kako tom rekreacijom potiču pravilan rad kardiovaskularnog sustava, rješavaju se viška kalorija, tkivo im se opskrbljuje potrebnom količinom kisika i više ne znaju za teška stresna stanja. Zato i glumica Nicole Kidman godinama marljivo trči i pritom je nimalo ne smetaju vrućine ili hladnoće. To više što se tim sportom može baviti gdje god i kada god poželi (trči po gradskim ulicama, duž pr seoskih putova, stazama parkova i šuma, pješčanim plažama). Prednost trčanja je u činjenici što se ne mora nositi strogo propisana odjeća, nego je samo nužno nabaviti odgovarajuće tenisice. Ritam i duljina »joggiranja« određuje se ovisno o tome što se tom vrstom rekreacije želi postići. </p>
<p>Golf Donedavno je to bio sport hollywoodske muške elite, ali od početka devedesetih osvojio je i popularne glumice. Tako ga je Catherine Zeta Jones počela igrati na nagovor supruga Michaela Douglasa. Da bi se naučilo pravilno držati štapove i udarati lopticu svakom je potencijalnom golferu isprva nužna stručna poduka. Stječe se na tečajevima koji se organiziraju na travnatim terenima, upravo na mjestima gdje se golf igra. Potom je još nužno nabaviti sportsku opremu (cipele, odjeću, komplet štapova) i tijekom svakog treninga spremno dugo pješačiti. Baš zato je golf preporučljiva rekreacija za rekreativce svih životnih dobi. Ipak, valja biti oprezan, jer pri nepravilno izvedenim udarcima možete povrijediti rame i istegnuti mišiće.</p>
<p>Vježbanje pod paskom osobnog trenera Takvu rekreaciju mogu si priuštiti samo bolje stojeći sportaši-amateri, jer se izvodi prema posebno osmišljenim individualnim programima. Iako je, na primjer, cilj vježbanja manekenke Cindy Crawford i glumice Kate Beckinsale ojačati sve mišiće, ipak se njihove vježbe razlikuju. O tome brine tražena hollywoodska osobna trenerica Kathy Kaehler, koja tvrdi kako je to prigoda da nauči zvijezde zdravije živjeti. Zato se napredak tim programima stječe malo po malo, ali se potom stečena forma ne mijenja. Ako si možete priuštiti takvu rekreaciju dobro se raspitajte o kvalifikacijama trenera.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Pred dječjim domom ubio ženu pa sebe</p>
<p>Počinitelj ubojstva i samoubo-jstva policiji je poznat po nizu kaznenih djela (29 prijava) kao što su krađe, i ilegalno posjedova-nje oružja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nezapamćeni zločin dogodio se u petak oko 10 sati ispred Doma za djecu Zagreb u Nazorovoj ulici. 22-godišnji T.J. ubio je hicem iz pištolja svoju tri godine stariju suprugu Jelenu a zatim i sam sebi presudio. </p>
<p>Tragedija je zapravo epilog duge bračne svađe zbog koje je i dvogodišnje dijete tog bračnog para bilo smješteno u dom u Nazorovoj. U tijeku je bila i brakorazvodna parnica, a do kobnog dana oboje supružnika je smjelo posjećivati svoje dijete, ali u odvojenim terminima. U petak je bio dan predviđen za posjete majke, koja je u Nazorovu došla oko 9 sati. U brzo potom za njom je došao i T.J., a kako smo čuli, odmah se počeo svađati sa suprugom. Djelatnice Doma odvele su svu djecu u park sa stražnje strane zgrade doma i navodno odmah pozvale policiju. Bilo je međutim prekasno. Ubojica je ispalio više hitaca u suprugu Jelenu, ubivši je na mjestu. Zatim je pucao sebi u glavu, a policajci koji su vrlo brzo stigli na mjesto događaja zatekli su ga još živoga. T.J. je međutim preminuo prije dolaska Hitne pomoći. </p>
<p>Načelnik ureda načelnika PU zagrebačke Krunoslav Borovec rekao je na mjestu događaja kako je počinitelj ubojstva i samoubojstva policiji poznat po nizu kaznenih djela kao što su krađe, teške krađe i ilegalno posjedovanje oružja. Borovec je potvrdio i da je policija već ranije intervenirala zbog obiteljskih sukoba sada pokojnih supružnika, te da je pištolj kojim je počinjen zločin »ilegalan«. Neslužbeno smo saznali da je u džepu T.J.-a nađeno oproštajno pismo.</p>
<p>Inače u Domu za djecu Zagreb ne postoji zaštitarska služba, a kako smo čuli instalirane su video kamere koje su vjerojatno snimile tragični događaja. Više će se znati nakon završetka očevida i krim obrade koja bi mogla potrajati i više dana. [Dragan Grdić]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Šestero poginulo u sudaru kombija i hladnjače</p>
<p>Poginuli su vozač kombija, 30-godišnji Ivano Benčić iz Poreča, te petero irskih i belgijskih turista</p>
<p>POREČ</p>
<p> - Stravična prometna nesreća, sa čak šest poginulih, dogodila se u petak ujutro oko 7.15 sati na novom dijelu Istarskog ipsilona, kod porečke petlje Medaki.</p>
<p> Frontalno su se sudarili talijanski kamion-hladnjača i kombi vozilo turističke agencije »Kompas«, koje je od siline udarca sletjelo s ceste u provaliju. Županijski istražni sudac Svetislav Vujić očevid je okončao u 13 sati i prema prvim informacijama koji su novinari od njega dobili poginuli su vozač kombija, 30-godišnji Ivano Benčić iz Poreča, te petero irskih i belgijskih turista, tri žene i dva muškarca, te su za sve njih naređene obdukcije koje će se obaviti na odjelu patologije pulske Opće bolnice. Talijanski vozač hladnjače (51-godišnji A.V. iz Pilimberga) lakše je ozlijeđen, a vozio je hladnjaču u vlasništvu prijevozničke tvrtke »Gualtieri Gianfranco Transporti« iz mjesta San Giovani Al Natisone, u provinciji Udine. </p>
<p>U Općoj bolnici Pula liječnici se bore se za život još jedne unesrećene, irske turistkinje. Kako doznajemo od glasnogovornika bolnice, Gorana Pajića, ona je zadobila višestruke prijelome rebara i ključne kosti, pa iako nisu zahvaćeni vitalni organi, u vrlo je teškom stanju.</p>
<p> Od Jadranke Jahn, voditeljice »Kompasove« porečke poslovnice, neslužbeno doznajemo da je riječ o turistima koji su boravili u pulskim hotelima, a kombijem su se uputili na jednodnevni organizirani izlet u Lipice i Postojnu. »Svi smo još u šoku i nemamo službene informacije o poginulima, ali ovo je najveća tragedija koja nam se dogodila otkako postoji naša tvrtka«, kazala nam je Jahn.</p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nožem na poznanika </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Četrdesetdvogodišnji muškarac u petak je priveden istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda zbog osnovane sumnje da je u četvrtak oko 22, 30 sati pokušao ubiti mladića starog 24 godine. Do događaja je došlo ispred ugostiteljskog objekta Park u Presečnom, a muškarac od 42 i njegov prijatelj od 34 godine posvađali su se sa spomenutim mladićem, zbog nekih neraščišćenih odnosa. U jednom je trenutku četrdesetdvogodišnjak izvukao preklopni nož i ubo mladića u prsa. Mladić je zbrinut u varaždinskoj Općoj bolnici, gdje je utvrđeno da je zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život, imao je krvarenje u prsni koš, probušena mu je srčana ovojnica te prerezana srčana arterija. U događaju je ozlijeđen i muškarac star 34 godine, koji je nakon liječničkog pregleda pušten kući. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Trojica se utopila u Istri</p>
<p>PULA</p>
<p> - U srijedu i četvrtak u Istri su zabilježena tri slučaja utapanja. U srijedu na samo metar od obale na plaži rovinjskog autokampa Porton Biondi pronađen je beživotno tijelo Drage Račića (69) iz Rovinja. Na tijelu nije bilo tragova ozljeđivanja. Identificiran je po osobnoj iskaznici koja je pronađena u smeđem prsluku na biciklu ostavljenom na plaži, a kasnije ga je identificirao i poznanik. </p>
<p>Drugi utopljenik je Rajan Vranešević (28) iz Pule, koji je u srijedu u 14 sati preminuo na plaži ispod terase Ambrela u pulskom turističkom naselju Verudela. Kako se radi o osobi koja je bolovala od epilepsije, pretpostavlja se da je kod njega uzrok smrti bio epileptički napad koji mu se dogodio u moru. </p>
<p>Treći preminuli je njemački turist Christoph Handel (73). On se utopio u četvrtak oko 14 sati na plaži medulinskog hotela Arcus, gdje je boravio sa suprugom.</p>
<p> U jednom je trenutku izronio, prizivajući u pomoć, a okupljeni kupači izvukli su ga na obalu i pokušali reanimirati, ali do dolaska hitne medicinske pomoći više nije pokazivao znakove života.</p>
<p> Ni na njegovom tijelu nema tragova nasilne smrti. Ipak, kako bi se utvrdili točni uzroci smrti, sva će tri tijela biti obducirana na Odjelu patologije pulske Opće bolnice. [Daniela Knapić]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Uhvaćen kradljivac autmobila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Inspektori iz Odjela organiziranoga kriminaliteta PU zagrebačke uhitili su u utorak 33-godišnjeg Petra Rossija, zbog sumnje da je ukrao dva passata i jedan golf. Kako je policija priopćila u petak, ne navodeći identitet osumnjičenika, kod Rossija je pronađena veća količina alata za provaljivanje, kao i sofisticirane računalne opreme za probijanje elektronske zaštite automobila. </p>
<p>Prema kaznenoj prijavi, Rossija se sumnjiči da je 28. srpnja prošle godine iz Ježevske ulice otuđio VW golf krapinskih registracija. </p>
<p>Ukradene automobile je prodao i otad im se gubi svaki trag. nije pronađen ni »passat« ukraden u listopadu prošle godine u Ulici Ante Topić Mimare. No, kako neslužbeno doznajemo, policija je u Rossijevu stanu pronašla dijelove tog automobila. </p>
<p>Treća krađa za koju se tereti Rossija, počinjenja je u Ulici Davora Zbiljskoga u noći na 22. listopada prošle godine, a kako je vlasnik ispričao policiji, on je automobil, VW passat variant, pronašao sam tri dana kasnije. Rossiju je istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda odredio 48-satno zadržavanje. [Marin Dešković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Neposlušnima kazne do petsto tisuća kuna</p>
<p>Sve naftne tvrtke na koje se odnosi pravilnik dužne su Ministarstvu prije primjene novih cijena dostaviti vlastiti izračun </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ponedjeljak će u Narodnim novinama biti objavljen novi Pravilnik o utvrđivanju cijena naftnih derivata koji je donijelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a njegovi prvi efekti na cijena goriva mogu se očekivati već u utorak. </p>
<p>Pravilnikom se utvrđuje najviša razina cijena naftnih derivata. Odnosi se na sve vrste benzina i dizela pa, za razliku od starog, obuhvaća i plavi dizel, eurosuper BS i eurodizel BS i benzine eurosuper 98 i 100.</p>
<p>Prema novom pravilniku, prodajna cijena goriva sastoji se od: osnove za obračun prodajnih cijena, troškova magistralnog prijevoza i manipulacije goriva i troškova prometa na veliko i malo (marže). Osnova za obračun prodajne cijene određuje se tako da se prosječna cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu u načelu u dvotjednom razdoblju pomnoži s prosječnim prodajnim tečajem dolara u istom razdoblju i tome pribroji iznos carine (smanjen je s 4,2 posto na 2,1 posto) na uvoznu cijenu pojedinog derivata.</p>
<p>Odobreni troškovi magistralnog prijevoza i manipulacije goriva i prodajna marža po litri goriva ostali su 60 lipa za benzine i dizele i 40 lipa za lož-ulje, dok je kao maksimalan trošak za prijevoz, manipulaciju i maržu za plavi dizel određeno 30 lipa.</p>
<p>Na veleprodajnu cijenu goriva dodaje se iznos za financiranje rada Agencije za obvezne zalihe koji svake godine utvrđuje Vlada na prijedlog te Agencije. Do donošenja Vladine odluke Ministarstvo gospodarstva je odredilo da naftne tvrtke za obvezne zalihe nafte uplaćuju 120 kuna po toni.</p>
<p>Time su »naftašima« troškovi nešto povećani, jer su dosad za obvezne zalihe trebali izdvajati 79 kuna po toni. Novost je i da se naftnim tvrtkama više ne priznaju tzv. manipulativni troškovi operativnog skladištenja od 80 kuna po toni benzina i 56 kuna po toni dizela.</p>
<p>Prodajne cijene naftnih derivata i ubuduće će se, naravno ako to bude potrebno, mijenjati svakih 14 dana i to u utorak. </p>
<p>Sve naftne tvrtke na koje se odnosi pravilnik dužne su Ministarstvu gospodarstva prije primjene novih cijena dostaviti vlastiti izračun sukladan novom pravilniku s podlogom za promjenu prodajnih cijena. Ako Ministarstvo utvrdi da nove cijene nisu utvrđene prema odredbama pravilnika, ne mogu se primjenjivati. Ako ih tvrtka ipak primijeni, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 100 do 500 tisuća kuna, a odgovorna osoba od 5 do 10 tisuća kuna predviđenom Zakonom o tržištu naftom i naftnim derivatima.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Adriatica počinje kupovati hotelske kuće? </p>
<p>Očekivani bruto promet Grupe u ovoj godini iznosi sto milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pave Župan Rusković, bivša ministrica turizma i članica Strateškog odbora za razvoj svjetskog turizma pri Svjetskoj turističkoj organizaciji (WTO), postala je savjetnica predsjednika Uprave Adriatica.net grupe, čime je Grupa, javnosti nepoznatog vlasnika, nastavila svoje širenje.</p>
<p>Prema priopćenju iz Adriatice, njezini resori bit će konsolidacija i dalji razvoj Grupe, s posebnim naglaskom na regiju južnog Jadrana s centrom u Dubrovniku. </p>
<p>U javnosti se nagađa na čijem kapitalu počiva i tko su pravi vlasnici sada već velike grupe Adriatica, svesrdno podržane u medijima EPH, koja nastavlja svoj pohod po regiji. </p>
<p>U Grupi, navodno izrasloj na maloj agenciji koja prodaje aranžmane putem Interneta, osim Adriatice nalaze se i I. D. Riva Tours (münchenski turoperator), Atlas Airtours (ugledni hrvatski turoperator), Odisej (slovenski turoperator s pet poslovnica u Sloveniji), Ilirika Turizem (regionalni lanac turističkih agencija u Sloveniji, Hrvatskoj, Italiji, Srbiji i Crnoj Gori) i Adriagate (također hrvatska Internet agencija). Za 51 posto ljubljanskoga Kompasa nedavno je pripremljeno, priča se u turističkim kuloarima, 15 milijuna eura, a novac je navodno osigurao WAZ, njemačka nakladnička kuća. </p>
<p>Prema dostupnim podacima, u I. D. Rivi Adriatica ima 40 posto vlasničkog udjela, u Atlas Airtoursu 55, Odiseju 51, a Adriagateu 51 posto. Imaju i 50 posto vlasništva Ilirike, agencije što izvorno dolazi iz Slovenije i koja je, ispočetka uspješno, u Hrvatskoj prva počela isključivu prodaju last minute aranžmana. </p>
<p>Očekivani bruto promet Grupe u ovoj godini iznosi sto milijuna eura, a, uz ostalo, planiraju otvaranje novih ureda u Španjolskoj, Francuskoj, Slovačkoj i Austriji. Odnedavno su u novoj zgradi na zagrebačkom Žitnjaku. </p>
<p>Poznato je da nastoje pokupovati sve što nešto vrijedi na domaćem tržištu, ali i da su, usprkos izdašnim ponudama, naišli na zatvorena vrata kod nekih jakih domaćih organizatora putovanja. </p>
<p>Ovdašnji turistički stručnjaci procjenjuju da će Adriatica uskoro početi kupovati čitave hotelske kuće po Hrvatskoj, odnosno atraktivna turistička zemljišta.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Direktori se riješili dionica u zadnji čas!</p>
<p>Dionice tvrtke EADS, u čijem je sastavu Airbus, pale za više od 26 posto </p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Nakon što su u srijedu dionice tvrtke EADS, u čijem je sastavu Airbus, pale za više od 26 posto, zamjenik predsjednika Uprave EADS-a Arnaud Lagardere upozorio je da toj grupaciji prijeti velika kriza zbog problema s isporukom prvih modela superjumba A380. Lagardere je kazao kako u srijedu zabilježeni ogromni gubici, procijenjeni na oko 5,5 milijardi eura, odražavaju odsustvo povjerenja ulagača u, kako je rekao, Airbusovu sposobnost upravljanja vrlo složenim projektima. Zamjenik izvršnog direktora, Noel Forgeard, ustvrdio je kako nije raspolagao privilegiranim informacijama kada je uz visoke profite prodao svoj udio u toj kompaniji. </p>
<p>Nakon te objave i zabilježenih gubitaka, francuski regulator za financijska tržišta AMF objavio je kako je zamjenik izvršnog direktora EADS-a, Noel Forgeard, njegovo troje djece te nekoliko direktora grupacije u ožujku prodalo svoje udjele u toj kompaniji vrijedne nekoliko milijuna eura. Forgeard je u petak odluku o prodaji svojeg udjela u toj kompaniji prije značajnog pada vrijednosti njezinih dionica, međutim, nazvao »nesretnom slučajnošću«, ustvrdivši kako u trenutku prodaje nije znao za probleme s Airbusom A380. Sve je dionice odmah prodao i zaradio 2,5 milijuna eura. »Mora doći do istrage koja bi trebala utvrditi da li su već u to vrijeme znali da će doći do odgode u proizvodnji zrakoplova«, kazala je Colette Neuville, čelnica francuske Udruge za zaštitu malih dioničara. [AFP/HINA]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Porasla vrijednost građevinskih radova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrijednost izvršenih građevinskih radova na području Hrvatske, koje su u prva tri mjeseca ove godine obavile pravne osobe s 20 i više zaposlenih, bila je veća za 24,2 posto u odnosu na prvo tromjesečje lani te je iznosila 5,2 milijarde kuna, objavio je Državi zavod za statistiku. Udjelom od 65,7 posto prevladava novogradnja, dok na rekonstrukcije, popravke i održavanje postojećih građevina 'otpada' 34,3 posto vrijednosti izvršenih radova. Uz rast vrijednosti izvršenih radova, u prvom tromjesečju ove godine bilježi se i značajno povećanje izgrađenih stanova na godišnjoj razini. Izgrađen je ukupno 1.351 stan, što je za čak 71,9 posto više u odnosu na broj završenih stanova u prva tri mjeseca lani. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Gates najavio postupno povlačenje </p>
<p>REDMOND</p>
<p> - Osnivač Microsofta Bill Gates objavio je da će se tijekom iduće dvije godine postupno povući sa svoje sadašnje funkcije u toj kompaniji, od koje je stvorio najvećeg svjetskog proizvođača softvera. Njegova odluka da se s mjesta glavnog softverskog arhitekta povuče odmah, te da se do srpnja 2008. povuče sa svih menadžerskih poslova u toj kompaniji dolazi u trenutku kada Microsoft, čiji je operativni sustav Windows instaliran na procijenjenih 90 posto osobnih računala u svijetu, pokušava pronaći nove izvore rasta. Gates je najavio da će do srpnja 2008. biti u potpunosti posvećen Fondaciji Bill i Melinda Gates - koju je utemeljio pomoću milijardi zarađenih na softverskom biznisu s ciljem poticanja zdravstvenih i obrazovnih projekata diljem svijeta - no kako će u Microsoftu i dalje biti povremeno angažiran. Najbogatiji čovjek na svijetu, čije je bogatstvo časopis Forbes u ožujku procijenio na 50 milijardi dolara, ostat će predsjednik uprave Microsofta i savjetnik na ključnim razvojnim projektima. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Završetak pregovora do 2008., ulazak u punopravno članstvo 2009. </p>
<p>»Bolje je da o nedostacima govorimo tijekom pregovora, nego da na kraju budemo prisiljeni prihvatiti ograničenja i zasebne uvjete«, izjavio je Sanader</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Hrvatska bi do 2008. mogla završiti pregovore s Europskom unijom te 2009. postati punopravna članica, izjavio je hrvatski premijer Ivo Sanader u razgovoru za njemački nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) od petka. »Cilj moje vlade je da hrvatski građani izađu na izbore za Europski parlament 2009.«, izjavio je Sanader. U vezi s predstojećim pregovorima, premijer je ustvrdio da bi za Hrvatsku najteža mogla biti poglavlja koja se odnose na poljoprivredu i zaštitu okoliša.</p>
<p>»Europska unija je u međuvremenu pooštrila kriterije za ta poglavlja«, primijetio je Sanader te ustvrdio da pooštrenje kriterija tijekom pregovora hrvatska vlada ne vidi kao otegotnu okolnost nego kao izazov. »Bolje je da o nedostatcima govorimo tijekom pregovora, nego da na kraju budemo prisiljeni prihvatiti ograničenja i zasebne uvjete«, izjavio je Sanader. Izrazio je uvjerenje da na kraju pregovora Hrvatskoj neće biti nametnuta prijelazna ograničenja, poput onog o ograničenoj slobodi kretanja radne snage.</p>
<p>»Stotine tisuća hrvatskih građana već sada radi u Europskoj uniji, a i plaće su u Hrvatskoj više nego u mnogim novim članicama EU-a«, pojasnio je hrvatski premijer. </p>
<p>Sanader je još jednom ponovio da je zajedno sa svojim turskim kolegom Erdoganom zaključio da se proces pridruživanja EU za Hrvatsku i Tursku treba odvijati odvojeno. Odbio je, međutim, iznijeti prognoze o mogućem datumu ulaska Turske u EU.</p>
<p>Hrvatski premijer istaknuo je i važnost Hrvatske za EU kao zemlje koja predstavlja sponu između zapadnog Balkana i ostatka Europe. »Vjerujem da je Hrvatska za zemlje u regiji uzor koji pokazuje da se reforme isplate«, zaključio je Sanader. </p>
<p>Hrvatski premijer se u razgovoru za FAZ založio i za »temeljno preispitivanje« Daytonskog sporazuma. </p>
<p>»Bosna i Hercegovina se mora emancipirati od međunarodne zajednice, a to će biti moguće samo ako sva tri naroda, dakle pokraj Bošnjaka i Srba, i Hrvati, budu zadržali svoj status«, izjavio je Sanader.</p>
<p>U vezi s uvjetima koje je EU postavio Srbiji za nastavak pregovora, Sanader je izjavio da potpunoj suradnji s Haaškim sudom nema alternative, ali da Europa istodobno mora postupati oprezno kako radikalnim snagama u Srbiji ne bi dala poleta. »Važno je da Srbiji europska perspektiva ostane otvorena«, zaključio je hrvatski premijer. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Počinje prikupljanje starih guma</p>
<p>Prikupljanje i reciklaža guma financirat će se iz naknade na uvezene gume</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva raspisalo je natječaj za davanje koncesije sakupljačima i oporabiteljima starih guma u Hrvatskoj, radi njihova pretvaranja u korisnu sirovinu. Koncesija se daje na pet godina, a moguće ju je nakon isteka obnoviti. Uvjeti koje tvrtke moraju ispunjavati da bi dobile koncesiju objavljeni su i na web stranicama Ministarstva, www.mzopu.hr. Otpadne gume dosad su se odlagale na odlagališta komunalnog otpada, kao i na divlje deponije, to jest u prirodu. A razgradnja jedne gume u zemlji traje stotinjak godina, s tim da postoji opasnost od zapaljenja. Dio starih guma spaljivao se u cementarama, ali i na otvorenom. Prema direktivi Europske unije, zabranjuje se odlaganje starih guma na odlagališta otpada. Ta se direktiva mora primijeniti najkasnije do 2008. Procjenjuje se da je na području Hrvatske odloženo oko 200.000 tona starih guma.</p>
<p>Sakupljanje i reciklaža guma financirat će se iz naknade na uvezene gume. U Hrvatsku je 2004. uvezeno 19.750 tona novih guma, a procijenjena količina guma u 2005. bila je oko 50.000 tona. </p>
<p>Udjel iskorištenosti starih guma kao sirovine u EU porastao je 1999. na 20 posto, dok je 1992. iznosio samo pet posto. Najbolje rezultate postižu Njemačka i skandinavske zemlje. U Finskoj se godišnje prikupi 30.000 tona starih guma koje se obrađuju, što iznosi oko 90 posto svih otpadnih guma u Finskoj. [G. Petrovčić]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Slijepi teško do posla</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski savez slijepih proslavio je u petak 60. obljetnicu, koju su nazočnošću uveličali ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, te Predsjednikov savjetnik Boris Vučković. Proslava je održana u Hrvatskom narodnom kazalištu, pod pokroviteljstvom Vlade.</p>
<p>Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih, ukazao je na nepovoljan položaj slijepih u društvu, a kao najveći problem istaknuo je nedostatak radnih mjesta. Predložio je da Vlada uvede dodatak na tešku invalidnost za slijepe osobe. »Problem je što se u zakonodavstvu kao mjerilo za utvrđivanje iznosa doplatka za tuđu pomoć i njegu ne uzima stupanj invalidnosti nego uzrok njezina nastajanja, pa su slijepe osobe ostale uskraćene. I zapošljavanje je gorući problem, jer je svedeno samo na zapošljavanje u gradskim i državnim ustanovama«, pojasnio je. </p>
<p>Perić je upozorio i na postojeći tzv. bilježnički zakon, u kojem je uveden akt za slijepe osobe, prema kojemu potpis slijepe osobe nije važeći ako pokraj nje nisu barem dva svjedoka. »Obrazloženje da ne vidim čitati, te da moj potpis kod javnog bilježnika ne vrijedi, svrstava slijepe osobe među građane drugoga reda«, zaključio je Perić.</p>
<p>Jadranka Kosor je kazala da će nastojati unaprijediti život slijepih. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić objavio je da je dosadašnja tajnica Udruge slijepih Marija Mustač imenovana načelnicom Odjela za osobe s invalidnošću pri Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje. Nakon pjevačkog ansambla Udruge slijepih Zagreb, Jadranki Kosor uručeno je i posebno priznanje. [Ana Tadin]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Deset naših policajaca putuje u Nürnberg</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deset hrvatskih interventnih policajaca otići će u njemački grad Nürnberg da bi pomogli njemačkim kolegama u osiguranju utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva između naše i reprezentacije Japana. Naši će policajci biti raspoređeni sukladno potrebama osiguravanja utakmice, a imat će ovlasti da prilikom izgreda i nereda koriste sredstva prisile, zajedno s njemačkim kolegama. </p>
<p>Riječ je o policajcima s višegodišnjim iskustvom, među kojima treba istaknuti i vođu skupine Marijana Jozića, instruktora u Zapovjedništvu Interventne policije. Važno je napomenuti da svih 10 djelatnika ima i veliko iskustvo u radu s navijačkim skupinama,. Hrvatski bi policajci, među ostalim, naveli su u MUP-u, trebali spriječiti i »neželjene« upade hrvatskih i drugih navijača na sportske terene. </p>
<p>Policajce će na austrijsko- njemačkoj granici dočekati bavarske kolege, te ih smjestiti u Nünberg i upoznati s procedurom osiguranja utakmice. </p>
<p>Deset policajaca će zajedno s policajcima koji su već u Njemačkoj tijekom utakmice Hrvatske i Japana činiti kontingent od dvadeset hrvatskih policajaca. Suradnja između njemačke i hrvatske interventne policije višegodišnja je, ističu u MUP-u, zbog čega je i uoči SP-a i potpisana »Zajednička deklaracija i suradnji u sigurnosnim pitanjima« između saveznog i hrvatskog MUP-a.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Povećan rizik trgovine ljudima tijekom SP-a </p>
<p>U Njemačkoj, u kojoj je prostitucija legalizirana, očekuje se sedam milijuna navijača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unicef je u ponedjeljak odaslao upozorenje zbog, kako se navodi, povećanog rizika za trgovinu ljudima tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj.</p>
<p>U priopćenju se kaže da Unicef izražava veliku zabrinutost za djecu i žene koji bi mogli biti uključeni u trgovinu ljudima i izloženi seksualnom iskorištavanju tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva. </p>
<p>Navodi se kako se očekuje da će oko sedam milijuna navijača posjetiti sportska događanja u Njemačkoj, gdje je prostitucija legalna. </p>
<p>Prošlog je tjedna ministarstvo vanjskih poslova SAD-a izdalo izvještaj o trgovini ljudima za 2006. u kojem se upozorava na potencijalni rast trgovinom ljudima tijekom utakmica Svjetskog nogometnog prvenstva. Prema podacima iz izvještaja, Njemačka je tranzitna i odredišna zemlja za muškarce, žene i djecu kojima se trguje radi seksualnog iskorištavanja i izrabljivanja, a žrtve većinom dolaze iz zemalja srednje i istočne Europe.</p>
<p>Unicef pozdravlja napore njemačke vlade u borbi protiv trgovine djecom i dječje prostitucije, no istodobno je zabrinut da će se djeca prokrijumčariti u Njemačku iz susjednih zemalja istočne Europe u kojima su opći problemi trgovina mladim djevojkama za seksualno iskorištavanje, prisilni rad i prošnja. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hrvatski predstavnici na skupštini CEB-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Godišnjoj skupštini Razvojne banke Vijeća Europe iz Pariza (CEB - Council of Europe Development Bank), koja je počela u petak u Sofiji, Hrvatsku predstavljaju stalni predstavnici u upravnim tijelima te institucije - veleposlanik pri Vijeću Europe i član Upravnog odbora CEB-a Daniel Bučan i pomoćnica ministra financija i članica Administrativnog vijeća CEB-a Ana Hrastović, objavili su iz Ministarstva financija.</p>
<p>Hrvatska je sa CEB-om od učlanjenja 1997. do danas sklopila jedanaest dugoročnih zajmova i jedno jamstvo u ukupnom iznosu od 1,9 milijardi kuna. Ti su zajmovi usmjereni na obnovu zdravstvene i školske infrastrukture diljem Hrvatske, stambeno zbrinjavanje prognanika i izbjeglica kroz povrat imovine vlasnicima, organiziranu obnovu oštećenih i uništenih kuća u vlasništvu povratnika, te kroz obnovu komunalne infrastrukture, obnovu kulturne baštine u Dubrovniku, Iloku, Vukovaru i Vučedolu, te poticanje malog i srednjeg poduzetništva putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kršenje prava vozača autobusa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novi sindikat upozorio je u petak na kršenje prava vozača autobusa na međunarodnim linijama, koje poslodavci opterećuju velikim brojem uzastopnih sati u vožnji, ugrožavajući time sigurnost putnika i prometa, a istodobno im odrađene sate uskraćuju na plaći.</p>
<p>Prema mišljenju sindikata, u radno vrijeme trebaju biti obračunati svi sati provedeni u vožnji, bez obzira na to je li vozač za volanom ili trenutno prateći. </p>
<p>Tražeći očitovanje o kršenju prava vozača od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, sindikat je dobio odgovor državne tajnice Vere Babić da se vrijeme provedeno u putu na međunarodnoj liniji, ako nije za volanom, može smatrati nekom vrstom dežurstva, ali to pitanje u nas još nije dovoljno regulirano.</p>
<p>Na tu je temu za 26. lipnja u Ministarstvu zakazan sastanak s predstavnicima sindikata, Hrvatske udruge poslodavaca i Državnog inspektorata. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Počela 17. skupština Sindikata novinara Hrvatske </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - U Hrvatskoj kao i u Europi intenzivira se borba za prava novinara, naglasila je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, Jasmina Popović, na 17. skupštini SNH-a koja je započela radom u petak u Vukovaru. Izvještavajući o radu SNH-a u protekloj godini, Popović je konstatirala da se broj članova povećava. Ukazala je i da novinari žele biti sindikalno zaštićeni, ali se nerado prihvaćaju zadaće sindikalnih povjerenika. Skupština je poduprla pregovarački odbor Sindikata, koji već tri godine s poslodavcima u izdavaštvu pregovara o nacionalnom kolektivnom ugovoru za novinare i medijske radnike. Sindikat, među ostalim, inzistira na 40-satnom radnom tjednu u pet radnih dana, te na napredovanju novinara na temelju iskustva. Na skupštini će se izabrati i novo vodstvo SNH-a. [N. Dmitrović]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Račun prijavilo 77 posto umirovljenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Do danas su u registar članova upisani podaci o računu putem kojega će se isplatiti obeštećenje po Odluci Ustavnoga suda za 77 posto od približno 320.000 umirovljenika koji su izabrali brži model isplate, odnosno polovicu duga u četiri rate tijekom dvije godine«, kaže Ivana Koludrović, glasnogovornica Hrvatske poštanske banke (HPB), uz napomenu da se još upisuju podaci o računima poslani prije praznika, pa se može očekivati da u ponedjeljak taj rezultat bude i bolji. To znači kako se može očekivati da će većina umirovljenika koji su izabrali brži model isplate podatke o računu poslati na vrijeme, ističe Koludrović.</p>
<p>»Oni koji kasne sa slanjem dokumenata ne moraju se bojati da će imati problema s isplatom. Za njih samo vrijedi da isplata može početi tek kad nam stigne informacija o tome na koji račun treba uputiti novac i kada tu informaciju unesemo u registar članova«, ističe glasnogovornica HPB-a. Dakle svi oni koji to još nisu učinili prijavu računa još stignu obaviti. [M. M.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060617].
|
