NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060116].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 136915 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvati uplatili tri milijarde kuna oklada!</p>
<p>Prema podacima Ministarstva financija na uplatnim mjestima svih kladionica od 1. siječnja do 30. studenog 2005. uplate su iznosile oko 2,757 milijardi kuna, a isplate oko 2,142 milijarde</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema podacima Ministarstva financija na uplatnim mjestima svih kladionica od 1. siječnja do 30. studenoga 2005. godine uplate su iznosile oko 2,757 milijardi kuna, a isplate oko 2,145 milijardi kuna. Budući da u Hrvatskoj trenutačno posluje 10 većih kladionica, znači da je svaka kladionica u prosjeku ostvarila dobit od klađenja u iznosu 61 i pol milijuna kuna. U Ministarstvu financija smatraju da bi iznos uplata, ali i isplata mogao biti i mnogo veći. Naime, kladionice su u siječnju dužne dostaviti Ministarstvu rezultate poslovanja za mjesec prosinac, tako da bi iznos uplaćenih oklada mogao iznositi oko tri milijarde kuna.</p>
<p>Usporedbe radi, za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2004. godine uplate od klađenja iznosile su oko 2,477 milijardi kuna, dok su kladionice isplatile dobitke oko 1,982 milijarde kuna. </p>
<p>Zakon propisuje da je koncesionar dužan plaćati mjesečnu naknadu u iznosu od pet posto od osnovice koju čini ukupan iznos uplate, i to u korist državnog proračuna. Od 1. siječnja do 30. studenoga 2005. u državni proračun tako je uplaćeno oko od 138 milijuna kuna. </p>
<p>Budući da je kladionica mjesečnu evidenciju s konačnim obračunom rezultata poslovanja i dokazom o uplati mjesečne naknade za priređivanje klađenja dužna dostaviti Ministarstvu financija do 20. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, u Ministarstvu još očekuju i uplatu za prosinac 2005.</p>
<p>Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2004. u državnu blagajnu kladionice su morale uplatiti naknade u iznosu od oko 124 milijuna kuna. Tom se iznosu još mora pridodati i porez na dobit. </p>
<p>O raširenosti kladionica i njihovu unosnom biznisu govori pak činjenica da se nerijetko nekoliko uplatnih mjesta nalazi jedno do drugog, a na već pomalo zasićenom tržištu pojedine tvrtke pokušavaju proširiti posao s novom ponudom. Zbog povećanih zahtjeva za postavljanje terminala za klađenje unutar ugostiteljskih objekata, Ministarstvo financija donijelo je i dopunu Pravilnika o priređivanju kladioničkih igara kojim se regulira postavljanje terminala za klađenje, a koji je prošli tjedan stupio na snagu. Riječ je o terminalima koji su umreženi sa središnjim sustavom kladionice putem kojeg se može uplatiti oklada kao i u svakoj poslovnici. </p>
<p>Zahtjeve za postavljanje terminala podnijela su dva trgovačka društva u Zagrebu - riječ je o kladionicama Hattrick i CBC, nekoć ABC Astoria.</p>
<p>No, dopunom Pravilnika također se stvorila i pravna pretpostavka kojom kladionice svoj unosan posao više neće moći širiti i na ugostiteljske objekte površine manje od 55 četvornih metara. </p>
<p>No, pravila za otvaranje poslovnice s terminalima za klađenje identična su pravilima za otvaranje poslovnice s jednim ili više zaposlenika.</p>
<p>To su nam potvrdili su i u Ministarstvu financija, uz napomenu da se zakon neće primjenjivati na već otvorene poslovnice koje u nekim slučajevima posluju i u ugostiteljskim objektima manjim od sada zakonski propisanih 55 »kvadrata«.</p>
<p>U Ministarstvu ističu da ta odluka ne ide na štetu kladioničara nego naglašavaju da će ta odluka podići razinu kvalitete usluge.</p>
<p>Uz pravilo da poslovnica u kojoj se primaju uplate za klađenje putem terminala mora biti i fizički odvojena od ostatka ugostiteljskog objekta, propisano je da se klađenje putem terminala ne može obavljati u ugostiteljskim objektima koji se nalaze u sklopu odgojno-obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih ustanova. Na taj se način pokušava spriječiti maloljetne igrače da putem terminala uplate okladu. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>HSP je trgovačka i nedemokratska stranka!</p>
<p>Koliko god je Račan nekima možda dosadio, s obzirom da je na političkoj sceni punih 15 godina, činjenica je da je on i danas najjači političar u Hrvatskoj</p>
<p>S potpredsjednicom SDP-a i saborskom zastupnicom Milankom Opačić razgovarali smo o aktualnim događajima u trenutku kad SDP-u, prema anketama u nekim medijima, raste popularnost.</p>
<p>•Analitičari smatraju da je SDP jedina stranka u kojoj se nije dogodilo unutarstranačko preslagivanje. Može li SDP bez promjena u vrhu pobijediti na izborima?</p>
<p>- Budući da se pozivate na analitičare, mislim da oni jedino preslagivanje u SDP-u vide u odlasku Ivice Račana. Puno njih misli da bi jedino micanje Ivice Račana s čela SDP-a bio povijesni događaj i veliki iskorak SDP-a. Ja mislim potpuno suprotno. Koliko god je Račan nekima možda dosadio, s obzirom da je na političkoj sceni punih 15 godina, činjenica je da je on i danas najjači političar u Hrvatskoj. Što se tiče SDP-a kao stranke, mi smo napravili velike iskorake - kao najjače političko tijelo imamo glavni odbor u kojemu je 30 posto mladih, dakle ljudi koji su se prvi put našli u politici.</p>
<p>•Činjenica jest da je među velikim strankama Ivica Račan jedini predsjednik koji je na svojoj poziciji još od početka devedesetih.</p>
<p>- To jest činjenica, ali dok Ivica Račan dobro vodi SDP, dok je u svim anketama u samom vrhu po popularnosti, ne vidim razlog zašto da se miče bilo kome. </p>
<p>•Smatrate li da ćete i dalje biti popularni ako biračima ne ponudite program podizanja standarda? </p>
<p>- Naše biračko tijelo reagira s povećanim simpatijama zbog toga što misli da je SDP ostao jedina ozbiljna oporba, i drugo, zbog toga što ljudi nisu zadovoljni gospodarskim stanjem. Mi do sada nismo nudili neke projekte zbog toga što smatramo da ih trebamo nuditi u idućem razdoblju, kad se približava predizborna kampanja. Okupili smo stručne ljude koji već dvije godine osmišljavaju strategije, programe i u svakom području već imamo obrise onoga što i kako mislimo da bi trebalo raditi.</p>
<p>•Nakon izbora novog predsjednika HSS-a čini se da je SDP izgubio važnog partnera. S kojom strankom bi SDP mogao koalirati? </p>
<p>- Mislim da će HSS na čelu s novim vodstvom tek u idućem razdoblju pokazati u kojem će smjeru krenuti. Ne bih govorila o tome jesmo li mi izgubili HSS ili nismo, jer će oni sami odabrati je li njihov koalicijski partner HDZ, SDP ili neko drugi. Zasad je SDP jedina stabilna i jaka oporba Vladi.</p>
<p>•Je li se, prema vašem mišljenju, HNS približava HDZ-u?</p>
<p>- Mnogo je informacija o tome da ključni čovjek te stranke Radimir Čačić više vremena provodi u Vladi nego u vlastitoj županiji. Činjenica je da je to stranka koja ispod žita, ali i formalno u koalicijama na lokalnoj razini, jako puno surađuje s HDZ-om. U nekoliko intervjua Čačić je već rekao da je spreman ići s onim tko mu ponudi premijersko mjesto, pa tako i s HDZ-om, ako bi on bio premijer. </p>
<p>•Postoji li mogućnost da koalirate s HSP-om?</p>
<p>- Moguće je da se pojavi takva situacija, no kako sada stvari stoje, mislim da to nije moguće. HSP je otišao potpuno desno, postao je trgovačka stranka i pokazuje elemente vrlo nedemokratskog ponašanja.</p>
<p>•Dulje vrijeme govori se o potrebi da se spriječi poslijeizborna trgovina u kojoj su sudjelovale mnoge stranke, pa i SDP.</p>
<p>- SDP je podržao zakon prema kojemu bi se gradonačelnici, načelnici i župani birali izravno, ali taj zakon nije cjelovit. Nije uređen izbor gradskih vijeća i mehanizmi funkcioniranja koji bi spriječili da dobijemo lokalne šerife. </p>
<p> Mislim da neposredni izbor čelnih ljudi može riješiti taj problem, no od nemoralnih pojedinaca nema apsolutne zaštite. Nema zakona koji nas može zaštititi od ljudi koji će trgovati i prodavati se.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Friščićeva politika još u naznakama</p>
<p>Novom »seljačkom« lideru neće biti lako ispuniti obećanje da će HSS dovesti na poziciju treće stranke</p>
<p>Nakon blagdanskog zatišja, u HSS-u su na čelu s novim predsjednikom Josipom Friščićem odlučili pokazati javnosti kakvu će to bitno drukčiju »seljačku« politiku voditi u odnosu na onu pod vodstvom Zlatka Tomčića. Zasad je sve još u naznakama, što se vidjelo i nakon subotnje konstituirajuće sjednice Predsjedništva, nakon koje je Friščić novinarima konkretno rekao samo da je za nove potpredsjednike predložio Božidara Pankretića i Damira Bajsa, dok će Ante Simonić preuzeti vodstvo Stručnog vijeća HSS-a. </p>
<p>U naznakama su i inicijative o promjenama u lokalnom izbornom zakonodavstvu te u zdravstvenom sustavu koje pripremaju u zastupničkom klubu, pred čijim je novim šefom Željkom Pecekom najprije veliki posao postizanja političkog jedinstva. Jer, upravo su se unutar Kluba cijelu prošlu godinu vodili žestoki obračuni koji su kulminirali sredinom prosinca kad je Friščić pobijedio Tomčića, a njegovi ljudi listom izabrani u Predsjedništvo i Glavni odbor stranke. Ostalo je upamćeno da je zbog stranačkih podjela i HSS-ov klub bio skroz blokiran te da devet »seljačkih« zastupnika nije lani iznjedrilo nijedan zakonski prijedlog. Zna li se da u Klubu sjede tri najžešća Friščićeva protivnika, Tomčić te Ljubica Lalić i Luka Roić, jasno je da neće biti lako harmonizirati tu ekipu, napose međusobne odnose Peceka i Tomčića, novog i starog šefa Kluba, koji ni ne razgovaraju.</p>
<p>Pogotovo Friščiću neće biti lako ispuniti obećanje dano u času preuzimanja vlasti - dovesti HSS na poziciju treće stranke i osvojiti 12 do 15 posto glasova na novim izborima. Čini se nemogućom misijom ostvariti to s umrtvljenom strankom koja danas u većini anketa jedva prelazi prag, koju birači u gradu uopće ne prepoznaju kao relevantnu političku snagu, a koju su na selu u bitnome istisnuli HDZ, pa i HSP. </p>
<p>Iza Friščića stoje dobri rezultati kao koprivničko-križevačkog župana. Zna se i da je, za razliku od Tomčića, timski igrač, da okuplja ljude, a ne odbacuje ih, u čemu neki vide pomanjkanje autoriteta, pa i nesnalaženje u tzv. visokoj politici. Nesporno je da je dobar organizator, da inzistira na programima, a ne na zvučnim političkim govorima. Ali, teško je vjerovati da je to dovoljno za nametnuti se u domaćoj političkoj areni koja poprima obilježja dvostranačja i u kojoj trenutno samo pravaši mogu ozbiljnije konkurirati HDZ-u i SDP-u.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Stimulirati korištenje staklene ambalaže</p>
<p>Proizvodnja PET boce od pola litre stvara 100 puta više toksičnih emisija koje odlaze u zrak i vodu nego proizvodnja staklene boce iste veličine, kažu u Zelenoj akciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zeleni forum, udruga 35 udruga za zaštitu okoliša, podržao je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u provedbi Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, koji je izazvao negodovanje proizvođača i poskupljenje pića i napitaka. </p>
<p>»Pravilnik nije savršen, ali način na koji su proizvođači napali donositelje odluka nije primjeren. Sustav koji proizvođači nude ne bi pridonio većem prikupljanju ambalaže jer se svodi na dobrovoljno odlaganje u kontejnere, bez naknade. Sustav kaucije je efikasniji. Zelena akcija je tražila Hrvatsku udrugu poslodavaca da joj pošalje njihov prijedlog pravilnika, no nismo ga dobili«, rekla je Vjesniku Jagoda Munić, predsjednica Zelene akcije, članice Zelenog foruma. </p>
<p>Pravilnik je, kažu aktivisti u zaštiti okoliša, samo jedna od mjera koje treba poduzeti da se smanje količine otpada na odlagalištima. Njegova provedba već je prvih dana pokazala pozitivne rezultate iako će se uhodavati još idućih nekoliko mjeseci. </p>
<p>U Zelenoj akciji ističu kako se primjećuje da na pojedinim mjestima i livadama više nema toliko plastičnih boca i limenki jer su ih građani prikupili za naknadu od 50 lipa po boci. </p>
<p>»No, nedostatak Pravilnika je taj što je nedovoljno usmjeren na izbjegavanje stvaranja otpada. Treba obvezati proizvođače da u ponudi imaju i povratnu staklenu ambalažu«, kaže Munić. </p>
<p>Proizvodnja kilograma plastične mase za izradu PET boca, objašnjava, koristi skoro devet puta više energije nego što je potrebno za proizvodnju kilograma stakla. Staklo se kasnije može iskoristiti za izradu novih boca, a PET boce se više ne mogu upotrijebiti za čuvanje napitaka nego, na primjer u vlaknima za tepihe, u odjeći, građevinarstvu i drugim proizvodima koji se više ne mogu reciklirati.</p>
<p>»Drugi razlog u korist staklene ambalaže«, kaže Munić, »povoljniji je utjecaj na okoliš. Proizvodnja PET boce od pola litre stvara 100 puta više toksičnih emisija koje odlaze u zrak i vodu nego proizvodnja staklene boce iste veličine«. Još gora od PET-a je tetrapak ambalaža, jer se sastoji od više slojeva različitih tvari pa ju je teško reciklirati. </p>
<p>»Zeleni« zamjeraju Pravilniku što ne definira kako i hoće li će se novac prikupljen od industrije putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uložiti u programe prevencije i odvajanja otpada. </p>
<p>Poskupljenje i najavu novog poskupljenja pića i napitaka u Zelenoj akciji komentiraju kao prebacivanje odgovornosti na pleća građana. Jagoda Munić dodaje da proizvođači velikim poskupljenjima žele izazvati revolt građana ne bi li Ministarstvo povuklo Pravilnik. </p>
<p>»Građani bi trebali bojkotirati kupnju skupljih proizvoda. Zanima me kojeg bi se postotka profita proizvođači trebali odreći da se cijena proizvoda ne poveća«, kaže. </p>
<p>Što se tiče svijesti građana o potrebi odvojenog prikupljanja otpada, telefoni Zelene akcije neprestano zvone još od najave stupanja na snagu Pravilnika. U Zelenoj akciji procjenjuju da je Vlada ozbiljno krenula u rješavanje problema zbrinjavanja otpada, jednog od najvećih ekoloških problema u Hrvatskoj.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Odmah uvesti red</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Sad je stvarno dosta!</p>
<p> - rečenica je kojom bi se mogle parafrazirati izjave policijskih čelnika nakon još jedne u nizu pucnjava u turbo folk klubovima u kojoj je u zagrebačkoj »Ludnici« izrešetano dvoje policiji već dobro poznatih ljudi. Glasnogovornik zagrebačke policije rekao je da su jake snage reda našega glavnoga grada već ojačane pojačanjima iz drugih policijskih uprava, a sve s ciljem pojačane kontrole narodnjačkih »hramova«. Oglasio se i prvi čovjek policije najavivši da će »uvesti red na takvim mjestima«. </p>
<p>Osnovno pitanje koje se postavlja je kako su i zašto do sada naoružani nasilnici bez većih posljedica pucali kao u salunima na Divljem zapadu pazeći jedino da ne ubiju pjevačicu. Odgovor je banalno jednostavan: pucali su i pucaju zato što to mogu. Mnogi će analitičari uzroke aktualnih događanja objasniti padom civilizacijskih vrijednosti u društvu. Međutim, o kulturnoj razini publike narodnjačkih klubova nema smisla govoriti, a ona i nije glavni problem ove priče. Svi sudionici zadnje tri pucnjave u kojima je izrešetano ukupno desetak muškaraca, prijavljivani su više puta, između ostaloga i zbog nelegalnog posjedovanja i zloporabe vatrenog oružja. Što im se zbog toga dogodilo? Ništa, osim što su neki prekršajno kažnjeni, i to novčanim kaznama smiješnih iznosa za osobe iz tog miljea. Također nikakve posljedice ne snose ni vlasnici lokala u kojima se na turbo folk dernecima, uz pjesmu, alkohol i pucnjavu nude i žuti i bijeli prah, koji je navodno i pronađen u anusu jednog sudionika subotnjeg vatrenog obračuna. </p>
<p>Pošteni građanin nakon svega može zaključiti da postoje nedodirljivi ljudi koji mogu raditi što hoće. Opasno je za društvo ako takvo mišljenje postane prevladavajuće i zato zajednica mora »pritisnuti« policiju i pravosuđe da u roku odmah ispune obećanja te napokon uspostave red.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sposobnost, ne manipulacija</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Može li se Ivu Sanadera usporediti s Josipom Brozom Titom? Jedna novina to ovih dana čini i koliko to možda žurnalistički izgleda atraktivno, toliko je nerealno i daleko od političke stvarnosti.</p>
<p>Dolaskom Ive Sanadera za predsjednika Vlade, u hrvatskoj se politici zaista mnogo toga promijenilo. Činjenica je da je riječ o političaru koji ispunjava svoja obećanja, koji ne mijenja mišljenja i koji je uporan. Više od svega, riječ je o političaru koji vuče poteze u interesu Hrvatske. I sve to zajedno hrvatska je politička novost koju neki - naviknuti na razdoblja od hrvatske šutnje do »netalasanja« na svim poljima - jednostavno nisu spremni prihvatiti. Čak ni prepoznati. </p>
<p>U samo dvije godine otkako je u Banskim dvorima, Sanader je pokrenuo Hrvatsku, što je i obećao, otvorio joj europsku perspektivu i promijenio toliko toga što je do jučer bilo gotovo nezamislivo, a danas izgleda normalno i uobičajeno.</p>
<p>Najviše od svega Sanaderove kritičare brine činjenica što je hrvatski premijer čovjek koji ne mijenja mišljenja i stavove i kojem ne trebaju jeftini politički bodovi. </p>
<p>Kada se borio za europsku Hrvatsku, desničari su mu zamjerali da je »izdao« Gotovinu. Sada general iz Haaga poručuje da mu samo ova vlada i njezin premijer mogu pomoći, što je, uostalom, Sanader stalno govorio. </p>
<p>Ljevičari ga proglašavaju manipulatorom zaboravljajući da smo na kraju mandata prošle vlade bili upravo tamo gdje smo bili i na njezinu početku. Nigdje. Na pomoćnom europskom kolosijeku. </p>
<p>Sada, zahvaljujući Sanaderu, pregovaramo za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Pa nije valjda izmanipulirao Jacquesa Chiraca, Tonyja Blaira, Silvija Berlusconija i Angelu Merkel s kojima ravnopravno razgovara i dogovara poteze koji vode Hrvatsku u Europu.</p>
<p>Uspoređuju ga i s Titom i Tuđmanom. Tito je bio vješt političar. Tuđman je stvorio državu. Sanader se bitno razlikuje od obojice - on je prije svega moderan političar, čovjek 21. stoljeća, sjajno obrazovan i demokrat po habitusu. Ponajprije je ipak sposoban političar koji radi za dobrobit Hrvatske. I u odnosu na Mesića, Hvidru, Haag i sve vruće teme Sanader nikad nije mijenjao stavove. Zalagao se za one poteze koji su koristili Hrvatskoj.</p>
<p>Sanader je odlično procijenio i da je europska stvarnost politiku voditi i u Bruxellesu i u Zagrebu. Rezultati su tu. Uz malo hrvatskog jala svih onih koji bi i dalje htjeli da se u Hrvatskoj ništa ne događa. </p>
<p>A sa Sanaderom se događa i događat će se.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Na vjetrometini!</p>
<p>Sagraditi kuću na vjetrometini, rastvoriti joj zidove velikim staklenim plohama i pozicionirati joj ulaz na udaru bure čini se sumanutim graditeljskim potezom. Ipak, takvo »znalačko koketiranje« u projektiranju sve je češća praksa u nas, drastične posljedice koje još više dolaze do izražaja u projektiranju cesta i mostova kojima najučinkovitije i najimpresivnije upravlja - silovita bura </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Bura, taj prirodni fenomen istočnojadranske obale, iznenađuje ne samo strance nego i domaće »žabare« koji često postaju žrtve na silovitim, naglo uzburkanim valima. Na žalost bura ne prijeti samo na moru nego i u velebitskim vrletima gdje su gorske spasilačke ekipe ovaj vikend pokušale ući u trag i pomoći stradalim planinarima. Na žalost, bezuspješno. Smionost, buri unatoč, u teškim zimskim uvjetima ponovo je odnijela živote. Buri ne treba uvijek prkositi! Bura često zaustavlja brodove, prekida veze kopna s otocima, zatvara ceste i mostove pa i zračne luke. Bura je neupitni vladar u tom prostoru. Može li je se ukrotiti, odnosno iskoristiti, pitali su se mnogi znatno prije pojave vjetroelektrana koje su sve više u trendu. U Hrvatsko primorje dolazili su prije više desetljeća stručnjaci iz Japana ne bi li ispitali fenomen bure i moguće modele njezina iskorištavanja, dolazili u pogrešno vrijeme i, unatoč dugim boravcima, nisu 'potrefili' buru te su se kući vratili neobavljena posla. No, bura onima koji s njom žive nije nepoznanica. Njima nisu potrebne suvremene prognostičke karte da bi saznali kad će se odjednom okomiti niz planinske lance i usjeke prema moru. Te podatke signalizira im nebo! Ustvari iskustvo! Priroda daje kratke prethodne najave i uglavnom neće iznenaditi prekaljenog ribara na moru, kao i mnoge stanovnike priobalja.</p>
<p>Ali bura stalno iznenađuje one koji s tim prostorom »znalački koketiraju«, bilo u obliku vikend-pomoraca ili gostujućih projektanata prostora u kojem se sve češće susreću nesuvisle nisko i visokogradnje. </p>
<p> Pri gradnji kuće onaj koji s burom živi nikad neće pristati da mu neki »znalac« projektira široke ostakljene plohe koje pomodno zamjenjuju čvrsti zid, a pogotovo ne ulaz na udaru bure. Ipak, koliko je takvih nefunkcionalnih kuća (pogrešno pozicioniranih u prostoru) sagrađeno na vjetrometini kojom vlada bura. I ne samo kuća!</p>
<p>Novi maslenički most postao je svojedobno predmet sveopće rasprave upravo zbog loše odabrane pozicije na nesmiljenom udaru bure koja ga redovito zatvara za promet. Zato je morao biti obnovljen stari (srušen u Domovinskome ratu), mnogo bolje pozicioniran i zaštićen od naleta silovite bure. Ovo prvo poslijeratno iskustvo (odabir nove lokacije možda uvjetovan i strateškom zaštitom pozicije), koje je rezultiralo uobičajenim zatvaranjem Masleničkog mosta sa svakim mahovitim udarom bure, nije, izgleda, imalo učinak zvona na uzbunu, pa nije čak proizvelo ni efekte upozorenja pri sličnim graditeljskim zahvatima, odnosno i prije njih - u procesu odabira lokacija za neke ceste, a onda i tijekom njihova projektiranja. Zato se ceste ne zatvaraju samo na mostu, poput novog masleničkog, nego i na njihovim kopnenim dionicama.</p>
<p> Da bi se to u budućnosti izbjeglo, moraju se dograđivati burobrani. Na tom potezu to je i relativno lako izvedivo (iako ne bez određenog financijskog efekta). Ali ni to iskustvo izgleda ne utječe na pomnije planiranje trasa autocesta, koje kao da se nepogrešivo lociraju na najgorim mogućim mjestima na kojima bura dere bez samilosti, postižući redovito olujne ili orkanske udare!</p>
<p>Ti njezini uobičajeni 'refuli' upravo prijete »lebdećem« vijaduktu Bukovo koji se praktički nadvija nad Bakrom, tim primorskim gradićem koji je, kao da je uklet, već desetljećima na udaru raznih nebuloznih investicija koje su uništile jedan od najljepših zaljeva na sjevernom Jadranu kao i slavne bakarske vinograde. Riječ je o dionici takozvane riječke zaobilaznice (od Orehovice do Sv. Kuzma), koja se upravo gradi, i to na mjestu budućeg čvora Kuzam uzdignutom 50 metara nad tlom kojem je prethodno, zbog potreba izgradnje, golemim iskopima i drugim graditeljskim zahvatima (u pripremi zemljišta) potpuno izmijenjena konfiguracija. Učinjeno je to tako da su novootvorenim usjecima omogućeni snažniji prodori bure.</p>
<p> Tvrdi se da je taj »lebdeći« vijadukt najimpresivniji »objekt« zaobilaznice. Po čemu najimpresivniji? Po tome što je njegova izgradnja u neposrednom priobalju uzrokovala takve zahvate u prostoru da su mu promijenili izgled (unatoč tome što se u zaštićenom obalnom pojasu ne smiju graditi ni apartmani), po tome što je uništen obalni krajolik (na ovome mjestu još žešće no dosad), po tome što će tu bura udarati najimpresivnije, a onda i po tome što će broj zatvaranja zaobilaznice biti zaista impresivan! Koliko će tek biti impresivna gradnja burobrana na tim visinama? I ne samo na čvoru Sv. Kuzam nego i na dionici Sv. Kuzam-Križišće.</p>
<p>Ono što koliko toliko normalan svijet dodatno impresionira u tom slučaju jest kako se mogu u cestogradnji ponavljati neke greške počinjene u povijesti, to jest u vrijeme euforično građene (radnim akcijama) Jadranske magistrale koja je prošla duž obale tik uz more uništavajući tako najljepše i najkvalitetnije obalne poteze. Sada kada se i novom zakonskom regulativom (ali i nekim »praktičnim« ispravcima) u graditeljski zagađenom prostoru pokušavaju ispraviti bar neke od prijašnjih grešaka, osobito čudi da novoplanirani projekti postižu iste negativne i još gore efekte. A to otkriva da interdisciplinarnost u Hrvata nije baš razvijena. Istražiti prije projektiranja najprimjerenije lokacije bilo bi minimum racionalnog postupanja. Umjesto toga, nastoji se impresionirati pa makar i glupošću, ali najčešće drastično pogrešnim i teško ispravljivim zahvatima. U takvoj je situaciji apsurdna zabrana gradnje vjetroelektrana u priobalju zbog narušavanja krajolika koji se razara mnogo efikasnijim metodama. No, procijenjeno je da takva učinkovitost bure ne bila tako impresivna kao na lebdećim vijaduktima pozicioniranima na silovitoj vjetrometini! To je sigurno najimpresivnije!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatska treba izvući pouke iz slovenskog iskustva </p>
<p>Hrvatska gospodarska komora nije se nimalo promijenila u posljednjih desetak godina</p>
<p>ŽELJKO IVANČEVIĆ</p>
<p>Gospodarska komora je neovisno, dobrovoljno, interesno i neprofitno udruženje pravnih i fizičkih osoba koje na tržištu obavljaju gospodarsku djelatnost. Na žalost, ta formulacija nema baš nikakvu vezu s hrvatskom stvarnošću. Riječ je o definiciji pojma komore u prijedlogu zakona koji je Ministarstvo gospodarstva Republike Slovenije, 22. prosinca 2005. godine, uputilo vladi Republike Slovenije i koji će se uskoro naći pred slovenskim Parlamentom.</p>
<p> Tom zakašnjelom promjenom slovenska vlada ostvaruje predizborna obećanja, ali i siječe rep posljednjoj relikviji komunističkog sustava koja se do današnjih dana uspjela nevjerojatnim izgovorima i političkom trgovinom održati na životu.</p>
<p>Otprilike godinu dana prije nego što je Slovenija postala članicom Europske unije imao sam prigodu sa suosjećanjem saslušati njemačkog stručnjaka kojeg je Europska komisija uputila u Sloveniju da tamošnje čelnike Komore privoli na reformu koju su davno prije provele sve tranzicijske zemlje s deklariranim ambicijama da postanu članice Europske unije. Nakon višemjesečnog boravka u Sloveniji, predstavnik Europske komisije vratio se u Bruxelles neobavljena posla, ali s dugačkom listom anegdota i nevjerojatnih »argumenata« koje su mu servirali čelnici slovenske komore. Komorski sustav nije predmetom europske regulative pa promjena tog zakona niti nije bila uvjet za ulazak Slovenije u Europsku uniju. Međutim, sugestije za promjenama bile su motivirane željom da se unaprijedi institucionalna infrastruktura i popravi konkurentnost slovenskog gospodarstva, ali i da se ubrza institucionalno povezivanje slovenskog gospodarstva s europskim organizacijama.</p>
<p> Već prva godina slovenskog članstva pokazala je da su savjeti iz Bruxellesa bili dobronamjerni. Naime, usprkos velikoj agilnosti predstavnika slovenskog gospodarstva Slovenija nije ostvarila očekivanu zastupljenost i uvažavanje u većini europskih gospodarskih organizacija koje preferiraju suradnju s nacionalnim udruženjima, organiziranim na dobrovoljnoj osnovi. Takvo stanje je neodrživo jer bez aktivnog djelovanja na europskoj razini nacionalne gospodarske udruge gube čvrst temelj za početak sustavnog lobiranja za nacionalne interese, otežano je korištenje sredstava iz fondova Europske unije i ugrožena je konkurentnost nacionalnog gospodarstva.</p>
<p>U obrazloženju Zakona navode se pozitivni primjeri djelovanja komorskog sustava s dobrovoljnim članstvom u Finskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Švedskoj, Slovačkoj i Irskoj. Također se ističe da primjenom Zakona neće biti izravnih utjecaja na proračun, ali se očekuje znatno rasterećenje gospodarstva uz krajnji zaključak kako drugih posljedica neće biti.</p>
<p>Krajnje je vrijeme da iz tog slovenskog iskustva neke pouke izvuče i Hrvatska.</p>
<p>Pregovori s Europskom unijom tek su na početku i još većina aktera u nužnim prilagodbama nije niti svjesna svih zadaća koje su pred hrvatskim gospodarstvom. Prezentacija Zaklade za promicanje gospodarskih interesa o stanju i problemima lobiranja za hrvatske interese u institucijama i organizacijama Europske unije, održana krajem prošle godine pred Nacionalnim odborom za praćenje pregovora s Europskom unijom Sabora Republike Hrvatske, ukazala je na zabrinjavajuće nisku razinu informiranosti hrvatske javnosti o Europskoj uniji i institucionalne povezanosti hrvatskih udruženja i institucija sa svojim europskim partnerima. Komentari članova Odbora opravdano su bili usmjereni prema odgovornosti hrvatskog zastarjelog komorskog sustava za vidljivo zaostajanje u uspostavi komunikacije i suradnje s najvažnijim europskim interesnim organizacijama.</p>
<p>Međutim, bilo bi sasvim nepravedno izjednačiti slovenski i hrvatski komorski sustav. Naime, usprkos svim zamjerkama Slovenska gospodarska komora provela je reforme koje su je znatnim dijelom približile ispunjavanju jednog dijela funkcija komorskog sustava u tržišnom gospodarstvu. Vodstvu slovenske komore i drugih organizacija ne može se zamjeriti zanemarivanje nacionalnih interesa. Hrvatski problemi su znatno teži jer struktura i metode djelovanja Hrvatske gospodarske komore nisu se nimalo promijenile u posljednjih desetak godina, a utjecaj multinacionalnih kompanija na definiranje ciljeva i stavova gospodarskih udruženja, pa tako i gospodarstva u cjelini, neusporedivo je veći u odnosu na bilo koju europsku zemlju. Zbog svega toga u Hrvatskoj niti ne postoji socijalni dijalog koji može dovesti do konsenzusa o bitnim nacionalnim strateškim pitanjima, a golema većina gospodarskih subjekata prisilno je pretvorena u šutljivu većinu. Vlada Republike Hrvatske mogla bi riješiti taj problem bez ikakvog miješanja u autonomiju socijalnih partnera. Potrebno je samo omogućiti da se o budućnosti svoje najveće organizacije referendumom izjasne njezini članovi.</p>
<p>Autor je upravitelj Zaklade za promicanje gospodarskih interesa</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zakonom onemogućiti trgovinu mandatima </p>
<p>Prebjegli vijećnik zastupa i novi program za koji mu birači nisu dali mandat</p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ</p>
<p>U posljednje vrijeme javnost je putem medija upoznata da pojedini skupštinari na županijskim razinama te vijećnici na gradskim i općinskim razinama napuštaju dosadašnje stranke i programe temeljem kojih su ih građani birali u ta društvena tijela. No, oni pritom zadržavaju svoje mandate u tim tijelima pa se tako mijenja struktura zastupljenosti pojedinih političkih stranaka. </p>
<p>Takvu bi trgovinu, prema mojem mišljenju, trebalo zakonom onemogućiti. Naime, u vrijeme izbora građani-glasači opredjeljuju se za stranku koja bi participacijom u vlasti sa svojim programom mogla pridonijeti progresu, povećati i stabilizirati lokalno gospodarstvo i stvoriti socijalnu sigurnost, odnosno poboljšati društveni i životni standard ljudi na određenom području. Tada birači u pravilu znaju tko je nositelj biračke liste, ali ne znaju čija su još imena na listi.</p>
<p> Pretpostavimo da je nositelj liste Marko Marković, dok drugih, recimo, devet kandidata na toj listi nisu »vidljivi« biračima. Pretpostavimo da su s te liste izabrane četiri osobe koje će u ime te stranke participirati u lokalnoj vlasti. Recimo da se nakon nekoliko mjeseci (zbog neizvjesnih razloga) osoba pod rednim brojem dva odluči i prebjegne u drugu stranku čijih nekoliko članova sudjeluje u vlasti. Prebjegli vijećnik sa sobom »donosi« u tu novu stranku i svoj mandat. Recimo da je program te njegove nove stranke posve oprečan programu dosadašnje stranke za koji je prebjeg dobio mandat. Prebjegli vijećnik sada zastupa novi program za koji mu birači nisu dali mandat. Moj je prijedlog da se zakonom odredi da u tom slučaju mandat dobiva onaj kandidat koji je sljedeći na listi u vrijeme izbora (u ovom primjeru pod rednim brojem pet stranke koju je napustio prebjeg). Dakle, mandat ne dobiva izravno njegova bivša stranka, nego izborni kandidat te stranke koja ne bi mogla mijenjati raniji redoslijed osoba na tada verificiranoj kandidatskoj listi.</p>
<p> Prema tome, prebjegli vijećnik u novoj stranci gubi pravo na mandat koji je ranije dobio, pa je on praktički »jalov« za novu stranku koja mu tada neće nuditi odgovarajuću »zahvalnost«, pa ni istražni organi neće imati posla zbog eventualne trgovine mandatima. Ako se tako ozakoni stabilizacija mandata, struktura vlasti u vijećima ostaje onakva kakva je i bila volja glasača. A to je onda prava demokracija, suprotna kvazidemokraciji koja se javlja sadašnjom trgovinom mandata.</p>
<p>Autor je umirovljeni diplomirani ekonomist iz Đurđevca</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Prijeđene sve granice dobrog ukusa na HRT-u </p>
<p>Jeste li gledali »Ništa osobno«, emisiju sa Zdravkom Mamićem, emitiranu u utorak uvečer? »Nismo«, »Ne«, »Nisam« – odgovarali su mi na to pitanje moji poznanici, prijatelji i kolege. Blago njima, iako su to mahom ljudi od kojih bih prije očekivala da prate HRT nego RTL ili Novu. A ne znam kakav je mazohizam mene spopao pa sam pola sata gledala nešto što mi je dizalo želudac. </p>
<p>Prvi program Hrvatske televizije posvetio je, naime, svoj »prime time«, dakle elitni termin, onaj poslije Dnevnika, čovjeku za kojega se ne zna čime je to zaslužio. A da je i zaslužio, jesu li gledatelji trebali saznati kako je sa 13 godina izgubio nevinost, kako izgleda njegova glamurozna kuća s bazenom, kako je bio tužan kad mu je umro otac, kako je... No kruna svega u dijelu koji sam ja vidjela bila je kad je sjedio u nekoj fotelji s prstima u zdjelici za namakanje prije manikure i nogama u lavoru prije pedikure. Ta scena završila je dolaskom dviju djevojaka (jasno, zgodnih i mladih), koje su uzele »u obradu« njegove ruke i noge milostive.</p>
<p>Nije čudo što nitko od mojih poznanika, prijatelja i kolega nije gledao tu emisiju. Dobar znak, ipak su potražili nešto sadržajnije. </p>
<p>Matilda HorvatZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hloverka otvoreno za očeve interese</p>
<p>U jednoj od emisija »Otvoreno«, voditeljica Hloverka Novak-Srzić pristrano je stala na stranu tvrtki koje su od srpnja 1996. do prosinca 2005. ignorirale Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom i troškove/štete nastale nepovratnom ambalažom prebacivale na teret poreznih obveznika, pri čemu su rasla ionako uglavnom neprimjerena odlagališta otpada, uništavali su se prostor i sekundarne sirovine. </p>
<p>U Njemačkoj, kad se pojavila PET nepovratna ambalaža, državna uprava, ministarstva, komune i udruge građana u zajedničkoj kampanji spriječili su da se na njihov teret povećavaju troškovi zbrinjavanja takve nepovratne ambalaže. Prodaja proizvoda u PET ambalaži bila je dopuštena samo uz depozit: odnos depozita i cijene proizvoda bio je stimulativan, gotovo 1:1, a ne kao kod nas 1:5 ili mizernih 50 lipa. Nakon što je, u istoj zemlji, primijećeno da ima i previše limenki u kantama za otpatke, od 2003. uveden je i depozit na određene limenke, i to paralelno sa sustavom Zelena točka... To nije učinjeno zato što su oni bogati, nego zato jer ne žele da profit i neodgovorno ponašanje budu mjera postupanja s otpadom.</p>
<p>Spomenutom emisijom »Otvoreno« učinjena je golema šteta jer je jedna prijeko potrebna zakonska odredba kojom se želi stati na kraj onečišćivačima i neprestanom rastu količine nepovratne ambalaže prikazana u negativnom svjetlu, a sama voditeljica zagovarala je ekološki neprihvatljivu nepovratnu ambalažu.</p>
<p> Bilo bi poželjno izračunati koliko je štete napravljeno nepoštovanjem ranijeg pravilnika: koliko štete prirodi, prostoru, poreznim obveznicima koji će plaćati saniranja odlagališta prepunih nepovratne ambalaže? Koliko je štete nastalo zbog socijalnih nemira oko novih planiranih odlagališta, među ostalim i zbog gomilanja nepovratne ambalaže od 1996. do 2005.?</p>
<p> Bilo bi zanimljivo čuti koliku bi novčanu kaznu u Švicarskoj platio, primjerice, Ante Novak, otac voditeljice emisije »Otvoreno« i vlasnik punionice NOVAK-Novavita u Makarskoj, zbog nepoštovanja zakona, odnosno Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom, od 1996. do 2005.</p>
<p>Tomislav LerotićSplit</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Skijalište pretijesno?</p>
<p>Navala posjetitelja zadala je dosta posla i Gorskoj službi spašavanja. Intervencije zbog prijeloma, posjekotina, čak i puknuća ključne kosti</p>
<p>Sudeći po velikoj gužvi na Zagrebačkoj gori ovoga vikenda, postavlja se pitanje postaje li Sljeme pretijesno za sve posjetitelje? </p>
<p>Vedar nedjeljni dan i temperatura od osam Celzijevih stupnjeva ispod ništice - idealno vrijeme i za skijaše i za planinare. Na Sljemenu ih je bilo više od dvije tisuće. Gužva na žičarama, nepregledne kolone parkiranih vozila. </p>
<p>Do Tomislavca je bilo gotovo nemoguće doći automobilom. Komunalni su redari preusmjeravali vozila prema Puntijarki, no i ondje je bilo vrlo teško pronaći parkirno mjesto, tako da su mnoge obitelji ostavljale automobile i kilometar dalje od Puntijarke. Potom pješice prema vrhu.</p>
<p>Prometne su poteškoće uzrokovale nervozu kod vozača, pa su se upotrebe truba i psovke opet često slušale na sljemenskim cestama. Komunalnim redarima pak nije preostala nijedna druga mogućnost od zatvaranja ceste prema Tomislavovu domu jer su vozači, parkirajući vozila s obje strane ceste, stvorili »čepove« i tako potpuno blokirali promet.</p>
<p>Gužva i na žičari, koja je vozila redovito, iako njeni djelatnici, upravo zbog pretrpanosti poslom, nisu stigli procijeniti koliko se građana njome prevezlo do vrha Medvednice.</p>
<p> Navala posjetitelja dosta je posla zadala i Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, koja je ovog vikenda intervenirala mnogo puta, zbog prijeloma, posjekotina glave, čak i puknuća ključne kosti.</p>
<p>»Iako su staze dobro uređene, skijaši često precjenjuju svoje mogućnosti, što dovodi do nezgoda«, rekao je vođa dežurstva HGSS-a Stanice Zagreb, Ivan Vauhner. Preporučio je skijašima da obavezno stanu kad osjete umor. Nezgode se najčešće događaju, kaže Vauhner, na Crvenom spustu i Činovničkoj livadi, zbog sudara u gužvi, ali i zbog problema s vezovima na skijama. Dva člana HGSS-a inače paze i na sljemenske planinare, a oni bi obavezno trebali imati toplu odjeću, adekvatnu obuću i uzeti štapove zbog lakšeg kretanja.</p>
<p>Skijaši i daskaši nisu se previše zabrinjavali sigurnošću na skijalištu, češće su se žalili na gužve, polusatno čekanje trosedežnice te nedostatak parkirnih mjesta. Zoran Lulić na Sljeme je došao s obitelji, također automobilom, jer zbog djece i hladnoće ne voli žičaru. »Za dolazak ovamo treba sve više strpljenja, pa izgleda kao da Sljeme više i nije u službi građana«, rekao je Lulić.</p>
<p>S druge strane, 75-godišnja planinarka Jelica Šefček zadovoljna je što mladi skijaši stvaraju gužve. »Bolje da su tu nego u kafićima«, rekla je. Pratila je, kaže, Snježnu kraljicu i drago joj je što se Sljeme uređuje te pobuđuje sve veći interes, a svrha mu mora biti zadovoljstvo posjetitelja, kao što je bilo i prije 40 godina kada je ona prvi put posjetila Zagrebačku goru.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Grah tete Ruže grijao vesele izletnike </p>
<p>»Godinama se 'grozim' kak' ću na Japetić i evo me napokon. Čovek nemre verovat kak' je lepo», komentirao je Samoborac Jurica Vitko </p>
<p>Nedugo nakon podneva terasu planinarskoga doma na Japetiću obasja sunce. Divota! Na tri Celzijeva stupnja ispod ništice Atila, Nevenka i Branka, uz čašu domaćeg »crnjaka«, zdušno prihvatiše razgovor. </p>
<p>»Savršeno, pješačili smo od Jarušja, staza je dobro nabijena, prohodna«, odlažući skijaške štapove na koje se oslanjala pri pješačenju, ispričala je Nevenka Trumbić. Zagrepčanka koja, dometnut će, planinari još od studentskih dana.</p>
<p>»Na Japetiću sam često, a bila bih i više da imam vremena«, nadovezala se Branka Križanić. Njihov prijatelj Atila Eter, Mađar podrijetlom, na najviši je vrh Samoborskoga gorja došao gol do pasa. </p>
<p>»Čim se počnem znojiti, počnem se i skidati. A ak' mi je vruće, skinem i sat«, sa smiješkom kaže Atila nudeći nas domaćim kukuruznim kruhom. </p>
<p>»Kak' je na Japetiću?! Veličanstveno!«, dodaje. Pričali bismo mi i dalje, no Atili i njegovim prijateljicama stiže ručak. Teta Ruža je skuhala krvavice sa zeljem i restanim krumpirom. U slast! </p>
<p>Korak-dva i eto nas do susjednoga stola. A na njemu - kuhano vino. I domaće češnjovke. I boca domaće rakije. Poluprazna. </p>
<p>»Ispraznila se jer smo morali uzeti gorivo penjući se uz brdo«, veselo je ispričala Zagrepčanka Ljubica Bereš, a supružnici Dragutin i Duška Ožeg, iz Samobora, u šali dodali da domaćom hranom moraju nadoknaditi izgubljene kalorije.</p>
<p>Planinarski dom na Japetiću u nedjelju je bio pun. Uglavnom Samoborcima i Zagrepčanima. No, zatekli smo i Denisa Hojnika, Slovenca rodom iz Grosuplja, odnedavna zagrebačkog zeta. </p>
<p>»Treba ispuhati negativnu energiju. Dosadilo mi je Sljeme, uvijek isti put i velika gužva. I puno automobila. Na Japetiću sam drugi put i sigurno ću opet doći«, ulazeći u planinarski dom, na okrijepu kod tete Ruže, rekao je Denis.</p>
<p>»Ima li jedna topla juha i za mene«, upitala je još s vrata Asja Drasal i potom kratko prokomentirala: »Izvrsno, izvrsno je bilo«. Asja je, zajedno s prijateljima, put Japetića krenula stazom od Šoićeve kuće. </p>
<p>Na Japetiću je u nedjelju prvi put bio i pedeset dvogodišnji Jurica Vitko iz Samobora. </p>
<p>»Godinama se 'grozim' kak' ću na Japetić, i eto, napokon sam se odlučio. Pa nemre čovjek verovat kak' je lepo«, rekao je Vitko, kojemu je od Velikih vrata do Žitnice trebalo 45 minuta laganoga hoda.</p>
<p>»Prije sam se bavil ribičijom, pa za planinarenje nisam imal vremena. No, kak' sam obolio, doktor mi je preporučil hodanje«, dodao je Vitko.</p>
<p>Dok su im roditelji mirno ručali, i hvalili Ružin grah s kobasicom, Lucija, Lana, Elizabeta, Luka i Filip uživali su na snijegu. Na Japetiću ga je u nedjelju bilo četrdesetak centimetara. </p>
<p>»Ma super je, isplatilo se pomučiti zbog ovakvoga pogleda«, komentirao je Vladimir Letina, student iz Samobora, kojemu je pješačenje do Japetića, otkrit će, dobar kondicijski trening. Bavi se brdskim biciklizmom pa do sezone, kaže, mora »nabiti« formu. Pogled s Japetića hvalio je i Ivan Bošnjak, koji, kako kaže, dio godine živi u Sjedinjenim Državama, a dio u Hrvatskoj. </p>
<p>»Ne mogu opisat' ovaj pogled. Nedavno sam planinario u Dominikanskoj Republicu, ali ovo ovdje .., ma to je fenomenalno«, dometnuo je Bošnjak.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Obnova nakon 117 godina</p>
<p>Osim staklenika preuređuje se i paviljon, a vrt prvi put dobiva i hidrantnu mrežu</p>
<p>Botanički je vrt ove zime zatvoren za posjetitelje. Mnoge su biljke i nasadi oštećeni prijašnjih zima zbog nepažnje odraslih i djece sa sanjkama. Tako je vrt pomalo i zaboravljen. Rijetki ga se sjete, i to kad im pogled iz tramvaja padne na zamrznuto jezerce.</p>
<p> No iako je vrt zatvoren, u njemu se intenzivno radi i očekuju se značajne promjene. Zasad se preuređuje paviljon, a značajnim bi se projektima trebala izmijeniti cijela infrastruktura. Vrt bi napokon trebao dobiti hidrantnu mrežu, koja bi prema planu bila gotova do kraja 2007.</p>
<p> Iako je Botaničkome vrtu 117 godina, on do sada nije imao takve mreže, koja je itekako potrebna za navodnjavanje mnogobrojnih biljaka. </p>
<p>U planu je i potpuna obnova staklenika, koji su sagrađeni 1889. godine, kada je vrt i otvoren, i od tada se nisu preuređivali. Tako su u poprilično lošem stanju. »Godinama se ovi staklenici krpaju, ali nikada nisu potpuno obnovljeni zato što je za to potrebno izdvojiti jako puno novaca«, rekao je Vanja Stamenković, stručni suradnik u Botaničkom vrtu, a kao razlog tome navodi da se staklenici trebaju restaurirati na specifičan način. »Za to su nam potrebni isti materijali od kojih su staklenici sagrađeni. Nužno je nabaviti identično staklo i jednak aluminij kakav je bio nekada«, objasnio je Stamenković i dodao da je od otvorenja Botaničkoga ondje sagrađen samo jedan novi staklenik.</p>
<p>U tijeku je i preuređenje paviljona, koji je bio potpuno devastiran i koji se preuređuje od početka 2004. godine. »Nakon dugo godina zalaganja bivše Uprave Grad je velikodušno donirao sredstva za potpunu restauraciju paviljona, koji je vrlo rijedak primjer arhitekture«, rekao je Vanja Stamenković i dodao da je u njegovo preuređenje uloženo oko dva milijuna kuna. </p>
<p>Obnova paviljona, koji će preko zime imati dvostruku funkciju, trebala bi završiti do ljeta jer se na nj trebaju postaviti još kupole. »Paviljon će nam preko zime služiti kao izložbeni prostor i kao staklenik gdje ćemo adekvatno spremiti velike biljke lončarice poput fikusa i palmi«, ispričao je Stamenković.</p>
<p>Građani će u predivnome Botaničkom vrtu ponovo moći uživati od 1. travnja, a tada ih čeka i preuređena fontana na cvjetnom parteru, obnova koje je trajala godinu dana. Za odlazak u prirodu koja je smještena u strogom centru grada posjetitelji ne trebaju izdvojiti ni kune jer je ulaz svima besplatan. To im je još u 19. stoljeću omogućila uprava grada Zagreba kada je zemljište na kojem je sagrađen Botanički darovala Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, zamolivši ih da građanima omoguće besplatno razgledavanje vrta. Stoga se Uprava Botaničkoga vrta i danas drži tradicije stare 117 godina.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Savska »galerija« čeka donatore </p>
<p>Nakon 15 godina realizacije projekta, nedostaje novca za postavljanje jedne od posljednjih skulptura </p>
<p>Dosadašnje uspješno financiranje postavljanja deset skulptura na nasipu zahvaljuje spletu pozitivnih okolnosti i različitih donacija. Ovaj put, međutim, sreća je, čini se, zakazala, tako da ubuduće sve ostaje na nadležnim institucijama.</p>
<p>Ratko Petrić, kipar i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, osnivač projekta, rekao je o njegovim problemima da je »Gradski ured za kulturu financirao samo neke skulpture. Za ostale smo nekako pronalazili sponzore i donacije ljevaonica, a neka djela su platili sami autori«.</p>
<p> Petrić očekuje pomoć Ministarstva kulture i pohvaljuje dugogodišnju vjernost neobičnog sponzora, koji ne sudjeluje novcem, nego radovima. »Zahvaljujem Hrvatskim vodama na pomoći koju nam pružaju posuđujući dizalice, kamione i radnu snagu, olakšavajući lijevanje i postavljanje skulptura«. </p>
<p>Jedna od preostale tri skulpture koje treba postaviti na otvorenom, djelo je Zvonimira Lončarića. Za betonsko oblaganje željezne konstrukcije, već postavljene na nasipu, potrebno je 80 000 kuna i čekaju se sponzori.</p>
<p>Autor Ratko Petrić je svojom poznatom skulpturom »Kapljica« označio početak projekta 1990. pretvarajući pusti nasip u izložbeni prostor. Zbog problema s novcem, međutim, umjesto jedne skulpture godišnje, koliko su umjetnici namjeravali postaviti u prirodi, realizacija je tekla znatno sporije. Branka Hlevljak, stručna suradnica, obrazlaže početne ideje izlagača skulptura, kojima je bio cilj konstruktivno se suprotstaviti ratu, a kasnije je projekt nastavio svoj vlastiti život. Petrić napominje da »galerija«, za koju nitko ne plaća ulaznicu, zaslužuje veću pažnju.</p>
<p>Nebojša Lujanović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Svi vole Malu sirenu </p>
<p>U Zagrebačkom kazalištu mladih u nedjelju je u 11 sati, nakon 15 godina, ponovo otvorena sezona vrlo popularnih dječjih matineja predstavom Mala sirena Hansa Christiana u režiji Roberta Waltla. Iako se predstava prvi put prikazivala u novom terminu, karte su bile rasprodane već u subotu. U dupkom punom gledalištu dvorane Istra mnoge su mame s djecom sjedile i po stubama smo kako bi doživjeli priču o sireni koja za ljubav žrtvuje svoj život. Svoje dojmove nakon predstave djeca su mogla izraziti na lutkarskoj, glumačkoj i plesnoj radionici, koje su trajale do 13.30 sati. </p>
<p>»Htjeli smo otvoriti vrata najmlađim posjetiteljima i zajedno se s njima upustiti u avanturu otkrivanja kazališta«, rekla je ravnateljica ZKM-a, Dubravka Vrgoč o novom projektu.</p>
<p>Tako je otprilike 250-oro djece, uz stručne pedagoge iz učilišta ZKM-a, izrađivalo lutke male sirene, zle vještice i kraljevića, izvodilo ples morskih sirena i glumilo likove iz predstave. </p>
<p>Za to vrijeme roditelji su mogli popiti kavu i vratiti se kada sve bude gotovo, dok su se drugi odlučili pogledati što se nudi u radionicama.</p>
<p>Među njima je bila i glumica Nina Violić sa kćeri Rozom, koje su se najviše zadržale u lutkarskoj radionici. »Podržavam ovaj projekt jer je stvarno odličan, jedino je Roza još premala. Sama je predstava likovno vrlo moćna, a muzika je odlična«, rekla je Violić.</p>
<p>Radionicama su prošetali i baka Nena Šafran i njen četverogodišnji unuk Jan. »Kostimografija i scenografija su zaista odlične, kao i lik zle vještice. Jedino zamjeram preglasnoj glazbi, zbog koje se ne čuju riječi pjesama«, rekla je baka. Unuku se najviše sviđala Mala sirena, dok mu je glas zle vještice bio zastrašujući.</p>
<p> Predstava Mala sirena na repertoaru je i sljedeće nedjelje, 22. siječnja, te 19. veljače, dok će se 12. veljače prikazivati Mozartova Čarobna frula prilagođena dječjem uzrastu. Nedjeljne matineje i radionice traju do kraja sezone.</p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>50.000 kuna za Put u život</p>
<p>Malonogometnom utakmicom između članova Udruge Put u život (PUŽ) i ekipe humanitarnih zvijezda što je u subotu odigrana u dvorani Sutinska vrela završena je humanitarna akcija »Duracell kupite i za dječji osmijeh skupite«. Cilj je ove akcije bio prikupiti novac za kupnju didaktičkih igračaka za projekt Igroteka Udruge PUŽ.</p>
<p> U razdoblju od 15. studenoga do 15. prosinca 2005. Duracell je, odvajajući pet posto prihoda od prodaje baterija, prikupio 50 tisuća kuna. Projekt Igroteka omogućuje djeci s posebnim potrebama pristup igračkama koje im roditelji, zbog njihove visoke cijene, ne mogu priuštiti, a bitan su dio radne terapije.</p>
<p>»Zahvalni smo Duracellu što je podržao našu akciju, koja je još jedan izraz nastojanja naše udruge da mališanima s posebnim potrebama pruži kvalitetan život i pomogne im da se uspješno integriraju u društvo«, rekla je predsjednica udruge PUŽ Vesna Budak.</p>
<p>Sama utakmica prošla je u pravoj »prvoligaškoj« atmosferi. Navijači su se prije početka utakmice »zagrijavali« besplatnim osvježavajućim pićima. Cure iz Podsuseda Mia i Katarina rekle su nam da navijaju za Marka Valentića iz Zabranjene ljubavi. Priznaju da pojma nemaju o nogometu, slučajno su se našle u dvorani, ali čim su vidjele svoje omiljene junake, odlučile su pogledati i utakmicu. Uz Marka su za ekipu humanih zvijezda nastupili i Zoran Pribičević, Bero iz sada već bivšega Parnog valjka, Dominik iz Big Brothera, Tomislav Tržan, poznati plesni pratitelj Ivane Banfić, te Šego iz grupe Hot line. Početni je udarac izveo vidno uzbuđeni dvanaestogodišnji Josip Kilić, iz momčadi PUŽ-eva, za što je nagrađen burnim aplauzom. Njegovi stariji suigrači objašnjavaju nam da Josip tjedan dana nije spavao zbog treme.</p>
<p> Utakmica je završila neriješeno 3:3, ali svi su se složili da pobjednik nije bitan, već da su pobjednici svi oni koji su sudjelovali u akciji.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Jogi na drvetu</p>
<p>ALLAHABAD</p>
<p> - Indijski sveti čovjek Ram Das vježba jogu na drvetu, obilježavajući tako skorašnji početak proljeća. [REUTERS]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Spustio se Stardust</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Svemirska kapsula koja sadrži prve primjerke prašine kometa nakon putovanja po svemiru dugog gotovo pet milijardi kilometara u nedjelju ujutro spustila se u američku vojnu bazu u Utahu. Spuštanjem je završeno sedmogodišnje putovanje NASA-inog svemirskog broda Stardust. Kapsula teška 46 kilograma bit će prevezena u svemirski centar u Houstonu gdje će znanstvenici otvoriti aluminijski dio koji sadrži kozmičku prašinu. Ona će se proučavati i analizirati, a budući da su kometi smrznuta tijela od leda i prašine stara i 4,6 milijardi godina, istraživači se nadaju da će prašina dati izravne odgovore na pitanja o podrijetlu našeg planetarnog sustava. Kozmički uzorci uzeti su s kometa Wild 2, u blizini Jupitera, 2. siječnja 2004. Ova je NASA-ina misija ukupno koštala 212 milijuna dolara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Rekord u slaganju Rubikove kocke</p>
<p>SAN FRANCISCO</p>
<p> - Dvadesetogodišnjak s Kalifornijskog tehnološkog instituta postavio je u subotu novi svjetski rekord u slaganju Rubikove kocke i to za samo 11,13 sekundi. Leyan Lo je član Kluba Rubikove kocke, skupine vještih studenata, koji je ugostio natjecanje u slaganju ove zagonetke u muzeju Exploratorium u San Franciscu. Loov rekord od 11,13 sekundi srušio je dosadašnji rekord od 11,75 sekundi kojeg je prošle godine na otvorenom prvenstvu Nizozemske postavio Francuz Jean Pons. No, svjetski rekord nije Lou donio i titulu prvaka na prvenstvu zbog propozicija natjecanja. Loa je pobijedio tinejdžer kojega smatraju najbržim slagateljem Rubikove kocke na svijetu - Shotaro 'Macky' Makisumi - 15-godišnjak iz Pasadene. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vulkan na Aljasci kratkog daha</p>
<p>NANWALEK, Aljaska</p>
<p> - Eksplozije na nenaseljenom vulkanskom otoku Augustin, 300-tinjak kilometara južno od Achoragea, vjerojatno će se nastaviti još danima, pa čak i tjednima, ali znanstvenici tvrde da ima malo izgleda da to preraste u katastrofalnu erupciju. »Sudeći prema događajima iz prošlosti, ovaj vulkan ima tendenciju izazivati niz manjih eksplozija«, kazala je Michelle Coombs, geologinja iz Američkog instituta za geološka istraživanja u Anchorageu. »Ne očekujemo da to preraste u nešto veće«, dodala je. Šest erupcija zabilježenih u petak i u subotu ujutro izbacilo je oblak pepela na zaljev Cook Inlet i na nekoliko mjesta na poluotoku Kenai. Oblak pepela zaustavio je zračni promet i zatvorio škole u petak. »Vjerojatno je da će se ovakav scenarij nastaviti i sljedećih nekoliko dana i tjedana«, kazala je Coombs. Svaka od erupcija trajala je svega nekoliko minuta. Za usporedbu, Mount Sourr, koji se nalazi oko 150 kilometara zapadno od Anchoragea, eruptirao je tri puta 1992. godine i svaka je erupcija trajala oko četiri sata. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Umrla Shelley Winters </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Američka glumica Shelley Winters (85), dvostruka dobitnica Oscara, umrla je u subotu od srčanog udara u rehabilitacijskom centru na Beverly Hillsu. Shelley Winters je 1959. osvojila Oscara za sporednu ulogu u filmu »Dnevnik Anne Frank«. Drugog, u istoj kategoriji, osvojila je šest godina kasnije ulogom u filmu »A Patch of Blue«. Nakon bogate filmske karijere, u kojoj je još dvaput bila nominirana za najznačajniju svjetsku glumačku nagradu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Čekanje kao sudbina </p>
<p>Ivaniševićeva varijanta »Godota« prožeta je fascinantnom notom mediteranske ushićenosti i radosti življenja</p>
<p>Na antijunake drame »Čekajući Godota« Irca Samuela Becketta, po mišljenju kazališnoga maga Georga Steinera, »oborilo se sve što se imalo oboriti«. Na hrvatskoga čovjeka, na početku 21. stoljeća, pala je sjena svih loših gospodarsko-političkih pretvorbi, sjena ispod koje se teško diše. U tim prilikama našao se, s mnogo društveno-kritičkog nerva i pravog dalmatinskoga dišpeta, i pisac te novinar Ivica Ivanišević koristeći spomenuti, svevremeni dramski predložak i odlično ga transponirao na splitski dijalekt.</p>
<p>Tako su stvoreni preduvjeti za predstavu »Sa' će Božo, svaki čas...« koja je u produkciji Teatra Rugantino i karlovačkoga GK Zorin dom, a u režiji Maria Kovača, pretpremijerno prikazana u subotu u zagrebačkom kazalištu »Komedija«. Rečena kooprodukcija nije slučajna jer je prije nekoliko godina »Zorin dom« ponudio vrlo osebujno čitanje komada »Čekajući Godota«, u stilu western-filmova, no stjecajem okolnosti, predstava nije imala dug scenski život.</p>
<p>Novi, južnjački obojen, a opet univerzalni »Godot«, prati sve likove predloška mijenjajući im imena, izbacujući samo lik Dječaka (koji najavljuje dolazak Godota). No, unatoč potresnom tekstu, koji još više boli kad je izrečen, bolje rečeno otpjevan na dijalektu, i naša varijanta »Godota« prožeta je fascinantnom notom mediteranske ushićenosti i radosti življenja.</p>
<p> Za takvu atmosferu i dirljiv glumački nerv iznimnih pripadnika svjetske dramske literature – dakle, Vladimira i Estragona (po naški Fabijana i Jerka), zaslužni su tumači tih uloga, dvojac »bez premca« Špiro Guberina i Ivica Vidović. Goran Navojec kao Bepo (Pozzo) uspio je oblikovati jednu od najzanimljivijih uloga u svom dosadašnjem radu, a smisao za komično pokazao je Krunoslav Klabučar kao Lucky (Luka). </p>
<p>Tužno drvo s pet grana, kao jedini scenski element, baš kao što stoji u Beckettovim didaskalijama (djelo Miljenka Sekulića), chaplinovski kostimi Elvire Ulip i decentno svjetlo Livia Maričića estetski su okvir predstave koja ima samo jednu ozbiljnu manu.</p>
<p> Naime, režija Marija Kovača nije konzistentna (predstava traje predugo pa u drugom dijelu znatno pada tempo) te se čini da zapravo gledamo samo fragmentarne glumačke bravure, no bez konteksta. Tomu je pridonijelo i slijepo nastojanje da se, unatoč splitskom idiomu, predstava očisti od konkretnih aktualnih citata, koje možemo samo pročitati u tekstu Ivice Ivaniševića u programu predstave.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Snažna dirigentska ličnost</p>
<p>Raspoloženi maestro Miroslav Homen primio je na otvorenoj pozornici HNK Ivana pl. Zajca čestitke i najbolje želje za budući rad </p>
<p>Maestro Miroslav Homen proslavio je s ansamblom Opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i odanom riječkom publikom 40. obljetnicu umjetničkog rada. Tom prigodom obnovljena je jedna od najboljih predstava Riječke opere i jedna od najboljih hrvatskih opernih predstava unatrag desetak godina, Verdijev »Rigoletto«.</p>
<p> Miroslav Homen zarana je, u najopsežnijem sarajevskom razdoblju svoje karijere, a zatim i na brojnim gostovanjima u Zagrebačkoj operi te u ostalim hrvatskim i opernim kućama bivše Jugoslavije, stekao ugled vrsnog dirigenta talijanskog belkantističkog repertoara, prvenstveno Verdija i Puccinija. Razlog je tome što se, uza svoju nadarenost, glazbeničke odlike, veliko znanje i muzikalnost, srodio s činjenicom da publiku u operu privlače i da su u operi najvažniji pjevači.</p>
<p>Po njegovu shvaćanju, zadaća je dirigenta da osigura doličan temelj predstave u orkestru i zboru i da na svakoj glazbenoj izvedbi maksimalno izađe u susret i pomogne pjevačima u njihovim ostvarenjima. Pri tome su Homenovi dosljedni zahtjevi glede točnosti interpretacije omogućili da izgradi svoj autoritet, snažnu i pouzdanu dirigentsku ličnost. Kao takav glazbenik, u naponu zrelosti, došao je prije 13 godina za stalno u Rijeku. Njegovi nastupi u Zagrebačkoj operi uvijek su bili dragocjeni i trebali bi biti što češći.</p>
<p> Sve navedeno obilježilo je i tu obnovu »Rigoletta« u kojoj Miroslav Homen nije imao na raspolaganju pjevače takvog formata kao prijašnjih godina, kada je predstava dobila brojne nagrade. Tenoru Sergeju Kiselevu pomogao je da uspješno i solidno otpjeva Vojvodu od Mantove unatoč teškoj prehladi. Mladom baritonu Tomislavu Bekiću pomogao je da se što opreznije upusti u zahtjeve za njega nezahvalne naslovne uloge, a on se potrudio bolje tehnički ih razraditi nego na zagrebačkoj premijeri. </p>
<p>Primadona Olga Šober zasjala je još jednom besprijekorno otpjevanom ulogom Gilde, pouzdanom zvonkošću najviših tonova, toplom proživljenošću i djevojačkom nježnošću toga lika. Miroslav Homen pomno je vodio pjevače, u širokim verdijanskim frazama, ili od tona do tona u kadencama, bdio nad njihovim dahom kako bi svaki od njih pružio što više, kao i nad cjelinom orkestralne svirke.</p>
<p> Protagonistima su se pridružili bas Siniša Štork kao Sparafucile, mezzosopranistica Anđelka Rušin kao Maddalena te bas Ivica Šarić kao impresivan i tragično potresan Monterone.</p>
<p>Riječka opera može biti ponosna na svoju produkciju »Rigoletta«, i to zbog dva razloga. Prvi je očuvanost deset godina stare opreme, prekrasne scenografije Zlatka Kauzlarića Atača i kostima Ružice Nenadović Sokolić, koji su u međuvremenu bili na posudbi u Osječkoj operi. Drugi je sama obnova predstave, Kauzlarićeve režije i njegova pametanog i logičnog spoja scenografije s mizanscenskim rješenjima, što Verdijevo djelo predstavljaju u najboljem svjetlu.</p>
<p> Raspoloženi maestro Homen primio je na otvorenoj pozornici čestitke i najbolje želje za budući rad od riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, intendantice Mani Gotovac, ravnateljice Opere Nade Matošević, predstavnikâ sarajevskog kulturnog života Ivice Šarića i Gradimira Gojera te predstavnika Kotora Homenova djetinjstva, don Branka Sbutege.</p>
<p> Svakako bi vrijedilo potruditi se oko ispunjenja Homenove želje za dirigiranjem Wagnerova »Ukletog Holandeza«, što bi bio velik repertoarni dobitak riječke i hrvatske operne reprodukcije.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Avanture i tajne kralja westerna</p>
<p>Razotkrivanje života Zanea Greya jedan je od trenutačno najpopularnijih književnih pothvata u Americi </p>
<p>Kao pisac ti si preuvažen, kao ribar ti si nenadmašan, kao ljubavnik ti si natčovjek, ali kao muž ti si smeće – kazala je emancipirano još tisuću devetsto i neke Dolly, supruga slavnoga pisca Zanea Greya, čije je intimne dnevnike nedavno otkrila američka javnost kao stvarne pustolovine heroja westerna. Biografije su danas modernije od fikcije, pa je i razotkrivanje života Zanea Greya, pisca koji je pričama o kaubojima i indijancima romantizirao američke mitove, jedan je od trenutačno najpopularnijih književnih pothvata u Americi.</p>
<p> »The New York Times« posvetio je gotovo cijelu stranicu upravo izišloj biografiji »Zane Grey – njegov život, njegove avanture, njegove žene«. koju je napisao Thomas H. Pauly potaknut i otkrićem tajne kutije dnevnika i fotografija, a koja svjedoči da je autor pustolovina i sam bio pustolovan, da je iza kaubojskih priča ludovao kao Casanova, da je bio i ljubavnik i ribič i osamljeni jahač te da je legendarnim učinio i vlastiti lik, ne samo svoje romane. Dapače, i šutljive ribe pronose mu slavu morem. Po njemu, iskusnu ribiču, dobila je ime riba Istiophorus Greyi. </p>
<p>»Svi kauboji imaju tajne«, kazao je sam Grey, pa ta rečenica kao da mu je postala sudbinom. I sam je gomilao tajne, od onih u javnoj kući do onih osamljeničkih, a tajne su nanovo proslavile i njegovo djelo. Otac mu je iskidao prvu priču, kao da pretkazuje kasniju mrzovolju kritičara koji su odbacivali Greya kao klišeizirana pisca, iako je on ostao u srcima milijuna Amerikanaca oblikujući njihove potisnute snove o junaštvu u sentimentalne kaubojske bajke.</p>
<p> Kritičari su mu znali reći da su njegova djela geografski jasno rasprostrte fabule s okusom jeftine romantike, koju pokazuju scene u melankoličnoj pustinjskoj noći kroz koju lagano ide ponosni kauboj na konju, dok ostavlja uplakanu ženu. Cijenili su mu često više eseje o lovu na ribe negoli romane s kaubojskim lovinama.</p>
<p> Poslije prve, odmah rasprodane biografije o Greyu, objavljene još 70-ih godina iz pera Franka Grubera, stiže, evo, nova koja dokazuje da je taj pisac privlačan ne samo starijoj generaciji nego da mnogi i danas u njemu vide onu staru Ameriku, punu snage i mitologije o Zapadu koja još blješti u naslovima knjiga Greya – »Jahači rumene kadulje« i »Svjetlost zapadne zvijezde«.</p>
<p>Novinar »New York Timesa« napisao je da je Bush, zauzimajući kaubojsku pozu kada se zaklinjao da će uhvatiti Bin Ladena, živa ili mrtva, oživio arhetip koji kao da je došao iz imaginacije Greya.</p>
<p>Biografija obuhvaća život Greya od dana u koledžu do njegovog šestog desetljeća, opisuje njegova lutalačke avanture dok je tražio lokacije za svoje romane, a i neobičnu ulogu njegove žene Dolly koja je, osim što je vodila poslove na ranču i odgajala troje djece, poravnavala račune između Greya i njegovih ljubavnica.</p>
<p> Ali, biografija Greya u širem smislu nostalgični je podsjetnik na staru Ameriku koja je njegovala priče o divljim Indijancima i osvajačkim Amerikancima i koje su konzervativcima bile jedan od poticaja za nacionalni ponos. Danas, u vremenu multikulturalizma i prava manjina, priče iz povijesti izokrenule su se naopačke – Indijanci su postali miroljubivi domoroci koje su istrijebili rasisti.</p>
<p> Taj zaokret pokazuju i mnoga djela, poput filmova »Mali veliki čovjek« i »Ples s vukovima«, pa stare osvajačke nacionalne priče odlaze pomalo i u umjetničke, ne samo u povijesne arhive. No, eto, i u arhivama katkada ima više gužve negoli na kakvoj trendovskoj sceni.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Povratak prirodi</p>
<p>Raznolike u eksperimentu, fotografije Željka Jelenskog oda su prirodi i njezinim ljepotama </p>
<p>Poslije svih potresa i ratova, kriza i katastrofa, ostat će priroda kao prvo i posljednje božanstvo.</p>
<p> Upravo prirodi posvećene su osobite fotografije Željka Jelenskog izložene u Galeriji ULUPUH u Zagrebu. U doba svemoćne digitalne fotografije, kada sve postaje motiv i kada je svakom dostupna kamera, kao i mogućnost virtualnog izlaganja, u doba globalizirane slike svijeta i carstva vizualne kulture, Jelenski je našao svoj odabrani kutak i više nego uspješno sve mu posvetio.</p>
<p>Štovše, njegove su fotografije prirode jedinstvene. Na tragu svih velikih majstora fotografije, Jelenski je spreman čekati satima, ako ne i danima, ne bi li uhvatio onaj čarobni trenutak kada stvari pod svjetlošću pokazuju svoju bit, kada, rekli bismo, u svojoj srži postaju bezvremene. Bilo da je to grančica pod snijegom, komad travke nagnut nad rijeku, ili puzavac na komadu starog ziđa. Svaki je kadar pažljivo odabran i fokusiran tvoreći poetsku sliku prirode.</p>
<p> Otkriva se na fotografijama sva raskoš prirodnih struktura, od valova vode, stijena pod snijegom, kakve stare ograde, do prozora pod kasnim suncem, ili dvorca snimljena kroz prozor okupan kapima vode. Fotografije su, valja reći, različite, podvrgnute eksperimentu. Koji put bit će bliske slikarstvu (zamrznute stijene, plavi komad krova nalik na Stančićeve vedute, kišom isprana ulica i odraz grada nalik na impresionističke studije), koji put zen filozofiji (odrazi grančica na vodi), a koji put filmu (nebo nad krševitom uzvisinom). </p>
<p>Riječ je o svestranu fotografu kojemu je svaki snimak umjetnički unikat, kojemu je priroda najuzbudljiviji izazov. Jelenski ima japansko poštovanje prema prirodi u kojemu motiv postaje najraskošnija vizura. Uostalom, bog se krije u detalju, kako je rekao Goethe. Osobito su vrijedni negativi jednog starog kamenog gradića što upravo otkrivaju kamenu strukturu ziđa. </p>
<p>S obzirom da su u svojoj eksperimentalnosti jedinstvene i prepoznatljive, da je Jelenskom fotografija životna misija, riječ je o izložbi koju svakako valja posjetiti.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Lezbijke stižu u Dubravu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Autoportreti«, odnosno lezbijski jumbo plakati u Dubravi, vizualna je intervencija u okviru programa »Queer u predgrađu« koja će trajati od 16. do 30 siječnja. »Napredni« perfomansi mladih umjetnica Helene Janečić iz Osijeka i Ane Opalić iz Dubrovnika bit će postavljeni u Zagrebačkoj ulici kod Ulice Kaktusa, na Aveniji Dubrava/Dubec, u Novoj Branimirovoj ulici i drugdje. </p>
<p>Perfomansi su promocija lezbijskoga iskustva sa kvaziintelektualnim opravdanjem: »Što dublje portretiranje lezbijskih odnosa kako bi se penetriralo u heterosekualni javni prostor koji nas okružuje«. Možda će ovi plakati biti uvod u filozofske hrestomatije o lezbijstvu. [L. Ž]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Janica za povijest</p>
<p>Mozaik je ispunjen. Kao Kronberger, Wiberg i Götschl, pobjede u svih pet disciplina sada ima i najbolja skijašica današnjice Janica Kostelić </p>
<p>BAD KLEINKIRCHEIM</p>
<p> – Bio je to fantastičan vikend Janice Kostelić u Bad Kleinkircheimu. Prije dolaska u mjesto koje su ovih dana napučili hrvatski turisti nedostajala su dva detalja za mozaik pobjednice. Nije imala spust, nije imala superveleslalom, no trominutno umjetničko »savršenstvo« na stazi Franza Klammera u dva dana ispunilo je mozaik. Nakon subotnjeg trijumfa u skijaškoj »formuli 1«, i dan je kasnije u superveleslalomu bila prebrza, predobra, najbolja... </p>
<p>Iza skijaške je karavane tek dva mjeseca, u kojima je Janica osjetila tri emotivna »vulkana«. Ostvarila je i proslavila tri premijerne pobjede u Svjetskom kupu - veleslalomu, superveleslalomu i spustu. Pobjedom u superveleslalomu, 24. u karijeri, zakoračila je u društvo odabranih. Pobjede u pet disciplina imaju tek Petra Kronberger, Pernilla Wiberg i Renate Götschl. </p>
<p>Sezonu brzih disciplina Janica je otvorila »šepavo« i znalo se da sva dvadeseta mjesta nisu odraz prave Janice. No, u Badu je zaista protutnjala kraj konkurencije i ima li uopće više smisla objašnjavati kako je Janica skijaški svijet za sebe već godinama, favorit bilo gdje, bilo kada... Austrijske »dame« Dorfmeister i Meissnitzer bile su blizu, Kildow se izgubila u prosječnosti, Pärson je opet ostala bez boda... </p>
<p>Ante Kostelić je očito napravio plan odmotati klupko Svjetskoga kupa prije Torina. Janica je već sada pobjegla konkurenciji, možda i dovoljno daleko da se već sada proglasi pobjednicom Svjetskoga kupa. Treći put. Cijela je reprezentacija sa stotinama hrvatskih turista uobličila domaću atmosferu u Badu. Ante je ponovno ponosno hodao i svakome objašnjavao koga ima u svoja četiri zida. Najbolju skijašicu svih vremena, jedinstvenu sportsku ikonu, rođenu pobjednicu... </p>
<p>•Rezultati, superveleslalom: 1. KOSTELIĆ 1:09.41, 2. Dorfmeister (Aut) i Meissnitzer (Aut) +0.10, 4. Clark (SAD) +0.22, 5. Styger (Švi) +0.37... </p>
<p>Redoslijed, superveleslalom: 1. Dorfmeister (Aut) 320, 2. Meissnitzer (Aut) 310, 3. Styger (Švi) 202... 6. KOSTELIĆ 132... </p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskoga kupa: 1. KOSTELIĆ 982, 2. Dorfmeister (Aut) 730, 3. Pärson (Šve) 685, 4. Schild (Aut) 565, 5. Meissnitzer (Aut) 554... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Janica: Ovo sam željela od početka karijere </p>
<p>Janica Kostelić bila je apsolutna priča dana i vikenda u Badu. Uostalom, skijaški je ona mnogo jača priča. Priča desetljeća. </p>
<p>»Nisam se najbolje osjećala prije superveleslaloma. Uostalom, govorim već tjednima kako se ne osjećam najbolje na skijama, pa eto... Ne znam da li plakati ili smijati se. Uzbuđena sam, ludilo je u glavi. Željela sam pobijediti u svim disciplinama Svjetskoga kupa i uspjela sam«, govorila je Janica nakon utrke. </p>
<p>Svi su u reprezentaciji bili u središtu pozornosti te nedjelje u Badu, »heroji« vikenda... </p>
<p>»Ne mogu opisati ovaj osjećaj i nastavljam dalje uživati. Idem utrku po utrku, sve do Olimpijskih igara u Torinu«, rekla je Janica. </p>
<p>I dok je Ante govorio u superlativima o svojoj kćeri, dok je Pavlek najavljivao nastavak pohoda, dotle je Dorfmeister klečala pred hrvatskom skijašicom, jer joj tako odaje svoje poštovanje, a Meissnitzer je govorila o zadovoljstvu što uopće može biti pored sportašice kao što je Janica Kostelić. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Novinari ne govore ono što žele, već ono što moraju </p>
<p>Ne sukobljavam se, zastupam svoje stavove. Ne dam da mi netko nameće svoje mišljenje. Može kritika, ali se opirem ako kritika izlazi iz nekih okvira. Ne sputavam niti zabranjujem da netko nešto kaže, jer sam demokrat i novinar, kaže Červar </p>
<p>Najtrofejnijem hrvatskom rukometnom izborniku Lini Červaru i dobronamjerni i zlonamjerni najčešće predbacuju dvije stvari: da se želi baviti s previše poslova odjednom i da je prečesto u sukobu s novinarima. Zbog svega ga je navedenoga ponekad teško nagovoriti na razgovor ili čak izvući od njega poneku izjavu. Desetak dana prije početka Europskoga rukometnog prvenstva u Švicarskoj, na kojem hrvatski rukomet lovi jedinu medalju koja mu nedostaje, Červar je, međutim, spreman govoriti i o onim temama koje bismo mogli nazvati prijepornima. </p>
<p>•Trenerskog entuzijazma imate, no je li vam i politički entuzijazam jednak i nakon više od dvije godine u Saboru? </p>
<p>»Ja sam sportski političar. Saborski sam mandat doživio kao priliku da naučim nešto novo, iako su i u Saboru mogli nešto naučiti od mene. Uostalom, i trener je političar koji mora ujediniti dvadeset različitih osoba. No, razlika je što sportski političar ima više moralnih načela, čega u pravoj politici i manjka, jer kažu da je politika bespoštedna borba za vlast.« </p>
<p>•Što smatrate svojim najvećim dosegom kao političara? </p>
<p>»Mislim da me nitko u Saboru nije pobijedio u govorništvu. Imao sam otprilike 14 rasprava, za svaku sam se dobro pripremio, studiozno i odgovorno. Eto, posljednja je bila o medijima, o čemu se mnogo govorilo nedavno. Ipak sam bio novinar i na moje izlaganje o stanju u hrvatskom novinarstvu nije bilo nijedne replike, nijedne ispravke netočnog navoda, nijedne kritike. Štoviše, dobio sam samo komplimente da sam govorio poučno. To je moj najveći doseg.« </p>
<p> •Tko je u Hrvatskoj političar po vašem ukusu? </p>
<p>»Tri ključna čovjeka u državi - premijer Ivo Sanader, predsjednik RH Stjepan Mesić i Ivica Račan, šef najveće oporbene stranke. Oni imaju karizmu, svoj stil, odskaču od ostalih.« </p>
<p> •Je li možda netko zalutao u politiku? </p>
<p>»O tome bi se dalo polemizirati. No, reći ću da je naša politika definitivno u krizi. Trebala bi i tu smjena generacija. Počeli smo razvijati dijaloge, što je dobro, ali i dalje nam nedostaje promocija mladih ljudi. Imaju ideje, snage, hrabrosti, <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, mogu izdržati današnji žestoki ritam i treba im dati šansu. Ne deklarativno, već konkretno.« </p>
<p> •Bavili ste se novinarstvom. Što za vas znači novinar? </p>
<p>»Završio sam dvogodišnji studij na beogradskom Institutu za novinarstvo, bio sam dopisnik Večernjeg lista, deset godina urednik, a Stipe Čuić, sadašnji predsjednik udruge književnika, bio mi je lektor, dakle, mogu razgovarati o tome. Ponajprije, u Hrvatskoj u ovom trenutku nikome nije teže nego novinaru. Ne da zaslužuje beneficirani radni staž, nego i više od toga. Trebaš imati hrabrosti reći što misliš. U Hrvatskoj, ali i svijetu danas je trend da se piše i govori o onom iza čega se uglavnom ne stoji, iz nekih razloga i interesa. Ne vjerujem da, kad se u medijima vodi bespoštedna borba za prevlast čitatelja, kad se zna tko je čiji vlasnik, bilo koji urednički kolegij ima apsolutnu autonomiju. Ne može je imati, jer mu o tome ovisi egzistencija. I da izdrže taj teror i rad u nemogućim uvjetima, novinarima bih dao veću plaću.« </p>
<p> •Kakav je po vašem mišljenju idealan novinar? </p>
<p>»Samostalan, koji ima svoj stav, a ne da mu to drugi nameću. Onda novinar može ispuniti svoju misiju, obrazovati, utjecati, pomagati... Svijetle budućnosti za novinare nema dok pluralizam neće biti jedini put do istine.«</p>
<p> •Zašto se tako često sukobljavate s novinarima? </p>
<p>»Ne sukobljavam se, zastupam svoje stavove. Ne dam da mi netko nameće svoje mišljenje. Može kritika, ali se opirem ako kritika izlazi iz nekih okvira. Ne sputavam niti zabranjujem da netko nešto kaže, jer sam demokrat i novinar, ali ne mogu podnijeti da netko vrijeđa ljude koji su vezani uz mene. To je moja pobuna, jer novinar nije slobodan, ne govori ono što želi, već ono što mora.« </p>
<p> •Što ste željeli postići svojim istupom u Lisinskom? </p>
<p>»Želio sam poslati poruku mladima da uzmu sudbinu u svoje ruke i da se odupru. To nije bio poziv na revoluciju. Ako si optužen za nešto, budi hrabrar i reci: 'To nije istina.' Meni je to bio gušt i danas bih to ponovio. Na jednoj strani u novinama stoji da sam odlikovan ordenom Viteza Italije, da sam dobio nagradu kao trener godine i da moj pomoćnik radi posao umjesto mene. Pa tko je tu lud?! I rekao sam da se s tim ne slažem.« </p>
<p> •Zašto ste toliko osjetljivi na rečenice pojedinih novinara, a s druge vas strane dočekuju i kliču vam stotine tisuća ljudi? </p>
<p>»Ljudi su meritorniji od nekoliko pojedinaca, to je sigurno. No, smeta mi što neki od mene traže da objašnjavam što radim privatno. Živim za svoj posao, nisam blefer i poštujem svoj rad. A mene se podcjenjuje štogod napravio. S druge strane, ti se neki pojedinci pojavljuju u medijima, informiraju ljude, utječu na njih i morali bi imati i neke druge kvalitete. Moraju biti ljudi.« </p>
<p> •Raspravljate li više s političkim ili sportskim novinarima? </p>
<p>»Kod sportskih novinara ponekad izazovem gnjev, jer ne odgovaram na provokacije. Mislim da me politički novinari više respektiraju, pa tu nema rasprava.« </p>
<p>Koliko mediji mogu pomoći ili odmoći pri stvaranju sportskog rezultata? </p>
<p>»Mnogo. Mediji mogu jako izoštriti kriterije jedne države, kulturu, razmišljanje. Vlasnici novina i urednici nedovoljno vrednuju poruku koju mogu poslati puku, mediji imaju strašnu snagu. Samo im treba dati slobodu.«</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pripreme su pravi pokazatelj uoči sezone</p>
<p>Kad Dinamo ima približno uravnotežen omjer pobjeda i poraza na pripremama, obično je tako i u prvenstvu. Kad mu ide na pripremama, takav je i na startu polusezone </p>
<p>Mogu li rezultati neke momčadi na pripremama biti dostojan indikator za snagu i formu kojom će zakoračiti u ono pravo, natjecateljsko razdoblje? Mogu li, dakle, zbivanja s priprema na neki način sugerirati što će se s tom momčadi događati na startu prvenstvenih ispita? Jednoznačnog odgovora nema, no u većini slučajeva neke bismo naznake ipak mogli dobiti. Nisu li, naposljetku, i austrijski niželigaši Veit i St. Andrä prošlog ljeta remizirali s Hajdukom, koji je tako najavio posvemašnju rezultatsku kalvariju na europskoj, ali i domaćoj sceni? Uzmemo li za uzorak Dinamove utakmice, također možemo iščitati određenu analogiju između pripremnih rezultata i kasnijih nastupa u prvenstvu. Maksimirski su nogometaši od ovog tjedna na prvom dijelu priprema, u španjolskoj Olivi, nedaleko Valencije, gdje ih očekuju okršaji protiv Rot Weiss Essena, praške Sparte i Austrije Salzburg. Još nije do kraja izvjesno hoće li »plavi« na drugi dio priprema doista putovati u Tursku... </p>
<p>U posljednjih pet pripremnih razdoblja Dinamovi su nogometaši najbolji učinak imali u ljeto prošle godine. Dakle, upravo u predvečerje najuspješnije polusezone u klupskoj povijesti! Pobjede protiv Glasgow Rangersa, Siona, pa protiv Publikuma u Celju te pobjeda protiv Auxerrea boljim izvođenjem jedanaesteraca uvele su maksimirsku momčad u sjajnu sezonu. Nakon tih su priprema nanizali gotovo nevjerojatan učinak od 12 pobjeda te po jednog remija poraza u domaćem prvenstvu. </p>
<p>Rehabilitacija posrnule maksimirske momčadi počela je, zapravo, uvjerljivom pobjedom protiv Zadra u Maksimiru u posljednjem kolu Lige za ostanak. Bilo je 7-0, a Zadrane je spasio prekid utakmice zbog manjka igrača na terenu. Vjerojatno bi Zadrani primili i dvoznamenkasti broj pogodaka. A takvu je predstavu Dinamo ponovio i u prvoj sljedećoj utakmici, protiv slovenskog Aluminija iz Kidričeva na startu ljetnih priprema. </p>
<p>Zanimljivo, kad je Dinamo imao približno uravnotežen omjer pobjeda i poraza na pripremama, sličan ga je scenarij zapljusnuo i u prvenstvu. Kad je bio uvjerljiv na pripremama, kao primjerice u proljeće 2004. godine, uvjerljivo je zakoračio i u proljetnu prvenstvenu sezonu. Netipičan je uzorak, međutim, ljeto 2003. Dinamo je u pripremama upisao po dvije pobjede i remija te čak četiri poraza. Ali, zato je, čim su počeli prvenstveni okršaji, nanizao pet uzastopnih pobjeda! </p>
<p> »Plavi« su, nadalje, pompozne najave o stvaranju europskoga kluba lansirali i prije dvije godine. I tada je maksimirska struka, baš kao i sada, najavljivala napadačku formaciju. No, u prve su tri pripremne utakmice tada postigli ukupno jedan gol. Dakle, jedan u 270 minuta igre! A strijelac je pritom bio - branič Boštjan Cesar. </p>
<p>U pripremnom opusu maksimirske momčadi možemo naići na još sličnih kurioziteta. U ljeto 2003. godine, dok su se za novu sezonu spremali u Švicarskoj, prvu su pobjedu uspjeli upisati tek s rezervnom postavom. No, pravi je paradoks u tome što su Dinamovi rezervisti pobijedili - nacionalnu selekciju Kuvajta. Bilo je 1-0, a reprezentacija Kuvajta u azijskim je okvirima i te kako cijenjena. Do tog je trenutka već bila izborila plasman među 16 reprezentacija na Azijskom kupu nacija.</p>
<p>Početkom 2005. je, pak, Dinamo upisao i poraz protiv druge postave tada 13. momčadi španjolskog prvenstva, Levantea. Ostao je »škakljati« i podatak da maksimirska momčad nije uspjela pobijediti niti jednog od tri slovenska suparnika, a riječ je o momčadima koje su se nagurale od 6. do 11. mjesta slovenskog prvenstva. Jedan od ponajboljih Dinamovih igrača Edin Mujčin tada je, uoči okršaja protiv Drave iz Ptuja, duhovito primijetio: »Napokon igramo sa sebi ravnima.« Drava je, naime, bila sedmoplasirana momčad slovenskog prvenstva. Dinamo je bio sedmi u Prvoj HNL...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Gudelj i igrači plaćaju novu sramotu </p>
<p>Kod ovakvih poraza postoje dvije uzrečice koje se rabe, a to su: po jutru se dan poznaje ili prvi se mačići u vodu bacaju </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Poraz u prvoj pripremnoj utakmici od trećeligaša Junaka (0-1) izazvao je paniku u svlačionici Hajduka. Nedjeljno jutro počelo je sastancima, u deset su se sati okupili prvotimci da bi petnaestak minuta kasnije došao i kompletni stručni stožer. Trener Ivan Gudelj ostao je pri stavu da će igrače novčano kazniti, ali neće ni on proći neokrznut, jer je predsjednik Branko Grgić iz Italije poručio da će svi, uključujući i trenera, platiti ovu novu ovosezonsku sramotu. Možda su i predsjednik i trener prebrzo istrčali u javnost s najavama kazni, no evidentno je da nisu na istoj valnoj duljini. Mogli su za javnost mogli pronaći kakvo opravdanje, pa onda iza zatvorenih vrata - predsjednik kompletnoj prvoj momčadi, a trener prvotimcima - servirati »jezikovu juhu«. Kod ovakvih poraza postoje dvije uzrečice koje se rabe, a to su: po jutru se dan poznaje ili prvi se mačići u vodu bacaju. Lako je pretpostaviti koju od ove dvije varijante iste priče koristi Gudelj, koji također kaže: </p>
<p>»Ovakve pripremne utakmice znaju donijeti neugodne rezultate. Prespavali smo noć i malo razmislili o svemu što se zbilo u Glavicama pa ćemo izvući pouke. Važno nam je da do Dinama budemo spremni i ma koliko je ova subota za nas prošla grubo uvjeren sam da ćemo u tome uspjeti. Ostat ćemo ustrajni u građenju standardnosti momčadi i nećemo lutati ni u formaciji ni u izboru igrača.« </p>
<p> •Kako je prošao sastanak s igračima? </p>
<p>»Igrači su prihvatili kritiku, kazna ostaje, ali još nije utvrđena visina iznosa. Njihovo okupljanje u svlačionici dobar je znak i preduvjet je za dobro ozračje i homogenost. Bez zajedništva nema uspjeha i mora se u svlačionici osjetiti pozitivan naboj. Na tome radimo, a i igrači znaju da im perspektiva ovisi o kvaliteti igranja. Poželjna je samokritika i uvjeren sam da oni najbolje znaju kako su igrali.« </p>
<p> •Što kažete na izjavu predsjednika Grgića da će vas kazniti? </p>
<p>»Ne bih to komentirao, ali ako on tako kaže nema problema. Odmah nakon utakmice telefonski sam porazgovarao s predsjednikom i to je to.« </p>
<p> •Što je s Gruzijcem Šašijašvilijem (u svlačionici prozvan Šašavi Vili), ostaje li ili se vraća kući?</p>
<p>»Ozlijeđen je (koljeno) i nije pokazao da bi nam bio pojačanje, pa nema razloga da ostane.« </p>
<p> •Dolazi li Vladan Grujić, reprezentativac BiH? </p>
<p>»On ima ponudu Litexa iz Bugarske...« </p>
<p> •Koliko igrača vodite u utorak na Brač te hoćete li igrati utakmice i možete li pronaći protivnike na Braču? </p>
<p>»U ponedjeljak ću odlučiti, ali računamo na 28 igrača. Utakmice su nam važne da bismo dobili stabilnost momčadi. Pronaći ćemo protivnike, a moramo odigrati i određen broj utakmica na Poljudu. Moramo razmišljati o onome što nas čeka te spremni dočekati Dinamo. U veznom redu tražim agresivnost, da igra presing i pritišće protivnika. Hajduk se ne smije defanzivno postavljati. Znate, kad pripreme počnu ovako onda obično u prvenstvu bude dobro«, hrabreći se zaključuje Gudelj.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Federer najveći favorit u povijesti favorita</p>
<p>Justine Henin-Hardenne počela je odbijati epitet Miss bekhend, tvrdi kako joj je sada forhend najjače oružje </p>
<p>Najave Grand Slam turnira još će dugo počinjati rečenicom: Roger Federer prvi je i najveći favorit. Prošle je godine švicarski genijalac u jednom od ponajboljih teniskih mečeva uopće propustio meč-loptu u polufinalu Australian Opena protiv kasnijeg pobjednika Safina. Ove godine nema branitelja naslova, kao ni drugog tenisača svijeta Rafaela Nadala i Andrea Agassija. Dakle, put prema još jednom Grand Slam naslovu Federeru je time bitno olakšan, knjiga njegovih potencijalnih »krvnika« spala je na Roddicka, Hewitta i - Ljubičića. </p>
<p>S druge strane, ženski turnir dugo ne pamti toliko kvalitetnih imena na okupu. Istina, samo je jedna prava favoritkinja - Justine Henin-Hardenne. Belgijanka je počela odbijati epitet Miss bekhend, tvrdi kako joj je sada forhend najjače oružje. Vremena za dokazivanje u iduća dva tjedna bit će napretek, za vratom će joj puhati Davenport, Clijsters, Mauresmo, Šarapova, sestre Williams... </p>
<p>Amerikanac Andy Roddick pokušava nadglasati tračeve o vezi s Marijom Šarapovom izjavama da nikad nije bio spremniji za nemoguće uvjete na terenima u Melbourneu. Vjerojatno nikad više nije želio čuti pitanje kako pobijediti Federera, a svi žele znati kakva je Šarapova. Stoga Roddick priča i o krizama u svojoj karijeri, samo da »okrene ploču«: </p>
<p>»Poraz u prvom kolu US Opena jedan je od najtežih trenutaka u mojoj karijeri. No, to je ujedno lekcija iz koje sam puno naučio.« </p>
<p>Obrnutom taktikom ilitiga pilom naopako služi se Lleyton Hewitt kad kaže: </p>
<p>»Mislim kako je Federer ove godine jedan od najvećih favorita u povijesti favorita.« </p>
<p>Ustvari se prošlogodišnji finalist cijelo vrijeme priprema samo za Federera, otkako je postao otac sanja o prekidu negativnog niza. Naime, Federer je pobijedio Hewitta u devet posljednjih dvoboja. </p>
<p>Ljubičić i Ančić u notesu su svakoga poznatijega teniskog stručnjaka. Obojica visoko kotiraju na ljestvici favorita. Posebnu pažnju svi obraćaju na Ljubičića, upravo zato što je, kako kaže, gladan vrijednoga Grand Slam rezultata. </p>
<p>Bez obzira na to što je rijetko koji Grand Slam u posljednje tri-četiri godine bio toliko pročišćen od ozljeda i otkaza tenisačica, glavna zvijezda Australian Opena bit će Martina Hingis. Njezin je povratak na terene nakon tri godine stanke apsolutni hit u svijetu tenisa. S dvije pobjede u Gold Coastu pokazala je kako će ubrzo biti ona stara Swiss miss, podjednako u pojedinačnoj i konkurenciji parova.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Jadran zaplivao prema polufinalu </p>
<p>Splitski su vaterpolisti u prvoj četvrtfinalnoj utakmici pobijedili rusku momčad Sintez Kazana sa 11-8 </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Vaterpolisti Jadrana SD su, pobijedivši u prvoj četvrtfinalnoj utakmici snažnu momčad Sintez Kazana iz Rusije sa 11-8, zaplivali prema polufinalu. Ovo je bila najbolja predstava jadranaša u ovoj sezoni i ohrabrenje je za novog trenera Dinu Dvornika. Ruska je momčad skup bogato plaćenih zvijezda s jakom reprezentativnom patinom. Kao zanimljivost izdvajamo da je Savić, trofejni igrač iz SCG, plaćen 120 tisuća eura, a tek nešto lošije prolaze bivši hrvatski reprezentativac, inače Ukrajinac Bjelofastov (igrao za Mladost, Dubrovnik, a s Jugom osvojio Kup prvaka), vratar Maksimov, Gorškov, Zakirov... </p>
<p>Baš dobro da, za nas, u dalekim ruskim gradovima postoje klubovi spremni na velika ulaganja u vaterpolo. Stoga je i ova pobjeda kluba sa Zvončaca značajnija, iako ne treba misliti da je priča gotova. Za sada je darovitost Kačića, Šetke, Žanetića, Koljanina, Bezića i drugih u prednosti, no uzvrat će biti i te kako vruć, istinski izazov za Dvornika i njegove vaterpoliste. </p>
<p>Prođu li Kazana, mogu kazati da su bezbolno prošli i pregrmjeli čak dvije smjene na klupi u nekoliko mjeseci. Prvo je mladog Smoju zamijenio trofejni Stamenić, koji se, pak, solidarizirao s otkazom šefu struke Bati Orliću i otišao kući u Beograd. Tako je priliku dobio Dvornik, no bitno je naglasiti da je u načinu igre slijedio naputke Orlića i Stamenića. To znači da se forsira vrlo aktivna igra lišena statike igranja na jakog »sidruna«. Vidimo da taj nesvakidašnji recept može ponuditi uzbudljivu igru i pozitivne rezultate. </p>
<p>Drugi hrvatski predstavnik s mora u europskim natjecanjima dubrovački Jug porazio je uvjerljivo i to bez ponajboljeg igrača Mile Smodlake Marseille sa 16-9 i mirno pliva prema drugom dijelu natjecanja Lige prvaka. </p>
<p>»Zadovoljan sam i igrom i pobjedom. Marseille je solidna momčad koju je punih pet sezona gradio Stamenić. Francuze nije nitko ovako porazio i to je pokazatelj da smo zaboravili poraz u finalu kupa od Mladosti te da polako dolazimo do prave forme«, rekao je Emil Nikolić, trener Juga. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagreb na pragu 2003.</p>
<p>Osam poraza u nizu je 'postignuće' kojem se može podsmjehnuti. No, ne i novost. Pamte u Trnskom takve 'uspjehe' i kad je trenersku palicu prije dvije sezone držao Jakša Vulić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Igrala se 14. minuta utakmice 15. kola Goodyear lige u kojoj je Zagreb ugostio Vojvodinu. U fazi obrane dva tamnoputa zagrebaša Kenny Taylor i Dwayne Broyles gotovo su završila na parketu nakon što su se u trenutku preuzimanja igrača zaletjeli jedan u drugoga. </p>
<p>Ova slika subotnjega Zagrebova poraza od Vojvodine, nakon dodatnih pet minuta bilo je 100-106, najbolje pokazuje koliko se zagrebaši 'kuže' na terenu. Dodajmo tome da su ispustili 14 koševa prednosti početkom treće četrvtine te da njihov trener Davor Vučković ne zna koji im je ovo poraz u nizu. Kada se sve ovo podvuče pod isti nazivnik, dolazimo do ravnodušja i nezainteresiranosti samih aktera za zbivanja oko kluba. </p>
<p>Da slika, ipak, nije takva ponudit će neke olakotne okolnosti. Primjerice... </p>
<p>»Od početka sezone nisam na treningu imao kompletnu momčad. Cijelo vrijeme nam nedostaje netko od ključnih igrača, pa na utakmicama igraju 'rezerve'. Zato to i izgleda kao da prvi puta igraju zajedno«, obranio je Vučković momčad. </p>
<p>Ipak, osam poraza u nizu u regionalnom košarkaškom natjecanju zaista je 'postignuće' kojem se može podsmjehnuti. No, ne i novost. Pamte u Trnskom takve 'uspjehe' i kad je trenersku palicu prije dvije sezone držao Jakša Vulić, a zagrebaši su kroz Uleb kup i Goodyear ligu nanizali dvoznamenkasti broj poraza u nizu. </p>
<p>Svjetlost na kraju tunela pronaći će u Trnskom u dvije posljednje odigrane (Cibona, Vojvodina) egal utakmice. Gostujući poraz od dva poena i poraz nakon produžetka u Trnskom, oba puta protiv favoriziranih momčadi, mogu djelovati kao najava izlaska iz krize rezultata. Još kad im se na treninizima i u igri priključe Krunoslav Simon te Ante Tomić, mogao bi Zagreb i do prekida serije. I, ako im se promjene neki 'klikeri' u glavi. Sve dok se to ne dogodi bit će sudaranja po parketu...</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Blair mijenja Wilsonovu doktrinu? </p>
<p>Malo tko vjeruje da Tony Blair ima ikakve druge motive osim da tajnim službama dade sve što one traže u borbi protiv terorizma</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanske vlasti razmišljaju o tome da tajnim službama daju ovlasti za prisluškivanje telefona zastupnika. </p>
<p>Downing street navodno razmatra preporuku da ukine 40 godinu staru zabranu prisluškivanja zastupnika koja potječe još iz doba premijera Harolda Wilsona, javili su u nedjelju londonski listovi. Po njemu, ta zabrana nosi i ime »Wilsonova doktrina«, jer je tadašnji laburistički šef vlade izjavio da se »zastupnici nipošto neće prisluškivati«. Ako bi se politika promijenila, parlament će biti obaviješten, kazao je Wilson.</p>
<p>No politika se nije mijenjala, i svi Wilsonovi nasljednici pridržavali su se njegove doktrine. Još 2003., Tony Blair je potvrdio da je ona i dalje na snazi kada je otkriveno da je služba sigurnosti MI5 prisluškivala sjevernoirskog republikanskog prvaka Gerryja Adamsa. </p>
<p>Premda izabran kao zastupnik u Donji dom, Adams to tehnički nije, jer odbija sjediti u njemu. Staro Wilsonovo pravilo nije, dakle, bilo narušeno. Sada međutim Tony Blair razmišlja o tome da ga odbaci. </p>
<p>Premijer navodno uskoro kani najaviti da zastupnike treba tretirati kao i ostale građane koji će ubuduće uživati ista jamstva protiv nepotrebnog prisluškivanja kao i svi drugi ljudi. No u jednoj svađi u kabinetu prije Božića, ministar obrane John Reid žestoko se okomio na zamisao o prisluškivanju poslanika. Laburistički zastupnik Andrew Mackinlay tvrdi pak kako je »obilježje civiliziranog društva« da država ne špijunira predstavnike koje je izabrao narod. </p>
<p>Mackinlay drži kako se vladama »nikad ne može vjerovati da neće pobrkati nacionalni interes s onim što je u njihovom političkom interesu«. Malo tko vjeruje, međutim, da Tony Blair ima ikakve druge motive, osim da tajnim službama dade sve što one traže u borbi protiv terorizma. No, valja očekivati veliku poviku zastupnika i grupa za zaštitu građanskih prava, ako vlada i formalno ovlasti tajne službe da po potrebi smiju prisluškivati zastupnike. O tom se prijedlogu zasad tek razmišlja, potvrdio je tijekom vikenda Downing Street. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Amin podnio ostavku</p>
<p>Nije poznato što leži u pozadini Aminove ostavke navodno podnijete još prije nekoliko dana</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rizgar Mohammed Amin (48), glavni sudac u procesu protiv Saddama Husseina, izložen kritikama vlade i dijela javnosti da je popustljiv i preblag prema bivšem diktatoru i njegovim najbližim suradnicima optuženima za zločine protiv čovječnosti podnio je ostavku.</p>
<p> Bagdadske vlasti razmatraju Aminovu ostavku koji je dosad predsjedavao peteročlanim sudskim vijećem. Aminu, etničkom Kurdu nisu toliko teško pale kritike iračkih političara, već običnih građana. </p>
<p>Neki od njih misle da je sudac koji je završio Bagdadski pravni fakultet 1980., morao biti oštriji. Drugi mu zamjeraju što u nekim slučajevima isključuje ton dok bivši irački predsjednik izlaže svoju obranu. Time se, kažu oni, dovodi u pitanje objektivnost i transparentnost cjelokupnog sudskog procesa.</p>
<p>Nije poznato što leži u pozadini Aminove ostavke podnijete, navodno, još prije nekoliko dana. Neki u tome vide bojazan za osobnu sigurnost i sigurnost šesteročlane obitelji (žena i četvero djece žive u Suleymaniji na sjeveroistoku Iraka), a drugi dio vlastitog plana da dobije veće ovlasti u vođenja sudskog postupka. </p>
<p>Naime, ako se Aminova ostavka odbije, onda će to biti jasan znak da može na svoj način nastaviti voditi sudski proces započet 19. listopada prošle godine. No, ako se pokaže da je Aminova ostavka neopoziva i da se na nju ne može utjecati, to bio snažan udarac cjelokupnom sudskom procesu protiv Saddama Husseina. Opća je ocjena da bi time vjerodostojnost, ionako osporavanog bagdadskog suda, bila bi ozbiljno poljuljana i dovedena ponovo u pitanje. </p>
<p>Irački državni tužitelj Jaafar al Moussawi ne dijeli to mišljenje. Uvjeren je da bi se brzom zamjenom suca proces Saddamu mogao uspješno nastaviti.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prikupljanje sredstava za borbu protiv širenja ptičje gripe </p>
<p>PARIZ </p>
<p> - Predstavnici polovine svjetskih zemalja sastat će se u utorak i srijedu u Pekingu s ciljem sakupljanja svote od 1,5 milijarde dolara potrebne da bi se spriječila moguća katastrofa svjetske pandemije ptičje gripe.</p>
<p>»Da bi se odgovorilo na svjetsku prijetnju, treba reagirati na svjetskoj razini. Zbog toga je važno pokrenuti međunarodnu suradnju«, istaknula je u petak europska povjerenica za vanjske poslove Benita Ferrero-Waldner. </p>
<p>Pozivi na mobilizaciju postali su brojniji nekoliko dana prije održavanja donatorske konferencije koja će se održati pod pokroviteljstvom Kine, Svjetske banke i Europske unije. Strah od brzog širenja virusa ponovno se pojavio nakon smrti troje turske djece i otkrivanja brojnih žarišta koja su se u samo dva tjedna pojavila na istoku Turske.</p>
<p> »Postoji stvarna mogućnost mutacije ovog virusa koja bi uzrokovala trajno prenošenje virusa s čovjeka na čovjeka i dovela do pandemije koja bi mogla ubiti milijune osoba«, stoji u nacrtu deklaracije koja bi se trebala staviti pred sudionike konferencije na kojoj će sudjelovati 90 zemalja i 25 organizacija. </p>
<p>Svjetska banka je procijenila da bi gospodarski i financijski troškovi moguće pandemije mogli dostići 800 milijardi dolara. Većina će sredstava biti dodijeljena nacionalnim programima za informiranje populacije, veterinarskim mrežama za detekciju virusa kao i za obeštećivanju poljoprivrednika. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Iran za nastavak pregovora, ali ne želi popustiti </p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Iran je u nedjelju rekao da je diplomacija jedini način da se riješi spor oko njegovog nuklearnog programa, ali i da neće odustati od svoje odluke da nakon se dvogodišnjeg prekida nastave nuklearna istraživanja, što je izazvalo oštre kritike u svijetu.</p>
<p>»Diplomacija je jedini jasan odgovor na sadašnje stanje«, rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Hamid Reza Asefi na tjednoj konferenciji za novinare, dodavši da »nema pravnih osnova da se Iran prijavi Vijeću sigurnosti UN-a«. »No, ako se to i dogodi, Iran se toga ne plaši«, rekao je Asefi. Glede sastanka posvećenog slučaju iranskog nuklearnog programa kojem će u ponedjeljak domaćin biti Velika Britanija, Asefi je rekao da se na njemu treba izbjegavati prijeteći govor prema Iranu. »Mi smo spremni za pregovore, a na Europljanima je izbor koliko će logično na to dogovoriti. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sastanak Merkel - Putin u Moskvi </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak će pokušati u Moskvi uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina u svoju želju da nastavi njemačko-rusko »strateško partnerstvo«, ali bez privilegiranog odnosa kakav su imali ruski predsjednik i njen prethodnik Gerhard Schröder. Merkel, koja se tek vratila iz Washingtona, s ruskim će predsjednikom razgovarati i o njegovoj ulozi u pokušaju da se umanji opasnost od iranskog nuklearnog programa te suradnji sa Zapadom na tom polju. Energetsko opskrbljivanje Europe putem plinovoda ispod Baltičkog mora - od kojeg Angela Merkel ne namjerava odustati - i nedavni spor Rusije i Ukrajine oko plina, koji je ugrozio veliki dio Europe, bit će također tema razgovora. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Najbolja internetska pustolovina</p>
<p>Skupina novinara i sportaša pustolovnih sklonosti stvorila je prvi cjeloviti pustolovno-sportski portal u Hrvatskoj koji je proglašen najboljim od najboljih web portala</p>
<p>Internet polako i sigurno ulazi u hrvatski medijski prostor. Sve je više računalno pismenih, a u svijetu su, prema nekim procjenama, internetske stranice došle na drugo mjesto, odmah iza televizije. U nas klasični mediji još prednjače, ali kvalitetnih je web portala sve više. Dokaz za to je i ovogodišnji izbor hrvatskih top 100, koji je organizirao specijalizirani računalni časopis VIDI. U mnoštvu kandidata, jedna se stranica posebno istaknula. Adventure sport (www.adventure-sport.net ), prvi cjeloviti pustolovno-sportski portal u Hrvatskoj osvojio je prvo mjesto u kategoriji sporta i zdravlja, ali i nagradu najbolji od najboljih. Cilj im je promovirati, kako sami kažu, pustolovne sportove u prirodi, aktivan i zdrav način života. Nastoje pokazati da osim nogometa i košarke, postoji veliki interes i za tzv. male sportove koji nisu toliko medijski eksponirani. </p>
<p>Adventure sport prati one koji umjesto bogatih sponzora i pokroviteljstva visoke politike, imaju samo upornost, inat, ljubav, entuzijazam i prkos, one koji se primarno ne natječu jedni protiv drugih, nego sa samim sobom, granicama ljudske izdržljivosti. Sportska borilišta tzv. x-sportaša na najneobičnijim su mjestima na zemlji, vodi, u zraku, na planinama, a često i na svemu tome pomalo. Na toj su stranici u prvom planu pustolovne utrke i izazovi, brdski biciklizam, ski-board, padobranstvo, alpinizam, ronjenje, ali i aktivnosti sportaša s invaliditetom. </p>
<p>Kako kažu urednici Adventure sporta, oni su jedini medij u Hrvatskoj koji ravnopravno zastupa sportaše s invaliditetom, ali ne u posebnoj rubrici, jer zaslužuju biti jednaki i ravnopravni.</p>
<p>Recimo nešto i o onima koji pokreću i stvaraju taj pobjednički portal. Riječ je o timu sportaša i novinara koji već godinama prate ili se bave navedenim sportovima, a često i jedno i drugo, i pokušavaju ih prenijeti ljudima putem novina ili malih ekrana. To im, na žalost, nije uvijek polazilo za rukom, jer interesa i razumijevanja nije bilo. Sada su napokon uspjeli. Glavna i odgovorna urednica je Tanja Kraljić, novinarka koja outdoor sportove prati već dugo godina, a i sama se često upušta u avanture kao što su ronjenje s bocama, vožnja biciklom po Sljemenu, let balonom i slično. Uz nju tu su još Vjeko Lončarević, Jasmin Saračević, Mirela Kraljić i Ela Mulić. Ali i ne samo oni, cijela ekipa mladih ljudi, pustolovnog duha pomaže u izradi tog zanimljivog portala, među kojima treba posebno istaknuti Daniela Lacka, pionira pustolovnog novinarstva u Hrvatskoj. Koliko to uspješno rade pokazala je i ovogodišnja dodjela nagrada. Na kraju možemo pozvati sve ljude slobodna duha da im se pridruže u pustolovini, jer želja je Adventure sporta učiniti svijet boljim mjestom za život!</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nostalgija u 19.15</p>
<p>Legendarnog termina crtića ovih se dana prisjeća cijela Hrvatska, jer je organizirana peticija za njihov povratak u vrijeme prije Dnevnika</p>
<p>Kada se prisjećamo djetinjstva uspomene nas vraćaju u vrijeme igre, bezbrižnosti, omiljenih igračaka, dječjih prijateljstva... No isto se tako mnogi od nas prisjete i nezaobilazne tradicije prije spavanja – crtića u 19.15 sati. Ovih su se dana legendarnog termina crtića prisjeća cijela Hrvatska. Naime, organizirana je peticija za njihov povratak u vrijeme prije Dnevnika. Peticija se može potpisati na web stranici www.u7i15.com a iz sata u sat broj potpisnika sve je veći tako da je tijekom subote njih bilo oko 15.800 ljudi. </p>
<p>»Jesi li ti među onima koji su nestrpljivo čekali 7 i 15 za crtić prije spavanja? Ili si među malo starijima koju su čekali da završi kako bi mogli poslati klince na spavanje i u miru gledati Dnevnik? Crtić nije (samo) za vrtić! Crtić u 7 i 15 na 1. programu je institucija uz koju su se smijali, veselili, učili i odrastali ljubitelji animiranih junaka svih generacija. Danas je ta tradicija nažalost prekinuta«, poručuju na toj web stranici. A odgovor na to koliko je realno očekivati da peticija uroditi plodom i da uskoro u to vrijeme gledamo crtiće, potražili smo na Hrvatskoj televiziji. </p>
<p>»Upućeni smo i znamo sve o peticiji, ali u ovom trenutku ne mogu reći u kojem će se smjeru razvijati daljnja situacija te kakvi su planovi programskoga vodstva«, rekao nam je glasnogovornik HRT-a Janoš Römer. No glasnogovornik ističe da ne treba smetnuti s uma činjenicu da se svaki dan u 18.50 sati na Drugom programu HTV-a prikazuje crtani film za djecu koji traje do 19.15 sati. </p>
<p>Program HTV-a mijenja se i prilagođuje životu gledatelja, pojednostavljeno govoreći televizijski program ne može se sastavljati kao prije 30 godina. No kako će se situacija dalje razvijati morat ćemo pričekati, poručuje Römer.</p>
<p>Ta peticija shvaćena je ne samo kao nostalgično sjećanje i žaljenje za terminom nego i želja za starim filmovima uz koje je većina nas odrastala. Tom i Jerry, Zekoslav Mrkva, Eustahije Brzić, A je to, Pončo i Toro, Gustav, Stripi, Baltazar nestali su iz televizijskog programa. Razlog tome je, kaže Roemer, što se danas većina njih vrlo teško može pronaći na televizijskom tržištu, gdje se nude novi sadržaji. </p>
<p>Urednici Dječjeg programa Gordani Mrđen peticija se čini vrlo simpatičnom i nostalgičnom. </p>
<p>»Mislim da se stariji ovim putem prisjećaju vremena kada su odlazili na spavanje nakon crtića. No ne treba smetnuti s uma da se svaki dan crtani film prikazuje u 18.50 sati. Djeca tako nisu zakinuta za crtani u večernjim satima. No ako se vratim na peticiju pitanje je kada današnja djeca idu spavati. Ona dulje ostaju budna. Televizija bi trebala imati jedno vrijeme za dječju orijentaciju, poslije kojeg ona idu spavati, a mislim da bi to po meni bilo 20 sati, a ne 19.15. Što se tiče crtića uz koje smo mi odrasli moramo shvatiti da se današnja generacija djece veže uz nove filmove i nove likove, ali naravno da vole i Baltazara«, ističe Mrđen. Ona smatra da smo danas mnogo senzibilniji prema svim oblicima nasilja, jer je ono stalno oko nas pa time drukčije percipiramo i nasilje u crtanim filmovima. </p>
<p>Sociologinji Marijani Krizmanić ideja peticije se iznimno sviđa i priznaje da joj nije jasno zašto su crtani filmovi uopće maknuti iz tog termina. Krizmanić se ne slaže s tezom da su stari crtići bili agresivni. </p>
<p>To je netko izmislio i takav stav je kod mnogih pobijedio, što je pogrešno. Naravno primjerice Tom i Jerry jedan drugome smišljaju prljave trikove, ali uvijek bez posljedica. Djeca te nepodopštine ne shvaćaju negativno i uvijek je riječ o sretnim završecima. Loše je ono nasilje koja djeca imaju prigode vidjeti u filmovima i vijestima a ono nema dobrih posljedica. Zato bi djeca trebala ići spavati prije vijesti ili barem ne bi smjela biti ispred malih ekrana, smatra Krizmanić. </p>
<p>U svakom slučaju riječ je o simpatičnoj nostalgiji. No pitanje je hoće li peticija u skorije vrijeme utjecati na vodstvo HTV-a. Naime, programska shema za ovo razdoblje već postoji tako da neke brze promjene ne možemo očekivati. No trebali ih uopće poduzeti? Treba, jer kao što se mi danas s nostalgijom prisjećamo crtića i termina u 19.15 sati željeli bismo da i naša djeca imaju tu mogućnost.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Pronađena tri mrtva planinara </p>
<p>Nakon što je u subotu pronađen mrtav jedan planinar skupina spasilaca koja je cijelu noć pretraživala područje vrha Sv. brdo, pronašla je još dva tijela u nedjelju jutro u provaliji dubokoj 300 do 500 metara </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Mrtva tijela Zorana Skračića i Ive Miluna, preostale dvojice nestalih planinara pronađena su na Velebitu u nedjelju oko 7,30 sati, potvrdio je pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) Vinko Prizmić. Planinar Miro Duplančić mrtav je pronađen u subotu.</p>
<p>Skupina spasilaca koja je cijelu noć pretraživala područje vrha Sv. brdo dvojicu planinara pronašli su u nedjeljno jutro u provaliji dubokoj 300 do 500 metara na strmoj padini.</p>
<p> Utvrđeno je da su smrtno stradali uslijed pada, odnosno proskliznuća. Oni su s grebena skliznuli po ledenoj podlozi i zapravo se smrtno ozlijedili, rekao je Prizmić.</p>
<p> Nakon pronalaska njihovih tijela u nedjelju ujutro je helikopterom HV-a na Velebit prebačena još jedna skupina spasioca koja je trebala pomoći ostalima u izvlačenju tijela do pogodnog položaja s kojega je moguće evakuiranje helikopterom.</p>
<p> Tijela stradalih planinara, koji su poginuli pri padu, spuštena su u nedjelju poslijepodne u Starigrad kod Zadra, potvrdio je pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) Vinko Prizmić.</p>
<p>S mjesta na kojemu su pronađeni, poginuli planinari izvučeni su uz pomoć helikoptera Hrvatske vojske.</p>
<p> Na Velebitu su vremenski uvjeti bili malo bolji nego u subotu, ali je i dalje temperatura bila minus deset uz jaku buru. Najveća su opasnost bile vrlo glatke ledene površine na kojima je otežano kretanje pa je potrebna pomoć posebne opreme i puno pažnje, rekao je pročelnik Prizmić.</p>
<p> Trojica splitskih planinara pokušavala su se uspeti na vrh Sveto brdo visok 1750 metara na Velebitu, a dojavu o nestanku Gorska služba spašavanja primila je jučer oko 10 sati. </p>
<p> Ubrzo je pronađeno mrtvo tijelo Mire Duplančića koji je stradao od pada u 200 metara duboku provaliju i udarca u stablo. </p>
<p>Spasioci su imali informacije da su njemu i još jednom planinaru slomljene noge.</p>
<p> Potraga za nesretnim planinarima trajala je cijelu noć smanjenim intenzitetom na temperaturi od minus 40 stupnjeva Celzijevih pod jakim vjetrom. [Z.P., M.V,Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Na Biokovu spašen planinar</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Romano Kalajžić (1976.) iz Stanića kraj Omiša zadobio je teški prijelom bedrene kosti prilikom pada nakon što se udaljio iz planinarske kućice na Biokovu u kojoj je proveo noć s prijateljima. Brzom intervencijom njegovih prijatelja koji su pozvali osoblje Odašiljača na Biokovu i Gorsku službu spašavanja iz Makarske, Kalajžiću je pružena pomoć. Naime, Kalajžić je u nedjelju u jutarnjim satima odlučio prošetati cestom pod najvišim biokovskim vrhom Sv. Jurom. Pri povratku u kućicu se odlučio za prečac, ali je na zaleđenom terenu pao i otkotrljao se na cestu kojom prilikom je zadobio prijelom lijeve nadkoljenice. Zbog jakih bolova se nije mogao micati pa je dozivao u pomoć. Prema riječima Stipe Bušelića, člana GSS-a Makarska koji je sudjelovao u akciji spašavanja, pozive u pomoć unesrećenog čuo je pas koji je bio u kućici s planinarima. Počeo je lajati i grebati po vratima pa su planinari, otvorivši mu vrata, čuli zapomaganje svog kolege. Odmah su pozvani tehničari i domar na Odašiljaču, a članovi GSS-a su stigli za svega 50-ak minuta na mjesto nesreće zajedno s makarskom Hitnom pomoći što je rekordno vrijeme s obzirom na vremenske uvjete. Kalajžiću je prva pomoć pružena u Makarskoj, a zatim je prevezen u KB Split.</p>
<p>Ivanka Šuta</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Policija još utvrđuje tko je pucao</p>
<p>Najvažniji korak trebao bi biti nalaz koji uspoređuje zrna iz tijela Hamdije Kahrića (54), te Borislava Čakića (37), sa pištoljima koje je policija pronašla</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dan nakon pucnjave u noćnom klubu »Ludnica«, policija još uvijek pokušava rasvijetliti spomenuti događaj, te identificirati sve njegove protagoniste. Naime, za sada postoji nekoliko verzija događaja, a najvažniji korak prema finaliziranju kriminalističke obrade trebao bi biti nalaz balističkoga vještaka koji uspoređuje zrna izvađena iz tijela Hamdije Kahrića Hampija (54), te Borislava Čakića (37), sa pištoljima koje je policija pronašala u kod vlasnika »Ludnice« Gorana Obradovića Pište (43), te njegovog redara Mladena Vračevića zvanoga Bosanac (33).</p>
<p> Obradović i Vračević su, podsjetimo, privedeni nedugo nakon događaja, a policija ih je zatekla u »mercedesu« njemačkih tablica na raskrižju Aleje Bologne i ulice Medpotoki, te su kod njih nađeni i spomenuti pištolji, za koje nisu imali dozvole. Policija također još uvijek traga za Ivanom Koljom Gembačevim, inače unukom Josipa Manolića, jer raspolažu saznanjima da je i on sudjelovao u incidentu, no u nedjelju su se počeli pojavljivati i demanitiji Gembačevoga angažmana u pucnjavi. Istražitelji koji rade na ovome slučaju , također se nalaze u trci s vremenom, budući su Obradović i Vračević službeno uhićeni u subotu oko 17 sati, te bi u roku od 24 sata trebali biti prepraćeni dežurnom istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda, ili pak, pušteni na slobodu. Treća mogućnost je da policija zatraži od istražnog suca dodatni rok od 24 sata, što se također vrlo lako može dogoditi, a sve zavisi od brzine kojom će se provesti balistička vještačenja. Bitno je napomenuti i da će policija kvalificirati navedena djela u svojoj kaznenoj prijavi. Naime, iako je na redovitoj press-konferenciji događaj u »Ludnici« okarakteriziran kao dovođenje u opasnot života ljudi, te su obojica ranjenika pogođeni u noge, neslužbeno se saznaje da policija smatra kako postoje osnovi sumnje da se radilo o kaznenim djelima pokušaja ubojstva. Osim za to djelo, Čakić, u čijem je rektumu pronađena droga biti će kazneno prijavljen i zbog posjedovanja droge s namjerom preprodaje.</p>
<p>Kako nam je potvrđeno u zagrebačkoj policiji, osumnjičeni će u ponedjeljak biti dovedeni istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zatočili ga zbog duga za auto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čitanjem optužnice i davanjem iskaza sudsko-medicinskog vještaka dr. Dušana Zečevića, u petak je na zagrebačkom Županijskom sudu počelo suđenje Danijelu Radmanoviću (27), Stjepanu Doganu (33), Daliboru Brkiću (27) i Ivanu Krtiću (50), koje optužnica tereti za otmicu Danijela Vrbanića u travnju 2004. godine.</p>
<p>Naime, prvookrivljeni Radmanović je Daliboru Grgiću prodao auto, a za isplatu je, uz odgodu, jamčio Kristijan Vrbanić, brat oštećenog Danijela Vrbanića. Kako bi došli do novca za auto, Radmanović, Dogan i Brkić su, u dogovoru s još jednom nepoznatom osobom, 23. travnja oko 13 sati u Ulici Milana Rešetara sačekali Danijela Vrbanića. Kada je on naišao, njih četvorica su ga srušili na tlo, iscipelarili, a potom, uz prijetnju pištoljem, ugurali u auto i, na kraju, odveli u stan u Španskom. Tamo je Radmanović uzeo Vrbanićev mobitel s kojeg je zvao njegova brata Kristijana i oca Franju, zahtijevajući isplatu 100.000 kuna do 16 sati toga dana, jer će u protivnom ubiti Danijela. Budući da je otac Franjo odbio platiti, oni su Danijela, također uz prijetnju pištoljem, ugurali u auto i odveli u Ivankovo kod Vinkovaca, u kuću četvrtookrivljenog Krtića. Tamo je Krtić Danijela vezao za krevet i čuvao ga s uperenom puškom. Međutim, slijedećeg dana, točnije 24. rujna, došao je Dogan i rekao da je Radmanović uhićen pa su njih dvojica Danijelu kupili kartu za vlak i poslali ga za Zagreb. Dr. Zečević se na raspravi očitovao o ozljedama koje je zadobio oštećeni Danijel Vrbanić te ustvrdio da je imao nagnječenja na čelu i leđima te krvarenje ispod lijevog oka, koji su mogli nastati od udarca šakom ili nogama.Nastavak suđenja je 10. veljače.</p>
<p>Maja Ibrišimović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Blair mijenja Wilsonovu doktrinu? </p>
<p>Malo tko vjeruje da Tony Blair ima ikakve druge motive osim da tajnim službama dade sve što one traže u borbi protiv terorizma</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanske vlasti razmišljaju o tome da tajnim službama daju ovlasti za prisluškivanje telefona zastupnika. </p>
<p>Downing street navodno razmatra preporuku da ukine 40 godinu staru zabranu prisluškivanja zastupnika koja potječe još iz doba premijera Harolda Wilsona, javili su u nedjelju londonski listovi. Po njemu, ta zabrana nosi i ime »Wilsonova doktrina«, jer je tadašnji laburistički šef vlade izjavio da se »zastupnici nipošto neće prisluškivati«. Ako bi se politika promijenila, parlament će biti obaviješten, kazao je Wilson.</p>
<p>No politika se nije mijenjala, i svi Wilsonovi nasljednici pridržavali su se njegove doktrine. Još 2003., Tony Blair je potvrdio da je ona i dalje na snazi kada je otkriveno da je služba sigurnosti MI5 prisluškivala sjevernoirskog republikanskog prvaka Gerryja Adamsa. </p>
<p>Premda izabran kao zastupnik u Donji dom, Adams to tehnički nije, jer odbija sjediti u njemu. Staro Wilsonovo pravilo nije, dakle, bilo narušeno. Sada međutim Tony Blair razmišlja o tome da ga odbaci. </p>
<p>Premijer navodno uskoro kani najaviti da zastupnike treba tretirati kao i ostale građane koji će ubuduće uživati ista jamstva protiv nepotrebnog prisluškivanja kao i svi drugi ljudi. No u jednoj svađi u kabinetu prije Božića, ministar obrane John Reid žestoko se okomio na zamisao o prisluškivanju poslanika. Laburistički zastupnik Andrew Mackinlay tvrdi pak kako je »obilježje civiliziranog društva« da država ne špijunira predstavnike koje je izabrao narod. </p>
<p>Mackinlay drži kako se vladama »nikad ne može vjerovati da neće pobrkati nacionalni interes s onim što je u njihovom političkom interesu«. Malo tko vjeruje, međutim, da Tony Blair ima ikakve druge motive, osim da tajnim službama dade sve što one traže u borbi protiv terorizma. No, valja očekivati veliku poviku zastupnika i grupa za zaštitu građanskih prava, ako vlada i formalno ovlasti tajne službe da po potrebi smiju prisluškivati zastupnike. O tom se prijedlogu zasad tek razmišlja, potvrdio je tijekom vikenda Downing Street. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Amin podnio ostavku</p>
<p>Nije poznato što leži u pozadini Aminove ostavke navodno podnijete još prije nekoliko dana</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rizgar Mohammed Amin (48), glavni sudac u procesu protiv Saddama Husseina, izložen kritikama vlade i dijela javnosti da je popustljiv i preblag prema bivšem diktatoru i njegovim najbližim suradnicima optuženima za zločine protiv čovječnosti podnio je ostavku.</p>
<p> Bagdadske vlasti razmatraju Aminovu ostavku koji je dosad predsjedavao peteročlanim sudskim vijećem. Aminu, etničkom Kurdu nisu toliko teško pale kritike iračkih političara, već običnih građana. </p>
<p>Neki od njih misle da je sudac koji je završio Bagdadski pravni fakultet 1980., morao biti oštriji. Drugi mu zamjeraju što u nekim slučajevima isključuje ton dok bivši irački predsjednik izlaže svoju obranu. Time se, kažu oni, dovodi u pitanje objektivnost i transparentnost cjelokupnog sudskog procesa.</p>
<p>Nije poznato što leži u pozadini Aminove ostavke podnijete, navodno, još prije nekoliko dana. Neki u tome vide bojazan za osobnu sigurnost i sigurnost šesteročlane obitelji (žena i četvero djece žive u Suleymaniji na sjeveroistoku Iraka), a drugi dio vlastitog plana da dobije veće ovlasti u vođenja sudskog postupka. </p>
<p>Naime, ako se Aminova ostavka odbije, onda će to biti jasan znak da može na svoj način nastaviti voditi sudski proces započet 19. listopada prošle godine. No, ako se pokaže da je Aminova ostavka neopoziva i da se na nju ne može utjecati, to bio snažan udarac cjelokupnom sudskom procesu protiv Saddama Husseina. Opća je ocjena da bi time vjerodostojnost, ionako osporavanog bagdadskog suda, bila bi ozbiljno poljuljana i dovedena ponovo u pitanje. </p>
<p>Irački državni tužitelj Jaafar al Moussawi ne dijeli to mišljenje. Uvjeren je da bi se brzom zamjenom suca proces Saddamu mogao uspješno nastaviti.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prikupljanje sredstava za borbu protiv širenja ptičje gripe </p>
<p>PARIZ </p>
<p> - Predstavnici polovine svjetskih zemalja sastat će se u utorak i srijedu u Pekingu s ciljem sakupljanja svote od 1,5 milijarde dolara potrebne da bi se spriječila moguća katastrofa svjetske pandemije ptičje gripe.</p>
<p>»Da bi se odgovorilo na svjetsku prijetnju, treba reagirati na svjetskoj razini. Zbog toga je važno pokrenuti međunarodnu suradnju«, istaknula je u petak europska povjerenica za vanjske poslove Benita Ferrero-Waldner. </p>
<p>Pozivi na mobilizaciju postali su brojniji nekoliko dana prije održavanja donatorske konferencije koja će se održati pod pokroviteljstvom Kine, Svjetske banke i Europske unije. Strah od brzog širenja virusa ponovno se pojavio nakon smrti troje turske djece i otkrivanja brojnih žarišta koja su se u samo dva tjedna pojavila na istoku Turske.</p>
<p> »Postoji stvarna mogućnost mutacije ovog virusa koja bi uzrokovala trajno prenošenje virusa s čovjeka na čovjeka i dovela do pandemije koja bi mogla ubiti milijune osoba«, stoji u nacrtu deklaracije koja bi se trebala staviti pred sudionike konferencije na kojoj će sudjelovati 90 zemalja i 25 organizacija. </p>
<p>Svjetska banka je procijenila da bi gospodarski i financijski troškovi moguće pandemije mogli dostići 800 milijardi dolara. Većina će sredstava biti dodijeljena nacionalnim programima za informiranje populacije, veterinarskim mrežama za detekciju virusa kao i za obeštećivanju poljoprivrednika. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Iran za nastavak pregovora, ali ne želi popustiti </p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Iran je u nedjelju rekao da je diplomacija jedini način da se riješi spor oko njegovog nuklearnog programa, ali i da neće odustati od svoje odluke da nakon se dvogodišnjeg prekida nastave nuklearna istraživanja, što je izazvalo oštre kritike u svijetu.</p>
<p>»Diplomacija je jedini jasan odgovor na sadašnje stanje«, rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Hamid Reza Asefi na tjednoj konferenciji za novinare, dodavši da »nema pravnih osnova da se Iran prijavi Vijeću sigurnosti UN-a«. »No, ako se to i dogodi, Iran se toga ne plaši«, rekao je Asefi. Glede sastanka posvećenog slučaju iranskog nuklearnog programa kojem će u ponedjeljak domaćin biti Velika Britanija, Asefi je rekao da se na njemu treba izbjegavati prijeteći govor prema Iranu. »Mi smo spremni za pregovore, a na Europljanima je izbor koliko će logično na to dogovoriti. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sastanak Merkel - Putin u Moskvi </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak će pokušati u Moskvi uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina u svoju želju da nastavi njemačko-rusko »strateško partnerstvo«, ali bez privilegiranog odnosa kakav su imali ruski predsjednik i njen prethodnik Gerhard Schröder. Merkel, koja se tek vratila iz Washingtona, s ruskim će predsjednikom razgovarati i o njegovoj ulozi u pokušaju da se umanji opasnost od iranskog nuklearnog programa te suradnji sa Zapadom na tom polju. Energetsko opskrbljivanje Europe putem plinovoda ispod Baltičkog mora - od kojeg Angela Merkel ne namjerava odustati - i nedavni spor Rusije i Ukrajine oko plina, koji je ugrozio veliki dio Europe, bit će također tema razgovora. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>NATO ubrzava ulazak Hrvatske</p>
<p>Uz izraze zadovoljstva zbog pune suradnje s Haagom, NATO-ovi će dužnosnici premijeru Sanaderu reći kako su ispunjeni svi politički uvjeti da Hrvatska postane članica, doznaje Vjesnik</p>
<p>Predsjednik Vlade Ivo Sanader boravit će 30. siječnja u Bruxellesu i posjetiti NATO. Posjet dolazi u trenutku kad su iz sjedišta Sjevernoatlantskog saveza Hrvatskoj upućene pohvale za sve što je u posljednje vrijeme učinila i kad Bruxelles sve više pokazuje želju da Hrvatska što prije postane članica Saveza.</p>
<p>Premijer Sanader u Bruxellesu će se susresti s najvažnijim dužnosnicima NATO-a i tom će se prilikom razgovarati o svemu što Hrvatsku ubuduće čeka. Vjesnik doznaje da će hrvatskom premijeru biti izraženo zadovoljstvo što je Hrvatska dokazala punu suradnju s Haagom i da će mu NATO-ovi dužnosnici reći kako su ispunjeni svi politički uvjeti da Hrvatska postane članica.</p>
<p>Isto tako, premijer Ivo Sanader moći će informirati NATO-ove dužnosnike kako hrvatski vojni stručnjaci procjenjuju da će naša zemlja za šest mjeseci biti u potpunosti spremna za punopravno članstvo i da će do tada biti provedene sve reforme koje se od Hrvatske očekuju.</p>
<p>Odmah poslije Sanaderova posjeta Bruxellesu slijede i novi važni sastanci koji bi mogli ubrzati ulazak Hrvatske u NATO. U Washingtonu će 13. veljače biti održan sastanak Jadranske povelje na kojem će Hrvatska, Albanija i Makedonija iznijeti dosad učinjeno u približavanju Savezu.</p>
<p>U Bruxellesu procjenjuju i da povratak izbjeglica ide dobro te kako nema većih problema. Vlada ispunjava sve obveze, rokovi se poštuju, i to se u sjedištu Sjevernoatlantskog saveza cijeni. Očekuje se da će Hrvatska nastaviti s povratkom izbjeglica i da to više neće biti nikakva prepreka za suradnju s NATO-om.</p>
<p>Hrvatska je sada ušla u četvrti ciklus Akcijskog plana za članstvo (MAP). Tim se planom ispunjavaju standardi za članstvo, a iz Bruxellesa dolaze optimistički tonovi. Svi Hrvatskoj priznaju napredak, a pogotovo su zadovoljni Amerikanci. Oni su inače bili i najsnažniji zagovornici pune suradnje s Haagom, što se nije odnosilo samo na Hrvatsku nego i na sve zemlje u regiji. Naime, američki je stav da bez pune suradnje bilo koje zemlje s Haagom nema govora o pristupu NATO-u. Sada su, u hrvatskom slučaju, politički uvjeti ispunjeni i samo slijedi procedura koja sve manje ovisi o Hrvatskoj, a sve više o NATO-u.</p>
<p>Ove će se godine održati summit u Rigi, ali na njemu neće biti riječi o proširenju NATO-a. U glavnom gradu Letonije više će se raspravljati o reformama vojnog saveza i o novim okolnostima djelovanja NATO-a. Sljedeći summit bit će 2008. godine i tada će se govoriti o proširenju ovog vojnog saveza. Međutim, primanje novog člana u NATO ne ovisi samo o summitima i može se dogoditi da će Hrvatskoj poziv biti upućen i prije 2008. </p>
<p>U NATO-u su iznenađenja uvijek moguća i odluke o proširenju mogu biti donesene i izvan zasjedanja svih članica na redovnim summitima.</p>
<p>NATO u ovom trenutku čekaju mnoge reforme, koje trebaju dati odgovore kako će funkcionirati sljedećih godina. Odnos s Rusijom i dalje je jedno od gorućih pitanja iako je Moskva u posljednje vrijeme kooperativnija. Savez treba provesti i reforme koje će ga učiniti efikasnijim u borbi protiv svjetskog terorizma. Od svih članica očekuje se puni angažman u tom smislu, a očito taj dio posla čeka i Hrvatsku kao budućeg člana.</p>
<p>Reforma Oružanih snaga važan je element za buduće članstvo, a Hrvatska u ovom trenutku čini velike napore da se ona provede do kraja. Dosadašnji je posao Bruxelles dobro ocijenio, ali je to samo početak za sve buduće reforme. Posla će biti mnogo, ali je činjenica da je Hrvatska posljednjih mjeseci učinila velike korake i u približavanju Savezu i Europskoj uniji.</p>
<p>Jurica KörblerBruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Počast zaslužnima za stvaranje Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u nedjelju je obilježena 14. obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske. Izaslanstvo Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, predvođeno potpredsjednicom Vlade i ministricom Jadrankom Kosor, položilo je vijence na Mirogoju ispred središnjega križa, na grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te kod zajedničke grobnice žrtava Domovinskog rata. </p>
<p>»Danas iskazujemo počast onima koji su najzaslužniji za međunarodno priznanje naše zemlje i stvaranje hrvatske države, a to su branitelji i prvi hrvatski predsjednik dr. Tuđman«, izjavila je potpredsjednica Vlade. </p>
<p>Govoreći o onome što se učinilo od priznanja do danas, Kosor je kazala da se Hrvatska uspjela obraniti od agresora, uključila u Ujedinjene narode i druge međunarodne institucije te počela pregovore za pristupanje Europskoj uniji.</p>
<p>Prema njezinim riječima, dosad je obnovljeno oko 130.000 kuća uništenih u ratu, a u zbrinjavanje izbjeglica i prognanika utrošeno više od 14 milijardi kuna.</p>
<p>Jadranka Kosor je još jednom upozorila da se 1142 osobe nalaze na popisu zatočenih i nestalih branitelja i civila te obećala poduzimanje svega što je potrebno u nastavku njihova traženja.</p>
<p>S potpredsjednicom Vlade vijence su položili i predstavnici udruga Republičke koordinacije.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Povijesni 15. siječnja 1992.</p>
<p>Prije 14 godina, sada već povijesnog 15. siječnja 1992., 12 je članica Europske zajednice međunarodno priznalo Republiku Hrvatsku. Bio je to logičan korak nakon što je Europa prepoznala da režim Slobodana Miloševića i vrh JNA pokušava vojno slomiti Hrvatsku.</p>
<p>Krajem lipnja 1991. Hrvatska je, zajedno sa Slovenijom, u nemogućnosti političkog dogovora s Beogradom proglasila osamostaljenje od SFRJ. </p>
<p>Međunarodna je zajednica na to reagirala s neraspoloženjem, a mlaka i kontroverzna diplomatska aktivnost koja je uslijedila uvjerila je režim Slobodana Miloševića i vrh JNA da su im slobodne ruke. Uslijedila je otvorena agresija na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag, ubijene su i ranjene desetine tisuća Hrvata, a prognane njih stotine tisuća. No, nakon vukovarskog masakra i rušenja Dubrovnika, međunarodna je diplomacija počela uviđati da je iluzorna svaka nada u sporazumni rasplet. </p>
<p>Vatikan je na to upozoravao još mjesecima ranije, a Njemačka je u prosincu najavila da će samostalno priznati Hrvatsku ako u najkraćem vremenu ne dođe do dogovora. Pomalo se zaboravlja da je važnu ulogu u promjeni zajedničkog stava imao i danski ministar vanjskih poslova Uffe Elleman Jensen.</p>
<p>Da se hrvatski slučaj ne može dulje držati »na ledu«, kako su se to nadali »posljednji čuvari versailleskog poretka«, mahom francuski i britanski diplomati, pokazali su individualni istupi manjih europskih država. Prednjačio je Island, slijedile su ga Litva, Estonija, Letonija, Slovenija, Ukrajina, Švedska i, dakako, Sveta Stolica...</p>
<p>Slom velikosrpskog projekta formalizirala je Badinterova komisija stavom da se SFRJ raspala te da republičke granice postaju državne. </p>
<p>Hrvatskoj je ostalo samo usvojiti ustavni zakon o zaštiti manjina, što je i učinjeno, te da hrvatski predsjednik Franjo Tuđman prihvati dolazak plavih kaciga.</p>
<p>U tom je kontekstu 15. siječnja 1992. usvojen kao datum priznanja, čega su se držale sve članice Dvanaestorice. </p>
<p>Tog se dana raspršila nada o obnovi Jugoslavije, a hrvatsko je vodstvo proklamiralo da mu je cilj što brži ulazak u eurointegracije.</p>
<p>Željko Krušelj</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sanader čestitao 14. obljetnicu priznanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader uputio je čestitku svim građanima Hrvatske u povodu 14. obljetnice međunarodnog priznanja naše države, izvijestio je u subotu navečer Vladin ured za odnose s javnošću.</p>
<p>Premijer je u čestitki napomenuo da je međunarodno priznanje Hrvatske jedan od najvažnijih uspjeha hrvatske diplomacije te da smo od 15. siječnja 1992. do danas učvrstili svoj međunarodni položaj. Podsjetio je da je od međunarodnog priznanja Hrvatska postala punopravna članica UN-a, OESS-a i Vijeća Europe, gradeći put prema punopravnom članstvu u EU i NATO-u. </p>
<p>»Dan 15. siječnja 1992. bio je vrhunac naših diplomatskih napora i međunarodne afirmacije Republike Hrvatske te vrhunac i potvrda snage koju smo pokazali u obrani od agresije. Početak pregovora s Europskom unijom, 3. listopada, možemo označiti kao povijesni korak u dovršetku ukupnog hrvatskog državnog i strateškog projekta, pokrenutog stvaranjem samostalne hrvatske države, njezinim očuvanjem i oslobođenjem, i sada nastavljenim u ubrzanom pridruživanju najvažnijoj integraciji suvremene Europe«, kazao je Sanader, te je naglasio kako se u ozračju novog vremena, vremena napretka, dobrobiti i otvaranja novih mogućnosti, s ponosom prisjećamo svih onih koji su svoje živote ugradili u temelje slobodne, suverene i demokratske Hrvatske. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Osječki HDZ protiv Đapićevih poskupljenja</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – »Đapićeva poskupljenja komunalnih usluga učinila su Osijek najskupljim gradom za život u Hrvatskoj. Stoga od ponedjeljka krećemo sa žestokom kampanjom kojom ćemo zahtijevati opoziv ovakvih neopravdanih odluka nove gradske vlasti«, najavio je u nedjelju na konferenciji za novinare Dragan Kovačević, predsjednik osječke organizacije HDZ-a. </p>
<p>Od ponedjeljka će HDZ Osječanima dijeliti letke u kojima će ih upozoriti na drastična poskupljenja komunalnih usluga u gradu te prikazati komparaciju cijena vode, odvoza smeća i gradskog prijevoza u četiri najveća hrvatska grada - Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.</p>
<p>Osim toga, od utorka će organizirati i cjelodnevno potpisivanje peticije sa zahtjevom za opoziv odluka o poskupljenju na Trgu Ante Starčevića i na Trgu Slobode te na još devet lokacija u svim gradskim četvrtima. </p>
<p>»Prema odluci Đapićeva gradskog poglavarstva, Osječani od početka ove godine plaćaju 22 posto skuplju vodu, 15 posto skuplji gradski prijevoz i 30 posto skuplji odvoz smeća«, upozorio je Kovačević i dodao da je »kubik« vode u Rijeci 6,92 kune, u Splitu 6,93 kune, u Zagrebu 7,19 kuna, a u Osijeku čak 10,44 kune. Cijena odvoza smeća u Rijeci i Zagrebu po četvornome metru stambenog prostora iznosi 0,26 kuna, u Splitu je lipu viša, dok je u Osijeku 0,31 kunu. Gradski prijevoz također je najskuplji u državi, pa tako osječki studenti mjesečnu kartu plaćaju 70 kuna, za razliku od zagrebačkih koji za isto moraju izdvojiti 42 kune. </p>
<p>»Za ova sramotno visoka poskupljenja gradonačelnik Đapić do danas nije dao nikakve argumente. Na naše je javne prozivke zbog poskupljenja, umjesto protuargumentima, odgovorio osobnim uvredama, samo da bi skrenuo pozornost javnosti s ovog problema«, naglasio je Kovačević. Prema njegovim riječima, ovim poskupljenjima Đapić »pokriva nesposobnost i nestručnost direktora koje je po političkom ključu imenovao na čelo gradskih poduzeća te na mala vrata priprema privatizaciju i tajkunizaciju ovih poduzeća«. Kovačević smatra da je novoj gradskoj vlasti cilj ovim poskupljenjima donijeti poduzećima visok profit ne bi li ih bolje prodali. »Bojimo se da bi se ta privatizacija mogla provesti po modelu Đapićeva magisterija. Dakle, plagijatom, da netko bez rada, truda, vizije i novca dođe do ovih poduzeća«, upozorio je Kovačević. [Maja Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Đapić: Cilj mi je bio pomoći pravosuđu</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – »Spreman sam ponoviti sva izrečena stajališta vezana uz političko i medijsko stvaranje 'slučaja Osijek'. Smatram da se nisam ogriješio o zakon. Naprotiv, cilj mi je bio pomoći hrvatskome pravosuđu«, izjavio je osječki gradonačelnik Anto Đapić, nakon što je u petak Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku podnijelo zahtjev za privremeno oduzimanje snimke emisije »Tema dana« prikazane 25. studenoga 2005. na Televiziji Slavonije i Baranje u kojoj je Đapić javno pročitao imena svjedoka iz istražnog zahtjeva koji se odnosi na kaznena djela ratnih zločina, odnosno ubojstva srpskih civila u Osijeku 1991. godine. </p>
<p>Đapić je dodao kako će se, ako dođe do skidanja saborskog imuniteta, u Saboru morati provesti rasprava o svim događajima te »otvoreno progovoriti što se sve krije iza političke i medijske hajke o događajima u Osijeku 1991. i 1992. godine«. </p>
<p>Po riječima općinskog državnog odvjetnika Miroslava Dasovića, zbog ovoga su Đapićeva istupa zatražili od PU osječko-baranjskog kriminalističku obradu i pribavljanje snimke emisije kako bi se utvrdila Đapićeva moguća kaznena odgovornost. Međutim predstavnici TV Slavonije i Baranje odbili su dati snimku policiji, navodeći da će ju dati državnom odvjetništvu. Ipak, taj je TV u nedjelju izvijestio da će predati snimku. [M.S., Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mnogi ratni zločini ostat će nekažnjeni </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Problem je što će najveći broj ratnih zločina ostati nekažnjen, a aktualni primjer je slučaj trebinjskog vojvode Božidara Vučurevića, protiv kojeg je povučena optužnica, rekao je Žarko Puhovski, predsjednik HHO-a u nedjelju na predstavljanju izvještaja o praćenjima suđenja za ratne zločine u 2005., koje su izradili osječki Centar za mir i nenasilje, Građanski odbor za ljudska prava, Altruist te HHO. </p>
<p>Puhovski pomake vidi u postupnom mijenjanju atmosfere u suđenjima za ratne zločine počinjene s hrvatske strane. No smatra neprihvatljivim da država, kao primjerice u postupku protiv generala Ante Gotovine, poziva građane da donesu dokumente i svjedoče u njegovu korist, a s druge strane Anto Đapić kao osječki gradonačelnik radi pritisak na svjedoke u slučajevima ratnog zločina u Osijeku. Kao najkorektnije izdvojio je suđenje »Škorpionima« u Zagrebu, a kao najproblematičnije suđenje za Koranski most. [B. B.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060116].
|
