NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061214].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 123198 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.12.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za blagdane više od 30 milijuna poruka</p>
<p>Za Božić lani poslano 27,5 milijuna sms-poruka, a za Novu godinu 25,5 milijuna </p>
<p>Korisnici dviju mobilnih telefonskih mreža prošle su godine na badnju večer i Božić poslali 27,5 milijuna sms-poruka, oko 500.000 više nego 2004. Toliko sms-poruka, kako se doznaje od dvaju operatera mobilne telefonije T-Mobilea i VIPneta, poslano je u 29 sati, to jest od 19 sati na Badnjak (24. prosinca) do ponoći na Božić (25. prosinca).</p>
<p>Ove godine u Tele2, trećem mobilnom operateru koji ima više od 300.000 korisnika, očekuju povećanje broja prometa na Božić i Novu godinu, ali ne i uobičajene probleme u zagušenju, odnosno neisporučenim sms-porukama, koji su znale stizati i s nekoliko sati zakašnjenja u odnosu na vrijeme kada su poslane. </p>
<p>Sms-poruke, naime, bilježe stalan rast, više od 70 poruka u prosjeku mjesečno pošalje jedan mobilni korisnik u Hrvatskoj, što je osjetno više u odnosu na tu uslugu u drugim zemljama, pa i onima u EU. Tamo je broj poslanih poruka višestruko manji. U prosjeku je riječ o desetak poruka mjesečno. </p>
<p>Primjerice, korisnici T-Mobilea su, prema podacima dobivenim od tog operatera, tijekom prošlogodišnje badnje večeri i Božića poslali 13,5 milijuna sms-poruka. U odnosu prema 2004., korisnici te mobilne mreže poslali su oko 1,3 milijuna poruka više.</p>
<p>Iz VIPneta se pak doznaje da su njihovi korisnici istodobno poslali oko 14 milijuna poruka, što je u usporedbi s prošlom godinom oko 690.000 manje.</p>
<p>Ukupno je lani na Božić poslano 27,5 milijuna poruka, a za Novu godinu 25,5 milijuna poruka. Inače, još prije nekoliko godina sms-poruke, osim u poslovne svrhe, gotovo su sasvim zamijenile klasične čestitke za Božić i Novu godinu.</p>
<p>S obzirom na to da broj korisnika mobilne telefonije godišnje u Hrvatskoj raste po stopi većoj od 10 posto (92 posto korisnika mobilne telefonije ima najmanje jedan mobilni telefon) za očekivati je da ova godina bude rekordna po broju poslanih sms-ova na Božić, ali i Novu godinu. U brojkama, lani je ukupan sms-promet u dvjema mobilnim mrežama, kako napominju, bio 40,3 milijuna poruka (primljene i poslane), od čega je kroz T-Mobile mrežu (098) prošlo 21,3 milijuna poruka, a kroz VIPnetovu mrežu (091) 19 milijuna. Dakle, svaki je korisnik za Božić prosječno poslao devet poruka.</p>
<p>No, Tele2, koji je s komercijalnim radom počeo u listopadu 2005., kako se doznaje, nije imao zabilježen podatak o sms-prometu u svojoj mreži.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Školama stiže 38 milijuna kuna povrata duga</p>
<p>Pojedinačna dugovanja u prosjeku su znala premašiti prosvjetarsku plaću, katkad i dvije</p>
<p>Prema konačnim procjenama, bivše prosvjetno ministarstvo od 2000. do 2003. napravilo je dug prema školstvu od 1,2 milijarde kuna. </p>
<p>Dugove osnovnim i srednjim školama od svog prethodnika Vladimira Strugara naslijedio je Dragan Primorac, a Vlada je obećala do kraja 2006. pokriti sva naslijeđena dugovanja školama, odnosno njihovim zaposlenicima. </p>
<p>Pojedinačna dugovanja u prosjeku su znala premašiti prosvjetarsku plaću, katkad dvije, a dug se odnosio na četiri stavke. Bivše ministarstvo, naime, u razdoblju od tri godine nije isplatilo zaposlenicima smjenski rad u iznosu od 332,8 milijuna kuna za osnovne i 315 milijuna za srednje škole. </p>
<p>Zaposlenicima srednjih škola nije isplaćen regres 2001., pa se dug popeo na 241 milijun kuna, a oštećeni su i prosvjetari u Podunavlju. Njima nisu isplaćena uvećanja plaća za 50 posto na koje imaju pravo kao prosvjetari na područjima posebne državne skrbi.</p>
<p>Nagomilana dugovanja natjerala su sindikate na pokretanje kolektivnih tužbi, a sudskom odlukom u korist zaposlenika nad školama su počele ovrhe. Više stotina škola mjesecima je bilo u blokadi i bez osnovnih sredstava za rad (nastavnici su sami kupovali toaletni papir, deterdžente, kredu...), no postupno su se dugovanja smanjivala, posebice izdvajanjima iz državnoga proračuna ove godine. Do studenoga ove godine školama je Ministarstvo isplatilo 320,8 milijuna kuna, a nakon pregovora sindikati su odustali od dijela tužbi, čime je, procjenjuju u Ministarstvu znanosti, ušteđeno oko 530 milijuna kuna. Naime, za smjenski rad i božićnicu potpisano je gotovo 40.000 tužbi, što dodatno uvećava iznos zbog sudskih troškova.</p>
<p>»U siječnju ove godine uplatili smo 30 milijuna kuna školama, druga isplata uslijedila je u travnju, a uskoro ćemo isplatiti 38 milijuna kuna, ne samo za škole u blokadi nego i za one koje normalno funkcioniraju, ali je jasno da prema njima Ministarstvo ima dugovanja. Većinom je riječ o strukovnim školama«, kaže državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić. Podunavlje bi ovih dana trebalo dobiti preostali dug od tri milijuna kuna.</p>
<p>Trenutačno se u Ministarstvu znanosti rade kalkulacije i nije poznato kolikom bi broju škola do kraja 2006. trebala biti isplaćena dugovanja. Nadaju da će s 38 milijuna kuna uspjeti pokriti većinu preostalih dugovanja. Procjenjuje se da je u blokadi ostalo tek desetak škola, a ostale - unatoč dugovima - normalno rade. U Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama nemaju podatke o točnom broju škola koje čekaju podmirenje duga, jer su, kaže predsjednik Branimir Mihalinec, o tome prestali voditi evidenciju. »Pozdravljam odluku o podmirenju duga do kraja godine. Uostalom, to je obećao i ministar Šuker«, kaže Mihalinec. </p>
<p>Državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janić kaže pak kako su dugovanja bila veliko opterećenje njihovom budžetu, te obećava da Ministarstvo znanosti »sigurno neće u odlukama i dokumentima ostaviti za sobom nikakvu vrstu dugovanja budućoj vladi«.</p>
<p>Uspije li namiriti škole do kraja godine, ulaskom u 2007. ostaju, međutim, dugovanja visokom obrazovanju i znanosti, čijim zaposlenicima nisu isplaćene božićnice za 2000. i 2001. Procijenjen iznos dugovanja prema podacima Ministarstva iznosi oko 200 milijuna kuna. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jeftini pjenušci na meti državnih inspektora</p>
<p>Službene rezultate pojačanog nadzora pjenušavih vina Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objavit će sredinom siječnja iduće godine</p>
<p>U suradnji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Državnog inspektorata u tijeku je kontrola i pojačani nadzor pjenušavih, biser i gaziranih vina na našem tržištu, posebice onih jeftinijih, doznajemo od Mladena Pavića, glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede.</p>
<p>Naime, u predblagdanskim tjednima trgovine su opskrbile police bocama pjenušavih vina, a osim pravih šampanjaca poput »Dom Perignona«, koji se u zagrebačkom Mercatoru nudi po 1300 kuna, ili prosječnom hrvatskom džepu pristupačnijeg pjenušca »Freixeneta« po pedesetak kuna, u brojnim trgovinama nude se i sumnjivi »šampanjci«, odnosno pjenušci po desetak kuna. »Pojačana kontrola obuhvatit će sve vrste pjenušaca, svih pakiranja, vrsta i uvoznika. No, posebna će se pozornost posvetiti pjenušcima koji se nude po niskim cijenama«, ističu u Ministarstvu.</p>
<p>Oni koji se razumiju u vina znaju da je nemoguće tako jeftino kupiti pravi pjenušac, a nerijetko se sumnja i na zdravstvenu i tehnološku ispravnost samog proizvoda, zbog čega je i pojačana kontrola Državnog inspektorata. Samo boca, čep i etiketa proizvođača stoje najmanje pet kuna. Tome bi, dakle, trebalo dodati cijenu vina, troškove transporta, trgovačke marže i poreze. </p>
<p>Ako se navodni pjenušci prodaju po cijeni nešto višoj od deset kuna, postavlja se pitanje kakvo se vino krije u takvim bocama. Nerijetko se pod nazivom pjenušac u tim bocama nude obična stolna vina, lošije kvalitete, koja su naknadno gazirana, odnosno u koje se naknadno ugljični dioksid utlačuje iz čeličnih boca. No, iako na deklaraciji u većini slučajeva piše da je riječ o gaziranom stolnom vinu, kupci koji se ne razumiju u tehnologiju proizvodnje pjenušavih vina misle da su kupili proizvod prosječne kvalitete po iznimno povoljnoj cijeni. </p>
<p>U razdoblju od 1. siječnja do 8. prosinca ove godine ukupno je u Hrvatsku uvezeno 289.909 litara pjenušavih vina. Od toga je redoviti uvoz iznosio 204.123 litre, a preko Uvjerenja o uvozu - kvote, uvezeno je 85.786 litara.</p>
<p>Kako navode u Ministarstvu, pjenušci se uglavnom uvoze iz Italije, a oni kvalitetniji iz Francuske, Španjolske, Argentine. Ako su pjenušci uvezeni unutar kvota, znači da su imali certifikate o kakvoći vina iz država iz kojih ta vina potječu.</p>
<p>Iako će službene rezultate testiranja objaviti oko sredine siječnja iduće godine, u Ministarstvu ističu da se uvozni pjenušci kontroliraju tijekom cijele godine, a u nadolazeće predblagdansko vrijeme kontrola će se pojačati, jer je i potrošnja tada veća.</p>
<p>Tijekom 2005. su s granice vraćene 1334 boce pjenušavog vina »Spumante« te još 2280 boca vina »Gran Cremee«. Oba vina su stigla iz Italije i nisu prošla kontrolu Zavoda za vinarstvo. Razlozi vraćanja tih pošiljaka bili su prevelika oksidiranost vina i takozvani nečist miris, a tlak u bocama nije bio odgovarajući.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede kažu da će i ove godine u slučaju pronalaska nekvalitetnih pjenušaca takvo vino odmah biti povučeno s tržišta, a odgovorni će platiti kaznu.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Treći život« čuda iz 1906. godine</p>
<p>Pitam se, koliko je trenutačno u svijetu hidroelektrana starih 100 godina koje su i danas u normalnom pogonu!?</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Neki elementi gradnje i funkcioniranja hidroelektrane »Miljacka«, zanimljivi su i danas, 100 godina od njena puštanja u rad. U godini koja je proglašena Godinom Nikole Tesle, vrijedno je istaknuti da su Tesline inovacije o prijenosu struje dalekovodima prvi puta primijenjene na ovim prostorima te da i danas svjedoče o dobu vizionara i gradnje te »stare dame« koja danas predstavlja povijest tehnike, a ujedno je i povijesna pouka o hrabrim potezima starih vizionara.</p>
<p>Ante Sekso iz HEP-ova instituta, ističe brzinu kojom je ta, prva velika elektrana s dalekovodima do Šibenika, sagrađena, a riječ je o tek četiri godine što je u to doba bio pothvat vrijedan divljenja. HE »Miljacka« danas je i simbol trajanja, kaže Sekso, ističući karakteristike rijeke Krke koje su pogodovale gradnji tog velebnog elektroenergetskog sustava. U tek 72 kilometra dugom toku Krka ima pad od čak 260 metara, što nemaju ni mnoge daleko veće rijeke.</p>
<p>HE »Miljacka« radi od 1906. kada je imala snagu od 24.000 KS i radni napon od 30.000 V , a istodobno je sagrađen i pripadajući dalekovod do Šibenika i tvornice karbida, dug 35 km.</p>
<p>Želimir Škarica, autor knjige »Prvih 100 godina Miljacke«, još radi u HE te ističe da radni napon od 30.000 V ni danas nije dosegnut u praksi, unatoč modernim izolacijskim materijalima na bazi stakla i plastike.</p>
<p>Stoga kaže da je gradnja »Miljacke« bila pravo čudo, a čudom smatra i pola stoljeća kasniju rekonstrukciju, kada je u stare strojeve ugrađena najmodernija procesorska oprema za upravljanje i regulaciju - plod znanja hrvatskih ljudi.</p>
<p>»Izolacijski sustav primijenjen u gradnji 'Miljacke' i danas predstavlja čudo«, ističe Škarica. Snaga elektrane tad je bila među najvećima u Europi, a generatorski napon od 30.000 V smatra se tehničkim čudom. Danas se uz uporabu mnogo modernijih izolacijskih materijala teško svladava tako visok napon na generatoru. Shema elektrane vrlo je slična današnjima, s razlikom što je 'Miljacka' još izravno napajala i karbidne peći u tvornici karbida u Crnici.</p>
<p>Izvođači elektrane, dalekovoda i elektropogona redom zaslužuju pohvalu jer su svi davne 1903. postavili temelje sustavu gradnje elektrane kakav se i danas koristi. Prema Škarici, elektrana danas živi svoj treći život. Prvim se smatra vrijeme od gradnje do 1945. kad je rekonstruirana za novo desetogodišnje razdoblje, a u funkciji je i danas, u trećem, računalnom dijelu života u kojem živi od oslobađanja u akciji »Oluja« 1995.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Petero za pet</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Iako nam se nerijetko 365 dana čini prekratkim vremenom, godina postaje veoma dugačka kada iz nje trebamo, u cijeloj zemlji, izdvojiti samo pet osoba koje su je obilježile, i to isključivo svojim radom, predanošću, osobnošću i talentom. </p>
<p>Prva dodjela godišnjih nagrada Media Servisa, za koju se organizatori nadaju da će postati tradicionalnom, u 2006. je izdvojila dvije žene i tri muškarca, smatrajući ih najuspješnijima, najkarizmatičnijima, najosebujnijima, ukratko - vrijednima izdvajanja od drugih. Posebno je značajno da su o tome u čije će ruke otići nagrade za najosobu, najpolitičara, najboljega gospodarstvenika, sportaša i pjevača ovaj put odlučili isključivo novinari, urednici, kolumnisti i direktori medijskih kuća, i to čak dvije stotine njih, za koje je lako pretpostaviti da im nije baš lako svima ugoditi.</p>
<p>Anu Rukavinu, Vjesnikovu mladu novinarku preminulu krajem studenoga, novinari su, ne samo kao novinari nego prije svega kao kolege i ljudi koji su, unatoč svemu, očito još u stanju diviti se istinskim vrijednostima, prepoznali kao osobu koja je obilježila 2006. I to snažnom porukom koju je upravo kroz medije odaslala javnosti, volji za životom i podsjećanjem na tegobe drugih pred kojima obično otvaramo oči. Ono što je Anu zacijelo izdvojilo iz mase sličnih slučajeva poklopilo se upravo s, kako je već kazao jedan kolega, našom nečistom savješću, ali i onim ljudskim, prečesto zatrtim u nama.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader, prema mišljenju novinara i urednika, prošao je ovaj put ne na izbornom, ali možda i na još težem ispitu. Unatoč medijskim kritikama, većina se novinara suglasila da je najbolji hrvatski političar, što mu mora goditi. U najavnom filmu, uz njegove kvalitete kao političara spomenut je, s obzirom na to da je ipak riječ o priredbi zabavnog karaktera, i njegov »dalmatinski šarm«, koji, čini se, nije imao pravog suparnika.</p>
<p>Ivica Todorić najbolji je gospodarstvenik ne samo zbog munjevitog razvoja njegova koncerna nego zbog činjenice da je zaposlio uistinu respektabilan broj građana. Janica Kostelić, nesumnjivo najbolja skijašica svih vremena, ponijela je tu laskavu titulu, ali i odlučila napustiti profesionalnu ljubav zbog privatne, što je također, čini se, prepoznato kao dobar potez.</p>
<p>Najbolji pjevač - Zlatan Stipišić Gibonni nije samo napravio dijamantu ploču, nego i svojim koncertima pozivao na ljubav, što je opet pogodilo u tajno mjesto njegove publike, ali i ocjenjivačkog suda. </p>
<p>Kraće kazano, svih petero odabranih nisu morali zadovoljiti samo čvrste profesionalne kriterije novinarske struke, nego se i na najobičniji ljudski način uvući pod kožu svojim ocjenjivačima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatsko cjepivo</p>
<p>IVAN SMIRČIĆ</p>
<p>Hrvatski inovatori, ovaj put u suradnji s talijanskim kolegama, još jedanput su na Svjetskoj izložbi inovacija Eureka 2006. u Bruxellesu dokazali svoju inovativnost i uspješnost. </p>
<p>Zlatnom medaljom sada su se ovjenčali znanstvenici Veterine, Plivine tvrtke-kćeri, koji su predano radeći desetak godina došli do novih otkrića kod cjepiva protiv svinjske kuge. Znajući kako su Europa, ali i svijet zabilježili velike gubitke uzrokovane svinjskom kugom, hrvatsko cjepivo svoje je mjesto odmah pronašlo u nekim dalekim nam zemljama. </p>
<p>Razgovori domaćih znanstvenika s talijanskim kolegama o dodatnim zahvatima radi izrade markiranog cjepiva, pokazuju da bi se cjepivo u budućnosti moglo koristiti i u zemljama Europske unije.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hodajuće bombe</p>
<p>U čitavoj aferi s Aleksandrom Litvinenkom nema logike. Ali možda ipak ima... </p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Nešto me tjednima kopka i ne da mi mira. Smrt Aleksandra Litvinenka, kao i sve posljedice koje slijede, uznemirujuća su i opasna zagonetka. </p>
<p>Kome je uopće u interesu na takav način likvidirati otpadnike iz vlastitih redova i glasne disidente? Metoda je nečuvena. Polonij 210 posijan je svuda gdje se kretao Litvinenko i njegovi prijatelji i poznanici iz obavještajnog polusvijeta. Bivši ruski obavještajci potvrdili su se kao slobodni biznismeni svih vrsta: nisu vezani uz državu, čak niti uz nekadašnju službu, a »mutikaše« su kakvih do sada nije bilo. Bave se svim i svačim, od prodavanja pravih tajni vlastitog zanata do izmišljotina i sračunatih dezinformacija koje nitko ozbiljan ne može progutati. Na konferencijama za tisak pojavljivali su se u društvu s Litvinenkom, neki maskirani kao pripadnici ETA-e, dok drugi uopće nisu pokrivali lice tvrdeći da su »žrtve nedemokratskog režima u Rusiji«. </p>
<p>Ali, kako preko granice prenose polonij 210 čiji su tragovi pronađeni u Moskvi i u Hamburgu i u Londonu? Odgovor je zaprepašćujući. Dosadašnja istraga pokazala je da polonij 210 možeš najefikasnije širiti tako da ga uneseš u sebe (progutaš) ili nosiš na sebi. U oba slučaja teška radioaktivna bolest zajamčena je i za svjesne i slučajne prenositelje. Aleksandar Litvinenko najgore je prošao jer se najlošije štitio, iako je godinama izjavljivao kako će ga pokušati ubiti kemijskim oružjem.</p>
<p>Svatko je mogao doći do Litvinenka: i bivši »drugovi« iz slavnih dana i još uvijek »aktivni« (ili poluaktivni) pripadnici ruskih tajnih službi. On je uz to kontaktirao s talijanskim vrlo sumnjivim »autoritetima« za obavještajne djelatnosti. Litvinenko je u Londonu ostvario vrlo bliske veze sa čečenskim disidentima koji su toliko utjecali na njega da je na samrtničkoj postelji odlučio prijeći na islam, sa željom da se njegovi ostaci prebace u Čečeniju kada ona jednom bude »slobodna i neovisna« (što je dodatna bizarnost u toj suludoj priči).</p>
<p>Tko god da je smislio trovanje polonijem 210 otvorio je Pandorinu kutiju. U Al Qaidi mora da su oduševljeni stvaranjem ljudske hodajuće minijaturne atomske, zapravo neutronske bombe. Odabereš lojalnog prenositelja koji se oprostio sa životom, kontaminiraš ga i pošalješ u svijet. On putuje, jede po restoranima, kiše, kašlje, rukuje se, sjedi po hotelima, koristi se putničkim zrakoplovima i, dok ne klone, nevidljivo oštećuje veliki broj ljudi - bez buke, bez eksploziva ili strojnica.</p>
<p>Ipak, vratimo se na Litvinenka. U čitavoj toj aferi nema logike. Ali možda ipak ima. Što ako je netko u Rusiji razmišljao na ovakav način: Putin sigurno odlazi nakon drugog mandata. Vođe poput njega Rusija nema. Kako ga natjerati da se predomisli? Kako potaknuti Dumu da zatraži promjenu izbornog zakona, pa i ustava ako treba? Samo ukoliko se u Rusiji i oko nje započne događati nešto neobično, a nepredvidljivo, nešto što može ugroziti ugled države i njezinu nacionalnu sigurnost. Zašto sve ne prikazati kao nepromišljenu djelatnost »podivljalih« obavještajaca koji su se otrgnuli kontroli i zajedno s neprijateljima Rusije kod kuće i u inozemstvu siju strah s polonijem 210. </p>
<p>Takva predizborna kampanja nuklearnim izotopima imala bi samo jednu svrhu. Podastrijeti Putinu sve te nevolje uz odlučni zahtjev: »Vladimire Vladimiroviču, nema vam druge. Domovinu morate voditi i po treći put«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Što će biti kad ne bude nafte?</p>
<p>Plin, ugljen ili neorganske sirovine smislenije je trošiti za proizvodnju polimera nego za grijanje ili vožnju u osobnim vozilima</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Jedno od najupornijih studentskih pitanja profesoru preradbe plastike i gume bilo je: »Što će biti kad ne bude nafte?« Tijekom godina argumentacija se postupno mijenjala. Sa statističkog motrišta, pitanje je bilo potpuno pogrešno. Ono je trebalo glasiti: »A što ćemo mi strojari s vozilima i grijanjem kad ne bude nafte?«</p>
<p>Tri su skupine društvenih kriterija zanimljive za ovo izlaganje: zdravlje čovjeka, sigurnost i zaštita okoliša. Prvo, zaštita okoliša. Osobno vozilo i grijanje najveći su gutači energije i prema podacima O. Carević najviše opterećujući okoliš (vozila 56 posto), dok je udio industrije i energetike 20 posto. A još se nije čulo hrvatske ekologe da su se pobunili protiv automobila. Pa ni u inozemstvu, jer to nitko ne plaća. Na proizvodnju svih polimera otpada samo šest posto potrošene nafte.</p>
<p>Anonimni hrvatski znanstvenici-ekolozi proglasili su u jednom moćnom tjedniku početkom 2004. PET plastenke otrovom (Vjesnik, 7. srpnja 2004.). Kad se provjerilo da se vraćanjem tih otrovnih PET boca može dobro zaraditi, pokreću se korisne akcije. Stigle su i reakcije na tu zamisao (Vjesnik, 6. prosinca).</p>
<p>Nedavno je u jednom drugom kontekstu postavljeno pitanje ponovno cvjetanja gradnje nuklearnih centrala (Vjesnik, 18. kolovoza 2006.). Od tada nas zasipaju obavijestima o nužnosti takve gradnje »zelenog« izvora energije. Pa čak i jedan od svjetski najpoznatijih ekologa James Lovelock u svojoj knjizi »Osveta Geje« (2006.).</p>
<p>Kao jedan od najvažnijih zagađivača okoliša spominje se ugljični dioksid (CO2). Kako korisno riješiti problem sve većih količina tog plina?</p>
<p>U Hrvatskoj je stvorena izrazito negativna slika o plastici. Srećom, guma nikoga ne zanima. Plastika je zajedničko ime za dio prirodnih ili sintetskih polimera, tvari ili materijala kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula. O važnosti polimera za suvremenu materijalnu kulturu nema potrebe trošiti vrijeme. No, čini se da bi se u doglednoj budućnosti mogla proizvoditi od CO2 ili upotrebljavati kao biodizelsko gorivo.</p>
<p>U nedavno objavljenoj knjizi: »3F - Fussball, Fashion, Flachbildschirm« (Nogomet, moda, ravni zaslon) najavljeno je pretvaranje CO2 u najprošireniju skupinu plastike, plastomere. Rok, idućih 15 do 20 godina.</p>
<p>Ekolozi teroriziraju pučanstvo plastičnim otpadom. Za razliku od razvijenog svijeta, gdje to više nije posebna tema, osim da treba smanjivati svim mjerama otpad, kod nas još uvijek »pale« takve grožnje. No, australski stručnjaci riješili su na poseban način problem plastičnog otpada. Razvili su »Thermofuel« sustav i sada ga postupno uvode i u Europu. Od kilograma plastičnog otpada moguće je načiniti 0,95 litara zelenog dizela.</p>
<p>Umjesto zaključka, zašto takvi podaci u dopisima čitatelja, bez obzira kako se oni zvali. Zato, jer brižljiva raščlamba rubrika o znanosti u našim tiskovinama pokazuje da su te rubrike pretežno usmjerene na medicinu i onaj dio prirodnih znanosti koje su na neki način s time povezani. A i gosti komentatori su drugačije orijentirani. A tehničkog tjednika nema. Ali zato ipak postoje rubrike koje komuniciraju s čitateljima. Pa će tako i ovaj prilog biti objavljen. A u proizvodnji dizela riječ je o količinama od oko 200 milijuna litara niskosumpornog dizela samo u Europi. Prema raspoloživim količinama otpada, moglo bi to narasti na 800 do 900 milijuna litara. Uz uvjet da bude dovoljno plastičnog otpada. Primjerice, proizvođači PVC profila dogovorili su se da će zbrinuti sve količine nastalog otpada. Ali jednom u budućnosti, jer su ti profili tako trajni da ih još uvijek nema dovoljno za opsežniju oporabu.</p>
<p>A što kad više ne bude nafte, pitanje je s početka teksta. Bit će plina, ugljena ili neorganskih sirovina za isto takve polimere. Njihova uporaba za proizvodnju polimera bitno je smislenija nego ih trošiti na grijanje ili vožnju u osobnim vozilima s jednim putnikom.</p>
<p>Autor je umirovljeni redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Odhode naši profesori-klasičari... </p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ</p>
<p>U ovoj godini, koja je evo na izmaku, napustila su nas dva ugledna i veoma plodonosna profesora-klasičara, koji su odgojili brojne naraštaje studenata u klasičnim jezicima... Najprije je umro prof. Marijan Bručić, dugogodišnji profesor i ravnatelj zagrebačke Klasične gimnazije, a nedugo za njim napustio nas je i prof. dr. Milivoj Sironić, također dugogodišnji profesor klasičnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu. Za oba ova plodonosna profesora i naučitelja pjesnik bi s punim pravom mogao reći: imali su se doista »rad-šta i roditi...«.</p>
<p>Prof. Milivoj Sironić rodio se u Istri, koju je u vrijeme dok je njome vladao Benito Mussolini morao napustiti. Rano je prof. Sironića život nagnao da njime kroči: per aspera ad astra... Da životom kroči: po trnju do zvijezda... I doista prof. dr. Milivoj Sironić je svojim dugogodišnjim znanstvenim radom prije par godina postao »profesor emeritus...«, profesor posebnih zasluga i stručnih dometa... </p>
<p>Kako sam bio njegov đak, odnosno student na Zagrebačkom sveučilištu, neka mi bude dozvoljeno navesti jedan ne baš svakidašnji detalj i doživljaj. Godine 1995. Matica hrvatska je objavila knjigu prof. dr. Milivoja Sironića »Rasprave o helenskoj književnosti«. Bio sam nazočan na predstavljanju navedene knjige prof. Sironića i htio sam je kupiti. Urednica te knjige gospođa Jelena Hekman knjigu mi je darovala i pritom mi rekla: »Ovu knjigu vam darujem, jer vi ste mnogo učinili za našu knjigu i za našu kuću... (Maticu hrvatsku).« </p>
<p>Mene životni put nije odveo u »đačke klupe«, da đacima predajem jezik Vergilija, odnosno latinski, i jezik Homera, odnosno grčki, nego me život odveo među stare i drevne knjige, to jest odveo me je u nekadašnji antikvarijat Matice hrvatske u zagrebačkoj Ilici, iz kojega su tisuće i tisuće vrijednih antikvarnih knjiga došle, prije svega u Nacionalnu knjižnicu u Zagrebu, ali i u druge knjižnice i arhive diljem doma. Antikvarijati doista mogu biti veoma zahvalne knjiško-kulturne ustanove i institucije. Korisne »rodu i narodu...« i te kako! Na komemoraciji u povodu smrti prof. Sironića nekoliko njegovih kolega profesora i studenata govorili su o njegovu radu i djelu, o njegovu životu i plodovima toga dugotrajnijega života. Među onima koji su govorili na tome »spomenslovu« govorio je i naš proslavljeni bibliolog i teolog, legendarni nam fratar Bonaventura Duda, koji je bio svojevremeno i đak pokojnog prof. Sironića. Govorili su i još neki njegovi »discipulusi« i »con-discipulusi«.</p>
<p>I na kraju, još jednom recimo: odhode naši dragi profesori-klasičari... Odhode... Odhode zauvijek... Kako bi rekli Ivo Vojnović i Miroslav Krleža... </p>
<p>Autor je profesor-antikvar u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Javno sam oklevetan</p>
<p>U tekstu »Sve zbog sukoba vlasnika?« (Vjesnik, 20. travnja) između ostalog stoji: »Uprava je odbila prihvatiti zahtjev za zaštitu prava te odlučila ostati kod suspenzije do završetka sudskog postupka o dopuštenosti otkaza, ističe Veble. Zbog cijelog se slučaja obratio i Županiji, tražeći da osudi takav postupak, a moguće je podnošenje i kaznene prijave...« Općinsko državno odvjetništvo je 28. travnja 2006. zaprimilo kaznenu prijavu u ime SSSH-a koju je protiv mene podnio Franjo Veble kao voditelj Ureda Saveza samostalnih sindikata za Međimursku županiju, zbog kaznenog djela povrede prava na rad. Općinsko državno odvjetništvo je 7. rujna kaznenu prijavu odbacilo. Naime, Veble je umislio da sam ja počinio kazneno djelo, a da dobije što više medijske pompe prijavio je to ODO-u i na sav glas pronosio naokolo, čime me je teško oklevetao i nanio nenadoknadivu štetu. Demantiram i izjave sindikalnih čelnika da sam kao direktor Eko Međimurja kršio ljudska i sindikalna prava i temeljne slobode te neovlašteno zadirao u prava na sindikalno djelovanje. </p>
<p>TOMISLAV STRNIŠČAK, ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nenamjerna omaška </p>
<p>U razgovoru sa starim-novim predsjednikom HAZU-a Milanom Mogušom (Vjesnik, 25. i 26. studenoga) prilikom obrade teksta iz konteksta je izdvojena rečenica koju akademik Moguš nije rekao, a koja je akademika Brozovića svrstala među autore »Hrvatskoga pravopisa«, tzv. londonca, čiji su autori Babić-Finka-Moguš. Zbog nenamjerne omaške ispričavamo se akademicima Brozoviću i Mogušu.</p>
<p>Redakcija Vjesnika</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Tuđmanu trg uz Trg Francuske Republike</p>
<p>Lokacija, o kojoj je raspravljao Odbor, bila je jedina na dnevnom redu, a konačnu odluku uskoro će donijeti Skupština</p>
<p>Ako usvojeni prijedlog skupštinskog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova usvoji i Gradska skupština na svom skorom zasjedanju, prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu pripast će trg u prostoru parka, omeđenog Ilicom, Ulicom Republike Austrije, Talovčevom, Trgom Francuske Republike i Ulicom Antuna Matije Reljkovića. Trojica članova Odbora (iz SDP-a i HSU-a) glasala su za, a dvojica (HSP i DC) bila su suzdržana.</p>
<p>Nakon što je, u utorak, Vijeće Gradske četvrti Črnomerec dalo pozitivno mišljenje o lokaciji, o njoj je u srijedu raspravljao i Odbor, kao o jedinom prijedlogu za Trg. Park, na mjestu bivših Rudolfovih vojarni, još uvijek nema ime, a prije je bio građevinska zona. Za njegovo uređenje bio je raspisan natječaj 1998., na kojem je pobijedio projekt arhitekta Nenada Fabijanića. On je tamo zamislio park s paviljonom i dvoetažnom podzemnom garažom, iznad koje bi bila velika vodena površina. Tada uređenje paviljon-parka nije bilo povezano s preimenovanjem.</p>
<p>Za uređenje trga, rekao je Fabijanić, trebalo bi raspisati novi natječaj i redizajnirati lokaciju. Na Trgu bi se postavio i spomenik Tuđmanu. U prijedlogu Odbora, pak, stoji da bi novi Trg poprimio značenje »zapadnog perivoja«, odnosno, trećeg u nizu trgova - parkova, koji u suvremenosti nastavljaju ideju perivoja Lenucijeve »zelene potkove«.</p>
<p>Antun Mateš (HSP) bio je suzdržan pri odlučivanju o lokaciji jer, kako je rekao, podržava imenovanje trga, ali njegov glas ionako neće utjecati na donošenje odluke. Joško Morić (DC) bio je kritičan prema lokaciji jer smatra da se među građanima neće uvriježiti novi naziv za taj park. Također je činjenicu, da je to bio jedini prijedlog, o kojem je Odbor raspravljao, proglasio bahatošću gradske vlasti jer je poznato da je bilo i drugih prijedloga za lokaciju Trga. </p>
<p>Prijedlog DC da se Trg uredi u Novom Zagrebu, između zgrade Ine i novog Muzeja suvremene umjetnosti, predsjednik Odbora Ivan Šikić, naime, nije uvrstio na dnevni red s obrazloženjem da na toj lokaciji nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi.</p>
<p>Morić je primijetio da je čudno što je inicijativa došla od Vijeća četvrti Črnomerec, koje je sjednicu održalo u utorak u 17, a on je materijale za Odbor dobio već u 14 sati. Ipak, DC nije glasovao protiv prijedloga jer, kaže Morić, Tuđmanu svakako treba urediti jedan trg u Zagrebu.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Invalidi šiju pancirke za NATO</p>
<p>Trenutno šiju taktičke zaštitine pancirke za NATO i hrvatske postrojbe u Afganistanu </p>
<p>Iako će djelatnici zaštitnih radionica Ustanove za rehabilitaciju i profesionalno zapošljavanje invalida URIHO-a jednoglasno ustvrditi da su sretni jer imaju posao, ipak bi se, smatraju, situacija mogla poboljšati. Ponajprije, kada je riječ o ponovnom zakonskom reguliranju četvorosatnog radnog vremena. </p>
<p>Ispostavu te ustanove, koja zapošljava 500 djelatnika, od čega 300 osoba s invaliditetom, posjetili smo u radionici kožne galanterije u Supilovoj ulici. Za šivaćim strojevima rade, kaže poslovotkinja Dragica Adamić, gluhonijemi, osobe s lakšim mentalnim teškoćama i paralizom, ali i tjelesni invalidi, oni koji su operirali srce, oboljeli od multiple skleroze... U skučenom, bučnom i zagušljivom prostoru, gdje se i kroji i šiva, mala obitelj urihovaca dijeli svakodnevne tegobe, najčešće zdravstvene, a radnicima bi, kaže Adamić, najbolje odgovaralo četverosatno radno vrijeme. </p>
<p>Katarini Filipović (50) je prije dvije godine operiran rak dojke. »Odbijen mi je zahtjev za invalidskom mirovinom uz obrazloženje da trenutno nema lakšeg radnog mjesta, ali zbog bolova u ruci katkad ne mogu podići tkaninu koju šijem«, požalila se. </p>
<p>Njezina kolegica Nediljka Perić (40) je operirala kralježnicu i brzo se umara, osam sati sjedenja za strojem pravo joj je mučenje, ali ne može promijeniti posao. Na pitanje kako se sporazumijevaju, među ostalim, s gluhima, jer rad na strojevima nije bezopasan, odgovaraju da su naučili znakovni jezik, a i gluhi dobro čitaju s usana. Pomažu jedni drugima koliko mogu, onima koji ne mogu završiti posao do kraja ili ih uhvati san... </p>
<p>Posla imaju dovoljno, a trenutno šiju taktičke zaštitine pancirke za naše postrojbe u Afganistanu i za NATO. Iako su promjene zamjetne, kažu, naše društvo ne skrbi dovoljno za osobe s invaliditetom, žale se radnici u Supilovoj. Bilo bi dobro da im se povećaju plaće, poboljšaju uvjeti rada i zamijene stari strojevi. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Do Poljske 40 na sat</p>
<p>Veliki kotao dužine 32 metara, širine 4,40 metara i visine 4,45 metara namijenjen je izgradnji autoceste </p>
<p>U organizaciji tvrtke XXRojax u srijedu je u večernjim satima iz tvornice »Končar« na Jankomiru put graničnog prijelaza Macelj, pod policijskom pratnjom, započeo posebni prijevoz izvangabaritnog tereta. Veliki kotao dužine 32 metara, širine 4,40 metara i visine 4,45 metara teži ravno 40 tona, a namijenjen je izgradnji autoceste u Poljskoj. </p>
<p>Vozila Druge policijske postaje Lučko osiguravala su prijevoz posebnog tereta i sigurnost na prometnici kamionu koji ne smije razviti <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> veću od 40 kilometara na sat. Za prijevoz izvangabaritnog tereta potrebno je ishoditi dozvolu Hrvatskih cesta i, uz policijsku pratnju, osigurati što manje komplikacija u redovnom prometovanju. </p>
<p>Samo Druga policijska postaja Lučko, kaže voditelj smjene, dnevno u prosjeku ima pet takvih pratnji.</p>
<p>Nesvakidašnji prijevoz kotla u poljske Katowice privukao je veliku pozornost znatiželjnih građana, koji su zainteresirano promatrali manevriranje iskusnog vozača kamiona u rotoru kod trgovačkog centra. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Tko onečišćuje, mora financirati pročišćavanje«</p>
<p>Kako nemamo spalionicu, otpad odvozimo u Beč - a to košta</p>
<p>Predstavnici Društva za zaštitu potrošača Hrvatske, sindikata i Zelene akcije u srijedu su uz vodstvo inžinjera Andrije Oštrića, rukovoditelja poslovanja konzorcija »Zagrebačke otpadne vode«, obišli centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba u Resniku, kako bi se sami uvjerili u nužnost velike investicije zbog koje je Grad odlučio od 1. siječnja udariti i po džepovima građana u obliku povećanja komunalne naknade. </p>
<p>Centralni pročistač, koji će otvaranjem Domovinskog mosta skupljati otpadne vode iz cijeloga grada, investicija je vrijedna 250 milijuna eura, od čega na sam uređaj otpada 100 milijuna eura. Ostatak sredstava odlazi na dodatne projekte, kao što je izgradnja Domovinskog mosta, koji do će pročistača dovoditi južni kanal odnosno otpadne vode Novoga Zagreba. »Ulaganje u infrastrukturu, među kojima je i ovaj veliki ekološki projekt, donosi razvoj i povećanje standarda«, rekao je nakon obilaska Ante Pavić, direktor ZOV-a i naglasio da je ovakva investicija zakonska, ali i civilizacijska obveza. »Tko zagađuje okoliš, mora financirati i pročišćavanje«, kaže Pavić. No, odluka nije na njemu, nego na gradskim vlastima koje su se odlučile za poskupljenje vode za gotovo 16 posto. Predstavnici sindikata oduševljeni su projektom i ne osporavaju njegovu važnost, ali smatraju da bi se za njega trebao pobrinuti Grad, a ne »ruku zavlačiti« u ionako plitke džepove građana. </p>
<p>»Pročistač je zapravo gašenje vatre, jer je Zagreb najveći zagađivač«, dodaje Pavić, a uređaj je dovoljnog kapaciteta da se na njega priključe i okolna mjesta i satelitski gradovi. Centralni uređaj ima kapacitet za otpadne vode koje proizvede milijun i pol stanovnika, a pročišćavanje je gotovo stopostotno - gotovo do pitke vode - tako da zadovoljava najstrože europske standarde. </p>
<p>Istovremeno iz truljenja organskog otpada u postrojenju se iskorištava plin, čiji se višak pretvara u struju, ali taj se dio pogona još testira. No, uz visoke troškove pogona, veliki dio novca odlazi iz Hrvatske, jer Zagreb još nema spalionicu pa se otpad mora izvoziti u bečke spalionice. Studija utjecaja na okoliš za spalionicu je odobrena, a uz pročistač već je predviđeno mjesto za izgradnju spalionice odnosno postrojenja za termičku obradu otpada. </p>
<p>Spalionica bi morala biti gotova do 2009., jer uređaj za pročišćavanje ima privremeni deponij za mulj kapaciteta za iduće dvije godine. Grad dakle glede spalionice nema izbora, a za takvu investiciju potrebno je između 170 i 200 milijuna eura. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Humanitarna akcija za djecu s Vrhovca</p>
<p>Ove godine se skupljaju novčani prilozi, ali dobrodošle su igračke i druge potrepštine </p>
<p>Već treću godinu Auto-klub Overboost, ove godine u suradnji s Opel klubom i desetak drugih auto-foruma i klubova, organizira božićnu akciju za štićenike doma za nezbrinutu djecu na Vrhovcu. Nakon skupljanja igračaka u prvoj, higijenskih potrepština u drugoj, lanjskoj akciji, ove godine su na redu novčani prilozi, ali igračke i ostale potrepštine su dobrodošle.</p>
<p>Humanitarni party priredit će Opel klub u kafiću Brooklyn, Lanište, u subotu, s početkom u 19 sati. Ljubitelji automobila mogu donijeti i pokoju igračku kojom će razveseliti djecu, uz napomenu da se, osim izravnih uplata na račun, i na partyju mogu darivati sredstva, namijenjena mališanima. Za one sumnjičave, nakon partyja objavit će se popis s iznosom skupljenog novca i kopije uplatnica.</p>
<p>Pošto su djeca u domu u karanteni do Božića zbog šarlaha, predaja darova i novca obavit će se poslije Božića pa se može očekivati još jedan humanitarni party i iduće subote. Svoj prilog možete dati na: račun sredstava posebne namjene - dobrotvorna akcija za nezbrinutu djecu iz doma na Vrhovcu, broj žiro-računa 2484008-1500152021. Organizatori pozivaju vozače i članove internetskih auto-foruma da se priključe akciji i dokažu da zaboravljaju bitne, ali često zapostavljene stvari u životu te da su spremni pomoći onima kojima pomoć najviše treba, a da, osim ljubavi prema automobilima, u njihovim srcima ima mjesta i za one najmanje.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»I pješačenje je zdravo!«</p>
<p>Planiraju se biciklističke staze, koje bi vodile od Novih dvora, uz potok Črnec, preko savskog nasipa i jezera Zajarki, do dvorca Lužnica</p>
<p>Aukcija slika, koju u četvrtak, u Srednjoj školi Ban Josip Jelačić, organizira Klub Zaprešićana za operaciju i liječenje rukometašice, nastradale vozeći bicikl županijskom cestom od centra grada prema Pojatnu, povod je našeg istraživanja sigurnosti biciklista u Zaprešiću. Da stradavanje sportašice, koja je ostala paralizirana kada ju je s bicikla srušio, a zatim pregazio džip, nije izoliran slučaj, dokazuje i druga teška nesreća. Ljetos je na biciklista naletjelo vozilo komunalne tvrtke i odrezalo mu nogu.</p>
<p>»Ne bih sada sjeo na bicikl u Zaprešiću ni da me tko natjera, iako ga volim voziti!«, kaže Vendel Koprivnjak, pročelnik za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove. Ceste su nepregledne i izrazito opterećene prevelikim brojem vozila. Jedina zaprešićka biciklistička staza samo je djelomično iscrtana upravo na županijskoj cesti koja vodi prema Pojatnu, u Ulici bana Jelačića. </p>
<p>Koprivnjak kaže da su ulice preuske i samo tri prometnice, ujedno najprometnije, zadovoljavaju kriterij minimalne širine od šest metara. Uz spomenutu županijsku, to su Ulica Maršala Tita i Pavla Lončara, na trasi državne prometnice D-225. Teškoće su premala križanja i preuski prostor za bicikliste. </p>
<p>»Kada padnete, odmah ste pod automobilom. Prave biciklističke staze trebale bi od ceste biti odvojene zelenim pojasom, kao u Nizozemskoj i Danskoj. Nažalost, kada su se kod nas, prije 20 godina, projektirale prometnice, mislilo se samo na automobile«, kaže Koprivnjak.</p>
<p>U prostornim planovima predlažu se tzv. turističke staze u području, namijenjenom rekreaciji i sportu. Buduće biciklističke staze, duge osam do 10 kilometara, vodile bi od spomeničkog kompleksa Novih dvora, uz potok Črnec, preko savskog nasipa i jezera Zajarki, do dvorca Lužnica. </p>
<p>Dok se ne naprave gradske obilaznice i ne premjesti promet iz centra grada, pročelnik Koprivnjak savjetuje, pogotovo starijim sugrađanima, da se u centar radije zapute pješice. »I pješačenje je zdravo!«, dodaje pročelnik.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Snijeg paralizirao promet u Poljskoj</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Ogromne količine snijega koje su napadale u noći na srijedu u čitavoj Poljskoj paralizirale su promet. Neočekivani snijeg kojeg nisu predvidjeli meteorolozi pada i dalje, a dodatne teškoće uzrokouju i vrlo niske temperature, pa se očekuju i smrtni slučajevi, osobito kod starijih osoba i beskućnika. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nagrađeni spasioci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državna uprava za zaštitu i spašavanje u srijedu je prvi put dodijelila Priznanja za naročiti poduhvat u zaštiti i spašavanju tijekom godine građanima koji su ne štedeći sebe spašavali druge živote. Priznanja su dobili Predrag Grba, Nenad Ivić i Ivica Rastija iz Rijeke za spašavanje djeteta iz požara. Vladimir Paušić dobio je priznanje za spašavanje unesrećene padobranke na Grobničkom polju, a skupina spasilaca za spašavanje belgijskih planinara s Velebita - kao i voditelju akcije Stipi Božiću, spasiteljima Hrvatske gorske službe spašavanja iz Splita, Zadra i Makarske, te posadi helikoptera »MI 8« Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u sastavu: satniku Krešimiru Matanu, kapetanu helikoptera, poručniku Nikoli Gaži, kopilotu, natporučniku Endriju Ruiću, tehničaru letaču i nadnaredniku Davoru Lipovcu, tehničaru letaču helikoptera HRZ-a. Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, kao izaslanik Vlade, istaknuo je da mu je velika čast i obveza govoriti pred ljudima koji svakodnevno spašavaju ljudske živote i čineći tako veliku moralnu stvar potiču i ostale građane da isto čine. Ljudski odnos najbolje se pokazuje kad je čovjek u nevolji, a hrvatski narod je kroz stoljeća pokazao da, kad je najteže, smo svi kao jedan i da imamo veliko srce, rekao je. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Lov na serijskog ubojicu</p>
<p>LEVINGTON</p>
<p> - Policija, u potrazi za serijskim ubojicom koji je u istočnom engleskom gradu Ipswichu tijekom posljednjih 11 dana usmrtio pet žena, pozvala je u srijedu prostitutke da se maknu s ulica. Detektivi su, naime, otkrili da su tri ubijene žene bile prostitutke, a postoji sumnja da su i ostale dvije bile uposlene u seksualnoj industriji. Otkriće tako puno žrtava u tako malo dana bez presedana je, a u mali provincijski grad u kojem su teški zločini rijetkost, uvukao se strah. Postoji bojazan da se radi o novom »Jacku Trbosjeku« koji se okomio na prostitutke. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dijete za PlayStation </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Nakon što je Dave Ryan, voditelj jutarnjeg programa američke radiostanice KDWB, u eteru objavio da će njegova radijska kuća pokloniti PlayStation 3 svakom slušatelju koji je spreman kod njih ostaviti dijete tijekom jednog cijelog dana, telefon radio postaje su preplavili pozivi neodgovornih majki i očeva. Naime, gotovo dvadesetak roditelja nazvalo je radio postaju izjavljujući da je spremno ostaviti dijete potpunim neznancima, samo kako bi se dočepali novog PlayStationa. Jedna od pohlepnih majki bila je spremna ostaviti dijete i nekoliko dana, jer je naumila igraću konzolu prodati kako bi povećala kućni budžet tijekom blagdanskog perioda. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Googleovo privlačenje najtalentiranijih zaposlenika</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Tvrtka za pretraživanje interneta Google dozvolit će svojim zaposlenicima prodaju dioničkih opcija iz njihova vlasništva putem on-line aukcije, priopćeno je iz te američke kompanije. Taj program inovativni je način koji će Google-u omogućiti privlačenje najtalentiranijih zaposlenika budući im pruža priliku novog načina unovčavanja opcija dionica dobivenih po diskontnim cijenama. Takve opcije predstavljaju uobičajene financijske poticaje zaposlenicima u toj industriji. Na taj će način Googleovim zaposlenicima biti omogućeno da odluče između kupnje dionica po cijeni s prethodno utvrđenim popustom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prodaje se hotel »na kraju svijeta«</p>
<p>CANBERRA</p>
<p> - U samom srcu zabačene australske pustinje Simpson, »na kraju svijeta«, prodaje se hotel Birdsville koji je više od sto godina bio utočište i odmorište onima koji su usred sablasne pustare tražili mir. Na svršetku sjevernog kraka željezničke pruge Birdsville, koja se proteže 517 kilometara kroz pustinje Strzelecki i Sturt Stony, njegovi trijemovi od bijeloga kamena bili su magnet za pustolovne turiste iz Australije i svijeta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Božićno drvce od 33 metra na trgu Sv. Petra</p>
<p>VATIKAN</p>
<p> - Tradicionalno božićno drvce, visoko 33 metra, postavljeno je u srijedu ujutro na Trgu sv. Petra u Vatikanu. Drvce je postavljeno u središtu trga, pokraj divovskih jaslica, još uvijek okruženih skelama, koje će biti otkrivene javnosti i inaugurirane 24. prosinca. Svakog Božića neka zemlja ili talijanska pokrajina tradicionalno daruju jelku a ove je godine drvce došlo iz područja Kalabrije, na krajnjem jugu poluotoka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Rooney se zamalo ozlijedio gledajući NBA</p>
<p>MANCHESTER</p>
<p> - Nogometaš Manchester Uniteda Wayne Rooney doživio je ovog tjedna vrlo neugodno iskustvo na košarkaškoj utakmici NBA lige između New York Knicksa i Boston Celticsa, koja je odigrana u Madison Square Gardenu. Rooney je zajedno sa svojom zaručnicom gledao utakmicu iz prvog reda, koji se nalazi odmah uz igralište. U jednom trenutku na njega je naletio igrač Bostona Paul Pierce, koji je boreći se za jednu loptu završio u prvom redu gledališta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kupiš kuću, dobiješ pištolj</p>
<p>HOUSTON</p>
<p> - Julie Upton, agentica nekretninama u Houstonu, odlučila je svojim klijentima iz redova policije pokloniti pištolj Glock ukoliko odluče od nje kupiti kuću ili stan. Ona je, slijedeći tradiciju raznih inicijativa za pridobivanje kupaca, poput kartice za besplatnu kupnju određene količine benzina, osmislila način kako primamljivom nagradom pridobiti dio svojih potencijalnih kupaca. U mjesečniku gradske policije »Badge and Gun«, objavila je oglas u kojem stoji da svakom tko kupi nekretninu u vrijednosti od 150.000 dolara poklanja jedan Glock. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Pronađeni nakit i keramika </p>
<p>U ovogodišnjoj arheološkoj kampanji otkopano je šest novih grobova</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Treći tjedan za redom traju arheološka istraživanja na starohrvatskome groblju Donje polje kod Šibenika, koje se nalazi tik uz crkvicu sv. Lovre. Arheološka kampanja, kojom rukovodi viši kustos Željko Krnčević, bit će završena koncem ovoga tjedna.</p>
<p>»Ovo je jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta za istraživanje nacionalne povijesti i arheologije. O ovom nalazištu već sada možemo govoriti kao o najvećem istraženom srednjovjekovnom groblju u ovome dijelu Dalmacije, pa i šire«, kaže nam arheolog Željko Krnčević.</p>
<p>Ovdje je prva istraživanja započeo fra Lujo Marun od 1935. do 1938. godine, a poslije je istraživanje nastavio Zlatko Gunjača. Već prve zakopane motike na svjetlo dana iznijele su cijeli niz vrijednih nalaza – dijelova crkvenog namještaja ukrašenog pleterom iz crkava iz 9. i 11. stoljeća, a najznačajnijim se smatra onaj s prvim spomenom sv. Mihovila na šibenskom području iz 9. stoljeća te onaj iz 11. stoljeća na kojem je upisana riječ – REX. </p>
<p>Krnčević smatra da se radi o kralju Krešimiru ili Zvonimiru, a istraživanja bi trebala točno odgovoriti na pitanje o kojem se kralju radi.</p>
<p>U kasnijim istraživanjima pronađene su dvije urne koje potječu najvjerojatnije iz 7. stoljeća, a koje upućuje na život odmah po doseljenju Hrvata na ovo područje, a prije osnivanja Šibenika.</p>
<p>Od nakita su u Donjem polju pronađene dvije srebrne starohrvatske jednojagodne naušnice tipa sljepoočnjičarki koje na sebi imaju tragove pozlate. Ukrašene su tehnikom filigrana i granulacije. Krnčević napominje kako naušnice takvog tipa, osim na starohrvatskim grobljima u BiH, nisu nigdje drugdje pronađene. Inače, takve se naušnice datiraju u deveto i deseto stoljeće.</p>
<p> Značajnim nalazom smatra se i ulomak crkvenoga kamenog namještaja ukrašenog pleterom koji je služio kao spolij u jednom od grobova. Zanimljivo je da je taj ulomak koji čini dio oltarne pregrade iz starohrvatske crkve iz 11. stoljeća zapravo dio onoga koji je ovdje pronađen prije više od pola stoljeća. Ulomak je ukrašen motivom lozice troprutim pleterom.</p>
<p> Poslije je pronađeno dosta ulomaka kasnoantičke i srednjovjekovne keramike te obrađenog kamena. Arheolozi su dosad istražili više od 350 grobova, a u ovogodišnjoj arheološkoj kampanji otkopano je šest novih grobova. </p>
<p> Mladi arheolog Toni Brajković, kojeg smo zatekli na terenu, kazuje nam kako su dan prije našega posjeta u jednom novootkopanom grobu pronašli trojagodne naušnice te dosta dijelova keramike. Može se pretpostaviti da i drugi grobovi, koji će se istražiti do konca tjedna, kriju vrijedne nalaze. </p>
<p>Krnčević smatra kako bi ovo nalazište trebalo konzervirati i odgovarajuće predstaviti. U suradnji s Konzervatorskim odjelom trebalo bi obnoviti i romaničko-gotičku crkvicu svetog Lovre.</p>
<p> Ovogodišnju istraživačku kampanju financirali su Ministarstvo kulture, Županija šibensko-kninska i Grad Šibenik. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Grad arhitekture</p>
<p>Izložbe »Znamenitosti New Yorka« i »I212NYC, 2nd Edition« Marija Delića nude uvid u remek djela američke arhitekture</p>
<p>New York, grad što isijava »atomsku grozničavost« neboderima koji blistaju kao »fosforescentne lešine u tami«, kako je pisao jedan od najvećih svjetskih pisaca, Newyorčanin Henry Miller, grad je kojemu Američko veleposlanstvo posvećuje tjedan kulture u Zagrebu od 12. do 19. prosinca.</p>
<p>Dvjema izložbama otvorenima u utorak u Društvu arhitekata Zagreba – »Znamenitosti New Yorka« i »I212NYC, 2nd Edition« Marija Delića, nizom koncerata vrhunskih jazz i sastava klasične glazbe Američko veleposlanstvo predočuje blistavu kulturu grada koji je među ostalim promijenio jezik moderne arhitekture.</p>
<p> Grad u kojem je patio siromašni Miller čitajući u podzemnoj željeznici Spenglera i Nostradamusa – grad je krajnosti, mjesto na kojem odjekuje pobuna sirotinje u getima, ali i grad u kojem se održavaju najbolje predstave, izložbe i koncerti u SA D. </p>
<p>»Ubojstvena je težina ovoga grada pod kojim je koračao Rufus, jedan od onih koji je bio zgnječen onoga dana kada su pale ove kule« – pisao je još jedan veliki pisac James Baldwin u »Drugoj zemlji«, opisujući crnačku sirotinju i homoseksualce uvijek izdvojene i ponižene u naporu da dokažu sami sebe.</p>
<p> Dok fotografije u boji Marija Delića uzbudljivo predočuju tu neponovljivu grozničavost američke ulice u kojoj žive sve svjetske rase, izložba crno bijelih fotografija newyorških znamenitosti živo predočuje rječnik arhitekture koja je sudbinski obilježila 20. stoljeće. </p>
<p>Sveučilište New School, čija je arhitektura utjecala na nacrt Radio City Music Halla, elegantni restoran »Four Seasons« Philipa Johnsona, zgrada bivše 15. policijske postaje Nathaniela Busha iz 19. stoljeća, bivša zgrada New York Timesa u Park Rowu – građevine su koje su u doba nastanka tvorile smione ideje u prostoru.</p>
<p> Kuća Stirn arhitekata Kafke i Lindenmeyra sa spektakularnim pogledom na newyoršku luku, stari Hamilton Palace u neorenesansnom stilu, Ritz Tower na Park Avenue, zgrada Elizabeth Arden i Rockfeller Guest House – s druge strane izražavaju vrlo veliku građevnu eleganciju u kojoj su se spajali najbolji neostilovi. Ukratko, na ovoj izvanrednoj izložbi, osim vrlo poznatih građevina kao što su katedrala sv. Patrika i Brooklynski most, posjetitelji imaju priliku vidjeti kapitalne građevine koje su možda jedine na svijetu imale tu sreću da ih promovira moćna američka filmska industrija, ali koje zaslužuju svoje mjesto u povijesti. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Oda umjetničkom individualizmu</p>
<p>Donacija otkriva manje poznatu Ružićevu slikarsku ostavštinu i pokazuje razvoj njegova likovnog mišljenja između 1934. i 1995. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Branka Ružića ponajčešće pamtimo kao jednoga od najvećih hrvatskih kipara druge polovice XX. stoljeća, ali manje je poznato da je Ružić bio i slikar, grafičar i pedagog. Ružićeva donacija zagrebačkoj Modernoj galeriji, što je od utorka na večer dostupna na komornoj izložbi »Branko Ružić - donacija Modernoj galeriji«, otkriva manje poznatu Ružićevu slikarsku ostavštinu i pokazuje razvoj njegova likovnog mišljenja u dugom vremenskom rasponu između 1934. i 1995. </p>
<p>Identitet Branka Ružića kao slikara ostao je u sjeni njegova kiparska izričaja, a do sada neizlagani radovi na papiru iz donacije Modernoj galeriji 1995. ističu Ružićevu bitnu poziciju u modernome hrvatskom kiparstvu.</p>
<p>Najranijih 17 crteža autorica izložbe Đurđa Petravić Klaić ne podređuje kritičkoj valorizaciji, već ih promatra kao dragocjen odslik stanja bića i rješavanja postavljenih likovnih problema. Sljedećih 16 radova - gvaševa na papiru, kartonu i novinskom papiru, nastalih pred kraj umjetnikova stvaralaštva, od 1989. do 1995. »osobite su po principu mobilnosti kao zbližavanja pojmovnih sklopova i pojavnog svijeta, mogućnosti za više oblikovno-tematskih interpretacija i po upitu o mjestu prožimanja likovne forme i značenja prema kriteriju istovjetnosti i sličnosti«, navodi Đurđa Petravić Klaić. </p>
<p>Zanimljivo je da je Ružić u kiparstvo ušao kao formiran crtač i slikar. Nakon akademskih crteža Ružićev se slikarski nerv razvio u punoj širini, iskazujući širok repertoar oblika i inovativnosti, kazao je Igor Zidić. U zanimljivoj usporedbi Zidić je u sklopu mišljenja usporedio Ružića s djecom, naglasivši time umjetnikov naizgled naivan, ali vrhunski individualan likovni svijet. Slike neopterećene tuđim mislima, vjerne sebi i vlastitom jeziku po Zidiću su čiste ode umjetničkom individualizmu. Izložba Ružićevih crteža i slika upotpunjena dvama ranije doniranim skulpturama - portretom »Otac« iz 1956. i piktoplastikom »Raspelo« iz 1989. u Modernoj galeriji bit će otvorena do 14. siječnja. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Smijenjen ravnatelj Mladen Lučić</p>
<p>PULA</p>
<p> - Gradsko vijeće Pule na sjednici u srijedu razriješilo je dužnosti ravnatelja javne ustanove »Pula film festival« Mladena Lučića i imenovalo v.d. ravnatelja Erosa Čakića. O razlozima razrješenja Lučića pred vijećnicima se izjasnio Fabrizio Radin, dogradonačelnik Pule, koji kaže kako je razrješenje uslijedilo nakon što Upravno vijeće »Pula film festivala« nije prihvatilo izvješće, a poslije ni izmjene i dopune izvješća o radu »Pula film festivala« za 2005. godinu.</p>
<p> Nakon Upravnog vijeća izvješće je odbilo i Gradsko vijeće, te je poslovanje ocijenjeno kao nejasno, neuredno, a u dijelovima i nepropisno. Također Upravno vijeće ustanove iskazalo je negativno mišljenje na program 53. pulskoga filmskog festivala održanoga proteklog ljeta, a primjedbe se odnose na nedostatnu i nepravodobnu promidžbu PFF-a, lošu kvalitetu slike i zvuka tijekom projekcija u Areni, lošu režiju i organizaciju programa zatvaranja festivala i svečane dodjele nagrada. Temeljem navedenoga Upravno vijeće ustanove predložilo je krajem listopada razrješenje Mladena Lučića s mjesta ravnatelja. </p>
<p>Ipak, ocijenjeno je kako je i ove godine ustanova poslovala pozitivno, no očito su presudni bili propusti u organizaciji. U tom kontekstu Upravno vijeće je nadalje navelo u prijedlogu razrješenja ravnatelja kako je očigledno i u više navrata javno izraženo neslaganje između ravnatelja Lučića i umjetničkog ravnatelja festivala Zlatka Vidačkovića, što je dodatno opterećivalo, kažu, uspješnu realizaciju ovogodišnjega izdanja filmskog festivala u Puli.</p>
<p> Mladen Lučić je na sjednici ponovio kako ne vidi razloga za razrješenjem te naglasio kako je pokrio većinu dugova i spriječio niz sudskih tužba. Pritom su novinarima podijeljeni dopisi podrške sad već bivšem ravnatelju Lučiću, među ostalim i od Upravnog vijeća HDLU-a, u kojem se izražava čuđenje i nevjerica tom smjenom. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Spoj poezije i glazbe</p>
<p>Tonski zapis nastao je 1991. godine, a sadrži recitacije i glazbu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Turbulentne 1991. godine rodila se ideja između dvojice prijatelja i suradnika, književnika i političara Vlade Gotovca i jazz glazbenika Boška Petrovića, o stvaranju jedinstvenoga pjesničko-glazbenoga trenutka. </p>
<p>U to vrijeme nisu mogli znati da će taj snimljeni uradak biti doista jedinstven u nekoliko segmenata, te da će čekati u ladici Boška Petrovića čak petnaest godina, sve do ovih dana prosinca, kada je predstavljeno CD izdanje u nakladi Croatije Records i suradnji s Institutom Vlado Gotovac. </p>
<p>Izdanje su ovom prigodom predstavili urednik izdanja Đorđe Kekić, muzikolog i Gotovčev prijatelj Nikša Gligo, supruga preminuloga Ana Gotovac te sam Boško Petrović.</p>
<p>Izdanje je jedinstveno jer je riječ o jedinom tonskom zapisu u kojem Gotovac recitira svoje stihove. Tu su pjesme »Obavijest«, »Opet Zagreb« te dvije pjesme, »U povodu zvona« i »Trojanske varijacije«, koje su u trenutku snimanja 1991. bile potpuno nove i neobjavljene. Ni Bošku Petroviću to nije bilo poznato sve do današnje konačne realizacije ovoga kompaktnoga diska.</p>
<p>Uvod u tonski zapis čini Petrovićeva skladba »Croatia 91«, dok se uz recitirane pjesme čuju zvuci »The Wilting Violet«, »To Zagreb with Love« i »Međimurski zdenci«. Samo je pjesma »U povodu zvona« ostavljena samostalnom, ali simbolično akustički obrađena s efektom odzvona, eha.</p>
<p>Taj odzvon pojačava Gotovčevu osebujnu boju glasa, govornu sugestivnost i stanje apela koje je obilježilo čitav njegov život, a time se odražavalo i u njegovu govorništvu.</p>
<p>Doista je riječ o izdanju koje je već u trenutku svoga objavljivanja postalo antologijsko. [Mirta Špoljarić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Je li Mamić nezakonit predsjednik ZNS-a</p>
<p>Mamić ne može obnašati nikakvu dužnost u klubovima i savezima sve dok je njegov sin Mario vlasnik Mamić sport agencije d.o.o.</p>
<p>Izbor Dinamova izvršnog dopredsjednika Zdravka Mamića za predsjednika Zagrebačkoga nogometnog saveza (što će mu automatizmom donijeti i mjesto člana Izvršnog odbora Hrvatskoga nogometnog saveza), uza sve je ostale negativne konotacije i izrazit primjer kršenja Zakona o sportu. I to njegova zasigurno najcitiranijeg članka 27., koji kaže: »Članovi tijela sportskog kluba - udruge za natjecanje ne mogu biti osobe koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem sportu, a osobito (...) menadžeri u sportu (...), osobe koje s menadžerima u sportu i članovima pravnih osoba (...) djeluju zajednički u smislu članka 34. stavka 3. ovog Zakona.« </p>
<p>Spomenuti stavak 3. članka 34. Zakona o sportu, pak, kaže: »Smatra se da fizičke osobe djeluju zajednički ako su u krvnom srodstvu (preci i potomci), braća i sestre i njihovi potomci, ako su bračni ili izvanbračni drugovi te u odnosu posvojitelj-posvojenik.« </p>
<p>Iza ovih naizgled kompliciranih formulacija krije se sasvim jasna i jednostavna konzekvenca prema kojoj Zdravko Mamić, ako se konačno počne poštovati Zakon o sportu, ne može obnašati nikakvu dužnost u klubovima i savezima sve dok je u vlasništvu njegova sina Marija Mamića agencija Mamić sport agencija d.o.o. Djelatnost spomenute agencije navodi se na njezinoj internetskoj stranici, gdje jasno piše: »Mi smo hrvatska menadžerska agencija, koja vodi i kontrolira neke od najboljih hrvatskih nogometaša, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.« </p>
<p>Među igračima koje »vodi i kontrolira« Mamićeva agencija (njih 30) također su Dinamovi igrači Turina, Mamić, Čale, Agić, Modrić, Eduardo, zatim Anas i Ahmed Sharbini iz Rijeke, Papa iz Varteksa, Ružak iz Osijeka... </p>
<p>Neosporno je, dakle, da je Zdravko Mamić i de facto i de jure izravno uključen u poslove kupoprodaje igrača, što je prema slovu važećeg Zakona u sportu nespojivo s obnašanjem bilo kakvih funkcija u sportu. Eventualna objašnjenja prema kojima je Mamić na posljednju sportsku funkciju izabran prema važećem (starom) statutu ZNS-a nisu utemeljena, budući da je Zakon iznad statuta sportskih klubova i udruga, štoviše izričito se traži usaglašavanje statuta sa Zakonom. </p>
<p>Brleković: ZNS nije sportska udruga</p>
<p>Pravni stručnjak i član Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza, Ivan Brleković, tvrdi da Mamićev izbor za predsjednika Zagrebačkog nogometnog saveza nije protuzakonit. »Točno je da Mamić sukladno članku 27. ne bi mogao biti biti predsjednik sportske udruge, ali ZNS nije sportska udruga! ZNS je organizacija ili ustrojena jedinica nogometnih klubova s područja grada Zagreba. Na ZNS se, stoga, primjenjuje članak 46. Zakona o sportu koji govori što su sportski savezi, odnosno njegova zadnja alineja koja govori tko ne može biti u skupštini ili izvršnom tijelu saveza«, kaže Brleković. Brleković, međutim, nije odgovorio na pitanje što je, onda, s Mamićevom funkcijom u Dinamu, koji je sportski klub i na koji se, neosporno, primjenjuje članak 27. Zakona o sportu. Ako već Zagrebački nogometni savez nije sportska udruga (?), nije valjda da ni Dinamo nije sportski klub...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zar je grijeh opet biti predsjednik </p>
<p>Markovića se optužuje da ljubomorno i pod svaku cijenu čuva svoj položaj, a u stvarnosti nema protukandidata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čuđenje na činjenicu da će dosadašnji predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza (HNS) Vlatko Marković na subotnjoj Skupštini biti jedini kandidat za isto mjesto sve je samo ne šokantno, kako to neki već navode. Iako se našem Savezu štošta može zamjeriti, pri ocjenjivanju i odmjeravanju tko bi mogao ili trebao biti predsjednik HNS-a kao da se zaboravlja što se pri svakom izboru gleda. Pa, makar to bili izbori za predsjednika države ili predsjednika kućnog savjeta. Nažalost, u hrvatskom nogometu još se nije profilirao protukandidat koji bi se u nogometnoj hijerarhiji u Hrvatskoj penjao postepeno, skupljajući poene u javnosti i simpatije županijskih delegata. Ovako, premda izgleda neprirodno da će u subotu na Skupštini Vlatko Marković biti jedini kandidat, posve je jasno da je malo tko uopće ozbiljno zagrizao za tu dužnost ili počast. Kako god se uzme. </p>
<p>Zamislimo, primjerice, da postoji protukandidat... U situaciji kada Savez financijski uistinu posluje odlično, kada se reprezentacija sjajnim nastupima u kvalifikacijama plasira baš na svako veliko natjecanje, što je san mnogim zemljama, pa čak i nogometnim velesilama, postavlja se pitanje je li pametno mijenjati takvu postavu Saveza. Iako će HNS-u mnogi zamjeriti nebrigu za domaće natjecanje, Prvu hrvatsku nogometnu ligu i skrivanje pred problemima sa sucima, realna slika stanja u Savezu nije tako diskutabilna da bi se netko mogao pojaviti pred Markovićem i reći - dosta. </p>
<p>U takvoj je situaciji Markovića i njegove ljude u Savezu doista teško nazivati i prozivati autokratima, već bi ih se prije moglo označiti sposobnim ljudima koji uz kakvo-takvo, više dobro nego loše, vođenje Saveza znaju i sačuvati mjesta koje tako dugo drže. Uostalom, i to spada u poslovnu sposobnost. </p>
<p>Kada se danas-sutra pojavi skupina ljudi koja ozbiljno zagrize u problematiku nogometa i samog Saveza, kada ta ista skupina iznjedri sposobnog čovjeka da je povede, tada će sve ovakve i slične priče o Markovićevoj kliki dobiti na vrijednosti. U svakom drugom slučaju, optuživati Markovića da ljubomorno i pod svaku cijenu čuva svoj položaj i više je nego smiješno. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Brazilski Internacional u finalu </p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Nogometaši brazilskog Internacionala plasirali su se u finale Svjetskog klupskog prvenstva, koje se održava u Japanu. Internacional je u polufinalu pobijedio egipatski Al Ahly s 2-1. Pogotke za Internacional postigli su Alexandre Pato (23) i Luiz Adriano (72), a strijelac za Al Ahly bio je Flavio (54). U drugom polufinalu, koje je na rasporedu sutra, igraju meksička America i španjolska Barcelona. </p>
<p>• Rezultat, polufinale: Al Ahly (Egi) – Internacional (Bra) 1-2 (Flavio 54/Alexandre Pato 23, Luiz Adriano 72). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hrvatice opet za pogodak prekratke</p>
<p>Posljednji dvoboj na EP-u rukometašice Hrvatske igraju u četvrtak (18 sati) protiv Danske </p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Sekunde su dijelile hrvatske rukometašice od osvajanja boda u sudaru s Francuskom, no na tome je i ostalo. U drugom dvoboju skupine II glavnog dijela Europskog prvenstva Francuskinje su pobijedile 22-21 (8-10). Ovim porazom Hrvatice su izgubile priliku za plasman u polufinale, ali i za borbu za peto mjesto, koje vodi direktno na SP 2007. Naime, već otpisane Šveđanke su iznenađujuće pobijedile Španjolsku (24-19), što je donijelo, za Hrvatsku nepovoljne, promjene na ljestvici skupine II. </p>
<p>Početak utakmice s Francuskinjama, peti za naše rukometašice na EP-u, bio je sasvim različit od dosadašnja četiri. Igračice Josipa Šojata iznenadile su angažmanom favorizirane i iskusnije Francuskinje i bez većih problema došle do vodstva, koje su sačuvale do kraja prvog poluvremena. Prvo ime tih 30 minuta bila je vratarica, 19-godišnja Jelena Grubišić, koja je obranila 10 udaraca.</p>
<p>No, takav ritam Hrvatice nisu mogle zadržati i u nastavku. Francuskinje su u 42. minuti imale tri pogotka više (16-13), ali to nije bio kraj za Hrvatice. Štoviše, isključene su bile Maja Zebić i Andrea Penezić, no njihove suigračice to ih nije omelo da izbore izjednačenje. Ali, ni to nije potrajalo. Promašaji, pogreške i Hrvatice su opet pale na pogodak-dva zaostatka. </p>
<p>Uporne se Hrvatice nisu predavale, tri minute prije kraja imale su samo pogodak manje. Napetost je opet donijela nove pogreške, Penezić je skrivila i kazneni udarac. No, Ivana Jelčić je ušla i obranila. Igrale su se posljednje sekunde, Francuskinje nisu štedjele Maidu Arslanagić, finske sutkinje nisu to sankcionirale, niti su zaustavljale vrijeme. Sekunde su iscurile, Maida je pucala preko bloka, ali ovaj put nije prošlo, kao protiv Ukrajine. </p>
<p>Posljednji dvoboj na EP-u naše će rukometašice odigrati u četvrtak u 18 sati, a suparnice su im Dankinje.</p>
<p>• Rezultati skupine I: Mađarska – Poljska 37-21, Austrija – Njemačka 22-34, Makedonija – Norveška 13-28; redoslijed: Norveška 8 bodova, Mađarska 6, Njemačka 6, Poljska 2, Austrija 2, Makedonija 0;</p>
<p>skupina II: Švedska – Španjolska 24-19, Rusija – Danska 33-27; redoslijed: Rusija 8 bodova, Francuska 4, Španjolska 4, Švedska 4, HRVATSKA 2, Danska 2. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Smijenjen Mršić, Skinn na odlasku</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Čelništvo Košarkaškoga kluba Split smijenilo je trenera Veljka Mršića, a »žuti« bi mogli ostati i bez svojega trećega ovosezonskog stranca. Menadžer Tonyja Skinna najavio je kako će razigravač Splita u četvrtak zatražiti raskid ugovora sa klubom u koji je došao prije manje od dva mjeseca. </p>
<p>Smjena trenera Veljka Mršića javnosti je službeno predstavljena »sporazumnim raskidom ugovora«. Nakon devet uzastopnih poraza momčadi s kojom se realno nije ni moglo više napraviti, Uprava Splita odlučila se na najnepopularniji potez. , ali kod nas najuobičajeniji. Nema rezultata, kriv je, jasno, trener... No, U objašnjenju svoga poteza sportski direktor Petar Skansi kazao je sljedeće: </p>
<p>»Iako naši igrači nisu visokih dometa, trener je pao, ne zbog niza poraza, već zbog slabe kvalitete igre.« </p>
<p>Već bivšega trenera Mršića Skansi je ispratio s još jednom zanimljivom tezom: </p>
<p>»Postoje stotine razloga zašto igramo slabo, nikad nije kriv samo jedan čovjek.« </p>
<p>No, jedinim je krivcem ponovno proglašen upravo trener, u srijedu je bez posla ostao samo Veljko Mršić. </p>
<p>»Nismo se slagali upravo u razlozima slabih igara momčadi. Nismo imali adekvatnog razigravača, na bitnim pozicijama igrali smo s neiskusnim igračima, nije bilo izgleda da ostvarimo ništa više od ovoga«, istaknuo je Veljko Mršić kojem će, priznaje, šest mjeseci na Gripama biti velika životna škola. </p>
<p>U posljednja su tri tjedna zbog nezadovoljstva s klupskim mogućnostima i ambicijama momčad napustili Otis Hill i Curtis Stinson, a Tony Skinn je pred odlaskom.</p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tau Ceramica može i bez Planinića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – I bez pomoći ozlijeđenog Zorana Planinića Tau Ceramica (Erdogan 24) je slavila 89-74 protiv Olympiacosa (Penn 20, Žižić 9 poena, 6 skokova) u osmom kolu skupine A košarkaške Eurolige, dok je u drugom dvoboju iste grupe Climamio (Thomas 18 koševa, 11 skokova) nadjačao 83-71 Le Mans za kojeg je Sandro Nicević postigao 16 poena i uhvatio osam lopti. U skupini C Aris (Wilkinson 24) je upisao gostujuću pobjedu kod Fenerbahčea (Kutluay 22) 86-80, dok je momčad CSKA (Smodiš 18) obranila domaći parket protiv Napolija (Ellis 15) 82-72. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Jug uvjerljivo nadigrao Mladost</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – U prvoj utakmici Hrvatskog kupa vaterpolisti dubrovačkog Juga deklasirali su Mladost 13-5. Nakon uvodne četvrtine i ispitivanja snaga Jug je u središnjem dijelu igre pred otprilike 1000 gledatelja slavio 8-2 i time riješio pitanje pobjednika. Sjajan je na vratima domaće momčadi bio Frano Vičan koji je u 13 obrana ugradio i peterac iz prve četvrtine. Što se strijelaca tiče, pobjedničku je momčad predvodio Pavo Marković s četiri zgoditka, dok se u redovima poražene momčadi s dva pogotka istaknuo Hrvoje Herceg. Uzvratna utakmica Kupa Hrvatske igrat će se u bazenu branitelja naslova Kupa, u Zagrebu 23. prosinca. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Novi poraz mladostašica</p>
<p>BERGAMO</p>
<p> – I treći je dvoboj odbojkašica Mladosti u ovogodišnjoj Ligi prvakinja imao isti epilog. Zagrepčanke su još jednom uvjerljivo poražene, talijanski Foppapedretti je na svom terenu bio bolji s 3-0 (25-13, 25-17, 25-19). No, prvom favoritu ovosezonske Lige prvakinja, u čijim redovima igraju i hrvatske reprezentativke Maja Poljak i Katarina Barun, mladostašice su ipak pružile jači otpor nego Kaliszu i Tenerifama. Mladost je na začelju skupine D s tri poraza, dok je ekipa iz Bergama prva s maksimalnim brojem pobjeda. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Andreas Schifferer završio karijeru </p>
<p>BEČ</p>
<p> – Jedan od najboljih austrijskih skijaša Andreas Schifferer u srijedu je odlučio završiti karijeru u 32. godini. Salzburžaninu Schiffereru će kao najveći uspjeh u karijeri biti naslov najboljeg spustaša Svjetskog kupa u sezoni 1997/98, a ima i dvije brončane medalje sa velikih natjecanja - sa SP-u 1997. u Sestrieru u veleslalomu i ZOI 2002. u Salt Lake Cityu u superveleslalomu. Austrijanac je osam puta pobjeđivao na utrkama Svjetskog kupa, od čega sedam u spustu i jednom u super-G utrci. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Otkazan ženski slalom u Megeveu</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Međunarodna skijaška federacija (FIS) objavila je danas da je zbog nedostatka snijega otkazan ženski slalom Svjetskog kupa, koji je trebao biti održan 20. prosinca u francuskom Megeveu. Tako se Megeve pridružio dugoj listi europskih skijališta koja su zbog toplog vremena i nedostatka snijega morala otkazati utrke Svjetskog kupa. Dosad su otkazani muški i ženski veleslalom u Söldenu, utrke muškog spusta i super-kombinacije u Val d'Isereu, te ženski spust i super-kombinacija u St. Moritzu. Od svih tih otkazanih utrka nadoknađena je samo muška super-kombinacija, koja je prošle nedjelje održana u Reiteralmu i na kojoj je pobijedio Ivica Kostelić. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Nove podjele u EU</p>
<p>I bez Turske, Europska unija ima previše problema za koje trenutačno nema rješenja </p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova EU-a početkom su se tjedna požurili i riješili pitanje Turske kako ono ne bi završilo na dnevnim redu Europskoga Vijeća, sastanka na vrhu na kraju finskog predsjedanja Europskom unijom. No, i bez Turske, Europska unija ionako ima previše problema za koje trenutno nema rješenja; rasplet oko ustava nije na vidiku, finsko predsjedništvo nije uspjelo nagovoriti zemlje članice oko energetskih pitanja, a niti su se stvari pokrenule oko dogovora za emisiju štetnih tvari u atmosferu. </p>
<p>Na dnevnom redu prosinačkog summita bit će proširenje i pravosudno-policijskih pitanja, iako nije jasno što se tu ima novoga za reći. </p>
<p>Zbog još jedne velike unutarnje podjele, dogovoreno je da se blokiraju pregovori s Turskom na osam od ukupno 35 poglavlja, što je trebalo značiti »odgojnu mjeru« za nepoštivanje trgovinskog aranžmana s Ciprom. Otvaranje jedne luke i jednog aerodroma od strane Turske nije bilo dovoljno. </p>
<p>Iako je povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn ustvrdio kako je nađeno kompromisno rješenje, te da se pregovori s Turskom nastavljaju, sami pregovori su prvi put ozbiljno uzdrmani. Od teme proširenja nije ostalo gotovo ništa. Hrvatska nastavlja pregovore, kako je najavljeno, ubrzanim ritmom, dok ostatak regije i dalje čeka s neizvjesnim datum početka pregovora iz dva razloga: zbog vlastite nespremnosti, ali i nespremnosti same Europske unije. Na summitu EU-a bit će promovirana i nova praksa. Kako bi se pojačala efikasnost šestomjesečnog predsjedanja, tri zemlje - Njemačka, Portugal i Slovenija - predstavile su plan za djelovanje EU-a u sljedećih 18 mjeseci koliko će te države, tim redoslijedom, predsjedati Unijom. Njemačka je kao prioritet spomenula pokušaje za nalaženje ustavnih rješenja za EU, a Portugal veću ulogu EU u svijetu. </p>
<p>Slovenija prioritetima drži nastavak širenja Unije, pregovore s Hrvatskom i Turskom te političko stabiliziranje zapadnog Balkana. No, ni oko zapadnoga Balkana, preciznije Srbije unutar EU-a nema složnog mišljenja. Perspektiva po kojoj bi na izborima mogli pobijediti radikali podijelila je EU. Dok jedni smatraju kako bi se pregovori o stabilizaciji i pridruživanju trebali nastaviti, drugi su odlučni zaustaviti pregovore sve dok Srbija ne uhiti i izruči Ratka Mladića Haaškom sudu. Nastavku pregovora sa Srbijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju se protive Europska komisija, Britanija, Nizozemska, Francuska i skandinavske države. Posebno oštre u raspravama bile su Velika Britanija, Nizozemska i Francuska. One inzistiraju na punoj suradnji s Haaškim tribunalom i uhićenju generala Mladića. Mogućnost nastavka pregovora sa Srbijom je spomenuta tek za vrijeme nakon izbora u toj državi, dakle nakon 21. siječnja sljedeće godine. Mekši pristup zagovaraju Slovenija, Grčka, Španjolska, Italija, Danska i Češka. »Slanje signala prije izbora da popuštamo po pitanju Haaga, bilo bi krivo«, rekao je jedan francuski diplomat.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Palestinci pred građanskim ratom </p>
<p>Novi val nasilja ne samo da je umanjio šanse za formiranje koalicijske vlade nego je pokrenuo međupalestinski sukob </p>
<p>Spirala međupalestinskog nasilja u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali nastavljena je u mjestu Khan Younis ubojstvom Basima al Fare, suca civilnog suda, ali i pripadnika oružanog krila pokreta Hamas. Pretpostavlja se da je njegovo ubojstvo odgovor na zločin koji se dogodio 12. ovog mjeseca kada su nepoznati napadači ispred škole ubili trojicu maloljetnih sinova šefa palestinske obavještajne službe inače odanog predsjedniku Mahmoudu Abbasu i pokretu Fatah. </p>
<p>Napetost u Gazi raste iz sata u sat, a naoružani pripadnici Fataha i Hamasa okupljaju se u svojim stranačkim središtima zahtijevajući odlučan obračun sa protivničkom stranom. </p>
<p>Nasilje u međupalestinskim odnosima naraslo je nakon neuspjeha predsjednika Mahmouda Abbasa i premijera Ismaila Haniyeha da formiraju vladu nacionalnog jedinstva. Posljednji pokušaj propao je jer vladajući pokret Hamas koji ima većinu u palestinskom parlamentu nije pristao formalno priznati državu Izrael i odreći se terorističkih akcija. Istodobno međunarodna zajednica nastavlja s gospodarskom blokadom područja palestinske samouprave u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali što izaziva nove socijalne potrese u tom dijelu Srednjeg istoka.</p>
<p>Ubojstvo sinova šefa obavještajne službe i suca civilnog suda mogli bi biti fitilj koji će zapaliti dugotrajan međupalestinski sukob sa nesagledivim posljedicama. Palestinski premijer Ismail Haniyeh kritizirao je u srijedu razmještanje snaga sigurnosti odanih predsjedniku Mahmoudu Abbasu u Gazi i rekao da je rješenje za prestanak nasilja poštivanje pobjede koju je Hamas odnio na izborima. On je također rekao da vlada neće stajati besposleno nakon što su nepoznati napadači ubili suca i člana Hamasa u srijedu. </p>
<p>Inače, Arapska liga zasad ne pokazuje želju ni spremnost da se umiješa u rješavanje međupalestinskog sukoba, a međunarodna zajednica okrenuta je više problemima izraelsko-libanonskih odnosa nego stanjem na području Palestinske samouprave. Zbog napetog stanja u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali predsjednik Mahmoud Abbas otkazao je sve međunarodne susrete predviđene za ovaj tjedan pokušavajući tako spriječiti građanski rat u Gazi. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>EU traži izraelsko očitovanje o posjedovanju nuklearnog oružja</p>
<p>Sadašnja predsjedateljica Europske unije Finska pozvala je Izrael da se očituje oko navodnog posjedovanja nuklearnog oružja. Izraelski premijer Ehud Olmert podigao je veliku prašinu kad je u srijedu na njemačkoj TV postaji neizravno priznao da Izrael posjeduje nuklearno oružje. »Iran otvoreno, javno i jasno prijeti da će izbrisati Izrael sa zemlje. Možete li reći da su oni isti, kada teže nuklearnom naoružanju, kao Amerika, Francuska, Izrael, Rusija«, izjavio je izraelski premijer. </p>
<p>Finski ministar obrane Seppo Kaariainen, koji je navodno govorio u ime Europske unije, traži od Olmerta da pojasni što je točno mislio time reći. Uz to je napomenuo da će Europska unija pozorno pratiti kakve će reakcije izjava prouzročiti u regiji. »Nadam se da će se bez prekida nastaviti rješavanje međunarodne krize u Libanonu«, izjavio je finski ministar misleći na mirovne snage Ujedinjenih naroda koje su došle na jug Libanona nakon krvavih sukoba Izraela i Hezbollaha ovoga ljeta. </p>
<p>Predsjedavajući Europskom unijom Finska je već kritizirala Izrael, nazivajući njihove vojne operacije »neproporcionalnima«, a uz to je u ime Europske unije tražila trenutno prekidanje sukoba s Hezbollahom. Ipak, neke zemlje članice EU-a, poput Velike Britanije, Njemačke, Nizozemske i Češke, usprotivile su se takvom stavu i zauzele se više za Izrael. [R. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nova iračka strategija u siječnju </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush odgodio je objavu nove strategije u Iraku za početak idućeg mjeseca, a državna tajnica Condoleezza Rice je izjavila kako Bush treba uzeti dovoljno vremena da bi bio siguran u taj novi pristup koji će izložiti naciji. Bijela kuća je prvotno najavila kako bi predsjednik trebao prije Božića izložiti novi pristup rata u Iraku o kojem ovih dana obavlja najšire konzultacije. U sklopu tih konzultacija, Bush je u u srijedu u Bijeloj kući primio iračkog potpredsjednika Tarika al Hashemija, sunitskog političara iz vladajuće koalicije.Bush je nakon sastanka naglasio kako je »cilj SAD-a pomoći iračkoj vladi da se obračuna s ekstremistima i ubojicama, i podržati veliku većinu Iračana koji su razumni ljudi i žele mir«.</p>
<p>»Mi nemamo drugog izbora u Iraku nego postići uspjeh zajedničkim snagama s prijateljima, s predsjednikom Bushem i američkom administracijom«, rekao je Hashemi, dodajući kako su sada teška vremene za Iračane, ali da ima »svjetla na kraju tunela« te da je uz čvrstinu i odlučnost moguće uspjeti. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Bolest bez simptoma </p>
<p>Poznata nutricionistica dr. Marilyn Glenville u svojoj najnovijoj knjizi nudi odgovore na pitanja što se krije iza epidemije osteoporoze </p>
<p>Iz pera svjetski poznate spisateljice, dr. Marilyn Glenville na police hrvatskih knjižara, u izdanju Planetopije, ovih je dana došao još jedan zanimljiv naslov. Riječ je o knjizi »Osteoporoza-tiha epidemija«. Malo tko ne zna što je osteoporoza, a sama riječ doslovno znači šupljikave kosti. Osteoporozu se naziva tihom epidemijom, jer ne postoje simptomi koji bi upozoravali na bolest pa se često otkriva tek nakon frakture kosti. </p>
<p>Poznata nutricionistica dr. Marilyn Glenville u svojoj najnovijoj knjizi nudi odgovore na pitanja što se krije iza epidemije osteoporoze. Knjiga pruža niz savjeta koji kombiniraju prirodne alternative i konvencionalne tretmane u liječenju te bolesti. </p>
<p>Kako je na promociji knjige istaknuto, osteoporoza je uz pretilost i kardiovaskularne bolesti najčešći problem suvremenog društva i najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta pa ju nazivaju i epidemijom trećeg tisućljeća. </p>
<p>Glenville smatra da za razliku od pretpostavke da je osteoporoza opasna samo za starije žene, a katkada i muškarce, najviše su zapravo ugrožene današnje djevojčice od kojih mnoge do 25. godine neće dosegnuti vršnu koštanu gustoću zbog načina življenja. </p>
<p>Autorica dalje navodi da studije pokazuju kako ženama koje zadrže dobru koštanu gustoću do 50. godine, prijeti minimalna opasnost od prijeloma kuka poslije u životu, za razliku od onih koje već do 50. godine obole od osteoporoze i kojima poslije u životu prijeti 50 posto veća opasnost od prijeloma. </p>
<p>Marilyn Glenville vodeća je britanska nutricionistica koja je svoj rad posvetila uspostavljanju ženskoga zdravlja prehranom. Autorica je svjetskih bestselera kao što su »Zdrava prehrana za menopauzu«, »Povećajte svoju plodnost« i »Nove prirodne alternative hormonskom nadomjesnom liječenju« koje su prevedene i na hrvatski jezik. Članica je Kraljevskoga medicinskoga društva i Nutricionističkog društva. </p>
<p>Smatra da treba istaknuti važnost prevencije, a prava se prevencija postiže kombiniranjem prehrane i tjelovježbe. </p>
<p>Hranu koja će vam pomoći u prevenciji osteoporoze čine mahunarke (soja, leća, slanutak, azuki grah, grah mahunar i grašak), češnjak, celer, sjemenke, od lanenih, sezamovih i bućinih do makovih, te sjemenke kima i suncokreta. Slijede žitarice kao što su riža, zob, pšenica, ječam i raž, povrće osobito brokula, mrkva, rabarbara i krumpir, klice, poput alfalfa, te ljekovite biljke i začini poput cimeta, žalfije, crvene djeteline, hmelja, komorača i peršina. Ako već imate osteoporozu, najbolji lijek koji se trenutačno nudi na tržištu je stroncijev ranelat koji nema mnogo nuspojava i čini se da je pomaže postizanju veće gustoće kostiju po čemu je bolji od ostalih lijekova koji samo zaustavljaju gubitak koštane mase. </p>
<p>Zanimljivo je da je, prema postotku prijeloma kuka u usporedbi s unosom bjelančevina, Hrvatska u zavidnoj skupini s najmanjom opasnosti od prijeloma. To je pokazatelj relativno dobre prehrane u nas. Previše životinjskih bjelančevina, naime, povećava opasnost od prijeloma kuka dok se ona smanjuje većim unosom biljnih bjelančevina. </p>
<p>Glenville predlaže uzimanje kvalitetnih životinjskih bjelančevina poput ribe i jaja, te ograničavanje unosa mliječnih proizvoda posebno sira. Preporućuje pijenje organskog mlijeka koje sadrži više omega-3 masnih kiselina, potom konzumiranje žitarica poput prosa i kvinoje, te mahunarki i povrća. </p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Djeca znaju najbolje </p>
<p>Dok neki znanstvenici navijaju da se djeca i tinejdžeri bave dodatnim aktivnostima, drugi ih zato zovu novom vrstom evolucije</p>
<p>Kad neki tinejdžer osvoji prva mjesta u sportskim, informatičkim, glazbenim ili baletnim natjecanjima, radost uspjeha dijeli s prijateljima iz škole, sportskog društva ili tima s kojima korisno provodi vrijeme nakon nastave. Dakako da su u slavlje uključeni i roditelji, treneri, učitelji glazbe, baleta, informatike... No kad se postigne veći uspjeh na razini države ili izvan njenih granica, uz čestitke čuje se i kako su za zasluge djece i tinejdžera najzaslužniji roditelji i voditelji izvan školskih aktivnosti. Otud i zločeste primjedbe da pobjednici, zapravo, ostvaruju ambicije odraslih. To je potaknulo prigovore nekih psihologa, pedijatara i neuropsihijatara da su djeca pretrpana školskim obvezama i da im ne trebaju zahtjevne dodatne aktivnosti. Zbog nastave ionako su stalno pod stresom, koji je pojačan treninzima ili svladavanjem plesnih, glazbenih i drugih vještina. Pritom se pozivaju na tvrdnje Svjetske zdravstvene organizacije da sedam od deset adolescenata pati od stresa i u slobodno vrijeme. </p>
<p>Uzimajući to u obzir i različite stavove o djeci pod pritiskom dodatnih obveza, američka psihologinja Alexandra Robbin napisala je knjigu »Pod pritiskom« (»The Overachievers«) i zaključila da su se osnovci i srednjoškolci pretvorili u novu ljudsku vrstu, odnosno starmale evolucije. Preopterećeni su školskim i izvan školskim obvezama, pa žive stalno u stresu uzrokovanim bojazni od neuspjeha. Zbog toga većina više nije u stanju samostalno donositi odluke, a to je potaknulo autoricu da se zapita mogu li se djeca zaštiti ako nakon nastave sjede kod kuće i po cijenu dosađivanja. Odgovor je ponudio Joseph Mahoney, psiholog sa sveučilišta Yalea, podsjećajući kako nije izveden pokus kojim bi se dokazalo da je izvanškolskim aktivnostima ugrožena djetetova individualnost. Zato je anketirao 2123 djece i tinejdžera od pet do 18 godina, te zaključio da djeca i mladi koji se bave dodatnim aktivnostima rjeđe posežu za cigaretom i drogom. No sve da ih natjecateljski nastrojeni roditelji posebno potiču, ipak i u slučaju neuspjeha ta djeca neće biti manje kreativna ili osjetljiva. Zahvaljujući petosatnim tjednim vježbama, postaju u sebe sigurniji i povezaniji s roditeljima i prijateljima. </p>
<p>Ipak to ne znači da nema ambicioznih roditelja koji djeci nameću brdo obveza, te ih tako prisiljavaju na nešto čime se ne žele baviti. Pritom se stariji opravdavaju da je to način da se mladima osigura bolja budućnost. No nezadovoljna djeca pate od depresije, ali ne više od drugih vršnjaka. Tvrdi to znanstvenica Suniya Luthar sa sveučilišta Columbia, te dodaje da psihičke probleme ne uzrokuje samo strah od neuspjeha. Time se pridružila kolegama koji smatraju da pet do deset sati tjedne izvanškolske aktivnosti djeci nije teret, jer ionako većina za to vrijeme ne skida pogled s malog ekrana, računala ili se dosađuje. Dakako da je učenje na redu poslije, uglavnom u vrijeme kad uče i djeca koja se bave izvanškolskim aktivnostima.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Limun pokraj naslonjača</p>
<p>Ako je posađena u cvjetnoj posudi i uzgaja se u sobi ili hodniku, tu biljku i tijekom zime ispune cvjetovi i plodovi </p>
<p>Limun je suptropska biljka kojoj lišće ne opada u jesen, nego se staro tijekom godine zamjenjuje novim. Ako ga uzgajate u stanu nužno je voditi računa da do smjene listova ne dođe tijekom zimskih mjeseci, jer o njihovoj brojnosti i kakvoći ovisi hoće li limun procvjetati i poslije se cvjetovi zamijeniti žutim plodovima. Ako je posađen u odgovarajućim cvjetnim posudama može narasti do dva metra u vis i toliko se razgranati u širinu. To nekim uzgajivačima stvara problem, pa mu obrezivanjem grana mogu prema želji odrediti mjere. Upravo je to jedna od prednosti te sobne biljke u odnosu prema drugima. No najvećom se smatra isparavanje tvari fitocida koje imaju antibakterijski učinak i dezinficiraju zrak u prostoriji gdje se limun uzgaja.</p>
<p>Da bi tijekom zime lijepo napredovao, treba ga držati u svijetlim prostorijama i na sobnoj temperaturi od dva do deset stupnjeva Celzijevih. Zato su idealna mjesta hodnici i prostorije koje se previše ne griju, jer je to vrijeme kad limun ne raste nego se »odmara«. Ipak se to može dogoditi ako se biljka drži u zagrijanu prostoru, pa u tom slučaju uzgajivače iznenade procvali bijeli cvjetovi opojna mirisa. U tom slučaju limun treba češće zalijevati vodom ugrijanom od 17 do 20 stupnjeva Celzijevih i češće od preporučena rasporeda svakih 20 dana. Budući da je limunu za rast i razvoj važna vlažnost zraka, nužno ga je dodatno vlažiti u prostoriji s centralnim grijanjem. Ako se o toj vrsti agruma brinete pridržavajući se pravila, tada može krasiti dom do 20 godina. Uz to ga početkom proljeća svake treće ili četvrte godine treba presaditi u višu i širu cvjetnu posudu, čije se dno ispuni sa četiri centimetra drenažnog sloja šljunka. Potom se posuda do vrha ispuni mješavinom treseta i komposta s dodatkom malo pijeska. Tijekom vegetacije u vodu za zalijevanje još je obvezno dodati tekuće umjetno gnojivo. </p>
<p>M. Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ladicom lopovu prikliještila ruku</p>
<p>Supermarket »Roto« u mjesec dana dva puta na meti pljačkaša</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U utorak, nekoliko minuta prije 21 sat, u supermarket »Roto« koji se nalazi u Frudovoj ulici, u novozagrebačkom naselju Siget, upao je pljačkaš maskiran fantomkom i prijeteći pištoljem zatražio je od djelatnice, Dragice K. (38) da mu preda novac. No ona je odbila otvoriti blagajnu, pa se lopov morao sam pomučiti s otvaranjem kase.</p>
<p> Kada je gurnuo ruku kako bi zgrabio što više novca, Dragica K. je nogom udarila u ladicu s novcem, namjeravajući je ponovno zatvori. Ovaj hrabri čin toliko je ga razljutio, da je zaposlenicu udario pištoljem u glavu, vjerujući da će sada konačno shvatiti da s njim »nema šale«. No tada je za lopova sve krenulo nizbrdo. Dvoje zaposlenika koji su bili u prodavaonici čuli su komešanje i galamu oko blagajne pa su dotrčali da bi vidjeli što se događa. Sada već iznenađen i vjerojatno uplašen razbojnik uperio je pištolj u svo troje zaposlenika. Očito je da mu je i ono malo savjesti proradilo pa nije upotrijebio oružje, već je dao petama vjetra, ostavši kratkih rukava. O svemu je odmah obaviještena policija, a ekipa hitne pomoći pružila je na mjestu događaja liječničku pomoć lakše ozlijeđenoj Dragici K. </p>
<p>O nemilom događaju, ali i o hrabrosti zaposlenika »Roto« supermarketa, razgovarali smo s voditeljicom marketinga Anom Supić, koja nam je rekla: »Ovo je već druga pljačka koju su djelatnici poslovnice u Frudovoj sami spriječili, a u oba slučaja nisi prošli bez ozljeda. </p>
<p>Dragica K. vrijedna je djelatnica, a njezin rad uvijek je ocjenjivan najvišom ocjenom. Trenutno se nalazi na odmoru, a poduzeće neće zaboraviti sve svoje djelatnike koji su pokazali hrabrost u oba slučaja pokušaja pljačke. Doznali smo da su cijeli događaj snimile nadzorne video kamere, a snimke je izuzela policija radi identifikacije počinitelja i daljnje potrage. </p>
<p>Podsjećamo, otprilike prije mjesec dana dvoje zaposlenika spriječilo je krađu nekoliko paketića žvakaćih guma. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pronađeno pet od 18 ukradenih ikona</p>
<p>KNIN</p>
<p> - Policija je pronašla pet od ukupno 18 ukradenih ikona (tempera u drvu) iz pravoslavne crkve svetog Nikole u mjestu Bezbradice u općini Kistanje koje su ukradene prije četiri godine. O pronalasku ovih vrijednih svetačkih slika koje potječu iz 18. stoljeća, a rad su nepoznatog autora, na konferenciji za novinare održanoj u Kninu govorili su načelnik PU šibensko-kninske Branko Peran, zatim Ivica Kostanić, predstojnik načelnikova ureda, te kninski pravoslavni svećenik Vladimir Vukosavljević, koji je rekao da je ta krađa velika sramota za prezime onoga koji ju je počinio i ostale osobe koje su mu pomagale u sakrivanju blaga. </p>
<p>Kriminalističkom obradom, koja je trajala dulje vrijeme, utvrđeno je da je M.A., inače 41-godišnji državljanin Hrvatske iz Zagreba, nastanjen u mjestu Puljani, nedaleko od Oklaja u općini Promina, počinio tu tešku krađu crkvenog umjetničkog blaga 27. ožujka 2002., tako da je polugom razbio ulazna vrata u crkvu i iz nje odnio crkveno blago, odnosno 18 ikona različitih dimenzija. Sve do početka ove godine on se uspješno sakrivao, a onda mu je policija ušla u trag i kod njegova pomagača J.P. iz Lukara pronašla jednu ikonu. Još četiri umjetnička djela ovih su dana pronađena na području Zagreba, točnije kod počiniteljeve rodbine. </p>
<p>Policija je protiv počinitelja kaznenog djela teške krađe crkvenih slika koji se nalazi u pritvoru podnijela kaznenu prijavu, a kaznene prijave podnesene su i protiv još dvije osobe koje su mu pomagale u sakrivanju ikona ili mu pomagale u krađi. </p>
<p>Neslužbeno saznajemo da M.A. koji je, inače na metadonskoj terapiji, poriče da je počinio to kazneno djelo. [J. Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Posuđivao im auto ne sluteći da idu u pljačku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija uhitila je Krunoslava G. (25) i Miodraga J. (26) za koje se osnovano sumnja da su zajedno s 26-godišnjakom, koji je još uvijek u bijegu, opljačkali benzinsku postaju Ine u Planinskoj ulici, Europetrola u Branimirovoj ulici te su pokušali opljačkati benzinsku postaju Dezel, u Branimirovoj ulici. Za Miodragom J. Županijski sud u Slavonskom Brodu raspisao je i tjeralicu s mjerom »uhititi« radi pljačke benzinske postaje u Novoj Gradiški. koju je počinio u svibnju ove godine, a tada je pucao na policajce koji su ga pokušali uloviti. </p>
<p>Pljačkaški trojac je za svoje »akcije« posuđivao »citroën C4« od znanca, a kriminalističkom obradom utvrđeno je da vlasnik nije znao za što je posuđivao svoj automobil. Naime, prije svake pljačke, netko od lopova ukrao bi registarske pločice i zamijenio ih na posuđenom automobilu, kako im se ne bi moglo lako ući u trag.</p>
<p> U svim pljačkama koristili su istu tehniku, jedan bi ostajao u autu, a dvojica maskiranih ulazili bi u prodajne prostore benzinskih postaja i uz prijetnju pištoljima otimali novac. U svim pljačkama uspjeli su se okoristiti za ukupno 53 tisuće kuna. Nakon kriminalističke obrade Krunoslav G. odveden je u Istražni centra zagrebačkog Županijskog suda, dok će Miodrag J. biti prepraćen u požeški zatvor. Za trećim 26-godišnjim razbojnikom nastavlja se potraga te je za njim raspisana tjeralica s mjerom »uhititi«. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Opljačkali direktora »Bayer Pharme«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Generalni direktor poznatog svjetskog proizvođača lijekova Bayer Pharme, za područje Hrvatske i Slovenije, Frank Schoning, okraden je u noći na utorak u Hotelu Sheraton, dok je gostovao na seminaru. Nepoznati provalnici su obili vrata njegove hotelske sobe, te iz nje otuđili prijenosno računalo, dvije džepne memorijske kartice, električni aparat za brijanje, te bočicu after shavea, oštetivši direktora za oko 18.000 kuna. Iako policija o događaju u Sheratonu nije izvijestila na redovitoj konferenciji za novinare, iz PU zagrebačke su na naš upit potvrdili da je u to vrijeme u Sheratonu okraden njemački državljanin.</p>
<p>Iz hrvatske podružnice Bayer Pharme d.o.o. nisu željeli komentirati događaj. »Ne znano za to i ne želimo komentirati«, rekla nam je Jurja-Ivana Čakalo, voditeljica područne prodaje Bayer Pharme za Hrvatsku. [M.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zbog cure se sukobili mladi Hrvati i Srbi</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Do verbalnog, a potom i fizičkoga sukoba između dviju skupina uglavnom maloljetnih osoba hrvatske i srpske nacionalnosti došlo je u utorak oko 17,30 sati u holu treće srednje škole u Vukovaru, potvrdila je PU vukovarsko-srijemska. Prema riječima policijskoga glasnogovornika Miroslava Janića, do sukoba između skupina došlo je zbog djevojke te time policija isključuje da je nacionalno motiviran.</p>
<p> Do sukoba, neslužbeno se doznaje, došlo je kada je skupina od četvorice mlađih osoba koje ne pohađaju Treću srednju školu ušla u školu i sukobila se s drugom skupinom od pet, šest učenika te škole. Akteri tučnjave su se međusobno častili psovkama u kojem su upotrebljavani i izrazi »četnički« i »ustaški«, osim ruku i nogu, u tučnjavi je upotrijebljena i palica, a u jednom trenutku jedan od mladića koji je došao u školu izvukao je nož i stavio ga pod grlo jednom od sudionika tučnjave koji pohađaju tu školu.</p>
<p> Sve je, srećom, završilo bez težih posljedica, a policiju su o tučnjavi izvijestili učitelji. »S obzirom da je riječ uglavnom o maloljetnim osobama, policija još nije završila sve radnje koje bi potpuno rasvijetlile događaj«, rekao je glasnogovornik. Neslužbeno se doznaje da među sudionicima tučnjave ipak ima i punoljetnih osoba. [Goran Čorkalo]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>HEP najavio ulaganja od 11 milijardi kuna</p>
<p>Ta ulaganja bit će prvi dio desetogodišnjeg ciklusa izgradnje novih elektrana ukupne snage 1200 megavata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako bi osigurali dovoljno struje za sve veću potrošnju, Hrvatska elektroprivreda planira u sljedeće četiri godine u gradnju novih elektrana i drugih dijelova elektroenergetskog sustava uložiti više od 11 milijardi kuna.</p>
<p>Najavio je to u srijedu predsjednik Uprave Ivan Mravak na tradicionalnom predblagdanskom susretu s kupcima i poslovnim partnerima. </p>
<p>Ta ulaganja bit će prvi dio desetogodišnjeg ciklusa izgradnje novih elektrana ukupne snage 1200 megavata, što predstavlja više od 25 posto njihovih postojećih proizvodnih kapaciteta.</p>
<p>Taj veliki investicijski ciklus započeo je pripremama za gradnju novog bloka u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani i nedavnim početkom gradnje hidroelektrane Lešće, prve nove hidroelektrane u samostalnoj Hrvatskoj. To je, prema Mravkovim riječima, bio najznačajniji događaj za HEP u ovoj godini.</p>
<p>Zbog očekivanog rasta potrošnje od oko tri posto godišnje najavio je gradnju novih blokova na lokacijama postojećih termoelektrana u Sisku, Osijeku i Plominu. HEP će postati i jedan od vodećih investitora u elektrane koje koriste obnovljive izvore energije: vjetar, geotermalnu energiju, biomasu i male hidroelektrane. Stoga su nedavno osnovali i tvrtku kćer HEP - Obnovljivi izvori energije.</p>
<p>Među najvažnijim poslovima u 2006. Mravak je izdvojio pripreme za uključivanje HEP-a u međunarodni Adria LNG konzorcij, što će im osigurati dodatne velike količine plina za nove termoelektrane, ali i povećati energetsku neovisnost Hrvatske. Tu spada i izdavanje korporativnih obveznica u vrijednosti 500 milijuna kuna. »Interes za njih bio je tri puta veći od ponude, što potvrđuje vrijednost, ali i dobro vođenje tvrtke«, rekao je Mravak.</p>
<p>Istaknuo je i aktivnosti na povratu ulaganja u elektrane u drugim dijelovima bivše Jugoslavije kao i pripreme za joint venture projekte u jugoistočnoj Europi.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Hrvatska elektroprivreda će, nakon rekordnih dobiti ostvarenih u 2004. i 2005., ovu godinu također završiti sa značajnom dobiti, gotovo na razini prethodne. »Učinit ćemo sve, s naglaskom na smanjenje troškova poslovanja, da HEP i u 2007. posluje uspješno«, najavio je Mravak.</p>
<p>Na kraju svečanosti Caritasu je predana HEP-ova donacija od 300.000 kuna.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Gospodarstvu odobreno 3,2 milijarde kuna kredita</p>
<p>HBOR je pružio snažnu potporu izvoznicima i malim i srednjim poduzetnicima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska banka za obnovu i razvitak u prvih je jedanaest mjeseci ove godine odobrila 3,2 milijarde kuna kredita hrvatskom gospodarstvu. »Poseban naglasak stavljen je na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva,18 posto ukupno odobrenih sredstava, a čak 55 posto odnosi se na kreditiranje izvoznih projekata«, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.</p>
<p>Najviše interesa iskazano je za programe namijenjene poljoprivrednom sektoru, u kojem je za podizanje dugogodišnjih nasada odobreno 31 milijun kuna, dok je za poticanje govedarske proizvodnje odobreno 135 milijuna kuna kredita. Tim su kreditima podignuta 125 hektara voćnjaka i 85 hektara vinograda, što je povećanje od 135 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.</p>
<p>Udio HBOR-ovih kredita u BDP-u županija iznosio je u prosjeku 1,78 posto, no ohrabruje podatak da je najviše uloženo u ratom stradale županije - Zadarsku, Vukovarsko- srijemsku i Sisačko-moslavačku.</p>
<p>Iz HBOR-a su najavili kako su 23 kreditna programa namijenjena izvozu, malom i srednjem poduzetništvu, infrastrukturnim projektima i velikim gospodarskim subjektima uspješno provedeni uz godišnje kamatne stope od dva do šest posto, a prema Kovačevljevim riječima, te se kamatne stope ne bi trebale mijenjati niti u idućoj godini. Za godinu koja slijedi najavljeno je daljnje poticanje daljnjeg jačanja izvoza, zatim izravnih stranih ulaganja, ravnomjerniji regionalni razvitak, mikrokreditiranje, zaštita okoliša i energetike, jačanje infrastrukture te korištenje sredstava iz europskih fondova.</p>
<p>Hrvatska banka za obnovu i razvitak prije nekoliko dana zaključila je kreditne uvjete s konzorcijem banaka za kredit od 70 milijuna eura namijenjenih financiranju svih programa kreditiranja, s najboljom dosad postignutom cijenom zaduženja.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ponovno upitna prodaja Energopetrola Ini i Molu</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Prodaja sarajevske naftne tvrtke Energopetrol konzorciju Ina-Mol dovedena je u pitanje zbog probijanja rokova definiranih ranije potpisanim ugovorom, prenosi u srijedu sarajevsko Oslobođenje. Prema navodima toga lista, Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH, sukladno važećem zakonu, morala bi do 20. prosinca proglasiti dokapitalizaciju Energopetrola uspjelom ili propalom. Ina i Mol, međutim, do sada nisu uspjeli preuzeti upravljanje Energopetrolom, niti su počeli ispunjavati obveze preuzete ugovorom o kupoprodaji, jer čekaju odluku Konkurencijskog vijeća BiH o tome hoće li sarajevska naftna tvrtka s novim vlasnicima imati monopolistički položaj na tržištu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Srbija će ipak potpisati Sporazum o CEFTA-i </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Srbija će 19. prosinca u Bukureštu potpisati Sporazum o srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA), iako je iz Hrvatske u utorak stigao odgovor kojim se odbijaju novi srbijanski prijedlozi glede uvoza cigareta, izjavio je državni tajnik srbijanskog ministarstva za ekonomske odnose s inozemstvom Vlatko Sekulović. Prijedlozi su se odnosili na smanjenje opterećenja na uvoz. »Ako postoji pozitivna reakcija na taj prijedlog ostalih partnera u regiji bit će dobro, a ako ne, postoje dvije alternative - ili uspostava jednoobraznih sustava koji reguliraju visinu opterećenja na cigarete u smislu akciza ili da svaka zemlja zaštiti domaće tržište, što bi značilo da ostajemo na istim pozicijama, do ulaska u EU«, objasnio je.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Cijena barela nafte past će ispod 53 dolara</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Visoke cijene nafte vjerojatno će se spustiti na 56 dolara u 2007. te dodatno oslabjeti u godini kasnije ispod 53 dolara obzirom da se isporuke povećavaju, a rast potražnje usporava, priopćeno je u srijedu iz Svjetske banke.</p>
<p>Kako je objavila Svjetska banka u svojim godišnjim Globalnim gospodarskim izgledima, najviša ikad zabilježena cijena nafte na američkom tržištu od 78,4 dolara po barelu, dosegnuta u srpnju, oslabila je rast potražnje za naftom unatoč ubrzanju aktivnosti u svjetskom gospodarstvu.</p>
<p>»Promatrano u srednjem roku, ograničeni viškovi kapaciteta i snažan globalni gospodarski rast ukazuju na nastavak promjenjivosti cijena nafte«, navodi Svjetska banka u tom izvješću.</p>
<p>»Temeljna je pretpostavka, s obzirom na gospodarsko usklađivanje kojem trenutno svjedočimo, da postoji tendencija da se cijene nafte kreću u dužem periodu na oko 40 dolara za barel«, kazao je ekonomist Svjetske banke Hans Timmer .</p>
<p>Svjetska banka objavila je da će ulaganja koja se trenutačno provode u cilju povećanja proizvodnje vjerojatno proširiti svjetske proizvodne kapacitete za oko 15 milijuna barela dnevno do 2010. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Počela isplata druge rate duga umirovljenicima</p>
<p>»Diljem Hrvatske, svima koji su se opredijelili za ovakav način isplate, uplatili smo milijardu i 200 milijuna kuna«, naglasio je Sanader</p>
<p>Otplatu druge rata duga umirovljenicima počeo je u srijedu sam premijer Ivo Sanader, uručujući četvorici umirovljenika u karlovačkom Dnevnom boravku za starije osobe smještenom u Crvenom križu priznanice o uplati druge rate obeštećenja na njihove račune. Dočekan burnim pljeskom, obećao im je i isplatu božićnica prije Božića. U pratnji potpredsjednice Vlade i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor, ministara financija i gospodarstva Ivana Šukera i Branka Vukelića, te potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, premijer im je uručio i simbolične darove, obećavši da će Vlada odluku o vraćanju duga ispoštovati do kraja.</p>
<p>Prvu ratu vraćanja duga u lipnju ove godine premijer je sa suradnicima obilježio u jednom zagrebačkom domu umirovljenika. Ovaj put odlučili su posjetiti starije u neposrednoj blizini Zagreba. »Ovo je druga rata, ići će i treća i četvrta dogodine za to ćemo novac osigurati. Neki nisu vjerovali da će Vlada to obećanje ispuniti. Ovom prilikom zahvaljujem svima koji su vjerovali u nas«, rekao je premijer. Osvrnuo se višegodišnje priče o dugu umirovljenicima, koja traje još od 1993., te odluku Ustavnog suda o povratu duga, premijer je podsjetio da je Vlada tu odluku prihvatila svjesna da mora pronaći sredstva jer su to časni ljudi koji su odradili svoj vijek i država im se treba revanširati. »Danas ćemo diljem Hrvatske svima koji su se opredijelili za ovakav način isplate uplatiti milijardu i 200 milijuna kuna«, rekao je premijer Sanader, dodajući da se većina, čak 73 posto umirovljeničke populacije odlučila za ovakav model obeštećenja.</p>
<p>Čestitao im je Božić i Novu godinu u svoje osobno i Vladino ime. Ispred umirovljenika kojima je uručio priznanice, premijeru i njegovim suradnicima nadolazeće blagdane čestitao je umirovljenik Viktor Šmid.</p>
<p>Premijer nije zaboravio spomenuti ni HSU, Vladina koalicijskog partnera, priznavši i njima javno zasluge za povrat umirovljeničkog duga. Umirovljenici su premijera nastojali upoznati sa svojim životnim i radnim stažem, svatko se imao želju požaliti na mirovinu i reći u što će utrošiti novac dobiven povratom duga. </p>
<p>Uvijek se raduju posjetima u svom Dnevnom boravku za starije, no ovaj put premijera su dočekivali još od jutarnji sati iako se znalo da dolazi tek oko podne. Zajedničke fotografije s premijerom i njegovim suradnicima rado će, kažu, odložiti u obiteljske albume jer za njih je to »velik dan kad su dobili povrat duga koji su zasluženo odrađivali 30 i više godina i bili nepravedno zakinuti«. </p>
<p>Novac za 292.158 umirovljenika</p>
<p>U srijedu je počela isplata druge rate obeštećenja u svim poslovnicama banaka i na svim poštanskim šalterima, za umirovljenike koji su izabrali brži model isplate. Oni su izabrali isplatu polovice pripadajućeg duga u četiri rate koje će biti isplaćene tijekom dvije godine, a prvu ratu obeštećenja dobili su u lipnju ove godine. To pravo ukupno ima 292.158 umirovljenika, za što je država morala izdvojiti oko 1,2 milijarde kuna. Većih gužvi u poslovnicama Hrvatske poštanske banke nije bilo, kažu u HPB investu, jer je HPB produljio radno vrijeme poslovnica. Od 13. do 16. prosinca sve poslovnice HPB-a bit će otvorene radnim danom od 7 do 20 sati, te subotom od 7 do 14 sati, a umirovljenike treba podsjetiti da novac - ne moraju podići odmah. To mogu učiniti i sljedećih tjedana, jer ih novac čeka na računu koji su prijavili HPB investu još u lipnju. Umirovljenici koji su se odlučili na isplatu obeštećenja putem uputničkog naloga već su u utorak počeli dobivati uputnice na kućnu adresu, s kojima svoj novac mogu podići u svim poštanskim uredima. S uputničkim nalogom koji ovih dana stigne na adresu isplata moguća do 31. siječnja 2007. U HPB Investu pozivaju umirovljenike koji dosad nisu dostavili nikakve podatke da se jave što prije. Prijava podataka i sve informacije mogu se dobiti u kontakt centru HPB Investa, na besplatnom broju 0800 8005, od 7 do 24 sata. Za pozive iz inozemstva broj je 00 385 1 661 02 25. Inače, u ponedjeljak, 11. prosinca, počela je isplata mirovina, a od 18. prosinca počinje i isplata božićnica, koje će umirovljenici ove godine dobiti po prvi puta. Iznos božćnice ovisi o visini mirovine, a kreće se od 100 do 350 kuna. </p>
<p>Miroslava Rožanković/M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vlada danas o ZERP-u</p>
<p>»Bilo bi dobro da se konsenzus postigne, no ako ga ne bude Vlada će ići sa svojim prijedlogom koji ipak podržava većina stranaka«, poručio je premijer</p>
<p>Premijer Ivo Sanader rekao je u srijedu u Karlovcu da će u četvrtak na sjednici Vlade biti donesene dvije odluke: o primjeni ZERP-a te izmjeni Zakona o prelasku državne granice, pri čemu će se već u srijedu uvesti i nediskriminirajuće pravilo za hrvatske ribare. Oni će u ZERP-u prelaziti bez putovnice i ikakve kontrole u okviru 36 sati, najavio je Sanader. Napomenuo je kako će nastojati da se te Vladine odluke u Saboru usvoje već ovog tjedna. </p>
<p>Dodao je kako očekuje da se o ZERP-u postigne politički konsenzus. »Bilo bi dobro da se on postigne, no ako ga ne bude, Vlada će ići sa svojim prijedlogom koji ipak podržava većina stranaka«, poručio je premijer u srijedu nakon obilaska Dnevnog boravka za starije osobe u Karlovcu.</p>
<p>Odbacio je prigovore SDP-a i HSP-a kako odgoda primjene ZERP-a znači i odgodu rješenja problema. »Nema odgađanja rješenja problema. Naš prijedlog jasno predviđa datum kada počinje primjena ZERP-a za sve. To nije odgoda, nego precizan i točan datum koji će se provoditi bez odgode i oko kojeg nema rasprave«, rezolutno je ustvrdio predsjednik Vlade. Zahtjeve SDP-a i HSS-a da se ZERP počne primjenjivati odmah, Sanader smatra neodgovornim i svim predstavnicima stranaka poručuje da »budu odgovorni u ovom trenutku« i da zajednički s Vladom nađu rješenje. Većinsku podršku stranaka ima, stoga ga ne zabrinjava izostanak potpore SDP-a i HSS-a. »Iz redova oporbe smo već dobili suglasnost HNS-a, IDS-a, PGS-a. Iz redova parlamentarne većine imamo podršku HSLS-a, HSU-a i manjina. Prema tome, imamo većinu i ići ćemo s Vladinim prijedlogom koji je podržao i predsjednik Mesić«, rekao je Sanader dodajući da razloga za nervozu - nema.</p>
<p>Premijer je prokomentirao i izjavu Ivice Račana, čelnika SDP-a, da Vladin prijedlog zapravo znači prebacivanje »vrućeg krumpira« nekoj drugoj, novoj vladi. »To nema veze ni s kakvim smislom. Ako Sabor donese odluku da se od određenog datuma primjenjuje ZERP, onda je to definitivna odluka i on će se primjenjivati na sve, dakle i na članice EU-a«. </p>
<p>U očekivanju očitovanja opozicijskih stranaka u Banskim dvorima u srijedu je održan sastanak s ribarima i sa stručnom radnom skupinom koju je Vlada imenovala prošlog tjedna. Resorna ministarstva i komisija u stalnom su kontaktu sa zemljama članicama EU-a, a premijer uoči donošenja odluke o ZERP-u poručuje: »Vladina odluka neće naštetiti Hrvatskoj i bit će korisna za hrvatske interese«.</p>
<p>Vjerujem u široki konsenzus </p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je u srijedu kako vjeruje da će u ipak doći do širokog političkog konsenzusa o Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu. »Moramo razlučiti pitanja koja se tiču ribolovne zone i ona koja se odnose na ekologiju. Mislim da će u tom smislu doći do hrvatskog konsenzusa, ali i do dogovora s Europskom komisijom i drugima koji su zainteresirani«, rekao je Mesić tijekom svog boravka u Velikoj Gorici. Dodao je kako to govori jer bi bez dogovora, jednostrana odluka vjerojatno uključivala i posljedice. »Uvjeren sam u ozbiljnost svih aktera koji u tome sudjeluju i zato vjerujem da ćemo doći do konsenzusa o ZERP-u«, zaključio je Predsjednik. </p>
<p>Miroslava Rožanković/M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HNS podržava Vladu</p>
<p>Uvjet HNS-a su ukidanje diskriminacije za ribare i osiguranje sredstava za provođenje ZERP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tri političke stranke u srijedu su iznijele svoje stavove o primjeni ZERP-a za članice EU-a i Vladina prijedloga da primjena počne 1. siječnja 2008. Predsjednik SDP-a Ivica Račan kazao je da SDP ima čvrst stav da se ekološki dio ZERP-a počne primjenjivati odmah, a ribolovni od 1. srpnja 2007. Vladin prijedlog nazvao je neprihvatljivim, ustvrdivši da je problem o ZERP-u nastao za mandata sadašnje vlasti i da tijekom tog mandata mora biti i riješen. </p>
<p>»Odgađanje rješenja problema za nakon izbora sliči na petljanje. Ako će izbori biti u redovitom roku, krajem 2007., lako je moguće da 1. siječnja 2008. nećemo imati formiranu vlast i tko će onda poduzimati radnje potrebne za primjenu ZERP-a«, rekao je Račan. Istaknuo je da SDP vodi računa o nacionalnim interesima, i kad je riječ o ulasku Hrvatske u EU i zaštiti njezinih interesa u ekološkoj i ribolovnoj zaštiti Jadrana. Sličan stav ima i HSS, koji inzistira da se ZERP aktivira šest mjeseci prije izbora kako to ne bi bilo predizborno pitanje.</p>
<p>Podršku Vladinom prijedlogu dao je HNS, čiji uvjeti su ukidanje diskriminacije za hrvatske ribare i osiguranje financijskih sredstava potrebnih za provođenje ZERP-a, primjerice za povećanje ribarske flote i gradnje ribarskih luka i veletržnica. Čelnica stranke Vesna Pusić kazala je da je 1. siječnja 2008. prihvatljiv datum do kada bi se stvorili uvjeti za primjenu ZERP-a i istaknula da su oba cilja, i ulazak u EU i zaštita Jadrana, jednako važna. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pogoršano Glavaševo zdravstveno stanje </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Psihičko zdravlje Branimira Glavaša u srijedu prije podne naglo se pogoršalo, a uzrok je, utvrđeno je pregledom, sadržaj sudskog pismena dostavljena mu prije podne, što je u njega izazvalo akutan poremećaj psihičkog zdravlja - izvijestio je popodne prof. dr. Aleksadar Včev, predstojnik Stručnoga liječničkog konzilija Branimira Glavaša u osječkom KB-u. Kako se doznaje od Glavaševih odvjetnika, riječ je o rješenju Izvanraspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda, koje mu je 11. prosinca ukinulo odluku o privremenom prekidu istrage i puštanju iz pritvora. Dr. Včev je izvijestio da je Glavaš - otkako mu je dostavljen sudski spis - odbija primati intravenoznu hranu i terapiju te je prestao uzimati tekućinu i hranu na usta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kvote neće ugroziti domaću industriju </p>
<p>Hrvatska je u pregovorima o kvotama s Europskom komisijom postigla dobru poziciju, rekao je ministar Petar Čobanković</p>
<p>Vrlo polemično zastupnici su u srijedu raspravljali o Protokolu o izmjenama SSP-a kojim se uvode carinske kvote za izvoz šećera iz Hrvatske u EU. Umjesto neograničene količine šećera, Hrvatska bi tako ubuduće u EU mogla izvoziti najviše 180.000 tona šećera na godinu, a prema riječima ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, razlog za uvođenje kvota je reforma tržišta šećera u Uniji. </p>
<p>Poručio je da kvote ničim neće ugroziti domaću industriju šećera, jer je Hrvatska u pregovorima s Europskom komisijom postigla dobru poziciju. »Inzistirali smo da kvota ne može biti manja od dosadašnje razine i to je ušlo u Protokol, pa je ugovorena kvota znatno veća od prosječne godišnje količine izvezenog šećera, koja je bila ispod 120.000 tona«, rekao je Čobanković. Ustvrdio je i da su proizvođači šećera i šećerne repe iskazali zadovoljstvo sporazumom te da nijedan dio industrije šećera neće biti ugrožen. </p>
<p>Oporba se nije složila s tom tvrdnjom i isticala da za Hrvatsku nije važeća Unijina strategija reforme tržišta šećera te da izvoz bez kvota treba vrijediti do 2009. Tonči Tadić (HSP) rekao je da će Hrvatska ove godine izvesti 220 tisuća tona šećera i da će šećerne ubuduće imati milijunske štete. Ministar je odgovorio da je u prvih deset mjeseci 2006. Hrvatska uvezla 308.000 tona šećera, a izvezla 166.000 te da je Protokol dobar, jer šećerane više neće na domaćem tržištu imati nelojalnu konkurenciju. </p>
<p>U drugom čitanju raspravljen je prijedlog Zakona o financiranju političkih stranka, nezavisnih lista i kandidata u kojem su, u odnosu na prvo čitanje, detaljnije razrađene odredbe o financiranju nezavisnih lista i kandidata, te odredbe o radu stranačkih volontera. </p>
<p>Marijan LipovacSilvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dobrobit djece ispred interesa profita</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Svako je pirotehničko sredstvo u dječjim rukama opasno. Pozivam prodavače da djeca budu iznad profita i neka razmisle što čine. Roditeljima kao najodgovornijima poručujem da kroz cijelu godinu paze i da pirotehniku drže podalje od djece. Policiju i inspekciju pozivam na promptno reagiranje u takvim situacijama«, istaknula je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić u srijedu u ravnateljstvu policije tijekom konferencije za novinare u povodu akcije »Mir i dobro - Izbjegnimo neželjene posljedice«, koja će se provoditi od 15. prosinca ove do 8. siječnja 2007. Zamjenik ravnatelja policije Jakob Bukvić istaknuo je da živote odnose automobili i pozivao građane na izbjegavanje drastičnih brzina, ističući da je upravo ljudski faktor najčešći uzrok teških prometnih nesreća, a posebno u blagdanske dane. Načelnik Uprave policije Marko Rašić istaknuo je kako će policija tijekom akcije provoditi niz preventivnih i represivnih mjera kako bi stanje sigurnosti diglo na višu razinu. [M. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Osigurano 90 milijuna </p>
<p>Bolnice bi iz proračuna šest mjeseci financirale dva profila srednje stručne spreme</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U proračunu za iduću godinu osigurano je 90 milijuna kuna za financiranje pripravničkog staža zdravstvenih radnika, istaknuo je u srijedu na konferenciji za novinare ministar zdravstva Neven Ljubičić. Tim stručnjaka iz njegova ministarstva i HZZO-a izradio je Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na staž. Pravilnikom je predviđeno financiranje jednogodišnjeg pripravničkog staža za visoku i višu stručnu spremu, te pola pripravničkog staža u trajanju od šest mjeseci za srednju stručnu spremu svih zdravstvenih profila. Te bi osobe preostalih šest mjeseci trebale volontirati. Ideja je da bolnice iz svog proračuna šest mjeseci financiraju po dva profila srednje stručne spreme, rekao je Ljubičić. Pripravnički će se staž provoditi u svim ugovornim subjektima HZZO-a, a kriteriji za primanje zdravstvenih radnika na staž bit će datum diplomiranja, duljina stažiranja i prosjek ocjena. Iz predviđenih 90 milijuna kuna trebalo bi se, po računicama Ministarstva, financirati 4125 osoba na pripravničkom stažu, a vodit će se računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih županija. Visina pripravničke plaće bit će sukladna odredbama kolektivnog ugovora, po kojem doktor medicine ima startnu plaću od oko 6200 kuna. Ove je godine već izdvojeno 20 milijuna kuna za motiviranje mladih da ostanu u zdravstvenom sustavu, podsjetio je ministar. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić: Velika Gorica ima odličnu razvojnu perspektivu </p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> - Ovaj grad zauzima svijetlo mjesto u Hrvatskoj. To vidimo danas, bit će još vidljivije kad se ostvare novi razvojni planovi Velike Gorice, a pogotovo kad Hrvatska postane punopravna članica EU-a i NATO-a. Istaknuo je to predsjednik Republike Stjepan Mesić, čestitajući u srijedu Velikogoričanima Dan grada i blagdan Svete Lucije, zaštitnice cijelog Turopolja. Svečanoj akademiji koja je održana u zgradi Pučkog otvorenog učilišta, uz predsjednika Mesića i njegove savjetnike, nazočili su i gradonačelnik Tonino Picula, te ostali čelnici grada i županije. Predsjednik je posebno pozdravio projekt decentralizacije, podsjetivši da se Hrvatska smatra jednom od najcentraliziranijih država u Europi. »Iako se to odavno zna, još nije učinjeno dovoljno da se - izmjenom sustava financiranja gradova, općina i županija - olakša njihov položaj i brojne obveze koje su im dane u nadležnost. U vezi s nestojanjima da se taj položaj poboljša, moram poduprijeti Vladinu odluku da se prihodi općina i gradova povećaju«, istaknuo je Predsjednik, ali i upozorio kako je time umanjena prihodovna stavka Grada Zagreba.</p>
<p>Naglasio je da Velika Gorica ima posebno značenje ne samo kao važan grad Zagrebačke županije i grad koji se smatra »vratima Zagreba« nego i zbog Zračne luke Pleso zbog koje jest i bit će »vratima Hrvatske«. Mesić je rekao da će to posebno doći do izražaja kad Hrvatska postane članica EU-a, ali i nakon gradnje autoceste Sisak-Zagreb. Čelnici grada su najavili brojna ulaganja u gospodarske sadržaje i infrastrukturu, te podsjetili da je Velika Gorica sedmi hrvatski grad po veličini u Hrvatskoj. </p>
<p>Mesić: Ne bih stavio točku na projekt Družba AdriaNa novinarsko pitanje je li projekt Družba Adria propao i hoće li se Hrvatska uključiti u neke nove, kao što je Paneuropski naftovod, predsjednik Mesić u srijedu je izjavio da on »ne bi stavio točki ni na 'Družbu Adriju' niti na bilo koja druga rješenja, kad je energija u pitanju«. Podsjetio je kako Hrvatska mora imati energente, a da u njih spadaju i nafta i naftni derivati. »Bez energenata, a to znači i bez osiguranih izvora energenata, ni jedna zemlja ne može razvijati svoju privredu, pa tako ni Hrvatska«, poručio je Predsjednik i dodao kako se nada da će se doći do rješenja koji će zadovoljiti i ekologe i zelene, ali i potrebe građana i našega gospodarstva. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061214].
|
