NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060314].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142931 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.03.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Obvezna škola ipak 10 godina?</p>
<p>Pitanje produljenja obveznog obrazovanja svakako bi trebalo podići na razinu Sabora, a za njega je potreban nacionalni konsenzus, kaže državni tajnik Želimir Janjić</p>
<p>Obvezno obrazovanje u 25 zemalja EU-a traje godinu ili dvije (u Velikoj Britaniji i Malti i tri) godine dulje nego u Hrvatskoj. </p>
<p>Iako se djeca s različitom dobi upisuju u školu, u rijetkim se zemljama, kao u Hrvatsko,j djeca obvezno školuju manje od devet godina. </p>
<p>»Činjenica je da većina zemalja EU-a ima devetogodišnje ili desetogodišnje obvezno obrazovanje. Da bismo sustav obrazovanja učinili kompatibilnim europskome, moramo u nekim segmentima ići na drukčija rješenja od sadašnjih«, kaže državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić. </p>
<p>»Zasad ta rješenja mogu biti kratkoročna - da se, na primjer, produlji srednjoškolsko obrazovanje u određenim 'kritičnim' zanimanjima. Dugoročno, međutim, treba raspraviti o radikalnijem zahvatu u školski sustav. Eventualno pitanje produljenja obveznog obrazovanja svakako bi trebalo podići na razinu Sabora«, zaključuje Janjić. </p>
<p>Državni tajnik ističe kako je Ministarstvo znanosti svjesno činjenice da trajanje obveznog obrazovanja u Hrvatskoj za neke od područja rada otvara potrebu za drukčijim modelom. Konkretno, učenici s 14 godina ulaze u sustav srednjeg obrazovanja i nerijetko ga završavaju dok nisu punoljetni, što nekima stvara problem prilikom ulaska na tržište rada. Produljenje obveznog obrazovanja s osam na devet ili deset godina, radikalniji je zahvat zbog kojega je poželjan nacionalni konsenzus, ističu u Ministarstvu. Naime, kad jedna ekipa pokrene takvu promjenu, potrebno je da je druga nastavi. </p>
<p>Produljenje obveznog obrazovanja ne mora nužno biti vezano uz osnovnu školu. Jedna od mogućnosti je ostaviti obveznom osmogodišnju školu i dodati još dva razreda srednje. Takvo rješenje ne bi bilo skupo. Naime, jedan od problema zbog kojih se smatra težim uvesti dulje obvezno obrazovanje jest nedostatak prostora u osnovnim školama. To bi se, međutim, moglo riješiti proglašavanje dva razreda srednje škole obveznima. </p>
<p>Na pitanje ima li šanse da Sabor još za mandata ministra Dragana Primorca izglasuje dulju obveznu školu, u Ministarstvu nisu decidirano odgovorili. »Sa školstvom će se za ovog mandata još štošta događati«, poručili su.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Provalnici haraju, građani nespremni </p>
<p>Građanima koji su bili žrtve provala, Centar za prevenciju Policijske uprave zagrebačke besplatno pruža procjenu ugroženosti i pomaže savjetom kako ubuduće izbjeći takve situacije</p>
<p>Podaci Policijske uprave zagrebačke pokazuju da je broj provala od početka 2006. u odnosu na isto razdoblje lani, udvostručen. Tijekom prva dva mjeseca ove godine svakodnevno se na zagrebačkom području događala barem jedna provala, bilo ih je ukupno 159, što je dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine.</p>
<p> Policija smatra da uzroke tomu treba tražiti i u niskoj razini samozaštite, osobnom nemaru ili olakom shvaćanju da se provale događaju nekom drugom. </p>
<p>Inače, prema policijskoj statistici 70 posto provalnika su amateri, koji koriste svakodnevnu gužvu i ritam života građana. Nemaju plan, koriste jednostavan alat, a u krađi traže novac, nakit, vrijedne tehničke i elektroničke uređaje. </p>
<p>Informativni centar za prevenciju PU-a zagrebačkog, u Savskoj 34, osnovan je radi edukacije i pružanja savjeta o samozaštiti, a okuplja distributere protuprovalne opreme i Ceh zaštitara. Na jednome mjestu mogu se dobiti informacije o samozaštiti, a može se vidjeti i isprobati gotovo sva zaštitna oprema. Svim građanima, koji su bili žrtve provala, Centar besplatno pruža procjenu ugroženosti i pomaže savjetom kako ubuduće izbjeći takve situacije. U razgovoru s djelatnicima Centra doznali smo da je posjećenost manja od očekivane.</p>
<p>Najnižu razinu protuprovalne zaštite čini ugradnja sigurnosnih cilindar uložaka, zaštičenih od bušenja, vađenja jezgre i otvaranja specijalnim provalničkim alatom. Dodatna zaštita postiže se postavljanjem štitnika za sprječavanje obijanja s vanjske strane ulaznih vrata. </p>
<p>Ugradnja protuprovalnih vrata prvi je ozbiljniji stupanje efikasne mehaničke zaštite. Ovlašteni distributeri nude vrata koja već imaju ugrađen odgovarajući sigurnosni paket, a prema potrebi, ugrađuju se specijalne sigurnosne brave s višestrukim sustavom zaključavanja. Montaža dovratnika i vrata traje šest do osam sati, a korisnik dobiva i jednogodišnju garanciju. Protuprovalna vrata s ugradnjom koštaju od 4500 do 12.000 kuna.</p>
<p>Alarmni uređaji pogodni za ugradnju u kuće, stanove ili poslovne prostore nude višestruku kontrolu i dvosmjernu komunikaciju sa zaštitarskom tvrtkom na koju je alarmni sustav spojen. Neki sustavi nude opcije automatskog poziva u pomoć, primjerice kod prepada ili kod potrebe za medicinskom pomoći. Ovisno o izvedbi i paketu detektora, cijene se kreću od 500 do 1500 eura.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Stanje u SDP-u ne skrivamo od javnosti</p>
<p>Poznata sam kao političarka koja zagovara otvorene rasprave i koja govori o pojavama, a tek izuzetno o pojedincima, iako me mediji često stavljaju u kontekst osobnog suparništva</p>
<p>Razgovor sa zamjenicom predsjednika SDP-a Željkom Antunović počeli smo s rezultatima anketa koje pokazuju da je SDP još daleko od zacrtanog cilja - 33 posto podrške birača.</p>
<p>• Zašto je SDP još toliko daleko od planiranih 33 posto?</p>
<p>- Sve u svoje vrijeme. Naš je najveći zadatak vratiti povjerenje građana u politiku i izvući svoje potencijalne birače na izbore. Mislim da u biračkom tijelu imamo i više od 33 posto, ali imamo i demotivirane birače. U odnosu na neke uobičajene izborne cikluse, naš rast dogodio se prije nego što smo očekivali, što je povezano s padom povjerenja prema aktualnoj vlasti HDZ-a. Nema podbačaja u odnosu na naše planove. Bitno je da smo stalno prisutni u javnosti, da naši stavovi budu jednostavni i prepoznatljivi, da kratko i jasno kažemo kako te stavove mislimo realizirati.</p>
<p>• Kažete da građani gube povjerenje u rezultate aktualne vlade. Kako tumačite rezultate anketa po kojima HDZ ipak vodi ispred SDP-a?</p>
<p>- HDZ je donedavno bio uvijek jači i upravo je taj gubitak povjerenja, uz naš rast, razlog zbog kojeg se u posljednjih nekoliko mjeseci dogodilo da smo izjednačeni.</p>
<p>• SDP je prisutan u javnosti, ali najviše zbog unutarstranačkih problema, pa neki smatraju da mu rejting zbog toga ne raste. </p>
<p>- Mislim da interes za naše unutarstranačke stvari bitno ne utječe na naš rejting. Točno je da smo se u zadnja dva mjeseca više bavili sami sobom, odnosno jačanjem stranke iznutra. Naši pokušaji da ojačamo stranku predstavljaju se kao sukobi, a češće je riječ o unutarstranačkim raspravama. O tome što se događa u SDP-u puno se govori i piše, što je posljedica naše otvorenosti prema javnosti. Mi nemamo razloga skrivati ono što se događa u stranci. </p>
<p>• Kako komentirate teze da ste vi natjerali Račana da se otvoreno suprotstavi načinu vladanja Milana Bandića i nekih drugih lokalnih čelnika?</p>
<p>- Takvi stavovi ne pomažu jačanju SDP-a nego njegovu razjedinjavanju. Zato ih ignoriram i odbacujem. Poznata sam kao političarka koja zagovara otvorene rasprave i koja govori o pojavama, a tek izuzetno o pojedincima, iako me mediji, koji vole personalizaciju, često stavljaju u kontekst osobnog suparništva. Ne bojim se, nego zagovaram konkurenciju. Želim da SDP postane najjača politička stranka koja se neće odreći svojih etičkih, moralnih i političkih principa i koja se neće početi ponašati kao HDZ. </p>
<p>Umirovljenicima nudimo više zaposlenih</p>
<p>• Što SDP nudi umirovljenicima, poglavito ovima koji sada idu u mirovinu i imaju vrlo niske mirovine?</p>
<p>- Umirovljenici su uvijek bili u središtu naše politike, jer u vremenu tranzicije zaslužuju posebnu potporu države.</p>
<p>• Ali sada prvi put imaju i svoju stranku u Saboru.</p>
<p>- Predsjednik HSU-a izjavio je nedavno da je njima svejedno koja je politička stranka na vlasti i najavio licitaciju za potporu HSU-a. Bojim se da od takve trgovine umirovljenicima neće biti bolje. Mi umirovljenicima nudimo više zaposlenih koji će puniti fondove, što će omogućiti rast mirovina. HDZ im nudi isplatu mirovina iz duga. Mirovinska reforma je dugoročno orijentiran projekt i dobar je za generacije koje su na početku radnog vijeka, ali se pokazao neprihvatljivim za sve koji u mirovinu odlaze sada. SDP je na problem ukazao već na samom početku i da smo ove dvije godine na vlasti, već bismo ga na neki način riješili. Naš je stav da taj problem ima prioritet, dok HDZ odgađa rješavanje i ponovo će prouzročiti stanje kao svojevremeno s »krađom« mirovina. </p>
<p>• Ako HDZ to ne riješi, što SDP namjerava poduzeti?</p>
<p>- Riješiti problem. Kao i 2000. godine kad smo nakon HDZ-a spašavali mirovinski fond od bankrota i povećali mirovine za gotovo 30 posto. </p>
<p>• Možete li biti konkretniji?</p>
<p>- Uravnotežiti mirovine i podići njihovu razinu u odnosu na prosječnu plaću. Riječ je o složenom zahtjevu koji traži ozbiljan pristup, a ne neodrživa obećanja i licitiranje u medijima.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>'Griotte' i 'Bajadere' u saborskom omotu?</p>
<p>Sabor je lani posjetilo oko 10.000 građana pa bi se u slučaju da ih samo dio kupi neki suvenir od prikupljenog novca mogla financirati njihova izrada</p>
<p>Visokim gostima koji posjećuju Hrvatski sabor njegov predsjednik redovito uručuje knjigu o povijesti Sabora ili darove poput replika Baščanske ploče i Vučedolske golubice. Uspomene na posjet Saboru uskoro bi mogli imati i obični građani koji gotovo svakodnevno, poslovno ili turistički, dolaze u parlament.</p>
<p>Kako nam je rekao tajnik Sabora Josip Sesar u prizemlju zgrade bi tijekom ove godine trebala biti uređena prodavaonica suvenira, u kojoj bi se posjetiteljima nudili razni predmeti vezani uz Sabor i njegovu povijest.</p>
<p>Zasad nije poznato gdje bi se saborska suvenirnica točno nalazila, a jedna je od mogućnosti da je se smjesti u aulu ispred male vijećnice, za čije uređenje je u ovogodišnjem proračunu već predviđeno oko 400.000 kuna. Moguće je, međutim, da se za prodaju suvenira ne uređuje posebna prostorija, nego da se prodaju na običnom štandu koji bi se u tom slučaju mogao nalaziti pokraj glavnog ulaza u Sabor.</p>
<p>Slična praksa postoji, na primjer, u austrijskom parlamentu, gdje se kod prijamnog pulta među ostalim mogu kupiti i čokoladice sa slikom zgrade parlamenta, a suvenire imaju i još neki parlamenti zapadnih zemalja. U britanskom parlamentu postoje dva dućana. Jedan sa suvenirima Donjeg doma obojeni zeleno i drugi gdje se prodaju suveniri Doma lordova koji su crvene boje. Od suvenira je moguće kupiti olovke, marmelade, čokolade, otvarače za boce, čaše, rokovnike, šalice, kravate i marame.</p>
<p>Osmišljavanje saborskih suvenira još je u početnoj fazi, tako da nije konačno definirano što bi se sve nudilo na prodaju posjetiteljima Sabora, no vjerojatno će se slijediti strani uzori. Jedna od ideja je da se prodaju poznate marke hrvatskih bombonijera, poput »Griotta« ili »Bajadera«, na čijim bi omotima bila slika saborske zgrade. Suveniri bi, međutim, mogli biti i multimedijalni, pa se razmišlja i o snimanju dokumentarca o Saboru i njegovoj povijesti koji bi se prodavao na DVD-u, ili o izdavanju DVD-a s reprodukcijama ili rekonstrukcijama najvažnijih govora održanih u višestoljetnoj povijesti Sabora. Vjerojatno bi se tiskali i vodiči po saborskoj zgradi s najvažnijim informacijama o povijesti i sadašnjosti Sabora.</p>
<p>Motiv za suvenire mogle bi biti i umjetničke slike koje vise po saborskim dvoranama i hodnicima, kao i poprsja slavnih zastupnika.</p>
<p>Voditeljica saborske službe za odnose s javnošću Ružica Šimunović kaže da je Sabor lani posjetilo oko 10.000 građana, pa bi se u slučaju da ih samo dio kupi neki suvenir od prikupljenog novca mogla financirati njihova izrada. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Odlazak s burze</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>Najnovije Vladine mjere, kojima se sa 370 milijuna kuna potiče zapošljavanje u ovoj godini, zaslužuju pažnju iz više razloga.</p>
<p>Prvi je taj što se prvi put donosi cjeloviti plan za poticanje zapošljavanja koji, osim državnog subvencioniranja poslodavaca, uključuje i obrazovanje nezaposlenih. To znači da će se znatnom dijelu dugotrajno nezaposlenih pomoći da se napokon maknu s evidencijskih crnih lista i postanu konkurentni na tržištu rada. Posebice je to važno za nezaposlene starije životne dobi i nižeg ili srednjeg obrazovanja, koji su na burzu mahom dospjeli nakon propasti tvrtki u kojima su radili. Naime, Vladin plan godišnjeg zapošljavanja aktivno je usmjeren na obrazovanje i stjecanje novih znanja i vještina (informatička pismenost, strani jezici) koji su u današnjem poslovnom svijetu ne bonus, nego nužnost.</p>
<p>Drugi važan element najnovijeg plana poticanja zapošljavanja je činjenica da je prvi put jasno precizirano kakvim se osobama namjerava pomoći da nađu zaposlenje. Poticat će se tako zapošljavanje mladih, ali isključivo bez radnog iskustva, koji su dosad na burzi zapinjali zbog apsurdnih želja poslodavaca koji traže »mladu osobu s dvogodišnjim radnim iskustvom«. </p>
<p>Priliku će dobiti i najteže zapošljiva skupina - žene starije od 45 i muškarci stariji od 50 godina, većina kojih je izgubila svaku nadu da će opet raditi. </p>
<p>Posebno je važan izraženi socijalni element pri poticanju zapošljavanja. Tako će, osim branitelja i invalida, Vlada prvi put sufinancirati zapošljavanje samohranih roditelja, žena žrtava nasilja ili trgovine ljudima, liječenih ovisnika, roditelja s četvero i više malodobne djece, azilanata, Roma... Bitno je i to što se pri sastavljanju poticajnih mjera vodilo računa i o potrebama tržišta rada tako da će se, također prvi put, poticano zapošljavati deficitarna zanimanja i to ona iz zdravstva i socijale.</p>
<p>I treće, većina ovih mjera imat će višegodišnji učinak. Tako će veliki poslodavci radna mjesta koja im sufinancira država trebati čuvati tri godine. A to nije zanemarivo!</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Svjetska diva</p>
<p>RENCO POSINKOVIĆ</p>
<p>Blanka Vlašić je osvajanjem srebrne medalje u skoku uvis na dvoranskom SP-u u Moskvi vratila Hrvatsku na svjetsku atletsku mapu. Riznicu medalja upotpunila je još jednom i sad joj, nakon bronce s prošlog SP-a, nedostaje samo zlato. I mi ga nestrpljivo očekujemo. </p>
<p>Moskovski je uspjeh apsolutni trijumf kada se zna da je Blanka lani operirala štitnjaču, a potom ozlijedila koljeno. No očito je da prošla godina nije bila izgubljena. Veliki povratak je plod mukotrpnog rada, darovitosti, upornosti, znanja i psihološke stabilizacije nakon šokantnog nastupa na Olimpijskim igrama u Ateni.</p>
<p>Mnogi su, pogrešno, smatrali da je projekt oca i trenera Joška - Blanka na krovu svijeta - osuđen na propast. Pokazalo se da Blanka može, i bez pravih uvjeta za rad, do senzacionalnih dosega. Cijelu je zimu letjela iznad čarobna dva metra, u Banskoj Bistrici pokušala je srušiti i svjetski rekord, 2,09 m. Jedno je sigurno: već sada je naša najbolja atletičarka svjetska sportska diva, kao i Janica.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Više od povijesti</p>
<p>Je li sjećanje na 1971. samo nostalgija ili podsjetnik na znamenite dane koji su ugrađeni u našu sadašnjost?</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Ima li potrebe, 35 godina kasnije, prisjećati se hrvatskog proljeća? Kakvo je bilo značenje »masovnog pokreta« u kojem su, početkom sedamdesetih, sudjelovali deseci tisuća ljudi, među kojima i oni što su dvadesetak godina kasnije na demokratskim izborima došli na vlast u Hrvatskoj? Je li sjećanje na 1971. samo nostalgija za vremenima kada je hrvatska inteligencija, prvi put nakon 1945., osjetila potrebu za izmakom od jugoslavenstva, ili podsjetnik na znamenite dane koji su ugrađeni u našu sadašnjost?</p>
<p>Hrvatski masovni pokret iz 1971. povijesna je činjenica koju ne možemo zanemariti. Danas, kada su glavni ciljevi pokreta ostvareni, zanimljivo je sagledati što se tada dogodilo. Razlog nije samo medijska radoznalost. Znanstvenu istinu o 1971. povjesničari još nisu napisali pa tako nije ni vrednovana uloga nekih važnijih ljudi iz tog vremena.</p>
<p>Recentni publicistički pregledi slažu se da je 1971. - na čijem je kraju »maspok« ugušen - bila samo zadnja godina velikog projekta demokratizacije Hrvatske i Jugoslavije. On je započeo sredinom šezdesetih, zajedno s »privrednom reformom«, radi afirmacije nacionalne komponente u unitariziranoj državi. Nakon pada Aleksandra Rankovića, zloglasnog šefa tajne policije, na Brijunskom plenumu 1966., u Hrvatskoj su zapuhali vjetrovi demokracije. Pojavila se Deklaracija o položaju hrvatskog književnog jezika, koju je oštro napala partijska struktura, a do kraja šezdesetih na sceni se pojavio niz disidenata. Književnici okupljeni oko Hrvatskog književnog lista, studenti i istaknuti povjesničari, poput Franje Tuđmana koji je kritizirao »biblijsku« Povijest SKJ, počeli su stvarati nekomunističko javno mnijenje. Ujedno, u javni život sve je više ulazila Katolička crkva, što je bilo osnaženo ugovorima s Vatikanom.</p>
<p>Do početka sedamdesetih, na hrvatskoj sceni formulirali su se zahtjevi za reformom bankovnog i deviznog sustava, jednakošću hrvatskog jezika u javnoj uporabi, novim položajem Hrvatske u federaciji, drukčijim odnosom prema iseljeništvu. Stvoreni su listovi poput Hrvatskog tjednika, Hrvatskog gospodarskog glasnika, Hrvatskog sveučilišta, čiji pluralizam nije bio po volji državnom vrhu. Velik uzlet te su ideje doživjele nakon X. sjednice CK SKH, u siječnju 1970., kada je sa scene pometen jugoslavenski unitarist Miloš Žanko. Reformska linija u SKH, predvođena Savkom Dabčević Kučar i Mikom Tripalom, ipak, bila je samo dio proljećarskog pokreta. Drugi, jednako važni dijelovi, bili su Matica hrvatska, koja je funkcionirala kao opozicijska politička stranka, te studenti. Pokret hrvatskih sveučilištaraca, kako su se nazivali, bio je glavna pokretačka struja »maspoka«.</p>
<p>Represija koju su Broz i njegovi »hrvatski kadrovi«, nakon sjednice u Karađorđevu u prosincu 1971., proveli nad stotinama istaknutih »proljećara«, pokazala je koliko su oni bili opasni za tadašnju državu. Godine koje su na robiji proveli Vlado Gotovac, braća Veselica, Šime Đodan, Dražen Budiša, Ante Paradžik... dokaz su kako je demokraciju shvaćao drug Tito, ali i velik primjer žrtvovanja za nacionalne političke ciljeve.</p>
<p>Zato se treba prisjetiti 1971. kada je, na dvadesetak godina, ideja hrvatskog proljeća otposlana u »Sibir«. Raskid s komunističkim režimom i SFRJ 1991., koji su proveli ponajprije proljećarski disidenti od Tuđmana do Gotovca, pokazuje da je bila riječ o ostvarenju težnje za neovisnom i samostalnom Hrvatskom. Dobro je što danas o tome možemo govoriti kao o povijesnoj temi, iako je Hrvatsko proljeće više od povijesti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Virtualna stvarnost ili stvarna virtualnost</p>
<p>I nekvalitetni sadržaji dio su naše kulture - naše kulturno smeće. I barem zbog toga što je Naše, ne bismo ga smjeli potpuno podcjenjivati, nego prihvatiti i djelovati nad njim </p>
<p>MARINA BAGIĆ</p>
<p>Svijet u kojem živimo postao je čovjeku nedostupan u smislu upijanja svih raspoloživih informacija koje mu poslužuje medijska kultura današnjice. Plivati morem informacija postalo je umijeće, posebno apstrahiranje irelevantnih podataka koji se nameću (ili ih nameću!) u ogromnim količinama. Pri tome su medijski sadržaji potpuno izgubili svoju važnost u smislu kvalitete informacije.</p>
<p> Naglasak je na obliku, estetici, atraktivnosti, utjecaju na čovjekovu podsvijest. Poruke su jasne, plitke, razumljive gotovo svakome - brzi profit prije svega, manipuliranje ljudskom psihom, neiskreno suosjećanje s ljudskom boli, strahovima, samopoštovanjem. Takve poruke kompletnoga današnjega medijskog prostora odraz su naše stvarnosti te svojom egzistencijom čine njenu virtualnu inačicu - našu virtualnu stvarnost ili, još bolje, stvarnu virtualnost. prepostavimo li da je to svijet koji uistinu jest stvaran, ali materijalno neopipljiv (dakle materijalno virtualan) i koji paralelno egzistira i isprepliće se sa stvarnim. </p>
<p>Politički marketing i odnosi s javnošću jasna su implikacija i produkt takve današnje medijske civilizacije i djeluju isključivo u smjeru zadovoljavanja potreba za profitom. Ali njihovo pojavljivanje zapravo je prizvala publika, koja od medija to i očekuje. »informacije i savjete, redukciju osobne nesigurnosti, poučavanje o društvu i svijetu, potporu za svoje vrijednosti, osnovu i zamjenu za socijalni kontakt, osjećaj povezanosti s drugima, izbjegavanje problema i briga, ulaz u imaginarni svijet, iskustvo osjećajnih odnosa...«, kako kaže McQuail. Tako da svi popratni efekti i posljedice medijskog djelovanja nalaze svoj uzrok u htijenjima publike, odnosno u njezinu javnom mnijenju.</p>
<p>Cjelokupni biznis i proces proizvodnje medijskih sadržaja kao izrazito kompleksan sustav sastavljen od složenih relacija među pojedinim komponentama (pošiljatelj poruke - medij - primatelj) ima tendenciju monopolizacije medijskog prostora, što dodatno narušava njegovu kvalitetu. Usko povezan s medijskim prostorom je i sam pojam javnosti jer je medijski prostor ujedno prostor povezanosti publike javnosti s društvom, odnosno vlašću radi li se o političkoj javnosti. Dakle, smanjena kvaliteta medijskog prostora ujedno utječe i na lošiju kvalitetu domene tema javnosti i diskursa koji iz toga proizlazi.</p>
<p>Stoga ne čudi da je suvremena literatura javnosti, posebno političke, izrazito negativno obojena. Primjerice, Tomislav Jantol u »Političkoj javnosti« ističe da je monopolizacija medija poprimila razmjere koji dovode u pitanje sve tradicionalne ideje o komunikacijskom pluralizmu i alternativi, informacijskoj raznolikosti i slobodnom izražavanju mnijenja publike javnosti.</p>
<p>A Habermasov opis povijesne transformacije strukture građanske javnosti od publike koja rezonira o kulturi ka publici kao potrošaču kulturnih dobara, njegova negativna ocjena o stvaranju trgovine javnim mnijenjem te zaključak da se kritičko mišljenje sve više gubi i utapa u amorfnoj masi - samo je potvrda razočaranja o smjeru razvoja javnosti, odnosno onoga na što je medijski prostor upućuje. Iako je najbliža normativnom modelu javnosti literarna javnost, povijesno proizašla na prijelazu feudalne reprezentativne javnosti ka suvremenoj postindustrijskoj modifikaciji liberalne građanske javnosti, i današnja javnost mogla bi imati značajne kvalitete rezoniranja kad bi medijski sadržaji bili drukčije strukturirani. Prvotna se literarna javnost potpuno transformirala u novu, brojnim medijskim tehnologijama zatrpanu javnost koja kreira novu virtualnu stvarnost naše spoznaje o svijetu.</p>
<p> Mediji pljušte informacijama, slikama, idejama, savjetima..., a mi (publika javnosti) kritiziramo, negodujemo i opiremo se zaključujući da je većina ponuđenoga ispod razine prosječnog ukusa. I ispod granice mogućnosti zaključivanja prosječna čovjeka o tome što je zapravo istinito od ponuđenoga.</p>
<p>Taj ogromni postotak nekvalitetnih sadržaja dio je naše kulture - naše je kulturno smeće. I barem zbog toga što je Naše, ne bismo ga smjeli potpuno podcjenjivati, nego prihvatiti i djelovati nad njim. Kao i nad ostalim manjim i većim zlima Naše kulture!</p>
<p>Uostalom, zamislimo na trenutak svijet bez medija. Sami na svijetu, samo s kontaktima najbližih. Ne bi li to bio ogromni gubitak za naš spoznajni instinkt? Pljuska na našu glad za novim? Sasvim nepotrebno informacijsko siromaštvo.</p>
<p>I baš zbog toga trebali bismo uživati u svojoj medijskoj civilizaciji s elementima vlastitoga kulturnog smeća, proizvoda svoga vremena - jer ono je Naše. Jedino Naše vrijeme i Naš proizvod koji nam pripadaju Sada! Jedino što možemo istraživati, kritizirati, analizirati, dirati i secirati, njegovati i silovati. Parafrazirat ću Lippmana: Trebali bismo ugrabiti ono malo momenata koje nalazimo u vlastitom kulturnom bogatstvu i kulturnom smeću što nam ga naše vrijeme daje. Gledati dijelove svijeta što ih nikada ne bismo mogli vidjeti... da nije tih i takvih medija koje imamo i koji su nam dani u svoj svojoj zbiljnosti, njenoj ljepoti ili ružnoći, sasvim svejedno!</p>
<p>Birajmo svojim profinjenim duhovima ono nama jestivo, jer i toga sigurno ima! Ta ne može nikad nestati ma kako malena bila šačica profinjenih duhova današnjice. A tu je i pojam konkurencije. Ni on ne dopušta baš potpuni krah iskonske ljudske naivnosti. Baš kako Tomo Jantol piše:»Konkurencija je najbolje sredstvo za iznudu kakvoće medijskog djelovanja.«</p>
<p>Autorica je magistrica znanosti, znanstvena novakinja na FER-u</p>
<p> i studentica na FPZ</p>
<p> u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Devastacija gradskog prostora</p>
<p>Za korupciju je općepoznato da ju je najteže dokazati</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK </p>
<p>SDP i HDZ krenuli su u međusobno verbalni obračun, među ostalim u i svezi s korupcijom. Za korupciju je općepoznato da ju je najteže dokazati. </p>
<p>Želio bih, međutim, ukazati na nešto što još više bode oči u Hrvatskoj, a kao nikoga ne smeta. To je olakšavanje korupcije zakonskim metodama. Jedan takav primjer jest legalna devastacija prostora u gradovima, a posebno u Zagrebu. Legalizacija se priprema i događa najprije netransparentnim donošenjem zakona i podzakonskih akata, a zatim, ako to nije dovoljno, i uvođenjem nezakonite prakse u rad tijela uprave, na koju se nitko ne žali. </p>
<p>Evo primjera: kad netko po zakonu nazvan investitor poželi graditi neki stambeni ili poslovni objekt, mora zatražiti najprije lokacijsku dozvolu. Postupak izdavanja lokacijske dozvole upravni je postupak, što znači da bi se na njega morale primjenjivati odredbe Zakona o općem upravnom postupku bez ograničenja. Gradska uprava nezakonito je uvela ograničenje da stranke mogu biti samo susjedi investitora. Pošto je investitor dobio lokacijsku dozvolu, on pokreće postupak izdavanja građevne dozvole u kome Zakon o gradnji već postavlja neka ograničenja u odnosu na odredbe Zakona općem upravnom postupku. Ovdje, naime, po Zakonu o gradnji, kao stranke sudjeluju i posjednici ili vlasnici zemljišta koja neposredno graniče s česticom investitora. Nakon što je gradnja završena i obavljen tehnički očevid, investitor pokreće postupak izdavanja uporabne dozvole, koji nije definiran kao upravni postupak, pa susjedi više ne mogu imati utjecaja na njegov tijek.</p>
<p>Nedostaci takvih postupaka najvećim dijelom proizlaze iz ukinuća socijalističkih Provedbenih urbanističkih planova i davanja prava diskrecijskog odlučivanja administraciji da sama odlučuje o lokacijskoj dozvoli samo na temelju odredaba generalnoga urbanističkog ili prostornog plana. </p>
<p>Da je pokrenut postupak izdavanja lokacijske dozvole, osim susjeda, građani ulice uopće ne znaju, a o tom saznaju tek kad vide da je gradnja počela tj. kad je već izdana i građevinska dozvola. No, ako građani i imaju bilo kakve opće prigovore, recimo da je ulica preuska, pa se već i prije gradnje u njoj teško prometuje, onda to mogu izraziti samo neposredni susjedi. Jasno je samo po sebi da je to borba Davida (jednog ili više građana) s Golijatom (upravom jedinice lokalne samouprave). Susjedi najčešće pristaju na izdavanje lokacijske dozvole, a uprava stavlja u nju klauzulu: »Izvedba proširenja ulice bit će predmet posebnoga upravnog postupka!« </p>
<p>Naoko je tu sve u redu, ali iz Zakona o komunalnom gospodarstvu proizlazi da uprava nije ovlaštena da stavlja takvu klauzulu u lokacijsku dozvolu, koja time dobiva svojstvo dvostranog ugovora, jer izvedba proširenja ovisi o odluci skupštine jedinice lokalne samouprave, a ona o tome odlučuje ne zbog tako sklopljenih obveza tijela uprave, već procjenjujući potrebe i novac kojima raspolaže. Već je time otvoren naizgled legalan, a zapravo ipak ilegalan proces devastacije gradskog prostora, jer se gradnja nastavlja iako proširenje ulica »nikako da stigne na red«.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>ZET je preskup!</p>
<p>To je samo naizgled »bogohulna« konstatacija na koju se mogu narogušiti svi zetovci. Ali, samo trenutak...</p>
<p>Dva podatka: cijena karte je na kiosku 6,5 kuna, odnosno u tramvaju 7 kuna. Do posla i natrag 13 ili 14 kuna. Stanujem na Trešnjevci, a radim u središtu grada, oko četiri kilometra od posla do kuće. I znate zašto se vozim autom? Jeftinije mi je, jer za 14 kuna kupim gotovo dvije litre benzina, a za put od posla do kuće potrošim manje od litre, manje od sedam kuna. Automobil imam godinama, plaćam osiguranje i registraciju tako i tako. Gradski čelnici učinite nešto da nas usmjerite na tramvaj. To ide na dva načina. Ili cijenom benzina (no je previsoka) ili smanjite cijenu gradskog prijevoza.</p>
<p> Podatak drugi. Navodno sveučilišni profesori imaju oko 8000 kuna mjesečne plaće. Isto tako, navodno ZET-ovi kontrolori imaju više. Jer, plaćeni su po učinku, odnosno postotku od kazne. Dakle, ima se prostora za smanjenje cijene tramvajske karte..</p>
<p>ŽELJKO MARKOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Poziv na razum</p>
<p>Pomoćnika ministra kulture Čedomira Višnjića neki pojedinci i institucije dovode u vezu s »kulturnim skandalom« u vezi financiranja knjige novijega srpskog pjesništva u kojem je i nekoliko »jasno opredijeljenih pisaca« u odnosu na Hrvatsku.</p>
<p>Na isti natječaj javile smo se i mi, dvadeset tri autorice priča o sudjelovanju žena u Domovinskom ratu knjigom »Snaga ljubavi - činiti dobro«. Priče su to o mirotvornim inicijativama, potpori braniteljima, stradalima, prognanima, djeci poginulih. Priče napisane emotivno o proživljenom, bez osude, bez mržnje. Neka ostanu zapisi o snazi ljubavi kojom su žene pomagale obraniti napadnutu Domovinu. Prvu knjigu, kojom smo i zatražili potporu Ministarstva, napisale su žene Zagreba različite nacionalnosti. Nismo dobile financijsku potporu. Odbijene smo. Odbijenicu je potpisao Čedomir Višnjić. Ne krivimo ga za to što nije branio naše priče, koje ni nemaju namjeru velikoga literarnog doprinosa hrvatskoj književnosti. Ali nose poruku da je odgovor ovog naroda na vojni ultimatum bio poziv na razum. </p>
<p>MARIJA SLIŠKOVIĆPREDSJEDNICA UDRUGA ŽENE U DOMOVINSKOM RATU</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Antene skidaju i bez pravilnika </p>
<p>Čovjek u Španskom svoju antenu morao je skinuti jer je - »zračila susjedu« </p>
<p>Prema Odluci o komunalnom redu, od prosinca prošle godine u Zagrebu je zabranjeno postavljanje na zgrade antena i klimatizacijskih uređaja, ako su vidljivi s javne površine. Tada je rečeno da se ta odluka odnosi ponajviše na strogi centar grada. No prema svemu sudeći, komunalni redari antene su najprije počeli skidati na periferiji, točnije u Španskom.</p>
<p>Vjesniku se, naime, javio ogorčeni građanin iz Španskog (podaci poznati redakciji), koji je morao skinuti svoju satelitsku antenu zbog toga što mu je tako naredio komunalni redar. </p>
<p>»Redar mi je rekao da antenu moram skinuti, jer će u suprotnom to učiniti netko drugi umjesto mene. Na poziv jednog susjeda, koji tvrdi da mu moja satelitska antena zrači, komunalni redar pozvonio mi je na vrata i zatražio dozvolu za satelitsku antenu. Kako je nisam imao, radije sam sâm skinuo antenu nego da platim kaznu«, objašnjava ogorčeni građanin.</p>
<p> Iako je za taj prekršaj, prema Odluci, određena kazna od 700 do 1000 kuna, redar je nije naplatio. Nije rekao smije li se antena premjestiti na krov, a nije niti objasnio kako se može dobiti dozvolu za postavljanje.</p>
<p>Građani su s pravom zbunjeni jer čak ni komunalni redari nemaju pravilnik koji propisuje gdje se može postaviti antena ili klimatizacijski uređaj. </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić, u prosincu je za akciju uklanjanja antena i klimatizacijskih uređaja rekao da će »ona biti slična akciji uklanjanja nelegalnih reklama«. Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, komunalne poslove i promet, tada je objašnjavao kako se ta odluka odnosi ponajprije na središte grada, a posebno je naglasio da će se antene uklanjati sa zaštićenih spomenika kulture.</p>
<p>U ponedjeljak je pročelnik Jelavić rekao Vjesniku kako komunalni redar ima pravo narediti skidanje satelitske antene, ali potvrdio je da pravilnika još uvijek nema.</p>
<p>»Pravilnik, koji će detaljnije urediti to područje, nije donesen, jer moramo uskladiti pravne učinke te odluke i usuglasiti ih sa zakonom«, rekao je Jelavić. Građaninu iz Španskog, pak, poručio je da se javi u njegov ured i da će njegov problem biti riješen. </p>
<p>Načelnik Gradskog ureda za komunalne poslove Davor Krsnik u prosincu je rekao kako kontrola provođenja ove odluke nije u nadležnosti toga ureda, nego da je to stvar građevinske inspekcije. </p>
<p> Komunalni redari također su nam potvrdili kako im nije jasno kako će provoditi ovu odluku Grada, jer ne znaju na temelju kojega se zakona u novoj Odluci o komunalnom redu našlo uklanjanje antena i klimatizacijskih uređaja.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Krznarije u Masarykovoj zalivene bojom </p>
<p>Na Krznariju Tomić u Masarykovoj 15, u noći na ponedjeljak nepoznati vandali bacili su crvenu boju, obojivši pritom veći dio izloga i dva četvorna metra asfalta ispred radnje. Vlasnik Zoran Tomić kaže kako je ovo drugi put da se ovako nešto dogodilo. »Jučer je bilo sve u redu, danas ujutro, kad smo došli, našli smo šokantan prizor«, kazao je za Vjesnik. </p>
<p> U napadu crvenom bojom stradao je i izlog Krznarije Mrša, također u Masarykovoj, na broju 24. »Isti ovakav incident dogodio se i prošle godine, kad su također stradali naš izlog i izlog Krznarije Tomić«, rečeno nam je u Krznariji Mršić. </p>
<p>O ovom nemilom događaju vlasnike je rano ujutro obavijestila policija, točnije policijska ophodnja koja patrolira ovom ulicom. Na poziv komunalnog redarstva na mjesto događaja stigli su oko 10 sati i djelatnici Čistoće kako bi jarko crvenu boju očistili s gradskog pločnika. A oštećeni krznari bacili su se na čišćenje izloga. »Ne mogu svaljivati krivicu ni na koga, policija će napraviti svoj dio posla«, rekao je Zoran Tomić i dodao kako je to više nego barbarstvo.</p>
<p>Luku Omana iz Udruge Prijatelji životinja upitali smo za komentar ovoga čina. »Naša udruga do sada je svojim radom pokazala da nije ni prije, a neće niti sad raditi ili poticati ovakva djela. Ali potpuno razumijemo da su neki građani izrazili na ovakav način svoj protest protiv krznene industrije, odnosno onih koji reklamiraju i promoviraju ubijanje životinja«, kazao je Oman i dodao kako su građani koji su to učini, »poslali svoju jasnu poruku jer je u ponedjeljak ujutro zbog crvene boje koja se slijevala niz izloge, izgledalo kao da izlozi krvare«. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Doviđenja« s danskim naglaskom </p>
<p>»Važno je da mladi ljudi saznaju kako uče i žive njihovi vršnjaci u EU, kojoj ćemo se uskoro priključiti«, rekao je ravnatelj škole Damir Jelenski </p>
<p>U ponedjeljak su Gimnaziju Tituša Brezovačkog posjetila dva profesora i 24 učenika iz danske Nastved Gymnasium, koji će sudjelovati na Danima otvorene nastave, 16. i 17. ožujka. Program dansko-hrvatske suradnje pokrenut je na inicijativu profesorice povijesti Svjetlane Vorel, a za mjesec dana hrvatski će učenici posjetiti Dansku, što je rezultat dogovora dviju škola.</p>
<p>»Važno je da mladi ljudi saznaju kako uče i žive njihovi vršnjaci u EU, kojoj ćemo se uskoro priključiti«, rekao je ravnatelj škole Damir Jelenski. »Znamo da učenici ne vole školu previše, ali ona može postati mjesto sretnog učenja. Zato će ovog tjedna na nastavi učenici birati teme i način obrade, a nastavnici će im pomagati ako bude potrebno«, dodao je ravnatelj.</p>
<p>O svojim dojmovima o Zagrebu pričala je Kajsa Beder, kojoj se dopao doček zagrebačkih učenika, a »grad je prekrasan, cijene su niske i sigurno ću kupiti poklone prijateljima i obitelji. Ipak nisam očekivala da je tako hladno. Hladnije je nego u Danskoj«. Njezinoj kolegici Katrine Ravn Lei žao je što neće vidjeti plaže, koje su joj svi njezini poznanici u Danskoj spominjali i hvalili kad im je rekla da ide u Hrvatsku. </p>
<p>Mladiće su najviše oduševile djevojke. Kristianu Nielsenu se jako sviđaju Zagrepčanke, zbog kojih se nada da će ponovo posjetiti Hrvatsku. O razlikama u programa i izvođenju nastave, pričala je Majken Bagge Larsen, koja kaže da nastavni sat u Danskoj traje 60, a ne 45 minuta. »Nema toliko razlika u programu, koliko u sustavu ocjenjivanja«, dodala je Majken. </p>
<p>Učenici Gimnazije Tituš Brezovački oduševljeni su razmjenom. »Veseli me da su nam stigli u posjet učenici iz Danske. Pripremali smo se za njihov dolazak, svatko od nas obrađivao je dio gradiva, koji ćemo prezentirati na Otvorenim danima nastave«, rekla je Paula Prkačin, koja jedva čeka kraj travnja i posjet Danskoj. Nisu se previše namučili s danskom poviješću, kulturom i ekonomijom, ali je hrvatskim učenicima bio težak danski jezik. »Jako je kompliciran, neka slova čitaju se na više načina. Zasad nismo ništa naučili od tog jezika«, rekla je Ana Stančić. </p>
<p>Nasuprot tome, danski su učenici prije dolaska pohađali tečaj hrvatskog i došli pripremljeni tako da znaju pozdravljati na našem jeziku. »Svi smo se »skompali«. Ne postoje velike razlike među nama, osim što Danci svi rade već u srednjoj školi i zarađuju za džeparac, a roditelji im kupuju ono najosnovnije«, istakla je Ana Stančić, kojoj se sviđa danski način školovanja jer učenici biraju predmete koje žele slušati.</p>
<p>U sklopu posjeta, danski učenici razgledat će Zagreb i Plitvička jezera, posjetiti Sabor i Vjesnik. Sudjelovat će i na otvorenoj nastavi na engleskom jeziku. </p>
<p>Anita KončarDalibor Perković</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Gudura i dalje prijeti</p>
<p>»Potok će se usmjeriti kroz cijevi, tako da se voda neće slijevati u dvorišta čak i ako se zemlja ponovno uruši«, kaže Bojan Kodrič iz Vijeća Gradske četvrti Črnomerec</p>
<p>Unatoč obećanjima gradonačelnika Milana Bandića da će se klizište u Ulici Črnomerec sanirati po hitnom postupku, stanovnici te ulice još uvijek strahuju za živote. Poslije nekoliko manjih odrona proteklih godina, klizište, koje se nalazi kraj kuća u Ulici Črnomerec, prije dva se tjedna pokrenulo i zatrpalo obližnji potok Guduru. Kako voda nije imala kamo otjecati, slijevala se u dvorišta kuća, od kućnog broja 116 do broja 120.</p>
<p>»Svaka čast gradonačelniku što je proglasio stanje elementarne nepogode, ali kakva korist od obećanja kada se u dva tjedna nije ništa napravilo«, rekla je u ponedjeljak Vjesnikovim novinarima stanovnica zgrade broj 20 u Ulici Črnomerec, Brankica Horvat. Objašnjava da su stručne ekipe nakon gradonačelnikova obećanja izašle na teren, napravile zapisnik, jedan dan kopale i onda je sve stalo. </p>
<p>»Zašto je to tako, stvarno ne znam«, kaže gospođa Horvat. Jedino što zna jest to da će ovaj mjesec, zbog silnih šokova koje je proživjela njezina obitelj, pamtiti cijeli život. »Od kada nam se komad brda dokotrljao u dvorište, više ne funkcioniramo normalno«, dodaje gospođa Brankica. Ona i njezini ukućani često se tijekom noći bude i od straha idu provjeravati je li s kućom sve u redu. »Najgore je bilo prošli petak kada je potok podivljao pa smo opet cijelu noć dežurali skupljajući vodu«, žali nam se gospođa Horvat.</p>
<p> Smeta je što gromadu od 300 kilograma koja im je pala u dvorište, nitko nije pomaknuo, već ju je njezin bolesni otac morao raskomadati sjekirom i sâm ukloniti. Jedina im je pomoć predsjednik Odbora za komunalne poslove u Vijeću Gradske četvrti Črnomerec, Bojan Kodrič. </p>
<p>»Čuo sam da radovi nisu počeli jer zbog kiše i snijega strojevi nisu mogli prići tom prostoru«, kaže Kodrič kojega smo zatekli u obilasku gradilišta. »Radovi bi trebali početi već sutra, kada će se potok usmjeriti u cijevi, tako da će voda moći teći koritom i neće se slijevati u dvorišta čak i ako se zemlja ponovo uruši«, objašnjava Kodrič. O saniranju klizišta, kaže, odlučit će stručnjaci iz Grada. </p>
<p>U Vodoprivredi, gradskom poduzeću zaduženom za sanaciju, potvrdili su nam kako radovi nisu počeli jer vremenske prilike to nisu dopuštale. »Zbog stalnog zamrzavanja te naglog odmrzavanja tla, komadići brda otpadaju non stop pa ne možemo radnike izlagati riziku«, rekao nam je Mirko Lovrić iz Vodoprivrede. Kaže da potok više ne prijeti dvorištima jer je preusmjeren u kanalizaciju. </p>
<p>Na pitanje ne ugrožava li klizište stanare ulice, odgovorio je tek da su si oni djelomično i sami krivi, jer su svoje garaže i šupe bespravno gradili uz samo korito potoka. Najavio je rušenje svih objekata koji će smetati bagerima pri sanaciji. »Ma, nek' ruše, samo neka se problem počne rješavati«, zaključuje stanarka Brankica Horvat.</p>
<p>Bojan Kodrič iz Vijeća Gradske četvrti Črnomerec rekao je da na području te gradske četvrti postoje, uz Guduru, još dva opasna klizišta – u Graberju i Kvaternikovoj, ali Vijeće je dobilo jamstvo od Grada da će njihova sanacija početi čim vrijeme dopusti.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mi već dajemo hranu siromašnima!</p>
<p>Kod kipa kumice prodavat će se licitarska srca</p>
<p>Iako je prije tjedan dana najavljeno da će se pokraj kipa kumice na Dolcu postaviti klupa na kojoj bi se ostavljala hrana siromašnima, to se nije dogodilo. Razlog tome je, kako kaže Branka Šeparović, inicijatorica projekta, što je mjesto uz kumicu previše izloženo pa će se takva klupa postaviti malo dalje od kipa, ispod stupova koji vode prema ribarnici.</p>
<p> Ondje bi siromašni mogli diskretnije dolaziti po hranu, a tamo bi se ona i sačuvala od sunca, vjetra i kiše. »To je mjesto skrovitije, ljudi bi diskretnije mogli dolaziti sa svih strana«, rekla je gospođa Šeparović. Objasnila je da bi sivi zid iza klupe mogao biti ukrašen natpisom »Zagreb, tak imam te rad« no da je sve još u pripremi i da se tek mora izabrati slikar s Akademije koji bi to napravio.</p>
<p>A budući da je nakon završetka rada tržnice na Dolcu sve prepuno odbačene hrane, Tržnice Zagreb pripremaju i propis koji bi građanima zabranio da hranu bacaju po podu. »Takav propis donijet ćemo nakon postavljanja klupice za odlaganje hrane«, rekao je Miroslav Pupić Bakrač, direktor marketinga Tržnica Zagreb. </p>
<p>Gospođa Šeparović istaknula je pak da će hranu nakon završetka radnog vremena odlagati na klupu samo oni prodavači koji to žele »Ne želimo nikome naređivati da mora ostavljat hranu, svi koji žele, učinit će to dobrovoljno«, naglasila je ona. Dodala je da su se neki imućniji sugrađani koji se bave proizvodnjom hrane, već javili da bi željeli sudjelovati u ovoj humanitarnoj akciji. Među njima je i obitelj Vincek, vlasnici kultne zagrebačke slastičarnice, koji bi poklonili suhe kolačiće. »Suprug i ja uvijek smo voljni pomoći onoliko koliko je to u našoj mogućnosti, samo još treba vidjeti način na koji bi se to čuvalo, jer kolači su ipak gotova hrana, ne prerađuju se naknadno«, rekla je gospođa Ankica Vincek. </p>
<p>Da bi sve to bilo ostvarivo i kako ne bi došlo do gužvi, klupu bi čuvali redari Tržnica Zagreb, koji bi pazili da hrana, pogotovo kolači, ne stoji tu više od jednog dana kako se ne bi pokvarila ili bila preprodana. Kumice koje prodaju na Dolcu, kažu pak da je ideja o postavljanju klupe za hranu dobra, no samo ako će hranu netko čuvati. </p>
<p> »Ima ljudi kojima dajemo hranu a onda ih kasnije vidimo da je prodaju. Trebalo bi postaviti nekog čuvara koji će paziti da hranu uzimaju samo oni kojima je to doista potrebno, a ne neke 'propalice'«, rekla je gospođa Janica Mustafa, koja za siromašne već dugo stavlja salatu u posebnu kutiju i ostavlja je na svojoj klupi kako bi je oni mogli uzimati. </p>
<p> Druge prodavačice rekle su pak da već odavno daju hranu časnim sestrama Milosrdne ljubavi od Majke Tereze, koje je onda pripremaju za siromašne. A osim njima, povrće svake subote daju i Udruzi liječenih narkomana.</p>
<p>Osim klupe za hranu, Branka Šeparović s upravom Tržnica Zagreb trenutno dogovara i postavljanje starinske klupe pokraj kipa kumice, gdje bi se prodavala licitarska srca.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Vjetar »raščupao« Zagreb</p>
<p>U noći na ponedjeljak puhao je u Zagrebu jak vjetar, a prema riječima dežurnog dispečera, radnici Elektre do ponedjeljka navečer otklonili su oko osamdeset kvarova koje je prouzročio. Vjetar je također prevrtao reklamne ploče, trgao rolete s prozora i raznosio lakši otpad po cijelom gradu. </p>
<p>Na Glavnom je kolodvoru jutro nakon »burne« noći prodajni kiosk dočekao prevrnut. </p>
<p>Savjesna građanka uklanjala je s prometne Horvaćanske ceste kartonske kutije kako ne bi prouzročile prometnu nezgodu. Naime, u novogradnju na Vrbanima 3 počeli su se useljavati stanari, pa je tako ispred ulaza ostavljena gomila kartonske ambalaže.</p>
<p>Iz Hidrometeorološkog zavoda obavještavaju: »U našoj postaji u Maksimiru tokom protekle noći zabilježen je sjeverni i sjeveroistočni vjetar brzine 20 metara u sekundi, što znači da je puhao skoro 80 kilometara na sat. Takav se vjetar na ovom području ne bilježi često«.</p>
<p>U odnosu na Paški most, gdje je bura puhala i 200 km na sat, vjetar brzine 80 na sat ne čini se razornim ali i hidrometeorolozi napominju da je za Zagreb takav vjetar rijetkost. Ne čudi, stoga »neuredno« izdanje u kojem je Zagreb osvanuo. </p>
<p>Srećom, iz Hidrometeorološkog zavoda najavljuju uravnoteženje tlakova zraka i smirenje vjetra tokom narednih dana.</p>
<p>Petra Padjen</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Parkiralište u Zapruđu podijelilo stanare</p>
<p>Stanari upozoravaju da nemaju svoja parkirališta jer ona postojeća zauzimaju automobili ljudi koji dolaze u kafiće, trgovački centar, banku </p>
<p>Tridesetak parkirališnih mjesta koja se rade u Zapruđu, a sve na račun zelenih površina, podijelilo je stanovnike toga naselja. Dok jedni tvrde da tako nešto nije potrebno, drugi kažu da je parkirališta uvijek premalo, dok su treći za kompromis: dobro je da se tako nešto gradi, ali ne bi bilo loše činiti to na nekom drugom mjestu. Prije dva tjedna počelo je, naime, kopanje po zelenim površinama na nekoliko mjesta u naselju i na svakom od njih uskoro će biti oko pet novih mjesta za parkiranje.</p>
<p>»Tu je vrtić i ujutro, kad roditelji dovoze djecu, uvijek je gužva i zato je dobro da se nešto napravi«, kaže Mihajlo Crvenković, umirovljenik iz Vankine ulice. »Pitanje je samo treba li raditi parkiralište baš tu i baš tako. Na primjer, na jednom mjestu posjekli su tri drveta, a mogli su komotno napraviti parkiralište dvadeset metara dalje, tamo gdje nema drveća«.</p>
<p>S druge strane, Stjepan Bedić više bi volio da zelene površine ostanu zelene. »Ima dovoljno parkirališta u okolici i neka od njih zjape poluprazna. Ne znam zašto se ljudi žele parkirati baš ispred svoga stana. No ja nisam vozač, ne poznajem u potpunosti problematiku pa je moguće da vozači imaju drugačije informacije i mišljenje«.</p>
<p>Jedan od vozača, Nikola Očuršćak, s tim se, naravno, ne slaže. »Bilo bi dobro da se problem parkiranja konačno riješi jer moj automobil već je mjesecima parkiran na pločniku. Ono što mene zanima, kao i moje susjede, jest hoću li ja kao stanar zgrade ispred koje se radi parkiralište dobiti svoje parkirno mjesto«, kaže Očuršćak. Naime, na parkiralištu ispred lokalnog trgovačkog centra ne parkiraju stanovnici okolnih zgrada nego ljudi koji sa strane dolaze u banku, u prodavaonice, na kavu, dok se stanari zgrada moraju snalaziti. </p>
<p>Dalibor Perković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dugoselci se pripremaju za supermaraton </p>
<p>DUGO SELO</p>
<p> - Članovi Atletskog kluba Martin nastavljaju tradiciju trčanja maratona u Dugom Selu i već se ozbiljno pripremaju za supermaraton Zagreb – Čazma, dug 62 km, koji će se održati 26. ožujka. Najaktivniji je Dražen Flajs koji je danas, kako tvrde njegovi klupski kolege, sigurno jedan od pet najboljih ultramaratonaca Europe. Trostruki je pobjednik najdužeg ultramaratona u Europi, Zagreb – Vukovar, dugoga 362 km, koji se trči u pet etapa. Ta trka gotovo je identična daleko poznatijem ultramaratonu Beč-Budimpešta, u kojemu je Flajs imao vrijeme na razini najboljih iz tog maratona. Na supermaratonu Zagreb-Čazma Flajs je prošle godine imao drugo vrijeme među hrvatskim trkačima, odnosno deseto ukupno. Ove godine želi – a kaže da i može – bolje, jer dnevno pretrči 50 kilometara, odnosno najmanje 1000 km mjesečno, što bi, kako dodaju u šali klupski kolege, bilo previše čak i za prosječni automobil. Ostatak ekipe trči pak, ovisno o starosti, od 150 do 600 km mjesečno. </p>
<p>Unatoč dokazanom uspjehu, dugoselski ultramaratonci imaju, međutim, stalno problema s financiranjem. Lani im je Zajednica športskih udruga grada Dugog Sela odobrila samo 2000 kuna, ali ni to nisu dobili. Kad plate članarinu Atletskom savezu, ne ostane im ni za jedne tenisice. Bolja situacija nije ni s osiguravanjem staze, a o svlačionicama, kažu, i ne sanjaju.</p>
<p> Trčeći po Martin bregu imali su mnogo problema sa psima koji su ih napadali, pa sada treniraju na području općine Rugvice, na stazi Ježevo-Rugvica, koju su sami označili. Nadaju se da će nakon novih uspjeha ipak potaknuti nekoga u gradskoj upravi da prepozna njihov trud i pruži im bolje uvjete jer, kako kaže Miljenko Dokuš, jedan od osnivača kluba, željeli bi dovesti i mnogobrojne ulične trkače koji sada »soliraju«. A posebno bi im bilo drago da mogu početi raditi s mladima.</p>
<p>Nenad Haleuš Mali</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Slijepi osvojili svijet</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> – Šestero hrabrih Nijemaca stiglo je u ponedjeljak na svoj cilj u Singapur, nakon što su na put dug 11.500 km biciklima iz Bremena krenuli još 9. srpnja 2005. Na putu su prošli kroz 11 zemalja - od Austrije i Rumunjske do Turske, Tajlanda i Malezije. Ono što ovu biciklijadu čini osobito zanimljivom jest činjenica da su gotovo svi sudionici – slijepi. Vođa ekspedicije Sebastian Burger (treći slijeva) poveo ih je, kaže, želeći im pomoći da dožive iskustvo avanture kakva je slijepima i slabovidnima obično uskraćena.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Znanstvenici pronašli analgetik za teniski lakat?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mnogi rekreativni tenisači odustaju od svoga hobija zbog pojave boli u laktu. To je relativno čest poremećaj od kojega boluje jedan do tri posto populacije, a poznat je pod nazivom »teniski lakat«. Kako prenosi internetska stranica farmakologija.com., prema najnovijim rezultatima kliničkih istraživanja pokusni spoj koji su znanstvenici nazvali ALGRX 4975, ima dobar učinak u liječenju tog poremećaja. Znanstvenici se jedino ne mogu dogovoriti je li riječ o analgetiku ili lokalnom anestetiku. Zanimljivo, od »teniskog lakta« obolijeva tek pet posto osoba koje igraju tenis. Poremećaj uglavnom nastaje kao posljedica stalnih pokreta koji se ponavljaju kod određenih profesija. Karakterizira ga jaka bol u laktu, a na kraju može dovesti do znatnog gubitka sposobnosti rada ili pada produktivnosti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Policija napala turski brod za prostituciju </p>
<p>ANKARA</p>
<p> – Turske policijske i žandarmerijske snage izvele su u ponedjeljak operaciju spašavanja 29 žena s jednog broda usidrenog u luci turističkog ljetovališta Fethiye na jugozapadu zemlje. Kako su objavili tamošnji elektronički mediji, oslobođene žene bile su žrtve mafije s vrlo razgranatom mrežom prostitucije. Nesretnice su, uglavnom strane državljanke, praktički bile zatvorenice na brodu više od dva mjeseca! Osim njih, na brodu su pronađene i određene količine droge, oružja, putovnice, kao i dokazi o međunarodnom transferu novca. Vođe mafije i vlasnik broda uhićeni su, a žene će nakon davanja iskaza i svjedočenja morati napustiti Tursku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Poginuo švedski snowboarder</p>
<p>LAKE PLACID</p>
<p> – Švedski snowboarder Jonatan Johansson (26), koji je na nedavnim ZOI u Torinu bio 12., preminuo je od posljedica teškog pada na treningu uoči utakmice Svjetskog snowboard kupa u američkom Lake Placidu. Johansson je na treningu pokušao u zraku popraviti skok, ali je nesretno pao i slomio vrat, te preminuo ubrzo po dolasku u bolnicu. Nesretni Šveđanin u Svjetskom kupu nastupa od 2000., a ove je sezone bio 45. Natjecanje je nakon nesreće odmah prekinuto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Po autocesti vozio unatrag čak 40 km</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Australska policija kaznila je jednog vozača za »vožnju unatrag dužu od potrebnog« jer je na jednoj od najprometnijih australskih autocesta unatrag vozio – više od 40 kilometara! Vozač je policiji, doduše, pokušao objasniti da je vožnja unatrag bila jedina brzina na njegovu automobilu koja je radila te da je putovao kući iz Benalle u 90 kilometara udaljeni Numurkah, što je oko 300 kilometara sjeveroistočno od Melbournea. Osim za predugu vožnju unatrag, optužen je i za vožnju bez dozvole te za vožnju neregistriranog vozila.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ispekli najveći kolač na svijetu</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> – Izraelski vojnici i kuhari ispekli su tradicionalni židovski kolač po imenu Hamantašen, za kojega tvrde da je – najveći na svijetu ikad spravljen. Za ovaj divovski trokutasti kolač koji se inače jede tijekom židovskog blagdana Purima, bilo je potrebno 200 kg brašna, 400 jaja i 20 litara vode. Prije no što je razdijeljen, div je težio 570 kg.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Lopov se ispričao pismom pa ga uhitili</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Pismo isprike što ga je poslao svojoj žrtvi koštalo je lopova slobode jer ga je policija uhitila - identificiravši ga po rukopisu. Lopov je nedavno provalio u kuću jedne starice u gradu Misato i uz prijetnju nožem ukrao joj 15.000 jena (oko 800 kuna). Kasnije joj je poslao pismo u kojem je vratio ukradeno i napisao: »Žao mi je«. No, rukopis je policiju brzo doveo do pljačkaša, građevinskog radnika (51) koji živi blizu žrtve. Razbojnik, koji je priznao nedjelo, u velikim je dugovima. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Brown ne osporava Isusovo uskrsnuće</p>
<p>Dan Brown se brani da nije dovodio u pitanje Isusovo uskrsnuće kao što su to učinili autori »Svete krvi, svetoga grala« koji ga optužuju za plagijat</p>
<p>Služe li današnji skandali tomu da podignu tiraže ili da ih spuste, da još više zavedu publiku ili da je odvrate od hita? Teško je reći. U svakom slučaju, Hollywood strahuje zbog afere s »Da Vincijevim kodom«, odnosno zbog suđenja piscu Danu Brownu zbog plagiranja ideja, jer uskoro kreće premijera filma nastala po toj knjizi, s Tomom Hanksom u glavnoj ulozi. Danu Brownu je zakazano suđenje za ponedjeljak, a javnost upravo iščekuje prve rezultate njegova svjedočenja da nije preuzeo ideje Michaela Baigenta i Richarda Leigha, autora knjige »Sveta krv, sveti gral«, koja je još 1982. godine objavila vizije koje se razvijaju i u »Da Vincijevu kodu«.</p>
<p> Jedna od najpopularnijih je vizija Isusa Krista koji je oženio Mariju Magdalenu i poslije nastavio svoju lozu (preko merovinških kraljeva do danas), no i tu sličnost je Dan Brown u komentarima opovrgnuo, kazavši da on nije dovodio u pitanje Isusovo uskrsnuće (kao autori »Svete krvi, svetoga grala«) pa time ni vlastiti kršćanski svjetonazor.</p>
<p>Dan Brown nije optužen samo za preuzimanje općih ideja, nego je dohvaćen i »dokazima«, kao što je ime Leigha Teabinga u »Da Vincijevu kodu«, koji je očiti anagram prezimena autora knjige »Sveta krv, sveti gral«. </p>
<p>Izdavač »Random House« ističe kako ne postoji autorsko pravo na ideju, a Dan Brown priznaje da autor može biti potaknut drugim knjigama, kao što je ova Michela Baigenta i Richarda Leigha, koju dobro poznaje. Sjetimo li se da je priča o Isusu i Magdaleni poznata i šire (spominje se i u knjizi »Teorija zavjera« Davida Southwella i Seana Twista), onda nije baš jasno zašto se podigla prašina oko te ideje oko koje već dugo nagađaju mnogi intelektualci i koja je već dio povijesnoga mišljenja. </p>
<p>I odvjetnici Brownove izdavačke kuće »Random House« tvrde da su te ideje toliko općenite da se, kao kolektivno iskustvo, i ne mogu zaštititi autorskim pravima. Suđenje je započelo u Londonu prije tjedan dana, a Brownu je ponedjeljak određen za odgovoranje na optužbe da je kopirao rad dvojice povjesničara i iskoristio ga za svoju medijsku slavu. Od 2003. godine »Da Vincijev kod« prodan je u oko 40 milijuna primjeraka, a autor je zaradio oko 200 milijuna funta.</p>
<p> Baigent i Leigh traže zabranu za korištenje svojih ideja, pa bi presuda u njihovu korist mogla odgoditi početak prikazivanja filma »Da Vincijev kod« s Tomom Hanksom. Moguće je da autori koji tuže Dana Browna »izvuku« i postotak od prodaje slavnoga djela.</p>
<p>Ovaj skandal, ma kako završio, pokazuje da je književnost sve više tema novinara i sudaca, a sve manje kritičara čiji glasovi u općem aferaškom metežu doista postaju suviše tihi. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Brončani znak na spomeniku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar kulture mr. Božo Biškupić i ravnatelj Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić potpisali su u ponedjeljak sporazum o suradnji na području zaštite, očuvanja i promicanje kulturnih i prirodnih dobara.</p>
<p> Biškupić je izrazio zadovoljstvo potpisanim sporazumom koji će, kako je rekao, još više unaprijediti suradnju kulture i turizma, osobito u promidžbi u korist obaju djelatnosti.</p>
<p> Podsjetio je da je Ministarstvo kulture nedavno objavilo prvu publikaciju o registru spomenika kulture Varaždinske i Međimurske županije pa će, na temelju toga registra, u tim županijama biti postavljen znak koji je ovom zgodom i predstavljen. Po riječima pomoćnika ministra Jasena Mesića, u tim dvjema županijama bit će postavljeno 200 znakova, u prvoj fazi, a oko 3500 na cjelokupna nepokretna i pokretna dobra. </p>
<p> Niko Bulić također je upozorio na važnost postavljanja znaka na spomeničku baštinu koja je sastavni dio turističke ponude. Dodao je da će Hrvatske turistička zajednica, sukladno mogućnostima, promicati u zemlji i inozemstvu zaštićena prirodna dobra, nacionalne parkove, parkove prirode te hrvatsku kulturnu baštinu i njezinu zaštitu.</p>
<p> Dogovoreno je da će HTZ sufinancirati prijevod, pripremu i tisak brošure i karte »Hrvatski parkovi - nacionalni parkovi i parkovi prirode« na njemačkom, talijanskom, francuskom i češkom jeziku. Sporazumom počinje označavanje nepokretnih kulturnih dobara i objekata u kojima se nalaze zaštićene zbirke pokretnih kulturnih dobara, posebnim znakom u obliku kvadratne smeđe pločice u bronci u središtu koje je stilizirano glagoljsko slovo L - simbol kuće, te natpisom na hrvatskom i engleskom.</p>
<p> Autor idejnog rješenja znaka je akademski kipar Damir Mataušić, a troškove izrade snosit će Hrvatska turistička zajednica. Prvi takav znak postavljen je u ponedjeljak na zgradu Ministarstva kulture u Runjaninovoj ulici, koja je također spomenik kulture. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Potpora Milanu Štrljiću </p>
<p>Splitsko Vijeće za scensko-glazbenu umjetnost većinu glasova dalo sadašnjemu intendantu Milanu Štrljiću </p>
<p>Imenovanje intendanta splitskoga Hrvatskog narodnog kazališta trebalo bi se obaviti do kraja ožujka na jednoj od idućih sjednica Gradskoga vijeća. Točan datum sjednice još se ne zna, kažu u gradu Splitu, iako se od početka objave natječaja 4. veljače govorilo kako konačna odluka mora biti donesena najkasnije 19. ožujka.</p>
<p> Nakon odluke vijećnika čeka se na potvrdu ministra kulture Bože Biškupića. Njegovo izjašnjavanje može biti javno prihvaćanje ili šutnja koja će se nakon isteka zakonskoga roka smatrati prihvaćanjem i neće utjecati na odluku gradskih vijećnika.</p>
<p> Na natječaj za intendanta splitske nacionalne kazališne kuće javilo se pet kandidata, od kojih je jedan odustao od kandidature.</p>
<p> Radi se o Davoru Dušaku, voditelju notne arhive u zagrebačkom HNK, koji je, kako ističe, razočaran postupkom odgovornih osoba u Poglavarstvu grada Splita zaduženih za resor kulture, jer, navodi, nemaju vremena za razgovor s osobom koja im nudi, po njegovu mišljenju, najvažniji kulturni projekt u povijesti Splita – Mediteranski festival kulture. </p>
<p>U utrci za vruće čelno mjesto u splitskome HNK ostali su aktualni intendant Milan Štrljić, kojemu je kazališna fotelja osigurana do 1. listopada, nacionalna dramska prvakinja Zoja Odak, voditeljica drugih violina u orkestru splitskoga HNK Majda Goluža te književnik i filozof Ivan Cvitanušić.</p>
<p> Čini se da za sada najviše izgleda ima Štrljić, kojeg otvoreno podupire splitski HDZ, najvjerojatnije uz koalicijskog partnera Listu Velog Mista, dok bi se SDP, navodno, radije priklonio Zoji Odak, ujedno Štrljićevu najozbiljnijem protukandidatu.</p>
<p> U prilog eventualnoj Štrljićevoj pobjedi ide i izjašnjavanje Vijeća za scensko-glazbenu umjetnost, koje je svoje mišljenje dalo Tamari Visković, članici splitskoga Gradskoga poglavarstva zaduženoj za kulturu. Naime, tri člana toga Vijeća – Miljenko Grgić, akademik Davorin Rudolf i Trpimir Jurkić – izjasnili su se za produženje Štrljićeva mandata, dok Ivica Ivanišević i Gorana Lepetić smatraju da se natječaj treba poništiti i ponoviti.</p>
<p> Po svemu sudeći, ovo će imenovanje proći bezbolnije nego što je to bilo prije četiri godine kada su se splitski vijećnici morali odlučiti između tadašnje intendantice Mani Gotovac i Milana Štrljića, te kada je u to vrijeme ministar kulture Antun Vujić vijećnicima sugerirao da se opredijele za Gotovac, što je bio presedan u splitskim okvirima.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Crtačke impresije Lisabona</p>
<p>Lisabon, ta vječna ljepota morske luke bremenite sjećanjima iz koje su stoljećima kretali osvajači svijeta, starih zidina i ulica, mirisnih ribljih restorana i vjekovne kulture, nadahnula je crtački nerv Josipa Roce.</p>
<p>Crteži izloženi u Viseu (hotel Montebelo), u okviru međunarodnog kongresa INSEA dostojna su posveta ovom gradu na Atlantiku – omiljenom mjestu tolikih Europljana što žude za drevnim ljepotama Portugala. Rocin crtež kratkih poteza s finom nervaturom izvanredno dobro bilježi konture mjesta koja su ga opčinila – od tvrđave sv. Bruna u okolici Lisabona, stupova na vodi Cais das Colunas, do plaže u Oeirasu s obrisima čamaca. Nije propustio nacrtati i nekad ribarsko naselje a danas najatraktivniju turističku zonu Cascais s pješčanom plažom, muzejima, galerijama, malim restoranima i pubovima u kojima danas ljetuju bogati Amerikanci.</p>
<p> Najbolji crtež samostana je sv. Jerolima u kojem Roca postiže upravo poentilističke vrijednosti gradeći crtež sasvim sitnim potezima nalik na točke. Ne manje uspješan je rad Campo Pequeno – arene za bikove s impresivnom kupolom i stablima ispred ulaza. Čak dva puta Roca crtakavanu Casa Havaneza ispred koje jest spomenik Fernandu Pessoi – vječno zagledana u Lisbon.</p>
<p> Dakako, otići u Lisabon a ne vidjeti najzapadniji rt Europe Cabo da Roca nema smisla pa čak tri crteža donose vizure ovoga jedinstvenog mjesta s 80 vrsta biljnih vrsta preko kojega uvijek huje vjetrovi. Dionica crteža nadahnuta je i izlošcima iz Pomorskoga muzeja, odnosno Nacionalnog muzeja kočija i Nacionalnog etnološkog muzeja koje crta u tušu i pastelu. Riječ je o prikazima ribarske brodice, kraljevske garde i kraljevskih kočija, ritualnog plesnog kostima od slame, viseća naikita, ginjola i nevidljvih plesača u pokretnim maskama. </p>
<p>Izložba je to koju bi trebala vidjeti i zagrebačka publika.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Čarobna i odiozna </p>
<p>Radije ću umrijeti nego ne postati najvećom glumicom na svijetu, kazala je velika francuska glumica Sarah Berhnardt jednom prilikom George Sand. Njezin lik oživljava glumica Dubravka Miletić </p>
<p>La Divine zvao ju je Oscar Wilde, zlatnim glasom prozvao ju je Victor Hugo, kraljica držanja i princeza geste kazao je o njoj Edmond Rostand, a Jean Cocteau za nju je izmislio naziv sveto čudovište. Sarah Bernhardt bila je i ostala jedna od najvećih glumica svoga doba. Rođena u Parizu 1844. godine, tijekom 60 godina bavljenja kazalištem fascinirala je publiku svojim interpretacijama više od 140 uloga - od Fedre preko Tosce, Fédore i Gismonde koje je za nju napisao Victorien Sardou, do Hamleta. Oduševljavala je i živcirala svoje suvremenike neobičnošću i ekscentričnošću.</p>
<p>Njezin život nalik romanu inspirirao je poznatoga kanadskog dramatičara Johna Murella da u svojoj drami »Sjećanja« oživi posljednje ljeto, posljednje dane života te slavne Francuskinje. Od kada ih je napisao 1974., »Sjećanja«« ne silaze sa svjetskih pozornica, a ovoga utorka adaptirana pod nazivom »Sarah Bernhardt« bit će premijerno izvedena i u zagrebačkom Dramskom kazalištu »Gavella« u režiji Eduarda Tomičića Buntaulija. </p>
<p>U predstavi odiozna i istodobno čarobna Sarah, koju tumači Dubravka Miletić, 1922. godine znala je »da je sutra iluzija« i da će »uskoro umrijeti«, stoga iznova igra svoj život kako bi bolje shvatila što je »napravila na ovom planetu«. Za koga? Za jednoga očaranog Pitoua, njezina tajnika, kojega glumi Mladen Vasary. Kako bi se sjetila svojega života, Pitou pristaje glumiti osobe koje Sarah želi iznova čuti i vidjeti - njezinu majku, sestru, ljubavnika, muža, američkoga impresarija i Oscara Wildea.</p>
<p>Njezin ugodan i harmoničan, nježan i probadajući glas umnogome pridonosi magiji kojom je ta žena, čudnovate riđe kovrčave kose i tijela čija je finoća legendarna, cijeli život zavodila sve oko sebe.</p>
<p>»Ne želim biti glumica!«, kriknula je petnaestogodišnja Sarah kada joj je prijatelj i ljubavnik njezine majke vojvoda de Morny savjetovao da pohađa glumu na Konzervatoriju. No taj krik nije trajao dugo. Nakon početnog neuspjeha u Comédie-Française 1862. put k zvijezdama započinje u kazalištu Odeon u »Prolazniku« Françoisa Copéea. Trijumf u Hugoovoj drami »Ruy Blas« 1872., gdje je ulogom Kraljice šarmirala i samoga pisca, iznova joj otvara vrata Comédie-Française gdje ostvaruje senzacionalne interpretacije Fedre i Done Sol u drami »Hernani« Victora Hugoa. </p>
<p>Njezine brojne i glasoviteturneje po Sjevernoj i Južnoj Americi, Rusiji, Australiji učinile su ju poznatom po čitavom svijetu. Novine su pisale da prije nego što bi ušla u kazalište morala je proći kroz more zaluđenih obožavatelja. Ime Sarah Bernhardt pojavljivalo se posvuda, a posebno marketinški zanimljivo bilo je u Americi - postojale su cigarete Sarah Bernhardt, sapuni, rukavice, puder pa čak i slavine.</p>
<p>Imala je ambiciju, karakter i vitalnost koji ne prestaju čuditi. Ni amputacija noge, nakon petnaest godina mučenja od pada na pozornicu s tri metra visine, kada je u ulozi Tosce smrskala koljeno, i kada se bez obzira na bol poklonila na kraju predstave, nisu je zaustavili. I dalje je s drvenom protezom nastupala i klanjala se oduševljenoj publici. Bila je skulptorica i slikarica, a životna snaga i golema energija koje je posjedovala načinili su od nje ne samo neumornu kazališnu i filmskuglumicu, bila je zvijezda nijemih filmova, već i ravnateljicu teatra. Bila je na čelu pariškoga Theatre de l'Ambigu, zatim Theatre de la Renaissance, a od 1889. vodila je kazalište koje je nosilo njezino ime, a koje je danas poznato kao Theatre de la Ville. </p>
<p>»Radije ću umrijeti nego ne postati najvećom glumicom na svijetu«, kazala je Berhnardt jednom prilikom George Sand. Zasigurno kao najveća francuska glumica svih vremena umrla je 1923. u 79. godini života, a čitav svijet ispunio je ulice Pariza poklonivši joj se na sprovodu. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Utakmica nije namještena </p>
<p>Izgleda da smo nekima pokvarili unaprijed pripremljen scenarij. A možda su izgubili novac na kladionici ili im ne odgovara što nismo u 'Ligi za bedaka', kazao je Grgić </p>
<p>Izražavanje sumnje da je remi Hajduka i Slavena Belupa namješten natjeralo je predsjednika splitskoga kluba Branka Grgić kontrirati svim nevjernicima, pa je jasno i glasno rekao: </p>
<p>»Rezultat nije dogovoren i utakmica sa Slavenom nije namještena. Ovaj remi nije neuobičajen u odnosu na sve ovosezonske rezultate naše momčadi, a ujedno nam je po tradiciji Slaven iznimno težak i neugodan protivnik. Uprava, igrači i treneri nisu prodane duše. Imali smo dva cilja nakon što smo smijenili Ćiru Blaževića - ući u Ligu za prvaka i osvojiti Kup. Sada kada smo prvi zadatak ostvarili, odmah sve postaje sumnjivo. A nije sumnjiv rezultat u Velikoj, Puli, Osijeku?! Neki su produžili utakmicu osam minuta, čekajući rasplet na ostalim travnjacima. I na kraju je samo Hajduk pod povećalom. Izgleda da smo nekima pokvarili unaprijed pripremljen scenarij. A možda su izgubili novac na kladionici ili im ne odgovara što nismo u 'Ligi za bedaka'? Puno zla proizlazi iz ovih kladionica i njih bi trebalo zatvoriti. No, ponavljam, Hajduk je pošteno izborio Ligu za prvaka.« </p>
<p>• Međutim, navijači vam ipak ne vjeruju. </p>
<p>»Već nam više od dvije godine navijači viču 'Uprava, odlazi!', još od susreta s Hakom u Kupu Uefe, nakon koje je osvanuo transparent 'prvaci ili mrtvaci'. I sada smo danima na stupu srama, a pitam se zašto. Zato što smo ušli u Ligu za prvaka, što smo osvojili tri naslova hrvatskog prvaka, što smo pronašli 27 milijuna kuna sponzorskog novca da pokrijemo sezonu, i to uglavnom u Zagrebu. Odnosno, samo je jedna Hajdukova sponzorska tvrtka sa sjedištem u Splitu. Mi smo jedini klub koji plaća komunalno i kada sve ovo vidim obećajem da ćemo od lipnja klub ustrojiti na europski način. Isto tako, mi smo zbog navijača tijekom svih ovih godina Uefi platili kazne u iznosu 340.000 švicarskih franaka te HNS-u 800 tisuća kuna. Kad Hajduk izgubi, svi odmahuju rukom, a kad pobijedi svi se guraju u redu za fotografiranje. 'Ajmo dati po 100 eura, pa se onda rugati...« </p>
<p>• Što to znači europski ustroj? </p>
<p>»Neće više biti mjesta za muktaše i one koji će uzimati od Hajduka. Čekamo Zakon o sportu, a tada će se Grad i Županija morati izjasniti kakav Hajduk žele. Ako žele ovakav, onda treba pronaći 4,5 milijuna eura, a ako žele europski klub to će koštati više. Može Hajduk biti i slabiji. Pitanje je također smatraju li u Gradu da je klub institucija od značaja. Uglavnom, političari će se morati izjasniti. Baš me zanima hoće li gradonačelnik Zvonimir Puljić dati nekakav prostor kao što je Lazarica, Stari plac ili slično pa da Hajduk ima stabilan izvor financiranja.« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Bilosa bismo dolično primili« </p>
<p>Ipak je odlučio da neće doći i tu odluku treba poštovati, kao što bi je trebalo poštovati i da je došao među nas, kaže Niko Kovač </p>
<p>Dok su pristalice hrvatske nogometne reprezentacije pratile situaciju oko »slučaja Bilos«, nekako su neprimjetno prolazile vijesti o ostalim, stalnim hrvatskim reprezentativcima koji svoj kruh zarađuju u inozemstvu. Najviše su ovoga vikenda profitirala braća Kovač, Robert i Niko, čiji su klubovi Juventus i Hertha zabilježili dobre rezultate, iako oni nisu bili u prvim postavama. </p>
<p>Naime, obojica od »vatrene braće« trpe ozljede od reprezentativnog izleta u Basel na utakmicu protiv Argentine. Dok je Robert ozlijedio nožni prst na treningu dan prije utakmice, Niko je ozlijedio list na samoj utakmici. </p>
<p>Stoga obojica pauziraju u svojim klubovima, no proživljavaju njihovu sudbinu, ali s još jačim žarom prate sve što se događa oko hrvatske reprezentacije. Stariji Niko nije igrao u pobjedi Herthe sa 3-0 protiv favoriziranog Werdera, no ističe da ga je iznenadila uvjerljivost suigrača.</p>
<p>»Očito Werder još proživljava onaj kiks svog vratara protiv Juventusa. U lošoj smo formi, no morali smo se 'izvaditi' na jednom pravom suparniku. To nam je uspjelo pa se sada vidi koliko je važan psihološki faktor u nogometu. Werder je sigurno bolja momčad od Herthe, no u datom trenutku nije imao šanse protiv nas. Sve zbog nesretnog ispadanja protiv Juventusa.« </p>
<p>Niko Kovač, inače kapetan hrvatske reprezentacije, otvoreno se stavio na stranu onih koji bi Bilosa u reprezentaciju primili otvorenog srca. Čak je izjavio kako bi bio predvodnik onih koji bi ga učili hrvatski. </p>
<p>»Pa, i ja sam tako, kao dijete hrvatskog porijekla, došao u reprezentaciju. Nama je važan svaki dobar igrač, bez obzira na to otkud je. Da je došao, budite sigurni da bismo ga primili bez zavisti ili okolišanja. Ipak je odlučio da neće doći i tu odluku treba poštovati. Kao što bi je trebalo poštovati i da je došao među nas. Ne znam što biste htjeli od nas u slučaju da je došao. Da ga ne primimo?! Ne, mi smo pravi profesionalci. No, sada kad ne dolazi barem znamo na čemu smo, i već je to dobitak.« </p>
<p>Ozljedu lista Niko Kovač planira sanirati u skoro vrijeme, nastupit će vjerojatno već sljedećeg tjedna. Još više očekuje od nastupa u prijateljskim utakmicama, kojih će Hrvatska imati četiri prije nastupa na svjetskoj smotri u Njemačkoj (od 9. lipnja do 9. srpnja). </p>
<p>»Imamo sreće što igramo prave prijateljske utakmice, koje organizira Savez, a trebaju nam jake provjere. Odmjerili smo snage s Brazilom i Argentinom, a još ćemo igrati protiv Španjolske, Poljske, Austrije i Tunisa. To je dovoljno da uz sve one treninge uigramo momčad do savršenstva, iako već sada slovimo kao vrlo uigran sastav, s obzirom na to da uvijek igramo praktički s istom momčadi. A to je naša velika prednost.« </p>
<p>Mlađi brat Robert, pak, već prima čestitke za osvojeni naslov talijanskog prvaka s Juventusom. Premda nije igrao nedjeljni derbi protiv Milana (0-0), zadovoljan je osvojenim bodom koji Juventus lagano vodi prema naslovu prvaka. No, Robert je oprezan u najavama: </p>
<p>»Ni slučajno nije sve gotovo, iako smo u velikoj prednosti, ali ovo je toliko naporna sezona zbog igranja u Ligi prvaka da je svaki bod važan. Lako se može posrnuti upravo zbog iscrpljenosti. No, trener Capello zna kako dozirati našu snagu. Vjerujem u uspjeh. Reprezentacija? Jedva čekam početak priprema za SP, mislim da smo moćniji i uigraniji nego uoči SP-a u Japanu prije četiri godine. O Bilosu mogu samo reći da nije došao i da je time sve rečeno.«</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Potpisuju Chago i glavni sponzor </p>
<p>Dinamo će u utorak u Maksimiru odigrati prijateljsku utakmicu protiv HAŠK-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Maksimirski će klub u utorak produžiti ugovor s Kameruncem Mathiasom Chagom, dan kasnije će uz svečanu promociju sklopiti i dugo najavljivani sponzorski ugovor s Croatia osiguranjem... Tko zna, niz bi možda mogao nastaviti i trener Milivoj Bračun. Dinamov ga je dopredsjednik Zdravko Mamić javno pohvalio baš nakon što je maksimirska družina prosula bodove na gostovanju u Puli. </p>
<p> Pritom je manje važno što je Bračun svoj trenerski opus u pulskome prvoligašu zaključio nekoliko dana prije utakmice s Dinamom, pa zasluge za pobjedu protiv »plavih« pripadaju debitantu Krunoslavu Jurčiću. No, Mamić je ustvrdio da je temelje pulskoj momčadi udario Jurčićev prethodnik, nedvosmisleno istaknuvši da je Bračun trener za Dinamo. </p>
<p>Takvoj će procjeni malo tko proturječiti, jer Bračun doista jest trener velikog potencijala. No, posve je jasno da Mamićeva javna pohvala ne može značiti prijetnju sadašnjem treneru Josipu Kužeu. Uostalom, ovo bi mogla biti najuspješnija prvenstvena sezona u cjelokupnoj klupskoj povijesti pa je, shodno tome, deplasirano pričati o nekakvim upozorenjima sadašnjoj struci. </p>
<p> Naposljetku, Kuže je najavio da je Dinamov cilj u Ligi za prvaka osvajati bodove jednakom dinamikom kao i dosad. Isključujući, dakako, subotnji poraz. Svojevrsno zagrijavanje za drugi dio sezone »plavi« će imati u utorak protiv HAŠK-a, suparnika iz susjedne četvrti. Momčad s Pešćenice gostovat će na pomoćnom igralištu maksimirskog stadiona u 16 sati. </p>
<p> Nekoliko će sati ranije, pak, Chago produžiti ugovor i pritom, jasno, znatno poboljšati uvjete. Uostalom, u međuvremenu je dobio i hrvatsko državljanstvo, što mu i pravno omogućuje određene pogodnosti vezane uz ugovor. </p>
<p>U klubu će se, jasno, najviše razveseliti i konačnom sklapanju suradnje s Croatia osiguranjem, čiji logotip na dresu nose još od siječnja. Ta tvrtka, uz Privrednu banku Zagreb, figurira kao novi glavni sponzor maksimirskoga kluba i trebala bi biti jedan od nositelja projekta europskog Dinama. No, veliko je pitanje je li financijska injekcija glavnih sponzora doista sukladna europskim planovima maksimirske momčadi. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Blanka nije izgubila zlato, već osvojila srebro </p>
<p>Blanka se prije godinu dana oporavljala od operacije </p>
<p>Nakon srebra Blanke Vlašić na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Moskvi, uz mnogo se oduševljenja moglo čuti i dosta negativnih komentara. Blanka je prema nekima pokazala da nema glavu za velika natjecanja, da se uplaši u najvažnijem trenutku, drugi, pak, misle da više nikad neće imati takvu priliku za zlato... Ni sama Blanka neposredno nakon finalnog nastupa nije bila previše sretna, prvi je put javno izrekla da je u Moskvu došla po zlato i da je malo razočarana »samo« srebrnom medaljom. </p>
<p>Ispada čak da Blanka uopće nije osvojila srebro, već izgubila zlato, što apsolutno nije točno. Zašto? Kao prvo, Splićanka u Rusiji nije podbacila, skočila preko 1.95 ili manje. Ostala je na svojoj ovogodišnjoj razini, preskočila je 2 metra. Šesti je put od sedam natjecanja ove zime letjela preko dvometarske granice, prvi put na jednom velikom natjecanju, a to mogu samo iznimno kvalitetne atletičarke, jake u glavi. A jedini je »krivac« što nije osvojila zlato kvalitetna suparnica. Mnogi su očito zaboravili da je Jelena Sljesarjenko olimpijska pobjednica, da je i prije dvije godine u Budimpešti bila zlatna, da je te 2004. godine čak 12 puta skakala preko dva metra, u Ateni 2.06... Zar je onda čudno da u finalu SP-a iz prvog pokušaja preskoči 2.02? Sljesarjenko je u nedjelju jednostavno bila bolja, što nikako ne znači da je Blanka bila loša. Nadalje, treba se sjetiti gdje je naša rekorderka bila prije godinu dana. Oporavljala se od operacije štitnjače, pitajući se kada će se naći na zaletištu i hoće li opet biti dobra kao nekad. Sjetila se toga i sama Blanka kad se malo ohladila. I zato ova medalja i niz skokova preko dva metra imaju posebnu veličinu. </p>
<p>I za kraj, nije naodmet još jednom upozoriti na pogrešnu pretpostavku da naša »atletska kraljica« svaki put može preskočiti 2.05 i napadati svjetski rekord, kao u Banskoj Bystrici. Upravo su zbog takvog poimanja stvari mnogi silno razočarani kad preskoči »samo« dva metra. A s takvim je skokom Blanka druga na svijetu u sportu kojim se, za razliku od nekih znatno razvikanijih na ovim prostorima, bave ljudi u svakom kutku svijeta! </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Velika nagrada snježnih pahuljica </p>
<p>Dvadeset klizačica zajednički će predstaviti svoje znanje i sposobnost u složenom sinkroniziranom klizanju, interpretaciji glazbe i neke zajedničke ideje, često prave priče na ledu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U petak i subotu Zagreb će imati priliku vidjeti posljednji odjek najgledanijeg sporta 20. zimskih olimpijskih igara - klizanja. Održat će se 5. međunarodna Velika nagrada snježnih pahuljica s nastupom 22 sastava iz 11 zemalja u Domu sportova. Dvadeset klizačica zajednički će predstaviti svoje znanje i sposobnost u složenom sinkroniziranom klizanju, interpretaciji glazbe i neke zajedničke ideje, često prave priče na ledu. To je veoma popularan način prezentiranja klizanja, koje je počelo vrlo davno revijama na ledu, a u ovom je slučaju s natjecateljskim karakterom dobio i veliko sportsko značenje. </p>
<p>Nastupit će 500 seniorki, juniorki i kadetkinja - Šveđanke, aktualne svjetske prvakinje, Ruskinje sa svojom znamenitom tradicijom baleta, Amerikanke s neiscrpnim izborom vrhunskih klizačica, Njemice poznate po tradiciji discipliniranog izvođenja najtežih zadataka, pa u tome slične Švicarke, zatim Talijanke, Mađarice, Austrijanke i Čehinje, predstavnice zemlje domaćina ovogodišnjega skoroga Svjetskog prvenstva u Pragu. </p>
<p>Natjecanje se sastoji od dva dijela: u petak u 16 sati na rasporedu je obavezni (kratki) sastavi juniorki, u 18.15 svečano otvaranje, a u 19 obavezni sastavi seniorki do 20.40. U subotu u 15.30 počinje natjecanje nastupom kadetkinja u slobodnim sastavima, u 16.50 nastupaju juniorke, a u 19 sati seniorke sa slobodnim sastavima. Program je prilagođen i djeci, jer završava (za razliku od pojedinačnog klizanja) već u 21 sat. </p>
<p>Ova peta priredba postaje svojevrsna zagrebačka posebnost, a vjerojatno i u svijetu. Posebnost je da gledatelji prisustvuju masovnom nastupu klizača na ledu u kojem se natjecatelji nastoje istaknuti kompozicijom i koreografijom nastupa, zatim nadasve preciznošću i složenošću izvedbe, interpretacijom zajedničke zamisli i prateće glazbe. I svega onoga što klizanje čini posebnim u konglomeratu sportova. [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>I Anja odustala od potjere za Janicom </p>
<p>I 2001. godine Janica je u Äreu dobila prvi veliki Kristalni globus. Pet godina kasnije sve je isto, sezonu će završiti ukupnom pobjedom </p>
<p>Ponovno završnica u švedskom Äreu, ponovno Janica Kostelić osvaja veliki Kristalni globus. Mnogo je poveznica između 2001. i 2006. godine, ali postoje i razlike. Onda se borila s Renate Götschl i razmak je bio »tanji« nego sada, kad je u pitanju Anja Pärson. Također, Janica je onda bila ozlijeđena, zbog koljena je vidljivo šepala, a sada je samo umorna i jedva čeka kraj. </p>
<p>Zapravo, kad malo bolje pogledamo, mnogo je više razlika nego sličnosti. Kao i ta što ovoga puta pred sobom može imati novi motiv - srušiti rekordan broj bodova u Svjetskom kupu koje je osvojila Pernilla Wiberg 1997. godine (1960). Zanimljivo, prije pet je godina Janica imala strašnu sezonu i čak osam slalomskih pobjeda, ali je nakon posljednje utrke na završnici u Äreu zastala na 1256 bodova. Sad ih ima skoro 500 više, što je dokaz koliko je Janica u pet godina otišla »u širinu«. </p>
<p>No, naučeni smo kako Janica ne obraća previše pažnju na rekorde, na moguće rušenje Pernille Wiberg. U ovom trenutku njoj je mnogo važnija borba s drugom, aktualnijom Šveđankom Anjom Pärson. No, ta borba u pravom smislu riječi i ne postoji. Jer, kako je takvom shvatiti kad je i sama Šveđanka priznala kako odustaje od potjere za hrvatskom skijašicom. </p>
<p>»Prošle godine ja, ove ona. U ovoj je sezoni Janica bila bolja i više nemam vremena ispraviti neke svoje pogreške«, rekla je Anja Pärson. </p>
<p>I dok će Anja od prvog dana u Äreu biti u pogonu i pripremati se kroz treninge za prvu utrku (spust u srijedu), Janica će odmarati i lagano tempirati formu za slalom u srijedu. Kad će možda sve i teoretski biti gotovo... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Alonso poput Schumachera</p>
<p>Detalj koji upada u oči nakon prve utrke formule 1, vožene za Veliku nagradu Bahreina, svakako je priča o dva vozača i odlasku u boks. Sedmerostruki svjetski prvak i »kralj boksa« Michael Schumacher morao se pokloniti aktualnom svjetskom prvaku, španjolskom asu Fernandu Alonsu i stisnuti ruku njemu i njegovim taktičarima, jer je do otvarajuće pobjede u ovoj sezoni Alonso došao na - schumacherovski način. </p>
<p>Kad su početkom sezone promijenjena (vraćena) pravila o mijenjanju guma za vrijeme utrke mnogi su bili skloni vjerovanju da je voda opet usmjerena na Schumacherov mlin. I da je 18 krugova prije kraja Alonso iz boksa izletio sekundu kasnije, potvrda bi stigla u obliku Nijemčeva prvog mjesta. Ovako Renaultovi tehničari imaju pravo privatizirati premijernu pobjedu. Naravno, uz hladnokrvnog Alonsa, koji ne samo da se nije uplašio nadolazeće Ferrarijeve jurilice, već je zavoje odvozio gledajući retrovizore i držeći Schumachera na oku. </p>
<p>Još su dva aktera nedjeljne jurnjave zaslužila da ih se istakne. Kimi Raikkonen svrnuo je poglede na svoj McLaren-Mercedes, koji se, osim lijepim izgledom, dokazao (za razliku od prošle sezone) i pouzdanim, što je uz provjerene kvalitete Finca rezultiralo trećim mjestom na kraju utrke. Doseg vrijedan sam po sebi dobiva na težini kad se doda da je Raikkonen startao kao - posljednji, 22. vozač. Premijeru je imao i Nico Rosberg. »Šamaranjem« iskusnog Davida Coultharda na stazi, kao i Christiana Kliena, dokazao je kako će već u prvoj sezoni ukrasti pokoji bod favoritima. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ančić u 3. kolu I</p>
<p>NDIAN WELLS</p>
<p> - Hrvatski tenisač Mario Ančić plasirao se u 3. kolo ATP turnira iz Masters serije koji se za nagradni fond od 2.1 milijuna dolara igra u Indian Wellsu. Ančić je u dvoboju 2. kola sa 6-3, 7-6 (3), svladao Talijana Davidea Sanguinettija.</p>
<p>Ovo je bio prvi dvoboj Ančića i Sanguinettija na ATP Touru, a 22-godišnji Splićanin bez većih je problema svladao 33-godišnjeg Talijana. </p>
<p>U prvom setu Ančić je oduzeo servis Sanguinettiju kod svog vodstva 4-3, te potom sigurno držao svoj početni udarac za 6-3.</p>
<p>U drugom setu oba su igrača imala velikih problema držati svoj servis. Prvo je Ančić spasio dvije »break-lopte«, da bi potom oduzeo servis Talijanu. Nažalost, Ančić nije uspio potvrditi »break«, ali je zato trećim »breakom« u nizu stigao do nove prednosti. Niti ona nije dugo trajala, Sanguinetti je i drugi put uspio oduzeti servis Ančiću i izjednačiti na 4-4.</p>
<p>Ipak, Ančić je izbjegao treći set dobivši »tie-break« drugog sa 7-3. Sanguinetti je u odlučujućoj igri poveo 3-2, ali do kraja dvoboja Ančić je osvojio svih pet poena.</p>
<p>U 3. kolu Ančić će igrati protiv pobjednika dvoboja između Nijemca Nicolasa Kiefera i Francuza Paul-Henrija Mathieua. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Kobna taktika velikog manipulatora </p>
<p>Oko Miloševićeve smrti još će se dizati mnogo prašine. Ono što mi u Hrvatskoj sigurno znamo, jest da nije umro od grižnje savjesti </p>
<p>Čovjek koji je pokrenuo (i izgubio) sve ratove na području bivše Jugoslavije nije umro onako kako je to uobičajeno u srpskoj povijesti: da mu kum odrubi glavu kao što se to dogodilo s Karađorđem, da ga sabljama isiječe njegova garda kao u slučaju zadnjeg kralja dinastije Obrenović, da ga izrešeta atentator kao kralja Aleksandra u Marseilleu. Slobodan Milošević je umro u snu, u svom zatvorskom krevetu. Ipak, niti ta smrt neće proći bez mistike i nedoumica.</p>
<p>Oni koji za Miloševićem sada liju krokodilske suze i obasipaju ga hvalospjevima, uporno tvrdeći da je ta »nacionalna gromada« nedvojbeno ubijena, morat će se suočiti s vrlo jednostavnom istinom. </p>
<p>Slobodan Milošević bio je veliki manipulator; tako je živio i takav je i umro. S vlastitim zdravljem manipulirao je već godinama i postupao suprotno od savjeta nizozemskih liječnika kojima nije vjerovao. Tvrdio je da ima povjerenje jedino u Ruse. Haag mu je nabavio i ruskog specijalista za kardiovaskularne bolesti koji je napisao detaljno izvješće u kojem je upozorio da bivši srpski predsjednik namjerno ne uzima propisane lijekove. Tada se u pritvoru Haaškog suda i Tužiteljstvu mislilo da to radi kako bi nabio što veći krvni tlak i stalno odgađao sudske rasprave. No, Milošević je na umu imao nešto drugo.</p>
<p>Do maksimuma je iskoristio okolnost da sigurnost krunskih svjedoka i glavnih optuženih u haaškom pritvoru uopće nije rigorozna u onom klasičnom smislu, što potvrđuje i lakoća s kojom si je Milan Babić oduzeo život. Kakva razlika u odnosu na tretman koji su Izraelci imali prema Adolfu Eichmannu koji je živio pod staklenim zvonom i bio doslovce motren 24 sata dnevno! </p>
<p>Kao već iskusni zatvorenik Milošević je znao da je zatvorska uprava u odnosu na njega mekana i susretljiva. Njegove prijatelje i odvjetnike iz Srbije nitko nije osobito temeljito pregledavao. Milošević se u zadnjih godinu dana bavio samo jednom mišlju: kako da se dokopa Moskve. Želja da vidi »svoju macu« (suprugu) i djecu bila je toliko jaka da se odlučio na veliki rizik – ionako previsoki krvni tlak povećat će uzimanjem kontraproduktivnih lijekova. To su uglavnom jaki antibiotici poput onih koji se daju kod tuberkuloze, kompliciranih upala pluća i gubavosti. A tko mu je dostavio takve preparate?</p>
<p>To su mogli učiniti samo zatvorski čuvari (prisjetimo se slučaja naciste br. 2 Hermanna Göringa i njegovog stražara koji ga je simpatizirao) ili oni njegovi prijatelji koji su ga svaki dan posjećivali. Kontraterapija brzo je djelovala. </p>
<p>Rutinske pretrage krvi pokazale su da standardni (zapadni) lijekovi koji smanjuju krvni tlak više ne djeluju. Milošević je onda iskoristio svoj zadnji adut i zavapio: prebacite me, uz jamstvo, u Moskvu, tamo će me uspješno liječiti. Kada je to odbijeno (jer se iz Rusije nikada ne bi vratio) nastavio je tajno gutati antibiotike i pisati očajnička psima ruskom veleposlanstvu u Nizozemskoj upozoravajući Moskvu da ga u zatvoru sustavno truju.</p>
<p>Ali pretjerao je u toj taktici. Njegovo bolesno srce nije izdržalo takvu torturu. Čovjek koji je političku karijeru gradio kao netko tko bi prvo razbio sav namještaj a onda druge optuživao da ne žele s njim sjediti i razgovarati, umro je od infarkta a da to nije htio. Oko Miloševićeve smrti još će se dizati mnogo prašine. Ono što mi u Hrvatskoj sigurno znamo jest da nije umro od grižnje savjesti. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pogreb u Beogradu ili Požarevcu?</p>
<p>Vrh socijalista i radikala želi od Miloševićevog pogreba napraviti veliki skup protiv vladajuće koalicije i suradnje s Haaškim tribunalom </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tijelo Slobodana Miloševića najvjerojatnije će biti pokopano u Beograu, po želji članova njegove obitelji. Sin Slobodana Miloševića, Marko, rekao je u ponedjeljak kako bi obitelj željela da posmrtni ostaci njegova oca budu položeni u grobnicu u Beogradu, izjavio je u ponedjeljak u Haagu pravni savjetnik obitelji Milošević Zdenko Tomanović. »Od nizozemske sam vlade zatražio izdavanje vize za Marka Miloševića, kako bi mogao doći po tijelo svojeg oca«, rekao je Tomanović. Tomanović je također kazao da je »srpsko-crnogorsku vladu obavijestio da će se pogreb održati u Beogradu, u skladu sa željom obitelji«. </p>
<p>Međutim, Vjesnik iz neslužbenih izvora doznaje da bi pogreb Slobodana Miloševića mogao bi biti u Požarevcu, njegovom rodnom gradu, 100 kilometara istočno od Beograda. </p>
<p>Što se vremena tiče, to svakako neće biti prije srijede, a kao mogući dani spominju se petak i subota. Obitelj će na pogrebu najvjerojatnije predstavljati snaha Milica Gajić i unuk Marko koji su proteklih dana u obiteljskoj kući u Požarevcu primali sućut.</p>
<p>Organizacija pogreba bivšeg srbijanskog vođe u Srbiji donosi ozbiljne i praktične probleme obitelji Milošević jer srbijanske vlasti kazneno gone suprugu Miru Marković pa je za njom raspisana i međunarodna tjeralica. Od 2003. ona i Marko žive u Moskvi. </p>
<p>Miloševićeva supruga Mirjana Marković rekla je u intervjuu Večernjim novostima da bi ona najviše voljela da Slobodan bude pokopan u Požarevcu, ali da još uvijek ne zna ništa zasigurno, jer su ona i njen sin »taoci Interpolovih tjeralica«. </p>
<p>Predsjednik Srbije Boris Tadić priopćio je da neće donijeti odluku o pomilovanju Mirjane Marković i njenog sina Marka, niti dopustiti državni pogreb Miloševića, jer bi to bilo neprimjereno ulozi koju je njegov režim imao u novijoj povijesti Srbije i suprotno opredjeljenju građana koje je nedvosmisleno iskazano 5. listopada 2000. godine.</p>
<p>Kćerka Slobodana Miloševića Marija koja već pet godina živi u Crnoj Gori na Cetinju u intervjuu agenciji Beta rekla je da bi njen otac trebao biti pokopan u Lijevoj Rijeci, gdje su pokopani i svi članovi njegove obitelji. Crnogorska državna televizija je u nedjelju, unatoč lošem vremenu, snimala razgovore s Miloševićevim daljim rođacima. Oni su jedinstveni u stavu da Slobodana treba pokopati na drugom mjestu. »Ipak je bio predsjednik, a i ne bi mogli proći po snijegu«, objasnio je jedan od Miloševića.</p>
<p>Vrh socijalista i radikala, na valu raspoloženja djela javnosti, želio bi od Miloševićevog pogreba napraviti veliki skup sa kojeg će biti poslana jasna poruka protiv suradnje s Haaškim tribunalom i protiv koalicije koja je u listopadu 2000. godine srušila Miloševićev režim. Takav skup bi najlakše bilo organizirati u Beogradu, ali su šanse da se Milošević pokopa u Aleji velikana na Novom groblju ravne nuli, jer o tome odlučuje gradska vlast koja je u rukama Tadićevih demokrata.</p>
<p>U Požarevcu su na vlasti socijalisti i mogućnosti za imitaciju državnog pogreba su velike. Međutim, do Požarevca je teško doći, pa vrh socijalista i radikala razvija strategiju kako dovesti mase pristaša.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rusko veleposlanstvo primilo Miloševićevo pismo </p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Rusko ministarstvo vanjskih poslova primilo je u nedjelju poslijepodne pismo koje je bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević 10. ožujka, dan uoči svoje smrti, uputio šefu ruske diplomacije Sergeju Lavrovu, objavljeno je u ponedjeljak na web stranici ministarstva.</p>
<p> Pismo je 11. ožujka predano veleposlanstvu Rusije u Nizozemskoj, rekao je predstavnik ruskog ministarstva vanjskih poslova Mihail Kaminin. U pismu Milošević govori da je podvrgnut neadekvatnom liječenju i ponovno traži pomoć Rusije kako bi dobio dozvolu za liječenje u medicinskom centru u Moskvi, navodi se na web stranici ministarstva. Miloševićev pravni savjetnik Zdenko Tomanović izjavio je u nedjelju da je bivši jugoslavenski predsjednik uoči svoje smrti uputio pismo Lavrovu u kojem traži pomoć i tvrdi da ga u pritvoru Haaškog suda truju lijekom za lepru.</p>
<p> »Smatram kako je uporno nastojanje da mi se uskrati liječenje u Rusiji posljedica motivirana strahom da bi pažljivom, stručnom analizom bili otkriveni aktivni pokušaji narušavanja moga zdravlja za svo ovo vrijeme, koji se ne bi mogli sakriti od ruskih stručnjaka«, citirao je Tomanović pismo Miloševića.</p>
<p> Milošević piše da ga netko truje lijekom za lepru.</p>
<p> »Iz dokumenata koji su mi dostavljeni 7. ožujka vidi se da su 12. siječnja u mojoj krvi pronašli izuzetno jak lijek koji se, kako sami kažu, koristi za liječenje lepre i tuberkuloze, iako nikakav antibiotik nisam koristio svih ovih pet godina u njihovom zatvoru«, naveo je. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hamasov poziv Carlosovim suborcima</p>
<p>Mogućnost ulaska Narodne fronte za oslobođenje Palestine u vladu znak je daljnjeg zaoštravanja sigurnosne i političke situacije </p>
<p>Ismail Haniyeh, čelnik Hamasa i mandatar buduće palestinske vlade pozvao je Narodnu frontu za oslobođenje Palestine da se pridruži Hamasu i uđe u novu vladu. Učinio je to nakon definitivnog odbijanja do jučer vladajućeg Fataha da sudjeluje u novoj izvršnoj vlasti. </p>
<p>Analitičari zbivanja na Srednjem istoku upozoravaju da je mogućnost ulaska Narodne fronte za oslobođenje Palestine u vladu znak daljnjeg zaoštravanja sigurnosne i političke situacije u ovom dijelu svijeta. </p>
<p>Podsjećaju da je Narodna fronta za oslobođenje Palestine koju je prije četrdesetak godina osnovao kontroverzni jordanski grkokatolik George Habash od svog osnutka bila izrazito radikalna i često u opreci prema politici Palestinske oslobodilačke organizacije i Fataha. </p>
<p>Habash i njegovi pristaše oduvijek su smatrali da se srednjoistočno pitanje može riješiti tek uspostavom palestinske vlasti na cijelom području i brisanjem države Izrael sa zemljovida. Nasilje i oružje bili su način djelovanja Narodne fronte za oslobođenje Palestine čiji je istaknuti član godinama bio famozni Ramirez Ilich Sanchez zvani Carlos, svjetski terorist broj jedan. </p>
<p>Na vijest da je Hamas pozvao Habasheve pristaše da uđu u novu vladu reagirao je i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas. On je još jednom ponovio da se oštro protivi programu Hamasa i da nova vlada mora djelovati u skladu sa zahtjevima međunarodne zajednice i obvezama Palestinske oslobodilačke organizacije i temeljiti se na težnji za postizanje mira.</p>
<p>Mogućnost ulaska Narodne fronte za oslobođenje Palestine u izvršnu vlast na području palestinske samouprave bila je jedna od tema razgovora njemačke kancelarke Angele Merkel i egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka koji su u Berlinu raspravljali o načinima postizanja mira i stabilnosti na Srednjem istoku. </p>
<p>O Srednjem istoku raspravljalo se i na drugom kraju svijeta, u Moskvi gdje je šef sirijske diplomacije pokušao od Ruske Federacije ishoditi potporu za Hamas i formiranje nove vlade. </p>
<p>Promatrači zbivanja na Srednjem istoku nisu jedinstveni u procjeni što je gore: činjenica da Palestinska samouprava već dva mjeseca nema formiranu izvršnu vlast ili to što se u ovom bezvlađu unutarpalestinski odnosi iz dana u dan pogoršavaju.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Senator predlaže javnu osudu Busha</p>
<p>Russ Feingold upozorava da Bush narušava najtradicionalnije američke demokratske vrijednosti i ignorira zahtjeve američkih građana </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bauk tajnog i povrh svega nezakonitog prisluškivanja Amerikanaca tijekom njihovih privatnih telefonskih razgovora nastavlja kružiti Amerikom. </p>
<p>Tek što je možda i pomislio da je preživio čistilište javnog mnijenja, Bush se suočio sa zabrinjavajućom inicijativom demokratskog senatora Russa Feingolda. On je pozvao američki Senat da javno osudi predsjednika Busha zbog toga što je dopustio prisluškivanje američkih građana bez sudskih odobrenja. </p>
<p>Gostujući u jednom od najgledanijih nedjeljnih TV talk-show programa »This Week with George Stephanopoulos« (Ovog tjedna sa Georgeom Stephanopoulosom), senator je okarakterizirao predsjednikovo ponašanje, kao visoko rizično i u zoni visokog kriminala i prekršaja. </p>
<p>Ovaj je senator već i ranije upozoravao da aktualni šef Bijele kuće za sebe želi prigrabiti kraljevske ovlasti, nazivajući Busha King George. Feingold je upozorio da predsjednik u biti derogira i najtradicionalnije američke demokratske vrijednosti i nastavlja ignorirati zahtjeve američkih građana za javnošću glede već raskrinkanog programa telefonskog prisluškivanja: Predsjednik je otvoreno zabada svoj nos u [privatne] poslove Amerikanaca, rekao je senator. </p>
<p>Senator Feingold je jedan od autora prve senatske rezolucije, koja bi se vrlo brzo mogla naći pod Capitol Hillom, kao službeni zahtjev da se predsjednik George W. Bush javno politički osudi zbog traženja da se Amerikanci prisluškuju. </p>
<p>U kopiji rezolucije koje su se domogli novinari TV postaje ABC, između ostalog se navodi da je predsjednik u više navrata zavarao javnost kako je njegova administracija, prisluškujući osumnjičene teroriste unutar Sjedinjenih Država preko NSA (National Security Agency) te aktivnosti temeljila na sudskim nalozima. Drugim riječima, Bush je lagao Amerikancima da su prisluškivanja bila zakonska. </p>
<p>Iz predsjednikovog ureda i dalje uzvraćaju da je prisluškivanje američkih građana bez sudskih naloga ključno sredstvo u ratu protiv terora. Međutim, to kao da ovaj put ne može parirati izravnim optužbama iznesenim u prijedlogu senatske rezolucije. Feingold citira tri slučaja u kojima je tijekom godinu dana Bush osobno inzistirao da se prisluškivanje američkih građana ne može vršiti bez sudskog naloga, i izričitog dopuštenja nadležnog suca! Kako stvari stoje, Bush je jedno govorio, a drugo radio. </p>
<p>Svog stranačkog šefa, aktualnog američkog predsjednika nije, čini se, uspio obraniti niti lider republikanaca u Senatu dr. Bill Frist. On je proteklog vikenda odjednom i službeno izronio kao glavni pretendent za republikanskog predsjedničkog kandidata. Lider republikanske većine u Senatu je rekao kako je demokratski senator Russ Feingold u krivu. First je pritom propustio objasniti zašto Feingold nije u pravu. Time je zapravo potvrdio da će se o aferi prisluškivanja raspravljati sve dok Busheva administracija i republikanski lideri ne ponude više argumenata.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Dani industrije ljepote</p>
<p>Sudeći prema onome što se moglo vidjeti na Zagrebačkom velesajmu, voljet ćemo japanski look, rezati nokte i svaki slobodni trenutak koristiti za opuštanje i masaže</p>
<p>Tri dana sajma, tri teme ujedinjene pod nazivom »Dani mode, ljepote i vjenčanja«, proteklog su vikenda na Zagrebačkom velesajmu okupili stručnu javnost i mnoge posjetitelje koji žele biti informirani i u trendu. Sajam namijenjen profesionalcima iz frizerske, modne i kozmetičke branše predstavio je novitete proizvođačima, trgovcima i kupcima u vječitoj potrazi za odgovorima kako biti ljepši i privlačniji. </p>
<p>Stručno edukativna događanja, modne revije i humanitarna akcija u sklopu »Dana vjenčanja« pod nazivom »Dom daleko od doma«, ispreplela su se s prezentacijama novih trendova šišanja, šminkanja, manikire, te prezentacijama novih wellness programa. Iz ponude smo izdvojili posebno oblikovan masažni stol čija presvlaka od prirodne kože ne upija. Osim toga, taj stol talijanske tvrtke Herbal Touch ima i priključak za parnu kupelj. Dizajnom i mnogim mogućnostima izdvaja se i kada za hidromasažu marke Bonadea koja nudi i mogućnost kromoterapije, magnetoterapije, aromaterapije. </p>
<p>Kada je dekorativna kozmetika u pitanju, na sajmu je posebnu pozornost izazvao natječaj u šminkanju s temom »inspiracija na tradicijsku šminku Japana«, nadahnut uspjehom filmskog hita »Sjećanja jedne gejše«. Nosi se Daleki istok na licu i na odjeći. Što se njegovanja ruku tiče, iz Alessandra poručuju da je francuska manikira definitivno out, a nosi se prirodnost, blagi prelazi laka te kratki nokti. S druge je pak strane popularan nail art. Estetsku kirurgiju i dekorativnu kozmetiku povezao je antiaging program, odnosno Ice Mask protiv bora koja je na velesajmu imala svjetsku premijeru. Naime, nakon samo deset minuta držanja te hladne maske postiže se učinak face liftinga koji djeluje na bazi aloe vere, potiče cirkulaciju i jača kolagen. Maski koja pegla bore, nisu odoljeli niti mnogi pripadnici jačeg spola.</p>
<p>Za razliku od »Sajma ljepote«, na onom vjenčanja nije se moglo vidjeti gotovo ništa što već nismo vidjeli na nedavno održanom Sajmu vjenčanja u Boćarskom domu. Ipak nismo mogli ne zamijetiti neobične vjenčanice dizajnerskog studija D, zagrebačkih kreatorica Dražene Semren i Daliborke Puž. Nekonvencionalne i kako su ih nazvale, malo pomaknute vjenčanice izrađene su od čipke, konopa, perja, a namijenjene hrabrim mladenkama. Ono što se izdvojilo na sajmu mode svakako su i japanke Havainanas s prepoznatljivom hrvatskom šahovnicom, koje će na skorašnjem Svjetskom nogometnom prvenstvu zasigurno biti jedan od traženih navijačkih rekvizita.</p>
<p>Antoija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ogledalo našeg organizma </p>
<p>Na probavu i na očuvanje zdravlja ostalih tjelesnih organa utječe redovito održavanje higijene usne šupljine</p>
<p>Higijena zuba i usne šupljine važna je ne samo u sprječavanju neugodnog zadaha i očuvanju lijepog osmijeha nego i kao faktor u održavanju zdravlja cijelog organizma. Način na koji peremo zube stomatolozima ne otkriva samo naše opće higijenske navike nego brinemo li dovoljno za vlastito zdravlje u cjelini.</p>
<p> Usna šupljina, kroz koju unosimo hranu, važan je čimbenik svih popratnih pojava vezanih za probavu, uključujući pretjeranu tjelesnu težinu i debljinu. Doktorica stomatologije Lidija Šulevski stoga svojim pacijentima savjetuje dolaske na kontrolne preglede barem dvaput na godinu, da bi im se ustanovilo stanje zubnog niza, koji ima važnu ulogu u probavi hrane. </p>
<p>Ona ističe da samo ljudi sa zdravim zubima i desnima mogu pravilno prožvakati hranu, koja potom odlazi u želudac i tamo se razgrađuje. »Da bi početak probave bio nesmetan, važno je prije svega da čovjek ima potpuni zubni niz, odnosno sve zube, od kojih svaki pri žvakanju ima svoju namjenu. Sjekutići nam služe za odgrizanje, očnjaci za trganje, a kutnjaci za mljevenje hrane koju unosimo u usta«, ističe dr. Šulevski. Tako pravilno usitnjujemo zalogaje u ustima, koji se potom i mnogo lakše razgrađuju u želucu. Statistika je pokazala da su promjene na želučanoj sluznici, kao što su čirevi te smanjena ili povećana količina kiseline, osam puta češći kod djelomičnog gubitka zuba, osobito ako su ti preostali zubi još i oštećeni karijesom ili paradentozni.</p>
<p> Ne smije se zanemariti i činjenica da je stanje zubala vrlo važno za zdravlje čitavog organizma. To znači da se bolje prožvakana i slinom izmiješana hrana bolje iskorištava, pa je organizmu tako potrebna i manja količina hrane. Stoga je posve neupitno je li zdravo i potpuno zubalo uvjet za normalnu probavu i sprečavanje bolesti uzrokovanih poremećajima probave uključujući pretilost. </p>
<p>Osim pravilnim odabirom vrsta namirnica kao i dugotrajnošću žvakanja, na probavu te na očuvanje zdravlja ostalih tjelesnih organa utječe i redovito održavanje higijene usne šupljine. Dr. Šulevski ističe da bi se zubi trebali očetkati i isprati već desetak minuta nakon jela, bez obzira na vremensku stisku koja nas katkad u tome sputava. </p>
<p>»Vrlo brzo nakon što smo pojeli obrok u ustima počinje razgradnja ostataka hrane. To se posebno odnosi na meku ljepljivu hranu bogatu ugljikohidratima (slatkiši, bijeli kruh), dok tvrda i sirova hrana (integralni kruh, sirovo voće i povrće) svojom tvrdoćom i mehaničkim djelovanjem smanjuju nastanak zubnog plaka - zubne naslage koja nastaje kao produkt razmnožavanja mikroorganizama i njihovog metabolizma«, kaže stomatologinja. </p>
<p>Redovita higijena i odlazak stomatologu, koji će odstraniti naslage zubnoga kamenca, smanjit će stoga mogućnost povlačenja zubnog mesa sa zubnih vratova te nastanak gingivitisa upale, upalne bolesti zubnog mesa. No ni to nije sve. Dugoročno, može nastati i paradontitis kod kojeg se gubi potporna kost zubi, oni se počinju klimati i ispadati, a javlja se i vrlo neugodan zadah. Bakterije iz nastalih parodontnih džepova tada mogu krvotokom dospjeti u preostali dio krvožilnog sustava, ugrožavati srce, bubrege i zglobove te tako posredno narušiti zdravlje cijelog organizma! Svijest o redovitoj higijeni zubi, koja je u nas još, smatra Šulevski, na vrlo niskoj razini, trebalo bi stoga pod hitno mijenjati, a to je moguće jedino sustavnom edukacijom i redovitim kontrolama stomatologa.</p>
<p>Izbjegavati alkohol i cigarete</p>
<p>Četkajmo zube tri minute nakon svakog obroka. Zube treba prati kružnim pokretima, pastama koje sadrže flour a nemaju abrazivnih sredstava u sebi. Dobro je povremeno iščetkati jezik te koristiti zubni konac. Preporuka je stomatologa smanjiti unos alkoholnih pića, duhanskog dima i pretjeranih količina kave. Najvažnije je upamtiti da se jednom nastao karijes ne može sam izliječiti, nego uvijek napreduje. Tabletama protiv boli ne rješava se uzrok, nego samo posljedica!</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Slovenac prevozio 10,5 kg heroina</p>
<p>Droga potječe s Kosova, a bila je namijenjena zapadnoeuropskom tržištu i njezina je vrijednost procijenjena na 4,2 milijuna kuna</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - Heroin vrijedan 4,2 milijuna kuna zaplijenjen je u nedjelju oko 11,45 sati na Međunarodnom graničnom prijelazu Bajakovo u zajedničkoj akciji djelatnika PU vukovarsko-srijemske i Carinarnice Osijek. Droga je otkrivena u osobnom automobilu kojim je upravljao 29-godišnji slovenski državljanin pri ulasku iz SCG u RH.</p>
<p>»Prilikom redovite kontrole vozila marke 'ford fiesta' posumnjalo se da bi se u automobilu mogla nalaziti krijumčarena roba pa je ubrzo od istražnog suca Županijskog suda u Vukovaru dobiven nalog za pretragu vozila«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Željko Šimundić, načelnik krim-policije PU vukovarsko-srijemske. Pretragom automobila u njegovim tvorničkim šupljinama pronađeno je skriveno 20 paketa oblijepljenih samoljepljivom trakom, ukupne težine 10,503 kilograma, a preliminarnim vještačenjem utvrđeno je da paketi sadrže heroin. »Droga se nalazila skrivena u podu automobila te u prtljažniku i desnom blatobranu vozila«, rekao je Šimundić, dodavši da je nad 29-godišnjim Slovencem, nakon uhićenja, provedena kriminalistička obrada te je u ponedjeljak priveden istražnom sucu Županijskog suda u Vukovaru. </p>
<p> Prema policijskim saznanjima zaplijenjeni heroin bio je namijenjen narko-tržištu zemalja Europske unije, a ovdašnja policija ovu zapljenu heroina ne povezuje za zapljenom 12 kilograma heroina, vrijednog preko 5 milijuna kuna, od prije par dana na graničnom prijelazu Pasjak. »Činjenica je da se područje Vukovarsko-srijemske županije nalazi na trasi tzv. balkanske rute kojom se različita roba krijumčari s istoka na zapad Europe«, rekao je načelnik Šimundić i dodao da je zapljena 10,5 kilograma heroina najveća zapljena droge na području PU vukovarsko-srijemske u 2006. godini. Pročelnik Carinarnice Osijek Hrvoje Čović naglasio je da je u prekršajnom postupku protiv 29-godišnjeg Slovenca izrečena novčana kazna od 20.000 kuna, a vozilo u kojem je krijumčaren heroin oduzeto u korist RH. </p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bevc tri i pol sata poricao optužbe </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši predsjednik Uprave, PIK-a Vrbovec, Bojan Bevc, kojega su austrijske vlasti u petak ujutro izručile Hrvatskoj, u ponedjeljak je prvi put saslušan na zagrebačkom Županijskom sudu u postupku u kojemu ga se tereti da je finacijskim malverzacijama oštetio PIK za oko 17 milijuna kuna. </p>
<p>Bevc, koji je istražnome sucu Zoranu Luburiću doveden s lisicama na rukama, svoju je obranu iznosio oko tri i pol sata, a porekao je djela za koja ga se sumnjiči. Također, kako nam je rekao njegov odvjetnik Čedo Prodanović, izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskoga suda uskoro će prvi put razmatrati žalbu obrane za Bevcovo puštanje iz pritvora. Naime, odmah nakon što je sud sredinom prošle godine Bevcu odredio pritvor zbog opasnosti od bijega te posebno teških okolnosti djela, obrana se žalila zna tu odluku. Međutim, prema zakonu tek u trenutku kada osumnjičenik postane dostupan sudu, ta žalba se uzima na razmatranje.</p>
<p>Podsjetimo, istražni zahtjev tereti Bevca da je u listopadu 2002. godine zaključivši menadžerski ugovor s PIK-om, a budući je ugovorom bilo dogovoreno i pravo na naknadu, lažirao poslovni uspjeh i u korist menadžmenta pribavio 3.586.627 kuna.</p>
<p>Druga točka zahtjeva ga, pak, tereti da je od prosinca 2002. godine do ožujka 2004. godine zaključio ugovor i anekse ugovora o kratkoročnim kreditima s jednom zagrebačkom bankom te da je radi osiguranja potpisao sporazum o prijenosu vlasništva na obveznice RH, a koje su vlasništvo PIK Vrbovca. Nakon toga je s još jednom odgovornom osobom iz PIK-a i predstavnikom banke zaključio više ugovora o namjenskom deponiranju PIK-ovog novca na račun banke. Taj novac bi se, naime, koristio kao depozitni novac za odobrenje i otplatu kratkoročnih kredita menadžmentu PIK-a, a budući da menadžment nije podmirivao kreditne obveze, temeljem Bevčeva naloga iz spomenutog depozita podmirivane su obveze prema banci, čime je PIK oštećen za 7.851.312 kuna.</p>
<p>Treća točka Bevca tereti da je u svibnju 2002. godine 48-godišnjem zakupniku ribogojilišta kod Sinja, u PIK-ovu vlasništvu, omogućio otkup ribogojilišta po umanjenoj cijeni, oštetivši time PIK za dodatnih 5.448.000 kuna. Kako neslužbeno doznajemo Bevc je, između ostaloga, u ponedjeljak ustvrdio da su krediti podizani uz znanje ljudi iz fonda i nadzornog odbora PIK-a, te da je njegova trvrtka podizala kredite kao svojevrsnu isplatu potraživanja koje je tvrtka imala prema PIK-u. Što se tiče optužbi da je lažirao uspjeh PIK-a, Bevc je izjavio da su svi njegovi izvještaji i bilance bili su u skladu s međunarodnim knjigovodstvenim standardima, a odobrili su ih i Nadzorni odbor i porezna uprava.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Lovac osumnjičen za ubojstvo - pušten</p>
<p>Od Ive Vukelje, istražnog suca koji je obavio očevid, a potom i ispitivao osumnjičenika, doznaje se da je 43-godišnji Splićanin u ponedjeljak pušten</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - U istražni centar Županijskog suda u Šibeniku u noći na ponedjeljak priveden je 43-godišnji lovac iz Splita Zvonko Lemo, koji je u nedjelju, za vrijeme hajke na lisice, slučajno hicem iz lovačke puške ustrijelio svog prijatelja splitskog ugostitelja Nediljka Žaju, koji je od zadobivenih ozljeda umro na mjestu nesreće, izvijestila je u ponedjeljak šibensko-kninska Policijska uprava.</p>
<p> Od Ive Vukelje, istražnog suca Županijskog suda, koji je obavio očevid, a potom i istitivao osumnjičenika, doznaje se da je 43-godišnji Splićanin u ponedjeljak pušten, te će mu biti suđeno zbog teškog kažnjivog djela dovođenja u opasnost života i imovine. </p>
<p> Nesreća se dogodila u nedjelju oko 8,30 sati u privatnom lovištu u gustoj grabovoj šumi, između mjesta Ervenik i Mokrog Polja. U lovu su sudjelovale dvije skupine od po sedam lovaca, članova Lovačkog društva »Rape Zrmanja« iz Splita. Nesreća se dogodila dok u gustoj grabovoj šumi između Ervenika i Mokrog Polja na kninskom području. </p>
<p> Četrdesettrogodišnji Splićanin slučajno je, s udaljenosti od 19 metara, hicem iz lovačke puške »Iž« ustrijelio 50-godišnjeg lovca, koji je umro na mjestu nesreće.</p>
<p> Očevid je obavio istražni sudac Županijskoga suda u Šibeniku Ivo Vukelja, po čijem će se nalogu na odjelu patologije u kninskoj bolnici obaviti obdukcija. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uhvaćen »gazitelj« policajca</p>
<p>U tjedan dana ovo je već drugi pokušaj ubojstva policajca gaženjem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog pokušaja teškog ubojstva 23-godišnjeg policajca na raskrižju ulica Oranice i Ivane Brlić Mažuranić u noći na subotu črnomerečki policajci uhitili su i kriminalistički obradili Tomislava Loborčeca (24).</p>
<p>Osumnjičeni Loborčec je, naime, u subotu oko 4,15 sati upravljao »citroën xsarom« Ivanićevom ulicom u zabranjenom smjeru, a s njim su se u vozilu nalazili 21-godišnji prijatelj i 21-godišnja prijateljica.</p>
<p> Vidjevši Loborčeca da vozi u zabranjenom smjeru policajci su ga pokušali zaustaviti na križanju Zagrebačke i Tomislavove ulice. </p>
<p>Međutim, on je nastavio vožnju i pritom počinio još nekoliko prometnih prekršaja. Kako bi ga zaustavili, policajci su postavili svoj automobil s uključenim rotirajućim svjetlima na križanju ulica Oranice i Ivane Brlić Mažuranić, a policajac je stao na istočni trak ulice Oranice. Kad je uočio opisani automobil svjetlećom palicom »stop policija« vozaču dao znak da se zaustavi.</p>
<p>Loborčec je u početku djelomično usporio kretanje da bi u blizini policajca naglo povećao <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja u namjeri da ga pregazi i usmrti.</p>
<p> Policajac je uspio izbjeći nalet, a osumnjičeni je pobjegao s mjesta događaja. Oko 5,30 sati pronađen je na području Črnomerca te je nakon dovršene kriminalističke obrade, uz posebno izvješće doveden u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu. Inače, u tjedan dana ovo je već drugi pokušaj ubojstva policajca gaženjem. Prije tjedan dana, naime, 17-godišnjak je »mercedesom« pokušao pregaziti policajca na raskrižju Držićeve i Vukovarske koji ga je pokušao zaustaviti. Policajac se također uspio odmaknuti, vozač je pobjegao, ali je uskoro pronađen i uhićen.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Za 299 dana pritvora traži 775.000 kuna </p>
<p>Rizvanija je optužbe za ubojstvo početkom lipnja 2003. oslobodio zagrebački Županijski sud, a presudu je kasnije potvrdio i Vrhovni sud RH</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog 299 dana, koliko je proveo u pritvoru zbog, kako navodi, neosnovanog kaznenog progona, Kadri Rizvani, koji je svojevremeno zbog optužbi za ubojstvo, punio »crne kronike«, od Republike Hrvatske traži 775. 000 kuna odštete. Povod ovom potraživanju, kako stoji u tužbi, izgubljena je zarada radi prestanka radnog odnosa u »Čistoći«, gdje je tužitelj bio zaposlen u razdoblju od srpnja 2000. do kraja svibnja sljedeće godine, koliko je bio u pritvoru. Na temelju toga, u prvom djelu tužbe, Rizvani od države traži 700.000 kuna sa kamatama, od dospijeća svake izgubljene plaće pa do isplate. </p>
<p>Zbog duševnih boli i neopravdanog lišenja slobode, tužitelj nadalje traži odštetu u iznosu od još 75.000 kuna. Njegov poslodavac, zagrebačka »Čistoća«, navodi Rizvani u tužbi, zbog kaznenog progona kojem je bio podvrgnut, jednostrano mu je otkazao ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, s obzirom da on, zbog dugotrajnosti postupka u kojem je bio optužen za ubojstvo, nije mogao ishoditi uvjerenje o nekažnjavanju, potrebno za zasnivanje stalnog radnog odnosa.</p>
<p> Čovjek koji je prije spornog sudskog postupka ostvarivao plaću od 8.500 kuna, danas zbog izuzetno lošeg imovinskog stanja, kako stoji u tužbi, moli sud da ga oslobodi troškova svih sudskih pristojbi.</p>
<p> Ovaj samohrani otac četvero djece, zajedno sa svojom bivšom nevjenčanom suprugom Bejtom Elbasade poznatijom kao Esmeraldom, bio je osumnjičen za ubojstvo Mladena Horvata (30), u srpnju 2000.</p>
<p>Nakon trogodišnjeg sudskog postupka, Rizvani je, odlukom zagrebačkog Županijskog suda, početkom lipnja 2003. godine oslobođen tih optužbi, a presudu je kasnije potvrdio i Vrhovni sud RH. Horvatovo tijelo podsjetimo, pronađeno je 22. srpnja 2000. na klupici na križanju Zagorske i Selske ulice, a tek naknadnom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je spaljeno, te su djelomično neizgorjele ostale samo noge nesretnog mladića.</p>
<p> Optužnica je kasnije, Rizvanija Esmeraldu i Marija Gogića teretila da su ga najprije omamili nekim sredstvom, izudarali elektrošok palicom, okrali ga, te strpali u prtljažnik »passata« i odvezli u park gdje su ga i spalili. Esmeraldu, koja je tada radila kao prostitutka u Gajevoj ulici, teretilo se za »zavođenje« Horvata, koji je na Glavnom kolodvoru čekao vlak za Krapinu, dok je dvojac, navodilo se u optužnici, posao »dovršio«. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Silovatelju šest godina zatvora</p>
<p>Slučaj je uznemirio javnost budući da je žrtva tijekom otmice više puta iz prtljažnika mobitelom zvala policiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tridesetšestogodišnji Elvis Vadlja je u ponedjeljak na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od šest godina zatvora zbog silovanja i lišavanja slobode 21-godišnje djevojke, koje se dogodilo prije točno godinu dana. Drugokrivljeni D.J. (24) koji je bio optužen »samo« zbog protupravnog oduzimanja slobode je u ponedjeljak istom presudom nepravomoćno oslobođen optužbe. Slučaj koji je svojevremeno uznemirio javnost budući da je 21-godišnjakinja tijekom otmice više puta iz prtljažnika automobila neuspješno mobitelom zvala policiju. </p>
<p>Prema presudi Vadlja je djevojku, s kojom je nekada bio u vezi, 12. ožujka prošle godine najprije pozvao na kavu, da bi je zatim, u društvu sa njezinim tadašnjim dečkom, automobilom vozio po gradskoj okolici te je najprije svukao golu, zatim je više je puta pretukao i na kraju i silovao. </p>
<p>Djevojka je od cjelodnevnog zlostavljanja zaradila </p>
<p>brojne podljeve po glavi i tijelu te rezne rane na rukama, jer se je u jednom trenutku pokušala ubiti prerezavši si žile.</p>
<p>Sudac Zdenko Konjić u ponedjeljak je nakon objave presude, sa njezinoga obrazloženja udaljio javnost te nisu poznati razlozi prema kojim se ravnalo vijeće odlučujući o krivnji i visini kazne. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Kako smanjiti uvoz povrća od 100 milijuna dolara</p>
<p>Izvoz povrća u posljednjih pet godina raste i u prosjeku iznosi 6680 tona godišnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sukladno Vladinom Operativnom programu za razvoj povrćarstva, nužno je povećati površine pod povrćem kako bi se osigurala proizvodnja povrćarskih kultura dostatnih za vlastite potrebe, ali i za izvoz.</p>
<p>Naime, samo lani u Hrvatsku je uvezeno povrća u vrijednosti 100 milijuna dolara. Prema strukturi uvoza, količinski i vrijednosno je najzastupljenije prerađeno nesmrznuto povrće s oko 25 posto vrijednosti, dok se kod svježeg povrća najviše uvozi rajčica, čiji je uvoz lani povećan za devet posto u odnosu na 2004. godinu.</p>
<p>U prosječnom količinskom uvozu ukupnog povrća 50 posto se odnosi na svježe povrće. Prerađeno povrće u ukupnom uvozu sudjeluje s oko 32 posto, ali u ukupnom vrijednosnom uvozu taj je postotak za prerađeno povrće veći i iznosi oko 45 posto.</p>
<p>S druge strane, izvoz povrća u posljednjih pet godina je u porastu, i u prosjeku iznosi 6680 tona godišnje. U ukupnom količinskom izvozu najzastupljenije je stavka prerađeno povrće s oko 60 posto. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva napominju da se mora tehnološki unaprijediti i povećati kakvoća proizvoda, jer su na snazi još uvijek stari pravilnici o standardima kakvoće iz bivše države.</p>
<p>Zakon o hrani stvorio je preduvjete za donošenje novih standarda kakvoće. Novim pravilnicima bi se trebali primaknuti standardima kakvoće koji su utvrđeni u EU.</p>
<p>Riječ je o projektu vrijednom 400.000 eura, koji je financirala nizozemska vlada na razini Udruge povrćara Hrvatske, a kojim se pokušalo postupno implementirati nove standarde za pet vrsta povrća: rajčicu, papriku, krastavce, salatu, luk i cvjetaču.</p>
<p>Projekt je priveden kraju, te predstoji propisivanje tih standarda od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Međutim, nagla primjena standarda kakvoće iz EU-a - prije edukacije proizvođača preko udruga, veletržnica i inspekcija - mogla bi izazvati dodatne probleme.</p>
<p>U ukupnoj strukturi proizvodnje krumpir zauzima dominantno mjesto i uzgaja se na prosječnih 61.000 hektara te je po zastupljenosti u plodoredu treća kultura na domaćim oranicama. Od ostalog povrća u proizvodnji je najzastupljenija rajčica sa prosječnim prinosom od 68 tona godišnje.</p>
<p>U zaštićenim prostorima prostorima (staklenici, plastenici) nalazi se 130 hektara površina. Od toga na proizvode površine pod povrćem odnosio se 700.000 četvornih metara s ukupnom godišnjom proizvodnjom od 3500 tona povrća.</p>
<p>No, za veću proizvodnju povrća nužno je riješiti pitanje poljoprivrednog zemljišta. U Udruzi povrćara se pitaju što će biti s malim proizvođačima povrća, koji sada imaju pola hektara ili hektar obradivih površina.</p>
<p>Uz to, podržavaju oba dva prijedloga (koncesija i prodaja) kad se radi o raspodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta.</p>
<p>Ohrabruje i povećanje skladišnog prostora u hladnjačama koji je s 14.000 tona u 2003. godini povećan na dodatnih 20.000 tona.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvatski predstavnici na sajmu u Miamiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na sajmu ponude kružnih putovanja, koji se u organizaciji Seatradea od 13. do 16. ožujka održava u američkom Miamiju, svoju će ponudu pod nazivom »Hrvatske luke« na zajedničkom štandu od 60 četvornih metara predstaviti lučke uprave od Pule do Dubrovnika.</p>
<p>Riječ je o najznačajnijem događaju te vrste u svijetu i mjestu sklapanja novih poslova koji će okupiti više od 950 izlagača iz sto zemalja. U Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka ocjenjuju da je sajam značajna prilika za promociju turističkih potencijala i ponude na tržištu kružnih putovanja.</p>
<p>Tako će svoje luke, ali i druga odredišta, predstaviti lučke uprave Dubrovnika, Splita, Šibenika, Zadra, Rijeke, Pule, Raba i Rovinja. Sajam će, kako je najavljeno, po prvi put posjetiti i državni tajnici za more i turizam, Branko Bačić i Zdenko Mičić.</p>
<p>Da hrvatska odredišta iz godine u godinu bilježe veliki porast broja putnika na kružnim putovanjima, potvrđuju i statistički podaci iz kojih se vidi da je lani u hrvatskim lukama zabilježen posjet više od 800.000 turista, od čega 550.000 otpada na Dubrovnik. U kružnim putovanjima taj podatak Dubrovnik svrstava na visoko peto mjesto na Mediteranu.</p>
<p>Zanimljivost je da će Hrvatsku prvi put predstavljati luke Rab i Rijeka, a prisutnost tvrtke Potomac ili ustanove Dubrovačke ljetne igre, ukazuje na postojanje obostranog interesa za suradnjom svih koji doprinose cruising ponudi, doznaje se u Ministarstvu.</p>
<p>Dubrovačke ljetne igre prvi će put promovirati ideju ciljane organizacije predstava i manifestacija za posjetitelje s brodova u gradskom ambijentu, ali i potražiti mogućnost svog predstavljanja kao gostujućeg ansambla na »plovećim hotelima«.</p>
<p>U srijedu će se na štandu hrvatskih luka upriličiti druženje svih hrvatskih sudionika sajma s predstavnicima brodara, kako bi se taj događaj iskoristio kao prilika za kontakte i razgovore o mogućnostima suradnje, uz naglasak na ulaganja u hrvatske luke. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Budućnost za 13 milijuna eura</p>
<p>Do 2010. godine, odlagalište otpada Bikarac dobit će kompletnu infrastrukturu i najsuvremeniju tehnologiju</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Šibensko-kninska županija jedna je od triju u Hrvatskoj (uz Splitsko-dalmatinsku i Istarsku), koja je stekla sve uvjete za dobivanje novca iz pretpristupnih fondova EU-a. Zahvaljujući skupini entuzijasta i dobrih poznavatelja pravne regulative, u županiju je već stiglo 13 milijuna eura, koje su europski pretpristupni fondovi dodijelili kvalitetnim razvojnim projektima u toj županiji. Šibensko odlagalište otpada Bikarac jedino je odlagalište u Hrvatskoj, koje je u konkurenciji čak 139 projekata prošlo i dobilo bespovratnih šest milijuna eura, kojim se uređuje po svjetskim standardima.</p>
<p>Projekt Bikarca bio je usklađen s europskim zakonima i praksom, a novac će se dobiti posredstvom Ministarstva financija. Do 2010. godine, Bikarac će dobiti kompletnu infrastrukturu i najsuvremeniju tehnologiju. Dobro je prošao i projekt poduzetničke zone Podi, koji je od EU-a dobio 1,6 milijuna eura za gradnju infrastrukture za prvih 20 hekatara zemljišta. Radovi su već počeli, a uskoro će i oni, koje sa 10 milijuna kuna financiraju Grad Šibenik i Ministarstvo gospodarstva.</p>
<p>Adaptacija zgrade bivše vojarne Kosa u Mandalini nedaleko od Šibenika, koja se preuređuje za poduzentički inkubator, dobio je 250.000 eura. U rekonstrukciju glavnog odvodnog kanala u Marićima nedaleko od Knina ulaže se 100.000 eura, izgradnja glavnog vodoopskrbnog cjevovoda u Macurama nedaleko od Kistanja košta 460.000 eura, a 770.000 eura dodijelili su europski fondovi projektu tehničke pomoći za vodoopskrbu i odvodnju u Kninu i Drnišu.</p>
<p>Projekti Grada Skradina također su odlično prošli. Pretpristupni fondovi EU-a pomažu gradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda sa 980.000 eura, a još 160.000 eura dobiveno je za gradnju vodoopskrbne mreže naselja Piramatovaca nedaleko od Skradina. Izgradnja vodospreme i magistralnog cjevovoda u Marasovinama, Matasima i Zelićima nedaleko od Drniša financira se sa 410.000 eura. Zeleno svjetlo dobio je i projekt skradinske Turističke zajednice i Muzeja grada Šibenika, a riječ je o projektu Turina-Bribir, kojim će se napokon turistički vrednovati srednjovjekovna utvrda Turina u Skradinu i arheološko nalazište Bribirska glavica, koje spada u nultu kategoriju zaštite.</p>
<p>Grad Knin dobio je potporu za turistički razvitak, koji se podupire sa 315.000 eura. Europa je podržala i predloženu revitalizaciju i modernizaciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na kninskom području, pa taj projekt financira sa 138.000 eura. Znatan je novac odobren za lokalni razvitak i male tvrtke, razvitak modela poslovnog savjetovanja...</p>
<p>Neda Klarić, gradonačelnica Šibenika, najavljuje nove kandidature za novac EU-a, koji će se dodjeljivati ove godine. Fond FAR je ove godine za projekte u Hrvatskoj osigurao 80 milijuna eura. ISPA fond ima osiguranih 35 milijuna, a SPAR 25 milijuna eura. Gradonačelnica vjeruje da će i od tog financijskog kolača dobar dio stići i na šibenske adrese.</p>
<p>Župan Duje Stančić najavljuje razvitak malog i obiteljskog hotelijerstva na šibensko-kninskom području te razvitak ruralnog turizma. Zainteresiranima je na raspolaganju kreditna linija s dva posto kamate, a zajam se ostvaruje posredstvom osam banaka. Na šibenskoj rivijeri, potvrdio je to Master plan turističkog razvitka županije, nedostaje čak 12.000 kreveta u hotelima, pa se nova ulaganja očekuju s velikim zanimanjem. Na ulazu u NP Krku, na Lozovcu, već se gradi jedan manji hotel sa stotinjak kreveta, a investitor je šibenski poduzetnik Stipe Grcić.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za privatizaciju mnogo interesenata </p>
<p>Osim remonta nuklearne elektrane Krško, dogovoreni su remonti i montaže u tri njemačke termoelektrane u vrijednosti od 10,3 milijuna eura</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Glavni strateški ciljevi Uprave Đuro Đaković Montaže u ovoj godini su puno zauzeće kapaciteta te izvozna orijentacija uz povećanje dobiti, a ukupni konsolidirani prihodi za ovu su godinu planirani u iznosu od 60 milijuna eura - najavio je direktor Montaže Darko Katić. </p>
<p>Dodao je da će zauzeće kapaciteta, uz promjenu strukture ugovorenih poslova, rezultirati rastom prihoda za 51 posto u odnosu na 2005. godinu. </p>
<p> Da su ti planovi utemeljeni kazuju i već ugovoreni poslovi, kao što je gradnja nadvožnjaka Stari Perkovci, u vrijednosti 165 milijuna kuna, remont Inine rafinerije Rijeka, što je investicija od 105 milijuna kuna, remont Nuklearne elektrane Krško, posao »težak« 7,8 milijuna kuna, kao i remonti i montaže u tri njemačke termoelektrane u vrijednosti od 10,3 milijuna eura. Osim toga, naglasio je direktor Katić, pred ugovaranjem su poslovi za libanonsku cementaru, pretfibrikaciju cjevovoda u nuklearki u Finskoj, ukupne vrijednosti veće 11 milijuna eura, te gradnja novoga kotla za zagrebačku termoelektranu, što je posao »težak« 16,9 milijuna kuna. </p>
<p>- Nakon potpisivanja tih ugovora, imat ćemo punu ugovorenost poslova za ovu godinu, što znači posao za 900 radnika, od kojih je 750 uposleno na neodređeno vrijeme - podsjetio je direktor Montaže. </p>
<p> Katić je podsjetio i na privatizaciju tvrtke, za koju su zainteresirani strateški partneri austrijska Grupa Christof Holding A.G., s kojom Montaža surađuje već dulje vrijeme, te hrvatski graditeljski cluster, u kojemu su Konstruktor-inžinjering, Dalekovod i Institut građevinarstva Hrvatske. Podsjetimo, menadžment ima 25,8 posto udjela, bivši i sadašnji uposlenici osam posto, a ostatak država kao većinski vlasnik. </p>
<p>Za veće participiranje u vlasništvu zainteresirani su i uposlenici, koji bi prema riječima glavnog sindikalca u Montaži Antuna Luketića htjeli otkupiti još 20 posto dionica. Konačnu odluku o modelu privatizacije donijeti većinski vlasnik, odnosno država. Austrijski partneri su zainteresirani za potpuno preseljenje proizvodnje u Slavonski Brod.</p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Neto dobit PBZ Card-a 93,5 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kartičarska tvrtka PBZ Card lani je ostvarila 117,4 milijuna kuna bruto dobiti, a neto dobit iznosila je 93,5 milijuna kuna, priopćeno je u ponedjeljak iz PBZ Carda. Dodaje se da je tvrtka lani imala oko 427.000 korisnika American Express kartice, što je 8,8 posto više nego u 2004., dok se broj prodajnih mjesta povećao za 7,8 posto, na 45.000. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Prosječna plaća u Zagrebu 5239 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prosječna mjesečna neto plaća u Gradu Zagrebu u 2005. iznosila je 5239 kuna i bila je nominalno za 6,3 posto ili za 310 kuna, a realno za 3,5 posto veća od prosječne neto plaće u 2004. godini, objavio je Odjel za statistiku Grada Zagreba. Najveća prosječna isplaćena neto plaća bila je za studeni, isplaćena u prosincu i iznosila je 5640 kuna, a najmanja, od 5000 kuna, isplaćena je za siječanj. Prosječna bruto plaća u 2005. bila je 7789 kuna, a za prosinac 7979 kuna. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>I EK za hrvatski prijedlog</p>
<p>Peter Mandelson, povjerenik za trgovinu EK, ističe da se Komisija slaže s prijedlogom hrvatskog premijera</p>
<p>BERLIN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Zamisao hrvatskog premijera Ive Sanadera da se jedinstvena zona slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi realizira u sklopu Cefte Europska je unija prihvatila u cijelosti. Prvo su na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova u Salzburgu šefovi diplomacija EU-a podržali tu ideju, a zatim je isto učinila i europska vlada. Europska komisija (EK) je protekloga tjedna kontaktirala s Paktom o stabilnosti i ustvrdila da joj je okvir Cefte prihvatljiv, potvrdili su Vjesniku diplomatski izvori.</p>
<p>EK je to učinio putem pisma koje je Peter Mandelson, povjerenik za trgovinu, uputio posebnom koordinatoru Pakta o stabilnosti Erhardu Buseku. U tom pismu, naveli su diplomati, stoji da se Komisija slaže sa Sanaderovim prijedlogom.</p>
<p>Inicijativa EK-a o stvaranju zajedničke zone slobode trgovine svih zemalja zapadnoga Balkana izazvala je strah u Hrvatskoj da će se dodatno udaljiti od integracijskog procesa i stavljanje Hrvatske u skupinu zemalja koje zbog stanja u vlastitim državama u EU neće skoro. EK je nakon te inicijative reagirao ustvrdivši da nije riječ o balkanskom povezivanju zbog političkih razloga nego potezu kojim će zemlje koje žele ući u EU za integraciju bolje pripremiti.</p>
<p>Sastanak na kojem će početi pregovori o uspostavi zone počet će početkom travnja u Bukureštu. Tamo će se na poziv Rumunjske, koja predsjeda Ceftom, i Erharda Buseka okupiti premijeri Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Moldavije, Rumunjske, Srbije i Crne Gore te Unmika. </p>
<p>Hrvatska pak u svibnju preuzima predsjedanje regionalnom inicijativom SEECP, za koju se smatra da bi mogla preuzeti sve odgovornosti Pakta o stabilnosti i de facto ga naslijediti. U planu je postupno gašenje Pakta o stabilnosti, koji bi trebao prestati postojati do kraja 2008. Hrvatska stoga mora sastaviti i prioritete predsjedavanja SEECP-om, među kojima će sigurno biti energija, obrazovanje i pravosuđe kao područja zajedničke suradnje i interesa.</p>
<p>Postoje planovi prema kojem će ta inicijativa imati i jednog »diplomata za vezu« u Bruxellesu, pa će tako SEECP imati dodatni EU-karakter. »Riječ je o jasnoj poveznici zemalja članica EU-a, NATO-a i zemalja regije«, naveo je jedan hrvatski diplomat. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Šeks: Gospodarstvo se prilagođava članstvu u EU </p>
<p>BERLIN (Od Vjesnikova izvjestitelja) </p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u ponedjeljak je navečer, u sklopu službenog posjeta njemačkom Bundestagu, razgovarao s predstavnicima Hrvata koji žive u Berlinu.</p>
<p>Predsjednik Šeks je u razgovoru s Hrvatima naglasio glavne odrednice hrvatske vanjske i unutarnje politike, kazavši kako su ključni strateški ciljevi, zacrtani od devedesetih, a to je ulazak Hrvatske u EU i u NATO, na dobrom putu.</p>
<p> Šeks je naglasio kako se ubrzano radi i na unutarnjem planu kako bi se ispunili svi kriteriji, a Hrvatska bila zrela za integracije. »Hrvatski sabor je u dva mandata odradio lavovski dio posla usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. Do sada je donešeno 167 ključnih zakona, a planiramo ih još 60«, naglasio je Šeks. Nadodao je kako su u Hrvatskoj u tijeku i prilagodbe na gospodarskom planu, a kada je riječ o NATO-u, Šeks je ustvrdio kako je Hrvatskoj pod NATO-vim kišobranom trajno zajamčena sigurnost.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog saborra u trodnevnom je posjetu njemačkom parlamentu, a tijekom tog posjeta imat će niz susreta s državnim ministrima u njemačkoj vladi. [Bruno Lopandić]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Snijeg i bura paralizirali promet</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Snijeg i olujna bura u ponedjeljak su prouzročili probleme u prometu u zemlji. Zbog žestokih udara bure za sav promet bile su zatvorene dionica autoceste A6 Rijeka-Zagreb od Kikovice do Delnica i dionica autoceste A1 Zagreb-Split od Posedarja do Sv. Roka. Osobna vozila, manji kombiji i autobusi s lancima vozili su obilazno preko Karina, Obrovca i Gračaca.</p>
<p>Na dionici autoceste od Pirovca do Šibenika, u smjeru Splita, zbog jake bure prevrnuo se kamion, te je promet bio prekinut za sva vozila. Pri prevrtanju kamiona, koji je prevozio namještaj, iz spremnika je na autocestu iscurilo oko 200 litara goriva, a vozač je prošao s lakšim tjelesnim ozljedama. Na autocesti se ubrzo stvorila veća masna mrlja duga petnaestak metara, no nije došlo do onečišćenja okoliša.</p>
<p>Na području Like i Gorskoga kotara padao je gust snijeg, pa je za osobna vozila bila obvezna upotreba zimske opreme, dok kamioni i tegljači nisu prometovati.</p>
<p>Zbog snijega je za sav promet bila zatvorena dionica Ličke magistrale od Korenice do Pećana, pa su vozila prometovala obilazno preko Bunića i Debelog brda.</p>
<p>Zbog jake bure dionica Jadranske magistrale od Senja do Sv. Marije Magdalene i most dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku bili su zatvoreni za promet. </p>
<p>Na Makarskom primorju i splitskom području puhala je olujna bura s udarima do čak 156 kilometara na sat, zbog čega su prekinute trajektne linije između Sumartina na otoku Braču i Makarske. Na makarskom je području bura počinila štete u maslinicima te u borovim šumama, posebice na ulazu u Park prirode Biokovo gdje je uništeno više od hektar borove šume. Štete su nastale i u ostalim šumama na makarskom primorju, doznaje se od direktora Šumarije »Makarska« Borisa Šabića. Jaka bura oštetila je dalekovod u Baškom Polju, pa su mještani dijela Šibensko-kninske županije ostali bez struje. </p>
<p>Na najvišem vrhu Biokova, Sv. Juri, izmjereno je minus 11 stupnjeva Celzijevih.</p>
<p>Jak snijeg padao je i na području Slavonije, te je prouzročio lakše prometne teškoće. [O. G./M. J./T. T./J. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatskoj EU sredstva kao punopravnoj članici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zajednički parlamentarni odbor Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta posebice će naglasiti da je punopravno članstvo u EU cilj hrvatskih pregovora, a dat će i podršku inicijativi premijera Ive Sanadera da se zona slobodne trgovine realizira kroz Ceftu, koju su podržali i ministri vanjskih poslova Unije, rekao je u ponedjeljak Vjesniku predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Gordan Jandroković. Zajednički parlamentarni odbor održat će treću sjednicu 20. i 21. ožujka u Dubrovniku. Odbor se sastaje dvaput godišnje, naizmjenično u Bruxellesu i Hrvatskoj. Nakon što zauzme stavove o hrvatskom napretku prema Uniji, posebno u provođenju reformi i ispunjavanju kopenhaških i posebnih političkih kriterija, Odbor će usvojiti zajedničku izjavu, u kojoj će se istaknuti i da će se Hrvatska tretirati u skladu s vlastitim postignućima, a ne u paketu s ostalim zemljama u regiji. </p>
<p>»Odbor će poduprijeti i inicijativu da se u financijskoj perspektivi EU-a od 2007. do 2013. nađe formulacija da će Hrvatska dobivati sredstva kao punopravna članica«, kazao je Jandroković. Moguće je da se perspektiva kasnije izmijeni amandmanima, no zajednički odbor bi izjavom taj zahtjev politički ojačao, tim više što u njemu sjede predstavnici i narodnjačke i socijalističke grupacije, koji su već izrazili podršku zahtjevu da se Hrvatska u financijskoj perspektivi spominje kao punopravna članica.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Osniva se povjerenstvo za Liburniju</p>
<p>Premijer je naglasio da su Rijeka i Primorsko-goranska županija u samom vrhu prioriteta njegove vlade</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader primio je u ponedjeljak primorsko-goranskog župana Zlatka Komadinu s kojim je razgovarao o projektima važnima za razvoj Rijeke te županije i cijele Hrvatske, izvijestio je Vladin ured za odnose s javnošću.</p>
<p>Premijer je naglasio da su Rijeka i Primorsko-goranska županija u samom vrhu prioriteta njegove vlade te da će se nastaviti intenzivno raditi na provedbi svih dogovorenih projekata. Najavio je i da će Vlada na ovotjednoj sjednici imenovati nekoliko povjerenstava s preciznim zadaćama i rokovima izvršenja. Takva povjerenstva Vlada će imenovati za privatizaciju Hotelsko-turističkog poduzeća Liburnije, Hotelsko-turističkog poduzeća Jadran, Imperijal Rab, gradnju LNG terminala, modernizaciju rafinerije te za pronalaženje rješenja za daljnji razvoj Luke Rijeka.</p>
<p>Također će biti organiziran poseban sastanak u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka s predstavnicima Primorsko-goranske županije o daljnjem razvoju prometne infrastrukture.</p>
<p>Premijer Sanader i župan Komadina naglasili su da je riječ o vrlo važnim projektima koji će ubrzati gospodarski razvoj ove županije i cijele Hrvatske, te su dogovorili brzi početak konkretnih aktivnosti. </p>
<p>Premijer je najavio i da će u tim povjerenstvima, uz predstavnike Vlade, biti i predstavnici Županije, jedinica lokalne samouprave te ekoloških udruga. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060314].
|
