NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060913].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 117622 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.09.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Državljanstvo u 15 godina dobilo više od milijun osoba</p>
<p>Najviše je zahtjeva stiglo s područja bivše Jugoslavije, iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Slovenije</p>
<p>Od primjene Zakona o hrvatskom državljanstvu, od listopada 1991. hrvatsko državljanstvo dobilo je 1,15 milijuna osoba. Najviše je zahtjeva stiglo s područja bivše Jugoslavije, iz BiH oko 800.000, Srbije i Crne Gore oko 93.000, Slovenije oko 18.000, te Makedonije oko 14.000. Od zapadnoeuropskih zemalja najviše je zahtjeva iz Njemačke, oko 10.000, Italije, 3500, dok je od prekooceanskih zemalja najviše zanimanja za hrvatsko državljanstvo bilo u Australiji, oko 3000 zahtjeva, Argentini 2000, Kanadi 1600, te Čile 1500.</p>
<p>Hrvatsko se državljanstvo može dobiti na nekoliko načina: podrijetlom, rođenjem na teritoriju Hrvatske, prirođenjem, te putem međunarodnih ugovora. </p>
<p>No, kako nam je objasnio načelnik MUP-ova Odjela za državljanstvo Jurica Kešina, temeljno je načelo za stjecanje hrvatske domovnice načelo podrijetla, odnosno načelo krvne veze - ius sanguinis. Osobe koje dođu u Hrvatsku i zatraže domovnicu, moraju imati navršenih 18 godina, ne smije im biti oduzeta poslovna sposobnost, moraju imati otpust iz stranog državljanstva ili donijeti dokaz da će dobiti otpust iz matičnog državljanstva, u Hrvatskoj moraju biti neprekidno prijavljeni najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva, moraju poznavati hrvatski jezik i latinično pismo, te poštivati pravni poredak i običaje u Hrvatskoj, kao i prihvatiti hrvatsku kulturu.</p>
<p>U hrvatsko će državljanstvo tako biti primljena osoba koja je u bračnoj zajednici s hrvatskim državljaninom i kojoj je odobren trajni boravak u našoj zemlji. Za tu osobu neće se tražiti otpust iz matičnog državljanstva.</p>
<p>Nadalje, Kešina objašnjava da i osobe za koje se utvrdi da bi njihovo primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Hrvatsku, mogu zatražiti i dobiti domovnicu, a tu je uglavnom riječ o umjetnicima, znanstvenicima i vrhunskim sportašima, kao što je primjerice Eduardo da Silva. I za takve osobe neće se zatražiti otpust iz stranog državljanstva, a hrvatsko će dobiti i njihovi bračni partneri.</p>
<p>Hrvatsko državljanstvo mogu dobiti i svi pripadnici hrvatskog naroda koji su se iselili, ili su njihovi preci imali hrvatsko državljanstvo, no pripadnost hrvatskom narodu i nekadašnji boravak u Hrvatskoj odnosno postojanje hrvatskog državljanstva moraju dokazati.</p>
<p>Maloljetna će djeca državljanstvo dobiti ako su oba roditelja u trenutku njihova rođenja hrvatski državljani, ako je jedan od roditelja u trenutku djetetova rođenja hrvatski državljanin a dijete je rođeno na hrvatskom teritoriju, te dijete čiji je jedan roditelj u trenutku rođenja hrvatski državljanin, a drugi bez državljanstva, ili nepoznatog državljanstva, a dijete je rođeno u inozemstvu.</p>
<p>I dok se primjerice u SAD-u i Velikoj Britaniji primjenjuje anglosaksonsko pravo, što znači da će dijete rođeno u tim zemljama, bez obzira na državljanstvo roditelja »automatski« dobiti njihova državljanstva, u Hrvatskoj se kao i većini europskih zemalja primjenjuje tzv. kontinentalno pravo. Što znači da sama činjenica da je dijete rođeno u Hrvatskoj (proputovanje, turisti...) nije dovoljan uvjet za dobivanje domovnice. Iznimka su djeca koja su rođena u Hrvatskoj, a oba su roditelja nepoznata, nepoznatog državljanstva ili pak osobe bez državljanstva. Ako se do navršene 14 godine djeteta utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani, djetetu će prestati hrvatsko državljanstvo. Smisao je te odredbe da djeca rođena u Hrvatskoj ne budu bez državljanstva, odnosno riječ je o sprječavanju apatridnosti.</p>
<p>Sam postupak traženja državljanstva počinje podnošenjem zahtjeva u policijskoj upravi ili postaji u našoj zemlji odnosno u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Hrvatske u inozemstvu, koji zaprime i do 70 posto svih zahtjeva. Cijeli postupak primanja u hrvatsko državljanstvo traje od dva do tri mjeseca.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Povrće na tržnicama do pet puta skuplje!</p>
<p>Trgovački centri ostvaruju bolje uvjete pri kupnji od trgovaca s tržnica zato jer centri kupuju robu bez posrednika</p>
<p>Cijene povrća i voća u trgovačkim centrima Kaufland i Getro drastično se razlikuju od cijena na zagrebačkim tržnicama. Tako je crveni luk na tržnicama dvostruko ili trostruko skuplji, dok je cijena kupusa i pet puta viša od one u trgovačkom centru. </p>
<p>Edin Mujić, direktor Kauflanda Hrvatske, objašnjava da su kod njih cijene povoljnije zbog detaljnog planiranja nabave proizvoda. </p>
<p>»Osim toga, imamo kratke rokove skladištenja i svakodnevne isporuke u naše prodajne centre«, objašnjava Mujić.</p>
<p>Kišna godina, više cijene</p>
<p>U Getrou pak kažu da veliki trgovački lanci kupuju robu u velikim količinama - kako iz inozemstva, gdje robu uvoze sami bez posrednika, tako i od domaćih proizvođača. </p>
<p>»To podrazumijeva ostvarivanje boljih uvjeta pri kupnji, dok trgovci s tržnica obično robu kupuju putem posrednika«, rekli su u Getrou. Pritom su dodali da trgovački lanci ponekad planski ugovaraju proizvode koje će za njih posebno proizvoditi poljoprivrednici, te se i na taj način ostvaruje povoljnija cijena za razliku od tržišne, koja je u pravilu viša u određenim vremenskim razdobljima zbog nestašice pojedine vrste robe.</p>
<p>Marica Bartol, kumica s Trešnjevačkog placa, objašnjava pak da su na tržnicama cijene više jer većina njih sama uzgaja povrće i voće, a kupuju ih na veliko, tako da moraju podići cijene kako bi im se prodaja barem malo isplatila. </p>
<p>»Oni koji se žale na visoke cijene ne znaju kako je skupo uzgajati i povrće i voće. Ulažemo u to puno novca, rada i truda, a uza sve to, godina je loša zbog velike kiše pa nam dosta toga i propada, tako da ovo što imamo moramo prodati po malo višim cijenama«, kaže ona. </p>
<p>Njezina kolegica s druge tržnice, gospođa Barica Štefanec, koja redovito dolazi iz Križevaca na zagrebačku tržnicu Dolac, kaže da za razliku od njih, koje imaju domaće proizvode, na tržnicama ima i dosta preprodavača koji su im velika konkurencija s nižim cijenama. No, dodaje da još uvijek na sreću imaju svoje kupce koji znaju prepoznati domaću kvalitetu. </p>
<p>Jeftino, zeleno i bez okusa</p>
<p>Šaban Elfezi jedan je od preprodavača na Dolcu, a cijene rajčice kod njega su niže i dvije-tri kune od onih kod susjedne kumice. Elfezi na veliko kupuje rajčice i paprike na Zelenoj tržnici i zatim ih prodaje na Dolcu. Pritom ističe da je sve povrće koje prodaje domaće, pa je tako, kaže, rajčica stigla iz Zadra.</p>
<p>Iako je uvozno povrće koje nam najčešće stiže iz Španjolske, Italije, a nerijetko i Kine (češnjak, na primjer) ljepše izgledom, iznutra je najčešće još zeleno i nema okusa. Upravo se takvo povrće i voće prodaje i u trgovačkim centrima. No većini građana je, kad već idu u nabavu namirnica u neki od centara, usput da ondje kupe i voće i povrće, a na taj način i jeftinije prođu.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pomoć za 37.000 stranaca</p>
<p>I naši građani mogu putem »socijalnog« zatražiti zdravstvenu zaštitu u inozemstvu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Lani je zdravstvenu zaštitu kod hrvatskih liječnika zatražilo nešto više od 37.000 stranaca, podaci su HZZO-a. No, tu su registrirani samo oni koji dolaze iz zemalja s kojima hrvatsko osiguranje ima ugovor o pružanju zdravstvene zaštite. Udio oboljelih, zapravo onih kojima je trebala hitna medicinska pomoć na koju se ugovori odnose, odgovara udjelu turista iz pojedinih zemalja, pa je tako najviše pomoći pruženo Nijemcima, više od 25.000. U napucima HZZO-a stranim se osiguranicima preporučuje da nakon dolaska u mjesto boravka u tamošnjem područnom uredu ili ispostavi HZZO-a potvrdu svog osiguravatelja zamijene bolesničkim listom da bi nesmetano mogli kod liječnika kojeg žele - s popisa onih koji rade s ugovorom HZZO-a. Podrazumijeva se da plaćaju participaciju predviđenu i za naše osiguranike. Ako gost nema papire, liječenje mora platiti, a cjenik je poseban, odnosno skuplji 100 posto u odnosu na cijenu koja se primjenjuje za domaće osigurane osobe. Slovenci zdravstvenu zaštitu koriste predočenjem europske kartice zdravstvenog osiguranja i predajom ispisa kartice, odnosno certifikata kartice izravno liječniku ili ustanovi u kojoj prvi put koriste zdravstvenu zaštitu. I naši građani mogu putem »socijalnog« zatražiti zdravstvenu zaštitu (također samo hitnu) kad su privremeno u inozemstvu, besplatno (na račun HZZO-a) samo u zemljama s kojima imamo sklopljene ugovore. Prije odlaska na put treba pribaviti potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite koju izdaje područni ured HZZO-a. Tu potvrdu osiguranik može dobiti tek kad mu njegov liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti izda potvrdu o zdravstvenom stanju, i to ne stariju od 30 dana. U područnom uredu treba još platiti i dodatni doprinos, po danu planiranog boravka u inozemstvu, što je 14,46 kuna na dan. Nakon dolaska u mjesto boravka, potvrdu treba odnijeti u najbližu bolesničku blagajnu gdje će dobiti drugu, za liječničke usluge tamo ugovorenih ordinacija. I tamo će naši platiti samo participaciju. U slučaju da se, unatoč urednoj potvrdi, troškovi ipak naplate, novac treba tražiti od HZZO-a, a za to je potrebno priložiti medicinsku dokumentaciju i račune. Bez potvrde nema naknade bez obzira na međudržavni dogovor s tom zemljom. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U Osijeku 27. rujna inspekcija Uefe</p>
<p>Predstavnici Uefe razgovarat će o planovima obnove stadiona »Gradski vrt«</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - U sklopu posjeta Hrvatskoj i Mađarskoj Osijek će 27. rujna posjetiti šesteročlana inspekcija Uefe, kad će biti predstavljen cjelovit projekt kandidature grada za sudjelovanje u organizaciji Europskoga nogometnog prvenstva 2012., istaknuto je na sjednici gradskog poglavarstva u utorak.</p>
<p>Predstavnici Uefe razgledat će stadion »Gradski vrt«, razgovarati o planovima njegove obnove, a inspekciji će biti predstavljeni i ostali sadržaji važni za organizaciju takva natjecanja - od smještajnih mogućnosti do prometne povezanosti i sigurnosti - izvijestili su član Poglavarstva Branko Lacković i projekt-menadžer Darko Dumančić. </p>
<p>U Uefinoj inspekciji, uz ostale, bit će direktori i voditelji odjela profesionalnog nogometa, reprezentativnih natjecanja te stadiona i sigurnosti, a sastanku će nazočiti čelnici hrvatskog i mađarskog nogometnog saveza Vlatko Marković i Istvan Kistelski te drugi članovi hrvatsko-mađarskoga kandidacijskog odbora za organizaciju EP-a 2012. Prije dolaska inspekcije gradovi kandidati potpisat će u Osijeku 22. rujna ugovor s Uefom, kad će biti predstavljena i knjiga kandidature grada Osijeka za sudjelovanje u organizaciji tog sportskog natjecanja. Po riječima dogradonačelnika Vladimira Šišljagića, sudjelovanje u organizaciji Eura 2012. jedan je od prioriteta gradskoga športa. </p>
<p>»U dosadašnjem tijeku kandidature nije bilo nijedne ozbiljne primjedbe koja bi dovela u pitanje održavanje dijela toga natjecanja u Osijeku«, naglasio je Šišljagić. [M. Sajler/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Vratiti ono što je Račanova vlada oduzela</p>
<p>IDS-ovi saborski zastupnici traže da duljina otkaznih rokova bude od dva tjedna do šest mjeseci, a da otpremnine iznose polovicu neto plaće za svaku godinu staža </p>
<p>Zastupnički klub IDS-a priprema za prvo saborsko zasjedanje nakon ljetne stanke prijedlog izmjena Zakona o radu. Riječ je o nizu radnih i socijalnih prava za koja su, podsjećaju u IDS-u, radnici zakinuti u vrijeme koalicijske vlade pod vodstvom SDP-a, u kojoj je isprva kao ministar europskih integracija bio i IDS-ov lider Ivan Jakovčić. </p>
<p>U srpnju 2003. godine vlada premijera Ivice Račana - ne hajući za žestoka negodovanja svih sindikalnih središnjica i velike radničke prosvjede - upola je skratila trajanje otkaznih rokova, a prepolovila je i visinu radničkih otpremnina. Tim radikalnim izmjenama, koje su najviše pogodile radnike s više od 20 godina staža, otkazni su rokovi s dotadašnja dva tjedna do šest mjeseci srezani na najviše tri mjeseca, a uvelike je pogoršan i položaj radnika kod takozvanih malih poslodavaca. </p>
<p>Iako su sindikati upozoravali da će to dodatno srozati ionako mizeran standard radnika, u Račanovoj su se vladi branili tvrdnjama kako su dotadašnja prava bila preveliko opterećenje za hrvatsko gospodarstvo. Ondašnji ministar rada i socijalne skrbi, SDP-ovac Davorko Vidović, uporno je ponavljao da se Hrvatska takvim rezanjem radničkih prava »samo usklađuje« s većinom europskih zemalja, čija zakonodavstva, tvrdio je bivši ministar, i ne poznaju tako široku lepezu radničkih prava. IDS u svom prijedlogu traži vraćanje svih prava na razinu prije srpnja 2003., najavljuje Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik, podsjećajući na to kakav su šok tada izazvale zakonske novine, posebice zato jer su došle od vlasti na čelu sa socijaldemokratima, koji su sa sindikatima prije izbora 2000. sklopili i poseban ugovor »Partnerstvo za razvoj«. </p>
<p>»Time su osigurali njihovu izbornu potporu, da bi ih potom izigrali donijevši zakon štetan za radnike i kompromitirajući za socijaldemokrate«, ocjenjuje Kajin čiji se IDS i 2003. protivio mijenjanju ZOR-a. </p>
<p>Ono što je radnike posebno teško pogodilo visina je otpremnina. One su s dotadašnjih pola neto plaće po godini staža, pale na trećinu bruto plaće. Ali ni to nije bilo sve, jer je vlast uvela i ograničenje u visini otpremnina koje zakon dotad nije poznavao. Tako je, po novome, najveća otpremnina mogla iznositi šest bruto plaća, bez obzira na godine radnog staža. </p>
<p>Nikakva utjeha radnicima nije bio ni pokušaj kompenzacije Račanove vlade koja je odredila da radnici - koji su ostali bez posla nakon više od 20 godina staža - na burzi dobiju jednokratnu pomoć od dvije do šest tisuća kuna. </p>
<p>U IDS-ovu prijedlogu velika se pozornost pridaje položaju radnika kod »malih poslodavaca«. To su oni koji zapošljavaju do 20 radnika (ranije do 10 radnika). </p>
<p>»Njima je bivša vlast naročito išla na ruku, što mi je skroz neshvatljivo«, primjećuje Kajin, objašnjavajući da od 2003. »mali poslodavac« brže i lakše može otpustiti radnika, jer ne mora provesti proceduru kao »veliki«. Riječ je o tome da oni ne moraju ponuditi radniku drugi posao niti zbrinuti višak radnika, a ne moraju voditi računa ni o starosnoj dobi, duljini radnog odnosa, socijalnom stanju...</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nadležni ispituju mljetski slučaj</p>
<p>Netko je, unatoč višekratnim upozorenjima Državnog odvjetništva, ipak prodao državno zemljište. To je veliki prekršaj i odgovorni za to moraju biti privedeni pravdi, upozorava premijer Sanader</p>
<p>Ako se navodi o prodaji državnog zemljišta na otoku Mljetu ruskom tajkunu pokažu točnima, onda je to nacionalna sramota«, riječi su premijera Ive Sanadera kojima je u ponedjeljak na Hrvatskom radiju komentirao aferu vezanu za prodaju državnog zemljišta na Mljetu. </p>
<p>Naime, načelnik Općine Mljet, SDP-ovac Nikola Hajdić, ruskom je bogatašu Vladimiru Jevtušenku prodao ni manje ni više nego 1,3 milijuna četvornih metara zemljišta na jednom od najljepših hrvatskih otoka. I to unatoč višekratnim upozorenjima da to ne smije činiti te zakonskoj odredbi prema kojoj država neće prodavati svoje zemljište nego će ga davati u koncesiju. </p>
<p>Premijer Sanader ujedno je kazao da je »slučaj Mljet« nevjerojatan jer je »netko, unatoč višekratnim upozorenjima Državnog odvjetništva, ipak prodao državno zemljište«. »To je veliki prekršaj i odgovorni za to moraju biti privedeni pravdi«, kazao je. Premijer je najavio i mogućnost raspuštanja općinskog vijeća Mljeta, postavljanja Vladina povjerenika, a potom i raspisivanja novih izbora.</p>
<p>Županijski državni odvjetnik Anto Rusković pismeno je u utorak izvijestio Vjesnik da »Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku poduzima određene izvide i provjere u vezi neovlaštenog raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na otoku Mljetu«. Općina Mljet, stoji u istom dopisu, točno prije dvije godine zaključila je ugovor o kupoprodaji spornog zemljišta s tvrtkom Adria Sistem d.o.o. iz Zagreba iako je prethodno upozorena da su one u državnom vlasništvu. </p>
<p>Inače, Općina Mljet je 4. kolovoza 2004. u Narodnim novinama objavila natječaj za prodaju nekretnina, odnosno spornog zemljišta. Nakon objave natječaja reagiralo je Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku i dopisom obavijestilo Općinu Mljet da nije ovlaštena raspolagati tim nekretninama jer se navedeno zemljište nalazi u uređenom programu za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem. </p>
<p>Riječ je o terenu na dijelu Blatska gora - Bugari kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Split, Šumarija Dubrovnik. Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, kao zakonski zastupnik države Hrvatske, spomenutim je dopisom tako upozorilo Općinu Mljet da će je, u slučaju pokušaja raspolaganja tim nekretninama, sudski tužiti. </p>
<p>Unatoč svemu, čelnici Općine Mljet krenuli su u prodaju zemljišta Vladimiru Jevtušenku za kojeg se govori da je jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji. </p>
<p>Inače, cijeli slučaj još je ljetos pokrenuo HDZ-ov saborski zastupnik, Frano Matušić, na konferenciji za novinare. Matušić je tada ustvrdio da je načelnik Općine Mljet 2004. nezakonito prodao 220.000 četvornih metara zemljišta, i to za 2,8 milijuna eura.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Kraj lova u mutnom</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>Višegodišnjim postizbornim prepucavanjima tko je i na koji način financirao koju stranku ili političara tijekom predizborne kampanje napokon bi mogao doći kraj. Vlada je, naime, ovih dana otvorila javnu raspravu o nacrtu prijedloga zakona o financiranju političkih stranaka u u koju su se, osim Središnjeg državnog ureda za upravu, uključili i Misija OESS-a u Hrvatskoj, Transparency International Hrvatske i Gong. Nacrtom zakona o kojem će se, sasvim je sigurno, još puno raspravljati i koji će, za očekivati je, doživjeti i određene preinake, napokon će se urediti pitanje koje je zadnjih godina itekako doticalo »sivu zonu«.</p>
<p>Dosadašnja praksa pokazivala je, naime, da su pojedine stranke i njihovi političari naveliko »mutili« s donacijama. I donatorima. Nesređeno i neuređeno pitanje financiranja političkih stranka otvaralo je prostor za malverzacije koje su često ulazile i u sferu kriminala. Nakon svega toga najnoviji Vladin zakonski prijedlog važan je zbog nekoliko bitnih stvari. Prvo, uređivanje pitanja financiranja političkih stranaka itekako je važan doprinos borbi protiv korupcije, jer se nacrtom izričito zabranjuju anonimne donacije. U suprotnome stranka koja prihvati anonimnu donaciju morala bi platiti kaznu triput višu od doniranog iznosa. Tako će javnost, odnosno birači, u svakom trenutku znati »tko stoji iza koga«, odnosno »tko je čiji čovjek«. </p>
<p>Druga važna stvar jest ta što će se tim zakonom osigurati jednake startne pozicije svim strankama, a kasnije, u legitimnoj izbornoj borbi, i fair play. Što bi, valjda, svim strankama i trebao biti cilj. Ujedno, osiguranje transparentnosti u financiranju i djelovanju političkih stanaka Vladina je obveza i prema građanima, ali i prema Europskoj uniji te dokaz da prihvaćamo europske standarde.</p>
<p>Osim ograničavanja visine donacija (90.000 kuna za pojedince i do milijun kuna za pravne osobe), izuzetno je važno i to što su predložene vrlo visoke kazne za one stranke ili njihove ljude koji ih se neće pridržavati. Također, donacije više neće moći davati državna tijela i tvrtke, strane države, stranke i pravne osobe iz inozemstva, što će napokon u grubu izbornu igru uvesti malo reda.</p>
<p>Čist račun, duga ljubav i u financiranju političkih stranaka u predizborno i svako drugo vrijeme trebao bi biti interes svih. Pogotovo političara koji se, barem deklarativno, zalažu za pravnu državu. Lovu i lovcima u mutno napokon će doći kraj.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Razumjeti Huana</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Sve više Hrvata radi na tome da pošteno nauči komunicirati na stranom jeziku. Bez engleskoga je sve teže. Čemu se dodatno znojiti za sparnih dana, lamaćući rukama i nogama u pokušaju preciziranja britanskom turistu gdje je zračna luka? Veći je gušt, kao pravi učeni domaćin, dati mu smjernice na tečnom ili manje tečnom engleskom. Ili, recimo, iznenaditi nekoga (ne turiste) psovkom Paštunaca, najbrojnije etničke skupine u Afganistanu. Dijete se pak može upisati na kineski. Naučit će crtati pokoji od oko 40 tisuća znakova najstarijeg pisma. Kućanici nije za zgorega podučiti se španjolskome, pa kad shvati da bez titla razumije onoga Huana dok na TV-u roni suze za prelijepom Mariom...</p>
<p>Ravno svaki drugi Hrvat (samo)procjenjuje da dobro govori engleski. Da je uistinu tako, bili bismo među najpametnijim nacijama na svijetu. Sva sreća da nismo, jer bismo morali podučavati druge. Ovako, željnih znanja ima, ali domaćih profesora fali pa uskaču - izvorni govornici. I jezični krug se vrti u sasvim dobrom smjeru...</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Desnica i ljevica</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Sve važne stranke imaju isto mišljenje - da je za Hrvatsku jedini i pravi put ulazak u EU </p>
<p>Za oko 20 dana Austrijanci će odlučivati između europske budućnosti i povratka u prošlost. Iako dvije najveće političke stranke nemaju nikakve dileme da stup bivše KuK monarhije treba budućnost graditi u ujedinjenoj Europi čak dvije desničarske stranke ponavljaju retoriku za koju se mislilo da pripada u daleku prošlost. U Austriji se obnavlja poziv »za Domovinu« i zamjera kancelaru Wolfgangu Schüsselu što je navodno više okrenut Bruxellesu nego Beču.</p>
<p>Istina je naravno drukčija. Austrija svoju budućnost vidi u ujedinjenoj europskoj obitelji, što ne znači da će izgubiti i nacionalni identitet. S tom dilemom suočavaju se i sve druge europske države, ali je činjenica i to da mnoge desne stranke koje otprilike imaju desetak posto podrške birača sve žešće i sve jače govore o EU kao epicentru zla. Događa se to u trenutku dok se ujedinjena Europa ne može složiti o donošenju budućeg ustava koji bi riješio sve dileme i oko nacionalnog identiteta i oko zajedničke budućnosti. Još prevladavaju dijametralno različiti stavovi u kojima mnogi žele sačuvati identitet na način da se sve važne odluke donose u svakoj zemlji, a ne da najvažnije odluke kreira Bruxelles. Ova jesen, ali još više sljedeća godina bit će zbog toga presudna.</p>
<p>Kada 1. siječnja predsjedanje EU-om preuzme Berlin i kada njemačka kancelarka Angela Merkel objavi što će biti prioritetno za vrijeme predsjedanja, jasno je da će tih šest mjeseci označiti hoće li doći do usvajanja ustava ili će to biti odgođeno, a vremena zapravo nema. Europi se žuri više nego ikad, jer status quo ne pogoduje ni zemljama koje žele više slobode za svaku članicu EU-a, ali ni onim zemljama koje žele zajedničko odlučivanje i kreiranje politike u Bruxellesu. Ne dođe li do kompromisa, neće biti ni europskog ustava do 2008., a to bi onda značilo da će i budućnost EU-a biti mnogo delikatnija nego što se danas čini. Signali koji dolaze iz Berlina ukazuju da je Merkel osoba koja može potaknuti kompromise, jer Njemačka je svjesna da bez ustava nema ni europske budućnosti. Europska desnica koja je skeptična prema ujedinjenoj Europi i europska krajnja ljevica koja također ne gleda s mnogo simpatije na Uniju, nemaju pravih političkih šansi da artikuliraju stavove, ali te stranke postaju privlačne udavače za koalicije bez kojih ni veliki ne mogu sastaviti vlast. Tako ovih dana u Austriji bez slobodarske stranke nitko ne može, a s njom nitko neće. To se može lako dogoditi i u Francuskoj i u drugim europskim državama. Zbog toga je potrebno da se s velikom pažnjom prate procesi na krajnjoj europskoj desnici, jer bi oni u budućnosti mogli biti presudni za stavove i oblik vladanja u pojedinim državama.</p>
<p>U Hrvatskoj takve opasnosti, na sreću, nema. Krajnja desnica je demoralizirana i u nju nitko nema više povjerenja. Bauk EU-a koji dolazi iz tih redova više nije vjerodostojan i hrvatski birači su okrenuli leđa strankama koje iskazuju stavove populističkim vikanjem protiv ujedinjene Europe. Krajnja ljevica još se manje čuje u Hrvatskoj i dobro je da sve važne stranke imaju isto mišljenje da je za Hrvatsku jedini i pravi put ulazak u EU. Iako će naše članstvo doći u pitanje tek za koju godinu, nije nevažno da je u Hrvatskoj baš takva politička situacija. Bruxelles to primjećuje, europski dužnosnici to cijene. Hrvatska smatra da Europa mora imati snage donijeti ustav i u fazi pregovora dat će doprinos u njegovu kreiranju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Nagradu ne dobiju svi koji je zaslužuju</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Nagrade dodijeljene znanstvenicima ili za doprinos tehničkoj kulturi, mediji prate oskudno ili ih prešućuju, a razgovori s dobitnicima nikome ne padaju na um</p>
<p>Valja priznati, tzv. kulturnjačke nagrade u pravilu su široko popularizirane u medijima. Nažalost, one dodijeljene znanstvenicima ili za doprinos tehničkoj kulturi, mediji prate oskudno ili ih prešućuju. Nerijetko se ne može pročitati ni popis dobitnika, a kasniji razgovori s dobitnicima, nikome ne padaju na um. Jedna dodjela nagrada ipak je privukla pozornost, postala je predmetom široke rasprave na jednom portalu. Ali i to nije baš širok krug zainteresiranih. </p>
<p>Radi se o ovogodišnjoj dodjeli nagradâ za znanost za 2005. Na jednom portalu razvila se rasprava o dobitnicima. U raspravi su sudjelovali hrvatski akademici i novinari, uz nekoliko »profesionalnih« raspravljača. </p>
<p>Dodjelu državnih nagrada za znanost pratim već tridesetak godina, jer sam tada sam dobio moju prvu državnu (tada republičku) nagradu, za doprinos tehničkim znanostima »Nikola Tesla«.</p>
<p>»Obožavam« kada se o nečem raspravlja, a uopće se ne zna kako to sve skupa funkcionira. Tek pred kraj rasprave jedan je sudionik pokušao, ali nedovoljno sveobuhvatno, objasniti cijeli postupak dodjele nagrada.</p>
<p>Po godišnjem raspisu nagrada (nove, za 2006. raspisane su u Vjesniku 4. rujna), prvi je korak da vas netko predloži za dobitnika nagrade. Slažem se s mišljenjem da je premalo dobitnika izvan Zagreba. Pridodao bih, pa i u Zagrebu postoji problem s prijedlozima. </p>
<p>Mnogi ovlašteni predlagači: instituti, fakulteti, ali i strukovne organizacije, pa i skupine pojedinaca naprosto ne predlažu zaslužne za znanost na mnogim, osobito novim područjima. A ima vrlo vrijednih pojedinaca koji pridonose razvoju znanosti, ma što o tome mislili neki, koji se stalno se petljaju u hrvatski znanstveni sustav.</p>
<p>Ako ste predloženik, tada prijedlog za nagradu s jednog od šest područja, proučava tzv. područno povjerenstvo. Ono na temelju kvalificiranih recenzija i vlastitih stavova, tajnim glasovanjem donosi preporuku. Konačni izbor provodi tzv. središnje povjerenstvo, koje se ne mora složiti s prijedlogom strukovnog povjerenstva. Treba naglasiti, raspravlja se samo o predloženicima, nijedno povjerenstvo nema pravo nekoga samo predložiti. </p>
<p>Pri svakoj dodjeli nagrada, bilo gdje u svijetu i bilo na kojem području uvijek ima onih koji su zaslužili to priznanje, a neki baš i ne. Odnosno da iz nekih razloga ne dobiju nagradu neki koji je zaista zaslužuju.</p>
<p>Postavlja se pitanje što učiniti? Prvo, trebala bi razgovarati hrvatska znanstvena zajednica o tome jesu li sve njezine sastavnice spremne predlagati zaslužne. U tom slučaju se možda ne bi dogodilo da iz jedne ustanove u jednoj godinu, budu tri dobitnika u tri kategorije . Zasluženo, ali da je bilo više predloženika, možda bi prijedlozi bili nešto drugačiji.</p>
<p>Ono što me muči već niz godina je pitanje dodjele državne nagrade za popularizaciju znanosti profesionalnim novinarima. Jednom zgodom ju je dobio ugledni Vjesnikov novinar Damir Mikuličić, a kasnije je to pravilima spriječeno. Hrvatska nema puno novinara i novinarki koji žive samo od praćenja znanstvenih dostignuća. Ali ih ima i to vrlo predanih i uspješnih u svom poslu. Stoga predlažem Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa da se uvede nagradu za novinare, popularizatore svih sastavnica znanosti.</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prednost rada nad kapitalom</p>
<p>KREŠIMIR CEROVAC</p>
<p>25. obljetnica prilika je da se enciklika »Laborem exercens« Ivana Pavla II. pročita i da se razmisli o njenu sadržaju</p>
<p>Dana 14. rujna 1981. papa Ivan Pavao II. objavio je iznimno važnu socijalnu encikliku »Laborem exercens« (»Radom čovjek«). Encikliku, čija se, dakle, 25. obljetnica upravo obilježava, najbolje oslikavaju sljedeće Papine riječi: »… treba u prvom redu podsjetiti na jedno načelo koje je Crkva uvijek naučavala. To je načelo da 'rad' ima prvenstvo nasuprot 'kapitalu'… To načelo je očita istina koja proizlazi iz iskustva cijele čovjekove povijesti … Ta istina, koja pripada pouzdanoj baštini crkvene doktrine, mora se uvijek isticati kad je riječ o problemima sistema rada i svakog društveno-ekonomskog sistema. Treba podvući i istaknuti prvenstvo čovjeka u procesu proizvodnje, prvenstvo čovjeka nasuprot stvarima.« </p>
<p>Ivan Pavao II. zainteresiran je za pitanje rada, jer je zainteresiran za dobrobit čovjeka, odnosno jer smatra da je »rad temeljna dimenzija ljudskog postojanja na zemlji«. A kao rijetko gdje, danas se najviše čovjekovo dostojanstvo krši u području rada kroz nezaposlenost, potplaćenost, neisplaćivanje plaća, rad nedjeljom, olakim davanjem otkaza i slično. Postavivši načelo da je čovjek subjekt (!), a ne objekt u radu Ivan Pavao II. ispituje u enciklici razne aspekte rada i socijalnog pitanja, naglašavajući da se ne može »s čovjekom postupati kao s pukim sredstvom proizvodnje«. Takav pristup je ukorijenjen u praktičnom materijalizmu i predstavlja ekonomizam, koji je grješka i zabluda jer »ljudski rod gleda isključivo u odnosu na njegov ekonomski cilj«.</p>
<p>Ivan Pavao II. je, općenito uzevši, otvoreno kritičan prema postojećem ekonomskom sustavu. Stoga kaže da »što se tiče organizacije rada i zaposlenja ima nešto što ne funkcionira i to baš na najkritičnijim i najvažnijim točkama društvenog života«. Pritom Papa posebno misli na nezaposlenost i siromaštvo. Ne smije se dozvoliti, naglašava Ivan Pavao II., da »kriterij maksimiranja profita« bude glavni vodič u sustavu gospodarskog odlučivanja a posebice u svezi s zapošljavanjem. »Poštivanje objektivnih prava radnika … mora biti adekvatni i temeljni kriterij oblikovanja svekolike ekonomije u svakom društvu.«</p>
<p>Papa posebnu pozornost posvećuje pitanju privatnog vlasništva, koje za njega, dakako, nije prijeporno i potvrđuje pravo na privatno vlasništvo »čak i kad je riječ o sredstvima za proizvodnju«. No, istodobno Ivan Pavao II: privatno vlasništvo vidi »kao podređeno pravu na zajedničku uporabu, općoj namjeni dobara«.</p>
<p>Načelo o zajedničkoj uporabi dobara proizlazi »iz prava na život i postojanje«. No treba naglasiti da se to »načelo korjenito razlikuje od programa kolektivizma što ga je marksizam proglasio i ostvario … Razlikuje se u isti mah i od programa kapitalizma što ga prakticira liberalizam i politički sistemi koji se na nj pozivaju. Sredstva za rad ne smiju se posjedovati protiv rada, a ne mogu se ni posjedovati radi posjedovanja«. Stoga Papa vrlo jasno upozorava da »stajališta 'krutog' kapitalizma treba neprestano podvrgavati preispitivanju u vidu reforme«, no, te se reforme, s druge strane »ne mogu ostvariti apriornom eliminacijom vlasništva nad sredstvima za proizvodnju«. »Crkva smatra svojom dužnošću izjasniti se o radu s gledišta njegove ljudske vrijednosti i moralnog poretka«, naglašava Papa. </p>
<p>25. obljetnica prilika je da se pročita encikliku i razmisli o njenom sadržaju.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, stručnjak za elektrotehniku iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zašto ne Carigrad?</p>
<p>Poznato je da je Beč hrvatski naziv za Wien, isto tako Rim za Romu. U Hrvatskom jeziku također se rabi Carigrad za danas turski Istanbul. Bolje reći rabio se, jer je danas prava rijetkost u hrvatskom tisku pročitati Carigrad, a ne Istanbul.</p>
<p>Vjesnik čitam više od 35 godina i sjećam se vremena kad se u vašem (i mom) listu također prednost davalo Carigradu. Zašto danas ubijati još jednu hrvatsku riječ? </p>
<p>Niko Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Može se kad se hoće</p>
<p>Dugogodišnji sam posjetitelj otoka Krka (»vikendaš«) i dobro se sjećam polaganog preobražaja na njemu, od čekanja na trajekt i prijelaza s kopna na otok preko mosta, obnovljenih i novosagrađenih cestovnih prometnica na otoku, uređenja turističkih mjesta, bogato opskrbljenih trgovina i raznovrsnih ugostiteljskih, komunalnih i obrtničkih usluga. </p>
<p>Stranci, a i mi iz većih urbanih sredina s već prihvaćenim navikama postupanja s otpadom (staklo, papir, PET ambalaža, …) do nedavno smo negodovali zbog neodgovarajućeg prikupljanja otpada i neodgovornog ponašanja pojedinaca, koji su se rješavali krupnog otpada na razne neodgovarajuće načine, zagađujući i nagrđujući prirodno okruženje (odrezano raslinje, ambalaža i kućni neuporabivi predmeti bačeni u kontejnere za kućno smeće, štednjaci i hladionici uz šumske i seoske putove…). Iz kontejnera se širio neugodan zadah, jer su se praznili rijetko i na neodgovarajući način (kamionski). </p>
<p>U posljednje dvije godine potpuno promijenilo i to naravno na bolje. Smatrao sam da je potrebno javno istaknuti. Sada je na ulicama, uz prometnice (i naravno na obalnim šetnicama i plažama) dovoljan broj kontejnera i posuda za razvrstani otpad. Odvoz smeća i otpada više je nego redovit, prometnice su čiste i nigdje nema odbačene ambalaže. U neposrednoj blizini pojedinih mjesta izgrađena su dvorišta za oporabu, gdje se može predati uz naknadu PET i staklena ambalaža i odlagati besplatno u velike odvojene kontejnere otpadni namještaj, bijela tehnika, građevinski materijal (!) i drugo. Otočka uprava i lokalno komunalno poduzeće zaslužuju svaku pohvalu.</p>
<p>Ž.M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Ulica nestaje pod odronima zemlje</p>
<p>Čistoća ne želi odvoziti smeće iz ulice, neprohodne za njihove kamione </p>
<p>Iako su znali da se zgrada nalazi na klizištu, 14 građana je, prije dvije godine, kupilo stanove u ulici Gmajnje, sto metara od Ilice na Črnomercu. Kažu, svjesno su ušli u rizik, a sada im ta odluka stvara probleme. Zgradu od odrona zemlje dijeli samo cesta i sama već napola zatrpana, tako da se ne mogu mimoići dva automobila. Uskoro stanari automobilima neće moći ni do svojih parkirališta.</p>
<p>»Kamioni Čistoće ne žele pokupiti naše smeće jer ne mogu proći ulicom tako da ga ostavljamo dvjesto metara niže na Ilici. Grozno je kada padne kiša, kada se sve pretvara u blatnu kaljužu«, kaže Marijana Jeđut Radovčić, predstavnica stanara zgrade na Gmajnju. Najgore je kaže, zimi, kada padne snijeg i ralica ne može proći ulicom. Dok je trajala gradnja zgrade, govori Jeđut Radovčić, tvrtka Prizma građenje je bagerima uklanjala zemlju s ceste, ali otkad su stanovi završeni, to više nije njihova briga. Sada tvrtka sve prebacuje na gradske vlasti koje bi trebale sanirati klizište. Iako je ta ulica bila u planu sanacija klizišta za ovu godinu, stanari u Gradu nisu dobili odgovor kada će početi radovi.</p>
<p> Andrea Kralj, predsjednica Vijeća gradske četvrti Podsused-Vrapče, kaže da su prije nekoliko godina organizirane peticije da se zaustavi gradnja na tom području. </p>
<p>»Poznato je da je tamo tlo izuzetno nestabilno jer je to zapravo zapadni dio klizišta Grmoščica, gdje je Grad otkupio kuće i započeo sanaciju. Svakome tko me pita, govorim da na tom području ne kupuje stanove«, kaže Kralj. Iako stanari na Gmajnju imaju uredne vlasničke listove i građevinske dozvole, predsjednica Vijeća Gradske četvrti smatra da se građevinske dozvole ne bi smjele izdavati za takve terene, zbog kojih gradske vlasti poslije imaju milijunske troškove da bi sanirale klizišta. Kralj kaže da postoje planovi i za Gmajnje, ali ne može sa sigurnošću reći kada će početi radovi. Možda na jesen, kaže. [H.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Obišli svijet na dva kotača </p>
<p>Putovanje je počelo 18. lipnja u Litvi, a završava 22. rujna u Splitu, na Svjetski dan bez automobila </p>
<p>Biciklistička eko karavana Ecotopia Biketour, utemeljena prije 16 godina, okuplja avanturiste koji ljeti putuju Europom na biciklu. Ove godine startali su 18. lipnja u Litvi, da bi preko Poljske stigli u Slovačku, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku. Nakon obilaska Gorskog kotara i Like, karavana odlazi u Split, gdje se, 22. rujna, obilježava Svjetski dan bez automobila. Putuje se isključivo biciklama, a dopuštene su samo prikolice za prijevoz osobnih stvari. Karavana prosječno dnevno prelazi 60 kilometara. </p>
<p>O svim odlukama sudjeluju svi članovi Biketoura, koji sami participiraju u troškovima i nemaju sponzore, pripremaju hranu, vuku prikolicu s kuhinjom i obavljaju sve ostale dužnosti. Nove članove dobivaju skoro svaki dan. </p>
<p>Biketour je i ekološka akcija, koja je ove godine podržala gradnju biciklističkih staza u Litvi, Slovačkoj i Mađarskoj, kao i prijevoz bicikala vlakom u Sloveniji i Hrvatskoj. Na dijelu putovanja vlakom od Zagreba do Ogulina, biciklistima su se pridružili i Vjesnikovi reporteri.</p>
<p>Većina biciklista spavala je u kupeima, a oni budni podijelili su s nama svoje dojmove. »Treći put sudjelujem u Biketouru, a prvi put sam u Hrvatskoj«, rekao je Vincent iz Škotske koji kaže da je cilj putovanja biti u grupi i sudjelovati u akcijama. Hrvatska, prema njegovu mišljenju, ima loše organiziran promet i premalo mjesta za bicikliste.</p>
<p>Najmlađi u grupi bio je petnaestomjesečni Luna iz Beča. Dok je njegova majka spavala, dječaka su čuvali budni biciklisti. »Dječak je glavna atrakcija, a njegovoj majci Yvonne pomažemo koliko stignemo. Imali smo još jednu majku s bebom, ali su oni završili putovanje«, rekli su biciklisti. </p>
<p>Među biciklistima smo zatekli i jednog Splićanina. »Funkcioniramo tako da dijelimo zadatke. Svaki dan netko drugi nabavlja hranu i kuha. Nemamo vođe nego o svemu odlučujemo ravnopravno«, rekao je Ivan koji se nedavno pridružio grupi i ne poznaje sve članove. On putuje s Biketourom treću godinu, a najviše mu se sviđaju istočnoeuropske zemlje zbog pristupačnih ljudi i lakšeg sporazumijevanja.</p>
<p>»Najzanimljivije mi je bilo u Moldaviji, gdje nas je stalno pratila policija, s kojom smo se također ubrzo sprijateljili«, rekao je Ivan.</p>
<p>Davor IvanovMartina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Gradnja nije ni počela </p>
<p>Zbog tehničkih i higijenskih nedostataka obnova montažnog objekta nije moguća</p>
<p>Dječji vrtić u Selčini iako predviđen za rušenje, još nije srušen jer se vlasnici zemljišta žale na lokacijske dozvole. Novi vrtić bi im, smatraju oni, bio - preblizu. Ravnateljica Ružica Škrapec kaže da će djecu iz Selčine prevoziti autobusima u Grad mladih do 30. lipnja 2007., kada bi trebao biti sagrađen novi vrtić. »Četiri autobusa prevozi 304 djece u Grad mladih i vraća ih kući, ali treba nam još jedan autobus«.</p>
<p>Roditelji su, kaže ravnateljica, znali da će djeca svaki dan putovati, ali ipak negoduju jer gradnja novog vrtića još nije počela. »Godinama se priča o tome, ali sada kada se predviđa rušiti stari, ne znamo hoće li novi vrtić biti završen na vrijeme«, rekla je Ružica Škrapec.</p>
<p>Očitovanje Grada o rušenju</p>
<p>Vrtić u Selčini, koji je kao montažni objekt izgrađen 1981. godine, mora se srušiti jer je Sanitarna inspekcija utvrdila takve tehničke i higijenske nedostatke da njegova obnova ne dolazi u obzir. Predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete Stjepan Vuglek kaže da ni novi vrtić neće zadovoljiti potrebe za smještajem. »Grad nije uspio otkupiti zemljište jer su vlasnici tražili 210 eura po četvornom metru, ali sada, kada smo dogovorili gradnju na gradskom zemljištu, vlasnici se žale jer im je budući vrtić preblizu«, rekao je Stjepan Vuglek, a roditelji ne žele da im djeca putuju do drugog vrtića duže od godinu dana.</p>
<p>Duga lista čekanja</p>
<p>»Svakodnevno prevozimo 300 djece, a još toliko u Sesvetama na listama čekanja«, ističe Vuglek i dodaje da će Vijeće Gradske četvrti Sesvete tražiti pismeno očitovanje Grada o rušenju i početku gradnje vrtića u Selčini. Prema riječima Biserke Bucković iz Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i šport, vrtić do iduće pedagoške godine mora biti završen. »Grad je potpisao ugovor o smještaju djece u Gradu mladih do 30. lipnja 2007. s tvrtkom Vladimir Nazor«, rekla je Biserka Bucković, a ugovor se može i produžiti, ali zbog djece i roditelja važno je da se taj problem riješi što prije.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Odgođen sastanak Bandića i Tuđmana</p>
<p>Iako je Ivan Šikić, predsjednik Odbora za imenovanje naselja, trgova i ulica pri Gradskoj skupštini, najavio da će se odlučivati o imenovanju trga Franje Tuđmana, odluka je odgođena do daljnjega. Ovaj tjedan trebali su se sastati gradonačelnik Milan Bandić i Miroslav Tuđman i razgovarati o toj temi, ali zbog »bure u javnosti«, koja se digla oko toga pitanja, sastanak je odgođen. </p>
<p>Podsjetimo, Ivan Šikić je za Vjesnik prije dva tjedna izjavio da SDP predlaže za Tuđmanov trg mjesto gdje su se nalazile nekadašnje Rudolfove vojarne, pored Trga Francuske Republike, dok obitelj Tuđman smatra da bi se njegovim imenom mogli nazvati Roosveltov ili Markov trg. U javnosti se raspravljalo i mogućnosti imenovanja Tuđmanovog trga pored novog Muzeja suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu. </p>
<p>Odbor će umjesto o toj temi, u četvrtak odlučivati o želji gradonačelnika Bandića da se Ljubljanska avenija od Selske do ulice Svilkovići nazove - Zagrebačkom avenijom. [H.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zimnica bez konzervansa</p>
<p>Možda zvuči čudno, da danas, kada gotovu zimnica možemo kupiti na svakom koraku netko još uopće sprema zimnicu ili podučava kako to činiti. </p>
<p>U centru zdrave prehrane Makronova, učiteljica kuhanja Tončika Cukrov, koja se 19 godina bavi receptima i prehranom već treću godinu organizira radionicu zdrave zimnice. »Svaki zdravi obrok treba sadržavati mali kiseli dio. Ljeti je to salata, a zimi su to namirnice koje se duže kisele i za koje treba uložiti više truda«, kaže Tončica Cukrov.</p>
<p>Do nedavno je pripremanje zimnice bio tradicionalni jesenski posao. »Današnja industrija proizvodi sve, pa tako i zimnicu, s tim da u prvom planu nije kvaliteta, nego prihvatljivost, a treba imati na umu da nije poželjno konzumirati konzervirane proizvode. Ekološki pokreti upozoravaju na tradicionalne načine obrade i čuvanja namirnica«, objašnjava Tončica Cukrov motive zbog kojih otkriva osnove pravljenja zdrave zimnice bez konzervansa.</p>
<p>Ne radi se, kaže, o tajnama, nego o malim trikovima. Objasnila ih je na primjerima kiselog kupusa ili cikle, koji se konzerviraju sa soli. U kiselu ciklu se stavlja jabučni, a ne vinski ocat, a drugi dan nakon konzerviranja, staklenka se pasterizira kuhajući na nižoj temperaturi dok se ne pojave mjehurići. </p>
<p>Za one koji žele znati više, tečaj se održava u utorak od 17 do 20,30 sati u Makronovi, Ilica 72.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Još godinu dana »lagane« vožnje </p>
<p>Most je teško oštećen u željezničkoj nesreći 2004., kada je lokomotiva iskočila iz tračnica</p>
<p>Dugoočekivana obnova željezničkog mosta preko rijeke Krapine u Zaprešiću započinje 15. rujna, doznajemo iz službe odnosa s javnošću Hrvatskih željeznica. Ugovor o sanaciji tog mosta potpisan je 20. srpnja, a dovršetak radova očekuje se potkraj idućeg lipnja. Tada bi trebala prestati važiti i privremena mjera, tzv. lagane vožnje vlakova, koji tu ne prelaze 20 kilometara na sat. Popravljat će se lijevi glavni rešetkasti nosač, a radovi ne bi trebali utjecati na redovno odvijanje prometa. </p>
<p>Riječ je o važnom željezničkom pravcu kojim se odvija putnički i teretni promet prema Sloveniji, kao i promet prema Mađarskoj, preko Varaždina i Čakovca. Prema podacima Hrvatskih željeznica dnevno preko mosta prijeđe 141 putnički i brzi vlak te od 20 do 25 teretnih vlakova. Početak obnove, objašnjavaju u HŽ-u, se odužio jer se u međuvremenu pripremala tehnička dokumentacija za sanaciju te su se morali raspisati javni natječaji za izvođače i materijal. </p>
<p>Most preko Krapine teško je oštećen u željezničkoj nesreći u prosincu 2004. kada je lokomotiva teretnog vlaka iskočila iz tračnica. Ljudskih žrtva nije bilo.</p>
<p>Zbog mjera sigurnosti tada je bio zabranjen i prolaz ispod mosta što je posredno utjecalo i na cestovni promet. Kamionski prijevoznici su se otada počeli koristiti preuskom i nepreglednom cestom. No, kako naglašavaju u HŽ-u prolaz ispod mosta nikada i nije bio legalan i za javnu uporabu, odnosno pravo služenja ima samo Vodoprivreda.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Izgorjela tržnica pirotehnike</p>
<p>MEXICO CITY</p>
<p> - U gradiću Tultepec, nedaleko glavnog grada Meksika u noći na utorak zapalila se specijalizirana tržnica za pirotehniku. Srećom žrtava nije bilo, šteta je velika, a istraga je u tijeku. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Riba ubila ronioca</p>
<p>MIAMI</p>
<p> - Jedan ronilac na Floridi postao je žrtvom ribe koju je pogodio podvodnom puškom, priopćila je policija u Miamiju. »Ronilac je, izgleda, pogodio veliku kirnju strelicom iz podvodne puške a riba mu je nekako uspjela omotati najlon oko ruke. Zatim se riba uvukla u pukotinu u stijeni i praktički ugušila ronioca koji se nije uspio osloboditi«, rekao je detektiv Mark Coleman. Policijski ronioci pronašli su nesretnog 42-godišnjaka, kojemu nije objavljeno ime, i uginulu ribu na 7,5 metara dubine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Neki su lopovi tako glupi</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Jedan je lopov u Njemačkoj pokazao znatan nedostatak inteligencije kad se dva dana nakon krađe u jednoj trgovini vratio da zamijeni robu. Dvadesetogodišnji Nijemac, kojemu policija nije objavila ime, prvo je u trgovini ukrao jaknu i cipele. Kad je došao kući vidio je da su cipele različitih veličina i odlučio je prvom prilikom otići u dućan i zamijeniti ih. Odabrao je vrijeme kad trgovini ima dosta ljudi, nadajući se da ga nitko neće primijetiti dok bude mijenjao obuću, praveći se da isprobava nove cipele. Međutim teško da je mogao proći nezapažen jer je na sebi, uz cipele koje je ukrao prije dva dana, imao i jaknu koju je »posudio« istom prigodom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Otporan na struju na kraju poginuo od nje</p>
<p>HANOI</p>
<p> - Jedan Vijetnamac, koji je bio gost jedne emisije na nacionalnoj televiziji u kojoj je pokazao da je otporan na udare električne energije, na kraju je poginuo od struje nesretnim slučajem dok je popravljao generator. Nguyen Van Hung poginuo je u pokrajini Tay Ninh nedaleko od kambodžanske granice dok je popravljao generator, a da prije toga nije isključio električnu energiju, rekao je lokalni dužnosnik. »On nam je znao pokazivati kako može staviti dva prsta u utičnicu bez problema«, kazao je dužnosnik. Hung je gostovao u televizijskoj emisiji »Čudne priče Vijetnama«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Lažno kraljevsko vjenčanje</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Jedna je bajka neslavno završila kada je japanski bračni par završio u zatvoru jer je priredio lažno kraljevsko vjenčanje kako bi prevario goste. Yasuyuki Kitano i Harumi Sakamoto pozvali su stotine gostiju, uključujući japanske slavne osobe, na vjenčanje 2003. godine izjavivši da je Kitano iz ogranka carske obitelji koji više ne postoji. Gosti na japanskim vjenčanjima tradicionalno poklanjaju najmanje 30.000 jena u gotovini (260 dolara). Na slikama s vjenčanja prikazanim na televiziji Sakamoto nosi kimono kakav tradicionalno nose žene iz carske kuće u formalnim prigodama. »To je bio podmukao zločin u kojem je iskorišten mentalitet dubokog štovanja carske obitelji«, javila je novinska agencija Kyodo. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Čokolada umjesto viagre</p>
<p>LAGOS</p>
<p> - Vigara je dobra, ali je čokolada još bolja: ozbiljna je preporuka isto tako ozbiljne direktorice Nigerijske savezne agencije za hranu i lijekove Dore Akunyili. Akunyili je preporučila Nigerijcima koji žele dobar libido da glasovitu tableticu viagre zamijene šalicom čokolade. U prilog tome ide i upravo objavljena studija Nacionalnog odbora za razvoj kakaa koja ističe da taj visokovrijedni prehrambeni sastojak povoljno djeluje na seksualnu želju. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Palača Skočibučić kao sakralni muzej </p>
<p>Obnavljaju se pročelja kavane Luxor i palače Skočibučić </p>
<p>Nakon uspješno dovršene prve faze čišćenja Peristila u Splitu, na tome carskom trgu nedavno su nastavljeni konzervatorsko-restauratorski radovi, ovoga puta na pročelju kavane Luxor i palače Skočibučić. </p>
<p>Posao vrijedan oko 2,5 milijuna kuna trebao bi biti dovršen do kraja 2007. godine, a za oko pet godina cijeli monumentalni peristilski prostor zasjat će u novom ruhu, primjerenom 17 stoljeća dugoj spomeničkoj tradiciji. Vrijedan posao ugovoren je izravno s Hrvatskim restauratorskim zavodom.</p>
<p>U proračunu Grada Splita ove godine osigurano je milijun i pol kuna, a s obzirom na to da će se poslovi obavljati u etapama, ostatak novca namirivat će se u idućim proračunima.</p>
<p> Domaći i strani novac </p>
<p>Osim Ministarstva kulture i Grada Splita, novac za obnovu Peristila osiguravaju i strani darovatelji, koji već godinama daju potporu splitskim konzervatorima: World Monument Fund, preko kojeg stižu novci Antique Fundationa i American Expressa.</p>
<p> Pročelnik Službe za staru gradsku jezgru Goran Nikšić ističe da radovi na Peristilu dobro napreduju, dogovoreni su svi detalji izvedbe pa više nema nikakvih nepoznanica.</p>
<p> »Na pročelju palače Skočibučić pojavila se stara žbuka, koju ćemo očistiti i obnoviti, a plan je da ta zgrada postane muzejom sakralne umjetnosti, što je sasvim druga investicija«, kazao je Nikšić.</p>
<p> Zamisao o otvaranju muzejske ustanove za čuvanje djela sakralne umjetnosti, koja se većim dijelom nalaze u vlasništvu Splitsko-makarske nadbiskupije, jedan je od važnijih gradskih projekata, čijim će se ostvarenjem radovi na Peristilu predstaviti kao hrvatski megaprojekt.</p>
<p> Blago nedostupno javnosti </p>
<p>U Nadbiskupskom dvoru, Nadbiskupskom sjemeništu, Centralnom bogoslovnom sjemeništu i u župnim uredima sačuvane su brojne umjetničke slike nedostupne javnosti te različite vrste umjetnina koje više nisu u bogoslužnoj uporabi. Arhivi i knjižnice također baštine vrijedna djela, a sustavnim proučavanjem moglo bi se otkriti još takvih umjetnina koja bi morala biti izložena u muzeju.</p>
<p> Otvaranjem Muzeja sakralne umjetnosti 1701 godinu stare zidine Dioklecijanove palače svjetskoj bi kulturnoj i znanstvenoj javnosti mogle podastrijeti neprocjenjiva blaga primjereno restaurirana i okupljena na reprezentativnom mjestu.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ugovor s HRT-om urodio plodom</p>
<p>Vodili smo računa da ne zaustavljamo autore u usponu, rekao je Krsto Papić</p>
<p>Ministarstvo kulture Republike Hrvatske ove će godine sufinancirati rekordan broj dugometražnih igranih filmova, a rezultati natječaja objavljeni su u utorak na konferenciji za novinare u Ministarstvu u Zagrebu.</p>
<p> »Trudimo se ući u Europsku uniju, a tamo moramo nešto i donijeti. Mislio sam da je šest filmova od prošle godine, koliko smo ih sufinancirali, bio velik iskorak, no ove godine ih je čak deset. Iduće godine bi ih moglo biti i više, a to je prilika za naše kreativce«, rekao je na konferenciji ministar kulture Božo Biškupić, istaknuvši kako je »ugovor s HRT-om donio ploda«. </p>
<p> Umjetnički savjetnici za dugometražni igrani film, Krsto Papić i Stjepan Čuić, imenovani od strane Ministarstva, te Darko Lukić imenovan od HRT-a, proučili su 66 projekata i odabrali ih deset, što je Ministarstvo u dogovoru s HRT-om i prihvatilo. </p>
<p> »Vodili smo računa da ne zaustavljamo autore u usponu, nismo zaboravili ni stariju generaciju redatelja, gledali smo da uvedemo i debitante, jer bez njih nema napretka, te da filmovi budu žanrovski raznoliki. Hrvatska može snimiti deset filmova ako nisu skupi, a zaključili smo da ne moraju biti«, rekao je Papić.</p>
<p> »Žao mi je što osim samo jednog scenarija koji, na žalost, nije ušao među odabrane, na natječaj nije došao niti jedan drugi scenarij temeljen na hrvatskom klasičnom književnom djelu. Znamo da će sada biti nezadovoljnih, ali mi stojimo iza onoga što smo potpisali«, rekao je Stjepan Čuić. </p>
<p> Istaknuto je da je film »Crnci« debitantski, jer uz Zvonimira Jurića film potpisuje i nagrađivani Goran Dević, koji dosad nije snimio dugometražnom filmu. </p>
<p>»O stranim koprodukcijama još nismo donijeli odluku jer ne želimo iznajmljivati hrvatski pejzaž, već nam je namjera da u filmu sudjeluju i hrvatski filmski djelatnici«, rekao je ministar Biškupić.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bečki dječaci dolaze u Osijek i Zagreb </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbor Bečki dječaci, poznati u svijetu po interpretacijama Bacha, Mozarta i Straussa, na zagrebačkome gostovanju u organizaciji Koncertne direkcije Zagreb u nedjelju, 24. rujna u »Lisinskome« izvest će, pod ravnanjem Raoula Gehringera, bogat program na kojem se nalaze i pop pjesme sastava Beatles i Abba. Dan prije, u subotu, gostuju u Katedrali u Osijeku.</p>
<p>Slavni Bečki dječaci nasljednici su glazbenika bečkoga dvora cara Maksimilijana I. iz 1498. godine, odnosno dijela zbora dvorske kapele – šestorice dječaka. Današnji predsjednik i ravnatelj zbora je dr. Eugen Jasser, a Gerard Wirth je umjetnički ravnatelj. Zbor Bečkih dječaka sada ima stotinjak članova u dobi od deset do četrnaest godina. Podijeljeni su u četiri skupine i ukupno održavaju oko tri stotine koncerata godišnje. Zajedno s Bečkom filharmonijom i zborom Državnom opere pjevaju nedjeljne mise u Carskoj kapeli te održavaju tradiciju carskih glazbenika staru pola tisućljeća. Njihova misija je stvaranje ozračja u kojem se svako dijete uči izraziti glazbom. [H. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Komemoracija Slavku Brankovu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Članovi obitelji, rodbina, prijatelji, glumci GK »Gavelle« i drugih zagrebačkih kazališta te kazališni djelatnici okupili su se u utorak na komemoraciji dramskomu prvaku »Gavelle« Slavku Brankovu.</p>
<p> Ravnatelj GK »Gavelle« Darko Stazić podsjetio je da je Brankov sav život bio vezan uz jednu pozornicu – kazalište »Gavellu«. Brankov je već 1971. sa samo 20 godina postao stipendistom toga kazališta i u 30 godina stalna rada postao je jednom od lica po kojima se »Gavella« prepoznaje, tumačeći više zapaženih uloga.</p>
<p> U sjećanju nam ostaju, podsjetio je Stazić, Brankovljeve uloge, među kojima Čaruge u istoimenoj drami Ivana Kušana i Janeza u Krležinu »Kraljevu«. Ostat će zapamćen i po ulozi legendarnog Crnog Džeka u »Smogovcima« s kojim ga je publika gotovo poistovjetila.</p>
<p> »S odlaskom Slavka Brankova 'Gavellina' će pozornica i čitavo hrvatsko glumište izgubiti i dio sebe, no životna nas i kazališna prolaznost uče i da se sjećamo, a Cigina su jedinstvena glumačka karizma, njegov šarm i duh, toliko snažni i živo prisutni među nama da se čini kako je zaborav – posljednje što im prijeti«, rekao je Stazić. Na komemoraciji su govorili Goran Grgić, predsjednik HDDU, Jasna Mesarić i dr. Brankov je umro 9. kolovoza u Zagrebu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nagrade hrvatskim filmašima u Koreji i BiH </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Igrani film »Nije da znam nego je to tako« Tanje Golić dobio je drugu nagradu na Svjetskome festivalu neprofesijskih filmova u Koreji a dokumentarac Renate Poljak »Velika očekivanja« osvojio drugu nagradu na Mediteranskom festivalu dokumentarnih filmova u Širokom Brijegu. Daria Lorenci, koja glumi u filmu T. Golić osvojila je na Festivalu posebno priznanje kao najbolja glumica. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kratka povijest Rijeke </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Knjiga »Kratka povijest grada Rijeke« autora Igora Žica u utorak je predstavljena u riječkome Grand hotelu Bonavia. Djelo je prvi put objavljeno 1989. godine, a sada je izašlo popravljeno i dopunjeno u izdanju Adamića. Urednik knjige je Dejan Durić.</p>
<p> Autor je u 26 poglavlja obradio najzanimljivije dijelove riječke povijesti – od pojma Tarsatice i svega što se događalo s Trsatom i oko Trsata na dalje. Posebno je obrađen i nastanak Sušaka i industrijski razvoj Rijeke, a nisu izostavljena ni razdoblja poslije II. svjetskog rata, dok je posljednje poglavlje posvećeno Domovinskome ratu i razdoblju poslije njegova završetka. [Lj. M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Čudo je što Uefini delegati još žmire </p>
<p>Nije novost da nemamo »svoja« mjesta, no što učiniti kad s kupljenom ulaznicom ne možete ući na »svoju« tribinu? </p>
<p>Sramotan propust s ulaznicama na utakmici Dinamo –Arsenal nije, nažalost, prvi slučaj prenapućivanja stadiona prilikom utakmica od velikog interesa. Posvemašnji kaos u Maksimiru redovno se događa pri odlučujućim utakmicama reprezentacije ili Dinama. Roditelji više ne vode djecu na sjevernu, južnu i istočnu tribinu. Možda se usude otići na zapad, no to je »sport« koji si ne može priuštiti svaki otac. </p>
<p>A kakva bi trebala biti stvarnost? Za taj odgovor dovoljno je posjetiti neku utakmicu kluba iz zapadne Europe ili, pak, baciti pogled na Uefin pravilnik o licenciranju klubova: </p>
<p>»Ciljevi infrastrukturnih kriterija su da se zajamči da objekti za sudionike utakmica odgovaraju istim standardima. Da se zajamči da je nogometni gledatelj smješten u sigurnom i mirnom okruženju.« </p>
<p>Jasno, i Uefa shvaća da standardi ne mogu biti posve isti u svakoj europskoj državi, no neke osnove svi moraju ispunjavati. Zauzimanje mjesta koje piše na ulaznici normalna je praksa u zapadnoj Europi, u to su se naši navijači mogli uvjeriti pohodeći utakmice na EP i SP. A mnogi su se iznenadili kad su, po hrvatskom običaju, sjeli na prvu sjedalicu s najboljim mogućim pogledom. Nedugo zatim pristupila im je osoba ukazujući im da ne sjede na svom mjestu. Malo je bilo onih koji su prepustili mjesto, odlučili su se na prepirke koje su nerijetko završavale i reakcijom redara. No, što učiniti u »slučaju Arsenal«, kad vam organizator nije osigurao ni da uđete na tribinu, a kamoli rezerviranu sjedalicu? Koliko smo uspjeli otkriti, »višak« karata pojavio se na istočnoj tribini, pa su prekobrojni morali preseliti na jug ili sjever. Bilo je i onih koji su iz protesta prekrižili odlazak na Dinamove utakmice zauvijek! U svakom slučaju, klub je zaradio više od dozvoljenoga kapacitetom...</p>
<p>Problem je i nedovoljan broj ulaza na stadion, nije ni čudo da se samo na ulazak može potrošiti i 45 minuta. </p>
<p>Ravnajući se po Uefinim standardima, maksimirski je stadion jednako daleko od Europe koliko i hrvatski klubovi od kvalitetnijih europskih rezultata. Podsjećamo, Maksimir ima privremenu dozvolu za europske utakmice i zapravo je pravo čudo što Uefini delegati i dalje žmire na propuste organizatora koji se gomilaju iz sezone u sezonu.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prodano dvije trećine ulaznica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Maksimir nas ovih dana podsjeća na kulisu s popularne tv reklame - može vam se učiniti kao da već sad čujete navijački huk i jeku koji se u valovima, sve glasnije i prodornije, razlijevaju stadionom... Kulminirat će u četvrtak u 20.15 sati, kad će nogometaši Dinama i francuskog Auxerrea istrčati na maksimirski travnjak u prvom okršaju 1. kola Kupa Uefe. Uzvrat je dva tjedna kasnije, a ukupni će pobjednik, dakle, natjecanje nastaviti u skupini Lige Uefe, dok će se onaj drugi okrenuti domaćoj sceni. U slučaju Auxerrea to će biti »liga petice«, a u slučaju Dinama hrvatske »oranice«.</p>
<p>Maksimirski su čelnici u promet pustili 30.000 ulaznica, a do utorka prijepodne ih je »planulo« dvije trećine, dakle oko 20.000. Ulaznice su u prodaji na blagajnama iza južne i zapadne tribine, a cijene su identične onima za nedavni ogled s Arsenalom. Za mjesto na donjoj zapadnoj tribini trebat ćete izdvojiti 150 kuna, za gornji dio 100 kuna, baš kao i za ulaznicu za istočnu tribinu. Mjesto na sjeveru i jugu vrijedi po 60 kuna. Ali, južna je tribina već rasprodana.</p>
<p>U Maksimiru su, sve do dvoboja protiv Arsenala, običavali kompletnu južnu tribinu udijeliti gostujućim navijačima. No, zbog malog broja engleskih navijača, »plava« je administracija vrata juga otvorila i domaćim drukerima.</p>
<p> Slično će biti i ovaj put. Zasad ne postoje najave o impozantnijem »korpusu« francuskih navijača koji se spremaju na pohod prema Zagrebu. Naprotiv. Izvjesno je tek da će Auxerreovi navijači biti u odvojenom odjeljku na - zapadnoj tribini.</p>
<p> Pred blagajnama ovaj put nema dugih čekanja kao, primjerice, prije Arsenala. Sad je sve to elegantnije iz jednostavnog razloga što su klupski čelnici znatno ranije pustili ulaznice u prodaju.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Luciano Moggi ponovno šokirao </p>
<p>»Ja sam jedino tražio da Juventusu uvijek sude najbolji suci«, branio se Moggi</p>
<p>RIM</p>
<p> – Glavni akter afere stoljeća u talijanskom nogometu, sada već bivši menadžer Juventusa Luciano Moggi (69), gostovao je u emisiji »Quelli che il calcio«, na televizijskoj postaji RAI 2, što je izazvalo velike prosvjede dijela talijanske javnosti. Bivši vladar »calcija«, koji je zbog namještanja rezultata utakmica dobio zabranu od pet godina obavljanja svih funkcija u nogometu, branio se da nije činio ništa nezakonito. </p>
<p>Lukav i beskompromisan</p>
<p>»Suce su zvali menadžeri svih klubova, ja sam jedino tražio da Juventusu uvijek sude najbolji suci«, branio se Moggi, što je izazvalo zgražanje javnosti. </p>
<p>Moggija se godinama smatralo najmoćnijim čovjekom talijanskog nogometa, u nogometnom je svijetu bio utjecajniji i od Berlusconija. Njegov je utjecaj na suce, igrače i agencije bio potpun. Vrlo lukav i beskompromisan, bio je glava »hobotnice«, sinonima za mafiju, talijanskog nogometa, a njegov sin Alessandro vlasnik menadžerske agencije Gea, koja je kontrolirala i usmjeravala stotine igrača i trenera. Međutim, Moggi je ulovljen nakon što su prisluškivani njegovi telefonski razgovori, Juventus je izbačen u drugu ligu te kažnjen oduzimanjem 17 bodova, dok su Fiorentina, Milan, Lazio i Reggina ostali u elitnom društvu, no kažnjeni su oduzimanjem bodova. </p>
<p>»Prije mog dolaska u klub, Juventus godinama nije ništa osvojio. Sada će im se dogoditi isto, jer talijanskim nogometom vlada kartel o kojem na suđenju nije bilo ni govora. Oni neće dopustiti da se Juve vrati na stare staze uspjeha«, kazao je Moggi, ali nije želio precizirati o kome se radi. </p>
<p>Protestirali čelnici RAI-a</p>
<p>Kad ga je novinar u studiju upitao je li istina da je za vrijeme poluvremena jedne utakmice, nezadovoljan suđenjem, zaključao suce u svlačionicu, Moggi je poludio: </p>
<p>»S tobom sam završio, više nikad neću progovoriti ni riječi«, ljutio se Moggi. </p>
<p>Televizijska postaja RAI na udaru je kritika zbog toga što je uopće posvetila prostor Lucianu Moggiju, a protestirali su čak i njezini čelnici. </p>
<p>»Gostovanje Moggija u emisiji je nevjerojatno. Sramotno je što je taj čovjek dobio priliku da govori na televiziji«, izjavio je Sandro Curzi, jedan od članova Uprave RAI-a. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kukoč: Došlo je vrijeme za mirovinu </p>
<p>Košarka je činila golem dio mog života, dala većinu onoga što sam želio, kazao je Kukoč</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čini se da je stiglo vrijeme za oproštaj još jednoga sportskog velikana. »Došlo je vrijeme za odlazak u mirovinu«, izjavio je za Milwaukee Journal Sentinel hrvatski košarkaš Toni Kukoč. </p>
<p>»Htio sam odigrati još jednu sezonu pod mojim uvjetima, ali kad se to nije ostvarilo, odlučio sam se na prekid«, kazao je hrvatski košarkaš, koji je u NBA ligi odigrao ukupno 13 sezona, u Chicagu, Philadelphiji, Atlanti i Milwaukeeju, u kojima je ostvario prosjek od 11.6 poena, 4.2 skoka i 3.7 asistencija. </p>
<p>Kukočevi uvjeti uključivali su igranje u »susjedstvu« Higland Parka, gdje živi Kukočeva obitelj, dakle ili u Chicagu ili u Milwaukeeju, no dogovor nije postignut niti s klubom u kojem je s Jordanom i Pippenom osvojio tri uzastopna NBA naslova, niti s Bucksima, gdje je proveo posljednje četiri sezone. </p>
<p>»Imao sam i ponude ostalih klubova, ali nisam htio ići daleko od kuće. Chicago je trebao centra, a Milwaukee je pomladio momčad. Mogu igrati još 15, 20 minuta, ali to mi više nije potrebno. Košarka mi više nije na popisu najdražih stvari, radije ću igrati golf«, kazao je hrvatski košarkaš, koji je u sportu na dva obruča osvojio sve, dva olimpijska srebra (1988., 1992.), naslov svjetskog i europskog prvaka, tri naslova klupskog europskog prvaka, tri NBA prstena... </p>
<p>Kukoč, koji će sljedećeg ponedjeljka proslaviti 38. rođendan, kazao je kako nije tužan što odlazi s parketa. »Košarka je činila golem dio mog života, dala većinu onoga što sam želio, ali vrijeme je za odlazak.« </p>
<p>Vrijeme je i za golf, u kojem Kukoč ima hendikep usklađen s brojem dresa - sedam. </p>
<p>»Golf je najbolja igra koja je ikad izmišljena. Ljutim se na oca koji me ranije nije upoznao s tim sportom. Zapravo, u to vrijeme golf u mojoj zemlji nije ni postojao«, zafrkantski je zaključio Kukoč, koji je, nakon nogometa (Hajdukov tić) stolnog tenisa (juniorski prvak) i košarke, pronašao novu sportsku ljubav.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Je li bečki ured samo ležeran</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski rukometni prvak, Zagreb ni ovu sezonu nije mogao započeti bez uplitanja Europskog rukometnog saveza (EHF). Ovaj put se radi o Alinu Florinu Saniji, rumunjskom reprezentativcu i igraču Steaue koji je potpisao ugovor sa Zagrebom, ali ga bukureštanska Steaua ne pušta. Zagreb je podnio EHF-u zahtjev za arbitražom, pokušavajući se istodobno dogovoriti sa Steauom. No, ni od Steaue niti od EHF-a još nema glasa...</p>
<p>Kako se u Beču održava sastanak sudionika Lige prvaka, Zagreb tamo predstavljaju Senjanin Maglajlija i Alan Sorić. Oni će tako u bečkom uredu izvidjeti zašto se EHF nije oglasio.</p>
<p>»Očito je da se neke igrice oko toga igraju. Naime, EHF se trebao u roku od mjesec dana od primanja zahtjeva izjasniti hoće li arbitrirati ili će odbaciti slučaj. Rok je upravo istekao, a EHF se nije oglasio«, kaže Zagrebov direktor Bartol Kaleb, dodavši:</p>
<p>»S obzirom da je u arbitraži i Rumunj Doru Constantin Simion, tražili smo njegovo izuzeće, jer mislimo da neće biti nepristran.«</p>
<p>Osim toga, u Beč će otputovati u čelnici Hrvatskog rukometnog saveza na kratki sastanak. Dopredsjednik HRS-a i glavni menadžer Zagreba Zoran Gobac će razgovarati s glavnim tajnikom EHF-a, Michaelom Wiedererom oko arbitraže, promjena termina u Ligi prvaka, ali i o reorganizaciji Lige prvaka. Naime, Zagreb je predložio neke modifikacije najelitnijeg europskog natjecanja, a podršku ima od španjolskih klubova Barcelone, Portlanda SA i Ademara Leona, njemačkih Flensburga i Gummersbacha, mađarskog Veszprema, slovenskog Celja, francuskog Montpelliera, danskog Koldinga, ruskih Čehovskih medvjeda, a očekuje se i veća potpora. Prvi bi se dio igrao kao i sad, osam skupina sa četiri momčadi, a u drugi bi krug isto prošle dvije prvoplasirane momčadi. No, tad bi se formirale četiri skupine sa po četiri momčadi, a prvaci bi igrali Final Four turnir ili polufinale i finale. Španjolci se slažu, traže tek da se Lige prvaka igra četvrtkom.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Landis čist, Armstrong pod upitnikom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Drogi u biciklizmu nikad kraja, najnoviji je slučaj, naravno, ovogodišnji pobjednik Tour de Francea Floyd Landis, kojem je pobjeda naknadno oduzeta zbog pozitivnoga dopinškog testa. No, sada se ploča okrenula, pa ispada da je američki biciklist zapravo »čist«, a nalazi pogrešni. Jasno, Landisovo viđenje priče od početka je bilo takvo, pa se on u obraćanju javnosti očitovao na sljedeći način: </p>
<p>»Sretan sam što je znanost potvrdila moju priču. Sada se mogu posvetiti čišćenju ljage sa svog imena i što bržem povratku treninzima.« No, vječno »čist«, ali konstantno pod povećalom javnosti i laboratorija Lance Armstrong, sedmerostruki pobjednik Toura, mogao bi se uskoro ponovno naći na naslovnicama sportskih magazina. Naime, momčadski dvojac koji mu je pomagao dolaziti do naslova priznao je korištenje nedopuštenih supstanci 1999. godine, kad je, uostalom, Armstrong slavio na Touru. Ipak, u svom napadu iskrenosti oko uzimanja nedozvoljenog stimulansa EPO, tada vođa momčadi Frankie Andreu, postavio se zaštitnički prema Lanceu, kazavši da nisu vidjeli niti čuli da je Armstrong koristio takva sredstva. </p>
<p>Jedno je sigurno, ovo nije kraj te priče... [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Bankarska afera pritišće socijaliste</p>
<p>U središtu zanimanja austrijske javnosti je velika afera sa bankom Bawag koju kontroliraju socijalisti, a u kojoj je »nestalo« oko tri milijarde eura</p>
<p>BEČ (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Pučka stranka austrijskog kancelara Wolfganga Schüssela po najnovijim anketama dobit će 1. listopada na izborima između 38 i 42 posto glasova dok će Socijalistička stranka osvojiti oko 35 posto glasova. To neće biti dovoljno niti jednoj velikoj austrijskoj političkoj stranci da sama sastavi vladu, pa će sve ovisiti o koalicijama o kojima se u Beču već sada naveliko priča. </p>
<p>No, više od toga, u epicentru zanimanja austrijske javnosti je velika afera sa bankom Bawag, i kako sada stoje stvari, socijalisti koji kontroliraju tu banku umiješani su u mutne poslove »teške« oko tri milijarde eura. Riječ je o izgradnji stanova koje je financirala banka i pod čudnim uvjetima prodavala članovima stranke u Austriji, ali i diljem svijeta. </p>
<p>Iako još uvijek nisu poznati svi detalji o nezakonitim poslovima, zna se da je jedan od glavnih direktora u banci izgradio ogromnu kuću u Francuskoj, koja mu je trenutačno zaplijenjena dok se ne rasvijetli cijeli slučaj. Zbog mutnih poslova i gubitka milijarda eura, štediše su izgubile u banci i velike količine novca. </p>
<p>U utorak se oglasio i bivši austrijski kancelar Franz Vranitzky koji je također socijalist i koji pokušava doći do prave istine, tvrdeći da ljaga ne smije pasti na stranku u cjelini već na pojedince koji su umiješani u skandal. Prije ljeta, upravo zbog ove afere, Socijalistička stranka je u anketama dobivala svega 20 posto glasova, ali sada, usprkos iznošenju novih detalja, rejting se poboljšao. Međutim, 20-ak dana pred izbore, izbijaju novi kompromitirajući detalji koji će sigurno otežati položaj socijalistima. </p>
<p>Austrijski kancelar Wolfgang Schüssel s velikih plakata koji su oblijepljeni po cijeloj Austriji samouvjereno poručuje: »Tko ako ne mi.« Istovremeno njegova stranka upućuje apel biračima uz slogan: »On zna.« Kancelar je siguran u pobjedu, a sadašnja afera i novi detalji oko nje daju mu nadu da će tako zaista i biti. </p>
<p>U socijalističkoj stranci još su uvijek u šoku zbog Bawaga, a koalicijski partneri se nakon ove afere polako hlade prema socijalistima. Možda će biti presudno kako će se ponijeti Zeleni koji bi trebali dobiti nešto ispod 10 posto glasova. Oni su dosad tradicionalno bili skloni socijalistima, ali već ističu svoje uvjete ako će kancelar Schüssel sastavljati i novu vladu. Prije svega traže ukidanje školarine na fakultetima i slobodniji ulaz strancima u Austriju. Taj zahtjev zasad ne komentira niti jedna austrijska politička stranka, jer je kompletno biračko tijelo gotovo jedinstveno u stavu da treba ograničiti ulaz imigrantima u tu malu srednjoeuropsku državu. </p>
<p>Drugi koji će odlučivati izbore je radikalni desničar Hans Christian Strache koji predvodi Slobodarsku stranku i koji je radikalniji od Jörga Haidera iz njegovih »najboljih dana«. Strache grmi da je Schüssel izdao Austriju i okrenuo se Bruxellesu, a da domovina mora biti u pravom planu. Kako sada stoje stvari, ni vladajući ni oporba ne žele buduću koaliciju s desničarom čija retorika očito ne odgovara ni današnjem vremenu ni današnjoj Austriji. </p>
<p>Ulazeći u posljednju fazu, austrijski izbori postaju sve napetiji, iako je izgledno da će sadašnji kancelar biti i budući. Sljedeći dani pokazat će pravo raspoloženje birača. Novi detalji financijske afere u koju su umiješani socijalisti sigurno će destabilizirati ovu stranku i socijalističkoj stranci preostaju sljedeća dva tjedna da »opere svoje prljavo rublje« koje se godinama nakupilo. </p>
<p>Poznavatelji austrijskih prilika ističu da bi pronevjera od tri milijarde eura mogla biti i veća, a to će i dodatno zakomplicirati socijalistima budućnost.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>George Bush pozvao Amerikance na jedinstvo </p>
<p>Borba protiv terorizma je borba za civilizaciju i u toj borbi se mora ustrajati do kraja, rekao je predsjednik Bush </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na kraju 24-satne ceremonije obilježavanja pete obljetnice najtežeg terorističkog napada u novijoj američkoj povijesti, američki predsjednik George Bush obratio se naciji u udarnom tv-terminu. Predsjednik je među ostalim rekao, kako je rat protiv terorizma izazov naše generacije. »Borba protiv terorizma je borba za civilizaciju i u toj borbi se mora ustrajati do kraja, rekao je Bush. »Mi se borimo za održanje načina života koji uživaju slobodni narodi«, rekao je Bush i naglasio: »Rat nije gotov i neće biti gotov dok ne pobijedimo mi ili teroristi«. </p>
<p>Obraćajući se Amerikancima iz Ovalnog ureda Bijele kuće, predsjednik je pozvao, da njegovi sugrađani u ovom važnom trenutku odbace sve međusobne razlike i nastave borbu do pune pobjede. Bush je rekao, kako Amerika nije tražila ovaj rat, i svaki bi Amerikanac volio da je on gotov. Iskoristio je priliku da Amerikancima ponudi dodatna uvjeravanja kako je rat u Irak u tom globalnom konfliktu zapravo bio neizbježan. I pored toga što Saddam Hussein nije odgovoran za 11. rujna 2001., priznao je Bush, svijet je bolje mjesto bez njegovog režima na vlasti. Nadalje je podsjetio da Osama Bin Laden irački rat smatra trećim svjetskim ratom u kome treba nanijeti odlučujući poraz Amerikancima. »To svakako nećemo dopustiti«, poručio je američki predsjednik. Pritom je je rekao da bilo kakve greške ako su u Iraku učinjene, »neusporedive su s onom kakva bi bila odluka da se sada povučemo odande neobavljenog posla.</p>
<p> U Iraku ćemo pobijediti i ta će zemlja biti naš važan saveznik u ratu protiv terorizma«, ustvrdio je Bush. »Naša poruka njima (teroristima) je jasna: Ma koliko prođe vremena, Amerika će vas pronaći i izvesti pred lice pravde«, ponovio je američki predsjednik.</p>
<p>Bushevo obraćanje Amerikancima došlo je na kraju dana u kojem je sva medijska pozornost bila okrenuta obilježavanju 11. rujna, u danu u kom Amerikanci, u posljednjih pet godina, dokazano, pokazuju najviše solidarnosti jedni za druge o čemu je i predsjednik Bush posredno govorio.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Biskupi traže novu raspravu o Bogu u europskom ustavu</p>
<p>Skupina vodećih kršćanskih teoretičara, ali i bivših dužnosnika Europske unije sastala se u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi pripremili izvješće o europskim duhovnim vrijednostima. Današnja Europa počiva na kršćanskim vrijednostima, što treba isticati u svim važnim dokumentima EU-a, zaključeno je na sastanku stručne skupine koji je organizirala Komisija biskupskih konferencija Europske zajednice (COMECE).</p>
<p>Uz katoličke biskupe u radu skupine sudjelovali su i negdašnji predsjednik Europske komisije (EK) Jacques Santer, bivši članovi EK-a Mario Monti, Franz Fischler i Loyola de Palacio te bivši predsjednik Europskoga parlamenta Pat Cox. Najnoviji poticaj raspravi o kršćanskim temeljima Europe dala je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon ljetošnjega susreta s papom Benediktom XVI izjavivši da je europski identitet neizbježno isprepleten s kršćanstvom, odnosno Bogom te da to treba ugraditi i u europski ustav. </p>
<p>Njezin stav podupiru i članovi ekspertne skupine koji u svojemu izvješću ističu da je moderna Europa izniknula na izvorno kršćanskim vrijednostima - ideji mira, slobode, solidarnosti s potrebitima, ali i poštivanju različnosti te izbjegavanju svih oblika ekstremizma. </p>
<p>Okupljanje stručnjaka za pitanja vjere i duhovne vrijednosti još je jedan doprinos nastojanjima pojedinih krugova u Europi da EU, uz ekonomsku i političku, razvije i svoju duhovnu dimenziju; u europsku bi povelju, prema njihovu mišljenju, valjalo izrijekom navesti da je kršćanstvo obilježilo europsku povijest, a da je vjera u Boga sastavni dio europskoga kulturnoga kruga. </p>
<p>Kršćanski se teoretičari naime nadaju da će referenca o kršćanskoj vjeri biti ugrađena u političku deklaraciju EU-a, koja se priprema za ožujak 2007. o pedesetoj obljetnici osnivanja ujedinjene Europe, odnosno Europske zajednice za ugljen i čelik (ECSC).</p>
<p>Formulacije o kršćanskom nasljeđu Europe, odnosno o duhovnim aspektima moderne Europe nema u tekstu europskoga ustava, koji je nakon propasti na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj prošle godine poslan na doradu. </p>
<p>Spominjanje vjere, odnosno Boga u europskom je ustavu izbjegnuto uslijed globalnoga trenda sekularizacije. Iako izvorno kršćanska, moderna je Europa multikulturna i multikonfesionalna zajednica; u njoj obitavaju građani koji potječu iz drugačijih kulturnih obrazaca; oni koji pripadaju monoteističkim religijama (kršćani, muslimani, židovi), ali i politeizmu poput hinduista, primjerice. </p>
<p>Povrh toga, u svjetlu terorističkih napada na SAD prije pet godina inspiriranih vjerskim fanatizmom, sastavljači europskoga ustava odlučili su religiju potpuno izostaviti iz preambule temeljnoga dokumenta EU-a.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Benedikt XVI.: Bez Boga račun o čovjeku nije točan </p>
<p>REGENSBURG </p>
<p> - Benedikt XVI. odbacio je u propovijedi na misi u Regensburgu pred oko 250.000 vjernika kritizirao je teoriju prema kojoj je čovječanstvo rezultat slučaja. »Što stoji na početku? </p>
<p>Stvaralački razum, duh koji djeluje u svemu i potiče razvitak, ili iracionalnost koja, lišena svakog razuma, na čudan način rađa matematički uređen svijet, kao i čovjeka i njegov razum?«, upitao je Papa. </p>
<p> Kako je još istaknuo u propovijedi, premda »dio znanosti još od doba Prosvjetiteljstva pokušava protumačiti svijet u kojemu će Bog postati suvišan«, nikada u tome nije uspjela i »njezina računica nije točna«. »Bez Boga račun o čovjeku nije točan, račun o svijetu i o čitavom svemiru ne valja bez Njega«, dodao je. Papa je odbacio uporabu Božjeg imena kako bi se opravdala mržnja i fanatizam [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Dogovor Fataha i Hamasa još ne jamči mir </p>
<p>Što donosi sporazum palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa i premijera Ismaila Haniyeha o formiranju nove palestinske vlade nacionalnog jedinstva? Je li to početak dugo očekivanog mirovnog procesa koji će zauvijek pokopati sukobe i stradanja na Srednjem istoku ili tek predah pred novu rundu ratovanja? </p>
<p>Tri uvjeta</p>
<p>Službeni Izrael suzdržano je pozdravio sporazum o formiranju palestinske vlade nacionalnog jedinstva u kojoj će Haniyeh i dalje biti premijer, ali će ministarske funkcije uz pripadnike Hamasa obnašati i članovi do danas oporbenog Fataha. Izrael predviđa uspjeh ove vlade ako ispuni tri ključna uvjeta: prizna Izrael, odrekne se nasilja i oslobodi zatočene izraelske vojnike. Hamas je više puta naglašavao kako neće nikada priznati Izrael, no nakon sporazuma Abbasa i Haniyeha promijenio je retoriku. Naime, glasnogovornik Hamasa je rekao da ovaj pokret nikada neće pristati na izraelsku okupaciju, ali nije pobliže objasnio što to znači.</p>
<p>Europska unija pozdravila je u utorak najavu stvaranja palestinske vlade nacionalnog jedinstva. Međunarodni čimbenici čekaju da vide kakav će biti sastav te nove vlade i hoće li u njoj ostati oni predstavnici Hamasa koji su se isticali nepomirljivim i radikalnim izjavama spram Izraela. No, očito je da Palestinci žele prestanak vojnog sučeljavanja s Izraelom poglavito u Pojasu Gaze. Jer, Izrael je pokazao da neće odustati od vojnih akcija dok zarobljeni izraelski vojnik ne bude oslobođen. </p>
<p>Novčana pomoć</p>
<p>Pitanje je, međutim, koliko će, uz najbolje želje da se problem riješi mirnim putem Abbas i Haniyeh moći nadzirati najradikalnije skupine u svojim strankama. Upitno je ima li Mahmoud Abbas kontrolu nad skupinom »Brigade mučenika Al Aqse« ili Haniyeh nad nekim radikalnim skupinama u okviru Hamasa. Ipak, jedan dobar rezultat vlade nacionalnog jedinstva može se brzo očekivati - novčana pomoć palestinskoj samoupravi.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Napad na američko veleposlanstvo u Damasku </p>
<p>DAMASK</p>
<p> - Četiri naoružane osobe napale su u utorak američko veleposlanstvo u Damasku, ali je napad odbijen i svi diplomati su na sigurnom, priopćili su sirijski dužnosnici. Sirijske snage sigurnosti ubile su tri napadača, a četvrti je ranjen i uhićen.</p>
<p>Napadači su bili naoružani automatskim strojnicama i ručnim granatama, a imali su i vozilo puno eksploziva. Niti jedan Amerikanac nije ozlijeđen u napadu. Međutim, jedan kineski diplomat je ozlijeđen kada ga je pogodio zalutali metak. Poginuo je jedan sirijski čuvar. Napadači su pucali na sirijske stražare ispred kompleksa veleposlanstva, koji su uzvratili vatru, nakon čega su napadači navodno raznijeli automobil kojim su stigli. State Department je priopćio kako zasad ne raspolaže ikakvim pojedinostima i da provjerava izvješća iz Sirije, dok je britanski veleposlanik u Damasku Peter Ford za CNN izjavio kako se čini da napad nije bio »veća operacija nalik na Al Qaidinu, već djelovanje neke manje skupine«. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Razmišljanje o nezamislivom </p>
<p>Doktor Ivan Đikić u Splitu osniva Laboratorij za molekularnu dijagnostiku tumora koji će voditi volonterski</p>
<p>U osam mjeseci rada splitskog Mediteranskog instituta za istraživanje života taj je međunarodni centar okupio mnoga ugledna svjetska znanstvena imena, i objavio nekoliko stručnih radova s potpisom MEDILS-a čime je međunarodnoj zajednici pokazao svoje vrijednosti, a ovoga ljeta održane su i četiri radionice. Potkraj ove godine očekuje se početak kontinuiranog rada u Laboratoriju za mikrobiologiju pod vodstvom akademika Miroslava Radmana i u Laboratoriju za molekularnu biologiju tumora na čelu s dr. Ivanom Đikićem, profesorom na Sveučilištu u Frankfurtu, te voditeljem tima Goetheova instituta za biokemiju. Osnivači MEDILS-a ističu kako je taj centar međunarodni renesansni projekt, odnosno znanstveni, socijalni i politički eksperiment. Njegov je glavni cilj obrazovanje posebno educirane generacije mladih znanstvenika: kreativnih, višedisciplinskih profesionalaca naviklih da razmišljaju o nezamislivom i da eksperimentiraju u skladu s time. MEDILS se zasniva na koncepciji male, ali elitne znanstvene institucije za istraživanje inovativnih pitanja u svim područjima znanosti o životu, te bi u tom smislu trebao biti jedinstven u svijetu. Doktor Ivan Đikić, dobitnik istaknutih svjetskih priznanja za otkrića na području istraživanja raka i jedan od najuglednijih stručnjaka na području molekularne medicine, trenutačno boravi u Splitu gdje je održao javnu tribinu o dosezima u liječenju tumora, a otkrio nam je kako će voditeljima splitskog Sveučilišta, Medicinskog fakulteta i Odjelu za onkologiju Kliničke bolnice predložiti osnivanje Laboratorija za molekularnu dijagnostiku tumora. Đikić bi u tom projektu ponudio svoje znanje, bogato iskustvo i radio volonterski, dok bi se Grad Split i Sveučilište trebali pobrinuti za financijsku stranu posla. »Molekularno objašnjenje razlika među tumorima je ono što nam ovdje nedostaje i moglo bi se mnogo toga napraviti. Samo o Splitu ovisi kad bi laboratorij proradio«, kazao nam je dr. Đikić. U njegovu splitskom Laboratoriju za molekularnu biologiju tumora eksperimentalni je rad već počeo i to sa 20 znanstvenika, a efektivni posao sa sedam znanstvenika počinje u travnju iduće godine. Đikić očekuje da će se u MEDILS-u u dogledno vrijeme moći raditi sve ono što se radi u Frankfurtu. Ovoga ljeta i do kraja godine sedam će mladih znanstvenika, koji su u Zagrebu tek završili molekularnu biologiju, u Đikićevu frankfurtskom institutu provesti tri do šest mjeseci. Neki od njih će se iduće godine vratiti u Split i nastaviti s radom. »Kod studenata nema nikakvih blokada, straha ili sramežljivosti. Oni su aktivni, agresivni i željni znanja, a to je ono što im mogu dati«, zaključio je dr. Đikić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>E-imenici i dnevnici </p>
<p>Kad proradi Moodl, učenici splitske osnovne škole Pujanke više neće moći od roditelja kriti ocjene </p>
<p>Splitska osnovna škola Pujanke, koja još od 1995. ima svoju web stranicu, prva je škola u Hrvatskoj koja će uskoro uvesti elektronički imenik i dnevnik s pregledom ocjena i bilježaka iz svih predmeta. Program koji nosi naziv Moodl, realiziran uz pomoć stručnjaka splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, omogućit će brzu i točnu informaciju o učeničkim ocjenama, ali i svim ostalim školskim aktivnostima. </p>
<p>Moodl je kvalitetna edukativna platforma koja se koristi na fakultetima u nas i u svijetu, te je jedan je od najraširenijih tzv. open-source sustava za podršku daljinskom učenju. Splitski primjer bit će prvi u nekoj osnovnoj školi i eksperimentalno će se koristiti jednu godinu kao program za učenike i roditelje u nižim razredima. Korištenjem Moodla roditelji će dobiti kompletan uvid u sve ono što im djeca rade u školi, imat će pristup učeničkim radovima i nastavničkim programima, te će moći sudjelovati u planiranju mjesečnog gradiva. I šira će javnost imati pristup tom programu, ali roditelji će imati posebne šifre kako bi mogli ući na stranice imenika i dnevnika te pogledati ocjene svoje djece. Također će moći vidjeti stanje s izostancima s nastave i uputiti pitanja učiteljima. Roditelji tako više neće trebati za svaku sitnicu trčati u školu, nego će putem Moodla razmjenjivati mišljenja s nastavnicima, što ipak neće umanjiti živu i potrebnu komunikaciju između učenika, roditelja i nastavnika. Moodl omogućava i uključivanje u brojne školske Forume, jednostavne oblike ispitivanja znanja poput kvizova, te rad na zajedničkim učeničkim projektima. Na Moodlu će se objavljivati i informacije o izletima, promjenama nastavnih termina, kao i izabrani nastavni materijali u elektroničkom obliku. Novi bi sustav trebao uvelike poboljšati razmjenu informacija između učitelja, učenika i roditelja, te škole s drugim školama partnericama, povećati količinu aplikativnog znanja učenika, te predložiti proširenje nekih aspekata E-learning sustava na sve razrede osnovne škole.</p>
<p>Ravnatelj Osnovne škole Pujanke Boris Vidović ističe da se primjenom HNOS-a mijenja paradigma pučavanja i učenja u osnovnim školama. Naime, učitelj nema više samo ulogu davanja i prenošenja znanja učenicima, nego mora preuzeti i ulogu koordinatora–pomagača u pronalaženju različitih izvora znanja i informacija. S druge strane, učenici trebaju ovladati aplikativnim znanjem i primijeniti ga u praksi. Već u najranijoj dobi moraju naučiti pronalaziti različite izvore znanja, uvježbavati naučeno, ali i testirati svoje znanje putem računala, i to u slobodno vrijeme, kad im najviše odgovara. Ako se uporaba Moodla pokaže učinkovitom, sljedeće će se godine pokušati primijeniti i u višim razredima osnovnih škola. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Vrhovni sud: Šteli se mora suditi u RH</p>
<p>Pitanje na koji bi se način Martinovićevo suđenje pred sudom u Zagrebu trebalo osigurati ostaje otvoreno, a mogućnost je da Martinović bude iz Haaga prebacivan u Zagreb na rasprave, te zatim vraćan u zatvor u Haagu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ne postoje osnove da se Vinku Martinoviću Šteli, koji u Haagu služi 18-godišnju zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina, u Hrvatskoj sudi u odsutnosti, odlučio je tako Vrhovni sud nakon žalbe obrane na odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkog Županijskog da se Martinoviću može suditi u odsutnosti.</p>
<p>Upravo ta odluka najviše sudske instance bila je povod odgode početka suđenja Martinoviću koje je u utorak trebalo početi na zagrebačkom Županijskom sudu. Vrhovni sud naime, smatra, da Martinovićevo služenje zatvorske kazne u inozemstvu ne znači kako je on nedostupan hrvatskim vlastima, već da se njegova prisutnost na raspravi može osigurati.</p>
<p>Budući da je riječ o prvome takvome slučaju, pitanje na koji bi se način Martinovićevo suđenje pred sudom u Zagrebu trebalo osigurati ostaje otvoreno, a mogućnost je da Martinović bude iz Haaga prebacivan u Zagreb na rasprave, te zatim vraćana u zatvor u Haagu, u usvojenoj žalbi je spomenuo i njegov biši branitelj, odvjetnik Branko Šerić. </p>
<p>Martinoviću se inače trebalo suditi zbog ubojstva Jasmine Đukić za što je već bio osuđen na osam godina zatvora, međutim presudu je Vrhovni sud bio ukinuo te naredio ponovljeno suđenje. Osim Martinovića za ubojstvo je bio osuđen i Dragan Raspudić Guja, koji je 10-godišnju zatvorsku kaznu već odslužio. Martinović je, inače, pred Međunarodnim sudom u Haagu pravomoćno osuđen na 18 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja Ženevske konvencije i teških povrede ratnog prava tijekom hrvatsko-muslimanskog sukoba od svibnja 1993. do siječnja 1994.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Trideset godina za »rovinjski masakr«</p>
<p>Ivan Perić (26) okrivljen da je ubio majku Vesnu Pavlin Rakić (43), očuha Georga Rakića (39) i dvanaestogodišnjeg brata Bojana</p>
<p>ZAGREB, LJUBLJANA</p>
<p> - Trostruko ubojstvo koje se dogodilo u Umagu u kolovozu 2002. godine konačno je dobilo svoj sudski epilog. </p>
<p>Naime odlukom Vrhovnog suda republike Slovenije potvrđena je kazna od 30 godina zatvora na koju je osuđen Ivan Perić (26) okrivljen da je tada u obiteljskom apartamanu u Rovinju iz koristoljublja ubio svoju majku Vesnu Pavlin Rakić (43) očuha Georga Rakića (39) i dvanaestogodišnjeg brata Bojana. U dosadašnjim sudskim postupcima saslušano je 179 svjedoka i mnoštvo sudskih vještaka. Perić je cijelo vrijeme ustrajao u tvrdnji da nije počinio zločin, te da se sa svojom obitelji jako dobro slagao. </p>
<p>Tijela ubijenih otkrivena su 21 kolovoza 2002 godine, a samog Perića hrvatska je policija ubrzo ispitala i pustila na slobodu. U javnosti se nagađalo da bi u likvidaciju mogla biti umiješana »crnogorska mafija«, a slučaj je riješen kada se u istragu umiješao i Interpol.</p>
<p>Perićev odvjetnik Čeferin navodi da su neki bitni dokazi protiv njegova klijenta dobiveni nezakonito, poput snimke razgovora na kojima je »priznao« da je ubijao u Rovinju. Također tvrdi da Perić ne bi bio sposoban za okrutan čin ubojstva majke »koju je neizmjerno volio« i mlađeg brata »kojemu je mijenjao pelene«.</p>
<p>Odvjetnik navodi da je nevjerodostojan iskaz svjedoka Igora Miškovića koji je rekao da je prodao Periću strojnicu »škorpion« kojom je počinjeno ubojstvo . Mišković je, naime, policijski doušnik protiv kojeg se vodi 15 sudskih postupaka, a da nije proveo niti dana u pritvoru. </p>
<p>U sudskom postupku koji se vodio u Ljubljani na vidjelo su izašli i mnogi propusti koje je u kriminalističkoj obradi počinila hrvatska policija. Naime očevidom i vještačenjima nije precizno utvrđeno vrijeme smrti ubijenih tako da je u policijskom zapisniku navedeno da je obitelj ubijena 16. ili 17. kolovoza, dok je u optužnici navedeno da se ubojstvo dogodilo u noći na 15. kolovoza. Slovenski sudski vještak je utvrdio da ličinke iz tijela ubijenih na temelju kojih je procijenjeno vrijeme ubojstva nisu držane na odgovarajućoj temperaturi zbog čega je i došlo do krive procjene.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jurdana oglobljen i suspendiran </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kolumnist tjednika »Nacional«, Srećko Jurdana, prekršajno je kažnjen s 1500 kuna jer je u subotu navečer pred desetogodišnjim sinom udario 51-godišnju suprugu, a zbog toga je od utorka i suspendiran u Nacionalu. </p>
<p> Iz tjednika je priopćeno da se Jurdanine kolumne neće objavljivati dok se ne utvrdi što se dogodilo . Ističu da su se od svojih početaka sustavno zalagali protiv svakog nasilja i posebno obiteljskog nasilja. »Podržavam odluku o suspenziji jer Nacional time pokazuje svoju principijelnost, no ja ću dokazati da je afera prenapuhana i predimenzionirana samo zbog mog imena«, kazao je Hini Jurdana, najavivši za srijedu konferenciju za novinare na kojoj će se, kako tvrdi, pojaviti i njegova supruga i sin.</p>
<p> Prema policijskom izviješću, Jurdanina supruga je u subotu oko ponoći pozvala policiju rekavši da ju je suprug pijan ošamario.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Maloljetnički međunacionalni incident</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - U ponedjeljak oko 19,30 sati u gradskome autobusu koji je prometovao na relaciji Vukovar-Lipovača došlo je do sukoba maloljetnika i djece, priopćeno je iz PU vukovarsko-srijemske. Prilikom sukoba jedan od maloljetnika, a neslužbeno se doznaje da je riječ o 17-godišnjem srednjoškolcu srpske nacionalnosti iz Vukovara, na nacionalnoj je osnovi vrijeđao djecu - osnovnoškolce psujući im » majku ustašku« te im prijetio, da bi u jednom trenutku uhvatio za vrat 13-godišnjeg dječaka hrvatske nacionalnosti, i prislonio mu oštricu sklopiva noža na grlo.</p>
<p> Prilikom spuštanja noža dječaka je posjekao po ruci. Maloljetni 17-godišnjak je odmah potom uhićen i u pratnji roditelja priveden na kriminalističku obradu. Prema policijskom priopćenju, maloljetni nasilnik bio je pod utjecajem alkohola, a u krvi mu je izmjerena količina od 1,47 promila.</p>
<p>»To je jedan od najtežih međuetničkih sukoba vezanih za maloljetnike od vremena mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja«, izjavio je Miroslav Janić, glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske. Protiv 17-godišnjaka policija je podnijela kaznene prijave zbog prijetnji i nasilničkog ponašanja te prekršajnu zbog remećenja javnog reda i mira. Kriminalistička obrada cijeloga slučaja, dodao je Janić, još traje, a utvrđuje se je li još netko od djece u autobusu u ponedjeljak uvečer bio ugrožen. Inače, u trenutku incidenta u autobusu je bilo 10-tak maloljetnika i djece, a vozač autobusa u vlasništvu vukovarskog »Čazmatransa« izjavio je policiji da incident - nije vidio. [G.Čorkalo]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Otkaz pokrenuo lavinu prijava za kriminal?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je zbog utaje poreza Uskoku kazneno prijavio svog bivšeg šefa i predsjednika Uprave RBA Zagreb Zdenka Adrovića, dvojicu čelnika RBA u Beču, kao i samu banku, Damir Lamza, bivši predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda, u utorak je na konferenciji za novinare najavio novu kaznenu prijavu. »Detalje« prijave Lamza nije htio otkriti, ali je rekao kako su razlozi isti oni zbog kojih je prije godinu i pol, kada nije htio sudjelovati u »kriminalu« unutar RBA, dobio otkaz. Dodao je i da ga sms prijetnja »gubavče nećeš dobro završit«, koju je s njemu poznatog 099 broja primio u ponedjeljak i isti dan prijavio policiji, neće spriječiti da »raskrinka« organizirani kriminal unutar tog društva. Lamza u radnom sporu kojeg vodi na Općinskom sudu traži da se izvanredni otkaz kojeg je dobio u prosincu 2003. proglasi nedopušenim te da mu se isplati nešto više od 54.000 kuna izgubljenih bruto plaća.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Europski dan poduzetnika u Hrvatskoj</p>
<p>Cilj nam je što više istaknuti važnost i vrijednost inovacija, rekla je Katarina Jagić, predsjednica Udruge malih i srednjih poduzetnika</p>
<p>Treći Europski dan poduzetnika, EDE 2006., s temom »Načini istraživanja i ulaska na tržište EU«, održat će se od 4. do 7. listopada u Zagrebu i Dubrovniku. Ovogodišnji EDE održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike te medijskim pokroviteljstvom Vjesnika.</p>
<p>»Cilj nam je što više istaknuti važnost i vrijednost inovacija, jer su one iznimno bitne kako bi se kreirali novi proizvodi, potaknulo zapošljavanje i proizvodnja, a u konačnici i interes za plasman tih proizvoda na tržištu Europske unije. Primjenom dobrih praksi i iskustava hrvatski će poduzetnici dobiti nove informacije i metode za unaprjeđivanje izvoza«, rekla je Katarina Jagić, predsjednica Udruge malih i srednjih poduzetnika.</p>
<p>EDE je europska metoda razmjene iskustava te prijenos dobre prakse svih sudionika u poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Cilj konferencije je razviti poduzetništvo u Hrvatskoj koristeći najbolje ideje i rezultate lokalnih i europskih partnera. U posljednje dvije godine EDE je u Hrvatskoj okupio 1800 sudionika iz 23 zemalja. Kao i svake godine, na kraju Europskog dana poduzetnika izradit će se dokument sa zaključcima i preporukama koji će se nakon toga proslijediti Europskoj komisiji u Bruxellesu.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Najavljena privatizacija vrpoljačke Sušionice</p>
<p>Njemačka tvrtka Fiedler spremna je u iduće dvije godine uložiti dva milijuna eura</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Rješenje agonije u kojoj se od samog osnutka nalazi vrpoljačka Sušionica povrća i voća čini se da je pri kraju.</p>
<p>Tako tvrde u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva gdje je u ponedjeljak održan sastanak sa županom brodsko-posavskim Šimom Đurđevićem i potencijalnim strateškim partnerom, zainteresiranim za tu tvornicu. Riječ je o njemačkoj tvrtki Fiedler, vlasnika Damira Fiedlera, koji je spreman u iduće dvije godine u Sušionicu uložiti dva milijuna eura.</p>
<p>Na posljednjem sastanku u Ministarstvu postignut je dogovor da potencijalni strateški partner u roku pet dana dostavi Skupu osnivača detaljnu ponudu. Fiedler bi od predloženih dva milijuna eura, s oko pet milijuna kuna morao odmah izmiriti neplaćene doprinose za plaće radnika, njihova ostala potraživanja ako ih ima, te dugovanja prema dobavljačima i za energente, dok bi ostatak novca bio u funkciji ulaganja.</p>
<p>Fiedler planira utrostručiti kapacitete Tvornice, jer mu NATO jamči otkup sušenog voća i povrća u idućih deset godina. O toj će se ponudi, prema najavama iz Ministarstva poljoprivrede raspravljati za desetak dana, a do 31. siječnja iduće godine Sušionica bi trebala biti privatizirana. [A. Benić]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Porasla prodaja poljoprivrednih proizvoda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Hrvatskoj u srpnju je iznosio 857,16 milijuna kuna, što je za 54,6 posto više nego u istom mjesecu lani, objavio je Državni zavod za statistiku. Od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u srpnju je otkupljeno poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 443,3 milijuna kuna, što je 59,4 posto više. Istodobno je prodaja iz vlastite proizvodnje pravnih osoba povećana za 49,7 posto, na 413,8 milijuna kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Samsung gradi tvornicu u Mađarskoj</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Južnokorejski Samsung planira sagraditi 72 milijuna eura vrijednu tvornicu modula za plazma televizore u Mađarskoj, u kazao je lokalni direktor te kompanije Tamas Szirmay. Samsung SDI, jedna od četiri poslovne jedinice te kompanije u Mađarskoj, već je započeo s gradnjom svoje tvornice u okolici Budimpešte, koju planira završiti do ožujka 2007., kazao je Szirmay. Ta će tvornica, na površini od 20.000 četvornih metara, proizvoditi module - najveće i najskuplje dijelove plazma televizora, te otvoriti 550 novih radnih mjesta. [MTI/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dell i EMC produžili strateško partnerstvo do 2011.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtke Dell i EMC najavile su produženje globalnog partnerstva do 2011. godine. Rezultat suradnje dviju tvrtki vodeća su rješenja za pohranu podataka koja odgovaraju potrebama svih vrsta korisnika. Dell i EMC su prvi ugovor o suradnji potpisali u listopadu 2001. godine. Tada je cilj suradnje bila izrada jednostavnijih sustava za mrežnu pohranu podataka i povećanja njihove učinkovitosti i sigurnosti. </p>
<p>[I. S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Naše sudstvo je neovisno i može suditi za ratne zločine</p>
<p>»Hrvatska smatra da u suđenjima Gotovini i ostalim generalima treba imati status prijatelja suda, jer misli da optužnica nije u redu, pa želimo dati dodatne argumente i objašnjenje povijesne istine«, rekao je Sanader </p>
<p>Predsjednik Vlade Ivo Sanader opovrgnuo je u utorak u Sisku izjavu glasnogovornika haaškog tužiteljstva Antona Nikiforova da je hrvatskom pravosuđu zbog pristranosti nemoguće prepustiti suđenje generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču. »Naše sudstvo je potpuno neovisno i već je u nekoliko slučajeva dokazalo da može suditi za ratne zločine«, naglasio je Sanader.</p>
<p>Naime, Nikiforov je izjavio da se Vlada kao prijatelj suda uključila u haaški proces protiv Gotovine, Čermaka i Markača i time se otvoreno svrstala na jednu stranu u postupku što »isključuje mogućnost da se taj proces eventualno prepusti hrvatskom pravosuđu«.</p>
<p>»Hrvatska smatra da u suđenjima Gotovini i ostalim generalima treba imati status prijatelja suda, jer misli da optužnica nije u redu pa želimo dati dodatne argumente i objašnjenje povijesne istine«, rekao je Sanader. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Hrvatska na to ima pravo jer je uloga prijatelja suda dodatno objasniti sudskom vijeću situaciju, povijesne okolnosti i stanje na terenu, kakvo je bilo u vrijeme događaja, i to će Hrvatska i učiniti ako se Haaški sud složi s hrvatskim prijedlozima. »Logično je da to tužiteljstvu nije drago, jer bi ono htjelo da ne bude prijatelja suda i da se prihvati njihova optužnica«, istaknuo je premijer.</p>
<p>Sanader drži da »glasnogovornik nije dobro protumačio daljnji slijed događaja. Jer ako Hrvatskoj bude dopušteno da u tom procesu sudjeluje kao prijatelj suda, to ni u čemu ne upućuje na mogućnost da bi hrvatsko pravosuđe bilo pristrano kad bi mu se prepustio proces protiv trojice generala«. »Smatram da možda gospodinu Nikiforovu nije drago što se Hrvatska pojavila sa zahtjevom da joj se odobri status prijatelja suda, i da je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, da budem diplomatski blag, izveo zaključak koji ne stoji«, zaključio je Sanader. Odbacio je tvrdnje HSS-a da Vlada nije analizirala posljedice proširenja Cefte na hrvatsko gospodarstvo. Poručio je »predsjedniku HSS-a Josipu Friščiću da se za sve obavijesti o tome obrati u Vladu«. </p>
<p>Sanader je istaknuo da se on prvi usprotivio stvaranju slobodne zone zapadnog Balkana te je u ime Vlade predložio proširenje Cefte na susjedne zemlje te Moldaviju i Ukrajinu, ali se taj prijedlog još razmatra u Bruxellesu te da »sjedište Cefte neće biti u Beogradu«. </p>
<p>Premijer je došao u Ininu sisačku rafineriju na svečanost obilježavanja početka radova na postrojenju za uklanjanje sumpora iz rafinerijskih plinova. Kad to postrojenje vrijedno 24 milijuna eura bude gotovo u kolovozu 2007., ispuštanje plinova neugodnih mirisa smanjit će se četiri puta. Rok za završetak modernizacije riječke rafinerije je 2010., a sisačke 2011., ali Uprava Ine razmatra mogućnost skraćenja roka na 2009. Premijer i predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević odlučno su odbacili spekulacije da je strateški partner Ine, mađarski MOL, protiv modernizacije sisačke rafinerije, što su demantirali i predstavnici MOL-a. Premijer je najavio da će Vladini savjetnici za privatizaciju Ine uskoro dovršiti ponudu za prodaju 15 posto dionica na burzi, a potom će sedam posto pod povoljnijim uvjetima biti ponuđeno zaposlenima u Ini.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Iskorijeniti organizirani kriminal, mito i korupciju!</p>
<p>Državni vrh se složio da nema potrebe za produljenje roka za reviziju pretvorbe i privatizacije, jer je zakon ispunio svrhu</p>
<p>Državni vrh -predsjednik države, Vlade i Sabora - Stjepan Mesić, Ivo Sanader i Vladimir Šeks u utorak su se sastali u Vladi kako bi raspravili što će Hrvatska dalje poduzeti u borbi protiv organiziranog kriminala, mita i korupcije. Složili su se u ocjeni da više nema potrebe za produljenje roka za reviziju pretvorbe i privatizacije jer je postojeći zakon ispunio svoju svrhu. </p>
<p>Sabor je u nekoliko navrata produljivao rokove Zakona revizije pretvorbe i privatizacije. Rezultiralo je to time što je Državna revizija pregledala preko 80 posto portfelja državne imovine. Prenio je to visokim državnim čelnicima glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Prema njegovim riječima, Državna revizija pregledala je preko 1600 tvrtki, preko 800 osoba izvedeno je pred sud ili čekaju da budu izvedeni pred sud, podnijete su 74 osuđujuće presude, a od toga je devet bezuvjetnih zatvorskih kazni. </p>
<p>U međuvremenu, nijedan od ovlaštenih predlagatelja za traženje revizije pretvorbe i privatizacije nije u proteklih godinu dana podnio ni jedan službeni zahtjev da se revidira neka tvrtka, podsjetio je predsjednik Sabora Vladimir Šeks. »To je jedan od ključnih argumenata zašto više nema potrebe za produljenje roka važećeg zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije«, zaključio je Šeks. </p>
<p>Premijer Sanader poručio je kako je apsolutni prioritet u Hrvatskoj intenziviranje rada na svim onim procesima gdje se ukazala nužnost revizije pretvorbe i privatizacije. </p>
<p>»Želimo nastaviti borbu protiv zala organiziranog kriminala, mita i korupcije. Želimo ih iskorijeniti bez obzira što su to žilave pojave, ali žilava je i odlučnost kompletnog državnog vrha da se s tim obračunamo«, odlučno je poručio hrvatski premijer.</p>
<p> Od svih državnih institucija -policije, odvjetništva, pravosuđa, državne revizije, Fonda za privatizaciju - vodeći ljudi države očekuju da i dalje nastave borbu protiv kriminala, mita i korupcije. Na to poziva i predsjednik Mesić. Podsjećajući da je i sam predlagao Vladi produljenje rokova za reviziju pretvorbe i privatizacije sada poručuje kako smatra da je zakon postigao svoju svrhu. </p>
<p>»Sada je na državnim organima da poduzmu sve da ne dođe do novih zastara, a da oni koji su kršili zakon budu sankcionirani«, zaključio je predsjednik Mesić.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Novcem EU-a smanjiti razlike među regijama</p>
<p>Hrvatski je prijedlog da se ustroje dvije statističke regije - Kontinentalna i Jadranska - a uskoro se očekuje odgovor Europske komisije</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Hrvatski pregovarači u utorak su u Bruxellesu sudjelovali na eksplanatornom screeningu za poglavlje Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, važnog poglavlja koje pokriva povlačenje sredstava iz fondova EU-a. Predstavnici Europske komisije objašnjavaju hrvatskim i turskim pregovaračima europsku pravnu stečevinu u ovom poglavlju. »U ovom se poglavlju govori na koji način ustrojiti pojedine institucije i procedure kako bi bile što bolje pripremljene za povlačenja što većih sredstava iz europskih fondova«, izjavio je pregovarač za ovo poglavlje Zlatan Frölich. EU izdvaja oko trećine svog proračuna za regionalnu politiku, odnosno za smanjenje razlika u razvijenosti pojedinih regija. Hrvatski državni zavod za statistiku predložio je da se Hrvatska ustroji u dvije statističke regije - Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, a uskoro se očekuje odgovor Europske komisije na to. Hrvatski pregovarači ističu kako nema razloga da prijedlog bude odbijen jer je napravljen u skladu s kriterijima EU-a. Prema tom prijedlogu obje regije imale pravo na sredstva namijenjena regionalnoj politici u razdoblju sljedećih dviju financijskih perspektiva, što znači 14 godina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zastupnike očekuju 53 točke dnevnog reda</p>
<p>Zasjedanje Sabora počinje 27. rujna, a na dnevnom redu je 11 prijedloga zakona po hitnom postupku, od čega su dva »europska«, zakoni o otpadu i kaznenom postupku</p>
<p>Hrvatski sabor svoju će 22. sjednicu početi 27. rujna, a na dnevnom redu su zasad 53 točke, najavio je utorak na konferenciji za novinare predsjednik Sabora Vladimir Šeks. </p>
<p>Već prvog dana zasjedanja zastupnici će raspravljati o SDP-ovoj interpelaciji o radu Vlade vezanoj za stanje u Požeško-slavonskoj županiji, a Šeks je izrazio nadu da će do tada doći do određenog rješenja problema vezanog uz dugove te županije. </p>
<p>»Postoje određene konzultacije i razgovori u Vladi, zajedno s predstavnicima Županije i njezinim savjetnicima, kako bi se u skladu s Vladinom ustavnom i zakonskom ulogom našlo pravično i pametno rješenje«, rekao je Šeks. </p>
<p>Najavio je da će idućeg tjedna Predsjedništvo Sabora raspravljati o odluci Programskog vijeća i Ravnateljstva HRT-a o daljnjem praćenju saborskih sjednica. Prema toj odluci, ubuduće bi se izravno prenosili samo Aktualno prijepodne i određene važne teme od interesa za najširu javnost, poput promjene Ustava, rasprave o povjerenju Vladi i ministrima te proračunu. Rasprave o ostalim temama prezentirale bi se u sažetoj reportaži od oko 40 minuta u terminu između 17 i 18 sati. </p>
<p>»Odluka o načinu praćenja rada Sabora u isključivom je djelokrugu Programskog vijeća i nikakve ingerencije nad tim nema ni Predsjedništvo ni bilo koje drugo tijelo Sabora. Ja inzistiram da se ranije odluke Programskog vijeća u cijelosti provode«, kazao je Šeks, dodavši da će Predsjedništvo razgovarati i o mogućnosti uvođenja saborske televizije. </p>
<p>Na dnevnom redu je 11 prijedloga zakona po hitnom postupku, od čega su dva »europska« - zakoni o otpadu i kaznenom postupku - 19 ih je u prvom čitanju, a tri u drugome. </p>
<p>Sabor bi trebao donijeti odluku o osnivanju sveučilišta u Puli i proglašenju parka prirode »Lastovsko otočje«. U povodu Dana neovisnosti, Sabor će održati svečanu sjednicu, vjerojatno 6. listopada.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vlada je odlučna poboljšati život Roma u Hrvatskoj</p>
<p>Jadranka Kosor je pozvala predstavnike lokalne uprave i samouprave na područjima gdje žive Romi da se još aktivnije uključe u provedbu Vladinih programa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade, ministrica i predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa hrvatske vlade za Rome Jadranka Kosor istaknula je u utorak na završnom dijelu dvodnevne radionice o zajedničkom praćenju i vrednovanju tog programa da je Vlada dala vrlo jasnu poruku kako je odlučna i iskrena da kroz provedbu Nacionalnog programa za Rome i »desetljeća za Rome« i kroz druge dokumente unaprijedi i poboljša život Roma u Hrvatskoj.</p>
<p>Kosor je kazala da su tim programima postavljene vrlo jasne i konkretne obveze koje se dobro provode. Pozvala je predstavnike lokalne uprave i samouprave na područjima gdje žive Romi da se još aktivnije uključe u njihovu provedbu.</p>
<p>Napomenula je da su u državnom proračunu za ovu godinu sredstva za provedbu Nacionalnog programa povećana 430 posto i danas iznose oko 12 milijuna kuna.</p>
<p>Kosor je dodala da su rokovi za provedbu programa jasno utvrđeni i naglasila da će kao predsjednica Povjerenstva inzistirati na njihovu dosljednom poštivanju. Posebice što se tiče pravne pomoći, zapošljavanja i drugog. Također je rekla da će se gdje god je to moguće legalizirati romska naselja i poboljšati uvjeti života u njima kroz gradnju komunalne infrastrukture te nastojati potpunije uključiti romsku djecu u školovanje, osobito djevojčice. Istaknula je da je i Europska komisija izdvojila 4,3 milijuna eura za provedbu programa za Rome u Hrvatskoj što bi trebalo pridonijeti njihovoj bržoj realizaciji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Friščić traži referendum o Cefti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz ponavljanje čuvena usklika Stjepana Radića »ne srljajte kao guske u magli«, čelnik HSS-a Josip Friščić zatražio je od Vlade da ne učlanjuje Hrvatsku u »okrnjenu Ceftu, odnosno zapadni Balkan« bez prethodna mišljenja Sabora i hrvatskih građana. Friščić je na konferenciji za novinare u utorak predočio rezultate istraživanja što ga je HSS naručio od agencije Puls, po kojima se 41,4 posto građana protivi ulasku u Ceftu, dok ih 35,6 posto podržava. Prema njegovim riječima, gospodarsko povezivanje sa zemljama zapadnog Balkana, s kojima već imamo bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini, uništit će hrvatsko gospodarstvo. »Liberalizira li se potpuno trgovina s tim zemljama, naša će poljoprivredna proizvodnja pasti na koljena«, rekao je, napominjući da najveća opasnost, ne zaštitimo li svoju hranu visokim carinama, prijeti od uvoza iz Srbije i Makedonije. [I. Bačić]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Predstavljanje projekta »Hrvatska - društvo znanja«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predstavit će projekt »Hrvatska - društvo znanja« na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu koji će se održati od 19. do 24. rujna. Cilj je projekta, kako ističu u Ministarstvu, predstaviti poduzetnicima programe i projekte namijenjene primjeni znanja u gospodarstvu na jednom mjestu. Takvim pristupom povezivanja institucija i gospodarskih subjekata želi se osnažiti razvoj gospodarstva temeljnog na znanju te povećati konkurentnost i stvaranje uvjeta za poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu. »Hrvatska - društvo znanja« je manifestacija podijeljena u četiri tematske cjeline: Gospodarstvo znanja (potpore, tehnologijski projekti), »ARCA« - međunarodna izložba inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija, »Mlaz« - mreža mladih znanstvenika i tematske prigodne izložbe posvećene Nikoli Tesli, Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Općina Rogoznica ignorirala inspekciju!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva opovrgnulo je u utorak izjavu načelnika Općine Rogoznica Nikice Goleša da je razlog nedonošenja prostornog plana općine iz 1999. taj što je prijedlog plana godinama bio u inspekcijskom nadzoru. Zahtjev za provođenje nadzora Urbanističke inspekcije podnesen je u ožujku 2000., a već u travnju iste godine inspekcija je od Općine Rogoznica zatražila svu relevantnu dokumentaciju, ističe Ministarstvo u priopćenju. Općina se oglušila na zahtjev inspekcije, te je nakon više od godinu dana od prvog zahtjeva, i u međuvremenu ponovljenih zahtjeva, dostavila traženu dokumentaciju tek 27. lipnja 2001.</p>
<p>Nakon provedenog nadzora, Urbanistička inspekcija je Općini Rogoznica 14. ožujka 2002. poslala nalaz u kojem ju je pozvala da u roku 30 dana o poduzetim mjerama izvijestila inspekciju. Budući da joj Općina nije odgovorila, Urbanistička inspekcija je 23. svibnja 2002. ponovila poziv na koji Općina Rogoznica nikad nije odgovorila. Neredu je pridonijela i bivša vlada jer je izmjenama Zakona od 20. ožujka 2002. ukinut rok u kojem općine i gradovi trebaju donijeti prostorne planove. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U Saboru knjiga žalosti za Josipa Sudeca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks upisao se u utorak u knjigu žalosti otvorenu u Saboru u povodu smrti zastupnika HSU-a Josipa Sudeca koji je u nedjelju umro u Varaždinu u 71. godini. Šeks je napisao da je vijest u Sudecovoj smrti dočekao s dubokom žalošću i nevjericom te da će preminuli zastupnik ostati u trajnom sjećanju. »Kao zastupnik i predsjednik kluba HSU-a ostat će zapamćen po svom predanom radu i značajnom doprinosu u traganju za rješenjima za poboljšanje položaja umirovljenika«, napisao je Šeks. U knjigu žalosti upisao se i potpredsjednik Sabora Luka Bebić koji je istaknuo Sudecovu omiljenost među zastupnicima, čvrstoću uvjerenja i neposrednost u komunikaciji. »Uvijek je bio spreman za dogovor, čvrsto braneći interese svojih birača«, napisao je Bebić. [Ma. L.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060913].
|
