NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060313].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 125043 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.03.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vlada osigurava 50 posto plaće!</p>
<p>S 15,6 milijuna kuna potaknut će se zapošljavanje 620 osoba starijih od 45 godina, koje do posla dolaze najteže</p>
<p>Najnovijim poticajnim mjerama za zapošljavanje Vlada će subvencionirati i zapošljavanje 620 starijih osoba. Riječ je o ženama starijima od 45 godina i muškarcima starijima od 50 godina koji su posao izgubili uglavnom kao tehnološki višak, a dokazano su skupina koja najteže pronalazi novi posao.</p>
<p>Mahom je riječ o osobama koje modernim poslodavcima više nisu atraktivne jer ih drže informatički nepismenima i skromnijeg obrazovanja. Također im zamjeraju nepoznavanje stranih jezika, odnosno neposjedovanje znanja i vještina nužnih u današnjem poslovnom svijetu. </p>
<p>Za zapošljavanje spomenutih 620 starijih osoba Vlada će, odlučeno je, izdvojiti 15,6 milijuna kuna. </p>
<p>Pri zapošljavanju žena starijih od 45 godina i pedesetogodišnjih muškaraca, Vlada će najviše stimulirati male poslodavce. Oni će tako ostvarivati subvencije od 50 posto plaće bez obzira na to je li riječ o osobama s kvalifikacijama ili bez njih. </p>
<p>Veliki poslodavci pak pri zapošljavanju najteže zapošljive skupine ostvarivat će subvenciju od 20 do 30 posto.</p>
<p>Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, komentirajući najnovije Vladine mjere za poticanje zapošljavanja, kazao je Vjesniku da su pri teško zapošljivim skupinama bilo kakve mjere dobre. </p>
<p>»Treba voditi računa o tome potiče li se poslodavca koji bi ionako zaposlio nekoga ili onoga koji bi zaposlio osobu koja teško ili nikako pronalazi posao. Starije osobe su definitivno među njima, a žene iz te dobne skupine u još su nepovoljnijem položaju.</p>
<p> Taj se trend rasta broja nezaposlenih starijih žena nažalost pojačava«, smatra Sever i dodaje da bi Vlada trebala za poticanje zapošljavanja izdvojiti još više novca jer je to društveno korisno. </p>
<p>»Vladine će mjere dovesti do zapošljavanja određenog broja najteže zapošljivih skupina, što će u konačnici smanjiti izdvajanja za nezaposlene«, zaključio je Sever.</p>
<p>Internetski portal Posao.hr pokrenuo je svojedobno inicijativu za poticanje zapošljavanja žena između 40 i 50 godina organiziranjem računalnih i knjigovodstvenih tečajeva koje je završilo oko 150 žena. Njima se u radnu knjižicu upisivalo novo zanimanje koje je verificiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>O sporovima hrvatskih građana odlučuju naši sudovi</p>
<p>Banka sa sjedištem u inozemstvu, koja tuži našega građanina zbog neplaćanja kredita, mogla bi možda ocijeniti da joj je prihvatljivije da se spor vodi u inozemstvu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Što će biti sa sporovima hrvatskih građana s bankama koje su u stranom vlasništvu kad Hrvatska uđe u Europsku uniju? Hoće li se sudski postupak, koji hrvatski građanin pokrene protiv banke čije je sjedište, primjerice, u Italiji, i dalje voditi u Hrvatskoj ili će se za to morati putovati u inozemstvo, možda i na neki europski sud? Što ako je banka tužitelj? Na ta pitanja ne postoje jednoznačni odgovori, a pravni stručnjaci ističu da odgovore ne daju pravne stečevine EU-a s kojima moramo uskladiti naše zakonodavstvo.</p>
<p>Dr. Hrvoje Sikirić s Katedre za međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu ističe da se Europski sud pravde u Luxembourgu ne bavi rješavanjem takvih konkretnih sporova, te nije instanca iznad našeg Vrhovnog suda za financijske sporove. </p>
<p>Europski sud u Luxembourgu samo na zahtjev nacionalnih sudova daje tumačenja europskog prava i osigurava njegovu jedinstvenu primjenu. </p>
<p>No, Sikirić kaže kako je otvorena mogućnost da se ugovaraju posebni sporazumi o mjerodavnosti sudova, što znači da bi naši građani ipak možda morali ići na sud u, primjerice, Rim ako je tamo sjedište banke s kojom se spore. </p>
<p>Stručnjaci napominju da tužitelj, kao jača strana u sporu, može ugovoriti mjerodavnost suda, gdje je to za njega povoljnije, pa dakle i u drugoj državi. </p>
<p>Primjerice, banka sa sjedištem u inozemstvu, koja tuži našega građanina zbog neplaćanja kredita, mogla bi možda ocijeniti da joj je prihvatljivije da se spor vodi u inozemstvu. </p>
<p>Glasnogovornik Hrvatske udruge banaka (HUB) Igor Štefanac, međutim, tvrdi da ulaskom Hrvatske u EU banke ništa neće mijenjati u vođenju sporova sa svojim klijentima. </p>
<p>»Bez obzira na to što im je sjedište u inozemstvu, riječ je o domaćim bankama na koje se primjenjuje domaće zakonodavstvo, što znači i odredbe o stvarnoj i mjesnoj mjerodavnosti«, kaže Štefanac. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>IDS zaradio najviše kazni</p>
<p>Zastupnike najviše zanimaju cestogradnja, poljoprivreda i zdravstvo</p>
<p>Zakon o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva zakonski je prijedlog za kojeg su saborski zastupnici pokazali najmanji interes. Rasprava o njemu o ožujku 2005. trajala je, naime, samo 27 sekundi, dok je na raspravu o proračunu za ovu godinu bilo utrošeno čak 18 sati i 43 minute ili 1124 minute. Ovo su neki od najzanimljivijih podataka saborske Informacijsko-dokumentacijske službe koja je obradila statistiku prve polovice sadašnjeg saborskog saziva. </p>
<p>Sabor je u tom razdoblju održao 17 plenarnih i dvije svečane sjednice, odnosno zasjedao 157 dana, što je 1235 sati i 34 minute ili 74134 minute. Ukupno su donesena 272 zakona, od čega 67 jednoglasno, a 62 zakona su usklađena s europskima. Donesene su 302 odluke i prihvaćen 71 izvještaj. Na glasovanje je lani utrošeno 32 sata i devet minuta, a za riječ su se zastupnici javljali više od 10.000 puta. </p>
<p>Vlada može biti zadovoljna podrškom koju ima u Saboru jer je najviše prihvaćenih prijedloga iz Banskih dvora, čak 97 posto, a samo dva Vladina prijedloga je Sabor odbio. Od oporbenih prijedloga odbijeno ih je 92 posto. Na zakone je upućeno 2600 amandmana, no prihvaćeno ih je manje od 400. Najaktivniji u podnošenju amandmana su zastupnici SDP-a, 38 posto, a prihvaćeno ih je manje od 50. </p>
<p>HDZ-ovi zastupnici su bili uspješniji, pa je usvojeno 52 posto njihovih amandmana, ili njih 170. </p>
<p>Članovima Vlade zastupnici su postavili 900 pitanja, od toga 516 usmeno, četvrtina je bila adresirana na premijera, a glavne teme su bile cestogradnja, poljoprivreda, zdravstvo, obrazovanje i znanost. Zanimljivo je da je čak 82 posto zakona doneseno ne u dva čitanja, nego po hitnom postupku, od čega 20 posto otpada na europske zakone. Pravaš Pero Kovačević upozorava da takva praksa nije dobra jer se zakoni donose na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i bez simulacije o efektima njihove provedbe. »Takav zakonodavni stampedo dovodi do pravne nesigurnosti«, dodaje Kovačević.</p>
<p>Predsjednik odbora za pravosuđe Emil Tomljanović (HDZ) odbacuje takve tvrdnje. »Nije riječ o zakonodavnom stampedu. Analizu treba napraviti prema kvaliteti prijedloga, jer u hitni postupak se, osim europskih zakona, uglavnom šalju zakoni o potvrđivanju međunarodnih sporazuma, konvencija i financijskih sporazuma kod kojih bi odugovlačenje bilo kontraproduktivno«, kaže Tomljanović. </p>
<p>Zastupnici ovog saborskog saziva ipak su mirniji nego oni u prošlome, tako da zasad nitko nije bio udaljen sa sjednice. Od 72 stegovne mjere 92 posto odnosi se na opomene, a ostatak otpada na oduzimanje riječi. </p>
<p>Polovicu kazni zaradili su zastupnici SDP-a, a po 12 kazni imaju zastupnici HDZ-a i IDS-a. No, s obzirom da taj klub ima samo četiri člana, IDS-ovci imaju naviše stegovnih mjera po glavi zastupnika. </p>
<p>Statistika opovrgava tezu da se zastupnici nedovoljno kvalitetno pripremaju za raspravu. Naime, od Informacijsko-dokumentacijske službe zastupnici su lani zatražili uvid u 408 akata i više od 300 fonograma saborskih sjednica, a dostavljeno im je oko 200 statističkih informacija i drugih podataka.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Lastovo postaje park prirode</p>
<p>Lastovsko otočje, koje se smatra drugim Kornatima, do ljeta bi trebalo biti posebno zaštićeno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prijedlog Ministarstva kulture, koje je na usuglašavanje po nadležnim ministarstvima poslalo Nacrt prijedloga zakona o proglašenju Parka prirode »Lastovsko otočja«, naišlo je na široko odobravanje, posebice lokalnog stanovništva. Lastovsku otočnu skupinu treba posebno zaštititi zbog naglašenih ekoloških, odgojno-obrazovnih, kulturno-povijesnih i turističko-rekreativnih vrijednosti. </p>
<p>»Osnovna vrijedna obilježja tog područja su razvedenost same otočne skupine i njezina slikovitost, flora i fauna kopna, bogatstvo i raznolikost živog svijeta mora«, ističe se u ocjeni prirodnih značajki lastovskog otočja. </p>
<p>»Proglašenje lastovskog otočja parkom prirode važna je nacionalna odluka i preduvjet za održivi gospodarski razvoj Lastova, koje je desetljećima bilo izolirano«, izjavio je pomoćnik ministra kulture za zaštitu prirode Zoran Šikić. Ako sve bude po planu, lastovsko otočje bi do ljeta trebalo biti proglašeno 11. parkom prirode u Hrvatskoj. </p>
<p>Godišnji proračun Lastova je milijun kuna, a kad se proglasi parkom prirode, to će biti novi izvor za proračun, jer će na račun toga već ove godine Lastovo dobiti 1,2 milijuna kuna. </p>
<p>»Lastovu će biti omogućen brži razvoj ekološke poljoprivrede i elitnoga turizma«, rekao je načelnik Lastova Miro Maričević. »S obzirom na izvanredne klimatske uvjete, izgledi za razvoj poljoprivrede su veliki«, kazao je Maričević. Budući da se, od oko 450 hektara obradive zemlje, danas obrađuje tek 10 posto. Prema zadnjem popisu, na Lastovu živi 820 stanovnika. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Smrt bez kazne</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Rijetki su pojedinci o kojima se i u povodu smrti teško može reći nešto dobro. Jedan od takvih svakako je i bivši srbijanski vođa Slobodan Milošević, kojeg su u subotu ujutro haaški stražari pronašli mrtvog u njegovoj ćeliji. Milošević je bio beskrupulozan političar, osoba potpuno neosjetljiva za ljude, kako to ovih dana govore neki od njegovih suvremenika.</p>
<p> Stoga i ne iznenađuje da su glavni rezultati njegove politike bili deseci tisuća mrtvih i stotine tisuća protjeranih. Iza sebe je ostavljao samo smrt i suze.</p>
<p>Vjerojatno su ga zbog takvih osobina velikosrpski krugovi u Beogradu i izabrali za provoditelja svog projekta po kojem su svi Srbi trebali živjeti u jednoj državi. U ime tih imperijalnih planova Milošević je pokrenuo osvajačke ratove najprije protiv Hrvatske, potom protiv BiH, a na kraju je poželio etnički očistiti i Kosovo.</p>
<p>Međunarodna zajednica tek se tada trgnula i odlučila ga zaustaviti. Nakon toga počinje i njegov politički kraj. Još dvije godine stolovao je u Beogradu, a potom su ga sami Srbi izručili u Haag. Tijekom petogodišnjeg suđenja često je pokušavao izvrgnuti podsmijehu ne samo tužitelje nego i žrtve svoje politike. Mnogi su bili zapanjeni njegovom neosjetljivošću na ljudske patnje i spremnošću da bez imalo skrupula kreira uvijek nove političke manipulacije. </p>
<p>Stoga danas većina žali što je umro prije nego što mu je pročitana presuda. Bila bi to ne samo njegova osuda, nego i osuda politike koju je zastupao i provodio. Upravo jedna takva osuda, kako mnogi drže, pomogla bi i Srbiji da prođe potrebnu katarzu, pročišćenje, i napravi odmak od nedavnih tamnih strana svoje prošlosti.</p>
<p>Što se Hrvatske tiče, Milošević je odavno završena priča. Upravo su, naime, hrvatske snage svojim oslobodilačkim akcijama sredinom devedesetih počele rušiti njegov projekt velike Srbije od čega se provoditelji tog projekta nikad u potpunosti nisu uspjeli oporaviti. Zato Miloševićevu smrt na ovim stranama valja zabilježiti tek kao fizički kraj jednog brutalnog silnika koji je, što se Hrvatske tiče, ipak bio do kraja poražen.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Genijalci </p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Kao što i sam naziv ove rubrike govori, na ovom bismo se novinskom prostoru trebali baviti pojavama koje su na rubu pameti ili su, pak, hrabro napravile korak naprijed. Duhovitim odmakom pratiti zbivanja koja se po svojoj prirodi nude da budu predmetom ironije. Pa čak im se u nekoj pristojnoj mjeri i narugati. Hvala Bogu, u Hrvatskoj toga ne nedostaje i temama za takvu formu možda bi se mogle posvetiti i cijele jedne novine. </p>
<p>No, načini na koje su sve čelnici lokalne samouprave spremni trošiti novac poreznih obveznika nadmašili su čak i najrazuzdanije ideje za tekst. Jer može li itko normalan planirati skijašku stazu u centru Pule, itko sa zrncem zdravog razuma postavljati afričko drvo na osječku zimu, itko čije se psihičko stanje ne opisuje složenim latinskim izrazom graditi školu za dvjesto djece u selu sa 100 stanovnika.</p>
<p>Teško. Novac koji krvavo zarađujemo nerijetko dajemo u ruke ljudima čija je želja da uđu u povijest brža od pameti. A opet, mi smo ih izabrali, zar ne?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zasjenjeno otkriće </p>
<p>Bogatstvo voda Hrvatskoj jamči ne samo neovisnost o svemirskim vodama, nego, s malo mudrosti, i neovisnost na zemlji </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Protekli tjedan bio je uglavnom jedan od uobičajenih, prepun različitih skandala, kako na domaćoj sceni (od politike do kulture), tako i na onoj globalnoj. U tom ozračju u Zagrebu je održan i simpozij o totalitarizmu medija (s naglaskom na njihovoj ulozi u proizvodnji »tržišnih« skandala), ali je ostao u sjeni još jednoga kulturnog »skandala« u koji su upleteni pisci koji su pokušali upozoriti na medijski totalitarizam! U sjeni toga, pa i drugih skandaloznih priča, donekle je ostalo i jedno senzacionalno otkriće.</p>
<p>Na zaleđenom Saturnovu mjesecu Enceladus svemirska je letjelica Cassini otkrila (i snimila) gejzir koji iz zaleđenog tla izbacuje vodu i ledene čestice s određenom količinom ugljičnog dioksida i nešto metana od kojih je satkana atmosfera tog Saturnova mjeseca. To je otkriće senzacionalno, jer potvrđuje dosad nedokazanu tezu o mogućem životu i na drugim planetima (na Marsu i Jupiteru nije otkrivena tekuća voda iako analiza njihovih stijenja posredno upućuje na njezine nekadašnje tragove). Bez vode, naime, nema života. O tom gorkom iskustvu mogu svjedočiti i brojni stanovnici Zemlje, oni što obitavaju u prostorima oskudnima tom dragocjenom tekućinom, mnogo vrednijom od razvikanog crnog zlata zbog kojeg se i danas vode ratovi. Znanstvenike naravno zanima ima li na Enceladusu života i bi li on (u našoj predodžbi) tamo bio moguć, što još ne mogu tvrditi. Ali »praktičare« više zanima iskoristivost pronađene vode kojom je Zemlja sve siromašnija (kao i naftom, bez koje se ipak može). A siromašnija je ne samo zbog crpljenja izvorišta, nego znatno više zbog bahate bezobzirnosti prema tom ipak ograničenom resursu. Brojne su rijeke, pogotovo u civiliziranijim dijelovima svijeta (!), pretvorene u otvorene kanalizacije u koje prljave industrije izbacuju svoje nepročišćene otpadne vode. Mnogim nepromišljenim zahvatima u prostoru (sječa šuma, izgradnja sustava elektrana, potapanje znatnih predjela...), kojima se mijenjaju eko sustavi, narušava se prirodni balans voda, koje onda uzvraćaju udarac otjecanjem u nepoznate i nedohvatljive smjerove. Zagađenje voda jedan je od najvećih problema u svijetu, ali i kod nas. Tek kad voda poskupi, svi se uzbude, ali ne postaju pažljiviji prema tom »Bogom danom« blagu. Prošlog tjedna najavljene nove pristojbe za priključenje na vodoopskrbni sustav pogodovale su novoj skandaloznoj situaciji koja se medijski može dobro eksploatirati, tim više što su pristojbe za građane veće od onih koje će uplaćivati industrije i drugi mega-sustavi. Što će se tek dogoditi kad počne ograničavanje potrošnje vode, kao što se planiranom ugradnjom limitatora kani učiniti reda u potrošnji električne energije? </p>
<p>Kako poučiti pučanstvo o racionalnijem ponašanju s vodom? Kako se uopće odnositi prema vlastitim bogatim izvorištima i kako ih zaštititi od onih koji već eksploatacijski bacaju oko na njih kao i na naftonosna polja? Ta »vodonosna polja« treba dobro čuvati, pogotovo od raznih kupaca koji bi ih se rado jeftino domogli, jer znaju da će sutra vrijediti stostruko više. Znaju oni također (znamo li i mi?) da će se za tu dragocjenu tekućinu, kojom Hrvatska obiluje, sutra voditi ratovi. Jer ova zemaljska voda ipak će biti jeftinija od one svemirske, na koju već danas neki ozbiljno računaju. Njih je otkriće na Enceladusu posebno obradovalo, bez obzira na cijenu. Zna li Hrvatska kojim stvarno bogatstvom raspolaže? Ono je čini neovisnom o Enceladusu i drugim svemirskim izvorištima i može joj dugoročno, s malo mudrosti, jamčiti neovisničku poziciju u svijetu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Prodaja nije ulaganje </p>
<p>Pravo ulaganje je izgradnja, stvaranje nečeg novog, a ne gubitak onog što smo već imali </p>
<p>DINKO PENSA</p>
<p>Danas se hvalimo kako su strana ulaganja dosegnula deset milijardi dolara. To nije pretjerano ako se zna da je ta vrsta ulaganja u Češkoj četrdeset milijardi. Ta svota za Hrvatsku nije loša, kad bi to bilo pravo ulaganje. Međutim, ovdje se radi uglavnom o kupovini naših nekretnina, bez kojih smo nepovratno ostali, a dobiveni novac odmah potrošili - prodaja radi preživljavanja.</p>
<p> Pravo ulaganje je izgradnja, stvaranje nečeg novog, a ne gubitak onog što smo već imali. Prodaja privrednih resursa je u suprotnosti s gradnjom, prvo vodi u propast, drugo u blagostanje, preživljavanje je jedno, a razvoj drugo.</p>
<p>Jedino pravo strano ulaganje nam se dogodilo u gospodarskim zonama, gdje se grade proizvodni pogoni suvremene tehnologije i otvaraju dugoročno sigurna radna mjesta.</p>
<p> Ako se proda hotel odmah je na ulici najmanje pola osoblja, novac je potrošen, a za ono što je prodano smo siromašniji. Pravo ulaganje je gradnja novog hotela, što za sobom vuče raznovrsne koristi sa zapošljavanjem nove radne snage.</p>
<p>Banke su najprije sanirane, pa prodane s punim trezorima i sada je dio hrvatske sudbine u stranim rukama. Dave nas kamatama koje ne prolaze u matičnim zemljama, za gospodarstvo ne mare, uvoze novac povećavajući hrvatski dug. </p>
<p>Svakome je jasno da, ako želimo proizvoditi, moramo ponovo stvoriti ono što smo prodali, a za napraviti pravi iskorak još puno, puno više. Osim toga, komu bi palo na pamet graditi elektranu u Hrvatskoj ako se na prodaju nudi HEP... U vezi raspoloženja naroda kojemu je došla do grla rasprodaja njegovih davnih žuljeva, imamo se pravo nadati da vlada neće smoći toliko hrabrosti za nastavak ovakvog načina stranog »ulaganja«, jer dok stranac bude imao što kupiti, najčešće i na poseban način, neće imati interesa za ozbiljnu investiciju koja bi nama nešto značila.</p>
<p>Trebali bi se zapitati shvaćamo li svu ozbiljnost i težinu onoga što dugoročno donosi prodaja umjesto gradnje. Samo se ponekad stidljivo zaprijeti zakonom po kojem se to radi. Ona davna priča o jadranskom tigru koju je iz Malezije donio jedan predsjednik vlade više ne postoji ni kao priča, a vlast i dalje ostaje skoro ravnodušna na dug koji neumoljivo raste, a nestaju vrijednosti koje bi ga mogle vraćati. Jer, prodaja gospodarskih objekata nije strano ulaganje.</p>
<p>Autor je umirovljeni inženjer iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Plitka obrana njemačke serbokroatistike</p>
<p>Pandžićeva sposobnost apstrahiranja toliko je inovativna da sada jednu običnu njemačku katedru za slavensku književnost umijeva romantično proglasiti »njemačkim sveučilištem«</p>
<p>MARIO GRČEVIĆ</p>
<p>Zvonko Pandžić iz Würzburga objavio je u Vjesniku od 6. ožujka tekst »Interdisciplinarna ili autistička kroatistika?«. Povod je njegova javljanja moj članak »Pogrješan razvoj njemačke kroatistike«, Jezik, ili, točnije, prikaz tog članka koji je pripremila Hina, a objavio Vjesnik 21. veljače. </p>
<p>Odmah na početku Pandžić pokušava pozornost čitateljstva skrenuti s bitnoga na nebitno pa tvrdi da ja tobože skrajam »uzani korzet kroatističke znanosti«, i to samo zato što smatram da dijelovi kroatistike kao jezične znanosti nisu politologija, zemljopis, pravo i arhitektura. Ti predmeti mogu biti sastavnicama kroatologije, zbog čega u članku u Jeziku kažem: »Ako se u Ministarstvu znanosti procijeni da si pored dubrovačke kroatističke škole možemo dopustiti još jednu sličnu kroatističku i/ili kroatološku školu, treba ju osnovati i koordinirati rad obiju ustanova.«</p>
<p>Navlačeći vodu na svoj mlin, Pandžić mi u usta stavlja riječi koje nikada nisam izrekao. Pa i onda kada me »citira« pod navodnicima (»Hrvatska time 'ne dobiva ništa', veli Grčević«), »citiranih« riječi nema u mojem članku, a ni u Hininu prikazu. Nije potrebno dokazivati neprimjerenost takvih postupaka. Najgore je pak to da Pandžić očigledno uopće nije stigao ili nije htio pročitati moj članak dok je pisao svoj, već se je o njemu raspisao na temelju informacija iz druge ruke. </p>
<p>Umjesto da najprije pročita moj članak u Jeziku, prigovara samo na temelju prikaza i vlastitih umišljaja, žurno i ishitreno. </p>
<p>Veći dio Pandžićevih izjava dobro su nam poznate fraze, no njegova je sposobnost apstrahiranja toliko inovativna da sada jednu običnu njemačku katedru za slavensku književnost (kojoj je hrvatska književnost na krajnjem rubu interesa) umijeva romantično proglasiti »njemačkim sveučilištem«. Riječ je, naravno, o katedri koja je nedavno istupila s prijedlogom da joj Republika Hrvatska za potrebe (nepostojećih) njemačkih sveučilištaraca kroatistike osnuje i financira ljetnu akademiju na Hvaru, koju bi vodilo njemačko slavističko povjerenstvo.</p>
<p> Pandžić podržava taj prijedlog. Ne zanima ga da li dotična katedra u Njemačkoj ili bilo tko drugi u Njemačkoj kani ustrojiti studij kroatistike odnosno studij takve slavistike na kojem bi kroatistika bila (jedno) težište. Naprotiv, Pandžić nas uvjerava da je sasvim normalno što u Njemačkoj nema kroatistike jer ondje svi »trebaju najprije studirati slavistiku«. Moralo bi mu biti poznato da na njemačkim slavističkim katedrama postoje studiji s raznim težištima te da je zahvaljujući njima moguće studirati npr. rusistiku, bohemistiku ili polonistiku. </p>
<p>Neki od takvih studija postoje i kao posebni predmeti izvan tzv. slavističkih studija. U svrhu ustrojavanja tih i takvih studija nisu bile potrebne akademije poput one na Hvaru.</p>
<p>UNjemačkoj postoji još uvijek i studij »serbokroatistike« (i pod tim nazivom), no nigdje nema kroatistike! Pandžiću to nimalo ne smeta. Stoga opravdava čak i njemački serbokroatistički lektorski sustav u kojemu se hrvatski jezik i dalje mora nazivati i srpskim imenom. Istoj svrsi služi i njegovo naklapanje da »nitko u Njemačkoj, pa ni prijašnji tvrdokorni serbokroatisti i jugoslavisti, više ne tvrde da postoji srpskohrvatski jezik«. </p>
<p>Zastupajući tko zna kakve interese, tvrdi da je glede »srpskohrvatskoga« drugačije isključivo na hrvatskim sveučilištima jer se na njima još uvijek govori o »srednjojužnoslavenskome dijasistemu«. Jasno je da bi Zvonko Pandžić iz Würzburga radije uvodio »reda« u hrvatskoj kroatistici nego u njemačkoj »serbokroatistici«, no to tako ne ide. </p>
<p>U Saveznoj Republici Njemačkoj na sveučilišnoj razini nad hrvatskim jezikom i kroatistikom provodi se neprihvatljiva jezična politika. Stoga, za razliku od Pandžića, ne smatram da njemačkoj slavistici (ili nekoj njezinoj slavističkoj katedri) treba dopustiti da svoju kroatistiku (ili kroatologiju) na opisani način smjesti u Hrvatsku, dok na svojim sveučilištima i katedrama sprječava njezin razvoj.</p>
<p> Zbog toga i zbog drugih razloga njemački slavisti pri osnivanju nove ljetne škole za strane sveučilištarce ne mogu sudjelovati kao pravna strana. Mogli bi sudjelovati kada bi na svojim matičnim sveučilištima ustrojili ili barem kanili ustrojiti kroatistiku (ili kroatologiju) kao predmet; kao zaseban predmet ili u sastavu studija kojemu bi glavno ili jedno od težišta bila kroatistika (ili kroatologija). Takvih slavista, koliko je meni poznato, u Njemačkoj trenutačno na žalost nema, no možda se varam pa se uskoro oglase.</p>
<p>Ako Zvonko Pandžić o svemu tome želi konstruktivno raspravljati, neka napokon pročita barem moj najnoviji tekst i neka se onda opet javi. Preporučujem mu da pročita i moje starije radove koji su posvećeni pitanju kroatistike ili hrvatskoga jezika na njemačkim sveučilištima, npr. u Jeziku 1997. godine (god. 45, 2.) i u Filologiji 2000. godine (br. 35.). </p>
<p>Autor je jezikoslovac, u SR Njemačkoj doktorirao je iz slavenske filologije, a studirao je slavensku i njemačku filologiju. Sada radi u Zavodu</p>
<p> za lingvistička</p>
<p> istraživanja HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>»Papagajka« u središtu grada</p>
<p>Sjeća li se tko Antoanete Pasinović, zagrebačke kritičarke i teoretičarke arhitekture? Već dugo nije živa, ali sjetim je se svaki put kad prođem Tkalčićevom ulicom. Da nije bilo njezinog britkog, kritičkog pera i hrabrosti osamdesetih godina prošlog stoljeća danas ne bi bilo ovakve Tkalče kojom rado prošećemo i popijemo kavu s prijateljima. I turisti tu rado dolaze.</p>
<p>No, da je Antoaneta Pasinović živa, ne bi ostala ravnodušna na projekt nove Muzičke akademije. Kako je moguće da taj projekt prolazi bez kritike javnosti grada koji će na koncu to i financirati? Ukoliko se dozvoli realizacija, taj projekt će još jednom, ali ovaj put zauvijek i nepopravljivo, vrlo grubo narušiti sklad stilova već postojećih građevina koje su gotovo sve spomenici kulture i svjedoče da je ovaj grad nekad živio u duhu i tradiciji zapadnoeuropske kulture.</p>
<p> Jednog bi se dana stanovnici ovog grada, zajedno sa slučajnim namjernicima, u čudu mogli pitati: tko je taj užas smjestio ovdje? A vi gospodo Zeleni, i vi šutite na najavu rušenja gotovo stogodišnjih tisa na malom otoku ispred buduće nove Muzičke akademije.</p>
<p>Gospodine Bandiću, hvala Vam na uređenom Bundeku i još jednom novom mostu koji planirate izgraditi. No, želite li ostati u povijesti ovog grada zabilježeni kao gradonačelnik za čijeg je mandata uništen jedan od malobrojnih lijepih trgova Zagreba? Muzička akademija treba novi prostor, ali toj »papagajki« je mjesto ipak u nekom drugom dijelu grada.</p>
<p>JASNA HORVATZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Novo poimanje ljubavi</p>
<p>Na dan obilježavanja Svjetskog dana žena RTL je u emisiji »Sanja« predstavio svekolikoj hrvatskoj javnosti »ljubav« zrele žene i maloljetnika kao najnormalniji socijalni odnos. Sve do sada, javnost je odnos zrelih odraslih osoba s maloljetnicima percipirala kao pedofiliju, što to i jest, no »Sanja« nam nudi jedan novi pristup. </p>
<p> Što se to događa u našem društvu?</p>
<p> Začuđuje me šutnja Katoličke crkve koja se već mjesecima bori za neradnu nedjelju, a ovakve događaje ne primjećuje. </p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆKARLOVAC</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>»Krov će nam se srušiti na glavu«</p>
<p>Prije dvije godine stanari su zatražili i mišljenje privatnika, koji je rekao da bi obnova krova koštala gotovo upola manje od cijene koju je ponudio GSKG</p>
<p>Stanari zgrade u Radićevoj 5 tvrde da zbog sukoba dvaju zakona već godinama ne mogu obnoviti krov i noseće grede te prijeti opasnost da im se oni sruše na glavu. Upozoravaju i na dvostruko veću cijenu koju im je za obnovu krova ponudio GSKG nego što im je nudio jedan od privatnika. </p>
<p>Zgrada je na listi zaštićenih spomenika kulture, a prema riječima stanara, gradski statičar ne dozvoljava da se krov obnovi u izvornom obliku, jer »krovna konstrukcija ne zadovoljava postojeća sigurnosna pravila Zakona o gradnji«. »A kako bi i zadovoljavala ta pravila, kad je zgrada izgrađena sredinom 18. stoljeća«, pita se jedan od stanara, Krešimir Zubčić. Kaže da je statičar rekao da će dati dozvolu za obnovu krova jedino ako se pritom izgradi potporni zid visine jednog metra. No takvu obnovu ne bi dozvolio Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode jer bi se njome narušila izvornost zgrade.</p>
<p>»Krov se može obnoviti bez problema i nema govora o sukobu zakona jer propisi za zaštitu spomenika kulture i njihovu obnovu jači su od modernih građevinskih standarda«, kaže pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Doris Kažimir. Tvrdi, međutim, da taj zavod nije dosad dobio niti jedan zahtjev suvlasnika zgrade Radićeve 5, stoga se nije ni mogao očitovati o uvjetima za sanaciju krovišta. Zubčić, međutim, tvrdi da je ove godine zgradu prijavio za natječaj za korištenje novca iz spomeničke rente. Kaže da je u veljači odgovorio i na formulare koje su radi obnove pročelja i krovova poslali iz Zavoda stanarima Gornjeg grada. </p>
<p>Upozorava i na veliku razliku u cijeni obnove krova koju je »izračunao« GSKG i jedan od privatnika. »Prije dvije godine u GSKG-u su trošak obnove krova procijenili na 300.000 kuna, a privatnik nam je ponudio cijenu od 170.000 kuna, što je gotovo upola manje«, priča Zubčić. No, konzervatorske radove mogu obavljati samo za to od Grada ovlaštene tvrtke. »Ako bi nam GSKG obnavljao krov bilo bi nam skupo jer u zgradi ima samo osam stanova«, objašnjava.</p>
<p>Kaže da sve to vrijeme krov i dalje prokišnjava, a veće štete na zgradi sprečava solidarnost stanara koji krov svako malo krpaju novcem iz tanke pričuve. »Prije pet godina zamijenili smo dio crepova koji su bili u katastrofalnom stanju, što je bilo privremeno rješenje. U međuvremenu je krov postao porozan kao švicarski sir«, ispričao je Zubčić. Smatra da bi Grad trebao više pomagati stanarima zgrada s liste zaštićenih dobara jer njeni stanari ne mogu sami platiti čitavu obnovu. »Samo za obnovu dvorišta, koje bi morali obložiti granitom, morali bismo platiti 200.000 kuna, a to se ne plaća iz spomeničke rente«, kaže Zubčić.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Engleski uz igru i bez muke</p>
<p>Strani jezik uči se u 27 vrtića u Zagrebu, kažu u Gradskom uredu za obrazovanje i sport</p>
<p>U Dječjem vrtiću Bukovac 79-ero djece od svoje četvrte godine uči engleski jezik, a njih 18 uči i njemački. Ravnateljica vrtića Branka Jakšić kaže da je taj vrtić među prvima u Zagrebu uveo učenje stranih jezika, još 1994.</p>
<p> »Roditelji su zadovoljni znanjem koje pokazuju njihova djeca, a mi im omogućavamo da vide kako se program provodi. Strani jezik uči se u sklopu redovnih programa, kraći programi provode se u popodnevnim satima dva puta tjedno po 45 minuta, a postoji i program Marie Montessori koji se od ovih programa razlikuje posebnom didaktikom i individualnim pristupom svakom djetetu«, kaže ravnateljica Branka Jakšić. Luka, Tina i Andrej imaju šest godina a engleski uče od svoje četvrte.</p>
<p> »Engleski mi ide dobro i uopće mi nije teško učiti ga«, rekao je Luka, a njegova kolegica iz grupe, Tina, dodala je da su joj najdraže pjesme na engleskom. Andrej, koji također uživa u učenju engleskog, kaže da ne bi imao nikakvih problema ako bi se s nekim svojim vršnjakom morao sporazumijevati na engleskom. »Engleski mi je lakši od hrvatskog, hrvatski ionako već znam«, rekao je Andrej. </p>
<p>»Znam nabrojati sve boje na engleskom«, pohvalio se Fran i dodao da neke njegove vršnjakinje baš s bojama imaju problema. »Nisu još naučile sve boje pa ne znaju koja je boja red«, objašnjava Fran. Odgojiteljica, Sanja Muhavec, kaže da u svojoj grupi ima 18 učenika u dobi od tri do sedam godina. »Neki već duže uče engleski pa su preuzeli uloge učitelja i sami ispravljaju i uče one mlađe. Uči se kroz ples i igru«, dodala je. </p>
<p>Pedagoginja u vrtiću, Kristina Martinko-Kutić, kaže da u vrtiću postoje i grupe koje uče po programu Marije Montessori. »Taj program znači individalni pristup djeci, radi se u manjim skupinama, a djecu uče čak tri odgojiteljice. Svaki dan djeca sjede u krugu oko pola sata i uče razne pojmove na engleskom no i na hrvatskom jeziku«, rekla je Kristina Martinko-Kutić te dodala da se Montessor-program plaća dodatnih 400 kuna mjesečno. </p>
<p>Šestogodišnji Roko koji uči po programu Montessori, kaže da već svašta zna. »Znam brojiti na engleskom, a tata me je naučio brojiti i na njemačkom, koji mi se čak i više sviđa, zato što je teži, a ja volim savladavati teške stvari«, kaže Roko. »Uz to što uče jezik, učimo ih i raznim pojmovima i upoznajemo ih s raznim kulturama.</p>
<p> Postoje tjedni programi koji su na panou kod učionica, tako da roditelji imaju uvid što kroz tjedan njihova djeca rade u vrtiću«, istaknula je Kristina Martinko-Kutić. »Osim na engleskom, znamo brojiti i na drugim jezicima«, objasnila nam je petogodišnja Mare i dodala da joj se jako sviđa i talijanski ali su joj od pjesama ipak najdraže engleske. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Redovi za jeftine cipele </p>
<p>Mnogi Zagrepčani koji su u nedjelju ujutro prolazili Šubićevom ulicom, mogli su pomisliti da se u Tvornici kulture održava veliki koncert. Stotine građana, većinom studenta i srednjoškolaca koji su čekali u redu, ipak nisu došle na koncert, već na veliku proljetnu prodaju obuće različitih proizvođača, po tvorničkim cijenama. Red se protegao sve do Ulice kneza Ljudevita Posavskog, a za ulazak se čekalo duže od sat vremena. </p>
<p>Kako se u prostorijama Tvornice ne bi stvarale velike gužve, zaštitari su na ulazu propuštali grupu po grupu, dok su ostali strpljivo čekali svoj red. Marina Tolić rekla je da se isplati čekati jer se na rasprodaji mogu naći tenisice po pedeset kuna, no isto tako misli da treba doći ranije jer se najbolje stvari brzo rasprodaju. Cijena muških i ženskih cipela i japanki kreće se od pedeset do 250 kuna, a kupovalo se i po sedam pari cipela. </p>
<p>Tamara Mijić, studentica grafičkog dizajna, odlučila je doći prvi dan rasprodaje, jer tada je izbor najveći i ima različitih brojeva. »Za četiri para cipela potrošila sam 400 kuna i mislim da se to isplati«, priča Tamara Mijić. Na blagajni smo doznali da je do 15 sati bilo 213 kupaca, a uzmemo li u obzir da je svaki kupac imao u ruci barem četiri para cipela, znači da se prodalo više od tisuću pari. </p>
<p>Velika proljetna rasprodaja trajat će do četvrtka, svakoga dana od 10 do 19 sati.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Edit i Zagi skaču poput dupina </p>
<p>Iako je nedjeljno popodne bilo hladno, u zagrebačkom Zoološkom vrtu zatekli smo nekoliko prolaznika. Helena i Robert Kolman, iz Krapinskih toplica, Zoološki vrt su posjetili nakon deset godina. »Sve je ostalo isto, nije se puno promjenilo«, rekla je dvadesetpetogodišnja Helena. Ipak, supružnici su se složili da Zoološki vrt ima zanimljivih životinja koja valja obići. Najzanimljivije im je bilo hraniti morske lavove, za koje je određeno i točno vrijeme »ručka«, objavljeno na ploči pored blagajne – između 11 i 14 sati. Prema riječima čuvara, morski lavovi su i inače najzanimljiviji gostima. »U Zagrebu žive desetak godina, a zovu se Zagi i Edit«, kazao je. Glavna atrakcija je kada Zagi izađe van bazena kako bi pojeo ribu iz ruke prolaznika ili čuvara. Nakon što ručaju, Zagi i Edit počnu izvoditi svoju točku u kojoj iskaču iz bazena poput dupina. [A. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Doganovi privremeno sele na Vis</p>
<p>»Kad nas je dim probudio, bilo je već kasno i jedino što smo mogli, bilo je skočiti. Supruga je operirana i ostaje u bolnici još desetak dana«, priča Mirko Dogan</p>
<p>Zaprešićki vatrogasci i nekoliko zaprešićkih obitelji preživjeli su pakleni tjedan. Zbog uzastopnih požara, koji su od 4. do 10. ožujka zahvatili četiri kuće i jednu saunu, tri obitelji trenutno ne mogu živjeti u svojim domovima. </p>
<p>Najviše je nastradala kuća obitelji Dogan u naselju Sjever, koja je toliko izgorjela da se mora rušiti i ponovo izgraditi. Ostala je samo vanjska konstrukcija i garaža, a vatra je progutala gotovo sve – od dokumenata, garderobe i namještaja do obiteljskog posla. Dijelom su, naime, oštećene i umjetničke ikone koje oslikavaju.</p>
<p> »Ono što nije uništio požar, dokrajčila je voda. Uspjeli smo spasiti samo neke sitnice«, priča David Dogan, vodeći nas kroz kuću, kojom se i tjedan dana nakon požara širi neugodan miris paleži. </p>
<p> Zbog požara koji je izbio u ponedjeljak oko 4 sata ujutro, na noge se diglo cijelo susjedstvo. Kako se radi o kućama u nizu, vatra je djelomično zahvatila i susjednu kuću, no ona je zapravo najviše stradala zbog vode kojom se gasio požar. Tako je i ta je obitelj morala iseliti, dok se ne poprave instalacije. </p>
<p>»Požar je krenuo iz kupaonice u prizemlju, a mi smo u to vrijeme spavali na gornjem katu. Kad nas je dim probudio, bilo je već kasno i jedino što smo mogli, bilo je skočiti s prozora, zbog čega smo svi nastradali. Supruga je operirana i još desetak dana ostat će u bolnici«, priča vlasnik Mirko Dogan, koji je iz bolnice izašao u subotu. Pretpostavljaju da je požar izazvao električni bojler. </p>
<p>Sreća je u nesreći, dodaje, što imaju atelje i stan na Visu, pa idu živjeti tamo, kao i to, što je kuća bila osigurana. Kad su vidjeli što se njima dogodilo, priča Mirko Dogan, cijelo je susjedstvo u roku dva dana osiguralo i svoje kuće. </p>
<p>Kako doznajemo od Josipa Jandrasa, načelnika Javne vatrogasne postrojbe grada Zaprešića, dan prije kuće Doganovih, gorjela je i sauna poznatog odvjetnika Silvija Degena, koja se nalazi u blizini vikendice hrvatskog predsjednika, u Pušćanskoj Dubravi. Noć prije gorjela je kuća u Starom centru Zaprešića. Vatrogasci su primili dojavu oko dva sata u noći, a pretpostavlja se da je i tu uzrok požara struja, jer se zapalila prostorija u kojoj su bili kompjutori. Kako je ostala bez vode, struje i grijanja, obitelj sada stanuje kod susjeda. </p>
<p>Posljednji u nizu požara dogodio se samo jednu ulicu dalje. Zaprešićki vatrogasci u petak u 19.25 sati primili su dojavu o požaru u kojem je stradala soba u potkrovlju. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kraljevinu je pio i Beethoven</p>
<p>Na poticaj Zagrebačke županije, 1999. godine osnovana je udruga Kraljevina Zelina </p>
<p>U hotelu The Regent Esplanade otvorena je u subotu prva boca marke vina Kraljevina Zelina, berba 2005. Ove je godine od 24 proizvođača udruženih u udrugu Kraljevina Zelina, odobrenje za prodaju vina pod zaštićenom robnom markom Zagrebačke županije dobilo njih šest – Stjepan Crneković, Stjepan Hukar, obitelj Stjepana Jareca i Kristijana Kurea, Željko Kos, Josip Posavec i Nikola Smrndić. </p>
<p>»Prodaja ide bolje, no da bi se dobila željena kakvoća, treba više truda u podrumu, rekao je Željko Kos, u čijemu je vinogradu 2000 trsova kraljevine. On smatra da je projektom stvaranja robnih marki županija puno pomogla vinarima, posebno u promociji. Na poticaj Zagrebačke županije, trgovačka robna marka Kraljevina Zelina proizvodi se od 1999. godine. </p>
<p>»Za nas proizvođače projekt je uistinu koristan jer se preko kraljevine promoviraju i druga zelinska vina«, smatra Stjepan Jarec. U Županiji pak kažu da su pokrenuli reviziju projekta i da će ubuduće priliku za razvoj županijske robne marke Kraljevina Zelina dobiti samo najbolji i najmotiviraniji proizvođači.</p>
<p>»Proteklih se godina dosta toga promijenilo u glavama proizvođača, no kraljevina zahtijeva puno više napora. Osobno nisam zadovoljan postignutim«, pojasnio je mr. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnoga odjela za poljoprivredu. Dodao je da Županija, projektom stvaranja robnih marki, ide »korak ispred«. </p>
<p>»Konkurencija nas sve više okružuje, stoga moramo ponuditi nešto domaće, autohtono. Ne smijemo zaboraviti da su posebnosti bogatstvo Europe«, istaknuo je Kraljičković. Župan Stjepan Kožić podsjetio je da županija subvencionira sadnju novih vinograda, a vinare pomaže i edukacijom. </p>
<p>»Subvencioniramo troškove sređivanja imovinsko-pravnih odnosa i time potičemo okrupnjavanje vinogradarskih posjeda, subvencioniramo i premiju osiguranja, a novčano pomažemo i rad vinogradarsko-vinarskih udruga«, pojasnio je župan. </p>
<p>Prvu čašu zelinske kraljevine, berbe 2005., u subotu je ispila vinska kraljica Ivana Rendulić. U tome mladom vinu, srednje alkoholnosti i naglašene kiselosti, svojevremeno je uživao i Ludwig van Beethoven, a pilo se i na bečkome dvoru. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>»Mislim da sam našao Noinu arku!«</p>
<p>Visoko na planini Ararat na istoku Turske nalazi se zbunjujuća planinska »anomalija«. Nakon 13 dugih godina analiza, jedan američki znanstvenik smatra da je prikupio dovoljno dokaza koji potvrđuju »otkriće biblijskih razmjera«.</p>
<p>Profesor Porcher Taylor vjeruje da se iza anomalije krije - Noina arka. Senzacionalnu tvrdnju temelji na fotografijama koje su snimili zrakoplovi, špijunski sateliti i komercijalne svemirske letjelice. O čemu je uistinu riječ - o geološkoj varci majke prirode, igri svjetala i sjene, proizvodu ljudskih ruku ili ničemu od toga - tek treba utvrditi. Što god bilo, leži na sjeverozapadnom rubu Ararata, na visini od 4663 metra i gotovo je do kraja pod ledenjakom.</p>
<p>Profesor Taylor, bivši američki analitičar za nacionalnu sigurnost, svjestan je kako je najlakše reći da je to tek čudnovata formacija stijena, no nudi argumente koji idu u prilog korablji. Pritom osobito spominje Stari zavjet iz kojeg se zna da su dimenzije Noine arke 6 naprema 1. To su i dimenzije anomalije. »Mislim da smo nadomak konačnom otkriću tajne. Moja uporna nastojanja da obavještajno-špijunska zajednica deklasificira neke precizne fotografije i omogući mi da ih pregledam, napokon su urodila plodom«, ističe. Svježi optimizam temelji upravo na fotografiji visoke rezolucije koju je snimio satelit QuickBird DigitalGlobe, a koju svjetska javnost još dosad nije vidjela! [Antun Krešimir Buterin]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pustolov spašen s komada ledenjaka</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Ruski helikopter spasio je švicarskog pustolova Thomasa Ulricha (40) s komada leda koji se odlomio od ledenjačke mase pa ga je ponijela morska struja. Priroda je tako spriječila profesionalnog fotografa u pokušaju da na skijama, bez ičije pomoći, dođe na Sjeverni pol. Ekspediciju je počeo 7. ožujka, opremljen saonicama, satelitskim telefonom, gumenim brodom i zalihama hrane. Za 100 je dana htio prijeći Sjeverni pol od Sibira do Kanade, no ledenjak kojim je hodao odlomio se pa se našao na komadu leda kojeg je nosila struja. Po pozivu upomoć dva je dana boravio u šatoru, čekajući da vrijeme dopusti evakuaciju helikopterom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prostitutkama radijska postaja</p>
<p>SAO PAULO</p>
<p> – Prostitutke u brazilskom gradu Salvador uskoro će dobiti svoju radijsku postaju. Udruga prostitutki savezne države Bahia od vlade je, naime, dobila dozvolu za svoj projekt čiji koordinator tvrdi da će se boriti za »dignitet profesije«. Radijska postaja nazvana »Radio Zona« svoje će emitiranje, kako se očekuje, početi u drugoj polovici godine – reklamirat će usluge prostitutki, no u programu će se govoriti i o ljudskim pravima, socijalnim pitanjima, seksualnom zlostavljanju i zdravstvenim pitanjima poput AIDS-a.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hrvatska dobila zaštitarski centar za morske kornjače</p>
<p>PULA</p>
<p> – Austrougarska tvrđava stara 120 godina, s 35 zidanih bazena i akvarija s predstavnicima sjevernojadranske flore i faune, prva je u Hrvatskoj dobila odobrenje Ministarstva kulture kojim je proglašena jedinim zaštitarskim centrom za morske kornjače u državi. U obnovljenoj tvrđavi »Aquarium Pula« mogu se vidjeti poznati i manje poznati stanari Jadrana - više od 50 vrsta riba, kao i zaštićeni morski organizmi poput koralja i glavatih želvi koje zime u Aquariumu, a na ljeto se vraćaju u svoje prirodno stanište - Jadransko more. [M. Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Trka po neboderu</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> – Stotinjak natjecatelja sudjelovalo je u nedjelju u natjecanju nazvanom Nacionalni vertikalni maraton. Zadatak trkača bio je trčati stubištem poslovnog nebodera u središtu Singapura, a pobjednik je, jasno, bio onaj tko je prvi osvojio njegov 43. kat.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U Australiji nađeni podvodni mravi </p>
<p>nici otkrili su jedinu vrstu mrava koji mogu živjeti ispod vode. Istraživači sa sveučilišta James Cook ističu da novootkrivena vrsta mrava polyrhachis sokolova polaže jaja u dijelove mangrova drva koji su pod vodom, a pred grabežljivcima se skrivaju u zračnim džepovima. Istraživač Robson do otkrića je došao sasvim slučajno. »Stavili smo ih na kamen usred bare jer smo mislili da neće moći otići. No, mravi su odmah skočili s ruba kamena, zaplivali preko vode i nestali. Bili smo iznenađeni«, objasnio je. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Otkrili treći najviši vodopad na svijetu</p>
<p>LIMA</p>
<p> – Njemački istraživač otkrio je u Peruu, u suradnji s tamošnjim kolegama, treći najveći vodopad na svijetu. Od »novoga« vodopada visine 771 metra, viši su samo Salto del Angel u Venezueli (972 metra) i Tugela Falls u JAR-u (948 metara). Novi vodopad nazvan Gocta - što je toponim za najbliže nasilje - nazire se na kilometar udaljenosti i smješten je u središtu pokrajine Cahchapoyas, 700 km sjeveroistočno od Lime. Lokalno stanovništvo strahuje da bi dolazak turista mogao navući prokletstvo mitske sirene koja živi u vodopadu i u njemu čuva zlato, u čemu joj pomaže golema zmija. Zbog toga stanovništvo dosad i nije pristupalo vodopadu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zakopala troje novorođenčadi </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Njemačka je policija na istoku države pronašla ostatke leševa troje djece u visokom stupnju raspadanja te uhitila ženu za koju se vjeruje da je majka mrtvih mališana. Preliminarna ispitivanja pokazala su da je riječ o novorođenčadi, no više detalja policija javnosti nije htjela otkriti. U Njemačkoj ovo nije prvi takav skandal. Podsjetimo, lani su, također na istoku države, u Brandenburgu, otkriveni ostaci čak devetero novorođenčadi. Majka koja je potom uhićena ostatke je zakopala ispod vrtnog cvijeća. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Pohvala skladatelju riječi</p>
<p>Raspravlja se o mogućnosti da se sljedeća dodjela nagrade priredi u Splitu ili Dubrovniku, kazao je Alessandro Martinez</p>
<p>TORINO (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Europska kazališna nagrada ili poznatije europski kazališni Oscar uručuje se u nedjelju na večer u torinskom kazalištu Carignano britanskom nobelovcu, književniku Haroldu Pinteru.</p>
<p> Ta najvažnija i najuglednija europska nagrada za kazališnu umjetnost (novčani dio iznosi 60.000 eura) dodjeljuje se od 1987. godine tek deseti put, a razlog tome jest, u prvome redu, financijske prirode. Činjenica što je Torino ove godine ugostio Zimske olimpijske igre bila je presudna da se nagrada te prigodne manifestacije koja ju prati organizira upravo u tom gradu, a ne, kao što je već bila tradicija, u Taormini na Siciliji.</p>
<p> Fondacija Teatro Stabile di Torino značajno je financijski poduprla spomenuti projekt koji podrazumijeva i dodjelu europske nagrade za novu kazališnu stvarnost (novčani iznos ovogodišnje nagrade koja se dodjeljuje osmi put iznosi 20.000 eura), a dobili su je litavski redatelj Oskaras Koršunovas te koreograf mađarskog podrijetla Jozsef Nagy. Iako je cijela priredba koja je započela 8. ožujka oko europske kazališne nagrade posvećena svim njezinim laureatima, glavna zvijezda Harold Pinter stigao je tek u subotu kada je s njim u prepunom kazalištu Carignano razgovarao britanski kazališni kritičar lista The Guardian Michael Billington. Intervju je trajao 25 minuta u okviru kojih poznati autor komada kao što su »Rođendanska zabava«, »Krajolik«, »Tišina«, »Planinski jezik«, »Prah prahu« i druge ponovno nije propustio kritizirati Veliku Britaniju, »njezinu usiljenost«, te premijera Tonyja Blaira zbog podrške SAD-a oko politike u Iraku. </p>
<p>»Zločini se ne mogu ignorirati i zato osjećam sram zbog postupanja moje vlade«, ponavljao je Pinter, naglašavajući da je zbog takvih svojih tvrdnji bio višekratno šikaniran. Upitan kojeg političara smatra pozitivnim, Pinter je izdvojio samo Robina Cooka, ističući njegovo poštenje. </p>
<p>Velik dio razgovora bio je posvećen Pinterovoj bolesti (pisac boluje od karcinoma grla), a tijekom liječenja književnik doživljava bliski susret sa smrću koju je usporedio s »utapanjem« u ranom djetinjstvu. Vodeći razgovor Billington Pintera nije pitao o njegovu odnosu prema Slobodanu Miloševiću, ali čini se da je Pinter najavio da će pisati predgovor Miloševićevoj knjizi koju je zgotovio neposredno prije smrti u scheveningenskom zatvoru. </p>
<p>»Kazalište je život na sceni isprepleten sa životom u publici. Iako postoje novi mediji, ništa još slično kao teatar nije izmišljeno«, zaključio je razgovor Pinter. </p>
<p>U tijeku bogatog programa 300-tinjak kritičara, teatrologa i novinara imali su prigodu vidjeti predstavu »Novi svjetski poredak« izvedenu u kazalištu Gobetti, u kojoj se poznati francuski redatelj Roger Planchon bavi uglavnom političkim aspektima Pinterova djela. Također dublinsko kazalište »The Gate« u počast laureatu izvodi predstavu »Pinterovi komadi, poezija i proza« u režiji Alana Stanforda istražujući ritam, glazbu i snagu piščeve rečenice, zbog čega ga nerijetko nazivaju velikim dramskim skladateljem riječi. </p>
<p>U Torinu je održan i zanimljiv kongres međunarodnog udruženja kazališnih kritičara radnog naziva »Kraj kritike«, a govornici su se pitali ima li danas u vrijeme novih tehnologija i njihove dostupnosti brojnim korisnicima ikakvog smisla pisati kazališne kritike, tko ih uopće čita i kome su namijenjene. Održan je i susret s bivšim dobitnicima europske kazališne nagrade, a posebno je predstavljen i opus talijanskog redatelja Luce Ronconija ostvaren u projektu »Sutra«, rađen posebno za Zimske olimpijske igre. Posebno za Vjesnik glavni tajnik europske kazališne nagrade Alessandro Martinez izjavio je kako se raspravlja o mogućnosti da se sljedeća dodjela nagrade organizira u Splitu ili Dubrovniku. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umjetnost i biznis u skladnoj vezi</p>
<p>»Go Global!« bit će predstavljen u Galeriji Forum izložbom slika Ane Barbić Katičić. Projekt će predstaviti članovi natječajne komisije, domaći stručnjaci i galeristi </p>
<p>U sklopu međunarodnog kulturnog programa korporacije Siemens »Siemens Arts Program«, 13. ožujka ove godine prvi put u Hrvatskoj otvara se natječaj za vizualne radove umjetnika mlađeg naraštaja nazvan »Go Global!«. Riječ je o prvoj inicijativi takve vrste u Hrvatskoj kojom jedna domaća kompanija pokreće tematski natječaj za promociju hrvatske suvremene umjetnosti koji će voditi i ocjenjivati komisija sastavljena od domaćih stručnjaka za suvremenu umjetnost i galerista. </p>
<p> Natječaj će biti predstavljen u ponedjeljak u 19 sati u zagrebačkoj Galeriji Forum izložbom slika umjetnice mlađeg naraštaja Ane Barbić Katičić. Njezin ciklus slika naslovljen »Lingo« nastao je kao posebna narudžba za tvrtku Siemens d.d. Riječ je o slikama velikog formata prilagođenima mogućnostima i zahtjevima Siemensovih radnih prostora za koje su otkupljene, ali i poslovnoj misiji i imidžu globalne korporacije usmjerene prema komunikaciji, inovaciji i suvremenim tehnologijama. Prema riječima likovne kritičarke Leile Topić element koji formalno povezuje različite motive jest jezični fenomen nazvan »lingo« stvoren kako bi ubrzao komunikaciju uz pomoć novih tehnologija. </p>
<p>Kako je istaknula Marina Dijaković, direktorica korporativnih komunikacija u Siemensu, nije teško uočiti povezanost te tvrtke sa suvremenom umjetnosti s obzirom na to da je jedna od premisa poslovanja Siemensa inovativnost i njezina orijentiranosti budućnosti. Otkupom slika iz ciklusa »Lingo« Ane Barbić Katičić za potrebe formiranja vlastite kolekcije, hrvatski Siemens je učinio prvi korak koji će biti dugoročna orijentacija tvrtke. </p>
<p>»Naš cilj nije samo da uredi Siemensa budu u skladu s vrijednostima i imidžem globalne korporacije, nego i da se stvori javna platforma koja omogućuje mladim umjetnicima razvoj i afirmaciju«, istaknula je Dijaković.</p>
<p> Uz to, tijekom lipnja ove godine Siemens će organizirati izložbu 20 najuspješnijih radova, a deset najuspješnijih djela, koje će procijeniti prosudbeni odbor na čelu s ravnateljem MSU Rijeka Brankom Franceschijem, bit će nagrađeno sa 8000 kuna i tvorit će buduću zbirku Siemensa d.d. Najuspješniji rad bit će nagrađen glavnom nagradom u obliku samostalne izložbe u Galeriji Blickensdorff u Berlinu tijekom 2007. </p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Totalitarizam javnog mnijenja</p>
<p>Dvodnevni simpozij posvećen totalitarizmu medija okupio je mnoge domaće i svjetske intelektualce u Hrvatskome društvu pisaca i u Novinarskom domu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mediji nisu više stup demokracije! To bi mogla biti zajednička teza dvodnevnoga simpozija posvećenoga totalitarizmu medija koji je okupio mnoge domaće i svjetske intelektualce u Hrvatskome društvu pisaca i u Novinarskom domu, gdje je u petak predstavljen deseti broj Europskoga glasnika, posvećenoga upravo toj temi. </p>
<p>Najbolja ilustracija medijskih paradoksa i afera koje »love« žrtve da bi »ulovile« trenutno uspostavljenu pravdu bila je ispovijed Alaina Finkielkrauta. Taj filozof plijen je medijskoga linča u Francuskoj (pa i peticije za isključenje iz javnih funkcija) jer se usudio kritizirati nasilje Arapa i Afrikanaca koji su palili škole u Parizu, negdašnja središta humanizma. Dakako, povrijedio je popularno pravo manjina, a mediji su nastupili kao porota, kao sila pravde koja mora ugušiti »rasističku« pomisao. Finkielkraut je rekao da su se takve aferaške kampanje u totalitarnim režimima vodile iz centara moći, dok se danas vode iz socijalnih okruženja. I u Europi je, kao i u SAD-u, na dnevnom redu multikulturalizam, no dok se u Americi ta multikulturalnost dobro usklađuje s nacionalnim osjećajem, u Europi se još uvijek događa velik raskorak između identiteta (podrijetla) i nacionalnosti u novoj zemlji. </p>
<p>Finkielkraut je dao primjer medijske afere koja bruji u današnjem svijetu koji se dijeli na naprednjake i reakcionare, koji tako uspostavlja svoj pojednostavljen dualizam dobra i zla. Njegova ispovijed bila je ilustracija današnjih medijskih hajki koje se proizvoljno igraju sa žrtvama i osuđenicima. Ispovijest se odlično uklopila u temu totalitarizma medija koji ne moraju imati samo tihi totalitarni cilj, tako da nemetnu pojedine trendove, ukuse, ili izjednače korisnike, nego mogu izazvati i žigosanje kao svjetski proces. Afere mogu u trenu zavaditi narode (što pokazuje i primjer francusko-alžirskog rata, proizišlog iz jednog medijskog incidenta), mogu učas dovesti milijune ljudi na ulicu (što je pokazala afera s karikaturama), mogu svemu i svačemu, po volji, podariti cijelu zbilju, režirati i emociju. </p>
<p>Mediji kao redatelji progona, kao izvor planetarne mržnje – to je njihova najopasnija uloga, a imaju ih još mnogo, i zabavljačkih i zakulisnih, uvijek s istim ciljem, a to je da manipuliraju zbiljom i proizvode svjetonazor. [Lada Žigo]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Koncert Kajane Pačko i Dine Kalebote</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sklopu ciklusa »Mladi u Lisinskom« i 39. tribine »Darko Lukić«, u ponedjeljak će u Maloj dvorani »Lisinski« koncert održati violončelistica Kajana Pačko i pijanist Dino Kalebota. Koncert počinje u 20 sati, a na programu će biti skladbe G. Rossinija, R. Schumanna, B. Papandopula i D. Šostakoviča. </p>
<p>Kajana Pačko (Split, 1985.) završila je studij violončela na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Valtera Dešpalja već sa 18 godina. Dobitnica je nekoliko prvih nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima te brojnih stipendija. Osim u Hrvatskoj, nastupila je i u Rusiji, Sloveniji, Austriji i Italiji, a 2004. predstavljala je Hrvatsku na Eurovizijskom natjecanju mladih glazbenika u Luzernu. Kao solistica s velikim je uspjehom nastupila uz Zagrebačke soliste, Simfonijski orkestar HRT-a, Splitski komorni orkestar i Splitski simfonijski orkestar. Trenutačno pohađa Hochschule fuer Musik »Hanns Eisler« u Berlinu.</p>
<p>Dino Kalebota (Split, 1979.) završio je studij glasovira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Đorđa Stanettija, gdje pohađa poslijediplomski studij. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja na državnim i međunarodnim natjecanjima. Još kao student ostvario je vrlo zapažen nastup uz Zagrebačku filharmoniju, a solističke je recitale održao u važnijim koncertnim dvoranama diljem Hrvatske, u Austriji, Italiji i Češkoj. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Nosonja« u »Komediji«</p>
<p>U zagrebačkom kazalištu »Komedija« u nedjelju je premijerno izveden mjuzikl Veseljka Barešića »Nosonja« prema djelu »Cyrano de Bergerac« Edmonda Rostanda. Barešića, koji se u ovoj predstavi pojavljuje i kao redatelj, scenograf i dirigent, privukao je poetičan lik Cyranoa te je odlučio u formi kazališta u kazalištu progovoriti o glumcima koji iskazuju hommage Rostandu i njegovim likovima. Autor je vlastite stihove isprepleo Rostandovima i uglazbio ih, između ostalih, notama Mozata i Verdija. </p>
<p>U predstavi, uz mnoge članovi drame i zbora kazališta »Komedija«, glume Dražen Bratulić, Mila Elegović Balić i Đani Stipaničev, čije je nastupe premijerna publika posebno burno pozdravila. [Sonja Tešinski]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Blanki Vlašić svjetsko srebro</p>
<p>Do najvećeg uspjeha karijere Blanka je stigla skokom preko dva metra, a zlato je pripalo olimpijskoj pobjednici Jeleni Sljesarjenko</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Blanka Vlašić ispisala je prekrasan scenarij nastupa na Svjetskom dvoranskom prvenstvu. Nakon brončanog odličja prije dvije godine u Budimpešti, Splićanka je u Moskvi otišla korak dalje ili, bolje rečeno, više i osvojila srebro. Do najvećeg uspjeha karijere Blanka je stigla skokom preko dva metra, već šestim ove zime preko te »čarobne granice« kako je nazivaju visašice. Svjetska prvakinja je drugi put zaredom Jelena Sljesarjenko koja je skočila dva centimetra više od naše rekorderke.</p>
<p>Kako se i očekivalo, u odsustvu svjetske rekorderke Kajse Bergqvist, borba za zlato se vodila između Blanke, koja je u Moskvu došla s uvjerljivo najboljim rezultatom sezone (2.05), i olimpijske pobjednice Sljesarjenko. Obje su vrlo sigurno kročile prema pobjedničkom postolju, letvica je mirovala sve dok nije postavljena na visinu dva metra. Splićanka je na tom putu ipak potrošila manje snage jer je, već tradicionalno, odlučila propuštati određene visine. Tako je uzela odmor dok su ostale djevojke, uključujući i Sljesarjenko, skakale na 1.88 i 1.94. Prije toga je bez većih problema svladavala 1.84 i 1.91, a jedan joj je pokušaj bio dovoljan i na 1.96 i 1.98 metara. </p>
<p>Zaplet je počeo na dva metra. Sve četiri djevojke koje su ostale u igri (uz Blanku i Sljesarjenko, to su bile i Ruth Beitia i Jekaterina Savčenko) su rušile letvicu u prvom pokušaju, a tri su to ponovile i nakon drugog zaleta. Jedina koja je preletjela dva metra bila je Blanka Vlašić . Hrvatske je rekorderka preuzela vodstvo i približila se medalji, a konačnu je potvrdu dobila nakon trećeg pokušaja, kad su otpale Savčenko i na kraju brončana Španjolka Beitia. Jedino je Sljesarjenko, na oduševljenje domaćih navijača, uspješno riješila dvometarski izazov - prvi put ove sezone.</p>
<p>U završni »obračun« Blanka je ušla s »breakom«, jedan pokušaj manje značio je korak bliže naslovu svjetske prvakinje. No, takvo stanje nije dugo potrajalo, Sljesarjenko je vrlo brzo uzvratila. Nakon mučenja na 2.00 očito se »sprijateljila« s letvicom i već u prvom pokušaju preskočila 2.02, prebacivši teret na našu atletsku kraljicu. Blanka to nije mogla pratiti, pogriješila je u zaletu i praktički sjela na letvicu. Sada je Ruskinja imala korak prednosti i Blanka je povukla očekivani potez - letvicu je odmah podigla na 2.04. Ali, prvi pokušaj je ponovno donio probleme sa zaletom, Splićanka je prebrzo stigla do strunjače i »zabila« se u letvicu. Ostao je još samo jedan pokušaj kojeg je Blanka odradila najbolje, ali ipak ne dovoljno dobro - letvica je pala, a ruke Jelene Sljesarjenko poletjele u zrak.</p>
<p>Blanka se tako u Hrvatsku vraća sa srebrom, drugom seniorskom medaljom u karijeri. S preskočena dva metra u potpunosti je ispunila cilj koji si je sama zadala, okrunivši tako sjajan dvoranski dio sezone u kojem je ostvarila četvrti rezultat svih vremena i napadala svjetski rekord. Nagrada je posebno zaslužena kad se prisjetimo svih patnji kroz koje je prolazila prošle godine - od operacije štitnjače, preko niza sitnijih ozljeda do ispadanje u kvalifikacijama SP-a u Helsinkiju zbog nedovoljnog oporavka.</p>
<p>Sedmo zlato za Mutolu</p>
<p>Maria Mutola sedmi je put postala svjetska dvoranska prvakinja na 800 metara, četvrti put zaredom. Favorizirana Ruskinja Natalija Nazarova ostala je bez medalje na 400 metara, a u očekivanom sedmobojskom obračunu Bryana Claya i Romana Šebrle slavio je - Andre Niklaus, priredvši možda i najveću senzaciju prvenstva.</p>
<p>• Rezultati; atletičari, </p>
<p>400 m: 1. Alleyne Francique (Gre) 45.54, 2. California Molefe (Boc) 45.75, </p>
<p>3. Christopher Brown (Baha) 45.78; </p>
<p>800 m: 1. Wilfred Bungei (Ken) 1:47.15, 2. Mbulaeni Mulaudzi (JAR) 1:47.16, 3. Jurij Boržakovski (Rus) 1:47.38; </p>
<p>3000 m: 1. Kenenisa Bekele (Eti) 7:39.32, 2. Saif Saaeed Shaheen (Kat) 7:41.28, </p>
<p>3. Eliud Kipchoge (Ken) 7:42.58; </p>
<p>4x400m: 1. SAD 3:03.24, 2. Poljska 3:04.67, 3. Rusija 3:06.91; </p>
<p>skok s motkom: 1. Brad Walker (SAD) 5,80 m, 2. Alhaji Jeng (Šve) 5,70, 3. Tim Lobinger (Njem) 5,60; </p>
<p>sedmoboj: 1. Andre Niklaus (Njem) 6192 bodova, 2. Bryan Clay (SAD) 6187, 3. Roman Šebrle (Češ) 6161; </p>
<p>• Atletičarke, </p>
<p>400 m: 1. Olesja Krasnomovec (Rus) 50.04, 2. Vanja Stambolova (Bug) 50.21, </p>
<p>3. Christine Amertil (Baha) 50.34; </p>
<p>800 m: 1. Maria Mutola (Moz) 1:58.90 2. Kenia Sinclair (Jam) 1:59.54 3. Hasna Benhassi (Mar) 2:00.34; </p>
<p>1500 m: 1. Julija Čiženko (Rus) 4:04.70, 2. Jelena Soboleva (Rus) 4:05.21, 3. Maryam Yusuf Jamal (Bahr) 4:05.53; </p>
<p>dalj: 1. Tatjana Kotova (Rus) 7,00 m, 2. Tianna Madison (SAD) 6,80, 3. Naide Gomes (Por) 6,76; </p>
<p>kugla: 1. Natalija Horoneko (Bje) 19,84 m, 2. Nadine Kleinert-Schmitt (Njem) 19,64, </p>
<p>3. Olga Rjabinkina (Rus) 19,24.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Alonso u »fotofinišu« pobijedio Schumachera </p>
<p>Prva utrka sezone predstavila je i novo ime u svijetu oktana. Nico Rosberg, 20-godišnji Nijemac, bit će osvježenje u ovoj godini </p>
<p>BAHREIN</p>
<p> – U nedjelju je Velikom nagradom Bahreina započela nova sezona formule 1. Prošla je imala dovoljno podloge da svi ljubitelji ovog sporta s velikom čežnjom očekuju novu. Potpuno se dokazao talentirani Španjolac Fernando Alonso, koji je sve pretočio u naslov najboljeg. Michael Schumacher bio je meta mnogih kritika, a dobio je i novog partnera u Ferrariju - Felipea Massu (Barichello otišao u Hondu). Već su kvalifikacijski rezultati bili poziv na zanimljive dvoboje - najbolje vrijeme napravio je Michael Schumacher i oživio prošle godine potpuno usnuli Ferrari. </p>
<p>Utrka u Bahreinu bila je prožeta s mnogo zanimljivih situacija, napetih pretjecanja, naglih odustajanja i preokreta u redoslijedu. No, sve što se događalo nije se previše doticalo Michaela Schumachera. Kako je utrka tekla, tako je posebno Fernando Alonso stiskao i stavljao na iskušenje Schumacherov ferrari. A 18 krugova prije kraja premijerne utrke ove sezone dogodio se najzanimljiviji trenutak. Nakon Schumacherova drugog ulaska u boks četiri je kruga kasnije isto učinio i branitelj naslova. Točno pri izlasku na stazu Alonso i Schumacher doslovno su se »poljubili«. No, Alonso je imao prednost ulaska u zavoj i blokirao je mogući povratak Nijemca na vrh, iako je Schumacher u jednom trenutku pokazao nakanu da i silom dođe do vodstva. No, nakon što je Alonso odbio prvi napad, ostali nisu bili toliko snažni. </p>
<p>Na maloj, ali vidljivoj distanci Alonso je držao Schumachera do samoga kraja, iako je Nijemac u dva navrata pokušao iskoristiti brži bolid ferrarija na ravnijim dijelovima staze. Alonso je tako u stilu završio prvu utrku sezone, onako kako i doliči branitelju naslova prvaka, a Bahrein je sjajno najavio što će se događati tijekom sezone. Prva je utrka otkrila i novo ime u svijetu oktana - Nicu Rosberga, 20-godišnjeg Nijemca, sina legendarnoga Kekea Rosberga. U završnici utrke Rosberg je prestigao i Coultharda i Kliena i predstavio se kao velika nada. </p>
<p>• REZULTATI</p>
<p> 1. Alonso (Špa/Renault) 1:29:46.205, 2. M. Schumacher (Njem/Ferrari) +0.6, 3. Raikkonen (Fin/McLaren) +19.3, 4. Button (VBr/Honda) +19.9, 5. Montoya (Kol/McLaren) +32.5, 6. Webber (Aus/Williams) +37.5, 7. Rosberg (Njem/ Williams) +63.6, 8. Klien (Aut/ Red Bull) +65.0... </p>
<p>• POREDAK MOMČADI</p>
<p> 1. Renault i McLaren-Mercedes 10, Ferrari 8, Honda i Williams-Cosworth 5, Red Bull-Cosworth 1 [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ljubičić protiv Tipsarevića </p>
<p>INDIAN WELLS</p>
<p> – I dok je ženski dio ždrijeba na Pacific Life Openu ostao bez hrvatskih predstavnica, budući da je nakon Karoline Šprem poražena i Ivana Lisjak, tri hrvatska aduta još su uvijek »u igri«. Istina, Ivan Ljubičić i Mario Ančić tek su saznali svoje suparnike u 2. kolu, dok je Ivo Karlović još u petak izborio drugo kolo. </p>
<p>Talijanka Flavia Penetta bila je prevelik zalogaj za Ivanu Lisjak. Nakon tri uzastopne pobjede (dvije u kvalifikacijama i jedna u glavnom turniru) Lisjak je uhvatila tri gema protiv šeste nositeljice. Sve je bilo gotovo za 41 minutu, no kad se pribroje dva kišna prekida, meč je trajao sat i pol. Dvoboj drugog zaustavljen je na 10-ak minuta kod vodstva Talijanke sa 6-1, 4-1, a drugi put na pola sata gem kasnije. </p>
<p>Treći srpski reket Janko Tipsarević bit će suparnik Ivana Ljubičića u drugom kolu 3,2 milijuna američkih dolara vrijednog turnira u Indian Wellsu. Nakon uspješnog puta kroz kvalifikacije, Tipsarević je u prvom kolu nadigrao Sama Waburga, Amerikanca s pozivnicom organizatora. </p>
<p>Mario Ančić će igrati protiv talijanskog veterena Davida Sanguinettija. Prošlog je tjedna u Las Vegasu 34-godišnjeg Talijana u prvom kolu pobijedio Ivo Karlović, a jednako bi se trebao provesti i protiv Super Marija.</p>
<p>Nakon Čeha Tomasa Ziba, Ivo Karlović u drugom kolu očekuje Španjolca Fernanda Verdasca, protiv kojeg nikad nije igrao. Njihov je meč premješten na ponedjeljak. Tako će sedmi meč nakon 19 sati na terenu broj pet igrati Karlović i Verdasco, a na sljedećem je terenu također sedmi meč dana Ljubičić – Tipsarević. </p>
<p>Osim toga, Ljubičić i Ančić igrat će parove u Indian Wellsu, kako bi se što bolje pripremili za predstojeće četvrtfinale Davis kupa. U prvom kolu hrvatski »topnici« igraju protiv osmih nositelja Čeha Františeka Čermaka i Leosa Friedla. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Felixu Sturmu svjetski naslov </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Njemački boksač Felix Sturm osvojio je naslov svjetskog prvaka u srednjoj kategoriji verzije WBA, svladavši na bodove u Hamburgu Novozelanđanina Maselina Masoea na bodove jednoglasnom odlukom sudaca. Sturm (27), koji se nekad zvao Adnan Čatić, dominirao je u dvoboju nad 39-godišnjim Samoancem Masoeom, koji se nije borio gotovo dvije godine. Sturmu je to 25. pobjeda u 26 dvoboja, a Masoe je pretrpio treći poraz u 29. profesionalnoj borbi. Apsolutni je svjetski prvak u ovoj kategoriji Amerikanac Bernard Hopkins. U dvoboju za naslov svjetskog prvaka u bantamu verzije WBA Ukrajinac Vladimir Sidorenko zadržao je naslov, iako je borbu s Panamcem Cordobom okončao neodlučenim ishodom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>E, sad je gotovo</p>
<p>Hrvatska skijašica odlučila je ne nastupiti u spustu na završnici Svjetskoga kupa. Situacija je čini potpuno opuštenom </p>
<p>Četiri utrke prije kraja sezone Janica Kostelić već može opipati Kristalni globus za najbolju skijašicu u Svjetskom kupu. Treći put u karijeri. Matematika za ovaj ožujak govori sljedeće - Janica Kostelić ima 254 boda prednosti pred Anjom Pärson. Do kraja sezone ostaju četiri utrke na završnici u švedskom Ĺreu - spust, slalom, superveleslalom i veleslalom, a u opticaju je maksimalno 400 bodova. </p>
<p>»Nećemo nepotrebno umarati Janicu. Takav smo zajednički plan donijeli. Znači da ćemo odustati od spusta, prve utrke u Ĺreu, jer time dobivamo mnogo vremena za pripremu za ostale utrke. Nepotrebno je, jer mislimo da Janica i bez te utrke može održati prednost«, rekao je nakon drugog slaloma u Leviju direktor reprezentacije Vedran Pavlek. </p>
<p>Dakle, iako su oduvijek puhali i na hladno i odbijali od sebe »prepotentne« izjave, ovog su puta Janica i ostali zaključili kako je utrka za pobjedu u Svjetskom kupu - gotova. </p>
<p>Prvi je korak prema tom cilju napravljen, Janica je prvim i drugim mjestom u Laponiji i definitivno postala »kraljica« slaloma u ovoj sezoni (četvrti put u karijeri). Onaj drugi korak još je teoretski upitan, makar... Dovoljan će biti novi Janičin slalomski nastup (druga utrka po redu u Ĺreu) kako bi i matematika isparila u borbi Janice i Anje prsa o prsa. </p>
<p>»Znate mene, ne mogu govoriti da sam već osvojila veliki Kristalni globus, ali realno gledano izgleda da sam jako blizu«, kazala je Janica i komparirala sebe i Pernillu Wiberg, koja je 1997. godine osvojila 1960 bodova, što je rekordan broj bodova u Svjetskom kupu. Janica je trenutačno 240 bodova ispod tog rezultata. </p>
<p>»Znate i to da se ne zamaram rekordima. Oni su tu da se ruše. Možda preteknem Pernillu, a možda i ne. Možda to učini netko drugi...«, govori Janica, koja je nakon drugog mjesta na subotnjem slalomu u Leviju otvorila srce. </p>
<p>»Dosta mi je ove sezone.Osjećam golem umor i jedva čekam kraj«.</p>
<p>• Ukupni redoslijed (četiri utrke prije kraja): 1. JANICA KOSTELIĆ 1720, 2. Anja Pärson (Šve) 1466, 3. Michaela Dorfmeister (Aut) 1228, 4. Lindsey Kildow (SAD) 947, 5. Nicole Hospo (Aut) 902... </p>
<p>• Redoslijed slaloma (jedna utrka prije kraja): 1. JANICA KOSTELIĆ 640, 2. Marlies Schild (Aut) 470, 3. Anja Pärson (Šve) 425, 4. Katrin Zettel (Aut) 370, 5. Nicole Hosp (Aut) 307...</p>
<p>Raichova formalnost </p>
<p>Još je tijekom Zimskih olimpijskih igara bilo jasno kako samo čudo može izbaciti Benjamina Raicha s puta prema velikom Kristalnom globusu u Svjetskom kupu. Pobjedom u prvom slalomu u Shigakogenu došao je na milimetar od njega, a četvrtim je mjestom u drugom i matematički osigurao svoj prvi takav trofej u karijeri. Nakon OI, gdje je s dva zlata bio najuspješniji skijaš, sada je godinu zaokružio na najbolji mogući način. Raich i Janica. Kako god okrenete, dvije osobe koje su obilježile sezonu.</p>
<p>• Ukupni redoslijed (četiri utrke prije kraja): 1. Raich (Aut) 1310, 2. Walchhofer (Aut) 831, 3. Svindal (Nor) 810, 4. Palander (Fin) 801, 5. Maier (Aut) 750... 45. KOSTELIĆ 154... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zagrebova pobjeda nakon 14 poraza</p>
<p>Košarkaši Zadra zaradili su u Trnskom tri tehničke, a na kraju je isključen njihov trener Vlado Vanjak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svemu dođe kraj, pa su tako i košarkaši Zagreba prekinuli niz od 14 poraza u Goodyear ligi. »Žrtve« su bili košarkaši Zadra, Zagreb je slavio sa 81-73 i smanjio ambicije Vanjkove momčadi za plasmanom na završni turnir osmorice u Sarajevu. </p>
<p>Zagrebova mladost iznenadila je statični Zadar, dobar dojam koji su ostavili »mravi« u drugom poluvremenu ne može pokvariti niti sva sila tehničkih pogrešaka kojom je sudačka trojka darivala Zadrane i na kraju isključila trenera Vladu Vanjka. </p>
<p>Utakmica u Trnskom postala je zanimljiva tek u drugom poluvremenu, prvih 20 minuta najbolje je zaboraviti. Zadar je igrao prilično loše, a kod Zagreba izdvojio se tek Joško Garma koji je bio precizan u šutiranju s trice i poludistance (16 poena u poluvremenu). U nastavku su na parketu konačno zasjale zrake Tomićeve nadarenosti. Mladi je Zagrebov igrač u trećoj četvrtini, na vrlo različite načine (iz driblinga, zakucavanja, skok-šuta) ubacio osam poena, inicirao seriju svoje momčadi koja je došla do osjetnije prednosti (51-41) u 29. minuti. </p>
<p>Uslijedili su ključni trenuci utakmice, Frano Čolak protestirao je nakon osobne pogreške, suci su mu dodijelili tehničku (ujedno i petu osobnu), tehničku je dobio i Štemberger, pa je Nikola Garma preciznim izvođenjem slobodnih bacanja povisio na 56-41 u 30. minuti. Početak posljednje četvrtine također je bio obilježen izvođenjem slobodnih bacanja i lopte »sa strane«, Gečevski je dobio tehničku, Vanjak isključenje i domaći su poveli +15 (60-45). Zadrani su se razbudili kada je njihov trener napustio parket, Oliver i Patterson pogodili su trice za seriju 10-0 i gosti su se primakli na 55-62. Potom je Ante Tomić u 34. minuti ubacio koš i dodatno bacanje. Uslijedili su Zadrovi brzi prekršaji i bjesomučno šutiranje trica, no momčad koju je do kraja vodio pomoćni trener Denis Pleslić, to nije pomoglo.</p>
<p>Zapravo je šteta što ćemo utakmicu u Trnskom pamtiti (i) po tri tehničke i jednim isključenjem. Domaćin je tako došao do nemale prednosti, a raspoloženim Zagrebovim igračima u prvoj pobjedi nakon 14 poraza nije bio potreban »zvižduk« u leđa. </p>
<p>Nakon utakmice isključeni Vlado Vanjak bio je smiren pred novinarima: </p>
<p>»Sudac me isključio jer sam ušao u teren, ništa mu nisam rekao. Htio sam smiriti Gečevskog koji je dobio tehničku, nisam ni vidio gdje se nalazim. Nema opravdanja za tehničke pogreške koje su dobili moji igrači. Odigrali smo najlošiju utakmicu otkad vodim Zadar, zato je momčad i bila nervozna. Čestitam Zagrebu na zasluženoj pobjedi.«</p>
<p>Za Vanjka nije veliki problem ako njegova momčad ne izbori završni turnir osmorice. </p>
<p>»Što znači final eight, što bismo time dobili? Važnije je da igrači prizdrave i spreme se za ono važnije, domaće prvenstvo.«</p>
<p>Trener pobjedničke momčadi Zdravko Radulović je kazao: </p>
<p>»Nakon poraza u finalu Kupa, tri smo tjedna naporno radili. Ova pobjeda nam je pokazala da smo na pravom putu. Posebno sam sretan zbog mladih igrača, Tomića, Simona i Nikole Garme.«</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Carla del Ponte: Nije isključeno da se Milošević ubio</p>
<p>Sada, više nego ikada, očekujem da Srbija napokon uhiti i izruči Mladića i Karadžića. Zbog smrti Slobodana Miloševića, njihovo privođenje pravdi postalo je još važnije«, istaknula je Del Ponte</p>
<p>Kontroverzama oko uzroka smrti Slobodana Miloševića u nedjelju je pridonijela i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte. Ona je u razgovoru za talijanski dnevni list La Repubblica izjavila da ne isključuje mogućnost da se bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević ubio i tako uputio »posljednji izazov« međunarodnom pravosuđu.</p>
<p>Mogućnost samoubojstva nije isključila ni na konferenciji za novinare koju je u nedjelju održala zajedno s predsjednikom Suda Faustom Pocarom. Tužiteljica je, kako prenose agencije, ipak naglasila da treba pričekati nalaze obdukcije i kao »glasine« okvalificirala tvrdnje da je Milošević bio otrovan. </p>
<p>I Pocar i Del Ponte izrazili su »duboko žaljenje i razočaranje« zbog Miloševićeve smrti jer je time »spriječen dovršetak njegova suđenja, a žrtvama uskraćeno pravo na izvršenje pravde«.</p>
<p>»Velika je šteta za pravdu što suđenje neće biti dovršeno i što presuda neće biti izrečena. Drugi i visoki dužnosnici optuženi su za iste zločine kao i Milošević«, kazala je Del Ponte te najavila da će do kraja 2006. početi suđenja osmorici optuženih za Srebrenicu i šestorici bivših srbijanskih čelnika optuženih za Kosovo. »Sada, više nego ikad, očekujem da Srbija napokon uhiti i izruči Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Zbog smrti Miloševića, njihovo privođenje pravdi postalo je još važnije«, istaknula je Del Ponte na konferenciji za novinare u Haagu. </p>
<p>Predsjednik Suda Fausto Pocar je rekao da tim nizozemskih forenzičara nije uspio utvrditi uzrok smrti nakon čega je naređena obdukcija.</p>
<p> Proceduru su vodili nizozemski forenzičari a sudjelovali su i dvojica patologa iz Srbije koji su u Haag doputovali s ministrom za ljudska prava i etničke manjine Rasimom Ljajićem. Govoreći o redovitim liječničkim pregledima u Haagu kojima je Milošević bio podvrgnut, Del Ponte je kazala da je »neobično, ali ipak moguće da je umro iznenada, a da liječnici nisu primijetili naglo pogoršanje njegova zdravstvenog stanja«. Odbacila je bilo kakvu odgovornost za Miloševićevu smrt, rekavši ipak da ju je događaj »jako naljutio« jer je njegovom smrću propao višegodišnji trud tužiteljstva. </p>
<p>Kritike novinara</p>
<p>Na kritički intonirana pitanja novinara o tome je li suđenje Miloševiću moglo trajati kraće da je optužnica bila sažetija i orijentirana samo na najteže zločine, Del Ponte je odgovorila »kako to nije samo pitanje optužnice i presude, jer je važno utvrditi činjenice i jer žrtve imaju pravo znati što se dogodilo«. </p>
<p>Julijana Štrbić / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>ICTY: Milošević umro do infarkta</p>
<p>ZAGREB/DEN HAAG</p>
<p> - Prema preliminarnim rezultatima obdukcije, koje je u nedjelju navečer objavio Haški sud, Slobodan Milošević umro je od infarkta. »Tribunal je primio kratki sažetak rezultata obdukcije. Prema patolozima, uzrok smrti Slobodana Miloševića je infarkt miokarda«, navodi se u priopćenju. Toksikološke pretrage se nastavljaju, a sud je informiran da će konačni izvještaj biti objavljen u najskorije vrijeme, priopćeno je iz Haaga. </p>
<p>Obdukcija tijela izvršena je u nedjelju poslijepodne u Nizozemskom institutu za sudsku medicinu (DFI) u Haagu, od 15:30 do 19:45 sati, uz nazočnost dvojice specijalista sudske medicine s Vojno-medicinske akademije (VMA) u Beogradu.</p>
<p> »Miloševićevi posmrtni ostaci bit će u ponedjeljak predani njegovoj obitelji«, navodi se u priopćenju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Slobina smrt »svjetska zavjera protiv Srba« </p>
<p>Predsjednik Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica uputili su telegrame sućuti obitelji Milošević</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbija je u žalosti za Slobodanom Miloševićem, čovjekom ciničnih izjava čija je užasna politika najviše pridonijela krvavom raspadu bivše Jugoslavije u kojem su poginuli deseci tisuća ljudi, a stotine tisuća ostale bez domova i svojih najmilijih. </p>
<p>Predsjednik Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica uputili su telegrame sućuti obitelji Milošević, rasutoj po svijetu zbog krivičnih prijava za zlodjela ili pomaganje zlodjela, i Socijalističkoj partiji Srbije (SPS) koju je njen jedini i neprikosnoveni lider do posljednjeg dana vodio iz zatvora Scheweningen.</p>
<p>SPS je u subotu održao dvije konferencije za novinare i sjednicu predsjedništva, a u nedjelju i sjednicu središnjeg i izvršnog odbora. Visoki stranački dužnosnici održali su prigodne govore. Potom su svi izašli pred zgradu na Studentskom trgu, istom onom s kojeg su počinjali svi prosvjedi protiv Miloševića, upaliti svijeće. Miloševićevim odlaskom stranka se našla u financijskim problemima, pa nisu baš mogli birati lokaciju novih prostorija.</p>
<p>TV postaje emitirale su tijekom vikenda posebne vijesti i informativne programe posvećene smrti bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije. Vijest o Miloševićevoj smrti vratila je na političku scenu Srbije specifičan govor za koji su mnogi mislili da je dio mračne povijesti. Naime, Zapad je ponovo optužen za zavjeru protiv Srba s ciljem uništenja naroda, a Milošević je »ubijen u Haagu jer se suprotstavljao novom svjetskom poretku, jer je branio narod i državu, jer nisu mogli da ga pobjede u sudnici kao ni u ratovima«.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Manje šanse za suradnju Srbije s Haagom </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Smrt Slobodana Miloševića tema je dana u američkim medijima koji su se očito dobro pripremili za njegov odlazak jer su munjevito reagirali dužim napisima ili TV programima. Balkanski krvnik, kako su ga upravo Amerikanci prozvali otišao je nekažnjen za ratove koje skrivio i, kako to piše Washington Post, ostavio iza sebe više od 200.000 mrtvih i milijune prognanih. </p>
<p>Ovo je trenutak, slažu se američki kroničari kad treba iznova govoriti o Miloševićevim žrtvama, više nego o njemu samom. Iako je ovaj srbijanski diktator izbjegao presudu Haaškog suda za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, suđenje je ipak ostavilo najkompletniji povijesni zapis na tisućama stranica koji su potvrdili svjedoci. </p>
<p>U prvim američkim reagiranjima, sigurno nije slučajno sto s najvišeg mjesta u Washingtonu, iz Državnog tajništva dominira ponovljena američka podrška radu Haaškog suda. </p>
<p>Američki predsjednik George Bush obaviješten je o Miloševićevoj smrti već u subotu ujutro. Šef Bijele kuće se, međutim, nije želio oglasiti nikakvim komentarom. Mediji podsjećaju da je Milošević nekoliko godina dominirao u vanjskopolitičkom dnevnom redu Clintonove administracije. </p>
<p>Iako se na predviđaju posebni nemiri, ipak se navodi, da bi već pripreme za pogreb, te podijeljenost u Srbiji gdje bi Miloševića trebalo pokopati u Aleji velikana ili na nekom požarevačkom groblju mogle stvoriti tenzije koje će potrajati mjesecima u ovoj kritičnoj godini za Srbiju »kad odlaze Kosovo i Crna Gora«. Američki analitičari smatraju da bi dvije uzastopne smrti srpskih optuženika na ICTY-ju, Milana Babića i Slobodana Miloševića, do kraja moglo umanjiti šanse Srbije da surađuje sa Haaškim sudom i izruči Ratka Mladića. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Straw: Kosovo će biti neovisna država</p>
<p>Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw izazvao je šok u Salzburgu izjavom kako je uvjeren da će Kosovo gotovo sigurno postati neovisna država. Tako kategoričnu tvrdnju malo tko je očekivao na skupu u Salzburgu, kojem je bio nazočan i Martti Ahtisari, izaslanik UN-a za Kosovo. »Svi se slažu da je stanje prije 1999. neodrživo kao osnova za budućnost i stoga je put Kosova prema neovisnosti gotovo neizbježan«, kazao je Straw.</p>
<p>Britanska je diplomacija već drugi put u posljednje vrijeme vrlo jasna u procjeni stanja i budućnosti Kosova. </p>
<p>Izjavu Jacka Strawa komentirao je Vuk Drašković, ministar vanjskih poslova Srbije, koji je također bio u Salzburgu.</p>
<p>»Iznenađen sam činjenicom da je to rekao ministar vanjskih poslova Velike Britanije. Ne mogu razumjeti tu izjavu i čemu sve to. Ta izjava ne poštuje povelju Ujedinjenih naroda, ne poštuje ni principe međunarodnog prava. Ona direktno polazi od toga da je pravo u sili, a mi mislimo da je sila u pravu i jednakosti država i da Srbija, iako mala država, ima pravo da je se poštuje«. Drašković je dodao da se Srbiju treba poštivati na isti način kao što se poštuje Veliku Britaniju i sva njezina državna prava. </p>
<p>»Srećom, ministar nije dao tu izjavu ni u ime Vijeća sigurnosti ni u ime kontaktne skupine i nadam se da ona neće poremetiti konstruktivna nastojanja da se dođe do kompromisnog rješenja za Kosovo u kojem neće biti poraženih ni poniženih. U kojem će se poštivati sva prava i albanske većine i Srba i povelja UN-a«, zaključio je Drašković.</p>
<p>Europski dužnosnici raspravo o zapadnom Balkanu inicirali su prije vrlo važnih događaja koji će se dogoditi u regiji, referenduma u Crnoj Gori i rješavanja statusa Kosova. Želja je Europe da ne dođe do destabilizacije stanja na Balkanu i da sve prođe mirno. Upravo zbog toga su i europski dužnosnici u Salzburgu željeli poslati poruku Balkanu da je budućnost tih zemalja u ujedinjenoj Europi.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Iransko pitanje test za opstanak UN-a</p>
<p>Nitko ne može predvidjeti krajnje posljedice »diplomatskog rata« ako Iran odbije surađivati s međunarodnim inspektorima</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - U sjedištu UN-a u New Yorku, o Iranu se i dalje govori kao o zemlji s kojom će Zapad voditi dugi diplomatski rat. Ipak, neki novinari akreditirani na East Riveru označili su ovaj ponedjeljak kao »nuklearni ponedjeljak«. </p>
<p>Teheran će po automatizmu biti stavljen na dnevni red Vijeća sigurnosti zbog prijave o nesuradnji od strane Međunarodne atomske agencije u Beču (IAEA). Zapravo, nitko više ne može predvidjeti krajnje posljedice tog »diplomatskog rata«, ako Iran odbije surađivati s međunarodnim inspektorima.</p>
<p>Čak je i američki veleposlanik pri UN-u John Bolton, koji je zasigurno na vrhu inicijative da proces protiv Irana započne u Vijeću sigurnosti, vrlo oprezan u svojim izjavama. Pred kraj tjedna, Bolton je novinarima samo dvosmisleno dobacio: »Volim ponedjeljak!« No, i američki se veleposlanik nadovezuje na ono što se još uvijek naziva »europska inicijativa o Iranu«. U svjetskoj organizaciji svakako imaju odjeka riječi šefa njemačke diplomacije Frank-Waltera Steinmeiera koji u ime Europljana još poziva na diplomatsko rješenje iranske krize, uz pojačan poziv Teheranu da se osvijesti i počne surađivati s IAEA dok još može. </p>
<p>U Washingtonu su ipak najveći mogući politički odjek imale riječi državne tajnice Condoleezze Rice koja je govoreći o tekućim problemima s Irakom, pred Odborom za vanjsku politiku američkog Senata izjavila kako Amerika u ovom trenutku zapravo nema većeg neprijatelja od Irana! </p>
<p>Uz svu diplomatsku ofenzivu na East Riveru, to znači da će se prema Teheranu narednih tjedana i mjeseci postupno povećavati pritisak: od upozoravajućih predsjedničkih priopćenja do, vjerojatno, krajnje oštre posebne rezolucije Vijeća sigurnosti, (ako se naravno na to uspiju nagovoriti Kina i Rusija). Mnogima je već sada jasno što bi moglo biti na kraju tog diplomatskog tunela. </p>
<p>Veleposlanik Bolton odbio je komentirati riječi ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova koji je prošlog tjedna u Washingtonu rekao da bi Iran mogao biti deja vu (već viđen) scenarij onoga što se događalo u Iraku. Ipak, Bolton je »skoro zaprijetio« da, ne uspije li se UN dogovoriti oko Irana, onda će, barem za Amerikance, ova najvažnija svjetska multilateralna institucija izgubiti značaj koji je dosad uživala.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Važno se ispravno držati</p>
<p>O ispravnom držanju i sjedenju treba početi voditi brigu u najranijoj dječjoj dobi. I to vježbanjem, da bi se kontrolirala i izbjegla pogrbljenost i pogrešne kretnje </p>
<p>Još prije našeg rođenja kralježnici nije povjerena samo uloga nošenja tijela i zaštite leđne moždine. Zato nije slučajno da ortopedi upozoravaju da joj posebnu pozornost valja posvetiti u najranijoj školskoj dobi. To više što se tada razvijaju leđni mišići, koji će se potom usklađivati (koordinirati) cijelog života. No školsko doba je i rizično razdoblje za pogrešno držanje i sjedenje. Baš to saznanje znanstvenika poticaj je roditeljima i učiteljima da upozorenjima, igrom i vježbanjem potiču djecu da dok hodaju, stoje ili sjede glavu drže uspravno i izravnaju trup. </p>
<p>Ako se tako ne reagira na loše držanje i sjedenje, kralježnica će se nepravilno razvijati i rasti. Zbog toga će se leđa iskriviti i postati grbava. Pritom se kralježnica nepravilno izvija u gornjem dijelu leđa, točnije između prvog i 12. kralješka. Kad taj problem kod djece uoči stručno oko učitelja ili pedijatra, nužno je odmah upozoriti roditelje. Zato je preporučljivo povremeno jednostavnim testom testirati stanje kralježnice djece do 10 godina, dok se takva provjera preporučuje svakih šest mjeseci starijim osnovcima (do 14 godina).</p>
<p>Tajna tog testiranja je u naginjanju djeteta naprijed kako bi liječnik mogao pomno pregledati njegova otkrivena leđa i tako ustanoviti je li možda jedan dio kralježnice viši od drugog. Pa, ako se ustanovi nejednakost, neophodno je dijete odvesti ortopedu. Dakako da pritom nema mjesta panici, osim u slučajevima drastičnog iskrivljenja. No i tada je iskrivljenje moguće zaustaviti i kralježnicu vratiti u prvotno stanje. Tako se ispravlja nepravilno držanje, pa u odrasloj dobi neće biti bolnih leđa. Iako ni manja iskrivljenja kralježnice ne moraju nužno uzrokovati bolove u leđima, ipak su često događa da uzrokuju bolove i promjene na kralježnici u starijoj dobi.</p>
<p>Pritom su zanimljiva upozorenja ortopeda da ni odrasli ni mladi ne bi trebali velikim težinama opterećivati leđa. Tako, na primjer, preteške naprtnjače mogu uzrokovati bol u leđima i istodobno oštetiti kralježnicu u razvoju. Baš zato se savjetuje da školska torba ne bude teža od 15 posto tjelesne težine onog tko je nosi! </p>
<p>Jednako je važno pri kupnji izabrati odgovarajući model školske torbe ili naprtnjače, ali i pravilno je napuniti. Prednost imaju one od laganog materijala s ravnom podlogom na leđima, jer se tako omogućuje ravnomjeran raspored težine duž kralježnice. </p>
<p>Bilo bi dobro i da naprtnjača ima remen oko struka, baš kao modeli planinarskih, jer na taj se način dopušta pravilno premještanje dijela težine s leđa na područje zdjelice. Pritom bi naprtnjača trebala imati široke i čvrste naramenice da bi se ispravno nosila na ramenima. To više što se u tzv. školske modele uvriježeno trpa brdo potrebnih i nepotrebnih stvari. Treba pripaziti i da školarac naprtnjaču ne nosi na jednom ramenu, a ako u školu putuje autobusom ili tramvajem poučite ga da tijekom vožnje odloži ruksak kako bi mu se kralježnica odmorila.</p>
<p>Sport kao terapija</p>
<p>Ne treba čuditi kad ortopedi pacijentima s iskrivljenom kralježnicom savjetuju bavljenje sportom. No ne bilo kakvim i bilo kada! Istraživanja su pokazala da se najdjelotvornije baviti plivanjem, dok npr. tenis katkad može pogoršati nepravilno držanje. Bavljenjem sportskom aktivnosti pravilno se krećemo, a redovito vježbanje korisno je za razvoj cjelokupne muskulature. Tako se osnažuju leđa, pa se time ispravlja iskrivljenost nastala nošenjem teške školske torbe, lošeg položaja pri višesatnom sjedenju u klupi, ili za učenja pri radnom stolu. Zato liječnici, fizioterapeuti i sportski treneri smatraju da bi bilo najbolje da se već petogodišnjaci ili šestodogodišnjaci počnu redovito baviti sportom, a to znači četiri ili pet puta u tjednu. Izbor sportske aktivnosti Pri izboru treba poći od savjeta ortopeda da je važno kretati se, dok je opredjeljenje za neki sport u drugom planu. Baš zato je za najmlađe dovoljno da se svakodnevno igraju u dvorištu ili parku. No jednako tako je više nego dobrodošlo plivanje u bazenima ili vježbanje pod nadzorom trenera u sportskim dvoranama. Dakako da to mališanima ne smije biti nametnuta obveza, nego zadovoljstvo poput igre. U sedmoj ili osmoj godini sami će izabrati sport koji bi željeli trenirati, ali ovisno o njegovim tjelesnim mogućnostima. Zato se ne treba čuditi što će tijekom rasta izabirati različite aktivnosti, pa se čak u nekoj dobi baviti i s nekoliko sportova! S vremenom će roditelji i treneri primijetiti u kojoj je sportskoj aktivnosti najuspješniji i najzadovoljniji, pa ga treba poticati da se opredijeli baš za taj sport. </p>
<p>• Jahanje </p>
<p>Nije točno da se bavljenjem tim sportom iskrivljuju leđa. Naprotiv! Redovitim treninzima osnažit će se leđni mišići, ali samo ako dijete nauči pravilno sjediti u sedlu i držati noge priljubljene uz tijelo konja. Zato će kralježnica zahvaljujući pravilnom držanju tijekom jahanja dobiti željenu čvrstoću i snagu.</p>
<p>• Ples </p>
<p>Lijepa je disciplina, ali zahtijeva sate vježbanja da bi se naučilo izvoditi propisane kretnje i korake. No oprez, jer su katkad neprirodni. Pogotovo ako je riječ o klasičnom baletu, gdje nepravilno izvedena kretnja može uzrokovati teškoće u leđima. Ipak, podukom pod nadzorom iskusnog učitelja plesa u svakom trenutku pazit će se na tijelo i kralježnicu. Tako će nekoliko sati vježbanja plesa na tjedan nesumnjivo utjecati na bolje zdravstveno stanje i uspravno držanje.</p>
<p>Tenis Sport je koji pomicanjem reketa u ruci može potaknuti asimetričan razvoj leđnih mišića. Ipak, to ne znači da treniranje tenisa uzrokuje iskrivljenost kralježnice. To više što se naprezanjem jedne ruke može prirodnim mehanizmima opteretiti i druga. Zato je dva, tri sata tjednog treninga dovoljno da bi se djeca ili tinejdžeri tenisači dobro osjećali. </p>
<p>Marinka ĐakovićIvan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Operiran Sean Connery</p>
<p>Bivšem je Jamesu Bondu odstranjen tumor na bubregu</p>
<p>Sir Sean Connery oporavlja se nakon operacije kojom mu je odstranjen tumor na bubregu. Zvijezda serijala o tajnom agentu Jamesu Bondu otputovao je s Bahama, gdje živi sa svojom drugom suprugom Micheline, u New York, gdje ga je operirao tim specijalista u jednoj od najboljih privatnih bolnica u Americi. </p>
<p>Operacija je bila dogovorena za kraj prošle godine, ali je zbog glumčeva pada, pri komu je ozlijedio rebra, odgođena za kraj siječnja kada je i operiran. Nakon operacije vratio se u svoj dom na Bahamima. Samo su njegovi najbliži prijatelji i obitelj znali da je glumac bolestan.</p>
<p>»Otvorili su me na pet mjesta«, rekao je Connery za »Sunday Times«, prvi puta javno govoreći o operaciji. </p>
<p>Unatoč riziku, 75-godišnji glumac, kažu njegovi bliski prijatelji, nije pokazivao strah ili brigu. »Sean sve shvaća olako. Primio je na znanje da je bolestan i jednostavno se s time pomirio. Naređeno mu je da se odmara u Bahamima tijekom nekoliko tjedana, a njemu je jedino bilo važno da mu je spoji satelitski sportski kanal Setanta, putem kojega može pratiti škotski nogomet«. </p>
<p>Conneryjev brat Neil novinarima je rekao da je tumor bio dobroćudan. Tijekom operacije nije došlo do komplikacija, zbog čega su rezultati savršeni, a glumac se potpuno oporavio. Britanski se glumac lani povukao s filma, rekavši da će ga samo nevjerojatna ponuda nadražiti da uopće razmisli o povratku pred kamere.</p>
<p>P. Boić Petrač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Spahić: Landeka mi je prijetio ubojstvom </p>
<p>Poduzetnik Džemko Spahić, u čije je tvrtke Landeka bio investirao oko pola milijuna eura, Vjesniku je ispričao potpuno drukčiju verziju priče o navodnoj iznudi nad Landekom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tri dana nakon što je policija izvijestila novinare o pokušaju iznude nad bivšim direktorom Sisačke željezare te direktorom karlovačkog TPT-a Krešimirom Landekom, za što je bio osumnjičen Llulzim Krasniqi, Vjesnik je telefonom uspio stupiti u kontakt sa ključnim čovjekom čitavog događaja, poduzetnikom Džemkom Spahićem u čije je tvrtke Landeka bio investirao oko pola milijuna eura. </p>
<p>Spahić nam je ispričao potpuno drukčiju verziju priče, tvrdeći da su već više od godinu dana, on i njegova obitelj žrtve Landekinih prijetnji što su uredno prijavljivali policiji. Landeka je, pak, Spahića prijavio zbog prijevare, tvrdeći da mu Spahić ne želi vratiti posuđeni novac. Spahić je pristao govoriti za Vjesnik jer se, tvrdi, plaši da bi mogao završiti poput Davora Cepetića koji se ubio pod pritiskom kamatara. »Landeku sam upoznao 1999. kada je prodavao povrće na zelenoj tržnici. Odradio sam mu posao oko nabave povrća u Turskoj, preko svojih poslovnih partnera. Nakon toga se nismo vidjeli skoro tri godine, uz jedan izuzetak, kada je 2001. mene i suprugu pozvao na otvaranje kasina u hotelu 'Esplanade', gdje je bio voditelj«, počeo je svoju priču Spahić. »Iz tiska sam saznao da je u međuvremenu postao direktor Sisačke željezare dok su vlasnici bili Rusi.</p>
<p> U travnju 2004. Landeka me ponovno nazvao u vezi s nekim privatnim poslom i opet mi ponudio poslovnu suradnju, tvrdeći da ima mnogo novca kojega želi uložiti. Pristao sam, te smo se dogovorili da on ulozi 150.000 eura kao posudbu, a da će kasnije odlučiti hoće li ostati u mojoj tvrtki tako da taj novac bude njegov ulog, ili će mi ih samo posuditi. </p>
<p>U sljedećih desetak dana odlučio je da će kao partner »ući« u moju tvrtku i nastavio je s ulaganjem tijekom 2004. godine i to sve prema planu nabavke robe koji smo zajedno ovjerili. Plaćao je izravno dobavljačima robe sa svojih privatnih računa u Austriji i Švicarskoj. Formalno suvlasništvo u tvrtki nije ga zanimalo, tj. želio je biti 'partner iz sjene', pa mi se, kada danas razmislim o svemu, čini da se radilo o nekakvom 'pranju novca'. U studenom 2004., nakon kratkoročnih problema s likvidnošću, Landeka je tražio vraćanje sveg uloženog novca, što je prema Spahiću bilo nemoguće jer je novac uložen u dvije legalne tvrtke te se nije mogao samo tako izvući. Tada prema Spahiću počinju prijetnje. »Prijetio je svakodnevno da će srediti čitavu obitelj, prvo sina i nećakinju, onda suprugu, a mene će ostaviti za kraj«, rekao nam je Spahić, posebno spominjući događaj od 17. siječnja 2005. godine. »Landeka je njemu i supruzi naredio da dođu kod njega u stan. </p>
<p>Pozivu se morao odazvati, jer je Landeka prijetio da će u protivnom 'srediti' sina i nećakinju. Znao sam da je bivši specijalac i njegove su prijetnje zvučale vrlo ozbiljno. Kada smo došli kod njega prisilio nas je da potpišemo ugovore prema kojima smo mi od njega bili posuđivali novac. Kada smo isprva pokušali odbiti potpisivanje takvih ugovora, pozvao je na telefon neke ljude (puštajući ih na zvučnik) tvrdeći da su to njegovi prijatelji koji nas čekaju ispred ulaza u zgradu ukoliko ne potpišemo. </p>
<p>Glas iz telefona je rekao da je spreman ići do kraja, da će nas vozati u 'gepeku' itd., a Landeka je rekao da su to ljudi koji su Pavi Zubaku odrezali pola guze, koji su Božu Prku slomili bejzbol palicama i kad njih nije imao tko zaštititi, tko bi mogao zaštititi nas. Nakon svega ugovore smo potpisali, a prijetnje nisu prestale. Nakon što je sa svojim prijateljem jedne večeri u našem stubištu maltretirao sina i nećakinju, prijetnje smo prijavili policiji. U uredu javnog bilježnika u Mrazovićevoj gdje je trazio da mu potpišem privatne zadužnice, nakon mog odbijanja me je udario, a bilježnik je pozvao policiju te smo svi odvedeni da damo izjave, što policija ima zabilježeno.</p>
<p> Llulzim Krasniqi se uključio u čitavu priču (u listopadu 2005.) jer poznaje moju nećakinju iz teretane u koju smo odlazili nakon što mu se ona požalila da ne smije izlaziti jer se boji maltretiranja i silovanja kojim je Landeka prijetio. On se ponudio da će pomoći da riješimo problem mirnim putem, ne tražeći ništa zauzvrat. Landeki je rekao da se sve mora riješiti bez sile, a ako želi, neka poduzme sve pravne korake koje smatra neophodnim. Postignut je dogovor i ja sam ga ispunio, a prijetnje nisu prestale. Zbog toga se u Panorami sastao Krasniqi sa Landekom da ga upozori da mi više ne prijeti, nakon čega je Landeka prijavio Krasniqija za iznudu, u što ne mogu vjerovati«, završio je Spahić.</p>
<p>Landeka: Vjerujem pravosuđu</p>
<p>Landekinu verziju priče Vjesnik je pokušao doznati u više navrata. Istoga dana kada je policija objavila informaciju o dovršenju krim-obrade, razgovarali smo telefonski, no on nam je rekao kako ne želi izlaziti sa informacijama u javnost, jer mu je tako savjetovao odvjetnik. Nakon što smo stupili u kontakt sa Džemkom Spahićem, te saslušali njegovu priču, ponovno smo kontaktirali Landeku pitajući ga za Spahićeve navode. Landeka nam je tada opovrgnuo da je on ulagao novac u Spahićeve tvrtke, već tvrdi da ga je Spahić prevario. Također tvrdi da nije bilo prijetnji već da on sve želi riješiti uz pomoć mehanizama pravne države. »Neka izjavljuje što god hoće, a ja ću svoje pravo potražiti na sudu«, rekao nam je Landeka, dodajući da vjeruje u pravnu državu. Upitan, pak, decidirano jeli ikada udario Spahića u javnobilježničkom uredu, Landeka nam je rekao da trebamo tamo pitati. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Heroin prevozila s Kosova u Europu</p>
<p>Carinici su primijetili čudno ponašanje, a pretragom »mazde«, u oblogama vrata, prtljažnika pa i ispod poklopca motora otkrili su drogu, a privjesak za ključeve bio je prerađen u pištolj</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Dvadeset i četiri paketa heroina ukupne težine 12,7 kilograma skrivenih u »mazdi demio«, njemačke registracije LDK KC300, bio je dobar razlog za nervozu koju je u petak poslijepodne pokazala njemačka državljanka Katalin Gundherberg (37) iz Berlina pri pokušaja izlaska iz RH na graničnom prijelazu Pasjak.</p>
<p> Carinici su primijetili njezino čudno ponašanje i ubrzo, nakon što je ona prijavila da nema ništa za carinu, u oblogama vrata, prtljažnika pa i ispod poklopca motora otkrili drogu.</p>
<p> Kod Njemice je pronađen i privjesak za ključeve prerađen u malokalibarski pištolj. Pronađena su i dva komada pripadajućeg streljiva. Njemica je odmah uhićena i sprovedena na kriminalističku obradu. </p>
<p> Analizom pronađene droge utvrđeno je kako je riječ o heroinu relativno visoke čistoće koji nije česta roba na hrvatskom narko tržištu. Slijedom toga policija je zaključila kako je heroin bio namijenjen tržištu Europske unije. </p>
<p>Na ulici ta bi droga vrijedila deset milijuna kuna. Njemica je u Hrvatsku ušla preko graničnog prijelaza Bajakovo, a prema ruti koju je ucrtala na auto karti nije bilo teško zaključiti kako je drogu najvjerojatnije nabavila na Kosovu. Nakon privođenja kod istražnoga suca Katalin Gundherberg određeno je zadržavanje u pritvoru.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U lovu na lisice ubio prijatelja</p>
<p>Nesreća se dogodila za vrijeme hajke na lisice, a nesretnog Splićanina nehotice je pogodio njegov dobar prijatelj </p>
<p>ERVENIK</p>
<p> - U nedjelju oko 8,30 sati smrtno je stradao 50-godišnji lovac Nediljko Žaja iz Splita kojeg je metkom iz lovačke puške pogodio kolega i prijatelj lovac Zvonko Lemo (44), također iz Splita. Nesreća se dogodila za vrijeme hajke na lisice u privatnom lovištu »Zrmanja« kod Ervenika. U hajci je sudjelovalo petnaestak lovaca sa područja Splita, Knina, Šibenika. Nesreća se dogodila desetak kilometara u dubini privatnog lovišta do kojeg se stiže makadamskom cestom iz pravca Ervenika, točnije zaseoka Kanaziri.</p>
<p> Riječ je o krševitom i šumovitom predjelu do kojeg smo, napuštajući asfaltiranu prometnicu kod mosta preko rijeke Zrmanje u mjestu Ervenik, stigli u džipu kojim nas je poveo liječnik dr. Mile Klepo.</p>
<p> Na mjestu nesreće zatekli smo istražnog suca Županijskog suda u Šibeniku Ivu Vukelju, te djelatnike šibenske policije koji su obavljali očevid. </p>
<p>Lovci koji su sudjelovali u hajci na lisice sjedili su pognutih glava u nekoliko automobila. Nitko od njih nije htio razgovarati sa novinarima i ispričati pod kojim se okolnostima dogodio ovaj nemili slučaj u kojem je Nediljko Žaja izgubio život. </p>
<p>Saznajemo da je poginuli Nediljko Žaja, otac troje djece, vlasnik renomiranog restorana »Lučica« u splitskom predjelu Spinut. Žaja je poznati i ugledni splitski ugostitelj koji je obožavao lov u koji je najčešće odlazio sa svojim dobrim prijateljem Zvonkom Lemom koji ga je u nedjelju, ne htijući, pogodio metkom iz sačmarice.</p>
<p>Istražni sudac Ivo Vukelja kaže kako je do nesreće došlo na nepreglednom terenu na kojem prevladava gustiš tako da se dvojica lovaca iako su bili u blizini, svega dvadesetak metara udaljeni jedan od drugoga, nisu vidjeli. Lemo je ispalio hitac iz sačmarice vjerujući da će pogoditi lisicu, ali je na nesreću, pogodio svog dobrog prijatelja sa kojima zajedno lovi od 1995. godine. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Suđenje za ubojstvo </p>
<p>PULA</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Puli u ponedjeljak će čitanjem optužnice početi suđenje za ubojstvo Arminija Hervatina (52) i pokušaj ubojstva njegovog sina Deana Hervatina (27). Optuženi je njihov susjed 41-godišnji Ranko Ćosić. </p>
<p>Podsjećamo, krvavi se događaj zbio noću 28. srpnja prošle godine u Ulici 43. istarske divizije, a sve je počelo bezazlenom svađom zbog parkiranja.</p>
<p>Ćosić se zajedno sa suprugom i dvoje djece automobilom vratio iz grada, te se htio parkirati pred kućom. Smetao mu je tu već parkirani »renault 4«, pa je počeo trubiti kako bi netko došao ukloniti taj auto. Iz stana je najprije izašao Arminio Hervatin, a potom i 27-godišnji vlasnik vozila Edi Džonov, prijatelj Hervatinova sina Deana, koji je kod njega bio u gostima. Džonov je pomaknuo »reanult«, tako da je Ćosić svoj automobil mogao preparkirati, ali kako je bilo tijesno upozorio je Džonova da odveze vozilo na neko drugo mjesto. Ne obazirući se na njegove zahtjeve, Džonov se vratio u stan, što je Ćosića iznerviralo i nastavio se svađati i nadvikivati s Hervatinom, njegovim sinom i gostima. Potom je otišao do »renaulta« i počeo po njemu udarati šakama i nogama. Na to su iz stana izašli Arminio Hervatin, njegov sin Dean i Edi Džonov sa svojim djevojkama i nastalo je naguravanje, nakon čega je Ćosić sa suprugom i djecom krenuo u svoj stan, a vratio se s pištoljem (koji nije legalno posjedovao). Ispalio je dva metka - jednim je na mjestu usmrtio oca, a drugim sinu Deanu nanio više rana opasnih po život, zbog kojih je zadržan na liječenju u Općoj bolnici Pula. [D. Knapić]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Do milijun kuna fiktivim ugovorima</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u tijeku suđenje Dubravku Suhiću i Željku Kirbišu, optuženima za zlouporabu položaja i ovlasti i zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju. Suhića optužnica tereti da je u svibnju 2001. godine, radi pribavljanja imovinske koristi, kao direktor tvrtke »Sport - rekreacija - dom« s tvrtkom »Makon-delta«, koju je zastupao Željko Kirbiš, sklopio ugovor o prodaji tri zgrade s apartmanima u Orebiću.</p>
<p> Tvrtka »Makon - delta«, u prodajnu je cijenu od 863.684 kune trebala uplatiti i 116.000 kuna u dva obroka na račun Sindikalne štedno-kreditne zadruge iz Zagreba, a na ime stvarne otplate osobnog Suhićevog kredita. Kirbiševa tvrtka uplatila je prvu ratu od 56.709 kuna, na koji je način Suhić, na štetu svoje tvrtke, sebi pribavio protupravnu imovinsku korist u spomenutom iznosu. </p>
<p> U optužnici se, osim toga, navodi da su Suhić i Kirbiš, kao savjetnik i direktor u tvrtki »Komexim-trgovina«, kako bi tvrtki »Sport-rekreacija-dom« pribavili korist, potpisivali čekove na temelju kojih je podizana gotovina s računa »Komexim-trgovine«. Zatim je 65.500 kuna, koliko je podignuto, ponovo uplaćeno na račun »Komexim-trgovine« u ime tvrtke »Sport-rekreacija-dom«, kao zajam te tvrtke »Komexim-trgovini«. Time su »Komexim-trgovinu« oštetili za 65.500 kuna. Obojica su u istom svojstvu potpisivali čekove na temelju kojih su za sebe podizali gotovinu s računa »Komexim-trgovine«. Suhić je tako pribavio nepripadnu imovinsku korist od 124.708 kuna, a Kirbiš 12.158 kuna. </p>
<p> Tereti ih se i da su iskazivali netočne podatke u financijskom izvještaju, računu dobiti i gubitka te bilance, nisu evidentirali ni sve prihode i izbjegavali su plaćati poreze, iako su redovno isplaćivali plaće. Tako su državni proračun oštetili za 1.067.737,443 kune. Osim toga, nisu vodili ni poslovne knjige koje su po zakonu bili dužni. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Zapadnjaci strahuju od migranata, istočnjaci od besparice</p>
<p>Treće mjesto na zapadnom popisu drži terorizam, dok je strah od terorizma znatno manji u tranzicijskim zemljama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Životni stil i navike u bivšim socijalističkim zemljama sve su sličniji onima u zapadnoj Europi, pokazuje najnovije istraživanje GfK naslovljeno »Gledajući ka zapadu«.</p>
<p>Kako pokazuju rezultati tog istraživanja, provedenog između studenoga prošle i siječnja ove godine na uzorku od po tisuću ispitanika u 25 zemalja, i građani zemalja iza nekadašnje »željezne zavjese« kao svoj najveći problem sada stavljaju sigurnost. Naime, dok na zapadu Staroga kontinenta na problem rastućeg kriminala i bezakonja upozorava 46 posto ispitanika, u Češkoj na to ukazuje čak 56 posto ispitanika, u Poljskoj 55 posto, a u Rusiji 44 posto. </p>
<p>Drugo mjesto na ljestvici straha kako u starim, tako i u pojedinim novim članicama Europske unije zauzima recesija i nezaposlenost, na koju ukazuje 36 posto ispitanika na zapadu Europe, te čak 50 posto Poljaka. S druge strane, drugo mjesto na popisu zabrinutosti prosječnog Čeha drži strah od inflacije i visokih cijena, na što ukazuje trećina ispitanika u toj zemlji. Strah od inflacije i visokih cijena drugoplasiran je i u Rusiji, budući da se za njega odlučuje 43 posto Rusa, dok na zapadu Europe on zauzima tek četvrto mjesto. </p>
<p>Unatoč sve većim sličnostima, još uvijek su prisutne i razlike između zapada i istoka Europe. Tako, primjerice, treće mjesto na zapadnoeuropskom popisu drži terorizam, za kojeg se odlučuje 34 posto ispitanika. S druge strane, strah od terorizma znatno je manje prisutan u tranzicijskim zemljama, te se kreće u rasponu od 22 posto u Rusiji do 24 posto u Poljskoj. Na trećem mjestu u tim zemljama nalazi se strah od nedostatka novca, za što se u anketi odlučilo 28 posto Čeha, 30 posto Poljaka i 37 posto Rusa. Razlike između europskog zapada i istoka vidljive su i u slučaju korupcije, strah od čega je znatno izraženiji na istoku, kao i u slučaju neželjenih migracija, čega se znatno više pribojavaju na zapadu. </p>
<p>Isti obrazac sličnosti i razlika između zapada i istoka Europe istraživanje pokazuje i kod osobnih vrijednosti. Tako se, primjerice, na prvom mjestu osobnih vrijednosti ispitanika kako na zapadu, tako i na istoku kontinenta nalazi zaštita vlastite obitelji. S druge strane, prosječan »zapadnjak« puno više drži do poštenja i slobode, nego prosječan »istočnjak«, kojemu stabilni osobni odnosi i prijateljstvo, kao što je to slučaj kod Čeha i Poljaka, znače puno više nego na zapadu Europe. Kod Rusa, pak, drugo i treće mjesto na ljestvici vrijednosti zauzimaju zdravlje i oslanjanje na sebe.</p>
<p>Za razliku od ispitanika u zapadnoj Europi, ispitanici na istoku pokazuju veće zanimanje za bogatstvo, tradicionalnu ulogu spolova i mladolik izgled.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Lura izdala drugu tranšu komercijalnih zapisa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Lura je izdala drugu tranšu komercijalnih zapisa u iznosu od 45 milijuna kuna s dospijećem 183 dana koja će biti uvrštena u Redovito tržište Zagrebačke burze pod oznakom LURA-M-637A u utorak, priopćeno je sa Zagrebačke burze. Tranša je izdana u sklopu Programa izdavanja komercijalnih zapisa, koji je Lura uspostavila 2003. godine, ukupnog iznosa 150 milijuna kuna. Druga tranša Lurinih komercijalnih zapisa, kao i prva izdana 2003. godine, izazvala je dobar odaziv investitora. Široki spektar investitora u drugu tranšu komercijalnih zapisa Lure čine komercijalne banke s udjelom od 52,56 posto od ukupnog nominalnog iznosa izdanja, investicijski fondovi sa 41,56 posto, brokerske kuće sa 4,22 posto te osiguravajuća društva 1,67 posto. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Imovina Raiffeisen Balanced fonda veća od milijarde kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Raiffeisen Balanced, mješoviti investicijski fond pod upravljanjem Raiffeisen Investa, premašio je milijardu kuna vrijednosti neto imovine fonda, što je rast od 26,7 posto u odnosu na kraj 2005. godine, priopćeno je iz Raiffeisen banke. Dodaje se da je taj fond osnovan potkraj kolovoza 2002. godine, a prosječan godišnji prinos od osnivanja iznosi 21,2 posto. Najveći dio njegove imovine ulaže se u dionice domaćih tvrtki, primjerice Plive, Adrisa, Ericsson Nikole Tesle, Podravke i slično. Raiffeisen Balanced lani je ostvario porast imovine pod upravljanjem za 550 milijuna kuna, na ukupno 789,2 milijuna kuna, čime je obuhvaćao 39 posto tržišta. Ostvareni prinos iznosio je 29,9 posto. [V.A.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>HVB Splitska banka najbolja banka skrbnik</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bank Austria Creditanstalt i njene banke kćeri diljem tržišta srednje i istočne Europe, među kojima je i HVB Splitska banka, dobile su u petak u Londonu, nagradu s područja financijskog skrbništva. Tu nagradu Američki magazin Global Custodian, vodeći časopis u skrbničkoj industriji, HVB Splitskoj banci dodjeljuje već petu godinu za redom. Osim u Hrvatskoj, banke Austrian Creditanstalt Bank proglašene su najboljim skrbnicima i u Bugarskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji i Ukrajini. [I. S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Pobjeda Sanaderove ideje o proširenju Cefte</p>
<p>Cefta je okvir za gospodarsku suradnju zemalja koje žele ući u EU, a Olli Rehn predviđa da će zona slobodne trgovine profunkcionirati početkom 2007.</p>
<p>SALZBURG (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Europska komisija prihvatila je hrvatsku inicijativu o Cefti, te su predsjedniku Komisije Joseu Manuelu Barrosu i povjereniku Europske unije za proširenje Olliju Rehnu upućene pozivnice za skup u Bukurešt, gdje će 6. travnja biti donesena odluka o proširenju Cefte. </p>
<p>Rehn je kazao kako suradnja Hrvatske i Rumunjske, koja sada predsjeda Ceftom, daje rezultate i da se postižu konkretni pomaci. Rehn je predvidio da bi sustav slobodne trgovine na Balkanu mogao profunkcionirati početkom 2007. godine.</p>
<p>Inicijativu premijera Ive Sanadera da Cefta bude okvir za gospodarsku suradnju i poligon za pripreme za ulazak u EU podržali su u subotu Salzburgu na skupu ministara vanjskih poslova EU-a i svi šefovi diplomacija zemalja jugoistočne Europe.</p>
<p>Zajedničkom izjavom zemalja u regiji, u kojoj je potvrđena spremnost na gospodarski surađuju u okviru Cefte, završena je rasprava o zapadnom Balkanu u Salzburgu. </p>
<p>Za Hrvatsku izrazito uspješno, jer su riješene sve dvojbe.</p>
<p>Europska unija poslala je u Salzburgu jasan signal zemljama u regiji da se na njih računa, ali da vrijedi isključivo individualni pristup za ulazak u Uniju. </p>
<p>Iako su neke zemlje jugoistoka Europe, ponajprije Makedonija, očekivale jasniju podršku Europe, austrijska je ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik na kraju skupa kazala da Balkan ima europsku perspektivu i da je to jedan od prioriteta EU-a. »Vrlo smo zadovoljni konferencijom u Salzburgu na kojoj je potvrđena europska perspektiva svih zemalja u regiji, ali i individualni pristup na temelju individualnih postignuća kada je riječ o budućem članstvu u EU«, rekla je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović.</p>
<p>Mnogi europski dužnosnici, među kojima i Rehn i koordinator Pakta o stabilnosti Erhard Busek te europski ministri vanjskih poslova, pohvalili su Hrvatsku i njezina premijera zbog inicijativa da se pojača suradnja u regiji, najviše na području gospodarstva i slobodne trgovine. </p>
<p>»Još prošle godine je premijer Ivo Sanader predložio Ceftu kao okvir za gospodarsku suradnju u regiji. U Salzburgu smo konkretno iznijeli taj prijedlog o oživotvorenju slobodne trgovine na jugoistoku Europe kroz Ceftu, a argumentirali smo to time što je Cefta već postojeći model koji se potvrdio kao dobar model«, kazala je šefica hrvatske diplomacije.</p>
<p>U Salzburgu se Hrvatska zauzela da dođe do prilagodbe i modernizacije Cefte novim okolnostima. Hrvatska je dobila potporu svih zemalja i nijedan ministar vanjskih poslova nije imao primjedbi. U ime EU-a, mađarski ministar vanjskih poslova Ferenc Somogyi rezimirao je raspravu i podržao hrvatski prijedlog.</p>
<p>»Nekoliko je govornika vrlo jasno istaklo da zona slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi nije supstitucija za punopravno članstvo u EU, nego je to priprema država za članstvo«, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović.</p>
<p>Kada je riječ o perspektivama zemalja u regiji za ulazak u punopravno članstvo, Hrvatska je u mnogo boljem položaju od ostalih zemalja. Naime, pregovarački okvir jasno ukazuje da Hrvatsku čeka punopravno članstvo ako kvalitetno završi pregovore i zbog toga je u lakšem položaju. Istodobno, u nekim zemljama EU-a javlja se skepsa glede daljnjeg proširenja Unije, pa će Francuska za sve zemlje, ali ne i za Hrvatsku, koje će ubuduće ući u Uniju raspisati referendum da se vidi raspoloženje njezinih građana.</p>
<p>Skupom u Salzburgu bio je izrazito zadovoljan i visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana, koji je ocijenio da se u regiji događaju pozitivni napreci i da se razgovara u drugom, mnogo pozitivnijem tonu. </p>
<p>»Cijelo područje bilježi napredak« zaključio je Solana.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Jačanje parlamentarnih odnosa s Njemačkom </p>
<p>Posjet predsjednika hrvatskog parlamenta Vladimira Šeksa Bundestagu je jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih aktivnosti ove godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u ponedjeljak počinje trodnevni službeni posjet Njemačkoj tijekom kojeg će se sastati s predsjednikom Bundestaga Norbertom Lammertom, njemačkim saveznim ministrom za gospodarstvo i tehnologiju Michaelom Glosom, državnim ministrom za Europu Gunterom Gloserom i Brigite Zypries, saveznom ministricom za pravosuđe.</p>
<p>Posjet predsjednika hrvatskog parlamenta njemačkom Bundestagu jedna je od najvažnijih vanjskopolitičkih aktivnosti ove godine jer znači jačanje bilateralnih veza s Njemačkom preko važne parlamentarne suradnje, ali i radi integracije u Europsku uniju.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog Sabora svoje će sugovornike detaljno izvijestiti o prioritetima hrvatske vlade, napretku koji je Hrvatska učinila u provedbi reformi te naporima koji se čine u ispunjavanju potrebnih kriterija, posebice u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije. Njemačka je jedna od najvažnijih i najutjecajnijih članica EU-a, pa je jačanje veza važno i zbog europskog okvira. </p>
<p>Posjet ima i gospodarski karakter; Njemačka je drugi trgovinski partner Hrvatske, nakon Italije. U političkom smislu posjet je jedan od značajnijih - trebao bi pomoći u intenziviranju političkih odnosa dviju zemalja koji su u posljednjih nekoliko godina u stagnaciji. Političke volje ne nedostaje ni s njemačke strane jer je predsjedniku Sabora poziv iz Bundestaga došao u vrlo kratkom vremenu nakon konstituiranja vlasti, u studenome prošle godine.</p>
<p>U njemačkom parlamentu predviđeni su i odvojeni susreti predsjednika hrvatskog parlamenta Vladimira Šeksa s predstavnicima klubova zastupnika Die Linke, vladajućih CDU/CSU i oporbenog SPD-a. U sklopu službenog posjeta Berlinu Šeks će obići i spomenik i Memorijalni centar posvećen europskim Židovima ubijenima za vrijeme nacionalsocijalizma, a održat će i predavanje Hrvatima nastanjenima u Berlinu. [Bruno Lopandić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Rupel demantira prijetnje</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Dokument o problematici štediša Ljubljanske banke Zagreb koji je slovensko ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak objavilo na svojim internetskim stranicama »ne sadrži nikakvu prijetnju Hrvatskoj«, izjavio je u razgovoru za slovensku televiziju ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. </p>
<p>U dokumentu, za koji je Rupel rekao da predstavlja »non-paper« kojim je Slovenija željela »kompliciranu materiju« stare devizne štednje predstaviti domaćoj i stranoj javnosti, navode se službena stajališta Ljubljane da štediše Ljubljanske banke Zagreb treba isplatiti Hrvatska koja je, kako se tvrdi, »diskriminatornim odnosom prema štedišama« te miješanjem izvršne vlasti u pokušaje Ljubljanske banke Zagreb da naplati svoja potraživanja u Hrvatskoj, pokazala da »odstupa od temeljnih pravnih načela i pravila koja vrijede u EU«. </p>
<p>Stoga će Slovenija to pitanje na pravnoj i političkoj razini postaviti tijekom pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom »kao uvjet za pristup Hrvatske Europskoj uniji«.</p>
<p> Rupel je rekao da dokument nije na pisao on osobno nego povjerenik za sukcesijska pitanja slovenske vlade Miha Pogačnik. Objasnio je da je Slovenija ponovila već poznata gledišta o problematici devizne štednje i da dokument »ne sadrži nikakvu prijetnju«. Slovenija se, kazao je »brani od optužbi Hrvatske« koja je Sloveniju zbog pitanja Ljubljanske banke »tužila i tužakala« međunarodnim ustanovama.</p>
<p>Osim toga, Rupel je rekao kako je objava i u vezi s izjavama guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog da se neće dopustiti ulazak na hrvatsko bankarsko tržište belgijskoj bankarskoj skupini KBC koja je vlasnik 34 posto dionica Nove Ljubljanske banke ako se ne riješi pitanje hrvatskih štediša Ljubljanske banke. </p>
<p>»KBC je belgijska banka. To znači onemogućavanje slobodnog protoka kapitala i ako Hrvatska tako bude postupala, sama će sebi zatvoriti put u EU«, rekao je istaknuvši da je Slovenija uvijek bila u prvim redovima država koje se zalažu za što skoriju ulazak Hrvatske u EU. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bageri neće prijeći virski most, prijete Virani</p>
<p>VIR</p>
<p> – Više od 1000 mještana Vira okupilo se u subotu poslijepodne na prosvjednome skupu zbog najavljenog rušenja njihovih bespravno izgrađenih kuća. Uz njih su bili i predstavnci lokalne samouprave na čelu s Kristijanom Kapovićem, načelnikom općine Vir, koja se također protivi rušenju što ga je najavilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. U prošlih desetak dana, građevinski inspektori već su obilježili oko 100 kuća predviđenih za rušenje, a trebalo bi ih se srušiti oko 500.</p>
<p>Mještani okupljeni na trgu ispred općinske zgrade nosili su transparente s porukama: »Mi živimo ovdje«, »Sto posto legalizacija«, »Pokrenimo Hrvatsku bagerima«, »Naš glas za vas - ne rušite«... Onima koji žive na Viru pridružili su se brojni vlasnici vikendica iz ostalih dijelova Hrvatske te Slovenije i brojni Mađari, koji tamo već imaju mnogo apartmana, što kupljenih što onih koji se iznajmljuju. »Apsurdno je obilježavanje kuća za rušenje, a još nije usklađen Prostorni plan općine. Ovim skupom poslali smo jasnu poruku Vladi i Ministarstvu da želimo uvesti reda, ali ne možemo dopustiti poigravanje s ljudskim sudbinama«, rekao je načelnik Kapović. Pozvao je mještane na potpisivanje peticije, koja će biti poslana nadležnome ministarstvu. </p>
<p>Oko 9000 objekata na Viru nema ni građevinske niti lokacijske dozvole, a među prvima će se rušiti oni koji se nalaze u zaštićenom obalnom području. Većina kuća koristi se vikendima i ljeti, a mnoge se, pogotovo one s apartmanima, iznajmljuju. No, mnogima su kuće i jedini dom koji imaju. Nekima su već stigla i rješenja o rušenju koje će, ako ga ne obave sami u roku tri dana, početi rušiti mehanizacija Ministarstva, a troškove će platiti vlasnici, oko 100.000 kuna. Na otvoreno pismo Vladi, Udruge građana vlasnika kuća na Viru, u kojemu piše da se postupak inspekcije ocjenjuje nezamislivim državnim terorom i sijanjem straha među građanima, Ministarstvo je izdalo priopćenje. U njemu se, među ostalim, navodi:</p>
<p>»Činjenica je da je na Viru gradnja bez dozvole bila pravilo, što ne daje vlasnicima kuća, kao ni ikom u Hrvatskoj, da bude iznad zakona. Tako i činjenica da je izgrađeno oko 9000 objekata nije u tom smislu presudna, tim više, što je inspekcija djelovala na tom području od 1985. godine i uklanjala bespravnu gradnju u čemu je bila sustavno sprječavana od graditelja i lokalne administracije. Također je činjenica da je 2004. godine za općinu Vir donesen Prostorni plan uređenja, koji ne utječe na mogućnost legalizacije do tada izgrađenih objekata. U posljednje je dvije godine podneseno samo 3000 zahtjeva za lokacijsku, osnosno 1100 za građevinsku dozvolu«.</p>
<p>Ističe se da Ministarstvo ne može dati suglasnost na Prostorni plan, koji nije donesen ni nakon 18 mjeseci od donošenja Uredbe o zaštiti i uređenju zaštićenog obalnog pojasa. Načelnik Kapović pak tvrdi da je za usklađivanje Prostornog plana s Uredbom bilo premalo vremena: »Ministarstvo je vjerojatno radi pritiska poslalo građevinske inspektore da bi nametnulo svoje rješenje«. Mještani su se mirno razišli, ali su poručili da će svojim tijelima na virskome mostu spriječiti bagere da uđu u to mjesto.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060313].
|
