NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060112].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 131896 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Rat za svakog putnika!</p>
<p>Osim u njemačke gradove, Hrvati će uskoro za petnaestak eura moći letjeti i do Londona. Sve više niskotarifnih inozemnih kompanija traži svoje klijente na domaćem tržištu</p>
<p>Najava Wizz Aira, vodećeg srednjoeuropskog niskotarifnog avioprijevoznika, da će od kraja ožujka letjeti na relaciji London - Zagreb za petnaestak eura, ponovo je u prvi plan nametnula pitanje borbe za prevlast na hrvatskom nebu.</p>
<p>Jer, samo u posljednje tri godine Upravi zračnog prometa Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka čak je deset različitih inozemnih niskotarifnih zračnih prijevoznika podnijelo zahtjeve za odobrenje letenja u linijskom redovitom zračnom prometu za Hrvatsku. Dodamo li tome i činjenicu da uz nacionalnog avioprijevoznika Croatia Airlines putnike i robu u domaćem prijevozu obavlja još nekoliko domaćih aviokompanija, puni obris slike o borbi za putnike postaje jasniji. </p>
<p>Njemački niskotarifni zračni prijevoznik Germanwings prvi je probio led uvevši redovite linije između njemačkih i hrvatskih gradova. Bilo je to 2004., a vrlo brzo nakon uvođenja linija iz Kölna za Zagreb i Split uveli su linije iz Berlina, Stuttgarta, Hamburga i Bonna za Hrvatsku. Time su prvi koji su hrvatske gradove svakodnevno povezali (ovisno o rezerviranju) s njemačkim gradovima.</p>
<p>Niskotarifne kompanije, koje su prepoznate po niskim cijenama i kupnji karata putem Interneta, u Hrvatsku lete sve češće, no većina ih se ipak odlučuje za održavanje letova između europskih metropola i Hrvatske u ljeto i ranu jesen zbog većeg zanimanja turista u to vrijeme za posjet hrvatskoj obali i otocima.</p>
<p>Dolaskom Germanwingsa, koji je održavao redovite linije cijelu godinu, povezujući Dalmaciju i kontinentalnu Hrvatsku s njemačkim gradovima, ovu će godinu obilježiti i dolazak mađarskog Wizz Aira, kompanije koja će od 26. ožujka ove godine održavati redovite letove na relaciji London - Zagreb, četiri puta tjedno, kao i ostali niskotarifni prijevoznici za »malo« eura, ovisno o vremenu kad se rezervira karta i o popunjenosti zrakoplova u tom trenutku. </p>
<p>U ovoj godini, kažu u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, za linijski zračni promet na hrvatskom tržištu, osim Wizz Aira nije bilo zainteresiranih inozemnih kompanija.</p>
<p>Popularni Ryanair ili Easyjet sada više nisu puki snovi onih koji žele putovati u Europu za nekoliko desetaka eura. Više nije potrebno putovati u Ljubljanu ili Graz kako bi se putovalo jeftinije zrakoplovom po Europi. Ne tako davno hrvatske su zračne luke posjećivali predstavnici brojnih kompanija, koje su u to vrijeme kalkulirale o isplativosti uvođenja letova za Hrvatsku. Neke od tih kompanija su otpale, neke su ostale. </p>
<p>Od niskotarifnih kompanija koje lete u Hrvatsku (neke samo ljeti) iz Njemačke dolaze osim Germanwingsa i Happag Lloyd Express, Aeroflight, iz Slovačke SkyEurope, koji povezuje Bratislavu sa Splitom, Dubrovnikom i Zagrebom, te linijom koja leti iz Budimpešte za Split.</p>
<p>Britanski GB Airways povezuje Manchester i Dubrovnik. Norveški Norwegian Air Shuttle povezuje Oslo s Rijekom, Splitom i Dubrovnikom, te Bergen i Trondheim s Dubrovnikom. Talijani pak voze kompanijom Air One iz Pescare za Split i Dubrovnik, a Austrijanci sa Styrian Airwaysom iz Graza za Dubrovnik. Belgijski TUI povezuje Bruxelles i Dubrovnik. Većina spomenutih linija ne održava se tijekom cijele godine, a cjelogodišnje rute voze Germanwings i najavio ih je Wizz Air.</p>
<p>Podsjetimo da je samo lani oko 20 posto novih zračnih kompanija letjelo u Hrvatsku u odnosu na 2004. Redovite linije niskotarifne kompanije održavaju uglavnom prema Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Broj prevezenih putnika u Hrvatsku u stalnom je porastu; hrvatski zračni prijevoznici lani su gotovo udvostručili brojnost svojih zrakoplova, a zanimanje za Hrvatsku kao top turističko odredište iz dana u dan je veći. Predstavnici hrvatskih zračnih luka još do prije nekoliko godina na međunarodnim su skupovima tražili razgovore s niskotarifnim prijevoznicima, a situacija se danas mijenja jer upravo takve kompanije dolaze u Hrvatsku. </p>
<p>Croatia Airlines će se prilagođavati tržištu</p>
<p>Nakon ulaska Wizz Aira u Hrvatsku, u Croatia Airlinesu (CA) kažu da su svoje poslovanje maksimalno nastojali prilagoditi potrebama tržišta te putnika i prije pojave niskobudžetnih avioprijevoznika. Pojava niskotarifnih (»low cost«) prijevoznika predstavlja izazov, pa u strukturi troškova u ovoj godini u CA-u očekuju prilagođivanje tržišnim uvjetima. Ističu da je različita poslovna koncepcija domaćeg prijevoznika i »low cost/no frills« kompanija, kao što su primjerice Germanwings i Wizz Air, a u CA-u smatraju da se s obzirom na različite vrste usluga koje nude, ipak mogu nadopunjavati na tržištu.</p>
<p>U CA-u kažu da već dulje djeluju u uvjetima jake konkurencije brojnih inozemnih prijevoznika i većim su dijelom u svom poslovanju izloženi tzv. open skies tržišnim uvjetima poslovanja.</p>
<p>Konkurencija je snažna od samog osnutka tvrtke, dodaju u CA-u, a osobito u redovitom međunarodnom prijevozu u kojem je, tijekom lanjske turističke sezone, letjelo gotovo 25 redovitih inozemnih prijevoznika. U tom je razdoblju u Hrvatsku letjelo i više od 50 čarter prijevoznika, a osim tri domaća avioprijevoznika sve je više, napominju, i niskotarifnih prijevoznika. CA je lani prevezao 1,55 milijuna putnika, što je dva posto više nego 2004., te je tako zadržala trend kontinuiranog rasta broja putnika. Potpuna primjena »open skies« uvjeta na tržište EU-a izlaže hrvatsko tržište još većoj konkurenciji inozemnih prijevoznika, ističu u CA-u, te dodaju da se istodobno otvara hrvatskim prijevoznicima mogućnost slobodnog rada na europskom tržištu i u redovitom i u čarter prometu. Prilagođavajući se uvjetima konkurencije, u CA-u ističu da sve više surađuju s prijevoznicima u Star Alliance udruzi, ali i s drugim neovisnim operatorima. </p>
<p>Zaključuju da u pregovorima Hrvatske i EU-a o ulasku na zajedničko europsko zračno tržište, Hrvatsku vodi interes o postupnom otvaranju tržišta s namjerom da se svim hrvatskim prijevoznicima omogući postupne prilagodbe otvorenom tržištu i očuva njihov rad i zaposlenost, a u skladu sa strukturom zračnog prometa te tržišnim sposobnostima domaćih prijevoznika.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zabrane koaliranja s HDZ-om nisu se pokazale najboljima</p>
<p>Na državnoj razini, gdje smo oporba iz vrlo jasnih razloga, promjena neće biti. Ostajemo sa SDP-om i drugim oporbenim strankama</p>
<p>Predsjedništvo HSS-a izabrano na skupštini 17. prosinca u subotu će u Vrbovcu održati svoju konstituirajuću sjednicu na kojoj će se izabrati dva potpredsjednika stranke. Tim povodom o stanju u HSS-u nakon izbora novog predsjednika Josipa Friščića razgovarali smo s članom Predsjedništva Božidarom Pankretićem.</p>
<p>• Ima li na terenu podjele na Tomčićeve i Friščićeve ljude?</p>
<p>- HSS je uspio što nijedna stranka do sada nije. Izbjegli smo podjelu, i to prije same skupštine, jer nije došlo do podjela u organizaciji. Imali smo normalne izbore s dva kandidata, neki su preferirali jednog a neki drugog, ali nije bilo direktnih i grubih podjela kakvih je bilo u drugim strankama. Izuzetno je dobro što je velika većina bila za Friščića, tako da je i nakon skupštine stvar mirna i nije uopće došlo do podjela. </p>
<p>• Očekujete li unutar Kluba HSS-a u Saboru probleme s Tomčićem i njegovom dosadašnjom zamjenicom Ljubidcom Lalić?</p>
<p>- Mislim da će biti sve u redu, što dokazuje činjenica da je Tomčić bio kod Friščića i vrlo jasno rekao da stavlja mandat predsjednika Kluba na raspolaganje, što se i podrazumijevalo. Vjerujem da će suradnja s njim biti korektna, a poznavajući Ljubicu Lalić vjerujem da će ona odrađivati svoj dio posla kao i do sada. Mislim da se ništa bitnog u našim odnosima neće mijenjati, jedino bismo još mogli ići prema povećanju broja zastupnika. Ima određenih najava, da oni koji su na početku bili u našem klubu možda porazmisle o novonastaloj situaciji i vrate se u Klub HSS-a.</p>
<p>• Mislite na zastupnicu češke i slovačke manjine Zdenku Čuhnil?</p>
<p>- Tako je.</p>
<p>• Bivše vodstvo HSS-a zabranjivalo je koalicije s HDZ-om. Jesu li za novo vodstvo stranke takve koalicije na nacionalnoj i lokalnim razinama prihvatljive ili vam SDP ostaje strateški partner?</p>
<p>- Mislim da se ove zabrane koje su bile u prošlom vremenu nisu pokazale najboljima, što svjedoči naš rejting koji je bio u vrijeme skupštine na najnižoj razini u zadnjih desetak godina. Trebamo voditi računa da smo stranka centra i da neke ekstremne lijeve ili desne opcije nisu prihvatljive, ali sa svim strankama treba razgovarati, pri čemu se naša politika treba usmjeriti na rješavanje programskih stvari. Trebamo se koncentrirati na državnu razinu gdje smo oporba iz vrlo jasnih razloga, i tu promjena neće biti. Ostajemo sa SDP-om i drugim oporbenim strankama.</p>
<p>• A nakon idućih izbora, jeste li spremni na koaliranje s HDZ-om?</p>
<p>- Nezahvalno bi bilo prejudicirati iduće izbore, a osim toga naš prvenstveni zadatak je konsolidirati svoje redove da zadržimo sada čvrstih desetak posto i da idemo prema najavljenom cilju, da u roku dvije godine osvojimo 12 do 15 posto.</p>
<p>• Jedan od HSS-ovih problema je slab uspjeh u gradovima. Kako ćete promijeniti tu situaciju?</p>
<p>- Dapače, i o tome će još biti razgovora. Jačanje u gradovima nam je prioritetni zadatak. HSS karakterizira izuzetno dobro razvijena infrastruktura i po županijama smo dobro pokriveni. Grad međutim zahtijeva drukčije funkcioniranje koja se toliko ne temelji na infrastrukturi nego prvenstveno na jakim osobama, što pokazuju neke druge manje stranke s pojedincima kao profiliranim liderima. I mi u tom smislu moramo definirati politiku u većim gradovima, koncentrirati se prema ljudima koji će biti nosioci određenih ideja pa oko njih okupljati određene ekipe. HSS je sada prihvatljiv za mnoge, naročito one koji nisu uključeni u neke stranke i tu vide svoju perspektivu.</p>
<p>• HSS trenutno ima dva počasna predsjednika, Josipa Torbara i Stjepana Radića. Hoće li Zlatko Tomčić, koji je 11 godina vodio stranku, postati treći?</p>
<p>- Odluku o tome donosi skupština pa ne bih o tome govorio. No, da je stvar išla u drukčijem smjeru, to se moglo odraditi na prošloj skupštini, no išlo je tako kako je išlo. Vidjet ćemo kako će članstvo u budućnosti razmišljati o tome.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Otvorena jedva četvrtina hotela</p>
<p>Master plan Istarske županije predviđa da se do 2012. turistička sezona produlji na najmanje osam mjeseci</p>
<p>Od 488 velikih i 110 malih hotela u Hrvatskoj trenutačno ih radi jedva četvrtina. Bolji hoteli godišnje su popunjeni oko 200 dana, ali problem je što Hrvatska ima premalo objekata najviših kategorija. </p>
<p>Zna se da naš turistički pogon počinje s radom oko Uskrsa i da se gasi krajem listopada, kada većini turističkih radnika počinje razdoblje zimskog odmora. Hotelijeri dvoje treba li inzistirati na dužim sezonama ili je bolje poraditi na što većoj popunjenosti kada su otvoreni. Za Hrvatsku udrugu hotelijera idealno je da sezona počne za Uskrs i da traje do kraja listopada.</p>
<p> Master plan Istarske županije, međutim, predviđa da se do 2012. godine sezone (dobra popunjenost kapaciteta) produlje na najmanje osam mjeseci. Da bi to ostvarili do te će se godine samo u smještajne kapacitete Istre uložiti 1,3 milijarde eura. Istra će tada imati 250.000 kvalitetnih postelja. </p>
<p>U Istri otvoreno 25 posto kapaciteta postelja. Inače, na razini države hoteli i aparthoteli ukupno nude 115.815 kreveta, a hotelski udjel u ukupnom broju postelja samo je 12,7 posto. Izvan funkcije još je uvijek 15.038 hotelskih kreveta.</p>
<p> »Cjelogodišnji turizam trebale bi, uz ostale, gurati i turističke zajednice, a one to ne rade. Mi pozivamo goste ali činjenica je da je zimi ovdje njima dosadno«, rekao je Vjesniku Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela. Od 110 malih hotela trenutačno ih radi pedesetak posto. »Zasad se ne isplati raditi, ali mi imamo male kapacitete pa ih nekako uspijevamo napuniti«, tvrdi Klarić, dodavši da će svakako nastojati da za par godina svi mali hoteli rade cijele godine. </p>
<p> Hotelska scena sada izgleda ovako - zimi, naravno, rade gradski hoteli i većina kontinentalnih. Što se obale tiče, tamo također rade gradski objekti, dok je u manjim mjestima situacija gotovo katastrofalna. </p>
<p> U Istri, našoj najturističkijoj regiji, nakon blagdana zatekli smo otvorenih oko 25 posto hotelskih kapaciteta, odnosno 28 od ukupno 115 hotela, no uglavnom su dobro raspoređeni pa gosti mogu boraviti u bilo kojem dijelu poluotoka. Zanimljivo je da su cijele godine uglavnom otvoreni mali, obiteljski hoteli, dok velike hotelske kuće ostavljaju jedan ili dva otvorena hotela. Ipak teško je ne složiti se da bi Istarska županija sa svojom blagom klimom i zimi mogla puno više raditi na turističkoj ponudi.</p>
<p> Od većih hotela otvoreni su Diamant u Poreču, Histria i Rivijera u Puli, Cittar u Novigradu, Aleksani u Medulinu te još pokoji. Zanimljivo je da primjerice rade i jedini hoteli - u Motovunu Lovac, u Buzetu Fontana, ili San Rocco jedan od najelitnijih i najskupljih istarskih hotela smješten u Brtonigli.</p>
<p> U San Roccu se za polupansion u dvokrevetnoj sobi mora izdvojiti 80 do 90 eura, čak i zimi. Iako vrlo poznat, hotel Diamant u Poreču ima puno umjerenije cijene za ovo razdoblje - od 45 do 60 eura za polupansion - iako ima četuri zvjezdice, jer gotovo su jednake cijene polupansiona u hotelima s tri zvjezdice.</p>
<p>Prema kvaliteti smještaja, odnosno zvjezdicama u Istri su ove zime otvoreni većinom hoteli s tri, odnosno dvije zvjezdice, poput Belvederea u Medulinu (tri zvjezdice) ili hotela Pula u Puli, jednake kvalitete smještaja. Jedino pulski hotel Scaletta, koji je otvoren čitavu godinu ima samo jednu zvjezdicu.</p>
<p> Od 35 opatijskih hotela otvoreno ih je deset, i to s pet zvjezdica, Milenij, Ambasador i Mozart, s četiri zvjezdice Admiral, Grand Hotel Četiri opatijska cvijeta, Bristol i Adriatic, s tri zvjezdice Kvarner, s dvije Opatija, a otvorene su i vile Kapetanović i Vranješ.</p>
<p> Zbog najavljenih skorih dolazaka na karneval inozemnih grupa gostiju, najvjerojatnije će Liburnija Rivijera Hoteli otvoriti samo za tu prigodu još neke svoje hotele. Na lošinjskom području otvoreni su hoteli Alhambra u Malom Lošinju i Televrin u Nerezinama, te vila Ana. Na Krku su otvoreni hoteli Malin u Malinskoj, Corintija u Baški, Kanajt u Puntu i Miramare u Njivicama.</p>
<p> Na Rabu su zatvoreni svi hoteli, a boraviti se može u pansionima Pija u gradu Rabu i Rajka u Palitu, te u vili Margiti u Banjolama. </p>
<p>Za razliku od ljetnih mjeseci kada se u hotelima Splitsko-dalmatinske županije traži postelja više, tamošnjim hotelijerima zima ne donosi velike turističke rezultate, pa ih većina hotele drži zatvorenima sve do Uskrsa. Ljubitelji blage klime mogu se odmarati samo u nekoliko hotela i to u Medenoj u Trogiru, Biokovu u Makarskoj i Palaceu u Hvaru. </p>
<p>Sinjski hotel Alkar, kao i triljski Sv. Mihovil otvoreni su tijekom cijele godine. U zimskim danima, najbolja turistička odluka bila bi posjet Splitu, čiji su hoteli stalno otvoreni i u koje najčešće dolaze poslovni ljudi. Posebno su atraktivni mali obiteljski hoteli u staroj gradskoj jezgri, koja nudi brojne mogućnosti zabave, od razgledavanja 1700 godina stare Dioklecijanove palače do noćnih provoda u obližnjim kafićima i degustiranja tradicionalnih jela u konobama i zalogajnicama. Direktor Turističke zajednice splitsko-dalmatinske Mili Razović ističe kako većina hotela u zimskim danima svoja vrata otvara samo ako postoje dobri poslovni motivi.</p>
<p>U Dubrovniku je otvoreno desetak hotela, u cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj petnaestak. Hoteli krajnjeg juga dnevno ugošćuju oko tisuću turista. </p>
<p>Davor Verković / [Surađivali: Saša Brnabić, Damir Herceg i Mira Jurković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kome Brazilci, kome anonimci</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ KARLIN</p>
<p>Dinamo i Hajduk su bez sumnje naša dva najbolja i najpopularnija kluba. Bez obzira na trenutačni položaj na prvoligaškoj ljestvici. Stoga je zanimljivo promatrati što se u zagrebačkom i splitskom klubu događa za vrijeme prvenstvenog predaha, dakle prijelaznog razdoblja.</p>
<p>Dok Dinamo kupuje provjerene igrače iz Južne Amerike, sve kako bi ojačao sastav za europske ispite nakon ove sezone, u Hajduku su na probi skoro dvije cijele momčadi. Nepoznati igrači iz Gruzije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i najviše iz Makedonije pokušavaju se nametnuti struci, dočim se navijačima kosa diže na glavi. Sasvim je neizvjesno hoće li se osim multietničnosti u splitskom klubu multiplicirati i kvaliteta. Lako je to objašnjivo. Dinamo raspolaže s neusporedivo većim novcem, ali i spoznajom da dobro posloženoj momčadi tek treba jedan do dva prava igrača. Hajduk koji jedva krpa kraj s krajem, bez novca za plaće, i s momčadi koja nikog nije zadovoljila - tek je svojim nekvalitetnim izvedbama uzrokovala česte promjene trenera - ne može posegnuti dublje u džep. Stoga, dovođenje nepoznatih igrača sa svih strana svijeta treba protumačiti kao potez promrzlog očajnika koji kupuje mnogo jeftinih majica kratkih rukava kako se ne bi smrznuo na studeni od minus 20 stupnjeva.</p>
<p>Ova zbivanja mogla su se dokučiti gledanjem nedavne televizijske emisije u kojoj su gostovali dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić i Hajdukov predsjednik Branko Grgić. Gostovao je pred kraj emisije i glazbeni sastav kojem je Mamić (neukusno) pred milijunima gledatelja darovao novčanicu od pet stotina eura u harmoniku. Grgiću je bilo zacijelo neugodno, pa je pobjegao iz kadra prije nego što je emisija završena. Bio je to tek ilustrativan dvoboj dvojice predsjednika i više nego vidljiv razlog zašto jedan kupuje Brazilce, a drugi anonimce...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Smijeh kao lijek </p>
<p>HELENA BRAUT </p>
<p>Ljude je teže nasmijati nego rasplakati, stara je, pomalo izlizana, kazališna izreka, no ubojito istinita. Naše sasvim zaboravljene kinodvorane, kad je domaći film u pitanju, može uglavnom napuniti punokrvna, sočna i što jače emocijama nabijena komedija. U posljednjih 15 godina u kino su naši vrijedni građani, bez prisile, dakle vlastitom privolom, veselo krenuli ponajviše kad je bio u pitanju »Kako je počeo rat na mom otoku« Vinka Brešana da se od srca nasmiju propasti jednoga sustava i jedne omražene armije. A događalo se to i kasnije s Brešanovim »Maršalom«, ljupkom »Blagajnica hoće ići na more«, koja je lansirala redatelja Dalibora Matanića, zatim ugodno sladunjavim filmom »Tri muškarca Melite Žganjer« Snježane Tribuson i napokon, a to se događa upravo danas i s filmom »Što je muškarac bez brkova« Hrvoja Hribara. Ta vlaška komedija u kojoj frcaju osjećaji kao božićne prskalice pravi su sineastički odmor od brojnih teško probavljivih filmskih ostvaraja hrvatske kinematografije što se svom silinom trude da budu duboko intelektualni. I tko bi se onda posvetio sporom i dosadnjikavom filmu Silvije Petranovića »Družba Isusova« (trenutačno na programu Hrvatske televizije) koji polako, još dodatno, »uništava« tradicionalno depresivne nedjeljne večeri, kad je kino postao bolji izbor. S druge strane, ta ljubav komedije i Hrvata je vrlo stara, (iako nas bije onaj glas da nismo u stanju raditi fantastične humoristične uradke svih vrsta kao naši istočni susjedi), a tome je dokaz najgledaniji hrvatski film svih vremena Golikova starozagrebačka komedija »Tko pjeva zlo ne misli«. No, pišu li se zapravo bolji dani za komediju, toliko potrebnu u olovnim vremenima, kao i onima drugima, teško je reći. Javne i komercijalne televizije (za razliku o ratnih devedesetih), osim klišejiziranih sapunica posljednjih godina kupuju i niz humorističnih serija (Naša mala klinika, Bumerang, Luda kuća, Bitange i princeze, Večernja škola) animiranih serija (Zlikavci, Laku noć, Hrvatska) i, uvjetno rečeno, duhovite kvizove (Genijalci , Uzmi i ostavi, Ona i on), koji unatoč problematičnim sadržajima mogu izmamiti pokoji osmijeh ili eventualno dva. Ipak, uza njih, nakon napornoga radnoga dana hrvatski čovjek može osjetiti posvemašnje olakšanje, i koga briga za razinu humora.</p>
<p>No, situacija je, kad je kazalište u pitanju, sasvim drukčija. Svojevrstan osamljeni fenomen jest predstava »Što je muškarac bez brkova« u režiji Aide Bukvić, što se ne može reći i za njezinu inscenaciju Tomićeva romana »Ništa nas ne smije iznenaditi«. Teatar je postao maćeha prema komediji, no neki se još trude, kao Fadil Hadžić i »Kerempuh«, koji uvijek ima vjernu publiku. Jer smijeh jest lijek, bez obzira kako to banalno zvučalo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Preskupi »mir«</p>
<p>Kada »Sufa« i »Ra'am« budu pušteni »s lanca« imaju samo jedan zadatak: razoriti iranske nuklearne pogone u Isfahanu i Natanzu - kao koordinirana saveznička akcija ili kao najambicioznija samostalna strateška operacija u povijesti židovske države - da bi se 60. godišnjica postojanja Izraela 2008. slavila u miru. Cijena? U svakom slučaju paprena - 110 milijuna dolara po svakom lovcu</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Na gotovo uvijek vedrom nebu iznad južnog Izraela često se vide tragovi zrakoplova na mlazni pogon. Bijele trake često se ukrštaju. Mogu se primijetiti i krugovi od kondenzirane vodene pare na velikoj visini. A onda, kako se pojave tako i nestanu. To nisu niti NLO-i niti akrobatska skupina izraelskog ratnog zrakoplovstva koja se uvježbava za ovogodišnju proslavu 58. godišnjice osnivanja Izraela. Stvar čak nije toliko tajnovita jer oni zbog kojih su Izraelci stalno vojnički spremni moraju shvatiti i tu vizualnu poruku. Dobro čuvana tajna je ona za koju nitko ne zna. Izrael želi da se za tu tajnu zna.</p>
<p>Izraelci su sve što im je strateški važno od konvencionalnog i nuklearnog arsenala smjestili u pustinju Negev. U zonama ograđenim bodljikavom žicom i sa stalnim elektronskim nadzorom pod zemlju je sklonjena suvremena zrakoplovna i raketna tehnika koja predstavlja kralješnicu izraelskih Strateških snaga. Kroz duge hodnike i tunele stalno se prebacuju izraelske strateške rakete zemlja-zemlja »Jericho 2« koje na ciljeve udaljene nekoliko tisuća kilometara mogu ponijeti i nuklearne bojne glave.</p>
<p>U tom dijelu Izraela vojnici, čuvari, tehničari, inženjeri, piloti i razni stručnjaci dežuraju 24 sata dnevno. Ljudi moraju biti besprijekorno izvježbani i disciplinirani, a borbena tehnologija održavana tako da bude u funkciji već nekoliko minuta nakon uzbune. Posljednjih mjeseci u uvijek budnim strateškim snagama posebno su na cijeni piloti koji lete na najboljim primjerima borbenih zrakoplova koje Izrael trenutačno ima u naoružanju.</p>
<p>U računalima, ali i na običnim školskim pločama na kojima stariji piloti i zapovjednici još vole crtati i pisati raznobojnim kredama, svaki dan se pojavljuju dva imena: »Ra'am« i »Sufa«. Čovjek prvo pomisli da su to nečiji nadimci ili možda imena lavića i tigrića koje strateške snage drže kao maskote. No, riječ je o najsuvremenijim vojnim letjelicama koje bi u svom sastavu poželjela ratna zrakoplovstva svih zemalja koje se bore za prevlast u zraku i dvije tisuće kilometara od vlastitih granica.</p>
<p>»Ra'am« i »Sufa« iznimno su skupi. Izrael primjerak od američkih proizvođača nabavlja po cijeni ne nižoj od 55 milijuna dolara. Ako se uračuna sve što su još Izraelci ugradili u »Ra'am« i »Sufu«, svaki komad tih savršeno oblikovanih lovaca košta bez naoružanja više od 70 milijuna dolara, kada ih izvezu iz podzemnih hangara i počnu rulati po aviopistama.</p>
<p>Stalno su u pripravnosti tri eskadrile koje čine oštricu izraelskog strateškog štapa. Dvije čine lovci-bombarderi tipa F-15 »Ra'am«, posebno proizvedeni u SAD-u za izraelske potrebe. Izraelci su u Americi naručili najbolju opremu i avioelektroniku iskušanu u ratu protiv Iraka 1991. i 2003. godine, te sprave za precizna bombardiranja s velike visine kakve su prvi put korištene u bombardiranju Srbije 1999. </p>
<p>Izraelski inženjeri još su dodatno poradili na »Ra'amovima« i u konačnoj verziji dobili borbeni avion sposoban da se sam brani od protivničkih lovaca-presretača, ometa neprijateljsku protuzračnu obranu, napada strateške ciljeve daleko od kuće i ima potpuno nove signalizatore radarskog ozračenja, što znatno povećava njegovu mogućnost preživljavanja. Takva tehnologija za Izrael znači da dvije eskadrile F-15 »Ra'am« (usavršeni američki F-15E »Strike Eagle«), kada god izraelska nacionalna sigurnost bude ozbiljno ugrožena, odmah kreću u akciju odmazde ili da (po danu ili noći) obave preventivni napad na ciljeve u zemlji koja nije izraelski susjed.</p>
<p>Za razliku od drugih izraelskih lovaca-bombardera, »Ra'am« je dvosjed: ima pilota i kopilota-navigatora zaduženog i za avionaoružanje koje može dostići težinu i od 11 tona. Strateške snage stalno na raspolaganju imaju sto iskusnih pilota od kojih polovica leti na 25 »Ra'amova«, a dio su u pričuvi. Ostali su stalna prva postava treće izraelske eskadrile unutar strateških snaga. Nju sačinjavaju univerzalni lovci F-16 »Sufa« (poboljšana varijanta američkog F-16C »Fighting Falcon Block 50«) s posebnim prilagodbama za noćne zadatke. Izraelska eskadrila »Sufa« (s 12 aparata) u načelu štiti glavnu misiju »Ra'amova«, ali može i sama uskočiti i obaviti bombarderski zadatak s borbenim tovarom nešto većim od devet tona.</p>
<p>Izraelski lovci F-16 »Sufa« imaju također pojačane performanse u odnosu na američke varijante, višefunkcionalni radar prilagođen izraelskim potrebama i vrlo velike mogućnosti u pronalaženju i uništavanju protivničkog radarskog sustava za rano otkrivanje i vođenje raketa zrak-zemlja.</p>
<p>I »Ra'am« i »Sufa« mogu ponijeti desetak različitih raketa zrak-zrak i zrak-zemlja. No, u posljednje vrijeme, a tako će ostati do daljnjeg, izraelski strateški zrakoplovi vježbaju ponajprije jednu stvar: da s maksimalne visine (gdje ih protivničke rakete ne mogu presresti) odbace laserski vođene aviobombe od jedne ili dvije tone (postoje i teži modeli), čija je glavna svrha dubinska penetracija u armiranobetonske podzemne objekte u koje protivnik želi skriti nešto što mora ostati što dulje strateškom tajnom. </p>
<p>Naime, kada »Sufa« i »Ra'am« budu pušteni »s lanca« imaju samo jedan zadatak: izravnim pogocima razoriti iranske nuklearne pogone u Isfahanu i Natanzu (s kojih su upravo skinuti pečati UN-a), bilo kao koordinirana saveznička akcija (najuža suradnja s Amerikancima), bilo kao najambicioznija samostalna strateška operacija u povijesti židovske države kako bi se 60. jubilarna godišnjica postojanja Izraela 2008. slavila u miru. Cijena? U svakom slučaju paprena. Kada se zbroje svi troškovi održavanja, priprema, izviđanja, dotjerivanja i sl., to znači potrošiti 110 milijuna dolara po svakom lovcu koji stigne do Irana, obavi zadatak i vrati se kući.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Neprilagođeni stradaju u Bolonjskom procesu </p>
<p>Istina o Bolonjskom procesu je jednostavna. Europu treba znanstveno i tehnološki tako unaprijediti da bude najmanje na razini najrazvijenijih zemalja. Da se to postigne, jer ključna je ljudska komponenta, nastavni proces na visokim učilištima treba, uz podizanje kvalitete, učiniti što djelotvornijim </p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>Danas se često piše i govori o Bolonjskom procesu i ECTS bodovima. Navode se u slučajevima kad je to opravdano, ali sve češće kad te »čarobne« riječi služe pri opravdavanju neuspjeha i nerješavanja pitanja koja su davno trebala biti riješena.</p>
<p>Istina o Bolonjskom procesu je jednostavna. Europu treba znanstveno i tehnološki tako unaprijediti da bude najmanje na razini najrazvijenijih zemalja. Da se to postigne, jer ključna jest ljudska komponenta, nastavni proces na visokim učilištima treba, uz podizanje kvalitete, učiniti što djelotvornijim (vremenski i materijalno ekonomičnijim). Nastavni programi trebaju biti progledni (transparentni) i priznativi; posebno Europi. Studentima i nastavnicima treba omogućiti maksimalnu pokretljivost kroz sveučilišta.</p>
<p>Ne treba posebno naglašavati da je povećanje kvalitete sveučilišnog nastavnog procesa moguće tek ako se istovremeno razvija i znanstvena osnova - ljudska i materijalna.</p>
<p>Ugrađivanje postavke o protočnosti u Bolonjski proces znači naglašavanje prirodne zakonitosti prema kojoj je razvoj moguć jedino u otvorenim - protočnim - sustavima. Sustavi koji ne prihvaćaju i ne odašilju materijalne i intelektualne tvorevine predodređeni su na stagniranje i zamiranje. Primjer sustava koji je, od prve zamisli njegova pokretača akademika Radmana, građen kao otvoren jest Mediteranski institut za istraživanje života u Splitu.</p>
<p>Prihvaćanje i ugrađivanje bolonjskih postavki, za neprilagođene i nekvalitetne sredine, imat će i »negativne« posljedice. Protok znači dotok i odtok: dolazak manje kvalitetnih maturanata i odlazak najboljih u sredine u kojima su bolji radni uvjeti.</p>
<p>Kad je riječ o ECTS bodovima, mnogi ni danas nisu shvatili da su oni jedino mjerilo opterećenosti studenata, ali ne sadržaja i kvalitete nastavnih programa. Nažalost, i autori naših zakona težište stavljaju na bodove, a ne na znanja i vještine.</p>
<p>Svjedoci smo, nadalje, pisanja o ukidanju ispita, prepisivanju pri pismenim ispitima te uvođenju metoda kao što je objavljivanje imena prepisivača. (Zanimljivo je da se ne spominju bežično povezani polagači).</p>
<p>Zašto se, umjesto »crnih«, ne objave rang-liste uspješnosti, po predmetima, završenim godinama i studiju. To bi bio pozitivan pristup. Sami bi se studenti sigurno sami brinuli da liste budu vjerodostojne. Takve liste bile bi i mjerilo uspješnosti pojedinih nastavnika. Trebale bi biti i ključni pokazatelj pri zapošljavanju.</p>
<p>Uostalom, nije poznato da trener sportske momčadi javno objavljuje imena neuspješnih igrača, uvijek govori o najboljima. Neuspješni sami potonu. </p>
<p>Kao primjer drugačijeg pristupa navest ću primjer s tada Tehnološkog fakulteta. Profesor je uočio da se student na ispitu služi »šalabahterom«. Student je dobio ocjenu nedovoljan. Nakon nekoliko dana, profesor ga je pozvao na razgovor: »Kolega jeste li Vi pisali šalabahter?« »Niste, molim da mi pošaljete autora, neka dođe s indeksom. Šalabahter je napisan s toliko znanja i razumijevanja da je autor zaslužio odličan«. </p>
<p>Nadalje, kao domet navodi se provjera stečenih znanja i vještina tijekom semestra te ukidanje ispita. Na mnogim fakultetima, gdje je dio nastave eksperimentalan, sa studentima se radi u grupama, uključeni su i demonstratori. Prije preuzimanja vježbe polažu se tzv. ulazni kolokviji, na kojima student pokazuje razumijevanje onog što će raditi. Pri predaji izvješća obrazlažu se dobiveni rezultati, a na kraju vježbi polaže se i tzv. završni kolokvij. Polaže se i ispit na kojem student pokazuje ne samo poznavanje pojedinih činjenica i postupaka, već, što je ključno, i razumijevanje sadržaja predmeta kao cjeline. </p>
<p>Nastavnik kojem je Fakultetsko vijeće povjerilo nastavu iz nekog predmeta trebao bi u prijavnici i indeksu potvrditi savladanost nastavnog materijala kao cjeline, a ne samo srednju vrijednost parcijalnih znanja. Na određeni način on time odgovorno potvrđuje da je student, osim ECTS bodova, stekao i znanja koja mu npr. omogućavaju nastavak studija na drugom učilištu. </p>
<p>Nije jasno niti kako će student završiti studij kad u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, čl. 83., piše da se »Diplomski studij završava polaganjem svih ispita, izradom diplomskog rada …«.</p>
<p>Studenti koji su i do sada nastavljali studij na drugom učilištu dobro se sjećaju prvih razgovora s novim nastavnikom. Stalno su se ponavljala pitanja: tko je bio nastavnik i po kojem ste udžbeniku učili.</p>
<p>Komisijskih ispita nema niti u danas važećem zakonu. Zakonodavac je očito zaboravio da student treba imati pravo požaliti se na rezultat ispita te zaštititi nastavnika koji kroz komisijske ispite može izbjeći moguće prigovore, npr. o naklonosti prema pojedinom studentu. </p>
<p>Autor je umirovljeni</p>
<p> sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Lijepa nam kavana -čađava mehana</p>
<p>Javljam se potaknut neshvatljivom diskriminacijom koja se u Hrvatskoj provodi nad nepušačima. I pitam se u koju mi to Europu kanimo sa svojim balkanskim kulturnim navikama. Iako je Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda lijepo precizirao da svaki ugostiteljski objekt mora imati zaštićeni prostor za nepušače, za Hrvate je taj Zakon »na vrbi svirala«. Ne poštuju ga ni ugostitelji ni inspektori, a kamoli nikotinski konzumenti. Dovoljno je u bilo koje doba dana prošetati kafićima u središtu Zagreba i nema šanse da ćete naći zaštićeno mjesto za nepušače. Ispod uredno prikačene pločice s oznakom »Prostor za nepušače« (ako je uspijete pronaći probijajući se kroz spiralne slojeve nikotinskih oblaka) »duvane« pušačka bratstva bez ikakvog respekta i grižnje savjesti. Kad upitate ugostitelja zašto ne poštuje propise, obično čujete odgovor izvan svake pameti: »Oni puše na vlastitu odgovornost!« Na čiju odgovornost »filtrira« tuđe ispušne dimove prosječan nepušač koji ne traži ništa osim slobodan i čist kutak za šalicu kave ili čaja?</p>
<p>A u kavanama na par etaža smišljen je još pametniji »štos«. Pušači su obično smješteni u prizemlju, a nepušačima je ostavljen kat. Da zaplačeš (ne samo zbog dima) nad oštroumnošću naših uzoritih kavanskih poduzetnika. Moramo ih žaliti jer u školi nisu imali vremena naučiti da je dim lakši od zraka. Život ih je tek naučio da se kuna teško zarađuje, a i to da su pušači kudikamo zahvalniji potrošači. No zato najveća zamjerka ide gradskoj inspekciji, koja očigledno ne funkcionira. Jer kad bi »po slovu zakona« samo par puta uzastopno novčano kaznili one ugostitelje koji se ne pridržavaju Zakona, potonji bi brzo izračunali što im se više isplati i kome će dopuštati da »puši na vlastitu odgovornost«. Sve do tada iz hrvatskih će se kavana i dalje pušiti k'o iz »čađavih mehana«. Danas kad zemlje EU-a potpuno zabranjuju pušenje na javnim mjestima, Hrvatska i na ovaj način potvrđuje svoje stvarne kulturne korijene. </p>
<p>D. M.ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Jedan običan prsluk</p>
<p>Početkom siječnja dočekala nas je nova prometna uredba</p>
<p> - obavezni reflektirajući prsluci. Stvar nije ni toliko nebitna, pogotovo ako vam pukne guma usred noći na nekoj neosvijetljenoj cesti, a vi morate izaći i promijeniti je. No, kao i uvijek do sada, umjesto da se ta odredba mirno i bez ikakve nervoze prihvati, pojave se problemi. </p>
<p>Kao prvo, prsluk mora imati odgovarajuću oznaku, s kojom se u Hrvatskoj još i možete »švercati«, ali želite li u inozemstvo, a nemate odgovarajući prsluk, računajte na poveću novčanu kaznu. I tu se postavlja pitanje otkud prodavačima uopće i ideja da nabavljaju prsluke s neodgovarajućim oznakama? </p>
<p>Drugi problem nije više ni problem, jer se toliko ustalio u naš svakodnevni život da je postao normala, a to je - pohlepa prodavača. Naime, cijena prsluka se kreće između 25 i 35 kuna u gotovo svim većim trgovačkim lancima, a jedan je, zamislite, uspio prodati više od sto prsluka za čak 72 kune po komadu!? To je više nego dvostruko veća vrijednost jednog prsluka! No, moram biti iskren, ne znam bih li čestitao prodavaču na vještini ili kupcu na katastrofalnoj neinformiranosti i naivnosti. Pa taj prsluk je obična fluorescentna krpica! I sad, da prodavači ne zarade pretjerano, a da sačuvam sadržaj svog novčanika, moram obići cijeli grad da bi u točno određenoj trgovini našao točno određeni prsluk s točno određenom oznakom i točno određenom cijenom.</p>
<p>VEDRAN MRVICAZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Skuplja voda i odvoz smeća?</p>
<p>Mjesečni račun za vodu bit će jednak prosječnom telefonskom od 200 kuna, a za Čistoću trebat će izdvajati od 41 kune naviše</p>
<p>Ako Poglavarstvo danas na sjednici prihvati prijedlog o poskupljenju vode i odvoza smeća, računi za vodu domaćinstvima će porasti za 40 posto, ostalim korisnicima za 18 posto, a računi za odvoz smeća za 28 posto po kvadratnom metru stana. Uz to, uvela bi se i mjesečna naknada za odvoz glomaznog otpada iz domaćinstva u iznosu od 12 kuna, neovisno o kvadraturi stana. </p>
<p>Tako će se za kubni metar vode, po svemu sudeći, plaćati 10 kuna po kubnom metru potrošene vode u odnosu na dosadašnjih 7, 20 kuna za potrošeni kubni metar. Uzme li se prosjek potrošnje vode od pet kubika po osobi, četveročlano kućanstvo minimalno će plaćati račun od 200 kuna.</p>
<p> Tako će mjesečni račun za vodu biti jednak prosječnom telefonskom računu. A za usluge Čistoće, građani će umjesto dosadašnjih 0, 54 kuna po kubnom metru, plaćati 0, 69 kuna. Kad se tome zbroji i spomenutih 12 kuna mjesečno, račun Čistoće za stan od 50 kvadrata iznosit će 41 kunu, a za stan od 100 kvadrata dvostruko više. </p>
<p>Iako će se odluka tek danas donijeti, vrlo je izgledno da će biti prihvaćena. Tim više što će jedna od točaka dnevnog reda sjednice biti upravo pregled rezultata devetomjesečnog poslovanja svih trgovačkih društava, pa tako i Čistoće i Vodoopskrbe i odvodnje, koja posluje s najvećim gubicima. Prijedlog poskupljenja cijena upravo je i došao iz tih poduzeća, koja smatraju da su povećanja opravdana, a dosadašnje cijene preniske za pozitivnu poslovnu bilancu.</p>
<p>Slobodan Ljubičić, predsjednik uprave novoosnovnog holdinga Gradskog komunalnog gospodarstva osobno je predložio ovo poskupljenje, jer je tek sada dobio uvid u funkcioniranje svih trgovačkih društava. </p>
<p>»Holding nije čarobna formula koja će riješiti sve probleme. Danas ništa nije besplatno, pa ni to što se umirovljenici besplatno voze u tramvajima. I to netko mora platiti«, rekao je Ljubičić. </p>
<p>»U cijevima se izgubi 44 posto vode koju crpimo iz tla. Vodoopskrba već godinama stvara gubitke koji se nekako moraju nadoknaditi. A da ne govorimo o tome da je jedan dio tih cijevi još uvijek sastoji od azbesta i one se također moraju promijeniti«, kaže Ljubičić, predsjednik uprave novoosnovanog holdinga Gradskog komunalnog gospodarstva.</p>
<p>»Zagrepčani već sada plaćaju veću cijenu vode i odvoza smeća nego građani u drugim hrvatskim gradovima, no Zagreb je u prednosti, jer već sada ima pročistač otpadnih voda, a planira se i izgradnja spalionice, radi koje i poskupljuju usluge Čistoće«, tvrdi Ljubičić.</p>
<p>Dodaje kako je Grad započeo projekte koje druge gradove tek čekaju, a to, kako kaže, radi zato da bi udovoljili rigorozne ekološke kriterije kada Hrvatska uđe u Europsku uniju.</p>
<p>Prvi pokušaj poskupljenja cijena vode i odvoza smeća dogodio se prije dvije godine, no tada ovaj prijedlog nije prošao. [H. Dorešić/ M. Čekada/ T. Marinović/ B. Terglav]</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Učenici nemaju ni madrace</p>
<p>U Domu su uništeni podovi i parketi, a u posljednje vrijeme, zbog žbuke koja pada s fasade, upitna je i sigurnost</p>
<p>Prije tri godine sanitarna inspekcija utvrdila je da uvjeti u učeničkom domu na Mažurancu ne zadovoljavaju mnoge propise, osobito higijenske. Uništeni su podovi i parketi, a u posljednje vrijeme, zbog žbuke koja pada s fasade, upitna je i sigurnost. To su samo neki problemi s kojima se dnevno suočavaju njegovi stanari, srednjoškolski učenici.</p>
<p>Zagreb ima 15 učeničkih domova, uglavnom mješovitih, dok je spomenuti na Mažurnacu jedini isključivo muški. Svi međutim imaju iste financijske probleme jer grad im pomaže samo djelomično. »Za učeničke domove nitko ne mari, o njima nitko ne govori. Svi prebacuju odgovornost ne nekog drugog, kao, u domovima ima učenika iz različitih županija«, rekao je Tomislav Domić, ravnatelj Učeničkog doma Ivan Mažuranić, koji brine o svojih 120 štićenika. </p>
<p>Stare i dotrajale madrace upravo su izbacili. Grad je financirao kupnju 45 novih, a za ostale su se morali snaći sami. Skupili su novac i kupili još 45 njih, ali 30 nedostaje. Ravnatelj traži pomoć. »Troškovi su preveliki da bi ih snosio sam dom«, ali Grad, čini se, nema sluha za njegove probleme. Nakon što su radnici poskidali dijelove zida, koji je počeo otpadati i ugrožavati prolaznike, obratili su se nadležnom Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport, ali nisu naišli na razumijevanje. »Tako loša zgrada u samom srcu grada ne bi smjela ostati zanemarena. Govori se samo o studentskim domovima, a naša situacija mnogo je teža. U jednoj sobi učeničkog doma živi po šest učenika«, kaže ravnatelj.</p>
<p>Ravnatelj je predložio gradnju tavana radi povećanje kapaciteta doma. Sređena je lokacijska dozvola, pronađene donacije, ali je kasnila reakcija gradske uprave. Srećom, posljednjih godinu dana situacija se popravlja, a Gradski ured za obrazovanje uvrstio je učeničke domove u svoje planove za 2006. Domić se nada da bi ljeti, kada su prazni, grad mogao značajnije pomoći učeničkim domovima. S 1260 kuna, koje mjesečno uplaćuju učenici i po pola njihove županije, ne mogu se izvoditi značajniji radovi. Do boljih vremena, domovi i dalje čekaju donacije i pomoć institucija da bi poboljšali životne uvjete svojim štićenicima. </p>
<p>Nebojša Lujanović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Remenar: Nećemo potencijalnu bombu! </p>
<p>Nedavno je u jednom dnevnom listu, objavljena vijest da bi se u Hrvatskoj ipak mogla graditi nuklearna elektrana, te navod da iza svega stoji interes Europe. Ta tema je zaokupila zanimanje stanovništva na područjima koja se spominju kao potencijalne lokacije. Jedna od spominjanih je i mjesto Prevlaka, smješteno na Savi nedaleko Rugvice, i svega dvadesetak kilometara nizvodno od Zagreba. Pri izradi Prostornoga plana Općine Rugvica, koji je donesen lani, HEP je tražio da se u njega uvrsti rezervirana lokacija za elektroenergetsko postrojenje. Doduše, u planu stoji da je riječ o termoelektrani, ali građani su boje da bi se to »u hipu« moglo promijeniti u nešto slično, no bitno drugačije.</p>
<p>Načelnik općine Rugvica Ivan Remenar kaže da o namjeri gradnje »nuklearke« u Prevlaci nema nikakve službene informacije. No dodaje da s potpunom sigurnošću može prenijeti negativan stav lokalnog stanovništva o takvoj inicijativi.</p>
<p>»Ljudi se 'naroguše' i za puno manje opasne stvari, a kamoli ne bi za potencijalnu atomsku bombu u svom susjedstvu«, kaže Remenar. U Prevlaci je, dodaje on, prije dvadesetak godina vršen snažan pritisak za izgradnju »nuklearke«. </p>
<p>»Nakon što se od toga odustalo i donijet je moratorij, govorilo se o termocentrali na ugljen ili plin. S obzirom da je u međuvremenu i ugljen pod moratorijem, zadnji službeni izvor energije trebao je biti plin«, dodaje Remenar. Međutim, zadnjih dana je ukrajinski slučaj pokazao da ni plin nije idealno rješenje za pokretanje elektrane pa je možda upravo to iskoristio »nuklearni lobi«. Remenar naime smatra da je vijesti o mogućoj gradnje »nuklearke« pokazatelj da je »nuklearni lobi« ponovo proradio, te da sondira teren i ispituje mišljenje javnosti putem medijskih napisa.</p>
<p>Nenad Haleuš Mali</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zlatne medalje rudarskog posla </p>
<p>U deset godina Branka Pereglin ispalila je 80.000 strijela, a za svaku od njih mišiće je trebala napeti kao da nosi teret od 43 kilograma </p>
<p>Ne vjerujemo da je slutila što je u životu čeka, kada je prije 23 godine došla u Dubravu kraj Vrbovca i udala se za Branka. Vrlo brzo, a pogotovo u godinama nakon toga, Branka Pereglin izbila je u orbitu hrvatskog, tada i jugoslavenskog, a danas i svjetskog streljaštva. Već 11 godina ona je kraljica svjetskoga samostrela. Ta samozatajna medicinska sestra iz Dubrave ponosno nosi titulu sedmerostruke europske prvakinje, a četiri je puta bila na najvišem postolju svjetskih prvenstava. </p>
<p>Ugodno je razgovarati s tom mirnom sugovornicom, koja će bez euforije tek spomenuti koje se trofejno bogatstvo krije u vitrinama obiteljske kuće. Uz njezina tu su i priznanja supruga Branka te njihove djece. Domagoj, učenik prvog razreda gimnazije u Vrbovcu, puca već četiri godine (zračna puška, pištolj, samostrel), a Valentina ide u šesti razred i upravo je počela pucati zračnom puškom. Sjajni su oboje, a Domagoj je ove godine ušao i u HOO-ov program posebne skrbi o mladima, kao nada hrvatskog sporta.</p>
<p>Prvo europsko zlato Branka je donijela iz Portugala 1995. godine. Već nakon toga bilo je očito da ne može više pomiriti treninge i posao. No, sada je ponovo u struci, u ambulanti dr. Majić u Preseki. Šefica će je, kaže Branka, jednostavno potjerati na trening ili na natjecanje, a njezin posao obavit će sama.</p>
<p>Suprug Branko danas vodi pedesetak dubravskih strijelaca. Trenira se navečer, popodne – kad su god djeca na raspolaganju. I ne samo djeca, jer ima tu srednjoškolaca, studenata i radnika. Kad nije na treningu, sjedi za kompjutorom. Ili je u tokarskoj radionici i usavršava, proizvodi, smišlja i mijenja – samostrele. </p>
<p>Prošle je nedjelje Valentina prvi put pucala na međuopćinskoj ligi u gađanju zračnom puškom i pogodila 175 krugova. Ostala tri člana obitelji uskoro će uzeti u ruke samostrele i početi naporan ciklus treninga. Krajem kolovoza ide se na svjetsko prvenstvo u Austriju. Do tada će ponovo proliti litre znoja, utrošiti tisuće sati treninga i preko ruke »prevaliti« tone tereta. Naime, računali smo: u deset godina samo je Branka ispalila 80.000 hitaca (strelica), a za svaku strelicu valja napeti tetivu za 43 kilograma. Točno 3440 tona! Rudarski posao!</p>
<p>Franjo Simić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dvorcu Sixta prijeti urušavanje</p>
<p>Dvorac je poznat po međunarodnoj kiparskoj koloniji i jedinstvenom parku skulptura na otvorenom</p>
<p>Dvorcu Sixta u centru Jakovlja prijeti urušavanje. Taj zaštićeni spomenik kulture iz 18.stoljeća još se nije oporavio od požara u kojem je prije desetak godina stradalo jedno njegovo krilo. »Ako se nešto ne poduzme, i ako Ministarstvo kulture ne uloži novac, srušit će se cijelo krilo. Ono se već djelomično urušilo, nema krova i stalno prokišnjava«, upozorava načelnica općine Jakovlje Snježana Bužinec. </p>
<p>Do 1960. godine, kada ga je tadašnja mjesna zajednica prodala Hrvatskom društvu likovnih umjetnika, u dvorcu je bila škola. Novac je, objašnjava Snježana Bužinec, uložen u izgradnju sadašnje zgrade osnovne škole. Od 1973. godine, kada je škola dovršena, u dvorcu su ateljei likovnih umjetnika. Iako je nedavno obnovljeno krovište, temelji su u dosta lošem stanju. »Otkad u njemu nema škole, taj se dvorac ne održava. Likovnjaci su siromašni, a očito se nije moglo ni dovoljno lobirati u Ministarstvu kulture«, kaže načelnica. </p>
<p>Oko dvorca je perivoj u kojemu je impresivan park skulptura na otvorenom, jedinstven u Hrvatskoj. Tamo se, naime, već 12 godina održavaju kiparske kolonije, na koje, osim hrvatskih, dolaze i kipari iz Italije, Austrije, Mađarske, Slovenije, Belgije, Nizozemske, Njemačke. Umjetnici rade bez ikakve materijalne naknade, putuju o svom trošku i ulažu velik trud u svoja djela sa samo jednim ciljem – da ukažu na nužnost obnove dvorca. </p>
<p>Idejni začetnik kolonije, akademski kipar i član HDLU-a Ratko Petrić, ne skriva svoje razočaranje, jer je, kaže, briga zajednice izostala. Sa sredstvima Ministarstva kulture uspjeli su, dodaje, donekle srediti centralni dio dvorca i pokrenuti izdavanje monografije o koloniji i dvorcu. »To sve više sliči snu koji se ne ostvaruje. Ljudi su zbog rata navikli na ruševine i svima se čini da je to normalno. A nije«, zaključuje Petrić. </p>
<p>Kako oko dvorca trenutno ima čak 49 skulptura, dosta je zagušen, pa načelnica općine najavljuje da će se skulpturama oplemeniti i obližnji park u centru Jakovlja.</p>
<p>Dvorac su, inače, izgradili grofovi Omruži u 18. stoljeću, a kasnije je bio u vlasništvu obitelji Oršić, Gottal, Rauch, Josipović i Kronfeld. Naposljetku je pripao »zagorskom šljivaru« Sixti. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Ponudila dijete na aukciji</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> - Jedna Nizozemka je putem aukcijske internetske stranice ponudila na usvajanje svog jednogodišnjeg sina bez naknade, javio je nizozemski radio u srijedu.</p>
<p>»Nije bolestan. Dajem ga jer mi je mnogo stvari na pameti i nisam baš uspješna u odnosu s djecom«, napisala je osoba koja je stavila oglas i tvrdi da je majka jednogodišnjeg dječaka. Internetska stranica Marktplaats uklonila je oglas. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ledena katedrala</p>
<p>Poznati ruski kipari završili su jučer ledenu skulpturu najpoznatije moskovske katedrale koja je postavljena u Londonu.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Manje novca astronomima</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Šef NASA-e Michael Griffin astronome je u utorak upozorio da bi sredstva za financiranje njihovih programa mogla biti manja negoli su bila u prošlom desetljeću s obzirom na to da se NASA orijentirala na svemirske misije s ljudskom posadom.</p>
<p>»Financiranje programa vezanih za znanstvene projekte je u proteklom desetljeću raslo pet do sedam posto godišnje, i to je sjajno«, rekao je Griffin članovima američke udruge astronoma. »Sadašnji nam proračun više ne dopušta takav porast. No svi smo pogođeni mjerama štednje«, dodao je Griffin. Astronomi su zabrinuti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jolie i Pitt čekaju bebu</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Angelina Jolie i Brad Pitt ove će godine postati roditelji, objavljeno je u srijedu u magazinu »People«. Time su ujedno okončana višetjedna nagađanja o tome je li jedna od najseksepilnijih glumica današnjice, koja je trenutačno u Dominikanskoj Republici zbog snimanja novog filma, trudna ili nije. Jolie je, naime, dala intervju za »People«, u kojemu je na pitanje je li istina da čeka bebu odgovorila potvrdno. Iako je svojedobno, nakon što je posvojila sina Maddoxa, izjavila da nikada neće roditi kako niti jedno napušteno dijete ne bi ostalo bez posvojitelja, glumica je, čini se, ipak promijenila mišljenje. Brad Pitt, koji je početkom siječnja prošle godine napustio suprugu Jennifer Aniston upravo zbog Angeline, prvi će put postati otac. Angelina uz Maddoxa ima i posvojenu kći Zaharu, a Pitt je nedavno podnio zahtjev za priznavanjem oboje djece. (P.B.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Obnovitelji ruske vokalne tradicije </p>
<p>Ansambl Svetilen djeluje od 1989. godine pod umjetničkim vodstvom Dmitrija Garkavija, vrsnog poznavatelja ruske vokalne tradicije i kulture zbornoga pjevanja </p>
<p>U sklopu ciklusa Cantabile Koncertne direkcije Zagreb 10. je siječnja u Hrvatskome glazbenom zavodu gostovao vokalni ansambl Svetilen, specijaliziran za izvođenje stare ruske glazbe. Ansambl djeluje od 1989. godine pod umjetničkim vodstvom Dmitrija Garkavija, vrsnog poznavatelja ruske vokalne tradicije i kulture zbornoga pjevanja.</p>
<p> Istraživanje izvora iz starih arhiva i samostanskih knjižnica u radu je ansambla povezano s kreativnom vizijom stilizacije drevnih napjeva i njihovih skladateljskih obradbi, a proučavanje harmonijskih sklopova, ritmičkih obrazaca i osebujnoga načina pjevanja (otvoreno, »grleno« pjevanje značajka je ne samo ruske tradicijske već i duhovne glazbe) temelj je nastojanja za svojevrsnom suvremenom rekonstrukcijom jedne gotovo zaboravljene glazbene prakse.</p>
<p>Na tim osnovama počiva visoki artizam izvođenja ansambla Svetilen, sastavljenog od četiri ženska i četiri muška vokalna solista, koji u pravilu pjevaju »a cappella«, premda se u pojedinim pjesmama, kako se čulo i na ovom koncertu, koriste i raznim starim tradicijskim instrumentima, primjerice psalterijem, lirom i određenim tipovima udaraljki. </p>
<p>Program grupe Svetilen na zagrebačkom je koncertu bio posvećen duhovnim skladbama, pretežito pjesmama vezanim uz božićne sadržaje. </p>
<p>Zadivile su izvanredna minucioznost vokalne interpretacije svih članova ansambla (skladbe »O preslavna Majko« za oktet »a cappella«, »Priča«, »Poput Petra ja u more tonem« ili »Prizvala je duša«, u kombinacijama za muški kvartet, četiri muška glasa i jedan ženski glas uz instrument), odnjegovana specifična vokalna tehnika i živost uvjerljiva izvođenja koje je umjetničkom izričaju svih izvedbi osiguralo naboj vitalnosti.</p>
<p>Prisutna publika (a treba naglasiti da je dvorana HGZ-a bila do kraja ispunjena) spontanim je iskazima oduševljenja popratila ovaj koncert atraktivnog sadržaja i visoke umjetničke kvalitete.</p>
<p>Specifičan pristup ruskoj tradicijskoj liturgijskoj glazbi i autentični autorski doprinos u stvaranju novih djela u duhu te glazbe daje ansamblu Svetilen važnost ne samo arhivara već i suvremenog obnovitelja ruske vokalne tradicije.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Svijet u apoteozi Mozartove slave </p>
<p>Jubilej genija obilježavat će se diljem svijeta cijele godine, a najbogatiji program odvijat će se u Austriji, osobito u njegovu rodnom Salzburgu te u Beču gdje je proveo najplodnije stvaralačke godine </p>
<p>Najpoznatiji Austrijanac, čudo od djeteta, glazbeni genij, jedan od najznačajnijih ako ne i najznačajniji skladatelj u glazbenoj povijesti, samo su neki od sinonima za Wolfganga Amadeusa Mozarta čija se 250. obljetnica rođenja ove godine obilježava diljem svijeta. </p>
<p>Većina međunarodnih kulturnih institucija tako će 2006. godine dio programa posvetiti tomu jedinstvenome umjetniku, a najbogatiji program odvijat će se, naravno, u Austriji, odnosno u njegovu rodnom Salzburgu te u Beču, gdje je proveo najplodnije stvaralačke godine. </p>
<p>U Salzburgu svečano obilježavanje Mozartova rođendana već je započelo velikim novogodišnjim koncertom Europskoga komornog orkestra u Festivalskoj dvorani pod ravnanjem francuskog dirigenta Marka Minkowskog, a nastavit će se tijekom cijele godine.</p>
<p> Od impresivnih 500-njak različitih događanja bit će čak 55 premijera, 36 opera, 260 koncerata, 55 misa, gotovo stotinu izvedbenih i likovnih manifestacija, deset kongresa i 120 projekata za djecu i mlade, a sve u ime glasovitoga skladatelja. </p>
<p>Sam Mozartov rođendan, 27. siječnja, Salzburg će, pak, proslaviti dvodnevnim festivalom pod motom »Cijeli Grad je pozornica«. Bit će to prigoda kada će se u brojnim koncertnim i kazališnim prostorima te na gradskim trgovima moći uživati u taktovima Mozartove glazbe te prisustvovati brojnim drugim raznovrsnim događanjima posvećenim njegovu životu i djelu.</p>
<p>Salzburški muzej upravo će toga dana primiti prve posjetitelje u svojoj novoj zgradi na Mozartovu trgu, na otvorenju izložbe »Viva Mozart«. Kroz jedinstvene rukopise, originalna Mozartova pisma, vrijedne slike, povijesne instrumente i mnoge druge važne izloške izložba će gledatelje upoznati s Mozartom, ljudima koji su ga okruživali i vremenom u kojemu je živio. </p>
<p>Od veljače do studenoga 2006. godine tijekom 29 vikenda u jednoj od najljepših koncertnih dvorana – velikoj dvorani Mozarteuma u Salzburgu: na 29 koncerata nazvanim »Najbolje od Mozarta« Salzburški Mozartov orkestar i Salzburški komorni solisti odsvirat će mnoge Mozartove melodije, od najpoznatijih simfonija i uvertira do arija iz njegovih najpopularnijih opera. </p>
<p>Zasigurno jedan od najvećih umjetničkih, ali i organizacijskih izazova, jest uprizorenje i izvođenje 22 Mozartova djela, među kojima i sve opere, što ih je skladao za kazališnu pozornicu, u samo šest tjedana na ovogodišnjem Salzburškom festivalu, od 21. srpnja do 31. kolovoza.</p>
<p> Tijekom Festivala, točnije 26. srpnja, bivša Kleines Festspielhaus, sada pretvorena u novu zgradu opere koja će nositi naziv Haus für Mozart, otvorit će svoja vrata izvedbom »Figarova pira« pod ravnanjem Nikolausa Harnoncourta. </p>
<p>Glavni grad Austrije također se može pohvaliti zavidnim brojem i kakvoćom pripremljenoga programa u čast Amadeusu. U isto vrijeme kada se u Salzburgu održava festival »Cijeli grad je pozornica«, slična će se manifestacija pod imenom »Rođendanska proslava za Mozarta« događati u cijelome Beču. </p>
<p>Vrhunci te, također dvodnevne, proslave su službeno otvaranje Mozartove kuće u Beču, poznata kao nekadašnja »Kuća Figaro« i koncert u bečkoj Katedrali sv. Stjepana. Iako je Mozart u Beču živio na brojnim adresama, jedini do danas njegov sačuvani stan, i to baš onaj u kojemu je napisao glasoviti »Figarov pir«, nalazi se u ulici Domgasse na broju 5 i pretvoren je u »Mozartovu kuću«.</p>
<p> Nakon dugotrajnih obnova cijela šestokatnica, sada na 1000 četvornih metara, uz popratne sadržaje kao što su Mozart cafe i suvenirnica, posjetiteljima omogućuje da kroz tri tematski podijeljene cjeline urone u osebujan svijet genijalnog skladatelja. Na prvome katu nalazi se nekadašnji Mozartov stan, drugi kat posvećen je Mozartu glazbenomu geniju, a i treći kat obuhvaća Mozarta i njegovo vrijeme provedeno u Beču. </p>
<p>U Katedrali, što je odigrala značajnu ulogu u Mozartovu životu, tamo se oženio i krstio jednoga od svojih sinova, a nakon njegove smrti u njoj je održana pogrebna ceremonija, 27. siječnja Bečki dječaci s Radijsko-simfonijskim i solistima izvest će brojne poznate skladbe slavnoga maestra. </p>
<p>Na programu su i Ave Verum te Krunidbena misa, djelo koje je Mozart skladao s 23 godine i koje je upravo u Katedrali sv. Stjepana praizvedeno na Uskrs 1779., a cijeli će se program izravno prenositi u više od 25 zemalja. </p>
<p>Bečki Musikverein, koji je već dugo domaćin poznatoga novogodišnjeg koncerta, također će na nizu večernjih koncerata pod ravnanjem Nikolausa Harnoncourta te uz sudjelovanje istaknutih solista i glasovite Bečke filharmonije izvoditi Mozartova djela. A na njegov opus neće zaboraviti ni bečki Konzerthaus. </p>
<p>»Čarobna frula«, »Don Giovanni«, »Figarov pir«, »Cosi fan tutte« i Requiem na ovogodišnjem su repertoaru jedne od vodećih svjetskih opera – Bečke državne opere, a sličan program ima i bečka Volksopera.</p>
<p>Svečanim koncertom Bečkih filharmoničara pod ravnanjem Placida Dominga ovih je dana ponovno otvorena obnovljena operna kuća Theater an der Wien, sagrađena krajem 18. stoljeća upravo za uprizorenja Mozartovih opera. U njoj će se tijekom cijele 2006. uz prisutnost brojnih svjetskih glazbenih zvijezda izvesti 90-ak Mozartovih djela, a cijeli program je nazvan »Mozart u Beču«.</p>
<p>Uz nekoliko predstava različitih autora koje u Mozartovoj godini postavljaju bečka kazališta, a koje na ovaj ili onaj način tematiziraju Mozartov život, na nacionalnoj pozornici u Burgtheateru početkom svibnja premijerno će biti predstavljena »Otmica iz saraja«. </p>
<p>I glasovita Albertina pridružit će se velikom slavlju smjestivši u svojim prostorima glavnu bečku izložbu »Mozart – Experiment Enlightenment« od 17. ožujka do 24. rujna 2006. Postavom izložbe pokušat će se povući paralele između doba Mozarta i cara Josipa II., odnosno početaka moderne Austrije i današnjega svijeta. A ponudit će i uvid u Mozartov razvoj, od čuda od djeteta do slobodnog zidara, te uzimajući u obzir suvremene klišeje prikazati trenutnu recepciju o Wolfgangu Amadeusu Mozartu. </p>
<p>Obilježavanju 250. obljetnice Mozartova rođenja pridružit će se i Hrvatska. U organizaciji Austrijskoga kulturnog foruma u Zagrebu prigodan program započet će 12. siječnja predavanjem sveučilišnog profesora iz Beča Antona Neumayera »Patografija W. A. Mozarta«. </p>
<p>»Prilikom svake obljetnice Mozarta se pokušava upoznati na neki nov, drugačiji način«, rekao nam je Robert Szucsich, direktor Austrijskoga kulturnog foruma. Ove godine tema će biti Mozartove bolesti, a dr. Neumayer će na temelju najnovijih istraživanja govoriti o pogrešnom mišljenju kako je posljednje tri godine svoga života Mozart bio boležljiv.</p>
<p> »Bit će to vrlo zanimljivo jer, čini se, kako to ipak nije istina, nego da je umro prebrzo i premlad«, kaže Szucsich. Poslije predavanja bit će i rasprava »Specijalistički medicinski aspekti bolesti W. A. Mozarta« u kojoj će sudjelovati članovi Hrvatsko glazbeno liječničko društvo. </p>
<p>Na sam dan Mozartova rođenja u Muzičkoj školi u Karlovcu održat će se večer posvećena velikom geniju gdje će uz predavanja Ljiljane Ščedrov »Mozart, život i djelo« i Ognjena Gravora »Mozart i njegovo doba« biti izveden svečani koncert, a prikazat će se i film »Iz opusa W. A. Mozarta«. </p>
<p>U Hrvatskoj Kostajnici 27. siječnja otvorit će se izložba fotografija »Tragovi Mozarta u Beču« koja će tijekom godine putovati diljem Hrvatske. A u Zagrebu Austrijski kulturni forum taj će dan obilježiti izdavanjem posebnoga poštanskoga pečata. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Triptih Zriniana« u DHK</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Društvo hrvatskih književnika obilježilo je u srijedu 380. obljetnicu rođenja najstarije hrvatske književnice, banice i mučenice Ane Katarine Frankopan-Zrinski predstavljanjem »Triptiha Zriniana«, što su ga objavili čakovečki ogranak Matice hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba. Taj je rijetki izdavački projekt, što ga čine pretisak molitvenika Katarine Zrinski »Pvtni tovarvs«, njegova transkripcija »Putni tovaruš« i romansirana biografija »Majka Katarina« Zvonimira Bartolića, na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Frankfurtu uvršten je među sto najljepših knjiga svijeta.</p>
<p>Predstavljajući Triptih, akademik Josip Bratulić istaknuo je da je »Putni tovaruš«, čije ime znači suprug(a), bio vrlo popularan, a da je nakon nekog vremena izlazio bez imena autorice. Naime, kada su Fran Krsto Frankopan, Katarinin mlađi brat, i njezin suprug Petar Zrinski pogubljeni u Bečkome Novom Mestu, što je Bratulić usporedio s Haagom, i Katarinino je ime postalo zazorno, dapače nju se tada osuđivalo da je bila spiritus movens čitave Urote.</p>
<p>Odabrane ulomke iz knjiga čitala je dramska umjetnica Suzana Nikolić. [S. V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nitko osim Nike Pavlovića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je na mjestu ravnatelja »Komedije« 17 godina, Niko Pavlović bio je jedini kandidat koji se javio na natječaj za čelnoga čovjeka tog kazališta, raspisan sredinom prosinca. Hoće li Pavlović, kojem službeno mandat traje do 31. siječnja, i dalje biti prvi čovjek kazališta na Kaptolu, odlučit će Gradska skupština na sjednici 26. siječnja.</p>
<p> Pavlovićev, posebice zadnji mandat opteretili su veliki dugovi. No, kako neslužbeno saznajemo, s obzirom na to da su zaduženja nastala zbog velikih, iznimno važnih i zahtjevnih glazbenih projekata (posebice u okviru »Jarunfesta«), za njega ne bi trebala vrijediti prijetnja člana Gradskog poglavarstva zaduženoga za kulturu, obrazovanjei šport Duška Ljuštine, o svojevrsnom kažnjavanju takovih, s novcima, rastrošnih ravnatelja. </p>
<p>Činjenicu zbog čega je sám jedini kandidat natječaja, Pavlović objašnjava: »Mi smo HNK u malome, tu radi 168 stalno zaposlenih i zbog silnih obveza i zaduženja, a malo novca, ova funkcija valjda nije bila nikome zanimljiva.« Redatelj Vlado Štefančić smatra da se na Pavlovićevo mjesto nitko nije javio kao mogući kandidat »jer se unaprijed znalo da nitko drugi osim njega nema šanse«. Štefančić je još dodao da u »mandatu staro-novog ravnatelja želi povratak hrvatskoga mjuzikla na scenu 'Komedije'«. [Helena Braut]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Ostavka Nikole Pilića</p>
<p>Ogorčen odnosom medija prema njemu, Pilić je predao usmenu ostavku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska teniska reprezentacija ostala je bez izbornika! Nikola Pilić je u srijedu usmeno predao neopozivu ostavku predsjedniku Hrvatskog teniskog saveza Radimiru Čačiću. Iako još ništa nije službeno, budući da Čačić ne želi potvrditi ovu vijest, a do Pilića nije moguće doći, pobjednici Davisovog kupa 30 dana prije početka dvoboja prvog kola Svjetske skupine protiv Austrije u Grazu nemaju izbornika. </p>
<p>»Nikakav papir u Savez nije došao, ništa vam ne mogu reći«, rekla je izvršna direktorica HTS-a Marina Mihelić.</p>
<p>Nakon niza prevrata posljednjih dana, koji su rezultirali bijegom Gorana Ivaniševića iz hrvatskog tenisa, a nakon što ga Pilić iznevjerio, budući da se nije htio potpuno maknuti iz reprezentacije, kao što je obećao, sve je kulminiralo ostavkom jedinog izbornika koji je osvojio Davis kup s dvije različite reprezentacije.</p>
<p>Predsjednik HTS-a je u popodnevnim satima primio Pilićev poziv, koji je vješto izbjegavao hrvatske novinare posljednjih dana. Sada već bivši izbornik se izjadao Čačiću, rekavši da je ogorčen odnosom hrvatskih medija prema njemu, pa je shodno tome odlučio prepustiti reprezentaciju nekome drugome. </p>
<p>S druge strane, Čačić je rekao kako potpuno razumije Pilićevo razočaranje nastalom situacijom. Ipak, istovremeno se Čačić nada kako će se u Grazu pojaviti i Ivanišević i Pilić, iako je takav scenarij nemoguć...</p>
<p>Službena potvrda Pilićeve neopozive ostavke javnosti će biti objavljena 16. siječnja, kada se trebao održati sastanak Čačića, Pilića i Ivaniševića u prostorijama HTS-a. Vjerojatno će se do tada znati i ime novog izbornika. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ančić - Gonzalez za polufinale</p>
<p>AUCKLAND</p>
<p> – Uoči nastupa na Australian Openu Mario Ančić iskazuje obećavajuću formu na Heineken Openu. Prvo četvrtfinale sezone na drugom turniru u 2006. godini Super Mario je izborio 6-3, 7-6 (4) pobjedom protiv nove britanske zvijezde Andyja Murraya. »Meč je vrlo lako mogao otići i na njegovu stranu, Murray me stvarno impresionirao svojim tenisom. Igrao dosta lošije u drugom setu. Kod 3-5 sam odlučio napasti, a ne čekati njegovu pogrešku«, rekao je Ančić. I dok je prvi set Ančić bez većih problema riješio u svoju korist, u drugom setu je 18-godišnji Britanac servirao za set kod 5-3 vodstva. Ipak, Murray pritom nije pokazao dovoljno čvrstoće i koncentracije. Naprotiv, »break« je stigao nakon njegove dvostruke pogreške, pa je Ančić »tie-break« dočekao s većom psihološkom prednošću. U četvrtfinalu Ančića, 21. tenisača svijeta, očekuje »mister forhend« Fernando Gonzalez. Čileanac vodi s 2-1 u međusobnim omjerima. [I. Mi]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Mađari u organizaciju ulažu 640 milijuna eura </p>
<p>Zoran Cvrk nada se da će i Hrvatska što prije znati točan iznos potreban za organizaciju te priredbe </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na vijest da Mađari ulažu 641 milijun eura u organizaciju Europskog nogometnog prvenstva 2012. godine, ako s Hrvatskom postanu domaćini, oglasio se i Zoran Cvrk, projekt menadžer provedbe hrvatskog dijela. Njegova je procjena da će hrvatski trošak, dobije li EP, biti nešto veći od mađarskog, među ostalim zato što njihovu stadionsku i ostalu infrastrukturnu situaciju smatra trenutačno povoljnijom od one u Hrvatskoj. </p>
<p>Važno mu je saznanje da su čelni ljudi mađarskog nogometa održali sastanak s mađarskim premijerom Ferencom Gyurcsanyem te da je mađarska vlada ponovno pružila punu podršku spomenutoj kandidaturi. </p>
<p>Tim je povodom, dakako, stala iza konkretne brojke od 220 milijuna eura, koliki je njezin udio u ukupnom trošku, koji se temelji na tri potporna stupa financiranja, a to je načelo koje bi trebalo vrijediti i kod Hrvata. Osim trećine iznosa, koji osigurava vlada, ostatak će stići iz lokalnih i nacionalnih planova, a preostali bi dio trebao osigurati privatni kapital te sponzori. Upravo činjenica da se mađarska vlada već iskazala konkretnom brojkom, isprovocirala je Cvrka da takvo očitovanje želi što prije i od hrvatske strane, bez obzira na to što su verbalne potpore s najviših mjesta stizale u najsjajnijim mogućim pakiranjima: </p>
<p>»Egzaktne su brojke bitne zbog spokojnijeg čekanja isteka roka, kraja rujna, za konačnu ocjena o kompletnom elaboratu provedbe EP-a u svim njezinim segmentima, kako bi se onda 8. prosinca odlučilo o najboljoj ponudi. S obzirom na skori sastanak vlada Mađarske i Hrvatske vjerujem da ćemo znati iza koliko je novca namijenjenog EP-u stala hrvatska vlada.« </p>
<p>Zanimalo nas je kako Cvrk gleda na jasnoću mađarske definiranosti cijene projekta kandidature, bez obzira na to što je neki dan na vrhu mađarskog nogometa došlo do značajnog »tektonskog« poremećaja. Valja samo zamisliti što bi se kod nas dogodilo da predsjednik Vlatko Marković mora naprasno podnijeti ostavku, kao što se to ovih dana dogodilo s Imrom Bozokyem, predsjednikom Mađarskoga nogometnog saveza? </p>
<p>»Iz meni dostupnih saznanja, na čelno mjesto dolazi još kvalitetniji čovjek«, zaključio je Cvrk. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Na jednu ulaznicu 20 navijača!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Onaj tko je računao za koliko će ulaznica za nastupe hrvatske reprezentacije na SP-u u Njemačkoj biti zainteresiranih među ljudima s hrvatskom putovnicom, dobro je odmjerio, uz činjenicu da je šestodnevna internetska predbilježba trajala desetak sati kraće. Naime, do srijede u 14.30 sati tražila se 71.627 ulaznica, a ukupne si se prognoze vezale uz brojku 70.000. Bitno je uz takvu potražnju istaknuti da je ona 14-15 puta veća od ulaznica u ponudi, pa je stoga zaista dobrodošla Fifina odluka da se ulaznice dodjeljuju ždrijebom. </p>
<p>U priči oko predbilježbi za ulaznice namijenjene internetskoj ponudi ima i niz zanimljivih »podpriča«. A indikativna je ona da navijački puk nije pokazao najveće zanimanje za susret s Brazilom na startu, kojem je namijenjen i najveći broj ulaznica. Po potražnji je »pobijedio« posljednji susret kvalifikacijske skupine, onaj s Australijom. </p>
<p>Zanimljiv je i tempo prijavljivanja. Nakon prvih 36 sati internetski se prijavilo 1876 zainteresiranih, koji su za sebe i prijatelje, ukupno 4054 osobe, naručili 12.651 kartu. Valja reći da je još u početku evidentirano najveće zanimanje za susret s Austalijom. Podjednaki je tempo predbilježbi s blagom silaznom putanjom potrajao sve do utorka, da bi posljednjeg dana došlo do prave eksplozije. Zainteresirane očigledno nije previše uzbuđivalo što se, zaključno s utorkom, tražilo 50-ak tisuća ulaznica i da su svakom novom predbilježbom šanse na uspjeh sve manje. </p>
<p>Karakterističan je također podatak da je za sve utakmice kvalifikacija najtraženija ulaznica »treće kategorije« od ukupno četiri. Cijena za ulaznicu prve kategorije iznosi 825 kuna, za drugu 495, za treću 372 te za četvrtu 289 kuna. Zanimljive su i brojke zainteresiranih za ulaznice sljedećeg kruga natjecanja, iz čega se zaključuje da mnogi vjeruju u prolaz Hrvatske u osminu finala. </p>
<p>Cijene ulaznica za utakmicu osmine finala kreću se od 372 do 1485 kuna, a ukupno je takvih ulaznica do srijede u 14.30 sati prodano 6758. Upola je manje ulaznica, 3236, prodano za četvrfinale, po cijenama od 454 do 1485 kuna, a još manje za polufinale (1970), što ne znači da je tako i sa završnom utakmicom SP-a, za koju se cijene ulaznica kreću od 2848 do čak 11.550 kuna. Za najskuplje je ulaznice trenutačno zainteresirano 20-ak kandidata. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ćorluka još pet i pol godina u Dinamu </p>
<p>Ćorlukin pristup i odnos prema igri adekvatno ćemo valorizirati i on je od ovoga dana u kategoriji bolje plaćenih Dinamovih igrača, naglasio je Mamić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ovih smo dana otkrili još jedan razlog zbog kojeg je Dinamo navodno odustao od proslavljenoga brazilskog napadača Marcija Amorosa. Čovjek će, naime, karijeru nastaviti u - Milanu!</p>
<p> »Rosso-neri« su se odrekli Christiana Vierija, koji je odletio u Monaco i sada vraćaju Marcija Amorosa, bivšeg »topnika« Udinesea, Parme i Borussije iz Dortmunda. U četvrtak bi trebao potpisati ugovor na godinu i pol dana, i to za milijun i 400.000 eura. Iz Sao Paula, kluba s kojim je prošlog mjeseca osvojio naslov svjetskog prvaka, odlazi bez odštete. Dinamo ga je nedavno mogao dovući za milijun eura. </p>
<p> »Plavi« su se, međutim, okrenuli mladom Andersonu Costi, kojeg će platiti milijun eura. Anderson će primati 120.000 eura godišnje, a ugovor će napokon, bude li sve u redu, potpisati u četvrtak u podne. U klubu će taj čin nastojati uroniti u svečarski ugođaj, pa će svima okupljenima predstaviti i videozapise s izdvojenim potezima nove maksimirske zvijezde. </p>
<p> U srijedu je, pak, uz znatno manje pompe, novi ugovor parafirao i Dinamov branič Vedran Ćorluka. S »plavima« je produžio suradnju na još pet i pol godina, dakle do ljeta 2011. Za koji bi dan suradnju s »plavima« mogao sklopiti i 22-godišnji makedonski branič Daniel Ivanovski, koji je ovdje već nekoliko dana na probi. </p>
<p> »Ćorlukin pristup i odnos prema igri adekvatno ćemo valorizirati i on je od ovoga dana u kategoriji bolje plaćenih Dinamovih igrača«, naglasio je maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić. </p>
<p> Mnogi su, međutim, očekivali da će mladi Dinamov branič ugovor produžiti i prije Nove godine. Uostalom, tako je učinio Luka Modrić, vezavši se na punih deset godina za Dinamo, dok je Hrvoje Čale, primjerice, ugovor produžio na pet godina. Je li možda razlog odgodi taj što je Ćorluka odbijao prihvatiti Mamića kao vlastitog menadžera? Priznao je da ga je Mamić zvao pod svoje menadžerske skute, ali pritom naglašavajući da u toj ponudi nije bilo nikakvog pritiska. U svakom slučaju, Ćorluka i dalje tvrdi da mu menadžer nije potreban, što je, naposljetku, svim igračima nedavno javno sugerirao i Dinamov trener Josip Kuže. </p>
<p> »Ne bih se htio vraćati na napise medija o razlozima zašto nije produžio ugovor zajedno s drugim kolegama. Razlozi su isključivo tehničke prirode! Radi se o jednom od naših najkarakternijih igrača, ponosu Dinamove nogometne škole. Jasno je, dakle, što Dinamo želi postati. Izuzmemo li Zorana Mamića, prosjek je godina naše momčadi 21,7 i svi u prosjeku imaju četverogodišnje ugovore, kao i naš trener Kuže. Evo, i sa sponzorima potpisujemo ugovor na četiri godine, pa u klubu ni teoretski ne postoje mogućnosti za nekakve turbulencije«, kliktao je Mamić. </p>
<p> Sam je Ćorluka naglasio da je vrlo zadovoljan financijskim uvjetima ugovora.</p>
<p> »Presretan sam, ipak sam ovdje od svoje osme godine i svi su mi planovi vezani uz Dinamo«, dodao je Ćorluka.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vujčić: Cibona je zaslužila top 16 </p>
<p>Vujčiću bi na prosječnih 5.1 asistencija po utakmici, pozavidjeli mnogi braniči </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za košarkaše Maccabija, aktualne europske prvake, Zagreb je postaja na kojoj bi trebali skupiti bodove koji bi ih trebali približiti prvom mjestu skupine B, gdje se sada nalazi Spahijin Lieutvos Rytas. </p>
<p>»Važno nam je biti prvi, zbog kasnijeg rasporeda u drugom krugu. Maccabi sigurno ima kvalitetu za 'final four'. Od ostalih mi se momčadi najviše svidio Panathinaikos«, kazao je hrvatski reprezentativac Nikola Vujčić dan uoči gostovanja Maccabija kod Cibone u 10. kolu Eurolige. </p>
<p>Riječ »kapetan« zasad smo odlučili preskočiti, barem dok Jasmin Repeša ne okupi reprezentaciju u prvoj akciji. Vujčić želi kratki predah, slobodno ljeto. Pri dolasku u Zagreb govorilo se ipak o Ciboni. </p>
<p>»Vukovi« su u dosadašnjem dijelu sezone s omjerom 4-0 bili negostoljubivi domaćini, koji suparniku ne dopušta više od 60 poena po utakmici. Maccabi je, pak, napadačka momčad. </p>
<p>»Vidjet ćemo što će biti u Draženovu domu, gdje su jako tvrdi koševi. Cibonu cijenim, zaslužili su drugi krug Eurolige«, kazao je Nikola Vujčić. </p>
<p>Maccabi je imao problema na početku sezone, Gershonova momčad nije izgledala uvjerljivo, u devet je utakmica imala čak tri poraza (Lietuvos Rytas, Olympiacos, Efes Pilsen). </p>
<p>»Trebalo nam je vremena da se priviknemo na Solomona, sad smo u usponu. Willie ne 'divlja', iako baš i nije pravi razigravač«, kazao je Vujčić, za kojeg je Cibonin trener Dražen Anzulović kazao kako je prvi razigravač Maccabija. </p>
<p>»Pa, po statistikama sigurno jesam«, kazao je Vujčić, kojem bi na 5.1 asistencija po utakmici pozavidjeli mnogi braniči. </p>
<p>Prvi puta ove sezone očekuje se pun Draženov dom. Kako nas je izvijestio glasnovogornik kluba Ivan Jurković, prodaja ulaznica odvija se ove sezone nezabilježenim intenzitetom. Dolazak europskog prvaka razbudio je košarkaške kibice u Zagrebu, ostatak će popuniti navijači Maccabija. </p>
<p>»Nema organiziranog dolaska, ali javljaju se navijači iz susjedne Slovenije te Mađarske«, kazao je glasnogovornik Jurković. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Janičina nirvana na stazi »Franz Klammer«</p>
<p>BAD KLEINKIRCHEIM</p>
<p> – Lagano, gotovo nonšalantno upoznavanje spustaške staze u austrijskom Bad Kleinkircheimu od Janice Kostelić nastavilo se i u srijedu. U stanju nirvane na stazi skijala je najbolja svjetska skijašica i u srijedu, pa je tako uz pažljivu vožnju Janicu drugi trening završila četrdeseta, s nešto više od dvije sekunde zaostatka za najbržom, Austrijankom Elisabeth Görgl. </p>
<p>»Dogodila se vrlo slična stvar kao u utorak. Gornji dio vozila ponovno je vrlo dobro, ali je potpuno usporila u donjem dijelu. Nije govorila o strahu, ali mora prestati razmišljati o nekim stvarima koje je očito koče na spustu, mora jedino uživati u skijanju«, rekao je direktor reprezentacije Vedran Pavlek. </p>
<p>Najbolju formu u Badu trenutačno pokazuje švicarska skijašica Sylviane Berthod, koja je u dva treninga ostvarila prvo i drugo vrijeme, no iz perspektive Vedrana Pavleka nema nikakvih razloga pažljivije tumačiti Janičino 29. i 40. vrijeme u dva treninga. </p>
<p>»Dugo je vremena Janica bila koncentrirana na tehničke discipline i definitivno treba vremena za privikavanje. Ona će u Badu uzimati bodove, pitanje je koliko, no ove smo spustaške utrke prije svega shvatili kao zagrijavanje za ono što nas čeka na Olimpijskim igrama u Torinu«, završio je Pavlek.</p>
<p>Treći trening spusta vozit će se u četvrtak, a vrijedi spomenuti da je Šveđanka Anja Pärson u srijedu bila sekundu brža od Janice. </p>
<p>• Rezultati, drugi trening: 1. Görgl (Aut) 1:39.02, 2. Berthod (Švi) +0.20, 3. Meissnitzer (Aut) +0.31, 4. Götschl (Aut) +0.36, 5. E. Fanchini (Ita) +0.43... 40. KOSTELIĆ +2.38... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mladostašice ponovno uspavane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ni u posljednjoj utakmici Lige prvakinja pred svojim navijačima odbojkašice Mladosti nisu uspjele pokazati ništa novo. Po već ustaljenom običaju hrvatske su prvakinje u svlačionicu otišle bez ijednog osvojenog seta. Ovaj su put Domom odbojke Bojana Stranića projurile poljske prvakinje, Calisia je slavila sa 25-17, 25-23, 25-18.</p>
<p>Mladostašice su u igru krenule potpuno bezvoljno, kao uostalom i cijele ove sezone, tako da se već po prvim poenima jasno dalo naslutiti u kojem će se smjeru kretati utakmica. Zagrepčanke su se u prvom setu koliko-toliko držale do 7-10, a onda je sastav iz Kalisza nanizao sedam poena u nizu i lagano zaključio taj dio igre. U drugom su setu mladostašice samo naizgled bile ravnopravne Poljakinjama. Iako rezultat 23-25 sugerira neizvjesnost, gošće ni u jednom trenutku nisu bile u velikoj opasnosti, baš kao ni u trećem setu kojim su se bez problema prošetale pokraj uspavanih mladostašica. </p>
<p>»Voljela bih da svaki set budemo u egalu, pa makar na kraju i izgubile 0-3. Ali, mi se eventualno počnemo boriti tek na kraju seta kad je razlika već prevelika«, rekla je Sanja Popović na kraju još jedne loše predstave.</p>
<p>Pred djevojkama Ivice Jelića je još samo gostovanje kod Tenerifa. Bit će to kraj nimalo ugodnog puta za hrvatske prvakinje kojima u najjačem europskom natjecanju jednostavno nije mjesto.</p>
<p>MLADOST – CALISIA 0-3 (17-25, 23-25, 18-25)</p>
<p>MLADOST: Petrović 9, Kalapač, Magdić, Kaštelan 4, Zahora 5, Reščić, Čutura 10, Ščerbakova, Popović 12, Cigić (L).</p>
<p>CALISIA: Baranska 11, Kucharska 7, Wozniakowska 16, Toborek, Styskal, Owczynnikowa, Kuehn (L), Pluta 6, Kutsko, Filipova 7, Liktoras 14.</p>
<p>Rezultati skupine B: Mladost - Calisia 0-3, Tenerife - Vakifbank 3-0, Perugia - Azerrail 3-0; redoslijed: Perugia 17, Azerrail 15, Vakifbank 14, Calisia i Tenerife 13, Mladost 9.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Teheranu prijete sankcije UN-a </p>
<p>Bijela kuća je priopćila kako iranska odluka da otpečati jedan od nuklearnih pogona predstavlja »veliku eskalaciju« i »ozbiljno zaoštravanje«</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odluka Teherana da ponovno otvori jedno od svojih nuklearnih postrojenja za obogaćivanje urana izazvala je pravi val žestokih kritika SAD-a i Europske unije (EU). Njihovim osudama u srijedu su se pridružili Japan i Rusija koja je novu situaciju nazvala »alarmantnom«. </p>
<p>Washington je u srijedu nastavio konzultacije s europskim saveznicima kako bi se našao zajednički učinkovit odgovor na započetu iransku proizvodnju nuklearnog goriva koje se može koristiti i u proizvodnji atomske bombe. </p>
<p>Bijela kuća je priopćila kako iranska odluka da otpečati jedan od nuklearnih pogona predstavlja »veliku eskalaciju« i »ozbiljno zaoštravanje« diplomatskog sukobljavanja. Američki dužnosnici kažu da je ta odluka teheranskog duhovnog i svjetovnog vrha potaknula intenzivnu diplomatsku aktivnost među stalnim članovima Vijeća sigurnosti UN-a, ali i među drugim zemljama koje se pribojavaju iranske nuklearne opasnosti. </p>
<p>U zajedničkom priopćenju Bijele kuće i State Departmenta se najavljuje mogućnost održavanja izvanredne sjednice Glavnog odbora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Vjeruje se da bi nakon bečkog zasjedanja mogla uslijediti preporuka o uvođenju gospodarskih sankcija protiv Islamske Republike Iran. Službeni Teheran je međutim ponovno ustvrdio da se radi o nuklearnom programu koji isključivo služi u mirnodopske svrhe. </p>
<p> Visoki predstavnik EU-a Javier Solana, zadužen za sigurnost i vanjsku politiku, upozorio je da je iranska odluka »korak u pogrešnom smjeru«, dodavši da su u tijeku konzultacije kako bi se našao jedinstven europski odgovor. </p>
<p>On je također spomenuo mogućnost uvođenja sankcija protiv Irana. </p>
<p>No, postizanje međunarodnog konsenzusa o »kažnjavanju« Irana mogao bi biti i mač sa dvije oštrice. </p>
<p>Sankcije bi naime mogle otvoriti vrata novom sučeljavanju s Iranom. Nije mali broj zemalja koje smatraju da bi se prednost morala dati diplomatskim pregovorima, dakako pod uvjetom da Teheran pokaže želju za takvim načinom rješavanja sadašnjih otvorenih problema.</p>
<p>U svakom slučaju, čini se da je Iran izabrao pravi politički trenutak da nastavi sa svojim nuklearnim programom. Pritom se najvjerojatnije pošlo od procjene da pogoršavanje iračke drame i zaoštravanje odnosa sa Sirijom, uz bolest Ariela Sharona, nisu pogodan okvir za stezanje omče sankcija oko iranskog vrata. Teheran po svemu sudeći računa i s potresima koje bi smanjeni izvoz iranske nafte i plina mogao izazvati u međunarodnim razmjerima. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Agca rasvjetljava slučaj Orlandi? </p>
<p>Prema mišljenju nekadašnjeg suca istražitelja Rosaria Priorea koje je iznio u talijanskom dnevniku Il Giornale, puštanje na slobodu papina atentatora Ali Agce mogla bi biti dobra prilika da se rasvijetli slučaj Emanuele Orlandi, otete kćeri vatikanskog službenika 1983. godine. S time se slaže i Prioreov bivši kolega Ferdinando Imposimato koji tvrdi da talijansko pravosuđe sada ima mogućnost od Agce zatražiti precizne informacije o otmici tada petnaestogodišnjakinje Emanuele kojoj se od tada gubi svaki trag, a čiju su otmicu tadašnji navodni otmičari uvjetovali puštanjem Agce na slobodu. I njen brat Pietro Orlandi nada se da bi se tim tragom moglo doći barem do nekog znaka o Emanueli.</p>
<p>U razgovoru za Radio Vatikan, tadašnji vatikanski »ministar vanjskih poslova« kardinal Achille Silvestrini rekao kako se stajalište Svete Stolice u slučaju Agca neće mijenjati, budući da mu je oprošteno. Krakovski nadbiskup Stanislaw Dziwisz, koji je 27 godina bio osobni tajnik pape Ivana Pavla II., rekao je kako će za Agcu nastaviti moliti, a siguran je da to s neba čini i blagopokojni Papa.</p>
<p>Sam Agca, kako je njegove riječi turskim novinama Sabah prenio njegov brat Adnan, želio bi se susresti s papom Benediktom XVI. Ako mu Papa omogući audijenciju, Agca je spreman putovati u Italiju, rekao je njegov brat izražavajući uvjerenje da život Agce nije ugrožen. »Vatikan nas štiti. Ali je okajao svoju krivicu i Sveta Stolica je s nama. Nitko nam ne može nauditi«, rekao je Adnan. </p>
<p>Inače, Mehmet Ali Agca prema posljednjim vijestima nakon izlaska iz zatvora ide na odsluženje vojnog roka.</p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Juščenko optužio parlament da destabilizira zemlju</p>
<p>ASTANA </p>
<p> - Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u srijedu je rekao da su njihove zemlje tijekom posljednja dva mjeseca prošle kroz neka od najvećih iskušenja u međusobnim odnosima ali i da su se ta iskušenja pokazala korisnima za obje strane. »Došli smo do načela koja su razumljiva, transparentna i jasna«, rekao je Juščenko, kako navodi ruska agencija, na prvom susretu ruskog i ukrajinskog čelnika nakon gospodarskog spora koji je rezultirao gotovo udvostručenom cijenom ruskog plina za Ukrajinu, a veze Moskve i Kijeva doveo do dosad najnižih razina. Juščenko i Putin su u Astani, u Kazahstanu, u srijedu nazočili inauguraciji predsjednika Nursultana Nazarbayeva.. Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko u srijedu je izjavio da je odluka parlamenta njegove zemlje o smjeni vlade od utorka pogrešna te da destabilizira zemlju. »Jučerašnja odluka je neshvatljiva, nelogična i pogrešna. Ona samo služi destabiliziranju zemlje«, rekao je Juščenko novinarima u Astani.</p>
<p> Nepovjerenje je vladi izrazilo 250 zastupnika od njih 450. Parlamentarci su ljuti što je s Moskvom potpisan sporazum prema kojem će Ukrajina ove godine za uvoz plina platiti dvostruko više nego dosad, a za usluge tranzita dobiti manje no što je zahtijevala. Ukrajinska vlada upravljat će zemljom do parlamentarnih izbora 26. ožujka unatoč izglasavanju nepovjerenja vladi u parlamentu, izjavio je Juščenko. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Turska mora pojačati mjere protiv virusa ptičje gripe</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ptičja gripa mogla bi u Turskoj prerasti u endemiju i ozbiljno ugroziti i susjedne zemlje, opomenula je u srijedu UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). </p>
<p>Dužnosnik FAO-a Juan Lubroth izjavio je da se smrtonosna varijanta virusa ptičje gripe, H5 N1, vjerojatno širi unatoč poduzetim mjerama. »Doći će do daleko veće izloženosti ljudi i životinja tom virusu ako se strogom karantenom ne izoliraju sve lokacije na kojima je virus trenutačno prisutan«, rekao je Lubroth u Rimu.</p>
<p>FAO opominje da i susjedi Turske (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Irak, Iran i Sirija moraju odmah uvesti dodatne mjere opreza. Ta organizacija također smatra da Turska mora pojačati borbu protiv virusa ptičje gripe da izbjegne endemiju. Druga UN-ova agencija, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrdi međutim da je potrebno izbjeći paniku te da Turska već čini sve što je moguće da suzbije širenje virusa. »Paničariti ili ne?« pita se londonski Times podsjećajući da su dvije agencije UN-a u srijedu dale suprotne poruke o turskoj krizi zbog ptičje gripe i pratećim opasnostima. </p>
<p>Premda optimističniji od svojih kolega iz FAO-a, stručnjaci WHO ipak nastoje utvrditi kako se virus ptičje gripe tako brzo raširio Turskom, posebno među djecom. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Alito korak do Vrhovnog suda </p>
<p>Alitovo postavljenje, imajući u vidu da se suci Vrhovnog suda biraju doživotno, izuzetno je važno za politički polariziranu Ameriku </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kandidat za novog suca američkog Vrhovnog suda Samuel A. Alito Jr., prvog dana saslušanja u Senatu preživio je unakrsnu vatru demokrata, koji su očito dobro upoznati sa njegovom prošlošću i sudskom praksom. Alito je, prema prvim ocjenama, zadovoljio i svoju političku bazu koja ga je nominirala. </p>
<p>U utorak je pred senatorima Alito izjavio da će, bude li potvrđen za suca, imati »otvoren um« u tumačenju ustavnih odredbi glede pobačaja. Morao je izravno protumačiti svoju izjavu iz 1985. kad je napisao da ustav u biti ne štiti pravo na pobačaj. Američki ustav inače štiti sva individualna prava građana i onih koji žive i rade u SAD-u.</p>
<p>Pitanje pobačaja nije bilo jedina »škakljiva« tema u preispitivanju Alitove sposobnosti, da zauzme mjesto sutkinje Sande O'Connor koja odlazi u mirovinu. Iako republikanka, O'Connor je godinama bila »prevaga na vagi« u korist liberalnijeg krila devetočlanog suda zaduženog za tumačenje svih američkih zakona i njihovu primjenu u praksi. Stoga je Alitovo postavljenje, imajući u vidu da se suci Vrhovnog suda biraju doživotno toliko važno za izrazito politički polariziranu Ameriku s jakim desnim i lijevim strujanjima.</p>
<p>Senatori su željeli znati kako bi ovaj novi sudac najvažnijeg američkog suda reagirao u osjetljivim pitanjima proširenja predsjedničkih ovlasti, nadležnosti policijskih snaga, sve do glasačkih prava, te prava na nošenje i posjedovanje oružja? Na sva pitanja, Alito nije izravno odgovorio, no ipak je više zadovoljio, nego razočarao svoje ispitivače.</p>
<p>Na pitanje koliko daleko bi se trebalo »gledati kroz prste« predsjedniku kad odluči špijunirati američke građane, Alito odgovorio: »Nitko u Americi ne može biti iznad zakona, ali isto tako nitko ne može biti ispod zakona«. Drugim riječima, sudac je nagovijestio da bi njegova pravna filozofija ipak mogla biti na razini potpune zaštite američkog ustava po kome niti jedan dužnosnik nije iznad zakona, posebno ne kad ga krši, a običan građanin ne smije bez zaštite zakona kada se na njega obruši politička samovolja moćnika. </p>
<p>Prema prvim očekivanjima, računa se, kako bi krajnji ishod glasanja ipak mogao biti u korist novog Bushevog kandidata za mjesto u Vrhovnom sudu. Glasovalo bi se po stranačkim linijama, što bi Alitu trebalo donijet najmanje 55 republikanskih glasova. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Zvjezdana prašina opet na Zemlji</p>
<p>Na Zemlju vraćamo uzorke Sunčeva sustava kakav je bio prije nekoliko milijardi godina, rekao je voditelj istraživanja </p>
<p>Već stoljećima kometi raspiruju maštu čovječanstva i znatiželju znanstvenika. Misterij tih svemirskih tijela, za koje se pretpostavlja da su nastala na početku stvaranja Sunčeva sustava, uskoro bi mogao biti riješen. Naime, sljedeći bi se vikend na Zemlju trebala vratiti sonda »Stardust« (zvjezdana prašina), koju je NASA 1999. godine lansirala u orbitu kako bi prikupila uzorke prašine iz repa kometa. Sonda bi na Zemlju trebala donijeti uzorke prašine iz repa kometa nazvanog »Wild 2«, koji je na oko 500 milijuna milja od Zemlje.</p>
<p>Kometi su tijela od leda i prašine koja kruže oko Sunca. Prije oko četiri i pol milijarde godina iz oblaka plina i prašine nastali su Sunce i planeti. Pretpostavlja se da su kometi nastali od ostataka tih tvari, a znanstvenici vjeruju da bi proučavanje kometa moglo rasvijetliti mnoge nepoznanice o nastanku Sunčeva sustava.</p>
<p>Sonda je do kometa »Wild 2« putovala gotovo pet godina. Kroz rep kometa prošla je 2004. godine, a uzorke prašine prikupila je hvataljkom u obliku teniskog reketa koju su razvili NASA-ini inženjeri.</p>
<p>No slijetanje sonde u pustinju u američkoj državi Utah neće biti nimalo jednostavno. U atmosferu će ući brzinom od 29 tisuća milja na sat, što je najbrži ulazak jedne, ljudskom rukom izrađene letjelice, u atmosferu. Tijekom ulaska i prolaska kroz atmosferu, temperatura na zaštitnom štitu mogla bi se popeti i do 365 stupnjeva Celzijevih, te će se sonda moći teleskopom vidjeti kao ružičasti sjaj na nebu, kažu NASA-ini znanstvenici. Nakon prolaska kroz atmosferu, sonda će na oko 30 tisuća metara automatski otvoriti padobran i polako prizemljiti.</p>
<p>Osim prašine iz repa kometa, sonda »Stardust«, koja je na svom gotovo sedmogodišnjem putovanju prešla više od tri milijarde milja i napravila tri kruga oko Sunca, na Zemlju će donijeti i međuzvjezdanu prašinu – sitne čestice za koje se pretpostavlja da su dijelovi pradavnih zvijezda koje su eksplodirale i nestale.</p>
<p>Nakon slijetanja, sonda će biti prevezena u svemirski centar »Johnson« u Houstonu, gdje će znanstvenici s pomoću moćnih mikroskopa pokušati otkriti sastav čestica kometa i međuzvjezdane prašine. »To je čisto blago. Time doslovno na Zemlju vraćamo uzorke Sunčeva sustava kakav je bio prije nekoliko milijardi godina«, rekao je voditelj istraživanja, prof. dr. Don Brownlee sa Sveučilišta u Washingtonu.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Šefice vjeruju u sebe</p>
<p>Hipnotički taman i dublji šefovski glas jedna je od karakteristika na koje ljudi najčešće reagiraju poslušnošću</p>
<p>Svijet upravljanja još je muški iako je sve više žena na vodećim položajima. Vječno pitanje ipak ostaje kojim stilom žene upravljaju i jesu li u njemu dovoljno uvjerljive, odnosno preuzimaju li muški način da bi to postigle. Uvjerljivost se, među ostalim, vezuje uz glas, a pojednostavljeno bi se to moglo opisati podložnošću osobe koja se hipnotizira. Nepobitna je i činjenica da su hipnotizeri uglavnom muškarci. Oni su stoljećima bili ti koji su »predvodili i ulijevali povjerenje« pa se tako razvio gotovo kolektivni gen povjerenja i prepuštanja snažnom i tamnom glasu. A u hipnozi je riječ o povjerenju, prepuštanju vlastite volje nekome, odnosno prepuštanju vodstva. Kada je riječ o zaposlenim ljudima, oni nikako nisu u transu, ali su svi prethodnom dugotrajnom socijalizacijom, odgojem i školovanjem »utrenirani« da dočekaju vrijeme kada će postati zaposleni i biti podvrgnuti vođenju – šefovanju - ili će ako budu imali sreće i sami nekome biti šef. Kako u tim slučajevima prolaze manje sugestivni, nježniji, svjetliji ponajprije ženski glasovi?</p>
<p>Prema statistikama, na tzv. hard zapovjednim mjestima poput vojske i policije više se zagovaraju »šefovi«, a u tvrtkama se stanje mijenja u korist žena. Možda i zato jer se žena, prema nekim tvrdnjama, prilagodila, nosi takvu garderobu, poludugu suknju, sako, a kosa joj nije ni muški kratka, ni razbarušena nego poluduga... Šefica se još suočava s predrasudama sredine i onim osobnima, jer »ženstvenu« slabost i nježnost treba mijenjati čvrstoćom i odlučnošću. »Žene koje upravljaju moraju se tridesetak posto više truditi da bi došle na takav položaj i da bi se dokazale. Isto vrijedi za policiju i druge tvrtke. One koje to uspiju, zaista i vrijede«, kaže Stanka Saraja, pomoćnica načelnika za stručno osposobljavanje i specijalizaciju na Policijskoj akademiji. Dodaje da bi žena opstala na svom položaju i bila uvjerljiva ne mora nužno preuzeti muški stil upravljanja, jer i ženski ima prednosti. »Ponajprije je to istančan osjećaj koji se nerijetko zove intuicija, veći dar za komunikaciju, prirođeni osjećaj za dobro zajednice«, ističe Saraja. </p>
<p>Policijski je posao uglavnom komunikacija s ljudima koja vrlo malo koristi »čiste« policijske metode, a kada je o ženi u policiji u riječ ona kao dobra komunikatorica ima u njoj opravdano mjesto. To više jer je nježniji spol staloželniji i mirniji u razgovorima, a u prosjeku govori i više stranih jezika. Šefica, odnosno ona koja upravlja, mora vjerovati u sebe kako bi joj drugi vjerovali, i tu je zapravo njezina potencijalna slabost. »U policiji često pri obavljanju određenih zadaća traže pomoć kolega koji im žele pomoći, ali istodobno stvaraju zaključak da je nesposobna«, kaže naša sugovornica. </p>
<p>Dodaje da se na svojem poslu uspjela nametnuti vlastitim autoritetom. Nekada je trenirala judo i bila nekoliko puta prvakinja Zagreba i bivše države, bavila se i gađanjem iz pištolja i puške, te je u tim sportovima ekipno postizala dobre rezultate. Vozila bi kaže Saraja i motor što joj je bila velika ljubav, ali u vrijeme kada se zaposlila u policiji ženama je bilo zabranjeno patroliranje motorom. Redateljica, spisateljica, režiserka ili kondukterka poštovana je i cijenjena onoliko koliko zna, koliko je sposobna u svojem poslu. Smatra to kazališna redateljica Nina Kleflin i priznaje kako naš mentalitet s tim u vezi ima dosta predrasuda. </p>
<p>»Mentalitet naših ljudi još je tradicionalan i patrijarhalan pa vjerujem da mnoge šefice još doživljavaju neugodnosti i omalovažavanja koja nemaju nikakve veze s njihovom stručnošću«, kaže Kleflin. Dodaje da smo manje plaćene od naših kolega, još nas se gleda s visoka, ili neprimjereno, ali uspjesi žena krče put prema izjednačavanju. Žena može biti izvrsna šefica, režiserka, premijerka… »Mislim da već odavno nismo u špilji pa se današnji muškarci moraju dobrano potruditi da dovuku tog svog jelena…«, kaže redateljica. Teško je pobijediti, ističe, vlastite slabosti i mane »ženskosti«, posebno ako ste u šefovskoj poziciji. »Želim li da me se sluša i poštuje koliko i muškog kolegu, trebam se unaprijed odreći ženskih povlastica koje inače očekujem u privatnom životu. Redatelj nije nježan, slab i sentimentalan, baš ne voli dupine i sam nosi svoje kofere«, zaključuje Nina Kleflin. </p>
<p>Šefica bez prilagodbe</p>
<p>Direktorica sektora operativnih poslova u Hrvatskoj poštanskoj banci Danica Šulentić ne misli da se žena mora prilagođavati »muškom svijetu« ili mijenjati nešto na sebi kako bi bila dobra šefica. Naprotiv, žene su, prema njezinu mišljenju, bolje organizatorice nego muškarci i u Poštanskoj banci, kaže, ima ih mnogo na vodećim pozicijama. »Ženski tim koji vodi muškarac može ponekad dobro funkcionirati ako je voditelj tip šarmera«, kaže. Dodaje kako je najgore kada čovjek čovjeku počne naređivati, jer se tako ne mogu voditi ljudi. Danica Šulentić objašnjava da posao pokušava voditi dogovorno, nastupajući prema svojim zaposlenicima više kolegijalno, a manje prema načelu nadređenog i podređenog. »Dogovaram se sa svojim zaposlenicima kao da smo partneri koji će posao napraviti zajedno, a ne u stilu kako ti ja kažem«, kaže Šulentić. Ističe da ni sama ne voli krute naredbe. Kada se pojavi problem s djelatnikom mirnim i »prizemljenim« razgovorom otkrivam njegove razloge i tražimo rješenje. Izravnost u međuljudskim odnosima i iskrenost najbolja su načela upravljanja.</p>
<p>Dina Ivan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>Pješaka pregazila dva automobila</p>
<p>Pješak je prelazio neosvijetljeno raskrižje te ga je, najprije, udarila »opel vectra«, a potom je odbačen na vjetrobran »opel astre« </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Dragomir Todić (59) iz Šibenika poginuo je u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak oko 18.10 sati u ulici Domovinskog rata u Zadru, u blizini cluba Gotham. Kako saznajemo iz PU zadarske u prometnoj su sudjelovala dva automobila, »opel vectra«, splitskih registarskih oznaka, kojom je upravljao 49-godišnjak te »opel astra«, zagrebačkih registarskih oznaka, kojom je upravljao 28-godišnjak. U trenutku nesreće, Todić je prelazio preko raskrižja, inače potpuno neosvijetljenog. Najprije je u njegov automobil udario vozač »vectre«. Zbog siline udara, nesretni pješak odbačen je na vjetrobransko staklo »opel astre« u koje je snažno udario glavom. Po pješaka je odmah nakon prometne stiglo vozilo Hitne medicinske pomoći, ali on je nažalost, podlegao ozljedama i preminuo u Općoj bolnici Zadar. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Policija šuti u »interesu istrage«</p>
<p>Mediji objavili da su u uhićenju sudjelovali i pripadnici POA-e, te da je uhićeni poznati pulski javni djelatnik, a glasnogovornik policije sve demantira</p>
<p>PULA</p>
<p> - Za Pulu neobično spektakularno uhićenje dogodilo se u utorak oko 13.45 u kafiću trgovačkog centra Merkator. U prisutnosti više desetaka ljudi u kafić je ušlo 5 pripadnika specijalne policije te su jednog zasad nepoznatog muškarca polegli na pod, stavili mu lisice i odveli. Iako su lokalni mediji objavili da su u uhićenju sudjelovali i pripadnici Protuobavještajne agencije, te da je uhićeni poznati pulski javni djelatnik, glasnogovornik pulske policije Robert Pavleković sve je to demantirao, dodavši da u interesu istrage nije u mogućnosti dati o događaju detaljnije informacije. Naveo je samo da je riječ o državljaninu BiH uhićenom zbog kaznenog djela iznude, te da su iz istog razloga naknadno uhićena i dva Puljana. Podrobnije će, kaže, javnost izvijestiti na jednoj od redovnih konferencija za novinare. </p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Žena nađena ubijena u stanu</p>
<p>Kako na mjestu događaja nije pronađeno oružje, samoubojstvo Slavice Medanić je u potpunosti isključeno, a pretpostavlja se da se radi o ubojstvu iz koristoljublja</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Slavica Medanić (56), koju su u utorak u njezinom stanu mrtvu našli njezina prijateljica i vlasnik zgrade, ubijena je vatrenim oružjem. Ubojstvo, čije okolnosti i počinitelji još nisu poznati, dogodilo se, najvjerojatnije, u noći na 10. siječanja u zgradi na Trgu Alojzija Stepinca.</p>
<p> Očevid, koji je u utorak vodio istražni sudac Županijskog suda u Zadru Milan Pećina, bio je prekinut do srijede ujutro, jer se čekao dolazak vještaka iz Centra za kriminalistička vještačenja iz Zagreba. Policajci su na mjestu ubojstva ostavili tijelo nesretne žene kako bi s vještacima nastavili očevid. S obzirom da na mjestu nesreće nije pronađeno oružje, mogućnost da je počinjeno samoubojstvo je isključena. Osim toga, u stanu je pronađen nered i gomila papira razbacanih po sobi i hodniku. pa se pretpostavlja da je Slavica Medanić ubijena iz koristoljublja.</p>
<p> Naime, susjedi kažu da je bila izuzetno pedantna žena koja nikada ne bi dopustila nered, stoga se sumnja da je ubojica među njezinim stvarima tražio nešto vrijedno. Svi dokazi s mjesta zločina poslani su na vještačenje u Zagreb.</p>
<p> Slavicu Medanić našli su svu u krvi, kako leži potrbuške na kauču, a preko glave je imala prebačenu nekakvu tkaninu. Inače, prijašnjih godina ona je živjela je i radila u Vrsaru, gdje je s bratom i ocem imala restoran. Kada je otišla u mirovinu vratila se u Zadar. U stanu je živjela sama, a od subote ju nitko nije vidio. Njezini susjedi kažu da im se javila u subotu ujutro i rekla da ide u grad. »Mi smo već oko podne čuli da netko šeta u njezinu stanu, iako nismo vidjeli automobil kojim se odvezla u grad. Mislili smo da se radi o nekom njezinu rođaku, jer se u zgradu može ući samo s ključem, ili ako netko iznutra otvori vrata«, ispričali su nam susjedi ubijene žene.</p>
<p> Inače, ona je svakodnevno navraćala u frizerski salon u prizemlju zgrade, a frizerke su se zabrinule kada im se u ponedjeljak cijelog dana nije javljala.</p>
<p>»Mislile smo da je otišla na otok Iž, jer tamo ima rođake, ali bilo nam je čudno što joj je cijelo vrijeme radila klima, iako svjetlo u stanu nije bilo upaljeno. Zvale smo je na telefon, a kako se nije javljala ozbiljno smo se zabrinule«, rekle su nam frizerke. Policija je dosad obavila razgovore sa svim susjedima, vlasnicom frizerskog salona s kojom se ubijena najviše družila te s vlasnikom zgrade. Istraga se nastavlja. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zastara u slučaju Nevenke Tuđman</p>
<p>Jedina mogućnost koja bi eventualno ostala Uskoku bila bi traženje tzv. supervještačenja, no za tako što, saznajemo, postoje slabi izgledi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Zbog svojega zdravstvenoga stanja, Nevenka Tuđman nije u stanju pratiti raspravu još šest mjeseci«, zaključak je vještaka iz Zavoda za sudsku medicinu, koji je u ponedjeljak stigao na zagrebački Županijski sud.</p>
<p> Budući da u slučaju Nevenke Tuđman, koju Uskok tereti da je koristeći utjecaj koji je imala kao kći Franje Tuđmana, ishodila imenovanje Igora Kneževića na mjesto odgovorne osobe Ministarstva znanosti, za što bi kasnije dobivala provizije od dodijeljenih koncesija, apsolutna zastara nastupa sredinom travnja ove godine, po svemu sudeći postupak protiv nje će biti obustavljen. Naime, nakon što je Vrhovni sud potvrdio oslobađajuću presudu prema tri točke Uskokove optužnice, a ponovljeno suđenje naložio samo za jednu točku, početkom studenoga na zagrebačkom Županijskom sudu trebalo je početi ponovljeno suđenje. </p>
<p>No, Tuđman se nije pojavila opravdavajući svoj izostanak teškom bolešću, a njezin odvjetnik je sudu dostavio potvrdu o radnoj nesposobnosti njegove stranke. Predsjednik vijeća, sudac Vladimir Pavleković tada je zatražio medicinsku dokumentaciju okrivljene, koju je zatim poslao na vještačenje kako bi se utvrdilo da li uz radnu nesposobnost postoji i raspravna nesposobnost. Nalaz vještaka je, pak, mogućnost njezina prisustvovanja raspravi u potpunosti isključio, a u njemu se, između ostaloga, navodi da je nije sigurno hoće li i nakon šest mjeseci biti raspravno sposobna, jer to ovisi o tome kako će se njezino zdravsteno stanje razvijati. Jedina mogućnost koja bi eventualno ostala Uskoku bila bi traženje tzv. supervještačenja, no za tako što postoje slabi izgledi.</p>
<p>Podsjetimo, prvobitna optužnica protiv Tuđman teretila ju je zbog nezakonitoga posredovanja u četiri slučaja, no prvostupanjski sud ju je oslobodio uz obrazloženjenje kako nisu ispunjena bitna obilježja kaznenoga djela, budući da osobe na koje je navodno utjecala ili nisu bile službene, ili, pak, službene nisu bile njihove radnje koje bi pod takvim, navodnim, utjecajem oni činili.</p>
<p>Vrhovni sud je presudu ukinuo samo prema prvoj točki, a budući da se tada drugookrivljeni Knežević nije žalio na uvjetnu kaznu, presuda je u njegovu slučaju postala pravomoćna. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Probili dva zida i ukrali 200 kuna</p>
<p>Provalnici su prokopali tunel kroz zidkoji dijeli vanjski nužnik kuće u Vlaškoj 21, i trgovinu »Dinove«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nesvakidašnja provala dogodila se u noći na srijedu kad su još uvijek nepoznati provalnici prokopali tunel kroz zid koji dijele vanjski nužnik kuće u Vlaškoj 21 i trgovinu »Dinove«, ali nisu uspjeli probiti 70 centimetara debeli zid trgovine »Mobi shop«. U »Dinovi«</p>
<p>Kako doznajemo na mjestu događaja od dvije stanarke kuće u Vlaškoj 21, provalnici su vrlo tiho obavili posao, a one ne bi ni znale da je provaljeno u trgovinu da se ujutro na mjestu događaja nije pojavila policija koju su nakon otvaranja dviju trgovina pozvali zaposlenici. Stanarke su mišljenja da je provalu prokopavanjem tunela počinio netko tko »jako dobro poznaje kvart«.</p>
<p>Lopovi su, naime, pod okriljem noći došli do kolnog ulaza Vlaške 21 i zatim iz gornjeg kuta vanjskog nužnika počeli vaditi cigle iz zida kako bi dospjeli u trgovinu »Dinova«. Nakon što su ušli u »Dinovu«, na isti su način pokušali ući u prodavaonicu »Mobi shop«, ali je zid, očito, bio predebeo. Materijalna šteta je znatna, no točan iznos se još uvijek utvrđuje. Više pojedinosti znat će se, pak, nakon obavljenog očevida.</p>
<p>Zanimljivo, početkom srpnja 2003. godine na identičan je način provaljeno u zlatarnicu »Butući« u Vlaškoj 13. Lopov je, naime, najprije provalio u butik »Manda« u Vlaškoj 11, polomivši cilindrični uložak brave na ulazu, te je potom iz butika prokopao rupu i ušao u zlatarnicu. Iz zlatarnice je zatim ukrao 1,5 kilograma zlata i 40 skupocjenih ručnih satova, ukupne vrijednosti od 200.000 kuna. S obzirom da se opljačkana zlatarnica i trgovina mobitelima nalazi nekoliko kuća dalje, teorija dviju stanarki da su provalnici osobe koje dobro poznaju četvrt. doista »drži vodu«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="43">
<p>Za šest mjeseci gotov brod</p>
<p>3. maj ima potrebnu brzinu gradnje brodova, što podrazumijeva do tri i pol mjeseca rada na navozu, te skraćenje opremanja broda </p>
<p>U riječkom brodogradilištu 3. maj prije tri godine gradnja brodova je trajala dulje od 18 mjeseci, u 2004. smanjena je na 13 mjeseci, da bi u 2005. bila svedena na manje od deset mjeseci. Lani je pet ugovorenih brodova izgrađeno prije ugovorenog roka isporuke - i to od 22 dana do sedam mjeseci ranije.</p>
<p>Tako je tanker nosivosti 23.400 tona za njemačkog naručitelja izgrađen za sedam i pol mjeseci stvarne gradnje, odnosno za devet mjeseci od polaganja kobilice. Naime, gradnja broda nerijetko počne i mjesec do dva nakon što je položena kobilica. Tanker-blizanac za istog naručitelja ranije je izgrađen za osam i pol mjeseci.</p>
<p>Tehnički direktor 3. maja Kristijan Ivančić rekao je Vjesniku kako ima još miesta skraćivanje rokova izgradnje broda, jer se uštede se mogu postići na projektiranju proizvodnje i montaži, pa tako u idućih pet godina u 3. maju planiraju izgradnju broda svesti na šest mjeseci. Ivančić naglašava kako 3. maj ima potrebnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> gradnje brodova. To podrazumijeva od tri do tri i pol mjeseca intenzivnog rada na navozu, s tim da je sadašnje opremanje broda koje traje oko četiri mjeseca moguće izvesti i za manje od tri. S obzirom da riječkom škveru nedostaje prostora za predmontažu brodskih sekcija, nedavno su srušili navoz tri koji godinama nije bio u funkciji te tako dobili površinu od 20.000 četvornih metara za predmontažu koja bi trebala proraditi tijekom ove godine. </p>
<p>Naravno da su za izgradnju broda u dogovorenom roku preduvjeti redovito financiranje i isporuka potrebnog materijala. Ivančić napominje kako u 3. maju žele postići paralelnost gradnje na oba navoza, a brod što više opremiti u predmontaži.</p>
<p> Iako 3. maj i sada proizvodi tehnološki vrlo složene brodove, Ivančić napominje kako se okreću i gradnji brodova za prijevoz teških i volumenski velikih tereta, a riječ je o tzv. heavy lifterima.</p>
<p>Naposljetku, riječki škver je veliki ugled kod stranih brodovlasnika stekao upravo tako što gradi brodove prema posebnim zahtjevima kupaca. To zahtijeva odličnu tehničku ekipiranost brodogradilišta, jer dokumentaciju treba raditi brzo i točno.</p>
<p>Naposljetku, 3. maj je na nemilosrdnom inozemnom tržištu od 1954. kad je izgradio prva dva broda za Suisse Atlantic, a od tada pa do danas uglavnom gradi za strane naručitelje. Trenutačno ima 2300 zaposlenih, no problem je nedostatak kvalitetne brodograđevne radne snage pa u 3. maju već duže vrijeme kao kooperanti rade i stranci, uglavnom Slovaci.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>U potrazi za stručnjacima</p>
<p>Čak 60 posto hrvatskih tvrtki tijekom ove godine planira povećati proračun za IT-obrazovanje svojih zaposlenika</p>
<p>Industrija informatičke tehnologije (IT) iz godine u godinu razvija nove tehnologije i bilježi visok postotak rasta. Primjena novih tehnologija zahtijeva i sve veći broj informatičkih stručnjaka, čiji je manjak prisutan na europskom, ali i na hrvatskom tržištu.</p>
<p>Istraživanja pokazuju da će se u idućim godinama Europa suočiti s ozbiljnim nedostatkom kvalitetnog informatičkog kadra, bez obzira na potragu i zapošljavanje stručnjaka iz drugih zemalja, jer se i dalje bilježi proizvodnja i otvaranje većeg broja radnih mjesta nego što je IT radnika.</p>
<p>Hrvatska vlada u svojoj strategiji razvitka, koja se odnosi na znanost, ističe da je Hrvatskoj potrebno tisuću novih stručnjaka informatičko-komunikacijske tehnologije godišnje. Na našim sveučilištima godišnje ih diplomira između 200 i 300, što je 700 do 800 informatičara manje od tržišnih potreba. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nema informatičkih stručnjaka.</p>
<p>Rezultati istraživanja provedenog prošle godine pokazuju da je nešto više od devet posto tvrtki imalo predviđena sredstva za daljnje informatičko školovanje radnika, no čak 60 posto planira povećati proračun upravo u tu svrhu tijekom ove godine.</p>
<p>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pokrenulo je akciju s ciljem edukacije nastavnika. Svi će osnovnoškolski i srednjoškolski nastavnici morati položiti ispit kako bi dobili ECDL (European Computer Driving Licence) certifikat, koji predstavlja osnovno poznavanje informacijske tehnologije, a postoje naznake da će istu obvezu uskoro imati i svi državni službenici.</p>
<p>Pozitivni su primjeri velikih multinacionalnih kompanija poput Siemensa ili Ericssona, koje u Hrvatskoj pronalaze kvalitetnu informatičku radnu snagu te dokazuju kako Fakultet elektronike i računarstva te Fakultet organizacije i informatike dobro obavljaju svoj posao. No plaće su daleko ispod zapadnoeuropskih, tako da mnogi školovani informatičari posao pronalaze u inozemstvu. Osim formalnog obrazovanja, IT zahtijeva i specijalizirane centre koji će omogućiti stjecanje industrijskih certifikata i pružati jedan fleksibilniji oblik školovanja od fakulteta. Taj je oblik edukacije namijenjen prije svega informatičkim profesionalcima. Gotovo svi renomirani predstavnici IT prisutni su i na našem tržištu. Najrazvijeniji od njih je Microsoft Official Curriculum, a tu su još Algebra, Oracle, IBM i KingICT.</p>
<p>Sve veći broj polaznika specijaliziranih tečajeva dokaz je kako su ljudi svjesni da će sektor informatičke tehnologije i dalje rasti te da je dodatna edukacija nužna za konkurentnost na tržištu. Onima koji se još nisu odlučili za životni poziv, ovo je možda pokazatelj.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sve više Nizozemaca u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Utrechtski Vakantiebeurs, što se održava do 15. siječnja, prvi je u nizu važnih turističkih sajmova na kojima hrvatski turizam kreće u borbu za ovosezonske goste. </p>
<p>Putovanja Nizozemaca u Hrvatsku u stalnom su usponu od 1996., ali još nije dostignut rezultat iz 1990. Tada se kod nas odmaralo 300.000 Nizozemaca, dok nas je lani do konca studenoga posjetilo 234.000. Njihov osnovni problem je što misle da smo iznimno jeftina zemlja, pa ostanu pomalo zatečeni kad dođu. No, dugoročno to ne bi trebalo štetiti posjetu ako se iz Hrvatske budu vraćali zadovoljni.</p>
<p>Nizozemci su iznimno dobro reagirali na nove hrvatske autoceste. U odnosu na 2003., lani je zabilježena četvrtina više automobila na našim cestama. U porastu su, također u odnosu na godinu ranije, i zrakoplovni i autobusni prijevoz. </p>
<p>Kada govori o manjkavosti naše ponude, prosječni će se Nizozemac prije svega osvrnuti na neadekvatan odnos cijene i kvalitete ponude. Smeta mu i što većina naših hotela i kampova nema bazene. Budući da rado kampira, žali se na složenu proceduru za ulazak kamp-kućica u Hrvatsku. Od pozitivnih stavki najvažnije su one prema kojima smo uvršteni u krug sigurnih zemalja i vrlo gosto Prosječni proračun nizozemskog gosta iznosi 588 eura, a već sada više od 40 posto svih aranžmana ostvaruje putem Interneta. Kako bi se (i) na tom tržištu pokušali boriti sa sve većom konkurencijom, lani je otvoren ured HTZ-a u Amsterdamu.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Imovina Raiffeisen Investa premašila dvije milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Imovina pod upravljanjem Raiffeisen Investa, društva koje upravlja s pet investicijskih fondova, u prošloj je godini zabilježila rast od 1,35 milijarde kuna te je iznosila 2,06 milijardi kuna. Najveći rast među fondovima Raiffeisen Investa zabilježio je Raiffeisen Balanced čija se imovina pod upravljanjem povećala za 550 milijuna kuna, na ukupno 789,2 milijuna kuna. Raiffeisen Bonds, obveznički fond, pak, upravlja imovinom od 446,3 milijuna kuna. [V. A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="47">
<p>Mesić s Putinom o klirinškom dugu</p>
<p>ASTANA</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u srijedu u glavnom gradu Kazahstana Astani bio nazočan inauguraciji predsjednika Nursultana Nazarbajeva, koji je u prosincu prošle godine na predsjedničkim izborima osvojio treći sedmogodišnji mandata. </p>
<p>Hrvatski predsjednik posjet je iskoristio i za niz bilateralnih razgovora. Mesić je o bilateralnim odnosima te nekim otvorenim pitanjima između Hrvatske i Rusije, razgovarao sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom. »S Putinom sam razgovarao o dva otvorena pitanja, a to je pitanje klirinškog duga, o čemu je sporazum potpisan, ali još nije realiziran, te o pitanju Družbe Adrije«, rekao je nakon razgovora hrvatski predsjednik. </p>
<p>Mesić i Putin dogovorili su se da se realizacija sporazuma o klirinškom dugu riješi što prije, jer je to, kako su kazali, u obostranom interesu. Prema tom sporazumu, Rusija bi Hrvatskoj trebala isporučiti petnaestak višenamjenskih helikoptera, a Rusi bi trebali sagraditi i treći blok termoelektrane Sisak, te hrvatski priključak na plinovod za Mađarsku. </p>
<p>Družba Adria važan je projekt i za Hrvatsku i za Europu kojima trebaju nafta i plin, objasnio je Mesić dodajući da pitanje tog projekta trebaju riješiti vlade i institucije Hrvatske i Rusije.</p>
<p>Hrvatski je predsjednik razgovorao i s gruzijskim kolegom Mihailom Sakašvilijem. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dnevno 4,5 milijuna prostornih metara plina </p>
<p>Direktor Inagipa ističe da su na tom potezu još 254 privatne zemljišne čestice, koje bi država ili trebala otkupiti ili izvlastiti, i još nije poznato rješenje</p>
<p>PULA</p>
<p> - Inagip je u Fažanskom kanalu, ispred Hidrobaze, počeo podvodne građevinske radove za polaganje i ukapanje 44 kilometra plinovodnih cijevi za izlazak plina iz Jadranskog mora, koji će magistralnim plinovodom Pula - Karlovac opskrbiti Hrvatsku energentom iz morskih eksploatacijskih polja. </p>
<p>Plinovod će krenuti od platforme Ivana K. do Hidrobaze Puntižela, pod morem, a Inagip je zadužen i za dio kopnenog plinovoda koji će se sagraditi od Hidrobaze do tri kilometra udaljene pozicije Guran, kod Vodnjana, na području buduće poduzetničke zone Tison, gdje je projektom predviđen prihvatni plinski terminal. </p>
<p>Plinovodne cijevi bit će položene na morsko dno, dok će tek posljednjih 700 metara plinovoda do obale Hidrobaze biti ukopano u morsko dno oko dva metra, doznajemo od Velimira Šikonje, direktora Inagipa. Za Inagip radove izvodi talijanska tvrtka Micoperi, koja planira polagati 500 do 1000 metara cijevi dnevno na morsko dno, dok radove iskopavanja kanala za postavljanje plinovodnih cijevi izvodi za Mocoperi belgijska tvrtka Jan De Nul. </p>
<p>Belgijska tvrtka pred Hidrobazu je doteglila impozantnu mašineriju koja s platforme buši kanal u morskom dnu bez potrebe miniranja, što je inače uobičajeno, no u ovom području neizvedivo budući da je riječ o blizini nacionalnog parka Brijuni, pa je potrebna posebna skrb o tom području. Vrijednost investicije podmorskog plinovoda je oko 40 milijuna eura, a rok izvedbe je šest mjeseci. </p>
<p>Ipak, postoji i jedan problem zbog kojeg Inagip strahuje da bi se radovi mogli oduljiti. Naime, nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi na dijelu kojim bi plinovod išao od Hidrobaze do prihvatnog plinskog terminala u blizini Vodnjana. Direktor Inagipa Šikonja ističe da su na tom potezu još 254 privatne zemljišne čestice, koje bi država ili trebala otkupiti ili izvlastiti, i još nije poznato rješenje, a i građevinska dozvola je u fazi ishođenja. </p>
<p>Šikonja ističe da im je potrebna pomoć svih institucija kako bi taj posao završili u roku i kvalitetno. Plinovod je projektiran kako bi davao 1,5 milijardi metara kubičnih plina na godinu, odnosno oko 4,5 milijuna metara kubičnih plina na dan, pod tlakom od 75 bara. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>'Screening' o ribarstvu 24. veljače</p>
<p>Dok se ne riješi pitanje razgraničenja na moru, ne očekuju se pregovori Hrvatske i Slovenije o ribarenju u pograničnom području</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sklopu početka pristupnih pregovora Hrvatske i Europske unije, 24. veljače u Bruxellesu otvorit će se screening (pregled stanja, provjeravanje) o poglavlju ribarstva. Nakon toga bi već krajem ožujka uslijedili sastanci dviju pregovaračkih ekipa posvećenih tom osjetljivom pitanju.</p>
<p>Prema riječima Ivana Katavića, pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva te ravnatelja Uprave za ribarstvo, pregovori će se voditi kroz četiri podskupine. Prva je posvećena upravljanju morskim bogatstvima te ribarskoj floti, u sklopu druge razgovaralo bi se o inspekciji i nadzoru, treća se tiče poduzimanja strukturnih mjera, dok bi se o ribarskoj statistici pregovaralo u četvrtoj podskupini.</p>
<p>Za Hrvatsku su pregovori o ribarstvu vrlo važni jer osim što želi uvesti jasna pravila igre o izlovu morskih bogatstava u Jadranu (kako bi ga na taj način zaštitila), trenutačno se nalazi i u fazi pokušaja obnove svoje zastarjele i uglavnom neodgovarajuće ribarske flote. Tako se iz proračuna s oko 300 milijuna kuna financira gradnja 27 i obnova sedam ribarskih brodova. Zajedno s obnovom ribarske flote trebalo bi se pristupiti i gradnji ribarskih luka, kako bi se taj segment hrvatskoga gospodarstva učinio konkurentnijim na tržištu. O trenutačnim odnosima na Jadranu ponajviše govore podaci prema kojima talijanski ribari u tom moru godišnje izlove oko 200.000 tona ribe, hrvatski 20.000, dok slovenski oko 2000 tona. </p>
<p>Ti pregovori s EU-om, međutim, ne tiču se bilateralnih sporova o ribarenju koji se već dulje događaju između Hrvatske i Slovenije. Iako slovenski dužnosnici najavljuju da će se i taj problem rješavati kroz pregovore Hrvatske s EU-om, čini se da od toga neće biti ništa. Naime, dok se ne riješi pitanje razgraničenja na moru, ne očekuju se ni pregovori Hrvatske i Slovenije o ribarenju u pograničnom području. Dok nema jasne granice, bilo kakav sporazum o ribarenju samo bi izazvao nove nesporazume. Pogotovo je to jasno nakon zadnje slovenske uredbe kojom su, među ostalim, prisvojili cjelokupnu površinu hrvatskog mora u Savudrijskoj vali (Piranskom zaljevu).</p>
<p>Pregovori o ribarstvu također se ne tiču ni režima izlova u hrvatskom Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP). Hrvatski je sabor, kako je poznato, svojom odlukom od obveze poštivanja pravnog režima tog pojasa izuzeo zemlje EU-a do, kako je navedeno, postizanja sporazuma o partnerstvu u ribarstvu s tom asocijacijom.</p>
<p>Iako je hrvatska diplomacija u više navrata svojim dopisima pokušavala otvoriti te pregovore, zasad u tome nije uspjela. Europska komisija ne pokazuje osobiti interes da ih počne, jer oni ne odgovaraju pojedinim njezinim članicama, prije svega Italiji, koja sada može bez naknade i kontrole izlovljavati morska bogatstva u hrvatskom zaštićenom pojasu. </p>
<p>Kada se otvore pregovori o tom sporazumu, a oni svakako moraju biti završeni prije pristupanja naše zemlje EU, utvrdit će se kvote izlova te financijska naknada koju će ribari drugih zemalja plaćati hrvatskoj strani za ribarenje u njezinu ribolovno-ekološkom, odnosno gospodarskom pojasu. Važno je još napomenuti da unutar EU-a kontrolu izlova u zaštićenim pojaseva provodi ona zemlja kojoj pojas pripada. Iz Bruxellesa se u vezi s tim samo povremeno šalju inspekcije sa zadatkom provjere provedbe već dogovorenog režima izlova ribe. Hrvatski će ZERP nadgledati Obalna straža koja će biti u sastavu Hrvatske ratne mornarice (HRM). U Obalnoj straži će biti brodovi namijenjeni za djelovanje u miru angažirani radi zaštite ekologije, ribarstva, nadzora tankera, balastnih voda, borbe protiv terorizma, krijumčarenja ljudi, droge i sl. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ljubičić poslao inspekciju u splitsku bolnicu </p>
<p>ZAGREB/ SPLIT</p>
<p> – Ministar zdravstva Neven Ljubičić potvrdio je u srijedu da je u splitsku Kliničku bolnicu uputio inspekciju koja treba ispitati slučaj zaraze troje djece hepatitisom C što se, po tvrdnjama voditeljice bolničkog Odjela za dječju onkologiju i hematologiju Srđane Čulić, dogodilo putem transfuzije krvi. </p>
<p> »Začudilo me i revoltiralo što je voditeljica odjela iznijela podatke o zarazi djece u javnost a nije prethodno o tome obavijestila sve relevantne službe, jer informacija da je netko zaražen putem krvi podrazumijeva povlačenje velikog broja serija krvi i njihovo ponovno testiranje«, izjavio je Ljubičić Hini ocijenivši takvo ponašanje paušalnim i neodgovornim. Istaknuo je kako je prijenos zaraznih bolesti transfuzijom krvi moguć, jer ne postoje 100 posto sigurne metode ispitivanja krvi, no te su zaraze rijetke.</p>
<p> Hrvatsko društvo za hematologiju i Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu ocijenili su nedopustivim da voditelj onkološkog odjela bez dokaza izravno povezuje infekciju s transfuzijom krvi, a pritom ne spominje najčešće načine prijenosa zaraza na takvim odjelima. U priopćenju se ističe da nijedan od spomenutih slučajeva zaraze nije prijavljen bolničkom povjerenstvu za infekcije, transfuziološkoj službi koja je obvezna ispitati sumnju na mogući prijenos virusa krvlju, kao ni epidemiološkoj službi koja bi ustanovila i otklonila razloge širenja zaraze.</p>
<p> Inspekcijski nadzor kojim bi se utvrdilo jesu li u slučaju troje djece zaražene hepatitisom C liječnici postupali u skladu sa zakonom u srijedu je od ministra Ljubičića zatražio i ravnatelj splitske bolnice Dujomir Marasović.</p>
<p>Ravnatelj Županijskog zavoda za javno zdravstvo Mladen Smoljanović potvrdio je pak da s Odjela dječje onkologije nisu primili ni jednu prijavu zaraze hepatitisom C, premda je prijavljivanje zakonska obveza. Upozorio je da taj problem traje već desetak godina - prijave redovito stižu jedino s Odjela zaraznih i plućnih bolesti, dok Odjel transfuzijske medicine prijavljuje samo zaražene HIV-om, ali ne i hepatitisom. Voditeljica Odjela za dječju onkologiju Srđana Čulić trenutno je na bolovanju i novinarima je nedostupna za izjave. [Hina, I. D,]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Uvodi se zdravstveni odgoj</p>
<p>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raspisalo je natječaj za eksperimentalne programe zdravstvenog odgoja i obrazovanja koji će se provoditi na satovima razrednika u višim razredima osnovne škole i u srednjim školama.</p>
<p>Ministar znanosti Dragan Primorac osnovao je, naime, Povjerenstvo za zdravstveni odgoj i obrazovanje u čiji rad je uključeno 11 stručnjaka različitih područja i svjetonazora, a čija je zadaća pripremiti natječaj za izradu jedinstvenih programa zdravstvenog odgoja i obrazovanja te dati prosudbu pristiglih programa i prijedlog ministru.</p>
<p>»Nitko od članova Povjerenstva ne može predlagati svoj program, što je svaki od njih i potvrdio svojom pisanom izjavom, te je samim time otklonjena svaka sumnja u sukob interesa«, ističu u Ministarstvu, smatrajući krajnje neutemeljenim optužbe o sukobu interesa koje dolaze iz pojedinih krugova.</p>
<p>Ministarstvo time reagira na nedavno iznesene optužbe udruga Teen Star, koja ih je optužila za sukob interesa. </p>
<p>»U prethodno Povjerenstvo za spolni odgoj, bili su uključeni pripadnici različitih političkih svjetonazora, od koji je četvero iz Katoličke crkve. Prošle godine, to Povjerenstvo donijelo je odluku da je potrebno, zbog manjka postojećih programa, a uzevši u obzir brojne podatke, mišljenja djece i roditelja, izraditi program cjelovitog zdravstvenog odgoja. Obveza škole je da svakom djetetu pruži osnovne i nesporne informacije o očuvanju zdravlja i kvaliteti života, što uključuje i pitanja o ljudskoj spolnosti, ali i problemima koje stvaraju ovisnosti o raznim štetnim supstancama, vodeći računa o najnovijim znanstvenim spoznajama, a u skladu s tradicijom hrvatskog društva«, objašnjavaju u Ministarstvu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kandidati i prorektori Bjeliš i Jerolimov</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Petak je posljednji dan predaje kandidatura za rektora Sveučilišta u Zagrebu, a zbog novih pravila izbori počinju sličiti sportskom nadmetanju. </p>
<p>Za razliku od dosadašnjeg principa prema kojemu je svaki fakultet mogao imati svog kandidata, prema novim pravilima po jednoga kandidata predlaže svako znanstveno područje odnosno zajedničkog kandidata mogu imati najmanje tri fakulteta. Najveća neizvjesnost zasad je u društvenom i humanističkom području, jer se za mjesto rektora - prema Vjesnikovim informacijama - natječu dekani dva najveća fakulteta - Filozofskog Miljenko Jurković i Ekonomskog Ivan Lovrinović. Filozofski fakultet na tajnom glasovanju u srijedu je odabrao Jurkovića (nagađalo se da će njihov kandidat biti bivši dekan Neven Budak), koji, kako nam je priznao, nije očekivao da će njegov izbor na fakultetskoj razini proći jednoglasno. O tome hoće li kandidat društvenog i humanističkog područja biti Lovrinović ili Jurković, znat će se uskoro. </p>
<p>Kandidaturu je, uoči odlaska na skijanje, predala i dekanica Agronomskog fakulteta Jasmina Havranek, članica europske asocijacije europskih poljoprivrednih sveučilišta i odnedavno civilna ekspertica NATO-a. </p>
<p>Iako je bilo dvoumljenja, u kandidaturu za rektora upustit će se oba prorektora sadašnje rektorice Helene Jasne Mencer - Vjekoslav Jerolimov sa Stomatološkog fakulteta i Aleksa Bjeliš s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Unatoč tome što se u akademskoj zajednici ne gleda blagonaklono na takav potez, rektorica je već izabrala Bjeliša kao svoga kandidata. Zanimljivo je da se Mencer neće ponovo kandidirati, uz objašnjenje kako joj izrazito naporan rad u Rektoratu nije ostavljao dovoljno vremena da se posveti obitelji. Tko će biti novi rektor bit će poznato 1. ožujka. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Puhovski: Ne traže se prava već privilegije</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - »Posljednje izvješće Hrvatskog helsinškog odbora pokazuje da se stanje ljudskih prava u Hrvatskoj pogoršalo. Nakon trenda poboljšanja u razdoblju od 1996. do 2004. godini, u 2005. smo na tom polju nazadovali«, istaknuo je predsjednik HHO-a Žarko Puhovski u srijedu na tribini osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava. Po njegovim riječima, najveći uzrok takvom stanju je nagli je porast prijava protiv postupanja policije, te više ozbiljnih ispada na štetu Srba. Osvrnuo se i na nedavno postupanje policije pri upadu u prostorije zagrebačke Hvidre. ocijenivši kako taj događaj ukazuje na dugoročni problem da hrvatska policija nema praksu postupanja s invalidima.»Dugoročni problem je taj što u Hrvatskoj nitko zapravo ni ne traži prava, nego privilegije. Naime, predstavnici Hvidre nisu uopće reagirali zbog postupka prema invalidima, već su reagirali pod pretpostavkom da se prema nekome tko se borio za Hrvatsku ne može tako postupati, što znači da se zapravo traže privilegije tipa 'subnorovaca' umjesto da se štiti hendikepirana osoba«, rekao je..Na koncu je Puhovski ustvrdio kako je o ovome slučaju »Haaški sud zatražio nešto što je formalno vjerojatno korektno, ali sadržajno besmisleno jer je ideja da šef države bude zaštićeni svjedok naprosto strana pameti«. [M. S.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060112].
|
