NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061211].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 140526 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.12.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Blagdani će prosječnu obitelj koštati 8000 kuna</p>
<p>Za božićne i novogodišnje blagdane hrvatski će građani potrošiti više od 11 milijardi kuna</p>
<p>Za božićne i novogodišnje blagdane hrvatski će građani potrošiti više od 11 milijardi kuna, što je prema procjeni Nezavisnih hrvatskih sindikata čak dvostruko više nego prije pet godina, kada je u prosincu potrošeno pet milijardi kuna. Blagdanska potrošnja mogla bi čak nadmašiti 11,5 milijardi kuna, jer će ovih dana oko milijun umirovljenika prvi put dobiti božićnicu u iznosu 150 milijuna kuna i 1,2 milijarde kuna druge rate povrata duga. </p>
<p>S oko 1,35 milijardi kuna u novčanicima i umirovljenici će ove godine uživati u čarima blagdanskog šopinga, a i više od dvije trećine zaposlenih dobit će božićnicu u gotovini ili bonovima, te polovina zaposlenih 400 kuna dara za djecu. Mjesečni promet u trgovinama kreće se između 9 i 10 milijardi kuna, a uz sve ove dodatne prihode, građani bi mogli u trgovinama ostaviti dvije milijarde kuna više nego inače. </p>
<p>Najviše će se kupovati hrana i piće, dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, a oni dublja džepa svojim će najbližima darovati mobitele, osobna računala, kućna kina, glazbene linije, pa čak i automobile. »S potrošnjom većom od 11 milijardi kuna ispada da će prosječna obitelj za blagdane potrošiti oko 8000 kuna. Nezaposleni i oni najsiromašniji svest će tu potrošnju na minimum od nekoliko stotina kuna, dok će oni bogatiji za darove i doček Nove godine izdvojiti i nekoliko desetaka tisuća kuna«, procjenjuje čelnik NHS-a Krešimir Sever. </p>
<p>Doček Nove godine s večerom u restoranu u prosjeku stoji od 500 do 600 kuna, a trodnevni aranžmani od 1500 do 2000 kuna po osobi. Najjeftiniji je doček u lokalnom kafiću ili klubu - oko 300 kuna. U sljemenskim hotelima dvodnevni aranžman s dočekom stoji 1480 do 1600 kuna, a za doček u Grčkoj ili Siciliji treba izdvojiti oko 3000 kuna po osobi. Adventski i predbožićni izleti u Austriju (dva dana noćenja i obroci) kreću se od 650 do 790 kuna.</p>
<p>Toliki rast blagdanske potrošnje u prosincu građanima će povećati dugove, jer se veći dio tih troškova pokriva kreditima koje će mjesecima otplaćivati. Kreditna zaduženost građana povećala se s 27,99 milijardi kuna u 2001. godini na 91,86 milijardi kuna u ovoj, odnosno u pet godina se utrostručila! </p>
<p>Više od trećine svih kredita odnosi se na minuse po tekućim računima, a čak 11 posto ukupnih kredita građani su podigli za automobile. Procjenjuje se da su građani ove godini kupili oko 70.000 novih automobila, a toliko se godišnje pokupovalo i u posljednjih pet godina. Što će reći da od 2001. na našim cestama juri još gotovo pola milijuna novih automobila. Osobna potrošnja posljednjih je godina rasla ponajprije zbog bržeg rasta plaća od inflacije, ali i zbog povećane ponude i zaraznih propagandnih kampanja trgovačkih lanaca.</p>
<p>Ovog će se mjeseca, procjenjuju sindikati, dugovi građana povećati za još bar 1,5 milijardi kuna, a za razliku od zapadnih zemalja kod nas kreditna zaduženost raste uglavnom zbog osobne potrošnje. </p>
<p>»Ljudi love standard i zbog toga im je, iako je prosječna plaća u posljednjih pet godina porasla 30 posto, raspoloživi dio plaće, nakon što podmire kredite i minuse na računu, sada daleko manji nego 2001. godine«, ističe Krešimir Sever. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Na tržištu više od milijun domaćih jela i smreka</p>
<p>Uvoz jela i smreka osjetno je smanjen u odnosu na prijašnje godine, a procjenjuje se da će se uvesti između 50.000 i 70.000 stabala, i to uglavnom onih u teglama</p>
<p>Na hrvatskom će se tržištu ove godine naći više od milijun jela i smreka iz domaće proizvodnje, što, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, gotovo zadovoljava hrvatske potrebe za božićnim drvcima. Procjenjuje se da će se uvesti između 50.000 i 70.000 stabala, i to uglavnom onih u teglama. </p>
<p>U 2003. uvezeno je između 150 i 200 tisuća stabala, prošle godine između 70 i 80 tisuća, dok se prijašnjih godina uvozilo oko 300 do 400 tisuća. Uvoz jela i smreka je od 2003. osjetno smanjen u odnosu na prijašnje godine, kada je omjer uvezenih u odnosu na domaća stabla bio 80 posto u korist uvezenih. Situacija se promijenila zahvaljujući povećanoj ponudi naših proizvođača. U Hrvatskoj je registrirano preko 1000 proizvođača božićnih drvaca. </p>
<p>U Ministarstvu ističu da crnog tržišta unazad dvije, tri godine gotovo da i nema, jer za prodaju treba imati rješenje o upisu u registar proizvođača božićnih drvaca koji izdaju uredi državne uprave i Grada Zagreba nadležni za poslove šumarstva. Trgovci moraju imati presliku tog rješenja kako bi se znalo podrijetlo robe. Svi borovi na tržištu moraju imati i markice koje izdaju Hrvatske šume.</p>
<p>»Izdana markica znači da su ljudi iz Hrvatskih šuma pregledali mjesto sječe, uzrast i količinu stabala. Zelenim markicama označavaju se domaća drvca, a crvenim uvezena«, kaže Milan Žgela, organizator proizvodnje u rasadnicima Hrvatskih šuma.</p>
<p>Nedopuštene sječe jela i smreka po šumama, u pravilu nema. »Ako do nje i dođe, ona je više hir pojedinaca, nego organizirana akcija. U rasadnicima Hrvatskih šuma za 20 kuna može se kupiti stablo visine jednog metra, pa se krađa iz rasadnika ili sječa u šumi ne isplati«, kaže Žgela, dodajući da su upisnik u registar proizvođača i izdavanje markica smanjili i mogućnost ilegalnog uvoza i šverca. No, događa se da se drvca uvoze »legalno«, ali pod krivim imenom uvezenog proizvoda. Ali ta drvca nemaju markica, pa je na inspekciji da tome stane na kraj. Kazna za nelegalnu sječu, prodaju i kupnju stabala kreće se od 1000 do 7000 kuna za fizičku osobu.</p>
<p>Prošle godine moglo se čuti da božićna drvca imaju neugodan miris kada se unesu u zatvoreni prostor. Naime, neki proizvođači tijekom vegetacije tretiraju jele i smreke dušičnim sredstvima da bi zimi imale što zelenije iglice. »Isparavanjem tih sredstava na višim temperaturama u zatvorenim prostorima mogu se stvarati neugodni mirisi. No, nema opasnosti za ljude«, objašnjava Žgela. Dio kemijskih sredstava daje se i za sprječavanje preranog opadanja iglica. Žgela kaže da ni ona ne predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi, jer crnogorica, zahvaljujući smolastoj ovojnici, slabo upija kemijska sredstva. </p>
<p>»Kod domaćih proizvođača ni nema potrebe za upotrebom kemijskih sredstava, jer kasno sijeku stabla za prodaju. »Nijedno posjećeno drvce u rasadnicima Hrvatskih šuma nije starije od četiri dana«, ističe Žgela, dodajući da sve više stabala iz njihove proizvodnje na tržište dolazi u teglama jer je za njima sve veće potražnja. </p>
<p>Drvca se tretiraju i određenim kemijskim sredstvima radi zaštite od potencijalnih štetočina, ljudi i životinja. Naime, kako bi spriječili krađu jela i smreka koje ne idu u prodaju, proizvođači ih znaju obojiti u razne boje a da bi ih izbjegavale životinje prskaju ih kemijskim sredstvima neugodnog mirisa. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Decentralizacija je okosnica IDS-ova izbornog programa</p>
<p>Uvjeren sam da će Jadranska euroregija biti politički izraz nove suradnje među državama na Jadranu</p>
<p>Ivan Jakovčić, predsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) i istarski župan, a odnedavno i predsjednik Jadranske euroregije, u Vjesniku govori o političkoj godina iza nas te kako se IDS priprema za predstojeću izbornu godinu.</p>
<p>• Što je IDS postigao ove godine?</p>
<p>- Smatram da je ovo godina rasta ugleda IDS-a i politike koju vodimo u Istri. Ne samo što to potvrđuju i nedavni rezultati izbora u novim istarskim općinama Taru-Vabrigi i Funtani, nego i realizacija mnogobrojnih istarskih programa, poput osnivanja Sveučilišta. Također, mislim tu i na afirmaciju IDS-a na međunarodnom planu. IDS jer ušao u ELDR, Europsku liberalno-demokratsku reformsku stranku, koja je treća snaga u Europskom parlamentu, a naš Klub Mladih IDS-a postao je član LYMEC - Mladih europskih liberala. Istra predsjedava Jadranskom euroregijom, koja je utemeljena u Puli u lipnju. I sve su to znakovi potvrde kontinuiteta ozbiljne i odgovorne politike. </p>
<p>• Osnivanje Jadranske euroregije pobudilo je ljetos veliku pozornost. Kao njezin predsjednik, na što ćete usmjeriti pozornost?</p>
<p>- Istra sudjeluje u mnogim programima međunarodne suradnje; već ih ima više od dvadeset. Oni su zasad manjeg opsega, ali nam omogućavaju, osim stjecanja konkretnih iskustava i dobivanja znanja, što je vrlo bitno, i da uprihodimo sredstva za naše programe. Jadranska euroregija mali je jadranski parlament koji će kreirati vrlo značajne programe, posebice na području zaštite Jadrana, turizma, ribarstva, infrastrukture. Uvjeren sam također da će Jadranska euroregija biti politički izraz nove suradnje između država na Jadranu.</p>
<p>• Početak kampanje najavili ste tek nakon 14. veljače, godišnjice osnivanja IDS-a. Na izbore izlazite samostalno i kažete da ste otvoreni za poslijeizborne koalicije sa strankama centra i lijevog centra. Jeste li možda već uvidjeli potencijalne partnere?</p>
<p>- Zasad je prerano govoriti o našim partnerima, međutim svakako želim potvrditi da IDS neće ulaziti u izbornu kampanju prije proljeća, jer očekujemo redovite izbore krajem iduće godine. U slučaju da budu prijevremeni, naš je program gotov i možemo ga odmah predočiti javnosti. Političko partnerstvo, kao i dosad, želimo njegovati sa strankama centra i lijevog centra: SDP-om, HSU-om, HSLS-om, GHNS-om, HSS-om. S njima vidimo mogućnost poslijeizborne suradnje. Zasad mogu reći da razgovaramo sa svima, ali nas zanima jasno određenje prema ovlastima koje će imati županije i lokalne jedinice, sukladno Ustavu, i zanima nas podrška istarskih projekata. To su naši uvjeti za bilo kakvu ozbiljnu suradnju.</p>
<p>• Istra je napokon dobila sveučilište, Sveučilište »Juraj Dobrila« u Puli, a uslijedit će onaj teži dio - sagraditi infrastrukturu. Koji su planovi za budućnost tog projekta?</p>
<p>- Zaista je gotovo 50 godina san istarske intelektualne scene bio da se u Puli osnuje sveučilište, i to se napokon dogodilo. Pet godina smo uporno radili na njegovu osnivanju i sada očekujemo od pulske znanstvene zajednice zaista mnogo. Očekujem i da će hrvatska znanost i javnost sudjelovati na razne načine u stasanju ovoga najmlađeg sveučilišta, jer Istra zbog mnogo razloga, iako je vrlo mala, ima velike šanse da ulaskom Hrvatske u EU, među ostalim, bude i žarište znanosti. </p>
<p>Nema nesuglasica s Kajinom</p>
<p>• Kako komentirate navodne nesuglasice s Damirom Kajinom zbog ostanka IDS-ovih zastupnika u sabornici za vrijeme izglasavanja proračuna i navode da Kajin »potiho surađuje« s HDZ-om?</p>
<p>- Nema nesuglasica između mene i Kajina. IDS je glasao protiv proračuna, i to je jedini razlog ostanka naših zastupnika u sabornici. HDZ je imao kvorum i ostanak IDS-ovih zastupnika u velikoj vijećnici nema nikakve veze s podilaženjem HDZ-u. Da kvoruma nije bilo, a da smo mi zato ostali u sabornici, to bi bilo drugo. Temeljni problem je zašto i kako radimo u Hrvatskoj, zato ne želim da se u Saboru razgovara o tome kako se napreduje u državi bez naših zastupnika.</p>
<p>Paola AlbertiniSaša Brnabić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Mesić na udaru aveti prošlosti</p>
<p>ZORAN MILANOVIĆ</p>
<p>Ne zna se je li danas, po objavljivanju spornog videozapisa iz 1990., za koji se još utvrđuje autentičnost, apsurdnije napadati predsjednika Mesića za ustaštvo ili ga pak braniti od njega nakon svega što je on i kao istaknuti političar i kao šef države u proteklih šesnaest godina hrvatske suverenosti i neovisnosti napravio dobroga za našu zemlju i na unutarnjem i na vanjskopolitičkom planu.</p>
<p>Zasigurno će onaj prvi ešalon nabrušenih Mesićevih kritičara, među kojima ima i zavidan broj ne bi pretjerano bilo reći i političkih neprijatelja, taj videozapis iskoristiti kao dodatni argument za još jedan pokušaj njegova svrgavanja s mjesta šefa države. A takvih i sličnih pokušaja u proteklih šest godina od kada Mesić obnaša najvišu državničku funkciju bio je zavidan broj. Da apsurd bude veći, najgorljiviji Mesićevi protivnici koji pripadaju onom političkom korpusu koji javno koketiraju s ustaštvom i ustaškim pokretom danas će tražiti Predsjednikovu smjenu upravo zbog njegova navodnog veličanja tog istog pokreta. A koliko je takvima, koji bi Hrvatsku željeli smjestiti tamo daleko, daleko od granica Europske unije, negdje u plemensku i rodijačku balkansku zabit u kojoj ne postoji ni pravo, ni pravda, ni demokracija niti civilizacija predsjednik Mesić svojom principijelnom, proeuropskom politikom i zastupanjem antifašističkih vrijednosti stao na žulj, zorno pokazuje i podmetnuti videozapis njegova navodnog govora u Australiji s početka devedesetih. Kažemo podmetnuti, bez obzira na to dokaže li se njegova autentičnost ili ne. Jer oni koji su taj videozapis plasirali upravo danas, kada Hrvatska vodi odlučujuću bitku hoće li iz balkanskog kala, odakle najvjerojatnije potječu i vlasnici videozapisa, definitivno se otrgnuti na put k Europskoj uniji, ne žele dobro ni Hrvatskoj niti njezinim građanima. </p>
<p>Zasigurno i zbog toga što Mesićeva politika i proeuropski angažman u sinergiji s golemim angažmanom premijera Sanadera jedino su pouzdano jamstvo uspješnosti našega puta k EU. Upravo te čvrste stupove proeuropske politike te naše pouzdane garante i u svijetu, potrebno je srušiti pod svaku cijenu. Podmetanjem kukavičjih jaja u obliku videozapisa samo su još jedan u nizu takvih pokušaja. Jer jedna riječ, pa bila ona i prejaka, ne može i ne smije, kao u Miljkovićevoj pjesmi »ubi me prejaka riječ«, nauditi a kamoli »politički odstrijeliti« građanina i predsjednika Mesića, koji je gotovo cijeli svoj politički angažman posvetio borbi za demokratsku, antifašističku, civiliziranu i proeuropsku državu Hrvatsku.</p>
<p>Stoga braniti Mesića od ustaštva bilo bi apsurdno u svakom pogledu, a ponajviše zbog činjenice da je upravo on tolike godine tako uspješno, ustrajno hrabro i gorljivo branio Hrvatsku od tog neslavnog razdoblja naše povijesti.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Mamografija </p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>U izvještajima o provođenju Nacionalnog programa smanjenja raka dojke županijski javnozdravstveni djelatnici navode da nedostaje mamografa i radiologa. Sumnjaju da će do kraja godine pregledati sve pozvane žene planiranih triju godišta (1947., 1954. i 1955.). Neki ističu da za provođenje programa treba mnogo volonterskog rada i entuzijazma, da ne trpi redoviti posao. Program pomalo podsjeća na stil Andrije Štampara, koji je još u prvoj polovici i sredinom prošlog stoljeća promicao zdravstvenu kulturu. Podaci o odzivu žena, od prve polovice rujna do polovice studenoga (oko 35 posto) govore da za Štamparove nasljednike ima mnogo posla. No, u javnozdravstvenoj središnjici u Zagrebu su veći optimisti što se tiče novih rezultata koji stižu sredinom prosinca. U nekim županijama već je na početku odziv bio veći od 50 posto, organizira se besplatan prijevoz do udaljenih mamografa, nastoji se kontaktirati s onim ženama koje se nisu opravdale to što nisu došle u zakazano vrijeme...</p>
<p>Mnoge se ne odzivaju u strahu od loših vijesti. Manji je problem to što tako umanjuju uspjeh prve javnozdravstvene akcije te vrste nakon dugo vremena, jer propuštaju šansu da preduhitre bolest, bez čekanja. Četiri posto žena sa sumnjivim nalazima (poklapa se s očekivanim) već su dobile poziv za ponovni pregled i njihovi su izgledi za ozdravljenje gotovo potpuni. Ima li boljeg razloga za potpuni odziv?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Grado(raz)gradnja </p>
<p>Bitka za Cvjetni trg tek je počela. Tko će biti pobjednik? Moćni investitori, gradska politika ili svjesni »pobunjenici« na braniku staroga Zagreba?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Postoji li danas prostorno planiranje grada? Planiraju li gradogradnju urbanisti ili naglo obogaćeni investitori? I koliko na takve procese utječe politika? To su samo neka od pitanja što se nameću uz početak još jedne burne rasprave potaknute najavama o mogućoj gradnji trgovačkog centra na Cvjetnome trgu u Zagrebu, na mjestu današnjega kina Zagreb. Na stranu što su neka kultna kina, u koje se ubraja i kino Zagreb, trebala biti spašena u ime kulturne povijesti Zagreba (Znanstvena knjižara na istom trgu bez mnogo je priče bešćutno nestala, ustuknuvši pred telekomunikacijama). </p>
<p>Polemike što su potresale Zagreb u prigodi svojedobne obnove parterne zone Preradovićeva odnosno Cvjetnoga trga kao da su olako zaboravljene, iako su utjecale na ublažavanje provedena zahvata koji je u usporedbi s najavljenim promjenama (rušenje negdašnje Vjesnikove tiskare i spajanje te »građevne« parcele s onom na kojoj je sada »sporno« zdanje s kinom Zagreb) zapravo »mačji kašalj«. Donji Grad zaštićeni je kulturno-povijesni predjel Zagreba, koji još svjedoči o visokoj kulturi urbanizma grada u drugoj polovici 19. stoljeća. Olako se upuštati u prekomponiranje jednog u nizu donjogradskih trgova, oblikovna os kojega na sjevernoj strani završava (ili počinje) pravoslavnom crkvom, više je znak prepotencije moćnoga kapitala do kreativne smionosti preoblikovanja povijesnoga trga. Iako se uzori za takvu intervenciju mogu vidjeti u negdašnjoj prijestolnici Habsburške Monarhije, kojoj je u vrijeme urbanog planiranja Donjega grada pripadao Zagreb, za njim se ne bi trebalo povoditi. Holeinov »trgovački centar« (ekskluzivni dućani i ugostiteljski sadržaji duž unutarnjih pasaža zrcalno-staklenog zdanja) nasuprot bečkom Stefansdomu, prije je graditeljski eksces (unatoč slavnome arhitektu) doli primjerena urbana intervencija pred gotičkom katedralom. I na tuđim se pogreškama može učiti. </p>
<p>No, izgleda da je u nas prisutnija logika, ako mogu oni zašto ne bismo i mi. Ista logika ne primjenjuje se u odnosu na povijesne okolnosti. Zašto se i danas, u novim predjelima Zagreba, koji je preskočio Savu, ne bi dokazivala ona prava moć urbanoga planiranja i kvalitetne gradogradnje? Jer je izazovnije, a sigurno i unosnije baviti se pojedinačnim interpolacijama u staroj jezgri negoli kompleksno planirati nove gradske predjele, dakle razgrađivati postojeće umjesto osmišljeno graditi novi grad. GUP ne predviđa gradnju na tome mjestu, što više zabranjuje ju, kažu mjerodavni. Gradska služba zaštite spomenika kulture također tvrdi da je riječ o zaštićenoj zoni. K tomu, ni imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni ili su sporni baš na ključnom objektu - zgradi s kinom Zagreb. Unatoč svemu, projekt se gura. Investitor je uporan, projektni zadatak je gotov i arhitektonska razrada je počela. A onima koji protestiraju, braneći grad (i povijesnu gradogradnju) poručuje se da se »nepotrebno bune«, iako baš oni pokazuju da još postoji malo savjesti i svijesti o potrebi čuvanja naslijeđenoga u Zagrebu. Bitka za Cvjetni trg tek je počela. Tko će biti pobjednik u njoj? Moćni investitori, gradska politika koja to može riješiti jednim potezom ili svjesni »pobunjenici« na braniku staroga Zagreba?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Predsjednik Mesić brine se o konsolidaciji demokratskih institucija</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Od velikih predsjednika očekuje se da u drugom mandatu definiraju vlastitu političku baštinu. Predsjednik Mesić to čini stabiliziranjem izvršne vlasti i suradnjom s Premijerom</p>
<p>Griješi li doista predsjednik Republike zato što s premijerom »surađuje, umjesto da kohabitira«, kako mu prigovaraju? Iako se pojam kohabitacije Vlade i predsjednika Republike u Hrvatskoj i prije često spominjao, kohabitacija nije termin što bi ga se moglo upotrebljavati za objašnjavanje odnosa nositelja izvršne vlasti u sustavu parlamentarne vlade, kakav je definiran hrvatskim Ustavom. O kohabitaciji, i to uvjetno, govori se samo u polupredsjedničkim sustavima, kakav je francuski, ili kakav je bio hrvatski prije ustavnih reformi provedenih nakon smjene vlasti 2000. Polupredsjednički sustavi onda kad predsjednik republike i parlamentarna većina pripadaju istoj političkoj opciji, de facto, funkcioniraju kao predsjednički, pa je predsjednik republike stvarni šef izvršne vlasti, dok je vlada tek formalno kolektivno tijelo izvršne vlasti, a stvarno je ovisna o predsjedniku. </p>
<p>Međutim, kad parlamentarna većina nije pod predsjednikovom kontrolom, sustav djeluje kao sustav parlamentarne vlade. Vlada, kao kolektivno tijelo izvršne vlasti, ovisi o parlamentarnoj potpori i operativni je nositelj izvršne vlasti, a predsjednik ima prije svega reprezentativnu funkciju i garant je političke stabilnosti. Niti u »sustanarstvu« u polupredsjedničkim sustavima, kad iza predsjednika republike stoji relativno snažna (iako manjinska) stranačka organizacija, od njega se ne očekuje opstruiranje vladine pozicije i takvo djelovanje u političkom sustavu kojim bi se favorizirala manjina, a politički potiskivala većina.</p>
<p>U sustavima parlamentarne vlade, međutim, uloga predsjednika republike obično je ograničena na reprezentativnu. Hrvatski ustavni model odstupa od tipičnog modela parlamentarne vlade, jer naš predsjednik Republike dobiva investituru od naroda, biran je neposrednim izborima, i to sustavom apsolutne većine, a u tipičnim se sustavima parlamentarne vlade predsjednika bira posredno, bilo da to čini parlament, bilo posebno elektorsko tijelo (kao u Njemačkoj, na primjer). </p>
<p>Uloga predsjednika Republike u hrvatskom ustavom modelu, upravo zbog načina dobivanja investiture, nešto je naglašenija nego u tipičnom sustavu parlamentarne vlade. Njegova je uloga prije svega vezana uz »krizno upravljanje«, pa, osim što je vrhovni zapovjednik i što se brine o usklađenu djelovanju i stabilnosti državne vlasti, važna mu je uloga i raspisivanje parlamentarnih izbora i na osnovi njihova rezultata dodjela mandata za sastavljanje vlade. Predsjednik sukreira vanjsku politiku, a uz mehanizam supotpisa ima važnu ulogu i u funkcioniranju obrambenoga, sigurnosnoga i diplomatskog sustava zemlje. Izvršnu vlast, međutim, operativno obavlja Vlada, kao kolektivno tijelo. Predsjednik s njom nije »u sustanarstvu«. Naime, njegova je funkcija najviša »reprezentativna«, dakle, »nevladavinska« funkcija u zemlji. Premijer je, međutim, na najvišem »vladavinskom« položaju, i to kao operativni šef izvršne vlasti. </p>
<p>U oba svoja mandata predsjednik Mesić nadasve se skrupulozno brine o konsolidaciji demokratskih institucija. Pokazao se izrazito suverenim kad je u pitanju »krizno upravljanje«, a konsolidaciju demokratskih institucija nacionalna će mu politička povijest vjerojatno pripisati kao ključno obilježje desetgodišnjega predsjedništva.</p>
<p>U uvjetima kad su demokratske institucije stabilne, kad Vlada djeluje unutar svojih ustavnih ovlasti, te kad i sudbena vlast počinje djelovati autonomno od izvršne i sve slobodnije od političkih utjecaja, temeljna je uloga predsjednika zaštita postojećega i poticanje poželjnih procesa. To je pak moguće, samo u suradnji s izvršnom i zakonodavnom vlašću, odnosno premijerom i predsjednikom Sabora.</p>
<p>Kad povrh toga postoji situacija u kojoj se, na marginama političke arene i izvan političkih institucija, pokušava stvarati iracionalna politička atmosfera, zaštita stabilnosti institucija i poželjnih procesa postaje posebno važnom. Izazivanje parlamentarne krize u uvjetima kad se na margini javnoga života nastoji podizati iracionalne tenzije, nije u interesu ni jednoj demokratskoj stranci, jer u slučaju započinjanja predizborne kampanje (koja bi trebala biti racionalan politički dijalog političke klase i građanskoga društva) u takvim je okolnostima malo vjerojatno da bi u njoj bilo moguće suprotstavljanje racionalnih policy-paketa. U takvim uvjetima - zbog nestabilnosti - gube sve političke opcije koje zagovaraju demokratsku konsolidaciju i europeizaciju Hrvatske. Toga je i predsjednik Republike očito svjestan, pa zato sav svoj javni ugled zalaže za stabilizaciju institucija i učvršćivanje demokratskih procesa.</p>
<p>Predsjednik Mesić sada je u svome drugom predsjedničkom mandatu. Od velikih se predsjednika očekuje da upravo u drugom mandatu, nakon kojega se više ne mogu natjecati niti za jednu funkciju u zemlji, dakle, oslobođeni su svakog kalkuliranja o javnomnijenjskim odjecima svojih postupaka, definiraju vlastitu političku baštinu. Predsjednik Mesić to čini stabiliziranjem izvršne vlasti i suradnjom s premijerom. A njegova će ostavština, po svemu sudeći, biti impozantna - na početku svog mandata zemlju je zatekao kao međunarodno izoliranu, na početku demokratske konsolidacije i u lošem ekonomskom stanju, a ostavit će je, po svemu sudeći, kao članicu Europske unije, saveza konsolidiranih demokracija i gospodarstava s najvišom razinom konkurentnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Više govoriti o UN-ovoj konvenciji o pravima osoba s invaliditetom </p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ</p>
<p>Nacrt konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, usvojen 25. kolovoza ove godine, vrlo je značajan za UN kao i za osobe s invaliditetom. Tekst nacrta Konvencije u Hrvatskoj su razmatrale neke udruge invalida. Poznato mi je da je taj dokument razmatran i u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. </p>
<p>Ministrica Jadranka Kosor dokumentu je napisala predgovor u kojem, među inim, piše da će Republika Hrvatska podržati usvajanje teksta Konvencije u UN-u i »zasigurno biti među prvim državama koje će ju prihvatiti, stavljajući na taj način u prvi plan ljudska prava osoba s invaliditetom. Konvencija, naime, izričito zabranjuje diskriminaciju osoba s invaliditetom u svim područjima života, uključujući ljudska građanska prava, pristup pravdi, pravo na obrazovanje, zdravstvene usluge te pristupačnost u prometu. Najveći posao za sve nas bit će upravo implementacija Konvencije u svim tematskim područjima«. </p>
<p>Nadalje, ministrica u predgovoru Konvencije piše: »Međunarodna konvencija o zaštiti i promicanju prava i dostojanstva osoba s invaliditetom UN-a i Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015., bit će temelj za donošenje nove Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, koja će ujedno biti prvi dokument Republike Hrvatske u cijelosti utemeljen na principima Konvencije«.</p>
<p>Nacrt konvencije ima 18 članaka, a tekstovi su objavljeni na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom i to kao jednako izvorni. Za hrvatski dokument prevod je obavila dr. sc. Milica Gačić. </p>
<p>Čitav Nacrt konvencije spomenuto je ministarstvo objavilo na svojim internet stranicama. Mislim da bi ga lokalne samoupravne vlasti (županije, gradovi, općine) trebale »skinuti« s web stranica Ministarstva i raspraviti njegov sadržaj kako bi se pravovremeno počele pripremati za buduće ostvarivanje pojedinih dijelova konvencije, pošto će lokalna samouprava trebati na svojem području odlukama regulirati ostvarivanje većeg dijela odredbi Konvencije, koje će prethodno zakonom (zakonima) propisati Republika Hrvatska. </p>
<p>Mislim da bi o Konvenciji više trebali pisati i govoriti hrvatski mediji, jer velikom dijelu stanovništva nisu dostupne web stranice Ministarstva, pa i članovima županijskih skupština te članovima gradskih i općinskih vijeća kao i članovima poglavarstava.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist u mirovini iz Đurđevca</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>»Boli nas kad nam se ljudi rugaju«</p>
<p>Ivan (67) i Slavica (70) u novoj godini samo žele sobicu gdje neće prokišnjavati </p>
<p>»U novoj godini samo želimo sobicu, gdje neće prokišnjavati ni curiti pijesak sa stropa. Da ga nismo malo popravili, i dalje bismo iz kreveta gledali zvijezde«, kažu supružnici Ivan (67) i Slavica Krsnik (70), koji stanuju u trošnoj kućici tik do velebnog Kaptol centra u Tkalčićevoj 87. </p>
<p>Zbog gradnje susjednih objekata, strahuju da im se lelujava kućica ne sruši na glavu jer tlo i popucali zidovi negdašnje konjušnice, uvjerili smo se, tada opasno podrhtavaju. Kada pada kiša, voda pod prozorom ostaje nekoliko dana pa Slavica, kaže u šali, ne mora zalijevati cvijeće. (Na)čuli su da će se kućica, u kojoj su više od dva desetljeća, prodavati pa ih, u novom ljetu, pribojavaju se, čeka - ulica. Gazdi su od 880 kuna socijalne pomoći željeli plaćati najamninu, ali on to neće jer mu je bolje da su oni tu, nego roditelji s djecom. </p>
<p>»Ne znam, bojim se da u novom letu život bude još i gori nego sad«, pesimističan je Ivan Krsnik dodajući da je u mnoge ljude izgubio vjeru, osim Milana Bandića. »Da on tu dojde samo jenput, sigurno bi nam pomogel. On ima dušu, nije ohol, drži se baš kak’ pravi Zagorec«, kaže Ivan Krsnik i dodaje da kod nas ima puno sirotinje i država ne može svima pomoći, ali nešto bi se, nada se, možda moglo napraviti. </p>
<p>Bračni par Krsnik je svojedobno tražio pomoć u područnom centru za socijalni rad, ali nema sve potrebne dokumente da bi ostvario prava i promijenio život. »Da znam gdje je gradonačelnik, zaputio bih se tamo, ali se bojim 'puta' zbog lošeg zdravlja« kaže Ivan i dodaje da je Slavica astmatičarka pa im se budućnost čini još teža. Higijenu održavaju perući se u lavoru, a zahod im je na dvorištu. Zimi strahuju zbog urušavanja krova od snijega. </p>
<p>Slavica je umješna domaćica pa nikad nisu bili gladni. Dok je služila u jednoj zagrebačkoj obitelji, mogli su si priuštiti meso, a ni danas, kaže, ne oskudijevaju. »Nikad mi ručak nije bez mesa! Kupim pileći hrbat, izrežem ga napola i skuham dva obroka« otkriva srebrnokosa domaćica tajne svoje kuhinje. Za blagdane se, kaže, nada da će »od nekog nekaj dobiti«. Neće pripremati »niš' velikoga«, ali će imati barem pitu od jabuka, a za 20 kuna će kupiti pola kilograma oraha za orahnjaču. Novogodišnjoj trpezi sigurno neće nedostajati restanog krumpira, njihove svakodnevne hrane. Često jedu rižu, koju dobiju u humanitarnim paketima, a na jelovniku im se nađu i grah i kiselo zelje. Sretni su da je ove godine u prosincu tako toplo jer nemaju drva za zimu. </p>
<p>Kada studen dođe, bolesti se ne boje, pogotovo virusa, jer doktori kažu da se prostori trebaju provjetravati, a kod njih je, kažu, propuh stalno. Slavica nam je rekla da su još dobro i zdravi, a ni gripu nemaju često. Protiv te bolesti ona primjenjuje prokušani recept - napije se hladne vode i to joj, tvrdi, pomaže!</p>
<p>Ne gube smisao za šalu</p>
<p>Ipak, to dvoje ljudi ne gubi smisao za šalu. Ne boje se kablova za struju po zidovima, ali izvitoperena drvena greda im je noćna mora. Navikli su na tegoban život, ali ih boli ljudska poruga. »Ja bi isto htela novi stan, ali kaj ću kad nemam«, kaže Slavica i zahvaljuje dobrim ljudima jer imaju što jesti. Mnogo im pomaže i Udruga kap dobrote zahvaljujući kojoj znaju da će nekako proživjeti jesen svog života. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Trčale su usprkos kiši i hladnoći</p>
<p>Nakon samo sat i 16 minuta u cilju je slavila Mađarica Simone Staicu</p>
<p>Hladno vrijeme i kiša nisu spriječili 56 trkačica da sudjeluju u Prvom međunarodnom polumaratonu za žene. Trkačice su u nedjelju u deset sati startale kod jezera Bundek, a cilj je bio u Velikoj Gorici.</p>
<p>Nakon samo sat i 16 minuta u cilju je slavila Mađarka Simone Staicu. Pobjeda je za dlaku izmakla Kenijki Luciji Kimani, koja je branila boje Bosne i Hercegovine, samo 11 sekundi zaostala je iza pobjednice. Slovenka Helena Javornik bila je treća. Prvi polumaraton za žene organizirao je Atletski klub »Marathon 2006«. Dragan Mirosavljević, predsjednik Kluba, ističe kako je maraton organizirao nakon mnogobrojnih upita trkačica. »Odlučili smo organizirati polumaraton za žene, jer dosad nisu imale priliku u ovom dijelu Europe sudjelovati na sličnim događajima, pa se nadamo kako će polumaraton postati tradicionalan«, rekao je predsjednik kluba Mirosavljević te dodao kako je utrku podržala Ženska mreža Hrvatske, a trkačice su dobile i bedževe »Želim život« posvećene Vjesnikovoj novinarki Ani Rukavini. Napomenuo je kako je za cilj odabrana Velika Gorica jer se ovih dana obilježava Dan grada i zaštitnice Turopolja Svete Lucije. Uoči trke na stazi dugoj 21 kilometar tremu nisu imale Antonija Jandrević i Iva Kuszakowski; kažu da je važno sudjelovati, a rezultat je manje bitan. »Rekreativno se bavim sportom, a današnji ulazak u cilj naša je sveta dužnost«, istaknula je uoči utrke dobro raspoložena Antonija Jandrević.</p>
<p>Nakon maratona, koji je osiguravao dostatan broj policajaca, pobjednicima su uručene novčane nagrade. Ukupni fond za prvih deset natjecateljica iznosio je 23 tisuće kuna. Okupljene je zabavljala Antonija Šola, pjevačica.</p>
<p>Kiša omela rolere</p>
<p>Uoči polumaratona za žene, organizirana je utrka rolera, na kojoj su zbog loših vremenskih prilika sudjelovale svega tri natjecateljice, a stazu dugu pet kilometara prva je svladala Đurđica Ivanković iz kluba »Vatreni kotači«.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Od bibliobusa do bibliobroda </p>
<p>Prva kočija s knjigama pojavila se početkom 20. stoljeća</p>
<p>Kada je potreba za čitanjem bila jača od mogućnosti da se ta želja ispuni, nastao je bibliobus ili pokretna knjižnica. U vrijeme kada su, danas gotovo središnji, dijelovi Zagreba bili predgrađa, do kojih se dolazilo makadamom, bijele su ceste vodile na Jarun, u Prečko ili Travno. Tramvaj je bio privilegij starog dijela grada a Sava je bila granica između grada i predgrađa… </p>
<p>Knjižnica na kotačima bila je most kojim je knjiga, dolazila u zabačene dijelove naselja ili izolirane tvorničke komplekse, gdje su svaka dva tjedna na istom mjestu i u isto vrijeme ljudi mogli ući u pokretnu limenku, do stropa i posljednjeg centimetra ispunjenu književnim klasicima, slikovnicama ili enciklopedijama, kada nije bilo ni windowsa, ni televizijskih ekrana, i otvoriti svoj prozor u svijet.</p>
<p>Kao i većina suvremenih prozora, i ovaj je u obliku bibliobusa došao iz SAD-a, što je krajem 19. stoljeća kočijama i konjskim zapregama spajala razvedena američka naselja nudeći knjigu kao alternativu slobodnim aktivnostima, primjerenima kaubojskom vremenu - kocki, saloonima i pljačkama. </p>
<p>I u Hrvatskoj je prvi bibliobus imao konjsku zapregu. Bila je to, početkom 20. stoljeća, kočija koja je kružila okolicom Karlovca. Zagreb je svoj prvi bibliobus dobio prije 30 godina, kada su Ministarstvo kulture i lokalna zajednica po pola podijelili troškove njegovog nastanka. </p>
<p>Tom je prilikom Hrvatska dobila deset autobusa, koji su bili blagoslov za Rijeku, Split, Osijek, Slavonski Brod i ostale gradove s pokretnom knjižnicom, kaže, u povodu 30. obljetnice nabavke bibliobusa Davorka Bastić, ravnateljica </p>
<p>Knjižnica grada Zagreba dodajući da je odaziv građana bio iznimno velik, pa je tako 80-ih godina zagrebački bibliobus imao 15-ak tisuća članova. </p>
<p>Zahvaljujući velikom broju čitatelja, u gradskim područjima, koja dotad nisu imala knjižnice, poput Trešnjevke, Jaruna, Staglišća, Španskog, Travnog, dobila su prave knjižnice, što danas djeluju unutar grada Zagreba. I dok, kako kaže Davorka Bastić, u odnosu na Veliku Britaniju sa 600 bibliobusa, nismo neka bibliobusna sila, uskoro bismo to mogli postati ako osluhnemo potrebe izoliranih otoka, pa umjesto bibliobusa pokrenemo - bibliobrodove. Dotad će knjige kod nas putovati na četiri kotača…</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Blještavilo božićnih ukrasa</p>
<p>Štandovi s božićnim ukrasima i hrvatskim suvenirima i u nedjelju su privlačili kupce na Trg bana Jelačića, gdje se, uz geslo »Prodajemo hrvatsko«, nude isključivo domaći proizvodi.</p>
<p>»Treba biti više ovakvih štandova. Danas nas preplavljuje strana roba, a nitko se ne brine o našim proizvođačima«, požalio se Vjesniku umirovljenik Ivan Batur s Jaruna. Vrlo je zadovoljan božićnim izgledom i ponudom Zagreba. [S.T.]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Glavni kolodvor dobiva parkiralište </p>
<p>Radnici će izgraditi 200 parkirališnih mjesta za dva tjedna</p>
<p>U sljedeća dva tjedna trebao bi se riješiti problem parkiranja uz glavni zaprešićki željeznički kolodvor. Prema riječima gradonačelnika Željka Turka, počela je gradnja još 200 parkirnih mjesta u nastavku postojećeg parkirališta na kolodvoru. </p>
<p>Turk kaže da je Grad, ovoga tjedna na sastanku u Poglavarstvu, predstavnike Hrvatskih željeznica obavijestio o hitnoj potrebi gradnje parkirališta. Na skorom novom sastanku s čelnicima uprave HŽ-a će biti govora i o novim željezničkim postajama u blizini naselja. Problem parkiranja, podsjetimo, eskalirao je narušavanjem odnosa vozača, potencijalnih kupaca, s »Kauflandom«. Od vozila, koja su im zauzela većinu parkirališta, taj se trgovački centar pokušava obraniti lecima s upozorenjima o parkiranju, namijenjenom isključivo kupcima. </p>
<p>Očajni vozači koji vlakom putuju na posao u Zagreb su zasipali molbama gradsku upravu jer trenutno - u nedostatku parkirnih mjesta kraj kolodvora koji se nalazi izvan središta naselja - nemaju gdje ostaviti svoje automobile. Postojećih desetak mjesta zauzeto je u ranu zoru, kao i prilazna aleja, koja uopće nije primjerena za parkiranje, a uz kolodvor nalaze i barikade napravljene od paleta. </p>
<p>Dodatna je teškoća to što su autobusi na međužupanijskoj liniji Zaprešić-Črnomerec u špicama toliko pretrpani da se putnici žale kako je u autobus, kojim se stiže na jutarnji vlak, na pojedinim stanicama nemoguće ući bez guranja. </p>
<p>Usprkos velikom povećanju stanovništva, u posljednjih nekoliko godina i produžavanju linije do djelomično dovršenog novog naselja, u koje će se doseliti više od pet tisuća stanovnika, ni broj ZET-ovih autobusa na toj, i otprije opterećenoj, liniji nije povećan. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Mali tsunamiji pogodili Baskiju</p>
<p>SAN SEBASTIAN</p>
<p> - Veliki valovi koji podsjećaju na male tsunamije udaraju već nekoliko dana obalu Baskije u Španjolskoj, što je postala nova turistička atrakcija. No, valovi su donijeli nevolje ribarima i njihovim brodovima, oput ovog francuskog broda »Michel Falmouth« kojeg su valovi izbacili na pješčanu plažu kod grada Ondarroe, gdje se nasukao. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Aspirin sprečava probleme s prostatom?</p>
<p>MINNEAPOLIS</p>
<p> - Dobri, stari aspirin i slični antipiretici mogu prepoloviti rizik od razvoja povećane prostate, poznatije kao benigna hiperplazija prostate, ustvrdili su nedavno američki znanstvenici s Klinike Mayo u američkoj državi Minnesoti. Tegobe se očituju otežanim ili učestalim mokrenjem. Znanstvenici s Klinike Mayo u Minnesoti ustvrdili su da nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIDS) smanjuju opasnost od razvoja povećane prostate kod većine muškaraca, no njihovo uzimanje nisu preporučili svima, zbog otprije poznatih nuspojava kod uzimanja ovog lijeka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nasa lansirala Discovery prema ISS-u</p>
<p>CAPE CANAVERAL</p>
<p> - Američka svemirska agencija NASA lansirala je letjelicu Discovery u subotu po američkom vremenu iz centra Kennedy na Floridi sa sedmeročlanom posadom prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Discovery je lansiran u 2.47 po srednjoeuropskom vremenu, a nešto manje od devet minuta poslije ušao je u Zemljinu orbitu. Lansiranje u nedjelju ujutro prvo je lansiranje svemirske letjelice noću otkako se dogodila kastastrofa broda Columbia 2003. godine. Inače je to četvrti let američke svemirske letjelice nakon nesreće i treći i posljednji ove godine. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Uskoro identifikacijski čipovi u automobilima</p>
<p>KUALA LUMPUR</p>
<p> - Malezijska vlada namjerava u svako vozilo ugraditi mikroprocesor koji će sadržavati osnovne podatke o vozilu i njegovom vlasniku kako bi se otežao posao kradljivcima automobila. E-registarska pločica, kako će biti nazvan taj uređaj, trebao bi omogućiti policajcima da jednostavnim skeniranjem brzo provjere podatke o sumnjivim vozilima. Podaci sa čipa bi se mogli očitati i s udaljenosti od oko 100 metara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kranjska kobasica za doručak u svemiru</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Kranjske kobasice koje je po jednoj legendi pohvalio i austrijski car Franjo Josip zalutavši u jednu slovensku seosku gostionicu, doživjele su čast da će ih za Božić jesti članovi Međunarodne svemirske postaje. Slovenski tisak prenio je u petak tu vijest iz »News Heralda« koji izlazi u američkoj saveznoj državi Ohio, gdje je rođena Sunita Williams, astronautica indijsko-slovenskih korijena. Sunita će u svemiru boraviti šest mjeseci i zamijeniti njemačkog astronauta Thomasa Reitera koji se vraća kući. Njen otac je indijskog podrijetla, a preci s majčine strane su iz Slovenije, pa joj je teta Mary Ann Zalokar Okicki uz dopuštenje NASA-e pripremila paket koji će smjeti otvoriti tek na Božić. U paketu su među ostalim i »kranjske klobase«</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zaspao za volanom pa poginuo</p>
<p>VILLACH</p>
<p> - Na austrijskog autocesti A2 nedaleko Villacha dogodila se teška prometna nesreća kad je vozač talijsnakog kamiona zaspao za upravljačem i potom udario u branik. Od siline udarca kamion se nekoliko puta prevrnuo, a vozač je poginuo na mjestu. Ostali vozač iza kamiona na vrijeme su zaustavili automobile kako ne bi došlo do lančanog sudara. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Koktel roboti mućkaju »mojitose«</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Buljeći sjajnim crvenim očima u mladu ženu koja šeće barom, barmen Chapok pruža ruku da bi joj ponudio džin, ona se zagleda, promrmlja »hvala« i odlazi a robot za miksanje koktela okreće se nizu boca iza sebe. »Na djelu je prava interakcija, ljudi uistinu razgovaraju s mojim robotom«, oduševljeno komentira David Calkins koji predaje robotiku na državnom sveučilištu u San Franciscu. Chapok je jedan od 30 robota na godišnjem bečkom skupu Roboexotica na kojem su roboti pozvani da demonstriraju svoje vještine u spravljanju koktela, služenju pića i hrane, čavrljanju u barovima te pušenju cigareta i cigara. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Drama perspektivne žene </p>
<p>Zanimljiv tekst i gluma, obnovljeno kazalište i ugledni gosti dali su praizvedbi ugođaj prvorazrednog događaja </p>
<p>Drama Mire Gavrana »Nora danas« praizvedena je u režiji Georgija Para u obnovljenom gledalištu Hrvatskoga narodnoga kazališta u Varaždinu u subotu. Za dramu »Nora danas«, napisanu 2004. godine, Gavran je dobio nagradu »Marin Držić« za najbolji dramski tekst.</p>
<p> Na zanimljiv tekst nadovezala se odlična gluma, pa kad se na to doda obnovljeni ambijent gledališta te niz poznatih imena iz hrvatske kulture koji su došli pogledati praizvedbu – sve je dalo dojam prvorazredna kulturnog događaja. </p>
<p> Predstavu, koja kroz cijelo vrijeme trajanja od 80 minuta (bez stanke) privlači pozornost gledatelja, nosi Ines Bojanić u ulozi perspektivne žene Nore i glumice zamorene glumom. »Nora danas« je, naime, izvedena kao »predstava u predstavi«. </p>
<p> Sjajnoj glumi Ines Bojanić pridružile su se i glumačke kreacije Kristijana Potočkog (kao Norin muž Toni i glumac koji želi biti pisac), zatim Stojan Matavulj (bivši tajkun Karlo), Ljiljana Bogojević (Norina prijateljica Lidija), Zvonko Zečević (psihijatar Ranko), Beti Lučić (novinarka Maja) i Gordana Slivka (služavka Jana).</p>
<p> Od imena zaslužnih za izvedbu predstave treba spomenuti dramaturga Mladena Martića, scenografkinju Dinku Jeričević, kostimografkinju Mariju Žarak, scensku glazbu Davora Rocca i asistenticu redatelja Gordanu Slivku.</p>
<p> »Nora danas« je drama o snažnoj ženi u Hrvatskoj početkom novog tisućljeća, ali i moderna inačica slavne drame norveškoga dramatičara Henrika Ibsena. Kao i u Ibsenovoj »Nori«, i u ovoj je drami glavna junakinja istoga imena.</p>
<p>Priča je smještena na početak 21. stoljeća, pokazujući da je današnja muška i ženska psihologija bitno drugačija nego u Ibsenovo vrijeme, te da su danas žene i muškarci u mnogočemu zamijenili mjesta. </p>
<p>Kroz dramatične scene razotkrivaju se prepoznatljivi moderni junaci, koji radi uspjeha i karijere ruše sve pred sobom, baš kao što se uvjerljivo prikazuju i junaci koji ne žele u tome sudjelovati. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>S vrha hrvatskoga i europskoga slikarstva </p>
<p>Predstavljen izbor iz bogatog pariškog slikareva opusa, tijekom kojega je nastalo više od dvije tisuće slika, crteža i grafika</p>
<p>Izložba slika Ivana Reina pod nazivom »Pariška paleta« otvorena je u Židovskoj općini u Zagrebu, u galeriji »Milan i Ivo Steiner«. Postav je osmislila povjesničarka umjetnosti Jelica Ambruš, autorica i monografije o tome slikaru.</p>
<p>Kako je istaknula Ambruš na otvorenju izložbe, koju je otvorio Ognjen Kraus, predsjednik ŽOZ-a, radi se o slikaru koji pripada samom vrhu hrvatskoga modernog slikarstva, ali i vrhu europskoga modernog slikarstva.</p>
<p> Ali se radi i o slikaru čiji je život završio u 38. godini, umro je 1943. u Sisku od posljedica ranjavanja, koje je zadobio kao partizan. </p>
<p>Rein se, poslije završene Umjetničke akademije u Zagrebu 1929. godine, zaputio u Pariz, stopama Račića, Kraljevića, Becića, Hermana i inih, koji su se u Parizu umjetnički usavršavali čineći tako tzv. hrvatsku školu. </p>
<p>U krugu tadašnjih slikarskih stremljenja Rein je svoj individualitet odmjeravao s europskim vrijednostima. Pariz je ostavio upečatljiv trag u Reinovim djelima nastalima od 1929. do 1940. godine.</p>
<p> Djela izložena u galeriji »Milan i Ivo Steiner« izbor su iz bogatog pariškog slikareva opusa, tijekom kojega je nastalo više od dvije tisuće slika, crteža i grafika. Više od polovice tih djela izgubljena je u Parizu, dok je ostatak od 900 slika, crteža i grafika sačuvan i pohranjen u Modernoj galeriji i Kabinetu grafike HAZU u Zagrebu. </p>
<p>Na ovoj izložbi, na kojoj je predstavljeno 40 slika, Reina upoznajemo kao slikara nevjerojatnoga osjećaja za minimalizam, koji istančanim pokretom ruke, bez obzira na to radi li se o crtežu, gvašu, tinti, pastelu, kombiniranoj tehnici ili grafici, uspijeva iskazati najfinije osjećaje i pretočiti ih u precizan potez. </p>
<p>Autorica izložbe Ambruš o Reinovu slikarstvu piše: »Reinovo slikarstvo formiralo se u težnji prema sintezi postimpresionističkih iskustava i tradicije. Kao i u Miroslava Kraljevića, i kod Reina je zamjetljivo cezaniziranje Manetovom paletom. K tomu bliske su mu bile težnje pariških slikara oko 1930. godine...« </p>
<p>Na izložbi je izloženo i jedno od ključnih djela angažirane umjetnosti u hrvatskom slikarstvu – »Crveni zid« iz 1936. godine. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Višestruki oblici glazbene komunikacije</p>
<p>Šostakovičev Klavirski trio u vrsnoj interpretaciji Iana Fountaina, Susanne Yoko Henkel i Monike Leskovar</p>
<p>Hrvatski je glazbeni zavod u Zagrebu u petak i subotu na večer opet bio mjesto susreta vrhunskih glazbenika na Prvome međunarodnom festivalu komorne glazbe. Petak na večer bio je u znaku velikana ruske glazbe, stoga je koncert simbolično nazvan »Ruska noć«. Na početku je Alexandra Gruber izvela »Tri komada za klarinet solo« Igora Stravinskog, nakon kojih je slijedio »Klavirski trio u e-molu br. 2, op. 67« Dmitrija Šostakoviča u interpretaciji pijanista Iana Fountaina, violinistice Susanne Yoko Henkel i violončelistice Monike Leskovar. </p>
<p> Drugi je dio večeri bio posvećen vrlo popularnome »Gudačkom sekstetu Souvenir de Florence u d-molu, op. 70« P. I. Čajkovskog, koji su zajedničkim snagama ostvarili Susanna Yoko Henkel i Sergej Evseev, violine, Roland Glassl i Hrvoje Philips, viole, te Monika Leskovar i Pavle Zajcev, violončela. Subotnja večer programski se vratila u period glazbenoga romantizma. Alexandra Gruber, Roland Glassl i Ian Fountain interpretirali su »Bajkovite pripovijetke, op. 132« Roberta Schumanna. Potom su slijedile dvije skladbe Johannesa Brahmsa, »Sonata za violu i glasovir br. 2, op. 120« u izvedbi Rolanda Glassla i Iana Fountaina te »Kvintet za klarinet i gudače u h-molu, op. 115« koji su zvukovno oživili Alexandra Gruber, Susanna Yoko Henkel, Sergej Evseev, Roland Glassl i Monika Leskovar.</p>
<p> Klarinetistica Alexandra Gruber bila je vrlo samouvjerena u izvedbi Stravinskijevih »Komada«, na tehnički usavršenoj izvedbenoj razini s odlično procijenjenim akustičkim kvalitetama prostora. Pri izvedbi Schumannovih »Pripovijetki« pomalo je pala u drugi plan. Ipak, prvotnu je kvalitetu u potpunosti vratila pri izvedbi Brahmsova »Kvinteta«, posebice u suptilnim dijalozima s prvom violinom Susanne Yoko Henkel. </p>
<p> Ian Fountain, Susanna Yoko Henkel i Monika Leskovar ostvarili su do sada možda najkvalitetniju izvedbu ovoga festivala. Potpuna ujednačenost i ravnopravnost triju dionica dopire u srž Šostakovičeva djela.</p>
<p> Zadivljujuća je činjenica da su ovi glazbenici postigli trenutak u kojemu su otvorili mogućnosti slobodne komunikacije s vlastitim instrumentom, s ostalim instrumentima i s glazbenom strukturom u cjelini. </p>
<p> Usporedimo i dva instrumentalna dueta koja smo imali prilike čuti na Festivalu, a riječ je o izvedbi s prve koncertne večeri Schubertove »Sonate« Bože Paradžika na kontrabasu i Iana Fountaina za glasovirom te izvedbi violista Rolanda Glassla uz istu klavirsku pratnju Brahmsove »Sonate« na trećoj koncertnoj večeri. </p>
<p> A ta usporedba otići će u korist Bože Paradžika s čijom se kompletnom interpretativnom fizionomijom Roland Glassl ipak ne može mjeriti. </p>
<p> Domaće gudačke snage su u izvedbi Čajkovskijeva »Seksteta« pokazale visoku razinu spremnosti komornoga muziciranja.</p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dojmljive glumačke interpretacije</p>
<p>Autorica Ana Tonković Dolenčić i redatelj Krešimir Dolenčić scenski su oživili svijet poznata crtanog lika</p>
<p>Ljudi žive u vlastitim nedorečenostima i sa svojim nedostatcima, sretni ili nesretni, osobna je stvar. U ogledalu Drugih, slika našeg dubokoga Ja dobiva neke druge obrise, različite od onih koje smo, onako samo za sebe, crtali u svom srcu. No, tko uopće mari za našu istinu, za te silne i zamršene krivulje na zemljovidu naše duše?</p>
<p> Zato je dobro znati da postoji mjesto u kojem se netko brine za ispunjenje malih, a tako važnih želja, mjesto gdje možemo biti ono što stvarno jesmo i što jedino možemo biti.</p>
<p> Prisjećajući se crtanog lika, vječno u vlasništvu bezbrojnih djetinjstava – Profesora Baltazara i njegova Baltazargrada iz slavne Zagrebačke škole crtanoga filma – autorica Ana Tonković Dolenčić i redatelj Krešimir Dolenčić scenski su oživili svijet u kojem ima šanse za svakoga i vlada Dobro.</p>
<p>Tako je nastala predstava »Baltazar ili potraga za čudesnom kapljicom«, premijerno izvedena u subotu u Zagrebačkom kazalištu mladih. Estetski okvir predstave osmislila je scenografkinja Dinka Jeričević, dok je Goran Lelas kreirao atraktivne, maštovite i funkcionalne kostime, s mnogo fascinantnih detalja koji su bili važan dio dramaturgije predstave.</p>
<p> Jer potraga za Baltazargradom (koja snažno podsjeća na traženja grada Oza) dramaturški je prilično linearno riješena, pa efektnost pojedinih prizora uz zanimljivu glazbena pratnju (skladatelj je Davor Rocco, a scensku glazbu potpisuje Mladen Ilić) nose dojmljive glumačke interpretacije.</p>
<p> I dok se predstavi može zamjeriti i nedinamičnost i poneka praznina te činjenica što se glavne ideje – prijateljstvo i solidarnost rješavaju pomalo zbrzano i neuvjerljivo, pa finale stižu ad hoc, Pjer Meničanin kao prometnik Todor vrhunska je karikatura koja osvaja na prvi pogled, a bio je i odličan beskućnik Alfred.</p>
<p>Maro Martinović (svemirski kapetan Branko Potop Maglica) ulogu je gradio u posvemašnjim prenaglašenostima, no nije pogriješio dok je tragične tonove u ulozi plačljiva pjevačica Blanka Doris Šarić-Kukuljica u potpunosti opravdala. Rajko Bundalo (Janko, čovjek bez prezimena) stvarao je rolu pomno i s dragocjenim malim gestama, oblikujući lik koji izaziva empatiju.</p>
<p> U predstavi su glumili i Filip Nola (Oton Potom Ot Balan Bačića) te Barbara Prpić i Urša Raukar, koje su imale zadatak u više uloga biti otkvačene, šašave, šaljive, pa i groteskne, što su one samo solidno i učinile. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Doručak s Matvejevićem</p>
<p>Otišao sam iz Hrvatske, ali sam ostao prisutan, a sukobi s desnicom nastavili su se </p>
<p>PULA</p>
<p> – Mnogo se lijepih stvari dogodilo na ovogodišnjem Sa(n)jmu knjiga i autora, koji je u subotu završio u Puli, mnogo je zanimljivih ljudi prošetalo gradom, obogativši nas svojim životnim i literarnim pričama.</p>
<p> Jedan od pulskih susreta koji je pobudio veliko zanimanje publike bio je subotnji Doručak s Predragom Matvejevićem. </p>
<p>Taj hrvatski intelektualac i žestoki polemičar podrijetlom i Bosne i Hercegovine, autor glasovitih »Razgovora s Krležom« i »Mediteranskog brevijara«, koji već godinama djeluje u Italiji kao pisac i profesor slavistike na rimskom sveučilištu Sapienzi, opisao je tu svoju »dvostruku« poziciju kao shizofrenu. </p>
<p>Otišao sam iz Hrvatske, ali sam ostao prisutan, a sukobi s desnicom, s fašizmom, s nacionalizmom... nastavili su se i nakon mog odlaska; za vrijeme opsade Sarajeva donio sam lijekove – kazao je, među inim, Matvejević. </p>
<p>Upitan što misli o današnjem svijetu, Matvejević je rekao kako se pokazalo da je proces tranzicije mnogo dublji i mnogo teži, te da umjesto demokracije u istočnoeuropskim zemljama postoji demokratura.</p>
<p> Na pitanje domaćina Doručka s autorom Aljoše Pužara što nas čeka, Matvejević je kazao kako ne treba očekivati neko novo ujedinjenje južnoslavenskih zemalja, već alternativa – ili zatvaranje republika u svoje male nacionalizme ili pak stvaranje prostora neke suradnje. </p>
<p>Tema ovogodišnjega Sa(n)jma knjiga bila je poezija, a kao poseban gost predstavio se njemački pjesnik i urednik Hans Thill, kao spona između pulskoga i leipziškoga sajma. Thill je čitao iz svoje nove zbirke »Hladne religije«, a »ozloglašena književno-kulinarska družina utorkaša« u svom je zafrkantskom tonu predstavila knjigu »Naša spiza«. </p>
<p>U razgovoru o poeziji što su ga u Puli vodili i Zvonimir Mrkonjić, koji je predstavio svoju antologiju »Prijevoji pjesništva«, i Tea Benčić Rimay zaključeno je kako je poezija sastavni dio stvarnosti. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Kostelićeva pobjeda nakon tri godine</p>
<p>Nakon sedam slalomskih pobjeda, Kostelić je osmu ostvario u superkombinaciji</p>
<p>REITERALM</p>
<p> – Kraja skijaškim uspjesima za Hrvatsku očito nema. I bez Janice, Ana Jelušić je povukla na startu, Ivica Kostelić je nastavio. Na superkombinaciji (po jednoj utrci superveleslaloma i slaloma) u austrijskom Reiteralmu Ivica Kostelić je osvojio prvo mjesto. Super uvjerljivo - sekundu ispred drugog Baumanna, sekundu i pol ispred trećeg Bourgeata. </p>
<p>Veliki dio posla Ivica Kostelić je napravio nakon »prvog poluvremena«, nakon superveleslaloma. Svi specijalisti slaloma, koji su u nastavku čekali svojih »pet minuta«, toliko su zaostali za Ivicom nakon superveleslaloma da su našem skijašu otvorili put prema »stotki«. </p>
<p>Najbolji dokaz koliko je Ivičina skija dobro klizila na superveleslalomskoj stazi govori kako je malo kasnio za majstorima brzine. Za Maierom četiri stotinke, za Walchhoferom petnaest stotinki... Konkurenti u slalomu bili su daleko iza Ivičina rezultata - Raich i Svindal oko 20. mjesta, Rocca, Ligety i Schönfelder još niže, a Bode Miller je nastavio rušiti svoj ugled, pa je pao i prije slaloma. Nakon superveleslaloma bilo je jasno da će Ivica biti sigurno na postolju, vrlo blizu pobjede. Trebalo je samo izbjeći ono što mu se dogodilo na prva dva slaloma sezone u Leviju i Beaver Creeku - ispadanje.</p>
<p>Iako se očekivalo da će biti oprezan u slalomu, Ivica se ipak nije odlučio za vožnju »po jajima«. Žestoko je napadao, povećavao prednost i cilj ugledao sa sekundom prednosti. Ostalih šest vozača na cilju nisu bili ni blizu da svrgnu Ivicu s trona... </p>
<p>• Rezultati, konačni redoslijed: 1. Kostelić (Hrv) 2:08.90, 2. Baumann (Aut) +1.08, 3. Bourgeat (Fra) +1.51, 4. Olsson (Šve) i Ligety (SAD) +1.54...</p>
<p>Superveleslalom: 1. Rainer (Šve) 1:19.38, 2. Gruber (Aut) i Scheiber (Aut) +0.09, 4. Walchhofer (Aut) +0.34, 5. Maier (Aut) +0.45..., 7. Kostelić (Hrv) +0.49... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Puninskom zlato na 50 leptir </p>
<p>Aleksej je do naslova na 50 leptir došao s vremenom 23.21, stotinku slabijim od hrvatskog rekorda</p>
<p>HELSINKI</p>
<p> – Odluka Alekseja Puninskog da uzme pauzu na fakultetu i u potpunosti se posveti pripremama za Europsko prvenstvo u 25-metarskim bazenima u Helsinkiju u nedjelju je dobila puni smisao. Mladi hrvatski plivač postao je europski prvak u svojoj najjačoj disciplini - 50 metara leptir.</p>
<p>Posljednji su tjedni najavljivali da je Aleksej spreman za velike stvari u finskoj prijestolnici. Sjajni rezultati na mitinzima u Italiji, Austriji i Hrvatskoj počeli su dobivati potvrdu već u četvrtak kad je zagrebački Rus osvojio četvrto mjesto na 50 slobodno s osobnim rekordom. Subotnje šesto mjesto na 100 slobodno, također s najboljim rezultatom u karijeri, bilo je još jedan dokaz vrhunske forme, a konačna je nagrada stigla posljednjeg dana prvenstva. Nakon gotovo dvije godine lutanja i potrage za izgubljenom formom, Puninski se vratio na najbolji način, dodavši srebru iz Dublina od prije tri godine, zlato u Helsinkiju.</p>
<p>Prije dvije godine Aleksej je na EP u Beč došao podjednako spreman kao ove godine. No, tada je napravio veliku pogrešku. Svu je energiju iscrpio u kvalifikacijama i polufinalu i kada je došao nastup u finalu, više nije imao snage i morao se zadovoljiti četvrtim mjestom sa znatno slabijim rezultatom od polufinalnog. Dvije godine stariji i mudriji Puninski u Helsinkiju je pravilno rasporedio snage. U kvalifikacijama je bio treći, s vrlo dobrim vremenom 23.71. Poslijepodnevni je polufinale također odradio rutinski, zauzevši šesto mjesto s pet stotinki boljim rezultatom od jutarnjeg.</p>
<p>Najbolje je naš plivač sačuvao za finale. Sjajno je startao, bio prvi na okretu i ostao neuhvatljiv do samoga kraja. Pobijedio je s vremenom 23.21, samo stotinku slabijim od osobnoga i hrvatskog rekorda. Zanimljivo, Aleksejevu pogrešku iz Beča »reprizirao« je iskusni Thomas Rupprath, koji je u polufinalnih 23.05 nije uspio ponoviti u finalu (23.34), pa je na postolju stajao stepenicu ispod našeg plivača. Treći je bio Islanđanin Orn Arnarson (23.55).</p>
<p>Sanja Jovanović još je jednom razočarala, nije bila ni blizu finala na 200 leđno. Zauzela je 16. mjesto (2:12.23), s više od dvije sekunde slabijim rezultatom od osobnog rekorda. Iva Grivičić je u istoj disciplini bila 23. (2:18.93). Dominik Straga je na 50 leptir bio 21. (24.42), a Mario Todorović 23. (24.45). Našoj štafeti je za 16 stotinki izmaknulo finale na 4x50 slobodno. Delić, Tolić, Todorović i Straga bili su deveti (1:29.40). Švedska štafeta je, pak, uhvatila svjetski rekord (1:24.89). Europske su rekorde postavile Francuskinje Alena Popčanka na 200 slobodno (1:54.25) i Esther Baron na 200 leđno (2:04.08). Treba istaknuti i veliki doseg Slovenca Petera Mankoča koji je na 100 mješovito osvojio sedmi uzastopni naslov. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Navijači zapalili i Kutiju šibica</p>
<p>Svojevrsni okršaja Dinama i Hajduka, završen je tek nakon prekida zbog utrčavanja navijača i naguravanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vatra primitivnog ponašanja navijača u hrvatskom sportu zahvatila je i Kutiju šibica, naš najpoznatiji malonogometni turnir. Sramotan je bio način na koji je završila utakmica između Plave škvadre i Pollinija, okršaja bivših i sadašnjih igrača Dinama i Hajduka u 2. kolu Kutije, a za takav rasplet pobrinula se skupina navijača (pretpostavlja se Dinamovih) koja je uspjela uništiti pravi spektakl u Ledenoj dvorani Doma sportova. Utakmica je završena tek nakon gotovo polusatnog prekida zbog utrčavanja navijača u teren.</p>
<p>Još od zlatnog desetljeća Kutije, 80-ih godina prošlog stoljeća, nijedna utakmica nije privukla toliko gledatelja poput ove nedjeljne između Plave škvadre i Pollinija. Oko šest tisuća gledatelja natiskalo se u Ledenoj dvorani kako bi pratili zasad najzanimljiviju utakmicu na Kutiji. Nakon napetog, ali vrlo izjednačenog dvoboja rezultat je bio 3-3, pa se o plasmanu u 3. kolo odlučivalo sedmercima. Problemi su nastali kad je Mario Carević izvodio posljednji, treći sedmerac za Pollini, za novo izjednačenje. Čim je namjestio loptu na parket su doletjeli upaljači i kovanice, no hajdukovac je usprkos tome zadržao koncentraciju i svladao Lončarića. Pristupilo se »raspucavanju«. </p>
<p>Čekalo se tko će prvi promašiti sedmerac - Zoran Mamić ili Mario Carević. Mamić je bio siguran i precizan, a kad se Carević spremao na udarac, jedan je navijač skočio s tribine i zaletio se prema Splićaninu s namjerom da ga napadne. Carević se bacio u bijeg, no zatim je navijača napao Mirko Hrgović, koji ga je i uspio zahvatiti nogom. Veći su sukob spriječili redari, no ipak je još nekoliko navijača uspjelo utrčati na parket. Nakon velike gužve i naguravanja igrači Pollinija su se povukli u svlačionicu, a organizatori su razmišljali kako što bezbolnije privesti utakmicu kraju. </p>
<p>Navodno je čak i jedan od sudaca rekao Silviju Mariću da suparniku poruči da namjerno promaše sedmerac, pa da agonija u Ledenoj dvorani završi. Praktički je tako i ispalo, iako će malo tko to htjeti priznati. Nakon 20-ak minuta, Carević se vratio na parket, a Lončarić je uspio obraniti udarac koji je kvalitetom daleko ispod Carevićevih mogućnosti. Je li loš udarac bio plodom treme, uzavrelog ozračja ili želje za što bržim završetkom? Teško je ustvrditi, no nakon nedjeljne večeri u Domu sportova to više nije ni važno. Pamtit će se samo da su navijači divljanjem uspjeli zapaliti i Kutiju...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ispunjena Mršićeva želja </p>
<p>Trener Međimruje poželio je da utakmica bude neizvjesna do samog kraja kada je dvoboj odlučio Ćorluka</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Međimurje je u Čakovcu bilo na korak do senzacije, jer je u susretu s velikim favoritom Dinamom imalo bod u džepu sve do 92 minute kada je odlični Ćorluka svojim pogotkom ipak donio Dinamu pobjedu. Pritom valja istaknuti da su Međimurci ovaj put igrali bez šestorice standardnih prvotimaca, s čak trojicom juniora na klupi od kojih su dvojica - Vučković i Pintarić - ušli u igru.</p>
<p>Pred gotovo ispunjenim stadionom Dinamo je u prvom poluvremenu bio bolja momčad, dominirao i zasluženo vodio sa 2-0 golovima Pandeva i Eduarda poslije lijepih akcija. Čakovčani su, pak, bili indisponirani, bezidejni i činilo se da je utakmica već odlučena nakon prvih 45 minuta.</p>
<p>U nastavku je Dinamo, očito zadovoljan naoko sigurnim vodstvom i vjerujući da ovakvo Međimurje nije sposobno ugroziti njihovo vodstvo, krenuo laganije. Činilo se kao da je to dinamovcima samo još jedan dan »u uredu« i tako bi možda i bilo da Štefančić nije iznenadio sve na stadionu, jer je jednu naizgled tešku loptu glavom pospremio u kut iznenađenog Lončarića.</p>
<p>Nakon toga trener Mršić je uveo Kovačevića, koji je donio više živosti u sredini terena i Čakovčani su, osjetivši da je i Dinamo ranjiv, krenuli u ofenzivu, stvarli šanse preko Cicera Lime i Štefančića da bi na sveopću radost domaće publike izjednačili. U 68. minuti je Bratković skočio nakon kornera i glavom zabio za 2-2.</p>
<p>U zadnjih 15-tak minuta gosti iz Zagreba su preuzeli igru u svoje ruke, napadali, ali na crti je ponovno vrlo dobri Tomić, koji je svojim obranama »izludio« Dinamove napadače i još jednom pokazao da u Međimurju s pravom upozoravaju izbornika Bilića na njegove obrane. I kad se činilo da je senzacija na pomolu, u 92. minuti najbolji u redovima Dinama, Ćorluka, nakon odlične je akcije i još jedne Tomićeve obrane, iz drugog pokušaja s desetak metara konačno pogodio mrežu.</p>
<p>Na kraju se ipak ispunilo ono što je priželjkivao trener domaćih Stanko Mršić, a to je da je mnogobrojno gledateljstvo na stadionu vidjelo vrlo dobru utakmicu neizvjesnu do samog kraja.</p>
<p>Zoran Novosel</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Petrić i Balaban dvostruki strijelci </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Napadači hrvatske nogometne reprezentacije Mladen Petrić i Boško Balaban i dalje su u golgeterskoj formi. Svaki je u nedjelju dvaput zatresao suparničku mrežu što je nova potvrda za kvalitete, ali i ohrabrenje jer iz tjedna u tjedan iskazuju zavidnu formu koju uspijevaju zadržati.</p>
<p>Boško Balaban je postigao prva dva pogotka za Brugge u derbiju 16. kola belgijskog nogometnog prvenstva protiv Standarda iz Liegea (4., 13.), no to nije bilo dovoljno za pobjedu iako je Club Brugge u jednom trenutku imao i 4-1 vodstvo. Utakmica je završena pravom golijadom, remijem sa osam golova. Za Brugge u igru nije ulazio Ivan Leko, dok u redovima gostujuće ekipe u sastavu nije bilo niti Milana Rapaića, niti Mladena Pelaića. Racing Genk se i dalje nalazi na prvom mjestu sa 37 bodova, Anderlecht jer drugi sa tri boda manje, Brugge zauzima treću poziciju sa 31 bodom, dok je Standard na šestom mjestu sa 28 bodova. U susretu 18. kola švicarskog nogometnog prvenstva Basel je kao gost pobijedio Aarau 3-2, a Petrić je postigao dva pogotka. Napadač hrvatske vrste postigao je prvi i posljednji pogodak na utakmici. U 25. minuti je doveo Basel u vodstvo, a devet minuta prije kraja utakmice osigurao i pobjedu. Pogodak za Basel postigao je i Kuzmanović (35.), dok su strijelci za Aarau bili Achiou (45.) i Zanni (67.). </p>
<p>Inače, zanimljivo je bilo 15. kolo talijanske Serie A. Vodeći Inter je 3-0 pobjedom kod Empolija povećao vodstvo ispred Rome koja je u večernjem terminu poražena u gradskom derbiju protiv Lazija sa 0-3. Milanski »crno-plavi« sada Rimljanima bježe sedam bodova. </p>
<p>• REZULTATI </p>
<p>Njemačka, 16. kolo: Bayern - Energie 2-1, HSV - Nürnberg 0-0, Stuttgart - Bochum 1-0, Borussia (M) - Mainz 1-1, Hannover - Arminia 1-1, Eintracht - Werder 2-6, Schalke - Borussia (D) 3-1, Alemannia - Wolfsburg 2-1; redoslijed: Werder i Schalke po 33, Stuttgart 31...</p>
<p>Engleska, 17. kolo: Tottenham - Charlton 5-1, Portsmouth - Everton 2-0, Liverpool - Fulham 4-0, Man. Utd. - Man. City 3-1, Blackburn - Newcastle 1-3, Watford - Reading 0-0, Middlesborugh - Wigan 1-1, Bolton - West Ham 4-0, Chelsea - Arsenal 1-1; redoslijed: Manchester Utd. 44, Chelsea 36...</p>
<p>Italija, 15. kolo: Palermo - Livorno 3-0, Reggina - Ascoli 2-1, Milan - Torino 0-0, Atalanta - Messina 3-2, Cagliari - Parma 0-0, Catania - Udinese 1-0, Chievo - Fiorentina 0-1, Empoli - Inter 0-3, Sampdoria - Siena 0-0, Palermo - Livorno 3-0, Reggina - Ascoli 2-1, Lazio - Roma 3-0; redoslijed: Inter 39, Roma 32, Palermo 31...</p>
<p>Španjolska, 14. kolo: Sevilla - Real M. 2-1, Barcelona - Real Sociedad 1-0, Athletic Bilbao - Recreativo 4-2, Celta - Villarreal 1-1, Getafe - Real Betis 1-1, Gimnastic - Levante 2-1, Osasuna - Real Mallorca 3-0, Racing Santander - Real Zaragoza 0-2, Barcelona - Real Sociedad 1-0, Sevilla - Real Madrid 2-1, Valencia - Deportivo; redoslijed: Barcelona 33, Sevilla 31, Real Madrid 29...</p>
<p>Francuska, 17. kolo: Toulouse - Lens 0-1, Marseille - Monaco 2-1, Nantes - Le Mans 0-0, Lorient - Sedan 2-0, Nica - Nancy 0-0, Troyes - Auxerre 3-3, Bordeaux - Rennes 1-2, Lille - ST. Etienne 2-2, Lyon - PSG 1-1; redoslijed: Lyon 43, Lens 32... [Lj. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zagreb čeka proljeće u Europi</p>
<p>Suparnika u četvrtfinalu zagrebaši će doznati u utorak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U utorak će u redovima rukometnog kluba Zagreb pažljivo osluškivati bečki ždrijeb za četvrtfinalne parove Kupa pobjednika kupova. Pitanje je hoće li im i ovaj put biti naklonjen. Zagrebaši su četvrtfinale potvrdili domaćom, uvjerljivom pobjedom 36-28 (19-15) protiv ruskog Krasnodara i tako izborili proljeće u Europi.</p>
<p>Nakon dvije pobjede i plasmana u četvrtfinale, bilo bi smiješno prigovarati. Imao je Zagreb sjajnih trenutaka - prvih 15 minuta utakmice, odličnog Zlatka Horvata na prednjem, raspoloženog vratara Vladu Šolu, koji je za 30 minuta uspio obraniti 11 udaraca i tri sedmerca, te Mirsada Terzića. On je, nakon sedam krasnodarskih, postigao 11 pogodaka u uzvratnom dvoboju.</p>
<p>»Valjda me krenulo. Kad god došlo, dobrodošlo. Uvijek se trudim, ali ne ispadne tako«, kratko će Terzić.</p>
<p>No, bilo je i loših trenutaka. Zagrebaši su se potkraj prvog poluvremena osjetili sigurni, pa su uporni Rusi kaznili Zagrebov »ler« sa četiri brza pogotka. Bilo je i pogrešaka, promašaja, pogotovo iz čistih situacija.</p>
<p>»Ukupno sam zadovoljan, osim onim opuštanjem pred kraj prvog dijela. Očito je da igrači ne mogu cijelo vrijeme držati koncentraciju, ali ćemo posebno raditi na tome, imamo vremena cijelu zimu«, govorio je Zagrebov trener Nenad Kljaić, pohvalivši Horvata:</p>
<p>»On je nizak, ali vrlo brz i s njime smo dobili kontru, što je vrlo važno.«</p>
<p>Desno krilo, Horvat bio je zadovoljan igrom u obrani, ali ne i u napadu.</p>
<p>»Dobro je ispalo u obrani, ali glupo smo dozvolili da nam naprave seriju od četiri gola. Imamo te crne rupe... Žao mi je što sam toliko promašio u napadu, mogla je biti uvjerljivija pobjeda«, samokritično će Horvat.</p>
<p>S tribina su dvoboj pratila i dva rukometaša Celja, bivši zagrebaš Denis Špoljarić i bivši Krasnodaranin Eduard Kokšarov.</p>
<p>»I prije prve utakmice znao sam da će Zagreb proći dalje. Zagreb je jednostavno kvalitetnija momčad«, kratko je rekao Kokšarov.</p>
<p>Špoljarić se složio s time, ali ne može prežaliti ispadanje Celja iz Lige prvaka.</p>
<p>»Ma, cijelu noć nisam spavao od muke... Ne znam što nam se dogodilo, vjerojatno smo se previše uzdali u veliku prednost nakon prve utakmice. Što sad, Zagreb je prošao dalje, Celje nije«, tužno će Špoljarić. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Švedska je pala i nakon minus osam</p>
<p>U utorak Hrvatice počinju skupinu II, u kojoj će igrati protiv Španjolske, Danske i Francuske</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Kakvo su ugodno iznenađenje priredile hrvatske rukometašice na Europskom prvenstvu! Iako je sve bilo protiv njih, naše su djevojke pobijedile domaćina Švedsku 21-20 (10-12) i zbog te pobjede u drugi krug prenose dva boda. U glavnom će dijelu EP-a naše rukometašice igrati u skupini II, u kojoj su još Španjolska, Danska, Francuska (sve prenose po dva boda), te Rusija (prenosi četiri boda) i Švedska (bez bodova).</p>
<p>Kao i u prethodna dva dvoboja, naše su rukometašice loše počele. U subotu su protiv Ukrajine gubile 1-7, da bi na kraju dobile utakmicu 24-23. U nedjeljnom su dvoboju gubile od Švedske 3-11, pa 6-12, da bi na kraju, nakon velike borbe pobijedile sa pogotkom više. </p>
<p>Naše su se djevojke počele vraćati u igru posljednjih pet minuta prvog poluvremena, kad su počele smanjivati švedskih šest pogodaka prednosti. Maida Arslanagić imala je loš pucački dan, od šest pokušaja nijedan nije prošao, ali je zato sedam puta dodala za pogodak. Švedska se prednost polako topila, lovile su naše pogodak, a onda je u 38. minuti u igru ušla treća vratarica Ana Križanac i donijela preokret. Od 12 napada, ona je obranila osam, što je sjajnih 67 posto uspješnosti.</p>
<p>Njezine su obrane pokolebale Šveđanke, a hrvatska je igra sve više počela dobivati prave obrise. Razigrale su se cure iz drugog plana, Kožnjak, Gaće, Penezić... U 46. minuti Hrvatska je prvi put izjednačila (18-18), nakon velike borbe i povele u 52. minuti (20-19). Teško je bilo zabiti, ali su naše djevojke znale sačuvati prednost i pobjedu.</p>
<p>»Cure su pokazale karakter, pobijedile su same sebe. S obzirom da imamo veliki peh s ozljedama, svaka nova pobjeda bila bi ravna senzaciji. Ali cure sad znaju kako treba dalje. I dalje ćemo miksati, pa što ispadne«, pričao je izbornik Josip Šojat, kojem dobrog raspoloženja nije nedostajalo.</p>
<p>Prvo ime pobjede, Ana Križanac pamtit će svoje prve minute na EP-u.</p>
<p>»Nadala sam se da ću dobiti priliku i ispalo je odlično. Uspjele smo se vratiti i pokazale da se znamo boriti«, rekla je uzbuđena Ana.</p>
<p>Ponedjeljak je slobodan dan. Svitlana Pasičnik zbog puknuća mišića neće igrati. Ozlijeđena Ivanka Hrgović vratila se u Hrvatsku i ići će na operaciju koljena, a umjesto nje je u Švedsku otputovala Nina Jukopila iz Trešnjevke.</p>
<p>Rezultat druge utakmice skupine C: Rusija - Ukrajina 40-32. Redoslijed: Rusija 6 bodova, HRVATSKA 4, Švedska 2, Ukrajina 0. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Split na krivom putu</p>
<p>Tužno je da nitko ne mari za »agoniju« Split CO-a</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Čovjek kojem je poraz toliko uobičajen da postane svakodnevica prestao je živjeti. To možemo preslikati i na život jednoga sportskoga kolektiva kojem bi jedini smisao i motiv trebali biti pobjeda i uspjeh. Malo se koji klub uspijeva oduprijeti tome, malo tko može živjeti, a da ne živi. Stoga je najuspješniji europski klub, Split CO, doista jedinstven. </p>
<p>Da je tako, svjedočimo već nekoliko sezona, a najsvježiji je subotnji primjer iz beogradskog Pionira, gdje su »žuti« zabilježili deveti uzastopni poraz. No, na prste jedne ruke mogli bi se nabrojati oni koje je rastužio novi neuspjeh nekadašnjeg diva europske veličine. </p>
<p>Nekad najbolji europski centar, a danas predsjednik Splta CO, Dino Rađa s Jugoplastikom se penjao na krov Europe, uspješan je bio i u NBA ligi, a za jedini splitski naslov u Hrvatskoj ligi najzaslužniji je upravo on. Sada mu je u klubu desna ruka Petar Skansi, čovjek vrijedan jednakih superlativa, a još će generacije slušati o uspjehu Hrvata na OI u Barceloni koje je on vodio do srebra. Trenerski kadar često je bio znatno veći od postignutih rezultata. Mirko Novosel, Danijel Jusup, Jurij Zdovc, Predrag Kruščić, Ivica Burić i još neki neslavno su završavali svoje dane na Gripama. Nažalost, na jednakom je putu i aktualni stručnjak, proslavljeni košarkaš Veljko Mršić. </p>
<p>Uz to, u posljednje četiri sezone u Split je stiglo osam Amerikanaca te dva Slovenca, a većina ih je bez ikakve želje za ostankom napuštala klub, u kojem pogled na Trofejnu dvoranu stvara bolan grč na licu svakog ljubitelja košarke. Dresovi NBA zvijezda s Gripa Rađe, Kukoča, Tabak, do njih pehari europskih i hrvatskih prvaka. No, tribine sve praznije, a bodovni konto sve tanji... Što je najtužnije, kao da više nikome nije stalo. U Splitu su definitivno krenuli krivim putom. </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Muhammad Yunus pozvao na borbu protiv siromaštva</p>
<p>OSLO</p>
<p> - Bangladeški ekonomist Muhammad Yunus primio je Nobelovu nagradu za mir na svečanoj ceremoniji u nedjelju u Oslu i tom prigodom pozvao svjetske čelnike da nastave borbu protiv siromaštva i prestanu trošiti novac na ratove kao što je onaj u Iraku. Yunus, nazvan bankarom siromašnih, i Grameen Banka koju je osnovao dobili su Nobelovu nagradu za mir za svoj rad u spašavanju milijuna ljudi od siromaštva dajući im male beskamatne kredite, posebice ženama u ruralnom Bangladešu. »Siromaštvo je prijetnja miru«, rekao je on u svom govoru primajući nagradu. Yunus i predstavnik banke Grameen Mosammat Taslima Begum primili su zlatne medalje i diplome na svečanosti u gradskoj vijećnici u Oslu kojoj je nazočilo oko tisuću ljudi. »Među svim kulturama i civilizacijama, Yunus i banka Grameen pokazali su da i najsiromašniji slojevi mogu raditi na svom razvoju. istaknuto je u priopćenju odbora koji je odlučio o nagradi. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Umro Augusto Pinochet</p>
<p>Bivši čileanski diktator posljednje je godine života proveo suočen s teškim optužbama </p>
<p>SANTIAGO</p>
<p> - Bivši čileanski diktator Augusto Pinochet (91), koji je vladao Čileom od 1973. do 1999. godine, preminuo je u nedjelju, tjedan dana nakon što je pretrpio srčani udar, javila je čileanska televizija. </p>
<p>Pinochet je posljednje godine života proveo boreći se s otpužbama za kršenje ljudskih prava, korupciju i pronevjeru. Na vlast je došao državnim udarom, a tijekom njegove vladavine više od 3.000 osoba umrlo je u političkom nasilju, većinom kao žrtve tajne policije. </p>
<p>Malo je tko u Čileu izazivao takve dramatične i kontradiktorne reakcije kao Pinochet, koji je zemljom vladao željeznom rukom. Unatoč činjenici da je zakrvavio ruke, velik broj Čileanca podržavao ga je i nakon odstupanja s vlasti, vjerujući da je ostarjeli general uveo stabilnost i napredak u Čile.</p>
<p>Tijekom 70-ih godina suosnivač čileanske Socijalističke stranke Salvador Allende osvojio je vlast slabom većinom. S obzirom da je bio manjinski predsjednik, njegov program industrijske nacionalizacije i poljoprivredne reforme izazvao je protivljenje oporbe koja je dominirala parlamentom. Politička je scena postala polarizirana, nakon čega su uslijedili nemiri, galopirajuća inflacija i oskudica.</p>
<p>Pinochet je postao načelnik združenog stožera oružanih snaga 1972. Na prijedlog dotadašnjeg zapovjednika vojske generala Carlosa Pratsa Alllende ga je imenovao zapovjednikom vojske u kolovozu 1973. Već tada se u vojsci nazirala ideja udara. Allende je vjerovao Pinochetu da će uspjeti održati red u vojsci, ali je unutar nekoliko tjedana vlada srušena. Oružane snage napale su 11. rujna predsjedničku, opkolili Allendea, ali on se radije ubio nego da se preda.</p>
<p>Pinochet se priključio udaru u posljednji čas, ali je brzo postao vođa, pokazujući surovost koja je prikazana na jednoj audio-snimci, kad svom podređenom govori da Allendeu ponudi izlaz - »ali zrakoplov može pasti dok bude letio«.</p>
<p> Više od tri tisuće protivnika Pinochetove hunte ubijeno je, a tisuće su ilegalno zatvarane, mučene ili protjerane. Nakon obnove demokracije 1990., Pinochet se vratio na svoj položaj zapovjednika vojske. Godine 1998. postao je doživotni senator. [dpa/Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Rumsfeldov oproštajni put u Bagdad</p>
<p>Otkako je 2003 počeo rat, Donald Rumsfeld je 15 puta bio u Iraku</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što se vrlo emotivno oprostio od uposlenika u Pentagonu, odlazeći ministar obrane Donald Rumsfeld preko vikenda je bio u iznenađujućem posjetu Iraku. Bilo je to njegovo 15. putovanje u Irak otkako je 2003. započeo rat.</p>
<p>Odlazak u Irak, očigledno nije u potpunosti usklađen s političkom simbolikom koja se, kad su ovakva putovanja na bojišnicu u pitanju, usklađuje s najvišeg političkog mjesta u Bijeloj kući. Po svemu, ovo je još jedno tipično Rumsfeldovo »soliranje« koje ima za cilj dostaviti posebnu poruku: Meni je stvarno stalo do naših vojnika, i ja ne idem u Irak samo uoči američkih izbora.</p>
<p>Uostalom, jedan od glasnogovornika Pentagona potpukovnik Todd Viccian naglasio je da je Rumsfeld otputovao u Bagdad »da se zahvali trupama i članovima njihovih obitelji za žrtve koje oni podnose«. </p>
<p>Rumsfeld službeno napušta dužnost ministra obrane 18. prosinca. Na njegovo mjesto tada dolazi neviđeno brzo u inače polariziranom Senatu jednoglasno prihvaćeni Robert Gates. Gotovo svi američki mediji sugeriraju, da je ovaj brzi konsenzus rezultat želje i republikanaca i demokrata, da se Washington što prije oslobodi stare politike u Pentagonu. Prije odlaska na put u Irak, Rumsfeld je lakonski odgovorio na pitanje, kako bi volio da ga povijest tretira: »U svakom slučaju bolje nego ovdašnju novinari.«</p>
<p>No, kad je Rumsfeld u pitanju, novinari tvrde da nije uvijek bilo lako pročitati njegove misli. I prije ovog odlaska u Irak, on je bez eksplicitnih izjava, ali u svom poznatom ezopovskom stilu, čini se htio staviti do znanja da se u neku ruku osjeća politički žrtvovanim. No, to nije izgovorio! U Pentagonu je pred zaposlenima ipak žustro branio svoj angažman oko Iraka i Afganistana. Rekao je kako je u proteklih šest godina, koliko je proveo na mjestu ministra, najteže doživio skandal oko torture zatvorenika u Abu Ghraibu. Svojevremeno to baš i nije izgledalo tako.</p>
<p>Protiv Rumsfelda nisu bili »samo novinari«. Protiv njega je izveden i »puč« časnika američke vojske. Oni su se posljednjih mjeseci bunili protiv njegove samovolje. Tu više nije moga pomoći čak niti Rumsfeldov stari drug, potpredsjednik Dick Cheney. U izvješću Baker-Hamiltonovog povjerenstva indirektno je kritiziran ministar obrane jer se za vrijeme njegovog mandata opasno »načela« dugogodišnja dobra tradicija partnerstva između vojske i civilnog liderstva Pentagona. A to je grijeh koji se ne može oprostiti. Navodno su mnogi generali, već duže vremena izravno kritizirali Rumsfelda uskraćujući mu svoje povjerenje jer nije uvažavao njihovo mišljenje. Sada se od novog ministra obrane Gatesa, izričito traži da »ohrabri časnike da (ponovo) nude neovisne savjete« Pentagonu. Takvi bi savjeti dobro došli, sugerira se u istim medijskim navodima, jer predsjednik Bush najavljuje kraj unutarnje rasprave oko toga treba li, recimo, na kraće vrijeme poslati dodatne trupe za osiguranje uzavrele bagdadske regije. Te američke trupe bi trebale odmah pomoći iračkim snagama da konačno uzmu stvar u svoje ruke, barem u iračkoj prijestolnici.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pobjeda duhanskog lobija</p>
<p>Savezna zabrana odnosit će se samo na zgrade ministarstava i drugih vladinih ureda</p>
<p>Nakon što je krajem prošlog tjedna odbacila planove za saveznu zabranu pušenja na javnim mjestima, njemačka je vlada dospjela na oštrih metu kritika. Zagovornici zabrane, kakva je već uvedena u brojnim europskim državama, potez vlade su protumačili kao »potpunu kapitulaciju« pred duhanskim lobijem. </p>
<p>Rasprava o zabrani pušenja na javnim mjestima u Njemačkoj se vodi već nekoliko mjeseci. Stručnjaci iz ministarstva zdravstva i zaštite potrošača usuglasili su se da se zabrana pušenja uvede u restorane, sredstava javnog prijevoza, kina, bolnice, škole i sportske klubove, uz izuzetak barova i noćnih klubova. </p>
<p>No, njihovi kolege iz ministarstva pravosuđa postavili su pitanje ima li savezna vlada ustavno pravo ograničiti pušenje radi zaštite nepušača. Vladajuća koalicija demokršćana i socijaldemokrata potom je u petak objavila da će zbog ustavnih odredbi reguliranje tog problema prepustiti svakoj od 16 saveznih pokrajina. Savezna zabrana odnosit će se samo na zgrade ministarstava i drugih vladinih ureda, dok će o ograničavanju pušenja u školama, bolnicama i restoranima odlučivati pojedine savezne države. </p>
<p>Protivnici pušenja smatraju da je vlada popustila pod pritiskom moćnog duhanskog lobija čiji je utjecaj u Njemačkoj daleko veći nego u drugim europskim zemljama poput Francuske, Italije ili Španjolske koje su sasvim zabranile pušenje na radnom mjestu i u svim javnim zatvorenim prostorima. Aktivisti strahuju da će zbog nedostatka nacionalnog standarda zabranu pušenja biti daleko teže provesti.</p>
<p>Svake godine od bolesti uzrokovanih pušenjem umire oko 140.000 Nijemaca, što je više od broja poginulih u automobilskim nesrećama i umrlih od zloporabe droga i alkohola zajedno. No unatoč toj visokoj brojci, njemačka vlada s financijskog gledišta nema poticaja za zabranu pušenja jer porezima na duhanske proizvode ubire oko 15 milijardi eura godišnje. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Premijer RS spreman osobno uhititi Karadžića i Mladića</p>
<p>Dodik: Kada mislite da ste učinili nešto od interesa za RS netko se pojavi i pita gdje su Karadžić i Mladić i sve pada u vodu</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Ja sam spreman, ako znam gdje se nalaze osobe optužene za ratne zločine, da se stavim na čelo ili budem u sklopu postrojbe koja će obaviti uhićenje. To je nešto što moramo učiniti, tu nema dileme, da taj teret skinemo sa sebe«, izjavio je u subotu u Banjoj Luci premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, pozvavši još jednom haaške bjegunce, Radovana Karadžića i Ratka Mladića, da se dobrovoljno predaju.</p>
<p>Prema Dodikovom mišljenju time bi se »nastavio puni demokratski razvoj RS«. On tvrdi da u RS nema nikakve rezerve o tome da bi se proces uhićenja haaških optuženika trebao završiti i kaže da je takav stav prenio na sjednici Vijeća za implementaciju mira u Bruxellesu, kao i američkom veleposlaniku za pitanje ratnih zločina.</p>
<p>»Rješavanjem pitanja optuženih za ratne zločine bitno bi se promijenila politička pozicija RS-a, Jer, dok je tereta koji RS ima vezano za Haaški tribunal, uvijek će se zadržavati stereotipi iz prošlosti vezani za RS. Kada RS završi pitanje optuženih za ratne zločine bitno će se promijeniti njezina uloga i značaj, njena percepcija u svijetu i zato se to treba završiti. Pozivam još jednom, zbog same RS, da se optuženi predaju i da omoguće da nastavimo puni demokratski razvoj RS te da u tom pogledu nemamo tereta koji bi mogli uvijek da nas zaustavljaju kad nam dobro krene«, tvrdi Dodik. </p>
<p>On je istodobno odbacio tvrdnje bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića po kojima je Republika Srpska tvorevina stvorena na genocidu.</p>
<p>»Mi ne prihvaćamo ocjenu o genocidu, jer genocid ne postoji, nije se dogodio. Postoji zločin, organiziran, koji se dogodio i za to se treba odgovarati«, kazao je Dodik. Ocjena o tome je li u BiH počinjen genocid očito će još dugo biti osjetljivo pitanje. Pritom je iznimno važno kakvu će presudu u veljači donijeti Međunarodni sud pravde po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid. Kada je riječ o uhićenju ratnih zločinaca, zanimljivo je da premijer RS u posljednjih desetak dana već više puta govori o ovom pitanju, koje je ocijenio prvorazrednim. </p>
<p>Tako je nedavno izjavio da su Karadžić i Mladić »prepreka na europskom putu« i da je njihovo uhićenje međunarodna obveza, jer »kada mislite da ste učinili nešto od interesa za RS netko se pojavi i pita gdje su Karadžić i Mladić i sve pada u vodu«.</p>
<p>Također je rekao da se odgovornost za uhićenje uvijek stavlja Banjoj Luci, bez obzira što je obavještajna služba prebačena u Sarajevo. »Oni uporno krivicu traže samo u Vladi RS, a ja nisam agent pa da svaki dan jurim za tim ljudima«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rumsfeldov oproštajni put u Bagdad</p>
<p>Otkako je 2003 počeo rat, Donald Rumsfeld je 15 puta bio u Iraku</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što se vrlo emotivno oprostio od uposlenika u Pentagonu, odlazeći ministar obrane Donald Rumsfeld preko vikenda je bio u iznenađujućem posjetu Iraku. Bilo je to njegovo 15. putovanje u Irak otkako je 2003. započeo rat.</p>
<p>Odlazak u Irak, očigledno nije u potpunosti usklađen s političkom simbolikom koja se, kad su ovakva putovanja na bojišnicu u pitanju, usklađuje s najvišeg političkog mjesta u Bijeloj kući. Po svemu, ovo je još jedno tipično Rumsfeldovo »soliranje« koje ima za cilj dostaviti posebnu poruku: Meni je stvarno stalo do naših vojnika, i ja ne idem u Irak samo uoči američkih izbora.</p>
<p>Uostalom, jedan od glasnogovornika Pentagona potpukovnik Todd Viccian naglasio je da je Rumsfeld otputovao u Bagdad »da se zahvali trupama i članovima njihovih obitelji za žrtve koje oni podnose«. </p>
<p>Rumsfeld službeno napušta dužnost ministra obrane 18. prosinca. Na njegovo mjesto tada dolazi neviđeno brzo u inače polariziranom Senatu jednoglasno prihvaćeni Robert Gates. Gotovo svi američki mediji sugeriraju, da je ovaj brzi konsenzus rezultat želje i republikanaca i demokrata, da se Washington što prije oslobodi stare politike u Pentagonu. Prije odlaska na put u Irak, Rumsfeld je lakonski odgovorio na pitanje, kako bi volio da ga povijest tretira: »U svakom slučaju bolje nego ovdašnju novinari.«</p>
<p>No, kad je Rumsfeld u pitanju, novinari tvrde da nije uvijek bilo lako pročitati njegove misli. I prije ovog odlaska u Irak, on je bez eksplicitnih izjava, ali u svom poznatom ezopovskom stilu, čini se htio staviti do znanja da se u neku ruku osjeća politički žrtvovanim. No, to nije izgovorio! U Pentagonu je pred zaposlenima ipak žustro branio svoj angažman oko Iraka i Afganistana. Rekao je kako je u proteklih šest godina, koliko je proveo na mjestu ministra, najteže doživio skandal oko torture zatvorenika u Abu Ghraibu. Svojevremeno to baš i nije izgledalo tako.</p>
<p>Protiv Rumsfelda nisu bili »samo novinari«. Protiv njega je izveden i »puč« časnika američke vojske. Oni su se posljednjih mjeseci bunili protiv njegove samovolje. Tu više nije moga pomoći čak niti Rumsfeldov stari drug, potpredsjednik Dick Cheney. U izvješću Baker-Hamiltonovog povjerenstva indirektno je kritiziran ministar obrane jer se za vrijeme njegovog mandata opasno »načela« dugogodišnja dobra tradicija partnerstva između vojske i civilnog liderstva Pentagona. A to je grijeh koji se ne može oprostiti. Navodno su mnogi generali, već duže vremena izravno kritizirali Rumsfelda uskraćujući mu svoje povjerenje jer nije uvažavao njihovo mišljenje. Sada se od novog ministra obrane Gatesa, izričito traži da »ohrabri časnike da (ponovo) nude neovisne savjete« Pentagonu. Takvi bi savjeti dobro došli, sugerira se u istim medijskim navodima, jer predsjednik Bush najavljuje kraj unutarnje rasprave oko toga treba li, recimo, na kraće vrijeme poslati dodatne trupe za osiguranje uzavrele bagdadske regije. Te američke trupe bi trebale odmah pomoći iračkim snagama da konačno uzmu stvar u svoje ruke, barem u iračkoj prijestolnici.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Tražim dečka</p>
<p>Uspješna manekenka, voditeljica i producentica niže uspjehe na poslovnom planu, ali ne može pronaći muškarca svog života</p>
<p>Atraktivna tamnoputa manekenka Tyra Banks modne je piste zamijenila televizijskih studijima. Naime, Tyra je voditeljica i producentica showa »Next Top Model«, a vodi i »Tyra Banks Show« u kojem nerijetko zna iznenaditi gledatelje. Tako je u svoju emisiju jednom prigodom dovela estetskog kirurga koji je dokazao da su njezine grudi potpuno prirodne. Također, jednom se prigodom maskirala u stokilašicu i izašla na ulicu gdje su je ismijavali prolaznici. Mnogi je nazivaju nasljednicom Oprah Winfrey. </p>
<p>U showu »Next Top Model« Tyra traži novi supermodel, te obične žene pretvara u supermodel. Emisija se prikazuje u 110 zemalja svijeta, a jedna od sutkinja je i slavna Twiggy. Tyra je cijeli dan u poslu, te ističe da njezin radni dan traje 14 sati što utječe i na privatan život. </p>
<p>»Imam 32 godine i zbog posla sam zanemarila svoj ljubavni život. Tražim dečka pa sam čak gotovala u radijskoj emisiji Maye Angelou, američke pjesnikinje i borca za ljudska prava kako bi mi dala nekoliko savjeta«, priča Tyra, koja je bila u vezi s redateljem Johnom Singleton i golferom Tigerom Woodsom.</p>
<p>Manekenka otkriva da je tijekom manekenske karijere teško pronalazila dečka. Muškarci kada bi vidjeli moju sliku u novinama, očekivali bi da tako uvijek izgledam. I ujutro kada se probudim i navečer nakon napornog dana. Većina njih nije svjesna da za glamurozni izgled za magazine potrebna je cijela četa stilista i šminkera te da prije snimanja tri sata provodim kod frizera, šminkera kako bih izgledala kao lice s naslovnice«, otkriva manekenka. </p>
<p>Tyra se nadala kada završi s manekenskom karijerom da će s njome nestati i ljubavni problemi, ali nažalost to se nije dogodilo, jer muškarci su sada fascinirani njezinom televizijskom zaradom. </p>
<p>Već nekoliko godina nema dečka. »Pozitivno razmišljam i sebe za nekoliko godina vidim kao suprugu i majku«, priča Banks, dodajući da se, ako ne nađe muškarca svog života, neće odreći uloge majke. </p>
<p>»Danas sve više žena same usvajaju djecu, Calista Flockhart usvojila je dijete dok je bila sama, isto to je učinila i Shonda Rhimes, kreatorica sereije ‘Uvod u anatomiju’«. Oduvijek sam željela djecu«, priča Banks, naglašavajući da podržava sve veći trend zvijezda koje usvajaju djecu. Priznaje da je o tome razmišljala te da za razliku od sve više usvajanja afričke i kineske djece, ona bi radije svoje dijete potražila u Americi. </p>
<p>Za Tyrino se poslovno carstvo brine cijela obitelj. Majka Carolyn ostavila je posao u bolnici, kako bi pomagala svojoj kćeri. Njezin je otac Donald također uključen u kćerin posao. Tyrini roditelji, koji su se rastali kada je ona imala šest godina, oduvijek su podržavali njezinu manekensku karijeru, ali su strahovali zbog negativnosti tog posla. Karijeru je započela sa 12 godina, sa 17 je odbila pet sveučilišnih ponuda kako bi potpisala ugovor s Elitom, te od tada počinje njezin strmoglavi manekenski uspjeh. Iako je Tyra svoju manekensku karijeru završila, ističe da je podjednaku strast našla i u televizijskom poslu, koji je oduševljava. </p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Porezne muke Wesleya Snipesa</p>
<p>U petak je u Ocali na Floridi održano ročište u slučaju poreznih malverzacija za koje se već dva mjeseca optužuje glumac Wesley Snipes. On je, naime, u listopadu ove godine optužen za izbjegavanje poreznih obveza tijekom 1996. i 1997., te u razdoblju od 1999. do 2004. godine. Na sudu Snipes nije govorio, ali se nakon uložene žalbe kratko obratio javnosti. »Veselim se mogućnosti da u ovom procesu ostanem neokaljana imena«, kazao je, ali ako u tome ne uspije kazna bi mogla biti i 16 godina zatvora. Snipes je na ročište došao sa snimanja filma »Gallow Walker« u Namibiji. Vlasti su mu dopustile povratak onamo kako bi dovršio posao, ali do 10. siječnja morat se vratiti u svoj dom u kalifornijskome gradu Marina del Rey. Potom će morati predati svoju američku putovnicu, te će se do kraja parnice moći kretati samo unutar SAD-a. »Vjerujemo da ćemo uspjeti dokazati da je moj branjenik bio žrtva beskrupuloznih poreznih savjetnika«, kazao je Billy Martin, Snipesov odvjetnik, misleći pritom na tvrtku koja je u to vrijeme vodila glumčeve financije.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Najbolji na svijetu</p>
<p>Tea Kozjak i Martin Lalić juniorski su pobjednici Svjetskog kupa za 2006. u plesanju akrobatskog rock and rolla </p>
<p>Nastup od minute i četrdeset sekundi bio je dovoljan četrnaestogodišnjoj Tei Kozjak i sedamnaestogodišnjem Martinu Laliću da plešući akrobatski rock and roll osvoje srca publike i žirija, te da u Svjetskom kupu 2006. godine, što se tijekom proteklog vikenda održao u susjednoj Sloveniji, osvoje prvo mjesto u kategoriji starijih juniora. Tom je pobjedom ujedno mladi plesni par iz Zagreba okrunio 14 uzastopnih sudjelovanja u finalu svjetskih natjecanja, te se oprostio od plesanja u juniorskoj kategoriji. »Osjećali smo veliki pritisak i nismo očekivali pobjedu, ali kada smo na razglasu čuli svoja imena bili smo presretni«, rekao je Martin nakon natjecanja u žestokoj konkurenciji. </p>
<p>Mladi plesači kažu kako je uvijek važno unatoč ozljedama, tremi ili umoru na plesnom podiju biti nasmijan i djelovati ležerno, sigurno u sebe, te svojim držanjem odavati uživanje u svakom taktu dinamične glazbe. U protivnom, trud, upornost i vrijeme uloženo u vježbanje koreografije padaju u vodu. Suci ionako ocjenjuju samo nastup u trajanju od nekoliko minuta, a tada je važno dati sve od sebe i predstaviti se u najboljem svjetlu. Martin i Tea također se slažu da zavidnih plesnih rezultata ne bi bilo bez maksimalne koncentracije, koja je nužna kako bi sve plesne korake i akrobacije izveli bez greške. Za pobjedu u Ljubljani, kao i za ovogodišnja postignuta druga mjesta na Svjetskim kupovima u Rusiji i Švicarskoj, nisu zaslužne samo glavne plesne zvijezde. Velike zasluge to dvoje tinejdžera pripisuje i svojim trenerima: Damiru i Renati Šut iz akrobatskog rock and roll kluba »Panda«, treneru za akrobacije Krešimiru Bosnaru, te koreografu Nevenu Iviću. </p>
<p>»Naša pobjeda nije slučajna. Mnogo smo trenirali da bismo postigli odličnu fizičku spremu i pokazali originalnost na ovom natjecanju. Mislim da se isplatilo«, napominje Tea. Ona, naime, poput svog partnera vježba na dan i nekoliko sati, te se zbog plesa nerijetko odriče izlazaka, brze hrane, slatkiša i grickalica. »Akrobatski rock and roll podrazumijeva niz elemenata koji od plesača traže spretnost, okretnost i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, a tako nešto nije moguće postići s viškom kilograma«, kaže Tea i dodaje da je vrlo važno međusobno povjerenje, zajednička ljubav prema plesu i prijateljstvo među partnerima. Tako se, napominje Martin, mnogo lakše usklađuju plesne kretnje i akrobacije čija ih je preciznost i ljepota izvedbe do sada dovela do finala brojnih natjecanja na raznim stranama svijeta. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Krema lice čuva</p>
<p>Zbog niskih temperatura koža lica i tijela postat će osjetljivija i isušenija, pa je njegujte masnijim i vlažnijim preparatima </p>
<p>Iako je zima kalendarski pred vratima, to se ipak ne bi moglo reći zbog viših temperatura zraka. Prognostičari ipak predviđaju da će uskoro pasti snijeg i da će zahladnjeti. Zato je pravi trenutak podsjetiti se da koža tijekom zime zahtijeva drukčiju njegu. Ponajprije zato što joj hladnoća, vjetar, mraz i nedostatak vlage mijenjaju ravnotežu, a te se promjene najčešće vide na odjećom nezaštićenim dijelovima: licu i vratu. Ten više neće biti baršunast, elastičan i lijepe boje, nego će postati suh. Zbog toga se koža može početi guliti, a kapilare će popucati. </p>
<p>To se može spriječiti i popraviti redovitom i pojačanom njegom. Kozmetički stručnjaci preporučuju da se koža lica i vrata redovito čisti, te hrani hidratantnim i masnijim preparatima s dodatkom antioksidantnih tvari. Tako ćete joj istodobno ojačati obrambeni mehanizam i nadoknaditi nedostatak vlage. </p>
<p>Preporučuje se lice i vrat ujutro i navečer čistiti mlijekom bogate kremaste teksture. Nanosi se kružnim kretnjama prstiju, skida vlažnom frotirskom rukavicom, a potom se na čisto lice nanosi krema. Riječ je o masnijem i vlažnijem preparatu proizvedenom od liposoma, biljnih ekstrakta i sastojaka aromatičnih ulja. Iako je i to dovoljna zaštita kože, ipak ju je dobro jednom na tjedan dubinski očistiti i tako potaknuti stvaranje novih stanica. </p>
<p>Budući da se zbog niskih temperatura mišići lica i vrata stežu više nego inače, onemogućit će normalnu cirkulaciju potkožna tkiva. Zbog toga ostaje bez potrebne količine kisika, a posljedica je narušena struktura inače lijepe kože. Da se to ne bi dogodilo od pomoći je i tretman nanošenja masnijih i vlažnijih maski. Potom je preporučljiva i stručna masaža, pogotovo kad je u pitanju suha i starija koža. </p>
<p>Iako se mnogima čini nevjerojatnim, ipak bi se i zimi trebalo njegovati kremom sa zaštitnim faktorom od štetnog djelovanja UV zraka, jer su i tijekom zime jednako jake kao i ljeti, u što su se uvjerili mnogi skijaši. </p>
<p>Na kraju dodajmo da je, kozmetički gledano, zima ipak idealno godišnje doba, tijekom kojeg se izvode tretmani rješavanja kuperoze i popucanih kapilara, te laserske epilacije. [M. Đaković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Dogovarao prijevoz kokaina </p>
<p>Vesko je organizirao ukrcaj kokaina vrijednog milijun i pol eura na brodove pod hrvatskom zastavom</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Državljanin Srbije Veselin Tomić (45), zvani Vesko, u nedjelju je priveden u Istražni centar riječkoga Županijskoga suda zbog sumnje da je organizirao lanac krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike za europsko narko tržište. Vesko, poznat i kao karate reprezentativac nekadašnje Jugoslavije, najmanje je u dva navrata, u razdoblju od travnja do kolovoza, na jedan brod koji plovi pod hrvatskom zastavom u Brazilu organizirao ukrcaj 41 kilogram kokaina u vrijednosti od milijun i pol eura. U tome su mu pomogli Dragan Jokić (26) zvan Dimdi iz Maloga Lošinja koji je bio mornar na tom brodu te još dvije osobe. Droga je jednom ukrcana u Rio de Janieru, a drugi put u riječnoj luci Manaus. </p>
<p>Kokain je skriven u prostorijama koje je koristila posada koja je drogu i otkrila nakon što se Jokić iskrcao s broda, vjerojatno želeći izbjeći rizik uhićenja po dolasku u odredišnu luku. U dogovoru s časnicima broda mornari su drogu fotografirali te potom bacili u more u međunarodnim vodama. Što se njih tiče to je bio vjerojatno dobar potez jer su tako izbjegli dugotrajno zadržavanje broda u luci od strane policije. Iako je većina dokaza na taj način izgubljena na mjestu pronalaska droge nađeni su dostatni tragovi kokaina koji terete osumnjičene. Jokić je u listopadu uhićen u Rijeci te nakon kriminalističke obrade pušten da se brani sa slobode. </p>
<p>Veselin Tomić je prošli petak »pao« na graničnom prijelazu Bajakovo. Povodom najnovijega uspjeha riječke policije jučer je u PU primorsko-goranskoj održana izvanredna konferencija za novinare kojoj su nazočili Božo Barbarić, načelnik riječkoga Odjela kriminaliteta droga, Vitomir Bijelić načelnik Sektora kriminalističke policije PU PG, županijski državni odvjetnik Doris Hrast te Sajonara Čulina, zamjenica ravnatelja USKOK-a koji se također uključio u istragu. </p>
<p>Na konferenciji za novinare istaknuto je da je u razbijanju kraka narko lanca, koji je iz Južne Amerike vodio ka Europi, riječka policija surađivala s kolegama iz Policijske uprave Vukovarsko-srijemske te Interpolom. </p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U smrt zbog brzine, alkohola i mokrih cesta</p>
<p>Izreku »požuri polako« najčešće zanemare mladi i neiskusni vozači</p>
<p>VINKOVCI, ZAGREB, PULA, POŽEGA</p>
<p> - U nesreći koja se dogodila u subotu oko 4,40 sati na državnoj cesti Vinkovci-Đakovo, na ulazu u selo Vođince, od zadobivenih ozljeda na mjestu je preminuo Tihomir Šajkunić (20) iz Kešinaca, a vozač Damir I. (20) iz Semeljaca te putnici Tomislav B. (19), također iz Kešinaca, Goran Ž. (19) iz Semeljaca i Danijel Ć. (20) iz Kešinaca su ozlijeđeni. Kako smo doznali petorica mladića su se vraćala osobnim vozilom »renault laguna« s noćnoga provoda iz disco-klubu. U jednom trenutku vozač je izgubio nadzor nad vozilom koje je sletilo u kanal, da bi potom bilo odbačeno nekoliko desetaka metara u oranicu. Iz vozila je ispao i na mjestu preminuo Tihomir Šajkunić (20) iz Kešinaca. Alkotestiranjem je utvrđeno da je vozač bio pod utjecajem alkohola (1.58 promila) i protiv njega će biti podnesena kaznena prijava. Materijalna šteta na osobnom vozilu veća je od 30.000 kuna. </p>
<p>U selu Turkovčina, nedaleko od Sv. Ivana Zeline, poginuo je Goran Prugovečki (19), a očevidom je utvrđeno da je uzrok nesreće prevelika brzina, odnosno neprilagođena vožnja otežanim uvjetima. Kako smo doznali na mjestu nesreće, »opel« je na ravnom dijelu ceste koja prolazi kroz selo, desnim kotačima zahvatio bankinu, zatim je sletio s ceste i upao u putni jarak. Nakon slijetanja automobil je udario u stablo, a od siline udara i zanošenja vozilo se okrenulo na krov. Od težine ozljeda, 19-godišnji vozač je na mjestu preminuo. Tijelo poginulog prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu. </p>
<p>Slobodan Radojević (19) je poginuo, a vozač R. M. (23) je lakše ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu, oko 14.50 sati, u naselju Polinezija, u Umagu. Svoj »BMW« vozio je R. M. iz Umaga, a najvjerojatnije zbog prevelike brzine, izgubio nadzor je nad vozilom i sletio s ceste. </p>
<p>Na mjesto nesreće izašla je istražna sutkinja Sena Midžić Putigna te zamjenik državnog odvjetnika Stjepan Borovečki. </p>
<p>Istražna sutkinja rekla je kako su izuzeti pronađeni tragovi radi vještačenja i naređena je i obdukcija tijela preminulog mladića, te će se sve okolnosti ove nesreće tek utvrditi.</p>
<p>U nedjelju, oko 2.13 sati, na području Brestovca, nedaleko od mjesta Zakorenje, dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula. Do zaključenja ovog izdanja nisu bili poznati rezultati očevida.</p>
<p>[Goran Čorkalo, Dragan Grdić, Paola Albertini]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pet godina zatvora za silovanje 70-godišnje tetke</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Vladimir Mišulić (41) iz Turnja na ponovljenom je suđenju nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Zadru proglašen krivim za silovanje svoje 70-godišnje tetke i ponovno mu je određena ista kazna od pet godina zatvora. Vrhovni sud RH-a vratio je presudu Županijskog suda zbog formalnog propusta u suđenju, zbog čega je održano ponovljeno suđenje. </p>
<p>Sudac Boris Babić, koji je predsjedao Sudskim vijećem na suđenju zatvorenom za javnost, produljio je Mišuliću pritvor do pravomoćnosti presude, u kojem se nalazi od 6. travnja ove godine. Osim toga odredio mu je mjeru psihijatrijskog liječenja. Mišulića je optužnica teretila da je tijekom noći početkom travnja ove godine provalio u obližnju obiteljsku kuću svoje 70-godišnje tetke te je najprije šakama izudarao, a potom i silovao. Te noći je bio pod utjecajem alkohola, a njegova tetka je živjela sama. </p>
<p>Mišulić je od prije poznat policiji jer je bio i prijavljivan i osuđivan za razna kaznena djela. Godine 1994. je nakon svađe u kafiću u Turnju pištoljem ubio 26-godišnjeg Željka Santinija. Osuđen je na 12 godina zatvorske kazne, ali je zbog primjerenog vladanja na slobodu pušten 2000. godine, nakon što je odslužio pola kazne. Prije dvije godine je u Pakoštanima u jednom kafiću ispalio hitac iz pištolja, da bi potom izašao na ulicu i ispalio još nekoliko hitaca u zrak. Tada je bio prijavljen zbog dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U godinu dana »opslužile« dvjesto mušterija</p>
<p>Policija: »U deset mjeseci ove godine prostitucije je 45 posto manje nego lani« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zahvaljujući brzoj »reakciji« novozagrebačke policije na anonimnu dojavi stanara iz ulice Božidara Magovca u petak oko 17 sati, zbog bavljenja prostitucijom, na toj adresi privedene su dvije »dame«, 43-godišnja Makaranka i Zagrepčanka u dobi od 46 godina. Makaranku s prijavljenim boravkom u Zagrebu Ines M., kako doznajemo, policija je zatekla upravo u trenutku pružanja usluge svom vršnjaku, dok je njezina, tri godine starija »suradnica« Ljiljana M.M. bila sama u stanu. Žene su u policiji priznale da seksualne usluge u stanu u naselju Travno, pružaju već godinu dana. </p>
<p>U tom vremenskom razdoblju, kako su same rekle, »obradile« su više od 200 muškaraca, a od bavljenja »najstarijim zanatom«, zaradile su, svaka po 25.000 kuna, odnosno 50.000 kuna zajedno. Zarađeni iznos ne poklapa se, međutim, s brojem klijenata, kao ni sa anonimnom dojavom stanara da njegove susjede svakodnevno »šljakaju«. Pružanje seksualne usluge u trajanju od pola sata, udate gospođe, i majke petero djece, naplaćivale 300-tinjak, a one u trajanju od jednog sata, oko 500 kuna. </p>
<p>Žene su nakon obrade, dovedene sucu za prekršaje. </p>
<p>Na području PU zagrebačke, u prvih deset mjeseci ove godine zabilježeno je 13 slučajeva podvođenja, jednako kao u istom razdoblju 2005.</p>
<p> Odavanje prostituciji, međutim, u opadanju je za više od 45 posto, jer je do listopada evidentirano 136 slučajeva, dok je godinu ranije taj broj iznosio 251. </p>
<p>»Alarmantna« je bila 2004., kada je samo u prvom tromjesečju zbog odavanja prostituciji, čak 120 osoba prekršajno obrađeno. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Razbit ću te daj mi kunu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Razbojništvo »teško« 15-tak kuna, koje se u petak oko 14 sati, dogodilo u parku u blizini Zelinske ulice, počinjeno je ni manje ni više, nego nad 24-godišnjim zaštitarom »Zvonimir Securityja« Mariom L. »Razbit ću te, daj mi sve novce«, riječi su koje je povišenim i prijetećim glasom, izgovorio nepoznati razbojnik, što je bilo dovoljno da nesretni zaštitar u strahu za život, kako je naveo u prijavi, muškarcu preda 10 do 15 kuna u kovanicama. </p>
<p>Nakon toga, 24-godišnjak je, »glavom bez obzira« doznajemo, odjurio do svog radnog mjesta, odnosno do zgrade »Cedevite« u Borongajskoj ulici, te zatražio pomoć policije. </p>
<p>U razgovoru sa svojim »spasiteljima«, oštećeni je mladić, razbojnika opisao kao muškarca tek nešto starijeg od sebe. Dodao je i da ga je razbojnik, dok je sjedao na klupi u parku, najprije lijepo zamolio »daj kunu«. Problemi su međutim nastali, kada mu je on, jednako »nježno« uzvratio da nema novca, na što je drugi muškarac očito izgubio živce. </p>
<p>Događaj je policiji, prijavljen tek tri sata kasnije, oko 17 sati. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ima li vremena za desetmilijuntog gosta?</p>
<p>U studenome na Jadranu i u gradu Zagrebu registrirano je 136.588 turista, 21 posto više nego lani </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hoće li magična brojka od deset milijuna gostiju biti osvojena ove godine ili ćemo za okruglu statistiku pričekati još koju sezonu? Prvi podaci turističkih zajednica (Jadran i Zagreb) pokazuju da je od siječnja do studenoga registrirano 9,740.391 gostiju, povećanje od tri posto u odnosu na lanjskih jedanaest mjeseci. Posezona je bila dobra, samo u studenome na Jadranu i u gradu Zagrebu, registrirano je 136.588 turista, 21 posto više nego lani. </p>
<p>Za jedanaest mjeseci na Jadranu i Zagrebu zabilježeno je 53.301.939 noćenja, također porast od tri posto. </p>
<p>Da bi se po statistici turističkih zajednica do kraja godine premašilo deset milijuna gostiju u prosincu bi nas trebalo posjetiti 260.000 gostiju. Za usporedbu, lanjskog prosinca bilo ih je 138.000, dakle posljednji mjesec godine trebao bi privući dvostruko više gostiju nego lani, što se čini nerealnim. </p>
<p> »Ne znam što se događa, nisamo još pogledao statistiku« rekao nam je Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, kada smo ga zamolili da nam prokomentira spomenuti manjak od 260.000 ljudi. Mislili smo pritom na cjelogodišnje najave državnih dužnosnika da tih deset milijuna turista nije sporno. </p>
<p>O svemu će se doduše, s odgodom u odnosu na rezultate turističkih zajednica, oglasiti Državni zavod za statistiku. Gotovo u svim statistikama uglavnom nema rezultata za kontinent, tek za Zagreb i Jadran. </p>
<p>Zbog čestih statističkih nesporazuma, Glavni ured Hrvatske turističke zajednice svojevremeno je izbacio tjedne izvještaje i prešao na mjesečni ritam. Naime, izvještaji pojedinih županijskih turističkih zajednica graničili su sa znanstvenom fantastikom, usporedni indeksi nerijetko su rasli po stopi od 30 i više posto. </p>
<p>Umjesto da budu relevantni pokazatelji, brojke su se najčešće prilagođavale aktualnim potrebama, pogotovo u (re)izbornim godinama za direktore županijskih turističkih zajednica. </p>
<p>Prije 21 godine, 1985., tadašnja je službena statistika izbrojila je 10,125.000 turista. Deset godina kasnije uglavnom zbog posljedica rata, bilo je nešto domaćih gostiju i Slovenaca. Broj gostiju zaustavio se na gotovo dva i pol mijijuna. </p>
<p>Lani je nedostajao tek milimetar da se prijeđe čarobna brojka, godina je završila na 9,995.000 turista. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvatski proizvođači u drugom planu</p>
<p>Hrvatski građani kao najčešće mjesto kupnje odabiru slovensku Lesninu i austrijsku Kiku</p>
<p>Rezultati Gfk istraživanja predstavljenih na skupu »Marketing u šumarstvu i preradi drva« održanom u Dubrovniku u organizaciji FAO Timber section iz Ženeve i Šumarskog fakulteta iz Zagreba, a uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske gospodarske komore (HGK), upućuju na vrlo loš položaj domaćih proizvođača namještaja na hrvatskom tržištu.</p>
<p> Hrvatski su građani na pitanje gdje će ići u narednu kupnju namještaja na prvo mjesto stavili slovensku Lesninu, dok je u stopu prati austrijska Kika. Rezultat je snažnog utjecaja marketinških kampanja koje strani trgovci namještajem učestalo provode. Od trgovačkih lanaca koji se oslanjaju na domaću proizvodnju prepoznata je bjelovarska Prima, a spominju se Doma i Mima koji također uz domaći namještaj dominantno prodaju uvozne proizvode. I ostali rezultati istraživanja poražavajući su za hrvatsku namještajsku industriju koja očigledno još nije uspjela isprofilirati prepoznatljive brendove i vratiti povjerenje domaćih kupaca.</p>
<p>Ohrabrujuće je što još uvijek većina građana kao asocijaciju za riječ kvaliteta podrazumijeva drvo, odnosno domaći proizvod. </p>
<p>Pokrovitelji skupa MPŠVG i HGK predstavili su model uspostave burze piljene građe i elemenata koji će omogućiti domaćoj industriji učinkovit i transparentan način opskrbe sirovinom.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Luković: Iduće godine ne treba očkivati povećanje kamata </p>
<p>»Živa konkurencija« neće dopustiti poskupljenje kredita, već je moguće da dođe i do daljnjeg smanjenja kamatnih stopa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U idućoj godini ne treba očekivati značajnije promjene u hrvatskom gospodarstvu u odnosu na ovu godinu, pa se tako i u bankarskom sektoru može očekivati nastavak »žive konkurencije« koja neće dopustiti poskupljenje kredita, već je moguće da dođe i do daljnjeg smanjenja kamatnih stopa, rekao je na m susretu s novinarima predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. Ocjenjujući ovu poslovnu godinu vrlo uspješnom, Luković je kazao kako očekuje da 2007. bude slična na makroekonomskom planu, uz stopu gospodarskog rast na približnoj razini kao i u 2006.</p>
<p> Iduća će godina ovoj biti slična i po ne prevelikoj brzini provođenja reformi, »koja ni do sada nije bila impresivna«, posebice ako se uzme u obzir da je 2007. izborna godina, rekao je Luković.</p>
<p>Od poslovnih planova Zagrebačke banke u idućoj godini Luković je, među ostalim, najavio kako će vjerojatno doći do povećanja kapitala banke, »na sličan način kako su to već proveli i konkurenti«, odnosno kroz dokapitalizaciju.</p>
<p> Rekao je i kako će u prvom tromjesečju iduće godine, u sklopu dovršetka procesa spajanja UniCredita i HVB-a, doći do prijenosa vlasništva unutar grupe iz Milana u Beč. To, dodaje, neće značajnije utjecati na poslovanje ZABA-e, osim kroz osnaživanje suradnje s klijentima koji imaju matice u Njemačkoj ili Austriji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Hanfa sumnjiči austrijski E da radi mimo zakona</p>
<p>Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga navodi da ta tvrtka naplaćuje neprimjereno visoke provizije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) upozorila je korisnike financijskih usluga, napose moguće ulagače, na ilegalne i nezakonite prodaje udjela u investicijskim fondovima, konkretno na slučaj austrijske tvrtke Ertrag und Sicherheit (E). </p>
<p>Hanfa ima spoznaje da austrijska tvrtka Ertrag und Sicherheit (E), koja se ilegalno reklamira kao »ekskluzivni zastupnik s pravom prodaje navodnih investicijskih fondova« kojima upravlja društvo BNP Paribas (Austrija), nema nikakvo odobrenje Agencije za prodaju fondova BNP Paribas Worldselect i fondova BNP First Selection na području Hrvatske hrvatskim građanima, ističe se u upozorenju koje je Hanfa objavila na svojim internetskim stranicama. </p>
<p> »Stoga promidžbu i prodaju obavlja potpuno ilegalno i protivno hrvatskim zakonima (nezakonito)«, ističe se u Hanfinu upozorenju.</p>
<p> Hanfa također upozorava da tvrtka E protuzakonito prodaje udjele u navedenim fondovima hrvatskim građanima, tako da organizira seminare uglavnom po hotelima u Hrvatskoj na kojima ih upućuje kako da zaobiđu i izigraju hrvatske zakone. U zadnje vrijeme organizira i seminare u obližnjim graničnim gradovima i mjestima u Sloveniji (npr. Čateškim toplicama) o tome kako da izbjegnu nadzor kriminalističke policije MUP-a i Agencije. </p>
<p> Upozorava i da ta tvrtka naplaćuje neprimjereno visoke provizije neupućenim i needuciranim građanima. </p>
<p> »Mogućim ulagačima u Hrvatskoj smiju se nuditi samo udjeli u investicijskim fondovima pod upravljanjem društava za investicijske fondove koje je registrirala i licencirala Agencija«, ističe Hanfa. Navodi da se popis svih registriranih investicijskih fondova u Hrvatskoj nalazi na njezinoj internetskoj stranici www.hanfa.hr. </p>
<p> Također obavještava moguće ulagače da pri kupnji udjela u investicijskim fondovim nisu obvezni platiti provizije više od onih u prospektu, a izražene su u postotku upisane svote.</p>
<p> Agencija također poziva moguće ulagače da o svim sumnjivim i nelegalnim ponuđačima, među kojima je i navedena tvrtka, svakako jave MUP-u i Hanfi. </p>
<p> Hanfa također upozorava hrvatske građane na pojačan oprez kad dobiju pozive na takve seminare, a posebno kad kupuju udjele u takvim ilegalnim fondovima.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Stigla jedino radnička ponuda </p>
<p>Uposlenici za 76.484 dionica iz državnoga portfelja nude 688.356 kuna, koliko je iznosila početna ponuda </p>
<p>ILOK</p>
<p> – Jedina ponuda koja je pristigla u Hrvatski fond za privatizaciju nakon objavljena natječaja za prodaju 65,58 posto dionica tvrtke Iteks iz Iloka jest ponuda 58 radnika te tekstilne tvrtke. </p>
<p>Uposlenici za ukupno 76.484 dionica iz državnoga portfelja nude 688.356 kuna, odnosno upravo onoliko koliko je iznosila i početna ponuda u natječaju HFP-a. </p>
<p>U svojoj ponudi zaposlenici nude i ulaganje od milijun kuna u razdoblju od nerednih pet godina od potpisivanja kupoprodajnoga ugovora te zadržavanje 193 uposlenika u stalnome radnome odnosu u naredne četiri godine. </p>
<p>Iteks danas dnevno proizvodi 6000 komada odjeće, uglavnom rublja, a vrijednost mjesečne proizvodnje kreće se između 130.000 i 150.000 eura. U protekle četiri godine u sanaciju tvrtke, modernizaciju njezine tehnologije i voznoga parka uloženo je 12 milijuna kuna. </p>
<p>Među ostalim, uvedeno je i računalno praćenje procesa proizvodnje čime se jamči i kvantiteta i kvaliteta proizvoda. Trenutačno u tvrtki radi 254 zaposlenika, a angažirani su na tzv. lohn poslovima za dvije ugledne svjetske tvrtke. </p>
<p>U tvrtki razmišljaju i o pokretanju vlastite robne marke. Tvrtka Iteks Ilok osnovana je 1954. godine i jedna je od rijetkih u iločkome kraju koja nudi posao ratom osiromašenome lokalnome stanovništvu.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Protiv mene su svi oni koji su protiv demokratske pravne države Hrvatske</p>
<p>Niti je internetski portal pronašao tih 30 sekundi, niti ih je tražio. Netko im je to dao. Upravo to i upravo sada. Tu slučajnosti nema. Ali namjere itekako ima</p>
<p>Zatražio sam od Hrvatske televizije da mi ustupi nekoliko minuta u svojemu programu kako bih se mogao obratiti svima vama, građankama i građanima Republike Hrvatske, u povodu nečega o čemu je ova ista Hrvatska televizija sinoć u svojemu udarnome Dnevniku opširno izvještavala.</p>
<p>Riječ je o navodno autentičnom poluminutnom ulomku iz govora što sam ga ja, i opet navodno, održao početkom devedesetih godina - najprije su rekli u Austriji, potom - u Australiji.</p>
<p>Za one koji nisu čuli, reći ću, a za one koji su sinoć čuli - ponovit ću. U tome vrlo kratkom insertu, ponovo kažem: navodno autentičnome, iznosim stavove koje se može shvatiti kao proustaške u smislu da dolazak ustaša na vlast ocjenjujem kao pobjedu Hrvata. I još: rekao sam kako se Hrvati nikome ni za što nemaju ispričavati i u tome sam kontekstu spomenuo Jasenovac.</p>
<p>Krajnje jasno reći ću dvije stvari: prvo, ja se ni uz najbolju volju takvoga govora ne mogu sjetiti. I, drugo, ne isključujem mogućnost da sam u vrijeme kada je Hrvatska bila suočena s agresivnim Miloševićevim velikosrpstvom, ponesen raspoloženjem što je tada vladalo u hrvatskome vodstvu, a koje se na mnogo načina manifestiralo i u javnosti, mogao izreći nešto poput onoga što je prikazano u tih sinoć viđenih 30 sekundi.</p>
<p>Dakle, još jednom: ne isključujem mogućnost da sam u ono vrijeme, pritom imam na umu povijesni kontekst, doista tako nešto i rekao. Ako sam rekao, bio je to taktički ustupak, pogrešan i promašen, onima koji su Hrvate u otporu velikosrpskoj politici i četništvu kao njezinome osloncu, nastojali mobilizirati na koketiranju s ustaštvom. Upravo takvu sam politiku kasnije ne jednom javno osudio, posljednji put prije tri tjedna u Jasenovcu. I upravo u Jasenovcu ja sam bio taj, koji je - kao predsjednik Republike Hrvatske - javno izrazio žaljenje zbog zločina što ih je počinio ustaški režim, zloupotrebljavajući hrvatsko ime. Za nacizam, fašizam i ustaštvo kao njihovu hrvatsku inačicu ne jednom sam rekao da su bili zločin kao ideja i zločin kao realizacija te ideje. Tako sam mislio, tako i danas mislim.</p>
<p>Toliko, dakle, o onome što sam navodno rekao i o onome što stvarno mislim i što sam uvijek mislio. A sada o onome što je ipak važnije, a to je pozadina, svrha i motiv objavljivanja tih 30 sekundi, snimljenih ne zna se kada i ne zna se gdje. I tu ću biti do kraja jasan i konkretan. </p>
<p>Riječ je o perfidnome, ali krajnje prozirnome napadu na mene kao najistaknutijega kreatora i protagonista nekih ključnih elemenata hrvatske politike - unutarnje i vanjske. Upravo tako: o napadu, čak i više od toga - o podmetanju. To, napokon, priznaje i internetski portal koji je tu famoznu snimku objavio. Priznaje ono što je notorno: meni netko podmeće. Naime, niti su oni pronašli tih 30 sekundi, niti su ih tražili. Netko im je to dao. Upravo to i upravo sada. Tu slučajnosti nema. Ali namjere itekako ima.</p>
<p>Podsjetit ću vas na neke stvari, baš vas, građanke i građane Hrvatske koji ste mi svojim glasovima prije dvije godine drugi put povjerili krajnje odgovornu i časnu dužnost predsjednika Republike. Vi imate pravo na objašnjenje. Vi i nitko drugi. Vi ste me birali, vama odgovaram.</p>
<p>I vama se i obraćam.</p>
<p>Antifašizam sam smatrao i smatram jednim od nezaobilaznih kamena temeljaca na kojima počiva suvremena hrvatska država. Ne kažem to samo zato, što tako piše u našem Ustavu, nego prije svega zato što je to moje duboko uvjerenje - ljudsko i političko. O tome koliko je članova moje obitelji bilo u redovima antifašističkih boraca ne želim ni govoriti.</p>
<p>Skidanje hipoteke počinjenih ratnih zločina sa cijelih naroda, bilo da je riječ o zločinima iz Drugoga svjetskog rata, bilo o onima iz vremena Domovinskoga rata, smatram nezaobilaznim za ponovo uspostavljanje povjerenja među narodima na jugoistoku Europe. Za zločine, pa tako i za one iz Jasenovca, nije kriv hrvatski narod. Krivi su pojedinci i skupine.</p>
<p>Ni hrvatski narod, ni bilo koji drugi narod nemaju razloga ispričavati se za bilo koje zločine. Za njih se trebaju ispričati predstavnici država, protagonisti nacionalnih politika, čije su izjave ujedno i svojevrsna garancija da se slični zločini nikada više neće ponoviti. Time sam se rukovodio u svojim izjavama u izraelskome parlamentu i na mjestu nekadašnjega koncentracionog logora Jasenovac.</p>
<p>Moja osuda ustaških zločina bila je iskrena, baš kao što je iskreno i moje beskompromisno traženje da se zločinci privedu pravdi, bez obzira na nacionalnost i funkcije - prijašnje i sadašnje. U tome kontekstu zagovarao sam i zagovaram i dalje punu suradnju s Međunarodnim sudom u Haagu. </p>
<p>To je bilo moje stanovište u prošlosti, to je moje stanovište danas.</p>
<p>Usprkos nedavnim ratovima, zagovarao sam otvaranje suradnje u regiji, pa i s onim državama s kojima smo bili u oružanome sukobu. Lomio sam otpore i predrasude, ali inzistirao sam, i to iz dva razloga: regionalna suradnja u našem je najboljem interesu, a u isto vrijeme ona je i preduvjet za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p>Isto tako, uporno tražim da se napokon povede odlučna borba protiv korupcije i organiziranoga kriminala koji izjedaju tkivo našega društva. I ovdje vode me isti razlozi kao i u slučaju regionalne suradnje: uz korupciju i organizirani kriminal ne možemo izgrađivati demokraciju i pravnu državu. Ne vjerujem da bilo tko od vas želi živjeti u državi u kojoj će umjesto snage zakona vladati snaga pojedinaca, u kojoj će korumpiranost i kriminal zamijeniti vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom. Djelujem, dakle, u vašem interesu i tu neću popustiti.</p>
<p>Napokon, ne posustajem u naporima da se Hrvatskoj otvori europska perspektiva. Bez te perspektive nas čeka samo povratak u izolaciju, a onda se možemo oprostiti i s demokracijom i s pravnom državom. Kao predsjednik Republike imam dužnost da to spriječim i ja se u skladu s tom dužnošću i ponašam.</p>
<p>Ako sada rezimiram, shvatit ćete zašto me žele kompromitirati, a bit će vam jasno i tko to radi. Ja se borim za demokratsku, pravnu državu Hrvatsku, za Hrvatsku koja počiva na antifašističkim osnovama, za Hrvatsku jednakopravnih građana, za Hrvatsku - napokon - koja će biti stožer suradnje u regiji. Svi oni koji su protiv takve Hrvatske - ti su i protiv mene.</p>
<p>I ti će vjerojatno povući još sličnih poteza, iznijeti još navodnih otkrića, zapravo - podmetati i dalje. S jasnim ciljem.</p>
<p>Svi oni koji autoritarnu vladavinu pretpostavljaju demokraciji, koji selektivnu primjenu zakona pretpostavljaju vladavini prava, koji neoustaštvo pretpostavljaju antifašizmu, a nacionalnu isključivost i netoleranciju - ravnopravnosti i uzajamnoj snošljivosti, svi su ti i protiv mene.</p>
<p>Samo - svi su ti i protiv vas, uvjerljive većine građanki i građana Republike Hrvatske. Vi ste me, naime, birali na mjesto predsjednika Republike. Birali ste me na osnovi mojih stanovišta koja su poznata godinama, koja ponavljam godinama i na osnovi kojih godinama djelujem. </p>
<p>I sada vam je ponuđeno 30 sekundi navodno autentične snimke, načinjene ne zna se kada i ne zna se gdje, snimke koju ne želim osporavati, jer postoji mogućnost da nije manipulirana. Ali, mogu li riječi izgovorene u 30 sekundi, pa čak i u jednome govoru, ma kako nepromišljene i neutemeljene bile, poništiti učinak bezbrojnih izjava i govora tijekom niza godina, koji svi u svojoj cijelosti iskazuju nešto potpuno drugo? Ja znam da ne mogu, a i vi to znate. </p>
<p>Iza mene ne stoji samo ono što sam tijekom godina i godina govorio, nego i ono što sam radio. A radio sam i radit ću i dalje, sve do kraja mojega mandata kojega ste mi vi povjerili, u korist i za dobro Republike Hrvatske - europske, demokratske, antifašističke i pravne države.</p>
<p>Bit ću ono što sam bio i do sada - jedan od vas, koji radi za sve vas. I vjerujem da ću i dalje uživati vaše povjerenje i vašu podršku.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Družijanić i Rotim do daljnjega neće uređivati Dnevnik </p>
<p>Ravnateljstvo je ocijenilo da je informacija preuzeta nekritički, neprofesionalno je obrađena i senzacionalistički plasirana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ravnateljstvo HRT-a je na proširenoj sjednici u kojoj je sudjelovao i glavni urednik Informativnog programa HTV-a raspravljalo o zakonskim i etičkim aspektima priloga o svojedobnim izjavama Stjepana Mesića, koje su u subotu s internetskog portala Indeks preuzele HTV-ove emisije Dnevnik i Post scriptum i ocijenilo da je u tim prilozima napravljeno više propusta: da je informacija preuzeta nekritički, neprofesionalno obrađena i senzacionalistički plasirana, priopćeno je u nedjelju iz HRT-a.</p>
<p>»Nekritički je, izvan konteksta, bez dodatne provjere izvora i sadržaja, preuzeta informacija koja nije imala sve potrebne elemente vjerodostojnosti, ni pune istinitosti, na što obvezuju zakonski propisi i Etički kodeks HRT-a. Neprofesionalno je obrađena i senzacionalistički plasirana informacija koja je iziskivala provjeru, a emitirani materijal nije bio prethodno pripremljen. Izbjegnuta je bilo kakva suradnja s glavnim urednikom Informativnog programa HTV-a i drugim nadređenim urednicima, niti je vodstvo HTV-a i HRT-a o tome bilo obaviješteno.«</p>
<p>Ravnateljstvo HRT-a ocjenjuje da su sve javne osobe, pogotovo nositelji najviših državnih funkcija, odgovorne za svoje izjave i da su mediji, osobito javni mediji, dužni o njima izvijestiti javnost. Pri tome se moraju poštovati osnovna pravila profesije i zakonske odredbe, izbjeći senzacionalizam i jednostranost, što nije bio slučaj u ovim prilozima. Ravnateljstvo HRT-a je i dosad pružalo punu podršku neovisnosti novinara, urednika i voditelja u programima HRT-a, i to će činiti i ubuduće, s jednakim uvjerenjem da je sloboda i neovisnost medija bitan element demokratske i odgovorne politike u društvu. Istodobno traži, i dalje će tražiti, da se sloboda i neovisnost koriste s punom odgovornošću i profesionalnošću. Zbog svih ovih razloga, Ravnateljstvo HRT-a je odlučilo zatražiti mišljenje Etičkog povjerenstva HRT-a o profesionalnom i etičkom ponašanju trojice urednika navedenih emisija, u postupku utvrđivanja odgovornosti na osnovi zakonskih propisa i općih akata HRT-a. </p>
<p>Ravnateljstvo HRT-a upoznato je s odlukom glavnog urednika Informativnog programa HTV-a da Danko Družijanić i Goran Rotim do okončanja postupka utvrđivanja odgovornosti neće uređivati i voditi Dnevnik, kaže se u priopćenju koje je potpisao predstavnik HRT-a za javnost Janos Römer. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mesić je istinski privržen vrijednostima suvremene Hrvatske i Europe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Predsjednik Republike Stjepan Mesić svojim je djelovanjem i onim što govori pokazao da je istinski privržen vrijednostima suvremene Hrvatske i Europe, a to su demokracija, sloboda, vladavina prava, poštivanje ljudskog dostojanstva i antifašizma, koji je ugrađen u temelje Hrvatske i Europe«, izjavio je u nedjelju novinarima premijer Ivo Sanader. Sanader je dodao da je Hrvatska umorna od rasprava o prošlosti. </p>
<p>»Ako bi nam netko želio nanijeti zlo, onda bi nam stalno iznova nametao raspravu o prošlosti - tko je gdje bio i što rekao. Mislim da smo u Hrvatskoj svi napokon sazreli da se posvetimo sadašnjosti i budućnosti, ne zaboravljajući prošlost koja je bila krvava i teška, kao i prošlost podjela u hrvatskom nacionalnom biću. Čekam da dođe vrijeme da se više ne opterećujemo temama iz prošlosti - ne da bi je zaboravili, nego da bi iz nje učili i njeno tumačenje ostavili povjesničarima«, kazao je Sanader. [Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sanader: Treba činiti samo ono što je korisno za Hrvatsku</p>
<p>Jedini koji imamo pravo na interpretaciju Tuđmanove politike kad je u pitanju HDZ smo mi koji smo stvarali stranačke programe, kazao je Sanader</p>
<p>Uloga Franje Tuđmana je apsolutno neupitna i hvala mu za sve što je učinio za Hrvatsku i što će zauvijek ostati zlatnim slovima zapisano u hrvatsku povjesnicu, poručio je u nedjelju predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader na HDZ-ovoj komemoraciji u povodu sedme godišnjice smrti prvog hrvatskog predsjednika. Tuđmana je Sanader nazvao »jednim od najvećih hrvatskih sinova« i istaknuo njegove zasluge u obrani i oslobođenju Hrvatske te njezinoj međunarodnoj afirmaciji i obnovi. </p>
<p>»Tuđman je nakon osnutka HDZ-a 1990. dobio potporu birača, nakon čega je počeo nezaustavljivi proces stvaranja suverene i nezavisne Hrvatske. Ta činjenica je neosporna i na nju smo ponosni. Odlučnost građana iskazana na referendumu, Tuđmanova odlučnost i otpor velikosrpskoj agresiji dokazali su da je Hrvatska sposobna sama rješavati svoje probleme i brinuti se za sebe, što je bilo ključno za njezino priznanje«, rekao je Sanader. </p>
<p>Na kritike iz HSP-a da HDZ ne vodi brigu o dostojanstvu Domovinskog rata i nacionalnim interesima, Sanader je odgovorio da su pravaši 2000. glasovali protiv Deklaracije o Domovinskom ratu, dok su istodobno podržali SDP-ov prijedlog promjene Ustava. »Ne želim im odreći domoljublje, no još će proteći puno vode i Savom i Dravom dok će HSP biti zreo i voditi politiku na korist Hrvatske. Nitko nas u domoljublju i vođenju konstruktivne državne politike ne može nadmašiti. Sa simpatijama gledamo na transformaciju HSP-a od ultradesne stranke u umjerenu, no nećemo im dopustiti da udaraju po nama da pridobiju birače i dovedu u pitanje državnu politiku«, poručio je Sanader. </p>
<p>Osvrnuo se i na bivše članove HDZ-a koji se smatraju pravim interpretatorima Tuđmanove politike. »Na svim izborima dobivaju do tri posto, a tako će proći i na idućima. Ne bih trošio vrijeme na te gubitnike, birači su rekli što misle o njima, a reći će to i opet. Jedini koji imamo pravo na interpretaciju Tuđmanove politike kad je u pitanju HDZ smo mi koji smo stvarali stranačke programe«, kazao je Sanader, spomenuvši Vladimira Šeksa kao suautora prvog programa HDZ-a. </p>
<p>Premijer Sanader je istaknuo da Tuđman u Zagrebu zaslužuje trg i spomenik, ali izrazio je nezadovoljstvo prijedlogom da to bude na Trgu Francuske Republike. </p>
<p>»To nije dobro mjesto. Ne želim polemizirati s gradskom vlašću, ali Zagreb je glavni grad i nužan je konsenzus kako bismo našli primjereno mjesto za Tuđmanov trg i spomenik koji će biti samo izvanjska manifestacija poštovanja koje imamo prema njemu«, rekao je Sanader.</p>
<p>Sanader je govor zaključio rekavši da se i on i HDZ vode Tuđmanovim načelom da treba činiti samo ono što je korisno za Hrvatsku.</p>
<p>»Siguran sam da će brod HDZ-a još dugo broditi morem hrvatske, europske i svjetske politike na korist Hrvatske i svih njezinih građana«, istaknuo je Sanader. </p>
<p>Vodstvo HDZ-a posjetilo je i Tuđmanov grob na Mirogoju i položilo vijence te otpjevalo nekoliko domoljubnih pjesama. </p>
<p>Prije komemoracije, za Tuđmana je služena zadušnica u crkvi Sv. Marka.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nezaobilazna jača suradnja jugoistočne Europe </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - »Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) nezaobilazan je u stvaranju stabilnosti, mira i sigurnosti u ovom dijelu Europe, a komplementaran je procesu pridruživanja EU država regije«, rekla je ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović, nakon neformalnog dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova SEECP-a, u subotu u Rijeci. </p>
<p>Hrvatska od svibnja prošle godine predsjedava SEECP-om, osnovanim 1996. s namjerom stvaranja klime povjerenja, dobrosusjedstva i stabilnosti, čiji sudionici su Albanija, BiH, Bugarska, Grčka, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska te Hrvatska, koja je postala punopravna članica 2004. Zahtjev za članstvo nedavno je podnijela i Crna Gora. </p>
<p>Grabar-Kitarović je napomenula da je na sastanku zaključeno kako je zajednički interes zemalja SEECP-a rješavanje problema Kosova, uz punu potporu međunarodnom posredniku Martiju Ahtisariju. Ministri su pozdravili rezultate prošlomjesečnog sastanka šefova država i vlada NATO-a održanog u Rigi, kao poticaj za nastavak reformskih procesa radi jačanja sigurnosne dimenzije jugoistočne Europe. Zamjenik grčke ministrice vanjskih poslova Eyripidis Stylianides je rekao da se Balkan oslobađa naslijeđa prošlosti. [Damir Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Oko 50.000 odraslih po nove kvalifikacije</p>
<p>Oko 330.000 nezaposlenih u Hrvatskoj, kao i oni zaposleni čije radne kvalifikacije nisu dovoljne za napredak na tržištu rada, u 2007. dobit će mogućnost jeftinijeg doškolovanja. To će im biti omogućeno upisom u obrazovne programe koje će ponuditi oko 1000 obrazovnih institucija, a čije će financiranje u većoj mjeri pomoći lokalne zajednice, država, ali i poslodavci. </p>
<p>Prema očekivanjima Ministarstva obrazovanja, u programe doškolovanja i stjecanja novih radnih kvalifikacija u prvom bi se razdoblju trebalo uključiti između 30 i 50 odraslih. Za tu namjenu u idućoj će godini državne institucije (od ministarstava, preko agencija i centara i drugih) izdvojiti oko 160 milijuna kuna.</p>
<p>Temelj za to - sporazum o suradnji u provedbi cjeloživotnog obrazovanja - bit će potpisan u ponedjeljak između Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva znanosti. Potreba cjeloživotnog obrazovanja nužna je zbog promjene kvalifikacijske strukture, i odraslih osoba prijavljenih na burzu rada i dijela zaposlenih kojima su potrebne nove kompetencije. Hrvatska, kao što je poznato, ima zabrinjavajuće nisku kvalifikacijsku strukturu, koju karakterizira čak 41 posto odraslih bez završene osnovne škole ili samo s njom. </p>
<p>Prema Zakonu o obrazovanju odraslih, onima koji žele popraviti svoje kvalifikacije država ili lokalna zajednica pomagale bi da to financijski što bolje podnesu. </p>
<p>Nezaposlenima, pa i onim zaposlenima s nižim primanjima, dosad je bila nemoguća misija upisati doškolovanje, prije svega zbog visokih cijena tečajeva, kao i nespremnosti poduzeća da (financijski) potpomognu radniku da napreduje u obrazovanju. </p>
<p>Kako objašnjava državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić, prema novom Zakonu o obrazovanju odraslih raspisivat će se javni natječaji za određene programe koje provode obrazovne ustanove - od dijela osnovnih i srednjih škola, visokoškolskih institucija, pučkih otvorenih učilišta ili privatnicima koji su prijavili određene programe edukacije (ukupno je riječ o više od 1000 takvih institucija u Hrvatskoj). Pomoću javnoga natječaja, odabirali bi se najpovoljniji ponuđači, čiju bi provedbu programa u potpunosti ili djelomično financirala županija ili država. U HGK-u i Ministarstvu obrazovanja očekuju da bi isti model poticanja doškolovanja prihvatila i poduzeća. Svi oni sklapali bi ugovor s obrazovnim institucijama. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sarnavka: Zakoni dobri, ali se ne primjenjuju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu Svjetskog dana ljudskih prava i Svjetskog dana borbe protiv korupcije u subotu je nevladina organizacija B.a.B.e.,na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu održala konferenciju za novinare o stanju ženskih ljudskih prava i problemima suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala u Hrvatskoj. </p>
<p>Koordinatorica te udruge Sanja Sarnavka je rekla da tom konferencijom žele poduprijeti nastojanja hrabre Vesne Balenović, bivše Inine djelatnice, koja je najavila da će poslati predstavku Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. »Kad slučaj Vesne Balenović bude riješen, stvarno ćemo moći reći da smo se maknuli korak naprijed«, dodala je. </p>
<p> Također je rekla da B.a.B.e. pokušavaju pomagati svim građankama koje im se obrate za pomoć te da »tisućiti put podsjećaju na Vesnu Balenović, vrlo odgovornu građanku koja je žrtvovala veliku plaću i visoku poziciju u moćnoj tvrtki (Ini) zbog toga što je uočila koruptivnu praksu i nestanak novca«.</p>
<p> No, istaknula je Sanja Sarnavka, Vesna Balenović u našem je sustavu kažnjena i ne može ostvariti temeljna prava, a ostala je bez novca i stana, i nikoga nije briga.</p>
<p> »Na proslavi Svjetskog dana ljudskih prava na središnjemu zagrebačkom Trgu Vlada se hvali i dijeli priznanja, ali nama bi daleko više značilo kada bi se neki od slučajeva koje pet godina pratimo riješio na način kako treba«, rekla je Sarnavka. Istaknula je da stanje ljudskih prava u Hrvatskoj ocjenjuje vrlo kontroverznim. »Imamo kvalitetne pomake u zakonima, nacionalnim strategijama, ali u životu većina institucija još ne primjenjuje zakone u svakodnevnoj praksi, i to zabrinjava«, dodala je.</p>
<p>Rekla je da ih sada pola oporbenih stranaka smatra neprijateljima jer podupiru neke dobre aktivnosti stranke na vlasti, a to je, navela je, »suludo jer bismo svi u zaštiti ljudskih prava trebali imati iste ciljeve«. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061211].
|
