NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061111].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 169474 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.11.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zastara sudskih predmeta je nedopustiva</p>
<p>Propisi se donose iznimno brzo i to često utječe na njihovu kvalitetu, pa zbog nejasnoća i nedorečenosti utječu i na kvalitetu rada sudova</p>
<p>Europska komisija i dalje ima primjedaba na hrvatsko pravosuđe, posebno na račun reforme pravila pravosudne igre u kojoj je dosad posao vodilo Ministarstvo pravosuđa. Je li Vrhovni sud RH spreman preuzeti vodstvo u reformi pravosuđa, pitali smo njegova predsjednika Branka Hrvatina.</p>
<p>– Dužnost je Vrhovnog suda ostvariti zadatke iz djelokruga i nadležnosti određenih Ustavom i Zakonom o sudovima, dakle osigurati jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih pred zakonom, odlučivati o izvanrednim i redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano zakonom kao i razmatrati aktualna pitanja sudske prakse i analizirati potrebe za stručnim usavršavanjem sudaca, savjetnika i vježbenika. Smatram da te zadatke za sada Vrhovni sud Republike Hrvatske obavlja uspješno. Postalo je redovnim razmatranje spornih pitanja primjene određenih zakona u praksi, kako u građanskoj tako i u kaznenoj grani sudovanja, na sastancima predstavnika županijskih sudova i Visokog trgovačkog suda s Vrhovnim sudom. Reforma pravosuđa i njezina provedba u domeni je Ministarstva pravosuđa i Vrhovni je sud uključen u taj projekt, nastoji svojom stručnošću i autoritetom pridonijeti osmišljavanju i provedbi projekata. Suradnja Vrhovnog suda s Ministarstvom pravosuđa je iznimno korektna i sadržajno usmjerena upravo na stručnu podršku Vrhovnog suda reformi i davanju konkretnih prijedloga i ocjena.</p>
<p>• Zašto učinak vaših sastanaka s vodećim ljudima sudstva nije prepoznat kao dokaz te spremnosti?</p>
<p>– Nakon stupanja na dužnost, s kolegama sam osmislio program koji će najbolje konkretno odgovoriti stanju u sudstvu i time se uključiti i u uspostavu uvjeta za bržu provedbu reforme. To je program smanjenja zaostataka s naglaskom na neriješenim najstarijim predmetima uz jasne mehanizme kontrole, praćenja i evaluacije ostvarenog, počam od svakog suca. Sastao sam se s predsjednicima viših sudova, a potom i sucima prema području županijskog suda. Cilj je bio neposredno analizirati stanje u sudovima i motivirati suce na pojačani rad kako bi se zaostaci riješili. Redovito održavamo sastanke s predsjednicima sudova - treći sastanak bit će od 15. do 17. studenoga radi veće učinkovitosti rada. Nastavili smo redovne preglede županijskih sudova. Koncentriramo se na ukidne odluke u žalbenom postupku, nastojeći osigurati kvalitetu odluke bez nepotrebnog ukidanja nižestupanjskih presuda. Taj program je kvalitetan doprinos Vrhovnog suda sređivanju stanja u sudstvu.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni ulogom ove ustanove u reformi propisa i zakona?</p>
<p>– Suci Vrhovnog suda članovi su radnih skupina za izradu zakona iz naše domene. Opća sjednica Vrhovnog suda davala je i daje redovito mišljenje o nacrtima zakona kad se njima utvrđuju ovlasti suda ili neko drugo pitanje važno za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti. Ta su mišljenja redovito detaljno obrazložena i rezultat su stručnog mišljenja vrsnih praktičara. Činjenica je da se unatoč tome takva mišljenja ne prihvaćaju uvijek i uglavnom u donošenju prevlada volja zakonodavca. Rezultat toga su česti problemi u praksi, jer se propisi donose iznimno brzo i to često utječe na njihovu kvalitetu tako da zbog nejasnoća i nedorečenosti utječu i na kvalitetu rada sudova. Siguran sam da bi mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda trebalo znatno više poštovati u ovom bitnom segmentu i da bi se time uklonili mnogi problemi u praksi.</p>
<p>• Što mislite o tome da se Kazneni zakon gotovo stalno mijenja?</p>
<p>Već sam naveo veliku dinamiku u izmjenama pa i vrlo bitnih zakona. U odnosu na kaznenu oblast valja ukazati da je </p>
<p>– Zbog prilagodbe pravnoj stečevini Europske unije, neophodno je provesti niz promjena kako u odnosu na kazneno materijalno i procesno pravo (na primjer, potreba reguliranja kaznenih djela trgovine ljudima, kompjuterskog kriminala, uvođenja korištenja videolinkova i slično). Čini se, međutim, da je svrha zadnjih izmjena i povećanje državne represije kaznama i da zakonodavac očekuje da će to općenito preventivno djelovati na moguće počinitelje.</p>
<p>• Kako objašnjavate da su gotovo sve reforme zakona prošle, a za slabe učinke je nakon svega odgovarao samo Vrhovni sud?</p>
<p>– Pojedini zakoni ili zakonska rješenja oživotvoruju se primjenom norme na konkretni pravni odnos ili spor - odlukom suda u konkretnoj stvari. Tada se zaboravlja na nesavršenost i nedorečenost lošeg propisa i sudovi postaju i ostaju dežurni krivci za način rješavanja, a on se i temelji na takvom propisu. Na žalost, sve se češće događa da su temeljna pitanja zbog koji su zakoni ili dopune postojećih i doneseni, površno regulirana. Ta nedorečenost propisa iznimno je opasna, jer otvara mogućnost njihova različitog tumačenja. Stoga su sudovi u poziciji da tek kroz praksu tumače takve propise zbog čega se, naravno, otvara mogućnost raznih spekulacija da je određenim tumačenjem pogodovano nekoj od stranaka. Tako se narušava povjerenje u suce i sudbenu vlast. Zato je neophodno tu nedorečenost propisa izbjeći, a postojeće ukloniti i uskladiti s već nastalom praksom.</p>
<p>• Koliko je VSH odgovoran za tvrdnju da je pravosuđe korumpirano?</p>
<p>– Tvrdnje da je pravosuđe, dakle i sudbena vlast, u cjelini korumpirano paušalne su, i kao i sve ocjene ili tvrdnje dovedene do krajnosti - netočne. No, problem korupcije postoji u raznim dijelovima društva, pa jamačno i u sudbenoj vlasti. Vrhovni sud Republike Hrvatske nastoji nizom mjera - a istaknuo bih upravo inzistiranje na rješavanju starih predmeta te skraćenje trajanja sudskih postupaka, uspostaviti uvjete da se svaka potencijalna korupcija ili pogodovanje onemogući, a ona koja eventualno postoji otkrije i sankcionira. Kad se smanji broj neriješenih predmeta i skrati trajanje postupaka, bit će transparentniji slučajevi za koje nema objektivno objašnjivog razloga za takvo dugo trajanje postupaka. Time je moguća i jača kontrola toga kako suci obavljaju posao. </p>
<p>• Sudovi i dalje sude dugo, skupo i s ne uvijek očekivanim presudama.</p>
<p>– Siguran sam da će statistika konačno ove godine biti na našoj strani, jer očekujem bitno smanjenje broja neriješenih predmeta na svim sudovima u Hrvatskoj.</p>
<p>• Je li Vrhovni sud učinio sve da bi se odgovorne za dugotrajnost postupka, osim na sudovima, pronašlo i u drugim dijelovima sustava?</p>
<p>– Vrhovni sud nastoji pronaći rezerve i načine uklanjanja neučinkovitosti i te posljedice u samoj sudbenoj vlasti. To je moj osobni pristup i mislim da je jedino realan. Raduje me da se prepoznaju i drugi bitni čimbenici, koji otežavaju rad sudaca. Kad mi na to ukazujemo, mislim, često opravdano, to se doživljava kao pokušaj prebacivanja odgovornosti sa sudova na nekog drugog, a to nam nije namjera. Zato i onaj moj ranije ukazani pristup. No, svi u sustavu morat će također dobro procijeniti svoju ulogu u postupcima koji predugo traju i za nju snositi odgovornost.</p>
<p>Neovisnost i odgovornost</p>
<p>• Uz državnu upravu i korupciju, pravosuđe je u izvješću Europske komisije apostrofirano kao točka zbog koje hrvatsko priključenje Uniji zastajkuje. </p>
<p>– Činjenica je da je pravosuđe iznimno osjetljiv dio, jer omogućuje zaštitu ustavnih sloboda i prava čovjeka i građana, pa je zato opravdano često u fokusu ocjena i interesa javnosti, domaće i strane. Upravo zato mora funkcionirati bolje, neovisnije, odgovornije od drugih dijelova društva, a ne dopustiti potpuno suprotnu percepciju, da je to najlošiji dio zbog kojeg se usporava priključenje Hrvatske EU.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska može biti jedan od europskih lidera u onkologiji</p>
<p>Cilj je naših istraživanja da se imunološke reakcije nakon transplantacije srži još bolje razumiju te da se loši efekti zaustave, a pozitivni bolje iskoriste. Tu leže i odgovori kako eliminirati smrtnost od leukemije</p>
<p>Američki Nacionalni institut za rak (NCI) u Washingtonu protekli je tjedan dodijelio posebno priznanje svom hematologu, hrvatskom znanstveniku dr. Živku Pavletiću za postignute rezultate u kliničkom istraživanju komplikacija koje se pojavljuju pri liječenju nekih vrsta raka presađivanjem koštane srži. </p>
<p> Godišnje nagrade NCI-a dobile su najuspješnije istraživačke ekipe i 18 istaknutih stručnjaka tog instituta, među njima i dr. Pavletić, za definiranje kriterija kliničkog istraživanja za patogeneze, dijagnozu i tretman kronične bolesti transplantata protiv primaoca NCI, koji zapošljava gotovo 10.000 ljudi, u ovoj je fiskalnoj godini iz državnih fondova dobio 4,79 milijardi dolara, a za iduću mu je proračun smanjen za 40 milijuna.</p>
<p>Živko Pavletić diplomirao je 1979. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a zatim je 10 godina proveo u Kliničkom bolničkom centru Zagreb na Rebru gdje je specijalizirao internu medicinu i hematologiju. U SAD-u je prve tri godine bio na subspecijalizaciji u Istraživačkom centru za rak pri Sveučilištu Washington u Seattleu, potom seli na Sveučilište Nebraska gdje radi u Centru za presađivanje koštane srži u kojem su bile i prve transplanstacije matičnih stanica u svijetu. Godine 2002. pozvan je u NCI u Washingtonu.</p>
<p>»Priznanje koje sam dobio doživljavam prvenstveno kao priznanje uspješnom formiranju tima stručnjaka brojnih disciplina i angažiranju na razrješavnju kompliciranog problema - bolesti kronične reakcija transplantata protiv primaoca«, kaže u ekskluzivnom razgovoru za Vjesnik dr. Živko Pavletić. </p>
<p>• Istraživanje je obuhvatilo kroničnu imunološku bolest čiju patogenezu nedovoljno razumijemo. Hoćemo li je sad bolje shvatiti? </p>
<p>- Ta bolest pogađa otprilike polovicu bolesnika s transplantiranom srži drugog davaoca i napada mnoge organe. Mi nismo preko noći pronašli lijek protiv te komplikacije, ali smo prvi put definirali ključne metode i ciljeve kako bi se znanstvenici mogli efikasnije usmjeriti na razrješavanje problema. Ova nagrada ima i šire implikacije. Danas se u kliničkoj znanosti sve više govori o nužnosti suradnje raznih disciplina. </p>
<p>• Znači li to da ste uspjeli pronaći modus kojim tijelo više neće odbacivati presađeni organ?</p>
<p>- Spriječiti odbacivanje presađenog organa ključno je pitanje imunologije, ali time se bave i liječnici koji presađuju organe - jetru, bubrege, srce... Unatoč napretku većina bolesnika mora doživotno uzimati lijekove za potiskivanje imunološke reakcije odbacivanja presađenog organa. Nasuprot tome, u transplantaciji koštane srži radi se o presađivnju kompletnog imunološkog sustava od davaoca i glavna komplikacija s kojom se suočavamo jest reakcija presadka protiv primaoca - akutna ili kronična. Ali, ono što je tu jedinstveno jest da gotovo svi bolesnici nakon presađivanja koštane srži, čak i ako razviju bolest reakcije presadka protiv primaoca, na kraju liječenja ipak prestanu uzimati imunosupresivne lijekove jer se uspostavi imunološko prihvaćanje davaočeva tkiva. </p>
<p>Spomenuti poremećaj, koji nastaje zbog reakcije transplantiranih stanica protiv primaoca, pojavljuje se kao specifičan sindrom upale kože, hepatitisa i upale tankog crijeva, a ima akutni ili kronični oblik. Presađivanje koštane srži jedan je od najdjelotvornijih oblika autoimune terapije raka krvi i primjenjuje se gotovo 40 godina, no rješavanju komplikacije nije se mogla posvetiti odgovarajuća pozornost bez organizacijskog mehanizma kakav pruža NCI.</p>
<p>• U budućnosti Vaš bi uspjeh trebao omogućiti znatno viši postotak preživljavanja nakon presađivanja koštane srži. </p>
<p>- Da. Smrtnost zbog komplikacija te terapije danas iznosi između 15 i 30 posto, ali je velika stvar da su oni koji prežive izliječeni od smrtonosne maligne bolesti. Cilj je naših istraživanja da se imunološke reakcije nakon transplantacije srži još potpunije razumiju te da se loši efekti zaustave, a pozitivni bolje iskoriste. Tu leže i odgovori kako eliminirati smrtnost od leukemije, a moguće je da će se te spoznaje primijeniti i na liječenje drugih vrsta raka. </p>
<p>• Koliko SAD gdje živite već 18 godina, izdvaja za znanost, poglavito za dio kojim se Vi bavite?</p>
<p>- Američka vlada izdvaja 27 milijardi dolara za biomedicinska istraživanja. Najmanje toliko daje i farmaceutska industrija. Na Američkom nacionalnom institutu za rak razvijamo nove lijekove, među kojima i one za reakciju presadka protiv primaoca. Također razvijamo modificirane kulture stanica za kliničku imunoterapiju tako da transplantat bude povoljniji za pacijenta. Odnosi s industrijom, poglavito kad je s druge strane riječ o vladinoj ustanovi, u SAD-u su strogo regulirani. Važno je da su odnosi akademske zajednice s industrijom transparentni.</p>
<p>• Možete li usporediti uvjete znanstvenog rada u Hrvatskoj i SAD-u?</p>
<p>- U SAD-u se mnogo više izdvaja za znanost, i to je velika razlika. Ono što karakterizira američku znanost je meritokracija - vladavina sposobnih. Druga karakteristika je svijest o važnosti timskog rada. Za tim vrijedi formula 1+1=5. Tu se potvrđuje interdisciplinarna komponenta koja je i na mojoj nagradi prepoznata.</p>
<p>• U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 20.000 slučajeva raka, a umre oko 12.000 oboljelih što je prilično velik broj. Što mislite da treba poduzeti? </p>
<p>- U SAD-u se otkrije oko milijun slučajeva raka godišnje, a 500.000 bolesnika umre od te bolesti. Te je brojke teško uspoređivati, ali očito je da u Hrvatskoj i drugim zemljama postoji prostor da se poboljša stanje u odnosu na Ameriku. U tom kontekstu vidim i mogućnosti za organiziranu suradnju američkih i hrvatskih stručnjaka.</p>
<p>• U svibnju iduće godine dolazite u Zagreb na znanstveni skup vrhunskih svjetskih i hrvatskih onkologa. Koje su glavne teme? </p>
<p>- Imamo tradiciju jakih znanstvenih skupova u Hrvatskoj, ali ovaj je sastanak nešto drukčiji. Radi se o radnom sastanku kojem je cilj uspostaviti dugoročnu komunikaciju i suradnju američkih i hrvatskih stručnjaka kako bi se pomoglo definirati strategiju razvoja kliničke onkologije u Hrvatskoj. </p>
<p>Velika je značajka tog skupa da će se prvi put naći na jednom mjestu predstavnici svih ključnih faktora koji bi trebali omogućiti da se zaključci i preporuke provedu u život. Tu mislim na dolazak vodećih stručnjaka NCI-a, ministarstava znanosti i zdravstva, Medicinskog fakulteta, šefova ključnih ustanova, industrije i ono što je jako važno - predstavnika pacijenata. Glavne teme bit će organizacija onkologije, edukacija stručnjaka i znanost. Želja mi je da se tim sastankom u Zagrebu postave temelji hrvatske mreže za liječenje i istraživanje raka te da Hrvatska postane jedan od europskih lidera u onkologiji. Cilj je i da se poveća svijest javnosti o problemu raka. Mislim da mediji mogu odigrati veliku, pozitivnu ulogu u tome. </p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Morskim puževima protiv algi ubojica</p>
<p>Alga »Racemosa« dosad je zahvatila velik dio jadranskog podmorja, rastući na svim vrstama morskog dna, neovisno o stupnju zagađenosti</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Učestala pojava i agresivno širenje tropskih algi u Jadranu, koje narušavaju bioraznolikost mora, uništavajući pritom i sve druge organizme u podmorju, alarmirala je znanstvenike koji pokušavaju pronaći rješenje za sustavno iskorjenjivanje Caulerpe taxifolije i njezine još opasnije srodnice Caulerpe racemose.</p>
<p>Uljezi iz toplijih mora prvi su put u jadranskom podmorju zamijećeni još prije 15 godina, no dosadašnji pokušaji iskorjenjivanja nisu polučili rezultate, jer su »alge ubojice«, rastući brzinom i do dva centimetra dnevno, stvorile pedesetak kolonija na području od Krka do Cavtata. </p>
<p>Iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo upozoravaju na pogubnu rasprostranjenost Racemose koja se navjerojatnije širi morskim strujama, što znači da zabrana ribarenja i sidrenja nema nikakav učinak, koji bi se mogao postići u slučaju iskorjenjivanja Taxifolije. I dok se potonja alga širi morskim mrežama i sidrima, što je moguće usporiti, pa i zaustaviti, zabranom ribarenja i sidrenja na zahvaćenim područjima, njezina srodnica Racemosa dosad je zahvatila velik dio jadranskog podmorja, rastući na svim vrstama morskog dna, neovisno o stupnju zagađenosti.</p>
<p>Iako je uz državnu potporu počelo uništavanje algi na područjima Nacionalnog parka Mljet, gdje se njezine kolonije prekrivaju poljoprivrednim folijama, znanstvenici upozoravaju da je riječ tek o »gašenju malih vatrica«, koje ne jamče konačno rješenje problema. Znanstvenici su, međutim, sve bliže zaključku da bi globalno rješenje tog problema mogli biti morski puževi, evolucijski prilagođeni da se hrane algama iz skupine Caulerpe. Dvije vrste takvih puževa žive u Sredozemlju, ali zbog planktonskog stadija u razvoju ne formiraju gusta naselja, pa se razmišlja o uvozu njihovih rođaka iz Australije, koji žive na područjima s gotovo istovjetnom temperaturom mora.</p>
<p>Znanstvenik Ante Žuljević sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo tvrdi da se puževi hrane tako da, stvarajući male rupice, isisavaju divovsku citoplazmu Caulerpe, čime se najučinkovitije može doskočiti njezinu širenju i iskorijenjivanju. [Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Protivim se manipulaciji djecom u političke svrhe</p>
<p>Kršenja dječjih prava najprisutnija su u domeni osobnih prava djece. U toj skupini prvo mjesto zauzima nasilje nad djecom i nasilje među djecom </p>
<p>Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu, prigodom Međunarodnog dana djeteta za Vjesnik govori o stanju dječjih prava u Hrvatskoj, najčešćim kršenjima te položaju djeteta u obitelji, školi i medijima. U intervjuu najavljuje i inicijativu Ureda za besplatnu pravnu pomoć onim roditeljima koji ne mogu utjerati alimentaciju.</p>
<p>• Približava se Međunarodni dan djeteta. Kako kao predstavnica institucije pravobranitelja za djecu ocjenjujete stanje dječjih prava u Hrvatskoj?</p>
<p>- Na to pitanje nije moguće jednostavno odgovoriti jer položaj djece zaslužuje širu opservaciju. Međunarodni dan djeteta svakako je vrijeme u kojem smo dužni, ali jednako tako i svakoga drugoga dana, govoriti o djeci, štititi njihova prava i poduzimati sve mjere koje će poboljšati njihov položaj u vrtiću, školi, na ulici. Doista, mislim da dan dječjih prava, posebice nama koji se bavimo djecom, mora biti svaki dan. Važno je da svi pokažemo senzibilitet prema djeci, koja, prema posljednjem popisu, čine oko 20 posto stanovništva. Riječ je o vrlo respektabilnoj brojci, ako želimo govoriti o brojkama. No, djeca nisu brojke, a svako dijete treba i zaslužuje pažnju. </p>
<p>Ujedinjeni narodi su 20. studenoga 1989. godine prihvatili dokument o djeci. Donijeli su ga odgovorni ljudi koji su shvatili kako je važno da taj dokument bude otvoren za pristupanje svima koji poštuju njegove standarde. Tim su dokumentom svakodnevne potrebe djece pretvorene u njihova prava, i to je njegov najveći značaj. Države koje su potpisale Konvenciju obvezale su se time na minimum poštivanja dječjih prava ispod čega se ne može ići. Može se, dakako, ići iznad i taj je prostor neograničen. Autoriteti koji prate provođenje Konvencije to će zasigurno pohvaliti, ali će jednako tako i zamjeriti onima koje to ne čine. </p>
<p>• U kojoj mjeri međunarodna zajednica uopće nadzire dječja prava u Hrvatskoj?</p>
<p>- Kontrola, odnosno uvid u stanje, praksu i propise, postoji. I mi smo, kao i svi ostali, pod budnim okom Odbora za prava djeteta UN-a. Oni razmatraju sve što se s djecom i o djeci događa. Hrvatska je nakon pristupanja Konvenciji 1991. podnijela dva izvješća, inicijalno 1994. i još jedno 2003. Članovi Odbora imaju pravo tražiti dodatna objašnjenja, ali i paralelno izvješće nevladinog sektora koje im služi kao korektiv. Odbor za prava djeteta tada dobiva jasniju sliku. </p>
<p>Praćenje primjene Konvencije očekuje se i od Ureda pravobranitelja za djecu, na to nas obvezuje i zakon, a u godišnjima izvješćima Hrvatskom saboru ukazujemo na probleme, teškoće, suradnju, nesuradnju, navodimo i dobre i loše primjere.</p>
<p>• S kojim ste sektorom najnezadovoljniji, u kojem području je najviše pritužbi i problema?</p>
<p>- Mogu govoriti o tome prema pokazateljima koje ima Ured i do kojih je došao ili na temelju prijava djece i roditelja, ili naših odlazaka među djecu ili ljude koji se bave djecom. Kršenja dječjih prava najprisutnija su u domeni osobnih prava djece. U toj skupini prvo mjesto zauzima nasilje nad djecom i nasilje među djecom. Prema statističkim podacima kojima raspolaže Ured to je tako, a nemam razloga sumnjati da je riječ o odrazu stanja u društvu. Naravno, nemamo ukupne podatke, jer druga tijela prate pojavnost i prikupljaju statističke podatke u svome resoru. Međutim, iz pozicije pravobraniteljice za djecu mogu reći da nam se djeca, roditelji i druge osobe najčešće javljaju upravo zbog problema nasilja. Drugi vrlo veliki problem jesu odnosi u obitelji, ponajprije odnosi između djece i roditelja s kojima ona ne žive. Tu mislim i na međusobne kontakte, nerazumijevanje, ali i odlučivanje o skrbi nad djetetom. Na trećem mjestu je veliki problem naplate alimentacije. Naime, velik je broj roditelja koji prestankom bračne zajednice zaboravljaju na svoje obveze i na taj način krše prava djeteta. Ne želim govoriti da su to uvijek očevi, jer ima i jednih i drugih. </p>
<p>Možda je zanimljivo spomenuti da se posljednjih godina povećava broj očeva koji skrbe o djeci. Takvih je u posljednjih godinu-dvije čak 15 do 17 posto. Naravno da možemo raspravljati o tome je li ta broj mali ili nije, ali on je u porastu, što na neki način ukazuje da su i očevi spremni preuzeti roditeljsku ulogu i odgovornost, te da se uvriježena stajališta mijenjaju. </p>
<p>• Ured je pokrenuo inicijativu koja bi mogla olakšati naplatu alimentacija. Kako se to razvija? </p>
<p>- U lipnju smo dali preporuke Hrvatskoj odvjetničkoj komori i predstavnicima gradova. Tražili smo da u sljedećem proračunu planiraju i stavku za plaćanje odvjetnika koji bi pomogli roditeljima da naplate alimentaciju. </p>
<p>Naime, mnogi roditelji koji žive s djecom i sami skrbe za njih, svakoga dana imaju hrpu dilema i poteškoća, mnogo toga s čim se nije jednostavno nositi, a uz to još od drugog roditelja moraju ishoditi novac. Čini mi se da je to opasnost za roditeljsku ulogu općenito i da briga za preživljavanje narušava skrb o djetetu. S HOK-om smo razgovarali, očekujemo još jedan sastanak i nadamo se da ćemo dobiti listu odvjetnika ili pojedince, ovisno o potrebama sredine, u svim hrvatskim gradovima koji bi se bavili alimentacijama.</p>
<p>• To znači da bi gradovi financirali odvjetnike koji bi roditelje zastupali besplatno?</p>
<p>- Da. Mislimo da je svakom gradonačelniku važno kako žive ljudi u njegovom gradu, u prvom redu djeca, te da se trebaju i moraju uključiti u njihove živote. Znam da neki gradovi vrlo aktivno sudjeluju u nekim socijalnim programima i da građanima pomažu na mnoge načine. Evo, ovo je naš pokušaj da se pomogne roditelju kojemu nije lako i koji pred sobom ima velike zadaće.</p>
<p> Ti bi postupci za odvjetnike bili razmjerno lagani, a roditeljima bi bili od velike pomoći. U tom smislu napisali smo i poslali pismo svakom gradonačelniku u Hrvatskoj.</p>
<p>• Jeste li dobili odgovore?</p>
<p>- Dobili smo od jednog dijela. Neki su prihvatili našu sugestiju da se u proračunu za 2007. predvidi i ta stavka. Vidjet ćemo kako će to dalje teći.</p>
<p>• U Zagrebu živi barem četvrtina Hrvatske, Zagreb ima najveći proračun, a Općinski sud mu je najzatrpaniji i najsporiji u zemlji. Jeste li postigli dogovor o besplatnim odvjetnicima za samohrane roditelje sa zagrebačkim gradonačelnikom?</p>
<p>- Razgovarali smo sa službenicima Grada koji su zamolili za strpljenje dok ne vide što će biti s gradskim proračunom nakon fiskalne decentralizacije, jer ne mogu odustati od obveza koje već imaju. Međutim, imamo informaciju da će se razmisliti o tome i voditi računa. Naravno, bili bismo jedino zadovoljni kada bi grad u potpunosti preuzeo financiranje odvjetnika za naplatu alimentacija. Također, s obzirom da je u izradi zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, Ured je predložio i da se besplatna pravna pomoć osigura u postupcima uzdržavanja. </p>
<p>• Riječ je o zakonu koji moramo donijeti i zato što je Europska komisija tijekom dubinske analize poručila da nam takav dokument nedostaje?</p>
<p>- Tako bismo omogućili da se samohrani roditelji rasterete takvih opterećenja i opuštenije se posvete svojoj roditeljskoj ulozi.</p>
<p>• Osigurava li država dovoljno novca za djecu?</p>
<p>- Moram vjerovati da država osigurava za pojedine korisnike pa tako i za djecu onoliko novca koliko može u određenom trenutku. No, sigurna sam da se dobrom preraspodjelom i manirom dobrog gospodara mogu namaknuti dodatna a nužna sredstva za djecu. Zato smo resorima preporučili i na tome ćemo ustrajati da se osigura tzv. dječji proračun.</p>
<p>• Često se govori da je škola izgubila svoju odgojnu zadaću. Je li to točno i jeste li zadovoljni time kako je djeci u školi?</p>
<p>- Djeci u školi nikad nije bilo lako, a nije ni sada. Stoga smatram da je nužno povećati i pojačati stručni rad koji bi pomogao djeci u smislu prevencije i programa koji bi se provodili od najranije dječje dobi. Tako bismo imali odgovor na brojne slučajeve nasilja nad djecom i među njima. Ni nastavnicima nije lako, mora im se osigurati redovita edukacija, pomoć u obliku stručnog osposobljavanja kojim bi ih se osnažilo. Nije se lako u razredu nositi s tridesetak djece iz različitih sredina i obitelji, gdje su vrijednosti drukčije. </p>
<p>Znam da nastavnici rade vrlo odgovoran posao. Međutim, i njihova je odgovornost veća i zato apeliram da im se osigura dovoljno stručnog kadra, psihologa, defektologa, socijalnih radnika, pedagoga, koji će raditi s djecom, ali i s njima. Naime, mislim da nijednoj profesiji, pa ni nastavnicima, znanje nije na odmet i da ga trebamo nadograđivati i obogaćivati jer se život mijenja iz dana u dan, a nastavnici najbolje znaju kako ga odgovorno moraju pratiti.</p>
<p> Naravno, svima koji rade s djecom moraju se osigurati optimalni uvjeti kako bismo od njih mogli tražiti rezultate. No, ovdje je korisno pratiti i europske tendencije vezane uz samovrednovanje, unutrašnje vrednovanje i vanjsko vrednovanje u svakoj profesiji pa tako i učiteljskoj. </p>
<p>• Uskoro otvarate tri regionalna ureda.</p>
<p>- Na to sam vrlo ponosna. Ustav nas obavezuje da osiguramo jednake mogućnosti svima pa smo i mi s namjerom da približimo naše djelovanje djeci koja žive diljem Hrvatske pokrenuli otvaranje tih ureda. Dobili smo suglasnost za troje ljudi koji će raditi u Splitu, Osijeku i Rijeci. Naime, ulogu Ureda doživljavam kao približavanje djeci i pružanje jednakih mogućnosti i onima koji žive izvan Zagreba, da dođu, izraze svoj stav ili se potuže ako za to ima potrebe. O početku rada naših ureda u navedenim središtima javnost ćemo na vrijeme obavijestiti.</p>
<p>I novinari moraju štititi djecu </p>
<p>• Prije kratkog ste vremena upozorili na manipulaciju djecom u medijima, u slučaju sina Branimira Glavaša. Što društvo i mediji tu mogu napraviti? </p>
<p>- Mislim da svi u tome možemo puno pomoći. Naše obraćanje javnosti nije imalo za cilj uvlačenje u politiku, jer politika nije predmet ovoga Ureda, njom se ne bavimo, niti to želimo. No, naravno da dižemo svoj glas u slučaju svake manipulacije djecom u političke i bilo koje druge svrhe. Pozvali smo roditelje i sve osobe koje odgajaju djecu da ih zaštite, ali u nekim situacijama kad su to roditelji propustili učiniti, pozvali smo novinare da zaštite djecu onako kako oni to mogu, vodeći se pravilima svoje struke i propisima. Ona, u prvom redu, traže da se djecu što manje izlaže javnosti.</p>
<p> Poštujem prava svakog djeteta i njegove osjećaje, i svako dijete koje je tužno zbog svoje obiteljske situacije ima pravo na tugovanje, ali mora samo izabrati način kako će to činiti. Stoga trebamo razmisliti kako bismo se ponašali u poziciji tog djeteta i bismo li voljeli da netko o djetetu koje je nama blisko, piše tekst ili objavljuje njegovu fotografiju.</p>
<p> Zato nemojmo činiti drugima ono što ne bismo htjeli da drugi čine nama. Jer, činjenica da je netko dijete, obvezuje nas da postupamo po istom kriteriju, bez obzira na to jesmo li s njim emocionalno povezani. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Sada svi sve znaju</p>
<p>VLADO RAJIĆ </p>
<p>Marko Marinović definitivno je »zakucao« svoju odvjetničku karijeru. Izdaja stranke ravna je odavanju liječničke ili svećeničke ili neke treće tajne koja se povjerava zato da je nitko drugi ne zna. O Ani Magaš i njezinoj sudbini sad svi sve znaju. I znaju zašto je u žalbenom postupku ona probila sve kriterije za dosuđivanje kazne za nužnu obranu. Je li u tome sudjelovao i odvjetnik Marinović, njezin branitelj?</p>
<p>Činjenica da je Odvjetnička komora vrlo brzo reagirala na cijeli slučaj pokazuje: strah odvjetnika od mogućnosti da se postupak zadarskog odvjetnika veže uz sve njih. A njih je, dakle, odvjetnika u Hrvatskoj oko tri tisuće. Druga stvar je činjenica da je za svoj, pravosudno, neuspjeli obrambeni stav Marinović naplatio 500 tisuća kuna.</p>
<p>Hrvatska odvjetnička komora pokušava u povodu ovog slučaja objasniti javnosti da ostalih 2999 odvjetnika u zemlji nisu mangupi poput Marinovića. Znači da nisu spremni izdati svoju stranku i još joj za to naplatiti enorman novac. </p>
<p>Koliko će u tome uspjeti? Teško je reći jer brzina postupka otvorenog u Komori protiv Marinovića ne znači da će i profesionalno dobiti negativnu ocjenu. Prigovori kolega odvjetnika na račun Marinovića pritom neće ništa posebno značiti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ljudski faktor</p>
<p>MLADEN BOKULIĆ</p>
<p>Četiri poginule osobe, među kojima i šestomjesečna beba, te četvero ozlijeđenih stravična je bilanca još stravičnije prometne nesreće koja se u četvrtak dogodila na autocesti Rijeka-Zagreb, nedaleko od tunela Sopač. Za nesreću je, može se reći, kriv ljudski faktor jer je vozač, očito žureći, pretičući vozila ispred sebe izazvao prometnu nesreću. Zbog slabe procjene udaljenosti vozila ispred sebe, smanjene vidljivosti, vozač je u sekundi tu dionicu poluautoceste pretvorio u »cestu smrti« i u prizor od kojih se vozačima koji su se zatekli na mjestu nesreće »ledila« krv u žilama. Mnogi će pak krivnju tražiti u dionici prometnice, jer tehnički nije sagrađen pun profil autoceste. No, svaki bi imalo savjesniji i oprezniji vozač svoju vožnju i ponašanje u prometu prilagodio stanju i uvjetima na cesti...</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dinamo poput svete krave</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Sjećate se, sigurno, onih simpatičnih vremena s kraja prošlog stoljeća kada se Dinamo zvao Croatia. I ne samo da se zvao isto kao i država, nego je po cijelom svom ustroju bio državni: od opće regulative koja je dolazila s Pantovčaka, pa do državnih sponzora. Dojam da je Dinamo pod pseudonimom Croatia bio svojevrsna sveta krava još je više bio pojačan verbalnim ispadom predsjednika HNS-a Vlatka Markovića koji je jednom prigodom izrazio zadovoljstvo zbog toga »što je naslov osvojio najkatoličkiji hrvatski klub«.</p>
<p>Desetak godina kasnije, kad su se mnoge stvari u Hrvatskoj stubokom promijenile, Dinamo je i dalje sveta krava. U nekim detaljima čak i više nego što je to bio kao Croatia. Odluke o tome kako bi klub trebao izgledati i igrati ne donosi, istina, državni vrh, nego gradski, sponzorski milijuni ne stižu toliko od državnih poduzeća koliko od gradskih te iz zagrebačkog proračuna, a i aktivnosti gradnje novog stadiona, koje je 1997. inicirao tadašnji državni vrh, više-manje bezuspješno danas u djelo provodi zagrebački gradonačelnik.</p>
<p>Da netko ne bi pomislio kako je sve to nekakva lokalna dječja igra, pobrinuo se Dinamov izvršni dopredsjednik Zdravko Mamić koji je pučanstvu ovih dana priopćio da iza njegova kluba stoji kompletan hrvatski politički vrh. Europsku uniju i novi saziv američkoga Kongresa nije spominjao, no i oni su vjerojatno u pričuvi. E, taj i takav Dinamo može u Hrvatskoj i po Hrvatskoj raditi sve što mu se prohtije.</p>
<p>Taj i takav Dinamo, eto, ima i taj privilegij da ne igra ligaške utakmice onda kada ih svi ostali klubovi igraju. Ne samo hrvatski, nego i europski. Za razliku od svih njih, Dinamo ovog vikenda ne može odigrati svoju prvenstvenu utakmicu, jer se njegovi najbolji igrači moraju - odmarati! A moraju se odmarati da bi što odmorniji dočekali srijedu i kvalifikacijsku utakmicu hrvatske nogometne reprezentacije protiv Izraela. </p>
<p>Zašto baš Dinamovim reprezentativcima Eduardu, Modriću i Ćorluki treba poseban odmor i zašto baš oni moraju na spomenutoj, a valjda i na svim ostalim utakmicama naše reprezentacije biti najspremniji i najbolji, nije, dakako, teško dokučiti. Zapaženi nastupi u reprezentaciji bitno podižu tržišnu cijenu nogometaša, a spomenuta trojica trenutačno su zanimljiva roba. Mamić, tako, neće propustiti ni jednu prigodu da svojim najvrjednijim eksponatima još malo napumpa cijenu. Pa makar zbog toga odmor spomenute trojke bio proglašen apsolutnim nacionalnim interesom. Mogu Hajdukov predsjednik Branko Grgić i svi ostali klupski dužnosnici gunđati koliko god hoće i proglašavati naše nogometno prvenstvo neregularnim, promijeniti se ništa neće. Kad svete krave prolaze preko ceste, možete im tek nervozno potrubiti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Defragmentacija </p>
<p>Velika većina zastupnika danas se ponaša znatno odgovornije</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Defragmentacija stranačke arene jedan je od temeljnih efekata parlamentarnih izbora 2003. Nasuprot rezultatima izbora iz 2000., kad su stranke koje same ne mogu prijeći izborni prag, zahvaljujući koalicijskom nastupu, postale parlamentarnima, 2003. postalo je jasno da su samo HDZ, SDP, HSS, HNS, HSP i IDS sposobni prijeći petpostotni prag i osvojiti najmanje tri zastupnička mandata potrebna za formiranje zastupničkog kluba. Kao i u prethodnom izbornom ciklusu, SDP je, doduše, uveo u parlament i dva zastupnika LS-a, stranke koja nije imala ni parlamentarnih kapaciteta niti sposobnosti za samoodrživost, a efekti uvođenja te dvojice zastupnika i za SDP će vjerojatno imati »pedagoški« efekt, pa će i ta stranka valjda odustati od predizbornih koalicija i nepotrebna fragmentiranja hrvatskog parlamenta.</p>
<p>Temeljni pozitivan efekt defragmentacije činjenica je da se većina zastupnika danas ponaša znatno odgovornije i ozbiljnije od njihovih prethodnika. Radikalski ispadi, govor mržnje i populistički teatralni nastupi, nespojivi s ozbiljnim političkim diskursom, danas u Saboru više nisu pravilo, nego, kad se dogode, imaju obilježje incidenata. Sabor danas manje dijeli javnost nego što je to činio prije. Lijevi i desni ekstremizam u parlamentu su marginalizirani, i to prije svega upravo zbog defragmentacije stranačke arene. Riječ je o poželjnu i očekivanom učinku stabilizacije nacionalnoga političkog života. Glasači skloni radikalnim političkim opcijama s vremenom postaju svjesni da njihov »prvi politički izbor« nema šansi za uspjeh, pa mogu odlučiti: ili glasovati za stranku lijevoga, odnosno desnog centra, koja je drugo najbolje rješenje za njih, i tako nastojati iskoristiti svoj glas za utjecaj na nacionalnu politiku u idućem razdoblju, ili se odlučiti »protestno« glasovati i tako de facto »baciti glas« na političku opciju koja nema šansi utjecati na vlast. Stranke na ljevici i desnici pak neizbježno se pomiču prema centru, jer je taj prostor najveće političko lovište. Stabilizacija političkoga života tako donosi dominaciju centrističke politike, približavanje najvećih stranaka, sve veću spremnost za međusobnu suradnju i, konačno, kontinuitet nacionalne politike. </p>
<p>U političkoj areni svaka politička koncepcija vrijedi upravo onoliko koliko glasova može okupiti na izborima, odnosno nakon izbora, i kolika joj je koalicijska vrijednost. Radikali načelno imaju i nisku koalicijsku vrijednost i zanemarivu sposobnost okupljanja biračkoga tijela. Zato bilo kakva okupljanja radikalnih političkih opcija s idejom o prestupanju izbornoga praga dugoročno ne mogu značiti ništa. Kad je stranačka arena konsolidirana, izvanparlamentarne stranke nemaju šansi platiti cijenu ulaska u parlamentarnu arenu, a ako im i uspije biti marginalno parlamentarnima ni tada ne postaju strankama u pravom smislu riječi, jer ne mogu utjecati na vlast. </p>
<p>Ipak, kratkoročni učinak takvih okupljanja može biti negativan. Govor mržnje, radikalizam, ali i priglupi populizam, koji su polako počeli nestajati iz hrvatskoga javnog diskursa i političkog života, kroz ovakve se opcije vraćaju na površinu, a mediji im često nepotrebno posvećuju prevelik prostor (zbog »atraktivnosti«?). Umjesto konsolidacije društva, koja je bila uočljiva posljednjih godina, djelomice zahvaljujući i poželjnim procesima u političkoj areni, tako se barem kratkoročno stvaraju nepotrebne javne podjele. Međutim, one nisu poželjne u vremenu kad valja dovršiti društvene i gospodarske reforme koje će Hrvatsku učiniti ravnopravnom članicom Europske unije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Prijelazi za odustajanje</p>
<p>U nas se o Europi piše i u javnosti govori malo, dijelom i zato što velik broj naših ljudi, za razliku, recimo, od Čeha, njome ne putuje, ta je Europa ovdje politička projekcija i kulturna konstrukcija</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Malo je tko početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća mogao zamisliti Europu kao zajednički društveni program, a da će glavni gradovi njezina istočnog, 'varšavskog' dijela tako brzo zablistati kao globalna investicijska i programska čvorišta, bila bi tada pretpostavka za fantastične kombinacije prije nego li dnevne analize. Kada se u našem studentskom kupeu vlaka koji je još onda ipak povezivao Mletke s ruskim kolodvorima pojavio češki carinik, sada mi se čini da je zapravo morao biti Slovak, nikako se nije mogao načuditi zašto idemo u Prag. </p>
<p>Osim urednih putnih isprava i nešto novca, nismo, naime, imali nikakvih drugih papira koji bi s njegova gledišta tomu putovanju dali neki smisao, nismo bili u kakvoj studentskoj razmjeni, niti nas je u izviđačkom kampu čekalo mjesto za šator koje je vjerojatno preko tri različita sekretarijata trebalo unaprijed najaviti. Taj se mladi Slovak, dakle, koji se držao i izgledao na način koji ni u dalekoj primisli nije odavao grubost sive službe što mu je bila povjerena, silno trudio rastumačiti nam kako se ne može tek tako turistički doputovati u socijalistički Prag te da ćemo se za početak naći u nevolji zbog smještaja, a da su onda izvjesni i drugi nesporazumi. Drugim riječima, ići u Prag bez razloga nije zabranjeno, ali je on dobrohotni tumač sustava koji namjernika upućuje kako stvari stoje u zbilji.</p>
<p>Vjerojatno bih brzo zaboravio tu graničnu epizodu, poput mnogih drugih katkad i neugodnih prijelaza, da taj davni Europljanin nije bio u pravu. </p>
<p>No isto bi tako ona ostala djelićem sentimentalne memoteke koja se s tekstom dijeli na kojoj drugoj žanrovskoj razini kada se ta nova i na određeni način naša Europa ne bi na svojim graničnim postajama ponašala na sličan način i u mnogo tužnijoj izvedbi. U nas se o Europi piše i u javnosti govori malo, dijelom i zato što velik broj naših ljudi, za razliku, recimo, od Čeha, njome ne putuje. Ta je Europa ovdje politička projekcija i kulturna konstrukcija, pa su oni među nama koji su glede njezine prisutnosti nekakvi optimisti, često sumnjivi, sve do dojma susjeda iz ulice da tu ima i smutnje. </p>
<p>Europa u Zagrebu, a sada se više Europa ne dijeli na 'varšavsku' i 'atlantsku', nego bismo je analogijom nazvali 'bruxelleskom', dakle ta 'Vladina' ili 'komisijska' Europa ima u nas svojeg ambasadora. Poslovi europskog zastupstva u kandidacijskoj zemlji sigurno su brojni, a jedan je od važnijih predaja godišnjeg izvješća kojim nam središnja europska tijela poručuju kako stoje stvari s procesom naše prilagodbe. Takva su štiva uvijek zahtjevna i barem dvosmislena, treba se u njima znati snaći, ali i iskoristiti poruke. </p>
<p>Ono što ih, međutim čini, apriorno važnima jest interaktivnost na kojoj počivaju, samim tim što postoje i što se bave konkretnom zbiljom, a ne upravnim procedurama, dopuštaju, štoviše potiču mogućnost da i sami možete pisati Europi, i to ne tek vaša vlada nego i vaše folklorno društvo ili vi osobno.</p>
<p>Takvom se mogućnošću, uostalom, koriste mnogi hrvatski građani, na žalost premda i očekivano uglavnom potaknuti osobnim ograničenjima, kada doma ne uspijevaju ostvariti neko pravo. Piše se europskim sudovima, pa novinarskim i sindikalnim federacijama, strukovnim nadleštvima, čak i onima za kulturnu baštinu. Takva su pisma često i anonimna jer naš čovjek ima, doduše pogrešan, ali ipak tradicijski epski dojam da je kao anoniman njegov glas jači, jer je tobože u svojem ugledu koji se obligatno prelijeva preko skromnih granica njegove sredine upravo zbog svoje važnosti ugrožen od mizerija koje o njemu odlučuju. </p>
<p>Koliko i kakvih pisama prima europsko veleposlanstvo u Zagrebu, ne znam, tek sam se jedva suzdržao da im jedno ipak ne ubacim u elektronički sandučić. Ne samo da se u Hrvatskoj prilično raspravlja o takozvanom režimu prelaska europskih putničkih, crta nego se čak glasnogovornik 'schengenske' Europe javio da bi javno sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom brusio način na koji bih smio otići u Prag. Štoviše, također kandidacijskim Makedoncima je u međuvremenu Sofija morala nametnuti vize, što će za posljedicu imati da će još više tamošnjih građana uzeti europske putovnice s bugarskim pečatima. No, kao i prije četvrt stoljeća, sigurno ne bih pisao nikakvim ambasadorima, ni ruskima ni europskima, jer se osobno na putu nekomforno osjećam.</p>
<p>Naprotiv, iz Hrvatske u Ukrajinu sam preko europskog carinskog ozemlja putovao s punim prtljažnikom knjiga u oba smjera bez ozbiljnijih poteškoća, koje se u papirima uvijek mogu pronaći. Osim toga, na tom dijelu europskog upravnog prostora još ne djeluju zajedničke policijske nego tek carinske vlasti, pa i to stvara određen međuprostor u dojmu i proceduri prema kojemu treba imati građanski popust. Napokon, gotovo svaki putnik s hrvatskim papirima zna da na europskim ulazima iz domaćeg smjera nema ozbiljnijih čekanja. Ali u tome i jest stvar, Hrvatska je, čini se, za Europu protočno mjesto prema kojem je u tom smislu, bez obzira na činovničku retoriku, već petnaest godina programski otvorena pa ni to nije ono što me zanima. </p>
<p>Otrežnjenje nastaje na prijelazu iz Mađarske u Ukrajinu, i to zbog nesnalaženja europskih carinskih vlasti koje na unikatnom jeziku jedne istina velike i važne kulture pokazuju sve najgore od svoje neorganiziranosti i nespremnosti. Tu je čini se zapravo svejedno imate li talijanske, hrvatske, moldavske ili mongolske papire, jer nema pouzdanog načina da oni znače ono što bi inače trebali.</p>
<p>Najgore je od svega to što takva mjesta nisu točke izravnog isključenja. Kao i u vlaku za Prag, ondje vam nakon više ili manje neugodnog razgovora nitko neće reći, a kamoli zapovjediti da se vratite, ona služe za odustajanje, za navikavanje da bez 'pravog' razloga nemate što putovati po svijetu. Eto, imate Hrvatsku i Grčku za turizam pa se tamo šećite, a ako preko 'unije' idete po svojem itineraru, onda joj dokumentirajte ne svoju prtljagu, nego svoj smisao. Što bi se dogodilo da nekome iz Međimurja na povratku iz Švicarske europski carinik u Hotizi, ili kako se već zove murska crta, održi prodiku o pravilnicima, možda posebno izdanje predizbornog dnevnika. </p>
<p>Europa ima smisla samo kao protočna u svim svojim tijekovima, i to njezini ambasadori trebaju znati, koliko god ih neugodno bilo na to podsjećati.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nije sve u novcu</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Čovjeka ne spašava novac, kaže jedan od sedmero znanstvenika-povratnika koji su se nakon poduljih godina provedenih u Njemačkoj, Australiji, SAD-u ili Švicarskoj, vratili raditi u Hrvatsku.</p>
<p>Što ga onda spašava, ako ne novac, pitamo ga mi iz nevine perspektive cjeloživotnog boravka u Hrvatskoj.</p>
<p>Pamet, kratko odgovara čovjek koji je u Zürichu bio savjetnik u razvoju novih proizvoda kemijske industrije. A ljudi koji imaju pameti znaju i zaraditi.</p>
<p>U vrijeme kad se odlazilo iz Hrvatske uistinu nisu bila vremena za znanost. Dobrih deset godina nije se ulagalo u znanstvenu opremu, golema sredstva odlazila su na oružanje, a potom za saniranje ratnih šteta, ljudi su gledali kako preživjeti od danas do sutra, a jedina njima poznata znanost bili su rijetki SF-filmovi na TV-u. Odlaskom rata probudila se pamet, ovo još uvijek premalo kuna koje Hrvatska ulaže u znanost i tehnologiju počelo je nekako okretati stare zahrđale motore. Miroslav Radman postao je premijerov savjetnik, u znanstveni vrt otvoren domaćim i svjetskim znanstvenicima preoblikovana je bivša Titova vila na Marjanu i paralelno je iniciran povratak onih koji su napustili Hrvatsku. Istina, laiku je teško povjerovati zašto bi netko odlično plaćenu poziciju u priznatom švicarskom ili australskom sveučilištu i(li) institutu zamijenio katedrom na sveučilištu u Osijeku, Zadru, Splitu ili Zagrebu. Uostalom, ne živimo li u vremenu u kojemu novac vrti svijet? Čemu napuštati pet puta bolje plaćeno mjesto i uvjete? Znanstvenici, barem ovaj naš s početka teksta, očito su uvjereni da pametnom čovjeku novac teško stvara problem.</p>
<p>Znanstvenicima-povratnicima u velikom svijetu nedostajala je ova mala zemlja. Ali, pitat ćemo, što vam može nedostajati u moćnim gradovima od desetak milijuna stanovnika? E, baš to, nasmijat će se.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Došla sam do točke kad teško dalje mogu sama</p>
<p>Nakon snažnog odjeka Anina pisma u javnosti, Vjesnik pokreće akciju »Spas za Anu« </p>
<p>Naši su ljudi uvijek spremni pomoći u nevolji. U to smo se uvjerili nebrojeno puta sudjelujući, makar i simbolično, u humanitarnim akcijama pomoći gluhima, slijepima, nepokretnima... Zahvaljujući našoj ljudskosti ni jedna akcija nije propala.</p>
<p>Stiže i novi dokaz u prilog toj tvrdnji. Dirljivo pismo teško bolesne Vjesnikove novinarke Ane Rukavine (29), koje od četvrtka kruži Hrvatskom elektroničkom poštom, u petak je osvojilo i stupce dnevnih novina.</p>
<p>No, što je još važnije, njene su tople riječi - osim hladnog novinskog papira i ništa manje hladnih zaslona naših računala - osvojile srca znanih i neznanih pojedinaca. Pročitavši njezinu životnu priču, koja posljednjih godinu i pol dana protječe u znaku borbe protiv suparnika kojeg liječnici stručno zovu mijeloična leukemija, svi su joj odlučili pomoći.</p>
<p>Njen mobitel toliko je bio zasut pozivima iz cijele Hrvatske, pa i Europe, da je na pozive počela odgovarati majka. Zvonili su i telefoni u Aninoj matičnoj redakciji, Vjesniku, a sukus svih poziva može se pretočiti u dvije male, ali snažne riječi - želimo pomoći!</p>
<p>Ana Rukavina u Vjesnikovoj se gradskoj rubrici pojavila 2002. i kao da je donijela proljeće. Ana je, naime - posvjedočit će svi koji su barem nakratko, bili u njezinu društvu - jedna od onih vječno pozitivnih osoba, kojima na licu, bez obzira na trenutačno raspoloženje, neprestano sjaji osmijeh. I smijeh, često zarazan, do razine omanje epidemije.</p>
<p>Željna novinarstva, učenja, izazovnih priča i novih iskustava, u Vjesniku se razvijala i osobno i profesionalno, da bi lani otišla u Šibenik - trbuhom za ljubavlju. Preselila se dečku, s kojim se ove godine i vjenčala. No, nakon duže slabosti, koju je sama sebi uporno negirala misleći da je puka posljedica stresnog novinarskog posla, uslijedio je šok. </p>
<p>»Ana, bolujete od leukemije«, rečeno joj je. Idućih šest mjeseci život joj se vrtio oko KBC-a Zagreb na Rebru, gdje je preležala četiri mjeseca i obavila sve kemoterapije, a potom i autotransplantaciju koštane srži. U novi je život krenula s upozorenjem da su izgledi za povratak bolesti »fifti-fifti«.</p>
<p>»Sve je išlo polaganim tijekom, svakim danom sam bivala bolja. Konačno, pomislila sam ljetos, lagano vraćam život u prave tračnice i ostavljam sve ružno iza sebe. Čvrsto sam u to vjerovala. </p>
<p>No, stigao je rujan i prve glavobolje koje su ubrzo prerasle u danonoćne migrene, izgubila sam vid na desno oko, trpjela nesnosne bolove i otežano hodala. Usprkos tome, pretrage su bile u redu, a onda je sve krenulo ispočetka. Sredinom listopada, nakon pretraga, potvrđeno je da se stara poznanica vratila, našli su leukemijske stanice u likvoru...«</p>
<p>»Došla sam do točke kad teško dalje mogu sama. U razgovoru s liječničkim timom o daljnjem tijeku liječenja, kemoterapijama, zračenju mozga i,naposljetku, riskantnoj transplantaciji koštane srži od nesrodnog donora koja me čeka pretkraj godine, otvorena je mogućnost odlaska na liječenje u inozemstvo ili nabava lijekova koji bi mogli pomoći da se izvučem iz ovoga, da priča dobije sretan kraj...«</p>
<p>Pismo čiji smo dio prenijeli, napisala je u srijedu i poslala na tri-četiri e-adrese najbližih prijatelja. U njemu moli novčanu pomoć kako bi, bude li potrebe, mogla reći da je učinila sve. Priznaje kako ni sanjala nije da će pismo završiti na stotinama adresa nepoznatih ljudi, a nekmoli u novinama. I to u samo jedan dan.</p>
<p>»Kao da sam sišla s planine, iz neke izolacije pa se naivno čudim snazi interneta«, kazala je u petak prilikom posjeta svojim vjesnikovcima. Uz rizik da ove riječi zvuče pomalo nespretno, stvari ipak nisu - tako crne. Za transplantaciju trenutačno konkurira šestero nesrodnih donora. Pokaže li se da Ani odgovara ijedan od njih, sav će trošak složenog postupka snositi HZZO.</p>
<p>Ako, dakle, prikupljen novac u Vjesnikovoj akciji »Spas za Anu« ne bude upotrijebljen u njezinom slučaju, sredstva će se prebaciti na račun Hrvatske udruge leukemije i limfoma. O kojem je iznosu riječ, ne zna se jer prilozi neprestano stižu.</p>
<p>Ana svojim primjerom, kako nam je kazala na odlasku u bolnicu, želi pokazati da se čovjek, kakve ga god nevolje snašle, nikad ne smije predati. Zato ona i dalje piše pisma, kako ona intimna, dnevnička, tako i ona za uži krug prijatelja. A, pismom, koje je nekontrolirano i neplanski »procurilo« u širu javnost, stekla je i gomilu novih prijatelja. </p>
<p>I zar onda čudi što joj se ni dan-danas s iscrpljenog lica - ne skida smiješak. Ana, sretna ti bolnička terapija! </p>
<p>Novac za lijekove</p>
<p>»Hrvatska udruga leukemija i limfomi, u suradnji sa stručnjacima s Rebra, zastupa pacijente i nastoji im pomoći kada je potrebno uvesti neki lijek koji nije na listi HZZO-a te izboriti se da uđe na listu. Kako kaže Jadranka Santini, tajnica Udruge tako je nedavno pokrenuta akcija za nabavu lijeka Mabthere za liječenje agresivnih non-Hodgkinovih limfoma.»HZZO je taj lijek naknadno uvrstio na listu, ali samo za pacijente u recidivu, što je gotovo pravilo, ali smo se izborili da se lijek odobrava i za drugu indikaciju«, kaže Jadranka Santini. Novac koji se prikupi u akciji koju je pokrenula Vjesnikova novinarka bio bi od pomoći i u osnivanju registra davatelja koštane srži, što će Udruga pokrenuti početkom iduće godine. </p>
<p>Antun Krešimir ButerinMarijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vozači - oprez na kritične dane u prometu!</p>
<p>U prvih deset mjeseci na zagrebačkim je cestama zabilježena 13.551 prometna nesreća, a mnogima je kumovao alkohol</p>
<p>Martinje je u prometnom smislu, zbog »alkoholnih veselica«, jedan od kritičnijih dana u godini, drže u PU zagrebačkoj. Budući da ove godine ono pada u subotu, po broju nesreća najkritičniji dan u tjednu, policija će tijekom vikenda pojačati kontrole od 22 do 6 sati, najavljuje policijski načelnik Mihael Varga.</p>
<p>U prvih deset mjeseci je na zagrebačkim je prometnicama zabilježena 13.551 prometna nesreća, u kojoj je u njih 1730, odnosno, u svakoj osmoj, kod barem jednog sudionika utvrđena prisutnost alkohola.</p>
<p> Ove godine je za vrijeme vikenda smrtno stradalo 38 osoba ili 43,7 posto od ukupno 87 poginulih. Ozlijeđenih je bilo 1906 ili 45,8 posto od 4166 unesrećenih.</p>
<p>»U skladu s tim, policija će ovaj vikend pojačano pokrivati prometnice u cijeloj Županije, utvrđivati i sankcionirati najteže prometne prekršaje, u prvom redu alkoholiziranost i prekoračenja brzine«, ističe Varga. Koristit će se i uređaji za utvrđivanje jesu li vozači pod utjecajem opojnih droga. Promet će nadzirati maksimalan broj visoko opremljenih policijskih vozila, popularni »presretači«.</p>
<p>U posljednje četiri godine, broj potvrđenih alkoholnih prekršaja za Martinje u stalnom je porastu. »Opreza u prometu nikad dosta. Policija upućuje ozbiljan apel građanima: ako pijete, ne vozite! Veselite se, ali ako ste pod utjecajem alkohola, koristite alternativni prijevoz!«, napominje Varga i dodaje da alkohol smanjuje percepciju i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> reagiranja u prometu, što uvelike smanjuje opću sigurnost na cestama. Poštivanjem propisa i izbjegavanjem nedopuštenih sredstava, suzbija se vjerojatnost, dodaje Varga, prometnih nesreća s težim posljedicama.</p>
<p>Nedavni primjeri stradavanja pješaka pokraj Trešnjevačke tržnice i na Malešnici, dovoljna su upozorenje na nužnost stalnog opreza u prometu.</p>
<p> Sociolog Igor Filajdić kaže da se pod utjecajem alkohola smanjuje i utjecaj društvenih normi na pojedinca. »Čovjek koji pije ima privid boljeg, hrabrijeg, jačeg, sposobnijeg i bržeg, odnosno vide sebe u superlativima«, kaže Filajdić, iako je obično zapravo suprotno. </p>
<p>Rješenje je, smatra Filajdić, u edukaciji građana i češćim policijskim kontrolama. Zakonska regulativa, koja se ne provodi, nema smisla. Većom inicijativom medija i praktičnim pokazateljima o stvarnom utjecaju alkohola u vožnji, smatra Filajdić, imalo bi pozitivan učinak.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pomognimo slijepima</p>
<p>Internet aukcija »I meni znanja« na portalu www.aukcije.hr, kojom se prikuplja novac za kupovinu računalnog softvera za slijepe produžena je do 26. studenoga. Goran Lebinac, voditelj humanitarne aukcije koja je počela na Dan bijeloga štapa - 15. listopada - kaže da je u prvom krugu od 171 darovanog predmeta prodano njih pedesetak. Prikupljeno je oko devet tisuća kuna. Akciju je organizirala Udruga za unaprjeđenje znanja slijepih i slabovidnih osoba kojima se pridružio značajan broj estradnih umjetnika i ljudi iz javnoga života. Oni su za informatičko obrazovanje slijepih darovali poneki predmet. </p>
<p>Tako je Jozo Radoš darovao svoju kapu, a Nina Badrić ogrlicu od cirkona, koja je prodana za 1000 kuna. Mia Begović dala je najdražu kožnu smeđu torbu svoje pokojne sestre Ene, koja je dosegnula cijenu od 300 kuna.U prvom je krugu, kaže Lebinac, prodana i slika slijepog umjetnika Stjepana Jambrešića »Suncokreti«. </p>
<p>I Emilija Kokić ponudila je sliku, a Krešimir Dolenčić »ostao« je bez jedne košulje. Dobru su volju pokazali i glumci ZKM-a i drugih kazališta. Igrači Hajduka dali su za aukciju dres sa svojim potpisima, koji je prodan za 500 kuna, a Gordan Kožulj statutu za najboljeg sportaša 2005. </p>
<p>Daria Knez ostala je bez omiljenog drvenog konjića, a Jasmin Stavros ponudio je smoking i odijelo »Versace« te košulje »Dolce« i »Gabana«. Jedna od zadaća stanara Big Brother kuće bit će izrada nakita koji će ponuditi na interentskoj aukciji, a prihod će biti uplaćen na račun za obrazovanje slijepih. Novac će ponajprije biti namijenjen slijepim školarcima, kako bi se kvalitetnije obrazovali. Jedna računalna jedinica za slijepe stoji oko deset tisuća kuna. Organizatori se nadaju da će se ljudi javiti u što većem broju, kako bi se moglo kupiti više informatičke opreme. ¸</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ekološka svijest razvija se već u vrtiću</p>
<p>»Tete« posjetile spalionicu Zwetendorf koja godišnje preradi 350 tisuća tona otpada </p>
<p>U sklopu projekta Eko održivi razvoj, ravnateljice zagrebačkih vrtića boravile su, od utorka do četvrtka, u radnom posjetu Beču, gdje su obišle Ustanovu za izobrazbu odgojiteljica u austrijskom gradu Mureck. Ravnatelj škole Michael Braus je govorio o sustavu obrazovanja odgajatelja, koja u Austriji traje pet godina. a nakon školovanja učenice </p>
<p>Prema riječima Biserke Bucković iz Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i šport, odgajateljice u Hrvatskoj imaju visoku stručnu spremu, ali odrađuju manji broj sati stručne prakse.</p>
<p> U sklopu radnog posjeta, koji je organiziralo Gradsko komunalno gospodarstvo, podružnica ZGOS u suradnji s uredom za obrazovanje kulturu i šport, posjetili su spalionici smeća Zwetendorf jer je cilj projekta djeci predškolskog uzrasta približiti pojam gospodarenja otpadom i utjecati na ekološku svijesti u najranijoj životnoj dobi. </p>
<p>»Spalionica Zwetendorf utemeljena 2004. godišnje preradi oko 350 tisuća tona otpada i ne zagađuje okoliš, a energija koju proizvodi koristi termoelektrana, povezana s spalionicom - 90 posto otpada se u spalionicu dostavlja vlakom jer je željeznički transport ekološki najbolje rješenje. </p>
<p>Zbog toga i educiramo pedagoge za uvođenje programa Eko održivog razvoja u zagrebačke vrtiće«, rekao je Zdravko Vac direktor ZGOSA. </p>
<p>Najmlađi Zagrepčani o gospodarenju otpadom, moći će ponešto naučiti i iz slikovnice »Rođendan bez smeća«, koja će im biti predstavljena na odlagalištu otpada Jakuševec. Omogućit ćemo postavljanje kontejnera za razvrstavanje otpada u sve zagrebačke vrtiće«, rekla je Biserka Bucković iz ureda za obrazovanje.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Menadžeri u ulozi »težaka«</p>
<p>U narednih nekoliko godina pokrenut ćemo hrvatsku poljoprivredu, kaže Ivica Todorić</p>
<p>Sa škarama u ruci, u petak su, u vinogradu Mladine na Plešivici, ulogu »težaka« preuzeli vodeći menađeri Agrokorovih tvrtki. Brao se traminac, koji će na tržište kao kasna berba prosušenih bobica, a u vinogradu je, uz najbliže suradnike, bila i obitelj Todorić. »Nemojte da kome padne boba na pod«, u šali je beračima poručio Ante Todorić, koji se, okružen suprugom Martinom i kćerkom Emom, i sam prihvatio berbe. </p>
<p>Prekrasno jesenje vrijeme, sunčano i toplo, prekrasan pogled koji se pružao iz vinograda, prema Pokuplju na jednoj i Japetiću na drugoj strani, i dobro raspoloženje birača, podgrijano kestenima, portugiscem i svirkom tamburaša, obilježilo je Agrokorovo martinjsko okupljanje, koje se, već tradicionalno, događa u jaskanskome kraju. </p>
<p>Čelnik Agrokora napomenuo je da će taj koncern u narednih nekoliko godina pokrenuti i »značajno promijeniti hrvatsku poljoprivredu«. Todorić je berbu obavio u društvu unuka - Tare, Eme i Ivana. </p>
<p>»Prekrasno je, uvijek se veselimo ponovnom dolasku u vinograde Mladine«, berući grožđe komentirao je Tomislav Smolčec, direktor prodaje Jamnice, a Mario Scherr, direktor Zvijezde, pomno pazeći na svaki ubrani grozd, dodao je da se nada da će od grožđa, kojega su ubrali menađeri Agrokora, »ispasti korektno vino«. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Nada za liječenje ciroze jetre </p>
<p>U istraživanju su upotrijebljene matične stanice pupkovine, a ne embrija, te dobivene znatne količine novog tkiva koje će poslužiti </p>
<p>u daljnjim ispitivanjima</p>
<p>Nedavno su znanstvenici Sveučilišta u Newcastleu postigli veliki uspjeh u genetskom istraživanju stvorivši dio jetre pomoću matičnih stanica uzetih iz pupčane vrpce.</p>
<p>Vjeruje se da bi se mini-jetra mogla iskoristiti za ispitivanje lijekova, no, budući da rad još nije objavljen u stručnom časopisu, ne može ocijeniti njegova vrijednost, smatrajući i da su stanice uzgojene na taj način nepouzdane.</p>
<p>Dio britanskih znanstvenika želi komercijalizirati svoj rad s matičnim stanicama, pogotovo onaj povezan sa stvaranjem stanica jetre. Pretpostavlja se da će proći desetljeća da se tako stvorena jetra može transplantirati ljudima. No, za 10 do 15 godina mali dijelovi jetre, ne veći od kovanice, mogli bi se iskoristiti za liječenje pacijenata. </p>
<p>Tkivo jetre razvijeno je pomoću mikrogravitacijskog bioreaktora, dijela opreme izvedenog Nasinom tehnologijom koja je pomogla u stvaranju stanica oponašanjem bestežinskom stanja. Jetru stvorenu od matičnih stanica pupkovine znanstvenici žele prepustiti farmaceutskim kompanijama, koje bi je mogle iskoristiti za testiranje lijekova u zamjenu za dosadašnja ispitivanja na ljudima i životinjama. </p>
<p>Britanski su etičari zadovoljni i vjeruju kako je to način da se stvori ljudsko tkivo iz etički prihvatljivih izvora. No neki znanstvenici misle kako bi se izrazu mini-jetra mogla uputiti velika pritužba kao i samom istraživanju. Neki smatraju da je ekipa u Newcastleu uspjela pretvoriti krvne matične stanice u stanice koje izgledaju poput stanica jetre (hepatociti), ali to još ne znači da će se one moći ozbiljnije iskoristiti u praksi.</p>
<p> Istraživanje još nije prošlo odgovarajuće znanstvene provjere. Ako zadovolji, tek se nakon toga može govoriti o široj upotrebi. Postoji nada da će se te stanice jetre moći koristiti za ispitivanje lijekova već za godinu dana. Ugledni britanski znanstvenik Ian Gilmore smatra da je to istraživanje važno zato što su upotrijebljene matične stanice pupkovine, a ne embrija zbog kojeg se stalno bune etičari i Crkva. Pritom su nastale znatne količine novog tkiva. Ipak, kažu stručni krugovi, to što su dobivene pojedinačne stanice jetre još je daleko od stvaranja cijelog organa koji ima vlastiti sustav opskrbe krvlju i vlastitu mrežu vlakana. </p>
<p>Svi se slažu da takva istraživanja pridonose razvoju tretmana za ljude s bolestima jetre. Zasad je takvih tretmana malo. </p>
<p>Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji deset posto stanovništva ima problema s jetrom, uglavnom zbog pretjeranog konzumiranja alkoholnih pića i masne hrane.</p>
<p>Otprilike 10 do 35 posto alkoholičara oboli od alkoholnog hepatitisa, a 10 do 20 posto od ciroze jetre. U SAD-u je ciroza jetre na sedmom mjestu uzročnika smrti među mlađom i srednjom generacijom. Između 10.000 do 24.000 smrtnih slučajeva godišnje samo u SAD-u izazvano je pretjeranim pijenjem alkohola. Normalno funkcioniranje jetre ključno je za život i normalni metabolizam, ističu liječnici. Oštećenja jetre izazvana alkoholom ometaju uobičajene tjelesne metaboličke putove, a alkohol šteti i funkcioniranju ostalih organa. Brojni fiziološki mehanizmi utječu na daljnju progresiju bolesti. Lijekovi koji utječu na te mehanizme mogu spriječiti neke komplikacije vezane uz cirozu ili barem ublažiti bolest.</p>
<p>Većina alkohola koji se popije razgradi se u jetri. No tijekom tog procesa nastaju razgradni elementi koji su otrovniji i štetniji od samog alkohola. Uz to, skupina metaboličkih produkata koje nazivamo slobodnim radikalima, može dodatno oštetiti stanice jetre i potaknuti upalu ugrožavajući i neke vitalne funkcije tog organa, poput procesa stvaranja energije. Tijelo ima prirodne obrambene mehanizme protiv slobodnih radikala - antioksidanse, ali oni mogu biti inhibirani konzumacijom alkohola, što izaziva pojačano oštećenje jetre.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Opet poplave na sjeveru Europe</p>
<p>CUXHAVEN</p>
<p> - Sjevernu Europu u noći na petak opet su zahvatile poplave. Najkritičnije je situacija je u sjevernoj Njemačkoj i Danskoj. Poplavama su doprinijeli i veliki valovi sa Sjevernog mora i Baltika koji su poplavili luke i onemogućili pristanak brodova. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Prvi snijeg na Biokovu</p>
<p>MAKARSKA</p>
<p> - Na najvišem biokovskom vrhu Svetom Juri gdje se proteklih dana temperatura spuštala i do minus 13 Celzijevih stupnjeva, u petak je pao prvi ovojesenski snijeg. Po riječima dežurnog tehničara na HRT-ovu odašiljaču na Biokovu Gorana Mucića, temperatura se spustila na jedan stupanj ispod ništice.Naglo zahlađenje praćeno burom zahvatilo je danas cijeli makarski kraj. Na Makarskom primorju bura puše prosječnom brzinom od 60, a na udare i do 120 kilometara na sat, pa se vozačima koji se kreću državnom cestom D8 kod Baškog Polja i na Dupcima kod Brela preporučuje oprezna vožnja zbog mogućih jačih bočnih udara vjetra. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zbog šećera godišnje umire 3 milijuna ljudi</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Više od 3 milijuna ljudi u svijetu umire godišnje zbog viška glukoze u krvi, od čega je 960.000 izravno povezano s dijabetesom, a 2,2 milijuna zbog kardiovaskularnih problema. Višak glukoze u krvi odnosi godišnje 3,16 milijuna ljudi, što je tri puta više od smrtnosti pripisane samom dijabetesu tijekom 2001. godine. Ti podaci se mogu usporediti s godišnjom smrtnosti od duhana (4,8 milijuna), viška kolesterola (3,9 milijuna) i pretjerane težine (2,4 milijuna), naglašavaju znanstvenici uoči svjetskog dana dijabetesa 14. studenoga. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Umro veteran američkog novinarstva</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Jedan od najpoznatijih i najnagrađivanijih američkih televizijskih novinara Ed Bradley, veteran mozaičke emisije vijesti »60 minuta« na CBS-u, umro je u četvrtak u bolnici Mount Sinai u New Yorku od posljedica leukemije. Bradley (60), se pridružio ekipi cijenjenog news magazina »60 minuta« 1980. godine, a njegov vješt i predan reporterski rad nagrađen je brojnim priznanjima, uključujući i 19 nagrada Emmy. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nasukalo se i uginulo 40 kitova</p>
<p>CANBERRA</p>
<p> - Oko 40 kitova uginulo je na novozelandskoj obali nakon što su doplivali preblizu obali i nasukali se, no mještani u obližnjem mjestu uspjeli su spasiti 40 drugih kitova. Nasukavanje kitova izazvalo je promptnu akciju mještana Ruakaka Beacha, oko 140 kilometara sjeverno od Aucklanda, koji su uspjeli u more vratiti 40 kitova, izvjestio je australski ABC. Koordinatorica akcije spašavanja Sue Campbell je priopćila da je u pripremi pokapanje 40-ak uginulih kitova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Među uhićenim mafijašima i sutkinja</p>
<p>RIM</p>
<p> - Talijanska policija provela je u petak ujutro na jugu Italije operaciju protiv mafije u Calabriji, zvane »ndrangheta«, uhitivši dvadesetak osoba među kojima i jednu sutkinju, dva istražna suca i odvjetnike. Operacija je razotkrila koliko se mafija infiltrirala i u institucije na jugu Italije. Uhićena je sutkinja u gradu Vibo Valentia, Patrizia Serena Pasquin, te dva istražna suca koji su surađivali sa sutkinjom Pasquin. Uhićeni su članovi mafijaškog klana Mancuso, koji je smatran glavnim u Vibo Valentiji i okolici. Također su uhićena i dva odvjetnika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Goebbelsov govor za motiviranje momčadi</p>
<p>CHARLOTTE</p>
<p> - Gimnazijska momčad američkog nogometa iz grada Charlottea u Južnoj Karolini odslušala je fragment govora drugog čovjeka nacističkog režima Josepha Goebbelsa u trajanju od 90 sekundi kako bi se motivirala za presudnu utakmicu. Lokalni dnevni list The Charlotte Observer navodi da su riječi ministra propagande Adolfa Hitlera emitirane uoči važnog susreta s kolegama iz katoličke gimnazije u Charlotteu. Slogan trenera i ekipe je »Prema pobjedi«. U sklopu razmjene je jedan učenik iz Njemačke koji je kolege naučio taj slogan na njemačkom jeziku, objasnio je u pismu direktor gimnazije. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Doktor Živago« prvi put na hrvatskome</p>
<p>Pasternakov glasoviti roman, u prijevodu Milana Mirića, objavljen je u biblioteci Vrhovi svjetske književnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U petak, predzadnjega dana Interlibera, sajam se se već toliko zahuktao da je bilo teško probiti se na ulazu u peticu od gomile posjetitelja koji su se ondje vrzmali i gurali s vrećicama prepunim knjigama. Na štandu Školske knjige imali smo prilike prisustvovati jednom važnom kulturološkom događaju - prvi put na hrvatskom jeziku predstavljen je roman Borisa Leonidoviča Pasternaka »Doktor Živago«. Jedno od nezaobilaznih djela svjetske literarne baštine s ruskoga je preveo Milan Mirić, a knjiga je objavljena u biblioteci Vrhovi svjetske književnosti.</p>
<p>Po ocjeni književnoga kritičara Zdravka Zime, »Doktor Živago« spada, uz »Uliksa« i »Doktora Faustusa«, u najveće europske romane 20. stoljeća, a važno je da ga danas možemo čitati bez ikakvih ideoloških opterećenja. Pasternakovo je djelo, rekao je Zima, prvi put objavljeno na talijanskome 1957., a tek godinu dana poslije na ruskome. Priča je to o fatalnoj ljubavi liječnika Jurija Živaga i Larise Antipove, a osim što se može čitati kao ljubavni roman, »Doktor Živago« je i povijesna knjiga s obzirom na to da radnja obuhvaća ključne etape ruske povijesti prve polovice 20. stoljeća: revoluciju 1905., Prvi svjetski rat, revoluciju 1917., Građanski rat, uspostavu socijalističkoga poretka i Drugi svjetski rat. U Vrhovima svjetske književnosti objavljeno još jedno djelo neprolazne vrijednosti, koje se u novome prijevodu na hrvatski pojavilo nakon punih 50 godina. Vizionarsko poetsko djelo »Faust« Johanna Wolfganga Goethea na hrvatski je jezik s njemačkoga pretočio akademik Ante Stamać, a predstavljeno je u četvrtak na večer na izložbenom prostoru Školske knjige.</p>
<p>Na središnjoj pozornici u paviljonu šest u četvrtak su gostovale zvijezde biblioteke »Razotkrivanja«, koju pod okriljem Naklade Ljevak uređuje Nives Tomašević. Dubravka Oraić-Tolić, Živa Benčić, Milana Vuković Runjić, Krešimir Nemec, Zdravko Zima i Helena Sablić Tomić imali su samo riječi pohvale za svoju urednicu. Citirajući Orwellove riječi da se knjige pišu iz tri razloga: slave, novca i želje za komunikacijom, Krešimir Nemec je otkrio da je u slučaju njegove knjige »Putovi pored znakova« prevagnulo ovo posljednje. Do sada je u »Razotkrivanjima« objavljeno ukupno 18 knjiga, a riječ je o, kako je to rekla Helena Sablić Tomić, znanstveno-esejističkim tekstovima upakiranim u formu vrhunskoga trača. Nova knjiga Milane Vuković Runjić neće biti objavljena u njezinoj nakladničkoj kući, kao što je do sada bio slučaj, već će izaći, krajem ovoga mjeseca, u biblioteci Otvorena knjiga, urednice Nives Tomašević, a zvat će se »Ulica nevjernih žena«.</p>
<p>Na Interliberu predstavljena je i knjiga »Nepoznati rani radovi«, koja obuhvaća dosad slabo poznate ili nepoznate radove Augusta Šenoe nastale za njegova boravka u Pragu i Beču, a objavila ju je Školska knjiga u povodu 125. godišnjice smrti istaknutoga hrvatskog književnika. Isti je nakladnik na Interliberu predstavio i monografiju o Nikoli Tesli te Englesko-hrvatski frazeološki rječnik Ivane Bendow. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Okretan glumački četverac</p>
<p>Zagrebačkoj publici predstavljena tragikomedija plodnog slovenskoga autora Evalda Flisara u režiji Dušana Mlakara </p>
<p>Ne baš mnogobrojna publika u GDK »Gavella«, u četvrtak na večer, mogla je opušteno i uz dobrodošao titlovani, doduše ne baš najsretniji prijevod uživati u predstavi »Nora Nora« nastaloj po tekstu slovenskoga prozaista i dramatičara Evalda Flisara, a u redateljskom viđenju Dušana Mlakara.</p>
<p>Prešernovo gledališče iz Kranja zagrebačkoj je publici time približilo dramski tekst koji je 2004. godine dobio prestižnu slovensku Grumovu nagradu za najbolji izvorni dramski tekst i, naravno, samoga autora koji ima vrlo zanimljiv, hrvatskom gledateljstvu, uglavnom nepoznat opus. </p>
<p>U predstavi »Nora, Nora« u prvom redu riječ je o vrlo dobro skrojenom komadu kojem ne manjka šarma. Svoju nekonvencionalnu dramsku igru Flisar gradi na dva paralelna plana, s dva bračna para koji nose imena Nora i Torvald, što je očita parafraza Ibsenova naturalističkoga dramskog dragulja »Nora ili Lutkina kuća«. Igrajući se filozofskom konstrukcijom o mogućem supostojanju brojnih svjetova, dok je ovaj naš samo jedan od mogućih (ali, navodno, najbolji od svih), uglavnom nesretni parovi »tješe« se da možda nevidljivi pored njih žive oni njihovi sretniji blizanci. </p>
<p>Dramsko zbivanje pokazuje da su sveze manikirke alkoholičarke i pomalo seksualno uvrnutoga patologa te medicinske sestre sklone zdravom životu i prevoditelja hipohondra, jednako ispunjene neostvarenim očekivanjima i tipično iritantnim muško-ženskim problemima. </p>
<p>Time se ruši konstatacija o egzistenciji uspješnijega para u »drugom svijetu«, pa u Flisarovoj vještoj i duhovitoj kombinatorici oni, kao na vrtuljku, međusobno mijenjaju partnere, a na kraju ponovno dolaze u početnu poziciju. No, to ne znači da su se u međuvremenu približili jedno drugomu, već, naprotiv, finale ostavlja jasnu aluziju da bi svima istospolno prijateljstvo možda bilo najbolje rješenje.</p>
<p>Flisar je osim korektna zapleta, ali bez efektna završetka, zaista majstor britka, ironična, inteligentna i nerijetko frivolna dijaloga, ispunjena odmjerenim metaforama i metonimijama. To je ujedno i najdojmljiviji dio te ritmične predstave, posebice u prvom dijelu, dok je drugi opterećen stereotipima o muškim i ženskim relacijama. </p>
<p>Redatelj je likove i mizanscenski smjestio u isti prostor u kojem istodobno borave, ali se ne vide (scenu moderne dnevne sobe osmislila je Sanja Jurca). U solidnom, okretnom i energičnom glumačkom četvercu - Vesna Pernarčič-Žunić, Borut Veselko i Darja Reichman, ističe se dojmljivo flegmatična interpretacija Roka Vihara. »Nora, Nora« koja snažno podsjeća na »Closer« Patricka Marbera, žanrovski varira komediju situacije i karaktera ljubavne tematike s mnogo crnoga humora u celofanu dobra vodvilja. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatski dizajn na visokoj razini </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložba pod nazivom »Hrvatski dizajn 040506« u organizaciji Hrvatskoga dizajnerskog društva otvorena je u četvrtak u Paviljonu 19 Zagrebačkoga velesajma.</p>
<p>Izložba obuhvaća najbolje dizajnerske radove nastale od 2004. do 2006. godine na području grafičkog dizajna, produkt dizajna i dizajna elektronskih medija, koje su odabrali ovogodišnji selektori Maroje Mrduljaš, Mladen Orešić i Mirko Petrić. </p>
<p>Vizualno vrlo atraktivan, postav donosi 74 rada s područja grafičkog oblikovanja, osam s područja elektronskih medija te 55 studentskih radova istih kategorija te dva s područja industrijskog dizajna. </p>
<p>Potonji (dio industrijskog dizajna) posvećen je inicijativama Hrvatskoga dizajn centra kojima se na institucionalnoj razini pokušava osvijestiti potreba uključivanja industrijskih dizajnera u proizvodnju, što je čini se najveći problem struke. </p>
<p>Cilj izložbe nije samo predstavljanje dizajnera i njihova rada, već i nastojanje da se dugoročno pomogne uspostavi kriterija struke i stručnog vrednovanja dizajnerskog rada, kazala je na otvorenju Ira Payer, predsjednica HDD-a. </p>
<p>Izložba »040506« u svim dijelovima dizajnerske produkcije nastoji pokazati da hrvatski dizajneri mogu izdržati usporedbu s međunarodnim profesionalnim standardima. Primijetili su to na otvorenju i Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture, te Slavko Dakić, pročelnik gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.</p>
<p>Ovom četvrtom po redu izložbom ujedno započinje partnerska suradnja između ZV-a i HDD-a, koja će se nastaviti tijekom 2007. godine, a ogledat će se u programu HDD-a namijenjenom za pojedine sajmove, rečeno je na otvorenju.</p>
<p>Izložba popraćena bogatim katalogom bit će otvorena do 28. studenog, a u tom razdoblju najavljena su i predavanja Borisa Ljubičića, Koraljke Vlajo, Feđe Vukića i Ranka Novaka. [Tanja Novak]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Život dvadesetih na visokoj nozi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osamdeset godina od prvog broja »Svijeta«, ilustriranog magazina koji je dvadesetih godina prošlog stoljeća bio istinski prozor u svijet i prvi moderni vizualni masovni medij ovih krajeva te vrijedna ostavština njegova osnivača, prvog urednika i ilustratora Otta Antoninija obilježava izložba »Otto Antonini i »Svijet« / »Svijet« i Zagreb dvadesetih« što je u utorak na večer otvorena u Muzeju grada Zagreba.</p>
<p>Antoninijeve naslovnice i ilustracije iz »Svijeta« kroz koje se vjerno može rekonstruirati duh, a posebno moda »ludih dvadesetih«, rijetki sačuvani portreti zagrebačkih dama koje je Antonini slikao nakon karijere u »Svijetu«, ponešto predmeta, fotografija i crteža iz obiteljske ostavštine te dva filmska zapisa, od kojih je jedan s originalnim snimkama iz dvadesetih, progovaraju o zanimljivu, ali zaboravljenu opusu vrhunskoga crtača i grafičkog urednika. Također savršeno približavaju estetiku art decoa i život visoke klase u Zagrebu dvadesetih. </p>
<p>Zanimljiv postav Željka Kovačića naglašava određene teme povećanjima prikladnima današnjim jumbo plakatima, čime se još dodatno naglašava savršenstvo Antoninijeve grafičke tehnike. Crteži originalnih dimenzija 25x35 cm i u tako velikim povećanjima zadržavaju sve značajke i djeluju kao da su osmišljeni za tu veličinu. </p>
<p>Priča o jednom desetljeću ispričana kroz jedan časopis i uratke njegova urednika u Muzeju grada Zagreba ostaje ispričana do kraja godine. [M. Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Čovjek u otuđenom svijetu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski muzej naivne umjetnosti oživio je svoj prostor izložbom »Skulpture« Krešimira Trumbetaša. Niz izložaka ovoga samoukog autora nastalih u razdoblju od 1980. godine do danas odabrala je autorica postava Svjetlana Sumpor, koja je u četvrtak, uz direktora muzeja Vladimira Crnkovića, otvorila izložbu kratkim predstavljanjem autora. Trumbetaševe antropomorfne skulpture, nježno obojene u različite nijanse bijele boje, ukidaju pojedinačnost osobe do krajnjih granica. Predstavljajući Čovjeka, odnosno Ljude, skulptor, kako je izjavio, tematizira međuljudsku komunikaciju, u njenim različitim stupnjevima. Od grupe koja se tek slučajno našla na istom mjestu do harmoničnosti i emocionalne povezanosti »Prijatelja« sraslih u jedan zagrljaj teži približavanju otuđenih pojedinaca u svijetu koji ga okružuje.</p>
<p>Skulpture koje su određene izrazom lica, pokretom glave, nagnućem tijela ili položajem ruke, suptilno odaju jedno prevladavajuće raspoloženje. Odnos – međusobni ili onaj prema okolini – ostaje osnovna tematska crta koja priziva Trumbetaševo iskustvo dolaska u veliku gradsku sredinu iz manje s izraženijim osjećajem zajedništva. [Višnja Rogošić]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Svjetska foto obitelj u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tradicionalna godišnja međunarodna fotografska manifestacija Zagreb Salon u organizaciji Fotokluba Zagreb ove je godine u Hrvatsku dovela čak 650 radova 380 svjetskih i domaćih majstora fotografije. Glavna izložba ovogodišnjeg Salona otvorena je u petak uvečer u zagrebačkom Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika, u kojem je do 13. prosinca izloženo čak 280 uradaka 175 autora iz gotovo cijeloga svijeta, dok su ostali radovi izloženi u izložbenim prostorima Muzeja grada Šibenika, Foto klubovima u Bjelovaru, Varaždinu, Osijeku i Splitu te izložbenom prostoru INE u Zagrebu. </p>
<p>Na Salonu su podijeljene i tradicionalne nagrade FIAP-a, Međunarodne federacije fotografske unije i Fotokluba Zagreb.[M. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>U blagajnu s osmijehom</p>
<p>Svaka druga kazna osim novčane poljuljala bi temelje hrvatsko-mađarske kandidature za EP 2012. </p>
<p>Hrvatski nogometni savez(HNS) doista je u paradoksalnoj situaciji. Naime, nakon što je Disciplinska komisija Uefa naplatila kaznu HNS-u od 80 tisuća švicarskih franaka za događaje na domaćim utakmicama protiv Andore i Engleske, svi kao da smo odahnuli. </p>
<p>Jer, prijetile su i veće kazne, poglavito nakon namjere Engleskog nogometnog saveza koji je želio da se HNS kazni i za događaje ispod južne tribine maksimirskog stadiona. Kada je zapodjenuta tučnjava između hrvatske policije i engleskih navijača. U Uefi su ipak vidjeli da je tu najmanja krivica bila na hrvatskoj strani...</p>
<p>Na stranu sve nabrojano, Hrvatski nogometni savez uvjerljivo je najbolji platiša kazni u cijeloj Europi. Baklje, tučnjave navijača, slaganje tijela huligana u neprihvatljive fašističke simbole, sukobi s policijama stranih zemalja..., popis je incidenata koji na naplatu ide, kome drugome, Hrvatskom nogometnom savezu.</p>
<p>Zato je bolna brojka koju je izrekao predsjednik Saveza Vlatko Marković. »Dosad smo platili preko dva milijuna i dvjesto tisuća franaka kazni zbog navijača«.</p>
<p>Ispada, eto, da u Uefi samo čekaju novu kvalifikacijsku rundu pa da napune blagajnu. Gotovo u svakoj utakmici HNS plaća kazne, redaju se gluposti, na Malti, u Mađarskoj, pa na domaćem terenu. Iako je osiguranje sve brojnije, opremljenije, kazne se multipliciraju. Bit će prije da je riječ o drugom problemu, onom pravosudnom! U cijeloj priči ipak HNS mora biti zadovoljan, jer je kazna samo novčana, iako rigorozna. </p>
<p>Nije riječ o kazni koja je mogla, primjerice, odrediti da sljedeću utakmicu protiv Makedonije Hrvatska na domaćem terenu mora igrati pred praznim tribinama. Ili o kazni koja je Hrvatsku mogla izbaciti s natjecanja za Europsko prvenstvo. Svaka druga kazna osim novčane ozbiljno bi poljuljala temelje hrvatsko-mađarske kandidature za EP 2012. godine. Iako i ove novčane kazne ne služe kao naročita reklama, nekako se brže zaborave. U Savezu moraju pogurnuti ruku dublje u blagajnu i to s osmijehom. Kandidatura je još uvijek aktualna i s realnim šansama!</p>
<p>Englezi će se žaliti </p>
<p>Engleski nogometni savez žalit će se na Uefinu odluku o kazni od 10.000 švicarskih franaka zbog navijačkih nereda na kvalifikacijskoj utakmici za EP 2008. godine protiv Hrvatske u Zagrebu. </p>
<p>»Razočarani smo takvom Uefinom odlukom koja šteti ugledu engleskog nogometa i naših navijača koji nisu odgovorni za nerede u Zagrebu«, kazao je glasnogovornik saveza Adrian Bevington, dodavši kako će se Englezi žaliti kada dobiju pismeno obrazloženje odluke Uefine Disciplinske komisije. </p>
<p>Zbog slabe organizacije utakmice, Uefa je kaznila i Hrvatski nogometni savez s 50.000 švicarskih franaka. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Šangajski šlag za kraj</p>
<p>Roddick i Nalbandian ove su sezone osvojili samo jedan naslov s poražavajućim omjerom protiv »top 10« tenisača, što nije slučaj s Ljubičićem </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kad su izvučene skupine Mastersa, Ivan Ljubičić je rekao: »Gora bi bila samo tri Federera.« Istina, švicarski genijalac Federer, nepredvidljivo talentirani branitelj naslova Nalbandian i preporođeni bivši »broj jedan« Roddick u Crvenoj skupini ne nude prevelike nade u polufinale za prvoga hrvatskog reketa. Ali, jednako tako nitko nije vjerovao da će Nalbandian pobijediti Federera u prošlogodišnjem finalu 3,7 milijuna američkih dolara vrijednoga završnog turnira najboljih osam tenisača svijeta. I to nakon što je gubio s 0-2 u setovima, nakon što je u Šangaj stigao kao zamjena, izravno s ribarenja s prijateljima... </p>
<p>Posljednje dvije godine zorno pokazuju kako je Ivan Ljubičić ponajbolji svjetski igrač u dvorani. Uostalom, pet od šest naslova osvojio je u dvorani. Ove je godine napravio korak više na ljestvici, »probio« je granicu od 60 pobjeda u sezoni i fizički se usavršio. Kao i njegovi konkurenti u skupini, tako se i Ljubičić odmarao uoči Šangaja, oporavljao iscrpljeni organizam. Prošle su ga godine pobijedili Federer i Nalbandian, nadigrao je samo Coriju. Ove bi godine trebao pobijediti Roddicka u prvom meču, a onda protiv Nalbandiana tražiti drugo mjesto. </p>
<p>Jedino s Argentincem Ljubičić ima pozitivan omjer (3-2), pa ima razloga vjerovati u pobjedu, naročito zato što prošlogodišnji naslov na Mastersu nije »gurnuo« Nalbandiana. Ove je sezone osvojio samo jedan naslov, peti u karijeri, a pritom se ne može pohvaliti vrednijim »skalpovima«, što nikako ne odgovara njegovu potencijalu. Jednako tako, i Roddick ima samo jedan naslov ove sezone i poražavajući omjer protiv »top 10« tenisača. Rijetki su takvi uspjesi i u Ljubičićevoj rubrici, ali ipak postoje. Kao pobjeda sa 6-1, 6-2 protiv Nalbandiana u polufinalu Miamija. Inače, u finalu je igrao tri »tie-breaka« s Federerom, protiv kojeg uvijek igra »guste« mečeve. Jednom će i Ljubičić dočekati svoj dan...</p>
<p>Favorite u Zlatnoj skupini predvodi Nikolaj Davidenko. Rus se i ove sezone prometnuo u radoholičara, igrao je na čak 31 turniru, daleko više od ostalih. No, i te kako je ostalo snage za vrijedan rezultat na Mastersu, gdje će igrati »na krilima« izdanja s pariškog turnira, na kojem je osvojio naslov u Federerovu stilu. </p>
<p>Iako ove sezone nije blistao u dvorani, a njegov je nastup na Mastersu »visio« zbog ozljede trbušnih mišića, Nadal ipak ima pravo računati na polufinale. Jer, od Robreda i Blakea se ne očekuje previše u njihovu premijernom nastupu u Šangaju. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Grand Slam pobjednice u polufinalu</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Nakon pobjednice US Opena Šarapove te pobjednice Roland Garrosa Justine Henin-Hardenne, polufinale završnog turnira najboljih osam tenisačica svijeta izborila je i pobjednica Wimbledona i Australian Opena Amelie Mauresmo. Posljednji dvoboj u Žutoj skupini okončala je 4-6, 7-6 (3), 6-2 pobjedom protiv Henin-Hardenne za drugo mjesto i priliku za obranu naslova tri milijuna američkih dolara vrijednog Mastersa.</p>
<p>Belgijanka i treći put ove sezone nije uspjela pobijediti 27-godišnju Francuskinju, koja je zasluženo pobijedila na londonskoj travi, dok je Henin-Hardenne predala dvoboj u Melbourneu. Ipak, ako uđe u finale Mastersa, »miss bekhend« će biti prva tenisačica svijeta na kraju sezone, dok se Mauresmo prestala nadati nakon prvog dana turnira.</p>
<p>I treću pobjedu bez izgubljenog seta ostvarila je Šarapova, za prvo mjesto je sa 6-4, 6-4 nadigrala Svjetlanu Kuznjecovu. Tako je »složila« polufinale protiv Mauresmo, odnosno belgijski derbi Henin-Hardenne i Kim Clijsters.</p>
<p>• Rezultati, Žuta skupina: Mauresmo - Henin-Hardenne 4-6, 7-6 (3), 6-2; redoslijed: Henin-Hardenne 2 pobjede - 1 poraz (5 dobivenih setova - 2 izgubljena seta), Mauresmo 2-1 (4-4), Hingis 1-2 (4-5), Petrova 1-2 (3-4); Crvena skupina: Šarapova - Kuznjecova 6-1, 6-4; redoslijed: Šarapova 3-0 (6-0), Clijsters 1-1 (2-2), Kuznjecova 1-2 (2-4), Dementijeva 0-2 (0-4). [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Gori Cibonina svijeća na Kamenitim vratima </p>
<p>I ove sezone Cibona niže pobjede u Draženovom domu</p>
<p>Dražen Anzulović bio je vrlo izravan nakon utakmice, iako je i sam rekao kako je svima jasno da Cibona u Europi ne može nikoga dobiti individualno te da toga igrači moraju biti svjesni. Spomenuo je i riječ rudarenje, koje je trajalo do 28. minute. </p>
<p>Tri epizode je Cibona odigrala do te 28. minute. U prvoj četvrtini respektabilni napad, u drugoj odgovornu obranu, a u osam minuta treće sve je spojeno. Spomenuto rudarenje i momčadski duh bili su razlog vodstva sa 67-47, razlog što je Unicaja izgledala bezglavo s najmanjim mogućim šansama da treći put njihova utakmica u Euroligi bude - utakmica posljednje lopte. Jer, u Tel Avivu je Unicaja igrala produžetak, u Malagi je poražena od Joventuta u posljednjim stotinkama. No, Cibona je pružila ruku... </p>
<p>»Prestala je kružiti lopta, nismo imali rješenja, a moje je da se ispričam suigračima zbog igre pred kraj osnovnog dijela, kad sam ugrozio pobjedu«, govorio je kapetan Davor Kus. </p>
<p>Anzulović će reći kako su svi počeli gledati osobnu statistiku. Jer, u napadu je za Cibonu vrijeme stalo - Kus ili McCullough držali su loptu dvadeset sekundi i bezuspješno igrali »jedan na pet«, a usporedno s užasnim napadom počela se raspadati i obrana. </p>
<p>»Što mogu pametno reći nakon ove pobjede... Mogu jedino zapaliti svijeću na Kamenitim vratima«, dodat će Anzulović. </p>
<p>Iako su individualno inferiorni protiv mnogih ili svih u Europi, Cibona je Unicaju na kraju mogla dobiti jedino - tim putem. Nakon prosipanja +20, bilo je kasno vraćati momčadski duh, uostalom nismo sigurni koliko je igrača na ulasku u produžetak vjerovalo u pobjedu. Kus je izgubio i koncentraciju i mirnoću, Warren je već treću utakmicu izvan svih događaja, a jedini koji se htio poigrati sa sudbinom te večeri i Unicajom bio je Jerry McCullough. </p>
<p>»Vidjeli smo pet utakmica Cibone ove sezone, ali nisam primijetio da McCullough igra kao večeras«, rekao je gostujući trener Sergio Scariolo. </p>
<p>U večeri kad je Cibona pred sobom imala slomljenog suparnika zvuči bizarno da je trebalo čekati individualnu kvalitetu McCullougha za pobjedu. I da je igrač s najdebljim minusom u ovoj sezoni morao odlučiti. Ovog je puta Cibona individualnim putom dobila, a kada će sljedeći put pitanje je...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Amerikanac blizu »tornja«, Stinson opet na Gripama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ovog se vikenda igraju utakmice 9. kola košarkaške regionalne lige, a derbi će priuštiti Cibona i Crvena zvezda u Zagrebu (subota, 16.30 sati). Manje od 48 sati nakon dramatične pobjede protiv Unicaje košarkaše Cibone čeka, kako će reći trener Dražen Anzulović, dokaz karakternosti momčadi. Loša je vijest nakon Unicaje ozljeda prepona Wrighta, koji je u petak hodao s jakim grčem, a njegovo neigranje napravilo bi ionako veliki »propuh« pod koševima. </p>
<p>»Nakon zatišja oko pojačanja, sada smo blizu završetka pregovora«, reći će Anzulović za priču o američkom pojačanju. </p>
<p>Za košarkaše Splita CO pobijediti Hemofarm u Vršcu skoro je nemoguć zadatak. No, barem bi trebali pružiti otpor favoriziranom suparniku i pokazati sazrijevanje. Na put nije išao Stinson, koji se vratio iz SAD-a, ali bi zapravo čelnici kluba s Gripa s njime željeli raskinuti ugovor. Doveli su boljega košarkaša - Skinna. Zanimljivo je da su Splićani na put krenuli autobusom u petak ujutro, preko Zagreba i Slavonskog Broda do Vršca, koji je 12 kilometara od rumunjske granice, pa će im to sigurno ostati u sjećanju. </p>
<p>Zagreb odlazi na gostovanje u Široki, a Zadar dočekuje Železnik. [R. P./ S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cedevita bolja od Borika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Do četvrte pobjede stigli su košarkaši Cedevite u 5. kolu A-1 lige. Momčad trenera Jakše Vulića nadigrala je u Sutinjskim vrelima Borik Puntamiku rezultatom 78-67. U redovima Cedevite najprecizniji je bio Mario Dundović sa 17 poena, dok su Miliša i Milačić ubacili 12 odnosno 10 koševa. Kod Zadrana najviše je ubacio Ivanov (22). Ambiciozni zagrebački prvoligaš u prva je tri kola ostvario tri pobjede, dok su prvi poraz doživjeli u Dubrovniku, kada ih je istoimeni domaćin porazio nakon produžetka (80-78). [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Phoenix produžio agoniju</p>
<p>PHOENIX</p>
<p> – Prije početka NBA lige Phoenix i Dallas slovili su za favorite Zapada, ali i kao dobre oklade cjelokupne borbe za prsten. U petak ujutro odigrali su derbi začelja. Nakon pobjede Dallasa sa 119-112, prve ove sezone (omjer 1-4), agonija Phoenixa je još veća. Naime, osim Denvera, koji ima omjer 0-3, Phoenix je najlošija momčad lige. Najbolji u poraženoj momčadi bio je Brazilac Leandro Barbosa (30), no njegov je učinak u protivničkoj momčadi izjednačio Jason Terry, a kad su Dirk Nowitzki (35) i Jerry Stackhouse (23) dali svoj obol, slavlje Dallasa moglo je početi. Najbolji start u povijesti New Orleansa (4-0) okončan je porazom sa 116-121 u Oaklandu od Golden Statea. LeBron James je u pobjedi Clevelanda protiv Chicaga sa 113-94 odlučio manje gledati obruč, a više suigrače, pa njegov učinak od 19 poena i 12 asistencija djeluje pomalo čudno. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Seligman i Ude u finalu</p>
<p>GLASGOW</p>
<p> – Hrvatski gimnastičari Robert Seligman i Filip Ude plasirali su se u finale posljednjeg turnira Svjetskog kupa u Glasgowu. Seligman je u finale konja s hvataljkama ušao s najboljim rezultatom i u subotu će loviti medalju. Osječanin je već ranije osigurao nastup na završnici Svjetskog kupa u Sao Paolu, a tamo bi mu društvo mogao praviti i Ude. On je napravio prvi korak ka tome cilju, osmim rezultatom u kvalifikacijama ušao je u finale na tlu. Da bi si osigurao kartu za Sao Paolo (16. i 17. prosinca), u subotnjem će finalu morati biti najmanje treći. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Paović u osmini finala</p>
<p>BAYREUTH</p>
<p> – Sandra Paović plasirala se u osminu finala Otvorenog prvenstva Njemačke u Bayreuthu. Hrvatska stolnotenisačica je u 1. kolu svladala domaću igračicu Irene Ivancan sa 4-1, a ulazak među 16 najboljih je osigurala pobjedom nad Rumunjkom Danielom Dodean sa 4-0. U osmini finala je čeka težak posao, s druge strane stola će stajati nizozemska Kineskinja Li Jiao. Druge dvije hrvatske predstavnice ispale su na startu turnira. Cornelia Vaida je s 1-4 poražena protiv Ruskinje Svjetlane Ganine, dok je Talijanka Tan Monfardini sa 4-2 bila bolja od Andreje Bakule. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Sajam« vještine u Sutinjskim vrelima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sutinjska vrela bit će poprište događaja u subotu i nedjelju, gdje će se održati 12. međunarodni tekvondaški turnir pod nazivom Zagreb - Croatia Open. Treba naglasiti da je turnir dobio priznanje Europske tekvondaške unije, pa je sada u klasifikaciji A natjecanja, a Hrvatska je sada jedna od osam država koje se mogu pohvaliti organizacijom takve priredbe. </p>
<p>Na turniru će nastupiti 581 natjecatelj iz 23 zemlje, a Hrvatsku će zastupati 37 ekipa. Dolazak su potvrdili i olimpijski zlatni do 68 kg (Iranac Bonehkohala) te brončani do 80 kg iz Atene, njegov sunarodnjak Karami. Kao poseban »mamac« za publiku označen je nastup Chung Cheong University tima, koji će demonstrirati svoje vještine. </p>
<p>Subotnji program počinje u 9 sati kvalifikacijama seniora i juniora, polufinalne i finalne borbe upriličit će se oko 14 sati, dok će u nedjelju (od 9.30) nastupiti juniori i kadeti. Njihova završnica također je na rasporedu otprilike dva sata iza podneva. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Anaheim 16 utakmica bez poraza</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Hokejaši Anaheim Ducksa postavili su novi rekord NHL lige, jer su već 16 utakmica bez poraza u osnovnom dijelu. Momčad »patki iz Anaheima« u gostima je sa 6-0 pobijedila Vancouver Canuckse, čime je oborila rekord lige koji je od 1984. držala momčad Edmonton Oilersa s 15 utakmica bez poraza u osnovnih 60 minuta. Oilersi su te godine osvojili naslov prvaka. Anaheim zasad vodi u ligi s 28 bodova, ima 12 pobjeda, jednom je poražen u produžetku, a triput izvođenjem kaznenih udaraca. Rezultati: Philadelphia - NY Islanders 1-3, Carolina - Washington 5-0, Boston - Toronto 4-6, LA Kings - San Jose Sharks 3-7, Phoenix - Dallas 0-1, St. Louis - Columbus Blue Jackets 2-4, Vancouver - Anaheim 0-6, New Jersey - Chicago 2-1 (kazneni udarci). [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>MI5 istražuje 30 terorističkih zavjera </p>
<p>Čak ni uz povećanje ljudstva od 50 posto MI5 ne može pratiti niti istražiti sve terorističke aktivnosti u Velikoj Britaniji </p>
<p>Britanska obavještajna služba MI5 istražuje zavjere vezane uz oko 30 planiranih velikih terorističkih napada u zemlji i trenutačno pod nadzorom drži 200 terorističkih ćelija i 1600 osoba, izjavila je direktorica te službe Eliza Manningham-Buller. </p>
<p>U jednom od svojih rijetkih javnih istupa koji su prenijeli svi britanski mediji, Manningham-Buller je u četvrtak upozorila da je riječ »o ozbiljnim prijetnjama koje su svaki dan sve brojnije«. </p>
<p>»Danas svjedočimo uporabi improviziranih eksplozivnih naprava kućne izrade«, upozorila je šefica MI5, a prenio BBC. »Sutra će glavna prijetnja biti upotreba kemikalija, bakterioloških agensa, radioaktivnih materijala i čak nuklearne tehnologije«, napomenula je Manningham-Buller. </p>
<p>Od terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001., obavještajna služba MI5 povećala je broj zaposlenih za više od 50 posto i sada broji oko 2800 ljudi. No, prema riječima direktorice službe, čak ni uz to povećanje ljudstva MI5 ne može pratiti niti istražiti sve aktivnosti koje teroristi poduzimaju u Velikoj Britaniji. </p>
<p>Od bombaških napada na London 7. srpnja prošle godine, sigurnosne i obavještajne službe uspjele su spriječiti pet velikih planiranih napada. </p>
<p>»Danas moji agenti obrađuju oko 200 terorističkih ćelija, s oko 1600 osoba aktivno uključenih u planiranje ili izvođenje terorističkih napada u zemlji i inozemstvu«, istaknula je Mannigham-Buller. Od 200 ćelija pod nadzorom, priroritet predstavlja manji broj onih koji planiraju napade u skoroj budućnosti. </p>
<p>»Svjesni smo brojnih zavjera kojima je cilj ubiti ljude i naštetiti našem gospodarstvu«, rekla je direktorica MI5, precizirajući da je riječ o gotovo 30 takvih zavjera koje su nerijetko povezane s terorističkom mrežom Al Qaidom u Pakistanu gdje se obučavaju teroristi koji su uglavnom državljani Velike Britanije.</p>
<p>Blair: Prijetnja vrlo realna</p>
<p>Teroristička prijetnja u Velikoj Britaniji »vrlo je realna i s godinama se povećava«, izjavio je u petak britanski premijer Tony Blair komentirajući upozorenje britanske unutarnje obavještajne službe MI5. »Već godinama upozoravam da je ta teroristička prijetnja vrlo realna i da se stanje pogoršava, ali ne samo u našoj zemlji već i u Indiji, Francuskoj i drugim dijelovima svijeta«, rekao je britanski premijer nakon što je u svojoj rezidenciji primio novozelandsku premijerku Helen Clark. Borba protiv terorizma je »duga i naporna bitka«, istaknuo je Blair. </p>
<p>Julijana Štrbić/AFP/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Neizvjesna Boltonova diplomatska sudbina </p>
<p>Boltonov mandat u UN-u vrlo vjerojatno ide na senatsku provjeru </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Samo dva dana nakon najavljenog odlaska Donalda Rumsfelda iz Pentagona, pod lupom je i John Bolton, američki veleposlanik u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Poraz republikanaca na općim jesenskim izborima i neočekivano preuzimanje kontrole u Senatu ohrabrilo je demokrate pod Capitol Hillom. Senator Joe Biden koga će demokrati vjerojatno nominirati za predsjedavajućeg utjecajnog Odbora za vanjsku politiku u Senatu izjavio je da Boltonova ponovna nominacija, za najvišeg američkog diplomata na East Riveru »ne vodi nikamo«.</p>
<p>Američki predsjednik George Bush postavio je Boltona za veleposlanika u UN-u koristeći zakonski dopuštenu diskreciju, čime je spriječio Senat da odbije potvrditi ovu nominaciju. Nakon burnih protivljenja demokrata, pa čak i nekih republikanaca, poput senatora Vojinovicha, Bush je u ožujku 2005. jednostavno dekretom poslao Boltona u New York. Time je i stvorio obvezu da se Boltonov diplomatski mandat još jednom provjeri u Senatu. Sada je na to došlo red; za Boltona, čini se, u najgorem trenutku.</p>
<p>»Nikad nisam vidio pravi entuzijazam za Boltonovu nominaciju na strani republikanaca. Na našoj strani, on je, kao što znate, ništavan«, rekao je senator Biden novinarima u Washingtonu. Diplomatska sudbina Johna Boltona, na i za Ameriku najvažnijoj multilateralnoj destinaciji na svijetu, u Palači naroda u New Yorku, iznova je postala od šireg političkog značaja u Washingtonu. Boltonu se već odavno predbacuje jednostranost i ograničena fokusiranost, poglavito na pitanja Srednjeg istoka, kao da se u UN-u o ničem drugom ne razgovara. Uz sve, Bolton je, kažu, i dalje težak za suradnju, a pripisuju mu se i neki konkretni diplomatski porazi na štetu Amerike pod krovom Svjetske organizacije. Demokrati sada ističu da je Bolton kontroverzna osoba neprikladna za mjesto gdje mora doći do izražaja najistančanija diplomacija. Bivši podtajnik za pitanja neširenja oružja za masovno uništavanje u State Departmentu svojevremeno je okarakteriziran kao prototip antidiplomata. U novonastaloj klimi u Washingtonu, u kojoj je predsjednik Bush prinuđen politički trgovati i stvarati do jučer nezamislive koalicije sa pobjednicima proteklih izbora, Bolton bi mogao postati nova kolateralna politička žrtva.</p>
<p>Kad se oba doma Kongresa i službeno aktiviraju u siječnju 2007., automatski će prestati važiti recess (nominiranje u odsustvu) za Johna Boltona. S tim datumom, on će biti podložan ispitivanju njegovih 18-mjesečnih diplomatskih rezultata, od ne suviše prijateljske skupine u Senatu. Pitanje je koliko je to Bolton spreman podnijeti. U Washingtonu se iz medijskih izvora doznaje, kako je predsjednik svjestan da će Boltonova ponovna nominacija prouzročiti novu buru u Senatu. S tim bi došao i novi val kritika na račun međunarodne diplomacije koju vodi njegova administracija. Bush zato navodno razmatra mogućnost da Boltonu dodijeli nominalno drugi vladin posao (poziciju i titulu), ali da ga ostavi da formalno radi u Misiji SAD u UN-u. No, bio bi to potez koji bi mnoge demokrate natjerao na ocjenu da su Busheve promjene nakon ovih izbora zapravo samo kozmetičke.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Tadić raspisao siječanjske izbore</p>
<p>Parlamentarni izbori u Srbiji održat će se 21. siječnja sljedeće godine. Rekao je to srbijanski predsjednik Boris Tadić, nakon što je Narodna skupština Srbije u petak rano ujutro prihvatila Zakon o provedbi Ustava. Nakon sedmosatne rasprave, 210 zastupnika od ukupno njih 235 glasalo je za novi Ustavni zakon koji određuje konačni status Kosova. </p>
<p>U preambuli novog Ustava, Kosovo je određeno kao sastavni dio Srbije, što vlasti u Beogradu smatraju poboljšanjem pozicije srbijanskog pregovaračkog tima u protivljenju nezavisnosti Kosova. Raspisivanje siječanjskih izbora sigurno će utjecati na trenutak kada će Ujedinjeni narodi donijeti konačnu odluku o sudbini Kosova. Predstavnici SAD-a, Velike Britanije, Italije, Francuske, Njemačke i Rusije koji uz UN odlučuju o budućnosti Kosova sastaju se u petak u Beču kako bi raspravili sljedeće korake međunarodne zajednice. Mnogi nagađaju da će konačna odluka o sudbini Kosova biti odgođena do parlamentarnih izbora u Srbiji, kako bi se izbjeglo jačanje popularnosti srpske radikalne stranke. </p>
<p>Srpskim radikalima, trenutno najjačoj stranci u zemlji, suprotstavit će se Demokratska stranka Borisa Tadića, koja prema anketama zauzima drugo mjesto u izbornoj trci. [R. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Robert Gates - antiteza Donaldu Rumsfeldu</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Birajući Roberta Gatesa za novog ministra obrane, američki predsjednik George W. Bush posegnuo je u ranije razdoblje republikanske vanjske politike, koje je obilježavao veći oprez i pragmatizam od onoga koji pokazuju neokonzervativci iz sadašnje Bushove administracije vodeći rat u Iraku i konfrontirajući se sa Sjevernom Korejom i Iranom, ocjenuje u četvrtak »The New York Times«. Blag u nastupu i govoru ali oštrouman, Gates (63) je na mnogo načina antiteza Donaldu Rumsfeldu, tvrdokornom i naglom čelnika kojeg treba zamijeniti. Gates, koji je privatno kritizirao neuspjeh administracije da provede vojne i civilne planove u Iraku, u posljednjih je šest mjeseci raspravljao o novim pristupima ratu u Iraku kao član dvostranačke studijske skupine koju vode bivši državni tajnik James Baker i Lee Hamilton. Gates je radio u Središnjoj obavještajnoj agenciji (CIA) više od 20 godina kao analitičar za SSSR, a direktor CIA-e bio je od 1991. do 1993., u vrijeme predsjednika Georga Busha starijeg i operacije "Pustinjska oluja« u Iraku. Prije toga bio je zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost. Gates, koji je trenutačno rektor Sveučilišta Teksas A, godine 2004. kritizirao je odbijanje administracije da pregovara s Iranom, upozoravajući na štetnost takvog pristupa za američke interese. Zbignew Brzezinski, savjetnik za nacionalnu sigurnost u vrijeme predsjednika Jimmya Cartera, izjavio je kako se nada da će imenovanje Gatesa značiti »veliku korekciju u američkoj politici prema Srednjem istoku«. Čelnik senatskog Odbora za oružane snage John Warner najavio je kako bi Senat mogao potvrditi imenovanje Gatesa u idućih nekoliko tjedana. Očekuje se da demokrati neće blokirati nominaciju Roberta Gatesa.</p>
<p>Rumsfeld priznao loše stanje u Iraku</p>
<p>Američki ministar obrane u ostavci Donald Rumsfeld u četvrtak je u govoru održanom na Sveučilištu Kansas ocijenio da se sadašnje američke operacije u Iraku »ne odvijaju ni dovoljno dobro niti dovoljno brzo«, za razliku od onih na početku intervencije 2003. godine. To je prvi Rumsfeldov komentar stanja u Iraku nakon iznenađujuće ostavke. Rumsfeld u govoru jedva da je spomenuo svoju ostavku, a na traženje da si sam da ocjenu za šest godina provedenih na dužnosti ministra, kazao je kako će radije »brigu o tome prepustiti povijesti«. »Reći ću ovo: posve je jasno da su glavne borbene operacije bile ogroman uspjeh«, kazao je Rumsfeld o invaziji u ožujka 2003., kada je Bagdad osvojen za nekoliko tjedana. »Jasno je da se druga faza tih operacija, ne odvija dovoljno dobro, niti dovoljno brzo«, dodao je. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>MacKenzie pobija optužbe za silovanje</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši zapovjednik UN snaga u BiH, kanadski general Lewis W. MacKenzie uputio je pismo Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), organizaciji koja nastoji da se njega kazneno procesuira zbog navodnog sudjelovanja u masovnoj kampanji silovanja Bošnjakinja 1992. godine. Tužiteljstvo u Sarajevu je u listopadu obnovilo istragu protiv MacKenzieja. Sam MacKenzie u pismu tvrdi da su sve optužbe neistinite: »S mojim odobrenjem je glavni tajnik UN-a naredio detaljnu istragu svih optužbi i nakon toga zaključio da su sve bile neosnovane. Usprkos ovom pismu, KBSA priopćava kako će nastaviti s upoznavanjem kanadske javnosti sa slučajem i boriti se za kazneno procesuiranje generala MacKenziea. [A.Z.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Vječni hollywoodski neženja</p>
<p>Tog je rođenog Newyorčanina, jednog od glavnih predstavnika zlatne </p>
<p>filmske ere sedamdesetih, Američki filmski institut nagradio priznanjem za životno djelo</p>
<p>Šezdesetšestogodišnji je Al Pacino legenda. Postao je to mnogo prije nego je osvojio svoj prvi i jedini Oscar ulogom u filmu »Miris žene« 1992. godine i prije nego ga je Američki filmski institut odlučio nagraditi priznanjem za životno djelo, koje će mu biti uručeno ovih dana u sklopu filmskog festivala AFI. Al Pacino je jednostavno jedan od najvećih glumaca svih vremena, osoba o čijim se ulogama satima može raspravljati, i to uglavnom bez zamjerki. Uz Roberta De Nira, s kojim ga uspoređuju tijekom čitave karijere, Pacino je najprepoznatljiviji glumac iznikao u sedamdesetima, u filmskome zlatnom razdoblju.</p>
<p>Pridonijela je tome ponajviše uloga Michaela Corleonea u trilogiji »Kum«. Za tu su se ulogu redatelju Francisu Fordu Coppoli nudile tadašnje zvijezde Robert Redford, Warren Beatty, Jack Nicholson, Ryan O’Neal i manje znani De Niro. No Coppola je ostao odlučan da tu ulogu dodijeli praktički nepoznatom Pacinu. Protivili su se tome čelnici filmskog studija Paramount, ali redatelj je bio neumoljiv. Možda je jedan od razloga taj što je Pacino sicilijanskog porijekla, točnije njegovi su baka i djed iz sicilijanskog sela – Corleonea. Kako bilo, Pacino je snimio ulogu koja mu je vrtoglavo promijenila život, a sve ostalo je, kako bi se poslovično reklo, povijest.</p>
<p>Rođen u travnju 1940. u New Yorku, Alfredo James Pacino je odrastao na ulicama Bronxa kao sin rastavljenih roditelja Rose Gerard i Salvatorea Pacina. Toliko mu se nije svidjela činjenica da ima talijanske korijene da se svima predstavljao kao Sonny, a o tom je imenu poslije razmišljao kao o filmskom pseudonimu. To je ime ponio samo na filmu, u legendarnom »Pasjem popodnevu« gdje je utjelovio lopova banke. Kao dječak je Pacino shvatio da ima nevjerojatnu sposobnost oponašanja tuđih glasova i pokreta, a dječja je opčinjenost prerasla u tinejdžerskoj dobi u pravu strast. Kada su mu školski satovi postali suviše dosadni, spas je našao u školskom kazalištu, čime je zapravo odredio životni put. Upisao je prestižni Actors Studio i imao prigodu raditi s legendarnim Leejem Strasbergom, tvorcem metode učenja koja će ostati zaštitnim znakom glumačkih zvijezda sedamdesetih. </p>
<p>Uvjeren da je sposoban dobiti bilo koju ulogu, Pacino je živio na prosjačkom štapu, tvrdeći da će živjeti isključivo od novca koji će zaraditi na sceni. Posuđivao je za autobusne karte kako bi se prijavio na sve moguće audicije, a sreća mu se osmjehnula kada je dobio ulogu u drami »The Indian Hits the Bronx«, za koju je poslije nagrađen priznanjem Obi. Potkraj šezdesetih dobio je i Tony, a potom i prvu filmsku ulogu – 1969. u filmu »Me, Natalie«. Dvije godine poslije glumio je narkomana u filmu »The Panic in Needle Park«, da bi napokon – a zapravo vrlo brzo – uslijedio Coppolin poziv u »Kuma«. Za ulogu Michaela Corleonea Pacino je osvojio prvu oskarovsku nominaciju za sporednog glumca. Umjesto da sada već slavan Al zaradi što više novca na što jednostavniji način, on se odlučio na dva iznimno teška filma: 1973. je zaigrao u istinitoj kriminalističkoj drami »Serpico« i poslije dvije godine u »Pasjem popodnevu«. </p>
<p>Uslijedilo je još nekoliko velikih hitova, među kojima je i »Lice s ožiljkom«, a 1985. se odvažio na snimanje filma »Revolucija«, koji mu definitivno odmaže u daljnjim uspjesima. Okarakteriziran kao najgori film u kojemu je zaigrao, »Revolucija« Pacina odvlači s filmskog platna čemu pridonosi i teška upala pluća koja mu ostavlja traga na danas vrlo specifičnom glasu. Po ozdravljenju glumac se, međutim, ne vraća na film, nego svojoj prvoj ljubavi – kazalištu. Filmu se, pak vraća tek 1989., što se može nazvati i početkom njegove druge glumačke faze. Riječ je o filmu »More ljubavi«, u kojem prvi put glumi promukla i duboka glasa. Uslijedili su posljednji dio »Kuma«, »Dick Tracy« koji mu donosi još jednu oskarovsku nominaciju, »Frankie & Johnny«, te napokon »Miris žene« i toliko očekivani zlatni kipić za ulogu slijepa umirovljena generala. </p>
<p>Zanimljivo je da su se dva najveća glumca svoje generacije, Pacino i De Niro, prvi put zajedno na filmu susreli tek 1995., i to u hitu Michaela Manna »Vrućina«. Iako su obojica glumila u »Kumu«, nisu imali niti jednu zajedničku scenu. </p>
<p>Posljednjih ćemo ga godina pamtiti po ulogama u filmovima »Gradska vijećnica«, »Đavolji odvjetnik«, »Donnie Brasco«, »Carlitov način«, »The Insider«, »Bilo koja nedjelja«, »Nesanica« i »Two for the Money«. Trenutačno se priprema za snimanje trećeg dijela filma o lopovskoj družini Dannyja Oceana, a dovršio je snimanje filma »88 minuta«, čija će svečana premijera biti početkom iduće godine. </p>
<p>Unatoč filmskim uspjesima taj Amerikanac talijanskog podrijetla nikada nije bio oženjen. Dugo je bio u vezi s Diane Keaton, svojom filmskom suprugom iz »Kuma«, a nekoliko je godina bio zaljubljen u glumicu Beverly D’Angelo, s kojom ima dvoje djece, petogodišnje blizance Antona i Oliviju. Uz njih, ima i kćer Julie Marie s učiteljicom glume Jan Tarrant. Ljubav s Beverly, međutim, nije potrajala. Godine 2003. par se razišao, što je Pacina stajalo oko 10 milijuna dolara. Danas njegovo srce nikome ne pripada. Barem ne javno.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kuhača glavu čuva</p>
<p>Friteza je najnezdravije rješenje obrade namirnica, a odmah zatim slijedi prženje u dodanoj masnoći. Kod takvih metoda problem je velika količina pregrijanih masnih tvari </p>
<p>Uzalud dobar izbor zdravih namirnica ako je njihova priprema pogrešna ili nepotpuna. Utjecaj metode pripreme na zdravlje mjeri se stupnjem očuvanih hranjivih tvari za vrijeme obrade i nastankom sporednih spojeva koji mogu biti toksični i karcinogeni. Visoke temperature mijenjaju strukturu namirnica - bjelančevine se denaturiraju, masti razlažu na masne kiseline, a ugljikohidrati također razlažu, odnosno dekstriniraju. Zbog tih promjena mijenja se i organoleptika namirnica pa, primjerice, tijesto dobiva zapečenu koru, a koža na mesu postaje hrskava. Nagorene namirnice sadrže razne heterociklične spojeve od kojih su mnogi karcinogeni.</p>
<p>Da bi namirnice bile higijenski ispravne i zdravstveno valjane te organoleptički prihvatljive, koriste se razne metode pripreme. </p>
<p>Među prvima ćemo istaknuti fritezu kao najnezdravije rješenje obrade namirnica, a odmah zatim slijedi prženje u dodanoj masnoći. Kod takvih metoda problem je velika količina pregrijanih (oksidiranih) masnih tvari što odmah znači i mnogo nepotrebnih kalorija, kao i zasićene masnoće te kolesterol. Što se kupka od masnoće više puta koristi, to sadrži više izgorenih čestica koje mogu biti toksične pa i karcinogene - ulje postaje sve tamnije jer sadrži sve više nagorenih dijelova hrane. Stoga treba izbjegavati pržene krumpiriće, uštipke, palačinke, smrznute riblje štapiće... </p>
<p>Suprotno navedenim metodama je obrada namirnica uz korištenje vlastite masnoće i vlage u loncima i tavama od teflona. U tom slučaju energetska ušteda može biti čak 30 do 50 posto. Time je unos životinjskih masnoća i kolesterola sveden na minimum. </p>
<p>Premda nezdravo, pohanje je i dalje popularni način obrade odrezaka, ali i drugih namirnica. Nezdravo je ponajprije zbog golemog kalorijskog unosa te zasićenih masnoća i kolesterola. Istraživanje je pokazalo da pohani odrezak u odnosu na naravni ima više od 30 posto kalorija. Ta je metoda loša za krvne žile, no i poznati lanci brze hrane, nažalost, često koriste tu metodu.</p>
<p>Suho prženje, koje se prvenstveno odnosi na zrna kave, kakaa i razne orašaste plodove, proizvodima daje karakterističnu aromu. Provodi se pod utjecajem topline sve dok se ne postignu odgovarajuća smeđa boja i aroma. Unatoč brojnim pokušajima da se u kavi i pojedinim drugim namirnicama koje potječu od sirovina tretiranih suhim prženjem nađu karcinogene tvari i nepovoljni učinci na ljudsko zdravlje, to dosad nije uspjelo.</p>
<p>Kuhanje je zasigurno najčešća metoda, a podrazumijeva držanje namirnice u ključaloj vodi ili drugom mediju (temeljac, vino). Tu nema rumene, hrskave korice, nema izgorenih dijelova pa nema ni opasnosti od toksičnih i karcinogenih tvari. To je najstariji i najsigurniji postupak toplinske obrade koji se uglavnom koristi u industrijskoj pripremi namirnica u limenkama (sterilizacija). Valja napomenuti da se namirnice kuhaju tako dugo dok u sredini ne dostignu temperaturu od najmanje 72 stupnja Celzija kako bi se onesposobile i najtvrdokornije bakterije.</p>
<p>Namirnice se mogu i zagrijavati u vodi neposredno ispod točke ključanja. Ta metoda se koristi za specifične namirnice koje su osjetljive na pregrijavanje ili za dovršavanje jela čija je obrada na samom kraju. To je svakako dragocjena metoda kod koje se sačuvaju sve hranjive tvari iz namirnica, no postoji određeni rizik jer ne uništava toksine i druge štetne tvari. Posebna kulinarska metoda termičke obrade namirnica je kuhanje na pari iznad ključale vode. Tom metodom najbolje se obrađuju blitva, špinat, knedle, štrukle... Kuhanje na pari zdrav je postupak pripreme namirnica, ali se nažalost rijetko koristi jer zahtijeva dosta truda. Poširanje podrazumijeva grijanje namirnica u vlastitoj vlazi na nižoj temperaturi od točke ključanja, a koristi se najčešće kod riba da bi se izbjeglo raspadanje. Ta je metoda, zdravstveno gledano, vrlo poželjna jer su svi sastojci očuvani.</p>
<p>Pečenje je vrlo popularna metoda obrade kruha, mesa i mesnih proizvoda na visokim temperaturama u pećnici. Karakteristika postupka je naglo isparavanje površne vlage i stvaranje smeđe, hrskave korice. Konačni proizvod takve toplinske obrade poželjnih je organoleptičkih svojstava. Namirnice je poželjno peći na što nižim temperaturama jer se tako stvara manje mutagenih spojeva. </p>
<p>Roštiljanje je obrada namirnica kod otvorenog plamena ili preko rešetke na vrlo visokim temperaturama, a izvor topline može biti žeravica, drveni ugljen, plin ili električni grijač. Dim izgorene masnoće koji se vraća natrag i kondenzira na namirnicama predstavlja opasnost jer se takvom obradom stvaraju brojni mutageni spojevi. Osim toga, kratak proces obrade u pravilu skriva mogućnost da meso u sredini ostane nedovoljno obrađeno pa samim tim i potencijalno opasno za zdravlje. </p>
<p>Od brojnih metoda tzv. nagle pripreme namirnica, pirjanje je zdravstveno najpovoljnija, a podrazumijeva brzu pripremu na malo masnoće uz stalno miješanje i dolijevanje malih količina vode. Priprema je brza, vitamini i druge hranjive tvari su sačuvani, jelo je ukusno i zdravstveno vrlo poželjno jer namirnice nisu denaturirane pod utjecajem visokih temperatura. </p>
<p>Pretvoriti mikrovalnu pećnicu u univerzalnu »kuharicu« koja će sve operacije pripreme namirnica skratiti na minimum je, naravno, potpuno pogrešno. Ta je pećnica, naime, ponajprije napravljena za ubrzano odleđivanje i podgrijavanje namirnica. Budući da mijenja molekularnu strukturu namirnica, brzina pripreme naplaćuje se kroz narušenu organoleptiku. No, ona može biti savršena »kućna pomoćnica«. Što se tiče zdravlja, mišljenja su podijeljena - s jedne strane su proizvođači kao pobornici novih tehnologija, a s druge skeptični znanstvenici. Posljedice takvog načina prehrane zasad su nepoznate.</p>
<p>Piše: dr. Ignac Kulier</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tijelo u malom na uški</p>
<p>Ubadanje iglica u ušku dokazano je djelotvorno za liječenje niza bolesti i stanja, osobito kad se kombinira sa zapadnjačkom i klasičnom kineskom medicinom</p>
<p>Navikli smo misliti da je akupunktura drevni kineski način liječenja zabadanjem tankih iglica u točno određene točke na tijelu. Manje je poznato da postoje i tzv. francuska, njemačka, američka i nizozemska akupunktura, kojima je područje rada najčešće ograničeno na neveliku ušku. Nedovoljno je poznato i da je prije desetak godina došlo do »razvoda« tradicionalne kineske medicine i nove medicinske znanosti, i to nakon što je američki nacionalni institut ustanovio da postoje četiri skupine bolesti ili stanja u kojima je dokazano djelovanje akupunkture (nuspojave kemoterapije, povraćanje u trudnoći, poslijeoperativne smetnje, te u dentalnoj kirurgiji). Tada je akupunktura očišćena od pojmova chi, jing i jang, te sve metafizike koja ju je opterećivala, i u manje upućenih izazivala zazor i nepovjerenje. Otada se medicinskom akupunkturom mogu baviti samo liječnici koji su završili i orijentalnu, ali i zapadnjačku medicinu. </p>
<p>Akupunkturom uške u nas se bavi specijalist opće medicine i akupunkturist, dr. Krunoslav Reljanović, kojeg je za liječenje uz pomoć iglica davno zainteresirao doktor Hajčić, usavršavao dr. Ferković (da spomenemo naše liječnike-akupunkturiste), te poučavao jedan od najboljih u Kini. »Ranih osamdesetih godina otišao sam u Kinu i, iako sam učio od najboljih, bio sam vrlo sumnjičav prema rezultatima kojima nisam vidio temelje u znanosti. No malo-pomalo otkrivao sam da postoji djelotvornost, osobito kod migrene i bolova u koljenu, pa sam nastavio skupljati znanja o akupunkturi i u Australiji, i na brojnim seminarima i kongresima. Francuskoj sam se metodi priklonio zbog boljih rezultata, a usavršavao sam se kod Rafaela Nogiera, sina utemeljitelja akupunkture uške«, otkriva dr. Reljanović, koji je uvjeren da su obje medicine jednako vrijedne, i još djelotvornije kad se primjenjuju kombinirano. »U Austriji država plaća trogodišnje programe liječenja mucavosti u djece, osmišljene kao kombinacija rada logopeda i akupunkturista«, kaže dr. Reljanović, koji je u Beču radio na takvom programu. </p>
<p>Europska akupunktura uške razvijala se na osnovu embriogeneze, te činjenice da ušku inerviraju četiri velika moždana živca (V., VII., IX. I X.). A otkako je tzv. funkcionalnom magnetskom rezonancijom, dostupnom u velikim svjetskim medicinskim centrima (od Harvarda, preko klinike Mayo, Karolinska sveučilišta u Stockholmu do londonskog Royal Collagea), moguće pratiti funkcioniranje pojedinih organa, izvedeni su precizni pokusi i utvrđena točna mapa točaka na uški povezanih s određenim centrima u mozgu. S FMR-om ispitivani su i učinci klasične akupunkture, a rezultati su predstavljeni na ovogodišnjem Svjetskom kongresu klasične akupunkture u Washingtonu, te Svjetskom kongresu akupunkture uške u Lyonu, na kojem je, kao gost, bio i doktor Reljanović. </p>
<p>»Otkako se znanstvenim metodama može pratiti i valorizirati što se točno događa nakon uboda igle, bavljenje akupunkturom još je zanimljivije. U Francuskoj, pa i u mnogim drugim zemljama, ona je u ponudi bolnica i studira se na fakultetu, a uskoro će se u Europskoj uniji uvesti interuniverzitetska diploma za koju je propisano 100 sati predavanja iz neurofiziologije i isto toliko iz akupunkture uške. I mi ćemo morati prihvatiti tu stvarnost«, uvjeren je dr. Reljanović, koji kaže da se u bolnici Sv. Duh akupunktura već koristi za bezbolan porod, okretanje ploda i sprječavanje mučnina. A na svjetskoj sceni postoje zanimljivi programi, na primjer, NADA usmjeren na liječenje ovisnosti, a koji provode liječnici Nato-a, te tzv. akupunktura bojnoga polja, s kojom američki liječnici uspješno liječe PTSP. </p>
<p>Ubodi igle imaju četiri osnovne funkcije: lokalnu (oštećenje i upala), segmentalnu (živčani osjet do kralježnice), opću (izlučivanje opijata, neurotransmitera) i limbičku (djelovanjem na limbički sustav u mozgu koji, primjerice, upravlja strahom). </p>
<p>Akupunktura uške izaziva posljednje dvije reakcije, a prije svega je usmjerena na suzbijanje boli, bilo fantomske (nakon amputacije) ili neke druge, zatim od opekotina i kožnih bolesti, te otklanjanje nuspojava kemoterapije, ublažavanje simptoma autoimunih bolesti (reumatskoga artritisa, psorijaze, lupusa) te alergija. </p>
<p>Najdjelotvornija je kad se kombinira s klasičnom akupunkturom, a u dijagnostici i terapiji koriste se, osim igala, i laser i elekroaparati, te filtri koji liječniku daju važne informacije, ovisno na koji dio pacijentove kože se stave. Valja reći, ističe doktor Reljanović, da je najvažnije palpirati puls koji otkriva reakcije živčanoga sustava prigodom stimuliranja određenih akupunkturnih točaka. </p>
<p>»Akupunktura uške vrlo je djelotvorna u poboljšanju kvalitete života, pa se koristi u prevenciji, i to ne samo u Kini, nego i u zapadnome svijetu. Primjenjuje se kod tzv. liječenja zdravoga tretmanima u proljeće i jesen koji podižu imunitet, i tako smanjuju mogućnost obolijevanja«, objasnio je na kraju dr. Krunoslav Reljanović, i otkrio da se akupunktura uške u SAD-u proširila i na biološke i neškodljive tretmane pomlađivanja ubadanjem igala, čime se potiče rast kolagena i obavlja bezbolan face-lifting. </p>
<p>Iglicama protiv ovisnosti i debljine</p>
<p>Akupunktura (i klasična i ušna) vrlo je djelotvorna u liječenju svih ovisnosti, ali samo uz pretpostavku da su u tretman uključeni i psihoterapeut i socijalni radnik. U osnovi svake ovisnosti je manjak dopamina koji ovisnik nadoknađuje uzimanjem sredstava ovisnosti. Kako akupunktura uške djeluje na dva središta u mozgu - onog nagrađivanja (endogeni opijati) i onog kažnjavanja (da ne izlučuju hormone stresa), oslobađaju se endorfini, tzv. unutrašnji opijati koji otklanjaju potrebu za dopaminima.</p>
<p>Slično se rješava i problem pretilosti, djelovanjem na tonus želuca kako bi se izazvao sjećaj sitosti, ili aktiviranjem unutarnjeg dijela hipotalamusa, gdje se aktivira središte sitosti. Dakako da treba smanjiti unos hrane, ali bez pogubnoga osjećaja odricanja, a uz akupunkturu se mršavi postupno, zdravo i bez pojave jo-jo efekta. Akupunktura uške djelotvorna je i kod smetnji govora djece: mucanje, dislekcija, te poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), a njome se ublažuju čak i neugodnosti jet-lega.</p>
<p>Sonja Braut</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Slow food na torinski način</p>
<p>Dobro, čisto, pravilno slogan je međunarodne udruge koja promovira i podržava proizvodnju i pripremanje hrane na tradicionalan način</p>
<p>Kad se u nas i bolje upućenom gastronomu spomene naziv slow food (spora hrana), istog trenutka počet će kao uvijek spreman odlikaš od Istre do juga Dalmacije nabrajati restorane u kojima se uživa u sporim zalogajima nekoliko sljedova ponuđenih jela. No ako se u tom društvu nađe i Ingrid Badurina Danielsson, novinarka i organizatorica gastrofestivala »1001 delicija«, doznat ćete da je »Slow Food«, zapravo, međunarodna udruga koja proteklih 20 godina svesrdno promovira i podržava proizvodnju kvalitetne hrane. Ne samo riječima, nego i detaljno razrađenim aktivnostima u koje je uključeno 80 tisuća članova širom svijeta. </p>
<p>Udruga engleskog naziva nije nastala u zemljama engleskoga govornoga područja nego u talijanskom Torinu kao protest protiv fast fooda (brzo pripremljene hrane) i nekvalitetne prehrane. Osnivač joj je Carlo Petrini, koji je najprije uvjeravao prijatelje i potom sugrađane da nema bolje hrane od one koja se proizvodi u njihovoj regiji Piemonte i priprema na tradicionalan način. Zbog toga je u ljupkom mjestašcu Bra, nedaleko od Torina, s nekoliko ljubitelja domaće kuhinje otvorio mali restoran. Nakon što su se gosti osobno uvjerili u odlične i neke zaboravljene okuse starih jela, učlanjivali su se u udrugu »Slow Food« i svesrdno promovirali njen slogan »Buono, pulito, giusto« (Dobro, čisto, pravilno). Tako se pod dobrim podrazumijeva da je hrana dobra okusa, čistim da je proizvedena na tradicionalan način i ne nužno biološki, a pod pravilnim da od prodaje hrane pristojno mogu živjeti ljudi koje je proizvode. </p>
<p>»Udruga Slow Food razvijala se u neprofitabilnu, te usporedno razvila izdavačku djelatnost (gastronomske vodiče po Italiji, kuharice, časopise). Postala je poznata i po organiziranju gastrosajmova i festivala, a najpoznatiji je Salone Internazionale Del Gusto koji se svake dvije godine održava u Torinu. Počelo je s namjerom predstavljanja najboljih domaćih proizvoda, a s vremenom je prerastao u veliku međunarodnu sajamsku manifestaciju. Otud i ideja za osnivanje Zaklade Slow Food za bioraznolikost, čiji je cilj zaštita pojedinih proizvoda i načina proizvodnje koji neki narod na bilo kojem kontinentu čini specifičnim. Zato se unutar Zaklade nametnula potreba osmišljavanja malih projekata nazvanih presidium kako bi zaštitili uzgoj zanemarenih i na tržištu trenutačno neisplativih biljnih vrsta, goveda, proizvoda ili načina proizvodnje. Tako je na popisu Zaklade 200 presidiuma, od čega je 65 inozemnih, a među njima je i istarski vol, hrvatsko autohtono govedo koje izumire«, doznajemo od Ingrid Badurine Danielsson. </p>
<p>Kad se proglasi presidium, tada se proizvođačima pomaže i da ih prodaju. Zato su se, na primjer, uzgajivači posebne vrste crnoga papra koji se uzgaja u Maleziji dogovorili s proizvođačima kozjeg sira s oznakom presidium iz okolice Rima da ga otkupljuju. Tako je taj talijanski sir dobio poseban okus i miris, a u njemu su mogli uživati i posjetitelji jubilarnog Salone Internazionale Del Gusta, koji je od 26. do 30. listopada održan u Torinu, točnije u bivšim i preuređenim prostorima tvornice Fiat. Tom se prigodom predstavilo 700 proizvođača iz Italije i svijeta. Proizvodi su bili izloženi na štandovima u ulicama slatkiša, sireva, pršuta, vina... Štand su imali i Istrani, koji su se predstavili samo pisanim materijalom o presidiumu istarski vol. No za razliku od drugih izlagača, njegovo se meso nije moglo kušati ili na zgodan način nešto više doznati o suradnji i edukaciji naših uzgajivača i mesara s kolegama iz Toskane. To bi sigurno zanimalo barem neke od 180 tisuća posjetitelja, a pogotovo sudionike skupova s namjerom razmjene iskustava, radionica i takozvanih laboratorija okusa koji su se održavali pod okriljem Terra Madre ili svjetske mreže proizvođača hrane koja djeluje dvije godine. Zbog toga su na Salone Del Gusto pozvali 5000 poljoprivrednika, 400 stručnjaka za prehranu s poznatih sveučilišta i 1000 kuhara iz svijeta, koji su u sklopu laboratorija i Teatro Del Gusta pripremali tradicionalna jela pojedinih naroda. Bilo je tu i gostiju koji su na poziv Pierra Sadra, predsjednika Zaklade Slow Food, došli i iz Hrvatske: Ingrid Badurina Danielsson i Andrea Maceljski, organizatorice festivala »1001 delicija«, Anka Prpić, poznata po džemovima »Teta Anka«, Uljara Vukšić iz Solina koja proizvodi kolačiće »Dioklecijanov vijenac«, te splitski kuhar Zlatko Marinović. Na poziv istarskih članova udruge u Torinu su bili i proizvođači maslinova ulja i ribari iz Istre, te Tomislav Galović, proizvođač kulina »Kulin Galović«. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Vozači za nesreću krive poluautocestu</p>
<p>Apeli policije na opreznu vožnju ostaju bez odjeka / Žurba i brzina, te pretjecanje na nepreglednom dijelu prometnice, u dijeliću sekunde prometnicu su pretvorili u »cestu smrti i užasa«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stravična bilanca od četiri poginule osobe, među kojima i šestomjesečno dijete, te četvero ozlijeđenih u prometnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila na autocesti Rijeka-Zagreb, nedaleko od tunela Sopač, opetovano je na alarmantan način ukazala na potrebu osvještavanja vozača i veći angažman pri podizanju prometne kulture i discipline, ali i na izgradnju punog profila autocesta, kako bi one zadovoljavale tehničke, a time i sigurnosne kriterije. </p>
<p>Za nesreću koja je u smrt odnijela četiri života, a četiri prikovala za liječničke postelje, krivca se može tražiti tako i u vozaču, ali i poluautocesti. Naime, slaba vidljivost zbog mraka, te slaba procjena udaljenosti vozila koje dolazi iz suprotnog smjera, ali i žurba i brzina veća od dopuštene, uzrokovale su da je vozač pretičući vozilo ispred sebe, izravno naletio na vozilo iz suprotnog smjera, te u djeliću sekunde prometnicu učinio »cestom smrti i užasa«. </p>
<p>Dva od nekoliko vozila koja su sudjelovala u nesreći ubrzo su se zapalila, a šokirani i prestravljeni vozači koji su se zatekli na mjestu nesreće, bespomoćno su svjedočili pogibiji ljudi, što u naletima vozila u vozilo, a što u vatrenoj stihiji koja je nesretnike »progutala« zarobljene u smrskanim vozilima. Možda će šok u mnogima urezati slike nesreće te ih osvijestiti u trenucima upravljanja vozilima, no, složit će se svi, na vrlo tragičan način. Apel policije je stoga manja brzina, veća opreznost, nealkoholiziranost, razmak između vozila....</p>
<p>Mnogi će, što vozači, što stručnjaci za prometne nesreće, a naročito ovu, kriviti nedovršenu autocestu. Naime, iako je potpuno jasno da je za ovu nesreću kriv ljudski faktor činjenica je da se nesreća dogodila na autocesti, a one kao takve, glase i trebale bi biti najsigurnije ceste. Između ostalog, i zbog toga se plaća cestarina jer bi autoceste svojim korisnicima trebale nuditi najveću moguću sigurnost. </p>
<p>Oštrih zavoja nema niti jedna autocesta, svaka u oba smjera ima dvije široke trake sa dodatnom - zaustavnom. U slučaju lošeg vremena ili nekih drugih nepredviđenih okolnosti svjetlosni signali su lako uočljivi na bilo kojem dijelu autoceste. </p>
<p>Također, svaki tunel ima svoj sigurnosni centar, a vatrogasne i ekipe Hitne pomoći, kao i one zimske službe razmještene su na način da mogu u bilo kojem trenutku reagirati i doći na bilo koji dio autoceste u iznimno kratkom roku. </p>
<p>No, spomenuta nesreća se dogodila upravo na dijelu autoceste, dugačkom 44,26 kilometara od Kikovice do vijadukta Stara Sušica, koji još uvijek nije izgrađen u punom profilu, te su se na tom dijelu vozači prisiljeni voziti, umjesto dvjema, samo jednim prometnim trakom, a u takvim slučajevima ovakve nesreće, nažalost, nisu rijetkost. Gotovo uvijek naiđe barem jedan nestrpljivi vozač koji misli da može »uspjeti«, a rezultat njegovog pretjecanja najčešće je tragičan. Valja istaknuti da bi svaki savjesni vozač trebao vožnju prilagoditi stanju i uvjetima na cesti, bila ona autocesta, lokalna cesta, ili tek makadamski put. </p>
<p>Mladen Bokulić/Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Izgorjeli u automobilima</p>
<p>DELNICE</p>
<p> - Četvorica mrtvih, među kojima šestomjesečna beba, i četvero ozlijeđenih tragična je bilanca prometne nesreće koja se u četvrtak oko 19 sati dogodila na polu-autocesti Rijeka-Zagreb blizu tunela Sopač. Do nesreće je došlo kada je vozač »renaulta thalie« Marin Butković (60) iz Siska, na nedozvoljenom mjestu, preticao druga vozila i izravno se sudario s kombi vozilom »fiat ducato«, kojim je iz suprotnoga smjera upravljao Anto Knežević (22) iz Zagreba. U stražnji dio kombija je zatim udario »renault laguna« za čijim je upravljačem bio Zlatko Lukiški (34) iz Svete Nedelje. »Ducato« je izbačen s prometnice, a »laguna« je potom udarila u »renault thaliu« te su se ta dva automobila zapalila. U silovitom sudaru u automobilima su izgorjeli Marin Butković i Zlatko Lukiški kao i šestomjesečni Zlatkov sin Bartol. Vozač kombija preminuo je u KBC-u Rijeka dva sata nakon nesreće. U nesreći je teške ozljede glave zadobila Ivana Lukiški (28) koja se u posljednji trenutak uspjela spasiti iz plamtećeg automobila. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nisam kriv, a ne znam je li mi Zagorec prijatelj</p>
<p>Vladimira Zagorca opisao kao škrca i »jednosmjernu ulicu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nisam počinio otmicu. Nisam bio u dogovoru s Novicom. Nisam znao da Ico Mateković ima organiziranu grupu. Nisam trebao 'oprati' novac od otkupnine, i nije točno da sam im trebao slati informacije o razvoju događaja«, počeo je u petak na zagrebačkom Županijskom sudu svoju obranu Hrvoje Petrač, čime je nastavljeno ponovljeno suđenje za otmicu sina Vladimira Zagorca.</p>
<p>Petrač se u petak također ispričao premijeru Sanaderu za izjavu koju je dao novinarima nakon uhićenja u Grčkoj »Ispričavam se i zbog toga smatram da to nisam trebao reći«, rekao je Petrač, dodavši da nikada nije financirao bijeg Ante Gotovine.</p>
<p> Za otmicu je kaže saznao od Zagorca, a uoči otmice je sa kćeri i suprugom otputovao najprije u Švicarsku, u posjet svome sinu Roku, te da je kasnije nastavio u Francusku, gdje je sa svojim poslovnim partnerima trebao posjetiti sajam telekomunikacijske opreme. »Dok sam čekao na aerodromu u Nici, nazvao me Zagorec, rekavši najprije da mu se sin nije vratio kući, a kasnije toga dana nazvao je opet te mi rekao da su ga nazvali otmičari i da traže 1,5 milijuna eura«, ispričao je Petrač, koji je pristao odgovarati i na pitanja suca te zamjenika ravnatelja Uskoka.</p>
<p>Za Zagorcem se tvrdi dogovorio da mu pomogne skupljati novac za otkupninu no jedna bečka banka, čije ime nije želio otkriti, nije uspjela prikupiti toliku svotu novca u tako kratko vrijeme. Tada je tvrdi, nazvao Matekovića. »Shvatio sam da se toliki novac na brzinu može sakupiti jedino na ulici od kamatara. Rekao sam Ici da kaže da ću ja jamčiti za taj novac«. Govoreći kako je casino u Sheratonu, također, trebao biti jamac za kredit kojim bi se pokušala pribaviti otkupnina Petrač je opovrgnuo da je on vlasnik casina, no zbog svojih poznanstava sa direktorom Davorinom Firisom, casino je pristao biti jamac. Na kraju je novac ipak pribavio sam Zagorec. </p>
<p>»Poslao sam Novicu zajedno s Firisom u Hypo banku, no kada je Zagorcu odobren kredit, rekao sam mu da se vrati kući«, ustvrdio je Petrač, rekavši također da je nakon uhićenja Zagorčeva sina otputovao najprije u Frankfurt, a zatim u Izrael. Pokušavajući dokazati da nije imao materijalnih motiva za otmicu Petrač je detaljno ispričao kako je Zagorcu pomogao u promijeni starih njemačkih maraka u nove novčanice, kupovini dviju kuća, te da je za njega pokušao prodati dragulje koje je u MORH-u ostavio jedan strani dobavljač oružja. »Negdje 2001. sastao sam se sa Zagorcem u Beču, a on mi je rekao za tajni račun u Bawag banci. Rekao je: »Tako je to kada te sreća pogodi. Mrtvi su i Tuđman i Šušak i Jozo Martinović, a na računu je još ostalo oko 35 milijuna dolara. Kada sam ga pitao o čemu se radi nikada mi nije pojasnio, a ja ga nisam dalje ispitivao. No shvatio sam da je želio da ja umjesto njega podignem taj novac. Ja to nisam htio. Oteto - prokleto«, izjavio je Petrač.Za Zagorca više nije siguran da li mu je prijatelj, te ustvrdio kako bi se trebao sa njime jednom naći na kavi da popričaju, izjavio je Petrač između ostaloga, opisujući Zagorca kao tajanstvenog, ali i vrlo škrtoga. »On je jednosmjerna ulica«. </p>
<p>Mladen Bokulić/Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pljačkašu i ubojici prijeti 40 godina zatvora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Koprivnici podiglo je optužnicu protiv Dražena Dorčeca (33) kojega se tereti da je 14. listopada u Đurđevcu prilikom pljačke poslovnice Fine ubio zaštitara i jednu stranku. Dorčeca se tereti za »ubojstvo na osobito okrutan ili krajnje podmukao način«, a prijeti mu maksimalna kazna od 40 godina zatvora.</p>
<p>Kako se navodi u optužnici Dorčec je u 9,17 sati ušao u poslovnicu Fine u Đurđevcu držeći u ruci pištolj marke »Crvena zastava«, kalibar 7,65 mm, s metkom u cijevi. Budući da su mu se zaštitar i jedan građanin nalazili na putu prema prostoriji u kojoj se nalazio trezor s većom količina novca, odmah je ispalio po jedan hitac u zaštitara i u građanina. Zatim je ušao u prostoriju u kojoj je bio trezor iz koje je uzeo oko 321.700 kuna. </p>
<p>Izlazeći iz poslovnice ispalio je u njih po još jedan hitac, iako su oni beživotno ležali. </p>
<p>Dorčeca se još tereti i za neovlašteno držanje oružja, budući da je pretragom njegove kuće u Kalinovcu, nađena i automatska puška marke »Crvena zastava«, kalibar 7,62 mm, 357 komada streljiva istog kalibra, ručna obrambena bomba »M-52« te 43 komada streljiva kalibra 7,9 mm. [D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Uzastopno silovao i prijetio bivšoj djevojci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dovršena je kriminalistička obrada nad Josipom K. (19), za kojeg se osnovano sumnja da je više puta silovao i prijetio bivšoj djevojci, Kristini Š. (19). Naime, 1. studenoga ove godine, oko 20 sati, osumnjičeni je svojom »škodom favorit« dovezao po Kristinu Š., pod izgovorom da ju želi odvesti na kavu, no odvezao ju je na Sljemensku cestu, gdje ju je silovao i prijetio joj smrću. </p>
<p>Samo pet dana kasnije, došao je svojim automobilom po Kristinu Š. ispred njenog fakulteta, moleći ju da pođe s njim da bi o svemu porazgovarali. Ponovno se sve odigralo gotovo prema istom scenariju, odvezao je bivšu djevojku, ovog puta u Maksimir, gdje ju je uz prijetnju nožem ponovno silovao. No ni tu priči nije bio kraj. Odmah poslije odvezao ju je u svoju garažu, nasilno je ugurao u podrum, pa je opet silovao. Uz prijetnje i maltretiranje, izmrcvarenu Kristinu odvezao je njezinoj kući. Na kraju, Kristina Š. cijeli je slučaj prijavila policiji, a nakon provedene kriminalističke obrade, osumnjičeni je odveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pljačkaš ljekarne pobjegao taksijem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija dovršila je kriminalističku obradu nad Damirom J. (33), za kojeg se opravdano sumnja da je opljačkao ljekarnu »Tališman« u Baštijanovoj ulici, Automat klub »70« u Vlaškoj, te sportsku kladionicu »Favorit« u Frankopanskoj ulici. U sva tri razbojstva osumnjičeni je ukupno ukrao oko 5300 kuna, a pljačkao je maskiran šilt kapom, uz prijetnju pištoljem. Nakon pljačke ljekarne u Baštijanovoj, 2. studenoga ove godine, osumnjičeni je pobjegao taksijem, što je policiji dalo dovoljno informacija temeljem kojih su mogli povezati Damira J. sa tom pljačkom, a tijekom kriminalističke obrade, organizirano je i prepoznavanje, a opljačkane djelatnice nisu dvojile o tome tko je pljačkaš. Tako je osumnjičeni povezan i s više pljački u Automat klubu i sportske kladionice »Favorit« od 5. studenoga. [Z K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Veliki poslovi u Bjelorusiji i Siriji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Inina tvrtka-kćer STSI, koja spada među najvećih 50 tvrtki u Hrvatskoj, osnovala je tvrtke u Siriji i Bjelorusiji jer je tamo dobila velike poslove.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Uprave Ante Todorića, u Bjelorusiji su na međunarodnom natječaju u jakoj konkurenciji dobili 17,5 milijuna eura vrijedan posao isporuke i izgradnje postrojenja niskotemperaturne izomerizacije u rafineriji »Naftan«. Ta rafinerija ima kapacitet od 25 milijuna tona godišnje, što je četiri puta više od zajedničkog preradbenog kapaciteta obje Inine rafinerije u Sisku i Rijeci. </p>
<p>U Siriji su sa Hayan Petroleum Company sklopili ugovor o projektiranju, nadzoru i isporuci opreme za sustav skupljanja i transpora za dvije plinske bušotine. Zahvaljujući njima će Ina u prosincu početi proizvodnju plina u Siriji na polju Palmyra.</p>
<p>Ali to je tek početak jer STSI planira još jači prodor na strana tržišta. Očekuju poslove u okolnim državama prije svega u BiH i Srbiji te u Libiji, kaže Todorić.</p>
<p>Istodobno nastavljaju velike projekte u Hrvatskoj. Upravo je dovršen vrlo važan plinovod od Pule do Karlovca na kojem je STSI na čelu konzorcija hrvatskih tvrtki izgradio 77 kilometara dugu dionicu od Delnica do Karlovca. Za Jadranski naftovod dovršavaju 230 kilometara optički kabel od Siska do Sotina, obavljali su remonte rafinerija u Sisku i Rijeci, a za Inu su izgradili dvije benzinske postaje Bačva sjever i jug na Istarskom ipsilonu kod Poreča i rekonstruirali desetak postojećih. Očekujemo da ćemo sudjelovati i u provedbi najavljenih velikih energetskih projekata poput gradnje LNG terminala, Paneuropskog naftovoda i drugih, napominje Todorić. </p>
<p>Sve to omogućilo im je da od gubitaša (2004. su završili s gotovo 10 milijuna kuna gubitka) dolaskom nove Uprave prerastu u vrlo uspješnu tvrtku. U prvih devet mjeseci ove godine ostvarili su prihod od 595 milijuna kuna, 43 posto veći nego u 2004., i bruto dobit od 13,5 milijuna kuna.</p>
<p>Uz poticajne otpremnine (prosječno 170.000 kuna) ove su godine umirovili gotovo 100 ljudi, a zaposlili su 70 novih stručnjaka.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Premalo stranih ulaganja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zemlje jugoistočne Europe trebale bi pojačati suzbijanje korupcije, poticanje konkurentnosti te jačanje regionalne suradnje u trgovini, žele li privući više izravnih stranih ulaganja, navodi se u novom izviješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).</p>
<p>OECD ističe da su Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija ostvarile značajan napredak - provele su učinkovite ulagačke politike, liberalizirale svoje trgovinske sustave te uvele niske poreze na korporativnu dobit u rasponu od 9 do 20 posto. No, to nije smanjilo nezaposlenost, koja u zemljama zapadnog Balkana premašuje 20 posto. </p>
<p> U nedostatku dodatnih reformi, regiji prijeti marginalizacija zbog konkurencije iz zemalja srednje i istočne Europe, koje su sve aktivnije u sektorima visoke vrijednosti, te azijskih i sjevernoafričkih zemalja s jeftinim radiom.</p>
<p>Priključenje EU ubrzalo je reforme, osobito u Bugarskoj i Rumunjskoj, no sve zemlje regije moraju više učiniti u na regulatornim reformama, porezima i ljudskom kapitalu. Iako u svim tim zemljama postoje zakoni i institucije za suzbijanje korupcije, premalo je dokaza njihove provedbe. Također, ističe OECD, potrebno je dodatno ojačati prava vlasništva nekretnina i prava na intelektualno vlasništvo.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Tržište kapitala treba jasne standarde</p>
<p>Transparentnost izvještavanja na dugi rok donosi velike prednosti, ne samo zbog uvrštavanja u prvu kotaciju, nego i općenito u odnosu s partnerima i investitorima</p>
<p>Iako se Zagrebačka i Varaždinska burza neće ujediniti kako je najavljeno već 1. siječnja nego s mjesec ili dva zakašnjenja, u burzovnim krugovima ne jenjava optimizam zbog napretka »najpropulzivniji dio hrvatske ekonomije«, kako je nedavno rekao guverner HNB-a Željko Rohatinski. No, jasno je i da su tržištu kapitala nužne neke značajne normativne promjene. Na njih je, primjerice, predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol ukazao upozorivši financijske igrače da ih nitko nije pitao »za prvi milijun, ali svi ostali moraju biti stečeni u skladu sa zakonom«. Melita Marčeta, predsjednica Uprave Varaždinske burze, koja glasi i kao siguran kandidat za člana uprave nove ujedinjene burze, tu opasku komentira samo tvrdnjom da je »kao i u svakoj drugoj struci, i u trgovanju vrijednosnim papirima u određenim fazama razvoja samo do određene mjere bilo propisano što je prihvatljivo a što nije«.</p>
<p>• Stječe se dojam da u nekim fazama neke stvari namjerno nisu bile propisane, poput sankcioniranja trgovanja na temelju insiderskih informacija.</p>
<p>- Ono što nam je definitivno potrebno, a o tome su ranije razgovarale Varaždinska burza i Hanfa, su jasni standardi na razini hrvatskog tržišta kapitala. Unutar burze imamo interne kriterije na temelju kojih se u nekom trenutku provodi nadzor nad pojedinom brokerskom kućom, a sada je Hanfa donijela standarde za cijelo tržište. Intenzitet trgovanja nakon donešenog pravilnika Hanfe bit će najbolji pokazatelj jesu li utvrđeni standardi rješenje za duže razdoblje ili će biti potrebne izmjene.</p>
<p>• Prema onome što se čulo u Rovinju, na zaštiti dioničara još se nije dovoljno radilo, pogotovo onih koji dionice kupuju kao pojedinci a ne preko fondova. </p>
<p>- Postoji različiti putevi kako poboljšavati i stvoriti jednaki tretman dioničara. Kodeks korporacijskog upravljanja je mali ali važan korak na tom putu, jer će u njemu biti detaljnije nego u zakonu preporučeno društvima kako da se ponašaju npr. u slučaju skupština i izvještavanja.</p>
<p>• Izvještavanje je, čini se, i dalje siva zona.</p>
<p>- Postoje minimumi i u zakonu o tržištu vrijednosnih papira i u pravilima burze. Zato je važno nastaviti kontinuirano raditi s društvima. Kada jedan kritični broj društava prepozna da je pravovremeno izvještavanje javnosti putem burze važno i počne se ozbiljnije i kontinuirano otvarati prema investitorima, očekuje se da još uvrštenih društava u tome vidi i prednosti a ne samo skup obveza.</p>
<p>• Upravo se pravila izvještavanja o poslovanju smatraju glavnim razlogom zbog kojeg nema više društava u prvoj kotaciji burze, što se jako osijeća nakon prodaje Plive. </p>
<p>- Jedna od zadaća burze i dalje je rad na pripremi društava i njihovom prepoznavanju prednosti uvrštavanja u prvu kotaciju. Pozitivno je što su neka društva već neformalno prošla taj prvi korak a ostaje na njima odluka kada se uvrstiti. Izvještavanje je važan razlog zbog kojeg neka društva iz javne kotacije nisu u prvoj, ali nije jedini razlog.</p>
<p>I druge zemlje imaju slične probleme, čak i one razvijenije. Strah od objave iznosa plaće i drugih primanja uprave je jedna od dvije najosjetljivije točke i u razvijenim zemljama i onima u razvoju. No, slovenski časopis Finance je pokazao da je javnost bila najviše zainteresirana za plaće direktora dok one nisu bile objavljene, a potom je zanimanje splasnulo. Transparentnost na dugi rok donosi velike prednosti, ne samo zbog uvrštavanja u prvu kotaciju, nego i općenito u odnosu s partnerima i investitorima. Drugo osjetljivo pitanje je nezavisnost članstva nadzornog odbora.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Agrokorov uspjeh na međunarodnom tržištu kapitala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U petak je u Londonu s velikim uspjehom završilo službeno izdanje Agrokorovih obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 150 milijuna eura, izvjestili su iz Agrokora. Interes svjetskih investitora deseterostruko je premašio iznos izdanja, što je dokaz velikog povjerenja investitora u postignuća i viziju razvoja Agrokora. Potražnja je bila tako velika da je upis prijevremeno zaustavljen kad je iznos prešao 1,4 milijardi eura. Ovakva potražnja, nije zabilježena na ovim prostorima i predstavlja uspjeh hrvatske kompanije i odraz je povjerenja hrvatskom gospodarstvu, napominju u Agrokoru. [M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pad farmaceutskih dionica</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Na američkim burzama zabilježen je pad cijena blue-chip dionica po prvi puta u zadnja tri dana uslijed korekcije cijena u farmaceutskom sektoru. Njujorški Dow Jones indeks spustio se 0,6 posto, na 12.103 boda. Tehnološki Nasdaq ojačao je 0,4 posto, na 2.376 bodova. Velika pobjeda Demokrata na izborima za američki Kongres ojačala je zabrinutosti ulagača da će sada uslijediti veća zakonska regulacija u farmaceutskoj i ostalim industrijama. Najviše je pala cijena dionica Mercka, 3,3 posto, Johnson, 2,7 posto, i Pfizera, 2,9 posto.[Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Ponude za kupnju 17 posto dionica Ine od 13. studenoga</p>
<p>Vlada je prihvatila Konačni prijedlog zakona o HNB-u kojim se stvaraju zakonski okviri za uvođenje eura, no odredbe će se primjenjivati kad se stvore uvjeti za uvođenje te monete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski građani i institucionalni ponuđači uz pravo prvenstva i posebne pogodnosti od ponedjeljka, 13. studenoga, moći će davati ponude za kupnju 17 posto dionica Ine, odlučila je u petak Vlada na svojoj sjednici. </p>
<p>Prema riječima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, krajnji rok do kojeg se mogu podnositi ponude za građane je 23. studenoga, a za institucionalne ponuđače 27. studenoga. Ponude će se podnositi u poslovnicama Reiffeisen banke i nekim poslovnicama Fine. Cijene dionica, dok traje postupak javne ponude, bit će od 1400 do 1900 kuna, s time da će se ponuda moći davati do iznosa koji ne premašuje 38.000 kuna. Konačna odluka o cijeni dionica donijet će se 27. studenoga, kad svi zainteresirani podnesu ponude. Do 1. prosinca obavit će se prijenos dionica na račune kupaca.</p>
<p>Prema riječima ministra financija Ivana Šukera, prodaja Ininih dionica je najtransparentnija privatizacija koja se događa u Hrvatskoj, a uz nedavnu prodaju Plive, ujedno i najvažnija. </p>
<p>Vlada je u petak prihvatila Konačni prijedlog zakona o HNB-u, kojim se stvaraju zakonski okviri za uvođenje eura, no te će se odredbe primjenjivati kad se stvore uvjeti za uvođenje te monete. Umjesto pet viceguvernera i tri ostala člana, Savjet HNB-a imao bi osam viceguvernera, s time da će sadašnji savjet ostati do isteka mandata. </p>
<p>U Konačnom prijedlogu ostala je odredba da Hrvatski sabor više ne potvrđuje Statut HNB-a, nego da samo daje mišljenje jer se time želi osigurati neovisnost središnje banke. Umjesto jednom godišnje, HNB bi izvješće Saboru podnosio dvaput. </p>
<p>Prihvaćen je i Konačni prijedlog zakona o leasingu kojim se zabranjuje odobravanje kredita leasing-društvima. </p>
<p>»Time se sprječava praksa da se poslovne banke preko svojih leasing-društava zadužuju u inozemstvu, čime se usporava rast vanjskog duga«, kazao je Šuker.</p>
<p>Izmjenama Zakona o obrtu i poticanju razvoja gospodarstva pojednostavljuju se neke odredbe, čime se želi potaknuti razvoj tih djelatnosti, dok se izmjenama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima želi osigurati stabilnost i kontinuitet mirovinskog sustava. </p>
<p>Vlada je prihvatila i prijedlog novog zakona o azilu kojim bi tražitelji azila, ako im postupak ne završi za godinu dana, mogli dobiti pravo na rad, a osim na osnovno obrazovanje, dobili bi pravo i na srednjoškolsko.</p>
<p>Porast će se odraziti na svakodnevni život</p>
<p>Premijer Ivo Sanader na početku sjednice je obavijestio javnost da je japanska agencija REI, koja određuje kreditni rejting zemalja, Hrvatskoj trostruko podigla rejting. »Time je hrvatski kreditni rejting porastao kod sve četiri vodeće svjetske agencije. Agencija prati Hrvatsku od 1998. i ovo je prvi put da joj je rejting porastao. To je ohrabrenje da nastavimo dalje makroekonomsku politiku kao i u ove tri godine, koja će se odraziti i na proračun za 2007. Uz zadržavanje svih socijalnih prava, zadržavanje investicijskog ciklusa u gospodarstvu s akcentima na stvaranje društva znanja, idemo na daljnje smanjivanje deficita, na 2,8 posto, a cilj nam je da u 2009. deficit bude 1,5 posto. Hoćemo li ga ostvariti, vidjet ćemo, ali ja mislim da možemo«, kazao je Sanader. Istaknuo je da će se porast kreditnog rejtinga odraziti na svakodnevni život jer je to jasna poruka ulagačima da je Hrvatska makroekonomski stabilna zemlja koja odgovorno vodi fiskalnu politiku. »Uređenje javnih financija u ove tri godine ima odjeka u poslovnim krugovima, a to otvara nova radna mjesta, smanjuje nezaposlenost i povećava gospodarsku aktivnost«, poručio je Sanader.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>37,5 milijuna eura za ličku prugu </p>
<p>Vlada je iz proračuna za 2007. osigurala oko 300 milijuna kuna za nizinsku prugu Zagreb-Rijeka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U protekle četiri godine cilj ove Vlade bio je omogućiti tržišno poslovanje Hrvatskih željeznica (HŽ), odnosno omogućiti im da se na tržištu postave kao ravnopravan partner, a upravo ovaj ugovor potvrda je tog novog načina poslovanja i novih mogućnosti HŽ-a. Rekao je to u petak Ivan Šuker, hrvatski ministar financija prilikom potpisivanja ugovora o zajmu od 37,5 milijuna eura između Njemačke razvojne banke KfW i Republike Hrvatske za program obnove i modernizacije infrastrukture Hrvatskih željeznica na paneuropskim koridorima X, 5b i 5b1. </p>
<p>Šuker je potpisao ugovor u ime Vlade Republike Hrvatske koja je u svojstvu primateljice zajma i dužnice, a u ime KfW-a ugovor je potpisao generalni direktor Christian Murach. Davorin Kobak, direktor Uprave HŽ-a rekao je da je riječ je o zajmu koji predstavlja zadnju, treću fazu zajma vrijednog 180 milijuna eura. Do sada su realizirane I. faza (70 milijuna eura) i II. faza (72,5 milijuna eura), a ova III. faza zajma od 37,5 milijuna eura predviđena je za daljnji nastavak radova na ličkoj pruzi. </p>
<p>»Cilj je kompletne radove na ličkoj pruzi završiti do 2009. godine kako bi tada prevezli putnički vlak od Zagreba do Splita za 4,5 sati«, rekao je Kobak.</p>
<p>»Kroz nacionalni plan izgradnje željezničke infrastrukture, koji će se usvojiti u Saboru do kraja godine, u slijedećih pet godina u željeznicu će se uložiti više od dvije milijarde eura«, najavio je Dražen Breglec, državni tajnik za promet. </p>
<p>Ministar Šuker je izjavio da je u proračunu za 2007. za HŽ osigurano 2,9 milijardi kuna a nešto manje od 300 milijuna kuna za nizinsku prugu Zagreb-Rijeka. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ugovor o Cefti parafiran bez Srbije i BiH</p>
<p>Ugovor su parafirale Hrvatska, Bugarska, Albanija, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska i UNMIK/Kosovo</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Osam od deset zemalja koje su sudjelovale u pregovorima parafiralo je u četvrtak navečer u Bruxellesu Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (Cefta).</p>
<p>Nakon cjelodnevnih konzultacija, Srbija i Bosna i Hercegovina odbile su parafirati dokument koji će biti potpisan 19. prosinca u Bukureštu. Ugovor su parafirale Hrvatska, Bugarska, Albanija, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska i UNMIK/Kosovo.</p>
<p>Predstavnici svih 10 strana koje su sudjelovale u pregovorima potpisale su zajednički zapisnik u kojem u kojem potvrđuju da »vrata ostaju otvorena za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju da potpišu sporazum na sastanku premijera koji je predviđen za 19. prosinca u Bukureštu«.</p>
<p>Prema priopćenju Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Europi, »Srbija i Bosna i Hercegovina nisu danas bile u poziciji povući svoju rezerviranost, ali imaju rok do polovice prosinca da prihvate tekst i potpišu ga na summitu Cefte u Bukureštu«.</p>
<p>Prema tekstu zajedničkog zapisnika, »Bosna i Hercegovina i Srbija naglasile su svoju privrženost izmijenjenoj Cefti i svoj interes da pronađu svima prihvatljivo rješenje do 12. prosinca, kako bi ga mogle potpisati«.</p>
<p>Bosna i Hercegovina htjela je postići povoljnije rješenje nego što ga ima u bilateralnim ugovorima s Hrvatskom i Srbijom za nekoliko poljoprivrednih proizvoda, tražeći veću zaštitu za domaću proizvodnju. Srbija je tražila povoljniji položaj za svoju duhansku industriju, nego što ga ima u bilateralnim ugovorima s ostalim stranama u pregovorima.</p>
<p>Osnovno polazište u ovim pregovorima bilo je da se ne ide ispod rješenja koja su već bila dogovorena bilateralnim ugovorima između svih strana.</p>
<p>Nakon što 1. siječnja Bugarska i Rumunjska uđu u Europsku uniju i samim tim istupe iz Cefte, ostat će, ako se u međuvremenu ne pridruže Srbija i Bosna i Hercegovina, šest zemalja.</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo u pregovorima vodio je Vladimir Vranković, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Ugovor o izmijenjenoj i proširenoj Cefti trebao bi stupiti na snagu do ljeta 2007. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Promjena kvalitete življenja u našičkom kraju</p>
<p>NAŠICE</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u petak je sudjelovao na svečanom otvorenju Odjela za dijalizu i centralnu sterilizaciju u Općoj županijskoj bolnici u Našicama, u čiju je izgradnju i opremanje Osječko-baranjska županija uložila deset milijuna kuna. </p>
<p>»Ovakav odjel za dijalizu potrebno je približiti ljudima koji ga trebaju. Tako im se omogućava da se liječe u svom gradu, te olakšava život i njima i njihovim obiteljima. Otvorenje ovako modernog odjela svakako mijenja kvalitetu življenja u Našicama«, istaknuo je Mesić ustvrdivši kako će Odjel biti od velikoga značaja našičkom kraju i za oko 80 tisuća ljudi koji gravitiraju Našicama i našičkoj bolnici. </p>
<p>Osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo je istaknuo kako je županija ponudila vrhunski standard zdravstvenih usluga. Vesna Čačinović-Matić, ravnateljica bolnice, izjavila je da je nova zgrada izgrađena na površini od tisuću četvornih metar. </p>
<p>Ludosti izvjesnog odvjetnika</p>
<p>Na upit kako komentira medijski napad izvjesnog Ivana Jurašinovića, odvjetnika iz Francuske, koji ga je optužio da je povezan s Hrvojem Petračem, Mesić je odgovorio »kako su to ludosti«. »Taj neki advokat povezuje me s Petračem, kojeg sam u životu dvaput sreo i to slučajno. Zašto on kaže da sam ja njegov politički mentor, to vjerojatno taj advokat zna. Ja bih mu preporučio, kada dođe u Zagreb, da posjeti Vrapče, jer tamo takvima mogu pružiti efikasnu pomoć. To je sjajna prilika i neće ga puno koštati«. [Maja Sajler Garmaz]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Solunski proces promovirao Hrvatsku i Makedoniju</p>
<p>Sudionici dijaloga pozvali su Europsku komisiju da osnuje program obnove povijesnih vjerskih zdanja uništenih u sukobima u regiji</p>
<p>BRATISLAVA</p>
<p> - Solunski proces pozitivno je djelovao u promociji Hrvatske i Makedonije kao zemalja kandidatkinja za članstvo u EU i ponudio europsku perspektivu narodima Albanije, BiH, Crne Gore i Srbije (Kosova), što je dalo novi impuls projektu europske integracije, navodi se u završnoj deklaraciji usvojenoj po završetku Desetog dijaloga pravoslavne crkve i grupacije Europske pučke stranke i Europskih demokrata (EPP-ED) u petak u Bratislavi.</p>
<p>Na skupu je u četvrtak sudjelovao i predsjednik Vlade Ivo Sanader i govorio u tematskoj cjelini »Solunski proces - Izvješće iz Hrvatske i Srbije«. Tom je prilikom naglasio da je hrvatski cilj završiti pregovore s EU do kraja 2008. i naglasio da bez dijaloga, tolerancije i poštivanja ljudskog dostojanstva po kršćanskim standardima nema gradnje ujedinjene Europe.</p>
<p>Ovogodišnji Deseti dijalog EPP-a i pravoslavne crkve bio je, među ostalim, posvećen pozitivnim posljedicama Solunskog procesa, kada je na sastanku na vrhu EU-a 2003. u tom grčkom gradu iskazana jasna europska perspektiva zemljama jugoistočne Europe.</p>
<p>Sudionici skupa, dvojica premijera, hrvatski Sanader i grčki Kostas Karamanlis, te predstavnici vlada Srbije, Makedonije, Rumunjske, predstavnici demokršćanskih stranaka iz zemalja regije i Europe, čelnici EPP-a, brojni pravoslavni svećenici i nekoliko katoličkih dostojanstvenika, razgovarali su i o političko-vjerskoj suradnji u promociji europskih integracija. </p>
<p>»Integracija zemalja jugoistočne Europe u EU mora se promovirati dinamično, uz aktivno sudjelovanje nacionalnih i lokalnih vjerskih čelnika kroz njihovo duhovno, pastoralno i praktično djelovanje«, navodi se završnoj deklaraciji i dodaje da bi vjerski lideri iz Hrvatske, Albanije, BiH, Bugarske, Rumunjske, Srbije (Kosova) i Makedonije trebali biti pozivani u posjet europskim institucijama u svrhu stjecanja informacija.</p>
<p>Sudionici foruma posebno su pozvali vjerske lidere Bosne i Hercegovine, gdje je proces pomirenja još u povojima, da nadvladaju interese svojih zajednica i surađuju kako bi omogućili da BiH nastavi svoj europski put. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Bogdanovci - simbol svega što se događalo Hrvatskoj</p>
<p>J. Kosor otkrila spomenik u Bogdanovcima i pustila u promet cestu u Vukovaru</p>
<p>BOGDANOVCI/VUKOVAR</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor u četvrtak je u Bogdanovcima, u povodu obilježavanja 15. obljetnice sloma obrane sela, otkrila spomenik »Bogdanovački mučenici« u kojem su objedinjene 184 bogdanovačke žrtve Drugog svjetskog i Domovinskog rata, rad lokalnoga kipara i zapovjednika obrane sela Ivana Matkovića Laste.</p>
<p>»Bogdanovci su simbol svega što se cijeloj Hrvatskoj događalo, simbol užasa, ubojstava, razaranja, progona, ali i obrane i otpornosti hrvatskoga duha«, kazala je Kosor, podsjećajući na ratna zbivanja te poručila da se zlo više nikad ne smije dogoditi.</p>
<p>Posljednji zapovjednik vukovarske obrane Branko Borković naglasio je da su Bogdanovci često u sjeni Vukovara, no da je to selo bilo pupčana vrpca Vukovara, mjesto gdje je počinjao i završavao »kukuruzni put«, kao jedina komunikacija s okruženim Vukovarom.</p>
<p>U obrani Bogdanovaca poginulo je 89 Bogdanovčana i 38 pripadnika ZNG-a, MUP-a i HOS-a iz drugih krajeva Hrvatske, prognano je sve preživjelo stanovništvo, a selo do temelja srušeno. Iz tog sela još je 28 nestalih. Jadranka Kosor je u petak pustila u promet rekonstruiranu županijsku cestu koja povezuje državnu cestu Vukovar-Ilok sa spomen-obilježjem na Ovčari. Nova cesta puštena je u promet u povodu Dana Vukovarsko-srijemske županije, 11. studenoga. </p>
<p>Prigodom otvaranja prometnice, izaslanstva Vlade, Sabora, grada Vukovara i stradalničkih udruga položila su vijence kod spomen-obilježja na Ovčari. Cesta je duga 4,5 kilometara, rekonstrukcija je koštala 4,8 milijuna kuna, a financirali su je županijske uprave za ceste, Hrvatske ceste, Vukovarsko-srijemska županija te Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. [G. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Policajci za ispomoć kolega iz susjednih uprava</p>
<p>Pri izradi skorašnje nove sistematizacije treba povećati broj policijskih službenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sindikat policije Hrvatske pozdravio je u petak najavu ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina s tribine održane 7. studenoga u Centru za kulturu »Trešnjevka« o rješavanju problema nedovoljnog broja policijskih službenika u Zagrebu dovođenjem policajaca iz susjednih uprava na ispomoć. »Smatramo da se problem kriminala, prometnoga kolapsa i drugoga ne može riješiti bez angažiranja dodatnog broja policijskih službenika«, ističe Sindikat u priopćenju i dodaje da na nedostatan broj policijskih službenika upozoravaju od 2001. godine, »kad je zbog katastrofalne sistematizacije 3500 policijskih službenika ostalo bez posla«.</p>
<p>S obzirom na porast kriminala i prometnih gužvi, policijski službenici iz sredina s manje posla šalju se u znatno zahtjevnije sredine poput Zagreba, a time nastaju dodatni troškovi, jer policajcima treba isplatiti sve što im pripada kad rade na terenu, a može doći i do lošije pokrivenosti terena u upravama iz kojih dolaze.</p>
<p>Sindikat upozorava da pri izradi skorašnje nove sistematizacije treba povećati broj policijskih službenika u svim sredinama, gdje je to potrebno, ali ne na štetu manjih sredina, nego povećanjem ukupnog broja policajaca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Najbolji prijevoz u zadnjih 15 godina </p>
<p>Rekordan prijevoz putnika u rujnu, a u listopadu rekord u prijevozu tereta</p>
<p>Hrvatske željeznice (HŽ) su u prvih devet mjeseci u putničkom prijevozu ostvarile porast rada za 10 posto, a u listopadu u teretnom prijevozu zabilježen je i rekordan rezultat računajući, kako tvrde u HŽ-u, od 1991. do danas. »U tom mjesecu bio je ostvaren prijevozni učinak veći od 314 milijuna neto tonskih kilometara, što je za 16 posto više od prijevoznog učinkau istom mjesecu lani«, tvrde u HŽ-u.</p>
<p>Do tako velikog povećanja, smatraju u HŽ-u, došlo je zbog povećanja opsega rada u jadranskim lukama u Rijeci, Zadru, Pločama, Šibeniku i Solinu, ali i zbog povećanja prijevoza šećerne repe, žitarica, umjetnih gnojiva i građevnog materijala. »Pojačan je i tranzitni prijevoz ugljena, repinih rezanaca, šećera i drugih roba«, kažu u HŽ-u. Iako nisu iznijeli konkretne podatke, procjenjuju da je prihod od teretnog prijevoza u devet mjeseci veći za 13,1 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. </p>
<p>U prvih devet mjeseci, broj putnika porastao je 8,4 posto. Najveći porast zabilježen je u gradsko-prigradskom prijevozu: za oko 17 posto više nego u istom razdoblju lani. Za razliku od teretnog prijevoza u kojem je rekordan rad dosegnut u listopadu, u HŽ-u tvrde da je rekord u putničkom prijevoz bio već u rujnu kad je u zagrebačkom gradsko-prigradskom prijevozu prevezeno 35 posto putnika više, nego u rujnu 2005. »Razlog su subvencije za prijevoz učenika i studenata, koje su odobrili Zagreb i Zagrebačka županija, te povećan kapacitet vlakova u jutarnjoj špici«, smatraju u HŽ-u.</p>
<p>Od putničkog prijevoza u prvih devet mjeseci, ostvareno je 8,9 posto više prihoda nego u istom razdoblju lani. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatske prometnice spremne za zimu</p>
<p>Hrvatske autoceste su za ovu zimu nabavile 20 novih vozila za održavanje cesta i čišćenje snijega </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske ceste (HC) i Hrvatske autoceste (HAC) za održavanje cesta u zimskim uvjetima raspolažu s više od 169 milijuna kuna, što je, kako doznajemo u tim tvrtkama, sasvim dovoljno za osiguravanje protočnosti prometa na državnim cestama i autocestama u zimskim uvjetima. </p>
<p>Prema riječima Borisa Rausa, šefa Zimske službe Hrvatskih cesta, za održavanje 6934 kilometara državnih cesta, u prvom stupnju pripravnosti angažirano je 230 ljudi te 228 vozila - za ophodnju, ralica te ostalih vozila-utovarivača i traktora.</p>
<p>Kad se temperatura spusti na nulu, počinje drugi stupanj pripravnosti, a u slučaju trećeg stupnja, koji nastupa kad padne snijeg, na teren se šalje 460 cestara, 260 kamiona s posipačima i snježnim plugovima, 41 odbacivač snijega, 13 samohodnih snježnih freza, stotinjak utovarivača i drugih vrsta utovarnih sredstava, 70 ophodarskih vozila te sva ostala potrebna oprema. </p>
<p>Ovu je zimu za posipavanje cesta predviđeno 33.711 tona soli, 639 tona kalcijeva klorida i 31.607 »kubika« kamene sitneži, a bude li potrebno, nabavit će se i veće količine. </p>
<p>Šef zimske službe u HAC-u Stjepan Klarić kaže da ni za njih ovu zimu nema iznenađenja. HAC u zimskom razdoblju održava 750 kilometara autocesta i poluautocesta, a spremno je 19 tehničkih jedinica održavanja s 98 teretnih i specijalnih vozila opremljenih za zimsko održavanje, među kojima je i 20 novih teretnih vozila s najmodernijom opremom. </p>
<p>Tijekom rujna i listopada HAC je za posipavanje cesta popunio skladišne kapacitete s oko 17.000 tona soli te 420 tona kalcijeva klorida koji se koristi za izradu otopine koja se miješa sa solju kako bi se posipalo dulje zadržalo na cesti, odnosno da bi bilo učinkovitije na temperaturama nižima od minus pet stupnjeva Celzija. </p>
<p>Bude li pak potrebno, osiguran je i novac za još 24.000 tona soli te 200 tona kalcijeva klorida.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061111].
|
