NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060311].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 122690 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.03.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Skijalište u Puli, predizborna fontana na Dravi, odijela za splitske poglavare...</p>
<p>»Pomaknute« odluke lokalnih vlasti znaju i nasmijati, ali češće, zbog skupoće, poreznim obveznicima tjeraju suze na oči</p>
<p>Pulska mladež je prije nekoliko godina propustila jedinstvenu priliku skijati se u tom jadranskom gradu, jer topovi za snijeg, koji su trebali biti postavljeni na proplanku ispod srednje škole nisu stigli na vrijeme iz Slovenije, odakle ih je naručio bivši gradski pročelnik za sport Miodrag Čerina. Ideja koja je prije tri, četiri godine nasmijala javnost nije ostvarena, za razliku od ništa manje bizarnih ali zato bitno skupljih projekata u drugim sredinama.</p>
<p>Osječani su 187.500 kuna platili plutajuću fontanu čiji je 20 metarski vodoskok na Dravi grad krasio samo dva tjedna uoči izbora. Fontana je danas u skladištu, jer nema dozvolu za postavljanje na rijeci. </p>
<p>Tako dug put do realizacije nije imala ideja nove osječke gradske uprave da se kupe križevi za 100 zaposlenika koji ih žele u uredima. Porezne obveznike to je ukupno stajalo 5000 kuna, što nije mnogo, no u gradu s više od 12.000 nezaposlenih i ta neracionalnost smeta. Baš kao i spomenik Anti Starčeviću koji bi trebao biti postavljen na središnjem, Starčevićevu trgu, a koštao bi 1,4 milijuna kuna. Uz cijenu, ideju kontroverznom čini i Starčevićeva oporuka u kojoj stoji da ne želi da mu se podižu spomenici. </p>
<p>Dubrovčani pak bizarnom »časte« odluku da se Chrisa Pattena proglasi počasnim građaninom Dubrovnika iako je u tom gradu bio samo nakratko u dva navrata. </p>
<p>Najskuplje su, ipak, loše odluke o gradnji sportskih objekata. </p>
<p>U još nedovršenu dogradnju zagrebačkog maksimirskog stadiona do sada je uloženo najmanje 500, a neki tvrde i 750 milijuna kuna, a procjenjuje se da je za završetak projekta potrebno još između 130 i 150 milijuna eura! Za novac koji je do sada uložen mogao se izgraditi novi, ultramoderni stadion. </p>
<p>Puljani su, pak, rekonstrukciju Doma mladosti preimenovanog u Dom sportova platili 100 milijuna kuna iako je, nekoliko desetaka kilometara sjevernije, Umažane nova sportska dvorana s olimpijskim bazenom koji pulska nema, stajala nešto manje od tri milijuna kuna. </p>
<p>Zagrepčani su skupo platili i čišćenje Jaruna od lopoča uoči velikog veslačkog natjecanja. Čak pet milijuna kuna stajalo je ručno čišćenje da bi Grad nešto kasnije za 4,7 milijuna kuna kupio stroj za jaružanje i izmuljivanje jezera.</p>
<p> Ideja zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da se natkrije Bogovićeva ulica kako bi »špiceri mogli piti kavu i kada pada kiša«, još nije ostvarena, no u gradu s proračunom od čak šest milijardi kuna možda se i za to nađe novca, kao što se našlo za portrete svih zagrebačkih gradonačelnika od 1990., koje je za nepoznat iznos naslikao Smiljan Popović. </p>
<p>A bivše je splitsko gradsko vodstvo pak odlučilo od trogirskog kreatora Borisa Burića Gene za 170.800 kuna kupiti odijela koje su u posebnim prigodama nosili članovi Gradskog vijeća, Poglavarstva i voditelj protokola. Potom je istom kreatoru vrlo atraktivan poslovni prostor iznajmljen za samo dva eura po četvornome metru uz odbijanje troškova uređenja od najamnine. </p>
<p>U Lišanima Ostrovičkim, u Zadarskoj županiji, jedna je škola danas tek spomenik nerazumnosti, jer svi današnji učenici stanu u jedan razred a škola je građena za 200 školaraca. [Surađivali: S.K., S. B., H. D., I. D., A. H., M. LJ., M. S., Z. S., M. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska dobiva Minski informacijski sustav</p>
<p>Prva jedinstvena i precizna baza podataka sa svim minski sumnjivim područjima bit će dostupna svima koji žele utvrditi je li neka lokacija šuma ili građevina minski sumnjiva</p>
<p>Do kraja ove godine Hrvatska će dobiti prvu jedinstvenu i preciznu bazu podataka sa svim minski sumnjivim područjima. Naša će zemlja time učiniti još jedan veliki korak prema rješavanju problema zaostalih mina do 2009. godine, što je njezina obveza preuzeta potpisivanjem Ottawske konvencije. </p>
<p>Vjesnik od ravnatelja HCR-a Ota Jungwirtha doznaje da HCR radi Minsko informacijski sustav (MIS) čija će baza svih minski opasnih površina koje još nisu pretražene biti gotova do kraja godine. </p>
<p>Podaci prikupljeni u MIS-u koristit će pirotehničarima, ali i biti dostupni svima koji žele točno i precizno utvrditi spada li neka lokacija, šuma ili građevina, u minski sumnjivo područje koje tek treba pretražiti i očistiti od zaostalih mina. </p>
<p>Naime, na sličan način na koji građani danas provjeravaju podatke o vlasništvu u zemljišnim knjigama, HCR će urediti pretraživanje minski sumnjivih područja na posebnoj web stranici. </p>
<p>Minsko informacijski sustav, doznajemo u HCR-u, zapravo je jedan od dva njihova velika projekta. Oba će se realizirati ove godine, a Jungwirth tvrdi da će na taj način HCR definitivno potvrditi da je ne samo najbolji centar za razminiranje u regiji, nego i jedan od najboljih u svijetu. Zahvaljujući dvjema donacijama Kraljevine Norveške od 2,6 milijuna eura, HCR je nedavno dobio moderni Scan Centar za skeniranje i obradu karata, a do kraja ljeta u njega će biti ugrađena i dodatna moderna oprema. »Sve što danas radimo temelji se na kartama«, kaže Jungwirth. Problem je, međutim, što karte koje HCR koristi nerijetko prelaze i 30 godina starosti pa tamo gdje je, primjerice, prije 25 godina bila šuma, danas stoje kuće ili uređena poljoprivredna zemljišta.</p>
<p>Zahvaljujući donaciji, i to će se uskoro promijeniti. Norveška tvrtka ProCaptura upravo dovršava dodatno hardversko i softversko poboljšanje Scan Centra, pa će čak i stare, izlomljene i oštećene karte moći skenirati.</p>
<p>Drugi dio donacije odnosi se na financiranje digitalnog ortofota, a Jungwirth objašnjava o čemu je riječ: »To je izrada novih preciznih digitalnih fotografija koje se snimaju iz zraka. </p>
<p>Karte su u mjerilu 1 naprema 2000. Ilustracije radi, danas koristimo karte izrađene u mjerilu 1 naprema 25.000«. </p>
<p>Prema dostupnim podacima, HCR raspolaže s 10.000 minskih zapisnika u kojima je čak 25.000 raznih minskih skica. S modernim Scan Centrom HCR-u se otvara i mnogo drugih mogućnosti, primjerice, usluge skeniranja karata sada se mogu ponuditi zemljama koje imaju zaostale mine.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vjesnik treba Hrvatskoj</p>
<p>Vjesnik ima dobru poziciju, izuzetno dobre novinare, a za kupnju Vjesnika ima dosta zainteresiranih, no vlasnik još traži najbolji model kako da list ne bude na teret poreznih obveznika te da bude isplativ, rekao je predsjednik Uprave Vjesnika Franjo Maletić u petak na okruglom stolu Hrvatskog novinarskog društva »Hrvatskoj treba Vjesnik«. </p>
<p>Jedna od opcija je, pojasnio je da se, kroz jedan oblik koncesije, u Vjesniku objavljuju svi oglasi javne nabave te da to bude prihod Vjesnika. Što se tiče uređivačke politike, Maletić je naglasio da se nitko iz države u nju ne miješa te da su svi glavni urednici dosad imali kamen oko vrata jer su htjeli stvoriti dobre novine, a nisu imali dovoljnu potporu. Podsjetio je na povijest teškoća lista koje su započele još 1991. izdvajanjem iz tadašnjeg Vjesnika 12 tvrtki. Već tada je bili jasno, naglasio je, da Vjesnik teško može opstati samostalno, a 1993. stvoren je Novi Vjesnik s tri milijuna kuna temeljnog kapitala. Uz stalni pad naklade, do 1999. stvoreno je 89 milijuna kuna gubitka. Vjesnik je tada spojen s tiskarom koja je bila profitabilna te je zapravo sanirala list. Budući da i dalje nije bilo, rekao je Maletić, kvalitetne odluke o financiranju Vjesnika gubici su iznosili oko 80 milijuna kuna. Prije tri godine, istaknuo je, izvršena je dokapitalizacija, kupljeni su novi strojevi, a uslijedio je redizajn te promjena formata lista tako da je u posljednje dvije godine naklada s 5500 primjeraka povećana na 11.000. </p>
<p>»Ne mislimo da list treba gasiti nego racionalizirati te osigurati dodatnih dvadesetak milijuna kuna prihoda«, poručio je Maletić, ističući da je nužna racionalizacija troškova i zaposlenih, kojih je trenutačno 200, od čega 89 novinara. Podsjetio je ujedno da je u siječnju stvorena nova tvrtka Vjesnik d.d. te da situacija s Vjesnikom uopće nije tako tragična. Profesor na studiju novinarstva Stjepan Malović je ustvrdio da Hrvatskoj trebaju kvalitetne i analitične novine, odnosno novine poput Vjesnika, založivši se da se Vjesnik pretvori u javno glasilo. »Vjesnik ne treba samo novinarima Vjesnika, Vjesnik, kao javno glasilo, treba Hrvatskoj. Vlada, pritom, može financirati Vjesnik, ali ne može njime upravljati«, kazao je, među ostalim, zamjenik predsjednika NO Vjesnika Božidar Novak. [vj]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Važan je krov, lako za fasadu</p>
<p>U bivšoj državi i za nedovršenu kuću izdavala se uporabna dozvola i plaćao manji porez</p>
<p>Zašto je velik dio obiteljskih kuća u Hrvatskoj, posebno u prigradskim naseljima i selima, nedovršen? Pitao je to nedavno jedan stranac za šetnje po zagrebačkoj okolici.</p>
<p>Preciznije, kuće su gotove, ali nemaju fasadu iako bi ju, prema Zakonu o gradnji, trebale imati. Odgovor na pitanje zašto je to tako, uz financijska ograničenja, treba tražiti u navikama pri gradnji ili - zaobilaženju propisa </p>
<p>Prema riječima načelnika Sektora za graditeljstvo u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Line Fučića, uvjeti za izgled pročelja propisani su lokacijskom dozvolom te potom moraju biti ugrađeni i u glavni projekt. </p>
<p>Ako kuća nije građena po projektu ne može se, upozorava, izdati uporabna dozvola. Problemi nastaju, kaže Fučić, zato što investitori baš i ne traže uporabnu dozvolu. To je, osim što je nezakonito, i opasno, jer se ne zna je li objekt uopće siguran za stanovanje. Iako je Zakonom, dodaje, propisano da je uporabna dozvola obavezna, nije definiran rok do kojeg objekt mora biti završen.</p>
<p>Posljedica je toga da nema ni sustavne kontrole, tako da mnogi investitori »stave kuće pod krov« i usele se a uređivanje pročelja odgađaju. To je međutim, uz estetski nedostatak, dugoročno i loš financijski potez. Bez fasade na kući propada opeka, a na grijanje se troši i do 50 posto više energije, naglašava Vjesnikov sugovornik. </p>
<p>Upozorava pritom na još jedan problem. Kod naših ljudi, pogotovo u manjim sredinama, još je uobičajena gradnja obiteljskih kuća uz pomoć prijatelja i susjeda. Građevinska dozvola pak, navodi Fučić, može se dobiti samo za objekt građen po propisima. To znači da ga mora projektirati ovlašteni arhitekt, a graditi ovlašteni graditelj. Onaj tko još nema naviku angažirati profesionalce ne može dobiti građevinsku dozvolu pa ako gradi, gradi bespravno.</p>
<p>Dio problema vezan je pak i uz zakone koji su bili na snazi u bivšoj državi. Primjerice, problem kuća bez fasade ima svoje korijene upravo u bivšem zakonodavstvu kojim je bilo određeno da se uporabna dozvola za obiteljsku kuću može izdati i prije nego je objekt dovršen. Ujedno, budući da se kuća bez fasade smatrala nedovršenim objektom nije se plaćao, ili se plaćao znatno manji porez. Zakoni su izmijenjeni, no navika je ostala.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Po rodiljnu naknadu u Hrvatsku</p>
<p>U prvih šest mjeseci svaka rodilja može dobiti i do 25.500 kuna naknade</p>
<p>Trudnice iz susjednih zemalja, koje uz matično državljanstvo posjeduju i hrvatsko, nerijetko dolaze u Hrvatsku netom prije poroda, te prijavljuju prebivalište i zapošljavaju se ne bi li dobile porodnu naknadu. </p>
<p>Vjesniku se obratila liječnica opće prakse iz Zagreba i upozorila na sve učestaliju praksu trudnica iz susjednih zemalja. »Nedavno se u moju ordinaciju prijavila trudnica iz Vojvodine s hrvatskim i srpskim državljanstvom. Tri dana od prijave tražila je da joj otvorim porodni dopust, a kako je kasnila s otvaranjem, nazvala sam kolegicu s ginekologije«, ispričala je liječnica. Kolegica joj je objasnila da je pacijentica tek došla iz Vojvodine, gdje je kontrolirala trudnoću, i samo mjesec prije poroda prijavila se u Hrvatskoj i zaposlila se.</p>
<p>»Suludo je vjerovati da je netko zaposlio ženu pred porodom. To je tipičan slučaj ubiranja naknade u Hrvatskoj«, komentirala je Vjesnikova sugovornica. A scenarij je uvijek isti. Trudnice pred kraj trudnoće dolaze u Hrvatsku, prijavljuju prebivalište, zapošljavaju se i traže naknadu koja u usporedbi s plaćom u SCG ili BiH nije zanemariva. </p>
<p>Međutim, to je legalno. Iz HZZO-a poručuju da svaka trudnica zaposlena u Hrvatskoj ima pravo na naknadu, neovisno o dvojnom državljanstvu. Tako zapravo svaka rodilja koja nikad nije živjela u Hrvatskoj ima pravo na novčanu naknadu temeljem državljanstva. Imaju pravo na najmanje šest mjeseci naknade za vrijeme obveznog dopusta. U tom razdoblju trudnice s dvojnim državljanstvom mogu dobiti i do 25.500 kuna u slučaju isplaćivanja najvišeg mjesečnog iznosa od 4250 kuna.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Naši neće, strani hoće</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Dobroj škvadri apsolutno je svejedno hoće li na maturalac u Španjolsku, Grčku ili Hrvatsku. Strane zemlje u tim godinama možda nešto reprezentativnije zvuče, ali što se samog provoda tiče svejedno je gdje se banči. A ludi provod glavni je cilj svakog maturalca - i sada, ali i prije 20, 30... godina.</p>
<p>No što se tiče odabira lokacije, maturantima je lakše zakupiti smještaj u, recimo, Lloret de Maru, čuvenoj katalonskoj prijestolnici maturantskog odmora, nego u nekom domaćem hotelu. Ono na čemu Španjolci zgrću grdne pare, organiziranom prihvatu mladih, našima je nezanimljivo. Cijeli Lloret zamišljen je da udovolji zahtjevima i prohtjevima mlade publike. U diskotekama se pušta i naša glazba, zbog jezika tamo rade i naši ljudi.</p>
<p>Hrvatski hotelijeri uglavnom ne vole takve grupe, jer previše buče i rade mnogo štete. Sve je manje domaćih hotelijera koji žele ugostiti osnovnoškolske ili maturalne grupe. Zapravo, danas tek osnovnoškolci odlaze na izlete u ono malo preostalih domaćih hotela koji ih hoće.</p>
<p>Hrvatski hotelijeri ne žele domaće školarce, dok ih Španjolci, Grci, Česi... objeručke prihvaćaju. Istovremeno sve te zemlje imaju i duže i bolje sezone od naših.</p>
<p> Na sve moguće načine nastoje što bolje popuniti krevete i produžiti sezone, dok je našim hotelijerima važnije dobro odraditi onih par mjeseci rada. Za ostalo ih nije briga. Ne znaju što hoće, ali znaju što neće. Maturante neće, a ovima je to ionako sasvim svejedno.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Humanizam jači od računice</p>
<p>U sjeni afera, pojedinaca koji su se dobro snašli na tuđim nesrećama, rade deseci tisuća ljudi u bijelom kojima je prvi i najvažniji interes pacijent. Zahvaljujući takvima zdravstvo </p>
<p>ipak nije siva zona u kojoj cvate korupcija i zločesti beskrupulozni ljudi </p>
<p>BISERKA LOVRIĆ </p>
<p>Ohrabrujuće je ovih dana zazvučala vijest da će država platiti lijekove i za oboljele od agresivnog oblika limfoma. Time je dana šansa za život još najmanje šezdesetorici ljudi koji u jednoj godini pobolijevaju od toga specifičnog oblika tumora. Takve vijesti bude nadu da društvo kreće humanim putem razvoja, da nije novac jedino mjerilo ljudske vrijednosti, već život sam. Liječnici i udruge pacijenata dvije su se godine borili za takav obrat u glavama nadležnih, onih koji odlučuju kud će koja kuna u zdravstvu. No borba će i dalje biti neizbježna, jer zdravstvo ima ograničene fondove, ovisne o tome koliko se pune iz radne i porezne sfere. Naoko jednostavnu formulu nije jednostavno uskladiti. </p>
<p>Hrvatska za zdravstvo izdvaja u prosjeku 15 do 16 milijardi kuna i čini se čudnim da se dvije godine »natežemo« oko desetak milijuna kuna, koliko treba (samo) za jedan skupi lijek. No isto to zdravstvo iz godine u godinu vuče hipoteke onih »bivših« vlada i politika koje moraju pokrivati i sanirati nove vlade, sadašnje i buduće. No, nikad sanacija (pokriće dugova) nije provedeno do kraja, jer nikad u blagajni nije bilo dovoljno novca. Sve što se može seli se u sljedeću budžetsku godinu kako bi u tekućoj zdravstvo preživjelo. Uvijek treba platiti lijekove, liječnike, logistiku i obnovu infrastrukture, pa i pogreške iz bliže i starije prošlosti. Primjerice zbog ukidanja amortizacije u zdravstvu dugo se nije izdvajao novac za nove strojeve, bez kojih nema moderne medicine. Dakle, nikad nije bilo, po svoj prilici niti će biti, financijskog prostora da se dugovi poravnaju i počne od nule. </p>
<p>Zdravstvo ne može i ne smije stati ili se »urušiti« kako se moglo čuti od zagovornika oštrije struje aktualne reforme zdravstva. Tvrdnje o urušavanju omekšali su sindikati i udruge pacijenata koje zastupaju potencijalno eksplozivnu smjesu od 2,5 milijuna građana koji imaju, uvjetno rečeno, besplatno zdravstvo. Oštriji koncept značio bi umjesto jednog do dva posto, čak 15 posto udjela građana u participiranju troškova liječenja koliko inače plaćaju u gospodarski stabilnijim zemljama. Zašto oni n maju besplatno zdravstvo? Ne nužno samo zbog kapitalističkih natruha, već i mentalnih, po kojima se ono što košta i više poštuje. Besplatno podrazumijeva u (našim) glavama nebrigu za vlastito zdravstveno ponašanje, vjerovanje da će se - kad se razbolimo - za nas netko već pobrinuti. </p>
<p>Kako bilo, zasad nastavljamo mekšim putem, ali ne odustaje se od »zdravstvenoga kapitalizma sa socijalnim licem«, kao što je onaj na sjeveru. No, do onda će proći najmanje 10, možda i 15 godina, odnosno tada kad budemo imali više zaposlenih. </p>
<p>Hrvatsko zdravstvo puno je dubioza, ali ne samo financijskih. U zdravstvu radi više od 60.000 ljudi, ali dovoljno je da se nađe nekolicina kojoj je profit važniji od medicinskih etičkih načela i kodeksa pa da se u naciji stvori loš dojam o cijeloj branši. U sjeni afera, pojedinaca koji su se dobro snašli na tuđim nesrećama, rade deseci tisuća ljudi u bijelom kojima je prvi i najvažniji interes pacijent. Zahvaljujući takvima zdravstvo ipak nije siva zona u kojoj cvate korupcija i zločesti beskrupulozni ljudi. Niti u zdravstvenom fondu ne sjedi hrpa birokrata s crnim navlakama na rukavima, već ljudi jednako frustrirani kao i liječnici u dilemi bi li pacijentu rekli da ima lijeka za njihovu bolest ali ga moraju sami platiti, nerijetko desetke tisuća eura. </p>
<p> U tom zdravstvenom rašomonu, događaji kao što je formiranje liste posebno skupih lijekova (na koju ovih dana ulazi i lijek s početka teksta) nazire se pobjeda optimistične opcije razvoja zdravstvenog sustava. Optimisti radije ističu umjesto dugova nastavak gradnje bolnica, montiranje novih aparata s kojima hrvatska medicina hvata korak s najrazvijenijima. Nikad zapravo znanje nije ni bilo pitanje, već novac za nove sofisticirane metode liječenja.</p>
<p>U Traumatološkoj klinici nedavno je montiran jedan od najboljih radioloških uređaja, koji s minimumom zračenja otkriva probleme kralješnice, u Klinici za tumore uvedena je trodimenzionalna dijagnostika koja radiološko liječenje čini višestruko sigurnijim. Na nacionalnoj razini osigurana je podjednaka dostupnost kardiološkim intervencijskim zahvatima (uz Zagreb i Rijeku, odnedavno i Osijek i Split), a resorni ministar obećao je da će jednako dostupna biti i kardiokirurgija. Kupuju se novi dijagnostički uređaji, novi ultrazvučni aparati, CT-i i akceleratori. Ove godine završava informatizacija primarne zdravstvene zaštite, a na redovne liste lijekova dolaze jednako vrijedni generici, zahvaljujući čemu se može kupiti više skupih lijekova...</p>
<p>U prilog optimističnom ozračju, osim posebne liste skupih lijekova, ide i otvaranje posebnog fonda za transplantacije i eksplantacije, što znači novi život za mnoge od 800 ljudi koji čekaju na nove organe, a otvara se i posebna financijska »linija« kao nastavak humanitarne akcije ugradnje pužnica djeci rođenoj bez sluha. </p>
<p> Zamagljuje li se time gubitaško ozračje? Ne onima koji žele vidjeti pomake u zdravstvu. Jača povjerenje da je u središtu sustava ipak čovjek, a ne strah od probijanja bolničkog financijskog limita, prijetnje smjenama ravnatelja kojoj su probili »plafone« propisali više lijekova od plana. Oni koji su pogodovali dobavljačima raznoraznih potrepština i tko zna koliko si pri tome spremili u džep, ipak ne mogu umanjiti humanizam onih koji su propisivali skupe lijekove teško bolesnima. Tko si uopće smije uzeti za pravo da odmjerava jesu li liječnici bili »prehumani«, u što se uvjerava javnost kad treba nekako opravdati probijanje proračuna? Optuživanje bez dokaza je protuproduktivno, a produktivno bi trebala biti najavljena metoda plaćanja koja vrijedi jednako kao i poštena lista lijekova. Ubuduće će po određenom mjerilu država (znači mi svi preko naših davanja) plaćati samo ono što odista i ide za liječenje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Sela nam životare </p>
<p>Kod priprema našeg sela za ulazak u EU prvo je potrebno detaljno i svestrano poznavati stanje u njemu </p>
<p>MATO KVATERNIK</p>
<p>Već niz desetljeća naše je selo zapostavljeno, naročito na planu učinkovite edukacije i organizacije za intenzivnu, specijaliziranu i modernu proizvodnju. Gotovo ništa se nije učinilo na edukaciji na području zoohigijene, ishrane i držanja stoke kao osnovnim preduvjetima za rentabilnu i zdravu stočarsku proizvodnju. U više od 80 posto seoskih domaćinstava danas još uvijek prevladava ekstenzivna, nehigijenska i svaštarska proizvodnja. Tek se dvadesetak posto domaćinstava razvija u smjeru rentabilne i specijalizirane proizvodnje.</p>
<p>Još uvijek prevladavaju staračka domaćinstva, ali ipak ne toliko stara da neće doživjeti ulazak naše zemlje u Europsku uniju. Ta domaćinstva životare od danas do sutra od prodaje pokoje litre mlijeka, koje svinje i ostalih proizvoda jedva namirujući najosnovnije potrebe svakodnevnog života.</p>
<p> Dankinja Mariann Fischer Boel, povjerenica Europske unije za poljoprivredu, predlaže da seoska domaćinstva postanu farmeri i poduzetnici, kako bi se seljacima osigurala radna mjesta i kako bi ostali na selu. Ona dalje predviđa da će se do 2013. godine potrošiti 100 milijardi eura na obrazovanje, pokretanje malih poduzeća, pomoć u preradi hrane i organiziranju čuvanja djece, kako bi se majke mogle baviti radom na svojim farmama i malim poljoprivrednim poduzećima. To teoretski lijepo zvuči, ali kako će se to u našim uvjetima realizirati ne može se predvidjeti. </p>
<p>Gospođa Ružica Gelo, voditeljica skupine koja će sa stručnjacima Europske unije pregovarati o poljoprivredi i ruralnom razvitku, ima svoje ideje i poglede, koji su visoko teoretski, teško ostvarljivi i neprilagodljivi europskom načinu života i standardima europske proizvodnje. Ona, naime, smatra da će se na našem selu proizvoditi autohtoni hrvatski proizvodi kao što su sir i vrhnje, kulen, prekomurska gibanica, štrukli, vino, raznovrsne rakije i slično. Svi koji će to proizvoditi moraju se javiti u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Ti bi se proizvodi onda prodavali na europskom tržištu i to samo u boljim prodavaonicama.</p>
<p> Predlažem gospođi Gelo da se osnuje jedna grupa stručnjaka i da u nekoliko sela snimi sa svih aspekata postojeće stanje i da ta grupa potom predloži što se konkretno može i mora u tim selima učiniti da bi se ta sela načinom života i organizacijom proizvodnje mogla uklopiti u europske običaje, norme i standarde života i proizvodnje. To bi bio pilot-projekt u pripremama hrvatskog sela za ulazak u Europu.</p>
<p> Gospodin Guy Legras, francuski savjetnik Hrvatske u pripremama za ulazak u Europsku uniju, koji je nedavno boravio u Hrvatskoj da bi se u Zagrebu (daleko od našeg sela) upoznao sa stanjem u našoj poljoprivredi i selu, poručuje zabrinutim poljoprivrednicima da se ne moraju bojati i da će im biti bolje kad uđu u Europsku uniju, jer će se prethodno provesti neke reforme i restrukturiranje, za što će se od Europske unije dobiti veliki novac (iz pretpristupnih fondova). </p>
<p>Dotični gospodin nije posjetio naša sela i detaljno se upoznao kakovo je stvarno stanje na terenu, pa nije mogao ni konkretizirati što će se to i kako na selu učiniti kako bi ono koliko toliko bilo pripremljeno za ulazak u EU.</p>
<p> Ružica Gelo također obećava našim seljacima bolje dane ulaskom u EU. Prema njoj, najvažnije je postići konkurentnost, jer već cijelo stoljeće, kako kaže, imamo usitnjene farme, koje se ne mogu suprotstaviti tržištu Europe. Da je ta gospođa obišla naša sela, onda bi vidjela ne »usitnjene farme«, već usitnjena, siromašna, zaostala i svaštarska seoska domaćinstva. Ona opet po tko zna koji put spominje sir i vrhnje kao jedinstveni hrvatski proizvod, koji bi na europskom tržištu mogao postati tražen i konkurentan, što će rezultirati da će većina »kumica« opstati i u EU. </p>
<p>Kod priprema našeg sela za ulazak u EU prvo je potrebno detaljno i svestrano poznavati stanje na selu. Zatim na osnovu takovog poznavanja timovi nestranačkih vrhunskih stručnjaka trebaju napraviti konkretne programe. Za provedbu tih programa treba od Europske unije povući potreban novac (pretpristupni fondovi). Kao posljednje, ali ne manje važno, treba organizirati učinkovitu, primjerenu i kompletnu edukaciju za svaku granu i vrstu poljoprivredne proizvodnje.</p>
<p>Autor je veterinar, magistar znanosti.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Za kompletnu istinu</p>
<p>U Jasenovcu se dogodio genocid i holokaust, i to se mora vidjeti u tom muzeju</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Ne slažem se sa stajalištem Vjesnikove kolumnistice Vesne Kusin o novom postavu spomena na žrtve ustaškog logora Jasenovac, postavu u kojem se, prema koncepciji sadašnje upraviteljice muzeja, ne bi, uz ostalo, navelo i etničko i vjersko podrijetlo žrtava (Vjesnik, 6. ožujka). Vesna Kusin se slaže s takvom koncepcijom, pa se obara na kritičare. </p>
<p>»U muzejski postav, veli ona, miješaju se oni koji su rijetko ulazili u bilo koji muzej, a očito slabo poznaju i tematski slično tretirane muzejske postave«.</p>
<p>U slučaju Jasenovca, međutim, nije riječ o bilo kakvom muzeju koji svojim sadržajem ne bi, i emocionalno i spoznajno, uzbuđivao posjetitelje i hrvatsku javnost.</p>
<p> Jasenovac je, nažalost, još uvijek i politički aktualan, jer su najmlađi naraštaji, kako vidimo, potpuno neobaviješteni o tome tko je sve ondje nastradao za Drugoga svjetskog rata i vladavine ustaške NDH. I zašto je nastradao. A nastradali su, kao što znamo, gotovo isključivo zbog svoje nacionalnosti i vjerske pripadnosti. Dogodio se genocid i holokaust, i to se mora vidjeti u tom muzeju.</p>
<p>Da su mlađe generacije o svemu tome informirane u školi i obitelji, ne bismo doživljavali ovo što se događa na nekim sportskim priredbama i Thompsonovim koncertima. </p>
<p>Stoga je nužno da novi postav jasenovačkog muzeja pruža hrvatskoj javnosti kompletnu istinu o tom tragičnom razdoblju novije hrvatske povijesti baš zato što je riječ o našoj hrvatskoj, a ne bilo kakvoj imaginarnoj povijesti, baš zato što su se »Maksovi mesari« prikrivali tobožnjim hrvatstvom, a bili su njegovi zatirači i sramota koju i sada, nakon šezdesetak godina, ne možemo sasvim isprati s hrvatskog imena.</p>
<p>Puna istina nužna je, dakako, i o ostalim tragičnim stradanjima na svim prostorima (Bleiburg, Goli otok i dr.).</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bezrazložne kontrole </p>
<p>Iako je posve jasno da je policija u Zagrebu i Hrvatskoj zbog ogromnog broja pljački gotovo neprekidno u potjeri za kriminalcima, krajnje je nerazumljivo zašto iz dana u dana na nekim mjestima bez ikakvog razloga zaustavljaju vozila, provjeravaju dokumente, a da vozač nije počinio nikakav prekršaj, niti je u prethodnih pola sata opljačkao banku.</p>
<p> Nepotrebno se stvara gužva, vozači gube vrijeme, a policajci valjda odrađuju nekakvu normu. Bezrazložne kontrole vozila su, uostalom, i nezakonite, jer policajac za takvo što mora imati valjani službeni razlog, a ne samo želju da ubije vrijeme u smjeni. Takve bi se policijske službenike moralo hitno maknuti, ako ne iz službe, onda barem s ulice.</p>
<p>VID BECIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Izvrnute vrijednosti</p>
<p>Ovo je moj osvrt na članak »Maleni ispod zvijezda« koji je izašao u Vjesniku (Tribina, 8. ožujka), a potpisao ga je umirovljeni profesor filozofije i povijesti Tomislav Ravlić. Autor piše o općem stanju u hrvatskom društvu. </p>
<p> Iako je profesor Ravlić ponovio što su rekli i mnogi, mnogi drugi, pametno i mudro je to ponavljati, kako bismo zapamtili, jer zaboravljamo brzo! Hrvatska državna televizija emitira u svoje udarno vrijeme filmove i programe sa spornim temama i sadržajima, a nitko se ne protivi tim grijesima ili otrovu koji truju hrvatsku mladež, cijele obitelji i narod! Današnje stanje morala ili nemorala u Hrvatskoj, iz kršćanske perspektive, moralo bi Hrvatima biti upozoravajuće.</p>
<p>ZVONIMIR B. RANOGAJECKRSĆANSKI TV PRODUCENTSAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Noa u potrazi za trgovinom!</p>
<p>»U fazi smo velikog snobizma. Korištenjem tuđica dajemo si lažno značenje i veličinu«, kaže poznati zagrebački klobučar Zlatko Cahun</p>
<p>U svom školskom uratku, učenica Osnovne škole J. J. Strossmayera Noa Kapčić zapisala je svoja zapažanja o gradu, koji je preplavljen tuđicama i stranim nazivima. I bila je u pravu! Zagreb su zaista zarobili shopovi, wellness centri, coctail i sandwich barovi, fashion i style centri, launge barovi... </p>
<p>Tragom Noinog uratka krenuo je i Vjesnikov reporter, a od Jelačićeva trga do iličkoga placa, naišao je na tek nekoliko »domaćih« naziva prodavaonica ili kafića. I, zanimljivo je, samo su se Vincek, Svijet obuće i nekolicina starih zagrebačkih urara istakli hrvatskim nazivom u šumi prodavaonica sa stranim imenima, uglavnom poznatim modnim nazivima - brandovima.</p>
<p>Pod zidom, pak, svoj obrt ima poznati zagrebački klobučar Zlatko Cahun, čije je ime ujedno i prepoznatljiv naziv prodavaonice. »U fazi smo velikog snobizma, a korištenjem tuđica dajemo si lažno značenje i veličinu«, rekao je Cahun i dodao da mladi danas taj umjetni elitizam, koji promidžbeni stručnjaci nameću svjesno, najskuplje plaćaju. On je, kaže, među rijetkim Zagrepčanima, dugo stvarao »ime« i sigurno ga neće mijenjati. »To je naša mala tragedija, 'domaće' proizvode najbolje prodajemo turistima, a mislimo da je nešto kvalitetno samo ako se zove stranim imenom«, rekao je Cahun.</p>
<p>Put prema Kvaternikovu trgu također je prepun music shopova, nail arta i turističkih agencija, koje ne služe samo strancima, iako uz njihova imena piše samo - travel agency! Ipak, u Vlaškoj, poput svojevrsne oaze, dvije su modne trgovine, jedna do druge - »Salon Vinko« i »Kožna galanterija Zdenko«.</p>
<p>Vlasnica »Salona Vinko«, Tajana Sertić, kaže da je to obiteljski obrt s tradicijom, koji posjećuju stalni kupci, ali i neke mušterije, koje ljutito izlaze iz trgovine »u kojoj nema poznatih marki«. Mnogi su je, kaže, nagovarali da promijeni i modernizira ime obrta, ali njoj to »ne dolazi u obzir jer, riječ je o kvaliteti, a ne nazivu«. Vlasnik susjedne trgovine Zdenko Živčić kaže da bi s promjenom imena obrta možda dobio više kupaca, ali on ipak želi zadržati tradiciju.</p>
<p>S druge strane, vlasnik »Second hand shopa KÜÜL« u Frankopanskoj Sead Katana smatra da je za neke nazive teško pronaći hrvatsku inačicu, ali ni namjena njegove trgovine ne bi bila dobro opisana nazivom »prodavaonica iz druge ruke« ili, pak, »prodavaonica rabljene robe«. »Ovo je urbana trgovina, namijenjena mladoj populaciji, oslobođenoj predrasuda, a engleski naziv, kao pojam, najbolje opisuje tu namjenu«, kaže Katana.</p>
<p>U Novoj Vesi otvara se »Health and Wellness Twin Time« tvrtke Agram 89. Riječ je o salonu za uljepšavanje. Dario Grabarić iz marketinga tvrtke objasnio je da je teško spojiti zaštićeni američki naziv s hrvatskim riječima, ali i ovako klijenti dobro znaju o čemu se radi. »To je problem jezika i nitko se s tim ne može boriti sam«, rekao je Grabarić. S druge strane, mnogi građani i dalje radije kažu toplice ili sauna umjesto »spa«, ili, pak, rekreacija umjesto »fitness«.</p>
<p>U Savskoj se nalazi fotokopiraonica i studio za obradu fotografije blještavoga naziva »Foto shop - digital lab & copy«. Sudeći prema broju ljudi koji ulaze i izlaze, posao dobro ide. Pedesetak metara dalje još je jedna kopiraonica, »Foto Rudi«, neugledna naziva i s popisom usluga na hrvatskom jeziku. Zatvorena je.</p>
<p> Kako kaže Ana Mesić, profesorica hrvatskog jezika, koja predaje maloj Noi Kapčić, bit će žalosno ako samo djeca budu primjećivala svijet koji ih okružuje. Jer, u njemu su »in« jedino oni koji postanu celebrity, stanu na red carpet te, odjeveni u brand, u backstageu, dijele autograme nakon nekog velikog showa ili eventa.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Dakić najavio obnovu Gornjeg grada i Kaptola</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda a za strategijsko planiranje i razvoj Slavko Dakić najavio je u petak skoru obnovu povijesne jezgre Gornjeg grada i Kaptola. Dakić je na seminaru »Baština - od grada prema gradskoj četvrti« rekao da će potezi, koje namjeravaju povući u očuvanju zagrebačke povijesne baštine, biti drastični jer se na takvim projektima prolazi ili pada. Bolje je pasti na projektima koji vrijede, nego proći s prosječnima.</p>
<p>Na seminaru, u organizaciji Udruženja povijesnih gradova i regija te gradova s područjima pod zaštitom (ANVPAH), Grada Zagreba i Francuskog veleposlanstva, rečeno je da su stanari i svi koji žive u gradovima ili ih posjećuju - najbolji čuvari povijesne jezgre i zato treba ulagati u životne njihove uvjete i infrastrukturu. Doris Kažimir, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, uočila je razlike u zakonima o očuvanju baštine dviju zemalja, koje povezuju i mnoge sličnosti.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Obnova Ljubljanske do kraja godine</p>
<p>Avenija će, osim rotora, dobiti dva nova prometna traka</p>
<p>Spuštanje Ljubljanske avenije i gradnja rotora na sadašnjem križanju sa Savskom Opatovinom i Gospodskom ulicom, trebali bi se dovršiti do kraja godine. Ljubljansku će proširiti dva prometna traka, a na rotoru su predviđene pješačka i biciklistička staza. Javni gradski prijevoz dobit će još dva autobusna stajališta s nadstrešnicama.</p>
<p>»Rotorom i spuštanjem Ljubljanske avenije povećat ćemo protočnost, rasteretiti ovo izuzetno prometno križanje i riješiti problem sadašnjeg prometnog kolapsa u zapadnom dijelu grada« , rekao je, u petak, prilikom obilaska gradilišta, gradonačelnik Milan Bandić. Uz prometnicu će se sagraditi novi sustav oborinske odvodnje, javna rasvjeta, vodovod, plinovod, struja i telefon. Poslije toga, »sve iznad i ispod zemlje neće biti kao što je nekad bilo«, ustvrdio je gradonačelnik. </p>
<p>Za vrijeme radova, promet će se odvijati privremenim prometnim tracima.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Peticija sindikata ZET- a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sindikat vozača tramvaja, autobusa i servisera ZET-a u petak je organizirao peticiju za poboljšavanje rada zaposlenih, koju će uputiti Gradskom komunalnom gospodarstvu. Glavni zahtjevi sindikata su sigurnost odvijanja prometa, obnova tramvajskog i autobusnog voznog parka te bolji uvjeti rada i opremljenost servisa. »Problema ima mnogo i pod hitno tražimo da nas se uključi u njihovo rješavanje«, rekao je za Vjesnik predsjednik sindikata Ante Harni. Dodaje kako je najviše problema u tramvajskom prometu, jer je zbog starosti upitna sigurnost vozila koja voze gradskim ulicama. Također, u servisima nedostaje rezervnih dijelova i osnovnih alata za popravak autobusa i tramvaja. »Ukoliko se naši zahtjevi ne prihvate spremni smo na štrajk«, kaže Harni. [M.N.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Spektakl za 20. rođendan BBB-a</p>
<p>Svoj će dvadeseti rođendan Bad Blue Boys proslaviti vatrenim rock i punk koncertom koji će se održati u petak, 17. ožujka u maloj dvorani Doma sportova. Uz slavljenički »štih«, koncert će biti i humanitarnog karaktera. Cijena jedne karte je 20 kuna. »Prihodom od ulaznica namjeravamo kupiti proteze za Hrvatsku udrugu žrtava mina, obnoviti spomenik BBB-ovcima poginulima u Domovinskom ratu i urediti grob Vladimira Vukovića - Bube, jednog od utemeljitelja grupe«, rekao je u petak na tiskovnoj konferenciji u prostorijama Udruge navijača Dinama njezin predsjednik, Marko Domazet. Na koncertu će nastupiti Psihomodo pop, Prljavo kazalište, Baruni, Vatrene ulice i Davorin Bogović, Kawasaki 3P, General Woo i Nered, te »gosti iznenađenja«. </p>
<p>[T. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Uređene prostorije za produženi boravak</p>
<p>Planira se dogradnja osnovnih škola u Samoboru, Bregani i Rudama</p>
<p>U Osnovnoj školi Bogumila Tonija u Samoboru proslavili su završetak uređenja novih prostorija za produženi boravak učenika, uređenja osvjetljenja okoliša škole i hortikulturalnog uređenja sportskog parka. Sve to koštalo je 1,3 milijuna kuna, a za učenike najveće samoborske osnovne škole znači dodatnih 136 četvornih metara prostora.</p>
<p>Trenutno je u Osnovnoj školi Bogumil Toni u produženom boravku šezdesetak učenika prvih i drugih razreda. Za ostale, nažalost, i dalje nema prostora. </p>
<p> Gradski pročelnik za društvene djelatnosti Damir Fabek rekao je kako su u proračunu predviđena sredstva za dovršetak aneksa Osnovne škole Samobor. »Pokušat ćemo to napraviti tijekom ljetnih praznika. Riješimo li dokumentaciju, tijekom 2007. dogradila bi se i OŠ Milana Langa u Bregani, a trenutno se radi i idejno rješenje za dogradnju OŠ Rude, gdje bi se stvorili i uvjeti za školsku knjižnicu i informatičku učionicu. Prioritet nam je i školska dvorana u Rudama. Njezina izgradnja trebala bi početi iduće godine«, najavio je pročelnik Fabek.</p>
<p> Istaknuo je da je cilj omogućiti samoborskim osnovnim školama prelazak na jednosmjenski rad. To je višegodišnji projekt koji se može ostvariti jedino uz pomoć Ministarstva prosvjete, odnosno uz promjenu programa, plaća i politike zapošljavanja. </p>
<p>Što se Grada tiče, napominje Fabek, Samobor zna kako bi trebao izgledati prelazak na jednosmjenski sistem. »Trebat ćemo izgraditi još jednu školu, a morat ćemo dograditi i školski prostor u nizinskom dijelu Samobora«, objasnio je Damir Fabek. Istaknuo je kako Grad financira samo kapitalnu izgradnju i investicijsko održavanje dok je sve drugo u sustavu Ministarstva. Ipak, nakon što 30 godina nije bilo značajnijeg ulaganja u infrastrukturu osnovnih škola, čini se da će samoborski školarci uskoro uživati u više prostora.</p>
<p>Kruno Solenički</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Munje ubile 11 osoba</p>
<p>BHOPAL</p>
<p> – U samo 24 sata brojne su munje u središnjoj indijskoj državi Madhya Pradesh usmrtile čak 11 osoba, a osam teško ozlijedile! Dramatična je to posljedica snažne oluje praćene pljuskovima i grmljavinom koja već nekoliko dana neobjašnjivo bjesni tim dijelom Indije. Tamošnji su meteorolozi zbunjeni jer ovakvo nevrijeme nikad nisu zabilježili.</p>
<p>Zajedno s posljednjom žrtvom, jednom desetogodišnjom djevojčicom, broj mrtvih u oluji se, počevši od ožujka, popeo na 35. Ukupno je ozlijeđeno više od 100 osoba, a munje su »napale« više od 720 sela, uništivši pritom stotine hektara usjeva u toj najplodnijoj indijskoj državi. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Život na Saturnovu mjesecu!</p>
<p>Iz udaljenosti od 321.000 kilometara od Saturnova mjeseca Enceladusa, NASA-ina letjelica Cassini koja orbitira oko Saturna, otkrila je tekuću vodu što izbija iz gejzira na zaleđenom Enceladusu. Senzacionalno je otkriće toliko oduševilo znanstvene duhove da su sve glasnija nagađanja kako na tom svemirskom tijelu možda ima života. Slike predstavljaju neke od najdramatičnijih dokaza postojanja vode u svemiru, osim na Zemlji.</p>
<p>Neki znanstvenici već odlučno tvrde da Enceladus odmah treba biti dodan ionako kratkom popisu mjesta u Sunčevu sustavu koje imaju najveće izglede za postojanje života. Ne treba, jasno, odmah očekivati izvanzemaljce jer ako na Enceladusu i ima života, tad on sigurno ne sliči na ET-ja, već se vjerojatno sastoji od mikroba i inih primitivnih organizama koji mogu živjeti u tim ekstremnim uvjetima. Vjeruje se da voda pod visokim pritiskom stiže iz podzemnih rezervoara, što znači da pod zemljom možda postoji stalan izvor topline. [A. K. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>HGU: Kostadinov mora odgovarati zbog Dore!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Upravni odbor Hrvatske glazbene unije pozvao je mjerodavne na HRT-u da razriješe urednika Zabavno-glazbenog programa Aleksandra Kostadinova zbog odluke da u »show-programu« finalne večeri Dore, »nastupi ispodprosječna varijetetska plesno-pjevačka grupa čiji bi nastup bio primjereniji osrednjemu noćnom klubu nego elitnom terminu nacionalne javne televizije«.</p>
<p>»Nastupom grupe do krajnosti je isprovincijaliziran festival koji i inače već godinama kvalitetom ne opravdava veliku medijsku i financijsku potporu HTV-a i status jednog od najvažnijih, ako ne i najvažnijega godišnjeg glazbenog događaja u državi«, ističe u priopćenju Izvršni odbor HGU-a.</p>
<p>Smatra da je urednik Kostadinov opet jasno »iskazao svoj prezir prema hrvatskoj glazbi i glazbenicima« odlukom da prostor na središnjoj i najgledanijoj večeri festivala prepusti anonimnoj plesno-pjevačkoj grupi dok je vrh hrvatske glazbe nastupao u stankama glasovanja polufinalnih večeri. Upravni odbor HGU-a pozvao je HRT da javno objavi pod kojim je uvjetima angažirana grupa te tko ih je i s kim dogovarao jer je riječ o novcu hrvatskih pretplatnika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Najveća križaljka na svijetu</p>
<p>SAO PAULO</p>
<p> – Dvoje samouvjerenih Brazilaca pokušava riješiti navodno najveću križaljku na svijetu – s 16.000 kockica i više od 3200 traženih pojmova. Izdavač rekordne križaljke, izdavačka kuća The Ediouro, koja je odgovorna i za brazilsko izdanje Guinnessove knjige rekorda, uvjerena je da njihova križaljka zaslužuje titulu - »svjetski rekord«.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>26 godina podizao mirovinu mrtvog brata</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Nijemca (67), koji je 26 godina primao mirovinu svoga mrtvog brata, otkrila je policija provjeravajući mu identitet jer je vozio automobil bez sigurnosnog pojasa. »Tijekom rutinske provjere otkrili smo da je nakon smrti starijeg brata, koji počiva na groblju još od 1979., varalica preuzeo njegov identitet«, objavila je policija u Kasselu. Zahvaljujući fizičkoj sličnosti, varalica je uspio obnoviti čak i bratovu putovnicu, no katkad je koristio i svoje pravo ime. Smiješi mu se novčana kazna u visini i do 100.000 eura. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Šestero autora brani boje Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na najvećem i najvažnijem autorskom sajmu knjiga, što se tradicionalno održava u Leipzigu od 16. do 19. ožujka, boje hrvatske književne reprezentacije branit će šestero autora. To su Miro Gavran, Nikica Petrak, Sanja Lovrenčić, Igor Grbić, Jasminka Domaš i najprevođenija naša spisateljica Slavenka Drakulić, prošlogodišnja dobitnica leipziške nagrade za europsko razumijevanje, koja će nastupiti u sklopu foruma »Mali jezici - velike književnosti«.</p>
<p> I ove godine naš nastup na toj prestižnoj smotri duha upriličila je Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske uz potporu Ministarstva kulture, kojim povodom je i održana konferencija za tisak u petak u Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p> Na sedamdesetak četvornih metara 13 nakladnika izložit će 128 naslova, različitih žanrovskih i poetičkih opredjeljenja. Da bi međunarodnoj zahtjevnoj javnosti zorno pokazali da je komunikacija sa svijetom integralni dio hrvatske kulture, kako je kazao Srećko Lipovčan, programski ravnatelj našega nastupa na međunarodnim sajmovima, na štandu će biti izloženi vrhunski prijevodi svjetskih klasika, čime se ponajprije bavi biblioteka Vrhovi svjetske književnosti. Na drugom dijelu štanda svojim uradcima predstavit će se 11 hrvatskih ilustratora mlađega naraštaja. Izložbu pod nazivom »Minus 35« prati i opsežan katalog. Uz zasebne književne nastupe, hrvatski autori sudjelovat će na tribini »Leipzig čita« te u raspravama s inozemnim kolegama pokušati otkriti što Europljani znaju o europskoj književnosti. Moderatorica tih disputa bit će Alida Bremer, a njezini gosti brojna nezaobilazna imena europske književnosti.</p>
<p>U četvrtka, 16. ožujka hrvatski štand otvorit će ministar kulture mr. Božo Biškupić, kada će se susreti s direktorom Sajma Oliverom Zillom, da bi obznanili da će Hrvatska 2008. biti zemlja u središtu pozornosti. Bit će to prvo veliko predstavljanje naše zemlje na jednom od najvećih i najuglednijih svjetskih knjižnih sajmova - kazao je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Zdenko Ljevak.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Od slobode do monopola</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Valja razlikovati slobodu medija od slobode govora, jer upravo mediji mogu monopolizirati govor. Slobode se u demokraciji, paradoksalno, međusobno i dokidaju. Postoji, primjerice, sloboda privatnosti, ali medijsko razgolićenje iste privatnosti dokida pravo na intimnost. Demokracija nas zbunjuje svojim dvojnim značenjima, kao i mediji, za koje ne znamo zastupaju li danas slobodu izražavanja ili novi totalitarizam nametnutog mišljenja.</p>
<p>To su neke od refleksija sa simpozija »Totalitarizam medija« održanoga u četvrtak u Hrvatskom društvu pisaca, u sklopu Dana »Europskoga glasnika« kojom se slavi deseti, jubilarni broj toga uglednog časopisa. Mišljenja o medijskim slobodama su bila podijeljena. Neki, poput francuske profesorice političke filozofije Geraldine Muhlmann, kritiku medija smatraju pretjeranom, jer postoje zlatni trenutci novinarstva (osobito reportažnog) u kojima su briljirali i slavni autori kao što su George Orwell, Norman Mailer ili Karl Marx. </p>
<p>Drugi, poput teoretičara komunikacije Philippea Bretona ili književnika Dražena Katunarića, iskazuju negativnu viziju medija, jer tih je velikih trenutaka sve manje, na korist komercijalizacije. Katunarić je podsjetio na ukidanje kulturnih rubrika u hrvatskom novinstvu ili nedostatak ozbiljne esejistike koja je ustupila mjesto tekstovima nalik na propagandni materijal za šoping centar. Također je kazao kako su čak i veliki trenutci svjetskoga novinarstva često bili skrovište autorima u kojemu su govorili ono što se nisu usudili u knjigama. Na simpoziju su zanimljive teze iznijeli i Claudine Helft, Žarko Paić, Sydney Lea, Iztok Osojnik i Sanjin Dragojević. [Lada Žigo]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Šest kazališnih premijera </p>
<p>Početak godine uobičajeno je doba bogate domaće dramske produkcije, a samo je u ožujku najavljeno više od dvadeset premijera. Čak njih šest, pet 11. ožujka i jedna 12. ožujka, održat će se ovoga vikenda. </p>
<p>U subotu u osječkom HNK dramski ansambl premijerno izvodi konstruktivistički-ekspresivnu dramu Slavka Gruma iz 1930. godine »Događaj u mjestu Gogi« u režiji Renea Maurina. Dubrovačko kazalište Marina Držića, također u subotu, upotpunit će svoj repertoar rock bajkom »Ivana«, inspiriranom djelima naše velike književnice Ivane Brlić Mažuranić. Autori su Nino Škrabe, Josip Cvitanović i Vlado Štefančić, koji potpisuje i režiju. </p>
<p>Tri premijere istodobno su na programu u subotu, 11. ožujka u tri zagrebačka kazališta - Kerempuhu, KNAP-u i ZKM-u. »Savršeni superheroj« mlade spisateljice Ive Modli u režiji Slađane Kilibarda u Kerempuhu će na crnohumorni, groteskni i glamurozan način iskritizirati ljude i vrijeme u kojem živimo te progovoriti o vječnom problemu ljudskog roda - manipulaciji. </p>
<p>U ZKM-u će se u okviru suradnje sa zagrebačkom Akademijom dramske umjetnosti predstaviti ispit studenta režije na ADU Saše Božića »Sramota«. Dok je »Sramota« inscenirana po motivima Coetzeejeva romana »Sramota« i Bergmanova filma »Krici i šaputanja«, nova KNAP-ova predstava »Veliki zavodnik« u režiji Matijaža Latina kazališna je praizvedba adaptacije nagrađene zbirke pripovijedaka najmlađeg hrvatskog dječjeg klasika Zlatka Krilića. </p>
<p>Nedjelja je rezervirana samo za jednu premijeru - predstavu »Nosonja« u zagrebačkom kazalištu »Komedija«. Riječ je o scensko-glazbenoj igri prema djelu Edmonda Rostanda »Cyrano de Bergerac« autora i redatelja Veseljka Barišića. [Sonja Tešinski]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatska secesija u Pragu</p>
<p>U samome središtu Praga, u »Obecnom dumu«, ustanovi specijaliziranoj za predstavljanje umjetnosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća, krajem travnja otvorit će se izložba »Secesija u Hrvatskoj« Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba. Radi konačnih dogovora sa stručnim timom izložbe koji vodi ravnatelj MUO Miroslav Gašparović u Zagreb je doputovala ravnateljica izložbenog programa »Obecnoga duma« Vanda Skálová. </p>
<p>Ona smatra kako su izložbe koje obrađuju secesijski pokret u ovome trenutku iznimno popularne u čitavoj Europi te češka publika s nestrpljenjem očekuje zagrebačku izložbu. Kako napominje Gašparović, izložba »Secesija u Hrvatskoj« bit će predstavljena u Pragu u nešto smanjenom obimu zbog zadanosti izložbenog prostora. No, izložba će zadržati narativnu nit i koherentnost te će praškoj publici uspješno posredovati bogatstvo hrvatske secesije. Podsjetimo, izložbu »Secesija u Hrvatskoj« u MUO posjetilo je više od 700.000 posjetitelja, a da je postala prepoznatljiv hrvatski kulturni proizvod svjedoči i njeno predstavljanje u Goriziji te predstavljanje u Poljskoj koje se planira za sljedeću godinu. [Leila Topić]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Stripovski vrhunci Milana Trenca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Domaća strip produkcija odnedavna je bogatija za stripove poznatog ilustratora i animatora Milana Trenca. Nastali prije 20-ak godina, Trencovi su stripovi »Koščak«, »Morocco«, »Berlin« i »Pustinjska oluja« sa svojim (anti)junacima Nordom Zuckerom i Peterom Mayneom tek nedavno ukoričeni u izdanju zagrebačkog Bookglobea, a od četvrtka do utorka izloženi su u Galeriji Nova. </p>
<p>Trencovi stripovi, prema mišljenju Darka Glavana, u samom su vrhu medijske kulture u Hrvatskoj. Premda je startao neposredno nakon strip autora okupljenih u slavnom Novom kvadratu, bitna razlika između njih i Trenca jest sklonost ilustraciji kod prvih i Trencov izraziti pripovijedačko-crtački dar. Važne sastavnice Trencova stripa, naglasio je Glavan, čine autorovo veliko iskustvo modernog filma, čemu zahvaljuje vrhunsko umijeće u fabuliranju i režiranju, te stripovski uzor Milton Caniff. [Martina Kalle]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Kristalni globus nadohvat ruke</p>
<p>Janica je pobijedila sa sekundom i pol prednosti pred najvećom suparnicom Anjom Pärson</p>
<p>Janica Kostelić napravila je novi krupan korak prema trećem osvajanju velikog Kristalnog globusa, namijenjenog najboljoj u Svjetskom kupu. Još prije Olimpijskih igara moglo se nagađati kako će Janica do kraja biti neuhvatljiva za Anju Pärson, a nakon Torina takvo što dobiva potvrdu iz utrke u utrku. Tako je u noćnom slalomu u finskom Leviju Janica Kostelić bila najbolja. I uhvatila novih dvadeset bodova prednosti u odnosu na Anju Pärson, koja je u finskoj noći bila druga.</p>
<p>Sada je Janičin plus 274 bodova, ali treba vratiti film na slalom i savršene dvije izvedbe hrvatske skijašice. Više od riječi i bilo kakvog opisa govori prednost od 1.47 sekundi pred Pärson, koja bi trebala biti ravnopravna konkurentica. No, pridjev »ravnopravan« donekle gubi smisao kada se pogleda zaostatak. Sve ostale skijašice zaostajale su više od dvije i pol sekunde, a mali tračak nade Šveđanka je dobila i padom Marlies Schild, koja je bila druga nakon prve vožnje (tik uz Janicu).</p>
<p>Janica je već u prvoj noćnoj epizodi Levija dala naslutiti kraj prvog od dva slaloma (drugi se vozi u subotnjim jutarnjim satima). Svi osim Schild bili su spori, prespori za najbolju svjetsku skijašicu. Niti druga vožnja, također održana uz jaku snježnju i vjetrovitu kulisu, nije promijenila odnos. Dapače, Janica je besprijekorno pokorila svaki pedalj staze, gdje je nastupila premijerno, i ostvarila najuvjerljiviju slalomsku pobjedu u sezoni.</p>
<p>Uz prednost koja se povećala treba reći kako je Pärson na ulasku u cilj pokazala jake bolove u koljenu, koji su bili i razlogom upita oko njenih nastupa. Nakon svega, pitanje je hoće li Anja uopće nastaviti sezonu.</p>
<p>Druge dvije hrvatske skijašice bile su solidne - Ana Jelušić 15. a Nika Fleiss 18. Kažu, bitno je da se bodovi skupljaju. Bez takvog »finskog dara« ostala je Ivonne Schnock, koja nije završila prvu vožnju.</p>
<p> •Rezultati, slalom: 1. KOSTELIĆ (Hrv) 1:37.52, 2. Pärson (Šve) +1.47, 3. Zettel (Aut) +2.65, 4. Kildow (SAD) +2.91, 5. Poutiainen (Fin) +2.95…, 15. JELUŠIĆ (Hrv) +4.60…, 18. FLEISS (Hrv) +5.36…</p>
<p>Redoslijed, slalom: 1. KOSTLIĆ (Hrv) 560, 2. Schild (Aut) 420, 3. Zettel (Aut) 370, 4. Pärson (Šve) 325, 5. Hosp (Aut) 247…</p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskog kupa (pet utrka prije kraja): 1. KOSTELIĆ (Hrv) 1640, 2. Pärson (Šve) 1366, 3. Dorfmeister (Aut) 1228, 4. Kildow (SAD) 907, 5. Hosp (Aut) 842…, 44. FLEISS (Hrv) 138…, 62. JELUŠIĆ (Hrv) 78… [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bezbrižni Dinamo </p>
<p>Jasno je da me rekordi vesele, ali jednostavno o tome ne razmišljam, kaže Kuže </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Uopće ne znam koliko bodova prednosti imamo«, ležerno je ispalio Dinamov trener Josip Kuže u predvečerje posljednjega kola prvog dijela prvenstva. Maksimirska će momčad u subotu gostovati kod Pule, jednog od rijetkih suparnika s kojim su se ove sezone morali ozbiljnije pomučiti na putu do pobjede. </p>
<p> »To što ne znam koliko bodova prednosti imamo zapravo je pozitivno, jer znači da smo - bezbrižni«, dodao je maksimirski trener.</p>
<p> Zanimljivo je da je Dinamo obilježio dva trenerska mandata pulske momčadi. U prvom su dijelu sezone »plavi« u Maksimiru jedva pobijedili s 1-0 pogotkom Chage 13 minuta prije kraja. U toj je utakmici na pulskoj klupi debitirao trener Milivoj Bračun, koji je svoj opus u ovome klubu zaključio upravo uoči ove subote. Zamijenit će ga, dakle, novi debitant, također bivši Dinamov igrač Krunoslav Jurčić. </p>
<p> »Ne znam što bih u Puli želio, kišu ili sunce. Ma, nema se smisla baviti temama hoćemo li radije igrati noćne utakmice, hoćemo li početi na ovoj ili onoj strani, već ćemo se isključivo orijentirati na rad. Morat ćemo uložiti puno energije za pozitivan rezultat«, kaže Kuže. Dinamo će u Puli zaigrati bez ozlijeđenih Eduarda i Marića, a od početka će istrčati: Turina – Etto, Drpić, Ćorluka, Čale – Buljat, Mamić, Chago; Modrić – Bošnjak, Anderson. Eduardo će, pak, biti na klupi.</p>
<p> »On trenira, ali nije u takvom stanju da bih mogao biti bezbrižan da se neće opet ozlijediti. Može li ući u igru? Može, ali samo kad bismo imali pozitivan rezultat.« </p>
<p> S Eduardom ili bez njega, Dinamo nastavlja lov na rekorde. Primjerice, još je u poziciji preskočiti naoko nedostižnih 90 postignutih pogodaka u sezoni 1996./1997. Trenutačno se zaustavio na 60, a do kraja je još 11 kola. Nadalje, pobjedom u Puli dostigao bi rekord po broju uzastopnih pobjeda u gostima, a na pragu je i najefikasnijeg postotka osvojenih bodova prije doigravanja. </p>
<p>»Ne bih bio normalan da me rekordi ne vesele, ali o tome ne razmišljam.« </p>
<p> Kuže se slatko nasmijao i na izjavu Hajdukova braniča Đolonge, koji tvrdi da Dinamo nije toliko jak koliko je Hajduk slab. Maksimirski je trener tek usputno dobacio: </p>
<p>»Slažem se s ovim zadnjim dijelom.« </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Scoria ne ruši Bonačića </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk sa strepnjom očekuje subotnji kvalifikacijski ogled za ulazak u Ligu za prvaka protiv Slavena Belupa. Potreban mu je jedan bod, ali momčad iz Koprivnice vodi Elvis Scoria, koji se u prošle dvije sezone prometnuo u »crnu mačku« Splićana. Koincidencija ili ne, »smijenio« je kao učitelj Rijeke dva Hajdukova trenera, Blaža Sliškovića i Ćiru Blaževića, dok je Igora Štimca usred Poljuda ostavio bez trofeja Kupa. </p>
<p>Stoga je i razumljiv nemir među hajdukovcima, kojima se isprepliće respekt prema gostima. Ni trener Luka Bonačić nije imun na nervozu prije dvoboja sa Slavenom, što i priznaje: </p>
<p>»Osjećam tremu, nisam miran. Ne, ne bojim se Scorije, već lopte i nogometa. Nikad se ništa ne može isplanirati, a moramo izboriti Ligu za prvaka. Ako nećemo pobijediti, onda moramo remizirati, a ako izgubimo dobit ćemo po ušima. Kuloarske priče ne zanimaju ni mene ni moje igrače. Idemo pobijediti, ali smo svjesni da s bodom idemo dalje, u gornji dom HNL-a.« </p>
<p>Po tradiciji su susreti Hajduka i Slavena Belupa tvrdi, ali je svatko bio gazda u svom domu. Hajduk nije gubio na Poljudu niti je pobjeđivao u Koprivnici. Ova vrlo važna utakmica dolazi u trenutku kad su oba kluba u krizi, nijedan nije na očekivanoj razini. No, posljednja su dva kola za obje momčadi bila prekretnica. Forma je i jednima i drugima u usponu, pa je realno očekivati zanimljivu utakmicu. </p>
<p>»Respektiramo Slaven. Mumlek, Musa i Dodik postigli su zajedno više od sto pogodaka u HNL-u. Scoria je pokazao da zna kako pobijediti na Poljudu. Slaven je bolja momčad nego što to pokazuje ljestvica, a mi imamo svoj cilj i idemo ga ostvariti«, zaključio je Bonačić, a rasprava je u hipu usmjerena na razvoj igrača: </p>
<p>»Postoje samo dobri ili loši igrači, a iznad svih pretumbacija i razgovora oko razvoja igrača mora postojati samo klub. Svi moramo raditi u interesu kluba. Malog Makarina bole leđa kad treba ići s juniorima. A da je bio s juniorima, onda bi Hajduk osvojio Kup. Mora se znati red«, rezolutan je Bonačić. </p>
<p>Uglavnom, Hajduk mora osvojiti bod na svom Poljudu, što ipak ne bi trebao biti nemoguć zadatak. U skladu s ciljem Bonačić će postaviti igru sa samo jednim napadačem, i to Ercegom. Prema tome, početna bi postava Hajduka trebala biti sljedeća: Pletikosa, Miladin, Žilić, Gal, Đolonga, Šuto, Damjanović, Ćaćić, Hrgović, Kranjčar, Erceg. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bojno polje - Kranjčevićeva </p>
<p>Zagreb i Varteks međusobnim dvobojem sami odlučuju o svom plasmanu u Ligu za prvaka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bojno polje - Kranjčevićeva! Tako bi se moglo nazvati poprište subotnjeg ogleda između Zagreba i Varteksa, koji za oba sudionika nosi posebno obilježje. Naime, o ishodu tog dvoboja ovisi koja će od te dvije momčadi ući u Ligu za prvaka, s naglaskom da je Varaždincima za taj cilj dovoljan remi, a Zagrebu treba isključivo pobjeda. </p>
<p>Premda je ulog vrlo velik, u Zagrebovim se redovima, makar za javnost, ne stvara »biti ili ne biti« ugođaj, iako nastupaju oslabljeni, bez isključenih Ibričića i Mandžukića. Možebitnu preveliku napetost i iščekivanje trudi se što više amortizirati Dražen Medić, predsjednik kluba. Uoči početka prvenstva najavio je Zagrebovo sudjelovanje u vrhu ligaških zbivanja, a onda je u hodu, kad se pokazalo da se baratanje jakim riječima vraća poput bumeranga, promijenio retoriku. Sada je, kako voli istaknuti, najvažnije da se klub ustroji po što više suvremenih načela, i organizacijski i igrački, te da se kao svojevrsna gradska institucija bori protiv nepravilnosti u našem nogometu, a sve će ostalo prije ili kasnije doći samo po sebi. Drugim riječima, kao da se kaže da za Zagreb neće biti »smak svijeta« ako u subotu ne pobjedi respektabilne Varaždince, iako je istina ponešto drugačija. Nije zagrebašima nimalo svejedno, a tako je i s Varteksom koji sve manje zna tko mu je gazda, biti u društvu onih koji se grčevito bore za ostanak. Tim prije, jer, kako kaže povratnik u Zagrebove redove Mario Čutura, osim superiornog Dinama i dobre Rijeke, svi su ostali naši prvoligaški klubovi podjednaki. Svatko može pobijediti svakoga, pa boravak u donjem domu ligaške ljestvice može donijeti više neugode.</p>
<p>Neugode mogu proizaći ne samo zbog možebitnoga lošeg dana, odnosno suparničkog nadahuća, zbog čega onaj tko bi gore lakoćom može pasti. Vrebaju neugode i zbog sumnje u regularnost dvoboja, uobičajene pratilje svake naše nogometne završnice, koju nikad nitko nije ni pokušao rasvijetliti. Upravo je zbog toga već početkom tjedna iz ponude u kladionicama izbačen par Kamen Ingrad – Inter, a sve je bliže tomu i splitski par Hajduk – Slaven Belupo. </p>
<p>No, kako se pri tim i sličnim nagađanjima nastoji postići izvjesna ravnoteža, jer se time sumnja znatno razblažuje, tako je već i angažman bivšeg dinamovca Krunoslava Jurčića na čelo Pule Staro češko stavljen u kategoriju kombinacija. Drugim riječima, nezadrživom Dinamu u Puli se baš i ne piše dobro pa bi za njega bod bio pune šake brade.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Seragnolijev uvjetni pristanak </p>
<p>Sve je spremno da košarkaši dobiju novog izbornika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tri mjeseca otkako je Stručni savjet Hrvatskoga košarkaškog saveza predložio, a Jasmin Repeša prihvatio izborničko mjesto, čekao se samo »blagoslov« Giorgija Seragnolija, vlasnika bolonjskoga Climamija. Seragnoli je, kako doznajemo, dao pristanak treneru svoje momčadi Jasminu Repeši da u ljetnim mjesecima vodi hrvatsku reprezentaciju. Nedoumicu je izazvala Seragnolijeva izjava nakon utakmice Climamio - Maccabi, koju je objavio talijanski sportski dnevnik Gazzetta dello sport. </p>
<p>U tipičnoj priči o dobroj i lošoj vijesti Gazzetta navodi kako je Seragnoli dao pristanak, ali samo ako će Hrvatski košarkaški savez platiti 35 posto njegova ugovora! Dodatno intrigira i Seragnolijevo viđenje suđenja, koje je prema njegovu mišljenju bilo skandalozno, a kontrolor suđenja u PalaDozzi je bio - Danko Radić, predsjednik HKS-a. Možda je u tih »35 posto« Seragnoli uračunao i bolji status Bolonjeza kod sudaca u Euroligi, navodno je Climamio oštećen i kod madridskog Reala. Alarmantna Seragnolijeva izjava nije previše uzbudila »hrvatsku stranu«. </p>
<p>»Sumnjam da je Seragnoli dao takvu izjavu, a ako i je, onda je ona vrlo iznenađujuća«, kazao je Repeša. </p>
<p>Ni Danko Radić se nije previše uzbuđivao. </p>
<p>»Ne treba se previše brinuti oko toga što piše u novinama, najvažnije je da je vlasnik kluba Seragnoli pristao da Repeša vodi reprezentaciju. Što se tiče plaćanja, sve je jasno, za mjesece koje provede u reprezentaciji Repešu će plaćati HKS«, zaključio je Danko Radić. </p>
<p>Dakle, sve je spremno da hrvatski košarkaši, nakon što je Neven Spahija početkom prosinca podnio ostavku, dobiju novog izbornika. Već je vrijeme... </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Lisjak u drugom kolu, oproštaj Karoline Šprem </p>
<p>INDIAN WELLS</p>
<p> – Karolina Šprem nastavlja s porazima, dok se Ivana Lisjak svojim igrama kandidirala za mjesto u hrvatskoj teniskoj reprezentaciji. Nedavno prvi hrvatski reket sve više postaje tek dobar ždrijeb, 22-godišnja Varaždinka samo je na Australian Openu prošla prvo kolo glavnog turnira. U prvom kolu Pacific Life Opena u Indian Wellsu Japanka Shinobu Asagoe sa 6-4, 4-6, 6-3 pobijedila je Šprem. </p>
<p>A Ivana Lisjak je na 3,2 milijuna američkih dolara vrijednom turniru upisala i četvrtu uzastopnu pobjedu. Sve je počelo s dva »bicikla« (6-0, 6-0) protiv Bičkove u prvom kolu kvalifikacija, dok je u prvom kolu glavnog turnira sa 7-6 (1), 6-2 pobijedila Amerikanku Alexandru Stevenson. </p>
<p>Pritom su nakon sat i 34 minute igre obje bile zadovoljne. Lisjak je izborila drugo kolo protiv Talijanke Flavie Penette, a Stevenson je u prvom setu igrala najbolji tenis u posljednje dvije godine. Naime, polufinalistica Wimbledona 1999. godine posljednjih se 17 mjeseci oporavljala od operacije ramena, koja ju je »gurnula« na 617. mjesto. </p>
<p>»Kod 5-6 zaostatka osjetila sam bol u ramenu, a trener mi je savjetovao da predam meč. Ipak, htjela sam još malo igrati. Čak sam i povela sa 2-0 u drugom setu, no dalje nije išlo«, komentirala je Stevenson. </p>
<p>•Rezultati, 1. kolo: LISJAK – Stevenson 7-6 (1), 6-2, Asagoe – ŠPREM 6-4, 4-6, </p>
<p>6-3. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pirinejski derbi u četvrtfinalu </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – U Parizu je u petak obavljen ždrijeb četvrtfinala i polufinala nogometne Lige prvaka. »Bubanj« je odlučio da će se u četvrtfinalu sučeliti Arsenal - Juventus, Lyon - Milan, Inter/Ajax - Villarreal i Benfica - Barcelona. </p>
<p>Najzanimljivijim dvobojem čini se onaj francuskog Lyona i talijanskog Milana. Obje su momčadi upečatljivo promarširale osminom finala, no Lyon je bio uvjerljiv gledajući obje utakmice, dok su se Talijani mučili u Münchenu protiv Bayerna. Bit će to pravi ispit snage za Francuze. Prve će utakmice biti odigrane 28. i 29. ožujka, a uzvrati su 4. i 5. travnja. </p>
<p>Ždrijeb polufinala (18. i 19. travnja/25. i 26. travnja): Arsenal/Juventus - Inter(Ajax)/Villarreal, Lyon/Milan - Benfica/Barcelona. Finale će biti odigrano u Parizu na stadionu Stade de France 17. svibnja. [Lj. P..]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>EU centralizira energetsku politiku </p>
<p>Jedinstvena europska energetska politika korak je dalje u integriranju Europe</p>
<p>Zajednička energetska politika Europske unije koju je minule srijede najavio predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, znači centraliziranje odlučivanja o energetskim pitanjima dvadesetpetorice. </p>
<p>Bruxelles nadalje planira uspostaviti jedinstveni sustav elektrana, izgraditi nove plinovode i naftovode kojima bi se iz Sjeverne Afrike, Kaspijskoga bazena i Srednjeg istoka nabavljali energenti, ali i osigurati rezerve prirodnoga plina za slučaj kriznih situacija. </p>
<p>Odluka o tome hoće li se i kako ulagati u nuklearne elektrane, odnosno u alternativne izvore energije ostavit će se nacionalnim vladama.</p>
<p>Jedinstvena europska energetska politika korak je dalje u integriranju Europe po modelu jedinstvene poljoprivredne politike (CAP), odnosno jedinstvenog europskog tržišta (SEA). Obrazlažući odluku o objedinjavanju energetike pod kapom Bruxellesa, Barroso je istaknuo da »Europa ne može voditi 25 različitih i neusklađenih politika glede opskrbe energijom«u vremenu energetske krize i porasta cijena energenata. </p>
<p>Dva su glavna razloga za novu bruxellesku inicijativu: nedavni rusko-ukrajinski spor oko isporuke prirodnoga plina, koji je poremetio opskrbu plinom u Europi, ali i rastući trend ekonomskog energetskog nacionalizma u EU-u. Zbog toga je i predloženo da ubuduće Bruxelles izravno pregovora s međunarodnim opskrbljivačima energije. </p>
<p>Budući da je upravo Rusija glavni europski opskrbljivač energentima, prvi čovjek europske vlade putuje idućega tjedna u Moskvu na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Za dva se tjedna očekuje uzvratni Putinov posjet Bruxellesu. </p>
<p>Uoči tih sastanaka na vrhu, europski povjerenik za trgovinu Peter Mandelson upozorava da EU najprije mora odlučiti »u kojem smjeru hoće razvijati odnose s Rusijom uopće« kako bi se uspješno moglo pregovarati o energetici. Mandelson pritom cilja na sklonost pojedinih europskih lidera da se međusobno natječu u tome tko će razviti tješnje veze s Putinom nauštrb općih europskih interesa.</p>
<p>Europa danas 50 posto svojih energetskih potreba namiruje iz uvoza; za dvadeset godina uvozit će 70 posto energenata. Stručnjaci procjenjuju da će do 2030. godine 80 posto prirodnog plina Europska unija uvoziti iz Rusije, Alžira i Norveške.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Umro kontroverzni ministar John Profumo </p>
<p>Afera Profumo, zapaljiva mješavina seksa i špijunaže Britaniju je potresala u jeku hladnog rata</p>
<p>John Profumo, bivši britanski ministar obrane i protagonist jednog od najvećih političkih skandala u Velikoj Britaniji umro je u četvrtak navečer u 91. godini, dva dana nakon pretrpljenog moždanog udara. </p>
<p>Afera Profumo, zapaljiva mješavina seksa i špijunaže Veliku Britaniju je potresala prije 43 godine, u jeku hladnog rata. Afera koja je počela Profumovom izvanbračnom vezom s mlađahnom prostitutkom završila je ostavkom ministra, ali i povlačenjem tadašnjega premijera Harolda Macmillana. </p>
<p>Iako se Macmillanova ostavka ne može izravno povezati s aferom koja je konzervativcima naštetila i na izborima, izvjesno je da je skandal pridonio pogoršanju njegova zdravlja, što je bio službeni razlog povlačenju. </p>
<p>Priča je počela 1961. kad je ministar obrane, oženjen tada popularnom glumicom Valerie Hudson, upoznao mladu 19-godišnju Christine Keeler te započeo s njom tajnu ljubavnu vezu. Uz činjenicu što su izvanbračne veze u to vrijeme bile smatrane duboko nemoralnima, Profumov preljub imao je i opasniju dimenziju - među klijentima Keeler bio je i sovjetski vojni ataše Jevgenij Ivanov. Detalji veze isplivali su na površinu 1962., u vrijeme kad su se u Velikoj Britaniji učestalo otkrivali visoko pozicionirani sovjetski agenti i brojali prebjezi u Sovjetski Savez i kad je svijet bio napet zbog kubanske raketne krize. Iako je mogućnost curenja informacije isključena posebnom istragom, afera je imala razoran politički učinak.</p>
<p>No, ono što je Profuma došlo glave jest činjenica da je 1963. u parlamentu lagao o svojoj vezi s Keeler, ustvrdivši da njihov odnos »nije bio nepriličan«. Nešto manje od tri mjeseca kasnije priznao je da je njihov odnos ipak bio nepriličan i podnio ostavku. </p>
<p>Profumo, čiji je brak preživio skandal, nakon ostavke se posvetio borbi protiv siromaštva u londonskom East Endu. O aferi nikad nije govorio javno, za razliku od Christine Keeler koja je objavila i autobiografiju. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Specijalci uhitili internetske šaljivce </p>
<p>Histerija oko protuterorističke borbe u Bosni i Hercegovini možda je svedena na pravu mjeru kad je dovela do neviđene blamaže lokalnih policijskih snaga. Te su snage u sklopu »specijalne akcije« pratili i priveli skupinu neobično duhovitih mladih ljudi koji su na Internetu pokrenuli blog stranicu. Na njoj su pratili zbivanja u fiktivnoj »Autonomnoj pokrajini Vikendica Breza«, i u stilu prijeratnih Nadrealista, odlično se zabavljajući, ismijavali zbivanja na političkoj pozornici u BiH.</p>
<p>Mladići i golišave ljepotice koje u rukama drže automatsko oružje doveli su do upada policijskih snaga u obiteljske kuće autora web prezentacije i u jednu privatnu vikendicu u Brezi, gdje su doista pronašli oružje - izrađeno od drveta!</p>
<p>Kako javlja sarajevski tisak, policijski Odjel za borbu protiv terorizma krenuo je tragom fotografija i »sumnjivih tekstova« mladića na web stranici, i nakon što je zaključeno da postoji opasnost, ubrzo su angažirani specijalci i ostale postrojbe MUP-a Zeničko-dobojskog kantona. Vijest o akciji plasirana je i na službenoj policijskoj stranci, odakle je uskoro uklonjena. Naravno, autori web sitea iskoristili su slučaj za nove šale i sad se reklamiraju kao »prvi blogeri koji su privođeni zbog sadržaja svog bloga«. U priopćenju za javnost »odcijepljene« Autonomne pokrajine Vikendica Breza također ne nedostaje duhovitosti. </p>
<p>»Jedinice MUP-a, SUP-a, DEP-a i VEP-a iz susjedne nam BiH su u poslijepodnevnim satima izvršili upad u 'White weekendhouse' u Vikendaškom Sokolju s namjerom da razoružaju pripadnike vojnih i paravojnih formacija iz APV. Naravno, pošto su obavještajne službe naše pokrajine nekoliko dana ranije saznale za planiranje ove akcije, naše jedinice su se adekvatno pripremile ...«, stoji u šaljivom priopćenju.</p>
<p>Nastavak je također duhovit, pa se dodaje kako je jedan od najpoznatijih američkih scenarista, čuvši za nemile događaje u Vikendici, raditi novi filmkoji će nositi naziv 'Policajci su (u)pali na šljeme'«. Cijeli slučaj velika je neugodnost za policiju.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Çeku: Neovisno Kosovo do kraja 2006. </p>
<p>Kosovski parlament je u petak na posebnoj sjednici izabrao novu vladu na čijem je čelu Agim Çeku, bivši zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova i Kosovskog zaštitnog korpusa. </p>
<p>Vlada ima 15 članova, uključujući ministre policije i pravosuđa, čije nadležnosti je UNMIK krajem prosinca prošle. godine prenio na privremene kosovske institucije. Prema riječima premijera, prioriteti vlade će biti stjecanje neovisnosti kroz pregovore o statusu i ispunjenje standarda. Çeku je u svom uvodnom izlaganju obećao da će Kosovo do kraja 2006. godine postati neovisno, te da će on i njegovi ministri učiniti sve da poboljšaju uvjete života građana.</p>
<p>Iako najavljivana kao iskorak u odnosu na dosadašnju praksu privremenih institucija ogrezlih u korupciju, novu vladu čine isti ljudi. Demokratski savez Kosova (DSK), stranka s najvećim brojem zastupnika koja popularnost duguje preminulom predsjedniku Ibrahimu Rugovi, uputio je Çekuu, novom članu Alijanse za budućnost Kosova (ABK), manjem koalicijskom partneru, listu sa imenima kandidata koji su već bili ministri u vladama Ramusha Haradinaja i Bajrama Kosumija. Izuzetak je zamjenik premijera Adem Salihaj: on je ostao bez dužnosti u vladi, a umjesto njega »broj dva« je Lutfi Haziri, ministar za lokalnu samoupravu koji se iskazao u pregovorima sa Beogradom.</p>
<p> Za predsjednika parlamenta, jedinog neposredno izabranog tijela, izabran je Kol Berisha, najbliži suradnik Ibrahima Rugove. Berishu su mnogi vidjeli i kao predsjednika Kosova, ali je on to odbio. Sejdiu, bivši glavni tajnik DSK vjeruje da će mu smjena Dacija i izbor Berishe osigurati poljuljane pozicije unutar stranke koja se priprema za kongres ujedinjenja sa ABK. Dacijev »grijeh« je to što je povjerovao da budućnost leži u koaliciji s najvećom oporbenom snagom, Demokratskom strankom Kosova, čiji je lider Hashim Thaqi (»broj dva« u svim istraživanjima popularnosti).</p>
<p>Odlukama parlamenta dovršen je jedan od najbržih procesa promjene vrha u institucionalnom postupku. Za samo mjesec dana, parlament je izabrao Sejdiua za predsjednika Kosova, Kosumi je podnio ostavku, Çeku je imenovan za mandatara vlade. Izvršene su konzultacije, izabrana nova vlada, smijenjen i izabran novi predsjednik parlamenta. Sve to svjedoči o velikoj žurbi u kojoj se kosovsko društvo nalazi, koliko zbog pregovora o budućem statusu, toliko i zbog straha od ekstremista koji čekaju početak proljeća.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Optužnica protiv Berlusconija</p>
<p>RIM</p>
<p> - Tužiteljstvo u Milanu pokrenulo je u petak zahtjev za podizanjem optužnice protiv talijanskog premijera Silvija Berlusconija i engleskog odvjetnika Davida Millsa, muža britanske ministrice kulture Tesse Jowell, osumnjičenih za korupciju sudaca i lažno svjedočenje. Odluku o pokretanju optužbenog postupka protiv Berlusconija i Millsa donijeli su u petak ujutro milanski tužitelji Alfredo Robledo i Fabio De Pasquale nakon dugog sastanka sa šefom tužiteljstva Manliom Minaleom, s obzirom na to da se Italija nalazi u predizbornoj kampanji i da bi takve odluke mogle utjecati i na birače. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>S radnog stolca za štednjak</p>
<p>U trenucima odmora Lidiju Bajuk ne opušta samo glazba nego i nizanje slova pretočenih u knjigu, baš kao i pripremanje salata</p>
<p>Da vas etnoglazbenica Lidija Bajuk pozove u goste, nesumnjivo biste do njezina novozagrebačkog doma lutali sa širom otvorenim planom grada. Jer svoje je obiteljsko gnijezdo privremeno svila u podstanarskom stanu novosagrađene trokatnice na rubnom dijelu Dugava, udaljenom oko pola sata vožnje od središta grada. No to nimalo ne smeta četrdesetogodišnjoj Lidiji, koja od preseljenja iz Čakovca stalno živi preko Save. Dok sjedamo na kauč u dnevnoj sobi odaje da je baš taj prostor njezino carstvo za opuštanje.</p>
<p>»Dvosoban stan od 44 četvorna metra dijelim sa četnaestogodišnjim kćerima Anjom i Enom, pa sve kad bih i htjela nisam bila u mogućnosti izabrati drugo. Pogotovo što sam, nakon razvoda i preseljenja prije dvije godine, morala promijeniti dotad uvriježene navike i u novom domu naći odgovarajući mjesto za opuštanje. Silom prilika je boravak, odijeljen šankom od minijaturne kuhinje, postao mojim radnim, spavaćim i prostorom za odmor. Pa kad se umorna kasno navečer vratim s koncerata, baš kao sinoć iz KSET-a gdje sam pjevala i svirala u društvu violončelista Stanka Kovačića i glazbenika na tradicijskim glazbalima Stjepana Večkovića, ugnijezdim se na kauču. Neko vrijeme, pogleda uperena u zid, prebirem po mislima i odjednom, ničim potaknuta, ustanem i zasjednem uz korak udaljen pisaći stolić. U hipu otvaram laptop i laćam se pisanja novog romana. Pritom mi je važna svaka ukucana riječ, jer nastojim da mi rečenice lijepo zvuče. Zato sam kritična prema svakom slovu i sročenoj riječi, pa se katkad dogodi da na nekim rečenicama zastanem i do pola sata. Ipak me nizanje slova u prozni tekst iznimno veseli, pa se nakon dva, tri sata ranojutarnjeg pisanja osjećam opušteno i odmorno. To je razlog što katkad dugo ne mogu usnuti«, povjerava Lidija, otkrivši da je za glavni lik romana u nastajanju izabrala suvremenu dvadesetogodišnjakinju koju muči kriza etničkog i radnog identiteta. </p>
<p>Primijetivši naš upitan pogled, slijedi objašnjenje da ju je na to ponukala apatičnost mladih. Ponajprije ponašanje vršnjaka njezina 13 godina mlađeg brata Ervina, kao i životne nedoumice, brige i dvojbe znatno mlađih kolegica sa studija antropologije i etnologije.</p>
<p>»Iako sam učiteljica s diplomom Pedagoške akademije u Čakovcu i dvogodišnjim studentskim stažem na zagrebačkog medicinskom fakultetu, ipak sam postala studenticom zbog ljubavi za etnologiju i želje da nešto više naučim o razvoju, običajima i životu različitih civilizacija. Odgovornost samohrane majke i glazbenice koja se sama skrbi za karijeru, ponukala me je da uz kućanske obveze i nastupe, redovito idem na predavanja i polažem ispite. Zato se mogu pohvaliti prosjekom ocjena 4,7, a tajna je u redovitu učenju. Pa, se od knjige ne odvajam niti za putovanja na koncerte, pa je tako bilo i lani tijekom leta za Brazil. Unatoč toj važnoj obvezi stignem komponirati i pisati tekstove, jer naveliko pripremam peti CD. Pritom se nađe vremena i za zapisivanje pjesama za sedmu knjigu pjesama«, kazuje naša svestrana sugovornica, kojoj je baš dar za poeziju priskrbio status slobodne umjetnice, zahvaljujući kojem se od 1998. profesionalno bavi glazbi.</p>
<p>Baš zato nije čudno što Lidija Bajuk piše roman. Štoviše! Prije sedam godina knjigoljupcima se predstavila »Knejom«, koja joj je priskrbila nagradu za zavičajnu literaturu. </p>
<p>Danas poznata etnoglazbenica pisala ju je pet godina s većim i manjim stankama. Iako je stalno bila okružena s metar i pol visokim zidom knjiga etnografskog sadržaja i stalno nešto prepravljala, taj joj je angažman činio neopisivo zadovoljstvo i bio djelotvornim načinom opuštanja. </p>
<p>»Kao pravoj Međimurki, i kuhanje je djelotvoran lijek za napetost i stalno prijeteći stres. Pa, se i usred komponiranja ili učenja za faks rado laćam kuhanja ručka. Zato mi je uska kuhinjica druga oaza, u kojoj bih bez prestanka mogla boraviti satima. To više što ne volim kuhati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i prstima osjetiti svaku namirnicu. Tada u miru mogu eksperimentirati i sa začinima, pa jelima mijenjati okus. No riječ je najčešće o jelima od povrća, koje više volim jesti više od mesa ili ribe. Poseban mi je užitak pripremanje raznobojnih salata s dodatkom različitih sireva. Uvijek drukčiji okus daje im i sitno nasjeckano aromatično bilje. Pa, kad bi se mene pitalo, jela bih samo povrće i sir. Ipak tako ne misle moje kćeri i prigovaraju mi da ih maltretiram povrćem. Zato su se potrudile naučiti kuhati i već bolje od mene pripremaju zapečeni grah. No u nedjelju prije podne za mene je kuhanje ručka poput rekreacije u prirodi. Jer si dam truda i s užitkom pripremam juhe od povrća, pečem krumpir i juneće odreske. Na kraju se poigram sastojcima za kolač, a specijalitet mi je međimurska zlevanka«, govori Lidija Bajuk.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Njegov veličanstveni turban</p>
<p>Uzrokovao je uzgajivačku groznicu, vrijedio kao imanja, opasno uzdrmao kraljevsku ekonomiju i postao nacionalnim simbolom i izvoznim proizvodom</p>
<p>Kraj zime i dulji dani s više sunca, uvijek iznova vesele nizozemske cvjećare. Kako i ne bi, kad tom smjenom godišnjih doba svoju zemlju na sjeveru zapadne Europe pretvaraju u cvjetni raj. Tada proljetne vrste čarobna izgleda ne krase samo okućnice i parkove nego tradicionalno i tisuće hektara ravničarskih polja. Dakako da uvriježeno središnje mjesto dodjeljuju tulipanu, cvijetu koji je zahvaljujući njihovim vrijednim rukama postao zaštitnim znakom Nizozemske. No ne samo zato što se izdvaja izgledom i bojama nego i što je pomogao nacionalnom bogatstvu malog kraljevstva da postane jednim od najbogatijih na svijetu!</p>
<p>Iako sezona tulipana kratko traje (od travnja do kraja svibnja), milijuni rascvalih cvjetova postaju turističkom atrakcijom koja magično privlači turiste sa svih kontinenata. Dok autobusima obilaze kilometarske gredice crvenih, žutih, bijelih, ružičastih tulipana, pravi praznik za oči je razgledavanje Kaukenhofa u Lisseu, mjestašcu stotinjak kilometara udaljenom od Amsterdama. Riječ je o najvećem vrtu na svijetu, u kojem se o tulipanima skrbe najugledniji domaći uzgajivači. Pa, da bi svoje cvijeće pokazali u najraskošnijem izdanju, uvijek si iznova daju truda i na 28 hektara posade šest milijuna lukovica!</p>
<p>No u doba cvatnje nizozemskog zaštitnog znaka, u gradić Aalsmeer se, kao prema nepisanu pravilu, sjati vojska trgovaca iz cijelog svijeta da bi na jedinstvenoj cvjetnoj burzi što povoljnije kupili tulipane. Javna je tajna da se dnevno sklopi oko 20.000 kupoprodajnih ugovora, ali i da se nakon nekoliko minuta može preuzeti netom kupljeno cvijeće ili lukovice. Ipak se tako uzornom trgovinom tulipana domaćini nisu uvijek mogli pohvaliti. Pogotovo ne prvih godina nakon 1593. kad ih je ljepota tog cvijeta zauvijek očarala. I to zahvaljujući poznatom bečkom botaničaru Carolusu Cluisu, koji je, s izvrsnim preporukama glavnom carskog vrtlara austrijske prijestolnice, postao profesorom botanike na sveučilištu u Leidenu. Zbog ljubavi za cvijeće u njegovim se putnim torbama našlo mjesta i za nekoliko lukovica tulipana. Početkom listopada posadio ih je na komadiću sveučilišnog vrta s namjerom da ispituje ljekovita svojstva bilja. Nakon zimskih mjeseci hlađenja u zemlji, početkom travnja izrastao je cvijet dotad neviđena oblika. Podjednako je razveselio Carolusa Cluisa i njegove kolege i studente. Tada su doznali da je tu cvjetnu vrstu u Beč 1556. iz Konstantinopola donio veleposlanik Ogier Ghislain de Busbecq. Nekoliko je lukovica zapravo bilo dar koji je turski vladar Sulejman Veličanstveni darovao caru Ferdinandu I.. Na tu ideju došao je nakon što je u sklopu palače bečkom diplomatu pokazao prekrasan vrt načičkan svojim obožavanim cvijećem - tulipanima. </p>
<p>Kad se izaslanik austrijskog vladara vratio kući, odmah je sadnja lukovica povjerena Carolusu Cluisu. Nesumnjivo su oduševile tog umjetnika uzgoja cvijeća pa je za njih govorio da su božje čudo. No »otac tulipana« nije znao da divlje vrste rastu na poljima Kazahstana, te na području oko Kaspijskog jezera i Crnog mora. Čak ni da su ih turski vrtlari oko 1000. godine zapazili u Perziji (današnji Iran) i otad uspješno kultivirali. Baš kao što je više od pet stoljeća poslije pošlo za rukom i njihovim nizozemskim kolegama u Leidenu. Iako je tulipan, kao rijetko uvozno cvijeće, istodobno uzgajan u bogataškim i plemićkim cvjetnjacima Beča, Ausburga, Pariza Bruxelessa, Antwerpena, Praga, početkom 17. stoljeća počeli su ga saditi i »obični« nizozemski vrtlari. I to na području Haarlema, pa su podjednako mamili poglede bogatih i siromašnih. Potom su i drugi željeli uživati u tom cvijeću. Dakako da to nije bilo moguće, to više što su lukovice bile rijetke i veoma skupe. </p>
<p>Takav su si luksuz mogle priuštiti samo imućne obitelji srednje i više klase, pa je cvijet s istoka posao pitanjem prestiža. Logikom male ponude i velike potražnje, cijene lukovica narasle su do neslućenih visina. Dok su se prodavale u lokalnim krčmama, lukavi trgovci proširili su glas da se lukovica idućih godina razdvaja na dvije, tri, te da je u tome tajna ekspresna bogaćenja. Tulipani su postali traženom robom dobrostojećih seljaka, pa su da bi ih se domogli nerijetko prodavali kuće i imanja. S vremenom su se cijene otele kontroli, a 1635 i 1966. doslovno su podivljale. Nizozemskom je vladala tulipanomanija, pa je Charles MacKay 1841. u knjizi »Extraordinary Popular Delusious and the Madness of Crowds« zapisao kako su tijekom ludovanja za tulipanima za lukovicu spremno izdvajali do 2000 florina, a to je odgovaralo vrijednosti od 2250 američkih dolara 1636. godine. Pa da bi zorno predočio o kakvu je iznosu riječ, usporedio je cijene lukovica i sira. Pritom je sve zapanjio otkrićem da je lukovica stajala gotovo kao 10 tona sira (2500 florina)!</p>
<p>Dotad nečuvana trgovina cvijećem prijetila je da ozbiljno uzdrma nacionalno gospodarstvo, pa se vlada ozbiljno pozabavila tim problemom. Zato su u travnju 1637. propisali pravila o uzgoju i prodaji spornih lukovica i zaustavili tulpenwindhandel (trgovinu tulipana u vjetar). </p>
<p>To je omogućilo botaničarima hortus botanicusa, odnosno botaničkog vrta Sveučilišta u Leidenu, da bez pritiska mirno eksperimentiraju s novim vrstama. Prvi njihov uspjeh bio je svijetlocrveni Semper Augustus, a potom su ljubitelje cvijeća ugodno iznenadili žutim kruna tulipanom. Dotad neviđeno zanimanje za samo jedan cvijet, ponukalo je švedskog botaničara Linnaesa da mu 1700. nadjene službeno ime - tulipan. Pritom je posegnuo za perzijskom riječi toliban što znači turban. Dakle, pokrivalo za glavu kakvo su nosili turski plemići, vojskovođe, bogataši i vladari. Nimalo čudno, jer su se glavice tulipana doimale jednostavnijom kopijom turbana. </p>
<p>Iako su Nizozemci tulipanomaniju odavno potisnuli u zaborav, i dalje ljubomorno čuvaju svaku pojedinost o mutacijama i uzgoju novih hibrida, kao i botaničari drugih zemalja. Zahvaljujući njihovu trudu, danas je poznato 4000 različitih tulipana, koji su klasificirani u 15 skupina. Bez obzira na mnoge razlike, najčešće je stabljika visoka 20 centimetara. Odavno se ne uzgajaju samo u vrtovima i ne cvjetaju samo u proljeće nego i tijekom godine u staklenicima. Pa, dok se uživa promatrajući tulipane nesvakidašnjih rubova latica, nevjerojatnih šara i još nevjerojatnijih nabora, treba znati da to nije rezultat upornosti botaničara-istraživača, nego virusa mosaica. </p>
<p>Proteklih stoljeća ustabilila se trgovina lukovicama i rezanim cvijećem, pa su cijene postale prihvatljive i kupcima tanjeg novčanika. Unatoč tome, tulipani su zadržali status otmjene cvjetne vrste, pa iako su za mnoge orhideja ili ruža cvjetne kraljice, sigurno je i da bi tulipan ubrojili u najdraže cvijeće. Pritom je zanimljivo i da se više ne uzgaja samo kao ukras cvjetnjaka i stanova, te da se njegovim buketima ne izražava samo poštovanje i osjećaji. Jer latice su, bez obzira na boju i veličinu, postale traženom sirovinom u kozmetičkoj industriji i kulinarstvu za pripremanje ukusnih šarenih salata. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Dva mladića zajedno se objesila</p>
<p>OSIJEK- Dvojicu obješenih mladića pronašao je susjed u petak u 7.40 sati u dvorištu obiteljske kuće u Glavnoj ulici u Rakitovici, nedaleko od Donjeg Miholjca. Dvostruko samoubojstvo potreslo je cijelu Slavoniju. </p>
<p>Nerazdvojni prijatelji Miroslav Habjanec (20) i Danijel Horvat (19) objesili su se jedan do drugog užetom o šljivu u vrtu Habjančeve kuće. Navodno su nađeni leđima okrenuti jedan drugome, s nogama malo iznad tla. Motivi zajedničkog samoubojstva još uvijek se ne znaju. Policija je pronašla oproštajno pismo, ali detalje nisu htjeli iznositi. Miroslavov susjed, koji se novinarima predstavio kao Mario iz straha da se ne zamjeri susjedima, prvi je ugledao beživotna tijela dvojice mladića, ali je odbio bilo kakav razgovor.</p>
<p>»Sinoć su bili u mome lokalu do ponoći. Sjedili su za šankom, dobro raspoloženi i pili pivo. Ničim nisu pokazivali da bi mogli nešto učiniti, osim što su stalno izlazili i ulazili u lokal«, ispričao je Anto Šerić, vlasnik kafića "Bonus", ujedno i rođak pokojnog Habjaneca.</p>
<p>Uzroke tragedije mještani nisu mogli dokučiti. Govoreći o obiteljskim prilikama obojice mladića, iznose kako su Habjanecovi dobrostojeći, dok je Danijelova nezaposlena majka te polubrat i polusestra s kojima je živio spajala kraj sa krajem.</p>
<p>Ognjen Gvozdenović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Homoseksualci traže bolju pravnu zaštitu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pravni tim lezbijske organizacije »Kontra« i Udruge za promicanje homoseksualnih prava »Iskorak« podnio je, u petak Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznenu prijavu protiv nasilnika koji su prošli vikend na tzv. »rainbow partyu«, u noćnom klubu »Santos« na Sveticama napali zagrebačke homoseksualce. </p>
<p>Nakon podnošenja ove prijave, Državno će odvjetništvo odlučiti hoće li od zagrebačke policije tražiti dodatne izvide vezane uz taj, kako ga predstavnici ovih Udruga nazivaju, »najbrutalniji« napad na homoseksualnu manjinu u Hrvatskoj. Povod za podnošenje kaznene prijave razočaranost je radom policije koja je nedavni događaj, odnosno napad okvalificirala kao djelo nasilničkog ponašanja, za što je podnijela prekršajnu i kaznenu prijavu, rekla je, na konferenciji za novinare održanoj u petak ispred zgrade Općinskog suda koordinatorica »Kontre« Sanja Juras. </p>
<p>Udruge su mišljenja, nastavila je Juras, da je ovdje riječ o diskriminaciji opisanoj člankom 174 Kaznenog zakona, prema kojem se zabranjuje rasna i svaka druga diskriminacija, odnosno o zločinu iz mržnje prema spolnoj različitosti. »Dok naši političari, koji žele u Evropu, svojim evropskim kolegama mašu zakonom koji se očito ne provodi, mi ćemo pokušati dokazati da je ovdje došlo i do povrede temeljnih ljudskih prava i sloboda građana«, poručili su predstavnici »Iskoraka«, »Kontre« i »Ženske mreže Hrvatske«, kojima su u petak potporu dali i članovi Srpskog Demokratskog Foruma.Dodali su na kraju kako je ovo samo jedna od akcija koje će pokrenuti kako bi »zločin iz mržnje« »ušao« u hrvatsko zakonodavstvo.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kamion se zabio u kuću</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Upravljajući u četvrtak oko 9,20 sati teretnim automobilom marke »fiat«, u vlasništvu Čazmatransa, cestom od Bjelovara prema Čazmi, 42-godišnji vozač iz Đurđevca na ravnom je dijelu ceste u Velikom Korenovu kod Bjelovara počeo pretjecati osobni automobil »opel astra«, kojim je upravljao 70-godišnjak iz Bjelovara. </p>
<p>Teretnjak je tom prilikom zahvatio lijevu bankinu, vratio se natrag na kolnik i desnim prednjim krajem udario u lijevu bočnu stranu »opel astre«. </p>
<p>Oba su vozača potom izgubila kontrolu nad svojim vozilima i sletjela u jarak uz cestu. Osobni je automobil u kojem je vozač lakše ozlijeđen u jarku i ostao.</p>
<p> No, teretnjak je udario u ogradu i u kuću u Velikom Korenovu koja je tom prilikom oštećena, a vozač kamiona teško je ozlijeđen.</p>
<p> Dubravko Martinić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Chaki određen jednomjesečni pritvor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Oliver Mittermajer u petak je protiv Chake Sebastijana zvanoga Sammy, odredio jednomjesečni pritvor zbog opasnosti da bi osumnjičeni mogao ponoviti djelo. Točka po kojoj bi on mogao utjecati na svjedoke, poglavito, suprugu i sina poduzetnika Davora Cepetića Dača, koji je prije skoro dva mjeseca počinio samoubojstvo, ne spominje se u rješenju o određivanju pritvora, iako je Sebastijan bio prvih 48-sati zadržan i po toj osnovi. Chaka dosad nije iznosio obranu niti pred policijskim istražiteljima, niti pred dežurnom istražnom sutkinjom, koja ga je saslušala nakon dovođenja iz policije. Istražni sudac je u petak protiv njega odredio provođenje istražnih radnji zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela protupravne naplate, te lihvarskog ugovora protiv Cepetića. Podsjetimo, čitav slučaj je izašao u javnost nakon što se Cepetić ubio, a u njegovu džepu je pronađeno oproštajno pismo u kojemu tereti Chaku da mu je kamatama uništio život. Cepetić je u pismu tvrdio da je od Chake 1998. godine posudio 274.000 američkih dolara, no da je dug, »pripisivanjem enormnih kamata glavnici«, narastao na više od 3,5 miljuna eura, te da mu je Cepetić zbog tolikog duga morao prepisati četiri stana i obiteljsku kuću.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bojan Bevc izručen Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bojan Bevc, bivši predsjednik Uprave PIK Vrbovec, u petak je u jutarnjim satima, iz Austrije avionom doletio na zagrebačku zračnu luku »Pleso«, gdje je potom izručen hrvatskoj policiji, doznajemo od Nine Jaklina iz Ravnateljstva policije. Nakon toga Bevc je prepraćen u pritvor u remetinečki zatvor, gdje će čekati ponedjeljak kada bi trebao biti saslušan u istrazi na zagrebačkom Županijskom sudu, a zbog milijunskih pronevjera. </p>
<p>Njegov branitelj Čedo Prodanović izjavio je kako su i njemu javili da je Bevc prepraćen u Remetinec, nakon čega se i on uputio tamo kako bi razgovarao s njim. Na samoj »primopredaji«, odvjetnik Prodanović nije nazočio. </p>
<p>Da podsjetimo, Bevca se tereti da je kao stečajni upravitelj mesne industrije u Vrbovcu, PIK-ovim (odnosno državnim) novcem otplaćivao kredite svoje tvrtke registrirane u SAD-u. Ta je tvrtka inače 2001. godine angažirana da spasi PIK Vrbovec, a angažirao ju je Fond za privatizaciju. Policija je 2004. godine Bevca kazneno prijavila zbog sumnje na pronevjeru od oko 17 milijuna kuna, ta za nezakonitu prodaju PIK-ova ribogojilišta. </p>
<p>Nakon što je prijavljen za ta djela Bevc je otišao u Sloveniju, budući ga je od izručenja štitilo tamošnje državljanstvo. </p>
<p>Nakon uhićenja, Bevc je iskoristio pravo i pristao na dobrovoljno izručenje hrvatskim vlastima, čime je cijeli postupak izručenja skraćen.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Priveden zbog ratnog zločina</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civila, u Glini je uhićen 62-godišnji muškarac koji je, uz kaznenu prijavu, priveden istražnoj sutkinji Županijskoga suda u Sisku, i određeno mu je 48-satno zadržavanje u pritvoru, priopćila je sisačko-moslavačka Policijska uprava. Kriminalističkom obradom i prepoznavanjem utvrđeno je osumnjičeni u noći na 20. rujna 1991. godine, kao pripadnik paravojne postrojbe tzv. SAO Krajine, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, s više naoružanih i uniformiranih, zasad nepoznatih osoba iz prostorija zatvora u Glini, pod prijetnjom oružja, izveo i odvezao prema brdu Poglediću u Glini četvoricu muškaraca. Posmrtni ostaci te četvorice muškaraca ekshumirani su 29. listopada 1996. godine. Šezdesetdvogodišnjeg muškarca iz Gline, kako je priopćeno, uhitili su policajci glinske Policijske postaje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bivšoj djevojci prijetio ubojstvom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Devetnaestogodišnji mladić odveden je u petak, nakon kriminalističke obrade, u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu zbog prijetnje i protupravnog oduzimanja slobode bivšoj 17-godišnjoj djevojci, koja ga je navodno varala. Naime, mladić ju je unatrag dvije godine sustavno fizički i psihički maltretirao jer nije htjela pristati da ponovno bude s njim, a prošle joj je godine u proljeće, u njegovoj kući u Dubravi, kuhinjskim nožem ubo u lijevu natkoljenicu. Djevojka iz straha nije prijavila događaj policiji, a ranu je sama zaliječila.</p>
<p>U listopadu prošle godine prisilio ju je da uđe u njegov automobil »vw golf« i odvezao ju do Grada mladih. Cijelim putem ju je tukao, vrijeđao i prijetio da će ju ubiti jer nije htjela priznati prijevaru, a kad je djevojka uspjela pobjeći iz automobila krenuo je za njom. Ubrzo ju je ulovio i ponovno ugurao u automobil gdje ju je držao nekoliko sati protiv njene volje.</p>
<p>Mladić je u policiji evidentiran za zloporabu droge i teške krađe. [M.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Tražimo inovativnost i individualnost</p>
<p>Vipnet je, zahvaljujući dobroj suradnji s fakultetima i studentskim udrugama, od početka rada zaposlio velik broj mladih visokoobra-zovanih stručnjaka odmah nakon završetka fakulteta</p>
<p>O suradnji sa studentskim udrugama, zapošljavanju mladih ljudi te sudjelovanju na Sajmu poslova i karijera, razgovarali smo s Mojcom Domiter, rukovoditeljicom upravljanja ljudskim potencijalima u Vipnetu.</p>
<p>•Kakva su vaša iskustva u suradnji sa studentskim udrugama?</p>
<p>- Vipnet je, zahvaljujući dobroj suradnji s fakultetima i studentskim udrugama, od početka rada zaposlio velik broj mladih visokoobrazovanih stručnjaka odmah nakon završetka fakulteta, a za čak 33 posto naših zaposlenika Vipnet je prvo radno mjesto. Rado surađujemo sa studentskim udrugama jer smo svjesni važnosti održavanja kontakata sa studentskom populacijom, ne samo iz perspektive potencijalnog poslodavca, nego i zbog zajedničkog rada na različitim projektima.</p>
<p>•S kime ste točno surađivali u tom području?</p>
<p>- Na događanjima kao što su Career Day ili Job Fair studentima se predstavljamo kao budući poslodavac. Sudjelovali smo i na vrlo zanimljivom projektu AIESEC-a Thinking Today Creating Tomorrow na koji su pozvani najbolji studenti Zagrebačkog Sveučilišta. Ove godine započeli smo i projekt Business Management Contest u suradnji s AIESEC-om Zagreb na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, gdje kroz doticaj sa stvarnim praktičnim izazovima razvijamo kompetencije studenata i omogućujemo im da osjete kako je to raditi u poslovnom okruženju.</p>
<p>Surađujemo i s udrugom e-STUDENT kroz omogućavanje povremenog zapošljavanja studenata, u pripremi je projekt kojim bi se omogućilo da studenti upoznaju Vipnet »iznutra« i dobiju bolju sliku i uvid u način poslovanja. Sudjelujemo u projektima međunarodne razmjene studenata prirodnih i tehničkih znanosti preko hrvatske udruge IAESTE CROATIA. </p>
<p>•Kakvi su vaši dojmovi s projekata Career Day i Job Fair, na kojima ste sudjelovali proteklih godina?</p>
<p>- Naši dojmovi su više nego pozitivni, što dokazuje i naše dugogodišnje sudjelovanje na tim i brojnim drugim događanjima u organizaciji studentskih udruga. Oba projekta su iznimno dobro organizirana i svake godine naš štand posjeti više stotina studenata, a upiti koje od njih dobivamo potvrđuju da je Vipnet najpoželjniji privatni poslodavac u Hrvatskoj.</p>
<p>•Što mislite o ujedinjenju tih dvaju projekata u Sajam poslova i karijera?</p>
<p>- Vjerujem da će ujedinjenje Career Daya i Job Faira osigurati studentima veći izbor potencijalnih poslodavaca jer mnoge tvrtke zbog brojnih drugih obaveza ne mogu sudjelovati na svim sajmovima. Osim toga, jedan veliki sajam poslova i karijera pobudit će veću pažnju studenata, ali i senzibilizirati javnost o problemu zapošljavanja mladih ljudi.</p>
<p>•Koji su kriteriji zapošljavanja studenata u VIPnetu?</p>
<p>- Vipnetov odnos prema zaposlenicima temelji se na načelima jednakih mogućnosti i poštivanja različitosti, a tako je i pri zapošljavanju. Osim obrazovanja, važno je da naši budući zaposlenici budu visoko motivirani i spremni na svakodnevne izazove koje donosi rad u dinamičnoj tvrtki poput Vipneta. Tu su još i odgovornost te proaktivnost, inovativnost i zainteresiranost za rad. Uzmete li u obzir brzi razvoj novih tehnologija i činjenicu da smo vodeći inovator na području telekomunikacija u Hrvatskoj, rad u Vipnetu zahtjeva mnogo kreativnosti, zalaganja i predanosti. Jedna od prednosti pri zapošljavanje je i njihovo iskustvo u projektima studentskih udruga na međunarodnoj razini.</p>
<p>•VIPnet je uveo novi brand kojim se pokušava približiti još bliže mladoj populaciji. Kakvu korist bi Vip imao od sudjelovanja na ovom projektu?</p>
<p>- Vipnetov novi brand naglašava inovativnost, inspirativnost i individualnost, vrijednosti koje odražavaju naš duh, ali i duh svih naših korisnika. I to je upravo ono što tražimo od naših sadašnjih i novih zaposlenika. Sudjelovanjem na Sajmu poslova i karijera dobivamo priliku ostvariti kontakt s budućim stručnjacima kojima želimo ponuditi dinamično i izazovno radno okruženje u kojem će moći u potpunosti izraziti svoju inovativnost i pridonijeti uvođenju novih tehnologija na hrvatsko telekomunikacijsko tržište.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Arheološki nalaz neće usporiti gradnju plinovoda</p>
<p>Prema prvim informa-cijama dobivenim od arheologa, neće trebati mijenjati trasu plinovoda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kad se nakon dobivanja posljednje građevinske dozvole za plinovod Pula - Karlovac činilo da će taj vrlo važan cjevovod biti gotov do sljedeće sezone grijanja, neočekivano su se pojavili novi problemi.</p>
<p>Na njegovoj je, naime, trasi u Istarskoj županiji otkriveno arheološko nalazište - antičko imanje površine od gotovo dva hektara koje je nastalo između 1. i 3. stoljeća. Zato su učestala pitanja neće li to oduljiti gradnju pa čak i uvjetovati promjenu trase tog magistralnog plinovoda, koji bi iduće zime do potrošača trebao dopremiti sve potrebnije dodatne količine plina iz Jadrana i osloboditi dio kapaciteta u plinovodu kroz Sloveniju za povećanje uvoza.</p>
<p>Prema prvim informacijama dobivenim od arheologa koji istražuju nalazište, neće trebati mijenjati trasu plinovoda, što bi donijelo i dodatne probleme s imovinsko-pravnim odnosima, povećanje troškova i produljavanje rokova gradnje, doznajemo od Branka Radoševića, predsjednika Uprave PlinaCroa.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ne bi trebalo doći ni do produljavanja planiranih rokova gradnje jer bi arheološka istraživanja trebala završiti 15. ožujka, a PlinaCro predviđa 28. ožujka potpisati ugovor s izvođačem radova na posljednjoj dionici od plinskog terminala kod Vodnjana do blokadne stanice Bateli dugoj deset kilometara. Rokovi bi eventualno mogli doći u pitanje ako se pojave nova otkrića.</p>
<p>PlinaCro s 1,1 milijun kuna financira arheološka istraživanja duž trase plinovoda i poštivat će sve odluke arheologa o zaštiti otkrića.</p>
<p>Ako ne dođe do nekih novih otkrića, u PlinaCrou očekuju da će gradnja plinovoda biti gotova u rujnu. Tada slijedi spajanje s plinovodom koji od plinskih polja na Jadranu do Pule gradi Ina te ispitivanja, kako bi prije sljedeće sezone grijanja plin iz Jadrana izravno stigao do potrošača.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Međunarodno savjetovanje o modernizaciji HŽ-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Treće međunarodno savjetovanje o modernizaciji Hrvatskih željeznica, pod nazivom Modernizacija i harmonizacija HŽ-a prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, održat će se u Opatiji 23. i 24. ožujka.</p>
<p>Savjetovanje organiziraju Društvo inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica i Europska unija nacionalnih udruga željezničkih inženjera (UEEIV), pod pokroviteljstvom HŽ-a i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Na savjetovanju se očekuje oko 150 sudionika iz HŽ-a, gostiju iz domaće i inozemne željezničke industrije, srodnih fakulteta i instituta, predstavnika susjednih željeznica te članova srodnih željezničkih udruga koje su članice UEEIV-a.</p>
<p>Na savjetovanju će biti predstavljeni razvojni planovi i perspektive Hrvatskih željeznica u europskome okružju. Razlog velikog zanimanja za taj skup je i to što se u tijeku najvećeg restrukturiranja u povijesti željeznice te procesa usklađivanja za ulazak u EU traže odgovarajuća organizacijska rješenja i ulaganja koja će HŽ-ovim tvrtkama omogućiti uspješno poslovanje na liberaliziranome tržištu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Suradnja HŽ-a i Luke Rijeka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na sastanku uprava Hrvatskih željeznica i Luke Rijeka dogovoreno je da će se u roku od tjedan dana potpisati ugovor o poslovnoj suradnji za ovu godinu s precizno određenim pravima i obvezama, kako bi se izbjegle nesuglasice, priopćeno je u srijedu iz HŽ-a. Obje uprave procijenile su da im je modernizacija koridora 5b i povećanje opsega prijevoza na njemu strateški interes. S obzirom na lanjski 25-postotni veći ukupni rad Luke Rijeka, zaključeno je da ima dosta prostora za povećanje željezničkoga prijevoza, posebice prijevoza kontejnera. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bolja opskrba plinom tek 2008.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iduća zima vjerojatno će biti još teža u opskrbi plinom, a nakon toga bi se situacija trebala popraviti, najavio je u petak Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva na predavanju o hrvatskoj energetici na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Dodao je kako nakon velikih problema s uvozom ruskog plina imamo sreće da je drugi dio zime relativno topao, pa više nema problema s opskrbom. Prema njegovim riječima, u reformi energetskog sektora važno je osigurati sigurnu isporuku energenata uz cijene prihvatljive potrošačima, ali i proizvođačima i opskrbljivačima. Zato je najavio politiku umjerenog rasta cijena energenata. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pad prometa od maloprodaje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupan promet pravnih osoba kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost u siječnju ove godine u odnosu na prosinac lani, nominalno je smanjen za 27,4, a realno za 27,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci pokazuju i da je promet od trgovine na malo što ga ostvaruju sve pravne osobe koje se bave tom djelatnošću bez obzira na pretežnu djelatnost u siječnju u odnosu na prosinac 2005. nominalno bio manji za 25,3, a realno za 25,6 posto. Na godišnjoj razini, odnosno u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine, ukupan je promet u maloprodaji povećan nominalno za 11,2, a realno za 7,4 posto. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Sanader: Borba protiv korupcije zajednički je cilj </p>
<p>U borbu protiv korupcije krećemo jer ne želimo da se hrvatski građani osjećaju bespomoćno pred bilo kojim sustavom, rekao je premijer</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavljajući u petak u HAZU Vladin »Nacionalni program suzbijanja korupcije«, premijer Ivo Sanader je u petak poručio da Hrvatska u borbu protiv korupcije ne kreće od nule, niti to čini jer to od nje očekuje Europska unija.</p>
<p>»U borbu protiv korupcije krećemo jer ne želimo da se hrvatski građani osjećaju bespomoćno pred bilo kojim sustavom«, rekao je Sanader. Pozvao je sve da daju svoj doprinos antikorupcijskoj strategiji, jer, kako je kazao, borba protiv korupcije nije pitanje ove ili one vlasti, nego zajednička borba. </p>
<p>Sanader je naveo da se država dosad protiv korupcije borila izmjenama zakona, a lani je donijela i paket mjera protiv sive ekonomije, uvela markice za brašno, čime je nestalo sivo tržište brašna. Premijer je spomenuo i obračun s crnim čarterom na moru, te ustrojavanje jedinica za unutarnju reviziju u svim ministarstvima. </p>
<p>Istaknuo je i ulogu uspostavljanja Državne riznice u borbi protiv korumpiranosti, digitalizaciju zamljišnih knjiga te projekte e-Hrvatska. </p>
<p>Ministrica pravosuđa Ana Lovrin ukratko je izložila Nacionalnu strategiju, pozvavši struku i javnost na stručnu kritiku. </p>
<p>Kazala je da za antikorupcijski program postoji konsenzus svih političkih stranaka i navela prevenciju, otkrivanje i kažnjavanje, te provedbu mjera iz programa glavnim ciljevima strategije. </p>
<p>Lovrin je pojasnila da se reforma pravosuđa izravno odnosi na iskorjenjivanje korupcije, te od mjera istaknula uvođenje imovinske kartice za suce i državne odvjetnike. Korupcija u zdravstvu, prema njezinim riječima, iskorijenit će se i dosljednom provedbom zdravstvene reforme, posebice ambulanti i bolnica, reorganizacijom hitne zdravstvene službe i utvrđivanjem liste čekanja na pretrage i preglede. Antikorupcijski program odnosi se i na sprječavanje korupcije na razini lokalne uprave i samouprave, pri čemu će se, primjerice, a Lovrin je najavila da će donošenje zakona o financiranju političkih stranaka regulirati izvore njihova financiranja, te utvrditi nužnost iznošenja podataka javnosti.</p>
<p>Josip Kregar, član Znanstvenog vijeća HAZU-a i dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta, kazao je da antikorupcijski program ne pripada onome tko ga je izradio nego onome tko ga je proveo, ali i kako smatra da je korupcija u Hrvatskoj na razini pojedinačnih slučajeva, a ne na razini epidemije. Istaknuo je potrebu povlačenja politike iz gospodarstva, te predložio da se politički predstavnici uklone iz nadzornih odbora. </p>
<p>Premijer je kazao da je i on bio sklon takvom rješenju, i predložio je to Hrvatskoj udruzi poslodavaca, ali su oni, kao alternativu, predložili menadžere, što »nije prihvatljivo«.</p>
<p>»Čije će interese braniti menadžeri«, upitao se premijer, pozvavši stručnu javnost da pronađe rješenje, uz napomenu da ga je Vlada spremna provesti.</p>
<p>Sanader je u izjavi za novinare nakon okruglog stola rekao da dokument predložen javnosti prije sjednice Vlade ili sjednice Sabora ide u javnu raspravu. »Uvažit ćemo zahtjeve struke, nevladinih organizacija, znanosti i javnosti, jer je borba protiv korupcije zajednička borba za vladavinu prava u Hrvatskoj«, zaključio je. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nema govora o novoj balkanskoj asocijaciji</p>
<p>Europa želi trajno stabilizirati Balkan, a zemljama jugoistoka ne zatvaraju se vrata Bruxellesa</p>
<p>SALZBURG (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova zemalja jugoistoka, među kojima i hrvatsku ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović, raspravljaju u Salzburgu o stanju u regiji i europskim perspektivama Balkana. Austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik ponovila je da se Europska unija mora širiti na jugoistok i da svi trebaju imati hrabrosti i zalagati se za daljnji proces proširenja.</p>
<p>»Bilo nam je važno da postavimo Balkan u središte pozornosti i da se potvrde europske perspektive za taj dio Europe«, rekla je Plassnik. »Ovo je godina teških odluka o Balkanu i potrebno je ohrabriti građane. Proces reformi nije lagan, neki su već umorni od njih i nikoga nećemo ni na što prisiljavati«, naglasila je austijska ministrica.</p>
<p>Dodala je da će sve zemlje zapadnog Balkana imati veliku podršku Europe ako se odluče provesti reforme do kraja i priključiti se EU.</p>
<p>U Salzburgu su ministri vanjskih poslova zemalja kandidatkinja Rumunjske, Bugarske, Hrvatske i Turske, ali i ministri država zapadnog Balkana, koji će govoriti o stanju u regiji. S posebnom se pozornosti očekuje istup Vuka Draškovića, ministra vanjskih poslova Srbije i Crne Gore, o stanju na Kosovu i referendumu u Crnoj Gori. Europski lideri žele u Salzburgu doći do zajedničke platforme kako se postaviti prema događajima u Srbiji i Crnoj Gori. Od te se zemlje ponovo zatražilo da što prije uhiti Ratka Mladića i Radovana Karadžića, jer će u protivnom biti zaustavljena svaka suradnja s EU-om.</p>
<p>Hrvatska diplomacija je ponovila da zemlje u regiji ne bi prema susjedima trebale voditi politiku koja odstupa od europskih stavova i da je u ovom važnom trenutku za jugoistok potrebno uskladiti vanjsku politiku svih zemalja u regiji. To prije svega znači da ne dolazi do soliranja u vođenju vanjske politike i da sve zemlje jugoistoka trebaju slijede politiku Bruxellesa.</p>
<p>Europskim dužnosnicima koji su doputovali u Salzburg, a ovdje je praktički cijela Europa, je važno da ne dođe do pogoršanja stanja na Balkanu nakon referenduma u Crnoj Gori i rješavanja statusa Kosova.</p>
<p> Hrvatska ponavlja stav da bez Beograda nema ni trajnog rješenja Kosova, a s velikom pozornosti su dočekane inicijative premijera Ive Sanadera o jačem hrvatskom angažmanu u regiji. Hrvatska također naglašava da je najvažniji mir u regiji i naglasak na europske perspektive svih zemalja ako ispune kriterije koji su pred njima postavljeni.</p>
<p>Važno je naglasiti da nitko u Europi trenutačno ne razmišlja o nekoj novoj balkanskoj asocijaciji. U Salzburgu jasno prevladavaju stavovi da Europa želi trajno stabilizirati Balkan te da se zemljama jugoistoka ne zatvaraju vrata Bruxellesa.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Počinje gradnja i obnova ribarskih brodova</p>
<p>Projekt za gradnju 26 novih i obnovu sedam plovila 'težak' je 239 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon više od 20 godina, donesen je program koji će rezultirati gradnjom hrvatskog ribarskog broda kojim će ribari moći konkurirati drugim ribarima te loviti i u vanjskim vodama, rekao je Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka, u petak prigodom potpisivanja ugovora o financiranju obnove i modernizacije ribolovne flote. </p>
<p>Ugovor su potpisali, uz Kalmetu, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković te Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a time je započela operativna provedba obnove i modernizacije hrvatske ribolovne flote.</p>
<p>U 15 domaćih brodogradilišta trebalo bi se izraditi 26 novih i temeljito obnoviti sedam plovila, a ukupan projekt »težak« je 239 milijuna kuna. Prema modelu financiranja, 30 posto vrijednosti broda nepovratno će osigurati država, deset posto ribar odnosno brodar, a 60 posto bit će krediti HBOR-a i poslovnih banaka.</p>
<p>Kalmeta je naglasio da do ulaska u EU Hrvatska nema nikakvih obveza glede povećanja broja plovila ili modernizacije ribarske flote. Naglasio je i potrebu da svaka županija dobije jednu ribarsku luku, ocijenivši da je Hrvatska na najboljem putu da postane ribolovna sila.</p>
<p>Obnova flote prva je pretpostavka uspješnog ribarstva, rekao je ministar poljoprivrede, istaknuvši da je potpisivanje ugovora velik iskorak u razvoju ribarstva. Podsjetivši na Vladinu odluku o gradnji ribljih veletržnica, Čobanković je kazao da je potpisan ugovor o gradnji prve takve veletržnice u Poreču te najavio skoro potpisivanje ugovora o njihovoj gradnji u Puli i Zadru. </p>
<p>Podsjetio je i na Vladinu odluku o kompenzaciji po fakturi za trženje ribe, a sve radi rješavanja problema ribarstva. </p>
<p>Svi ti projekti, smatra Čobanković, podići će hrvatsko ribarstvo na višu razinu, što je posebice značajno prije ulaska u EU. Kovačev je dodao da je HBOR dosad odobrio 19 kredita, od kojih 17 za gradnju novih brodova. Ukupni iznos tih kredita je 117 milijuna kuna.</p>
<p>Potpisivanju ugovora nazočio je i ministar financija Ivan Šuker, koji je pohvalio taj međuresorski projekt te kazao da će on, osim ribarima, pomoći i hrvatskim brodogradilištima, s obzirom na to da će se u njima zaposliti kapaciteti. </p>
<p>Bez novih i obnovljenih brodova, naglasio je Šuker, hrvatski ribari ne mogu biti konkurentni. </p>
<p>Potpisivanju nije nazočio ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić jer je bio spriječen drugim obvezama. [Vesna Antonić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Manje udžbenika, veća kvaliteta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je prihvatila Nacrt konačnog prijedloga zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, kojim se, kazao je premijer Sanader, »definiraju udžbenici, ali i postupak kako se oni odobravaju«. Prema nacrtu, u upotrebi će moći biti najviše tri udžbenika za koje u školama postoji interes veći od 10 posto. »Cilj nam je da se smanji i opterećenost učenika«, rekao je Sanader. </p>
<p>Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac najavio je da će se zakonom uvesti licenca za nakladnike te regulirati pitanje sukoba interesa. U radu stručnih povjerenstava više neće moći biti autori udžbenika ni osobe koje su s njima povezane. Zakon će, regulirati težinu udžbenika i mogućnost povlačenja iz nastavnog procesa te osigurati manji broj, ali veću kvalitetu udžbenika.</p>
<p>Vlada je donijela i odluku o gradnji dvaju putničkih brodova za Jadroliniju, koji će se do travnja 2007. odnosno do srpnja 2007. sagraditi u Kraljevici. Ugovorna cijena prvog broda iznosi 8,7 milijuna eura, drugog 8,5 milijuna eura. </p>
<p>Premijer Sanader je istaknuo da se time nastavlja s realizacijom programa obnove putničke flote na domaćim navozima, a ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta izvijestio da se flota Jadrolinije u protekle dvije godine povećala za sedam plovila. Ministar financija Ivan Šuker kazao je da projekt gradnje u Kraljevici ne bi bio moguć bez državnih jamstava te da to opovrgava tvrdnje onih koji kažu da država želi uništiti Jadroliniju. Vlada je prihvatila Izvješće o traženju zatočenih i nestalih osoba u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 1. ožujka 2006., a kojem je riješena sudbina 97 osoba. Potpredsjednica vlade Jadranka Kosor izvijestila je da se lani obavilo 126 iskapanja. </p>
<p>Traga se za još 1140 osoba, za koje su postupak traženja pokrenuli članovi obitelji, a nepoznata je i sudbina još 915 nestalih hrvatskih građana za koje su podaci prikupljeni temeljem bilateralnih sporazuma i suradnje s Međunarodnim odborom Crvenog križa. </p>
<p>Premijer je na pitanje kakve se sankcije očekuju protiv inspektora, s obzirom na loše stanje u klaonicama, rekao da još čeka cjelovitu informaciju ministra Čobankovića. Dodao je da inspektori obavljaju važan posao, ali ako se pokaže da je netko korumpiran, »odletjet će s radnog mjesta«. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kosor: Vlada je iznenađena odbijanjem ugovora </p>
<p>ZAGREB/SARAJEVO</p>
<p> - »U ime Vlade mogu reći da smo iznenađeni odlukom o odbijanju ugovora, tim više što je odluka o potpisivanju ugovora između Hrvatske i BiH usuglašena između dviju vlada«, izjavila je u petak potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, komentirajući vijest da su bošnjački zastupnici u Domu naroda Parlamenta BiH blokirali prihvaćanje Ugovora između BiH i Hrvatske o suradnji u području prava žrtava rata.</p>
<p>Tim je ugovorom trebala biti osigurana novčana potpora bivšim pripadnicima HVO-a i njihovim obiteljima. »Ništa sporno u tom ugovoru nije bilo i naravno da ćemo tražiti očitovanje BiH«, istaknula je Kosor, te je naglasila da su o potpisanom ugovoru razgovarali premijer Ivo Sanader i bosanski premijer Adnan Terzić. Objasnila je da je novčana potpora bivšim pripadnicima HVO-a, odnosno njihovim obiteljima, trebala biti provedena u tri faze - u ovoj bi se godini s oko 40 milijuna kuna pomoglo 800 obitelji zatočenih i nestalih, a u 2007. planirala se pomoć za 1100 invalida te 2008. još 2500 invalida HVO-a.</p>
<p>Bošnjački klub zastupnika u Domu naroda Parlamenta BiH ovaj je ugovor u petak proglasio štetnim za vitalne nacionalne interese. </p>
<p>Predsjednik kluba Halid Genjac kazao je kako pozdravljaju namjeru Hrvatske da na transparentan način pruži pomoć BiH, ali i da su neke odredbe ugovora diskriminirajuće te da predviđaju nove obveze, a ne pomoć fondovima u BiH. U idućih pet dana povjerenstvo sastavljeno od po tri člana iz svakog naroda pokušat će riješiti problem. Ako ne bude rezultata, o ovom će se pitanju izjašnjavati Ustavni sud BiH. [T. Grdić/ A. Zornija]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kazna Marijačiću i Rebiću </p>
<p>ZAGREB/HAAG</p>
<p> - Glavni urednik zadarskog tjednika Hrvatski list Ivica Marijačić i bivši čelnik Sigurnosno informativne službe (SIS) Markica Rebić u petak su proglašeni krivim za nepoštivanje Haaškog suda i osuđeni na plaćanje novčane kazne u visini od 15.000 eura uz rok od 30 dana za plaćanje kazne. To je najviša novčana kazna izrečena dosad za nepoštivanje Suda. Sudsko vijeće ih je proglasio krivim za nepoštivanje Suda zbog objavljivanja imena i iskaza zaštićenog svjedoka sa suđenja Tihomiru Blaškiću u prosincu 1997. Radilo se o svjedočenju nizozemskog časnika Unprofora Johannesa van Kuijka o neuspješnom pokušaju optuženika Miroslava Brale Cicka da se početkom 1997. preda Unproforu u bazi kraj Viteza. Njegovo ime, izjava istražiteljima i činjenica da je svjedočio na zatvorenoj sjednici suđenja Blaškiću objavljeni su u Hrvatskom listu 18. studenoga 2004.</p>
<p>Marijačić i Rebić iskoristili su pravo da ne budu nazočni izricanju presude, a branitelji Marin Ivanović i Krešimir Krsnik su, nezadovoljni presudom, najavili žalbe na presudu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Privatizacija Jadrolinije samo na temelju posebnog zakona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sabor je u petak prihvatio konačni prijedlog Zakona o linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Prije toga prihvaćeno je više Vladinih amandmana kojima se utvrđuje da će prioritet pri dodjeljivanju koncesija imati brodar s iskustvom i s domaćom posadom. Time bi se zaštitila Jadrolinija kao nacionalni brodar, koju bi se moglo privatizirati samo na temelju posebnog zakona i tek kad se dodijele koncesije za sve domaće linije. </p>
<p>U Upravno vijeće agencije za obalni linijski pomorski prijevoz ušli bi i predstavnici brodara i Sindikata. Prihvaćen je također i prijedlog Zakona o sportu u prvom čitanju, a 15. veljače je proglašen Nacionalnim danom djeteta oboljelog od maligne bolesti.</p>
<p>Svi saborski klubovi u jutarnjem su dijelu zasjedanja podržali ratifikaciju ugovora s Međunarodnom komisijom za sliv rijeke Save prema kojem bi njezino sjedište bilo u Zagrebu. Ugovor uređuje pravni status Save kao međunarodne rijeke i uspostavlja međunarodni režim nad Savom i njezinom plovnim putem.</p>
<p>Zastupnici su poduprli i ratifikaciju izmjena Protokola Konvencije o zaštiti mora od onečišćenja s kopna, a bez rasprave prošao je prijedlog potvrđivanja Statuta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. [I. Bačić / M. Lipovac]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060311].
|
