NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060810].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 128602 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.08.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U porastu šverc životinjama i biljkama!</p>
<p>Zarada od trgovine životinjama i biljkama smjestila se na treće mjesto, odmah iza trgovine drogom i oružjem, s kojeg je nedavno »skinula« zaradu od trgovine ljudima</p>
<p>Trgovina i krijumčarenje zaštićenim životinjama i biljkama u svijetu (a i u nas) u znatnom je i stalnom porastu. Zarada od te trgovine smjestila se na treće mjesto, odmah iza trgovine drogom i oružjem, s kojeg je nedavno »skinula« zaradu od trgovine ljudima.</p>
<p>Prema podacima Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture, u Hrvatskoj se najčešće trguje pticama pjevicama kao što su češljugar, zelendura, čižka i zimovka, koje se prodaju na ilegalnom tržištu kućnih ljubimaca.</p>
<p>U gurmanske se pak svrhe najčešće trguje prepelicama, i to posebice za talijanske sladokusce, te prstacima. Od ptica se, napomenuo nam je viši inspektor zaštite prirode Ministarstva kulture mr. sc. Željko Vuković, ilegalno trguje pticama grabljivicama, sokolovima, jastrebovima i orlovima za potrebe sokolarstva. No, zabilježeni su i slučajevi kada su ZOO-i trgovali i domaćim i stranim divljima životinjama, poput vukova, risova i tigrova. U porastu je i trgovanje u ZOO-prodavaonicama zaštićenim, egzotičnim divljim vrstama, kao što su papige, krokodili, zmije, gušteri, kameleoni, iguane, te škorpioni i pauci. Kako nam je napomenuo pomoćnik ministra Zoran Šikić, teško je govoriti o razmjerima trgovine u Hrvatskoj i kolika je zarada na ilegalnom tržištu, ali je riječ o trgovini u porastu. Ako se zna da je tržišna cijena velikih papiga i do 20.000 kuna, da su krški i sivi sokoli zaštićeni sa 60.000 kuna, vuk s 40.000 kuna, te da se od kože s krznom, lubanja i zubi može zaraditi i po nekoliko desetaka tisuća kuna, riječ je o golemoj zaradi. Ured inspekcije zaštite prirode samo je u Đakovu prije dvije godine zaplijenio ubijenih zaštićenih vrsta ptica u vrijednosti od oko četiri milijuna kuna. Uglavnom se radilo o poljskim ševama i prugastim trepetljikama, koje su ubili talijanski lovci u Srbiji, BiH ili Rumunjskoj, te preko Hrvatske namjeravali prokrijumčariti u Italiju. Među ubijenim pticama najvrjedniji je bio kosac prepeličar, ubijen u BiH, a u Hrvatskoj zaštićen s 40.000 kuna. Iako je riječ o porastu ilegalnog lova i trgovine, inspektor Vuković je istaknuo kako zasad ni jedna zaštićena vrsta u Hrvatskoj nije istrijebljena, no najveća opasnost prijeti pticama grabežljivicama, ribama čikovu i piškuru, te pijavici durbaher, koje se nekontrolirano izlovljavaju i prodaju kao ribolovni mamac.</p>
<p>Krivolov ili nekontrolirani lov prijeti istrjebljenju prepelice, jarebice i divljega zeca, te zaštićenim ribama šaranu, karasu, kečigi i mekousnoj pastrvi, koja je i endemska vrsta. </p>
<p>Ptice u pravilu masovno i nekontrolirano ubijaju Talijani - na ribnjacima gađaju patke i liske, a na privatnim lovištima - prepelice. Ptice močvarice i šljuke su na udaru sačmarica, pasa ptičara i raznih vabilica. Ptice pjevice se pak love s pomoću zamki i na lijepak, a love ih naši državljani, koji ih potom koriste za križanje s kanarincima. </p>
<p>Kazne od 7000 do 30.000 kuna</p>
<p>Nakon otkrivanja švercera i krivolovaca, ubijene životinje se oduzimaju, dok se kod krijumčarenja živih životinja one zbrinjavaju u jedan od državnih azila gdje čekaju povratak u zemlju podrijetla ili se pak trajno zbrinjavaju. Kazna za krijumčare i osobe koje ubijaju strogo zaštićene vrste životinja ili beru strogo zaštićene biljne vrste, prema Zakonu o zaštiti prirode, kreće se od 7000 do 30.000 kuna. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nezaposlenih 35.000 manje </p>
<p>Diplomirani inženjeri građevine i brodogradnje te elektrotehnička struka ne trebaju strahovati za budućnost/ U Splitu se više traže sobarice nego diplomirani ekonomisti, dok je u Istarskoj županiji svaki deseti nezaposleni - trgovac </p>
<p>Od početka godine broj nezaposlenih osoba evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) smanjen je za gotovo 35.000. Tako je, u odnosu na siječanjskih 315.000 nezaposlenih, srpanj »zabilježio« njih 270.753. U posljednja dva mjeseca tome je pridonijelo sezonsko zapošljavanje, posebice u turizmu i u građevinarstvu. U svibnju je otvoreno gotovo dvadeset tisuća novih radnih mjesta, a u lipnju tek nešto manje. Ipak, unatoč sezonskim poslovima, činjenica je da nezaposlenost posljednjih godina iz mjeseca u mjesec konstantno otpada. Primjerice, prošla 2005. započela je s više od 330.000 nazaposlenih.</p>
<p>Kad je riječ o zanimanjima koja se najviše traže, trenutačno prednjače »ugostiteljska«, a konstantan je interes za diplomirane inženjere strojarstva i brodogradnje te programere. S druge strane, mnogo je duža crna lista zanimanja koja nitko ne želi.</p>
<p>Prodavači, konobari, administrativni službenici, čistači i kuhari zanimanja su za kojima u splitskoj područnoj službi HZZ-a vlada najveći interes poslodavaca. Zanimljivo je da su najatraktivnija zanimanja za koja nije potrebna visoka školska naobrazba, pa su sobarice traženije od diplomiranih pravnika ili ekonomista. No, upravo su pravnici i ekonomisti najsretniji među nezaposlenima, jer za njihovim zvanjima postoji kakva-takva potražnja, dok se sve ostalo svodi na profesorska ili učiteljska zanimanja, što podrazumijeva povremeni rad na zamjenama po školama. </p>
<p>Slaba je potražnja i za menadžerskim zanimanjima, što je donekle razumljivo s obzirom na to da se središnjice svih većih tvrtki nalaze u Zagrebu, dok su u županiji samo podružnice i ispostave.</p>
<p>Diplomirani inženjeri građevine i brodogradnje te elektrotehnička struka ne trebaju strahovati za budućnost, jer je takvih stručnjaka uvijek malo i za njima vlada velika potražnja. Građevinska struka u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao uostalom i u cijeloj Hrvatskoj, proživljava pravi procvat, što će, prema nekim statistikama, potrajati barem još deset godina. </p>
<p>S obzirom na to da je u tijeku turistička sezona, najviše nezaposlenih posao pronalazi u toj branši. </p>
<p>Najgore stoje kemijska i tekstilna industrija koje zapošljavaju šivače, kožare, obućare, kemijske radnike, tehničare i laborante. Čini se da za takvim zanimanjima nema gotovo nikakve potrebe. Polako nestaju i automehaničarska zanimanja, jer se servisi moderniziraju, a ljudsku snagu mijenjaju računala. </p>
<p>Posljednjih godina u Zadarskoj županiji zaposlenost raste. Najviše se traže uslužna i trgovačka zanimanja, među kojima prednjači potražnja za konobarima i kuharima, zatim jednostavna zanimanja, potom inženjeri i tehničari, stručna i znanstvena zanimanja te na kraju uredski i šalterski službenici. Među nezaposlenima, pak, prednjače: ekonomisti, komercijalisti, administrativni službenici, prodavači i cvjećari.</p>
<p>Pri područnoj službi Pula kronično nedostaje visokoobrazovanoga kadra, primjerice inženjera elektrotehnike, građevine, informatike. S druge strane, među nezaposlenima najviše ima trgovaca, i to oko 500 osoba, što je uistinu mnogo kad je poznat podatak da je ukupan broj nezaposlenih u Istarskoj županiji u lipnju iznosio 4960 osoba, pa je tako u Istri svaki 10. nezaposleni trgovac. Najviše se traže konobari i kuhari, kao i pomoćno osoblje, zatim bravari i zavarivači, općenito zanimanja metalske struke, budući da je brodogradnja s kooperantima poduzetnicima razvila tu potrebu. Iznimno su traženi i radnici u građevini, majstori kamenoklesari, stolari i tesari. </p>
<p>U Istri nitko ne želi zaposliti obućare i tekstilce, oni kao da nikome ne trebaju u istoj su »vreći« i strojarski tehničari, poljoprivredni tehničari te kemijski tehničari, za koje u Istri nema posla. Unatoč svemu, stopa nezaposlenosti u Istri iznosi osam posto, što je relativno pozitivno s obzirom da je nezaposlenost u Hrvatskoj na razini 17,9 posto. </p>
<p>Ove, kao uostalom i prošlih godina, poslodavci u Rijeci tragali su za prodavačima, konobarima, radnicima bez zanimanja, sobaricama, čistačicama, kuharima i kuhinjskim radnicima, komercijalistima, diplomiranim ekonomistima i pomoćnim konobarima. Gotovo nikakvo zanimanje nisu, pak, pokazivali za stenodaktilografe, uredske namještenike, bankovne službenike, radnike na proizvodnoj liniji, mehaničare- elektroničare, poštanske šalterske službenike, knjigoveže, mjenjače novca, vodiče, glačarice, pismoslikare, saldakontiste, fotografe i ribare na moru. [M. Jurković, Lj. Ivićev Balen, S. Brnabić, D. Herceg, S. Oruč Ivoš]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Amerikanci poludjeli za Splitom</p>
<p>Turiste najviše fascinira stoljetna tradicija grada i Palača u kojoj život pulsira</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Sa samo 1800 smještajnih jedinica u hotelskim i privatnim turističkim kapacitetima, Split ovoga ljeta ostvaruje izvrsne rezultate. Srpanj je posebno plodan, jer je u njemu ostvareno čak 26 posto više noćenja u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a zabilježeno je i osam posto više posjeta gostiju. U brojčano skromnim krevetima u srpnju su spavala 80.602 gosta, a ljepote Splita razgledavalo ih je 32.158, što znači da su gosti u gradu boravili 2,17 dana u prosjeku. To je pak velik uspjeh, jer je rezultat bolji i veći od prosjeka u europskim gradovima u kojima gosti borave po 2,15 dana.</p>
<p>Najveći ljubitelji splitskih spomeničkih i prirodnih ljepota su Francuzi (2574), a odmah iza njih su Amerikanci (2568) kojima je Split pravo otkriće. Zahvaljujući dobroj turističkoj promidžbi, kvalitetnim sajmovima na inozemnim i američkom tržištu, te promociji Splita po stranim uglednim novinama, poput New York Timesa, američki gosti su nahrupili u Dioklecijanov grad i bilježe golem porast u dolascima - gotovo nevjerojatnih 61 posto. </p>
<p>Direktor TZ-a Split Vedran Matošić ističe da je Split pravi magnet za turiste iz SAD-a, koji su najviše fascinirani stoljetnom tradicijom grada i Palačom u kojoj život neprestano pulsira. Privlači ih i bogati noćni život, posebice u povijesnoj jezgri i po uskim kaletama, te zabavni programi na rivi. Za Amerikancima mnogo ne kaskaju ni Britanci, koji otkrivaju Jadran zahvaljujući jeftinim avionskim letovima. Broj gostiju s tog tržišta povećan je 42 posto u odnosu na prošlu godinu. Na četvrtom mjestu su Španjolci, a tek na petom Talijani, od kojih se očekivala veća navala. No, najveći porast dolazaka u postocima bilježe gosti iz Australije - čak 93 posto, iako su brojčano slabiji od Amerikanaca i Francuza. Od siječnja do kraja srpnja Split je zabilježio 209.807 noćenja i 111.319 turističkih dolazaka, što je 15 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>BiH opet svojata Klek</p>
<p>Katastarski izvaci potvrđuju da su sporni otočići od prve izmjere iz 1837. godine u općini Duba, tadašnjoj općini Ston</p>
<p>Vijest da su članovi Povjerenstva za granice BiH nakon provjere dokumentacije koja se tiče granične crte s Hrvatskom kod Neuma ustvrdili da vrh poluotoka Kleka i otočići Mali i Veli škoj pripadaju BiH, ponovno je uzbudila duhove na krajnjem hrvatskom jugu.</p>
<p>Naime, sporazumom koji je Republika Hrvatska 1999. godine potpisala s BiH, 40.220 četvornih metara tog nenaseljenog područja kao i dva otočića u Malostonskom zaljevu (Mali škoj i Veli škoj, površine 367 i 7211 četvornih metara, udaljeni 40 i 200 metara od obale, trebali su pripasti BiH. Zato se u rujnu 1999. godine vodila žučna rasprava u Skupštini Dubrovačko-neretvanske županije, koja je zasjedala na tematskoj sjednici posvećenoj upravo poluotoku Kleku, a na koju je bio pozvan tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić.</p>
<p>Kako je tada bilo istaknuto, to područje izrazito je važno za žitelje tog kraja koji se bave školjkarstvom i koje im pripada od 1333. godine. Tada se ondje nalazila granica koja je Dubrovačku Republiku branila od najezde Mletaka i to na način da su Dubrovčani današnji morski izlaz BiH oko Neuma dali Otomanskom carstvu o čemu svjedoči i povijest stare Senjske kule u uvali Jazina.</p>
<p>Pripadnost tog područja Hrvatskoj branilo se na sjednici Županijske skupštine i katastarskim izvacima iz kojih je razvidno da se dva sporna otočića od prve katastarske izmjere iz 1837. godine i njezine primjene 1883. godine nalaze u općini Duba, tadašnjoj općini Ston. Inače Mali i Veli škoj u privatnom su vlasništvu obitelji Gučić iz Malog Stona, a nakon nacionalizacije 1948. godine nalaze se u dijelu zemljišta Fonda Republike Hrvatske. Iako su Gučići podnijeli zahtjev za povrat imovine, prije bilo kakva odgovora, Veli i Mali škoj skoro su pripali BiH.</p>
<p>Nakon što su tadašnje Županijsko poglavarstvo i Skupština Dubrovačko-neretvanske županije predočili sve činjenice kojima se potkrjepljuje tvrdnja da su vrh Klelka te Veli i Mali škoj hrvatski teritorij, obustavljeno je ratificiranje sporazuma u Hrvatskom saboru, a naša je Vlada zatražila reviziju statusa granične crte kod bosanskohercegovačkog Neuma. Iako Hrvatski sabor, nakon novih spoznaja, nije ratificirao sporazum, to je bez problema učinio parlament BiH.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Pravo na dostojanstvo</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Pozicija hrvatskih umirovljenika zasigurno je, ne računajući posljedice rata, jedna od najtežih traumi hrvatskog društva. Upravo je taj termin upotrijebio i premijer Ivo Sanader, najavljujući dugo, predugo očekivani povrat duga. Ipak, koncem lipnja na račune hrvatskih umirovljenika »sjela« je prva rata, onima koji su se odlučili na bržu »varijantu« isplate. Problem koji u Hrvatskoj traje od 1993. tako je ublažen ovoga ljeta, čime je Vlada održala jedno od najvažnijih obećanja, isplativši u prvoj »rundi« 1,2 milijarde kuna. Međutim, problem hrvatskih umirovljenika nisu samo nevraćene mirovine nego i na svaki drugi način loši uvjeti života. Obiteljski zakon po kojem su djeca dužna uzdržavati nemoćne roditelje, nažalost, rijetko funkcionira, a u sudskoj praksi takve je presude nemarnim potomcima gotovo nemoguće pronaći. </p>
<p>Poseban problem predstavlja prepuštenost starijih osoba samima sebi, nekvalitetno korištenje vremena, nedovoljna komunikacija, slaba organizacija aktivnosti za osobe zrelije dobi. Vlada je, ipak, u posljednjih nekoliko godina diljem Hrvatske otvorila nekoliko dnevnih boravaka u kojima osobe treće životne dobi mogu bolje provesti vrijeme, družiti se, čitati i imati kakav-takav društveni život. </p>
<p>Ipak, priče o ljubavima i brakovima sklopljenima u staračkim domovima, ili kako se oni humanije nazivaju, domovima za starije i nemoćne osobe, još se uvijek čitaju i prikazuju u rubrikama - vjerovali ili ne, s dozom podsmjeha, oduzimajući tako i posljednje dostojanstvo onima pri kraju životna puta. Odnos prema starijima na najdrastičniji je način u svom, u Hrvatskoj posljednjem prevedenom romanu - »Mogućnost otoka«, opisao kontroverzni francuski pisac Michel Houellebecq, tvrdeći da se suvremeno društvo prema starijima ponaša doslovce kao prema škart robi.</p>
<p>Utoliko su optimističniji naslovi koji govore o otvaranju novih domova prema modelu javno-privatnog partnerstva. U Zagrebu ih se najavljuje čak tri, za smještaj više od sedam tisuća umirovljenika.</p>
<p>Taj hvalevrijedan potez, u ovom slučaju zagrebačkih gradskih vlasti, uistinu bi trebao biti najmanje što možemo učiniti za naše »starce«, koji, po svoj prilici, još jako, jako dugo neće u ružičastim bermudama i preplanuli krstariti mediteranskim lukama, kao što to ovih toplih dana čine njihovi vršnjaci iz razvijenih zemlja, uživajući u ljepotama naše, a našim umirovljenicima tako daleke obale.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Navijači za 5</p>
<p>IVA PERDEC AUGUSTIĆ</p>
<p>Vjerujemo da navijači pri dolasku na maksimirski stadion nisu dolazili s novim Zakonom o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima pod rukom, ali na utakmici Dinama protiv Arsenala položili su test novih, strožih pravila najvišim ocjenama. Da ocjena bude nijansu ispod najviše zaslužan je incident sa zapaljenim bakljama kojima su se poigrala desetorica u masi od 35 tisuća ljudi. No, nogometni zaljubljenici i baklje doživljavaju kao dio stadionskog spektakla. Kao nakon sjajne kazališne predstave, navijači su poput publike u smokingu i toaletama, znali pozvati »modre« na bis, Dinamovci su se nekoliko puta klanjali tribinama koje su ih fanatično pratile bez obzira na rezultat. Kao i na SP-u u Njemačkoj, navijači su i u Maksimiru bili najbolji dio naše nogometne priče. Na travnjaku su vrijedili neki drugi odnosi, u igri 22-ice poveći je red onih kojima hrvatski nogometaši moraju stisnuti ruku. Dok se taj odnos barem malo ne uravnoteži, ostat će nam slaba utjeha da su hrvatski navijači trenutno u najboljoj formi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Smišljene laži</p>
<p>Vojni snimatelj je hvatao realne slike rata koje su stručnjaci za montažu potom obrađivali </p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Snimiti nečiju smrt na video-vrpcu jedna je od najgorih opakosti ljudskoga roda. Izumom filma vojna propaganda rado se koristila tim medijem. Filmski žurnali s bojišta trebali su podići moral u vlastitom taboru i zastrašivati protivnika. </p>
<p>Vojni snimatelj je hvatao realne slike rata koje su potom stručnjaci za montažu u filmskim laboratorijima obrađivali, pretvarajući ih i u smišljene laži. No, to je bila kontrolirana djelatnost najvažnije državne institucije u ratu. </p>
<p>Organizirane vojske oduvijek su željele zabilježiti događaje, osobito onda kada se pobjeđivalo. Snimke ratovanja američkih marinaca na Pacifiku u Drugom svjetskom ratu kao i filmsko praćenje svih važnijih bitaka u Korejskom ratu dragocjen je i vječni vizualni materijal.</p>
<p>U Vijetnamskom ratu profesionalne vojne snimatelje zamijenili su civilni TV-reporteri koji su bilježili i ono što je vojska mislila prikriti. Učestale smrti američkih vojnika, zločini protivnika ali i slični ekscesi s američke strane uselili su se posredstvom televizije u američke domove. Umjesto povećavanja domoljublja i ponosa na vlastitu vojsku u američkoj javnosti postupno je jačalo proturatno raspoloženje. I službena vojna propaganda uprskala je stvari kada je npr. vijetnamski šef policije u Sajgonu pred kamere doveo zarobljenog borca Vijetkonga i hladno mu iz revolvera prostrijelio glavu. Agonija umirućeg čovjeka djelovala je suprotno od očekivanja ratnih propagandista. Hropac bespomoćnog omraženog neprijatelja okrenuo se protiv kratkovidnih vojnih režisera: Vijetkong je samo zbog te javne egzekucije unovačio na desetke tisuća Vijetnamaca koji su se do tada držali po strani.</p>
<p>Tijekom građanskog rata u Nigeriji (1967.-1970.) vladine snage su na području otcijepljene Bijafre počinile nečuvene ratne zločine. Većina od njih uopće nije snimljena jer je polupismeni vojni režim u Lagosu shvaćao da se tako nešto može lako okrenuti protiv njega. No, Al Qaida je oduvijek žudila za publicitetom. U suvremeno doba njezini video-zapisi postali su nešto najodvratnije što je nekome ikada palo na pamet. Ugled te terorističke organizacije znatno je opao kada su se počele pojavljivati snimke odrubljivanja glava nesretnim zatočenicima u Iraku. Takvi zločini dali su za pravo čak i Georgeu Bushu da mirne duše Al Qaidu nazove »islamofašistima«.</p>
<p>Razne čečenske gerilske i terorističke skupine iskušale su isti recept. Uhvaćene Ruse Čečeni su npr. rezuckali pred kamerama, a onda video-vrpce žurno dostavljali prvom ruskom vojnom zapovjedniku. Rezultat je bio poguban: ruskim specijalcima su takvi amaterski krvavi uradci prikazivani prije nego što su kretali u akcije. Oni su potom Čečene ubijali kao muhe.</p>
<p>U Ruandi 1994. godine oni koji su planirali genocid Tutsija zaključili su da video-kamere treba ostaviti kod kuće jer bi snimati značilo samom sebi iskopati ako ne grob (zbog moguće osvete kad-tad) onda možda i kakvu optužnicu. »Nulta mreža« (tajna služba ruandskih Hutua) stoga se radije koristila radio-valovima. Postaja hutuanskih ekstremista Radio Mille-Collines umjesto američke ili afričke pop glazbe puštala je isključivo klasičnu glazbu. U prekidima uslijedili bi pozivi na nasilje i nužno istrebljavanje »žohara« (Tutsija). Huškačke poruke cijeli su dan dominirale radijskim programom, a Mozartov »Requiem« bio je zvučni poticaj za masovna zlodjela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>O pobačaju ništa novo </p>
<p>Crkva će biti prisiljena mijenjati nešto u svom ustroju. Mnogo toga će mijenjati u formama, možda će zauzeti drukčiji stav prema zaštiti od trudnoće, možda će ukinuti i celibat, ali nijedna kršćanska crkva neće promijeniti svoj stav prema pobačaju</p>
<p>MARIJA CRVELIN</p>
<p>U nedavno objavljenoj kolumni koju u jednom dnevniku vodi vl. Živko Kustić, sažeto je i jasno rečeno sve što se može reći o pobačaju. Iznesen je podatak o Zakoniku kanonskoga prava iz 1917. godine po kojemu osoba koja izvrši pobačaj biva ekskomunicirana iz Crkve.</p>
<p>Jedan drugi kolumnist istoga dnevnika, istoga dana objavljuje članak »Test za hrvatsku crkvu«. Čitajući taj članak pitala sam se znade li taj gospodin o čemu govori. Na jedan neprihvatljivo ležeran način, začuđujućom površnošću, on ulazi u problem pobačaja. </p>
<p>Članak je napisan zbrda-zdola, s netočnim podacima, insinuacijama i asocijacijama koje nemaju veze s temom, spominju se imena koja ne ulaze u meritum stvari, a da bude izlaganje »uvjerljivo«, člankopisac govori o strašnim kaznama za počiniteljice toga zlodjela u zemljama Latinske Amerike. </p>
<p>Moglo bi se reći da je članak pucanj u prazno, ali nije. On je vrlo dobro ciljan i to kao udarac u Katoličku crkvu. Jer za sve one žene, koje su taj čin izvršile bilo svojom voljom, bilo da su bile prisiljene - kriva je Katolička crkva. Ona je konzervativna, ne hvata hod s vremenom, a sada se još »sjetila« da donese zakon po kojemu žene ekskomunicira iz svoje zajednice.</p>
<p>Gospodin člankopisac bi trebao znati da se biskupi nisu sada »sjetili« donijeti taj zakon. Zakon datira, kako iznosi vl. Kustić, iz 1917. godine. Spominjanje Vladka Mačeka i Stjepana Radića kao antiklerikalaca, spominjanje klerikalizma nema veze s moralnim učenjem Crkve. To su različiti pojmovi. </p>
<p>Svi znademo što je klerikalizam i svi znamo da je naša država sekularna, pa prema tome kod nas Crkva ne može donositi kazne zbog pobačaja, čega se naš člankopisac »pribojava«. Bilo bi logično da se gospodin zapitao: Zašto Crkva zauzima takav stav prema pobačaju? I što je to uopće pobačaj? </p>
<p>Ma koliko mi govorili i pisali za i protiv pobačaja, ma koliko moderne žene vikale o svakojakim pravima žena, ostaje jedna gola i strašna istina: pobačaj je namjerno ubojstvo nemoćnog djeteta na najokrutniji način. I to je razlog za donošenje spomenutog zakona. Mi se zgražamo nad svakodnevnim kriminalom, nad ubojstvima, mučenjima ljudi i kažnjavamo krivce. Osobito smo osjetljivi kad stradavaju djeca. I to dijete nad kojim plačemo kad se unesreći, dok je u majčinoj utrobi, nema nikakvih zaštita. </p>
<p>Postoje razne udruge za zaštitu prebijenih žena, majki, šuma, vode, medvjeda, vukova, pasa, mačaka. Udruga za zaštitu nerođene djece - ne postoji. Jedino crkve, i kršćanske i one koje to nisu, govore o zaštiti nerođenog djeteta tj. protiv abortusa. </p>
<p>Zašto žene pribjegavaju tom okrutnom načinu da prekinu trudnoću? Liječnici iznose zastrašujuće podatke o broju pobačaja na godinu. Razlozi su mnogobrojni, ali smatram da je najveći razlog - neznanje. Žene nisu svjesne težine tog čina.</p>
<p>Mi smo, kažu, katolička zemlja, pa pretpostavljam da mnogo mladih pohađa vjeronauk. Što uče na vjeronauku? Dobro je poznavati povijest Crkve, nauk crkvenih otaca, dogme i proroke, ali novo vrijeme traži i nove sadržaje. Danas, kad su mladi zapljusnuti valom seksualnog razvrata, drogom i nasiljem, mislim da odnos prema tim pojavama mora biti glavni sadržaj vjeronaučnog učenja. </p>
<p>Crkva će biti prisiljena mijenjati nešto u svom ustroju. Mnogo toga će mijenjati u formama, možda će zauzeti drukčiji stav prema zaštiti od trudnoće, možda će ukinuti i celibat, što bi bilo poželjno, ali nijedna kršćanska crkva neće promijeniti svoj stav prema pobačaju.</p>
<p>Mada ovo što ću reći zvuči kao apsurd, nisam ni za kakve zabrane, a još manje za kažnjavanje. Žene koje naprave pobačaj kaznile su sebe za cijeli život. Ali sam zato da se glasno i jasno kaže da je pobačaj ubojstvo, pa neka svaka žena s tom spoznajom radi prema svojoj savjesti.</p>
<p>Crkva mora ne samo propovijedati nego i živjeti moralna načela, jer je to njeno osnovno poslanje. Sve procesije, sva proštenja, krunice oko vrata, Međugorje, samo su sporedne pojave, moglo bi se reći dekor. Ali, suština je u učenju Crkve o moralnim vrijednostima, koje su ozbiljno poljuljane.</p>
<p>Crkva koja ne osuđuje moralno zlo, koja ne uči kako živjeti i primjenjivati moralna načela u svakodnevnom životu - ne bi ispunila svoju svrhu i svoje poslanje. Takva crkva ne bi nam bila potrebna. </p>
<p>Autorica je profesorica književnosti i hrvatskoga jezika u mirovini iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zabranili pušenje, a puše »k'o Turci«</p>
<p>Prostor za pušenje ne može biti i radni, već posebno odvojen </p>
<p>DINKO ŠIMATOVIĆ</p>
<p>Bijah nedavno poslom u našem cijenjenom Ministarstvu zaštite okoliša (smještenog u lijepim austrougarskim Rudolfovim vojarnama na Trgu Francuske republike u Zagrebu.</p>
<p>U prijamnoj pisarnici zatekoh šest marljivih službenica, ali i dim cigareta. Iznenadih se i upozorih da je zakonom zabranjeno pušenje u radnim prostorijama te da je doista apsurdno da se Ministarstvo zaštite okoliša ne pridržava zakona kojeg je upravo ono predložilo Saboru na usvajanje. Službenice mi odgovoriše kako je njima dozvoljeno pušenje u radnoj prostoriji i pokazaše mi naljepnicu s tekstom »prostor za pušenje«.</p>
<p>Iznenadih se, ali i skromno uzvratih kako je to jednostavno protuzakonito. Naime, prostor za pušenje ne može biti istovremeno i radni prostor, već neki zasebni i odvojeni prostor namijenjen isključivo pušačima. Pogotovo ne može prostor za pušenje biti ona prostorija u kojoj se primaju stranke. No, i u lijepoj i obnovljenoj zgradi Ministarstva kulture u Runjaninovoj ulici puši se u radnim prostorijama. </p>
<p>Stoga bih predložio inspektorima za zaštitu okoline da počnu navraćati i u ta dva cijenjena Ministarstva i izricati propisane novčane kazne, jer doista nema smisla da upravo kulturnjaci i čuvari okoline ne poštuju zakon o zabrani pušenja.</p>
<p>Istovremeno, upravo pročitah vijest kako je Njemačka još jedina europska država koja nema zabranu pušenja na javnim mjestima, ali da će i ona uskoro to učiniti.</p>
<p>I eto, mi jako želim postati članicom EU-a, a da se istovremeno naša dva ministarstva nadležna za očuvanje okoline i kulture ponašaju kao da smo još uvijek na Balkanu iz turskih vremena, jer mirno puše »sve po turski«.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>O pisanju složenica </p>
<p>Čitajući naše tiskovine, redovito nailazim, po mome mišljenju, na krivo napisane složenice (nastale od imenice s prijedlogom). Smatram da bi pravopisnom normom bilo potrebno utvrditi (ako to nije učinjeno u kojem pravopisu) i dosljedno pisati kako su nastale. Primjeri iz novina u toj dosljednosti zahtijevaju, možda, i malu poduku kao poticaj za pravilno pisanje. Čitam: »Dinamovu momčad očekuje prvi dvoboj 2. pretkola Lige prvaka .. Kada će biti popravljen asfalt ispred pothodnika u Zapruđu, Pletikosi pretpoziv, pretpristupni fondovi, dogodilo se u Potpićnu, potkraj natjecanja, otpeljati...« To je tek mali ukaz na problem. Nije problem u pisanju »ne ću« i Krleža je tako pisao, problem je u nepotrebnom pisanju istaknutih složenica i brojnih drugih koje su jednostavne i lako zapamtljive: predkolo, podhodnik, Podpićan (u lokalnom govoru čak se čuje »d«), odpeljati. Dodajem: podkoljenica, podpalublje, podpetica, podporučnik, podpredsjednik (iako je bolje dopredsjednik), nadprirodan. Uzgredice pitam, je li svevišnji Bog ili kako se čita u prijevodu govorenih tekstova »Bok!« kao pozdrav, a svi znamo da je bok dio tijela od rebara do kuka.</p>
<p>Nije rijetkost pročitati da smo osjetljivi na problem identiteta hrvatskog jezika zbog nekadašnje izloženosti ideološkim pritiscima. Vjerujem da nam nikako ne će naškoditi budemo li osjetljivi na pitanja pravopisne norme za koju se zalažemo. </p>
<p>PROF. JOSIP ŠIPUŠBUZET</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bez bodova i bez cigli</p>
<p>Stalno se ponavljaju zahtjevi da se povratnicima vrate stanovi i stanarska prava koja su imali u zajedničkoj bivšoj Jugi. Nekad davno sam pročitao u bivšem VUS-u kako i tko je raspolagao s državnim stanovima i kako i kome su se sve dodjeljivala stanarska prava. Zato predlažem da se popišu svi tzv. društveni stanovi i da se izračuna proporcionalno koliko u postocima imaju prava Hrvati na društvene stanove a koliko ostale narodnosti u odnosu na njihov broj. I koliko je nas koji smo cijeli radni vijek izdvajali za tzv. stambeni fond, iako smo bili beskućnici. Time bi se oni koji potražuju »tzv. svoje« trebali postidjeti jer taj stambeni fond nije se punio samo od njihovog dohotka već i iz dohodaka većeg broja ljudi koji nisu dobili - ni jednu ciglu.</p>
<p>FRANJO ZVONAREKPRELOG</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Zagorci grade Ljubljansku </p>
<p>Na svakih pedesetak metara radi grupa radnika, u plavim kombinezonima s podvrnutim nogavicama, preplanula od dvomjesečnog rada na suncu </p>
<p>Bageri, mješalice, dizalice, bušilice, valjci koji su posljednjih mjeseci okupirali Ljubljansku, ne vrijede ništa bez snažnih i marljivih radnika, koji tu svakoga dana prolijevaju znoj. Uz cestu, svakih pedesetak metara, naporno radi grupa radnika u plavim kombinezonima s podvrnutim nogavicama, preplanuli od dvomjesečnog rada na suncu. U srijedu je nakon samo nekoliko kapi kiše, upeklo sunce i užarilo asfalt, čija je temperatura ponovo dosegla vrhunac. Božidar Gorički, Željko Valentić i Josip Kralj iz Hrvatskog Zagorja provode na Ljubljanskoj aveniji svaki dan od jutra do večeri.</p>
<p>»Radimo od šest do 18 sati jer uskoro sve mora biti gotovo«, kaže Božidar dok s kolegama, uz pomoć bagera, slaže velike i teške betonske rubnike. »Nakon 11 radnih sati, treba odraditi i noćnu šihtu, doma ženi dojti, a nije ni to lako«, našalio se Božidar. Ovi radnici na posao i s posla svaki dan putuju autobusom pa im je radni dan još i duži. </p>
<p>Unatoč teškom fizičkom radu, radnici su Vjesnikove reportere dočekali nasmiješeni i dobre volje. »Dok radimo svoj posel, družimo se i smijemo pa vreme brže projde,« kažu radnici i dodaju da se vole slikati. </p>
<p>Na kamere i fotoaparate već su pomalo navikli jer radovi na Ljubljanskoj aveniji dovoljno dugo pune medije. »Slikaju nas kak' delamo, a niko ne pita kak' nam je«, kažu dečki koji podnose sve vremenske uvjete jer jednostavno sve moraju završiti do predviđenog roka - do kraja mjeseca. </p>
<p>Bagerist Kristijan Dušak iz Zagreba cijeli dan upravljaja teškim vozilom, a najteže mu padaju vrućine koje u kabini još teže podnosi. Svi se slažu u tome da se lakše radi poslije gableca, kada se druže uz sendvič i pivicu. </p>
<p>Stotinjak metara niže, desetak radnika polaže vodovodne cijevi novog vodovoda, koji će se za nekoliko dana spojiti sa starim na Selskoj cesti. »Ovaj posao se radi dok ne bude završen pa, ako treba, ostajemo do ponoći«, kaže mladi Danijel Luški, koji već nekoliko dana radi na polaganju vodovoda. On kaže da se mora raditi, bile vrućine, kiša, blato, dan ili noć.</p>
<p>Kako se radovi bliže kraju, posao je sve teži jer rokovi pritišću nadzornike, a nadzornici radnike. Na pitanje hoće li na vrijeme urediti cijelu Ljubljansku, radnici odgovaraju: »Sve ćemo stići do kraja mjeseca, teško je, ali mora se zaraditi za život«. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tiha propast slastičarnica</p>
<p>Snježana Bujan i Vesna Leiner iz GO HNS-a žele da grad počne voditi brigu o ZUSP-u</p>
<p>Zagrebačko ugostiteljsko slastičarsko poduzeće je u stečaju, a 1. rujna preostali radnici odlaze na burzu, kažu u GO HNS-a</p>
<p>Ispred poznatog »majmunjaka«, odnosno ZUSP-a u Petrićevoj 1, u srijedu je održana konferencija za novinare na kojoj su Snježana Bujan i Vesna Leiner iz GO HNS-a govorile o nebrizi gradskih vlasti za Zagrebačko ugostiteljsko-slastičarsko poduzeće. </p>
<p>Devedesetih godina privatiziran je ZUSP s 300 radnika u čijem su posjedu bili restorani, kafići, slastičarnice i pogoni za proizvodnju slastica. </p>
<p>»Nakon privatizacije, u posjed 51 posto dionica dolazi bivša zaposlenica toga poduzeća, a mali dioničari dobivaju mrvice, koje su prisiljeni prodati ili odstupiti pod prijetnjom otkaza«, rekla je Snježana Bujan dodajući da je danas to poduzeće u stečaju, a prema informacijama, kojima raspolaže, preostali radnici će 1. rujna otići u Zavod za zapošljavanje. Osim toga ističe da je vlasnik ZUSP-ovih prostora Grad, kojemu je vlasnica poduzeća dužna plaćati najamninu. U GO HNS-a tvrde da znaju za dug od nekoliko milijuna kuna i pitaju se zašto nije naplaćen i zašto vlastodršcima nije u interesu da se to gradsko poduzeće, s dugogodišnjom tradicijom, vrati u posjed grada.</p>
<p>Vesna Leiner smatra da se u Zagrebu gasi sve što je imalo dugogodišnju tradiciju. Ona navodi primjer nekadašnjeg omiljenog okupljališta Zagrepčana, Šumski dvor na Cmroku. On je odavno devastiran i zapušten, kao i Gradski podrum i Kavana Corso. »Sada žele i planinarima oduzeti preostale planinarske domove na Sljemenu. Više nećemo imati kamo otići na domaći grah s kobasicom. Da ne govorim zatvaranju gotovo svih starih kina, koja su imala dušu, umjesto kojih se otvaraju multipleks centri!«. </p>
<p>Zagreb polako gubi svoj kulturni identitet, a gradnjom velikih staklenih građevina počinje sličiti bilo kojem europskom gradu. </p>
<p>Budući da je nedavno zatvorena i jedna od posljednjih zagrebačkih slastičarnica u Gundulićevoj, gdje je sada otvoren butik, Leiner i Bujan napominju da treba očuvati ZUSP i ne dopustiti da gradski prostori propadnu i odu u stečaj da ih netko otkupi i otvori još jednu trgovinu odjećom.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Za domaće trgovce standardi previsoki</p>
<p>Privatne robne marke najčešće se uvoze iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Mađarske i Njemačke</p>
<p>Svi vodeći trgovački centri imaju vlastite robne marke, čiji su proizvodi jeftiniji i prodavaniji od drugih. Osim maloprodajne K plus, Konzum je razvio i veleprodajnu privatnu marku Rial. »U razvoju vlastite privatne marke, Konzum najčešće surađuje s domaćim partnerima, odnosno hrvatskim proizvođačima«, rekla je Renata Šimeković, direktorica marketinga u Konzumu. </p>
<p>U Getrou, koji trenutačno ima 34 privatne robne marke, kažu da u svom prodajnom asortimanu imaju više od 70 posto domaćih proizvoda, a surađuju s BiH, Slovenijom, Njemačkom, Italijom, Mađarskom i drugim zemljama. »Stratešku orijentaciju na hrvatsku proizvodnju, Getro potvrđuje i suradnjom s Ledom, Podravkom, Purisom d.d. i Ital Ice Poreč«, rekli su u Odnosima s javnošću Getroa. </p>
<p>U Ipercoopu je situacija drugačija. »Naš je cilj da se u Hrvatskoj proizvode proizvodi s robnom markom Coop. To, međutim, nije jednostavno jer treba zadovoljiti norme kvalitete i ostale proizvođačke standarde«, kažu u marketingu Hipermarketa Coop. Što se tiče kontrole kakvoće proizvoda robne marke Coop, u Ipercoopu ističu da se svaki njihov proizvod podvrgava specijalnim kontrolama. </p>
<p>U slučaju voća i povrća, proizvod s robnom markom Coop kontrolira se, od uzgoja u polju, do prodajnog mjesta. Najveća dopuštena količina ostatka pesticida je 30 posto manja od propisane normama EU. Kada je riječ o mesu, kontrolira se njegova cjelokupna proizvodnja, od stočne hrane, uzgoja, klaonica i prerade, do prijevoza i prodajnih mjesta jer potrošač mora imati jamstvo da je meso koje kupuje zdravo. U garantiranju poštivanja standarda, Coop se služi vlastitim laboratorijima, ali koristi i usluge vanjskih tvrtki za izdavanje certifikata.</p>
<p>U Konzumu, tvrde, kontroliraju cijeli proces izrade privatne marke i drže do izuzetno stroge kontrole kvalitete proizvoda. Da bi u Getrou neki proizvod postao privatna marka, Odjel kontrole kvalitete provjerava da li on zadovoljava visoke standarde proizvodnje.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Francuzima skupo, Britancima jeftino </p>
<p>Zagreb je, prema podacima Turističke zajednice grada, prošli mjesec posjetilo 35 posto više stranih turista nego u lani u srpnju, a istovremeno je porastao i najam automobila. Poslovnica Rent a car An Nova, Zračna luka Pleso, znatno je više automobila iznajmljivala u predsezoni, a »veći broj rezervacija zabilježila već u svibnju«, kaže službenik te poslovnice. </p>
<p>Potražnja raste i zbog jeftinijih avionskih karata. »Bilježimo znatno više upita engleskih, francuskih i španjolskih turista«, kažu u An Novi napominjući da je rentanje automobila u Zagrebu, primjerice Englezima - jeftino, a Francuzima - preskupo. Najveća je potražnja u sezoni, od 15 srpnja do 15. kolovoza, a cijene ovise o tipu automobila, dodatnim pogodnostima i osiguranjima za koja se odlučuju korisnici. »U sezoni nitko ne bira automobil, iako su traženiji oni manji, čiji prosječni najam iznosi 400 kuna dnevno«, kažu u An Novi, gdje bi, dodaju, u sezoni, s obzirom na potražnju, mogli iznajmljivati i tačke kada bi ih imali u ponudi. </p>
<p>Porast potražnje bilježi i Rent a car National gdje automobile iznajmljuju najčešće na tjedan dana. »U našoj poslovnici u hotelu Westin, osim gostiju hotela, automobile traže i drugi turisti, najviše Francuzi i Amerikanci«, kaže službenica u toj agenciji uz napomenu da su mnoge rezervacije ostvarili već u travnju. Da turisti mnogo traže automobile, potvrdili su i u Rent a caru Mack. »Naši najčešći korisnici su Hrvati iz dijaspore, a trenutačno najviše vozila traže Španjolci i Englezi«.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Teška je to muka, ali se isplati!«</p>
<p>Uzgajivačima je žao što nitko ne otkupljuje ovčju vunu, koju moraju baciti nakon šišanja ovaca u svibnju </p>
<p>Ovčarstvo na Žumberku. Kažu, isplati se. Može se od toga i pristojno živjeti. </p>
<p>U društvu Marka Stanića, našega žumberačkog vodiča, stižemo do Mrzlog Polja. Do obiteljske kuće Ane Nosetić. Usput se pruža prekrasan pogled na žumberačke brežuljke, na opustjela žumberačka sela. </p>
<p>»Čujte, imamo neke koristi. Držimo dvjestotinjak ovaca i deset koza. Prodajemo janjad i jariće. Ljudi cijene žumberačku janjetinu jer znaju da je zdrava, uzgojena na prirodnoj hrani. Ljeti su ovce na paši, a zimi ih hranimo sijenom i 'šrotom'«, objašnjava gospođa Ana kojoj dolaze, kao i njezinim sinovima Zdravku i Zoranu, kupci iz Zagreba, Samobora, Jaske ... Kupuju janjad za svadbe, krstitke, razne obiteljske proslave ... »Usmena preporuka je najbolja, tako najviše prodamo«, dodaje gospođa Ana nudeći nas domaćim crnim vinom. Probali bismo i domaću bučnicu, no predugo je čekati jer, tek će u pećnicu. </p>
<p>»Žumberak nije zagađen, zato je naša janjetina bolja od paške«, okružena trojicom unuka, Domagojem, Josipom i Ivanom, hvali se naša domaćica. Najstarijem su 3,5 godine i kod bake će, zajedno s roditeljima, ostati do polaska u školu. »Bit ćemo ovdje još dvije, tri godine, a onda selimo u Otruševac, pored Bregane, kako bi djeca normalno mogla u školu. Odavde je škola, u Kostanjevcu, udaljena 17 kilometara, a do prve autobusne stanice ima tri kilometra pješačenja«, objašnjava Anina snaha Snježana i dodaje da oni, među rijetkim obiteljima u selu, imaju malu djecu. »Zasad smo zadovoljni, jer smo od prodaje janjadi kupili neophodne strojeve za poljoprivredu«, kaže Snježana. </p>
<p>Žao im je jedino što nitko ne otkupljuje ovčju vunu pa je, nakon šišanja ovaca, obično u svibnju, moraju baciti. »Kad sam bila mlada mnogi su je htjeli otkupiti, a danas ona ne treba nikome«, kaže gospođa Ana. </p>
<p>U selu Gornja Vas, u kojemu živi tek tridesetak ljudi, uglavnom starijih, ovce uzgaja Pavao Delišimunović. No, na pragu obiteljske kuće zatječemo samo njegovu majku Anu koja nam kaže da se Pavao ovčarstvom ozbiljnije bavi posljednje četiri godine, otkako je u Samoboru ostao bez posla. »To je teška muka, puno je s tim posla, ali živi se«, kaže gospođa Ana. »Pripazim na ovce kad nema sina, a što ću, moram mu pomoć«, dodaje. Delišimunovići zasad imaju stotinjak ovaca, a janjad uglavnom prodaju ugostiteljima. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»U kolicima ni do mirovine«</p>
<p>Ratni vojni invalid Ilija Lučić u srijedu je održao tiskovnu konferenciju ispred zgrade Hrvatskih pošta u Dugom Selu, na kojoj je izrazio nezadovoljstvo zbog barijera koje mu onemogućuju kretanje gradom i pristup ustanovama. Lučić je i prije četiri godine održao sličan javni prosvjed, ali od tada se malo toga u Dugom Selu promijenilo, što se tiče uklanjanja barijera. </p>
<p>Hrvatska pošta, u kojoj Lučić podiže invalidninu, još uvijek nema rampu. Isti je slučaj s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, ljekarnama i Zavodom za platni promet, koji su izgradili posve neupotrebljive rampe. Još je gore na gradskim ulicama jer se invalidi u kolicima ne mogu kretati nogostupima. Kao drastičan primjer naveo je ulicu Marije Jurić Zagorke koja vodi u Dom zdravlja, gdje se tolerira parkiranje vozila na nogostupu. Tamo se, naime čak dva kafića nalaze doslovno na cesti, a slično je u središtu Dugog Sela, gdje su označena parkirališna mjesta za invalide, ali su uvijek nedostupna jer ih u pravilu koriste gosti obližnjih kafića pa je problem riješen samo formalno. Podršku Lučiću dali su Damir Mesić, u ime udruge Hrvatskih vitezova Dugo Selo, i Nenad Sedlar, u ime HSP-a. </p>
<p>Blaž Heni</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Španjolskom divlja 110 požara, policija traga za piromanima</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Vatrogasne i spasilačke ekipe bore se u srijedu sa 110 šumskih požara na sjeverozapadu Španjolske od kojih su brojni namjerno izazvani, objavili su dužnosnici. Najviše požara, koji su zahvatili 10.000 hektara šuma i niskog raslinja, tinja između lučkog grada Viga i turističkog centra Santiago de Compostella. Dosad je pet osoba uhićeno pod sumnjom da su podmetnuli požare, rekao je regionalni tužitelj Galicije Alvaro Garcia Ortiz. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hrvatska reprezentacija odlična reklama za Čatež</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Direktor slovenske turističke tvrtke Terme Čatež Mladen Kučiš iznio je očekivanje da će hrvatska nogometna reprezentacija i dalje koristiti Čatež kao svoju bazu za pripreme pred veća natjecanja i utakmice. »Gostovanje hrvatske reprezentacije za nas je dokaz naše vrhunske kvalitete i ponude i važan promocijski element«, rekao je Kučiš u razgovoru za mariborski dnevni list »Večer«, dodajući da se zahvaljujući dugogodišnjim pripremama hrvatskih nogometaša u Čatežu za sportsku ponudu čateških toplica zanima više europskih nogometnih klubova, ali i sportaša iz cijelog svijeta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Švedski bacač kugle zbog pijanstva isključen s EP-a </p>
<p>GÖTEBORG</p>
<p> – Švedski bacač kugle, Jimmy Nordin isključen je iz reprezentacije i s EP-a, jer se nakon neuspjeha u kvalifikacijama - napio. Nordin je u kvalifikacijama bio tek 27., pa je tugu utapao u votki. Kad je počeo ludovati, a čelnici Švedskog atletskog saveza ga nisu mogli smiriti, pozvana je policija. Alkoholizirani Nordin na koncu je završio u pritvoru, a ujutro je pušten kući. U švedskom su stožeru razočarani njegovim ponašanjem. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pobjednik Hungaroringa zaveslao u Šangaju</p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> - Pobjednik »Velike nagrade Madžarske« u Formuli 1 prošle nedjelje u Hungaroringu, Britanac Jenson Button, našao je vremena zaveslati na tradicionalnom kineskom čamcu tijekom tamošnjeg godišnjeg festivala koji, pored svojevrsne karnevalske povorke, uključuje i utrke čamaca. Jesu li Buttonove vještine »kroćenja brzina« pomogle njegovoj ekipi, nije priopćeno. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uz pomoć interneta naslikajte Pollocka, Mondriana ili Picassa</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Tko se već pri pogledu na velikane apstraktnog slikarstva nije bar jedanput zapitao: nisam li to mogao i ja učiniti? Sada je, ako želite naslikati svog vlastitog Jacksona Pollocka, Pieta Mondriana ili Pabla Picassa, dovoljno otići na internet i baciti se na stvaranje. Naime, na internet stranici www.JacksonPollock.org slikari amateri mogu mišem u divljem zanosu bacati boje po površini slike i tako imitirati poznatu dripping tehniku velikana američkog slikarstva. Na internetskoj stranici www.MrPicassoHead.com na raspolaganju su različiti elementi tipični za Picassa poput nosa, očiju ili ušiju koji se klikom na miša mogu prenijeti na platno i za tili čas je gotova individualna kompozicija svog vlastitog Picassa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jedanaestogodišnjakinja se ubila zbog nesretne ljubavi</p>
<p>DŽAKARTA</p>
<p> - Jedanaestogodišnja djevojčica iz Indonezije se ubila zbog, kako policija sumnja, nesretne ljubavi, nakon što ju je njen dečko ostavio zbog druge. Učenica petog razreda Muslimanske škole u Bekasiju blizu Džakarte objesila se na plahtu u skromnoj kućici svojih roditelja, gdje ju je kasnije našao mlađi brat. »Potvrđeno je da je počinila samoubojstvo, a indicije ukazuju da je motiv suicida bila nesretna ljubav«, rekao je predstavnik policijske uprave za zapadnu Javu. U školskim knjigama nesretne djevojčice pronađene su ljubavne pjesme koje je pisala svom dečku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Najskuplji gradovi: Oslo, London, Kopenhagen, Zürich i Tokio</p>
<p>ZÜRICH</p>
<p> - Četiri europska grada - Oslo, London, Kopenhagen i Zürich - našli su se uz Tokio na popisu najskupljih gradova na svijetu, prema anketi »cijene i plaće« koju svake godine provodi banka UBS, a čiji su rezultati objavljeni u srijedu. Švicarski gradovi Ženeva i Zürich na čelu su dijela koji se odnosina kupovnu moć, jer su u tim gradovima isplaćene najveće neto plaće, prema anketi. Nakon tih gradova slijede Dublin, Los Angeles i Luxembourg. Najveće plaće isplaćuju se u Kopenhagenu, Oslu, Zürichu, Ženevi, New Yorku i Londonu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Korejanke jedu pseće meso uvjerene da im je dobro za ten</p>
<p>SEOUL</p>
<p> - Pseće meso sve je popularnije kod žena u Sjevernoj Koreji jer se vjeruje da je taj tradicionalni korejanski specijalitet dobar za kožu i ten, objavilo su u srijedu novine sklone režimu u Pjongjangu. Pseće meso oduvijek se smatralo ne samo delikatesom nego i vrlo zdravom hranom u obje Koreje, koje se osobito često priprema za ljetnih žega. Vjeruje se da je u Sjevernoj Koreji izmišljeno više recepata za pripremu psećeg mesa no u Južnoj. Gurmani iz Južne Koreje koji su kušali tu deliciju u Sjevernoj Koreji tvrde da je pseće mese tamo bolje i ukusnije pripremljeno. Pseće meso u Sjevernoj se Koreji zove dangogi« što u prijevodu znači »slatko meso«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Zbogom Crni Jack </p>
<p>Slavko Brankov proveo je trideset godina na kazališnim daskama, a najpoznatiji je po ulozi u tv seriji »Smogovci«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Istaknuti dramski umjetnik Slavko Brankov umro je na Klinici za plućne bolesti Jordanovac u Zagrebu u srijedu, 9. kolovoza nakon duge i teške bolesti. Rođen je u Varaždinu 19. svibnja 1951., a Akademiju dramske umjetnosti završio je u Zagrebu 1976. u klasi profesora Božidara Violića. Cijeli svoj radni vijek bio je član Dramskoga kazališta »Gavella« u Zagrebu, a niz nezaboravnih uloga ostvario je u Glumačkoj družini »Histrion«. </p>
<p> U tridesetogodišnjoj karijeri imao je impresivnih 3500 nastupa na daskama koje život znače, snimio je jedan cjelovečernji film (»Ajmo žuti«), a najpoznatiji je po ulozi Crnog Jacka u kultnoj TV seriji »Smogovci« Hrvoja Hitreca.</p>
<p>Nakon prve male uloge u Bondovu »Uskom putu prema dubokom sjeveru« 1971. bio je Čaruga u istoimenoj drami Ivana Kušana, Bühnerov antijunak Woyzecka, Janez u Krležinu »Kraljevu«, Argan u Moliereovu »Umišljenom bolesniku«, lukavi Malvoglia u Shakespeareovoj komediji »Na tri kralja«, Patkaljosin u Gogoljevoj »Ženidbi«, Jarryev »Kralj Ubu«, Panjikovski u adaptaciji romana »Zlatno tele« Iljfa-Petrova, Otac u »Ospicama« Ivana Vidića... </p>
<p>Spomenimo još ulogu Calogiera di Spelta u »Velikoj magiji« Eduarda de Fillipa 1992., za koju je dobio nagradu »Vladimir Nazor«, ulogu Šimurine u Brešanovoj »Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja« i ulogu u monodrami »Što to ljudi govore (iliti buka)« za koje je nagrađen na Danima satire, Steklu iz »Veselih ženskih z Griča«, koja mu je priskrbila titulu Najhistriona, i Crnoga Jacka u »Smogovcima«, za koju je dobio nagradu HRT-a. </p>
<p>Varaždinac rođenjem, Zagrepčanin habitusom, Brankov je do kraja života ostao vjeran malom čovjeku, poput svojih čeških uzora Jirija Menzela i Bohumila Hrabala. »Uvijek sam volio Zagreb, a i umoran sam od tipičnih američkih filmova, umoran sam i od naših filmova u kojima nema običnih ljudi, margine, spike, slanga – Zagreba«, svojedobno je izjavio. </p>
<p>Pun duha, šarmantan i vječni optimist koji se nije predavao niti kada ga je zadesila teška bolest, Slavku Brankovu nije bila strana niti šala na vlastiti račun, makar i crnohumorna. Za života koji je živio svim srcem znao je kazati neobičnu želju:</p>
<p> »Kad umrem, bit će najbolje da mi umjesto govorancija i litanija lijepo u grob ugrade kiosk pa bih ja bio miran i zadovoljan. Kiosk je nešto čemu se svakodnevno vraćam, najljepše i najdraže mjesto na svijetu gdje kupujem novine bez kojih ne mogu.« </p>
<p>»U sjeni velikog stabla ništa ne raste«, davno je rekao kipar Constantin Brancusi, aludirajući i na slavnog Rodina, ali Slavko Brankov pokazao je da se i iz tako velike sjene, kakvu je načinio maestralnom ulogom u »Smogovcima«, može izaći. </p>
<p>Iz sjene Crnog Jacka Slavko Brankov izašao je ponajprije ulogama u matičnom kazalištu »Gavella«.</p>
<p>Crni Jack već je odavno dio vječnosti. Slavko Brankov sada mu se tamo pridružio. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Teatarski esej o genijalnom Tesli</p>
<p>Predstava naglašava megalopolis New York gdje je Nikola Tesla proživio posljednje dane u samoći</p>
<p>BRIJUNI</p>
<p> – Kazalište Ulysses i slovenski Pandur.Theaters u utorak su na Malom Brijunu uprizorili dijelove predstave »Tesla Electric Company«, te tako dali naslutiti javnosti što će se dogoditi na hrvatskoj, brijunskoj premijeri 11. i 12. kolovoza. Za premijeru je gotovo sve spremno, scenografija i svjetlo su postavljeni.</p>
<p>»Ovu predstavu doživljavam kao esej. Kao pravi kristalni teatarski esej. Mislim da se ovdje jako dobro Tomaž dramaturški opredijelio. Mogu ja vidjeti Teslu i kao mjuzikl, a ovo je već slutnja nečega prema tome.</p>
<p> Ovakva, moderna predstava puno više odgovara za prikaz Tesle nego neka klasična priča, realna teatarska. Baš sam impresioniran kako je ispleo taj teatarski esej«, kaže Rade Šerbedžija, uz Livija Badurinu glavni glumac u predstavi, u kojoj Teslu glumi sedam glumaca. Redatelj predstave je Tomaž Pandur, utemeljitelj Pandur.Theatersa, cijenjen i poznat u Europi, osobito u Španjolskoj, gdje najviše i radi. Tomaž Pandur za Vjesnik objašnjava – zašto predstava o Tesli: </p>
<p> »Tesla zato što je to moja dugogodišnja ljubav, opsesija i evo u ovom su se trenutku nekako posložile sve stvari i nekako je i Tesla htio ovu predstavu!«</p>
<p> Tekst za predstavu »Tesla Electric Company« napisao je Darko Lukić, a dramaturginja je Livija Pandur, redateljeva desna ruka i sestra. Uz njih posložila se autorska ekipa koju je odabrao Pandur.</p>
<p> Tako je scenografiju i dizajn svjetla napravila grupa Numen, koja upravo dolazi iz svijeta arhitekture i dizajna i zapravo nije vezana uz kazalište, kao niti kostimograf Sašo Radovič, inače dizajner iz svijeta mode, dok su glazbu napisali, a izvode dijelove i u živo duo Silence, koji također profesionalno nije vezan za kazalište, no donosi svježu krv, rekao bi Pandur.</p>
<p>Predstava se odigrava na pokretnoj kružnoj pozornici s puno svjetlosnih i zvučnih efekata, koji u prvome redu naglašavaju grotesknost megalopolisa kakav je New York, s milijunima stanovnika, u odnosu na Teslu, koji je tu proživio posljednji dio života u samoći, ali s dubokim vezama sa svemirom i njegovim tajnama. </p>
<p>Predstave se održavaju od 13. do 21. kolovoza, osim 15. kolovoza.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Tiho razočaranje</p>
<p>Solisti pokazali vrsno pjevanje, a zbor je bio izvanredan, no razočarala je koncertna izvedba </p>
<p>Ovogodišnji glazbeni program Dubrovačkih ljetnih igara najavio je jednu opernu večer s operom »Didona i Enej« engleskoga baroknog skladatelja Henryja Purcella u prostoru u kojem je prije četrdeset godina održana znamenita operna predstava »Otmica Lukrecije« u režiji Vlade Habuneka, a u nazočnosti autora djela, slavnog engleskog skladatelja Benjamina Brittena.</p>
<p> Premda je nebo prijetilo kišom i povremeno je prokapljivalo, ljubitelji opere do zadnjega mjesta su ispunili atrij tvrđave Lovrjenac u iščekivanju da se pojave članovi ansambla New London Consort s dirigentom Phillipom Pickettom. </p>
<p> Prvo je pred publiku istupio gudački kvartet i čembalist, te su izveli nekoliko skladbi Henryja Purcella, što je bila kao dopuna kratkoj operi u trajanju jednog sata.</p>
<p> U iščekivanju početka opere u idealnom prostoru za njen sadržaj pojavili su se izvođači odjeveni po najnovijoj modi, razmješteni ispod lukova, te su uz kratke ulaze i izlaze koncertno pjevali operu, što je izazvalo tiho razočaranje i ujedno se postavilo pitanje: ovakva izvedba mogla se prirediti i u tvrđavi Revelin, gdje može nazočiti više posjetitelja.</p>
<p> Tako gotovo statično, tek uz koji istup bliže publici, nizala su se tri čina, koja su zapravo prizori: U palači, Prizor u špilji, Prizor u gaju i Prizor s brodovima. Didonu je pjevala Julia Gooding, njenu dvorkinju Tone Braaten, Drugu ženu i Prvu vješticu Faye Newton, Drugu vješticu Revital Raviv, soprani. Duh je bio kontratenor Christopher Robson, Mornar tenor Andew King, Enej bas-bariton Michael George i Čarobnica Simon Grant.</p>
<p> Čitajući životopise imenovanih pjevača, oni spadaju u velika imena za izvedbu takve glazbe i zaista su pokazali vrsnost svoga školovanja i upotrebe glasa u iznošenju tragičnog ljubavnog događaja između kartaške kraljice Didone i grčkoga junaka Eneja.</p>
<p>Sudbina je Eneju dodijelila da osnuje novo carstvo i tako prekrši ljubavnu zakletvu danu Didoni, zbog čega ona svršava svoj život. Sadržaj se temelji na Vergilijevu epu »Eneidi«, a za operu je libreto napisao Nahum Tate.</p>
<p> Izvanredni su bili nastupi zbora, uglavnom svi pjevači su dali maksimum, ipak najviše osjećajnoga naboja bilo je u glasu Tone Braaten kao Belinde, dok je pjevanje Michaela Georga u ulozi Eneja odudaralo od svih, zapravo je bilo nedopustivo loše. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Suvenir za hvarske turiste </p>
<p>Komedija s dvostrukim vjenčanjem uz pjesmu i ples prikazuje život hvarskih seljaka svoga doba </p>
<p>Umjesto najavljene premijere Benetovićeve »Hvarkinje«, na Splitskom je ljetu prikazana kvalitetom pristojna, iako vrstom humora prilično »nepristojna«, »Komedija od Raskota«.</p>
<p> U režiji Tahira Mujičića pučku komediju navedenu kao djelo anonimnog autora iz 16. stoljeća (neki je smatraju čedom Martina Benetovića) odigrala je hvarska udruga UHLOD, koja je odlučila privremeno odmijeniti trenutno umornu i klonulu, no nezamjenjivu družbu Hvarskoga pučkog kazališta. </p>
<p>Nastavljajući igrati tekstove autora srednjodalmatinskog književnog kruga, pučka skupina »uhlodovaca« odabrala je komediju s elementima pirne drame (završava dvostrukim vjenčanjem uz pjesmu i ples) i komedije dell'arte, koja slika život hvarskih seljaka svoga doba. </p>
<p>Pjevani prolog i epilog uokvirili su dva tematska grozda – ljubavni trokut Duklina (Zoran Kelava), kukavice Raska (Kristijan Ugrina) i vrckave Cvite (Beti Lučić) te humoristične scene s Raskovim kumom Bogdanom (Robert Ugrina) i Remetom (Tonko Ivičević-Bakulić) kao pokretačima.</p>
<p> Slikovitosti spomenutih likova pridonijeli su i kostimi Marije Žarak, no glumačka profilacija zadržala se na tipskom naznačavanju karakteristika (kukavica, zaljubljen, sklon šali, misteriozan), a obojici Ugrina forski (hvarski) dijalekt povremeno je bio problem, što je umanjilo uvjerljivost.</p>
<p>Redateljski dosljedna pučkotejotarskoj tradiciji, predstava je obilovala prostačkim šalama, izrugivanjem, zabunama, duhovitim borbama, te je uspjela u svojoj odluci (navedenoj u programskoj knjižici) da postavi autentični kazališni suvenir za hvarske turiste.</p>
<p> Ipak, iako nesumnjive suvenirske kvalitete i djelotvorne priproste komike, u sjeni prisutna tradicija komedije dell'arte, postavila je nedostignute standarde vrsnosti izvedbe kojima se potrebno više približiti kako bi se zadovoljila publika s iskustvom rafiniranoga humora i kazališta 21. stoljeća.</p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Uspjeh kazališta »Licem u lice«</p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> – Splitsko kazalište »Licem u lice« dobilo je u utorak Nagradu za izvanrednu predstavu koju im je, pred prepunim gledalištem, nakon četvrte izvedbe predstave »Mačke na vrućim splitskim krovovima« u šangajskom »Kazalištu Licej« dodijelio glavni ravnatelj Šangajskoga međunarodnoga festivala za djecu, Gan Quin Yuan. Tom je prigodom Ratko Glavina pozvan u Šangaj kako bi održao nekoliko lutkarskih seminara i radionica, a kazalište na turneju u više kineskih gradova u 2007. godini.</p>
<p>Kazalište »Licem u lice« još će u Pekingu izvesti pet puta predstavu »Mačke na vrućim splitskim krovovima« u tamošnjem nacionalnom lutkarskom kazalištu. Veleposlanik Republike Hrvatske u Kini Boris Velić najavio je da će nazočiti prvoj predstavi 11. kolovoza [H. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Nitko nije protestirao</p>
<p>U vještoj klupskoj propagandi svakodnevno slušamo refren kako se Dinamo priprema za nešto veliko u Europi</p>
<p>Svi ističu veličanstveni maksimirski ambijent kao značajniji detalj od Dinamova poraza s 0-3 od aktualnog europskog doprvaka Arsenala u prvoj utakmici 3. pretkola Lige prvaka. Tko, stoga, može reći da maksimirski klub nije ispunio primarnu zadaću? </p>
<p>Ne znači li to da se isključuje bilo čija odgovornost za činjenicu da je danima sustavno podgrijavana nada u Dinamo kao našu jedinu relevantnu klupsku nogometnu snagu koja će, možda, iznenaditi objektivno mnogo jačeg suparnika, zbog čega su uostalom znatiželjni gledatelji u tolikom broju pohodili Maksimir? </p>
<p>Najbitnija činjenica leži u tomu što gotovo nitko nije protestirao zbog ponovnoga Dinamova neuspjeha pri pokušaju plasmana u ligu bogatih. Upravo bi se taj detalj mogao shvatiti više kao packa nego pohvala. U vještoj klupskoj propagandi slušamo svakodnevno već nekoliko godina isti refren kako se Dinamo priprema za nešto veliko u Europi.</p>
<p>Stoga dan nakon utakmice Josip Kuže, trener »modrih«, nije bez povoda rekao: »Dinamo, želi li iskočiti iz srednjoeuropskog prosjeka, koji nam je do daljnjega sudbina, mora imati jasnu ideju u selekciji igrača pa neće biti sporno hoće li njihova izdržljivost i koncentracija trajati 60 minuta, koliko je trajala protiv Arsenala, ili svih 90 minuta.« </p>
<p>Nimalo slučajno Kuže je među željenim osobinama istaknuo sposobnost igrača da istodobno odgovore i napadačkim i obrambenim zahtjevima te taktičku discipliniranost. </p>
<p>»Pitate tko je posebno zadovoljio od mojih igrača, a tko podbacio u susretu protiv Arsenala. Zadovoljilo je svih 11 igrača, ali ovisi s kojih pozicija gledano. Neki bi od naših mogli igrati protiv Arsenala, po mom mišljenju trenutačno jače momčadi od Barcelone, Chelseaja i Milana, s nekim bismo se našim igračima uspješno nosili s francuskim Auxerreom, a neki mogu izaći na kraj sa Šibenikom.« </p>
<p>Dakako da Kuže nije želio poimenično reći tko kamo spada, ali je Modrića isturio kao igrača koji bi mogao opslužiti sve tri kategorije. </p>
<p>Vidjevši dobru stranu utakmice s Arsenalom u tomu što im je to prvo pravo europsko iskustvo koja valja primijeniti i u sljedećoj etapi, kvalifikacijskoj utakmici za plasman u jednu od mini liga Kupa Uefe, Kuže je još primijetio: »Morao sam vama i igračima svih ovih dana poručivati da nećemo izgubiti, iako je to bilo teško izvedivo. Unatoč tome, imali smo i izglednih prilika.« </p>
<p>Ističući kako je već nakon pet minuta igre shvatio tko je Arsenal, bez obzira što su si gosti dozvolili luksuz doći u Zagreb bez pola standardnog sastava, Kuže dodaje: </p>
<p>»Ne stoji činjenica da su nas slomili u samo dvije minute, gradili su korak po korak. Nakon sat vremena neki naši igrači više nisu mogli slijediti ritam utakmice, koliko god se činilo da se Englezi tek nestašno igraju.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Britanci hvale Modrića i navijače </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Britanski mediji nakon Arsenalova trijumfa na Maksimiru očekivano hvale mlade zvijezde »topnika«. U prvom redu Cesca Fabregasa, Robina van Persiea, ali i ovogodišnje pojačanje Tomasa Rosickog. Osim njih, najviše se spominje i izostanak napadača Josea Antonija Reyesa, koji će se po svemu sudeći vratiti u domovinu, u madridski Real. Najveće hvale našem prvaku došle su iz lista The Guardian. </p>
<p>»Od početka dvoboja više od 30.000 Hrvata na tribina stvorilo je zaglušujuću atmosferu, dok su na terenu najviše problema zadavali Modrić i brazilski dvojac Eduardo i Etto.« </p>
<p>Wenger negodovao</p>
<p>Posebno se hvali 20-godišnji Luka Modrić, čiji su potezi frustrirali menadžera Arsenala Arsenea Wengera. </p>
<p>»Wenger je krajem prvog poluvremena negodovao na klupi, njegova se momčad nije mogla nositi s napadima Dinama. Jedva su dočekali kraj poluvremena, ali dominacija Zagrepčana prenijela se i u nastavak. Agić nije realizirao precizan Buljatov ubačaj«, navodi se u poznatom dnevniku, čiji novinar nastavlja s hvalom: </p>
<p>»Navijači su upalili i baklje, događaji na travnjaku nisu bili zanimljivi kao na tribinama. Arsenal je djelovao zadovoljno s bodom i prilikom da završe posao u Londonu, no bila je to zabluda. Zagrepčani se nisu ni snašli, a 'topnici' su postigli dva pogotka.« </p>
<p>Igru Luke Modrića posebno hvali i BBC te ističe da ga s Dinamom veže desetogodišnji ugovor. </p>
<p>Na internetskim stranicama navijača Arsenala u raspravama se hvali Luka Modrić, kojeg bi rado vidjeli u svojoj momčadi. </p>
<p> Izbaciti Tottenham</p>
<p>Mnogi navijači nisu očekivali takav otpor Dinama i misle da je pobjeda s tri pogotka prednosti previsoka. Ističe se da je Dinamo igrao predefanzivno, ali i da su »modri« momčad donjeg doma Premiershipa te da u njihovu prvenstvu vjerojatno ne bi strahovali za ispadanje. Dinamu žele mnogo sreće u Ligi Uefe te da u tom natjecanju izbace njihova ljutitog rivala Tottenhama. </p>
<p>Najviše pohvala dobili su Bad Blue Boysi, a jedan je navijač »topnika« napisao: </p>
<p>»Dinamo može učiti o nogometu od Arsenala, ali Arsenalovi navijači mogu učiti o navijanju od Dinamovih. Ponajbolje europske momčadi uz ovakvu bi publiku bile nepobjedive.«</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bilić: Svidjelo mi se što Modrić ne bježi od dvoboja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za dva su igrača novinari pokazali najviše znatiželje. Najprije je Bilić upitan za komentar igre Luke Modrića protiv Arsenala, ali mu se nije svidio ton kojim je pitanje postavljeno. </p>
<p>»Pitali ste krivu osobu za Modrića. Dakako, ako ste mislili da otprije ne znam za njegove mogućnosti. Pa, čim smo ga Aljoša i ja vidjeli na prvom treningu mlade reprezentacije, znali smo da je riječ o pravom dragulju. Nije upitan za A reprezentaciju. Naravno, nikome u A reprezentaciji nije zacementirano mjesto u prvoj momčadi, iako neki igrači imaju više kredita. Smatram da će Modrić biti jedan od nositelja naše igre. Glede igre protiv Arsenala, mislim da je Luka bio na očekivanoj razini. Kod njega mi se najviše svidjelo što ne bježi od dvoboja, traži ih i iz njih izlazi kao pobjednik. S druge strane, Čale je pružio slabiju partiju, a Eduardo je igrao na razini svojih mogućnosti. Njegovo znanje nije upitno.« </p>
<p>Aljoša Asanović je prije tri-četiri dana bio u Liegeu, gdje je pratio nastup Rapaića i njegova Standarda u porazu s 1-2 protiv Charleroia. Asanović je kazao:</p>
<p>Rapajić je potreban</p>
<p>»Znamo tko je i što predstavlja Rapaić. Njegova lijeva noga, centaršut i čuvanje lopte ono je što nam je silno potrebno. Danas , u 32. godini, ima ono što nekad nije imao, a to je povratni trk. Uz to, iskustvo u kombinaciji s kvalitetom može biti vrlo značajno za našu buduću igru. Mislim da bi Rapaić mogao dati pravi impuls reprezentaciji. Vjerujem da će već u Livornu dokazati moje riječi. Bio sam u Belgiji i s drugim našim igračima, Ivanom Lekom, Balabanom, Pelaićem i Bošnjakom. Na njih računamo, a na njima je samo da dobro igraju u klubovima.« [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Počinjemo igrati sa četvoricom u obrani«</p>
<p>Bilić još uvijek pregovara s HNS-om o svojim izborničkim primanjima, a tvrdi da je dogovor blizu te da ga samo treba formalizirati </p>
<p>Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić u utorak navečer gledao je utakmicu Dinama i Arsenala, a jutro poslije proveo je u Hrvatskom nogometnom savezu, gdje se sučelio s novinarima. Znatiželjnike je najviše zanimalo je li se, zajedno sa svojim pomoćnicima, dogovorio sa čelnicima Saveze oko visine primanja... </p>
<p>»Dogovor je blizu, trebali bismo ga samo formalizirati«, pokušao je odgovoriti Bilić, no onda je uskočio glavni tajnik Zorislav Srebrić, koji inače slovi za kralja svih pregovarača: </p>
<p>»U ugovoru postoje dvije strane i potpisuju se pod određenim uvjetima. Ne sumnjajte da će sve biti učinjeno na obostrano zadovoljstvo.« </p>
<p>Kako god bilo, činjenica je da pregovori između izbornika i njegova stožera (Asanović, Jurčević, Mrmić i Prosinečki) traju dosta dugo. Možda predugo! </p>
<p>Prvi je pravi posao novog izbornika provjera protiv svjetskog prvaka Italije 16. kolovoza u Livornu. </p>
<p>»S nestrpljenjem očekujemo tu provjeru, jedinu prije važne kvalifikacijske utakmice protiv Rusije 6. rujna u Moskvi. Talijani još nisu dali popis svojih igrača, koliko čujem Donadoni će pozvati neke nove igrače, sve kako bi odmorio one koji su najviše istrpjeli na putu do svjetskog trona. </p>
<p>To će nam otežati posao, jer će se ti novi igrači željeti dokazati. Stoga utakmica sigurno neće biti revijalna«, rekao je Bilić, dodavši da je umjesto Didulice, za kojeg je novi klub AZ 67 zamolio poštedu, pozvao vratara s pretpopisa Vedrana Runju. Može li se uopće nazrijeti nova postava hrvatske reprezentacije? Bilić odgovara: </p>
<p>»Već dugo razmišljamo o momčadi, ne samo otkako smo izbornici, već otprije. Imena ću najprije reći igračima, a ne novinarima. Uglavnom, mijenjat ćemo sustav, igrat ćemo sa četiri igrača otraga. Hoće li to biti sustav 4-4-2, 4-5-1 ili 4-3-3, sada nije važno. Još se u školi uči da se sustav određuje prema broju igrača u zadnjem redu.« </p>
<p>Ipak, Bilić je vidio popis ruskih reprezentativaca kojeg je sastavio Guus Hiddink: </p>
<p>»Svi su igrači iz ruske lige, jer je rusko natjecanje bogato i kvalitetno. Osobno, ne vjerujem da će Hiddink s Rusima napraviti toliki iskorak kao s Korejcima i Australcima. Osim što su Rusi drugačijeg mentaliteta, ni Hiddink nema previše vremena raditi s njima. Upravo to može biti naša šansa.« </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pobijedio je moj program </p>
<p>Mnoge je iznenadio odabir za izbornika mlade nogometne reprezentacije. U konkurenciji Marijana Vlaka i Martina Novoselca, čelnici HNS-a odlučili su se za Ladića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dražen Ladić nije previše pričljiv čovjek. Iako je još u utorak imenovan izbornikom mlade nogometne reprezentacije, pred novinarima je ostao zakopčan do grla. U najskorijem roku mora izabrati članove svoga stručnog stožera i zacijelo je zbog toga sate i sate u utorak i srijedu provodio u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS). </p>
<p>»Imam neke ideje i vizije, no još vam ih ne mogu reći. Oko toga se dogovaram s čelnicima Saveza«, jedino je što je Ladić rekao, trčeći na novu rundu pregovora u Kuću nogometa. </p>
<p>Mnoge je odabir Ladića za izbornika mlade nogometne reprezentacije iznenadio, da ne kažemo šokirao. Jedva se znalo da se i on kandidirao na tu dužnost, kad je odjeknula vijest-bomba. Proslavljeni vratar glasovitih »vatrenih« u medijima se nije nudio za izbornika mlade momčadi. </p>
<p>U konkurenciji Marijana Vlaka i Martina Novoselca, čelnici HNS-a odlučili su se za Ladića. </p>
<p>»Samo sam ponudio svoj program, koji je pobijedio«, objasnit će Ladić, koji je u A reprezentaciji bio trener vratara u mandatu Otta Barića od 2002. do 2004. godine. </p>
<p>Kako protumačiti takav zaokret u razmišljanjima odgovornih ljudi u HNS-u? Još jedan »vatreni« u Rusanovoj neke će potaknuti na razmišljanja o udaru na Kuću nogometa, a drugi će, pak, u tome vidjeti i prste izbornika A vrste, koji bi mogao bolje surađivati s poznanikom iz igračkih dana nego s nekim drugim. No, bude li Ladić samo upola uspješan kao što je bio uspješan i dugotrajan vratar, pred mladom bi vrstom mogla biti svijetla budućnost. Podsjećamo, u kvalifikacijama za EP mlada reprezentacija igra u skupini s Ukrajinom i Rumunjskom. [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dva gola Olića i Rapaića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Napadač hrvatske nogometne reprezentacije Ivica Olić postigao je dva pogotka za moskovski CSKA u 3-0 pobjedi protiv slovačkog Ružomberoka u prvoj utakmici 3. pretkola Lige prvaka.</p>
<p>Standard odigrao je u Liegeu neodlučeno protiv Steaue (2-2), a oba pogotka za domaćina je postigao povratnik u našu reprezentaciju Milan Rapaić.</p>
<p>Darijo Srna odigrao je svih 90 minuta za svoj Šahtar iz Donecka koji je sa 1-0 na svom terenu svladao poljsku Legiju.</p>
<p>Goran Sablić odigrao je svih 90 minuta u 3-1 pobjedi svog Dinama iz Kijeva protiv turskog Fenerbahcea. Milan je rezultatom 1-0 svladao Crvenu zvezdu, a Dario Šimić je odigrao cijelu utakmicu za Milaneze. REZULTATI: Šahtar - Legia 1-0, CSKA - Ružomberok 3-0, Dinamo Kyiv- Fenerbahce 3-1, Lille - Rabotnički 3-0, Galatasaray - Mlada Boleslav 5-2, Levski - Chievo 2-0, Milan - C. zvezda 1-0, Standard - Steaua 2-2, HSV - Osasuna 0-0, Slovan - Spartak 0-0, FCK - Ajax 1-2, Hearts - AEK 1-2, Salzburg - Valencia 1-0, Liverpool - Maccabi Haifa 1-1. [Hina/D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Silnov bez pogreške do senzacije</p>
<p>Mladi 22-godišnji Rus postavio rekord europskih prvenstava</p>
<p>Na lanjskom Svjetskom prvenstvu u Helsinkiju muški je skok u vis bio jedno od najlošijih natjecanja. U situaciji kad nitko nije mogao preko skromnih 2.29 ukazao se anonimni Jurij Krimarenko i sa 2.32 postao svjetski prvak. U Göteborgu je muški vis bio potpuna suprotnost, sjajno natjecanje, puno uzbuđenja i kvalitetnih rezultata, ali je naslov ponovno završio u neočekivanim rukama. Mladi 22-godišnji Rus Andrej Silnov je briljantno odradio posao, od 2.24 do pobjedničkih 2.36 sve je visine preskočio isprva, što nitko od suparnika nije mogao pratiti. Čak ni domaći favorit Stefan Holm koji je bio »predviđen« za jedno od četiri švedska zlata na ovom prvenstvu. Holm je , štoviše, uzeo »tek« broncu, srebro je pripalo još jednom iznenađenju, češkom veteranu Tomasu Jankuu. Silnov je s preskočenih 2.36 postavio i rekord europskih prvenstava.</p>
<p>Tatjana Lebedjeva je još jednom pokazala koliko je velika sportašica. Ruska troskokašica je bila na konopcima, nije mogla preko 15 metara, što joj inače nije problem, mučila se s odrazom. Od prve je serije u vodstvu bila Grkinja Hrisopiyi Devetzi, već je skoro počela slaviti, a onda je Lebedjeva u posljednjem skoku s trećeg mjesta odletjela na vrh pobjedničkog postolja. Andreas Thorkildsen je olimpijskom naslovu dodao i europski u bacanju koplja, naslijedio je četverostrukog prvaka Stevea Backleyja, a veliki Jan Železny je s 40 godina na leđima uzeo još jednu medalju, bio je treći. Mehdi Baala je obranio zlato na 1500 m, a njegov sunarodnjak Marc Raquil je do naslova na 400 m došao u svome stilu, u posljednjim metrima. Kim Gevaert je srebro na 100 m od prije četiri godine pretvorila u očekivano zlato.</p>
<p>• Rezultati, atletičari, 400m: 1. Raquil (Fra) 45.02, 2. Frolov (Rus) 45.09, 3. Djhone (Fra) 45.40; 1500m: 1. Baala (Fra) 3:39.02, 2. Heško (Ukr) 3:39.50, 3. Higuero (Špa) 3:39.62; vis: 1. Silnov (Rus) 2.36, 2. Janku (Češ) 2.34, 3. Holm (Šve) 2.34; koplje: 1. Thorkildsen (Nor) 88.78, 2. Pitkämäki (Fin) 86.44, 3. Železny (Češ) 85.92;</p>
<p>atletičarke, 100m: 1. Gevaert (Bel) 11.06, 2. Grigorjeva (Rus) 11.22, 3. Habarova (Rus) 11.22; 400m prepone: 1. Isakova (Rus) 53.93, 2. Halkia (Grč) 54.02, 3. Tereščuk-Antipova (Ukr) 54.55; troskok: 1. Lebedjeva (Rus) 15.15, 2. Devetzi (Grč) 15.05, 3. Pjatih (Rus) 15.02; hodanje, 20km: 1. Turava (Blr) 1:27.08, 2. Kaniskina (Rus) 1:28.35, 3. Rigaudo (Ita) 1:28.37</p>
<p>Grgić deveta, Kotur 12.</p>
<p>Danijela Grgić je priželjkivala ulazak u finale na 400 metara, ali djevojka koja još nema ni punih 18 godina doista nema razloga za tugu. U konkurenciji u kojoj je bila uvjerljivo najmlađa zauzela je deveto mjesto, krug je istrčala za 52.00 sekundi. Bila je peta u svojoj skupini, dalje su vodila prva četiri mjesta. Milan Kotur je također ostao u polufinalu. Kako je za 400 prepone bilo prijavljeno samo 20 natjecatelja, nije bilo kvalifikacija, nego su se trčale tri polufinalne skupine. Kotur je istrčao najbolji rezultat ove sezone i drugi u karijeri (50.69), što mu je bilo dovoljno za ukupno 12. mjesto.Europski juniorski prvak i ove je godine trenirao u egzotičnim uvjetima, na nogometnom igralištu u Jasenovcu. »Probat ćemo iduće godine organizirati treninge u Varaždinu jer ovako dalje više nema smisla«, dodao je Kotur.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Imao sam sreće, jer nisam bacao dobro </p>
<p>Andras Haklits je hicem od 74.96 m zauzeo 11. mjesto u kvalifikacijama, a finale EP-a je u petak </p>
<p>Hrvatska atletika na Europskom prvenstvu ipak neće ostati samo na očekivanim finalima Blanke Vlašić i Slavka Petrovića, koji nije ni imao kvalifikacije na 10.000 metara. Blijedu je sliku trećeg dana natjecanja malo popravio Andras Haklits, izborivši ulazak među 12 najboljih kladivaša Staroga kontinenta. Nakon potpunih podbačaja Ivane Brkljačić i Vere Begić te nešto manje neuspješnog nastupa Nedžada Mulabegovića, Haklits je učinio ono što je od njega i tražio izbornik Siniša Ergotić. </p>
<p>U prvom je kvalifikacijskom hicu atletičar Dinamo-Zrinjevca nastavio tamo gdje je stao na prošlom EP-u. Tada je, podsjetimo, sva tri puta bacio kladivo izvan segmenta, uvijek na isto mjesto. Sada je ipak malo promijenio »sadržaj«, pa je kladivo završilo u zaštitnoj mreži. No, onda je došao i hitac koji je mađarskog Hrvata prvi put lansirao u finale jednoga velikog natjecanja. Kladivo je odletjelo do 74.96 metara, ispod Haklitsovih mogućnosti, daleko od njegova osobnog rekorda (80.41), ali dovoljno za nastavak »života« u Göteborgu. </p>
<p>Kako su u prvoj kvalifikacijskoj skupini ostvareni prilično slabašni rezultati, samo je Karsten Kobs bacio preko zadane norme (77.50 m), postalo je jasno da bi hitac našeg rekordera mogao biti dovoljan za finale. Konačna potvrda stigla je i prije Andraseva trećeg hica, pa nije ni bitno što je i taj bio neispravan. Druga je serija hrvatskom atletičaru bila dovoljna za 11. mjesto među 23 kladivaša koji su startali u kvalifikacijama. Haklits je pred novinare stigao sa širokim osmijehom na licu, ali u njegovim riječima ipak nije bilo previše zadovoljstva. </p>
<p>»Imao sam sreće, jer nisam dobro bacao. Nikad ne bih pomislio da će ovaj rezultat biti dovoljan za finale«, priznao je iskreno. </p>
<p>Andras je sezonu počeo tek u svibnju, ozljede oba koljena i leđa nisu mu dale da započne ranije i bude spremniji. </p>
<p>»Čak sam u jednom trenutku razmišljao i o odustajanju od EP-a, ali onda sam na četiri natjecanja bacio preko 76 metara i ipak sam odlučio nastupiti. No, nisam se mogao spremiti kako treba. Na prijašnja sam natjecanja znao odlaziti spremniji, ali nisam imao sreće kao ovdje. Göteborg mi očito leži«, kazao je Haklits, koji je u ovome gradu prije sedam godina osvojio srebro na mlađeseniorskom EP-u. </p>
<p>O tome da Haklits doista nije imao prevelika očekivanja od ovog natjecanja svjedoči i sljedeća rečenica: </p>
<p>»Uopće ne znam kad je finale, gledao sam samo kad su kvalifikacije.« </p>
<p>Finale je, inače, baš kao i ono Blanke Vlašić, u petak (19.30). Andrasu je tamo cilj biti među osmoricom koji će i nakon treće serije nastaviti natjecanje. </p>
<p>»U finalu moram biti bolji nego u kvalifikacijama«, zaključio je hrvatski kladivaš. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ljubičić u 3. kolu </p>
<p>TORONTO</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić plasirao se u 3. kolo 1.9 milijuna eura vrijednog ATP turnira iz »Masters serije« u Torontu. Ljubičić, četvrti nositelj turnira, je u 2. kolu nakon dva sata igre sa 7-6 (6), 6-4 svladao Francuza Arnauda Clementa, te će u 3. kolu igrati protiv Čileanca Fernanda Gonzaleza. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zagreb svladao Gold Club</p>
<p>DELNICE</p>
<p> - Rukometaši Zagreba uspješno su položili prvi ispit prije nove sezone. U pripremnom dvoboju Zagrebaši su pobijedili slovenskog doprvaka, Gold Club Kozinu 32-30 (20-11). Strijelci za Zagreb bili su Kabengele 8, Valčić 1, Kaleb 1, Lelić 2, Toskić 2, Anušić 1, Kapisoda 5, Horvat 4, Terzić 6 i Jurca 2, dok su za slovensku momčad najviše zabili (po pet pogodaka) Stojanovič, Dimovski i Hojč. Kako je prenio sportski direktor Zagreba Božidar Jović, Zagrebaši su prvi pripremni dvoboj odigrali jako dobro. Točnije, bili su uvjerljivi do polovice drugog poluvremena kad su posustali zbog umora uzrokovanog žestokim treninzima, pa su se Slovenci malo približili rezultatski. [I.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>SP motocikala s prikolicom u Rijeci </p>
<p>PULA</p>
<p> – Riječki će Grobnik od 11. do 13. kolovoza biti mjesto održavanja nekoliko spektakularnih motociklističkih utrka. Prva je SP motocikala s prikolicom - Nagrada Ine 2006. - a druga je motociklista za Alpe Jadran prvenstvo 2006. Nastupit će rekordnih 350 vozača, odnosno 24 momčadi iz 11 zemalja. U Alpe Jadran prvenstvu 2006. dobra se vožnja očekuje od Lorisa Valjana. [M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Lieberman žrtva referenduma o Iraku </p>
<p>Lieberman je platio cijenu jer su demokratski birači povjerovali da podupire rat u Iraku</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Demokratski senator Joe Lieberman koji prije šest godina bio prepoznatljiva nacionalna figura jer je uz Ala Gorea bio potpredsjednički kandidat, u utorak navečer ipak je izgubio u utrci za reizbor u Senatu u saveznoj državi Connecticut od politički anonimnog protukandidata Neda Lamonta. </p>
<p>Tako su se potvrdila predviđanja političkih analitičara, da će opći izbori u Americi biti referendum protiv rata u Iraku. Lieberman je prva, iako ne i jedina politička žrtva tog »referenduma«. </p>
<p>Iako poznat širom Amerike kao demokrat koji je u 90 posto slučajeva u Senatu glasovao kao najokorjeliji liberal, Liebermana je javnost ipak zapamtila po stavovima oko rata u Iraku. I očito ga izjednačila s republikancima! </p>
<p>Nakon nastupa predsjednika Busha pred oba doma američkog Kongresa, u siječnju 2005., predsjednik se, rukujući se s kongresnicima i senatorima iz oba politička tabora, posebno zaustavio kod Liebermana. Zagrlio ga, i onda ga čak i poljubio. </p>
<p>Nešto mu je kratko šaputao, na što je senator iz Connecticuta, nekoliko puta klimnuo glavom kao da to odobrava. Sliku tog poljupca na bedževima i u TV spotovima iskoristio je u predizbornoj kampanji protukandidat Ned Lamont, inače medijski tajkun i vlasnik kablovske TV u Connecticutu. </p>
<p>Uzaludni su bili pokušaji Liebermanove obrane, u stilu: Ovi izbori nisu samo oko jednog pitanja, oko Iraka! Radi se o budućnosti Amerike, o obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, visokim cijenama. Senator Lieberman čak je optužio Lamonta da laže, ali uzalud. Birači zapravo žele da se ovi izbori ponajviše vrte oko Iraka, jer, odatle dolazi većina nevolja za prosječne Amerikance. Počevši od skupe nafte, do inflacije koja se prikriva, slabljenja dolara i potpuno torpediranog međunarodnog ugleda Amerike što, naravno, osjećaju i obični američki građani diljem svijeta. </p>
<p>Lieberman je u međuvremenu najavio da će se u studenome kandidirati kao neovisni kandidat za svoj četvrti mandat u Senatu, iako je obećavao da će ostati lojalan demokratima. </p>
<p>Politički veterani među demokratima, uključujući i bivšeg predsjednika Billa Clintona, senatorici Hillary Rodham Clinton, sve do Ala Gorea i senatora Chrisa Dodda, koji su do utorka navečer davali bezrezervnu potporu svom starom političkom »pajdašu« Liebermanu, u srijedu su već najavili da će jedinstveno stati iza Neda Lamonta koji je biračima obećavao povlačenje američkih vojnika iz Iraka. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Izrael širi kopnenu ofenzivu </p>
<p>BEJRUT/JERUZALEM</p>
<p> - Izraelski sigurnosni kabinet naložio je u srijedu širenje kopnene ofenzive u Libanonu kako bi nanio još teži udarac Hezbollahu i suzbio njegove raketne napade na Izrael, objavio je ured izraelskog premijera.</p>
<p> Odluka premijera Ehuda Olmerta i njegovih glavnih ministara da pošalju snage dublje u Libanon, možda čak do rijeke Litani, do 20 kilometara sjeverno od granice, uzrokovat će veliku eskalaciju sukoba unatoč UN-ovim naporima da se rat prekine. »Sigurnosni kabinet prihvatio je preporuke obrambenog vodstva za nastavak operacija u Libanonu«, kaže se u izraelskom priopćenju. Izrael u južnom Libanonu već ima 10.000 vojnika a koliko će ih još poslati zasad nije poznato.</p>
<p> U sukobima je dosad poginulo gotovo 1.000 Libanonaca i više od stotinu Izraelaca. Izraelske vlasti nastavile su u srijedu ujutro evakuaciju pograničnog mjesta Kyriat Shmona, svakodnevnu raketnu metu šijitskog pokreta Hezbollah. Evakuacija Kyriat Shmone, mjesta s 24000 stanovnika blizu granice s Libanonom, prva je odluka izraelskih vlasti o evakuaciji cjelokupnog stanovništva nekog naselja od početka izraelsko-arapskog sukoba 1948. Izraelski borbeni zrakoplovi gađali su u noći s utorka na srijedu više od stotinu ciljeva u Libanonu, objavila je glasnogovornica izraelske vojske, a libanonski medicinski izvori javljaju o petoro mrtvih te o zasad nepoznatom broju zarobljenih pod ruševinama. [AFP/Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Charles i Camilla žrtve radoznalih novinara</p>
<p>Potajno su prisluškivane poruke ostavljene na mobitelu britanskog prjestolonasljednika</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice) Britanska policija uhitila je trojicu muškaraca, zbog sumnji da su prisluškivali telefonske poruke princa Charlesa, njegove supruge Camille te osoblja njihove londonske rezidencije Clarence House. Među uhićenima je i Clive Goodman, jedan od urednika popularnog nedjeljnog lista News of the World. Scotland Yard tvrdi da cijeli slučaj ima i »potencijalne implikacije po sigurnost«, pa se njime bavi protuteroristički ogranak policije. </p>
<p>Potajno su prisluškivane glasovne, te nedozvoljeno čitane tekstovne poruke ostavljene na mobitelu britanskog prjestolonasljednika, njegove žene i suradnika. Tijekom četveromjesečne istrage policija je međutim utvrdila da su se prisluškivale i druge javne ličnosti. Vjeruje se da se među njima nalaze i parlamentarni zastupnici, vojni šefovi te neke vodeće medijske figure. </p>
<p>Policija ne isključuje mogućnost da su se prisluškivali i mobiteli stanara Buckinghamske palače, u kojoj stoluje Kraljica. TV kompanija ITV utvrdila je pak da su se na meti prisluškivanja našli čak i neki članovi britanskog kabineta, ali ne i premijer Tony Blair. </p>
<p>Skandal je otkriven kad je politički urednik Tom Bradby primijetio da je nešto o čemu je telefonski razgovarao sa Clarence House kasnije osvanulo kao vijest u News of the World. Policija je tijekom istrage pretražila stanove uhićenih, redakciju News of the World te još neke poslovne prostorije u Londonu. To nije prvi put da je britanska kraljevska obitelj žrtva telefonskog prisluškivanja. Tijekom 1990-tih godina slušani su razgovori princa Charlesa, njegove tadašnje supruge princeze Diane te Camille Parker Bowles koja mu je u to vrijeme bila prijateljica. Nakon toga u novinama su osvanule pojedinosti o njihovom složenom privatnom životu. Razgovore su uhvatili hackeri pomoću elektronskih skanera i prodali ih žutom tisku. </p>
<p>Godinu dana kasnije, list Mirror ubacio je svog reportera Ryana Parryja u Buckinghamsku palaču, gdje je dva mjeseca neotkriven radio kao lakaj.</p>
<p> Uspio se zaposliti usprkos neviđenim mjerama sigurnosti uoči posjeta Georgea Busha, koji je u to vrijeme trebao odsjesti kod Kraljice. Ranije su novinari prolazili nekažnjeno, no ovaj put policija je odlučila uredovati. Uz jamčevinu pušten je jedan od trojice uhićenika. No Clive Goodman koji uređuje kraljevsku rubriku News of the World i dalje je u pritvoru, skupa s drugim pomagačem. Daily Telegraph komentira da je cijeli skandal velika blamaža za novinskog magnata Ruperta Murdocha, vlasnika News of the World. No kompromitirano je, ponovo, i žuto novinstvo na Otoku. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ahtisaarijev koncept u krizi</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbijanski mediji u srijedu su uglavnom bavili analizama bečkih pregovora o budućem statusu Kosova. Postoji gotovo jedinstven zaključak da posebni izaslanik UN-a Martti Ahtisaari i njegov tim ne rade dobro svoj posao. </p>
<p>Pojedini provladini dnevnici, poput Večernjih novosti, potencirali su uvođenje novog pregovarača Bernharda Schlageka kao svojevrsno priznanje da je Albert Rohan »pravio velike pogreške«, dok »Schlageku na prvi pogled nedostaje iskustvo«.</p>
<p>Službeni Beograd smatra da je pregovarački koncept Ahtisaarija u krizi i da se stvara prostor za lobiranje kako bi se pregovori okončali nekakvim nametnutim rješenjem, koji Priština pokušava iskoristiti. »Pregovori o pravima manjina bez manjina najbolji su pokazatelj toga«, kaže neimenovani izvor Večernjih novosti iz vlade. On nije objasnio zašto su Marko Jakšić i Goran Bogdanović, kao članovi beogradskog izaslanstva, odbili sudjelovati na pregovorima, već je krivicu bacio na Ahtisaarijev tim koji nije osigurao nazočnost predstavnika manjina.</p>
<p>Srbijanski mediji nisu se bavili ulogom beogradskog izaslanstva u pregovorima. Ponavlja se da stavovi dviju strana nisu približeni. </p>
<p>Bojan al Pinto–Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prodi najavljuje promjene bez teških odricanja </p>
<p>RIM</p>
<p> - Talijanski premijer Romano Prodi najavio je u srijedu da će njegova vlada lijevog centra ustrajati na promjenama u talijanskom društvu, ali bez teških odricanja kakva su bila najavljivana do prije samo nekoliko dana. Najnoviji podaci u pritjecanju novca u državnu blagajnu na osnovi poreza pokazuju da je priljev mnogo veći od predviđenog, da je industrijska proizvodnja porasla za 3,7 posto, što bi trebalo ublažiti ranije najavljen vrlo štedljiv proračun za sljedeću godinu. Romano Prodi, koji je u srijedu proslavio 67. rođendan, nalazi se na odmoru u obiteljskoj vikendici u mjestu Bebbio pokraj Reggio Emilije, a novinarima je izjavio da državni proračun neće biti »suze i krv«. Ipak potrebne su dugoročne promjene kako bismo osuvremenili zemlju i zadržali mozgove bez kojih nije moguć napredak, rekao je Prodi. Glede mogućeg proširenja većine na stranke iz oporbenog desnog centra ili stvaranje velike koalicije nalik na njemačku, o čemu se posljednjih dana raspravljalo, Prodi je kazao da neće biti proširenja i promjena sadašnje većine te da će njegova vlada ostati na vlasti cijeli petogodišnji mandat. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Hipnozom do lijepa osmijeha</p>
<p>U hipnotički će trans neke osobe zapasti za nekoliko sekundi iako ima i onih koje se ne može hipnotizirati, ali sposobnosti imaginacije i koncentracije pogoduju pozitivnom tijeku hipnoze</p>
<p>Za hipnozu, koja je mnogima pomogla da se odreknu privlačnoga, ali opasnog dima cigareta mnogi su čuli, ali ono što je oduševilo sve koji se groze same pomisli na odlazak zubaru, je medicinska hipnoza koja se koristi u stomatologiji. Strah od zubara, injekcija, vađenja zuba i svega što ide uz dentalnu terapiju i higijenu imaju mnogi. </p>
<p>No kada vas zubar uvede u hipnotički trans izvadi dva zuba, a vi, ni tijekom zahvata, niti poslije ne osjećate bol i nelagodu, strah od medicinske bušilice i kliješta nestaje. Neugodno iskustvo odlaska zubaru, postaje pozitivan događaj, koji zatim rezultira onim radi čega ste i došli, zadovoljnim i lijepim osmijehom. Povjerenje u zubara, nakon tretmana pod hipnozom vratio je i sedamdesetogodišnji Anton Matijanić, koji se nakon 20 godina straha, vratio u zubarski stolac. </p>
<p>»Čuo sam za doktora Pervana i liječenje zuba pod hipnozom i jednostavno sam morao doći. No ipak sam se prije prvog tretmana bojao. Jednostavno nisam mogao vjerovati da me neće boljeti. Stoga sam sat vremena, prije termina, šetao po parku«, priznaje Matijanić. Nakon prvog posjeta kada mu je doktor Zdravko Pervan izvadio dva zuba, i kada se uvjerio da bol nije osjetio ni nakon buđenja iz hipnotičkog transa, Matijanić je, kaže, oduševljen novim načinom anestezije u samo tjedan dana izvadio šest zuba. Osim njega, čak petina pacijenata stomatologa Pervana popravlja zube, ali radi i zahtjevnije dentalne zahvate uz pomoć hipnoze. </p>
<p>»Kada sam prije tri godine prvi puta radio hipnozu ljudi su bili skeptični, ali danas, pogotovo nakon što je osnovano Hrvatsko društvo za medicinsku hipnozu, sve više traže takav način anestezije«, priča doktor Pervan koji je nakon višegodišnjeg boravka i rada u Njemačkoj, gdje je i završio edukaciju iz medicinske hipnoze, otvorio ordinaciju u Zagrebu. </p>
<p>Prednosti takva liječenja su promjena percepcije vremena, jer pacijent ne zna je li na stolici bio deset minuta ili dva sat. Zatim pojačana emocionalna komponenta i pojačana sugestibilnost, pa će tako pacijentima dok su u transu lako zaustaviti krvarenje. </p>
<p>No novoga i nepoznatoga boje se mnogi, pogotovo, kaže, kada se promjene događaju na psihičkoj razini. Mnogi ga tako pitaju postoji li opasnost da se više ne vrate iz hipnoze.</p>
<p>»Nema takve opasnosti kada hipnozu provodi iskusan hipnoterapeut, ali naravno da će neki ljudi nakon hipnoze biti malo zamišljeni što je posljedica iskustva koje su doživjeli«, kaže Pervan. Pacijente također zanima mogu li se sjetiti svega što se događalo za vrijeme transa. To je slično snu. Ponekad se možete sjetiti sna, ponekad samo djelića, a nekada ničega. Teško je predvidjeti hoće li pacijent razviti totalnu amneziju ili ne. No jedno je sigurno, pod hipnozom liječnik, kaže, može raditi samo ono što je ranije dogovorio s pacijentom. Ako krene raditi recimo zub koji nije dogovorio prije hipnoze, pacijent će se probuditi. </p>
<p>No ne mogu se svi hipnotizirati. Naime, prema klasičnom shvaćanju hipnoze oko 10 posto ljudi može se lako dovesti u stanje transa, za 80 posto se smatra da se mogu, iako malo dulje traje, uvesti u trans, preostalih 10 posto smatra se teškima za dovođenje u stanje transa. </p>
<p>»U hipnotički će trans neke osobe ući za nekoliko sekundi, ali ima i onih koje ne možemo hipnotizirati. Pristanak mora doći iz dubljih struktura, moraju imati sposobnosti razvijati fantazije, ne smiju biti uskogrudni, moraju biti spremni za nova iskustva«, kaže doktor Pervan, dodajući kako je kod jednog dijela pacijenata potrebno čak do tri sata pripreme. U svakom slučaju sposobnost imaginacije, koncentracije i kreativnosti pogoduje pozitivnom tijeku hipnoze i bržem ulasku u trans. U stanju transa, pacijent ima osjećaj lakoće ili pak težine, mirno disanje, opuštenost muskulature, koncentracija mu je usmjerena prema unutra, osjećaj da vrijeme sporije prolazi, te osjećaj odcijepljenosti. </p>
<p>Pod hipnozom se mogu raditi zahvati, poput popravljanja i vađenja zuba, ali i oni zahtjevniji, uzimanje otisaka i izrada proteza, brušenje za krunice i mostove i drugi, a jedan sat hipnoze stoji 450 kuna.</p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Putujem, dakle, jesam</p>
<p>Sve smo sličniji nomadima, i putujemo sve više, vođeni ne samo željom da upoznamo nove krajeve, nego i da iskusimo slobodu i naslutimo budućnost</p>
<p>Sada kada su svjetske autoceste, luke i aerodromi prepuni ljudi koji putuju gonjeni željom da privremeno promijene mjesto boravka i provedu se što bolje, lako je povjerovati tvrdnji cijenjenoga francuskog intelektualca, povjesničara i ekonomista Jacquesa Attalija da »društvo nastaje na putovanju«. On je iznosi u svojoj novoj, u Europi vrlo rado čitanoj knjizi, »Čovjek nomad«, u kojoj se bavi jednom od najzanimljivijih tema globalizacije svijeta – potrebom za putovanjima i njenim individualnim, ali i globalnim učincima. Attali je i sam nomad »I to na barem pet različitih načina«, kaže), a napisao je dvadeset knjiga, većinom posvećenih migracijama. </p>
<p>Nešto je vrlo staro, ali i vrlo moderno u srcu svakog putnika, i tako je otkako je svijeta i vijeka, samo što danas putuju svi, i to najčešće iz sasvim osobnih i hedonističkih, a ne iz razloga nevolje i neimaštine, želje za osvajanjem, trgovanjem ili probitkom. </p>
<p>»Postoje različiti oblici nomadstva, a onaj koji nas najviše zanima i koji nam je najbliži, neka je vrsta kozmopolitskog luksuza. Taj fenomen nazivam hipernomadom, a odnosi se na ljude koji mogu i žele putovati zbog posla i užitka, kako bi proširili svoje vidike i obogatili svoj duh«, objašnjava Jacques Attali.</p>
<p>Istinska prtljaga hipernomada je nevidljiva i nematerijalna, a predstavlja je njegova unutarnja ravnoteža. Istinski se putnik, za razliku od običnog turista, ravna prema vlastitom unutarnjem smjerokazu, a ne ničim izvan sebe. No on je, kako tvrdi Attali, i posljednji junak kapitalizma, jer još vjeruje i teži idealu slobode. A prvi znak slobode je da se može otići kamo se želi, promijeniti grad, državu, kontinent, ostaviti posao i pronaći nov, vratiti se i nastaviti živjeti kao prije. »Zato kažem da je naše nomadstvo izrazito ekonomska kategorija, planetarna i bez ikakva centra, sposobna prelaziti sve granice, baš kao što to uvijek radi onaj nestašan deran koji živi u svakom od nas. Metafora koja ga najlakše objašnjava je cirkus: kontekst prepun vrijednosti i raznolikosti, osobnosti i zajedništva, koji može zabljesnuti na trgu bilo kojeg grada na svijetu«, kaže Attali.</p>
<p>Zanimljivo je i da se istodobno može biti nomad i živjeti sjedilačkim životom, a Attali čak tvrdi da se čak mora. Dok jedni »sjede«, drugi se kreću i obratno, stvarajući, kako kaže Attali, poželjnu dinamiku u društvu. Naš život su posljednjih desetak godina preobrazili internet i digitalni mediji, pa se neki mogu baviti samo virtualnim nomadstvom ili ga kombinirati sa stvarnim. »Veliku promjenu su donijeli i gradovi oaze, unaprijed projektirani tako da udovolje potrebama modernih putnika, savršeno udobni i opremljeni svim tehničkim pomagalima da svaki od njih, ako to i kad poželi, može ondje i raditi i održavati vezu s ostatkom svijeta. Paralelno je porasla popularnost življenja na istome mjestu, odmaranja, druženja, ali to je samo drugo lice novonomadstva«, uvjeren je Attali. </p>
<p>On čak tvrdi da danas postoji razlika i između nomada i nomatkinje. »Povijest nas je naučila da su se pokreti naroda događali zbog održanja i razvoja zajednice, te da su ih uvijek predvodili muškarci. Zato su se događale prave epopeje osvajanja, kakve se danas više nigdje ne mogu vidjeti, ali smo zato svjedoci toga da žene putuju i postaju pravim stanovnicama svijeta. Pa čak i one koje radije ostaju kod kuće žive uvelike nalik na muškarce, uživajući u dimenziji unutarnjih putovanja, većinom mentalnih, koja otkriva žensku potku novonomadstva. Ono, naime, razvija solidarnost, razumijevanje među ljudima, pozitivnu radoznalost, sposobnost shvaćanja prošlosti i stvaranja budućnosti ne zakidajući druge. I treba pozdraviti jednostavnu istinu naših dana da nitko na svijetu nije slobodan koliko žena koja putuje«, uvjeren je Jacques Attali.</p>
<p>Sonja Braut</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Za volanom s 5,68 promila!</p>
<p>U Htvatskoj je prošlih godina zabilježeno nekoliko slučajeva u kojima su ljudi »napuhali« i više od 7 promila alkohola u krvi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Križevčanin Z.G. (42) u prometu je zatečen s nevjerojatnih 5,68 promila alkohola u krvi. </p>
<p> Tolika razina alkohola ustanovljena mu je prilikom redovne kontrole prometa u utorak oko 23 sata na cesti između mjesta Selanec i Guščerovec. </p>
<p> Prema policijskom priopćenju, Z.G. je zaustavljen na otvorenoj cesti kad je upravljao vozilom »ford escort« pod vidnim utjecajem alkohola. </p>
<p> Zbog bojazni da bi u takvom stanju dalje nastavljao upravljati vozilom, odveden je u prostorije križevačke policijske postaje, odakle je nakon provedene noći pušten.</p>
<p>Inače liječnici tvrde da je svaka količina iznad 3 promila potencijalno smrtonosna. U Htvatskoj je prošlih godina zabilježeno nekoliko slučajeva u kojima su ljudi »napuhali« i više od 7 promila (neki od njih su zaustavljeni u vožnji), međutim ti se rezultati da bi bili »službeni« moraju potvrditi i naknadnim testiranjem krvi u bolničkim ustanovama. U pravilu se takvi »rekordi« ne potvrđuju.</p>
<p> Količina alkohola u krvi konzumenta ovisi o količini i vrsti pića koju je popio, ali i o njegovoj tjelesnoj težini i metabolizmu. Granica od 0,5 promila (koliko je bilo dozvoljeno do prije dvije godine) , postiže se već s jednim pićem (0,5 dl »žestice«, pola litre piva ili dva decilitra vina). Istraživanja pokazuju da već količina od 0,8 promila rizik od prometne nesreće povećava za čak 10 puta ( 1000 posto!), a pri dva promila rizik je već 80 puta veći.</p>
<p>Inače u lipnju i srpnju ove godine prilikom policijskih kontrola uhvaćeno je 7286 pijanih vozača.</p>
<p>Od početka turističke sezone i češćih policijskih patrola na hrvatskim cestama u srpnju kažnjeno je 3204 vozača zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, što je za oko 1000 manje nego u lipnju, kad ih je otkriveno 4082. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, policija je manje kazni naplatila i za sigurnosni pojas, vožnju s mobitelom, ali i za nepropisnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>.</p>
<p>No, smanjen broj prekršaja može se pripisati i činjenici da su Hrvatsku preplavile kolone turista, a poznato je da u kilometarskoj koloni mnogo teže biti uhvaćen u »pijanoj vožnji. </p>
<p>Višegodišnje statistike pokazjuju da alkoholizirani vozači skrive čak četvrtinu nesreća, u kojima ne ugrožavaju samo sebe, nego i druge sudionike u prometu. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pokušao pregaziti policajca</p>
<p>Ukrao kolut bakrenog kabla teškog oko 200 kg i vrijednog oko 12.200 kuna</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Nad devetnaestogodišnjim Nenadom I. otvorena je istraga zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela pokušaja teškog ubojstva i krađe. Postoji osnovana sumnja da je Nenad I. 3. kolovoza oko 2 sata iz dvorišta jedne obiteljske kuće u Pleškovcu kod Čakovca ukrao kolut bakrenog kabla teškog oko 200 kg i vrijednog oko 12.200 kuna.</p>
<p> U pokušaju da zajedno s još trojicom pomagača utovari kolut u automobil, primijetila su ga dvojica policajca.</p>
<p> Pomagači su počeli bježati, a optuženi se, kako bi izbjegao uhićenje, zaključao u automobil i pokušao odvesti, no kad je na cesti ispred sebe ugledao policajca D. P. koji ga je pokušao zaustaviti, velikom je brzinom automobilom krenuo na njega u namjeri da ga usmrti. Nije se zaustavio niti nakon što je D. P. iz službenog pištolja ispalio nekoliko hitaca upozorenja u zrak i ispred vozila! </p>
<p> Kako bi izbjegao nalet automobila policajac je pobjegao s ceste, no optuženi je ponovno krenuo prema njemu, pa je D. P. u posljednji tren izbjegao nalet, skočivši u stranu. Nenad I. nije poricao djela, priznao je da se zaključao u auto, ali nije namjeravao pobjeći, već se predati. No, kad je auto bio ugašen, policajac je prema njemu ispalio dva hica, pa je zato krenuo. Zbog pucnjave je legao na sjedalo, tako da nije ni vidio kamo vozi, a tek kad se sve smirilo, vidio je da je udario policajca. Optuženom je određen i pritvor zbog opasnosti od bijega te zbog opasnosti od ponavljanja djela, budući da je već više puta prijavljivan zbog krađa.</p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dugove pokrivao na teret drugih tvrtki</p>
<p>Potvrđena presuda Marijanu Hižaku, bivšem direktoru »Vama-tekstila« </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Varaždinski Županijski sud potvrdio je presudu Općinskog suda u Varaždinu kojom se Marijan Hižak, bivši direktor »Vama - tekstila« i bivši čelnik HNS-a Varaždinske županije osuđuje na godinu dana i šest mjeseci zatvora zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Oduzima mu se i imovinska korist u iznosu od 687.807 kuna, a presudom je i odbijena optužba za sklapanje štetnog ugovora. </p>
<p>Hižaka je optužnica teretila da je kao direktor »Vama - tekstila«, zaključio nekoliko ugovora, znajući da to poduzeće posluje s velikim financijskim teškoćama. To je učinio kako bi poduzeću »Lega«, u kojem je, zajedno sa suprugom bio suvlasnik, pokrio dospjele financijske obaveze i smanjio nelikvidnost na teret »Vame - tekstila« bez pravovaljanog dužničko-vjerovničkog odnosa. </p>
<p>Hižak je tako u siječnju 2000. godine zaključio ugovor kojim »Vama - tekstil« preuzima novčane obveze »Lege« prema »Tivi« u iznosu od 499.927 kuna. »Vama« je preuzela i »Legine« dugove »Termoplinu« i »Helios osiguranju«, a preko žiro računa »Vame - tekstila« platio je i dugove HEP-u i TKC-u Varaždin. Time je svojoj tvrtki pribavio nezakonitu korist od 687.807 kuna. </p>
<p>Optužnica ga je teretila i da je 20. siječnja 2000. godine kao direktor »Vame - tekstila«, nakon što je već zaključio ugovore o preuzimanju »Leginih« dugova, sa svojom suprugom, kao direktoricom zajedničke tvrtke, sklopio ugovor o kratkoročnoj pozajmici na iznos od 800.000 kuna s 12 posto kamata godišnje, bez utvrđenog roka za vraćanje kredita. Ugovor nije upisao pod određeni poslovni broj i nije osigurao povrat novca, iako je znao da je njegovoj tvrtki blokiran račun. </p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kazneno prijavljen 23-godišnjak koji je na prikolicu stavio lažne tablice </p>
<p>Pronađena prikolica kamiona koji je izazvao nesreću u tunelu</p>
<p>ZADAR/SPLIT</p>
<p> - Splitsko-dalmatinska policija priopćila je u srijedu da je u utorak navečer u Kaštel Štafiliću pronađeno priključno vozilo kamiona koji je izazvao tešku prometnu nesreću u tunelu »Ledenik« te da je na priključnom vozilu registarska tablica koja pripada nekoj drugoj prikolici. </p>
<p>Policija je utvrdila i da je nepripadajuću registraciju 28. srpnja postavio 23-trogodišnjak, protiv kojega je podignuta kaznena prijava. </p>
<p>Odvjetnica Tanja Budimir, braniteljica vozača tegljača Miljenka Strička (24), koji je prije desetak dana prouzročio tešku prometnu nesreću u tunelu »Ledenik«, u srijedu je uložila žalbu na njegov pritvor. Državno odvjetništvo u Zadru Strička tereti za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine izazivanjem prometne nesreće, za koje je predviđena zatvorska kazna i do 10 godina. Istražni sudac Županijskog suda u Zadru Vladimir Mikolčević Stričku je odredio pritvor od mjesec dana kako bi mu se onemogućio kontakt s djelatnicima prijevozničke tvrtke iz Splita u kojoj je zaposlen te je u utorak prevezen u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. Sudac Mikolčević donio je i rješenje o provedbi istrage. [Lj. I. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Poginuo biciklist</p>
<p>GORNJA VRBA- Šezdesetšestogodišnji Mato Mandir izgubio je život u utorak oko 21,40 u Gornjoj Vrbi, u Ulici 108. ZNG brgade. Naime, dok je nesretni čovjek pored sebe gurao bicikl uz rub lijevog kolnika, iza njega je naišao automobil »opel vectra«, kojim je upravljao J. G. (22). Kako vozač nije na vrijeme uočio Mandira, prednjim desnim dijelom vozila ga je udario, a Mandir je od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nesreće. Očevid su na mjestu događaja obavile istražna sutkinja Županijskog suda u Slavonskom Brodu Jadranka Đaković, zamjenica županijskog državnog odvjetnika Ljiljana Valinčić, te djelatnici PU Brodsko - posavske. [Anita Benić]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Napadnuta Severinina gošća Hanča</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepoznati se muškarac, koji je nakon svađe i pucnjave uspio pobjeći, u utorak oko 21 sat sukobio se s Hančom Mašić (37, koja ima 16 djece, a poznatoj i po gostovanju u »Mjenjačnici« sa Severinom). No, nakon svađe zapucao je i ugrozio njezin i život njena supruga. No, kada ga je H. Mašić upozorila da ne puca, nasilnik ju je udario drškom pištolja po glavi. Za izgrednikom se traga. [J.I.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>MOL želi povećati vlasnički udjel u Ini</p>
<p>Najveća mađarska kompanija usmjerena je na daljnje širenje u regiji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mađarska naftna kompanija MOL, strateški partner Ine i tvrtka s najvišim prihodima u Mađarskoj, ostvarila je veliki rast dobiti u drugom tromjesečju ove godine. </p>
<p>Na dobre poslovne rezultate najviše je utjecao rast cijena nafte, povećane razlike u cijeni između Ural i Brent nafte, porast prihoda u preradi nafte i prodaji naftnih derivata, izvijestili su u srijedu iz MOL-a.</p>
<p>Neto dobit kompanije u drugom je tromjesečju porasla 19 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje, na 76,7 milijardi forinti (359,2 milijuna dolara). To je rast veći od očekivanoga jer su analitičari za navedeno razdoblje očekivali neto dobit od 64,05 milijardi forinta (300 milijuna dolara).</p>
<p>Postignut je i 32-postotni rast operativne dobiti na godišnjoj razini, na 102,3 milijarde forinti (479 milijuna dolara) u odnosu na 77,4 milijardi forinta godinu dana ranije. Istodobno, neto prodaja rasla je 29 posto, na 702,2 milijarde forinta (328 milijuna dolara), u odnosu na 545,1 milijardi forinta godinu prije. </p>
<p>»Unatoč visokim cijenama, potražnja za gorivom jako je rasla u Mađarskoj i Slovačkoj, pokretana uglavnom dinamičnim rastom potrošnje dizelskog goriva«, ističu u MOL-u.</p>
<p>U Mađarskoj je potražnja za gorivom u prvih šest mjeseci 2006., unatoč rastu cijena, rasla šest posto, a MOL-ove veleprodajne cijene porasle su za 14 posto. Potrošnja dizela skočila je za 15 posto, uzrokujući porast prihoda od prodaje dizela za 26 posto. </p>
<p>Operativna dobit od transporta plina u istome je razdoblju iznosila 5,6 milijardi forinta (26,2 milijuna dolara). MOL je svoju veleprodaju i skladištenje plina krajem ožujka prodao njemačkom energetskom divu E.ON-u.</p>
<p>»U postizanju rekordnog priljeva pomoglo nam je povoljno okruženje, povećana prodaja i disciplinirano provođenje programa kapitalnih izdataka«, izjavio je MOL-ov predsjednik uprave i glavni izvršni direktor Zsolt Hernadi. </p>
<p>Najveća mađarska kompanija usmjerena je na daljnje širenje poslovanja u regiji. Laszlo Geszti, mađarski član Uprave Ine, potvrdio je da MOL i dalje želi povećati svoj vlasnički udjel u hrvatskoj naftnoj kompaniji. Slovački Slovnaft, čiji je MOL vlasnik, planira od ruskog Jukosa kupiti 49-postotni udjel u Transpetrolu, a dogovoren je i sporazum o prodaji većinskog udjela bosanskog Energopetrola konzorciju Ina-MOL. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U Hrvatskoj je na djelu gospodarski bum</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Indeks poslovnog optimizma HLIPO za srpanj iznosi 115,3, što je najveća razina optimizma u proteklih sedam mjeseci, dok je od početka mjerenja HLIPO bio viši samo u prosincu prošle godine, objavila je agencija za istraživanje tržišta Hendal, koja u suradnji s poslovnim tjednikom Lider provodi mjesečno istraživanje »Hendal Liderov indeks poslovnog optimizma«.</p>
<p>U odnosu na lipanj, HLIPO je narastao 5,9 indeksnih poena, a u odnosu na početak mjerenja, u lipnju 2005., za 15,3 indeksna poena.</p>
<p>Ti rezultati, napominju u Hendalu, pokazatelj su snažnog rasta optimizma hrvatskih gospodarstvenika te ga smještaju u područje gospodarskog buma.</p>
<p>Snažan rast poslovnog optimizma u srpnju ostvaren je u svih pet promatranih djelatnosti, dok rezultati za sektor graditeljstva, trgovine i turizma imaju najviše vrijednosti od početka mjerenja HLIPO-a.</p>
<p>Najoptimističnija djelatnost je graditeljstvo, koje s indeksom 128,7 bilježi rast od 3,8 poena u odnosu na lipanj 2006. Turizam (121,4) bilježi rast od 18,1 poena u odnosu na prethodni mjesec, te za 10,4 poena prema prošlogodišnjem srpnju. Optimizam u sektoru prijevoza i usluga s indeksom 119,4 bilježi rast od 4,4 indeksnih poena u odnosu na lipanj. U sektoru trgovine (107,3) u srpnju je ostvaren rast od 6,8 poena u odnosu na lipanj. HLIPO u segmentu proizvodnje (116,1) bilježi rast od 2,9 poena u odnosu na lipanj.</p>
<p>Hendal i poslovni tjednik Lider počeli su s praćenjem indeksa u lipnju 2005. Uzorak istraživanja čini 400 velikih, srednjih i malih tvrtki u Hrvatskoj, a istraživanje se temelji na mjesečnoj anketi tvrtki u proizvodnji, graditeljstvu, trgovini, prijevozu, uslugama i turizmu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dinamičan rast neto dobiti poduzetnika </p>
<p>Ukupni su prihodi hrvatskih poduzetnika u 2005. deset posto viši nego 2004. </p>
<p>Uz brži rast ukupnih prihoda od rashoda hrvatski su poduzetnici prošlu godinu završili sa rekordnim pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom, od 16,8 milijardi kuna, što je za čak 72 posto bolji rezultat nego godinu prije. </p>
<p>Po podacima Financijske agencije (FINA) iz financijskih izvješća 71.803 poduzetnika sa 813.762 zaposlenih, ukupni su prihodi hrvatskih poduzetnika u 2005. godini iznosili 523,7 milijardi kuna, što je 10 posto više nego u godini prije.</p>
<p> Istodobno su ukupni rashodi, koji iznose 502 milijarde kuna, porasli za 8,7 posto.</p>
<p>Sa neto dobiti, u ukupnom iznosu od 27,7 milijardi kuna, poslovalo je 49 tisuća poduzetnika ili gotovo 69 posto od njihovog ukupnog broja. U njima je pak zaposleno oko 82 posto ukupno zaposlenih kod svih poduzetnika koji su FINA-i predali financijske izvještaje. </p>
<p>Gubitak, u ukupnom iznosu od 10,9 milijardi kuna, iskazalo je oko 22 tisuće poduzetnika sa ukupno oko 147 tisuća djelatnika.</p>
<p>Pozitivan konačan poslovni rezultat koji je veći za 72,3 posto temelji se na dinamičnijem rastu neto dobiti, za 21,6 posto, uz istodobno smanjenje neto gubitaka, za 16,7 posto, napominju analitičari Centra za makroekonomska analize Hrvatske gospodarske komore u publikaciji »Gospodarska kretanja«..</p>
<p> U prošloj godini ostvaren je povoljniji odnos prihoda i rashoda, s obzirom da su prihodi 4,3 posto veći od rashoda, dok je godinu dana ranije taj odnos bio manji za 1,4 postotna boda.</p>
<p>Pored ostvarene rekordne vrijednosti konsolidiranog financijskog rezultata, u 2005. odini bilježi se prvi put i veća vrijednost dobiti od gubitaka u svih 15 područja djelatnosti, navode analitičari HGK. Negativan financijski rezultat bilježi se samo kod četiri poddjelatnosti unutar prerađivačke djelatnosti - proizvodnja prijevoznih sredstava, prerade drva i proizvoda od drva, proizvodnje strojeva i uređaja te proizvodnje metala i proizvoda od metala.</p>
<p> Prema podacima FINA-e, koje prenosi HGK, prosječna mjesečna neto plaća kod poduzetnika iznosila je 3.850 kuna i realno je veća za 1,6 posto.</p>
<p> Najviše neto plaće po zaposleniku ostvaruju se u državnom (4.830 kuna) i mješovitom sektoru (4.196 kuna), a najniže u privatnom (2.868 kuna) i zadružnom sektoru (3.219 kuna).</p>
<p> Najveći broj zaposlenih bilježi se u privatnom sektoru (65,2 posto), a zatim u državnom sektoru (17,9 posto).</p>
<p>Od ukupnog broja poduzetnika veliki poduzetnici čine 1,5 posto, srednje veliki 4,1 posto, a mali 94,4 posto.</p>
<p> Iako su najbrojniji, mali poduzetnici su u 2005. godini ostvarili tek petinu ukupnih prihoda, dok su veliki poduzetnici ostvarili oko 62 posto ukupnih prihoda.</p>
<p> Mali su poduzetnici u 2005. ostvarili veću neto dobit od neto gubitaka tako da je konsolidirani financijski račun tih poduzetnika nakon tri godine pozitivan i iznosi 1,1 milijardu kuna.</p>
<p> Veliki poduzetnici čine oko 1,5 posto ukupnih poduzetnika, a za njih se može reći da »nose« hrvatsko gospodarstvo, napominju analitičari HGK.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Carlsberg Croatia povećao udjel na tržištu </p>
<p>Tvrtka je u Hrvatskoj zabilježila rast od pet posto </p>
<p>KOPENHAGEN/KOPRIVNICA</p>
<p> - Danski proizvođač piva Carlsberg izvijestio je da je u prvih šest mjeseci ove godine utrostručio neto dobit na 1,05 milijardu kruna (141 milijun eura), u usporedbi s 314 milijuna kruna u prvoj polovici 2005, podigavši također razinu ciljane dobiti za cijelu godinu. </p>
<p>Grupacija je nadalje podigla ciljanu razinu neto dobiti na cijelu godinu na oko 1,8 milijardi kruna, što je oko 150 milijuna kruna više nego je prethodno prognozirano. Također je podigla procjenu očekivane operativne dobiti na 3,75 milijardi kruna, s prethodnih 3,55 milijardi, dok je očekivanja o prihodima povisila na oko 40 milijardi kruna, s 39 milijardi. Carlsberg Croatia zabilježila je u Hrvatskoj rast od pet posto, dok je izvoz povećan 38 posto. Ukupan prihod iznosi 179,4 milijuna kuna, što je porast od 5,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Tržišni udjel u Hrvatskoj je 12,63 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio 12,28 posto .</p>
<p>Jorn Pedersen, direktor Carlsberg Croatia zadovoljan je poslovnim rezultatima u prvom polugodištu ove godine. U priopćenju kompanije navodi se da su ostvareni poboljšani rezultati unatoč tome što kompanija nije provodila, poput mnogih drugih pivovara, ogromne marketinške kampanje tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj. [Hina/Vje]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Završen otkup kamilice u Podravini</p>
<p>PITOMAČA</p>
<p> - U Podravini je završen otkup kamilice, koja će uglavnom završiti u izvozu, u Njemačkoj i Italiji. Otkupljeno je 550 tona, dok je prosječni urod po hektaru bio oko 550 kilograma kamilice, doznaje se od Marijana Bajsara direktora najveće tvrtke za otkup i preradu ljekovitog bilja u ovom dijelu Europe, tvrtke Ljekovito bilje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Maraska otkupila 50 vagona višnje maraške </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Zadarska tvrtka za proizvodnju bezalkoholnih i alkoholnih pića »Maraska« ove je godine otkupila rekordnu količinu višnje maraške, čak 50 vagona. Direktor tvrtke Joško Zavoreo kaže da je ove godine ostvaren rekordni otkup, a kooperantima Maraske, isplaćeno je po 5,50 kuna za kilogram. »Mi smo sigurno jedina tvrtka u državi koja svojim kooperantima jamči siguran otkup i plaćanje u roku 10 dana od preuzimanja robe«, kaže Zavoreo. Prema njegovim riječima, Maraska uz vlastite nasade višnje maraške želi povećati proizvodnju te kulture i u individualnom sektoru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Iteks u prodaju</p>
<p>ILOK</p>
<p> - Za kupnju 65,58 posto dionica Industrije trikotaže Iteks iz Iloka, na drugom natječaju koji je HFP raspisao početkom srpnja nije stigla niti jedna ponuda pa će uskoro biti objavljen i treći natječaj za prodaju većinskog paketa dionica te tvrtke. Iako je za kupnju Iteksa bila zainteresirana tvrtka MTČ, konkretna ponuda na natječaju je izostala. HFP je 65,58 posto dionica Iteksa prodavao po početnoj cijeni od 2,75 milijuna kuna. Inače, Iteksova aktiva krajem 2005. iznosila je oko 33 milijuna kuna, uz obveze tvrtke od nešto više od 12 milijuna kuna. U tvrtki je zaposleno 254 radnika. [G. Č.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Vraćanje robe u roku 8 dana uz povrat novca</p>
<p>Utvrđeno je da problem zaštite potrošača u Hrvatskoj nije u zakonima, već u provedbi</p>
<p>Hrvatski potrošači od sljedeće će godine moći u roku osam dana vratiti kupljenu robu i bez ikakva obrazloženja dobiti natrag novac. To je jedna od novosti koje će im najkasnije do Nove godine donijeti novi Zakon o zaštiti potrošača.</p>
<p>O izmjenama postojećeg Zakona o zaštiti potrošača, koji već sadrži većinu stavaka, kao i onaj koji štiti građane EU-a, raspravljalo se u srpnju na screeningu u poglavlju o zaštiti potrošača i zdravlja u Bruxellesu. </p>
<p>Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača i članica radne skupine za pregovore o zaštiti potrošača i zdravlja, rekla nam je da će se promjena najviše osjetiti u turističkim agencijama, jer će u novi zakon ući i odredbe o turističkim paket-aranžmanima.</p>
<p>»Dosad je turizam bio zastupljen samo u Zakonu o turizmu, no kako samo Zakon o zaštiti potrošača sagledava probleme pojedinca, bilo je važno da i u njemu sve piše«, pojasnila je Brčić-Stipčević. </p>
<p>Dodaje da je na skupu u Bruxellesu utvrđeno da problem zaštite potrošača u Hrvatskoj nije u zakonima, nego u njihovoj provedbi. Iako udruge za zaštitu potrošača na to upozoravaju već godinama, tek će se uoči početka pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju pokušati ojačati institucije koje nadgledaju provođenje zakona. </p>
<p>Udruge također već godinama tvrde da su hrvatski kupci potpuno izgubili vjeru u sustav, te da se za svoja prava više i ne bore. </p>
<p>»Međutim, vrlo je važno da su potrošači aktivni i da inzistiraju na poštivanju svojih prava«, naglasila je Brčić-Stipčević. Nabrojala je i druge novine u prijedlogu novog zakona koji se, zbog kratkog roka, ubrzano piše:</p>
<p>»Hrvatski će potrošač svakako dobiti veća prava. Bolje će se urediti odnos potrošača i javnih usluga, poglavito u plaćanju struje, vode i komunalija, a uvest će se strože sankcije za trgovce koji ističu zavaravajuće reklame«. </p>
<p>Inspektorat će uskladiti djelovanje</p>
<p>Kruno Kovačević, glavni inspektor Državnog inspektorata koji nadzire primjenu Zakona o zaštiti potrošača, nije želio procjenjivati rad vlastite institucije. Kaže da se Inspektorat ne bavi komentiranjem nego provođenjem inspekcijskih nadzora. »Dođe li do izmjene Zakona o zaštiti potrošača, Državni inspektorat uskladit će djelovanje s novonastalom situacijom - ljudstvom i nadzorom«, izjavio je Kovačević. </p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Haller ne razmišlja o suspenziji liječnika</p>
<p>Maškarinov život je izvan opasnosti, a ne zna se hoće li mu liječnici spasiti desnu nogu</p>
<p>Iako je prije 10 godina u riječkom Kliničkom bolničkom centru uspješno obavljeno više stotina laparoskopskih operativnih zahvata, samo jedna komplikacija s trajnim posljedicama za 20-godišnjeg Rabljanina Miroslava Maškarina bacila je sjenu na dosad spašene živote. Naime, mladiću je za operacije slijepog crijeva, 10. srpnja, presječena abdominalna aorta, što je za posljedicu imalo amputaciju lijeve noge na sredini bedrene kosti.</p>
<p>Iako liječnici riječke Jedinice intenzivnog liječenje tvrde da je Miroslavov život izvan opasnosti, još desetak dana trajat će neizvjesnost glede toga hoće li mu uspjeti spasiti i drugu nogu ili će i nju, zbog prestanka cirkulacije i odumiranje tkiva, morati amputirati.</p>
<p> Iako je, na zahtjev Državnog odvjetništva, u taj slučaj uključena i policija, koja upravo obavlja predistražne radnje, odnosno razgovara sa svim akterima, ravnatelj KBC-a prof. dr. Herman Haller ne razmišlja o suspenziji liječnika koji su do toga doveli.</p>
<p>Na bolovanju je trenutačno jedan od tih liječnika (B. P.), koji u svojoj 27-godišnjoj karijeri uistinu nije imao nijednu mrlju, a koji bi uskoro trebao u mirovinu. Drugi još radi.</p>
<p>Haller smatra da nikog ne može kazniti dok Povjerenstvo za unutaranji nadzor riječkog KBC-a ne provede internu istragu i ne izvijesti o tome, što se zapravo dogodilo. Istodobno Haller tvrdi da kirurzi nisu pogriješili, što potvrđuje i šef Klinike za kirurgiju prof. Uravić, koji kaže da je kod Maškarina riječ o interoperativnoj komplikaciji. Što bi se u cijeloj toj priči moglo nazvati pogreškom, Haller nije znao odgovoriti.</p>
<p>Kaže da to treba pitati odvjetnike, iako je većini hrvatske javnosti nejasno postoji li uopće u liječničkoj terminologiji pojam pogreška.</p>
<p>»Ja sam samo administrativni čelnik ove ustanove, a vi od mene tražite da budem alfa i omega, da budem i onaj koji procjenjuje i onaj koji odlučuje, onaj koji kažnjava i koji sve poduzima. Ja to ne mogu. Struka mora reći svoje«, naglašava Haller novinarima, koji su ga opkolili ovih dana.</p>
<p>Iako je na čelu te ustanove, nemoralno je očekivati da odgovornost za slučaj Maškarin snosi on - specijalist ginekolog. No, moralno bi bilo očekivati pojedinačnu odgovornost.</p>
<p> I liječnici se, baš kao i svi drugi, stalno moraju dokazivati, jer se u protivnom stječe dojam da su nepogrešivi. Relativiziranje pogrešaka je neprihvatljivo kao što je neprihvatljivo i jednostrano liječničko definiranje pojma pogreška.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U Vukovarsko-srijemsku županiju vratilo se 70,4 posto povratnika </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - U svoje domove na područje Vukovarsko-srijemske županije do sada se prema podacima Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Vukovar vratilo 36.410 povratnika odnosno 70,4 posto osoba prognanih tijekom srpske agresije 1991. Najveći broj povratnika do sada se vratio na područje općine Nuštar u koju se s 31. srpnjem ove godine vratilo 1985 povratnika odnosno 94,6 posto. Proces povratka pri kraju je i na području općine Nijemci gdje se do sada vratilo 4632 povratnika odnosno 88,8 posto. Više od 80 posto povratnika vratilo se i u svoje domove na području općina Lovas, Stari Jankovci, Tordinci i Tovarnik. Od 22.060 Hrvata i ostalih nesrba prognanih 1991. iz Vukovara, do sada se u taj grad vratilo 12.300 odnosno 55,7 posto povratnika. </p>
<p>Na područje grada Iloka vratilo se 4993 povratnika odnosno 79,7 posto dok se na područje vinkovačkog mjesnog odbora Mirkovci vratilo 386 povratnika odnosno 77,9 posto. Najmanje registriranih povratnika evidentirano je u općini Borovo gdje se vratilo 258 povratnika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ryanair leti iz Pule</p>
<p>PULA</p>
<p> - Nakon što je Ryanair, irska zrakoplovna kompanija koja vodi politiku niskih cijena, od kraja listopada najavio stalnu vezu triput na tjedan za London iz Zračne luke Pula, na konferenciji za novinare u srijedu David Gering, Ryanairov menadžer za prodaju i marketing, i direktor Zračne luke Pula Bruno Rogović najavili su od veljače i stalnu, cjelogodišnju liniju za Dublin. </p>
<p>Iz Pule za Dublin te iz Dublina za Pulu letjet će se utorkom, četvrtkom i subotom, novim Boeing 737 zrakoplovima, a obrnuto »last minute« politici cijena, kod Ryanaira, što prije rezervirate - to imate jeftiniju zrakoplovnu kartu! Gering je također najavio da će se prvih mjesec dana s Ryanairom za Dublin letjeti po akcijskoj cijeni od 1 centa, uz snošenje osnovnih troškova, s kojima će ukupna početna cijena biti tek 12 eura. </p>
<p>»Želimo uspostaviti stalni međunarodni linijski promet Pule s Europom i svijetom«, izjavio je pritom Rogović, koji je pojasnio da je u prvih sedam mjeseci ove godine Zračna luka Pula zabilježila povećanje broja putnika za 43 posto te će do kraja godine dostići promet od 300 tisuća putnika. Irska je zanimljiva Hrvatskoj, ali je Hrvatska još zanimljivija Irskoj, osobito Istra, kaže Gering. Zračna luka Pula zanimljiva je, inače, zrakoplovnim kompanijama zbog zemljopisnog položaja i blage klime.[S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Upisne kvote uskladiti s potrebama tržišta rada </p>
<p>U dopisu rektorima, ministar Primorac upozorava na višegodišnji nerazmjer između potreba tržišta rada za pojedinim profilima visokoobrazovanih kadrova i upisa studenata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac pozvao je hrvatska sveučilišta da provedu analizu višegodišnje upisne politike kako bi akademske 2007/08. godine upisne kvote bile usklađenije s potrebama tržišta rada nego što su sada.</p>
<p>Ministar u prošlotjednom dopisu rektorima sveučilišta skreće pozornost na višegodišnji nerazmjer između potreba tržišta rada za pojedinim profilima visokoobrazovanih kadrova i broja-strukture upisa studenata na studijske programe u Hrvatskoj. Osim toga, predlaže da se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, odnosno njegovim područnim službama, provede analiza upisnih kvota proteklih godina.</p>
<p>U dopisu podsjeća da sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju senat sveučilišta u sklopu svojeg djelokruga utvrđuje studijske kapacitete i upisnu politiku, određuje upisne kvote te utvrđuje standarde studiranja i nadzire njihovu provedbu.</p>
<p>Rektor Splitskoga sveučilišta Ivan Pavić pozdravio je inicijativu ministra znanosti o usklađivanju upisnih kvota s potrebama tržišta rada, dodavši da se u posljednje vrijeme zaista nije sustavnije bavilo tim pitanjem.</p>
<p>Smatra da će ministrova inicijativa otvoriti mogućnost dugoročnog planiranja kadrova te da se vodi računa o tome kako će tržište rada izgledati u sljedećih nekoliko godina, jer se sada upisuju studenti koji će svoje zaposlenje tražiti za pet ili šest godina. Napominje kako će takav pristup upisnim kvotama omogućiti državi da u budućnosti na prvom mjestu financira studente za deficitarna zanimanja. </p>
<p>U srijedu je, inače, potvrđeno i da će - na poziv japanskoga državnog ministra za znanost i tehnologiju Iwaoa Matsude - ministar Primorac sudjelovati 11. rujna na okruglom stolu ministara znanosti u Kyotu. Iz Ministarstva su priopćili da će se okrugli stol, na koji je pozvano 79 ministara znanosti, održati na forumi »Znanost i tehnologija u društvu« (STS) od 10. do 12. rujna. Ministar će održati predavanje na STS forumu o medicinskim i pravnim aspektima analize strukture ljudskoga genoma. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Objediniti dojavni sustav</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagorska Javna vatrogasna postrojba (JVP) sa sjedištem u Zaboku, potaknuta problemima Krapinsko-zagorske županije koja nema organiziranu Hitnu pomoć jer ima manje od 200.000 stanovnika, predlaže objedinjavanje dojavnog sustava pri prometnim nesrećama, priopćio je u srijedu Sindikat državnih službenika i namještenika.</p>
<p> Predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih službenika Mladen Magdić tvrdi da je dispečerski centar, odnosno operativno dežurstvo Zagorske JVP, u stanju preuzeti sve pozive na broj 94 koji se odnose na prometne nezgode i u najkraćem roku obavijestiti najbližu raspoloživu ekipu Hitne pomoći.</p>
<p> Dispečerski centar Zagorske JVP može istodobno pokrenuti vatrogasnu i medicinsku intervenciju, uz prethodno usuglašavanje protokola i liste raspoloživih interventnih medicinskih timova.</p>
<p> JVP posjeduje GPS sustav za navođenje, a uskoro uvodi i kompjuterizirani sustav mapiranja svih raspoloživih vatrogasnih postrojbi i ekipa za intervenciju na području Županije, koji će automatski određivati optimalnu ekipu i najkraći put do intervencije.</p>
<p> Magdić drži kako svojim prijedlogom ne zadire u nadležnosti sustava 112, već samo želi osigurati optimalno korištenje postojećih resursa Zagorske JVP. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060810].
|
