NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060410].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 148323 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.04.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Poznati Hrvati na udaru »kradljivaca imena«</p>
<p>Informatički stručnjaci drže da će Severina Vučković vjerojatno dobiti spor protiv nepoznatog autora koji je iskoristio njezino ime za stranicu s pornografskim sadržajem</p>
<p>Da bi se što uspješnije predstavili javnosti ili poslovnim partnerima, sve više tvrtki i javnih osoba u Hrvatskoj odlučuje se otvaranje internetskih stranica. Međutim, susreću se s velikim problemom. Osobe koje se bave registracijom tuđih domena, takozvani cybersquatteri, već su na svim komercijalnim serverima zauzele domene s imenima poznatih osoba, tvrtki i proizvoda te za njihov otkup traže novac ili su pod domenom s imenom poznate osobe otvorili stranice na kojima o imenu ili pak proizvodu govore negativno. </p>
<p>Najnoviji primjer za to je stranica severinavuckovic.com., koju je otvorio nepoznati autor, a stranica, osim s imenom, nema nikakve veze s aktualnom pobjednicom Dore, nego se na njoj nalazi vodič za ljubitelje pornografskih sadržaja. Zahvaljujući CARNetovu pravilniku o organizaciji vršne .hr domene i načelima upravljanja vršnom .hr domenom, situacija s cybesquattingom u Hrvatskoj je dobra.</p>
<p>»Ako je željena domena već zauzeta, najbolji je način da se ostvari svoje pravo na domenu pokretanje arbitražnog postupka koji provodi CARNet. Tijekom arbitražnog postupka arbitar, uvidom u cjelokupnu dokumentaciju, donosi odluku o predmetnoj domeni. Ako strane nisu zadovoljne odlukom, sljedeći korak je pokretanje postupka u nadležnom sudu«, kaže Vjesniku Zoran Vlah iz CARNeta. Dodaje kako je od 2002. do danas u Hrvatskoj pokrenuto samo pet arbitražnih postupaka (chrysler.hr, posao.hr, kia.hr, tele2.hr i t-net.hr), što pokazuje da je reguliranost sadašnjim pravilnikom relativno dobra. </p>
<p>Od ovih pet arbitražnih postupaka samo je u jednom slučaju bila riječ o pokušaju cybersquattinga. Riječ je o sporu mobilnog operatera Tele2 i računalne tvrtke iz Metkovića koja je svoje web stranice registrirala pod domenom www.tele2.hr. Uobičajena je praksa u takvim slučajevima - kada je domena registrirana u dobroj namjeri bez znanja da netko drugi ima pravo na nju - da se vlasniku domene ponudi naknada za troškove registracije i održavanja domene. Obrt iz Metkovića od mobilnog operatera zatražio je naknadu od 100.000 kuna. Arbitražom je utvrđeno da tvrtka iz Metkovića domenu nije registrirala u dobroj namjeri te joj je oduzeta i dodijeljena mobilnom operateru. </p>
<p>Sličnih pokušaja bilo je i s registracijom domena »Denis Latin«, »Ivić Pašalić«, »Ira Tigermann« i »Zlatni rat«, koje je u namjeri preprodaje početkom 2000. godine registrirao poduzetnik iz Pazina, ali ne na nacionalnoj nego na komercijalnoj domeni .com.</p>
<p>Situacija u svijetu nije bitno drukčija. Ovisi o uređenosti domenskog prostora svake zemlje. U većini zemalja ne postoje apsolutno nikakva ograničenja - domene se registriraju po principu tko prvi, njegova domena (čitaj: kupi jeftino, prodaj skupo). Najpoznatije žrtve u svijetu bile su Sony Ericsson, Julia Roberts, Mick Jager, Madonna i Sting. Kakva je zakonska regulativa u svijetu? Ako države svoj domenski prostor uređuju skupom pravila, tada se, kao i u Hrvatskoj, u većini slučajeva pokreće arbitraža.</p>
<p>Zahvaljujući odredbi koja postoji u većini pravilnika o upravljanju domenskim prostorom prema kojoj se domena pojedincu ili tvrtki može oduzeti ako je utvrđeno da nije zakupljena u dobroj namjeri i ne koristi se za djelatnost za koju je registrirana, svim navedenim žrtvama domena je naknadno vraćena. Izuzetak je Sting čiju domenu je kupio igrač kompjuterskih igrica koji je sebe nazvao isto kao i popularni pjevač. Budući da Sting nije pjevačevo pravo ime, domena je ostala u vlasništvu gamera.</p>
<p>A kakva je sudbina sudskog procesa sa stranicom severinavuckovic.com? Nekoliko informatičkih stručnjaka iz područja cybersquattinga reklo nam je da će Severina Vučković spor vjerojatno dobiti, moći će otkupiti tu domenu, ali neće moći dobiti nikakvu novčanu naknadu. Kao sličan primjer navode slučaj Madonne koja je tužila vlasnika web stranice s njezinim imenom na kojoj je držao pornografski sadržaj.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zatvorena polovica pregledanih klaonica!</p>
<p>Hrvatska ima oko 220 klaonica od kojih je gotovo polovica u tri dalmatinske županije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Veterinarski inspektori su zbog neispunjavanja osnovnih uvjeta rada zatvorili 19 od 41 pregledane klaonice u četiri županije, dok je 15 klaonica dobilo uvjetno odobrenje te ne smiju više klati krave, nego samo ostalu stoku.</p>
<p>Hrvatska, prema riječima Mladena Pavića, glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ima oko 220 klaonica od kojih je gotovo polovica u tri dalmatinske županije. U pripremi je i izrada jedinstvenog registra klaonica.</p>
<p>»Upravo smo zato tamo te u Ličko-senjskoj županiji krenuli s nadzorom koji će se nastaviti. Pozitivna posljedica slučaja sumnje na kravlje ludilo jest ta što je tržište pozitivno reagiralo na uvođenje više reda«, napominje Pavić.</p>
<p>U Ministarstvo se tako javljaju klaoničari koji traže savjete da bi sami otklonili manje nedostatke u klaoničkim objektima. »Stoga u idućem razdoblju očekujemo manji broj zatvorenih klaonica«, napominje Pavić. </p>
<p>Osim toga, za vrijeme nadzora na klaoničkim objektima utvrđeno je 40 životinja u prometu bez evidencijskih markica. </p>
<p>U udruženju Croatiastočar kažu da je sivo tržište mesa posebno izraženo u Dalmaciji. Prekupci i nakupci stoke, kažu, varaju državu. Dodaju kako su više puta upozoravali da se na domaćem sivom tržištu mesa godišnje okrene više od milijardu kuna. </p>
<p>Međutim, Ministarstvo poljoprivrede taj problem nije moglo samo riješiti. Policija, kažu u Croatiastočaru, od različitih prekupaca i nakupaca sa sajmova traži samo otkupni list kojim se dokazuje da stoka nije ukradena. »Ali što je s putnim listom, zdravstvenim stanjem stoke, kojih po deset vrsta zna biti u jednom kamionu«, pitaju se u Croatiastočaru.</p>
<p>U Ministarstvu su svojedobno zbog epidemije trihineloze uveli zaštitnu mjeru zabrane prijevoza svinja iz jedne županije u drugu. Možda bi nešto takvo urodilo plodom u suzbijanju sivog tržišta mesa dok se ne uvede više reda.</p>
<p>Naime, nakon uvođenja obveznog obilježavanja domaćih životinja markicama te pregledavanje goveđih trupova na liniji klanja, najavljeno je i skoro uvođenje evidencije mesa u maloprodaji. Cilj je da uzgajivači stoke napokon uđu u sustav PDV-a, jer bi tako svi imali više koristi. Uzgajivači bi mogli ostvariti povrat novca na ime troškova proizvodnje, a mesoprerađivači, koji posluju u sustavu PDV-a, dobili bi jeftiniju sirovinu. </p>
<p>Hrvatska bi i prije ulaska u Europsku uniju trebala dobiti nekoliko komunalnih klaonica. Primjerice, Austrija ih ima pet, a Slovenija četiri. </p>
<p>»Gotovo nijedna klaonica u Dalmaciji nema valjano riješen sustav otpadnih voda i sve bih ih trebalo zatvoriti«, zaključuju u Croatiastočaru. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Najbolja ocjena tunelu Plasina</p>
<p>Tunel Učka ocijenjen je 2004. najslabije, ali je otad umnogome poboljšana sigurnost u njemu. Za Malu Kapelu i Grič rezultati bi trebali biti poznati krajem travnja</p>
<p>Od ove godine projekt testiranja tunela nosi novo ime</p>
<p> - EuroTAP (European Tunnel Assessment Programme). U taj konzorcij uključeno je 11 automobilskih klubova iz 10 europskih zemalja, a od hrvatskih predstavnika u EuroTAP-u je Hrvatski auto klub (HAK), jedini aktivni sudionik projekta izvan Europske unije. </p>
<p>EuroTAP je odobrila Europska komisija koja tom 4,2 milijuna eura vrijednom projektu pridonosi s 1,5 milijuna. </p>
<p>Budući da su tuneli vrlo kompleksni objekti, moraju udovoljavati vrlo rigoroznim sigurnosnim standardima jer u slučaju nesreće posljedice mogu biti katastrofalne. Zato se testovi temelje na sigurnosnim standardima koji su, prema zakonu donesenom u Europskom parlamentu, isti za sve europske tunele. </p>
<p>Do 2004. EuroTAP-om je analizirana sigurnost 150 europskih tunela, od čega i šest hrvatskih, a do 2007. još bi ih 150 trebalo biti podvrgnuto tom testu, uključujući i dva hrvatska. Time bi se obuhvatili gotovo svi važniji europski prometni pravci.</p>
<p>No, podaci koji su do sada dobiveni u najmanju ruku zabrinjavaju, jer u testiranju provedenim u 100 tunela u 14 europskih zemalja iz 2004. i 2005. došlo se do neočekivanih podataka. Godine 2004. rezultati su govorili da je čak svaki šesti europski tunel izvor potencijalne opasnosti. Srećom, rezultati iz 2005. bili su nešto povoljniji, a kako Hrvatska ima više od 30 kilometara tunela, jasno je da se ovo pitanje tiče i hrvatskih vozača. </p>
<p>U Hrvatskoj su 2004. testirani tuneli Učka i Tuhobić. Dok je Tuhobić dobio prolaznu ocjenu, Učka je tada najslabije ocijenjena, ali je već 2005. u tunelu renoviran kolnik, sustav odvodnje, video-nadzor i sustav daljinskog upravljanja, a uveden je i ISO standard kvalitete.</p>
<p>Početkom 2005. testirani su tuneli Plasina i Javorova Kosa, te su ocijenjeni mnogo boljom ocjenom. Plasina je čak zauzeo treće mjesto u ukupnom poretku, a tunel Javorova kosa se svrstao u zlatnu sredinu tablice. Uz njih, početkom veljače ove godine, ispitani su i tuneli Mala Kapela i Grič, a njihovi bi rezultati trebali biti objavljeni krajem travnja. </p>
<p>»Rezultati su već poznati, međutim europska praksa je takva da ne smijemo s njima u javnost prije 27. travnja. Tada će biti konferencija za novinare i objava rezultata svih 49 ispitanih tunela ove godine, uključujući i dva naša, i to istodobno u cijeloj Europi«, kaže Davor Lisicin, voditelj tehničkog sektora u HAK-u i projekta EuroTAP.</p>
<p>»Svrha testiranja je u tome što kratki opisi svakog tunela, osim rezultata ispitivanja, sadrže i sve sigurnosne podatke važne za vozače, a rezultati, pak, pogotovo njihov medijski odjek, potiču vlasnike i operatere tunela da ulože dodatne napore kako bi povećali njihovu sigurnost«, ističe Lisicin. Tunel Učka je najbolji pokazatelj medijskog odjeka testiranja nakon kojeg se odmah krenulo u obnovu.</p>
<p>No, EuroTAP-u je, osim podizanja tehničke razine sigurnosti, jedan od najvažnijih ciljeva obavještavanje i upoznavanje vozača o ponašanju u tunelima, osobito kad dođe do zastoja, kvarova, prometne nesreće ili požara. Pogotovo kad je utvrđena činjenica da je oko 95 posto svih nesreća na cestama posljedica nepropisnog ponašanja vozača.</p>
<p>Upravo su zbog toga, tvrde u HAK-u, sve daljnje aktivnosti projekta usmjerene na podizanje razine svijesti i informiranosti vozača koja je u slučaju incidenta u tunelu presudna za spašavanje života.</p>
<p>HAK već provodi niz edukativnih akcija pod motom »Spasite svoj život, a ne automobil«. Osim toga, HAK u suradnji s autoškolama planira uvesti posebnu edukaciju vozača, a priprema se i edukativni DVD-materijal koji će se moći naručiti putem autoklubova. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Žene zlatnog srca i ruku</p>
<p>Samo u Trbounju se angažiralo 35 žena, a u Parčiću osam. U radionice se uključilo i dosta učenica srednjih škola</p>
<p>DRNIŠ</p>
<p> – Udruga »Žena« iz Drniša nevladina je i neprofitna humanitarna organizacija, koja se uvelike istakla u svom radu, zahvaljujući kojem su drniške žene nedavno posjetile veleposlanice pet država akreditiranih u Republici Hrvatskoj. Milena Perčin, predsjednica je te udruge. Bivša je medicinska sestra, pa je odlučila zajedno s desetak medicinskih sestara početi humanitarni rad i pomoći starijim ljudima, koji ovise o tuđoj skrbi. Pomažu i ženama srednje životne dobi. U međuvremenu im se pridružilo još tridestak drniških žena.</p>
<p> Već su osnovale i dvije podružnice: u mjestima Trbounje i Parčić. Od lani, Udrugu »Žene« financijski pomaže Ministarstvo branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti, koje im doznačuje 50.000 kuna godišnje. Donacije su dosad dobivali od Nacionalne zaklade, ICNF-a, Medjunarodnog kluba žena, IRC-a, ANB-a... Program revitalizacije starih zanata jedan je od dvaju projekata te udruge, koji se ostvaruje u drniškim selima. Vezenje, ručno tkanje, šivanje narodnih nošnji i tradicionalnih kapa zaintrigiralo je velik broj seoskih žena, koje su u tom poslu pronašle svoj interes. Sve je počelo seminarima na kojima su se osposobile, a kad su vidjele prve plodove svog ručnog rada i mogućnost zarade, odlučile su se ozbiljnije uhvatiti u koštac sa starim, gotovo zaboravljenim zanatima. Sve su one srednje životne dobi i svjesne da će neko drugo zaposlenje teško naći, a i od zarade šivanjem, vezenjem i tkanjem može se lijepo zaraditi.</p>
<p>Milena Perčin rekla je Vjesniku da su se žene na seminarima osposobile i za ekonomsko osamostaljenje, govorilo se o ravnopravnosti splova i drugim temama. »Naše su radionice, zapravo, preslik nekadašnjih sijela, a održavamo ih dvaput tjedno i vrlo su posjećene. Žene su u početku pješke dolazile na radionice, a sad ih dovoze muškarci, koji su očito brzo prihvatili nove zanimacije svojih supruga. </p>
<p>Samo u Trbounju se angažiralo 35 žena, a u Parčiću osam. U radionice se uključilo i dosta učenica srednjih škola s tog područja, što je od velikog značenja za očuvanje tradicije drniškog kraja, napominje volonterka Liljana Bjegović.</p>
<p>Trenutačno se izrađuje pet kompletnih narodnih nošnji.</p>
<p> U prostorijama udruge sa zanimanjem smo razgledali prelijepe ručno izvezene vunene torbe raznih veličina, pregače, stilizirane crvene drniške kape, ponča, stolnjake i nadstolnjake, duge pletene čarape, stilizirane pojaseve, toke... Udruga ima i dva tkalačka stana na kojima žene tkaju. Dosad su priredile tri izložbe rukotvorina i to u Zagrebu u Centru za kulturu Grada Zagreba te u Drnišu i Kninu. Muzej Drniša im ustupa izvorne nošnje i nacrte.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Gubitnici štete Alki </p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Primitivizam, uvrede i prijetnje ponovo su preplavili hrvatske medije. Najnoviji slučaj te, blago rečeno, političke nekorektnosti, dogodio se u Sinju, gdje su se alkari na svojoj skupštini dogovarali što i kako dalje. U želji da pomuti normaliziranje odnosa predsjednika Republike i jednoga grada - koji bi trebali biti u najmanju ruku korektni, jer je jasno da razlika u mišljenjima između političara i stranaka ne bi smjela utjecati na život običnih ljudi - čelnik je marginalne Hrvatske čiste stranke prava napravio - čistu glupost.</p>
<p>Kako su mediji javili, Luka Podrug, predsjednik HČSP-a, nazvao je predsjednika Republike Stjepana Mesića »veleizdajicom«. Iskoristio je svoju poziciju člana Viteškog alkarskog društva da bi plemenitu alkarsku vještinu zaprljao posve primitivnim političkim diskursom, pokušavajući tako dobiti koji politički bod na lokalnom terenu. Podrug je to učinio da bi udaljio predsjednika Mesića od alkarskog natjecanja u kolovozu, čija bi nazočnost na sinjskom trkalištu vjerojatno razbila famu o mračnom piru krajnje desnice, kako se Alka proteklih godina opisivala u javnosti.</p>
<p> Polažući pravo na alkarsku tradiciju, Podrug i njegovi istomišljenici pokazali su da baštinu svih građana, posebice onih koji su rođeni i žive u Sinjskoj krajini, neprekidno žele koristiti za svoj politički projekt. Sada su procijenili kako je potrebno na svaki način odgovoriti predsjednika Stjepana Mesića te druge državne dužnosnike od posjeta Sinju u kolovozu. Tako bi Alka ostala njihova, iako je ona baština svih.</p>
<p>Korištenje psovki i uvreda pokazuje da su spremni na najprimitivniji oblik društvene komunikacije, ali i to da su nemoćni načiniti bilo što drugo.</p>
<p>Istup Luke Podruga pokazuje da marginalci kod nas još uvijek mogu »zabljesnuti« i napuniti novine svojim prljavštinama. Jasno je, naime, kako psovanje iz kuta ne može predstavljati političku komunikaciju ni konstruktivnu razmjenu ideja o upravljanju nacionalnim domjencima kakva je Alka. Vrijeđanje predsjednika Republike - ili bilo koga drugoga - i u ovom je slučaju potez političkih nemoćnika koji žele zaustaviti kotač vremena.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Škola ili plin</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Iako ima dosta onih koji pojma nemaju što je to HNOS (»ovo H mora biti nešto hrvatsko, -ski, -ska, a NOS je - nos«), čini se da se njegove posljedice mogu primijetiti i bez tumačenja pomalo nezgrapne kratice.</p>
<p>Jedna od posljedica jest da je pet županija, prema riječima ministra Dragana Primorca, zbog HNOS-a odlučilo proglasiti obrazovanje svojim prioritetom. Primorac zaključuje da je gradnja škola time postala važnija od gradnje vodovoda. Vjerojatno i plinovoda. Nekoliko minuta vožnje od središta Zagreba, u mjestu poznatom po konjima, jezeru i dvorcu, nalazi se vrlo lijepa škola. Čitate li oglase, primijetit ćete da mještani Brezovice lokaciju zemljišta ili kuće koju prodaju opisuju ne zaboravljajući spomenuti školu. Neki čak dodaju pridjev »moderna«. Doduše, ima i onih koji spominju i blizinu crkve, zaboravljajući da netko tko iz gradske buke bježi u tišinu Brezovice ne luduje za zvonjavom u 6.30 sati. Dakle, važno je da kvart ima zgodan vrtić i dobru školu. A plin i kanalizacija? Za njih je čovjek odavna nalazio zamjenska rješenja. Zašto ne bi danas?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Muka »po Judi« </p>
<p>Bombastično lansiranje »Evanđelja po Judi« tempirano pred Uskrs kako bi uznemirilo kršćane o njihovu najvećem blagdanu</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Predstavljanje takozvanog »Evanđelja po Judi« nije, izgleda, tek slučajno tempirano uoči Velikoga tjedna, dakle, u korizmeno vrijeme kada kulminira priprava za proslavu najvećeg kršćanskoga blagdana - Uskrsa.</p>
<p> Pred 26 godina u egipatskoj pustinji pronađen ranokršćanski zapis na koptskom jeziku, što je gotovo četvrt stoljeća lutao između raznih preprodavača egipatske baštine, da bi napokon dospio u ruke stručnjaka i restauratora, za mnoge je znanstvenike mogao biti i bio je senzacija zbog starosti pronađenog rukopisa, zbog uspješno dešifriranog teksta unatoč raspadnom stanju papirusa (čemu su posebice pridonijele gramzljive ruke trgovaca koji su bez ikakve grižnje savjesti puštali da dragocjeni povijesni nalaz godinama propada u tmini bankovnog trezora, čekajući kupca koji će isplatiti traženu basnoslovnu svotu novca), kao i zbog restauratorskog i konzervatorskog spašavanja tog starog spisa. No, takva stručna senzacija »spasitelje« rukopisa očito nije mogla zadovoljiti, te su oni poput trgovaca krijumčarenom baštinom, uznastojali ga plasirati na novom, nešto drugačijem tržištu, interesantnom i novčano (knjiga »Izgubljeno Evanđelje« trebala bi, valjda, postati novim bestselerom poput »Da Vincijeva koda«), ali pogotovo na onom koje bi moralo zbuniti i uznemiriti vjernike, laike. </p>
<p>Zato je i provedena jaka promidžbena kampanja, a »Evanđelje po Judi« najavljeno kao otkriće (unatoč tome što je bilo dobro znano još i sv. Ireneju, najistaknutijem teologu II. stoljeća) zapravo zatajenog »dokaza« koji bi iz temelja mogao promijeniti povijesnu ulogu Jude Iškariotskoga, odnosno poljuljati uvriježene spoznaje o njegovu odnosu s Isusom Kristom.</p>
<p> Jedna gnostička teza, odbačena davno kao i druge što se kao krivovjerje provlače kroz brojne apokrife, sada se glorificira i pokušava podmetnuti teolozima kao kukavičje jaje koje bi oni trebali zbrinuti. Kao, oni o »Judi izdajniku« i njegovoj ulozi u Otkupljenju nisu do sada promišljali! Juda je to, znano, trebao učiniti »da se ispune Pisma«. To, znači, nije bilo neočekivano. Isus je znao što ga čeka, ta najavio je pri posljednjoj večeri da će ga jedan od apostola »izdati«. No, što su učinili drugi?</p>
<p> Zaspali u Getsemanskom vrtu, pa nakon Judina poljupca i odsijecanja Malkova uha pobjegli. Nije li i to bila svojevrsna izdaja, kao i Petrovo zatajivanje Učitelja? Izdao ga je i »izabrani narod« pa se odlučio za pomilovanje Barabe, a ne Krista. A sve to »da se ispune Pisma«.</p>
<p> Čija je uloga u tome Spasiteljskom lancu veća i značajnija? Prvoga, Jude ili posljednjega, naroda? Mogu li na to pitanje odgovoriti oni što sad temeljem jednog apokrifa (poput onih kao što su Praevanđelje Jakovljevo ili Nikodemovo evanđelje), zvanog »Evanđelje po Judi« senzacionalistički najavljuju revolucionarne »promjene u kršćanstvu«? O tome vjerojatno ni ne razmišljaju. Zaokupljeni su promicanjem teze da je Isus tražio svog najprisnijeg učenika, Judu, da ga »oslobodi tijela u koje je odjenut«, odnosno oslobodi mu dušu (božansku) zarobljenu u ljudskome tijelu. Ta teza bi, po njima, na početku trećega tisućljeća, trebala korjenito promijeniti kršćanstvo. Zato je smišljeno lansirana pred najveći kršćanski blagdan, uoči Velikog tjedna u kojem kršćani obnavljaju sjećanje na Muku Kristovu. Ovogodišnje je, izgleda, začinjeno i »mukom po Judi«, bombastično, ali srećom ne i alarmantno, bar ne za kršćanstvo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Koliko nam treba zelenila </p>
<p>Prostorni i urbanistički planovi zahtijevaju polidisciplinarna istraživanja</p>
<p>VINKO GRGUREV</p>
<p>Koliko je metara zelenoga (neizgrađenoga) prostora po stanovniku?! Mogu li prostorni i urbanistički planovi biti valjani ako se ne poznaje ili ignorira ta činjenica? </p>
<p>Prilikom izrade prostornih i urbanističkih planova valja imati na umu da kuća nije ništa drugo nego odnos u prostoru i vremenu. Ona je baština i temelj na kojem se projicira budućnost. Kuća je sjecište generacija, mjesto komuniciranja onih koji u njoj jesu i onih koji im korespondiraju (na bližoj ili/i daljoj prostornoj ili/i vremenskoj distanci). Kuća je materijalizacija društvenih odnosa. Ona je povijesna činjenica, štoviše, i umjetničko djelo.</p>
<p>Zbog toga prostorni i urbanistički planovi zahtijevaju integraciju mnogih disciplina. Oni nisu samo poslovi arhitekata, nego estetičara i statističara, sociologa i etnologa, povjesničara umjetnosti, ekonomista, juridičara… Nerazumijevanje da se i s tih disciplina razrješavaju problemi prostornih i urbanističkih planova nesumnjiv je razlog divlje izgradnje.</p>
<p>I zbog beskrupuloznosti mnogih investitora pseudodemokratski je očekivati od lokalne uprave da sama donosi i potvrđuje prostorne i urbanističke planove. Kao što se svakome mora jamčiti medicinska intervencija, a koju mogu izvesti samo rijetki pojedinci, po istom načelu svakome čovjeku treba jamčiti optimalnu egzistenciju, međutim, za njene urbane pretpostavke nije mjerodavan on sam. Uvjeti odgovarajuće realizacije zadatak je kompetentnih pojedinaca (po statističkoj zakonitosti ne baš brojnih). Prostorni i urbanistički planovi zahtijevaju polidisciplinarna istraživanja.</p>
<p>Mnogi teoretičari urbanizma ostaju pri pukoj kritici zbog nepokretanja institucija da prihvate njihova stajališta. Nasuprot kvalificiranim mišljenjima, do izražaja dolazi nečiji utilitarizam, zbog kojega se uništavaju, prije svega, primorska naselja. Koliko se god bilo protiv betonizacije, apartmanizacije, marinizacije..., lokalne uprave će ih i nadalje promicati. Zbog kratkoročnih interesa one ne misle o dugoročnim štetnim posljedicama.</p>
<p>Zbog inkompetencije nisu sposobni donijeti prostorni i urbanistički plan ni lokalna uprava, ni državna tijela, koja su, osim toga, udaljena od specifičnih problema užih zajednica. Situacija na Viru (i u gotovo svim naseljima diljem Jadrana) neprijeporan je dokaz. Nužna je sinteza općega i posebnoga.</p>
<p>Mislim da bi jadransku obalu s njenim »zaleđem« trebalo odrediti kao jedinstvenu urbanu cjelinu i za nju na osnovi kompetentnih pretpostavki izraditi načelan plan koji bi se specificirao prema osobitostima svakoga pojedinog mjesta odnosno regije. </p>
<p>Autor je profesor filozofije i opće lingvistike iz Bjelovara.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Prava djeteta utvrđuju odrasli</p>
<p>Dječji pravobranitelj uslužni je servis, a ne kazneni instrument za odrasle </p>
<p>KAZIMIR MIKIĆ</p>
<p>Ovih je dana napokon imenovana pravobraniteljica za djecu. To što se u Hrvatskoj nije uspijevalo riješiti pitanje dječjega pravobranitelja može biti pokazatelj složenosti toga posla, ali i dobar povod za sagledavanje svih problema uz izvlačenje i nekih pouka. </p>
<p> Uloga dječjega pravobranitelja prije svega je štititi djecu od svih oblika nasilja, a ako se nasilja dogode, reagirati pravodobnim i kvalitetnim rješenjima. Prava djeteta su uostalom utvrđena i poveljama UN-a, a o njihovim provedbama brine se i posebna UN-ova organizacija, UNICEF.</p>
<p> No da bi prava djeteta uistinu funkcionirala nipošto nisu dovoljni formalni propisi i administrativne institucije. Prava djeteta ponajprije se ostvaruju u sređenome društvu, sretnim obiteljima, institucijama odgoja i obrazovanja u kojima se dosljedno provode i uvažavaju međusobna prava i obveze odgajatelja i odgajanika. Ako društvo nije sposobno osiguravati uvjete dostojne normalnoga življenja, tada će se lako gaziti sva ljudska, pa naravno i prava djece. U takvim okolnostima najčešće se događa da se prava jednih ostvaruju na račun drugih i da u konačnici nitko ne bude zadovoljan. </p>
<p> Jedna je zakonitost svakako veoma bitna - da uz prava idu i obveze. Jasno je da su prava i obveze odraslih drukčiji od prava i obveza djece, ali definitivno ih svi moraju imati. Ako bilo koja karika u ovome životnom lancu popusti, događa se poremećaj gdje se onda obveze ne izvršavaju, pa se i u pravima bude zakinuto. Zato pri utvrđivanju, posebno prava djece, valja biti iznimno mudar. Budući da prava i obveze utvrđuju odrasli, vrlo je važno voditi računa da se djeci daju one obveze koje će oni moći ostvarivati ovisno o svojoj dobi te da se prema zadanim obvezama definiraju i prava na onolikom stupnju koji će im ih odrasli moći uistinu osiguravati. Dakle, prava i obveze djece trebaju biti u maksimalnoj uzročno-posljedičnoj vezi.</p>
<p> U pravima i obvezama dijete treba biti maksimalno zaštićeno baš zato što je u odnosu prema odraslima inferiorno. No to je baš glavni razlog da se djeci ne »propišu« prava koja ona nikako neće moći u cijelosti ostvarivati i radi kojih će biti u stalnom sukobu s odraslima. To je najgora moguća posljedica, a iz nje se često mogu javljati i mnoge druge, kao primjerice to što će odrasli bježati od odgovornosti na način da će djeci popuštati i tamo gdje se to nikako ne bi smjelo. Tako će se djeci podilaziti najčešće materijalnim darovima za koje oni neće znati naći smisao, a to će dalje između djece i odraslih sve više kidati emocionalne veze. Bračni bi parovi mogli bježati od rađanja djece, jer im se unaprijed daju zadaće za koje misle da su im preteške i da djetetu neće moći pružati sve što se po zadanim propisima traži. Odgojno-obrazovne institucije (napose dječji vrtići i škole) sve su više pod pritiscima djece i dječjih »zaštitara« u traženju i ispunjavanju raznih prava.</p>
<p> To je samo nekoliko mogućih posljedica koje su vrlo prisutne i s tendencijom još veće izraženosti ako se o pravima djece neće govoriti na objektivan, svrhovit, moguće provediv način. Stoga, da bi svi osjetili zadovoljstvo življenja, da bi nesuglasice između odraslih i djece bile što manje, da bi dječji pravobranitelj bio uslužni servis a ne kazneni instrument za odrasle, dobro bi bilo ne podlijegati euforijama i demagoškim istupima kad se tiče dječjih prava i uloge dječjega pravobranitelja u hrvatskome suvremenom društvu.</p>
<p> Autor je profesor geografije iz Županje.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Uvažiti stvarne potrebe</p>
<p>Pročitao sam u Vjesniku od 4. travnja članak pod naslovom »Most Komarna</p>
<p> – Pelješac u središtu političke polemike«. Nije dobro ako gradnja mosta bude politička odluka bez uvažavanja stvarne potrebe boljeg povezivanja Dubrovnika sa sjeverom kao i cijele županije s Dubrovnikom!</p>
<p>Stoga bi nas se trebalo upoznati s trasom jadransko-jonskog autoputa koji će jedini smanjiti prometnu izolaciju tog dijela južne Hrvatske! </p>
<p> I dok zastupnik Bebić tvrdi: »Most će skratiti put prema Metkoviću i Pločama za 55 km«, pitanje je zašto nije rekao koliko kilometara će Dubrovnik imati produljen put do Metkovića i Ploča? I stanovnici Pelješca i Korčule imaju potrebu bolje povezanosti s Dubrovnikom. </p>
<p> Prvu cijenu nepotrebnog mosta pročitao sam 26. travnja 2003. u iznosu 50 milijuna eura, 15. studenoga 2005. već je iznosila 300 milijuna eura, a 2006. čak 350 milijuna eura.</p>
<p>Projektanti otvoreno priznaju kako očekuju deset puta manji promet od isplativog kroz devet mjeseci, a pet puta manji kroz tri mjeseca. Prema statističkom uredu Europske unije najmanji promet kroz 24 sata za isplativost trebao bi biti 25 tisuća vozila!</p>
<p>ŽELIMIR BIŠĆANZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Most ili tunel?</p>
<p>Dosta se piše o poteškoćama glede gradnje mosta kopno</p>
<p> - Pelješac, jer se BiH protivi gradnji tog mosta radi problema s prolazom većih brodova. Da malo umirimo susjede sada se bavimo idejom o pokretnom mostu, koji bi se otvarao i tako propuštao velike brodove. No to bi znatno povećalo cijenu mosta, koja je ionako visoka. Druga mana takvog mosta jest u tome što u vrijeme kad je otvoren, promet mora biti obustavljen. Nisam građevinski stručnjak, ali mislim da bi bilo dobro razmotriti i mogućnost gradnje podmorskog tunela umjesto mosta. Ako su se Francuska i Engleska spojile podmorskim tunelom, koji je sigurno mnogo dulji od eventualnog pelješkog, zašto ne bi i mi tu mogućnost uzeli u obzir.</p>
<p>Tunel bi imao i tu prednost da BiH ne bi mogla imati ništa protiv. Stručnjaci bi trebali izračunati barem približne cijene za obje varijante.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICAZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Janko i Stanislav skijaju zajedno od 1946. </p>
<p>Zeleni spust odolio je suncu jer staza je, kako su tvrdili Slovenci, bila izvrsno pripremljena </p>
<p>Tradicionalnim susretom zagrebačkih i celjskih skijaša u nedjelju je obilježen završetak ovogodišnje natjecateljske sezone na Sljemenu. Na 71. skijaškom susretu gradova Zagreba i Celja sudjelovala su rekordna 123 skijaša od 6 do 76 godina.</p>
<p>Prvi dvoboj tih dvaju gradova održan je davne 1935. godine, a samo uz kratke prekide uzrokovane ratovima, skijaški zaljubljenici tu su tradiciju održali do danas. »Prije 15 godina, nakon Domovinskog rata, na inicijativu Zagrebačkog skijaškog saveza obnovljeni su susreti tih dvaju gradova. To je događanje jedinstveno u svjetskim razmjerima na što smo osobito ponosni«, rekao je Darko Repač, predsjednik Zagrebačkog skijaškog saveza. </p>
<p>Natjecatelji su bili složni u dojmovima te su hvalili stazu, izvrsno pripremljenu unatoč tome što je već travanj. Na pedesetak centimetara snijega, koliko ga je još ostalo na Zelenom spustu, na suncem obasjanoj stazi mogli su dati maksimum svojih mogućnosti.</p>
<p>Skijaški susret, koji se svake godine naizmjenično održava u Hrvatskoj i Sloveniji, tradicionalna je prilika za druženje skijaša svih generacija. Celjanin Janko Četina sa svojih 76 ljeta bio je najstariji skijaš ovogodišnjeg natjecanja. »Presretan sam što je ova divna tradicija održana svih ovih godina. S nestrpljenjem očekujem svaki susret jer sam za tih natjecanja stekao brojne prijatelje«, kaže Četina, velika legenda susreta. </p>
<p>Zagrebačka, pak, skijaška legenda, Stanislav Markulin, samo je pola godine mlađi od Četine, a veže ih veliko prijateljstvo jer u skijaškim susretima Zagreba i Celja zajedno sudjeluju od 1946. godine. »Ovo je prijateljsko druženje dvaju naroda a prijateljstvo koje nas veže svih tih godina ništa na svijetu ne može raskinuti. Gosti iz Slovenije u Hrvatskoj se zbog toga osjećaju kao doma, kao uostalom i mi, kad smo u posjetu kod njih«, kaže Markulin. </p>
<p>Kao najveću vrijednost tih susreta ističe kontinuitet natjecanja, ali i trud sudionika da se tradicija nastavi, zbog čega svatko na susret vodi i mlađe članove svoje obitelji. Ne čudi, stoga, podatak da je najmlađi sudionik natjecanja star samo šest godina.</p>
<p>Iako svi napominju kako je u cijeloj priči rezultat najmanje važan, Zagrepčani ipak ne zaboravljaju istaknuti svoju pobjedu u sljemenskom susretu, kao treću u nizu. </p>
<p>Zagrebački su skijaši u šali otkrili taktiku zahvaljujući kojoj Zagreb dominira posljednjih godina. »Večer prije natjecanja dobrano počastimo i zabavimo Slovence pa sutradan dolaze na start umorni«, otkrivaju. No, vjerojatniji razlog dominacije je sudjelovanje brojnih zagrebačkih reprezentativaca, koje predvodi obitelj Kostelić. Iako na ovogodišnjem susretu Kostelići zbog obaveza nisu sudjelovali, zagrebački su skijaši ostvarili u ukupnom vremenu 10 sekundi bolje vrijeme od svojih celjskih kolega. </p>
<p>Očarani ugođajem i prirodnom ljepotom Zagrebačke gore, Slovenci su uputili brojne pohvale i organizatorima. No, ubrzo su i »zaprijetili« kako će sljedeći susret oni organizirati još bolje. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Rosiki prijeti izumiranje </p>
<p>Posebni botanički rezervat, cret u Dubravici pokraj Zaprešića, ušao je u program zaštite koji financira Europska unija</p>
<p>Posebni botanički rezervat, Cret Dubravica kraj Zaprešića ušao je u program zaštite koji financira Europska unija. </p>
<p>Iako se cret održao još od posljednjeg ledenog doba, danas je pred izumiranjem. Riječ je o vrlo vlažnom staništu u kojem prevladavaju mahovine, šaši i trave, ali i rosika, zasad jedina pronađena biljka mesožderka u Hrvatskoj. Ta sićušna biljka od samo nekoliko centimetara, cvjeta od lipnja do kolovoza, a hrani se kukcima. </p>
<p>Mlade biologinje Ivana Vojnić Rogić i Zvonka Zrnčević iz udruge Ekoturistiko, već gotovo godinu dana svakoga vikenda obilaze cret kod Dubravice, smješten usred šume. </p>
<p>Bilježe raslinje, kose travu te mjere razinu vode. »Ako razina vode padne ispod 10 centimetara, cret će nestati«, ističe Zvonka tijekom mjerenja. Srećom, na prvom mjernom mjestu razina vode za jedan je centimetar viša od kritične, a na drugom za dva. </p>
<p>No, nema razloga za pretjerano veselje. Napominje da bi rosika mogla izumrijeti zbog granja johe koje stvara zasjenu, te korijenja koje crpi vodu i izdiže tlo. »Ja bih sva ta stabla posjekla, ali pobunili bi se gljivari!«, kaže Zvonka. Iako, naime, stvaraju sjenu mesožderki, na johama uz cret rastu i tri vrste gljiva, kojima je to zasad jedini poznati nalaz u Hrvatskoj.</p>
<p> »Cretovi u Hrvatskoj jako su mali, za razliku od onih na sjeveru Europe, ali su botanički vrlo značajni, kao posljednji u ovom dijelu. Južno od Hrvatske više ih nema!«, ističe Zvonka. Ivana objašnjava da cretovi nisu bogati biljnim i životinjskim vrstama, ali obiluju onim rijetkim i ugroženima. Tako je Dubravica stanište i rijetkog maha tresetara, te jedinstvenih vrsta pauka.</p>
<p> Dodaje da su cretovi ugoženi zbog globalnog zatopljavanja, ali i prirodnih procesa zaraštavanja. Mnogi su isušeni i melioracijom, odnosno pretvaranjem u obradivo tlo. Akcijski plan spašavanja creta Dubravica u ponedjeljak će u općini Dubravica predstaviti voditelji Cards projekta i Državnog zavoda za zaštitu prirode, predstavnici općine i Zagrebačke županije.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Detektivi« pronašli sva uskrsna jaja</p>
<p>Prekrasan sunčani dan privukao je u subotu na jarunsko jezero brojne posjetitelje. U tradicionalnoj »Potrazi za uskršnjim jajima« na Otoku Univerzijade sudjelovao je veliki broj najmlađih Zagrepčanki i Zagrepčana. Iako su jaja bila maštovito skrivena, ustrajni su mališani uspjeli pronaći svako, a za taj su trud i nagrađeni prigodnim poklonima. »Za samo jednu minutu pronašao sam sakriveno jaje«, pohvalio se petogodišnji Zvonimir. Već sada, kaže, zna da će, kad naraste, biti »detektiv kao James Bond«.</p>
<p>Uoči Uskrsa, Trgovačko društvo Jarun priredilo je niz zabavnih sadržaja za najmlađe. Ples i štafeta s jajima razgibali su njihova mlada tijela, a nisu mirovali ni kistovi. Dječjim ručicama oslikana su brojna jaja i izrađeni crteži na temu Uskrsa.</p>
<p>Na Velikom jezeru tvrtka Motokvadro predstavila je posjetiteljima novosti kojima će, u suradnji s TD-om Jarun, obogatiti ponudu zabavnih sadržaja na »zagrebačkom moru«. Već od sljedećeg tjedna posjetitelji Jaruna moći će na livadi uz savski nasip odmjeriti snage igrajući paintball. Privezani za veliki balon imat će priliku izvoditi atraktivne skokove, no najveće uzbuđenje sigurno će im priuštiti vožnja četverociklima – popularnim buggyjima i quadovima. »Sljedećeg vikenda bit će otvorenje kartodroma (poligona za četverocikle), prilagođenog svim uzrastima«, najavila je Renata Čiček iz Motokvadra. Dodala je kako će u popularnim vozilima, kojima će brzina biti ograničena na maksimalnih 30 km na sat, razgledavanje Jaruna biti uistinu uzbudljivo. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Knežijom jurili mini »ferrariji«</p>
<p>Na utrci se natjecalo dvadeset vozača iz Rijeke, Splita, Slovenije i Zagreba</p>
<p>Crveni »ferrari« ušao je u zavoj, naglo je skrenuo te je pretekao plavi »subaru«. Publika na knežijanskom Mini autodromu Ayrton Senna u nedjelju je podrhtavala od uzbuđenja i mirisa oktana, koje je širila prva utrka ovogodišnjeg Otvorenog prvenstva Hrvatske. Ali po stazi se nisu utrkivali pravi trkači automobili, nego njihove minijaturne replike na daljinsko upravljanje.</p>
<p>»Došlo je dvadeset natjecatelja – iz Rijeke, Splita, Slovenije i Zagreba. Natječu se u dvije kategorije: Nacional i STC«, ispričao je Mario Veseli, jedan od organizatora iz Automodelarskog kluba As. »Ovo je kao prava utrka, samo što su modeli pet puta manji od originala«, rekao je Marko Grigić iz Velike Gorice. Stajao je zajedno s drugim natjecateljima u boksu. Ruke su mu bile zaprljane od ulja jer je brižno pripremao sinov model »ferrarija« F-40 za start utrke. Njegov dvanaestogodišnji sin Tomislav pažljivo je slušao očeve savjete kako bi postigao što bolji rezultat. </p>
<p>»Volio bih jednog dana voziti i prave automobile«, kazao je Tomislav koji je već kao klinac od četiri godine vozio motor. Zaljubljen je u brujanje automobila otkad zna za sebe. Njegov otac kaže da je automodelarstvo skup sport jer jedan model u kategoriji Nacional košta oko 5,5 tisuća kuna. Klasa STC još je i skuplja, model stoji i do 15 tisuća kuna. »Ova naša 'pila' je u klasi Nacional. Na ravnoj cesti može voziti i do 100 kilometara na sat. A tijekom utrke zbog zavoja i kočenja postiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> do 70 kilometara na sat«, kazao je stariji Grigić.</p>
<p>Od natjecatelja izvan Zagreba najbrojniji su bili Riječani. »Stiglo nas je deset. Od toga je šest vozača«, ispričao je Sanjin Ferković iz Automodelarskog kluba Rijeka. Oduševljen je stazom u Zagrebu i nada se da će takvu jednog dana imati i u Rijeci. »U svom gradu nemamo pravu stazu. No to ne znači da ovdje nećemo postići dobar rezultat«, rekao je Ferković. Tvrdi da je u jednoj sezoni po automobilu potrebno osigurati oko 10 tisuća kuna. Kaže da troškove puta, održavanje modela i rezervne dijelove plaća iz svoga džepa, no nije mu žao jer jako voli taj hobi.</p>
<p>»Utrke su dinamične i znaju biti pune prljavih poteza«, ispričao je Branko Divjanović, glavni sudac utrke. Namjerno zaustavljanje, zabijanje u suparničke auto-modele i guranje, samo su dio repertoara svake utrke. »Trudit ću se da do toga ne dođe. No, danas ovdje vozi jako puno mladih i neiskusnih natjecatelja koje treba tek odgojiti u prave vozače«, kaže Divjanović. Naglašava da utrke automodela postaju sve popularnije te da u Zagrebu sada djeluju tri kluba. Nakon razgovora zauzeo je svoju poziciju na tribini iznad trkališta i upozorio vozače da je do starta utrke ostalo još pet minuta.</p>
<p>Ekipe u boksovima počele su se užurbano spremati. Postavile su minijurilice na startne pozicije. Vozači su u ruke uzeli daljinske upravljače i pohrlili k svojim mjestima na tribini. Na sučev znak, utrka je počela. Startna eksplozija minibolida iz »auspuha« je istisnula plavičasti dim koji je prekrio stazu, a Knežijom je čitavo poslijepodne odjekivalo brujanje motora. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Spašavali »motoriste« i »ugrižene« od zmije</p>
<p>Na natjecanju je nastupilo 14 ekipa iz osnovnih i isto toliko ekipa iz srednjih škola </p>
<p>Osnovna škola Tin Ujević i XI. gimnazija pobijedile su na subotnjem Gradskom natjecanju ekipa prve pomoći učenika zagrebačkih osnovnih i srednjih škola. Natjecanje je organizirao Crveni križ Zagreba, održano je u Osnovnoj školi Alojzija Stepinca a nastupilo je po 14 ekipa osnovnih i srednjih škola.</p>
<p>Učenici su pokazali snalažljivost i znanje za pomoć prilikom pada s motora, ugriza zmije i prijeloma ruke i noge. </p>
<p>U dvorani tjelesnog odgoja čulo se zapomaganje i vrisak učenika koji su uistinu znali odglumiti paniku i bol prilikom inscenirane nesreće. Unesrećenog su zbrinjavala po dva natjecatelja, a desetminutni nastup pratila su po dva suca, liječnici po zanimanju.</p>
<p>Natjecateljima Osnovne škole Josipa J. Strossmayera ovo je drugo natjecanje u dvije godine. »Prošle godine bili smo treći«, rekao je Dario Marinović, učenik osmog razreda. Kaže da nisu morali dugo učiti. »Našli smo se samo četiri puta, samo smo ponovili gradivo od prošle godine«, kazao je Dario koji smatra da ove godine nisu dobili nagradu jer je sutkinja bila prestroga.</p>
<p> Učenici kažu da je zadatak bio zanimljiv. U prvom dijelu natjecanja imali su pismeni test s teorijskim pitanjima o prvoj pomoći, dok je drugi dio bio praktičan. »Uz to što smo morali pokazati znanje prve pomoći, morali smo smisliti priču zbog koje se nesreća dogodila, a troje učenika glumilo je panično stanje i šok u kojem se ljudi najčešće i nađu prilikom nezgode ili nesreće«, priča učenica Lucija Nićedo. </p>
<p>Prema riječima dr. Igora Bićanića, jednog od organizatora natjecanja, učenici su pokazali zavidno znanje. Od osnovnih škola drugo mjesto osvojila je OŠ Savski gaj, dok je treće mjesto pripalo OŠ Pantovčak. Od srednjih škola drugo mjesto pripalo je Školi za medicinske sestre Vrapče, dok je treće zauzela Gimnazija Lucijana Vranjanina.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Održana utrka terenaca </p>
<p>VRBOVEC</p>
<p> - Ovoga je vikenda u Vrbovcu održana prva ovogodišnja off-road utrka, utrka terenaca, na kojoj je nastupilo 13 posada iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Vozilo se u dva dana od vrbovečkog Hotela Bunčić do sela Gornji Vinkovec, na međi općine Preseka i grada Svetog Ivana Zelina. Stazu dugu 75 kilometara najbrže je prošla posada Kovač-Sokolić (Križevci) u »toyoti«, s ukupnim vremenom od sedam sati i 23 minute. Pet minuta kasnije ciljem je prošla posada Milički-Lenart (Marija Bistrica), a treća je bila talijanska posada Tomacello-Sardo, također u »toyoti«. Koliko je teška i zahtjevna ova staza, govori podatak da je već u subotu moralo odustati šest posada. Da su ovdje nastupili i Austrijanci, koji još nisu potpisali sporazum, ova bi se utrka već bodovala za eurokup. Ovako, i revijalnog karaktera, priredba je dobar početak moto-turizma u vrbovečkom kraju čemu se s pravom nada domaći Off road team, sjajan organizator ove dvodnevne fešte. [F.S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Papa osudio korupciju i sebičnost</p>
<p>VATIKAN</p>
<p> – Okružen maslinovim i palminim grančicama, papa Benedikt XVI. na Cvjetnicu je Rimokatoličku crkvu poveo u prvi uskrsni tjedan svoga pontifikata te pritom upozorio da »današnji svijet uništavaju sebičnost i korupcija«. Predvodeći misu na Trgu svetog Petra, pred desecima je tisuća vjernika održao propovijed o kontrastu između materijalnih i duhovnih bogatstava, kao i o odnosu između osobne slobode i odgovornosti.</p>
<p>Po blagoslovu maslinovih i palminih grančica kao simbola mira, Papa je pozvao ljude diljem svijeta da se prepuste »pročišćavanju srca« kako bi pomogli u »zaliječenju« onoga što je nazvao »rastrganim svijetom«. Ujedno je pozvao vjernike da »pogledaju u Krista kako bi lakše svladali korupciju i sebičnost koji uništavaju svijet«. Kristova poruka, podsjetio je Benedikt XVI., nije bila »na nepravdu odgovoriti nepravdom, a na nasilje nasiljem, već da se zlo može pobijediti samo dobrim, a ne novim zlom«. Na kraju je pozvao mlade da se ne prepuste iskušenjima svjetovnih bogatstava i moralne neodgovornosti. [reuters, akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pozlaćen kip Majke Božje Bistričke </p>
<p>MARIJA BISTRICA</p>
<p> - Obnovljeni i pozlaćeni kip Majke Božje Bistričke u subotu je vraćen u Crkvu na otvorenome Blaženog Alojzija Stepinca u tom marijanskom svetištu. Bončani kip visok tri metra vraćen je na dan kad se obilježava prva obljetnica otkako je tijelo pape Ivana Pavla II. položeno u kriptu bazilike Svetog Petra u Rimu. Papa je bio u Mariji Bistrici 1998., tijekom svog drugog posjeta Hrvatskoj. </p>
<p>Kip je u siječnju bio prevezen u ljevaonicu umjetnina Ujević u Zagrebu gdje je potpuno uređen i ponovo pozlaćen. Kip Majke Božje 1984. godine izradio je akademski umjetnik Ante Orlić. Postavljanju kipa, uz rektora marijabisitričkog svetišta Zlatka Korena, bila je nazočna potpredsjednica Sabora i bjelovarska gradonačelnica Đurđa Adlešić. Iz bjelovarskog je proračuna je, naime, izdvojeno oko 30 tisuća kuna za obnovu kipa.</p>
<p>»Za Mariju Bistricu me vežu lijepe uspomene još iz djetinjstva, a moji Bjelovarčani ovamo organizirano dolaze više puta na godinu. Zato sam zadovoljna da će Marijin kip ponovo zasjati u Mariji Bistrici«, izjavila je Adlešić. Blagoslov kipa bit će 6. svibnja, na dan hodočašća bjelovarskog dekanata. </p>
<p>Na Cvjetnicu je ispred obnovljenog kipa gorjelo stotine svijeća koje se palili brojni hodočasnici uoči Uskrsa. [Zoran Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Brazilski astronaut vratio na Zemlju</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Prvi brazilski astronaut u nedjelju se, nakon desetodnevnog boravka u svemiru, vratio na Zemlju zajedno s američko-ruskom posadom koja je na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) provela šest mjeseci. Soyuz je sigurno prizemljio u kazahstanskim stepama, objavila je kontrola misije u Moskvi. Pilot Marcos Pontes (43) time je ostvario dječačke snove postavši prvi Brazilac u svemiru. Na Zemlju se vratio s astronautima iz prethodne misije, Amerikancem Williamom McArthurom i Rusom Valerijem Tokarevom. Njih će zamijeniti Rus Pavel Vinogradov i Amerikanac Jeffrey Williams koji će na ISS-u provesti idućih šest mjeseci. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Masovno ubojstvo u Kanadi</p>
<p>TORONTO</p>
<p> – U mirnom zaseoku Shedden, oko 30 km jugozapadno od grada Londona u provinciji Ontario, u subotu su u četiri automobila pronađena tijela osmorice muškaraca. Iako su svi, prema neslužbenim podacima ubijeni hicima iz vatrenog oružja, policija šuti kao zalivena, no šokirani stanovnici traže odgovore. »Ne možemo otkriti kako su ubijeni«, rečeno je u policiji. Vozila s osam leševa bila su parkirana svega 200 metara jedno od drugog. Vlasnici zemljišta na kojem su nađena vozila, kazali su da automobili nisu bili tamo večer prije, jer su se oni tuda vraćali kući oko 20.30. [index]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Spasio jazavčara sletivši niz 80 metara duboku strminu</p>
<p>INNSBRUCK</p>
<p> – Zbog malog je jazavčara jedan mladi Nijemac (19) sletio s automobilom niz strminu dugu 80 metara u istočnom Tirolu te je s teškim i po život opasnim ozljedama prevezen u bolnicu u Lienzu. Prema podacima policije, mladić je automobilom dolazio iz tunela Felbertauern vozeći u pravcu Matreia, kad je iznenada na cestu pred vozilo iskočio jazavčar. Mladić je naglo zakočio i trgnuo upravljačem udesno pri čemu je sletio s kolnika i sunovratio se niz strmu padinu. Auto se prevrtao niz 80 metara dugu strminu i napokon zaustavio na krovu. Zahvaljujući brzoj reakciji drugih vozača, Hitna ga je pomoć uspjela na vrijeme prevesti u bolnicu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Afrikanci i Rusi osvojili Pariz</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Etiopijski atletičar Gashaw Melese pobjednik je 30. izdanja Pariškog maratona, drugi je bio Kenijac Kiprotich Kenei, sa 48 sekundi zaostatka, dok je treće mjesto pripalo još jednom Kenijcu Bernardu Barmasaiju. Što se ženske konkurencije tiče, slavila je Ruskinja Irina Timofejeva, koja je za 10 sekundi bila brža od sunarodnjakinje Natalije Volgine. Treće mjesto osvojila je Kenijka Pamela Chepchumba. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>26 mrtvih u stampedu</p>
<p>KARACHI</p>
<p> – Najmanje 26 žena i djece, poginulo je u nedjelju u stampedu nakon vjerskog skupa u Karachiju, na jugu Pakistana. »Jedna je djevojčica pala na izlazu iz džamije. Počela je plakati i upravo je to izazvalo paniku, a potom i stampedo«, objasnio je dužnosnik mjesne policije. Tisuće žena i djece okupilo se u džamiji u Karachiju kako bi obilježili rođendan proroka Muhameda koji se slavi u utorak. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Amateri koji rade profesionalno</p>
<p>Mješoviti pjevački zbor »Lira«, pod vodstvom dirigenta Roberta Homena, uspješno je nastupio u Budimpešti i Pečuhu</p>
<p>Ne može to tako! Klavir se uopće ne vidi. 'Ajde, svi natrag, pa u potkovu...«, podviknuo je nasmiješeni dirigent Robert Homen, odjeven sportski, baš kao i četrdesetak pjevača, jer bila je to proba zagrebačkog Mješovitog pjevačkog zbora »Lira« u Budimpešti. Makar ima bogato (više od pola stoljeća) iskustvo, Zbor nikada ne nastupa bez probe. Maestro Homen dirigira i u Operi HNK-a, a oko dvije godine radi i s »Lirom«. Uspješno? Recimo samo da je na natjecanju Hrvatskih pjevačkih zborova »Lira« nagrađena Zlatnom plaketom. </p>
<p> Zbor je u Budimpešti nastupio u četvrtak u Židovskom kulturnom centru, u organizaciji hrvatskog Veleposlanstva. Slučaj je htio da je baš te večeri održan televizijski dvoboj čelnika dvaju najistaknutijih oporbenjaka o kojima Mađari na izborima odlučuju ove nedjelje. Mnogi su stoga ostali uz male ekrane, ali oni koji su došli poslušati »Liru« bili su oduševljeni njihovom kvalitetom i uvježbanošću. </p>
<p>Program je brižno odabran: obrade hebrejskih, sefardskih i jidiš napjeva Emila Cossetta. Tu su i djela hrvatskih skladatelja Klobučara, Kuljerića, Uhlika i drugih. U program je uključena i arija iz Zajčeve opere »Nikola Šubić Zrinski« (Zrinski je i hrvatski i mađarski heroj istodobno). »U boj u boj...« ori Peštom, jednako kao i, u počast domaćinima, mađarska, Kodalyjeva skladba »Esti dal«. </p>
<p> Dan kasnije, sve je drugačije. Sunce i putovanje do Pečuha. Novoizgrađeni obrazovni centar »Miroslav Krleža« s ponosom nam pokazuje domaćin, predsjednik Hrvatskog društva »August Šenoa« Mišo Hep. On je jedan od organizatora Proljetnog festivala u Pečuhu, na kojem se okupljaju pjevači, glumci, pjesnici, slikari... Na tom festivalu nastupa i »Lira. </p>
<p> U izvanredno akustičnoj dvorani Muzeja Csontvary u petak navečer skupilo se dosta svijeta. Zbor nadahnut, klavir uštiman, dirigent razigran, pijanisti Margareta Lukić i Đorđe Manojlović uigrani i skladni, pa je baš tako zvučala i - po mnogima najzahtjevnija skladba - Cossettova »Partita sefardica«. Tenoressa Vlasta Špan odlično se snašla u muškoj ulozi, a tu je i uvijek nasmijana Ivana Dadić i mnogi drugi. Kada se svi kamenčići poslože u slikovit mozaik, kada svi glasovi zvuče kao jedan, onda je to koncert za pamćenje. Koncert »Lire« u Pečuhu pamtit će svi koji su mu nazočili. Poseban pljesak izmamili su zborski slavuji sopranistica Nadja Jonke i tenor Marko Cvetko, članovi Opere HNK.</p>
<p>Mađarska turneja je završena, a novi nastupi već su zakazani. O njima pomno skrbi Mihael Montiljo, predsjednik Hrvatsko-izraelskog društva. On organizira, traži sponzore, dogovara sastanke i gostovanja. Na probe »Lire« dolaze studenti, umirovljenici, odvjetnice, sutkinje, profesori... Sve ih spaja glazba i ljubav prema pjevanju, a usput i putuju. Dogodi se i pokoja ljubav, neki se, pak, prisjećaju bivših, prekrasnih gostovanja s Emilom Cossettom, kojeg je trenutačno bolest prikovala za postelju. No, i sjećanja, baš kao i pjesma, okrepljuju i snaže. </p>
<p>Zbor »Lira« obišao je gotovo sve kontinente. Europu su prošli uzduž i poprijeko, Izrael također. Već više od pola stoljeća pjesmom prenose poruke mira. Ukratko: amateri to rade profesionalno. </p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sretan rođendan kraljici poezije</p>
<p>Iako više voli skromno pjesničko društvo nego li spektakularne proslave, Vesna Parun ne može zatajiti svoj rođendan, jer taj rođendan je i proslava hrvatske poezije. U ponedjeljak Vesna Parun navršava 84. rođendan (rođena je 1922. godine u Zlarinu), no s obzirom na svoju pjesničku tišinu i polemičku oštricu usmjerenu svim ideologijama i institucijama, njezin rođendan zacijelo neće biti protokolarna fešta, nego skromno prijateljevanje s poezijom i životom.</p>
<p> Vesna Parun nedavno je svoju zbirku soneta »Na rtu kobi« objavila o vlastitom trošku u Stubičkim Toplicama, gdje sada boravi, otklanjajući se tako intimističkim stihovima od izdavačkih politika i medijske vreve, jer suvremena književnost, kako je znala reći, ionako zaboravlja na gole ljudske sudbine dok se zaodijeva politikom, poviješću i reklamom. </p>
<p>I do sada je Vesna slavila rođendane u krugu prijatelja, a ne pod pokroviteljstvima službenih štovatelja, pa će vjerojatno i ovaj rođendan obilježiti nenametljivo, slaveći time stvaralačku slobodu koja se prepušta vremenu, a ne robuje nikakvom prostoru. Vesna Parun ima opus od tridesetak knjiga stihova (ne računajući drame, radio drame, knjige za djecu...), a naša je kraljica poezije stoga što je uvijek ostala senzibilni ispovjednik koji se ovijao emocijama, riječima i metaforama, čineći liriku mitskim, uzvišenim poslom.</p>
<p> Od prve zbirke »Zore i vihori« (1947.), u kojoj je suprotstavila mladenačku energiju ratnoj dekadenciji, do danas, Vesna Parun živi između dva svijeta - pjesničkog, meditativnog i satiričnog (satiru počinje »Apokaliptičnim basnama« 1976., a nastavlja ih rugalicama devedesetih), odnosno diše u poeziji i uzdiše nad politiziranošću i licemjerjem ljudskoga društva. [L. Žigo]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ljepota kolažnih papira</p>
<p>Na tragu strukture materijala kojima se bavi tijekom čitavog umjetničkog vijeka, Jagoda Buić je u kolažnim papirima pronašla lapidarnost </p>
<p>Umjetnica, čiji se radovi godinama nalaze u najpoznatijim muzejima svijeta, Splićanka Jagoda Buić svoje je kolaže i skulpturalne tapiserije izložila u galeriji »Kortil« u Rijeci.</p>
<p> Na tragu strukture materijala kojima se bavi tijekom čitavog svog umjetničkog vijeka, Jagoda Buić je u kolažnim papirima pronašla ljepotu, lapidarnost, ali i materijal koji joj omogućava dinamiku elemenata koje može kombinirati po vlastitom umjetničkom nahođenju. U Hrvatskoj je posljednji put izlagala prije dvije godine, ali nikada do sada u Rijeci, gdje joj je izložbu organizirala Umjetnička agencija »Kopart« Zdravka i Đurđice Kopas. </p>
<p>»'Kortil' je umjetnica odjenula u prekrasno ruho koje nosi atmosferu Mediterana, Afrike, ali i dalekog Japana«, rekao je Zdravko Kopas. Tonko Maroević je, pak, zamijetio da su reakcije publike pri susretu s izloženim radovima najčešće divljenje, čuđenje i oduševljenje, što potvrđuje mladost autorice u susretu s novim materijalom, koji je u duhu njena dosadašnjeg stvaranja. </p>
<p> Otvarajući izložbu umjetnice koja već dugi niz godina živi i radi u Parizu, Veneciji i Provansi, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel zahvalio joj je što konačno njene radove mogu vidjeti i Riječani, poželjevši joj da »iz inata koji ju je postavio na čelo avangarde svoga vremena, nastavi stvaranje«. </p>
<p> Otvorenju izložbe Jagode Buić, koja se može razgledati do 27. travnja, nazočile su brojne poznate osobe riječkog kulturnog života, a među njima i slikari Vojo Radoičić, Goranka Vrus, Zlatko Kauzlarić Atač, Joško Eterović, povjesničari umjetnosti Berislav Valušek, Nataša Ivančević, kipar Josip Diminić i brojni drugi. Nakon Rijeke, kolaži ove autorice bit će izloženi i u Zagrebu i Varaždinu. [LJiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Širola se svira samo iz rukopisa</p>
<p>Iako je za života bio slavljen i izvođen po cijelom svijetu, 50 godina nakon smrti Širolina se djela gotovo uopće ne izvode </p>
<p>Božidar Širola svojim opusom od 320 skladbi spada među najplodnije hrvatske skladatelje, a svojim angažmanom u klasičnoj glazbi spada među ključne osobe u povijesti hrvatske glazbe. Ipak, njegova 50. obljetnica smrti, koja se obilježava 10. travnja, prolazi potpuno nezapaženo. Iako je za života bio slavljen i izvođen po cijelom svijetu - od Frankfurta do New Yorka - 50 godina nakon smrti Širolina se djela gotovo uopće ne izvode.</p>
<p>Širolino se ime veže i za povijesni koncert održan 5. veljače 1916. godine u Zagrebu. Na programu je, među skladbama mladih hrvatskih skladatelja koji su koncertom najavili buđenje nacionalne klasične glazbe iz pedesetogodišnjeg sna, bio i Širolin »Notturno«, simfonijska pjesma za sopran i orkestar na stihove Vladimira Nazora. Uistinu, nakon tog koncerta oživjela je glazbena scena u Hrvatskoj i započelo je novo doba hrvatske glazbene kulture.</p>
<p>Erika Krpan, muzikologinja koja je proučavala Širolin rad te je prva popisala njegova djela, slaže se da je Širolina uloga u hrvatskoj povijesti golema. »Pisao je za sve moguće ansamble i instrumente, od opera i oratorija do popijevki i sonatina za klavir. Mnoge bi njegove skladbe trebale biti obavezna literatura u glazbenim školama. Spomenimo samo da on ima dvije zbirke od po 24 dvoglasne invencije za glasovir, koje bi bile sjajne za učenje«, kaže Erika Krpan.</p>
<p>No, Širola nije bio samo ugledni skladatelj, već i muzikolog. Uz opus od 320 kompozicija, ostavio je iza sebe i 80 muzikoloških radova. Rođen je 20.prosinca 1889. pokraj Karlovca i već je kao dječak pokazivao veliku ljubav prema glazbi. Iako je, na nagovor oca, studirao matematiku i fiziku, izučavao je i predmete iz teorije glazbe. Za vrijeme studija profesor instrumentacije i kontrapunkta bio mu je Ivan pl. Zajc, a muzikologiju je nastavio učiti na Institutu za muzičke nauke u Beču, gdje je i doktorirao s temom »Istarska narodna popijevka«. Božidar Širola tako je postao prvim doktorom muzikologije u povijesti Hrvatske. </p>
<p>»Sve svoje znanje Širola je upotrijebio skladajući oratorij 'Život i spomen slavnih učitelja svetih Ćirila i Metoda, apostola slavenskih'. Kada je oratorij praizveden, izazvao je pomutnju u čitavom svijetu. Bilo je to nešto sasvim novo i probudilo je silnu pozornost glazbene publike«, objašnjava Erika Krpan. </p>
<p>Potpuno zanemarivanje Širolina opusa Erika Krpan pripisuje tomu što je tiskan samo mali broj njegovih skladbi. » Sigurna sam da bi se njegova djela, kada bi bila tiskana, mnogo češće izvodila«, zaključuje Erika Krpan.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izložba skulptura Rijks muzeja</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Majstorska djela, brončane skulpture iz amsterdamskoga Rijks muzeja pod nazivom »Iz Vulcanove radionice«, izložena su u bečkom Lichtenstein muzeju. </p>
<p> Izloženo je 50 skulptura, nastalih između 1400. i 1800. godine, koje predstavljaju pregled povijesti razvoja brončanih skulptura od 15. do 19. stoljeća, rekao je prigodom otvaranja izložbe direktor muzeja Johann Kraeftner. Dodao je da je posebnost izložbe to što su brončane figure postavljene u prostoru galerije 1 i 2 u Lichtenstein muzeju, čije zidove krase ulja na platnu i tapiserije iz stalnoga postava, a prvi put se predstavljaju javnosti. </p>
<p> Zastupljeni su talijanski, njemački, nizozemski i austrijski skulptori s najznačajnijim djelima iz tog vremena, a posebnost na izložbi čini deset »žalosnih skulptura« koje je izradio Jean Delemer (sredina 15. stoljeća) za grobnicu Isabelle od Bourbona. Najstariji izlošci su dva brončana venecijanska lava iz 1400. godine. </p>
<p> Izložba brončanih skulptura, koja je osigurana na 40 milijuna eura, otvorena je u bečkom Lichtenstein muzeju do 3. srpnja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Izgubili »salataru«, dobili Tuksara </p>
<p>Pobjednički poen Argentincima je donio Juan Ignacio Chela koji je u petom, odlučujućem dvoboju nakon četiri sata i 20 minuta igre pobijedio Sašu Tuksara sa 3-6, 6-4, 7-6 (6), 7-6 (5)</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čudo se ipak nije dogodilo. Saša Tuksar je u petom odlučujućem meču odigrao najbolji meč u karijeri, no ni to nije bilo dovoljno protiv iskusnijeg Juana Ignacia Chele. Argentina je »srušila« branitelje naslova i sa 3-2 izborila polufinale Davis kupa protiv Australije nakon 3-6, 6-4, 7-6 (6), 7-6 (5) pobjede drugog argentinskog reketa, kojeg je izbornik Alberto Mancini gurnuo u vatru umjesto Agustina Callerija. Četverosatnoj drami je prethodila 6-3, 6-4, 6-4 pobjeda Ivana Ljubičića protiv Davida Nalbandiana, kojom je izjednačio rezultat na 2-2 i pružio priliku Tuksaru da postane heroj. </p>
<p>»Tuksaru nemam što zamjeriti. Bilo bi iznenađenje da je pobijedio, iako to nije bilo nemoguće. Mislim da je mogao dobiti ovaj meč. Prije meča se nitko nije nadao da će ovako igrati. Ali, Tuksar se odlično pripremio za meč, dobro je trenirao prošlog tjedna. Naime, on je od srijede znao da će igrati u nedjelju, ako se Ančić ne oporavi«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>I dok je većina smatrala kako je Tuksar dobar za dva gema po setu, 23-godišnji Čakovčanin, 159. tenisač svijeta, je od početka bio apsolutno ravnopravan suparnik 31. tenisaču na ATP »ulaznoj« ljestvici. Presudnim se pokazao treći set, nakon dominacije Tuksara u prvom, odnosno Chele u drugom setu. Treći set je ponudio čak šest izgubljenih servisa, tri sa svake strane. Kulminacija je stigla u »tie-breaku«, kada su oba tenisača osvojila samo tri poena na svoj servis. Chela je dobio prvi i posljednji poen, a Tuksar samo jedan za 3-3. Kod 6-5 vodstva je servirao za set, no Chela je nanizao tri uzastopna poena i sve se počelo okretati na njegovu stranu.</p>
<p>»Trebao sam dobiti treći set, imao bi puno veće šanse u četvrtom setu. Mislim da sam u najmanju ruku zaslužio peti set. Znao sam da me ne može razbiti, već da ću imati ravnopravne šanse«, rekao je Tuksar.</p>
<p>Triler se nastavio u četvrtom setu. Prvi je do prednosti stigao Tuksar, no Chela je sve nadoknadio i kod 5-3 servirao za meč. Tuksar je izvukao najbolje iz sebe, vratio »break«, a u slijedećem gemu spasio jednu te kod 6-5 zaostatka još dvije meč-lopte. Rulet »tie-breaka« ponovo je presudio za Chelu, koji je poveo sa 6-4 te iskoristio ukupno petu meč-loptu.</p>
<p>A u prvom nedjeljnom meču smo gledali rijetko kad raspoloženijeg Ljubičića kad je servis u pitanju. Naime, nakon dva sata i 12 minuta igre Ljubičić je upisao čak 34 asa, zbog čega Nalbandian nije imao šanse. Ustvari smo gledali reprizu polufinala Miamija, gdje je Ljubičić izgubio samo jedan poen na svoj servis. Istina, teško je uspoređivati Davis kup s Tourom, ali u Domu sportova su igrali na vrlo sličnoj podlozi kao i u Šangaju, gdje je Nalbandian bio uvjerljiv protiv Ljubičića (6-2, 6-2). Čak je i Ljubičić u najavi njihovog petog međusobnog dvoboja rekao je ova podloga najviše godi 24-godišnjem Argentincu. Ipak, još jednom se pokazalo da je Ivan Grozni nepobjediv pred domaćim navijačima. Pritom nije bitno je li iscrpljen od prethodnog tjedna, koliko je sati tijekom vikenda proveo sa terenu i muče li ga bolovi u želucu, ramenu, nozi. Igra najboljeg hrvatskog tenisača nije dopuštala Nalbandianu da pokaže zašto je treći tenisač svijeta.</p>
<p>»Naravno da smo razočarani. No, kad se sve uzme u obzir, kao što sam rekao, trebalo nam je čudo da pobijedimo. Napravili smo sve što je bilo u našoj moći, pobjeda nam je izmakla za set-dva. Ipak, na kraju ne možemo biti nezadovoljni, jer osvojili smo Davis kup, ove godine stigli do četvrtfinala, slijedeće godine smo ponovo u Svjetskoj skupini. Sa 27 godina sam najmlađi u momčadi, što znači kako je ispred nas još nekoliko prilika«, zaključio je Ljubičić.</p>
<p>»Karlovića se previše spominje«</p>
<p>Prije nego se reprezentativci razbježe svaki na svoju stranu, sjest će za stol s predsjednikom Hrvatskog teniskog saveza Radimirom Čačićem i njegovim suradnicima te razgovarati o raspodjeli novaca, novom izborniku...</p>
<p>»I ranije sam najavio kako je ovo moj posljednji meč na poziciji izbornika - igrača. Sada Savez ima dovoljno vremena izabrati novog izbornika. Glasam za Ivaniševića, no odluka je samo na Savezu i ničime neću uvjetovati svoje daljnje igranje za reprezentaciju, već ću se spremno odazvati bez obzira tko će biti moj nasljednik«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Na svojoj posljednjoj konferenciji za novinare kao izbornik Ljubičić se još jednom osvrnuo na izostanak Karlovića.</p>
<p>»Mislim da se spominje i više nego što treba, a sve zato što se Ančić ozlijedio. Takve stvari se događaju, kod nas je to prvi put, ali u svjetskom tenisu to nije ništa čudno. On će već za nekoliko tjedana biti član reprezntacije kad ćemo igrati na Kupu nacija u Düsseldorfu«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>• Rezultati četvrtfinala: </p>
<p>Zagreb: Hrvatska – Argentina 1-2 </p>
<p>Ljubičić – Calleri 6-7 (7), 5-7, 7-6 (6), 6-1, 6-2, Čilić – Nalbandian 1-6, 1-6, 2-6, Ljubičić/ Čilić – Acasuso/Nalbandian 4-6, 2-6, 6-3, 4-6, Ljubičić – Nalbandian 6-3, 6-4, 6-4; Tuksar – Chela 6-3, 4-6, 6-7 (6), 6-7(5); </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rusija čeka SAD u polufinalu</p>
<p>Ruski izbornik Tarpišev ponovno se kockao i – pogodio</p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Dok je prošle sezone Davis kup bio rezerviran za iznenađenja koja su stizala iz »malih« zemalja, poput Hrvatske i Slovačke, ove sezone u lovu na »salataru« ostale su teniske velesile. U polufinalu, do 22. do 24 rujna, Rusija dočekuje SAD, dok Argentina igra kod kuće protiv Australije. </p>
<p>U Australiji je Bjelorusija je pala šaptom, još u subotu nakon trećeg meča se znalo kako Australci čekaju pobjednika meča Hrvatska – Argentina. No, ne samo da je Australija najbrže moguće riješila pitanje pobjednika, već je u nedjelju zaokružila maksimalnu pobjedu od 5-0. Arthurs i Guccione su otpratili Bjeloruse uz nulu sa »sedmog kontinenta«.</p>
<p>Odlučujući bod Amerikancima je donio Andy Roddick u dvoboju protiv Fernanda Gonzaleza (4-6, 7-5, 6-3, 6-2) za treći bod protiv Čilea. Braća Bryan rijetko gube mečeve u paru, a kako će ostati neokrznuti znalo se od trenutka kada je čileanski izbornik odlučio odmoriti Gonzaleza i Massua, koji čine svjetski cijenjenu kombinaciju. Tako su Garcia i Capdeville bili na meti braći Bryan koja su lako slavila 6-1, 6-2, 6-4. </p>
<p>»Odlučili smo se odmarati, jer smo shvatili kako protiv braće Bryan ne bi imali šanse niti u najboljoj kombinaciji«, kazao je najbolji Čileanac Fernando Gonzalez. No, odmor mu nije pomogao protiv Roddicka. </p>
<p>Ruski izbornik Tarpišev uvijek se volio kockati sa postavljanjem igrača, pa je sličnu reakciju napravio i u Pauu. Rusija je vodila 2-1, a u nedjelju je protiv Gasqueta postavio Dmitrija Tursunova umjesto šestog igrača svijeta – Davidenka.</p>
<p>Tursunov je pobijedio i podsjetio na scene iz 2002. godine kada je, tada, nepoznati Mihail Južnji na francuskom tlu donio Rusiji pehar Davis kupa.</p>
<p>Tursunov je pobjedom 6-1, 3-6, 6-7 (4), 6-3, 7-5 protiv prvog Francuza donio Rusiji treći bod i polufinale, a posljednjem meču - ekshibiciji, Južnji je pobijedio Llodru sa 6-2, 4-6, 7-6 i pridružio se suigračima u ruskom slavlju. </p>
<p>• REZULTATI ČETVRTFINALA:</p>
<p>Zagreb: Hrvatska – Argentina 2-3</p>
<p>Ljubičić – Calleri 6-7 (7), 5-7, 7-6 (6), 6-1, 6-2, Čilić – Nalbandian 1-6, 1-6, 2-6, Ljubičić/ Čilić – Acasuso/Nalbandian 4-6, 2-6, 6-3, 4-6, Ljubičić – Nalbandian 6-3, 6-4, 6-4; Tuksar – Chela 6-3, 4-6, 6-7 (6), 6-7(5); </p>
<p>Melbourne: Australija – Bjelorusija 5-0 </p>
<p>Guccione – Mirnji 7-6 (4), 3-6, 7-5, 3-6, 6-4, Hewitt – Volčkov 6-2, 6-1, 6-2, Arthurs/ Hanley – Volčkov/Mirnji 3-6, 6-4, 5-7, 6-3, 7-5, Guccione – Zotov 6-1, 6-3, Arthurs – Tarasevič 7-6 (6), 6-2; </p>
<p>Pau: Francuska – Rusija 1-4 </p>
<p>Gasquet – Safin 6-7 (4), 6-4, 3-6, 7-6 (1), 1-6, Clement – Davidenko 6-3, 2-6, 4-6, 6-7 (4), Clement/Llodra – Južni/Tursunov 6-3, 6-3, 6-7 (7), 5-7, 6-2; Gasquet – Tursunov 1-6, 6-3, 7-6, 3-6, 5-7; Llodra – Južnji 2-6, 6-4, 6-7; </p>
<p>Rancho Mirage: SAD – Čile 3-1 </p>
<p>Blake – Gonzalez 7-6 (5), 6-0, 6-7 (2), 4-6, 8-10, Roddick – Massu 6-3, 7-6 (5), 7-6 (5), Bryan/Bryan Capdeville/Garcia 6-1, 6-2, 6-4, Roddick – Gonzalez 4-6, 7-5, 6-3, 6-2. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Većina bi reagirala poput Karlovića </p>
<p>Sve je u hrvatskom tenisu nakon osvajanja Davis kupa krenulo nizbrdo. Počelo je aferom oko izbornika, a nastavlja se »slučajem Karlović«</p>
<p>Koga nema bez njega se mora, kaže jedna od izraubanih parola, no u ovom je hrvatskom teniskom slučaju skoro najispravnije reći - koga nema o njemu se ne priča. Međutim, jaka se energija cijele priče osjeća u pozadini svakog od nas ili njih - hrvatskih tenisača, ljudi vezanih uz Davis kup reprezentaciju, novinara, navijača... </p>
<p>Od trenutka kad smo saznali suparnika u četvrtfinalu bilo je jasno da ćemo teško do polufinala. Jer, objektivno, Hrvatska je od Argentine mogla biti poražena i u najjačem sastavu, i uz najbolju formu Ljubičića, Ančića ili Karlovića. Ali kada je cijeli trodnevni film u Domu sportova prošao kako je prošao, mogu se konstruirati svakakva pitanja - što bi bilo da je Ančić bio zdrav ili što bi bilo da je došao Karlović i zamijenio Ančića? Da, gdje je Karlović? </p>
<p>Tajni nema. Dok su hrvatski tenisači pokušavali nemoguće protiv Nalbandiana i ostalih »gaučosa«, Karlović je sa suprugom uživao negdje na američkom tlu. Odlučio je reći NE reprezentaciji, jer nema smisla putovati desetak sati, mahati »šugamanom« tri dana i imati tek najbolju poziciju u dvorani za gledanje. Njegova je teorija uoči meča bila - dajte mi jamstvo da ću igrati ili ekstra nagradu za sjedenje na klupi. </p>
<p>Iz perspektive takvih izjava opalio je reprezentaciji, suigračima i Hrvatskoj bolni udarac ispod pojasa, a ponosan narod, kao što jesmo, vjerojatno će zaključiti - ne mora više nikad ni dolaziti. </p>
<p>Kad malo bolje razmislimo, sve je u hrvatskom tenisu nakon osvajanja velikog trofeja u Bratislavi krenulo stranputicama. Tko će biti izbornik, pucanje veza Pilić-Ivanišević, Ivanišević-Čačić, može li Ljubičić biti izbornik-igrač. I sve je nastavljeno ovim slučajem. </p>
<p>U »slučaju Karlović« pozitivno je reagirao Ivan Ljubičić. Unatoč drugom okretanju leđa (Austrija i Argentina), najbolji je hrvatski tenisač pozvao Karlovića i za Kup nacija u Düsseldorfu gdje pobjednici dobivaju unosne nagrade. Uz to je Ljubičić zauzeo stav kako bi što prije sa sebe želio odbaciti ulogu izbornika, jer ne želi ulaziti u prijepore koji dolaze same po sebi zbog dvostruke uloge koju ima u reprezentaciji. </p>
<p>No, kako je rijetko kada netko sto posto u pravu, tako niti svi oponenti Karlovićeva stava nisu potpuno »ispravni«. Biste li vi dolazili negdje statirati pet, deset puta zaredom? Možemo se busati o prsa i govoriti o reprezentativnom kultu ili nacionalnom ponosu, no koliko god pričali suprotno, svima nama je na prvom mjestu - vlastita egzistencija. I prihvaćamo kako je Karlović nakon pet, šest ili sedam epizoda statiranja odlučio radije zaraditi nešto dolara na nekom challenger turniru, nego mahati »šugamanom«. </p>
<p>Nakon nekoliko puta što je zaista statirao, Karlovićev je peh taj što bi protiv Argentine bio i te kako iskoristiv. Mogao je iskoristiti Ančićevu ozljedu, mogao je postati junak pobjede. Ovako ćemo »ponosno« zaključiti kako nas je izdao, a ne razmišljamo o tome kako bismo vjerojatno i sami »izdali« da smo u njegovoj koži... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Moram pogledati snimku« </p>
<p>Neka navijači ocjenjuju koji novinari što pišu, zagonetno kaže Josip Kuže</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vrckavi, nadahnuti, ali i neprecizni Brazilac Junior, Dinamov sumnjivi vodeći pogodak, nepromijenjenih osam bodova prednosti u odnosu na drugoplasiranu Rijeku. Sve je to sažetak subotnjega prvenstvenog okršaja Dinama i Varteksa u Maksimiru, u kojem je momčad trenera Josipa Kužea pobijedila sa 2-1 i tako, sedam dana uoči derbija protiv Hajduka na Poljudu, zadržala prvog pratitelja Rijeku na naoko nedostižnih osam bodova razlike. </p>
<p> Glavni je motiv sa subotnje maksimirske predstave prvi Dinamov pogodak u kojem je Eduardo, prilikom skoka s Varteksovim vratarem Koprićem, uspio ugurati loptu u mrežu. No, je li to učinio glavom ili rukom? Parafraziramo li Diega Maradonu, mogli bismo reći da je Dinamov napadač pogodak zabio »malo rukom kao Eduardo, a malo glavom kao Da Silva«. Zanimljivo, neposredno nakon utakmice Eduardo nije demantirao igranje rukom, već je uz smiješak dodao da - mora pogledati tv snimku! Sličnog je stajališta bio i dan kasnije.</p>
<p> »Nisam priznao da je ruka, samo su to Varaždinci možda tako shvatili. Išao sam na skok, u gužvi sam se dobro snašao, zabio gol i nisam pritom osjetio da sam igrao rukom. Još uvijek ne znam, to bih trebao pogledati na snimci, bio je to refleks u sekundi. Zašto se ne pita je li bio jedanaesterac na meni i Junioru? Po prilikama smo trebali pobijediti sa 8-2.« </p>
<p> Upravo je dvojac Eduardo-Junior te večeri bio razigran.</p>
<p> »Osjećam se dobro uz Juniora, na treningu znam što će napraviti, gdje će otići svaka njegova lopta.«</p>
<p> Juniora hvali i trener Kuže.</p>
<p>»U 45 minuta je pokazao da zaslužuje pažnju. Još ne znam hoće li protiv Hajduka igrati od prve minute, ali sigurno je da umjesto kartoniranog Buljata neće ući defanzivni igrač. Uskočit će Marić, Anderson ili Junior. Uvest ćemo igrača koji bi trebao riješiti naš gorući problem, a to je problem realizacije«, naglasio je Kuže. </p>
<p> Dinamov je trener ljutit na teze da Eduardovo navodno igranje rukom zaslužuje etiketu nesportskog ponašanja. </p>
<p> »Kako to može biti nesportsko ponašanje ako igrač skoči s uzdignutom rukom? Evo, ja na treningu tražim da skaču s rukama prema gore. Osim toga, Eduardo nije priznao da je igrao rukom. Mogu samo reći da sam nakon utakmice bio jako sretan, a da sam sad još sretniji. Napravili smo nešto na čemu možemo graditi dalje. Ostavljamo situaciju koja je za nas prilično pozitivna. Jedino sam nesretan zbog toga što novine pišu. Što bih se ja imao vaditi na suce!? Prvi smo tijekom čitavog prvenstva, ali se o sučevim pogreškama protiv Dinama ništa ne piše, već samo o onima za Dinamo. A ja vas pitam: što su to suci donijeli Dinamu? Pritom vam mogu nabrojati pet bitnih odluka protiv nas. Ali, mene to neće poremetiti. Neka navijači ocjenjuju što tko piše«, zagonetno je (i prijeteći?) zaključio Kuže.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sve klimavije Bayernovo prvo mjesto </p>
<p>Milan Rapaić pogotkom inicirao preokret na vrhu belgijskog prvenstva - Standard pobijedio Westerlo i pretekao Anderlecht na vrhu </p>
<p>BREMEN</p>
<p> – Drugi travanjski vikend u ovoj godini neće rado pamtiti Oliver Kahn. Prvo mu je njemački izbornik Klinsmann priopćio kako na Svjetskom prvenstvu neće biti prvi vratar već je to Jens Lehmann, a potom je primio tri pogotka u Bremenu. Njegova je reakcija nakon prve informacije glasila »ne znam ima li smisla dalje braniti za 'elf'«, a Bayernova je reakcija nakon bremenskog potopa - koliko se brzo može topiti prednost u odnosu na Hamburg i Werder. </p>
<p>Bayern je tijekom veljače i ožujka bio »zacementiran« na vrhu Bundeslige. Iskusni i svim mastima premazani klub poput Bayerna takvu razliku nikad ne prosipa. Međutim, pet kola prije kraja počinju nicati mali upitnici, jer oponenti su sve bliže klubu iz Bavarske. Novi im se šok dogodio u Bremenu, gdje je Werder pobijedio sa 3-0. Iako je igrao samo 15 minuta, Ivanu Klasniću bilo je dovoljno da dvjema asistencijama pošalje Bayern iz Bremena bez bodova. </p>
<p>Hrvatski nogometaši bili su »eksponirani« u 29. kolu njemačkog prvenstva. Cijelu su utakmicu odigrali Josip Šimunić (Hertha), Jurica Vranješ (Werder), Mihael Mikić (Kaiserslautern), 70 minuta igrao je Zvonimir Soldo (Stuttgart), a na kapaljku su minutu dobili Niko Kovač (Hertha), Marko Babić (Bayer) i Ivica Banović (Nürnberg), no nitko od njih nije ostavio dublji pečat na tim ogledima. Pogodak je, pak, postigao gotovo zaboravljeni Milan Rapaić. S njim je Standard potvrdio pobjedu na gostovanju kod Westerloa, ali je i preuzeo primat u belgijskom prvenstvu. Standardova tri boda i Anderlechtov kiks okrenuli su situaciju na vrhu ljestvice. </p>
<p>Preokret se dogodio i na utakmici Ascolija i Intera. Iako su prije nekoliko dana poraženi u Ligi prvaka, u Interu su odnekud izvukli pozitivne energije i preokrenuli 0-1 u 2-1. Još su uvijek u utrci za drugim mjestom s Milanom, a upravo će idućeg vikenda igrati međusobno na San Siru. </p>
<p>Nesretni poraz nije utjecao niti na Lyon, iako su oni odavno osigurali novi naslov prvaka Francuske. Pobijedio je Lyon Nicu sa 2-1, a produbljuje se loša sezona madridskog Reala. Samo 1-1 protiv Sociedada na Bernabeuu rezultat je koji su s oduševljenjem dočekali igrači Valencije i iskoristili ga. Valencija je u gostima pobijedila Celtu i tako se izjednačila s Madrižanima na drugom mjestu. </p>
<p>U engleskom se prvenstvu nastavlja borba za posljednjim mjestom koje vodi u Ligu prvaka. Tottenham je napravio sjajan iskorak pobjedom protiv Manchester Cityja, ali je Blackburn zastao odigravši »samo« 2-2 s Portsmouthom...[S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hrvatska štafeta još jednom šesta </p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> – Posljednjeg dana Svjetskog plivačkog prvenstva u malim bazenim u Šangaju hrvatska štafeta u finalu je zauzela šesto mjesto. Kao i na 4x100 slobodno, hrvatska štafeta, ovog puta pojačana Dujom Draganjom, i u finalu utrke 4x100 mješovito bila je šesta u finalu. Ante Cvitković, Vanja Rogulj, Duje Draganja i Bruno Barbić isplivali su rezultat 3:34.14, što je samo tri stotinke sporije od državnog rekorda. </p>
<p>Svjetski prvaci postali su Australci (3:27.71), doprvaci su Amerikanci (3:28.00), a broncu su uzeli Ukrajinci sa novim europskim rekordom (3:28.62), sekundu i pol boljim od ranijeg rekorda Rusa iz 2002. godine. </p>
<p>Posljednjeg dana Amerikanac Ryan Lochte došao je do svog drugog svjetskog rekorda u Šangaju. Nakon najbržeg rezultata na 200 mještovito, Lochte je srušio svjetski rekord i na 200 leđno, vrijeme 1:49.05 minuta je za 1.38 sekundi brže od prijašnjeg rekorda Austrijanca Markusa Rogana lani iz Trsta. </p>
<p>• Rezultati, finala, plivači, 100 slobodno: 1. Ryk Neethling (JAR) 47.24; 200 leđno: 1. Ryan Lochte (SAD) 1:49.05 - SR, 100 mješovito: 1. Ryk Neethling (JA) 52.42; 50 prsno: 1. Oleg Lisigor (UKR) 26.39; 200 leptir: 1. Wu Peng (Kina) 1:52.36; 1500 m slobodno: 1. Juri Prilukov (RUS) 14:23.92; 4x100 mješovito: 1. Australija 3:27.71...HRVATSKA 3:34.14; </p>
<p>plivačice, 50 leđno: 1. Janine Pietsch (Njem) 27.00; 200 prsno: 1. Qi Hui (Kina) 2:20.78; 100 leptir: 1. Lisbeth Lenton (AUS) 56.61; 50 slobodno: 1. Lisbeth Lenton (AUS) 23.97; 200 slobodno: 1. Yang Yu (Kina) 1:54.94. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Draganjin veliki »povratak« </p>
<p>Ne bi bilo pravedno da priča o Draganji bude poznata po visini sponzorskih ugovora. Teško je bilo gledati kako se čisti talent splitskog mladića prljao pričom o broju nula na ugovorima </p>
<p>Nakon što je samo na papiru, srećom ne i u bazenu, bio katarski plivač, Duje Draganja vratio se u hrvatsko plivanje na najbolji mogući način. Zlatna medalja osvojena na Svjetskom prvenstvu u malim bazenima u Šangaju podsjetila nas je na silnu nadarenost koja 23-godišnjeg Splićanina stavlja u red najvećih hrvatskih sportaša. </p>
<p>U Šangaj nije stigao potpuno spreman, sam se pripremao na Berkeleyju, nije odradio bazične treninge, gotovo osam mjeseci nije imao pravih nastupa i - uzeo je zlatnu medalju na 50 metara slobodno. </p>
<p>Odličan start i pravi okret bili su presudni u osvajanju najsjajnijeg odličja i novoga Dujina rekorda (21.38). Za još jednu medalju, na 50 leptir nije bilo snage, dežurni kritičari naći će zamjerke za šesto mjesto, ali rezultat 23.37 (11 stotinki sporiji od njegovog najboljeg vremena), kada je u Šangaju već napravio glavni dio posla, pokazuje kolike se još rezerve kriju u Draganji. </p>
<p>Nakon što je početkom tisućljeća bio najbolji europski plivač u juniorskoj konkurenciji, Draganja je sljedećih godina, s iznimkom 2003. godine, kad je uoči SP-a u Barceloni s trenerom »promašio« pripreme, na svim velikim natjecanjima osvojio medalju. </p>
<p>Od Berlina, kad je na postolju kao 19-godišnji mladić stajao na postolju do Popova i Van den Hoogenbanda, preko Atene i Montreala, do posljednjeg Šangaja. Iako se već ima za čim okrenuti u svojoj karijeri, Draganju, usudili bismo se kazati, tek čekaju najveći uspjesi. Zato ćemo s nestrpljenjem očekivati srpanj i Europsko prvenstvo u Budimpešti. </p>
<p>Ljudi iz struke kažu da Draganja bez problema može do tri odličja, neki će čak govoriti i o tri zlata. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se naš najbolji plivač držati i iduće godine na SP-u u Melbourneu, srcu jedne od najboljih plivačkih škola. I onda, s 25 godina u Pekingu, još jedan vrhunac karijere. Ako, naravno, motivi i zdravlje ostanu neokrznuti. Govorit će se sada o uspjehu Hrvatske, o tome kako su HOO i sponzori već vratili uloženo u Duju. Novac je, nažalost, u jednom trenutku Dujine velike priče, izbio u prvi plan. </p>
<p>Plivanje je sport u kojem se, čak niti kod najboljih, ne vrte veliki iznosi. I Michael Phelps, najsvestraniji plivač današnjice, za najavljenih je sedam zlata na OI u Ateni od sponzora trebao dobiti - milijun dolara. </p>
<p>Taj je iznos u filmovima iz davnih četrdesetih djelovao kao kraj svijeta, za milijun dolara nestajali su gangsterski klanovi i uzdisale su platinaste holivudske glumice, no danas milijun dolara godišnje zarađuju prosječni europski nogometaši i sasvim skromni NBA košarkaši. Plivanje je negdje pri dnu po visini zarada. </p>
<p>Miris novca prošle je godine zamutio i perspektivu našem najboljem plivaču. No, ne bi bilo pravedno da priča o Duji Draganji bude poznata po visini sponzorskih ugovora. Teško je bilo gledati kako se čisti talent splitskog mladića, koji je jednostavno predodređen za najboljega svjetskog sprintera, provlačio izvan sporta i prljao pričom o broju nula na ugovorima. Novac ga je riješio svakodnevnih briga, ali pravi mir i samopouzdanje velikih pobjednika Duje može pronaći samo u sebi. Pitajte Popova, Federera, Janicu, pitajte Dražena u mislima... </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ozlijeđeni u hrvatsko prvenstvo </p>
<p>Nakon Simona, Mancea i Zadravca, na popisu ozlijeđenih od subote su i Babić i Tomić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zastor je pao na pozornicu u Trnskom, barem što se ovosezonske Goodyear lige tiče. A ona je za »mrave« završila na jednak način kako je izgledala od samog početka. U posljednjem, 26. kolu tog regionalnog natjecanja zagrebaši su poraženi od Crvene zvezde sa 52-74, završivši nastup na pretposljednjem, 13. mjestu ljestvice klubova koji dolaze iz SCG, BiH, Slovenije i Hrvatske. S omjerom 5-21 miljama su udaljeni od završnog turnira osmorice. </p>
<p>Što zbog ozljeda, što zbog upoznavanja mogućnosti košarkaša koji bi trebali ponijeti i dio »križa« kroz nacionalno prvenstvo, trener Zagreba Zdravko Radulović na parket je poslao momčad koja vjerojatno ni na treningu ne igra zajedno. A tako su na parketu i izgledali. U prilog tome ide podatak o 26 izgubljenih lopti, padanju po parketu, vrludanju u napadu i obrani... </p>
<p>Dobra je stvar u cijeloj priči što je Radulović mogao shvatiti na koga se u nastavku Prvenstva Hrvatske može osloniti. Loša, pak, što nije mogao vidjeti nikoga, ili ako je nekoga i uočio od njega je na parketu dobio malo ili ništa. </p>
<p>Od mladih »mrava« najviše je pokazao Ante Tomić, no niti njegova izvedba ne zaslužuje još jedan naklon na bisu. Baš kao niti ona Ivana Papca, koji je unatoč maloj minutaži bio najbolji skakač momčadi, jer je ostatak košarkaškog repertoara izostao. </p>
<p>Ostali, koji se pišu u (svjetlu) budućnost kluba, nisu iskoristili priliku. Pogotovo se to odnosi na »tricaše«, za koje se čini kao da su municiju za dalekometnu paljbu ostavili u svlačionici. Ozren Mišić (0-5), Danijel Krajačić (0-5), Nikola Garma (1-7) ispromašivali su se »do boli«, a posebno je tužno bilo gledati pet-šest pokušaja za tricu, koji doslovno nisu došli do obruča. U takvom ozračju, s Krunom Simonom i Marijanom Manceom s uganutim gležnjevima, Joškom Garmom i Gordanom Zadravcem na infuziji i Dwayneom Broylesom s istegnutim križnim ligamentom, košarkaši Zagreba nastavljaju bitku po Hrvatskoj. Nakon neočekivanog poraza od Svjetlosti Broda, u srijedu dočekuju Dubrovnik, a još se ne zna tko će od spomenutih igrača smoći snage za borbu niti hoće li na subotnjoj utakmici ozlijeđeni Petar Babić (udarac glavom u reklamu) i Ante Tomić (uganuće zgloba) biti spremni za dvoboj. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Neočekivani poklon iz Švicarske </p>
<p>Dario Kostović nije NHL zvijezda, ali je u razmjerima europskog hokeja više nego solidan igrač. Sljedeće će sezone zabijati golove za švicarskog prvoligaša Ambri Piottu </p>
<p>Priznajmo, često volimo svojatati sportaše hrvatskog podrijetla. Tako ćemo se rado pohvaliti uspjesima legendarnog NBA trenera Rudyja Tomljanovicha, statistikom prošlogodišnjega prvog izbora drafta Andrewa Boguta. Nogometna nam reprezentacija godinama igrače crpi iz dijaspore, ragbijaška reprezentacija prepuna je igrača iz Australije i s Novog Zelanda. </p>
<p>Kad već u domovini nemamo hokejaških uspjeha, ponosimo se i rado hvalimo s osvojenim Stanley kupovima ponajboljeg hokejaša današnjice Joea Sakica i nekoć davno također vrhunskog hokejaša - danas doživotnog kanadskog senatora Johna Mahovlicha, zvijezdom švicarske reprezentacije Goranom Bezinom, igračem aktualnih NHL prvaka Tampe Coryem Sarichem. Nažalost, propisi međunarodne hokejaške federacije vrlo su strogi, i ukoliko nisu rođeni u Lijepoj našoj, Hrvati iz dijaspore ne mogu igrati za Hrvatsku. </p>
<p>Ipak, našim je hokejašima došlo neočekivano pojačanje iz Švicarske. Nije NHL zvijezda, ali je u razmjerima europskog hokeja više nego solidan igrač. Sljedeće će sezone zabijati golove za švicarskog prvoligaša Ambri Piottu. Radi se o Dariju Kostoviću, koji je kao dijete iz rodnog Splita i Vinišća kraj Trogira, preko Zagreba, s roditeljima otišao u Švicarsku, u Wettingen. </p>
<p>»Niti sam ne znam kako sam počeo igrati hokej. Kao mali trenirao sam svašta, od nogometa, karatea, džuda, boksa, tenisa. U hokeju sam ostao, možda jer je u Švicarskoj iznimno popularan«, rekao je 25-godišnji Dario. </p>
<p>Prvi je veći klub i klub u kojem je proveo većinu svoje karijere iz ciriškog predgrađa Klotena. </p>
<p>»Tamo sam dobio prvu priliku i praktički postao igrač« kazat će ’poklon s neba’ našeg hokeja i nastaviti priču o nastavku karijere: </p>
<p>»Nažalost, nisam imao sreće s ozljedama. Tri puta sam operirao koljeno, imao problema s laktom, a potrese mozga i ne brojim.« </p>
<p>Peh mu se dogodio i na seniorskom debiju. Imao je vatreno krštenje među »velikim« momcima: </p>
<p>»Kloten je igrao gradski derbi protiv Züricha. Nije prošla niti druga minuta utakmice, a ja sam završio u bolnici na šivanju. Protivnički igrač me udario s leđa i razbio sam glavu. Prošao sam sa 16 šavova iznad desnog oka.« </p>
<p>Prisilno je pauzirao veći dio sezone, a tada je uslijedila borba za mjesto u momčadi. </p>
<p>»Nisam imao pravu minutažu, u nekoliko minuta ne možeš pokazati koliko vrijediš. Tek sam na početku posljednje sezone u Klotenu (2003.) dobio pravu priliku. Igrao sam stvarno dobro, zbog štrajka u NHL-u klub je doveo nekoliko zvijezda iz najjače lige svijeta. Uspio sam se nametnuti i u takvoj konkurenciji, no nismo postizali dobre rezultate. Ceh je platio trener Rus Vladimir Jursinov koji me simpatizirao. Promjenom trenera ponovno sam pao u drugi plan«, kazao je Kostović. </p>
<p>Nakon Klotena, prošlu je sezonu proveo u Lausanni, ondje je otišao, kako kaže, samo da bi igrao i zabijao golove, a sljedeće se sezone nadamo novim dobrim igrama i pogocima u dresu Ambrija. </p>
<p>San svakog hokejaša o igranju u NHL-u pomalo ga je prošao, iako nada još postoji: </p>
<p>»Nikad nije prekasno. U posljednje vrijeme samo stariji igrači iz Europe odlaze u Ameriku. Za poziv ’preko bare’ potrebno je odigrati dvije vrhunske sezone za Ambri.« </p>
<p>Prvi je nastup u nacionalnom dresu imao na turniru u Budimpešti, a nade naše reprezentacije u ostanak u Diviziji I uvelike će ovisiti i njegovim igrama. </p>
<p>»U reprezentaciji je odlično, suigrači su me prihvatili kao da se znamo godinama. Kad sam došao, prvi trening izgledao je neozbiljno. Sada, uoči Svjetskog prvenstva, pristup je mnogo bolji, svi na treningu dajemo sve od sebe.« </p>
<p>Želje čelnika Saveza usmjerene su prema osvajanju petog mjesta i ostanku u Diviziji I, no on puca i na koju stepenicu više: </p>
<p>»Sigurno ćemo ostati u Diviziji I. Naša momčad nije slaba kako ljudi misle. Mnogi od naših hokejaša našli bi mjesto i u inozemnim momčadima. Ne znam snagu svih protivnika, no ako su moje pretpostavke o njima točne, možemo i do trećeg mjesta,« zaključio je Dario. </p>
<p>Danijel Jelinek</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pobjeda Loeba, Crnojević 55.</p>
<p>AJACCIO</p>
<p> – Aktualni svjetski prvak Francuz Sebastien Loeb (Citroen Xsara) pobjednik je Korzikanskog relija, pete utrke Svjetskog prvenstva. Loebu je to treća uzastopna pobjeda ove sezone, a 23. u karijeri. Hrvatski vozač Siniša Crnojević (Škoda Fabia) završio je na 55. mjestu, sa skoro sat vremena zaostatka. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Pobjedu nose »neodlučni« </p>
<p>Do podne u nedjelju glasovalo je 18,1 posto birača, što je u usporedbi s istim vremenom na izborima 2001. nešto slabiji odaziv, no tada se glasovalo samo jedan dan</p>
<p>Prvi dan glasovanja na talijanskim parlamentarnim izborima, na kojima oko 50 milijuna birača odlučuje hoće li zadržati vladu desnog centra premijera Silvija Berlusconija ili će povjerenje dati vođi koalicije lijevog centra Romanu Prodiju, prošao je u znaku nešto manjeg odaziva birača nego na izborima 2001. </p>
<p>Do podne je, prema podacima ministarstva unutarnjih poslova, glasovalo 18,1 posto birača, što je u usporedbi s istim vremenom na izborima 2001. nešto slabiji odaziv, no tada se glasovalo samo jedan dan. Oni koji nisu stigli glasovati u nedjelju, ove godine imaju priliku svoj glas dati i u ponedjeljak kada birališta otvaraju u 7 ujutro a zatvaraju u 15 sati. </p>
<p>Prve izlazne ankete bit će objavljene neposredno nakon zatvaranja birališta u ponedjeljak. Do ranih večernjih sati trebali bi biti poznati rezultati izbora za Senat, dok će razmještaj mandata u donjem domu biti jasan nekoliko sati kasnije.</p>
<p>Oporbeni kandidat i vođa koalicije lijevog centra Romano Prodi svoj je glas dao u Bologni u društvu supruge Flavije. »U Italiji su izbori divan trenutak demokracije i nadam se da će se sve regularno odvijati«, rekao je Prodi.</p>
<p>Još uvijek aktualni premijer Silvio Berlusconi glasovao je Milanu. »Borio sam se kao lav, sada su Talijani na potezu«, rekao je Berlusconi, koji je na biralište došao u pratnji majke Rose.</p>
<p>Berlusconi je u izbornu završnicu ušao sa blagim zaostatkom za lijevim centrom, no zbog visokog broja neodlučnih birača - prema prijeizbornim anketama bilo ih je oko četiri milijuna - utrka je ipak neizvjesna. Berlusconi, kojemu dio birača spočitava ekonomsku stagnaciju zemlje i sukob interesa u kojemu se nalazi kao premijer i najbogatiji poduzetnik u zemlji, svoje je izglede nastojao popraviti iznenadnom najavom poreznih olakšica kao i žestokim napadima na oporbu i njihove pristaše. </p>
<p>Prodi bi se u slučaju pobjede našao na čelu vrlo raznorodne koalicije koja je, uglavnom na platformi protivljenja Berlusconiju, okupila i okorjele komuniste i revne katolike. Poteškoće bi izbornom pobjedniku mogao pričinjavati i novi izborni sustav prema kojem će pobjednik ovogodišnjih izbora imati manju većinu u parlamentu, osobito u njegovom gornjem domu, što bi moglo značiti povratak političke nestabilnosti koja je obilježila poslijeratnu Italiju. Niz brzih smjena vlada - njih čak 60 od 1945. - zaustavio je Berlusconi koji je ušao u povijest kao čelnik vlade sa najdužim mandatom. Kakav god bio rezultat, politički analitičari smatraju da će za formiranje nove vlade trebati najmanje mjesec dana. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Francuska: Chirac donosi odluku o spornom zakonu o zapošljavanju mladih</p>
<p>»Rivalitet između Sarkozyja i Villepina onemogućuje izlazak iz krize«, piše na naslovnici nedjeljnog »Le Mondea«</p>
<p>PARIZ </p>
<p> - Francuski predsjednik Jacques Chirac sastat će se u ponedjeljak s premijerom Dominiqueom de Villepinom i drugim članovima vladajuće stranke UMP kako bi se finalizirali najnoviji prijedlozi koji bi trebali dovesti do okončanja političke krize nastale oko zakona o zapošljavanju mladih (CPE), prenose agencije.</p>
<p>Francuska oporba, sindikati i skupine studenata zatražili su da vlada ukine nepopularni dio zakona koji su nazvali »zaposli i otpusti«, nakon višetjednih prosvjeda, među kojima je bio i nasilnih, i štrajkova tijekom kojih su bile zatvarane škole i sveučilišta.</p>
<p>Parlamentarni zastupnici vladajuće stranke UMP u ponedjeljak ujutro će predsjedniku države, u nazočnosti premijera De Villepina podnijeti svoje prijedloge, a konačna odluka trebala bi biti donijeta do kraja njihova sastanka«, rekao je u subotu neimenovani izvor iz Chiracova ureda.</p>
<p>Dva francuska dnevna lista izvijestila su o tomu da su prijedlozi bili gotovi već u petak, no da je zbog sukoba između De Villepina i ministra unutarnjih poslova Nicolasa Sarkozyja, njegova vjerojatnog protivnika na predstojećim predsjedničkim izborima 2007., objavljivanje prijedloga odgođeno. »Rivalitet između Sarkozyja i Villepina onemogućuje izlazak iz krize«, piše na naslovnici nedjeljnog Le Mondea.</p>
<p>Političari bliski Sarkozyju tvrde da ministar želi da vlada donese novi plan zakona o zapošljavanju mladih, a Villepin, kojega smatraju Chiracovim favoritom na izborima 2007., potpuno isključuje mogućnost odbacivanja plana zakona kao i nagađanja o mogućoj ostavci.</p>
<p>U ponedjeljak navečer sastat će se i članovi francuskih sindikata kako bi odlučili o koracima koje će poduzeti u budućnosti, a francuski studenti za utorak planiraju nastaviti prosvjede. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zbog Abu Ghraiba SAD odustao od kandidature </p>
<p>Bolton je odbio potvrditi da je Busheva administracija bila podijeljena oko toga hoće li se SAD ipak kandidirati</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dogodilo se ono što su mnogi dobri poznavaoci Ujedinjenih naroda i predviđali: Sjedinjene Države odustale su od svoje kandidature za novo Vijeće UN-a za ljudska prava. Iako su glavni tajnik Kofi Annan, pa i sam predsjednik Opće skupštine UN-a Ian Eliansson izrazili žaljenje što SAD odustaje, a američki saveznici poput Njemačke od Washingtona traže da se ipak kandidira za jednu od 47 zemalja u Vijeću za ljudska prava, Amerikanci su izgleda pragmatično procijenili da nemaju šanse dobiti potreban broj glasova.</p>
<p>U kratkom razgovoru s novinarima, američki veleposlanik na East Riveru, John Bolton priznao je da su u Washingtonu pravili politike kalkulacije o broju mogućih glasova u korist Amerike. Sa zabrinutošću je konstatirao i veliku konkurenciju za ograničeni broj mjesta u Vijeću za ljudska prava. Odgovarajući na pitanje Vjesnikova dopisnika, Bolton je odbio potvrditi, da je Busheva administracija bila podijeljena oko toga hoće li se SAD, ipak kandidirati. Prema dobro obaviještenim medijskim izvorima, Bolton je zagovarao tu kandidaturu sve dok ključni glas u Washingtonu nije odlučio suprotno: »Ne želim uopće sudjelovati u tim spekulacijama«, dodao je uz osmijeh američki veleposlanik.</p>
<p>Da bi neka zemlja postala članica Vijeća za ljudska prava, mora dobiti natpolovičnu većinu ukupnog broja glasova članica UN-a. To znači 96, od ukupno 191 zemlje članice. Vjerojatno procjenjujući da bi sve ono što je učinjeno, a posebno rečeno i napisano oko Gunatanama te skandala s mučenjem zatvorenika u Abu Ghraibu bilo nepremostiva barijera, Amerikanci su odustali. Tu odluku, do kraja utemeljenu u realpoltičkom okružju, u Washingtonu su ipak pokušali opravdati i ideološkim neslaganjem s novim Vijećem UN-a. </p>
<p>Ipak, Sean McCormack, glasnogovornik State Departmenta najavio je, kako će SAD podržavati rad Vijeća, kao što je to činio i kada je riječ o svim organima UN-a koji su štitili ljudska prava. </p>
<p>Promatrači tvrde da će se SAD kandidirati, tek kad provjere efikasnost novog Vijeća na djelu, te kad se bura oko njihovog neslaganja sa formiranjem ovog organa UN-a stiša; možda već dogodine.</p>
<p>Novo Vijeće je zamijenilo žestoko kritizirano Povjerenstvo UN-a za ljudska prava u Ženevi. Amerikanci i dalje kritiziraju činjenicu da novo Vijeće za ljudska prava, bar što se broja članova tiče, nije mnogo »skresano« sa bivše 53 zemlje. Washington je zagovarao formiranje mnogo manjeg Vijeća, ali su se tome usprotivile regionalne skupine poput Afričke unije i neke azijske zemlje; 54 azijske države su najbrojnije u UN-u, i one predstavljaju više od četiri milijarde ljudi. Do sada se za Vijeće kandidiralo 36 zemalja, uključujući i Sloveniju (Hrvatska se kandidirala za članstvo u drugom novom UN-ovom tijelu, Povjerenstvu UN-a za mirovne operacije). Izbori za novo Vijeće za ljudska prava bit će 9. svibnja, a za članstvo su se između ostalih već prijavili Kuba i Iran. Glasovanje će biti tajno.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Prosvjednici ruše kralja Gyanendru </p>
<p>KATMANDU </p>
<p> - Tisuće gnjevnih prosvjednika pokušalo je u nedjelju upasti u državnu bolnicu i sukobilo se s policijom, zapalivši pritom vladina vozila. Prosvjednici su izazivali policijske ophodnje prosvjedujući protiv kralja Gyanendre i neograničenog produljenja zabrane organiziranja prosvjednih skupova. </p>
<p>U nedjeljnim sukobima s policijom u Narayanghatu, udaljenom oko 150 kilometara od glavnoga grada Kathmandua, poginula je jedna žena, a tri osobe su ranjene. To je druga žrtva pucnjave vladinih snaga tijekom četvrtog dana štrajka diljem siromašnog himalajskog kraljevstva. Sedam nepalskih stranaka koje su organizirale štrajk i prosvjede koji su blokirali zemlju kažu da su kampanju odlučili nastaviti do daljnjega. Očekuje se da će zbog prosvjeda vlada produljiti policijski sat u Kathmanduu i drugim gradovima i prekinuti mobilnu telefonsku komunikaciju. Prema iskazima svjedoka, napetosti su posebno visoke u Narayanghatu gdje je nekoliko tisuća ljudi izašlo na prosvjede unatoč zabrani policije. </p>
<p>Stranke su planirale veliki skup protiv kralja u Kathmanduu u subotu, no jake policijske snage su to spriječile. Stotine prosvjednika ipak je održalo prosvjede u okolici glavnoga grada, paleći gume na cestama, blokirajući promet i gađajući pripadnike policije kamenjem. »Policija, vojska i narod, svi smo mi braća, pomozite nam«, »Ne želimo monarhiju«, uzvikivali su prosvjednici. U subotu je bila šesnaesta obljetnica početka višestranačja u Nepalu, državi smještenoj između Indije i Kine. </p>
<p>Nepal, koji je desetljećima vodio krvavu bitku protiv maoista, zapao je u veliku krizu u veljači prošle godine kad je kralj Gyanendra prigrabio vlast rekavši da političke stranke nisu uspjele slomiti pobune u kojima su poginule tisuće ljudi.</p>
<p>Kralj je nemire dočekao izvan Kathmandua obilazeći lokalna područja zemlje. [Reuters/mb]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mala prednost vladajuće lijeve koalicije </p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Socijalističko-liberalna koalicija premijera Ferenca Gyurcsanyja ima dobre izglede za ostanak na vlasti nakon parlamentarnih izbora u Mađarskoj, pokazale su izlazne ankete poslije prvog kruga glasovanja u nedjelju.</p>
<p> Na prvim izborima nakon ulaska Mađarske u EU, Gyurcsanyjevi socijalisti dobivaju 43 posto glasova birača, što bi im trebalo biti dovoljno za pobjedu budući da njihov koalicijski partner - liberalni Slobodni demokrati - prelazi izborni prag od pet posto, pokazale su ankete instituta Tarki i Szazadveg.</p>
<p> Prema izlaznim anketama, oporbeni desničarski Fidesz bivšeg premijera Viktora Orbana, pojedinačno je najjača stranka s 45 posto glasova birača.</p>
<p> Ključno pitanje uoči izbora bilo je hoće li liberali, stranka intelektualaca koja zagovara globalizaciju i slobodno tržište, prijeći prag od pet posto i ući u parlament.</p>
<p> U protivnom, desnica bi imala više mjesta od socijalista u jednodomnom parlamentu sa 386 zastupnika, a Orban bi bio prvi bivši premijer koji bi se vratio na svoju dužnost.</p>
<p> Ukoliko se ovakav ishod potvrdi nakon drugog kruga 23. travnja, bit će to prvi put da vlada dobiva drugi mandat otkako je prije 16 godina u Mađarskoj uspostavljena demokracija.</p>
<p> Konačni rezultati izbora bit će poznati tek nakon drugog kruga, 23. travnja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Druženje u knjižnici</p>
<p>Knjižnica može biti i salon i omiljeno okupljalište, što dokazuju dvije Newyorčanke koje književnost slave glasno</p>
<p>Jedino mjesto u New Yorku u kojem se može piti, pušiti i glasno govoriti, a da nije kakav opskurni bar, je Accompanied Library, najneobičnija knjižnica u Velikoj jabuci. Osmislile su je i otvorile mlade spisateljice Iris Brooks i Brooke Geahan, u želji da ožive zamrlu newyoršku tradiciju literarnih salona. Prostor su opremile metrima i metrima drvenih polica, na galeriji postavile ogradu nalik na one u nekadašnjim saloonima, uredile su i priručni bar, i otvorile vrata svima onima koji na književnost ne gledaju kao na visoku kulturu nego istinsko slavlje. A ono se tu provodi čitanjem na glas novih i starih pisaca, sa čašom nekog pića u jednoj i kolačićem ili sendvičem u drugoj ruci. U nepunih godinu dana postojanja te su mlade žene (inače kolekcionarke prvih izdanja knjiga Scotta Fitzgeralda i nadrealističke erotske literature), uspjele organizirati više od sto događanja, okupiti 150 članova i ugostiti slavne osobe, od Bono Voxa, Kate Moss i Yoko Ono do dobitnika Pulitzerove nagrade Jhumpe Lahrija. U toj knjižnici članovi mogu organizirati zabave i pjevati stare blues-balade dok im neki pisac, primjerice, Tom Piazza, čita dijelove svoje nove knjige. I osjećati se ugodno na mjestu na kojem nitko nikoga ne pita što inače radi u životu.</p>
<p>U Accompanied Library dolaze afirmirani, ali i pisci početnici, novinari, scenaristi, galeristi, izdavači, glazbenici, knjižničari i arhivari. Članovi su u dobi od 19 do 82 godine, s tim da je najstariji Hubert Lust, autor jedne postmodernističke knjige, a najml ađa Savannah Strachan koja u knjižnicu dolazi svakog poslijepodneva da bi s prijateljima na glas čitala Melvillea. </p>
<p>U knjižnici se ponekad vode žučne rasprave o tobože nevažnim stvarima, na primjer, o odnosu Napoleona i Josephine (većina žena tvrdi da je car bio impotentan, a ne da je carica bila neplodna).</p>
<p>Kako dvije mlade spisateljice stignu voditi knjižnicu-literarni salon, organizirati glazbene i kulturne večeri, i još pisati? Priznaju da je teško, ali i inspirativno, jer žive okružene zanimljivim ljudima i idejama, te da im članovi knjižnice daju poticaj i jačaju samopouzdanje. Sve članove knjižnice povezuje samo istinska ljubav prema knjigama, a ne neki strukovni interes ili želja za društvenim prestižem. Na primjer, Chris Norris, novinar-slobodnjak koji radi za »The New York Times«, u knjižnicu svakodnevno dolazi s laptopom da piše u miru od svoga psa, kojeg naziva »psihopatskom beštijom«. I on je, kao i ostali, članstvo stekao na osnovu preporuke, te ispunjenja testa u kojem je, među ostalim, morao odgovoriti i na ovo: »Nabrojite tri knjige koje su na vas utjecale i objasnite zašto?«. Članarina stoji od 500 do 5000 dolara na godinu, ali nitko neće biti isključen zakasni li s plaćanjem. Knjižnica Accompanied radi pod geslom – što nas je više, to bolje, jer se ne želi pretvoriti u ekskluzivni klub, a jedina potrebna legitimacija je naklonost prema knjigama i druženju.</p>
<p>Tena Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Čišćenje organizma</p>
<p>Prazne namirnice u organizmu se pretvaraju u masnoće. Tako dobivamo paradoks modernog doba - pretile ljude s manjkom hranjivih tvari u organizmu</p>
<p>Dolaskom prvih sunčanih dana, većina nas želi sa suvišnim komadima odjeće odbaciti i suvišne kilograme. Koju dijetu odabrati u nizu onih kojima nas bombardiraju sa svih strana, koliko kilograma skinuti u koliko tjedana? Toliko je sličnih pitanja, ali mi smo potražili malo drukčiji odgovor.</p>
<p>Makronovin prijedlog čišćenja organizma u ove proljetne dane nije naglo čišćenje drastičnom dijetom gladovanjem ili ispijanjem sokova, jer bi one mogle biti prevelik šok za organizam. I dok nas sa svih strana bombardiraju savjetima o zdravom životu i zdravoj hrani, iz Makronove poručuju da kod njih zdravlje nije samo marketinški trik. Stoga nam Makronovini stručnjaci predlažu prirodnu prehranu baziranu cjelovitim žitaricama, na mahunarkama, na obilju svježeg sezonskog povrća i voća, sjemenkama, na nerafiniranim uljima uz manju količinu ribe i plodova mora, koja će organizam nahraniti kvalitetnim nutrijentima i istodobno mu omogućiti trošenje i čišćenje starih naslaga. I nemojte se začuditi ako u ovo proljetno vrijeme postanete iz čista mira ljutiti, jer i to je jedan od načina čišćenja organizma. </p>
<p>Proljeće je, bez sumnje, sjajna prigoda za veće i manje promjene u prehrani i dobra priprema za ljeto. Tradicijski se preduskrsnim postom tijelo oslobađalo zimskih zaliha, ali je i svaki trenutak proljeća dobar za promjene. U proljeće se, nakon uvjetno rečeno zimskog sna, u našem organizmu oslobađa energija pa, kaže voditeljica Makronove Jadranka Boban Pejić, za česte alergije, tipične za proljetno vrijeme, zapravo nisu krivi ambrozija i maslačak koji su samo okidači da prezasićen organizam reagira. </p>
<p>U proljetne jelovnike stoga treba uvesti cjelovite žitarice koje su superiorne nad svojim rafiniranim inačicama koje su zapravo prazne namirnice koje se u organizmu pretvaraju u masnoće. Tako dobivamo paradoks modernog doba - pretile ljude s manjkom hranjivih tvari u organizmu. U prehranu svakako treba uvrstiti što je više moguće zelenog lisnatog povrća, a razlika u načinu pripremanja između makrobiotičke i klasične kuhinje je u tome što se zeleno povrće na makrobiotički način kuha na vrlo malo vode, tako da možemo reći da se više kuha na pari i vrlo kratko – samo nekoliko minuta. Boja tog kuhanog povrća mora biti sjajno zelena, nikako maslinasto zelena ili smećkasta, jer to znači da je već izgubilo sve hranjive sastojke koji ostali u vodi. Jedan zanimljiv savjet je da se vodom u kojoj smo kuhali zeleno lisnato povrće, nakon što se ohladi, zalije cvijeće, jer ga dobro hrani. </p>
<p>Nadalje, u proljeće više nego ikada treba jesti što više namirnica koje imaju lužnato djelovanje u organizmu, jer da bismo bili zdravi naša krv mora biti lužnata. Kada prelazi u kiselkastu to znači bolest. Ne utječe samo hrana na lužnatost, ali uz pravilnu prehranu stres, veliki krivac za kiselost krvi, nema toliki učinak. </p>
<p>Istraživanja suvremene prehrane pokazuju da se općenito premalo konzumira povrće. Ono je neizostavan dio kvalitetne prehrane, jer osvježava, čisti i osnažuje organizam donoseći vrijedne hranjive sastojke, te tzv. fitokemikalije koje djeluju antioksidativno. Izdvojit ćemo zeleno lisnato povrće, i tu posebno divlje proljetno zeleno bilje, koje se u Dalmaciji naziva i mišancija. Ono obiluje klorofilom i vlaknima, te sadržava mnogo minerala i vitamina, osobito vitamina C. Sjajno čisti organizam, osobito dobro djeluje na jetru. Češnjak djeluje kao prirodni antibiotik i antimikotik, djelotvoran je u prevenciji prehlada, tako čestih u ovo prijelazno godišnje doba. </p>
<p>Potreba za slatkim često potiče iz potrebe za opuštanjem od stresa , a prečesto se zadovoljava konzumacijom slatkiša prepunih rafiniranog šećera. On vrlo brzo ulazi u krv, naglo podiže razinu šećera, ali se i vrlo brzo troši. Također, krade minerale iz organizma, a njegov se višak u organizmu pretvara u masnoću. No potreba za slatkim može se zadovoljiti kvalitetnijim ugljikohidratima iz žitarica i voća. </p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Zbog krive dijagnoze odstranjen dio pluća?</p>
<p>Bivši pripadnik »Tigrova« tvrdi da mu je u KB Dubrava dijagnosticiran karcinom pluća, iako se radilo o tuberkolozi, pa mu je u Klinici »Jordanovac« odstranjena polovica desnog plućnog krila </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umirovljeni pripadnik »Tigrova« R.N.(50), podnio je protiv dviju zagrebačkih bolnica, tužbu za naknadu štete u kojoj traži 230.000 kuna, jer smatra da su mu liječnici zbog krivo postavljene dijagnoze izvadili polovicu desnoga plućnoga krila, te ga učinili trajnim invalidom, zbog čega je morao biti umirovljen. </p>
<p> Naime, kako tvrdi u svojoj tužbi, on je operiran zbog sumnji da mu je dio plućnoga krila zahvaćen karcinomom, no nalaz tkiva uzetoga tijekom operacije, a koji je bio napravljen tjedan dana nakon nje, govori da se radilo o tuberkulozi, te da nema govora o nekakvom malignom oboljenju. R.N. također smatra da su mu liječnici prilikom operacije oštetili živce, te da mu je sada otežan rad desne ruke i da ima bolove. Liječnici iz bolnica koje tuži, a riječ je o KB Dubrava i Klinici »Jordanovac«, demantiraju da se radilo o pogreški, tvrdeći da R.N. nikada nije bio dijagnosticiran karcinom, te tvrde da je i u konkretnom slučaju »uznapredovale« tuberkuloze operacija bila najbolje rješenje, iako kirurg koji ga je operirao Z.J., ne otklanja mogućnost da se bolest mogla liječiti i davanjem lijekova tzv. tuberkulostatika. Liječnici također demantiraju kako bolovi u desnoj ruci imaju ikakve veze s operacijom, koja je po njihovu mišljenju stručno obavljena i protekla je bez ikakvih postoperativnih komplikacija.</p>
<p> Da pojasnimo, R.N. je tužio KB Dubrava budući da smatra da mu je u toj bolnici najprije postavljena kriva dijagnoza, te Jordanovac, jer smatra da su mu liječnici, pod krivom dijagnozom tamo odstranili dio pluća. Naime, on tvrdi kako je 2002. kao aktivni pripadnik »Tigrova« bio upućen na liječnički pregled u KB Dubrava, gdje mu je liječnica rekla da ima karcinom na vrhu plućnoga krila te ga je uputila na Jordanovac radi operacije. Kada je stigao na Jordanovac liječnik je pogledao slike i rekao »To mora ići van«, te je operiran. No, nekoliko dana nakon operacije liječnik mu je rekao, »Imaš sreće nije karcinom«. Nakon oporavka, ponovno je došao kod liječnice u KB Dubrava, koja mu je, on tvrdi, rekla da je došlo do greške, te da su prvi nalazi o njegovom stanju došli kada je već bio operiran, te da se zapravo radilo o TBC-u. Tužitelj je također na sudu decidirano rekao da mu liječnik s Jordanovca, za razliku od liječnice iz Dubrave, nije govorio o karcinomu, već da mora na operaciju. Kirurg koji ga je operirao Z.J., iskazujući u ožujku ove godine pred sucem Općinskog suda, ustvrdio je da prije operativnim pregledom vrlo teško utvrditi radi li se o jakim tuberkuloznim promjenama, ili su se te promjene već oblikovale u maligne tvorevine, te da u velikom broju slučajeva nije moguće utvrditi točnu dijagnozu prije operacije. Što se tiče alternativne terapije lijekovima, kirurg je ustvrdio da takvim načinom liječenja nije moguće izliječiti bolest u cijelosti te da može doći do većih komplikacija na plućima. Spor se nastavlja. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ubojstvo i samoubojstvo u Opatiji</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Borivoj Mišo Dundović (56) iz Pule i Tatjana Sfeci (42) iz Banje Luke pronađeni su u nedjelju oko 19.25 sati mrtvi u kući u opatijskom naselju Pobri. Pored njih pronađeno je i vatreno oružje duge cijevi, i to puška sačmarica. </p>
<p>Iz puške su ispaljena dva hica. Jedan je nesretnu ženu pogodio u vrat, a drugi je ispaljen u usta Dundovića. Očevid na mjestu tragedije obavio je uz djelatnike opatijske policije Valentin Ivanetić, istražni sudac riječkoga Županijskog suda, a prisustvovali su i zamjenica županijskog državnog odvjetnika Stela Pezić Mišović, te liječnik sudske medicine Dražen Cuculić. Doktor Cuculić iznio je pretpostavku, na osnovu prvoga pregleda tijela, kako je smrt nastupila oko 17 sati. Iz svega viđenog zaključeno je kako je Borivoj Mišo Dundović hicem iz puške prvo usmrtio Tatjanu Sfeci, a odmah potom izvršio samoubojstvo. </p>
<p>Koji je motiv natjerao Dundovića da počini ubojstvo te potom sebi oduzme život za sada nije poznato. Susjedi koji su se okupili oko kuće u kojoj su na tako tragičan način izgubljena dva života nisu bili raspoloženi za razgovor. </p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Četvero mrtvih i petero teško ozlijeđenih</p>
<p>Glavni uzroci nesreća koje se zbivaju vikendom su prevelika brzina, vozačko neiskustvo, a nerijetko i vožnja pod utjecajem alkohola</p>
<p>ZAGREB, ZADAR, VARAŽDIN, ŠIBENIK, KARLOBAG</p>
<p> - U prometnim nesrećama koje su se tijekom vikenda dogodile u zemlji četiri su osobe smrtno stradale, dok je na širem zagrebačkom području pet osoba teško ozlijeđeno. Kako je izvijestila PU ličko-senjska na Jadranskoj magistrali između Senja i Karlobaga oko 11,30 sati dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je poginuo motociklist. </p>
<p>Prema prvim informacijama do nesreće je najvjerojatnije došlo zbog neprilagođene brzine zbog čega je motociklist izgubio kontrolu i sletio s kolnika. Očevid na mjestu nesreće obavljaju djelatnici ličko-senjske PU a promet Jadranskom magistralom teče bez zastoja. Dvadesetogodišnjak iz Murtera, Nikola Vodopija smrtno je stradao u teškoj prometnoj nesreći koja se u subotu, u ranim jutarnjim satima, dogodila na prometnici kod Inina odmarališta na ulazu u Tisno. U neregistriranom »fiat uno« nalazili su se Nikola Vodopija i njegov 16-godišnji prijatelj. Zbog neprilagođene brzine, prilikom izlaska iz desnog zavoja, vozilo je sletjelo s kolnika i prevrnulo se na krov. Vodopija je od ozljeda preminuo na mjestu nesreće, a 16-godišnjak je zadobio samo lakše ozljede te je nakon pružene liječničke pomoći pušten na kućnu njegu. Kod njega je policija utvrdila 0,73 promila alkohola. Još nije poznato međutim, tko je upravljao vozilom. Šesnaestogodišnjak je policiji rekao da je vozio poginuli Vodopija, a prava istina će se utvrditi vještačenjem vozila.</p>
<p>Istoga dana, oko 17 sati, na križanju Starčevićeve i Tuđmanove u Zadru u teškoj prometnoj nesreći život je izgubio Siniša Subotić (48). Do nesreće je došlo kada je Siniša S., upravljajući osobnim vozilom zadarskih registarskih oznaka, zbog nepoštivanja znakova prometnog policajca oduzeo prednost prolaska i udario u drugo vozilo. Vozačica tog vozila Željka G. (43) i njezin suvozač Nebojša R. (45), na sreću su samo lakše ozlijeđeni. Vlado Fajfar (20), poginuo je u subotu oko 21 sat na cesti između Varaždina i Nove Vesi. Do nesreće je došlo zbog prevelike brzine, zbog čega je Fajfar izgubio kontrolu nad upravljačem te sletio s ceste, udario u stablo i na mjestu preminuo. Ne baš na uobičajen način, u nedjelju oko 3 sata u Svetoj Nedjelji, ozljede opasne po život zadobio je dvadesetogodišnji putnik. Držeći glavu naime nagnutu kroz prozor, mladić je glavom udario u željezni prometni stup, te mu je hitna liječnička pomoć pružena u Klinici za traumatologiju.</p>
<p>Njegov prijatelj, također dvedesetogodišnjak upravljao je automobilom kolnikom Samoborske ceste u mjestu Strmec. Zbog neprilagođene brzine međutim, izgubio je nadzor nad vozilom i prešao na suprotnu stranu kolnika, gdje je udario u prometni znak. Pored toga još četvero pješaka ozlijeđeno je u subotu na zagrebačkom području, i to u Ilici, Savskoj cesti te Velikoj Gorici. [ A. K., M. V., Z. M., J.K. ]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Odgovorni za smrt radnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog smrti Petra Magdalenića, radnika poduzeća Niskogradnje d.d. u svibnju 1995., prije nekoliko je dana na zagrebačkom Općinskom sudu počelo suđenje inženjeru arhitekture Josipu L. (59) i poslovođi gradilišta Rudolfu K. (53), koje se tereti zbog »propusta« u osiguranju gradilišta. Nesreća u kojoj je Magdalenić izgubio život dogodila se naime na gradilištu u Prišlinovoj ulici, gdje je prilikom ulaska u rov dubok oko 4 i pol metra, nesretnog radnika zatrpala zemlja. Prema optužnici, do stravične nesreće odnosno do obrušavanja zemlje na radnika došlo je zbog »nemara« odgovornih, odnosno neosiguranja rova od urušavanja. Prvoosumnjičeni, kao rukovoditelj gradilišta, tereti se stoga za »propuste« u nadziranju izvode li se radovi u skladu sa tehničkim rješenjem o zaštiti na radu. Drugookrivljenog poslovođu optužuje se pak da je prilikom rasporeda na poslove iskopa, radnike zaboravio upozoriti da se, prije pristupa na dno iskopa, rov mora osigurati od obrušavanja razupiranjem. Građevinski vještak Zdravko Zagoršćak, koji je u četvrtak svjedočio na sudu, potvrdio je doista da je svako zadržavanje u tako »nerazprtom« rovu suprotno pravilima u niskogradnji. Branitelj drugookrivljenoga, nakon što je vještaka »izrešetao« pitanjima, tražio je međutim, da se obavi i nadvještačenje nesreće, objašnjavajući zahtjev činjenicom da se vještak »baš i ne snalazi«. Takav prijedlog branitelja sud je ipak odbio. Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Vandali »plesali« po »volvu« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neugodno iznenađen ostao je Rosan Leko, iz »Invest gradnje« d.o.o., kada je u nedjelju oko 8.35 sati, u Brozovoj 12, vidio kako je njegov »volvo S60 D5« splitskih registracijskih oznaka, doslovno izgažen.</p>
<p>Naime, kako smo doznali u PU zagrebačkoj, Leko je dojavio oštećenje vozila u nedjelju oko 9.30 sati. Ustanovljeno je da su oštećenja na krovu nastala gaženjem nekoliko osoba po karoseriji vozila i prednjem vjetrobanskom staklu, a desno bočno ogledalo je odvaljeno iz plastičnog nosača.</p>
<p>Policija ovaj događaj ocjenjuje kao vandalizam. Rosan Leko za Vjesnik je rekao da ne može shvatiti zašto se baš njegov automobil našao na putu vandalima. Tijekom tjedna u Zagrebu je svega dva-tri dana, vozilo ostavlja uvijek na istom parkiralištu i nikada dosad nije se dogodilo ništa slično.</p>
<p>Kaže da mu nitko nije prijetio niti je s nekim od susjeda u lošim odnosima. Susjedi su čuli buku oko 3 sata ujutro i vidjeli su skupinu mladića u dobi oko 17-18 godina kako skaću po njegovu automobilu. Kada su vandali primijetili da ih je netko vidio pobjebli su s parkirališta prema Trgu sportova. Prije nego su pobjegli, otkinuli su prednju registracijsku pločicu i odnijeli je sobom, vjerojatno kao »trofej i uspomenu« na još jedan uspješni »pohod«. Leko je mišljenja da se radi o vandalskom ispadu i da splitske registracijske pločice nemaju s tim nikakve veze. Osim njegovog automobila, na istom parkiralištu nalazio se, naime, još jedan automobil splitskih registracija koji je ostao netaknut. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Gorjela banka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nedjelju, oko 14.00 sati,u Savskoj broj 62, izbio je požar u podrumskim prostorijama Prve stambene štedionice Zagrebačke banke. Kako smo doznali, na mjestu gdje je izbio požar nalazi se arhiva štedionice. Požar su gasili vatrogasci JVP grada Zagreba. Uzrok požara zasada je nepoznat. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Dolazi sve jača konkurencija iz Azije</p>
<p>Gospodarstva zemalja kandidata suočavaju sa sve jačom konkurencijom »azijskih tigrova« i drugih rastućih gospodarstava, poput Turske i Maroka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kandidati za članstvo u Europskoj uniji - Hrvatska, Bugarska i Rumunjska - morat će više poraditi na jačanju konkurentnosti svojih gospodarstava, upozorava se u najnovijoj studiji Bank Austrije »Novi europski tigrovi«.</p>
<p>U studiji, u čijoj su izradi sudjelovali i stručnjaci Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), ističe se kako se gospodarstva zemalja kandidata suočavaju sa sve jačom konkurencijom »azijskih tigrova« i drugih rastućih gospodarstava, poput Turske i Maroka. Zbog toga će, žele li očuvati svoje tržišne pozicije, Hrvatska, Bugarska i Rumunjska morati više poraditi na jačanju konkurentnosti, tvrde autori studije.</p>
<p>Izračuni stručnjaka pokazuju da je bruto domaći proizvod novih članica EU-a danas za 50 posto veći nego što je bio prije deset godina. Istodobno, manjak tih zemalja u robnoj razmjeni s inozemstvom smanjio se sa sedam posto BDP-a, koliko je iznosio 1999., na manje od tri posto BDP-a u prošloj godini.</p>
<p>Ovakvo smanjenje vanjskotrgovinskog deficita rezultat je značajnog rasta proizvodnosti rada u tim zemljama. Naime, dok je prosječna stopa rasta proizvodnosti rada u proteklom desetljeću u starim članicama EU-a iznosila samo dva posto, a u starim i novim »azijskim tigrovima« tri posto, u zemljama koje su 2004. pristupile Uniji proizvodnost je rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od četiri posto, tvrde u Bank Austriji.</p>
<p>Ističu i kako su »novi europski tigrovi« u proteklom razdoblju uspjeli izvršiti pomak od teške industrije prema tehnološki naprednijim industrijskim granama, kao što su automobilska i strojarska industrija. To se posebice odnosi na četiri zemlje Višegradske skupine - Češku, Mađarsku, Poljsku i Slovačku, što je velikim dijelom zasluga velikih stranih ulaganja koja su se u njih slila u proteklih 15-ak godina. Ekonomisti Bank Austrije upozoravaju da pred tim zemljama još stoji prilično posla, posebice u izgradnji institucija. No, potpora u tome već im dolazi kao rezultat sudjelovanja u euro-integracijama, kaže se u studiji. </p>
<p>Autori studije zaključuju da će zemlje zapadne Europe najvjerojatnije zadržati svoje komparativne prednosti u sektoru poslovnih usluga. S druge strane, za očekivati je da će zemlje srednje i istočne Europe i dalje jačati svoje industrijske pozicije.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Besplatno korištenje javnih govornih usluga i Interneta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Metronet, u suradnji s lokalnim partnerima Magic telekomom i Gradom Varaždinom, izgradit će u Varaždinu prvi optički grad koji će omogućiti besplatno korištenje javnih govornih usluga i Interneta.</p>
<p>Metronet je utemeljen 2005. godine u Zagrebu uz investicije devet vodećih hrvatskih tvrtki, ulagača u Quaestus fond. Tvrtka je u manje od godinu dana u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu izgradila više od 500 kilometara optičke mreže temeljene na IP tehnologiji, s namjerom širenja na cijelu Hrvatsku.</p>
<p>Komunikacijska rješenja Metroneta namijenjena su poslovnim korisnicima koji u svome djelovanju trebaju različite vrste integriranih komunikacijskih i IT rješenja.</p>
<p>Metronet nudi MetroBusiness uslugu, kod koje Metronet preuzima ulogu kućne centrale kao i brigu o svim glasovnim servisima te pruža stalni pristup Internetu, brzinama 2,5 ili 10 Mb/s, i to po najpovoljnijim cijenama na tržištu. MetroOffice usluga predstavlja cjelokupno rješenje za glasovne usluge i pristup Internetu, a namijenjena je manjim tvrtkama do 24 korisnika. MetroVoice usluga omogućuje spajanje kućne centrale na Metronet glasovnu mrežu, uz što se ostvaruje mogućnost korištenja Metronet glasovnih tarifa, koje su najpovoljnije na tržištu.</p>
<p>MetroVPN usluga predstavlja suvremen i učinkovit način razmjene podataka između poslovnih lokacija. MetroInternet usluga pruža ultra-brzi pristup Internetu, zadovoljavajući sve potrebe za pouzdanom poslovnom komunikacijom i proširenjem poslovanja.</p>
<p>MetroFastData je moderna zamjena za tradicionalne iznajmljene vodove, a pruža velike brzine prijenosa podataka (od 2Mb/s do 10Gb/s).</p>
<p>Inače, za potrebe Varaždina, bit će izgrađena VPN mreža koja će umrežiti sve navedene institucije, a omogućit će besplatno korištenje usluga javne govorne usluge, prijenosa podataka i Interneta između navedenih lokacija. Time će porasti kvaliteta i konkurentnost gospodarstva, uz smanjenje troškova Grada za oko 40 posto, a krajnji cilj je stvaranje uvjeta za poboljšanje kvalitete života građana. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Gubitak »3. maja« 409 milijuna kuna</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Riječko brodogradilište »3. maj« je 2005. zaključilo s gubitkom od 409 milijuna kuna, objavljeno je na sjednici Nadzornog odbora »3. maja« koji nije zadovoljan organizacijsko-kadrovskim restrukturiranjem tog škvera, te će uskoro predložiti imenovanje višečlane uprave ove tvrtke. Zbog toga je upitno hoće li Gvozden Rukavina i dalje biti na čelu tog riječkog brodogradilišta. [D. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Od 10. do 17. travnja jeftiniji plin u bocama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Inina tvrtka Proplin najavila je uskrsno sniženje ukapljenog naftnog plina u bocama, poznatog kao propan-butan. Tako će od 10. do 17. travnja umjesto dosadašnjih sedam kuna kilogram plina stajati šest kuna, pa će boca od 10 kilograma umjesto 70 stajati 60 kuna. Do 18. travnja vrijede i snižene cijene boca od 7,5 kilograma od 44,99 kuna, a nakon tog datuma stajat će 46 kuna, dok je ranije ta boca stajala 53 kune, kažu u Proplinu. Niže cijene vrijede na prodajnim mjestima Ine i Proplina te tvrtki koje prodaju njihove boce. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dobit Chromosa 13,57 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Chromos boja i lakova lani ostvarila 13,57 milijuna kuna dobiti, što je 5,9 posto više nego godinu ranije, objavila je Zagrebačka burza. Ukupni prihodi tvrtke porasli su 11,5 posto, na 161,65 milijuna kuna, a ukupni rashodi 12,05 posto, na 148,08 milijuna kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Lloyd's ubilježio gubitak </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Osiguravatelj Lloyd's of London lani je, zbog velikih odštetnih zahtjeva zbog uragana, ostvario gubitak prije oporezivanja od 103 milijuna funti (180,5 milijuna dolara), nasuprot dobitku od 1,37 milijardi funti u 2004. Neto vrijednost odštetnih zahtjeva za posljedice uragana u SAD-u i Karibima iznosila je 3,31 milijardu funti. [Hina/Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Zečji nasipi visoki i dva metra</p>
<p>Očekuje se da će vrh vodenog vala u Vukovaru u nedjelju popodne vodostaj Dunava podići na 720 centimetara</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Vodostaj Dunava u Vukovaru u nedjelju u 13 sati iznosio je 711 centimetara i od ponoći je rastao u prosjeku centimetar na sat. Očekuje se da će vrh vodenog vala u Vukovaru u nedjelju popodne vodostaj Dunava podići na 720 centimetara. Zečji nasipi na Otoku sportova, gdje radnici Hrvatskih voda, pripadnici HV-a i Civilna zaštita brane objekte Veslačkoga kluba i kultnog restorana »Vrške«, na pojedinim su mjestima visoki gotovo dva metra, a samo u nasipe na Otoku sportova ugrađeno oko 30.000 vreća s pijeskom. </p>
<p>»Zečji nasipi za sada drže, unatoč snazi Dunava čiji je protok oko 8500 kubičnih metara u sekundi«, kazao je Vjesniku Miroslav Ištuk, direktor Agencije za plovne putove. </p>
<p>Najkritičnije stanje je u vukovarskoj četvrti Budžak gdje su vode iz Bobotskoga kanala doprle do kuća, a dvije su obitelji evakuirane. </p>
<p>»Na Budžaku je cijelu noć bila angažirana satnija HV-a, a od jutra su u pomoć pristizali mnogi volonteri«, kaže Josip Grubišić, tajnik Kriznog stožera za obranu od poplava. </p>
<p>Među volonterima koji pune vreće za zečje nasipe nalazi se i tridesetak članova gradskoga HDZ-a i mladeži vukovarskoga HDZ-a predvođenih stranačkim šefom i saborskim zastupnikom Petrom Mlinarićem. </p>
<p>»Dužnost je svakog Vukovarca da pomogne u ovoj kriznoj situaciji«, kaže Mlinarić. </p>
<p>I dok se stalno nadzire i osigurava zečji nasip duž Budžaka, vukovarski Crveni križ dopremio je hranu, pokrivače i higijenski pribor starcima u Pakračkoj ulici. </p>
<p>Primajući pomoć, Đuro Đurđević (76) kaže da mu je supruga prebačena kod kćeri, a on ostaje u kući. »Četiri puta sam iz nje bježao, za II. svjetskog rata i ovog posljednjeg. Više neću«, kaže starac. </p>
<p>Do kuće Boje Višekruna (75) volonteri Crvenoga križa mogli s donijeti pomoć samo u čamcu. Starica prebiva na katu kuće dok joj je prizemlje poplavljeno no, kaže, iz kuće joj ne pada na pamet ići. </p>
<p>U ugroženoj Pakračkoj ulici zatičemo i šestgodišnju djevojčicu Vartinu Kadžić. »Bojim se da voda ne dođe i do moje kuće«, tiho nam je rekla.</p>
<p>Na utvrđenoj obali Dunava u središtu Vukovara stotine žitelja grada heroja promatra nabujali Dunav. Župan vukovarsko-srijemski Božo Galić ističe da će nakon povlačenja vode i Županija priteći u pomoć, a razmišlja se da angažirani na obrani od poplava budu predloženi i za odličje. </p>
<p>»Dunav nas sada uči i znat ćemo nakon njegova povlačenja izvući pouku i poduzeti mjere da ublažimo eventualne buduće krize«, kaže Galić. </p>
<p>U Gospićkoj ulici u Vukovaru voda je doprla do četiri kuće i razmišlja se o evakuaciji. U nekim dijelovima grada poplavljeni su podrumi. Evakuirana je i obitelj u Šarengradu te u Iloku. </p>
<p>Zbog činjenice da je u nedjelju vodostaj Dunava kod Batine počeo opadati, stručnjaci Hrvatskih voda nadaju se da će od ponedjeljka i u Vukovaru vodostaj stagnirati i potom padati. </p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Odsječeni od svijeta</p>
<p>ALJMAŠ/BATINA/OSIJEK</p>
<p> - »Tko bi rekao da će mi jednog dana u dnevnoj sobi plivati kederi. Prizemlje kuće mi je poplavljeno, ima vode do koljena, a Dunav mi je u kuću donio i - ribu«, kaže nam Josip Tićak iz Aljmaša čija je kuća u prvom redu do Dunava, pa dijeli sudbinu šezdesetak kuća u tom poznatom marijanskom svetištu. »Spavam na katu, a ako izlazim iz kuće, idem čamcem ili gazim kroz vodu«, dodaje Tićak koji ne želi napustiti kuću da neki s one strane zakona sada ne bi iskoristili priliku pa provaljivali u poplavljene kuće.</p>
<p>Straha, međutim, nema je policajci čamcima danonoćno obilaze poplavljena područja i provjeravaju je li sve u redu. Slično je i u Batini, gdje je ova moćna rijeka od sela odsjekla dio koji nije zaštićen nasipom. Kamo god krenuli, stanovnici tog dijela Batine moraju ići čamcima. Vikend-naselja Zeleni otok kod Batine i »ribarsko naselje« na ušću Drave u Dunav pod vodom su. Ista je stvar i u vikend-naselju Karašica kod Josipovca u koje se može ući samo čamcem. U subotu ujutro proglašene su mjere izvanredne obrane od poplave za šire područje Osijeka i Batine. Dobre vijesti dolaze iz Batine, gdje je Dunav u nedjelju oko podne počeo stagnirati. Nakon što je u sedam sati ujutro dosegao vodostaj od plus 750 centimetara, u podne je pao za tri centimetra.</p>
<p>Drava u Osijeku, zbog nemogućnosti ulijevanja u Dunav, sve više buja. Dok je njezina lijeva obala potpuno poplavljena, do izlijevanja na desnu obalu, gdje se nalazi grad, ostalo je još tridesetak centimetara.</p>
<p>Osječki zoološki vrt, koji se nalazi na lijevoj obali, nije ugrožen jer je na višem nasipu, no prijete mu podzemne vode koje su izbile na nekoliko mjesta.</p>
<p>»Životinje su mirne i ne pokazuju uznemirenost, što je najbolji znak«, kazao nam je Zdenko Srđak, djelatnik ZOO-a. Ipak, dodaje da se uz rub sjeverne strane vrta približila voda iz dravskih rukavaca s baranjske strane. Najugroženiji su vukovi, ali ako voda i dođe do njihova staništa, djelatnici zoološkog vrta su u pripravnosti, te će napraviti platforme za privremeni smještaj.[Ognjen Gvozdenović/ Maja Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HDZ-u Dubrovnik, SDP-u Požega, u Velikoj Gorici pregovori </p>
<p>Za Općinsko vijeće Stare Gradiške od 11 vijećničkih mjesta, HDZ je osvojio pet</p>
<p>VELIKA GORICA/ DUBROVNIK/ POŽEGA</p>
<p> - U nedjelju su održani izbori za skupštine Dubrovačko-neretvanske i Požeško-slavonske županije te za Gradsko vijeće Velike Gorice i Općinsko vijeće Stare Gradiške. </p>
<p>Prema prvim prijevremenim neslužbenim rezultatima, koalicija SDP-a, HNS-a i HSLS-a na izborima za Gradsko vijeće Velike Gorice osvojila je 38,17 posto glasova birača. Lista HDZ-a dobila je 34,63 posto, a lista DC-a 10,09 posto. Slijedi HSS s 4,68 posto, HSP s 3,29 posto, koalicijska lista DPS-a i HDSS-a s 2,26 posto, dok su ostale liste dobile manje od dva posto glasova birača. </p>
<p>U budućem sazivu Gradskog vijeća Velike Gorice, koji ima 27 mjesta, koalicija SDP-a HNS-a i HSLS-a imat će 13 vijećnika, HDZ 11, a DC tri vijećnika. Od ukupno 56.622 birača, na izbore ih je izišlo 24.910, odnosno 43,99 posto.</p>
<p>HDZ u koaliciji s HSLS-om, prema neslužbenim rezultatima, i dalje je najjača politička stranka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ova je koalicija na izborima na koje je izašlo 43 posto birača osvojila 15 vijećničkih mandata, slijedi je Nezavisna lista Stipe Gabrića Jamba s 10, koalicija SDP-a i HSU-a s osam, HNS s pet te HSP s osvojena tri vijećnička mjesta. Zbog po jednog listića viška izbori će se za 15 dana ponoviti na dva biračka mjesta - u Dubrovniku i Konavlima - na kojima je upisano 900 birača. </p>
<p>Potpredsjednik HDZ-a Luka Bebić kazao je Vjesniku da je zadovoljan brojem glasova koje je osvojio HDZ s HSLS-om s obzirom da su dobili povjerenja za oko jedan posto više birača nego u svibnju prošle godine. »HDZ je i dalje najjača stranka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, no još je prerano govoriti o mogućim koalicijama jer će se na dva biračka mjesta ponoviti izbori. No već sada mogu reći da smo za pregovore otvoreni prema HSP-u i HNS-u«, najavio je Bebić. </p>
<p>Predsjednik dubrovačko-neretvanskog HDZ-a Frano Matušić također je zadovoljan rezultatima. »I dalje smo najjači na ovom području, posebice što je SDP još 'pao'. Zadovoljan sam izbornim rezultatima. Mislim da ćemo moći formirati vlast no s kime, to je još prerano govoriti. No, sasvim sigurno sa SDP-om nećemo koalirati«, kazao je Matušić.</p>
<p>Na izborima u Požeško-slavonskoj županiji SDP-ova lista osvojila je 42,54 posto glasova i imat će 22 od 41 člana županijske skupštine. HDZ je osvojio 22,91 posto i imat će 11 mjesta u Skupštini, HSS će sa sedam posto imati tri mandata kao i Nezavisna lista Antuna Lovrića (6,5 posto) koju podupire HDSSB Branimira Glavaša. Dva vijećnika imat će Hrvatski blok. Od 79.890 birača u ovoj županiji, na izbore ih je izašlo 32.644. </p>
<p>»Rezultati me ne iznenađuju, no predstoji puno rada u obnovi Požeško-slavonske županije. Pozivam Vladu i premijera da održe svoje obećanje iz predizborne kampanje, a to je da će ova županija u iduće dvije godine dobiti 500 milijuna kuna«, kazao je Zdravko Ronko, nositelj SDP-ove liste.</p>
<p>Anto Bagarić, dosadašnji župan i predsjednik županijskoga HDZ-a, najavio je ostavku na sve dužnosti u HDZ-u osim na članstvo, smatrajući se krivcem za izborne rezultate.</p>
<p>Za općinsko vijeće Stare Gradiške od 11 mjesta, HDZ je osvojio pet. HSS je osvojio tri, a po jedno HNS, HSP i SDP. Na izbore je izašlo nešto više od 50 posto birača. </p>
<p>GONG: Izbori protekli u demokratskoj atmosferi</p>
<p>GONG je u nedjelju navečer izvijestio da su izvanredni izbori protekli u tolerantnoj i demokratskoj atmosferi te da su biračka mjesta otvorena i zatvorena na vrijeme, a brojanje glasova teklo je prema proceduri.</p>
<p>Profesionalizam biračkih odbora varirao je od dobrog do odličnog, uz izuzetke, a birački su odbori zaprimili potreban broj izbornog materijala te pravilno pripremili biračka mjesta za dolazak birača, navodi se u izvješću GONG-a.</p>
<p>GONG je imao 31 promatrača i mobilne promatračke ekipe koje su obišle 30 posto biračkih mjesta.</p>
<p>GONG je do 20 sati zaprimio oko 50 upita građana i kandidata u vezi s izbornom procedurom te prijavu velikogoričkog SDP-a zbog uvredljivih natpisa na njihovu stožeru. </p>
<p>[A. Hauswitschka/ S. Kapetanić/ D. Kopač./ T. Tadić/ Z. Sever/ Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Odrecite se psovke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pred nekoliko tisuća vjernika nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić je, predvodeći u nedjelju, na blagdan Cvjetnice na zagrebačkom Ksaveru Križni put, upozorio na veliko zlo psovke te apelirao na vjernike da je se odreknu. </p>
<p>»Tim su zlom zatrovani stari i mladi, obrazovani i neuki, a što je osobito bolno i zabrinjavajuće, psovka se sve češće čuje i iz nevinih dječjih usta«, rekao je Bozanić i upozorio kako je krajnji trenutak da prestanemo banalizirati zlo psovke »jer smo svi odgovorni za njezino iskorjenjivanje u svojim sredinama bilo da se sami odreknemo te ružne navike, bilo da druge opominjemo i potičemo da umjesto psovanja sve više blagoslivlju ljude oko sebe«. »Dok smo danas promatrali i pratili Isusa od postaje do postaje, mogli smo uočiti dvije skupine ljudi koje su u ta davna vremena išle za njim. U prvoj, onoj malobrojnijoj, bijahu njegovi prijatelji koji su ga pratili s ljubavlju i suosjećanjem, a u drugoj, brojnijoj i bučnijoj, bijahu oni koji nisu skrivali netrpeljivost te su ga uz fizičko zlostavljanje obasipali brojnim pogrdama«, kazao je Bozanić i ustvrdio da je nažalost »i danas mnogo onih koji poput onodobnih prolaznika jeruzalemskim ulicama pogrđuju Isusa«. »Kod nas se to na osobit način očituje u raznovrsnim psovkama kojima se na različite načine pogrđuje sveto ime Isusovo, Božje ime, kao i Blažena Djevica Marija i drugi izabranici Božji«, kazao je nadbiskup i ocijenio da je psovka postala toliko prisutna da smo na nju jednostavno navikli.</p>
<p>Slijedite Krista</p>
<p>U povodu Cvjetnice ili Nedjelje muke Gospodnje, svečano euharistijsko slavlje u Zagrebačkoj katedrali predvodio je u nedjelju nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić. Budući da se na Cvjetnicu prije mise slavi uspomena na svečani Isusov ulazak u Jeruzalem blagoslovom maslinovih grančica, svečanost u katedrali počela je procesijom i blagoslovom palminih i maslinovih grančica. Nadbiskup Bozanić pozvao je vjernike da se molitvom i slušanjem Kristove muke pripreme za proslavu Vazma. »Današnji dan spomen je muke i otajstva Kristova i dok se spominjemo Kristova ulaska u Jeruzalem, slijedimo ga na njegovu križnom putu da imamo udjela u njegovu uskrsnuću«, poručio je zagrebački nadbiskup. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić: Želimo znati zašto je naš teritorij iskorišten</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Sjedinjene Države, koje Amnesty International optužuje da su u dva navrata koristile zračnu luku u Dubrovniku za tajni prijevoz osoba osumnjičenih za terorizam, nisu nikad o tome obavijestile hrvatsku vladu«, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru koji je dao za agenciju Reuters.</p>
<p>»Želimo znati zašto je naš teritorij iskorišten, ako je iskorišten«, kazao je Mesić koji boravi u posjetu San Franciscu.</p>
<p>»Dio mojih ustavnih ovlasti je i imenovanje šefova tajnih službi, tako da Vlada i ja imamo informacije o djelovanju obavještajnih službi«, rekao je Mesić i dodao: »A nismo primili nikakvu takvu informaciju«.</p>
<p>Mesić je rekao da bi bilo moguće da neki zrakoplov »prevari« aerodromske vlasti o svojim putnicima. »Ako se neki zrakoplov zaustavi zbog, primjerice, tehničkih razloga i ostane neko vrijeme u zračnoj luci, mi ne možemo znati tko su putnici u njemu ili kamo putuju«, izjavio je hrvatski predsjednik.</p>
<p>Govoreći o hrvatskom ulasku u EU, Predsjednik je prognozirao da bi to moglo biti do 2009. godine, »dok će nam za ulazak u eurozonu vjerojatno trebati još koja godina više«. »Mislim da ćemo uspjeti ispuniti naše ciljeve do 2009.«, rekao je Mesić dodavši kako smatra da ćemo do tada ući u NATO.</p>
<p>»Ubrzat ćemo proces reformi u Hrvatskoj i usvajanje europskih standarda. To je u našem interesu«, istaknuo je. No, Mesić nije bio tako siguran u brzo usvajanje eura. »Vrlo vjerojatno nećemo do 2009. moći usvojiti euro, ali i to je pitanje vremena. To je moguće, ali ne i bitno«, rekao je.</p>
<p>»To će se dogoditi ili do vremena kada uđemo u EU ili do 2012. godine. Mislim kako neće biti smisla da zadržimo našu valutu nakon 2012. godine želimo li olakšati trgovinu«, kazao je Mesić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Hrvatska i SAD dobro surađuju</p>
<p>SAN FRANCISCO</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji boravi u San Franciscu u posjetu hrvatskim iseljenicima, ocijenio je u subotu da su hrvatsko-američki odnosi dobri te da Hrvatska i SAD surađuju dobro.</p>
<p>»Nema ni jednog pitanja u kojem bismo se u globalnom smislu razilazili«, rekao je Mesić i dodao: »Ima nekih pitanja gdje gledamo nešto drukčije nego što to gleda američka administracija, ali u suštini dobro surađujemo i bilateralno i multilateralno«.</p>
<p>SAD ukazuje da bi Hrvatska mogla dobiti pozivnicu za NATO 2008. na summitu proširenja ako do tada udovolji kriterijima za ulazak u ovaj savez.</p>
<p>Mesić je kazao da je Hrvatska do kraja provela reformu vojske, da je sada »strukturalno u standardu NATO-a« te kako hrvatskim oružanim snagama nedostaje oružje i oprema kakvu imaju zemlje NATO-a, ali da je to pitanje financija koje se »mora i može riješiti u kraćem roku«. Mesić se susreo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatsko-američkom kulturnom centru i govorio im o nastojanjima Hrvatske da ojača demokraciju i gospodarstvo te njezinu putu prema Europskoj uniji.</p>
<p> Na sastanku pak s desetak poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla iz Kalifornije - među kojima su bili i John Blazevich, poznat kao »kralj škampa«, Steve Bubalo iz građevinskog sektora i Jure Sola koji se bavi kompjuterskom tehnologijom - Mesić je razgovarao o mogućnostima proširenja gospodarske suradnje s Hrvatskom. »Imamo dovoljno upita kada je riječ o suradnji s našim tvrtkama, ali od upita se ne ide dalje«, kazao je Mesić. Dodao je kako bi se hrvatske tvrtke i tvrtke američkih Hrvata trebale upoznati i vidjeti koje su konkretne mogućnosti suradnje, u čemu će, kazao je, pomoći Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koji je u SAD-u u Predsjednikovoj pratnji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Danas nastavljamo s radom!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pedesetak ogorčenih zaposlenika Tvornice duhana Rovinj treći dan prosvjeduje pred ulazom u tvornicu nakon što ih je u petak na oglasnoj ploči dočekala obavijest da će taj pogon od subote biti zatvoren.</p>
<p>»Nećemo dopustiti da tvornica, koja svake godine uredno donosi dobit, propadne. Ne mičemo se iz tvornice! Tu spavamo, uveli smo dežurstva i borit ćemo se za svoje pravo da radimo«, kazala je sindikalna povjerenica Slavica Lovrić, koja je za ponedjeljak najavila pokretanje proizvodnje. </p>
<p>»Pokušali smo razgovarati s premijerom Ivom Sanaderom, pa čak i s Crkvom, ali svi su se oglušili o naše molbe«, kaže razočarana Slavica Lovrić.</p>
<p>»Nakon 26 godina rada, osjećam se ogorčeno jer sam se našla na cesti«, izjavila je vidno uzrujana radnica Ankica Tomašić. </p>
<p>Iako su neki od radnika potpisali ugovore kojima su pristali raditi u Istri, Ankica Tomašić smatra da s ponuđenom plaćom ne bi mogla platiti ni smještaj, a kamoli život u drugom gradu. </p>
<p>»Na porti smo osigurali kuhinju, a u dvije sobe smo postavili spužve na kojima spavamo. Iz tvornice ne idemo!«, rekla nam je Katica Radić.</p>
<p>Sindikat je u petak prijavio inspekciji rada nezakoniti postupak direktora Davora Tomaševića. Naime, Tomašević je usred smjene obavijestio radnike da su na godišnjem odmoru od subote iako u kolektivnom ugovoru stoji da radnici o tome moraju biti obaviješteni najmanje 30 dana ranije.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Croatia Boat Show - dobar posao</p>
<p>Očekujem da ovaj sajam uskoro postane i najvećim u Europi, kazao je Norberto Ferretti, vlasnik najvećeg svjetskog proizvođača plovila</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – »Ovo još u Splitu nije doživljeno«, rekao je splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić, nakon posljednjeg hepeninga Croatia Boat Show, međunarodnog nautičkog sajma, koji se u splitskoj Gradskoj luci održavao od 1. do 9. travnja - noćne parade najljepših i najluksuznijih jahti i raskošnoga vatrometa. </p>
<p>Ovaj je sajam nesumnjivo je prerastao u najveći regionalni gospodarski događaj, pa i šire. Osim što je, popunivši sve gradske hotele, turističku sezonu u Split »doveo« mjesec i pol ranije nego je uobičajeno, sajam se, na gospodarskom planu, višestruko oplodio. </p>
<p>U splitskoj luci sklopljeni su brojni važni poslovni aranžmani. Poznati i slavni svoje su skupocjene jahte odlučili kupiti upravo pred »prozorima Dioklecijanove palače«, a kako su strani brodograditelji primijetili, na najboljoj mogućoj lokaciji za ovakav događaj. »Sajam je izvrstan. Ovo je za nas vrlo važno tržište, a očekujem da će uskoro postati i najvećim u Europi«, kazao je vlasnik Ferretti grupacije, najvećeg svjetskog proizvođača plovila, Norberto Ferretti, nakon posjeta Splitu.</p>
<p>O važnosti hrvatskoga tržišta i ovakvoga događaja za grad i državu govorili su i ljudi kojima je jedini posao obilaziti nautičke sajmove diljem svijeta.</p>
<p>»Vrlo smo iznenađeni kvalitetom i dizajnom brodova izloženih u Splitu. Izuzetno je zanimljivo kako se tržište u Hrvatskoj brzo razvija«, rekao je Michel Karsenti, direktor Lux Media grupe, izdavača Yachtsa, časopisa koji se bavi najluksuznijim, plovilima, automobilima, zrakoplovima, a koji očekuje da bismo uskoro mogli stati rame uz rame najvećem europskom tržištu trenutačno - ruskome.</p>
<p>Croatia Boat Show odvijao se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade Ive Sanadera i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, a u organizaciji splitske tvrtke Profectus. Ova je manifestacija punopravni član IFBSO-a, međunarodne udruge organizatora nautičkih sajmova, organizator očekuje da bi s prošlogodišnjeg devetog mjesta na IFBSO listi najvećih nautičkih sajmova na svijetu, trebao »skočiti« na šesto. Na 40 posto većem prostoru nego lani, u moru je 1200 izlagača predstavilo 250, a na kopnu 150 plovila. S prošlogodišnjih 13 metara, prosjek duljine plovila ove godine popeo se na 15 metara. Poseban ekskluzivitet bila su dva helikoptera koja su uvažene goste iz Zračne luke Split u Kaštelima izravno prevozila u Gradsku luku na posebno postavljeni ponton. Nešto slično trenutačno postoji još samo na nautičkom sajmu u Monte Carlu. </p>
<p>Među ostalim, sajam je bio mjestom na kojem je predstavljena Studija razvoja nautičkog turizma, koja je u izradi te projekt »e- nautika«, kojim se hrvatskim čarter tvrtkama omogućava prijava popisa posada i putnika na plovilima u najmu, elektroničkim putem.</p>
<p>Unatoč svom glamuru, na koji su mahom »pretplaćeni« samo oni s »dubokim džepom«, organizatori su sajam običnim smrtnicima pokušali približiti, što je bilo moguće više. I sama parada jahti, koja se primjerice u Cannesu održava isključivo za najuvaženije klijente i goste, u Splitu je upriličena tako da su je građani mogli gledati s Rive. Korak dalje organizatori su išli ljednja tri sajamska sata omogućivši besplatan posjet svim umirovljenicima. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060410].
|
