NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060110].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 132533 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Aktivno samo 3000 znanstvenika</p>
<p>Znanstvene projekte odsad će recenzirati 400 etabliranih znanstvenika iz Slovenije, Austrije, Mađarske i Hrvatske </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pretpostavlja se da je od 14.623 znanstvenika registriranih u Hrvatskoj (od kojih je 2300 u mirovini) aktivno samo njih 3000. Prolaznost znanstvenih projekata iznosi pak visokih 85 posto, dok je europski prosjek bitno niži - 12 posto. Ti podaci, ističe ministar znanosti Dragan Primorac, pokazuju da imamo problematičan sustav. Nedostaju mu kriteriji izvrsnosti, neujednačena je kvaliteta radova, niska je produktivnost...</p>
<p>Od ponedjeljka, 9. siječnja, u Hrvatskoj vrijede nova pravila prijavljivanja i recenziranja znanstvenih projekata, kojima je cilj ujednačavanje kriterija za prosudbu projekata s europskom praksom. Prvi projekti prihvaćeni po novoj praksi mogu se prijavljivati putem natječaja otvorenog u ponedjeljak. Prvi put recenzentski postupak obavljat će se isključivo elektroničkim putem.</p>
<p>Zahvaljujući novom informatičkom sustavu prijava i recenziranja programa, više neće biti papirologije, što znači da dosadašnji način recenziranja odlazi u povijest, rekao je Primorac. Hrvatska prema njegovu mišljenju ima znanstvenih potencijala, a važnost za budućnost male znanstvene zajednice vidi u novini po kojoj će znanstvene projekte u Hrvatskoj odsad recenzirati 400 etabliranih znanstvenika iz Slovenije, Austrije i Mađarske, ali i Hrvatske. Time će i prolaznost projekata biti primjerenija europskim standardima, ističe ministar, tvrdeći da su za novi sustav recenziranja znanstvenih projekata zanimanje već pokazali i susjedi - BiH, Srbija, Rumunjska... </p>
<p>Jedna od novina je i uvođenje nagrađivanja izvrsnosti za svako područje znanosti. Model će biti u primjeni od 1. travnja, a od početka godine krenulo je i pomaganje znanstvenika povratnika koji će za svoje radove dobivati po sto tisuća eura.</p>
<p>Prilagodba znanstvenog sustava Hrvatske onome u EU važna je, ističu u Ministarstvu, i radi poticanja uključivanja naših znanstvenika u europsku znanstvenu mrežu, ali i zbog prijave projekata Šestog okvirnog programa (FP6) u kojemu znanstvenici iz Hrvatske službeno sudjeluju od 1. siječnja. Primorac tvrdi da su određeni rezultati već postignuti, jer je od 2,2 milijuna eura što su znanstvenici iz Hrvatske već povukli iz fonda FP6, prolaznost bila primjerenijih 17,6 posto. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Neandertalci iz Vindije stariji no što se mislilo</p>
<p>Radiokarbonsko redatiranje provedeno u laboratorijima u Britaniji pokazalo je da neandertalci iz Vindije ipak nisu stari 28.000 do 29.000 godina, kako se dosad smatralo, već su tri, četiri tisuće godina stariji</p>
<p>Svjetski znanstveni svijet, osobito onaj koji se bavi antropologijom, od ponedjeljka je zaintrigiran novom malom senzacijom. U uglednom američkom znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, peteročlana je skupina znanstvenika, naime, objavila više nego zanimljiv članak. Najnovija revizija fosilnih ostataka neandertalaca iskopanih u špilji Vindija kod Varaždina, pokazala je, tvrde znanstvenici, da su ti ostaci stariji nego što se dosad mislilo.</p>
<p>Radiokarbonsko redatiranje provedeno u laboratorijima uglednoga britanskog sveučilišta Oxford, pokazalo je da neandertalci iz Vindije (iz sloja G1) ipak nisu stari 28.000 do 29.000 godina, kako se vjerovalo temeljem analiza iz 1999., nego su tri do četiri tisuće godina - stariji. O kakvom je točno otkriću riječ te umanjuje li ono možda važnost Vindije kao nalazišta dosad najmlađih neandertalaca, za Vjesnik ekskluzivno govori prof. dr. sc. Ivor Karavanić, koautor članka i jedini hrvatski član te međunarodne znanstvene skupine, izvanredni profesor i pročelnik Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.</p>
<p>»Datiranje radioaktivnim ugljikom što smo ga proveli još 1999. pokazalo je da su neandertalci, kao prethodnici modernog čovjeka, središnjom Europom lutali još prije 28.000 godina. Tada smo, naime, vjerovali da su upravo toliko stari uzorci ljudskih ostataka iz špilje Vindija u blizini Varaždina. Bio je to ključan dokaz koji je u vodu bacio sva dotadašnja stručna mišljenja po kojima su posljednji europski neandertalci izumrli čak 6000 godina ranije, prije oko 34.000 godina. Vindija je zahvaljujući tim nalazima postala najmlađe nalazište neandertalaca na svijetu«, govori Karavanić.</p>
<p>Zašto je to otkriće, pitamo ga, bilo tako važno? »Zato jer je dokazano da zamjena neandertalaca i modernih ljudi nije bila tako brza, da ih moderni ljudi«, nastavlja naš sugovornik, »nisu svojim dolaskom istrijebili ili im prenijeli neku bolest od koje su naglo izumrli«.</p>
<p>Dakle, osim što je tad bilo posve jasno da Pirinejski poluotok nije bilo zadnje utočište neandertalaca, Vindija je dokazala i da je posrijedi bila postupna zamjena, a vjerojatno i svojevrstan suživot neandertalaca i modernih ljudi koji je mogao rezultirati miješanjem i razmjenom gena«. No, znači li pomicanje tri do četiri tisuće godina unatrag da važnost Vindije kao nalazišta sad pomalo blijedi? Karavanić to odlučno opovrgava.</p>
<p>»Ne, ni u kojem slučaju, iako su rezultati sad malo pomaknuti, s 28.000-29.000 godina na 32.000-33.000 godina. Neandertalci iz Vindije nisu tako mladi kao što smo dosad mislili, no to zapravo ništa ne mijenja na stvari, osobito u kontekstu novih otkrića modernih ljudi u Rumunjskoj i datiranju fosilnih ostataka ranog modernog čovjeka s nalazišta Mladeč u Moravskoj. Vindija definitivno ostaje jedno od najmlađih neandertalskih nalazišta na svijetu i dokaz da je životnoga preklapanja između neandertalaca i modernih ljudi u srednjoj Europi vjerojatno ipak bilo.</p>
<p>Osim toga, kako nam je kazao mr. sc. Ivor Janković s Instituta za antropologiju, moguće je da Vindija čak i u svjetlu najnovijih analiza ipak ostane najmlađe takvo nalazište na svijetu. To bi se teoretski moglo zbiti ako znanstvenici uskoro provedu redatiranje nalaza iz svih ostalih nalazišta. Tad bi suvremene metode datiranja možda sve te nalaze »postarile« kao i Vindiju pa i njih vratile još dalje u prošlost. No, to je stvar - budućnosti. </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Uz kemikaliju i njezina »osobna karta«</p>
<p>»Novim zakonom povećava se sigurnost u zaštiti zdravlja građana i okoliša, jer je propisan bolji nadzor nad proizvodnjom, trgovinom i korištenjem kemikalija«</p>
<p>Nakon dvije godine, koliko je trajala bitka za nadležnost nad proizvodnjom, prometom i korištenjem kemikalija, 30. prosinca stupio je na snagu novi Zakon o kemikalijama usklađen s direktivama Europske unije. Pravilnici koji proizlaze iz Zakona, njih 17, moraju do 30. lipnja 2006. biti objavljeni u Narodnim novinama. </p>
<p>Nadležnost nad kemikalijama pripala je Ministarstvu zdravstva, u kojem je tridesetak godina stvaran sustav zaštite zdravlja od opasnih kemikalija, a ne Ministarstvu gospodarstva, što je pokušano prijašnjim Zakonom o kemikalijama koji je bez rasprave usvojio Sabor u listopadu 2003., unatoč brojnim primjedbama Ministarstva zdravstva, toksikologa, ministarstava poljoprivrede, zaštite okoliša i obrane. Međutim, kako ni godinu dana nakon usvajanja tog zakona nije riješena učinkovita zaštita ljudi od opasnih kemikalija i nisu stečeni osnovni uvjeti za njegovu primjenu, Vlada je u tri navrata odgodila njegovu primjenu. A na snazi je bio Zakon o otrovima koji prestaje važiti s novim Zakonom o kemikalijama. </p>
<p>»Sporni zakon bi uvelike ugrozio zdravlje, pa i živote ljudi, jer ne može netko iz gospodarstva procjenjivati je li neka tvar kancerogena ili nije«, kaže dr. Franjo Plavšić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju. »Novim zakonom«, dodaje, »povećava se sigurnost u zaštiti zdravlja građana i okoliša, jer je propisan bolji nadzor nad proizvodnjom, trgovinom i korištenjem kemikalija«. Dosad je bio definiran samo nadzor deklaracija na kemijskim tvarima i proizvodima, a novi zakon propisuje i nadzor nad sigurnosno-tehničkim listovima za kemijske proizvode. Proizvođači i trgovci se, naime, obvezuju na ispunjavanje tog lista i njegovo dostavljanje Toksikološkom zavodu i svakom kupcu. List je osobna karta jedne kemikalije ili proizvoda. Bez mišljenja Toksikološkog zavoda o deklaraciji i listu nema dozvole stavljanja u promet i korištenja kemikalija i proizvoda koji ih koriste.</p>
<p>»Zakon nam omogućuje izradu računalnog sustava pregleda podataka o kemikalijama, koji bi bio na raspolaganju svima i koji bi omogućio razmjenu podataka sa svijetom«, ističe Plavšić, dodajući da u Zavodu planiraju sve podatke koje imaju, i koje će dobiti, o vrstama, količinama te mjestima držanja opasnih kemikalija staviti na GIS sustav koji objedinjuje sve podatke o jednoj zemlji. </p>
<p>»To je potrebno da bismo, ako dođe do nekog incidenta, znali koje opasnosti prijete i što treba poduzeti«, objašnjava.</p>
<p>Jedna od glavnih zamjerki zakona iz 2003. bila je liberalizacija tržišta kemikalija, do koje neće doći. »I dalje ćemo obilaziti tvrtke prije izdavanja rješenja o radu, a liberalizacijom se to htjelo rješavati preko papira«, napominje Plavšić. Što se tiče obaveza gospodarstvenika, one ostaju slične kao i u Zakonu o otpadu. </p>
<p>Novi zakon preuzima iz Zakona o otrovima granični sanitarni nadzor uvoza i provoza, te uopće inspekcijski nadzor nad kemikalijama i proizvodima koji ih koriste, što se zakonom iz 2003. htjelo ukinuti, pa se u maloprodaji moglo naći svašta.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Oštrije prema krivolovcima</p>
<p>MAJA SAJLER</p>
<p>Nije li nam priroda u posljednje doba, svojim žestokim tsunamijima, potresima i uraganima, pokazala koliko smo je naljutili sebičnim uništavanjem svega oko sebe? Ali, mnogi to još nisu shvatili kao upozorenje. Jer, ne događa se u njihovom 'dvorištu'. No, tko zna što nam donosi sutra!</p>
<p>Koliko ljudi mogu biti izopačeni pokazuje i primjer masovnog ubijanja zaštićenih vrsta ptica u Hrvatskoj, na koje upozoravaju Prijatelji životinja. I to samo zbog toga da bi neki bogati Europljanin - koji više ne zna što bi izmislio da udovolji svome razmaženom nepcu i želucu - na tanjuru ugledao porciju od pet malih ptičica, teških svega nekoliko grama, za koje je spreman platiti i po 300 eura. Jer, to je sad 'in', ne najede se bogzna što, ali barem u društvu može reći da je uživao i u tom specijalitetu.</p>
<p>Upravo tu potrebu nanjušili su oni koji još nisu dosegnuli civilizacijsku razinu života te, osim novčane zarade, nemaju drugačije mjerilo za život. </p>
<p>Pa organiziraju lov na zaštićene ptice i to masno naplaćuju lovcima iz inozemstva, koji potom masovno ubijaju ptice, krijumčare ih preko naše granice te dobro prodaju vlasnicima elitnih europskih restorana. </p>
<p>A tko će odgovarati za narušeni eko-sustav? Za ubijanje ptica koje su u urbaniziranoj Europi već rijetke ili čak i nestale? Umjesto da se ponosimo tim prirodnim blagom, da smo 'domaćini' onim pticama za koje mnogi misle da su već izumrle, naši ljudi organiziraju lov na njih te na tome dobro zarađuju.</p>
<p>I još uza sve to većina njih prolazi nekažnjeno. Jer, to se, kao, ne događa kod nas. Sve dok to bude tako i dok se oštrim kaznama ne krene u žestoku kampanju protiv tih i takvih, oni će i dalje sa smiješkom na licu, ptice ubijati - pjevajući.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Upozorenja ne pomažu</p>
<p>VANJA MAJETIĆ</p>
<p>Vožnja nije pravo, već privilegij i to samo za one koji voze prema propisima i svojim ponašanjem ne ugrožavaju druge. Taj privilegij, svakako, ne vrijedi za mlade vozače s tek navršenih 20 godina života i tek godinu, dvije vozačkog (ne)iskustva koji su pred Božić i Novu godinu u nekoliko navrata, u Karlovcu i Slavonskom Brodu, pogazili pješake koji su, ništa ne sluteći, šetali po nogostupu. </p>
<p>U Slavonskome Brodu, podsjetimo, pred Božić u razmaku od samo nekoliko sati dva su mlada vozača pogazila trojicu pješaka, od kojih je jedan preminuo, dok su druga dvojica zadobila teške ozljede. Na samu Novu godinu, tek nekoliko minuta nakon ponoći, jedan se mladi vozač u Karlovcu zaletio u skupinu mladih koji su se kretali nogostupom, vraćajući se s novogodišnje zabave. Iako svjedoci prepričavaju da je prizor izgledao kao kuglana, pukom srećom nitko nije poginuo. </p>
<p>Trend zaletavanja automobilima velikom brzinom u pješake nastavio se i ove godine. U nedjelju je u Sisku 23-godišnji vozač oborio majku i njezine dvije kćeri. I one su hodale nogostupom. Postavlja se pitanje je li grižnja savjest golobradog mladića koji se preko »stotke« zaleti u pješake i napravi pokolj veća ili manja od njegovog ega i brzog automobila kojeg su mu kupili, ili samo za taj dan posudili, roditelji. Policija u tim slučajevima nije jedini subjekt koji mora raditi na edukaciji mladih u prometu.</p>
<p>Jezgra odgoja započinje u obitelji, ponajviše stoga što su danas, neusporedivo više nego prijašnjim generacijama, dostupniji mnogobrojni izazovi poput brzih automobila i motocikala, alkohola, droge i raznoraznih »igara« koje višestruko premašuju pojam ludiranja. U tim bi slučajevima upravo roditelji trebali puno više pomagati policiji, no ta pomoć umnogome izostaje, pa je i tragedija na našim prometnicama umnogome više. Novi Zakon o sigurnosti cestovnog prometa, za kojega su mnogi ishitreno kazali da je drakonski strog i rigidan, kaže da novi vozač koji je položio vozački ispit i dobio vozačku dozvolu mora u razdoblju od 6 do 24 mjeseci svladati program sigurne vožnje u centru sigurne vožnje, dok instruktori vožnje moraju proći program sigurne vožnje u roku od pet godina od početka primjene. Međutim, ova će se odredba primjenjivati tek od 1. siječnja 2007. godine. Time bi se, smatraju u policiji i HAK-u, broj smrtno stradalih mladih u prometu smanjio za 30 posto. </p>
<p>Svjesni svakodnevnih nesreća koje skrive »friški« vozači možemo samo nagađati koliko će još u predstojećih godinu dana biti najtežih prometnih nesreća i koliko poginulih. Dotad, osim upozorenja i češćih policijskih kontrola nema ništa. Pitanje je znače li išta stalna upozorenja mladim vozačima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Teslino naslijeđe</p>
<p>Odluka Sabora da 2006. proglasi Teslinom godinom prigoda je da se podsjetimo njegova djela i onoga što je iza njega ostalo. Njegovo naslijeđe nisu samo induktorski motori i radijski prijemnici, nego i humanizam. Njegova poruka mladima, koji kao i on startaju s posvemašnje margine, stoga vrijedi vječno: »Mlad čovjek koji želi svjetlu budućnost treba naporno raditi na realizaciji svojih ideala, bez obzira na materijalni cilj«</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Godina Nikole Tesle</p>
<p> – koja je baš započela – više je nego važan podsjetnik na toga genijalnog znanstvenika, istraživača i vizionara. Tijekom 2006. imat ćemo prilike prisjetiti se svih Teslinih izuma i pothvata, njegova neuništivog duha, znatiželje i znanstvene discipline, te činjenice da je taj velikan svjetske znanosti svoj put započeo u Lijepoj našoj. Tesla je najveći hrvatski znanstvenik svih vremena, kozmopolit i uzor generacijama, ne samo po svojim dostignućima, već i po upornosti da postane ono što je bio. Prema zapisima i izjavama njegovih suvremenika, Tesla je primjer poštenog i korektnog čovjeka koji je svoju genijalnost usmjerio ka izumima koji su obilježili čovječanstvo i njegov razvoj u 20. stoljeću. Njegova izjava da je ponosan zbog svoga srpskog roda i hrvatske domovine pokazuje da je bio čovjek s jasnim razumijevanjem povijesti i prostora s kojih je potekao.</p>
<p> Odluka Sabora da 2006. proglasi Teslinom godinom prigoda je da se podsjetimo njegova djela i onoga što je iza njega ostalo. Teslino naslijeđe nisu samo induktorski motori i radijski prijemnici, nego i humanizam u kojemu nije zaboravljao ni zemlju u kojoj je odrastao, a ni obične, male ljude. Jedna od njegovih najčuvenijih izjava glasi: »Najuspješniji čovjek u životu je onaj koji ostvaruje najveću sreću kad može reći, na kraju svog dnevnog posla, da je učinio najbolje što je mogao za svog bližnjeg«. Tesla je teško radio da ostvari zamisli i izume koji su izmijenili svakodnevicu milijuna ljudi.</p>
<p>Od toga, osobno, nije imao velike koristi. Umro je osiromašen i usamljen 7. siječnja 1943. u sobi jednog newyorškoga hotela, ostavivši iza sebe genijalne pronalaske, velike ideje i humanistički duh koji je inspirirao generacije. Teslini izumi žive i dalje, a neke njegove zamisli znanstvenici još pokušavaju dokučiti.</p>
<p>Put u život Nikola Tesla započeo je 10. srpnja 1856. u selu Smiljanu kod Gospića. Njegova rodna kuća još je tamo, čuvajući uspomenu na drugog sina majke Georgine i oca Milutina. Prvu školu Tesla je završio u Gospiću, da bi ga zatim upisali u realnu gimnaziju u Rakovcu kod Karlovca. Skupljači bizarnosti iz života velikana često naglašavaju da je u sedmom razredu Tesla iz fizike, matematike i nacrtne geometrije imao »dva«, kao i to da, kasnije, nije diplomirao. Studirao je u Grazu, no prije kraja studija preselio se u Maribor i vratio u Gospić. Nakon očeve smrti, 1880, odlazi u Prag završiti studij. Tamo je, zapravo, započeo svoju blistavu znanstvenu karijeru. </p>
<p>U Pragu je osmislio prvi izum, iz područja telefonije, da bi ih idućih pola stoljeća napravio i patentirao više desetaka. Godine 1882. pronašao je magnetno polje, a godinu kasnije, u Strasbourgu, projektira prvi indukcijski motor. Više godina kasnije, po doseljenju u SAD, patentira proizvodnju i prijenos električne energije, slijede generator i oscilatorni transformator te bitni eksperimenti s bežičnim prijenosom električne energije. U Tesline najveće izume ubrajaju se sustav bežične telegrafije, mehanički oscilator, radijsko upravljanje vozilima, aeromobil, automobilski brzinomjer, neke vrste parnih turbina i automobilskih motora, letjelica s vertikalnim polijetanjem te istraživanja X zraka. Osobno nije volio sve svoje izume. Za radio – čiji je izum isprva pripisan njegovu konkurentu Marconiju, ali je 1943. priznat Tesli – kazao je da mu se ne sviđa jer ometa koncentraciju na važnije stvari.</p>
<p>Najvažnija su Teslina otkrića, vjerojatno, okretno magnetsko polje u indukcijskom motoru te polifazni sustav proizvodnje, korištenja i prijenosa izmjenične struje. Teslin motor, koji i danas koristimo u brojnim aparatima, osmislio je sâm, dok je u osmišljavanju elektroenergetskog sustava imao jednu od glavnih uloga. Njegovi su izumi od 1888., kada su patentirani, dio svakodnevnice.</p>
<p>Tijekom života surađivao je s drugim velikanima svjetske znanosti i najuglednijim američkim tvorničarima. U Parizu je radio u kompaniji Thomasa Edisona, kod kojeg se zapošljava pri dolasku u Ameriku. Legenda kaže da je u »obećanu zemlju« stigao sa četiri centa u džepu, nekoliko pjesama u rukopisu i nacrtom letećeg stroja. S Edisonom se, tijekom zajedničkog rada, sukobljavao, te ga porazio kad je tvrtka Westinghouse prihvatila Teslin koncept proizvodnje i distribucije električne struje. Potom je 1887. u New Yorku osnovao i vodio vlastiti laboratorij, u kojem je radio gotovo do smrti. Usporedo s time, konstruirao je hidroelektranu na Niagarinim slapovima – gdje je sad Teslin kip - pronašao je stacionarne valove dok je boravio u Coloradu Springsu, te je s industrijalcem J.P. Morganom počeo izgradnju goleme, svjetske radijske antene pomoću koje bi se širile vijesti, slike, vremenska prognoza i burzovna izvješća. Nažalost, od toga se projekta odustalo zbog nedostatka novca.</p>
<p>Godine 1912. Tesla je odbio primiti Nobelovu nagradu iz fizike, jer je nije želio dijeliti s Edisonom. Tvrdio je da Edison »nije pravi znanstvenik«.</p>
<p>Tesla je za života tvrdio da je napravio i komunikacijski sustav za interplanetarnu komunikaciju, bežični prijenos električne energije, mogućnost da se predmeti načine nevidljivima, no te izjave zasad nisu potkrijepljene znanstvenim dokazima. Štoviše, smatraju se neslavnim krajem briljantne karijere, okončane u skromnim uvjetima. Nakon teške prometne nesreće 1937. Tesla je dane provodio hraneći golubove i družeći se s malobrojnim prijateljima. Umro je u 87. godini, a devet mjeseci kasnije sudski mu je priznato da je jedan od očeva radiofonije.</p>
<p>Od cijelog toga znanstvenog bogatstva što je ostavio čovječanstvu - najvažnijim se čine njegov humanistički duh i želja da pomogne ljudima. Njegova poruka mladima, koji poput njega startaju s posvemašnje margine, vrijedi vječno: »Suvremen mlad čovjek koji želi svjetlu budućnost treba naporno raditi na realizaciji svojih ideala, bez obzira na materijalni cilj«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Imamo više uspješnih znanstvenika no što nam se čini</p>
<p>Zaključak da se hrvatska sveučilišta ne može pronaći među 500 najboljih u svijetu može biti i ciljani loš podatak s kojim dio hrvatske znanosti pokušava iskamčiti još više novca za svjetlonosna istraživanja (izraz F. Bacona) te istodobno plodonosna istraživanja izbaciti iz sustava hrvatske znanosti</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Pod vodstvom akademika Vlatka Silobrčića četvero je hrvatskih stručnjaka prvi put analiziralo proizvodnost znanstvenika koji se bave tzv. čvrstim znanostima na šest hrvatskih sveučilišta od 1996. do 2004. godine.</p>
<p> U istraživanju je primijenjena metodologija utvrđivanja, nazvana Određivanje položaja sveučilišta u svijetu (Academic Ranking of World Universities). To se radi tako da su izbrojeni objavljeni članci znanstvenika s nekog sveučilišta koji su upisani u uglednoj bazi podataka WoS - Science Citation Index - Expanded. Članak će na engleskomu jeziku biti objavljen u hrvatskom časopisu Interdisciplinary Description of Complex Systems.</p>
<p>U svrhu je dalje rasprave potrebno navesti kriterije prosudbi. To su: a) kvaliteta naobrazbe (jesu li na sveučilištu studirali dobitnici Nobelove nagrade ili Fieldsove medalje); b) kvaliteta fakulteta (predaju li dobitnici Nobelove nagrade ili Fieldsove medalje, odnosno visoko svrstani citirani istraživači); c) istraživački rezultati (članci citirani u Science Citation Index - Expanded, Social Science Citation Index te u časopisima Nature i Science) kao i veličina sveučilišta. Pritom kriteriji b) i c) sudjeluju u ocjeni uspješnosti sveučilišta s 80 posto. </p>
<p>Zaključak je istraživanja, prema navedenim prosudbenim kriterijima, da se hrvatska sveučilišta ne mogu uvrstiti među 500 najuspješnijih u svijetu.</p>
<p>Na prvi je pogled to besprijekorna i nužna raščlamba stanja na hrvatskim sveučilištima. No, iz članka se jedino ne može shvatiti što se ubraja u »tvrde« (hard), a što u »meke« (soft) znanosti. Je li, primjerice, ekonomija »tvrda« i/ili »meka« znanost?</p>
<p>Zaključak da se hrvatska sveučilišta ne može pronaći među 500 najboljih u svijetu može biti i ciljani loš podatak kojim dio hrvatske znanosti pokušava iskamčiti još više novca za svjetlonosna istraživanja (izraz F. Bacona) te istodobno plodonosna istraživanja izbaciti iz sustava hrvatske znanosti. Ili je, možda, cijeli pristup vrednovanja s motrišta hrvatske znanosti nesmislen i pogrešan.</p>
<p>Prvo pitanje glasi. Koliko sveučilišta postoji u svijetu i kojemu dijelu pripadaju hrvatska sveučilišta po statističkomu parametru, medijanu? Naime, medijan odvaja promatrani skup na dva dijela: prvih i drugih 50 posto. Osobno bih bio sretan kad bi hrvatska sveučilišta bila među prvih 50 posto. Drugo, čini se da u inače vrsnom istraživačkom timu nije bilo člana koji misli stohastički, od slučaja do slučaja nužno (ne)određeno, koji bi si, na primjer, postavio pitanje: A kolika je uopće vjerojatnost da se hrvatska sveučilišta nađu među 500 najboljih? I da to, naravno, znade potvrditi izračunom. Koliko Hrvatska uopće ima aktivnih znanstvenika (u europskomu smislu, dakle znanstvenika na području duhovnih, prirodnih i tehničkih znanosti)? Koja je vjerojatnost da se oni nađu u časopisima koje citiraju taj općepoznati, siloviti kao da je bogodani Current Contents ili sada WoS? Jesu li hrvatska sveučilišta uopće dobro sastavljena s motrišta navedenih mjerila?</p>
<p> Primjerice, kad bi u Zagrebu postojalo više sveučilišta, a među njima jedno koji obuhvaća sadašnji PMF i srodna mu područja, vjerujem da bi situacija za to jedno bila bitno bolja. Iako su, vjerojatno, hrvatski znanstvenici s područja tehničkih znanosti u posljednjih 15 godina objavili najmanje toliko radova citiranih u navedenim podatkarama (nazivak smislila jedna tehnička katedra uz njegovu pozitivnu potvrdu akademika-jezikoslovca), kao u cijeloj svojoj povijesti pisanja, Hrvatska baš i nema neku korist od toga.</p>
<p> To je ovih dana lijepo sažeo jedan prirodoznanstvenik: »Po svim kriterijima imam i previše CC (po starom) ili WoS (po novom) radova. Ali zato ni ja, ni Hrvatska ne živimo bolje«. Nadam se da će tu svoju spoznaju iskoristiti u korist plodonosnih znanosti, koje su opasno ugrožene zbog interesa »lučonoša«, ali i onih koji su Hrvatskoj namijenili poljoprivredu, stočarstvo i turizam za temelje gospodarstva. </p>
<p>Dovoljno sam dugo u hrvatskoj znanosti i obrazovnom sustavu, prihvaćajući pritom i tuđa iskustva, da mogu prosuditi tko je vrhunio samo kod kuće, a tko i kod kuće i u svijetu. Oni najuspješniji u spoznajnome životu došli su i s najboljih i s manje dobrih sveučilišta. Pa gdje su školovani Miroslav Radman, Ivan Đikić, Siniša Volarević ili Nebojša Avdalović i brojni koji pišu na www.znanost.org? Na hrvatskim sveučilištima ili na nekom, u anketi-proračunu visoko razvrstanomu učilištu? Ima li Hrvatska ipak više uspješnih znanstvenika nego nam se to čini? Nedvojbeni je moj osobni dojam da ima!</p>
<p>Hrvatska je zrela za iscrpnu i sveobuhvatnu raspravu i prosudbu, može li izbor hrvatskih znanstvenika za sveučilišne nastavnike ovisiti isključivo o njihovoj nazočnosti u nekim podatkarama, ma kako one bile ugledne, ili treba razmatrati i njihov udio u razvoju znanstvenoga područja te posljetke njegova dosega na gospodarstvo koje je ionako preko proračuna omogućilo njihove dosege i ostvaraje. Jer, sveučilište je mnogo više, ono odgaja samo mali dio svojih studenata za znanstvenike. Zamislite sveučilište gdje predaju isključivo Einsteini! Ili, svi im polaznici u životu postaju Einsteini? Netko mora biti i dekan i rektor, baviti se izdavačkom djelatnošću svoga fakulteta i sveučilišta ili čak »prljavim« poslovima kao što su investicije i sakupljanje novca za opstanak ustanove.</p>
<p>Studija, koju je tako lijepo prikazala autorska grupa Maja Jokić, Josip Stepanić ml., Boris Kamenar i Vlatko Silobrčić, izvrsna je osnova za produbljenija i hrvatski osmišljenija istraživanja. Ne samo o znanstvenicima, već i o hrvatskim znanstvenim časopisima, hrvatskome strukovnome i standardnome jeziku i njegovoj čvrstoj normi, pa i opstojnosti.</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje </p>
<p>Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nema bitne razlike </p>
<p>Čemu bombastičan naslov teksta »Voda na Krku više nije skupa kao u Dubajiu« novinarke Gordane Petrovčić, objavljenog u Vjesnikovom dvobroju od 5. i 6. siječnja, kad to naprosto nije istina. Nakon silnih intervencija potrošača, udruga, ministarstva, ruši se dosadašnji sustav naplate, a uvodi se sustav od prije tri godine, samo pod drugim nazivom. Nije više paušal nego održavanje, a visoka cijena ostaje ista.</p>
<p>Svi potrošači su, naime, prije tri godine plaćali pet prostornih metara vode mjesečno bez obzira jesu li je trošili ili ne. Taj paušal je po Zakonu o zaštiti potrošača ukinut, uvedene su kategorije potrošača, koje se sada ukidaju, a uredbom o plaćanju mjesečne nadoknade za održavanje, ponovno se uvodi paušal. Nije šija nego vrat!!! Slušao sam intervju direktora Ponikvi na radiju kad je izrazio zadovoljstvom s novim sustavom naplate, jer, kako je rekao, ostvarit će ista financijska sredstva kao u sustavu paušala ili sustavu različitih kategorija. Problem nije u sustavima već u cijeni vode koja je i dalje skuplja na Krku nego u pustinji u Dubajiu.</p>
<p> Osim toga, što nije nevažno, voda je vrlo nekvalitetna tako da potrošači koji drže do svog zdravlja vodu upotrebljavaju isključivo za pranje. Za piće se kupuje pakirana voda, a mnogi kupuju vodu i za kuhanje hrane. </p>
<p>Novim sustavom nije se ostvarila povoljnija cijena za potrošače. Navesti ću naš primjer: Imamo kuću za odmor u Omišlju i tijekom 2005. potrošili smo 17 prostornih metara vode. Svrstani smo u treću kategoriju u kojoj je cijena, s PDV-om, iznosila 53,94 kune za prostorni metar vode. Za 17 prostornih metara vode platili smo 916,98 kuna. Po novoj cijeni, platili bi za naknadu za održavanje 702,72 kune plus 17 prostornih metara vode po 8,06 kuna, što je ukupno 137,02 kune. Sve zajedno iznosi 839,74 kuna. U čemu je bitna razlika?</p>
<p>ANDRIJA SINANOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kako zaštititi zemljišne knjige </p>
<p>Za mene je zemljišna knjiga čuvar višestruko veće imovine, privatne i nacionalne, od imovine koja se čuva u trezoru Narodne banke. No, njena sadašnja zaštita je minimalna. Kako je zaštititi? Kako spriječiti zloupotrebe pri rješavanju starih upisa koji se odnose na upisane vlasnike kojih više nema ili su im nepoznate adrese? Sjetimo se slučajeva iz Supetra na Braču! Pitanje je i kako smanjiti broj predmeta?</p>
<p>Predlažem da zemljišno-knjižni sud u svojim uredima po službenoj dužnosti provede gradsku odluku o promjeni naziva ulica. Na taj bi se način smanjio priliv desetaka, možda i stotina tisuća podnesaka za upis promjene naziva ulice u zemljišnoj knjizi, a time i ukupan broj predmeta u zemljišno-knjižnom uredu.</p>
<p>Radi identifikacije parcele i vlasnika podaci u zemljišno-knjižnom izvatku moraju odgovarati upisu u glavnoj knjizi i biti identični podacima u ispravama za identifikaciju. Za vlasnika je identifikacijska isprava osobna iskaznica, a za parcelu isprava po kojoj se mijenja upis u Zemljišnu knjigu: kupoprodajni ugovor, rješenje o nasljedstvu, odluka Suda.</p>
<p>Teško je vjerovati da će kupac prihvatiti, a zemljišno-knjižni ured provesti kupoprodajni ugovor ako u njemu piše primjerice Borska ulica, a na uličnoj ploči gdje je nekretnina Ulica sv. Leopolda Mandića. Upitna je i ovjera potpisa na ugovoru kod opunomoćenog ovjerovitelja. Sve javne službe: policija, banka, pošta, komunalna poduzeća, zdravstvo, proveli su pravomoćnu odluku gradske uprave o promjeni imena ulice. Samo Zemljišno-knjižni sud nije.</p>
<p>MARKO TREŠČEC, geometar u miroviniZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Nema asfalta, pa kaj! </p>
<p>Na nedovršenoj cesti strše poklopci šahtova koji prijete automobilima, a izvođač radova čudi se da je tu nešto - čudno </p>
<p>Kad je prošloga proljeća tvrtka Instalprom počela u Gračanima postavljati nove vodovodne cijevi, stanovnici ulica Gračec i Lonjščina nisu očekivali da će mjesecima čekati na asfaltiranje koje do danas nije u potpunosti završeno.</p>
<p>»Prvi asfalt postavljen je u listopadu i od tada se radnici ne pojavljuju, iako šahtovi strše po nekoliko centimetra iznad razine ceste«, ogorčeno pričaju stanari iz obližnjih obiteljskih kuća. Zbog toga, kažu, ni ralica u vrijeme najvećeg snijega nije mogla čistiti cestu. »Bilo bi od nje veće štete nego koristi! Vjerojatno bi prednjim dijelom zapela i digla šahtove. Zato smo većinom čistili sami«, rekla je uzrujana Kornelija Kulušić. </p>
<p>U međuvremenu novi se asfalt počeo mrviti, a automobili moraju voziti jako sporo i oprezno kako bi zaobišli prijeteće šahtove i udubljenja na cesti. »Ne znamo je li bilo gore ljeti, kad smo vozili po kamenju koje je frcalo na sve strane i oštećivalo automobile, ili sad, kad nam na cesti strše poklopci velikih i malih šahtova pa vozimo slalom«, komentirala je Ines Bujan te dodala da traži jedino to da se stavi završni sloj asfalta. </p>
<p>Iako su stanari ulica Gračac i Lonjščina uporno pokušavali saznati kad će se postaviti završni sloj asfalta, nisu uspjeli saznati ništa. Iz Vodovoda su im poručili da oni s tim nemaju veze, a iz tvrtke Instalprom, tvrde stanari, nitko ih nije obavijestio ni o čemu. Vjesniku su pak iz Instalproma odgovorili kako znaju da nije napravljen »finiš«, ali da im nije jasno zašto se stanari zapravo bune. Njihova je ulica, za razliku od ostalih zagrebačkih cesta, barem asfaltirana, poručuju. </p>
<p> Trenutno je postavljen samo nosivi sloj, a kako kažu u Instalpromu, završni sloj »nije pametno raditi zimi« već bi ga trebalo napraviti na proljeće. Iako, dodaju, nije izvjesno da će ga napraviti upravo Instalprom. </p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Tvrtke hrle u nebodere </p>
<p>Proširenjem Sveučilišne aleje i najavljenom gradnjom podzemnih garaža raste interes za 24.000 »kvadrata« poslovnih prostora </p>
<p>Od prije mjesec dana otkad su na tržištu nekretnina, iz dana u dan raste interes za poslovnim prostorima u tornju Eurotower i iličkom Neboderu, koji se uređuju.</p>
<p>U neboderima se iznajmljuje oko 24.000 »kvadrata« prostora, a potražnja za njima raste zbog atraktivne lokacije i suvremene infrastrukture. Naime, Grad će uskoro završiti s proširenjem Sveučilišne aleje pa je zbog toga naglo porastao interes unajmljivača za Eurotowerom koji ima i podzemnu garažu. Neboder u Ilici, koji se nalazi u najstrožem središtu grada, nema garaže i to mu je minus, ali budući da je Grad najavio gradnju podzemnih garaža u svom središtu, taj će minus uskoro postati plus.</p>
<p>»Telefoni nisu prestali zvoniti ni za praznike«, tvrdi Tomislav Gregurić, komercijalni direktor britanske tvrtke Bradmore, koja zastupa najam poslovnih prostora u Eurotoweru, kojeg je izgradio Boris Kordić. Dosad su, kaže Gregurić, rezervirali sedam tisuća »kvadrata« od njih 18.500, kolika je površina svih poslovnih prostora u tornju, visokom 212 metara, gdje najam stoji od 18 do 23 eura po »kvadratu« plus PDV. Trenutno pregovaraju s još dvije velike tvrtke oko iznajmljivanja prostora.</p>
<p>Slično je s Neboderom na početku Ilice, što ga od prije mjesec dana obnavlja tvrtka Frankopan nekretnine, koja je i njegov vlasnik. »Interesa ima, a bit će ga još više kad se urede prvi prostori«, kaže Lidija Cesar, agentica za nekretnine tvrtke Ozana, koja se bavi iznajmljivanjem poslovnih prostora iličkog tornja, s cijenom najma od 16 do 18 eura po kvadratnom metru. Svaki od 16 katova Nebodera ima po 322 »kvadrata« poslovnog prostora, koji su slabije traženi zbog nedostatka podzemne garaže.</p>
<p>Najveći interes pokazuju male tvrtke, koje žele unajmiti do 200 »kvadrata« poslovnog prostora. U Eurotoweru su u ponudi prostori od 250 »kvadrata« do 800, kolika je i prosječna površina jednoga kata. U Neboderu se u najam nude uredi od 120 do 322 »kvadrata« između 3. i 6. kata. Tvrtke i privatne osobe mogu unajmiti i čitave katove, prema modelu open space, koje u tom slučaju uređuju prema svom ukusu.</p>
<p>Prva useljenja u Eurotower očekuju se već u ožujku dok će obnova interijera Nebodera u Ilici potrajati do jeseni. Njegovo uređenje zahtijeva veću pažnju. Budući da je na popisu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika, investirori u obnovi Nebodera ne smiju znatno mijenjatu njegov vanjski izgled. On će, najvjerojatnije, izvana biti obložen aluminijskim pločama sa sivim staklom.</p>
<p>Poduzetnici, kojima su cijene u novim neboderima previsoke, mogu poslovne prostore unajmiti u središtu grada, gdje se cijene kreću već od 11 eura po »kvadratu« i to, primjerice, u Gajevoj i Vlaškoj ulici. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Super tramvaj nije za svakoga </p>
<p>Rubnici na stajalištima trebali bi biti 20 centimetara viši od gornjeg ruba tračnica, a na nekim stajalištima visoki su tek pet</p>
<p>Zagrebačkim ulicama od prošlog tjedna vozi još jedan niskopodni tramvaj na liniji broj devet, od Ljubljanice do Borongaja. »Super« devetka je predstavljena kao izvozni proizvod koji ima klimatizirane prostore za putnike i vozače, videonadzor za veću sigurnost putnika, <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, komfor... </p>
<p>Posebno je naglašeno da novi tramvaj ima nizak pod, što osobama s teškoćama u kretanju omogućuje lakši ulaz i izlaz iz vozila. Je li to doista tako? Novinari Vjesnika proveli su nekoliko sati na tramvajskim stajalištima i saznali da praksa, međutim, ne odgovara u potpunosti - teoriji.</p>
<p>Najveći problem su tramvajska stajališta neprilagođena novom tramvaju. Naime, rubnici bi na stajalištima trebali biti 20 centimetara viši od gornjeg ruba tračnica da bi osoba u kolicima bez problema mogla ući u tramvaj. Teško je reći gdje je situacija najgora jer skoro nigdje nije usklađena visina rubnika i tramvaja, osim na Trgu bana Josipa Jelačića i Glavnom kolodvoru.</p>
<p>Od Ljubljanice do središnjeg gradskog trga, samo su dva od 18 stajališta (gledajući oba smjera), i to na Trgu, prilagođena novim tramvajima. Nije drugačije na ostalim gradskim dionicama. Sadašnja prosječna visina stajališta je 15 centimetara, mada ima i onih od samo pet centimetara (stajalište Cibona). Isto tako, prosječna udaljenost rubnika od tramvaja, koja iznosi deset centimetara, dodatno otežava situaciju. </p>
<p>Na Glavnom kolodvoru zatekli smo umirovljenicu Danicu Hartek koja se kreće pomoću štapa i kaže da joj se, unatoč tome što tramvajska stajališta nisu prilagođena novim vozilima, lakše i ugodnije voziti niskopodnim tramvajem, nego starim jedanaesticama s tri stepenice. </p>
<p>»Novi tramvaj je odličan i udoban, ljeti nije vruće, a imam osjećaj i da je brži«, kaže putnik Zdravko Jergović i smatra da je potrebno je prilagoditi stajališta osobama u kolicima jer njima ne vrijedi klimatizirani tramvaj u koji ne mogu ući. </p>
<p>Postavlja se to pitanje zašto je situacija tako loša? U ZET-u kažu da se rubnici ne prilagođavaju preko noći jer je to kompleksan posao. Primjerice, za prilagođivanje tramvajskih stajališta u blizini stambenih zgrada, osim spuštanja ili podizanja rubnika, nužna je i potpuna rekonstrukcija sustava odvodnje jer u protivnom bi se voda mogla razlijevati ulicama, ali i po podrumima i stanovima. Ipak, nije sve crno kako se čini. U nedavnom razgovoru za Vjesnik, direktor ZET-a Julijus Pevalek je pojasnio da se prilikom svakog uređivanja tramvajskog stajališta spuštaju i rubnici, koji će se svi, nada se, prilagoditi niskopodnim tramvajima do 2008.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Opasni otpad bez nadzora</p>
<p>Fond za zaštitu okoliša dao je 631 tisuću kuna općini Jakovlje za sanaciju odlagališta, no novac stoji na računu zbog stečaja tvrtke koja je vlasnik zemljišta </p>
<p>Napušteno smetlište u Kraljevom Vrhu već godinama predstavlja veliki ekološki problem za stanovnike općine Jakovlje, a na posebnom su oprezu i lokalna vatrogasna društva. Ni pet godina nakon zatvaranja ono nije sređeno, a punih 18 godina tamo su se, uz komunalni otpad, dovozile i opasne kemijske tvari. </p>
<p>»Na to smetlište dovozio se i medicinski otpad iz bolnice Magdalena u Krapinskim Toplicama, farmaceutski otpad iz Plive, a čak je i CIOS dovozio nešto«, tvrdi načelnica općine Jakovlje Snježana Bužinec. Dodaje da se vjeruje da je trihineloza štakora koja je zabilježena ljetos u Jakovlju, prouzrokovana upravo smetlištem, jer su zaraženi štakori pronađeni samo 400 metara nizvodno, u Igrišću.</p>
<p>Od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost općina je, doduše, dobila 631 tisuću kuna za njegovu sanaciju, no novac stoji na računu, a općinskim vlastima ruke su vezane. To je odlagalište, naime, u vlasništvu Komusa, tvrtke u stečaju, a do sad su bili bezuspješni svi pokušaji općine da ga kupi i uredi. </p>
<p>»Komus nam ne može prodati zemljište jer je pri stečaju odlučeno da se to poduzeće prodaje kao cjelina, a ne u dijelovima. Bili smo u vezi i s Inom koja je njegov jedini vjerovnik, kao i s Ministarstvom zaštite okoliša i graditeljstva i Fondom za zaštitu okoliša. Fond nam je produžio rok za ishođenje potrebne dokumentacije do kraja ove godine, 2006., pa vjerujemo da će se to pitanje, zbog angažmana Fonda i Ministarstva, ipak uskoro riješiti«, ističe načelnica. </p>
<p>Smetlište se prostire na oko 30 tisuća četvornih metara, usred guste šume, a od granica Parka prirode Medvednica udaljeno je samo oko 500 metara. Do njega se dolazi makadamom, neuređenom, ali dosta prometnom županijskom cestom, na kojoj se, posebice za snijega, jedva mogu mimoići dva automobila. Nakon što je na pritisak mještana, 2000. godine, općina donijela odluku o zatvaranju smetlišta, ono se pretvorilo u ilegalno odlagalište a uz stare kućanske aparate u neposrednoj blizini mogu se vidjeti i olupine automobila ostavljene usred šume. </p>
<p>Do Vesne Bajić, stečajne upraviteljice Komusa, u ponedjeljak nismo uspjeli doći. U Komusu nam je rečeno da nije tamo, a na telefon u njezinu odvjetničkom uredu u Kutini nitko se nije javljao. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Templarski »misterij« </p>
<p>»Znam kako naći tajni podzemni prolaz od Martin Brega do Božjakovine«, tvrdi Stjepan Balog iz Lukarišća </p>
<p>Crkva svetog Martina na Prozorju, koja potječe iz templarskih vremena, iz 13. stoljeća, kada je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II tadašnji posjed Sv. Martina dodijelio redu vitezova templara, i danas rasplamsava maštu lokalnog stanovništva. Nedavna arheološka istraživanja Instituta za arheologiju iz Zagreba pod vodstvom dr. Juraja Belaja, obnovila su zanimanje za lokaciju, uz koju se vezuju legende o povijesti Dugog Sela.</p>
<p>Postupnost, koja je imanentna arheološkoj znanosti, međutim, ne zadovoljava one koji očekuju da bi se konačno trebao riješiti »templarski misterij« koji se prenosi usmenom predajom u autohtonom stanovništvu. On podrazumijeva postojanje tajnih kripti u lađi u svetištu crkve, kao i tajnih hodnika koji vode do sedam kilometara udaljene kurije Lješćare u Božjakovini.</p>
<p>Jedan od onih koji tvrde da sigurno znaju gdje treba kopati ne bi li se otkrili tajni hodnici je Stjepan Balog iz Lukarišća, koji se ponosi svojim plemićkim porijeklom, i kaže da želi pomoći arheolozima, a njegovo znanje treba iskoristiti što prije s obzirom na poodmaklu dob. </p>
<p>»Radio sam na imanju u Božjakovini, u tadašnjem Agrokombinatu, kao vozač, kaže Balog, i u podrumu kurije Lješćara vidio mjesto ulaza u hodnik u zidu. Štoviše, dodaje Balog, taj ulaz nije bio nikakva tajna dok se, neposredno nakon II svjetskog rata, na imanju nisu dogodila dva ubojstva sezonskih radnika iz BiH.</p>
<p>Sve to, kaže, misteriju daje novu dimenziju. Dvojicu ubijenih zazidali su u tajnom hodniku i to dvostrukim zidom, kaže Balog, uvjeren da su tijela nesretnika i dalje na tom mjestu. O tome je, doduše, kaže, samo čuo, ali dokaz zazidavanja hodnika je upotreba tzv. cement morta, za razliku od starog zida, zidanog običnim vapnom.</p>
<p>»Tajni hodnici«, dodaje Balog, »vode do druge strane, crkve svetog Martina na Prozorju. »Moj djed bio je »šikutor« te crkve prije stotinjak godina. On mi je prenio tajnu o tome da je jedan ulaz na sjevernoj strani suhozida, koji opasuje plato crkve, a drugi je, kaže mlađi Balog, kraj južnog ulaza u crkvenu lađu. Arheolozi ga nisu našli jer su kopali ispod južnog zida, gdje je bilo groblje.»Želim pomoći odgonetnuti tajnu i pokazati da su naši krajevi imali izuzetnu povijest, kao i templari koji su je stvarali«, zaključuje Balog. </p>
<p>Nenad Haleuš-Mali</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Odlukom protiv svjetlosnog zagađenja</p>
<p>»Uvođenje ekološke javne rasvjete je skuplje, ali dugoročno isplativije«, kaže Zvonimir Novosel</p>
<p>Jastrebarsko će, kaže zamjenik gradonačelnika Zvonimir Novosel, biti prvi grad u Hrvatskoj koji će propisati uvođenje ekološke javne rasvjete u sva gradska naselja. Posljednjih nekoliko godina se, pri gradnji javne rasvjete, postavljaju ekološki prihvatljive sijalice koje štede energiju od 20 do 50 posto. Snaga im je, dodaje Novosel, tridesetak posto manja od uobičajenih sijalica, no unatoč tome, na ulicama je više svjetla. »Svjetiljke su usmjerene, ne blješte i ne zasljepljuju, čime se povećava i sigurnost prometa«, kaže Novosel dodajući da je uvođenje ekološke javne rasvjete skuplje, no dugoročno isplativije. »Surađujemo s Koradom Korlevićem, voditeljem zvjezdarnice u Višnjanu i zagrebačkim Astronomskim društvom Beskraj, koji su nam ponudili pomoć. Pri izradi prijedloga naše odluke o uvođenju ekološke javne rasvjete, odnosno, izmjeni odluke o komunalnome redu, koristit ćemo i iskustva iz Italije«, kaže Novosel i dodaje da se razmišlja i o stavljanju tzv. blendi na javnu rasvjetu sakralnih objekata. »Želimo propisati odluku o tome da i investitori, koji će ubuduće graditi u gospodarskoj zoni, ispred svojih pogona postavljaju ekološku rasvjetu, a zauzvrat plaćaju manju komunalnu naknadu«, napominje Novosel. </p>
<p>Javna rasvjeta u središnjoj gradskoj ulici u Jaski, također s ekološki prihvatljivim sijalicama, programirana je tako da se noću, između 2 i 4 sata, smanjuje njezina jakost, čime se dodatno štedi energija. Za gradnju ekološke javne rasvjete na području Jastrebarskoga u ovogodišnjemu gradskom proračunu previđeno je 350 tisuća kuna.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Navijači već traže 32.150 karata </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Interes hrvatskih navijača za ulaznicama za Svjetsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj nije splasnuo. Internetska predbilježba za ulaznice počela je prije pet dana, a do 14.oo sati u ponedjeljak zaprimljeno je zahtjeva za 32.150 karata, doznaje se iz Hrvatskog nogometnog saveza. Od tog broja za utakmice prvog kruga traži se 24.811 ulaznica. Najviše je zahtjeva za susret protiv Australije (8.730). Za utakmicu protiv Brazila traže se 8.152 ulaznice, a dvoboj protiv Japana željelo bi vidjeti 7.929 navijača. Budući da je hrvatskim navijačima na raspolaganju 4.921 ulaznica za prvi krug natjecanja, ispada da za jedno mjesto na tribinama konkurira pet hrvatskih navijača. Navijači u velikom postotku vjeruju da će izabranici Zlatka Kranjčara plasirati se u osminu finala. Dosad je za osminu finala stiglo zahtjeva za 3.535 ulaznica. Za četvrtfinale se traži 1.671 karta, za polufinale 1.067, a za finale 1.066 ulaznica. Rok za predbilježbu ističe u srijedu, 11. siječnja, u ponoć, a ždrijeb kojim će se odrediti tko je dobio pravo na kupnju ulaznica bit će obavljen 12. ili 13. siječnja. Pretpostavlja se da će do isteka roka stići više od 50.000 prijava. Predbilježbe se mogu obaviti putem dviju internetskih adresa - www.ulaznice.com.hr i www.hns-cff.hr. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Schwarzenegger zaradio 15 šavova </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Kalifornijski guverner Arnold Schwarzenegger zaradio je 15 šavova na usnici nakon što je u nedjelju, vozeći se na motociklu sa sinom, sudjelovao u lakšoj prometnoj nezgodi u blizini svoga doma. Schwarzenegger je vozio svoj Harley Davidson, a u prikolici uz njega vozio se njegov sin Patrick (12). Tad je u ulicu uletio drugi vozač. »Guverner nije mogao izbjeći vozilo i manjom se brzinom sudario s njim«, kazala je njegova glasnogovornica. Zbog posjekotina i modrica oba su Schwarzeneggera zbrinuta i puštena iz bolnice. Drugi vozač nije ozlijeđen. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Djevojčicu usmrtila meduza</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Samo dan nakon što su morski psi na australskoj plaži ubili 21-godišnjakinju, sedmogodišnja djevojčica umrla je u nedjelju nakon što ju je opekla meduza. Policija je izvijestila da se djevojčica srušila nedugo nakon što je izašla iz vode na plaži Umagico. Odmah je prevezena u bolnicu, no liječnici je nisu uspjeli spasiti. Meduze, čiji otrovni pipci mogu narasti i do tri metra, uobičajene su u vodama sjeverne Australije, ali su smrtonosni napadi vrlo rijetki. »Stravična je tragedija da djevojčica umre nakon što je opeče meduza, ali nadam se da će ljudi sada shvatiti opasnost«, tvrde u obalnoj straži. Što se napada morskih pasa tiče, taj slučaj istražuje policija. Plaže na otoku Stradbroke u ponedjeljak su otvorene. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Baltimore u »najboljoj formi« </p>
<p>BALTIMORE</p>
<p> - Kada jeutvrđeno da je Baltimore grad u Americi u »najboljoj formi«, mnogi stanovnici nisu u to povjerovali. Kao argument za takvu tvrdnju treba navesti činjenicu da je grad smješten na obali te da temelj prehrane čine morski plodovi i riba. Tipičan tamošnji ručak sastoji se od pečene ribe, na bijelom kruhu s pečenim krumpirima i pivom. Osim toga, časopis »Men's Fitness« stavio je Baltimore na vrh svoje godišnje liste gradova gdje fitness caruje, ispred Honolulua, San Francisca i Seattlea. Najdeblji grad u Americi je Chicago. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ledeni grad</p>
<p>SHENYANGA</p>
<p> - Na sjeveroistoku Kine, u pokrajini Liaoning, u gradu Shenyang održava se festival leda i snijega. Organizatori ove tradicionalne manifestacije očekuju da će umjetnička djela od lefa vidjeti preko milijun posjetitelja. [REUTERS]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Sindrom balkanskoga machoa</p>
<p>Ima i danas dobrih erotskih priča, što pokazuje i zbornik »Libido«, ali mnogo je priča koje seksualnost ponižavaju, odvajajući je silom od ljubavi i ljepote </p>
<p>Već trinaestu godinu za redom časopis Literary Review dodjeljuje nagradu za najlošije opisani seks u romanima, a među ovogodišnjim kandidatima, uz Gabriela Garciju Marqueza, Johna Updikea, Salmana Rushdieja, izdvojen je Paul Theroux sa sljedećim opisom orgazma:</p>
<p>»Uopće ne sok nego demonska jegulja koja se mlatara u njegovim slabinama i hitro pliva uz njegov ud, cijela jedna kreatura žive sluzi koja se bori s ukrudbom, popela se i nabrekla na vrhu i šiknula u njezina usta.«</p>
<p>Zvuči doista ekstremno, no ipak je to još uvijek i literarna svetkovina u odnosu na »dernek« pohlepnoga tijela kojim se šegače mnogi suvremeni hrvatski pisci. Seks se sve manje opisuje kao užitak, kao onaj uzvišeni hedonistički poriv slatkogrešnoga tijela, što je u klasičnoj književnosti prkosio ćudoređu, a sve više kao animalni prkos duhu, prkos što se dodvorava više mračnome Thanatosu no slatkomu Erosu.</p>
<p> Zašto se seks sve više opisuje tako da izazove gađenje, a ne zanos libida, zašto je sve više destruktivan, a sve manje uzvišen, pitanje je koje se račva u mnoge odgovore. Možda nema više Casanova, pa nema ni djeva kojima treba barem stiliziranim užitkom iskazati dozu poštovanja, možda je kriva i demokracija što je izjednačila žene i muškarce u svemu, pa se u krajnjem slučaju i kavanske uspaljenice mogu valjati po stolu kao i muški uspaljenici.</p>
<p> Od Begovićeve profinjene erotike, preko humorističke seksualnosti koja je »ubadala« svoj klin u moralni odgoj socijalizma (e, tu su zapaprili, recimo, Ivan Kušan i Alojz Majetić), pa preko istraživanja fenomena seksualnosti (tu su »posolili« Borivoj Radaković i Milko Valent), hrvatska erotska proza survala se u ponore sirovih strasti i sasvim izgubila svijest.</p>
<p> Dakako, ne uvijek (ima i danas naših dobrih erotskih priča, što pokazuje i zbornik »Libido«), ali mnogo je priča koje seksualnost ponižavaju, odvajajući je silom od ljubavi i ljepote, od onih začina što su se vazda ukuhavale u ljudske strasti. Ne spadaju tu svakako književno ozbiljni Mirko Kovač, romantično poneseni Roman Simić (koji i u erotskim pričama ne žrtvuje emocije u ime sirovih strasti), Zoran Ferić (čija morbidnost ipak ne vrišti), ni mnogi drugi.</p>
<p> Carstvo golih nagona rijetko kada može izroditi umjetnički oblikovanu priču, a nagoni danas, na žalost, gmižu kao dezorijentirane gliste, rijetko se kada u nektaru roje kao romantični leptiri.</p>
<p>Kako klasificirati najvulgarniju hrvatsku erotsku prozu, onu najmlađih pisaca? Hajd'mo se poigrati! Prva grupa nek bude »sindrom balkanskoga machoa«. To je proza u kojoj upadaju u oči sirovo opisani seksualni prizori kao gola »radnja«, bez potrebe da se umjetnički zadre u krajnost – niti u ponore tjelesnog užitka, niti u »nebesku« filozofiju hedonizma. </p>
<p>Tu upada u oči Tarik Kulenović, koji je svojom pričom »Petarde« (objavljenom u zborniku »Fakat«) doista seks unizio do daske – opisao ga je kao nasladu čimpanze koja je dobila bananu (to je komparacija samoga pisca).</p>
<p> Poslije »najplastičnije« opisane radnje (ta, »prasnulo ga je kao metak«, kako stoji na početku), glavni junak Romić nije malaksao s pogledom u nebo, nego je kao samozadovoljni primitivac kazao sebi »E, jesam dobar je…« te zaključio da mu je trbuh narastao u posljednje vrijeme, no »ispod dobre bačve dobra je i pipa«. </p>
<p>E, taj balavi Romić koji nasumice ispija piva i pali petarde, koji bi se samo htio dobro prasnuti, doista sliči na gazdu iz kakva zaseoka koji je, poslije »rađe« u mini- marketu, odlučio staviti žensko pod svoje. A riječi jasne k'o dan – što na umu, to na drumu! Nema vremena za stil, jer u Đurđici je, čovječe, »prava Kalifornija«!</p>
<p> U opus »balkanski macho« mogli bismo uvrstiti roman inače darovitoga pisca Denisa Peričića »Hrvatski psyho«, u kojem je također seksualnost »ozvučena« prizemnim strastima, kavanskim urlanjem, rock glazbom i lupanjem čaša. Seks se ovdje samo »krčmi«, a što je krčmar bolji, bolja je i krčmarica. Dok se strasti puše, nema vremena za opis stanja duše.</p>
<p>Nastavimo li s igrom, mogli bismo osmisliti i drugi tip najvulgarnije proze – »klinički sidrom«. To je proza u kojoj se seksualnost ne opisuje kao zdrava ljudska želja, nego kao »slobodna zona« za izražavanje najmračnijih stanja pomaknute psihe. Tu svakako spada priča Darija Toplaka »Ona i Onan«, jedna od najmračnijih erotskih priča ikada napisanih u hrvatskoj literaturi.</p>
<p> Glavni junak masturbira čvrsto raširenih nogu kraj groba na kojemu stoji slika mlade nasmijane djevojke, stenje sa zabačenom glavom unazad i desnom rukom masira »mesnatu krutost«. Umjetnički nadahnuti tekst slici daje još jeziviji ton, jer smrt postaje vrelom psihofizičkoga užitka. </p>
<p> Malo je tko uspio tako dočarati užas perverzije, ali tom krajnošću, ma koliko pisac zavijao patologiju u umjetnički oblik, seksualnost postaje jednoznačna – jednostavno strašna, bez ikakva romantičnog ili duhovitog odmaka i traži samo snagu za »probavljanje«, što je za čitatelja preteški zadatak.</p>
<p> U tu skupinu spada i najmorbidnija priča Milka Valenta (inače raznorodnoga u erotskoj prozi) »Nježna palisandrovina«, biološka histerija užitka u toj priči ruši sve brane, te se rijeka nagona slijeva i u mračne (za pisca i čudesne) predjele incesta i kanibalizma.</p>
<p>Treći tip najvulgarnije proze mogao bi biti »sindrom nasilne provokacije«. Tu spada erotska proza koja želi šokirati publiku, čak i pod svaku cijenu, kojoj je cilj i tržišna, ne samo seksualna provokacija.</p>
<p> Prema Vjesnikovoj telefonskoj anketi, u toj skupini, jednoglasnim odabirom naših pisaca i novinara, na prvo mjesto je došla Vedrana Rudan, s »vrištavim« opisima seksualnosti koji degradiraju kriterije ljudskoga i estetskoga i siluju čitatelja mjesto da ga zavode.</p>
<p> U tu skupinu mogle bi spadati i domišljate priče, ali suviše agresivne, ishitrene nebuloznim konstrukcijama koje žele izopačiti i tekst i očekivanja do kraja. Primjer za to je priča Predraga Raosa »Prolegomena za jednu moguću shematiku je.....«, u kojoj je autor, iako vođen zanimljivom idejom da izruga mogući akademski pristup predjelu osjetilnosti, totalno iskarikirao seksualnost i sve »ekstremitete«, preobrćući užitak u majmunski cirkus. </p>
<p>Dakako, teško je klasificirati svu erotsku prozu, a reći što je uopće vulgarno. Možda je nekima vulgaran i Ivan Kušan, koji pomalo patrijarhalno opisuje seks između Cucine »pošumljene tjelesnine« i sisata tijela drugarice Ankice, dok ori glas »Daj mačkicu ovamo«, koji bi utjerao strah u kosti i Hunima. Ankica uzima Cucin »alegorijski toranj«, hvata ga elegantno kao Tomo Robić kubansku cigaru...</p>
<p> No, Kušanova seksualnost vrca od humora i društvene ironije, a kada seksualnost ima neku halju, vulgarnost se ipak pod njom »koprca«, odnosno ne iskače iz korica i ne daje čitatelju šaku u oko.</p>
<p>Hrvatska erotska priča ima mnogo dobrih primjera, ali je još uvijek razapeta između dviju krajnosti – viteške, nadstvarne ljubavi koju opisuju Luko Paljetak ili Ljerka Car-Matutinović i destruktivnoga seksa koji opisuju »jurišnici slobode«, oni kojima je svejedno hoće li nabasati na cvjetno polje ili na ponor razjapljenih usta. </p>
<p>Začudo, erotski film u nas stidljiviji je od erotske proze - tek je nekoliko primjera izrazito erotskih filmskih priča, poput »Alohe« redatelja Lordana Zafranovića ili »Medenoga mjeseca« Nikole Babića, snimljenoga prema romanu »Marko na mukama« Zvonimira Majdaka. Ako je hrvatska erotska proza skinula sa sebe svaki prezervativ te »šiša« bez zastoja, hrvatski erotski film još uvijek, nakon izgubljene nevinosti, traži svoju slobodu.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dvije strane medalje</p>
<p>Upravo se pretjerano držanje formule može učiniti najvećom manom novoga albuma The Strokes, autentičnih nastavljača newyorških art-rock diverzija</p>
<p>The Strokes pripadaju u pretinac alternativnog rocka koji ne mrzi srednju struju, vjerojatno i zbog toga jer se nadovezuju na neke postulate postpunk scene sedamdesetih koji su odavno uvršteni u svakodnevni glazbeni govor.</p>
<p> No, definitivno se radi o rock-sastavu koji unatoč izrazitoj ritmičnosti i melodioznosti nije za svačiji ukus, pogotovo ne u skladu s današnjom srednjom strujom u kojoj se mogu tek sramežljivo boriti za naklonost publike zaluđene visokonakladnim Green Day ili Offspring.</p>
<p> Zanimljivo, sve troje mogu se nazvati »plagijatorima duha« koji je na rock sceni vladao krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u doba postpunka i new wavea. </p>
<p>Za razliku od površinske fascinacije Green Day punk imenima poput The Clash i Sex Pistols, prije pet godina dolazak The Strokesa naznačio je početak nešto ambicioznije potrage za novovalnim art-rock korijenima i newyorškim novim valom. </p>
<p>Nakon Strokesa stigli su drugi, pa zatim The Vines, Yeah Yeah Yeah's, Franz Ferdinand, The Rapture, Killers, sve do švedskih The Hives, Mando Diao, itd., što je zadnjih nekoliko godina reske gitarističke rifove ponovno učinilo pomodnim stilom.</p>
<p> No, The Strokes su debitantskim albumom »Is This It« bili prva novosezonska pop senzacija koja se nije sramila priznati da donosi glas nove generacije art-rock inteligencije, slično kao Talking Head, Television i drugi 25 godina prije. </p>
<p>Među ključne protagoniste i glavne utjecaje bespogovorno se moglo ubrojiti i Patti Smith, čiji je prvijenac »Horses« (Arista/Menart) iz 1975. ovih dana reizdan uz dodatni disk s koncertnim zapisom snimljenim lani u londonskoj dvorani Royal Festival Hall. Upravo isti materijal na studijskom dijelu »Horsesa« i trideset godina kasnije napravljena koncertna revizije pokazuju bezvremenost prvoga zapisa Smithove, dok na oba diska pridodana obrada »My Generation« od The Who (jednu generaciju stariji prvaci novog vala iz sredine šezdesetih).</p>
<p> Sklona ambicioznim poetskim iskazima na tragu Rimbauda i Dylana, s glazbom u minimalističkoj produkciji Johna Calea iz Velvet Underground, Patti Smith – ili »ženski Keith Richards«, kako je netko jednom nazvao – prvim je albumom istaknula golemi talent, vezanost uz višegeneracijsku »newyoršku struju«, ali i nagovijestila formalno jednostavnije buduće albume poput »Easter« i »Wave«, koji su na generaciju iz koje će doći i The Strokes imali još veći utjecaj.</p>
<p>Drugi album Strokesa »Room On Fire«, objavljen prije dvije godine, iako dočekan sa skepsom, bio je solidno ostvarenje, ali je bilo očito da istim putem The Strokes neće stići daleko. Upravo se pretjerano držanje formule može učiniti najvećom manom novoga, dulje vremena pripremanog »First Impressions Of Earth« (RCA/Menart).</p>
<p> Iako pjevač Julian Casablancas i društvo uspijevaju načiniti solidnu ploču, pa i briljantne pjesme poput balade »Ask Me anything«, treći album, čini se, krasi nešto komercijalniji pristup. The Strokes ostaju bazična peteročlana postava s dvije gitare i ritam sekcijom, ali prijemčivost se može osjetiti u nešto preglednijem pop-zvuku usmjerenom pjesmama koje slične šablone svirke i tvrdoglave post-novovalne pozicije dovode u vezu čak i s pop-postavama osamdesetih poput The Cars. </p>
<p>Osim vječite opsesije s Television i Tomom Verlaineom, The Strokes se na »First Impressions Of Earth« puno jače naslanjaju na prvu postavu newyorških imena (Blondie, Iggy Pop, Lou Reed, pa i Velvet Underground) uspijevajući čak preslikati »pijanoga« Shanea McGowana i The Pogues u »15 minutes«.</p>
<p> No, u većini materijala efektni su u reminisencijama na new wave razdoblje sedamdesetih, koje je ostavilo neke sasvim posebne sviračke i ritmičke patente po kojima se prepoznaju autentični nastavljači.</p>
<p> The Strokes nesumnjivo spadaju među njih, pitanje je samo kamo će dalje s gitarističkim rockom na razmeđu zvuka garaže i art-rocka – na viša mjesta top lista, što bi im izgleda bilo drago, ili natrag u garažu? </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Rubens i Rembrandt ukradeni u Novom Sadu</p>
<p>Četiri dragocjene slike »Portret oca« Rembrandta van Rijna (1606.</p>
<p> – 1669.), »Smrt Seneke« Petera Paula Rubensa (1577. – 1640.), minijatura »Noćni pejzaž s ribarom« talijanskoga baroknog slikara Piera Francesca Mole i »Glava Krista« nepoznatog njemačkog majstora iz 16. stoljeća nestale su u nedjelju iz Gradskog muzeja u Novom Sadu.</p>
<p> Dvojica pljačkaša provalili su u muzej u ranim jutarnjim satima, svezali vratara i nestali sa slikama. Šteta se procjenjuje na više milijuna eura, a od ukradenih djela najvrjedniji je Rembrandtov portret, procijenjen na 3,7 milijuna eura. Sreća u nesreći, prema riječima ravnatelja muzeja Drage Njegovana, jest što lopovi nisu ukrali najskuplje radove u stalnom postavu muzeja. Njegovan je pozvao lopove da vrate ukradene slike, jer su slike, po njegovim riječima, »previše poznate i vrijedne, nalaze se u svim svjetskim enciklopedijama«. Inače, jedna od četiri slike već je bila ukradena 1993., ali pokušaj prodaje u Španjolskoj je propao, dodao je Njegovan, a prenio Radio B92. </p>
<p>Rembrandtovo i Rubensovo djelo nisu u vlasništvu novosadskog muzeja, Rembrandtov »Portret oca « je iz privatne kolekcije, a Rubensova »Smrt Seneke« dio je stalnog postava madridskog Prada. Gradski muzej u Novom Sadu nema videonadzor, javila je lokalna Televizija Panonija. Nigdje se ne spominje kako su se tako vrijedna djela našla u muzeju koji čuva samo jedan vratar. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Agencija umjesto pisaca traga za izdavačima </p>
<p>Do sada se agenciji »Kapa« obratilo dvadesetak autora i nekoliko je ugovora već sklopljeno</p>
<p>S obzirom na to da su u Hrvatskoj mnogi počeli pisati, dobro će im doći informacija da je osnovana agencija za posredovanje i zastupanje u izdavaštvu »Kapa«. Iako su Irena Safarik Zupić i Tomislav Patarčić »Kapu« osnovali u studenome, tek se ovih dana pročulo za njihov rad, koji je zasnovan na sličnim načelima kao i bilo koje agencije u svijetu.</p>
<p> Javljaju im se autori, šalju im ono što su napisali, a oni potom traže odgovarajućeg izdavača. Kada pronađu izdavača koji je zainteresiran za objavljivanje, potpisuje se ugovor s autorom, a »Kapa« svoje posredništvo naplaćuje provizijom koja se kreće između 10 i 15 posto od autorova honorara. Dakle, ne može se »Kapu« baš optužiti da orobljuju autore. </p>
<p>Interes je velik, kaže nam Irena Safarik Zupić, do sada se »Kapi« obratilo dvadesetak autora, a među njima nisu samo oni neafirmirani, već i poznati pisci koji su nezadovoljni svojim dosadašnjim izdavačima.</p>
<p> Od toga se nekoliko ugovora već i sklopilo, ali za sada Irena Safarik Zupić nije htjela govoriti o konkretnim imenima. »Kapi« autori šalju svašta – od nedovršenih romana, kratkih priča, recenzija – a najmanje je onih koji traže izdavača za svoju poeziju. </p>
<p>Agencija je autorima sigurno dobrodošla novost jer će umjesto njih tražiti izdavača, što je često mukotrpan posao onima koji tek počinju jer rukopisi znaju nepročitani puniti ladice, pregovarati s izdavačima, sklopiti posao na profesionalnim osnovama (neki izdavači inače znaju objavljivati knjige i bez prethodno potpisanog ugovora s autorom), a nudi im i uslugu pripremanja djela za tisak. Izdavačima, pak, »Kapa« dođe kao neka vrsta filtera.</p>
<p> Iako su do sada radili samo s autorima koji su im se sami javljali, »Kapa« ubuduće namjerava i sama tražiti autore koji obećavaju. Isto tako bi u budućnosti rado nudili i stranim agencijama djela naših autora. </p>
<p>Okvirne informacije o radu »Kape« mogu se naći na internetskoj adresi www.agencija-kapa.hr, a na tim se stranicama može pronaći i kontakt. </p>
<p> Svojedobno je u Studentskom centru pokrenut književni web market, kojim se također pokušalo olakšati put piscima do izdavača. Na internetske su stranice stavljane biografije pisaca i odlomci njihova djela, što je i polučilo neke rezultate, ali je aktivnost web marketa zamrla onda kada je novo ravnateljstvo SC-a ukinulo cjelokupnu izdavačku djelatnosti SC-a. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dedić svira Dedića</p>
<p>Ovim albumom Matija Dedić se potvrdio kao sjajan klavirist, ali i glazbenik bogatih zamisli koji do sada nije snimio dva slična albuma </p>
<p>Sindrom uspješnih roditelja u jazz glazbi, posebice u njezinoj novijoj povijesti, čini velik teret brojnim svjetskim jazzistima mlađega naraštaja. S istim se poteškoćama na početku karijere susreo i klavirist i skladatelj Matija Dedić. Iako je na početku karijere izbjegavao profesionalno povezivanje s roditeljima, Gabi Novak i Arsenom Dedićem, u nastojanju da ostvari karijeru zahvaljujući vlastitim sposobnostima, Matija Dedić je postigao punu afirmaciju na hrvatskoj glazbenoj sceni, ali i autorsku i interpretativnu zrelost, te je postao svjestan da više ne mora bježati od toga sindroma kako bi dokazao svoj glazbeni integritet. </p>
<p>Kako je sve više izgrađivao image neovisnog glazbenika velikog kreativnog potencijala, osjećao je da ne treba više bježati od bliskih mu glazbenih dostignuća, onih s kojima je odrastao i koja tijekom cijele karijere nosi u podsvijesti. Tako je sve više počeo nastupati sa svojim roditeljima, te izvoditi glazbu Arsena Dedića, posebice surađujući s pjevačem Massimom. </p>
<p>Uostalom, njihove su karijere uvijek bile vezane uz jazz ili glazbu blisku jazzu, a i sami pružaju veliku podršku našim, posebice mladim jazz glazbenicima. </p>
<p>No, osim povremenih zajedničkih nastupa Matija Dedić je osjetio potrebu dokumentirati te suradnje na ozbiljnijim glazbenim projektima. Suradnja s Gabi Novak rezultirala je njezinim izvrsnim kompakt diskom »Pjesma je moj život« na kojem sviraju jazz glazbenici, a Matija, osim što svira klavir, potpisuje većinu aranžmana i koproducent je albuma.</p>
<p>I sam uspješan skladatelj, ali i interpretator jazz standarda, Matija Dedić je vještinu u osebujnim obradama skladba i autora koji ne dolaze iz jazzističkog okružja dokazao albumom »Tempera« na kojem svira Gibonnija, te obradama djela Dore Pejačević, koja će biti sadržajem njegova novog albuma.</p>
<p>Takav je pristup vrlo značajan u našemu lokalnom, hrvatskome glazbenom krugu, a to je i ispravan način da se domaćim stvaralaštvom pokuša proboj na međunarodnu glazbenu, ne samo jazz scenu.</p>
<p>Nov uspješan pokušaj je njegov šesti samostalni album »Drugi pogled, glazba Arsena Dedića« (Dallas Records). Na njemu Matija Dedić izvodi dvanaest očevih skladba iz raznih razdoblja, od hitova poput »Sve te vodilo k meni«, »Kuća pored mora«, »Ni ti ni ja«, »Ne plači«, »Razgovor s konobarom« i »Moderato cantabile« do glazbe za filmove »Glembajevi« i »Pakleni otok« te televizijske serije »U registraturi«.</p>
<p> U posve drukčiji, karakterističan Matijin glazbeni jezik skladno su se uklopile i izvedbe skladba »Sve što znaš o meni« u kojoj pjeva Arsen Dedić te »Kuća za ptice« u kojoj pjeva Gabi Novak. Pristupom suvremena komorna jazza, iako Dedić proširuje njegove granice, u baladnome ugođaju, romantičarski improvizirajući, donosi prepoznatljivost tema podarujući im novu ljepotu. </p>
<p>Svojom intervencijom definitivno ih potvrđuje evergreenima hrvatske glazbe, a sebe autoritetom hrvatskoga suvremenog jazza. Ostvario ih je solo, te s dvije ritam sekcije s kojima najčešće nastupa u jazz kontekstu. </p>
<p>U jednoj sviraju kontrabasist Mladen Baraković i bubnjar Borna Šercar, a u drugoj bas gitarist Renato Švorinić i bubnjar Jadran Dučić Čićo. Kao gosti u nekim izvedbama sviraju gitarist i programer Silvio Pasarić i sopran saksofonist i harmonikaš Marko Križan. Ovim albumom Matija Dedić se potvrdio kao sjajan klavirist, ali i glazbenik bogatih zamisli koji do sada nije snimio dva slična albuma.</p>
<p>Davor Hrvoj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Za naslov pobjednika Zagreba 450 natjecatelja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stolnotenisači Zagreba nedjeljnom su pobjedom sa 3-2 protiv Charleroija napravili sjajan uvod za Zagreb Open 2006., Pro Tour turnir, koji će se igrati u Domu sportova od 24. do 28. siječnja. Deseto izdanje Zagreb Opena (dosad Croatia Open), bit će jače nego ikad. </p>
<p>Naime, na turnir je prijavljeno 455 sudionika, što je uvjerljivi rekord svjetskih turnira, brojnija su samo svjetska prvenstva. </p>
<p>»Ovo će bez sumnje biti jedna od najvećih stolnoteniskih priredbi, osim SP-a. Sudionici su iznimne kvalitete, a kako je sljedeće godine pojedinačni SP u Zagrebu, svi žele vidjeti 'zagrebačko čudo'«, rekao je Ivo Goran Munivrana, predsjednik Hrvatskog stolnoteniskog saveza, dodavši: </p>
<p>»Zagreb Open bit će SP u malom, dolaze olimpijski pobjednici Korejac Ryu Seung Min i Kineskinja Yining Zhang, svjetski prvaci, imamo 15 stolnotenisača i 10 stolnotenisačica iz svjetskog »top 20«. Dakle, sva stolnoteniska elita.« </p>
<p>Hrvatsku će predstavljati 21 stolnotenisač i 19 stolnotenisačica, a predvode ih Tamara Boroš i Zoran Primorac. </p>
<p>»Popis nositelja Zagreb Opena pokazuje koliko je ovaj turnir ugledan. Konkurencija će biti iznimno jaka, nastupit će sam svjetski vrh, cijela Europa. Turnir u Sloveniji će nam biti zagrijavanje za Zagreb Open, na kojem ćemo, nadam se, razveseliti navijače«, rekla je Tamara Boroš, osvajačica Croatia Opena 1999. godine. </p>
<p>Zoran Primorac iza sebe ima sjajnu polusezonu i nada se da će tako nastaviti i na Zagreb Openu. </p>
<p>»Zagrepčani su prilično razmaženi, jer prate dosta velikih natjecanja. Zato se nadam da će znati cijeniti i ovaj turnir. Volio bih kad bi se ovim turnirom promovirao stolni tenis kao sport i naši mladi stolnotenisači, a ne da smo u fokusu samo Tamara i ja«, kaže Primorac, osvrnuvši se potom na očekivanja svoje momčadi: </p>
<p>»Imamo odličnu momčad, uostalom pobjedom protiv Charleroija pokazali smo da smo velika ekipa i da nas čekaju sjajni rezultati, pojedinačno i momčadski.« Munivrana je dodao kako je ove godine turnir pomaknut, pa će se igrati od utorka do subote, kako bi, ističe Munivrana, gledatelji ipak imali nedjelju kao obiteljski dan. Kvalifikacije su u utorak i srijedu, glavni se turnir igra u četvrtak, petak i subotu, a ulaznice za ta tri dana prodavat će se po cijeni od 20 kuna. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Napokon skijanje</p>
<p>Slalom je lutrija, slalom je napet, no do druge mariborske vožnje takvo se što nije moglo vidjeti u Svjetskom kupu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U jutarnjim nedjeljnim satima podno Pohorja je trajala uspavanka. Nikad manje gledatelja (prednjačili su šibenski Funcuti), još jedna dosadna slalomska vožnja složena za amatere te »gadljivo« vrijeme, s preklapanjima snijega i kiše, koje je doslovno uspavljivalo... </p>
<p>Poluprazni press-centar prodrmalo je tek gledanje prve slalomske vožnje skijaša iz Adelbodena. Poluprazan, jer su mnogi još u subotu (ponajprije austrijski novinari) odlučili podvući rep iz Maribora, uz poruku: »Neće se ovdje ništa voziti niti u nedjelju.« A, prodrmani smo bili, jer smo u Adelbodenu vidjeli skijašku čar - težak slalom, spektakularna ispadanja, neočekivane rezultate... </p>
<p>No, dok smo se zadovoljavali slikom iz Adelbodena, na Pohorju je jedan čovjek dočekao svojih pet minuta... </p>
<p>»Od početka se borim protiv nekih stvari u Svjetskom kupu, jer je mnogo toga normalnom čovjeku stvarno smiješno«, već dugo govori Ante Kostelić, kao još jednu ilustraciju... </p>
<p>»Tko bi normalan gledao utrku formule 1 gdje nema odustajanja i gdje svi uđu u cilj? Nije li to dosadno?« </p>
<p>Od sredine prosinca, dakle dvadesetak dana ranije, Ante je najavljivao drugu mariborsku vožnju, s porukom: »Vidjet ćete kako će tamo sve biti drugačije.« Jer, ima li ikakvog smisla gledati nešto kao u Špindleruvom Mlynu? </p>
<p>»Tamo je od 71 prijavljene skijašice utrku završilo njih 69. To džabalebaroši namještaju stazu, to je smiješno, to su utrke za djecu«, dodao je Ante. </p>
<p>I onda se dogodio Maribor. Iz press-centra i viđenog u Adelbodenu vidjeli smo nešto slično na Pohorju. Staza je imala desetak »minskih polja« i neke su djevojke histerično »skakale« po njoj potpuno nemoćne. </p>
<p>»Pa, adelbodenski je slalom sam po sebi težak, tamo ne treba naučenjak da smisli tešku stazu. No, mariborska je staza lagana pa je moraš zahtjevnije i postaviti«, reći će Ante. </p>
<p>Nakon druge vožnje, koja je odnijela deset »života« skijašica, uskomešala se skijaška svita i svatko je imao prigovor na ono što je priredio Ante Kostelić. Neki su bili dovoljno »divlji« da ga nazovu ludim i glupim, a neki su ljutito napustili poprište utrke. No, za to je vrijeme Ante Kostelić s velikim žarom prepričavao kako je postavio lijevi zavoj, kako desni zavoj, kako ulazak na prijelomnicu, kako samu završnicu utrke... </p>
<p>»Ovo je dobro za Svjetski kup, može privući gledatelje, jer je cijelo skijanje krenulo u obrnutom smjeru«, tvrdi Kostelić. </p>
<p>I, uistinu, dok muško skijanje danas ima jedino spektakularnoga Bodea Millera, koji u jednoj sezoni u 19 dana pobijedi u sve četiri discipline, ili koji ove sezone zaboravi startni broj na utrku, ili vozi polupijan, žensko skijanje spašavaju Janica, Ante, Sljeme... Bez njih bi sve utonulo u san kakav je trajao u vrijeme mariborske nedjeljno jutro u prve vožnje. Zato su i gledatelji ondje na takvim utrkama osmo svjetsko čudo, baš kao u Špindleruvom Mlynu ili Lienzu... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ančić i Karlović uspješni </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski tenisači Mario Ančić i Ivo Karlović plasirali su se u 2. kolo ATP turnira u Aucklandu, odnosno Sydneyju. Ančić je u 1. kolu turnira u Aucklandu pobijedio malo poznatog Novozelanđanina Marka Nielsena sa 6-1, 6-2, a sljedeći mu je suparnik 18-godišnji Britanac Andy Murray. »Dosad još nisam igrao protiv Murraya, no uspio sam vidjeti nekoliko njegovih mečeva. Nema sumnje Murray je veliki talent i bit će to vrlo težak meč. Ukoliko budem koncentriran kao protiv Nielsena vjerujem da ću proći Murraya«, kazao je Ančić. </p>
<p> Murray je, unatoč lošem serviranju, u 1. kolu svladao Kennetha Carlsena 7-5, 6-2. Najviši igrač na Touru, Zagrepčanin Ivo Karlović u 1. kolu turnira u Sydneyju pobijedio je Victora Hanescua, kojem je prošla godina bila najbolja u karijeri. Hanescu je 2005. završio na 35. mjestu ATP ljestvice, a igrao je i u četvrtfinalu Roland Garrosa. Karlović je svladao rumunjskog tenisača sa 7-6 (7), 3-6, 6-3. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kuže lovi Ligu prvaka</p>
<p>Za Grgurovića nudim 200.000 eura, ali u Hajduku se boje da bi kod nas proigrao, kaže Mamić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novi Dinamov Brazilac Anderson Costa uspješno je prošao liječnički pregled, pa bi i formalno trebao postati punopravni član maksimirskoga kluba.</p>
<p> No, ipak još malo pričekajmo. Kad se u poslovnoj transakciji udruže Dinamo i neki južnoamerički nogometaš, nema toga što ne može poći po krivu i uvijek postoji mogućnost da odjednom, iznebuha, iskrsne problemčić koji je u stanju rasprsnuti cijeli posao. No, čini se da će Anderson ipak ovoga tjedna odjenuti »plavu devetku«. Trebao bi zarađivati 120.000 eura godišnje, a svečani potpis petogodišnjeg ugovora predviđen je tek za četvrtak, najvjerojatnije u prostorijama novog glavnog sponzora, Privredne banke Zagreb. Dan ranije će novi, također petogodišnji ugovor potpisati i Vedran Ćorluka.</p>
<p> »Mogu reći da sam vrlo ambiciozan. Želim naslov prvaka i ulazak u Ligu prvaka!«, naglasio je trener Josip Kuže, koji dodaje da Dinamo još traži ofenzivnog veznog, po mogućnosti na lijevoj strani, te stopera.</p>
<p> A odlasci? Maksimirski trener podsjeća da nitko od glavnih igrača nema dignutu rampu. Zasad su (olako) otpisani Goran Ljubojević i Dumitru Mitu. Još uvijek nisu pronašli novo odredište, iako je Mitu bio nadomak njemačkom drugoligašu Dynamu iz Dresdena, i to na Kužeovu preporuku. Štoviše, ondje je već i odradio trening, ali posao je propao.</p>
<p> Nadalje, Kuže odbija kombinaciju prema kojoj bi Dinamo mogao poslati Antu Tomića u Hajduk u zamjenu za Marija Grgurovića.</p>
<p>»Ne bih pristao na takvu zamjenu, jer se ne želim odreći Tomića. Nemam ništa protiv Grgurovićevog dolaska, ali ne za Tomića«, zaključio je Kuže.</p>
<p>Mamić je, pak, potvrdio poziv Grguroviću.</p>
<p> »Tomić sigurno ostaje u Dinamu. Za Grgurovića nudim 200.000 eura, a Hajdukov predsjednik Grgić mi na to kaže: 'A što ako Grgurović kod tebe proigra!?'«. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kranjčar zove i Ivana Turinu </p>
<p>Za nastup na turniru u Hong Kongu izbornik Zlatko Kranjčar aktivirao pričuvnu listu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako je sastanak Zlatka Kranjčara i Dinamove delegacije završio dogovorom da izbornik za turnir u Hong Kongu ne može angažirati više od tri dinamovca, nužda mijenja zakon. Pokaže li se da u Hong Kong neće ni Pletikosina pričuva Joseph Didulica, izbornik će pozvati dinamovca Turinu. </p>
<p>»Nakon serije izostanaka dobro bi nam došao još poneki dinamovac. No, ne želim im remetiti koncepciju priprema, ali Turinin izostanak Dinamu vjerojatno ne bi prouzročio mnogo problema«, tumači izbornik. </p>
<p>Kranjčar, pak, nije prenervozan zbog činjenice da na prste jedne ruke može nabrojati igrače koji mu se s liste 25 pozvanih imaju namjeru odazvati pozivu: »Budući da se ne radi o službenom Fifinom terminu, brojne sam otkaze s te primarne liste i očekivao. No, ipak se nadam da će se sigurnima s popisa (Pletikosa, Tokić, Bošnjak, Kranjčar, Mamić, Eduardo, Petrić) još priključiti Tomas, Šimić, Srna, J. Leko... Na čemu sam, znat ću za dan-dva, a za svaki je slučaj već aktivirana pričuvna lista. Sabljić, Neretljak, Benko, Vukman, Bazina, Balatinac, Vugrinec, Križanec, Bjelanović i Budan. Mislim da ćemo moći sastaviti solidnu momčad.« </p>
<p>O epizodi sina Nike i njegova na pola puta mistično okončanog puta u Lyon, gdje se navodno trebao skrasiti, Kranjčar također zbori bez uzbuđenja: </p>
<p>»Znao sam da će se tako povezati Nikin odlazak u Beč, gdje se sastao sa svojim odvjetnikom i zastupnikom. Također znam da do njegova eventualnog prelaska u Lyon ili neki drugi od više zainteresiranih klubova može doći samo pregovorom na relaciji klub-klub kad je visina odštete u pitanju. A i Niko ima svoje zahtjeve. Uz to, vrijeme mu je saveznik za još bolju pregovaračku poziciju, a sve ćemo znati do 31. siječnja, dokad traje prijelazni rok. Najvažnije mi je, a to se odnosi na svakog reprezentativca, da ima što više utakmica do SP-a.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U Beograd po medalju, u Ljubljanu po čudo </p>
<p>U Beogradu započinje Svjetsko prvenstvo Divizije II za igrače do 20 godina. Uz domaćina i hrvatsku reprezentaciju, nastupit će Kina, Južna Koreja, Estonija i Meksiko</p>
<p>Bliži se zaplet hokejaške sezone, u idućim se tjednima i mjesecima odigravaju ključni dvoboji. Završen je prvi krug Interlige, a u utorak u Beogradu započinje Svjetsko prvenstvo Divizije II za igrače do 20 godina. Uz domaćina i našu reprezentaciju, nastupit će Kina, J. Koreja, Estonija i Meksiko, a od naše se reprezentacije s pravom očekuje medalja. </p>
<p>Izbornik je Bruno Bregant, a među 20 igrača boje naše reprezentacije u SCG branit će čak šest juniora koji nastupaju u inozemstvu (Slovačka, Austrija, Njemačka). Velik broj igrača dolazi iz Mladosti, gdje su nastupali u seniorskom prvenstvu Slovenije, a mladi su medveščakovci skupili poneku minutu i u Interligi. </p>
<p>Posljednje dane uoči početka SP-a proveli su u slovačkom Zvolenu na kratkim pripremama, gdje su odigrali tri teške utakmice s domaćim selekcijama. Iako su vodili do kraja dvoboja, poraženi su u završnici od juniorske momčadi Zvolena sa 2-6, koja je uzgred rečeno ispunjena slovačkim reprezentativcima, i upisali tijesan poraz sa 4-6 od druge seniorske momčadi koja nastupa u 2. ligi. U posljednjem su dvoboju igrali s kombiniranom juniorskom momčadi domaćina, protiv koje su upisali jedinu pobjedu, za samopouzdanje pred nastup u beogradskom Pioniru. </p>
<p>»Dečki su odlično trenirali, radili smo i neke za nas klasične pogreške, no u konačnici moram biti zadovoljan viđenim«, rekao je voditelj svih nacionalnih selekcija Dragutin Ljubić i dodao: </p>
<p>»Važno je slaviti u prvoj utakmici koju igramo protiv SCG. Kvalitetnija smo momčad, ali će velik pritisak biti na nama. Meksiko i Kina kvalitetom kaskaju za nama, a kako već tradicionalno protiv najboljih pružimo najbolju igru nadam se iznenađenju protiv Koreje i Estonije. Sada bih potpisao da ćemo osvojiti broncu.« </p>
<p>Medveščak protiv Olimpije</p>
<p>Porazom od Slavije (4-6) u 26. kolu, hokejaši Medveščaka odigrali su posljednji dvoboj u regularnom dijelu Interlige. Sa samo tri pobjede i 11 bodova na kontu, porazan je učinak naše najbolje momčadi u regionalnom natjecanju. Dojam, igra i potencijal »medvjeda« zasigurno je mnogo viši od ostvarenog, priliku za popravak imaju u doigravanju. Suparnik je ljubljanska Olimpija. Pobjednik je momčad koja ostvari dvije pobjede, prva se dva dvoboja igraju u Ljubljani 16. i 17. siječnja, a eventualna majstorica 21. siječnja u Domu sportova. Naš je prvak u regularnom dijelu upisao jednu pobjedu i tri teška poraza, »zmajčeki« su završili prvi krug na drugom mjestu, no svi se nadaju mogućem čudu u Ljubljani. </p>
<p>»Moramo čekati svoju šansu u obrani, odigrati bunker. Oni su favoriti i ’moraju’ proći u polufinale. Ukoliko nećemo srljati i nadigravati se, imamo izgleda. Sve momčadi u hokeju griješe, mirnom i strpljivom igrom doći ćemo do kontranapada koje trebamo realizirati«, reći će Ljubić, u ovom slučaju kao sportski direktor Medveščaka.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Blanka Vlašić ipak trenira u Splitu </p>
<p>Naša je atletičarka odustala od završnih priprema u Poljskoj</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Blanka Vlašić započet će završni dio priprema za dvoranski dio sezone, a kulminacija će biti SP u Moskvi 11. i 12. ožujka. Odustala je od završnih priprema u Poljskoj i ovaj će dio specifičnog treninga napraviti u Splitu u dvorani Diokoma. </p>
<p>»Procijenili smo na kraju da je bolje ostati kod kuće. Imamo dosta obaveza i u Splitu, a kad počnu natjecanja ionako ćemo stalno biti u zrakoplovu«, kaže Blankin otac i trener Joško. </p>
<p>Blanka će 25. siječnja nastupiti na mitingu u Moskvi, pa će se imati priliku upoznati s uvjetima u dvorani glavnoga ruskoga grada, gdje će početkom ožujka pokušati doskočiti do vrha svjetskog skoka u vis. </p>
<p>»Sve što smo planirali smo i ispunili i jako sam zadovoljan kako je Blanka podnijela pripreme. Ne želim se razbacivati s izjavama, ali se, s obzirom na dobro napravljene pripreme, nadam uspješnoj sezoni.« </p>
<p>Podsjetit ćemo da je Blanka prošlu godinu izgubila zbog problema sa štitnjačom. No, danas nema nikakvih tegoba. </p>
<p>»Pronašla je i idealnu težinu, a više nema problema s hormonima. Nije bilo problema ni s ozljedama i sad bi ovaj rad trebala kapitalizirati dobrim rezultatima. Iduća će dva tjedna rad biti temeljen na specifičnim skakačkim vježbama, odnosno tehnici skakanja«, zaključio je Joško Vlašić. [R. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Turska: 14 osoba pozitivno na virus</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turski je ministar zdravstva Recep Akdag u ponedjeljak rekao da je 14 osoba u Turskoj pozitivno na testiranju na ptičju gripu, među kojima je i troje djece koja su preminula od te bolesti. Od pet novih slučajeva, četiri su utvrđena na sjeveru zemlje - u pokrajinama Samsun, Kastamonu i Corum - dok je peti u istočnoj pokrajini Van. Svi zaraženi su djeca do 18 godina. U nedjelju su potvrđena tri slučaja oboljenja u Ankari, a u Istanbulu je hospitalizirana 21 osoba i zadržana na testiranju i promatranju kako bi se utvrdilo ima li među njima oboljelih od ptičje gripe. Turske vlasti su osigurale blizu milijun tableta kojima se liječi ptičja gripa. </p>
<p>Ekipa stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije koja se nalazi u Turskoj obilazi sva kritična mjesta kako bi ocijenila vladin odgovor na izbijanje bolesti. Prvi nalazi potvrđuju da je do zaraze došlo neposrednim kontaktom ljudi s bolesnim pticama, a ne izravnim prijenosom između ljudi. U mnogim dijelovima zemlje dezinficiraju se sva sumnjivih mjesta, a oboljela perad spaljuje. Uništava se i veliki broj ptica kako bi se spriječilo širenje virusa. [Hina/Salih Konjhodžić]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sharon počeo samostalno disati </p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon počeo je u ponedjeljak samostalno disati, što je prvi pozitivan znak u tijeku njegovog postupnog buđenja iz inducirane kome, objavili su liječnici. »Premijer je još uvijek priključen na respirator koji mu pomaže, ali diše samostalno. To je prvi znak aktivnosti u njegovu mozgu«, rekao je ravnatelj bolnice Hadassah Shlomo Mor-Yosef.</p>
<p>Liječnici u bolnici Hadassah u ponedjeljak su ujutro počeli postupno buditi Sharona iz stanja inducirane kome. Proces, koji bi mogao potrajati danima. ključan je za utvrđivanje opsega oštećenja koji je prouzročio moždani udar. Iako su izraelski liječnici optimistični, nema nikakvih jamstava da će se Sharon uopće moći probuditi iz kome. Tijekom procesa buđenja Sharonovi neurokirurzi će raznim stimulacijama, od verbalnih do fizičkih, pokušati zaključiti kakve su posljedice teškog moždanog udara. »Idealno bi bilo kada bi se premijer probudio, čuo liječnika i stisnuo mu ruku«, izjavio je anesteziolog Azriel Perl. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Agci na slobodi ugrožen život</p>
<p>Jedan umirovljeni sudac smatra da je Agca nakon što iziđe na slobodu u opasnosti jer zna istinu o uroti protiv Ivana Pavla II. </p>
<p>Vijest da će Mehmet Ali Agca, atentator na papu Ivana Pavla II. ovoga tjedna izaći na slobodu ponovo je otvorila nagađanja o jednom od najpoznatijih atentata 20. stoljeća - pokušaju ubojstva Ivana Pavla II. koji se dogodio prije gotovo 25 godina. Agca, koji je 13. svibnja 1981. tijekom opće audijencije na Trgu svetog Petra pucao na papu Ivana Pavla II. i teško ga ranio, odslužio je kaznu za ubojstvo i pljačke koje je izvršio u Turskoj 1979. godine. Prema navodima turske agencije Anadolija, iz zatvora bi mogao izaći već u utorak, a najkasnije u nedjelju. </p>
<p>Atentator koji je u ponedjeljak proslavio 48. rođendan pred talijanskim je sudom zbog pokušaja ubojstva Pape osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Nakon oprosta Ivana Pavla II., Agca je u godini Velikog jubileja 2000., na molbu Pape, dobio amnestiju talijanskog predsjednika Carla Azeglia Ciampija. </p>
<p>Po povratku u Tursku, Agca je odmah osuđen na deset godina zatvora zbog ubojstva turskog novinara koje je počinio krajem sedamdesetih godina kao pripadnik ekstremne desničarske organizacije. U odvojenom procesu, osuđen je na sedam godina zbog dvije pljačke počinjene 1979. godine. Istanbulski je sud, međutim, 2004. presudio da će Agca odslužiti samo dulju kaznu, dosuđenu zbog ubojstva, a i ona se zbog novih zakona dvaput mijenjala.</p>
<p>Agcin izlazak na slobodu u ponovo je u prvi plan doveo pozadinu atentata na Papu koja proteklih četvrt stoljeća nije razjašnjena. Sam Ivan Pavao II. u svojoj je knjizi »Sjećanje i identitet« naznačio da Agca nije djelovao po vlastitom nahođenju nego da je radio po nalogu treće strane. Tko stoji iza pokušaja ubojstva, Papa nije napisao, a sam Agca je tijekom godina navodio različite, nerijetko proturječne razloge za svoj čin. </p>
<p>Najuvjerljivijom se čini teorija o bugarskoj vezi, prema kojoj je Agcu angažirala bugarska tajna služba po nalogu sovjetskog KGB-a kojemu je smetala Papina uloga u političkim previranjima u Poljskoj. Iako na suđenju trojici Bugara i Turaka 1986. godine talijanski tužitelji nisu uspjeli predočiti dovoljno jake dokaze za tu tezu, potkrepu je prošle godine iznio talijanski dnevnik Corriere della Sera.</p>
<p> List je objavio da pronađeni dokumenti istočnonjemačkog Stasija potvrđuju da je operacija provedena po nalogu KGB-a, pri čemu su Bugari bili odgovorni za sam atentat, a bivši DDR za brisanje tragova. </p>
<p>Agcinom izlasku na slobodu talijanski su mediji i u ponedjeljak posvetili veliku pozornost, navodeći i izjavu jednog umirovljenog suca da će Agcin život nakon što ovaj iziđe na slobodu biti u većoj opasnosti jer zna istinu o uroti protiv Ivana Pavla II. </p>
<p>Inače, Sveta Stolica je u nedjelju uvečer objavila da prihvaća odluku turskog suda o oslobađanju Mehmata Alija Agce. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Inhaliranje je ljekovito</p>
<p>Zimi su česti recidivi bolesti koja zahvaća zračni prostor lubanje. Liječi se dulje primjenom antibiotika, kapljica za nos, fizioloških otopina, kirurški</p>
<p>Upale gornjih dišnih putova česte su za zimsko razdoblje kad se mnogi žale na šmrcanje, začepljenost nosa, dnevni kašalj i jutarnje glavobolje, što može biti jedan od znakova sinuitisa. Najčešći su razlog njihovom (p)obolijevanju virusi, odnosno bakterijske upale Hemofilus influence, Streptokok Aureas, Moraksela Kataralis i druge. Kod kroničnih bolesnika s tim problemima često se pojavljuje recidiv bolesti u jesen i zimu.</p>
<p>Prema riječima dr. Alme Rožman, ravnateljice Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Baruna Filipovića, unazad nekog vremena dolaze im pacijenti s prehladama, kašljem, virozama, ali i rinosinuitisima. Iako je sinuitis češća bolest djece zbog tih problema imaju pacijenata svih dobnih skupina. Potonjoj bolesti pogoduju prehlade, alergijski rinitis, ozljede sluznice nosa, imunološki poremećaji, ali i plivanje i ronjenje. Mehaničke zapreke pravovaljanoj funkciji sinusa su nerijetko tzv. hipertrofična treća mandula, iskrivljenje nosne pregrade ili, pak, strana tijela u nosu. </p>
<p>»Ako je riječ samo o akutnoj upali sinusa, liječenje je uz odgovarajuću terapiju, koja uključuje i antibiotike, uspješno«, kaže dr. Rožman. Dodaje da je kronična upala teža i zahtijeva sustavni liječnički nadzor. Kronični sinuitis je upala sinusa kod koje simptomi postoje duže od 12 tjedana usprkos terapiji lijekovima, odnosno kad postoje trajne promjene na sluznici nosa. </p>
<p>Potonja se dijagnosticira i ako je riječ o ponavljanim epizodama akutnog sinuitisa više od šest puta godišnje s trajnim promjenama na sluznici sinusa. Kod kroničnog sinuitisa, potvrđuje praksa, 50 posto djece ima i upalu srednjeg uha, često i s gnojnim iscjetkom te opetovanom upalom pluća. Neke procjene govore da do pet posto upala gornjega dišnog sustava uključuje i akutnu upalu sinusa. Za sinuse liječnici nerijetko u šali kažu da »postoje da bi stvarali probleme i razboljeli se«, jer zahvaćaju šupljinu odnosno zračni prostor unutar lubanje. </p>
<p>Njegova je prohodnost odraz zdravih sinusa, dok su bolesni začepljeni i s mnogo sekreta. Dr. Alma Rožman stoga upozorava da ljudi ne bi trebali sami postavljati dijagnoze kad je riječ o bolestima, a posebice ne pribjegavati samoliječenju. Mnogi su, kaže ona »...čuli da se kod upale sinusa dobro inhalirati. Inhaliranje jeste ljekovito, ali ljudi to nerijetko čine tako da udišu gotovo kipuću vodu, što je pogrešno, jer njena temperatura maksimalno treba biti četrdesetak stupnjeva«. Kapi za nos u liječenju dobar su odabir, kaže pulmologinja, ali im je manjkavost ta što ne mogu poput onih koje se raspršuju efikasno doprijeti na oboljela mjesta. </p>
<p>Također mogu i nakon dulje uporabe isušiti nosnu sluznicu. Sinuitis, pak, kaže, ne mora nužno biti popraćen temperaturom, jer kod nekih ljudi organizam kad je o tome riječ tako ne reagira. Da bi u nastupajuće vrijeme prehlada prevenirali i pojavu sinuitisa, dr. Rožman savjetuje da se treba čuvati od hladnog, ponajprije onečišćenog zraka koliko je to moguće, jer takav šteti sluznici nosa. Nije zgorega upotrebljavati fiziološke otopine poput Aquamarisa, jer sol na sebe »navlači« edem stvoren u nabubrenoj sluznici. </p>
<p>Pomažu i eterična ulja</p>
<p>Dr. Aida Jelaska, liječnica u Domu zdravlja Zagreb - Zapad na Medveščaku, kaže da i eterična ulja uz antibiotik koji je pacijentu prepisan uz antibiogram, mogu pomoći. To više jer potonja mogu »iscijediti« edem, a djeluju antiseptički efikasno kod bakterijskih upala. Ona je svojedobno na tu temu provela istraživanje koje je dalo odlične rezultate kod pacijenata s takvim teškoćama. Sinusi služe kao amortizeri, slikovito je liječnica opisala njihovu funkciju napominjući da je respiratorni sustav zbog disanja najotvoreniji u čovjekovom tijelu. Primjena uljastih biljnih tekućina, ponajprije timijana, eukaliptusa, čempresa, kadulje, ružmarina i melise, može povoljno djelovati na probleme kod sinuitisa. Inhalirati se treba navečer po desetak minuta nakon čega valja ostati u krevetu. Kada se izlazi van, treba se zaštititi kapama i šalovima, napominje dr. Jelaska. </p>
<p>Nepovoljni uzročnici bolesti:</p>
<p>- nagle promjene klime s dnevnim padom temperature i do 10 stupnjeva</p>
<p>- disanje na usta hladi sluznicu dišnih organa, koji se teže brane od klica</p>
<p>- propuh, tanka odjeća, hladne i mokre noge, uska i obuća bez zaštitnog maziva</p>
<p>- gradski smog, prašina, neiščetkana odjeća, jer nosi zarazne klice</p>
<p>- hrana s malo C vitamina, pušenje jer oštećuje sluznicu dišnih organa</p>
<p>- pregrijane prostorije sa suhim zrakom isušuju sluznicu koja je propusna klicama, neoprane ruke u koje se, još gore, kašljalo ili kihalo </p>
<p>Trebalo bi:</p>
<p>- disati samo na nos, jer se u njemu zrak zagrije, a dlačice služe zadržavanju prašine i zaraznih klica na njima</p>
<p>- korisno je sunčanje u planinama</p>
<p>- stopala uvijek moraju biti suha, po mogućnosti u vunenim čarapama</p>
<p>- vlažnost prostorija treba biti oko 60 posto, a temperatura oko 20 stupnjeva uz redovitu umjetnu ili prirodnu ventilaciju i kratka prozračivanja</p>
<p>- izbjegavati mjesta u kojima se okuplja mnogo ljudi</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Svjetlom protiv zimske depresije </p>
<p>Potišteni ste i bezvoljni, ne zanimaju vas druženja, seks i ne možete dočekati proljeće? Možda ste žrtva zimske depresije</p>
<p>Zimsku depresiju uzrokuje smanjena količina dnevnog svjetla u jesen i zimu. Naročito je izražena u najmračnijim mjesecima godine, a slabi već početkom veljače. Daleko je rjeđa u našem, umjerenom, nego sjevernom Zemljinom pojasu, gdje tijekom zime vlada duga polarna noć. U sjevernoj Europi, Kanadi, Aljasci i dijelu Sjedinjenih Država dan traje samo između četiri i osam sati, a i tom kratkom razdoblju, zbog lošeg vremena, sunce vrlo rijetko proviruje kroz oblake. Zbog toga u tim zemljama čak 10 posto ljudi pogađa sezonska depresija. Neki stručnjaci povezuju i visoku stopu samoubojstava u skandinavskim zemljama s nedostatkom sunčeve svjetlosti. </p>
<p>U našim krajevima dan je najkraći prvoga dana zime, 21. prosinca, kad traje između osam i devet sati, a do proljetnog ekvinocija, 21. ožujka, produlji se do 12 sati, kad se većina koji trpe od zimske depresije osjeća bitno bolje. Zimska depresija pogađa i stanovnike krajeva s malo sunčanih dana, one koji su rijetko na otvorenom te rade noću ili u smjenama. </p>
<p>»Svjetlo je aktivni neurobiološki čimbenik, izravno utječe na mozak i uravnotežuje živčani sustav«, objašnjava moć svjetla dr. Dinko Kaliterna, liječnik Poliklinike za kožne i spolne bolesti u Zagrebu, u kojoj posebnim oblikom svjetlosne terapije - kromoterapijom - uspješno liječe i razne kožne bolesti, od mladenačkih akni do psorijaze. </p>
<p>Mnogobrojna su istraživanja dokazala moć utjecaja svjetla na ljudsko raspoloženje i zdravlje. Terapija svjetlom pokazala se kao najučinkovitiji nefarmakološki tretman raznih psihijatrijskih poremećaja, uključujući i klasičnu depresiju. Primjerice, u ispitivanju u kojem je zdravoj ispitanici snimana aktivnost mozga prije i poslije svjetlosne terapije rezultati su bili iznenađujući. Dok je prije terapije slika moždane aktivnosti ispitanice bila pretežno mračna, nakon terapije mozak joj je doslovce sjao kao Betlehem. Istraživanja su pokazala da svjetlo pozitivno utječe i na slijepe ljude, premda ne i u slučaju kad im je na oči stavljen povez, što znanstvenici još nisu zadovoljavajuće objasnili. </p>
<p>»Svjetlost utječe na lučenje serotonina u mozgu sisavaca, što je mehanizam na kojem se temelje pozitivni efekti terapije umjetnim svjetlom kod depresije, poremećenog bioritma i lošeg raspoloženja. Svjetlo je lijek koji potiče neurokemijsku aktivnost mozga«, objavljeno je u prestižnom znanstvenom časopisu »Nature«. </p>
<p>Terapija svjetlom uspješno se primjenjuje u Europi i Americi. Koriste se posebne lampe širokog spektra, jačine od 2500 do 10.000 luksa. Obično kućno svjetlo nije dovoljno snažno za terapijski učinak. Terapija je vrlo jednostavna: potrebno je sjesti ispred lampe na udaljenosti od 40 do 80 centimetara, glave okrenute prema izvoru svjetla i otvorenih očiju, ali naravno ne gledati izravno u lampu. Tretman traje od 30 do 120 minuta, ovisno o jačini lampe te težini poremećaja. Poboljšanje nastupa već za nekoliko dana, ali preporučljivo je provoditi terapiju sve dok dani ne postanu dulji. </p>
<p>U Hrvatskoj, nažalost, terapija svjetlom nije uobičajena, premda je jednostavna i relativno jeftina. Ipak, pojedini liječnici primjenjuju terapiju svjetlom u bojama, tzv. kromoterapiju, u liječenju raznih poremećaja pa i zimske depresije. »Crvena, narančasta i žuta imaju izvanredan učinak u slučajevima depresije, jer su to pobuđujuće boje«, rekla nam je dr. Dragica Kelam, liječnica u zastupstvu Twinlaba u Zagrebu. Tretman kromoterapijom od 40 minuta stoji 140 kuna, a broj seansi određuje se ovisno o dijagnozi. U slučaju blaže zimske depresije preporučuje se deset tretmana (kad klijent ima pravo i na popust). </p>
<p>Liječiti se svjetlom možete i u udobnosti svoga doma. Lampe za kućnu uporabu možete kupiti u inozemstvu ili naručiti preko Interneta od nekog od inozemnih dobavljača, uz plaćanje kreditnom karticom ili čekom. </p>
<p>Ipak, osjećate li samo blagu zimsku mrzovolju, neće biti potrebno posezati u novčanik da biste se osjećali dobro. Šetnja na otvorenom, fizička aktivnost, sunčane boje u prostoru u kojem živite i radite, hrana bogata B vitaminima i ugljikohidratima, druženje i glazba - sve vam to može pomoći da se i zimi osjećate odlično. Psiholozi preporučuju Beethovenovu simfoniju br. 4 u B-duru te Mozartov koncert za klavir u A-duru, a pomaže i dobri stari rock. Možete li, priuštite si putovanje na jug, u tropske krajeve. Sunce je ipak najbolja »lampa«. </p>
<p>Nataša Vlašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>Krvavi obračun zbog djevojke</p>
<p>Nagađa se da su svađa, a zatim i pucnjava izbili radi djevojke, no nije poznato je li i ona bila u klubu »Pasha«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na parkiralištu noćnog kluba »Pasha«, Kruge 48, na zagrebačkom Trnju, u ponedjeljak oko 2.30 sati, došlo je do svađe, a zatim i do vatrenog obračuna najmanje četvorice mladića. Kako doznajemo u PUZ-u, na mjestu događaja policijski službenici su zatekli 21-godišnjeg Josipa Topalovića, koji je odmah prevezen kolima hitne medicinske pomoći u KB Dubrava radi ustrijelne rane na nozi.</p>
<p> Na temelju prvih informacija koje je policija dobila od gostiju kluba, počela je intenzivna potraga za vozilom »porsche carrera«, njemačkih registracijskih oznaka, kojim je s mjesta obračuna pobjegao 27-godišnji Josip Brkić. Vozilo je pronađeno oko 3 sata pred Klinikom za traumatologiju, u Draškovićevoj ulici, a Brkić je zatražio liječničku pomoć radi više ustrijelnih rana. Brkića je, prema vlastitom iskazu, u bolnicu dovezao 29-godišnji prijatelj koji je također bio gost kluba »Pasha«. Policiji je bilo poznato da je u ovom sukobu sudjelovalo više osoba, pa je nastavljeno pojačano nadziranje zagrebačkih bolnica. </p>
<p>Oko 3.30 sati u Hitnoj kiruškoj ambulanti KB Sestre Milosrdnice, pomoć su zatražili 20-godišnji Zlatko Glasnović i Josipov brat, 24-godišnji Mario Topalović, radi više ustrijelnih rana. Pred bolnicom je pronađen »audi A6«, zagrebačkih registracijskih oznaka, kojim su Mario Topalović i Glasnović prebačeni u bolnicu, a dovezao ih je njihov 30-godišnji prijatelj. Nagađa se da su svađa, a zatim i pucnjava izbili radi djevojke, no nije poznato je li i ona bila za vrijeme obračuna u klubu »Pasha«.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Spriječen »uvoz« milijun cigareta iz Kine</p>
<p>Krajnje odredište cigareta su zemlje Europske unije. Njihova nabavna cijena je oko pola milijuna, a na tržištu oko 5 mlijuna eura</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Oko milijun komada cigareta u 1857 kartona marke Monte Carlo i Marllboro zaplijenjeno je tijekom redovitog, zajedničkog nadzora kontejnerskog terminala djelatnika Policijske uprave Primorsko- goranske i Carinske ispostave u Rijeci.</p>
<p> Na izvanrednoj konferenciji za novinare na području kontejnerskog terminala Brajdica, načelnik Kriminalističke policije Vitomir Bijelić naglasio je kako je riječ o najvećoj zapljeni do sada u riječkoj luci. U dva kontejnera u kojima je bila deklarirana keramička galanterija i posuđe pronađene su cigarete. </p>
<p>Zbog toga je u nedjelju i ponedjeljak privedeno pet hrvatskih državljana, a kako je kriminalistička obrada još uvijek u tijeku, Bijelić nije mogao govoriti o identitetu, nit bilo kojim drugim detaljima krijumčarenja. </p>
<p> Pretpostavlja se da su krajnje odredište te ilegalne robe zemlje Europske unije. Njihova nabavna cijena je oko pola milijuna eura, a na tržištu oko 5 mlijuna eura. Cigarete su, kazao je Bijelić, dopremljene iz Kine.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Eksplozivom srušio obiteljsku kuću </p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - U jakoj eksploziji u noći sa nedjelje na ponedjeljak urušena je kuća u karlovačkom naselju Mala Švarča, u vlasništvu obitelji Polović, no srećom ukućani nisu povrijeđeni. Po obavljenom očevidu i kriminalističkoj obradi, provedenim u ponedjeljak od strane djelatnika Policijske uprave Karlovačke, nismo mogli doznati što je točno uzrokovalo eksploziju nakon koje su majka Dragica i sin Dejan doslovce ostali bez krova nad glavom. Policija je kasnije ipak ustvrdila da je eksploziju izazvao Dejan Polović.</p>
<p>- Do eksplozije je došlo u 22.58 sati. Stradalih nema, no uzrok nesreće još se utvrđuje. Šteta nastala djelomičnim urušenjem niskoprizemnice procjenjuje se na oko 300 tisuća kuna - doznali smo u Operativno-komunikacijskom centru PU Karlovačke. Da je riječ o razornoj eksploziji, uvjerili smo na licu mjesta, zatekavši vlasnicu kuće sa rođacima i susjedima u raščišćavanju ruševine. Sa suzama u očima ispričala je:</p>
<p>- »Sjedila sam navečer uz televiziju, kada je odjeknula strahovita eksplozija, a na mene se srušio dio regala. Što se zbilo ne znam. Ni sin Dejan nije bio svjestan što se dogodilo. Srećom, i sin i ja ostali smo živi. Dejan boluje od PTSP-a, ali ne mogu reći je li posjedovao kakvu eksplozivnu napravu zaostalu još od rata.«</p>
<p>Potresena žena dodala je da je njezin 30-godišnji sin bio pripadnik 1. gardijske brigade Gromovi i da je umirovljen s 2200 kuna mirovine. Po zanimanju je medicinski tehničar. Nakon rata počeo se pomalo povlačiti iz društva, a raspoloženje mu se često mijenjalo. Po majčinim riječima, znao je imati nastupe potištenosti i depresije, kada bi mu i glasanje pjevca na dvorištu smetalo. </p>
<p>No je li Dejan, i na koji način, kriv za uništenje vlastite kuće, u ponedjeljak poslijepodne se moglo samo nagađati. </p>
<p>- Sina su prevezli u bolnicu na Švarči. Teško mi je jer više nemam doma, ali još više jer me boli sinovljeva nesreća. U kući bez dijela krova i zidova, gdje nema niti jedne cijele prostorije, ne može se više živjeti. Ali se sa bolešću djeteta treba živjeti i pomoći mu i što god da je napravio, ostajem uz svojeg Dejana - u plaču nam se povjerila 55-godišnja Dragica, koja je nakon suprugove smrti pred godinu i pol dana u kući boravila samo sa sinom. Majku će zbrinuti njezin drugi sin, koji je odmah priskočio. </p>
<p>Goran Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>11 mjeseci uvjetno za smrt pješaka</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Sesvetski poduzetnik Marijan Franjić pravomoćnom je presudom čakovečkog Općinskog suda osuđen na 11 mjeseci uvjetnog zatvora zbog izazivanja prometne nesreće. Franjić neće morati u zatvor ako u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo. On je u listopadu 2004. godine u Ivanovcu naletio na pješaka Stjepana Balaška (63) i pobjegao s mjesta nesreće. Balaško je nešto kasnije od zadobivenih ozljeda preminuo u čakovečkoj Županijskoj bolnici. Franjićev automobil policajci su pronašli dan nakon nesreće u jednoj limarskoj radionici u Sesvetama, a tada se i Franjić, u pratnji svog odvjetnika, sam prijavio međimurskoj policiji. Policajcima je djelo priznao, a sve je priznao i na čakovečkom sudu, gdje je cijeli slučaj riješen nagodbom. Vještačenjem je utvrđeno da je Balaško te večeri bio jako pijan, u krvi je imao 2, 31 promila alkohola, a Franjić je vozio gotovo sredinom ceste. Iako je uz cestu pješačka staza, Balaško nije njome hodao, već je i on išao po sredini ceste. Okrivljeni je pješaka zahvatio automobilom, jer je ovaj u jednom trenutku zateturao. Mjesto nesreće Franjić je, kako se branio, napustio jer je doživio veliki šok, budući da je u obitelji imao sličnu tragediju, »pa su mu se vratile slike, od kojih je samo želio pobjeći«. </p>
<p>Nakon udara pješaka nije pobjegao odmah, već je ipak stao i provjerio u kakvom je stanju. Pješak nije davao nikakve znakove života, Franjić je mislio da je mrtav, pa je u silnom šoku pobjegao. </p>
<p> Kaznu je inače prihvatio u cijelosti, a Balaškova obitelj pokrenula je zahtjev za naknadu štete. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pregažen vlastitim traktorom</p>
<p>BUJE</p>
<p> - Neobična prometna nesreća dogodila se u ponedjeljak oko 15.15 sati u bujskoj ulici Slavija. Vozeći svoj »fiat uno«, pulskih registarskih oznaka, 27-godišnja I.G. iz Buja, na uzbrdici je radi neprilagođene brzine, ali i zbog sunca koje joj je zabljesnulo oči, izgubila kontrolu nad vozilom i udarila njegovim prednjim dijelom u prikolicu natovarenu drvima. Prikolicu je ispred »fiata« traktorom vozio R.A. (55) iz Buja. Od siline udarca vozač traktora je odbačen ispred vozila, koje se nastavilo kretati i preko njegovih prsa prešlo stražnjim kotačem. Udarivši potom u potporni zid, traktor se prevrnuo i prikliještio vozačeve noge. Na odjelu Traumatologije Opće bolnice Pula, gdje je prevezen na liječenje, utvrđeno je da je R.A. zadobio teške ozljede kuka i rebara. [D.K.])</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="43">
<p>U sivoj zoni 60 posto pekarske proizvodnje </p>
<p>Osim najvećih količina utroška brašna propisane su i nove evidencije pekarske proizvodnje, nabave i potrošnje brašna, koje će se prikazivati kroz knjigu evidencije utroška brašna</p>
<p>Vlada premijera Ive Sanadera je kao jedan od glavnih gospodarskih ciljeva u godini pred nama najavila nastavak borbe protiv sive ekonomije i rada na crno.</p>
<p>Među djelatnostima koje su se proteklih godina često spominjale u kontekstu sive ekonomije jest pekarstvo. Statistike o godišnjoj potrošnji kruha i peciva po članu kućanstva te ukupnoj godišnjoj proizvodnji kruha i peciva rezultirale su podatkom da se gotovo 60 posto ukupne pekarske proizvodnje nalazi u području sive ekonomije.</p>
<p>Zakonom o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište, proizvodnja i promet i brašnom stavljeni su pod kontrolu. Praćenjem izdanih i iskorištenih evidencijskih markica utvrđeno je točan utrošak pšenice te dobivene količine brašna i promet nijme. U Hrvatskoj se godišnje samelje 650.000 tona pšenice, a proizvede se 450.000 tona brašna.</p>
<p>Prvi put ustrojen je registar pekara, mlinara, proizvođača namjenskih smjesa i koncentrata, kao i uvoznika brašna, namjenskih smjesa i koncentrata. Utvrđeno je i da su mlinarski kapaciteti u Hrvatskoj tridesetak posto veći od stvarnih potreba, tako da su se na tržištu isprofilirali mlinari koji ulažu u nove tehnologije i mogu proizvesti jeftinije brašno te veći asortiman, što ih čini konkurentnijima.</p>
<p>Zakonom do sada, međutim, nije bilo pravno regulirano korištenje brašna u proizvodnji pekarskih proizvoda, pa je postojala mogućnost neplaćanja obveza državi.</p>
<p> Ni Državni inspektorat nije mogao prikladno djelovati. Novim Pravilnikom te izmjenjenim Zakonom, inspektori imaju zakonsku osnovu za sankcioniranje prekršitelja, a osim najvećih količina utroška brašna propisane su i nove evidencije pekarske proizvodnje, nabave i potrošnje brašna, koje će se prikazivati kroz knjigu evidencije utroška brašna, tzv. Knjigu KEUB, čije je ispunjavanje definirano Pravilnikom.</p>
<p>Time bi se trebao zatvoriti krug kontrole i suzbijanja sive ekonomije od proizvodnje pšenice i brašna do pekarskih proizvoda. Budući da u pekare obrtnike spada velik broj onih na koje se odnose novi propisi, Hrvatska obrtnička komora uputila je primjedbe vezane uz administrativni dio Pravilnika. Iz praktičnih razloga zatražili su da se smanji broj obveznog odlaska u Državni inspektorat na ovjeravanje Knjige KEUB, te da se omogući njezin elektronički oblik.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Radije na leasing nego na kredit</p>
<p>Banke očekuju jednaku potražnju za auto-kreditima kao i lani, a sve veći interes kod leasinga namijenjenog fizičkim osobama</p>
<p>Veće banke u Hrvatskoj ove godine očekuju interes za kredite za kupnju automobila na razini lanjske, budući da posljednjih godina vlada velik interes za tim zajmovima. Banke također napominju kako je leasing sve zanimljiviji oblik financiranja, ne samo pravnim, nego i fizičkim osobama. Tako u ovoj godini predviđaju porast interesa građana za leasingom. Naime, proteklih su godina građani kod banaka podizali isključivo automobilske kredite, no taj se trend mijenja te se okreću leasingu.</p>
<p>Tako je Privredna banka Zagreb lani plasirala oko 350 milijuna kuna auto-kredita, a očekuju da će tako biti i ove godine, ali uz rast udjela leasinga kao načina financiranja.</p>
<p>U Raiffeisen banci (RBA) smatraju da će potražnja za tim zajmovima ostati na prošlogodišnjoj razini, kada su do kraja studenoga odobrili 24.400 kredita »teška« 234 milijuna eura za motorna vozila. Kad je riječ o leasingu, u Raiffeisen leasingu kažu kako samo 0,5 posto otpada na klijente fizičke osobe. Razlog veće zastupljenosti pravnih osoba je njihov povoljniji porezni tretman u sustavu PDV-a, te se stoga građani više odlučuju za bankarske kredite, objašnjavaju u RBA. Dodaju i da se fizičke osobe sve češće odlučuju za leasing jer je taj način financiranja fleksibilniji i jednostavniji, a ne traži dodatna jamstva i dodatne troškove, primjerice ovjere kod javnog bilježnika. Hypo Alpe-Adria banka je u lanjskih 11 mjeseci isplatila 199 milijuna kuna auto-kredita, a u istom razdoblju 2004. godine 166 milijuna kuna. I ove godine očekuju jednaku potražnju te predviđaju da će kamate ostati na istoj razini.</p>
<p>U Hypo Alpe-Adria banci doznajemo kako Hypo Leasing bilježi sve veći interes fizičkih osoba za tom uslugom. Prema broju sklopljenih ugovora u prošloj godini udio fizičkih osoba je iznosio 7,5 posto, dok je u 2004. bio 5,8 posto. S obzirom na protekle dvije godine, ističu u Hypo Leasingu, i ove se može očekivati porast od četiri do osam posto potražnje fizičkih osoba za leasingom.</p>
<p>U HVB Splitskoj banci, pak, lani je odobreno auto-kredita u vrijednosti od 31 milijun eura, a i ove očekuju približno jednak rast.</p>
<p>U Ersteärkische banci ne očekuju izraziti porast auto-kredita ove godine, s obzirom na višegodišnju ekspanziju potražnje za tim zajmovima. No očekuju veću potražnju fizičkih osoba za leasingom jer S-Leasing iz sastava te banke bilježi porast interesa.</p>
<p>U Zagrebačkoj banci kažu kako su tek krajem 2003. započeli s uvođenjem kredita za kupnju novih i rabljenih vozila. Nakon što im je lani povjerena suradnja s Renaultom Nissanom Hrvatska, u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci odobrili su gotovo 55 milijuna kuna kredita. Takav nagli rast objašnjavaju povećanom potražnjom za automobilima na tržištu.</p>
<p>Pored standardnog kredita Classic, namijenjenog kupnji novog ili rabljenog Renaulta, Nissana i Dacie, a koji je vezan uz euro ili švicarski franak, u toj banci kažu da nude i Mini-maxi kredit, namijenjen kupnji novih Renaultovih vozila.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvatska u inozemstvu uložila 1,6 milijardi eura </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske su tvrtke u prva tri prošlogodišnja tromjesečja u inozemstvu uložile 95 milijuna eura, dok su ukupna hrvatska izravna ulaganja u inozemstvo od 1993. do kraja lanjskoga rujna iznosila nešto više od 1,6 milijardi eura, pokazuju podaci HNB-a. Ulaganja u inozemstvo u prvih devet lanjskih mjeseci bila su niža nego u 2004., kada su ukupno iznosila 285 milijuna eura.</p>
<p>Gotovo polovica ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo u prva tri kvartala lani, odnosno 46,2 posto, odnosi se na upravljačke djelatnosti holding-društava. Slijede ulaganja u ostalo osiguranje s udjelom od 14,3 posto te pomorski i obalni prijevoz sa 11 posto. </p>
<p>Pritom je 18,1 posto ulaganja iz prvih devet mjeseci 2005. bilo usmjereno u Mađarsku, 17,5 posto u BiH, 14,7 posto Nizozemsku, 12,1 posto SCG te 11,8 posto u Liberiju.</p>
<p>Ukupno u zadnjih 12 godina s više od polovice, ili 52,7 posto, ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo prevladava proizvodnja farmaceutskih pripravaka. Tek oko pet posto udjela u ukupnim ulaganjima odnosi se na pomorski i obalni prijevoz (5,4 posto) i upravljačke djelatnostima holding-društava (5,1 posto). S udjelima od oko tri posto slijede prerada mlijeka, proizvodnja sladoleda te telekomunikacije.</p>
<p>Više od trećine ukupnih izravnih ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo u razdoblju od 1993. do kraja rujna prošle godine završilo je u Švicarskoj (36,1 posto). Nešto se više ulagalo i u BiH (15,6 posto), SCG (10,8 posto) te Poljsku (9,5 posto). Podaci o strukturi ulaganja pokazuju da se 1,26 milijardi eura odnosi na vlasnička ulaganja, 285 milijuna na zadržanu dobit te ostalo na druga ulaganja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Preko Posla.hr zaposleno više od 10.800 osoba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Preko internetskog regrutacijskog portala www.posao.hr u 2005. godini posao je našlo više od 10.800 osoba, priopćeno je u ponedjeljak. Na portalu je lani objavljeno 12.050 oglasa za slobodna radna mjesta, a najviše radnika tražilo se u trgovini (20,1 posto), turizmu (12,4 posto), informatici (deset posto), ekonomiji (7,2 posto) te graditeljstvu (6,9 posto). Napisano je 11.512 životopisa korisnika, od kojih je čak 67 posto u dobi od 23 do 33 godine. Izvršni direktor Saša Jurković istaknuo je da je Posao.hr ispunio oko 90 posto potreba poslodavaca koji su tražili nove radnike. Izrazio je zadovoljstvo zbog značajnog porasta životopisa mladih visokoobrazovanih korisnika, što pokazuje, kako je rekao, da su mlade osobe spremnije aktivno tražiti posao, ali i da su ugrožena populacija na tržištu rada.</p>
<p>Podsjetio je na društveno korisni projekt - inicijativu »Od 40 do 50« kojom je portal potakao zapošljavanje žena u dobi od 40 do 50 godina te besplatno objavljivanje oglasa za volonterska radna mjesta. [J. F.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Suficit tekućeg računa 2,3 milijarde eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zahvaljujući ponajviše prihodima od turizma, na tekućem računu platne bilance Hrvatske u trećem tromjesečju 2005. godine ostvaren je suficit od 2,26 milijardi eura, što je za 13,8 posto ili za 274 milijuna eura više nego u istom razdoblju prethodne godine, pokazuju najnoviji podaci HNB-a. </p>
<p>Prihodi od turizma u trećem su lanjskom kvartalu iznosili su 4,1 milijardu eura ili 12,3 posto više nego u istom razdoblju 2004. Osim u turizmu, pozitivni rezultati bilježe se i kod drugih usluga, prvenstveno pomorskog i zračnog prijevoza.</p>
<p>Istodobno je nastavljeno jačanje neravnoteže u robnoj razmjeni s inozemstvom. Tako ni rast viška u trećem kvartalu nije mogao »pokriti« nepovoljna kretanja iz prve polovice godine, pa je kumulativno za prva tri tromjesečja prošle godine zabilježen deficit tekućeg računa platne bilance od 418 milijuna eura. U istom razdoblju 2004. taj je deficit iznosio 119,5 milijuna eura.</p>
<p>Uz rast robnog izvoza (izraženo u stalnom tečaju 2002.) za 10,2 posto te uvoza od 11,5 posto, negativni saldo u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih devet mjeseci prošle godine povećan je na godišnjoj razini za 14,5 posto. Robni je izvoz, ostvaren u vrijednosti od 6,5 milijardi dolara, usporen u odnosu na isto razdoblje godine prije, kada je njegov godišnji rast iznosio 21,5 posto.</p>
<p>Kod robnog uvoza (koji za devet mjeseci 2005. iznosi 13,7 milijardi USD) bilježi se porast za 1,7 postotnih bodova veći nego u 2004., a glavni čimbenik ubrzanja rasta uvoza je snažan rast vrijednosti uvoza nafte i naftnih derivata. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="48">
<p>Pića poskupljuju do 30%</p>
<p>Najviše će poskupjeti proizvodi u PET ambalaži, te će npr. izvorska voda s dosadašnjih 3,50 kuna poskupjeti na pet kuna</p>
<p>U ponedjeljak su komunalna poduzeća i ovlašteni sakupljači ambalaže počeli preuzimati staklene boce za jednokratnu upotrebu te plastične i aluminijske boce za piće i napitke, u sklopu provedbe Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. </p>
<p>Međutim, kako stvari stoje, rezultat tog poteza bit će povećanje cijena gotovo svih vrsta pića u trgovinama i do 30 posto, procjena je Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača pića. Predsjednica udruženja Ružica Glazer izjavila je da je takvo povećanje cijena neizbježno zbog uvođenja Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, kojim će trgovci isplaćivati naknadu od 0,5 kuna po vraćenoj ambalaži. Najviše će poskupjeti proizvodi u PET ambalaži, te će, primjerice, izvorska voda s dosadašnjih 3,50 kuna poskupjeti na pet kuna. Sokovi u ambalaži od dvije litre u prosjeku će poskupjeti za više od dvije kune (s 3,20 na 5,88 kuna), dok će cijena sirupa za razrjeđivanje od litre poskupjeti i za više od tri kune. Vina bi uskoro mogla biti skuplja i za osam do 17 posto. No, to su tek procjene Udruženja proizvođača pića, a stvarno povećanje cijena leži na odluci samih proizvođača. </p>
<p>»Ako pojedini proizvođači procijene da imaju dovoljno manevarskog prostora, tada se cijene neće tako drastično povećati. No, naša je preporuka svim proizvođačima da povećaju cijene na realnu razinu i da ne podilaze Pravilniku«, izjavila je Ružica Glazer. Dodala je da se njihove kalkulacije odnose na male proizvođače. »Unatoč mnogim zahtjevima prema Ministarstvu zaštite okoliša da dobijemo na uvid model kojim su izračunali da bi pića trebala poskupjeti za samo 0,11 kuna, mi ga nikad nismo dobili«, rekla je Ružica Glazer. </p>
<p>Prikupljanje boca za jednokratnu upotrebu počelo je u Biogradu, Bjelovaru, Čakovcu, Daruvaru, Donjem Miholjcu, Hrvatskoj Dubici, Humu na Sutli, u Kalima na Dugom Otoku, Labinu, Legradu, Novskoj, Opatiji, Osijeku, Ozlju, Pašmanu, Petrinji, Varaždinu, Vinkovcima, Virovitici, Vukovaru, Zadru, Zagrebu i Županji.</p>
<p>Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopio je s komunalnim poduzećima i ovlaštenim sakupljačima ugovore o prikupljanju boca do 16. ožujka, jer trgovine početkom siječnja još nisu bile spremne za prikupljanje. Ministarstvo zaštite okoliša do 16. ožujka raspisat će natječaj za dodjelu koncesija za daljnje prikupljanje boca.</p>
<p>Od trgovina, prve u Hrvatskoj s prikupljanjem boca počele su trgovina Tommy u Splitu i jedna trgovina u Biogradu. </p>
<p>Za tjedan s reciklažom boca, po sustavu »bocom do boce«, počinje tvornica za reciklažu PET-a u Podrutama kod Varaždina. Godišnje će se u Podrutama reciklirati 10.000 tona boca.</p>
<p>Katarina HrnjkašGordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sankcije od 100.000 do 450.000 kuna</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Prvi stroj za prikupljanje ambalaže u Hrvatskoj u ponedjeljak je postavljan u supermarketu splitskog trgovačkog lanca Tommy na Ravnim njivama, temeljem novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. Uređaj je proizveo splitski Tehnix i u potpunosti je hrvatski proizvod, a nakon Splita još 19 istih strojeva će biti ugrađeno u velikim trgovinama ostalih hrvatskih gradova. Stroj odjednom može prihvatiti do 10 boca PET ambalaže za pića uz izdavanje listića temeljem kojeg se na blagajni trogovine dobiva povrat kaucije od pola kune po boci. Splitska Čistoća od 10 do 100 boca od ponedjeljka otkupljuje na odlagalištu Karepovac, a ambalaža će se prihvaćati i u solinskom Unijapapiru. </p>
<p>»Na ovaj način danas smo u Hrvatskoj počeli s gospodarenjem ambalažnim otpadom, sustavom koji je već priznat u Europi i koji se koristi u svim zemljama članicama EU-a. Boce su vrijedna sirovina koja se prerađuje ili koristi kao energent«, kaže direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo, koji je u splitski stroj ubacio prvu bocu.</p>
<p>»Proizvođači ambalaže ovaj trenutak ne bi smjeli iskoristiti za povećanje cijena svojih proizvoda, jer za to nema razloga. Povećanje troška se može uravnotežiti kroz maržu, koja je na ove proizvode iznimno visoka, a novac od povrata ambalaže neprestano će kružiti od potrošača do proizvođača«, naglasio je Mladineo.</p>
<p>Prema njegovim riječima, sankcije za proizvođače i trgovine koje ne budu poštivale Pravilnik kreću se od 100.000 do 450.000 kuna. Mladineo ističe i da će za proizvođače najveća sankcija biti gubitak potrošača, ako proizvodi nerazumno poskupe ili ako se proizvođači ambalaže ne budu prilagodili novim uvjetima što, na primjer, dosad nije učinila punionica bezalkoholnih pića Novak iz Makarske, koja nije niti zatražila početak postupka izmjena.</p>
<p>Prvi uređaji za prihvat ambalaže neće moći prihvaćati boce od ulja, ambalažu od jogurta ili higijenskih proizvoda. Još nemaju ni sustav za prepoznavanje kodova, koji će uskoro biti otiskivani na svoj plastičnoj ambalaži. [Irena Dragičević]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ante Simonić Friščićev zamjenik</p>
<p>Simonić je na prosinačkoj stranačkoj konvenciji s uvjerljivih 620 glasova (od 900 izaslanika) izabran u Glavni odbor</p>
<p>Krajem tjedna očekuje se sjednica Predsjedništva HSS-a, prva otkad je Josip Friščić krajem 2005. premoćno pobijedio Zlatka Tomčića u utrci za predsjednika stranke. </p>
<p>Bit će to konstituirajuća sjednica užeg stranačkog vodstva u kojem - izuzev čelnika dubrovačko-neretvanskog HSS-a Marinka Filipovića i javnosti malo poznatog Danijela Ropuša iz Ličko-senjske županije - sjede samo »Friščićevi ljudi«. </p>
<p>Među njima su zastupnici Željko Pecek, Ante Markov i Božidar Pankretić, bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs te Zvonimir Sabati, koji će ubrzo u Sabor (umjesto Josipa Vreska). </p>
<p>Novih lica u novom Predsjedništvu, međutim, gotovo i nema. Uz jedinu damu u tome muškom društvu, Marijanu Petir (bivša Tomčićeva glasnogovornica, a danas sisačko-moslavačka dožupanica), to je samo Zdravko Kelić iz Slavonije. </p>
<p>Očekuje se da će na konstituirajućoj sjednici u subotu u Vrbovcu Friščić predložiti imena dvaju potpredsjednika, od kojih će jedan biti i njegov zamjenik. Tomčićeva je zamjenica bila Ljubica Lalić, koja nije izabrana ni u Glavni odbor. Neslužbeno doznajemo da je jedan od Friščićevih favorita Riječanin Ante Simonić, kojeg će Glavnom odboru vjerojatno predložiti i za svog zamjenika. </p>
<p>Taj bivši potpredsjednik hrvatske vlade u vrijeme Račanova mandata, u protekle se dvije i pol godine politički pasivizirao, prije svega zbog katastrofalnog rezultata što ga je HSS-ova lista s njim na čelu ostvarila 2003. u Primorju na nacionalnim izborima.</p>
<p>Simonić nije član Predsjedništva, jer odnedavno u užem vrhu sjede samo čelnici pet najuspješnijih županija i pet HSS-ovih regionalnih čelnika. Ali, Simonić je na prosinačkoj stranačkoj konvenciji s uvjerljivih 620 glasova (od 900 izaslanika) izabran u Glavni odbor, pa će taj njegov uspjeh, a to mu i statut dopušta, Friščić iskoristiti ne bi li ga »kooptirao« u Predsjedništvo. </p>
<p>Ime drugog HSS-ova potpredsjednika zasad je tajna, a sigurno je samo da će biti iz kontinentalne Hrvatske. Ono što pak više nije tajna, to je da će Željko Pecek već od idućeg tjedna i formalno preuzeti vodstvo HSS-ova saborskog kluba. Iako su ga petorica od devet »seljačkih« zastupnika izabrali još početkom prosinca, smjenjujući s tog mjesta Tomčića, ta je odluka - u iščekivanju utrke za HSS-ova predsjednika i radi »mira u kući« - bila zamrznuta. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>V. Pusić za stranačke, a ne osobne mandate </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nalazimo se u ozbiljnoj puzećoj krizi demokracije, koja nije ništa manja od one iz vremena zagrebačke krize kad je Franjo Tuđman odbijao priznati rezultate izbora«. </p>
<p>Tim je riječima predsjednica HNS-a Vesna Pusić u ponedjeljak na konferenciji za novinare ocijenila aktualnu političku trgovinu vijećničkim mandatima. </p>
<p>Jednako je nemoralno kupovati i prodavati mandate, poručila je čelnica narodnjaka prozvavši vrh državne vlasti zbog toga što to »ne samo tolerira nego i podupire« kroz Središnji ured za državnu upravu, koji primjenjuje različita tumačenja i kriterije u različitim situacijama. HNS u toj trgovini neće sudjelovati ni po cijenu gubitka vlasti u pojedinim sredinama, a ostale stranke poziva da prekinu takvu praksu koja ruši temelje Hrvatske kao funkcionirajuće demokratske države. </p>
<p>Ovakva se situacija više ne može tolerirati, poručila je Pusić i ponudila rješenje - promjenu Izbornog zakona, tako da na izborima sa stranačkih lista mandati budu stranački ne individualni a da se na lokalnim izborima načelnici, gradonačelnici i župani biraju izravno. »To nije najbolje rješenje, ali je bolje od postojećeg u kojem ljudi glasaju za jednu stranku, a zapravo ne znaju za koga su glasali«. »Tada bi se znalo da imate one za koje ste glasali a ne da glasate za HSP, a dobijete SDP ili HDZ, jer je HSP-ov vijećnik pobjegao njima«. Protuzakonitim smatra i aktiviranje povučenih ostavki, dok promjenu stranačkog dresa vijećnika ne smatra razlogom za nove izbore, jer nema nikakva jamstva da i novoizabrani vijećnici birani po istom zakonu neće prodavati i kupovati mandate. To bi se moglo izbjeći kad bi se uvažio HNS-ov prijedlog da na izborima sa stranačkih lista mandati budu stranački, a ne osobni. S obzirom na to da su prema važećem Ustavu mandati individualni, posljedica ovakva HNS-ova prijedloga bila bi promjena Ustava. [Miroslava Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Priveden Margetić i još dvojica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prostorije zagrebačke Hvidre u ponedjeljak uvečer upala je policija i uporabom sile privela predsjednika podružnice Ivana Pandžu, člana udruge Antu Jurendića i novinara Domagoja Margetića, koji je bio najavio da će prikazati snimak svjedočenja predsjednika Stjepana Mesića u Haagu.</p>
<p> Informaciju o njihovu privođenju Hini je potvrdio glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun. Naveo je da je policija time ispunila nalog istražnog suca, izdan na zahtjev Haaškog suda, da se Margetiću onemogući prikazivanje svjedočenja ili dijelova Mesićeva svjedočenja kao zaštićenog svjedoka. D. Margetića je Haaški sud optužio zbog objavljivanja u tisku svjedočenja zaštićenog haaškog svjedoka.</p>
<p> U Hvidri, međutim, tvrde da su policajci u prostorije udruge upali bez naloga i bez objašnjenja, te da su pritom bez razloga pretukli Pandžu i Jurendića.</p>
<p> Policajci su, tvrde, Pandžu izvukli van, oborili ga na zemlju i svezali mu ruke, udarajući ga nogama, a zatim su to isto učinili i Jurendiću. Nakon toga su ušli u prostorije i uhitili Margetića.</p>
<p> Uvjereni su da je policija prekoračila svoje ovlasti, a kažu da su policajci pri tomu uništavali Hvidrinu imovinu, primjerice plakat generala Ante Gotovine izvješen pred zgradom, te da su pokušali zaplijeniti i snimke uhićenja. </p>
<p> Mehun, pak, kaže da su dvojica članova Hvidre privedena jer su se usprotivili policijskoj intervenciji. Policija je morala djelovati po nalogu istražnog suca jer je Margetić najavio da će prikazati prijeporni materijal, a dvojica iz Hvidre opirala su se pri intervenciji pa je policija morala primijeniti silu, kazao je Mehun.</p>
<p> Napomenuo je da će MUP i zagrebačka policija ispitati je li pri tomu bilo prekoračenja ovlasti.</p>
<p> U Hvidri, međutim, tvrde da se Pandža nije opirao policajcima, nego da je samo stajao na vratima i zatražio da mu policajci pokažu nalog na temelju kojega su ušli u Hvidrine prostorije. </p>
<p> Članovi Hvidre i »NGO Istina« u Hvidrinim prostorijama u Slovenskoj ulici okupili su se nakon propala pokušaja prikaza Mesićeva svjedočenja u jednom klubu u Mislavovoj ulici, od čega su odustali zbog nazočnosti policije. Tvrde da u Slovenskoj nisu htjeli ništa prikazivati, nego da su se okupili samo da bi razgovarali o svemu. </p>
<p> Najavljuju da će zbog navedenog događaja tražiti odgovornost policajaca, ali i njihovih nalogodavaca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pred rješenjenjem ovrha duga 15 godina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ovrha duga čak 15 godina na zagrebačkom Općinskom sudu trebala bi napokon biti riješena za šest mjeseci, a oštećena strana dobit će odlukom Ustavnog suda 9000 kuna zbog odugovlačenja postupka.</p>
<p>Zagrepčanin B.V. još je 1989. zatražio od Općinskog suda da provede ovrhu prodajom pokretnina njegova dužnika, a godinu dana kasnije sud je utvrdio da je ovrhu nemoguće provesti jer dužnik nije pronađen na prijavljenoj adresi. Vjerovnik je potom dostavio novu adresu dužnika, a šest godina kasnije odustao je od ovrhe nad pokretninama, te je uskoro postignuta nagodba o podmirenju duga. No, dužnik to nije ispunio. Sud je 1998. ipak uspješno popisao stvari za zapljenu, no tada se pojavila treća osoba koja je prigovorila da su stvari za pljenidbu njegove. Vjerovnik je, pak, s obzirom na to da je ovrha nad pokretninama propala, zatražio da se ovrha provede nad stanom dužnika, ali je to sud odbio. Preostaje još pokušaj nove ovrhe nad pokretninama dužnika. [B. Bašić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060110].
|
