NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060909].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 109144 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.09.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zanimanje za 'virtualna učilišta' poraslo 350 posto!</p>
<p>Najviše se traže tečajevi poput osnova PC računala, pisanja i obrada teksta, office paket, web dizajn, Internet programer, učenje stranih jezika, grafički dizajner</p>
<p>E-learning, odnosno učenje putem Interneta, postao je trend u Hrvatskoj. Svakim danom otvaraju se nova virtualna učilišta dok »pioniri« obrazovanja na daljinu, tvrtke poput Algebre, Cognite i škole E-92 bilježe rekordan broj polaznika. </p>
<p>»Dok je u 2004. bilo aktivirano nekoliko stotina tečajeva, u 2005. uočen je porast od 350 posto, a prema trenutačnim podacima do kraja ove godine očekujemo porast od oko 40 posto u odnosu na prošlu godinu«, rekli su nam u Cogniti. </p>
<p>Ivica Kartelo, vlasnik škole E92, kaže da su samo u siječnju ove godine premašili cjelokupni prihod iz prošle godine, dok Algebra bilježi 5500 registriranih korisnika prošle godine, a ove godine očekuju porast od oko 35 posto. U 2005., na T-Com Virtualnoj učionici bilo je 11.000 registriranih korisnika e-learning usluga.</p>
<p>»Glavni razlog naglog povećanja je to što ljudi počinju shvaćati prednosti Interneta, a samim time i e-learninga, a najviše je riječ o znatnoj uštedi vremena od 35 do 45 posto te time što se ukupni troškovi mogu smanjiti i do 50 posto u odnosu na polaganje tečajeva klasičnim načinom, u učionicama«, rekao je Vjesniku voditelj marketinga Algebre Hrvoje Balen. Dodaje da je uz to i sama informatička infrastruktura poput osobnih računala i Interneta građanima postala dostupnija. Na web portalu edukacija.net, specijaliziranom za e-learning, kao jedan od razloga povećanja navodi se da »e-learning omogućuje izbor mjesta, vremena i trajanja pojedinih seansi učenja. Također, udaljenim korisnicima kojima je preskupo putovati omogućuje pohađanje tečajeva«. Za pohađanje online tečajeva potrebno je računalo s mogućnošću spajanja na Internet, te neki od web preglednika.</p>
<p>Što se tiče polaznika virtualnih učionica, i u Cogniti i Algebri kažu da su im najveći klijenti korporacije poput Zagrebačke banke, Hrvatske poštanske banke, Tiska, Lure, Croatia Airlinesa, Agrokora, Konzuma, HEP-a...</p>
<p>»Uz standardne tečajeve office paketa i osnova Interneta, korporacije putem e-learninga žele potpuno riješiti korporativnu edukaciju te od nas traže da im izgradimo sustav za učenje prilagođen njihovoj korporaciji te da sadržaje koji se nalaze na sustavu prilagodimo djelatnosti same tvrtke«, kaže Balen.</p>
<p>Trenutno na tržištu ima više od tisuću tečajeva, a traju od 20 minuta do godine. Najatraktivniji su: osnove PC računala, pisanje i obrada teksta, office paket, web dizajn, Internet programer, učenje stranih jezika, grafički dizajner. »Cijene tečajeva kreću se od 300 kuna za office paket pa do nekoliko tisuća, ovisno o tome što polaznik traži«, kaže Saša Dumić, izvršni direktor Cognite. Navodi da su među tvrtkama popularni SkillSoft seminari jer sam polaznik od 1000 tečajeva može odbrati koje će pohađati. </p>
<p>Trajanje seminara je godinu dana, a cijena najmanjeg kompleta od pet seminara je 1500 kuna. Polaznici e-learning tečajeva stranih jezika imaju pristup svim stupnjevima odabranog jezika na razdoblje od godine, a osnovna cijena je 1600 kuna. Pristup online knjigama iznosi 3000 kuna za IT i biznis kolekcije, odnosno 600 kuna za office essentials kolekciju, za godinu dana pristupa. Slične cijene su i u ostalim virtualnim učilištima. </p>
<p>Većina tečajeva koji se nude na hrvatskom webu upisuje se u radnu knjižicu, dok neke tvrtke nude i polaganje tečajeva kojima se stječu međunarodno priznati certifikati.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ovoga ljeta na Jadranu spašene 353 osobe</p>
<p>Ove godine na Jadranu su smrtno stradala tri turista, a lani 11</p>
<p>Prema podacima Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru iz Rijeke, u srpnju i kolovozu ove godine na Jadranu su stradala tri turista, dok ih je lani u istom razdoblju stradalo 11.</p>
<p>Tako je lani na moru stradalo čak pet čeških državljana, po dvoje hrvatskih i slovenskih te po jedan austrijski i talijanski. Ove je godine u istom razdoblju stradao po jedan slovenski, talijanski i hrvatski državljanin. </p>
<p>Kako doznajemo iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, ove je godine u srpnju i kolovozu u akcijama spašavanja na moru ukupno spašeno 353 turista, a lani šest turista manje. </p>
<p>Lani se na moru najviše spašavalo Talijane te ih je tako u dva ljetna mjeseca spašeno 128. Među opreznijima su bili Poljaci, Mađari i Slovaci. Ove godine najviše se pak spašavalo Hrvate - u srpnju je spašeno čak 139 hrvatskih državljana. Talijana je ove godine spašeno tek 22, što je znatno manje nego prošle godine.</p>
<p>U akcijama traganja i spašavanja na moru lani su u 44 slučaja sudjelovala plovila Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, u 51 slučaju ostala plovila, a u 25 slučajeva zajednički plovila ministarstva prometa, unutarnjih poslova i obrane te privatna plovila.</p>
<p>Gledajući razloge za akcije, čak ih je 40 u srpnju i kolovozu ove godine bilo poduzeto zbog onesposobljenog plovila koje je plutalo na površini, slijede akcije zbog nasukavanja, medicinske intervencije te spašavanje kupača. Lani je, u istom razdoblju, najviše akcija poduzeto zbog onesposobljenog plovila i nasukavanja. </p>
<p>Spašavalo se čak osam plovila koja su tonula, dok se ovoga ljeta u takvoj situaciji našlo samo jedno plovilo. Smanjio se i broj nasukanih plovila, a neznatno se povećao broj akcija spašavanja ronioca, daskaša i plivača.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>I Hrvatska sve više Brazilaca za utrku ima</p>
<p>Hrvatski poduzetnici sa sportskim afinitetom, svoj su pogled u potrazi za talentima bacili čak do Brazila. Kopajući uz pomoć posredničkih agencija, po Brazilu traže »nekoga tko obećava«. Putokaz im je poduzetni Zdravko Mamić koji je za Dinamo iskopao nogometni dijamant - Eduarda da Silvu</p>
<p>Globalizacija je srušila sve barijere; i komunikacijske i trgovinske i industrijske, ali i nogomet učinila dostupnim svima. Nogomet je, pak, uvijek bio više od sporta i pripomogao je globalizaciji svijeta. Novo je internetsko doba još više osnažilo nogomet i pretvorilo ga u vrlo unosan posao. </p>
<p>Vješti i imućniji pojedinci shvatili su medijsku snagu »baluna«, ali i isplativost ulaganja u najpopularniji sport na svijetu. Cilj im je negdje na globusu pronaći mladog darovitog igrača, zatim ga oblikovati u dragulja i potom ga dobro unovčiti.</p>
<p>Novac, uostalom, s lakoćom ruši i stara shvaćanja, pa danas imamo situaciju da Hrvati rado i bez predrasuda odlaze igrati profesionalni nogomet u Albaniju. S druge, pak, strane i naši nogometni djelatnici, uglavnom sitni poduzetnici, provode vrijeme u potrazi za grumenom zlata. Kupuju sve što bi im moglo poslužiti nadajući se da će s malim ulogom doći do »jack pota«.</p>
<p>U toj utrci za lakom i legalnom zaradom hrvatski su poduzetnici pogled bacili - sve do Brazila. Kopajući uz pomoć posredničkih agencija, po Brazilu traže »nekoga tko obećava«. Putokaz im je poduzetni Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić koji je iskopao nogometni dijamant - Eduarda Da Silvu.</p>
<p>Hrvatsko-brazilska priča razvija se po drugom receptu. Pronađe se negdje u Brazilu nekakav momčić, sastavi mu se biografija i dovede na probu u Hrvatsku. Ne prođe li u Hajduku, može u trećeligašu Junaku.</p>
<p>Međimurje, Osijek, Dinamo, Novalja, Solin, Hajduk... Svi oni imaju Brazilce, a prvi klub koji se sjetio jeftine i atraktivne nogometne snage jest Novalja. Dugo su otočani na krilima Brazilaca navirali prema prvoj ligi i samo su ih skučeni uvjeti i siromašna infrastruktura »otoka soli« ograničili na treću ligu.</p>
<p>Cjenik jednog prosječnog brazilskog nogometaša iznosi nekoliko tisuća kuna (od tri do pet). Iznimka su tek Dinamovi Brazilci Etto, Da Silva, Anderson, Carlos, koji zarađuju pristojan novac. Kvalitetniji su i iznad prosjeka pa i zaslužuju svoje gaže u desecima tisuća eura.</p>
<p>Međutim, u modrim su salonima uvjereni da će njihovom prodajom višestruko zaraditi. »Samo neka se malo pokažu u Europi«.</p>
<p>Nakon Dinama u našoj prvoj ligi najviše Brazilaca igra u Međimurju. Tu se krije i jedna zanimljiva priča. Izravno iz Amazone na Muru je doveden osamnaestogodišnji Jesus Francisco. Nogomet igra odlično, ali ne zna čitati ni pisati, niti gledati na sat, niti koristiti nož i vilicu... Dolaskom u Čakovec upoznao je »sva čuda svijeta«. Od svoje 12. godine za život je zarađivao skupljajući po Amazoni koru s drveća koja se potom prodaje kao koža. Mjesečna mu je plaća bila 30 dolara, pa se sa sadašnjih 3000 kuna osjeća kao bogataš. </p>
<p>Vidimo, dakle, da globalizacija ima snažan posredni efekt na male lokalne sredine. Solin, Imotski, Novalja, Čakovec imaju - baš kao Milan, Barcelona, Madrid - svoje Brazilce za utrku...Hrvatska je tako, eto, postala nogometna Meka za Brazilce koji se po trenutnim kvalitetama i neafirmiranosti ne mogu nadati transferu u neke od zapadnoeuropskih nogometnih liga, ali u Hrvatskoj vide mogućnost nogometne afirmacije koja će ih jednog dana možda lansirati prema nekom uglednijem, bogatijem klubu u kojem bi osigurali egzistenciju. U Hrvatskoj su uglavnom zadovoljni kvalitetom života i činjenicom da od nogometa mogu solidno živjeti i pomagati obitelji u Brazilu...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Razvoj tehnologije povećao sigurnost u zraku</p>
<p>Danas je nemoguć sudar zrakoplova u zraku. Naime, zrakoplov se, ako primijeti drugi unutar kruga od pet milja, odmah odmiče u drugom smjeru</p>
<p>Desetog rujna godine 1976., u 11,14 sati dogodila se najveća i najteža katastrofa na hrvatskom nebu te, do današnjeg dana, 39. najteža zrakoplovna nesreća na svijetu. Na visini od 10.000 metara iznad Vrbovca, došlo je do izravnog sudara dvaju putničkih zrakoplova (Trident British Airwaysa i DC-9 ljubljanske kompanije Inex-Adria) koji su se pogreškom kontrolora leta Gradimira Tasića, a navodno i pogreškom posada obaju zrakoplova, našli na istoj visini i točki kretanja.</p>
<p>»Do nesreće je došlo zbog loše tehnološke pripreme kakvu smo tada imali. Za tragediju je 90 posto kriva tadašnja tehnologija rada, a deset posto loša koordinacija sektora. No, da je i Tasić kriv - to stoji«, rekao je Mladen Hochberger, predsjednik Hrvatskih sindikata kontrole letenja, koji se toga kobnog dana nalazio u kontrolnom tornju i koji je kasnije bio među optuženima.</p>
<p>Britanski zrakoplov letio je na liniji London - Istanbul i prevozio 54 putnika - većinom turskih državljana, te devet članova posade, dok je zrakoplov Index-Adrije letio na liniji Split - Köln i prevozio 108 putnika, uglavnom njemačkih turista, i pet članova posade.</p>
<p>Rezultat nesreće bio je čak 176 mrtvih. Na mjestu nesreće razni dijelovi zrakoplova više su nalikovali spaljenoj plastici no željezu, prtljaga i tijela bili su razbacani na čak deset četvornih kilometara. Na kukuruznom polju pokraj sela Gaj nalazili su se ostaci britanskog zrakoplova, a desetak kilometara dalje, u šumi Radovanec, blizu sela Dvorišta, nađeni su i ostaci aviona Index-Adrije, koji su gorjeli još četiri sata nakon nesreće. Sreća u nesreći bila je ta da se nije dogodila i veća tragedija, jer zrakoplovi nisu pali u naseljena mjesta, već u kukuruzište i šumu. Stručnjaci su, prilikom suđenja Tasiću, izračunali da je za simuliranje takva sudara dvaju zrakoplova iznad Zagreba u punoj brzini, s polijetanjem jednog iz Splita i drugog iz Londona, potrebno obaviti čak 3000 kompjutorskih operacija, dok su za izbjegavanje sudara bile potrebne - samo tri stotinke sekunde! Kontrolor Tasić bio je osuđen na sedam godina zatvora, ali mu je kazna smanjena na 3,5 godine.</p>
<p>Hochberger ističe da je danas situacija u zrakoplovstvu daleko bolja. I tehnologija i ljudi napredniji su za nekoliko »svjetlosnih godina«, te je samim time hrvatsko nebo sigurno i takav se užas više ne može ponoviti.</p>
<p>»Praktički je nemoguće da se danas takva nesreća, sudar zrakoplova u zraku, dogodi. Oprema u zrakoplovima danas je takva da se zrakoplov, ako primijeti drugi unutar pet milja od sebe, automatski odmiče u drugom smjeru. Pa čak i da dođe do ljudske pogreške ili zabune, danas ih ispravlja tehnologija u zrakoplovima kako bi se rizik maksimalno smanjio«, zaključio je Hochberger.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Potvrda odlučnosti</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Lopovima i kriminalcima nije mjesto u policiji, rekao je prvi hrvatski policajac Marijan Benko nakon što su u samo dva dana uhićena dva čuvara zakona. Ova bi izjava, izvučena iz konteksta, zvučala kao obično »otkrivanje tople vode«, međutim u svjetlu događaja u zadnjih nekoliko mjeseci ona je još jedna potvrda odlučnosti aktualne vlasti da uvede red tamo gdje ga se odavno trebalo uvesti.</p>
<p>Bez čišćenja u vlastitim redovima teško je ući u odlučnu bitku protiv korupcije i organiziranoga kriminala, a ta se bitka, kako pokazuju sve uspješniji rezultati, intenzivira. »Mafija« po svojoj definiciji može opstati i uspješno djelovati samo s čvrstim vezama u legalnim strukturama vlasti.</p>
<p>Policija, dakle, ima snage očistiti svoje redove, a u tome joj pomaže i očita politička odluka da se protiv najtežih oblika kriminala krene u odlučnu bitku. Sve je manje nedodirljivih, pa se može očekivati kako uhićenje vrhunskog liječnika ili poznatog odvjetnika, što su događaji rijetko bilježeni u novijoj povijesti, više neće biti »supersenzacija«. </p>
<p>Pozitivan je znak što inače vrlo zatvorene strukture, kao što je liječnička struka, prestaju bezrezervno štititi mangupe u svojim redovima i odlučuju se svjedočiti protiv njih. Zadnji događaj pokazuje da bi ih trebali slijediti i odvjetnici.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ujedinjena u raznolikosti</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Sastavnica simboličke stvarnosti Europske unije je i geslo »Ujedinjena u raznolikosti«. Ujedinjenje tako složenog mozaika nemoguće je bez priznavanja posebnosti svakog društveno-kulturnog »kamenčića«. Zapravo identiteta!</p>
<p>Simboli ili znakovi prepoznavanja, identifikacije i integracije, sastavnica su svake a onda i političke kulture. Simbolička stvarnost je kulturna stvarnost. Preko simbola ili znakova prepoznajemo dijelove kulturne stvarnosti. Oni nas predstavljaju, identificiraju, vode i orijentiraju. Ako se u nas malo drži do štovanja simboličke stvarnosti u politici, čime bi se trebali pozabaviti istraživači političke kulture, to ne vrijedi za razvijena društva ili ono transnacionalno u tvorbi/konstrukciji kao što je Europska unija. </p>
<p>Sastavnica simboličke stvarnosti Unije je i geslo »Ujedinjena u raznolikosti«. Ujedinjenje tako složenog mozaika nemoguće je bez priznavanja posebnosti svakog društveno-kulturnog »kamenčića«. Zapravo identiteta! Rasprava o identitetu ne mora nužno imati negativne konotacije s asocijacijama na konflikt. Konflikt može nastati onda kada se identiteti ili raznolikosti ne priznaju. Baš u slučaju nepriznavanja identiteta ili složevina jedne cjeline projekt ujedinjenja Europe može potaknuti identitete otpora i tako u pitanje dovesti vlastitu opstojnost. Ustavni dokument polazi od gesla »Ujedinjena u raznolikostima«, kao gesla potvrde pluralizma entiteta i identiteta.</p>
<p>Bez priznanja raznolikosti tvorci ustavnog dokumenta ne bi mogli računati na uspjeh projekata. Jednostavno ne bi bila moguća nova politička složevina, cjelina čiji je smisao mir, dobrobit građana, kao što je to iz političke teorije te povijesti političkih ideja razvidno, cilj svake države pa i nad-države (EU).Druga sastavnica što pada u područje političke kulture jesu vrijednosti iz kojih se projicira budući zaokruženi transnacionalni politički poredak. Vrijednosti daju aksiološku etičku dimenziju političkom, koje se nastoje razlikovati po vrijednosnim obilježjima. A prema potonjima moguća je projekcija nekog nacionalnog ili transnacionalnog poretka.</p>
<p>Vrijednosti zastupljene u ustavu Unije daju liberalno demokratsko obilježje transnacionalnog političkog sustava EU-a. One su dominantne, iako su u utemeljenju Unije važnu ulogu odigrale kršćansko-demokratske ideje i vrijednosti kozmopolitske desnice i ljevice. Vrijednosna zajedničkost Unije predstavljena je u poštovanju »ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i pripadnike manjina« te »pluralizama, nediskriminacije, tolerancije, pravde, solidarnosti te ravnopravnosti žena i muškaraca«.</p>
<p>Ovdje su zastupljeni sadržaji političkoga liberalizma, dočim se ekonomski liberalizam prepoznaje u zagovoru unutarnjeg tržišta »na kojemu postoji slobodno i nenarušeno tržišno natjecanje« s modelom socijalno-tržišnog gospodarstva, koji se pokušava obraniti od američkog modela tržišnog fundamnetalizma.</p>
<p>Vrijednosnoj liberalnoj dimenziji političke, pripada sekularni ili laički karakter EU-a, kako to naglašuju pisci ustava. Iako je kršćanstvo sastavnica europskoga identiteta, ono nije posebno istaknuto upravo zbog sekularno projiciranog karaktera Unije, činjenice kako u potonjoj postoje i druge religije. Pa se ne može favorizirati ni jedna religija koja se u sekularnim, laičnim krugovima proglašava privatnom stvari odvojenom od države. </p>
<p>Tako su se ustavopisci opredijelili za prosvjetiteljsku tradiciju i praksu postfrancuske revolucije, tj. strogu odijeljenost religije od politike. To je naravno jedna moguća tradicija, koju primjerice ne možemo naći u većem dijelu islamskog svijeta u kojem je ispreplitanje dio organizacije društva i države. Riječ je o kratkoj prispodobi dvaju kulturnih krugova, regija svijeta. No vratimo se europskoj tradiciji! Možda tradicijama?</p>
<p>Joseph Ratzinger (Europa. Njezini sadašnji i budući temelji, Split, Verbum 2006.) upozorava na dvije usporedne europske tradicije i kulture, koje su zapravo sastavnice gesla »Ujedinjena u raznolikosti«. Na sekularnu/laicističku, pripremljenu u europskoj političkoj filozofiji prosvjetiteljstva, operacionaliziranoj u Francuskoj revoluciji, te kršćansku koja je duhovno oblikovala kulturnu i političku Europu. </p>
<p>Naime, kako ističe, riječ je i o dvama akterima koji moraju pronaći mjeru suodnosa na relaciji, točnije, kršćanske vjere i zapadnjačke laičke razumnosti. Zapravo je riječ o međukulturalizmu koji se u sklopu pluralizma istaknutog u ustavu ne isključuje. Te dvije tradicije kako ističe Ratzinger trebale bi se međusobno razumjeti i uvažiti u duhu tolerancije.</p>
<p>Ove dvije kulture i tradicije vidi kao »sastavnice zapadne kulture«. Koliko god ona bila zapadna ne znači da je Zapad u vrijednosnom i kulturnom smislu monolit i jedinstvo bez razlika. Kad bi jedinstven bio, otkuda razlike u zapadnoj kulturi europskoga te amerikanskoga tipa i otpor amerikanizaciji Europe? Pokidanost, rascijepljenost Zapada, Europe i SAD-a vidi se u mnogim političkim, kulturnim te konceptualnim, strateškim razlikama u promicanju tipa globalizacije.</p>
<p>Utemeljenje jedne nadnacionalne političke zajednice na geslu »ujedinjena na raznolikostima«, kao zajednice (vječnog) mira (I. Kant) isključuje bilo koji oblik neuvažavanja razlika posebnosti jer su potonje gradbeni materijal te nove zajednice. Svako nasilje nad raznolikostima Europske unije početak je njezina urušavanja, kao što je potonje moguće u slučaju uspostave hegemona kao uzroka slabljenja, a u lošem scenariju njezine dezintegracije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Između proklamacije i ostvarivanja radničkih prava</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Vrijeme je za stvaranje preduvjeta i promoviranje kvalitetnog radnog mjesta, cjeloživotnog učenja i profesionalnog razvoja, ravnopravnosti u svijetu rada, fleksibilnosti i sigurnosti, uključivanja i pristupu tržištu rada, usuglašavanju radnih i obiteljskih obveza, socijalnog dijaloga i uključivanju zaposlenih u odlučivanje i upravljanje</p>
<p>Nedavno izvješće Europske komisije o screeningu poglavlja ekonomska politika i zapošljavanje, konstatira kako je Hrvatska dosegla dobru razinu usklađenosti iako je preostalo još dosta posla do potpunog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Mijenjanje zakona ili donošenje novih nama nikad nije predstavljalo problem, izvještili smo se čak i u donošenju strategija. Neke od direktiva ne samo da smo preveli nego i ugradili u naše zakonodavstvo: zabranili smo diskriminaciju osoba koje traže zaposlenje ili rade, zajamčili im sudsku zaštitu, uveli rad s nepunim radnim vremenom, pa i rad kod kuće, odredili kakav treba biti zaslon na računalu itd., itd.</p>
<p>Međutim, EU ima i dodatne zahtjeve koji se odnose normativne i institucionalne na prilagodbe radi primjene zakona. Kako Hrvatska stoji s primjenom zakona, posebno Zakona o radu? Takva analiza u nadležnom Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetništva nije rađena. Nemamo ni instituta koji bi se sustavnije bavio stanjem na tržištu rada i ostvarivanjem individualnih prava radnika. Mnogi će se zapitati kako uopće se donosi ili mijenja zakon koji dugoročno određuje položaj zaposlenih ako nemamo nikakve analitičke podloge. Nerijetko, međunarodne financijske institucije ili socijalni partneri traže da se radni odnosi fleksibiliziraju, pojeftini otpuštanje radnika, pojeftini radna snaga... No, ti se zahtjevi temelje na paušalnim ocjenama ili pojedinačnim primjerima, a konačno rješenje najčešće ovisi o odnosima snaga ili o blizini održavanja izbora.</p>
<p>Jedan od indikatora stanja, kad je riječ o institucionalnim kapacitetima, mogao bi biti podatak da ovo područje tržišta rada nadzire oko 100 inspektora. Prema Zakonu koji smo sami donijeli, trebalo bi ih 170. Oni su ti koji bi trebali provoditi nadzor, djelovati na mjestu događaja ili podnošenjem prekršajnih prijava pridonijeti funkcioniranju pravne države. Uz maksimum napora, ovih stotinu inspektora ne može uspostaviti funkcioniranje sustava, ako znademo da zbog zastare od ukupnog broja prijavljenih poslodavaca njih 36 posto ostaje nekažnjeno, a velika većina bude kažnjena ukorom ili simboličnim novčanim kaznama. Uz takav ishod, svaki daljnji rad na nadzoru čini se bespredmetnim, a sadašnji broj inspektora prevelik trošak. O broju i trajanju sudskih postupaka u ostvarivanju radničkih prava, da i ne govorimo.</p>
<p>S druge strane, sindikalni zahtjevi za uspostavu specijaliziranih radno-pravnih sudova ocjenjuju se kao nostalgija za bivšim sudovima udruženog rada ili se ideja odbija uz obrazloženje da je preskupa, iako se nitko nije upustio u »avanturu« izračuna mogućih troškova a kamoli pozitivnih efekata takva rješenja.</p>
<p>Kada je cilj uspostava trajnijih odnosa između dvije strane, spor će se najbolje riješiti ako se izbjegnu jednostrana i/ili rješenja koja su sobom povlače i osjećaje inferiornosti druge strane. Mnogi komercijalni, ali i radni sporovi, posebno oni kolektivni, spadaju u tu kategoriju. Upravo zbog toga većina pravnih sustava za sporove radnika i poslodavaca uspostavlja zasebne, specijalizirane sudove i posebne procedure. Kod nas »nedostatak specijalizacije (vezan uz nedostatak kriterija za vrednovanje sudačkog rada) uzrokuje i smanjenje kvalitete sudskih odluka«. Ovaj citat nije s nekog sindikalnog skupa, nego iz priopćenja Komisije Europske unije Mišljenje o zahtjevu RH za članstvo u EU od 20. travnja 2004. godine.</p>
<p>Što radnicima koji ne dobivaju plaće, koji rade prekovremeno, ali im taj rad nije plaćen, koji rade dulje od zakonom dopuštenog vremena ili kojima se uskraćuje pravo na godišnji odmor znači da je riječ o pravima koja su im zajamčena ne samo zakonom nego su čak i upisana u našem Ustavu, za nepoštivanje kojih su propisane uz prekršajne i kaznene sankcije, ako im trebaju godine da bi ta prava i ostvarili?</p>
<p>Podatak da je, po odnosima između poslodavaca i radnika, Hrvatska na 96. mjestu od 104 zemlje, trebao bi biti alarmantan za sve socijalne partnere.</p>
<p>Činjenica je da u Hrvatskoj ni radnik niti njegov rad ne samo da nisu dovoljno cijenjeni nego su potplaćeni. Iako sam nedavno u nekim od dnevnih tiskovina pročitao »objektivne« rezultate (naručenog) istraživanja o odnosu radnika prema radu, po kojima su hrvatski radnici okvalificirani kao neradnici i obijesni potkradatelji poslodavaca. Naravno da sam na takve objede oštro reagirao, podsjećajući da je situacija upravo obrnuta - da su upravo radnici ti koji iskazuju lojalnost poslodavcima radeći često i bez plaće, da svojim radom stvaraju (primjetnu) dobit poslodavcu a sami od toga, uglavnom, nemaju koristi. Tvrdim da su radnici u Hrvatskoj i dalje žile kucavice na koje se »vješaju« mnoge pijavice. Stoga bi se prije daljnjeg usklađivanja trebalo pozabaviti izradom kvalitetne analize primjene Zakona o radu - od normotehničkih nejasnoća, zbog kojih se norma različito interpretira, do suštinskih odnosa na radnom mjestu.</p>
<p>Znali smo promovirati novi porezni sustav i PDV, piramidu zdrave prehrane, provodimo akcije rušenja bespravno sagrađenih objekata, zatvaramo nelegalne klaonice. Vrijeme je za stvaranje preduvjeta i promoviranje kvalitetnog radnog mjesta, cjeloživotnog učenja i profesionalnog razvoja, ravnopravnosti u svijetu rada, fleksibilnosti i sigurnosti, uključivanja i pristupu tržištu rada, usuglašavanju radnih i obiteljskih obveza, socijalnog dijaloga i uključivanju zaposlenih u odlučivanje i upravljanje.</p>
<p>Treba razvijati svijest da ni konkurentnost nacionalnoga gospodarstva nije moguća u uvjetima pravne nesigurnosti i neefikasne zaštite prava radnika i poduzetnika, te shvatiti nužnost promjena u ostvarivanju radničkih prava - ne zato što se to EU postavlja kao svoj zahtjev, nego da nas stanje koje imamo uputi na nužnost promjena. To će biti naš primaran uvjet za ulazak u bilo kakve daljnje izmjene Zakona o radu.</p>
<p>Autor je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske i Glasa HR</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bitan je i »trening« nastavnog kadra</p>
<p>Učenici su se uistinu žalili da je previše gradiva, da je previše predmeta, a premalo vremena kako bi se sve to usvojilo</p>
<p>DAFNE VIDANEC</p>
<p>Škola po mjeri učenika -slogan je pod kojim je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 'blagoslovilo' početak nove školske godine. O novini pod nazivom Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) koji je recentno proklamirao sâm ministar Dragan Primorac, naširoko izvješćuju svi hrvatski mediji. Istovremeno, mnogi profesori i učitelji zacijelo se preznojavaju, razmišljajući o tome kako će izvesti nastavni plan i program u skladu sa zahtjevima HNOS-a. Prema novoj koncepciji obrazovanja koja je za sada tek dotakla osnovnoškolsko obrazovanje, ide se za tim da se učenika napokon počinje tretirati kao osobu, a ne kao neki broj u razrednoj knjizi - kako je navodno bilo do sada. Tako su učenici i njihovi roditelji doživjeli da se na početku trećeg tisućljeća ipak posveti više pažnje onom etičkom, psihološkom i sociološkom aspektu obrazovanja, a manje onom kognitivnom. S time u svezi, učenici više neće trebati učiti pojmove napamet i njihove definicije. Dakako da se već dulje vrijeme osjećala potreba za rasterećenjem nastavnih sadržaja u osnovnoj i srednjoj školi, te se na tom projektu i radilo, poglavito glede predmeta povijesti, matematike, pa i hrvatskog jezika u osnovnoj i srednjoj školi. </p>
<p>Učenici su se uistinu žalili da je previše gradiva, da je previše predmeta, a premalo vremena kako bi se sve to usvojilo. Primjerice, neke gimnazije kod nas imaju veliku satnicu, a profesori iz gotovo svih predmeta traže kompletnu spremnost učenika za sat. Neki će reći da tko uči taj je spreman i zna, a tko ne uči, taj se može pomiriti s ocjenom koja je u skladu s njegovom nespremnošću za sat i neznanjem. Međutim, nije baš tako, jer, temeljem saznanja iz vlastite prakse, poznato mi je da učenik koji želi zadržati vrlo dobar ili odličan uspjeh u školi, taj se kod kuće prebija od učenja, ne imajući nijedan slobodni sat (pa čak ni vikend) za predah i odmor. No, nisu bitni samo količina i sadržaj nekog predmeta, nego i način na koji se on tumači. Dakle, važna je metodika nastave o kojoj se, kako nas uči iskustvo, u samoj nastavi najmanje vodilo računa, te se nastava svodila na to da se učenike pretvara u štreberske strojeve ili u živući kompjuter. U tom smislu je i pitanje »treninga« nastavnog kadra jako bitno, jer, ne treba zaboraviti da se »stari« teško privikavaju na nove koncepcije kao i na nove metode u poučavanju. </p>
<p>Autorica je profesorica i publicistkinja iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zloporaba zastave</p>
<p>Osim pitanja vezanih uz gradnju bez građevinske dozvole uočila sam još nešto interesantno, a kako na to odgovoriti nisu pozvani djelatnici građevinske inspekcije ili nadležnoga ministarstva upućujem komentar redakcijama dnevnih novina. Naime, ne bi bilo zgorega istražiti zašto se hrvatska zastava nerijetko rabi kao svojevrsna zaštita pri nezakonitim radnjama. Npr. viđana je na objektima predviđenima za rušenje, a viđam je i na objektu koji se upravo gradi bez građevinske dozvole i na zatvorenome gradilištu. To je pitanje na koje bi mogli odgovoriti psiholozi, možda sociolozi pa i »obični« ljudi. Zastava jedne države bi trebala biti svetinja njenim građanima, a posebice hrvatska zastava za čije se slobodno vijorenje ne tako davno ginulo pa mi se ne čini prikladnim rabiti ju u neprimjerenim situacijama. </p>
<p>Gordana BarićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Prevaranti vrebaju nezaposlene</p>
<p>Na naivnim i građanima, beskrupulozni mešetari zaradili 90 tisuća kuna </p>
<p>Zemlja s toliko nezaposlenih kao Hrvatska, plodno je tlo za prevarante. U Oglasniku se godinama pojavljuje »zanimljiva ponuda« samozvane agencije za zapošljavanje, čiji broj počinje s 060, a cijena poziva iznosi sedam kuna po minuti. »Burza rada traži radnike i nudi poslove za sve struke!« Kada nazovete i dobijete broj, javit će vam se ženski glas i postaviti stotinu pitanja, od bračnog statusa, do visine, težine ili konfekcijskog broja.</p>
<p>Dok vi razgovarate u nadi da ćete konačno imati sreće pronaći posao, nakon pet minuta vaš će telefonski račun porasti za 35 kuna. Iako je Vjesnik već pisao o tom oglasu i prevarenim građanima, isti broj i nakon godinu dana stoji u oglasniku čekajući svoje žrtve. Kako je Vjesniku javila jedna čitateljica, svoju naivnost platila je više od sto kuna da bi tzv. telefonska burza rada dala brojeve telefona poslodavaca iz istog Oglasnika! </p>
<p>Tu nije kraj prevarama. Svaki nezaposleni građanin, željan brze zarade i lakog posla, rado će se javiti na oglas koji tako mami žrtve. Kada nazovete broj, govorni automat će vam objasniti da je riječ o »punjenju kuverti koje se šalju poštom«. Tako svoga poslodavca nikada nećete upoznati, a trik je u tome da prije nego počnete »raditi« poštom trebate poslati određenu svotu novca, od 20 do 300 kuna. »Po napunjenoj kuverti zaradit ćete od 20 do 140 kuna«, zvuči dobro, a možda čak i predobro.</p>
<p>»Nasjeo sam tako da sam unaprijed platio 300 kuna i, naravno, nitko se nikada nije javio«, priča jedan mladić. Kasnije je saznao da i policija istražuje slučaj, u kojemu je prevareno 300 ljudi, a prevaranti su utekli s 90 tisuća kuna. </p>
<p>Nisu manje sumnjivi ni oglasi, poput »Osobe za suradnju različitih dobi i zanimanja, iz različitih zemalja, tražim, upit sms...« Poslavši sms s upitom o čemu je riječ, nakon nekoliko sati sms dobivamo odgovor o »suradnji s »uglednom i velikom svjetskom tvrtkom, koja se bavi ozbiljnim multi level marketingom«. To su jedine informacije koje ćete dobiti. Na telefonskom broju sličnog oglasa, mladi gospodin nam nije mogao otkriti o kojoj tvrtki je riječ, nego nas je pozvao na predavanje, gdje ćemo sve saznati. </p>
<p>Prema iskustvima onih koji su se odlučili na taj korak, lakše ćete ostati bez nekoliko stotina eura, nego dobiti posao, a pohađat ćete predavanje koja više sliči seansi nepoznatog kulta, nego ozbiljnoj poslovnoj ponudi.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Smještaj za 630 kuna mjesečno</p>
<p>Cijena uključuje prehranu, a često i dodatne sadržaje, poput sportskih aktivnosti</p>
<p>Kao i studenti, u Zagreb su se vratili srednjoškolci iz svih dijelova Hrvatske, koje su učenički domovi dočekala uglavnom obnovljeni. Ista cijena smještaja u svim učeničkim domovima, od 630 kuna, uključuje prehranu, a često i dodatne sadržaje.</p>
<p>U mješovitom Učeničkom domu Antun Gustav Matoš, koji prima 83 učenika, ostala su dva slobodna mjesta. »Ovoga ljeta sanirali smo parkete i obojili prostorije tako da će naši korisnici boraviti u obnovljenim četverokrevetnim i šesterokrevetnim sobama«, rekao je tajnik Valdo Hrubi. I ženski Dom Dora Pejačević je novu školsku godinu započeo sa svježe obojenim sobama s novim vratima i rasvjetom te djelomično obnovljenom stolarijom koja će se polako promijeniti u cijelom domu. </p>
<p>»Sportske aktivnosti su uključene u cijenu, a nudimo rukomet (dvoranu unajmljujemo) i aerobic. Osim toga, postali smo prvi Eko dom s vlastitim vrtom, gdje nam se mogu pridružiti budući ekolozi«, pohvalila se ravnateljica doma Suzana Jambrešić. Korisnicima je također na raspolaganju učionica s računalima i internetom.</p>
<p>Muški učenički dom Ivan Mažuranić prima 126 učenika i u potpunosti je popunjen. »Nedavno lakirali parkete i promijenili električne instalacije«, rekao je Tomislav Domić, ravnatelj doma koji ima informatički kabinet i internetom, a nudi i dodatne aktivnostima, koje se plaćaju 50 kuna mjesečno - tenis ili streljanu (na Tuškancu).</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Radnici traže potpisivanje kolektivnog ugovora</p>
<p>Uprava odbija komentirati događaje</p>
<p>Zbog odugovlačenja kolektivnog ugovora, Republički sindikat radnika Hrvatske u petak je organizirao štrajk u Eurestu Croatia d.o.o., tvrtki koja se bavi poslovima održavanja, čišćenja i ugostiteljstvom, sa sjedištem u Luxembourgu. Jednosatni štrajk u Zagrebu, održan ispred Brodarskog instituta, gdje se nalazi Uprava Euresta, okupio je četrdesetak radnika, od njih 280, koliko je zaposleno u zagrebačkoj podružnici. </p>
<p>»Razlog slabijeg odaziva štrajku su pritisci Uprave na radnike, kojima se prijetilo otkazima«, rekla je Tanja Justić, dopredsjednica Republičkog sindikata radnika Hrvatske (RSRH). Uprava, međutim, nije željela primiti novinare, a na telefonski poziv je kratko odgovorila da nema komentara na štrajk.</p>
<p>»Bez obzira na nastojanja sindikata da se s pregovorima za novi kolektivni ugovor započne nekoliko mjeseci prije isteka starog, tadašnja Uprava nije reagirala«, rekao je Jadranko Vehar, predsjednik RSRH. Od 1. kolovoza 2005. prestao je važiti stari ugovor, a poslodavac je od tada smanjio primanja radnika 30 do 40 posto, ukinuo regres, božićnicu, uskrsnicu i dodatak za topli obrok od 500 kuna te povećanje od 10 posto za popodnevni rad spremačica. Vehar naglašava da je poslodavac za pregovarače imenovao strance koji ne govore hrvatski, ne poznaju zakone, niti prava radnika, regulirana internim pravilnicima. </p>
<p>»Njihov je stav da ne žele »nagrađivati« bolesne i starije radnike, niti će im dati više nego propisuje Zakon o radu, a to znači, kako su naglasili, da će primanja radnika još padati«, rekao je Vehar. Radnici traže potpisivanje kolektivnog ugovora u što kraćem roku i reguliranje materijalnih prava, dostojnih njihova rada i dostatnih za podmirenje životnih troškova. Ako se pregovori ne nastave, radnici poručuju da će i dalje štrajkati, a ne uspiju li, prosvjedovat će i pred sjedištem kompanije u Luxembourgu.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sami preimenovali trg</p>
<p>Na Trgu žrtava fašizma u petak ujutro osvanuli su novi natpisi s oznakama trga. Za sada nepoznati počinitelji na svim su uglovima trga postavili crvene table s natpisom »Trg preimenovanih trgova«. Da se radi o neregularno postavljenim oznakama, osim »pogrešne boje«, svjedoči i dolazak policije, koja se kod susjeda raspitivala o počiniteljima. »Četiri mladića na ramenima su donijeli stupove s oznakama i zatim ih postavili na svim križanjima. No, nisu objasnili zašto to čine«, rekao je radnik na obližnjem kiosku. [B.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Amerikanci najbrojniji turisti </p>
<p>Da Zagreb postaje sve atraktivnije turističko odredište, pokazuju podaci Turističke zajednice. U srpnju je zabilježen 43.551 dolazak stranih turista, koji su ostvarili 89.737 noćenja, što prema istom lanjskom mjesecu rast od čak 35 posto. Tada su strani turisti ostvarili oko 66 tisuća noćenja. </p>
<p>Zbog toga su u zagrebačkim hotelima itekako zadovoljni ovogodišnjom ljetnom sezonom. »Iznenađeni smo tolikom popunjenošću hotela jer Zagreb je obično ljeti bio pust, a svi su odlazili na Jadran«, rekla je Sandra Sokol, zadužena za Odnose s javnošću u hotelu The Regent Esplanade. Većina gostiju su Amerikanci u prolazu u Zagrebu, koji dolaze u turističkim grupama. </p>
<p>U tvrtki HUP-Zagreb d.o.o., u čijem su vlasništvu Sheraton, Westin i Four Points Panorama, također su zadovoljni ovogodišnjom sezonom. »U odnosu na prošlu godinu, noćenja u Panorami su pala oko dva posto, ali preostala dva hotela bilježe značajna povećanja«, rekla je Marija Dolanjski, poslovna tajnica u HUP-Zagrebu. Tako se broj noćenja u Westinu povećao 43,2 posto, a u Sheratonu 38,1 posto. Od ukupnog broja gostiju, u Hotelu Four Points je odsjelo 35 posto turista, a u Westinu i Sheratonu 29 posto. Amerikanci su i kod njih najbrojniji , a slijede Nijemci i Francuzi. </p>
<p>U TZ grada Zagreba objašnjavaju veći turistički ljetni posjet Zagrebu bogatom ponudom kulturnih i sportskih manifestacije, poput Svjetskog prvenstva u streljaštvu, Međunarodne smotre folklora, brojnih koncerata i slično.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrebačka socijalna kartica</p>
<p>Godinama se u Hrvatskoj govori o uvođenju tzv. socijalne kartice za građane slabijeg imovinskog statusa radi ostvarivanja prava u područja socijalne skrbi i svake pomoć, koja se financira iz državnog proračuna.</p>
<p>Prema početnoj ideji, kartica bi trebala pripadati samo korisnicima pomoći, apotom je osmišljena socijalna kartice za svake hrvatske građane. U prvom redu zato što se svatko može naći u situaciji da mu je pomoć potrebna i imati mogućnost da mu bude pružena brzo i jednostavno, Osim toga, uvođenje jedinstvene evidencije o prihodima građana koristilo bi za izračunavanju poreznih i olakšice u zdravstvenom osiguranju. </p>
<p>No, unatoč pozitivnim idejama, čijom bi realizacijom proračun ostvario značajne uštede, do danas se nije realizirao taj projekt. Razlozi za to su, bez sumnje, i objektivne okolnosti. Sustavi, koje bi u tom projektu trebalo povezati (socijala i zdravstvo, porezna uprava...), nisu informatizirani do kraja, za što, među ostalim, država treba osigurati novac. </p>
<p>Drugi razlog vjerojatno je nedostatak volje za taj opsežan posao jer bi se nekim kategorijama građana, odnosno biračima, mogle ukinuti povlastice. Zato je zanimljiva najava zagrebačkog Poglavarstva da će korisnici pomoći iz gradskoga proračuna uskoro dobiti socijalne kartice kako bi se povećala efikasnost utvrđivanja prava, ali i uveo red u sustav, koji će osigurati uštede. Iskustvo metropole dobro bi došlo i na nacionalnoj razini. Nadamo se da će Hrvatska u tome ubrzo slijediti Zagreb.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Radio-amateri na Jarunu</p>
<p>Zagreb Radio Fest, tradicionalna priredba, koju organizira Zagrebački radio-amaterski savez, održava se u subotu na Jarunu u 8 sati. Osmi strukovni sajam i ove će godine u dvodnevnom druženju okupiti radio-amatere i organizacije, kao i ostale zaljubljenike u elektroniku i informatiku.</p>
<p>»U ovom dijelu Europe, Zagreb Radio Fest jedini je sajam te vrste, a proglašen je priredbom od interesa i posebnog značaja za Grad Zagreb«, rekao je Boris Vrbanović, direktor Sajma. Uz domaće, predstavit će se izlagači iz Slovenije, Italije, Austrije, Češke, Slovačke, Njemačke, BiH. »Očekujemo razmjenu informacija, promociju radioamaterskih asocijacija, širenja tehničke kulture, poticanje natjecateljskog duha, edukacije i druženja«, kaže Vrbanović. </p>
<p>Na Sajmu je organiziran i popularni »buvljak«, gdje će više od dvije tisuće posjetitelja, koliko se očekuje ovoga vikenda na Jarunu, moći kupiti ili razmijeniti rabljenu radio opremu. [B.M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Papa u rodnoj Bavarskoj</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> - Za posjet pape Benedikta XVI rodnoj Bavarskoj, predviđen za nedjelju, sve je spremno. Glavno euharistijsko slavlje održat će se u blizini Münchena, a očekuje se stotinjak tisuća vjernika. Tijekom boravka u Njemačkoj Papa će posjetiti i svoje rodno mjesto Marktl am Inn i župnu crkvu u kojoj je kršten. Posljednjeg dana apostolskoga putovanja u Bavarskoj, Benedikt XVI. će se u gradskoj katedrali u Freisingu susresti s bavarskim svećenicima i đakonima, nakon čega će se vratiti u Rim.[Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Uhićen vozač koji je raznio nadzornu kameru</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Craig Moore (28) će odslužiti četiri mjeseca u britanskom zatvoru jer je 2005. godine eksplozivom u Manchesteru raznio nadzornu kameru koja ga je snimila kako prebrzo vozi. Premda je kamera bila jako oštećena, uređaj za snimanje je uspio sačuvati pohranjene podatke uz pomoć kojih su policajci došli do prekršitelja. Pripadnici snaga reda kažu da to nije prvi napad na nadzorne kamere, ali da je dosad najekstremniji jer su se ranije vozači služili bojom, palicama, sjekirama i ostalim priručnim sredstvima da bi onesposobili kameru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pronađeno najviše stablo na svijetu</p>
<p>SAN FRANCISCO</p>
<p> - Djelatnici nacionalnog parka Redwood pronašli su u sjevernoj Kaliforniji tri stabla za koja vjeruju da su viša od sekvoje koja se smatra najvišim drvetom na svijetu. Djelatnici su ljetos, obilazeći guste šume nedaleko od grada Eureke, naišli na tri sekvoje koje su, prema preliminarnim mjerenjima, više od dosad najvišeg drveta na svijetu, 113-metarske sekvoje nazvane Stratosphere Giant, rekao je dužnosnik parka Rick Nolan. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zvoni vam iz stražnjice... </p>
<p>SAN SALVADOR</p>
<p> - Četiri zatvorenika zatvora Zacatecoluca, koji »od milja« zovu i Zacatraz, nedaleko od San Salvadora, sakrili su mobilne telefone, njihove punjače i čip-kartice u svoje rektume, u nastojanju da svoje »mutne« ulične poslove nastave voditi iz zatvora, izvijestile su vlasti. Četvorica, svi članovi iste ulične bande, mobitele i dodatnu opremu umotali su u plastične vrećice i ugurali ih u stražnjice, potvrdio je Ramon Arevalo, direktor sigurnosne službe zatvora, dodavši kako su predmeti otkriveni tijekom rendgenskih pregleda. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Rockyjev« kip premješta se po četvrti put</p>
<p>PHILADELPHIA</p>
<p> - Građevinski radnici premještaju kip popularnog filmskog boksača »Rockyja« kojeg je u nekoliko nastavka utjelovio glumac Sylvester Stallone. On je Philadelphiji i poklonio kip, a dosad je kip premještan već tri puta. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Noćno kupanje mede</p>
<p>SMOKVICA</p>
<p> - Neobičnu sliku i još neobičnijeg kupača-medvjeda- vidjeli su žitelji Smokvice, nedaleko Novog Vinodolskog. Medvjed se kupao u moru u noći od utorka na srijedu, oko jedan sat poslije ponoći. Neobičnoga kupača vidjeli su Smokvičani, a među njima i Mira Lončar (64), njezin sin Bojan (41), ugostitelj, te Bojanov sin Mario (16). Svi su, kažu, bili iznenađeni nesvakidašnjim posjetom neočekivanoga namjernika, a k tome još i kupača, medvjeda. Mještani misle da je samozvani gost došao iz okolnoga gorskoga zaleđa, a prema svemu sudeći je dobroćudan jer nikakve štete nije nanio ni ljudima ni imovini. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Laku noć, naš prinče</p>
<p>Govorio je kako ne može zamisliti život bez kazališta jer »u njemu čovjek može ostvariti sve o čemu sanja i mašta« </p>
<p>Nakon borbe s teškom bolesti, u petak je u splitskoj Kliničkoj bolnici u 63. godini preminuo glumac Josip Genda, član splitskog HNK i nacionalni prvak drame. </p>
<p>Taj iznimni dramski umjetnik rođen je u Škabrnji gdje je proveo i najranije djetinjstvo. Godine 1950. roditelji ga šalju u Split kod strica Šimuna i strine Angeline koji ga posvajaju. Nakon osmogodišnje škole u Splitu, završio je srednju Kemijsku školu u Kaštel Sućurcu, a potom splitsku Pedagošku akademiju. </p>
<p>No njegova najveća ljubav bila je gluma, a od kada je davne 1955. s trinaest godina ušao u splitsko Gradsko kazalište mladih i godinu dana poslije dobio glavnu ulogu Jožeka u opereti »Velika čarolija«, nije se odvajao od kazališne pozornice.</p>
<p> U HNK u Splitu, kojemu je ostao vjeran do posljednjeg trenutka, prešao je 1973. godine i postao nositeljem repertoara. Genda je bio pokretačka snaga splitskog ansambla, njegova etička jedinica i ponos. Tijekom pola stoljeća umjetničkoga rada ostvario je više od 200 premijera i 3000 izvedaba.</p>
<p> Ostvario je zavidan niz zapaženih uloga kao što su Don Zane, Filoktet, Sganarelle, seljak Mikenjanin, Šimun Cirenac, Oberon, Natan, Kralj Lear, Ajant, Ignjat Glembay, Prospero. Pamte se i njegove uloge na film i televiziji. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada.</p>
<p> Snažnim interpretacijama i vječitim glumačkim mijenama Josip Genda zavrijedio je naziv nacionalnog prvaka postavši uzor i potpora mlađim generacijama.</p>
<p> U posljednjem razgovoru za Vjesnik, objavljenom početkom lipnja, Genda je kazao kako ne može zamisliti život bez kazališta. »U njemu čovjek može ostvariti sve o čemu sanja i mašta. Na kazališnoj pozornici sam prošao sve: golgote sa zmijama, prirodnim nedaćama, bio sam kralj, dodirivao divne žene, bio sam bog, vrag, anđeo... Sve što postoji glumac može doživjeti i kako onda ne zavoljeti kazalište. To je prava ljubav, a osim profesije, kazalište mi je postalo i hobi, jer zbog stalnog angažmana i profesionalnih obveza nikada nisam imao slobodnog vremena za neke druge stvari«, kazao je Genda. </p>
<p>Josip Genda bit će pokopan na splitskome groblju Lovrinac u ponedjeljak, 11. rujna, u 17,30 sati, a komemoracija će se održati istoga dana u splitskome HNK u 11 sati. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ogledni gradovi Rijeka, Split i Dubrovnik</p>
<p>VENECIJA (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Danas više od polovice svjetskog stanovništva živi u gradovima. Time je 21. stoljeće postalo prvo pravo urbano doba, a u najvećim svjetskim gradovima događat će se budućnost čovječanstva. To su glavne teze 10. međunarodnog biennala arhitekture koji se od 10. rujna do 19. studenoga održava u Veneciji.</p>
<p>Pod vodstvom Richarda Burdetta, profesora na London School of Economcs i savjetnika londonskoga gradonačelnika, ovogodišnji jubilarni biennale problematizira prije svega društveno-političke aspekte arhitekture - kako arhitekti svojim projektima mogu ići u korak s vremenom, odnosno s masovnom urbanizacijom, kako izlaze na kraj sa sve većim zagađenjem, prometom i društvenom integracijom. </p>
<p>I hrvatski su arhitekti pokušali dati neka svoja rješenja u skladu sa zadanom temom Biennala. Ove godine hrvatsku su izložbu pod naslovom »Između sistema« osmislili riječki arhitekti Idis Turato i Saša Randić na poziv Andrije Rusana, koji je u ulozi povjerenika. Hrvatsko je predstavljanje ove godine znakovito, jer je izložba prvi put u povijesti sudjelovanja Hrvatske na toj poznatoj umjetničkoj smotri postavljena u središnjem izlagačkom prostoru Biennala - Talijanskome paviljonu u Giardinima. </p>
<p>Poznati dvojac Randić-Turato dao je svoje viđenje budućnosti u gradovima na primjeru triju hrvatskih obalnih gradova - Splita, Dubrovnika i Rijeke. </p>
<p>»Nismo mogli u potpunosti zadovoljiti temu Biennala budući da je ona usmjerena prije svega prema razvoju milijunskih gradova, a cijela Hrvatska ima manje stanovnika od nekih svjetskih metropola. Iz tog razloga nismo mogli poput naših kolega iz inozemstva izvojiti samo jedan grad«, objašnjava Randić. </p>
<p>U projektu Randić i Turato istražuju uvjete života u ta tri lučka grada s naglaskom na promjenama koje su se u njima dogodile, bilo prostorne, ekonomske ili društvene, odnosno političkoj nestabilonosti koja je okarakterizirala čitavu regiju u zadnjih stotinu godina. Kustos izložbe Vedran Mimica, pak, drži kako su upravo ti hrvatski gradovi najzanimljiviji kao primjer za budućnost života u gradovima što je glavna tema Biennale. Tu će se, smatra on, možda najbolje vidjeti cilj globalizacije koja nas neće zaobići želimo li ući u Europsku uniju.</p>
<p> Uz pomoć provjerenog video majstora, redatelja Radislava Jovanova Gonza snimili su filmove s najrazličitijim prizorima. Iskrcaj putnika s trajekta u Splitu, riječka luka i čovjek koji hrani golubove u Rijeci, prolaznici na Stradunu, samo su neke od scena na tim filmovima popraćenim glazbom koju će odmah prepoznati fanovi riječkog rock benda »Let 3« budući da ju potpisuje Damir Martinović poznatiji kao Mrle. Projekt Randića i Turata osim izložbe čini i publikacija.</p>
<p>ROMINA PERITZ</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nagrade PIF-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vidimo se za 12 mjeseci na 40. PIF-u!« Pozdravom i dodjelom nagrada u Zagrebačkom kazalištu lutaka završen je u petak 39. međunarodni festival kazališta lutaka PIF. Glavna nagrada »Milan Čečuk« za najbolju predstavu u cjelini pripala je Družini Jordija Bertrana iz Barcelone i predstavi »Antologija«, a istu je izvedbu najboljom proglasio i dječji žiri dodijelivši joj nagradu »Vrtuljak«.</p>
<p> Nagradu za najbolju režiju dobio je Josef Krofta za predstavu »Ivica i Marica«, a ansambl kazališta »Drak«, koji je istu predstavu i izveo nagrađen je nagradom za lutkarsku glumu. Ta je nagrada pripala i ansamblu Gradskog kazališta lutaka iz Rijeke za »Šumu Striborovu«, a lutkari Željko Mavrović iz Hrvatske, Matija Solce iz Slovenije, Laura Kibel iz Italije i Jordi Bertran iz Španjolske nagrađeni su za animaciju. </p>
<p>Međunarodni žiri činili su Stanislav Doubrava, Silvan Omerzu, Dubravko Jelačić-Bužimski, Marija Leko i Luko Paljetak, a nagrade je podijelila dugogodišnja ravnateljica PIF-a Livija Kroflin. [V. Rogošić]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Apoksiomen odlazi u Firencu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Brončana skulptura grčkog atleta Apoksiomena nakon Arheološkog muzeja u Zagrebu, gdje ga se može pogledati do nedjelje, 17. rujna, seli u Palazzo Medici Riccardi u Firenci. Izložba pod nazivom »Apoxiomenos: L'Atleta della Croazia« bit će otvorena 30. rujna, i trajat će do 30. siječnja 2007. Apoksiomen će biti izložen u Firenci u znak zahvalnosti za izvrsnu suradnju Hrvatskoga restauratorskog zavoda s tamošnjim institutom za restauriranje umjetnina Opificio delle Pietre Dure i njegovim bivšim djelatnikom Giulianom Tordijem, vrhunskim stručnjakom za restauriranje metala. [M. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Pametna kazna i pametan oproštaj </p>
<p>Izbornik nije pristalica vremenske kazne za grešnike iz Fontane </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hoće li Darijo Srna, Boško Balaban i Ivica Olić, tri grešnika iz Fontane, biti pozvani za sljedeće reprezentativne akcije početkom listopada protiv Andore i Engleske? Sudeći prema izjavama hrvatskog izbornika Slavena Bilića, ovi veseli momci doista bi se mogli pojaviti na pripremama, bez obzira na to što mnogi neće zdušno prihvatiti takvu pojavu. Bilić ističe da su sva trojica skrušeno priznala pogreške i da je to jedan od glavnih razloga što će praktički biti pomilovani. </p>
<p>»Ponavljam, to što su napravili nije izdaja, već najobičnija glupost za koju su već kažnjeni izbacivanjem iz konkurencije za Moskvu«, tvrdi Bilić. </p>
<p>Izbornik se doista postavio kategorički. Najprije nije dao nikome, pa ni predsjedniku HNS-a Vlatku Markoviću da mu se miješa u određivanje kazne, a bila je riječ o izbacivanju s priprema. Tako ni sada ne prima prijedloge nekih koji traže da se Srna, Balaban i Olić iz reprezentacije eliminiraju zauvijek. </p>
<p>»Kazna mora biti pedagoška mjera. Mislim da je njihovo izbacivanja iz reprezentacije za premijernu utakmicu kvalifikacija sasvim dovoljna kazna i da im slične stvari više nikad neće pasti na pamet.« </p>
<p>Maksimalna novčana kazna Disciplinske komisije HNS-a u visini 30.000 kuna (što je za svakog igrača iz naše reprezentacije smiješan novac) tek je očito bila ukras Bilićevoj odluci. </p>
<p>Kao što se oštro postavio odmah nakon »grijeha«, Bilić sad okreće ploču i na blagonaklon način želi spasiti i reprezentaciju i dotične igrače. I nema u tome ništa loše. Darijo Srna i Ivica Olić velika su perspektiva reprezentacije i već dulje njezin nezaobilazan kotačić. Ruku na srce, odreći se, primjerice, Srne i Olića mogao bi biti samoubilački potez izbornika. I zato je dobro da je Bilić sve grešnike odmah kaznio najoštrije, pa sada prema njima može biti blag. Da je kojim slučajem bilo obratno, svi bi izgubili. I Bilić i reprezentacija i grešnici.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vrijeme je za rušenje porazne tradicije</p>
<p>I kad igra protiv Dinama u Maksimiru Hajduk mora težiti osvajanju tri boda, pa je logično da se tako postavi i u Koprivnici</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nastavak Hrvatskog prvenstva donosi novo izdanje Hajduka. Nema više Nike Kranjčara, ali su tu zato Boris Živković, Mario Carević i Jurica Vučko. Ambicije su, pak, produžiti pobjednički niz na tradicionalno neugodnom travnjaku u Koprivnici protiv Slavena Belupa ili barem ostati neporaženim. </p>
<p>Jedra optimizma sasvim napuhana</p>
<p>Osvojenih maksimalnih petnaest bodova »bijelima« su sasvim napuhali jedra optimizma, pa iako su u Koprivnici pobijedili samo jednom, i to 1997. godine s 3-1, uvjerenje je među hajdukovcima da je došlo vrijeme rušenja porazne tradicije. </p>
<p>»Formacijski nećemo mnogo mijenjati, a postavljanjem na travnjaku tražit ćemo pobjedu. Hajduk i kad igra i protiv Dinama u Maksimiru mora težiti osvajanju tri boda, pa je sasvim logično da se tako postavi i kad gostuje uz Koprivnici. No, bio bih zadovoljan i remijem. Svaki pozitivan rezultat je korak naprijed«, najavio je trener Hajduka Zoran Vulić te dodao o kvalitetama Slavena Belupa: </p>
<p>»Slaven je dobra momčad. Ima niz iskusnih kvalitetnih igrača poput Mumleka, Poldrugača, Dodika, Božca i Vručine. Igra slično Rijeci, na kontru, čeka svoju priliku, a čini mi se da je više u krizi rezultata nego igre. Uostalom, Slaven je dobro namučio i Dinamo u Maksimiru.« </p>
<p>Hajduk je igrao i prije Nike</p>
<p>Koprivnica vam nije baš u ugodnim sjećanjima?!</p>
<p>»To je najnezgodniji teren za Hajduk. Volim ići u Korivnicu, ali ne kao trener. Šalim se, međutim istina je da tamo rijetko dobro prolazimo. Valjda je vrijeme da promijenimo barem malo taj negativni omjer.«</p>
<p>Kako bez Nike? </p>
<p>»Hajduk je igrao prije, a igrat će i poslije Nike. No, izvanserijski je igrač i trebat će nam vremena da ga zamijenimo. Znali smo da će otići i na neki smo način bili spremni za ovakav rasplet. Bio je pokretač prema naprijed, a nema smisla raspravljati jesmo li jači ili slabiji. Problem je što smo u petak imali prvi pravi zajednički trening«, kaže Vulić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Povratak Davora Vugrinca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamov trener Josip Kuže neće voditi momčad u subotnjem prvenstvenom dvoboju protiv Kamena Ingrada (19 sati) u Maksimiru. U to će vrijeme uživo promatrati nastup suparnika »plavih« u 1. kolu Kupa Uefe - francuskog Auxerrea. U goste mu dolazi Monaco. </p>
<p>»Želim dobiti potpuniju sliku Auxerrea. Vidio sam ga jedino protiv Nancyja, u situaciji kad igra u gostima. Sad me zanima kako se ponaša na domaćem terenu, kad mora ganjati rezultat, graditi igru prema naprijed, a ne oslanjati se samo na duge lopte«, istaknuo je Kuže. </p>
<p> Dinamovu će momčad, stoga, u subotu predvoditi Kužeovi asistenti Džemal Mustedanagić i Tomislav Obradović, baš kao što je to bio slučaj i na posljednjoj prvenstvenoj utakmici protiv Cibalije u gostima. U sastav se, nakon mjesec dana stanke, vraća oporavljeni Davor Vugrinec, a momčadi je priključen i daroviti junior Sandi Hudorović. S druge strane, Mathias Chago i Hrvoje Čale još su izvan pogona i neće kandidirati ni za dvoboj protiv Auxerrea u četvrtak u Maksimiru. Od prve će minute istrčati: Turina – Etto, Drpić (Ćorluka), Mamić, Cvitanović – Vukojević, Agić; Modrić, Vugrinec – Eduardo, Anderson. </p>
<p> Svi članovi Dinama imaju besplatan ulaz na zapadnu tribinu. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>U Rigu po EP </p>
<p>RIGA</p>
<p> – U subotu (19.30) u Rigi hrvatski košarkaši traže konačni korak prema Europskom prvenstvu - nastavak stopostotnog učinka i četvrtu pobjedu. No, Latvija u gostima za Jasmina Repešu i igrače najveći je izazov. </p>
<p>Na Baldekinu je prije desetak dana Hrvatska lako pobijedila s 84-56, no daljnji rezultati Latvijaca u kvalifikacijama naslućuju moguću neizvjesnost. Jer, Latvija je kao domaćin pobijedila Estoniju s 87-57, a potom u Danskoj slavila 90-74. U utakmici u Šibeniku najzapaženijima su se kod Latvije pokazali centri Kaspars Cipruss i Uvis Helmanis, što pospješuje neizvjesnost subotnje utakmice. Upravo će pod košem Hrvatska biti »najtanja« - Nikša Prkačin nije otputovao ni u Rigu, Kasun i Markota imaju lagane bolove u koljenu, Pašalić nije ni otputovao, a zamijenit će ga Cibonin igrač Lukša Andrić. </p>
<p>Hrvatske košarkašice startale su u kvalifikacijama za EP pobjedom protiv Švedske, u nedjelju u 18.30 sati očekuje ih gostovanje kod jake Poljske. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zagrebački derbi na startu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U subotu kreće i prvenstvo rukometašica. Favorit je, naravno, Podravka, a svoju će priliku vrebati Lokomotiva i TVIN Trgocentar. Derbi prvoga kola odigrat će se u Kutiji šibica (16 sati), gdje u zagrebačkom dvoboju Trešnjevka dočekuje Lokomotivu. Pobjedi bi trebale biti bliže lokosice, koje su ekipu osnažile s nekoliko igračica, između ostalih i s dvije lanjske najbolje igračice »zelenih«, Koraljku Milić i Spomenku Fabian. Podravka u subotu gostuje u Splitu, a u nedjelju će unaprijed odigrati i dvoboj drugoga kola protiv Solina. Parovi 1. kola: Arena - Vranjic (D. sportova Pula, 20 sati), Trogir - Sesvete (SD Vinko Kandija,19.30), Osijek CO - Požega (SD Zrinjevac, 20), Zamet - TVIN Trgocentar (Kozala, 18), Split - Podravka Vegeta (SC Gripe, 18). [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Blanka i Ivana zaključuju sezonu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Blanka Vlašić stigla je do posljednje stanice ove godine. Četvrto izdanje Svjetskog atletskog finala ove se godine prvi put održava u Stuttgartu. Na završno natjecanje sezone plasiralo se po sedmero najboljih u svakoj disciplini, a još po jedan atletičar ima ulaz zahvaljujući pozivnici. Blanka je prošli vikend na posljednjem mitingu Zlatne lige u Berlinu zbog problema s proklizavanjem bila tek deveta s preskočenih slabašnih 1.85 metara. U Stuttgartu će nastupiti i Ivana Brkljačić. Iako naša kladivašica nije bila među sedam najboljih, zahvaljujući tome što neke od suparnica nisu imale dovoljan broj nastupa ove godine, dobila je priliku zaključiti sezonu u najjačem društvu i popraviti loš dojam s EP-a u Göteborgu. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>U očekivanju Schumacherove odluke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uoči Velike nagrade Italije na stazi u Monzi, prednost Fernanda Alonsa istopila se pred prvim pratiteljem Michaelom Schumacherom sa 25 na 12 bodova. Španjolski vozač želi povećati bodovnu zalihu na domaćem terenu Ferrarija. U taboru »propetog konjića« predvođenim Michaelom Schumacherom, četiri utrke prije kraja sezone, nadaju se dvostrukoj pobjedi. Ferrari trenutno za Renaultom zaostaje samo dva boda. </p>
<p>Inače, ovog će se vikenda na Monzi dogoditi i važnija stvar od pobjede ovog ili onog vozača. Naime, u nedjelju bi Michael Schumacher trebao javnosti objaviti svoju odluku o nastavku karijere ili eventualnom prestanku natjecanja u svijetu brzina. Kako bilo, uzbuđenja na stazi ukomponirana s onima izvan nje učinit će pamtljivim ovogodišnje izdanje Velike nagrade Italije pamtljivim. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blake uzeo set Federeru </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Roger Federer u četvrtfinalu US Opena imao je dosad najteži ispit, James Blake prvi je uzeo set branitelju naslova ove godine. Prvi američki reket imao je dodatni izvor snage u domaćoj publici, ali na kraju je Federer slavio sa 7-6 (7), 6-0, 6-7 (9), 6-4. U polufinalu švicarski genijalac igra protiv Rusa Nikolaja Davidenka, koji je »preokrenuo« Tommyja Haasa. </p>
<p>Ponovno se Federer pokazao predobrim u presudnim situacijama. Tako je u prvom »tie-breaku« spasio tri set lopte Blakea, što je iskoristio za »kvrgu« u drugom setu. Blake može biti ponosan na treći set, u kojem je dva puta vraćao »break« zaostatka, drugi put kod vodstva Federera s 5-3, i na kraju slavio u »tie-breaku«. Ipak, u četvrtom je setu bio korak prekratak. </p>
<p>Nijemac Tommy Haas nije uspio pobijediti i u trećem meču koji je otišao u peti set. Ginepri i Safin su »pali«, ali ne i Davidenko. Koliko su Haasovi suparnici uvjetovali njegovu pobjedu, toliko je on ovoga puta uvelike pridonio preokretu Davidenka. Naime, Rus je cijelo vrijeme igrao na gotovo jednakoj razini, dok je Haas bio sve slabiji kako je meč odmicao. Tek je nakratko bljesnuo u petom setu, kad je s 2-5 stigao do 4-5.</p>
<p>•Rezultati, tenisači, četvrtfinale: Davidenko (7) – Haas (14) 4-6, 6-7 (3), 6-3, 6-4, 6-4, Federer – Blake 7-6 (7), 6-0, 6-7 (9), 6-4; juniori, 3. kolo: BELIĆ (9) – Fabbiano 7-6 (4), 6-2, Čehov (11) – VEIĆ 6-4, 6-4; juniorke, 3. kolo: Martić – Morita 7-5, 6-0. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Faktor 9/11 između tuge, straha i politike</p>
<p>Među obiteljima žrtava povelika je skupina i onih koji su svoja osjećanja artikulirali u političko oružje</p>
<p>U povodu pete obljetnice terorističkih napada na Ameriku, oni koji su izgubili svoje najmilije iznova otvaraju svoja srca. Među obiteljima žrtava povelika je skupina i onih koji su svoja osjećanja artikulirali u političko oružje. </p>
<p>U demokratski raznovrsnom političkom krajoliku Amerike njih jednostavno nazivaju aktivistima 9./11. Oni pak, kao da imaju samo jednu ambiciju: da nacija iz njihovog kuta vidi događanja oko 11. rujna 2001.</p>
<p>U proteklih pet godina, taj je blok, postao prepoznatljiv politički lobi u Washingtonu. Njegovi članovi uspjeli su pokrenuti Neovisno povjerenstvo za istragu 9./11.</p>
<p> Fakotr 9./11. već odavno ima svoju političku upotrebnu vrijednost u Americi. Izborni kredo republikanaca, postao je ovoga tjedna rečenica koju predsjednik Bush sve češće ponavlja: »Amerika je sigurnija nakon 9./11., ali mi još uvijek nismo dovoljno sigurni«. Tragične ljudske sudbine, gubitak najdražih, neočekivano su odvele mnoge Amerikance na put ovog političkog aktivizma i neplanirane medijske popularnosti. Noseći u rukama parole i postere sa slikama onih koji su poginuli, aktivisti već nekoliko godina prosvjeduju od lokalnih parada do masovnih antiratnih demonstracija u američkoj prijestolnici. Neki ipak, tvrde da aktivisti samo eksploatiraju gubitak svojih najmilijih. </p>
<p>Čak su se i neki članovi obitelji stradalih u napadima od 9./11. pobunili protiv aktivizma četiri udovice. Četiri mlade žene, izgubile su svoje u napadima 11. rujna 2001. Vodile su i prosvjede ispred Bijele kuće i sudjelovale bezbroj puta u na tv-u. </p>
<p>No, svojim su organizacijama i ostali aktivisti uspjeli dati prepoznatljiva imena. Zahvaljujući aktivistima 9./11. imena oko 3000 poginulih objavljena su na specijalnom panou nedaleko od mjesta udara tako da svatko može pročitati plakat pod nazivom »Heroji 9/11«.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Brownu kritike zbog ponašanja</p>
<p>Blair se ispričao biračima za ponašanje svoje stranke zadnjih dana, priznajući da to nije bio njen najslavniji trenutak</p>
<p>Najavivši da se unutar 12 mjeseci povlači s dužnosti, Tony Blair pokušao je stišati nagađanja o svojoj političkoj budućnosti. No, ni dalje se ne zna točan dan odlaska britanskog premijera. Promatrači tek pretpostavljaju da će Blair taj datum objaviti u veljači 2007., a povući se u svibnju. Favorit za novog premijera, Blairov ministar financija Gordon Brown, u tom bi slučaju do sredine lipnja 2007. preuzeo dužnost. No, ostaju otvorena mnoga pitanja. Prije svega, nije još sasvim jasno hoće li Blairova pomalo neodređena najava zadovoljiti Browna i njegove sljedbenike, kojima se sve više žuri da iz Downing streeta 10 čim prije istisnu sadašnjeg premijera. U svađu se umiješao i bivši britanski ministar unutarnjih poslova Charles Clarke, optuživši Browna za »apsolutno glupo« ponašanje tijekom Blairove liderske krize. </p>
<p>Clarke tvrdi da je cijela svađa jako naškodila vladajućim laburistima, te da je Brown jednim migom mogao zaustaviti urotnike koji su radili protiv Blaira. Clarke, koji i sam ima određenih liderskih ambicija, rekao je o Gordonu Brownu i sljedeće: »On je talentiran i briljantan, no javljaju se mali incidenti poput cerenja u automobilu, koji stvaraju groznu sliku«. Pritom je aludirao na fotografsku snimku nastalu sredinom tjedna, koja prikazuje Browna u njegovoj ministarskoj limuzini, kako sa širokim osmijehom na licu napušta Downing street nakon jedne svađe s Blairom. Nagađa se da se Brown smiješio jer je od Blaira izvukao određene ustupke. </p>
<p>Blairov saveznik Peter Mandelson, šef Europske komisije za trgovinu, tvrdi da su laburisti »imali svoj trenutak ludosti«. Sam Blair ispričao se biračima za ponašanje svoje stranke zadnjih dana, priznajući da to »nije bio njen najslavniji trenutak«. Godine 1997. Tony Blair vratio je laburiste na vlast, s koje su izbivali punih 18 godina. Do sada im je osigurao tri uzastopne pobjede, što je povijesni rekord za tu stranku. Sada želi dostojanstveno privesti kraju svoj mandat i otići nakon što 2. svibnja 2007. proslavi desetu godišnjicu odlaska na vlasti.</p>
<p>No, njegova osobna popularnost u silaznoj je putanji, posebice zbog Iraka i Libanona. Tradicionalnim elementima u Laburističkoj stranci zamjerio se i svojim programom modernizacije. Zbog svega toga i zbog Blairovog pada popularnosti u anketama, nekima u njegovoj stranci jako se žuri da ga se riješe. Blairov odlazak žele čim prije vidjeti i sindikati, čiji predstavnici tvrde da Blairov ostanak na vlasti škodi laburističkim šansama na idućim izborima. Nakon Blairovog odlaska laburisti moraju izabrati novog vođu, a Apsolutni favorit je Gordon Brown. No, on mora paziti da ga ne zadesi sudbina laburističkog premijera Jamesa Callaghana. On je 1976. preuzeo dužnost od Harolda Wilsona, no već 1979. izgubio je vlast nakon poraza na općim izborima.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Senat SAD-a odobrio dodatna sredstva za lov na Bin Ladena</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Senat SAD-a u četvrtak je jednoglasno odlučio dodijeliti 200 milijuna dolara za oživljavanje odjela CIA-e za hvatanje Osame bin Ladena i drugih čelnika al Qaede. Senat je, pred konačno glasovanje o proračunu Pentagona, s 96 glasova i niti jednim protiv prihvatio amandman koji su predložili demokrati Byron Dorgan i Kent Conrad. Mediji su u srpnju izvijestili da je jedinica CIA-e za hvatanje bin Ladena bila raspuštena. »Što nasilnim džihadistima govori da je mozak terorista živ i dobro pet godina nakon ubojstva 3000 Amerikanaca«, rekao je Conrad. Jedinica CIA-e, poznata kao Alec Station, raspuštena je krajem prošle godine. Dužnosnici obavještajne službe su rekli da preustroj djelovanja CIA spram Al Qaide održava gledište da ta teroristička skupina nije tako hijerarhijski ustrojena kao nekada, kao i rastuću zabrinutost zbog skupina nadahnutih Al Qaidom koje su počele provoditi napade neovisno od Biin Ladenovog glavnog zamjenika Aymana al-Zawahirija. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prvi izbori u neovisnoj Crnoj Gori </p>
<p>PODGORICA</p>
<p> - Prvi parlamentarni izbori u neovisnoj Crnoj Gori održat će se u nedjelju 10. rujna, a oko 480.000 registriranih birača trebalo bi izabrati 81 zastupnika iz sedam koalicija, četiriju stranaka i skupina građana. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se ne očekuju velike promjene. Sada vladajuća koalicija Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) sasvim je blizu ponovnom osvajanju vlasti. Oporba je razjedinjena i nema snage ugroziti aktualnog premijera Mila Đukanovića i njegov DPS. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sarajevo zabrinuto zbog poruka iz Beograda</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Ponovljene poruke vodećih srbijanskih političara o povezanosti pregovora o budućem statusu Kosova s razvojem političke situacije u BiH izazvali su zabrinutost u Sarajevo, posebno jer vremenski koincidiraju s izjavama premijera Republike Srpske (RS) Milorada Dodika o raspisivanju referenduma o odcjepljenju ovog entiteta od BiH. </p>
<p>Šef srbijanske diplomacije Vuk Drašković je izjavio da bi nezavisno Kosovo izazvalo opasne turbulencije u BiH i Crnoj Gori zbog velikog poniženja srpskog naroda. »U Bosni bi se odmah postavilo pitanje referenduma - zašto da se Srbi u RS po istom principu kao i Albanci na Kosovu ne izdvoje iz države BiH«, ističe Drašković. Mediji u Sarajevu podsjećaju i na slične izjave srbijanskog predsjednika Tadića, te premijera Koštunice. U komentaru sarajevskog Dnevnog avaza, naglašava se da dovođenjem u vezu statusa Kosova i Republike Srpske, Tadić i Drašković »samo pokazuju kako politika koju je vodio Milošević nije zauvijek pokopana«, te da se Bosna i Hercegovina više od desetljeća i pol nalazi pod stalnim napadima i težnjama Srbije. </p>
<p>Premijer RS Dodik među ostalim je rekao da bi nezavisnost Kosova mogla dovesti do snažnijih pokreta nezadovoljstva u RS. Zanimljivo je da i utjecajni strani mediji pišu o mogućnosti krize. Tako londonski dnevnik Guardian ističe da je izjava Milorada Dodika dana je u izuzetno prljavoj predizbornoj kampanji, a ona ukazuje da Srbija možda kuje urotu da anektira velike dijelove Bosne ako Beograd u narednih šest mjeseci izgubi Kosovo.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Gimnastikom protiv bora </p>
<p>Vježbanjem održavamo napetost i čvrstoću mišića te sprječavamo nastanak podbratka, vrećica ispod očiju i opuštanje kapaka i obraza </p>
<p>»Botox-partyji«, koje navodno organiziraju svjetske zvijezde, besplatne estetske operacije kao prigodni darovi za završetak školovanja, što ih američki roditelji daruju svojoj djeci, samo su neki znakovi borbe s vremenom, čežnje za vječnom mladošću i ljepotom koja se poput pošasti proširila cijelim zapadnim svijetom. Najvećim neprijateljem mladolika izgleda većina smatra upravo bore, koje vrijeme iscrtava na svakom licu i koje će, prije nego bilo koji drugi dio tijela, otkriti godine.Nije stoga čudno da su najtraženiji estetski zahvati upravo zatezanje kože, dermoabrazija i kemijski pilinzi, metode koje se već desetljećima koriste u estetskoj kirurgiji za pomlađivanje lica. No agresivni estetski zahvati, koji zahtijevaju anesteziju i dulji oporavak, ipak se većini ne čine kao najbolje sredstvo u borbi sa starenjem. Odgovor na pitanje kako na prirodan način zaustaviti starenje prije nekoliko godina ponudila je mr. ph. Seka Zebić, diplomirana farmaceutkinja koja je već tri desetljeća prisutna u kozmetičkoj industriji. Vlasnica kozmetičkog salona Biokozmetika Pet svoje je znanje, koje je stekla praktičnim radom, te proučavanjem zakonitosti prirodnog procesa starenja, obuhvatila u šezdesetak vježbi i knjizi »Gimnastika lica moj prirodni lifting«. Tako je pokazala put svima koji su spremni upornim radom i na prirodan način usporiti starenje.</p>
<p>»Za dobar izgled potrebno je mnogo čimbenika kao što su dobar san, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost. Gimnastikom lica pak pokrenut ćemo cirkulaciju i ojačati muskulaturu«, kaže Seka Zebić, dodajući kako sam tretman u kozmetičkom salonu ne može biti dovoljan za održavanje mladenačkog izgleda. </p>
<p>Baš kao što raznim vježbama treniramo i oblikujemo tijelo, gimnastikom lica učvrstit ćemo mišiće i usporiti nastanak bora.</p>
<p>Na neizbježan proces starenja, utječu geni, mimika lica, štetni utjecaji iz okoline, kao i način života i stil prehrane. »O svim tim čimbenicima ovisi kada i koliko ćemo gimnasticirati i kojim intenzitetom. No najvažnije je napomenuti da za prve rezultate treba biti uporan i kontinuirano vježbati nekoliko mjeseci«, pojašnjava Seka. </p>
<p>Koje je najbolje vrijeme za početak vježbanja odredit će genetika i stil života, ali bez obzira na to, kaže Seka, nikada nije previše rano kao što nikada nije prekasno za rad na sebi. </p>
<p>Bez ustrajnosti i truda nema dobrog izgleda, a kvalitetna krema, dobra šminka i tretman u kozmetičkom salonu samo su dobrodošli dodaci ljepoti, jer pomažu održavanju dobrog izgleda. </p>
<p>»Ako želimo skladno tijelo vježbamo, ako želimo lijepo lice –vježbamo«, kaže Seka Zebić. Nema ništa protiv estetskih zahvata koji su mnogima pomogli, ali kada je riječ o liftingu lica prednost ipak daje gimnastici lica kao izvanrednoj alternativi kirurškom liftingu. Kojim tempom i koliko ćemo vježbati ovisi i o godinama. »Osobe od 25 do 30 godina trebale bi vježbati jednom do dvaput na tjedan, oni između 30 i 40 godina dvaput na tjedan, dok oni iznad 40 trebaju vježbati svaki dan dva puta po 10 do 15 minuta«, napominje naša sugovornica. </p>
<p>Gimnastika lica ne zahtijeva posebno mjesto, spravu, vrijeme. Možete vježbati ujutro u krevetu, dok gledate televiziju ili pospremate stan. Važan je, ističe Seka, kontinuitet vježbanja, a onaj tko vježba sigurno usporava starenje. A najbolji dokaz blagotvornog djelovanja vježbi lica upravo je njegovan i lijepi izgled Seke Zebić.</p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sklad sa sobom i podnebljem</p>
<p>Ono što je zdravo, ne događa se na brzinu poput brze hrane ili mršavljenja </p>
<p>Željko Duvnjak poznato je lice koje nas uveseljava s kazališnih dasaka i s malih ekrana. Gotovo svako njegovo pojavljivanje jamči dobru zabavu, jer ga najčešće i gledamo u komedijama u kojima njegova glumačka vještina dolazi do puna izražaja. Što je to što mu daje izražajnu snagu i što ga čini tako uvjerljivim i vitalnim, te koliko uspijeva zdravo živjeti? </p>
<p>»Zdrav život ponajprije zahtijeva sklad sa sobom i podnebljem u kojem živite«, kaže glumac. U Hrvatskoj ljudi žive zdravije nego stanovnici mnogih zapadnih zemalja koje zagovaraju zdravo življenje, smatra Duvnjak i ističe da se u SAD-u, Engleskoj i drugdje već neko vrijeme popularizira mediteranska kuhinja. No, smatra, zdrava je hrana postala trendom i ne može biti zdravo ništa što se čini i događa na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. To se među ostalim odnosi i na brzo mršavljenje kada, ponajviše žene, u desetak dana skidaju višak kilograma. On sam sebe ne smatra isključivim kada je o prehrani riječ i voli probati sve vrste kuhinja od, kako u šali kaže, makro i mikro do mesnih jela. Dodaje da voli kuhati i uživa u tome, jer ga to na poseban način opušta, a usput može i učiti tekstove pa radi dvostruko koristan posao, jer usput nahrani i obitelj.</p>
<p> »Volim peći kruh, i to dobro radim. Recepturama me je naučila baka«, kaže Duvnjak. Dodaje da u kući uvijek ima nekoliko vrsta brašna, pa može dati mašti na volju.</p>
<p>Na objede koje pripravi nerijetko dođe i glumčeva punica, a on je, našalio se, jedan od rijetkih muškaraca koji je u izvrsnim odnosima sa punicom. Kako glumci imaju neuobičajeno radno vrijeme, nerijetko ima vremena čarobirati u kuhinji, jer supruga to zbog posla ne stiže uvijek. Svakodnevni je posjetitelj tržnice Dolac gdje se nerijetko sastaje s glumcima Otokarom Levajem, Zvonimirom Torjancom i drugima pa među svim temama prozbore koju i o dobrim receptima. On je kuhati, kaže, naučio još kao dječak zahvaljujući majci koja nije željela da joj »sin poput oca ne zna ni jaje skuhati«. Voli se »igrati« s povrćem i smišljati kreativne recepte. Ovih dana često priprema jela od tikvica i povrtne složence. Potonji od tikvica nam je i predložio, jer je lagan i vegetarijanski. Tikvice se malo preprže na tavi, poslože u lim za pečenje, na njih se poreda skuhana tjestenina koja se prelije umućenim vrhnjem i jajima, te se na kraju posipa parmezanom. Jelo je gotovo za četrdesetak minuta, a ne opterećuje želudac. Glumac voli jesti i voće, ponajprije sezonsko, a omiljeni su mu jabuke i grožđe. U obitelji mu ovih dana, kaže, dobro prolaze i lubenice. Voli pripremati pekmez, posebno od bresaka koje je već spremio u smočnicu. Nije, kaže, bio ljubitelj kolača, ali supruga Danijela voli slatko pa je malo po malo i on » dotjerao do toga da ponekad kupi kolače«. Voli i mliječnu čokoladu na koju se, priznaje, »navukao«. Kada ne stigne jesti, a ima kazališne probe dovoljan mu je jedan red čokolade da vrati energiju. Ne puši i ne pije kavu, ali zato voli piti čajeve. Velik je ljubitelj tih napitaka posebice zelenog i crnog čaja s narančom. Svaki dan popije i do četiri šalice omiljene mu tekućine, a voli i druge okuse poput metvice i kamilice.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Policijska akcija »točno u podne«</p>
<p>Samo u jednom slučaju osumnjičeni su od riječkog javnog bilježnika iznuđivali 300.000 eura</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Iznuda od 300.000 eura od riječkoga javnoga bilježnika Velimira Panjkovića te sprječavanje dokazivanja u slučaju pucnjave ispred jednoga kafića na riječkoj Rivi razlozi su uhićenja osam osoba u spektakularnoj akciji riječke policije koja se u četvrtak događala u samom središtu grada. </p>
<p>Osmero osumnjičenih, Januz Derviši (40) iz Rijeke vlasnik kafića »Galo«, odvjetnik Velimir Došen, Suzana Vozila, javna bilježnica iz Kostrene, Vulmet Sedolli (40) iz Rijeke, Hasan Ćerići i Živko Letić obojica iz Rijeke, Boško Lončar, policijski inspektor PU primorsko-goranske te Dragan Majkić šef zaštitarske tvrtke Sokol Marić iz Rijeke, privedeni su u Istražni centar riječkoga Županijskoga suda i saslušani pred istražnim sucem. Došen je nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode dok je ostalima određeno zadržavanje u pritvoru. </p>
<p>U povodu tog slučaja u riječkoj policiji održana je konferencija za novinare kojoj su, uz riječke policajce i županijskoga državnoga odvjetnika. prisustvovali i Darko Dundović, načelnik Ureda kriminalističke policije MUP-a, i Anto Rajkovača, načelnika Odjela organiziranoga kriminala MUP-a. Dundović je rekao da je riječka, ali i osječka akcija u kojima su među ostalima uhićeni i policajci povezani s kriminalnim skupinama, pokazatelj da je policija spremna i sposobna suprotstaviti se takvim oblicima kriminala. Dundović se osvrnuo i na neke medijske komentare u kojima se govori o pretjeranoj reakciji policije, ustvrdivši da je kod uhićenih pronađeno streljivo, oružje i manja količina droge što sve potvrđuje da je oprez bio nužan. Policijska akcija uhićenja osoba morala se odvijati u točno određeno vrijeme (oko 12 sati op. a.), ali zahvaljujući obučenim policajcima nije bilo opasnosti za brojne građane koji su se zatekli na ulici u tom trenutku, zaključio je Dundović.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Graditelj« fantomskih apartmana u pritvoru</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Jozeff Heffner, rodom iz Novog Sada, koji je svojedobno široj javnosti bio poznat po prvoj apartmanskoj gradnji na Jadranskoj obali, trenutačno u šibenskom okružnom zatvoru čeka na ponovljeni sudski postupak. Naime, Heffner je u odsutnosti osuđen na 10 godina zatvora za više kaznenih djela prijevare.</p>
<p> Kada je saznao da za njim tragaju hrvatski organi gonjenja pobjegao je prije nekoliko godina u Madžarsku gdje se skrivao sve do svibnja ove godine kada su ga madžarske vlasti deportirale u Hrvatsku. Heffner je u Madžarskoj živio kao poduzetnik, zajedno sa svojom suprugom Ilonkom koja je, također u odsutnosti, osuđena na šest godina zatvorske kazne, dok je trećeosumnjičeni iz tog prevarantskog lanca, a riječ je o njihovu pomagaču Krunoslavu Kataviću, osuđen na tri godine zatvora.</p>
<p>Da podsjetimo, Heffner je još koncem osamdesetih i početkom devedesetih godina, kao vlasnik građevinskog poduzeća »Jadran gradnja«, na području Pirovca sagradio šezdesetak objekata s više od 600 stambenih jedinica, odnosno apartmana. Budući da za tu gradnju nije imao građevinskih dozvola, ili je prekorači gabarite, Ministarstvo zaštite okoliša srušilo mu je 12 objekata s ukupno 220 apartmana. Apartmani su, osim svega, bili toliko nekvalitetno građeni da je poduzetnik Heffner brzo došao na loš glas i našao se na udaru nezadovoljnih i prevarenih kupaca, a ukupna javnost zgražala se nad takvom »fušerskom« gradnjom. Ratno vrijeme Heffner je uz pomoć supruge, također poduzetnice i pomagača Katavića, iskoristio pa je apartmane koje je prije toga prodao državljanima Srbije i Crne Gore preprodao građanima Hrvatske.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Petrači se sude zbog »grunta«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Spor kojeg rođaci Hrvoja Petrača, Branko i Mario Petrač, zbog klevete kojoj je »kumovao« i najpoznatiji prezimenjak, međusobno vode na zagrebačkom Općinskom sudu u petak je nastavljen svjedočenjem nekadašnjeg Petračeva tjelohranitelja Stjepana Jurička. Povod tužbi za klevetu, koju je zbog njegovih izjava u tjedniku »Globus«, Mario podigao protiv Branka kao i parničnom postupku, kojeg Hrvoje i Branko Petrač vode na zabočkom sudu, zagorski je »grunt«. Parnični se postupak naime, vodi radi vinograda kojeg je 1997., za 30.000 maraka, Hrvoje navodno kupio od manje »slavnog« rođaka Branka, no ovaj je to na kraju opovrgnuo i pokrenuo parnicu. Potom je, Mario, koji je navodno bio svjedok kupoprodaji, kao svjedok u postupku izjavio da je Hrvoje Petrač doista dao novac za zemlju, a tada je treći rođak Branko, protiv dvojca, podigao kaznenu prijavu, i u studenom 2005. za Globus izjavio »Za Hrvoja je lažno svjedočio naš rođak Mario«. Drugi se dvojac potom, Mario i Branko, »našao« na zagrebačkom Općinskom sudu. Mario Petrač, kao tužitelj u sporu za klevetu, svjedočio je kako su sva trojica rođaka, i Juriško u lipnju »špricali« lozu u vinogradu, te da je Petrač »na njegove oči« isplatio Branku 30.000 maraka za vinograd. [Anita Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pokušao silovati konobaricu</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Nepoznati muškarac u srijedu je nešto iza 6 sati fizički napao konobaricu u kafiću »Plima« u Krešimirovoj ulici i, kako prve neslužbene informacije kažu, pokušao je silovati. Nasilnik je navodno svojoj žrtvi zadao nekoliko udaraca i počeo joj trgati odjeću, a u izvršenju njegova nauma spriječila ga je jedna žena koja je ušla u kafić. Policija je tijekom srijede obavljala izvide kako bi utvrdila što se točno događalo u »Plimi« te pronašla nepoznatoga napadača. [T.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pijani susjedi se potukli i vrijeđali policiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Ilovnjaku na području Velike Gorice u srijedu oko 21 sat izbila je svađa među susjedima. Policija je intervenirala, no dvojica hrvatskih državljana Ivan (66) i Marin K. (36) suprotstavili su se intervenciji policiji i nastavili narušavati javni red i mir, pa je policija morala upotrijebiti silu.Pomoć zbog svađe sa susjedima i meteža koji je nastao, potražila je Željka Ž. (44), koja je navela policiji da ju je napao pijani susjed i izvrijeđao je. Dvojica muškaraca nastavila su vrijeđati i policajce, »što ste došli murjaci, što hoćete. « , nakon čega je policija morala žešće intervenirati i stavili su im lisice.[J.I.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ina i Mol kupili Energopetrol </p>
<p>Ugovorom je dogovorena i dokapitali-zacija Energope-trola sa 60,2 milijuna konverti-bilnih maraka</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Ahmet Hadžipašić, predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Mola Zsolt Hernadi i direktor Energopetrola Namik Bušatlić potpisali su u petak u Sarajevu ugovor o dokapitalizaciji Energopetrola, najveće naftne tvrtke u BiH. Potpisivanju ugovora nazočio je i hrvatski ministar financija, ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Ine Ivan Šuker.</p>
<p>Ugovorom se konzorcij Ina-Mol obvezao federalnoj vladi za 67 posto dionica Energopetrola odnosno 65 benzinskih crpki i dvije upravne zgrade platiti 10,2 milijuna konvertibilnih maraka (oko 5,1 milijun eura). Ugovorom je također dogovorena dokapitalizacija Energopetrola sa 60,2 milijuna konvertibilnih maraka (oko 30,1 milijun eura), što će se iskoristiti za vraćanje velikih dugova. Konzorcij će u sljedeće tri godine u razvoj te tvrtke uložiti još 150 milijuna konvertibilnih maraka (oko 75 milijuna eura) a u zapošljavanje i zbrinjavanje svih 1059 zaposlenih 4,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 2,25 milijuna eura).</p>
<p>»U dugotrajnim i teškim pregovorima postigli smo puno više od početnih uvjeta iz međunarodnog natječaja, jer su u vlasništvu Federacije BiH ostali naftni terminali i hotel Maršal na Bjelašnici«, istaknuo je Hadžipašić, napominjući da su se za takvo rješenje zalagali federalna vlada, sindikati i zaposleni.</p>
<p>Prema njegovim riječima, taj ugovor je spas za Energopetrol, jer mu je prijetio stečaj i likvidacija. S premijerovim riječima složili su se Bašatlić i čelnici Sindikata.</p>
<p>»Hrvatsko-mađarski konzorcij će od Energopetrola napraviti regionalnu naftnu kompaniju i zadovoljiti potrebe potrošača kroz poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga«, rekao je Hernadi, a Dragičević je dodao da će uz poboljšanje kvalitete nastojati osigurati i jeftinija goriva za Energopetrol.</p>
<p>»Hadžipašić je zatražio od konzorcija da što brže isplati novac za dionice i dokapitalizaciju te da što prije počne modernizaciju Energopetrolovih benzinskih crpki kako bi se vidjelo da su za partnere izabrali najjače regionalne naftne tvrtke. Taj prihod omogućit će nam pokretanje Agrokomerca, Krivaje i namjenske industrije te osiguravanje posla izravno za deset tisuća, a neizravno za 15 do 20 tisuća ljudi«, rekao je federalni premijer.</p>
<p>Predstavnici Sindikata Energopetrola i Ine i Mola potpisali su i Memorandum o socijalnom paketu. »Time je osiguran kontinuitet radnog odnosa i sva zakonska prava za svih 1059 zaposlenih, a ispunili smo sve zahtjeve sindikalista Energopetrola«, rekla je Željka Kontent, direktorica Ininog Sektora ljudskih resursa. Zato nije ni čudo da su zaposleni i vrlo zadovoljni potpisanim ugovorom i činjenicom da je agonija te tvrtke započeta još 1997. konačno završila. Zajamčeno je zadržavanje svih zaposlenih sljedeće tri godine, a ugovoreno ulaganje 150 milijuna tih konvertibilnih maraka u razvoj tvrtke jamče zadržavanje postojećih radnih mjesta pa čak i otvaranje novih, istaknuo je Nusret Mamić, koordinator Sindikata Energopetrola.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Actavisova ponuda fer, moguće preklapanje u poslovanju</p>
<p>Actavis je za preuzimanje Plive ponudio 795 kuna po dionici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nadzorni odbor Plive objavio je mišljenje o ponudi islandskog Actavisa za preuzimanje Plive, u kojem kaže da ponuđenih 795 kuna po dionici predstavlja fer vrijednost, no ujedno napominje da je Actavis prisutan na tržištima na kojima je prisutna i Pliva, pa je moguće preklapanje u poslovanju.</p>
<p>U mišljenju Plivinog Nadzornog odbora kaže se da nakon savjetovanja s nezavisnim financijskim savjetnikom, Deutsche Bankom, NO drži da cijena koju je Actavis ponudio predstavlja fer vrijednost, te da je ponuda načinjena u skladu sa zakonom, što je potvrđeno i rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.</p>
<p>Pliva i Actavis na istim tržištima</p>
<p>Razmatrajući ciljeve ponuditelja iznesene u ponudi, Nadzorni odbor primjećuje da Actavis vjeruje da kombinacija Plive i Actavisa predstavlja superiorni poslovni prijedlog koji će najbolje osigurati budući razvoj i rast kombinirane tvrtke na svim tržištima, uključujući i Hrvatsku, te da Actavis čvrsto vjeruje da je budućnost globalnog generičkog poslovanja u konsolidaciji.</p>
<p>Istodobno, Nadzorni odbor Plive drži važnim napomenuti da je Actavis prisutan na tržištima na kojima je Pliva također prisutna te da je moguće preklapanje u poslovanju. Podsjeća se da se u ponudi za preuzimanje navodi da Actavis i osobe koje s njim zajednički djeluju, a to su Quaestus Private Equity Partneri i Herkonugil, raspolažu s ukupno 20,23 posto od ukupnog broja redovnih Plivinih dionica.</p>
<p>Pribavljena garancija londonskog HSBC-a</p>
<p>Nadzorni odbor Plive ukazuje na jasnu Actavisovu izjavu da je ponuda upućena svim Plivinim dioničarima koji su imatelji dionica s pravom glasa te da se Actavis obvezuje kupiti svaku dionicu s pravom glasa, pod propisanim i objavljenim uvjetima.</p>
<p>Također se navodi da je Actavis, u svrhu osiguranja plaćanja, pribavio bankarsku garanciju koju je izdao londonski HSBC Bank.</p>
<p>Actavis je svoju ponudu za preuzimanje Plive objavio 2. i 4. rujna u dnevnom tisku te u Narodnim novinama.</p>
<p>Plivin Nadzorni odbor je objavom mišljenja ispunio obvezu iz Zakona o preuzimanju dioničkih društava, koji propisuje da je NO izdavatelja (u ovom slučaju Plive) obvezan u roku od sedam dana od objavljivanja ponude za preuzimanje objaviti svoje obrazloženo mišljenje o ponudi za preuzimanje.</p>
<p>O ponudi američkog Barra Nadzorni odbor Plive objavio je mišljenje 23. kolovoza, a ponudu Barra, u kojoj je za svaku dionicu Plive ponuđeno 743 kune, ocijenenio je kao fer ponudu, te istaknuo da predstavlja dugoročno atraktivnu razvojnu perspektivu za Plivu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Završeni pregovori o zajmu za luku Ploče</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada Republike Hrvatske, Lučka uprava Ploče i Svjetska banka pregovarali su od 5. do 7. rujna o predloženom zajmu Svjetske banke za Projekt integracije trgovine i transporta u iznosu od 58,8 milijuna eura, priopćeno je iz hrvatskog ureda Svjetske banke.</p>
<p>Zapisnik o pregovorima u četvrtak su potpisali Branko Bačić, državni tajnik Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Tomislav Batur, izvršni direktor Lučke uprave Ploče i Gerald Ollivier, voditelj tima za provedbu projekta. Očekuje se da će hrvatska vlada u iduća dva mjeseca prihvatiti zajam i da će on biti podnesen Odboru izvršnih direktora Svjetske banke na odobrenje.</p>
<p>Luka Ploče, druga najveća hrvatska luka, suočena je sa znatnim porastom prometa, što je uglavnom posljedica restrukturiranja industrije u susjednoj Bosni i Hercegovini. </p>
<p>Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i Lučka uprava Ploče zajedno su pripremili ovaj projekt, uz potporu Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.</p>
<p>Glavni cilj projekta je razvijanje trgovine u koridoru 5C unaprjeđenjem kapaciteta, učinkovitosti i kvalitete transportnih usluga, s posebnim osvrtom na Luku Ploče. Ukupni troškovi projekta procjenjuju se na 91 milijun eura, a financiraju ih Svjetska banka (58,8 milijuna eura), EBRD (11,2 milijuna eura), Vlada i Lučka uprava Ploče. [Bojan Terglav]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Porast prodaje hrane</p>
<p>Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u srpnju porastao za 12,2 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupni promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u srpnju nominalno porastao za 12,2 posto u odnosu na lipanj, dok je realni porast iznosio 13,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini, u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, u maloprodaji se bilježi nominalni rast od 14,1 posto, dok je realni porast iznosio 11,1 posto.</p>
<p>Podaci DZS-a pokazuju i da je u prvih sedam mjeseci ove godine promet u trgovini na malo nominalno povećan za 9,6 posto, a realno za 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.</p>
<p>Najveće povećanje prometa na mjesečnoj razini, u srpnju u odnosu na lipanj, ostvareno je u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima, 19,1 posto.</p>
<p>U trgovini na malo motornim gorivima i mazivima istodobno se bilježi rast prometa za 16 posto, a u ostaloj trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama za 14,6 posto.</p>
<p>Pad prometa na mjesečnoj razini zabilježen je samo u trgovini na malo u maloprodaji farmaceutskih, medicinskih, kozmetičkih i toaletnih proizvoda te maloprodaji tekstila, odjeće, obuće i kožnatih proizvoda, za 0,7 posto.</p>
<p>Na godišnjoj se razini, odnosno u srpnju ove u odnosu na srpanj prošle godine, najveće povećanje prometa bilježi u trgovini na malo tekstilom, odjećom i obućom, i to za 25,4 posto, dok je promet u ostaloj trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama istodobno povećan za 13,6 posto.</p>
<p>Pad prometa na godišnjoj razini bilježe maloprodaja knjiga, novina i ostale papirne robe (19 posto), trgovina na malo namještajem i ostalom opremom za kućanstva (2,7 posto), kao i u prodaji, održavanju i popravku motornih vozila (0,5 posto). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sto godina prerade šećerne repe u Osijeku</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Potpaljivanjem vapnenih peći u tvornici šećera Kandit Premijer d.o.o. Osijek počela je stota kampanja prerade šećerne repe u šećer. Kampanja bi trebala trajati 95 dana, gdje će se iz 625.000 tona šećerne repe proizvesti više od 80.000 tona šećera, s prosječnom dnevnom preradom od 6600 tona šećerne repe. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Dragan Kovačević istaknuo je da je šećerna industrija jedna od strateških prehrambenih i poljoprivrednih industrija u zemlji te da je šećer jedan od najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda, ali i da sadašnju proizvodnju šećerne repe od šest tona po hektaru treba povisiti kako bi se dostigli standardi EU. [O. G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Državne institucije rade svoj posao</p>
<p>Ministar Čobanković je napomenuo da je Vlada krenula energično protiv svih oblika sive ekonomije, što je važno zbog razdvajanja nelegalnih proizvođača od onih koji posluju legalno</p>
<p>Očito je da ova država počinje funkcionirati, ona i mora funkcionirati bez obzira o kome je riječ ako krši hrvatske zakone, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić komentirajući posljednja velika uhićenja u Rijeci. Otvarajući u petak Bjelovarski poljoprivredni sajam u Gudovcu, Mesić je dodao da u Hrvatskoj više ne smije biti selektivnosti u primjeni zakona jer pred zakonom svi moraju biti jednaki. »Ova uhićenja u Rijeci su pokazala da institucije funkcioniraju«, naglasio je Predsjednik. </p>
<p>Na pitanje kako komentira činjenicu da su neki od uhićenih bili u policiji, odnosno da je obrada slučaja trajala dugo, Mesić je rekao kako nitko nije kriv dok mu se ne dokaže suprotno, ali je očito da su do trenutka uhićenja prikupljeni svi dokazi. </p>
<p>»Ne tvrdim da su uhićeni i krivi, ali je akcija bila djelotvorna«, kazao je Predsjednik. </p>
<p>Predsjednik Mesić kazao je i da se ne treba plašiti udruživanja u Europsku uniju, gdje moramo ući kao ravnopravan partner, zbog čega su važni naši pregovarači. </p>
<p>Bjelovarski sajam je ocijenio kao regionalni sajam za koji je imao samo riječi pohvale, ali je i kazao da će uspjeh biti još veći kad se bolje poveže prerađivače s poljoprivrednim proizvođačima. </p>
<p>Na upit je li ilegalna prodaja mesa i mesnih prerađevina bila golema, Mesić je uputio na ministra poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva Petra Čobankovića, koji je kazao da je akcija suzbijanja sivog tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda osigurala veću sigurnost potrošača, a na kraju i određeni prihod u državni proračun. </p>
<p>Ministar je napomenuo da je Vlada krenula energično protiv svih oblika sive ekonomije, što je važno zbog razdvajanja nelegalnih proizvođača od onih koji posluju legalno.</p>
<p>Ministar je ocijenio da poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj ubrzano napreduje. Ove je godine pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda dosegla 68 posto, a na godinu bi to trebalo iznositi 75 posto.</p>
<p>Najveći poljoprivredni sajam u Gudovcu pokraj Bjelovara otvoren je do nedjelje.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hrvatska energetski lider u regiji</p>
<p>Predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak do sredine 2008. očekuje lokacijsku dozvolu za gradnju trećeg bloka TE Plomin</p>
<p>LABIN</p>
<p> - Društvo TE Plomin i njegovi osnivači HEP i njemački RWE Power iz Essena obilježili su u petak u Luci Plomin desetu obljetnicu osnutka. HEP je 1985. počeo s gradnjom bloka dvaju termoelektrana Plomin, a po joint venture udruživanju s RWE Powerom iz Essena objekt je završen i stavljen u pogon, istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak. Najavio je da očekuje do sredine 2008. lokacijsku dozvolu za gradnju trećeg bloka TE Plomin, čija bi gradnja trajala od pet do sedam godina. Kako je kazao Mravak, TE Plomin 3 u funkciji će biti do sredine 2015., snage je 500 megavata, a iste godine iz proizvodnje će biti isključena TE Plomin 1, snage 100 megavata.</p>
<p>Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić istaknuo je da je Plomin 2 ove godine ostvario i svojevrstan rekord u neprekinutom razdoblju proizvodnje električne energije od 4,5 mjeseca, bez havarija koje bi zaustavile pogon. Ministar smatra da je Hrvatska lider u regiji glede energetike, posebice nakon gradnje magistralnog plinovoda i dovođenja plina iz Jadrana do krajnjih potrošača u Hrvatskoj, ali i u tehnološki zahtjevnoj proizvodnji. </p>
<p>»Hrvatska ima jake kompanije i može proizvoditi tehnološki vrlo zahtjevne proizvode koji kvalitetno rade. U TE Plomin zatekli smo Končarov generator, tribinu iz Alstona iz Karlovca, sustav upravljanja iz Siemensa iz Zagreba, kotao iz Đure Đakovića. Hrvatska vlada daljnjim mjerama želi dovršiti restrukturiranje poslovanja važnih gospodarskih subjekata poput Đakovića«, kazao je ministar Vukelić. Naglasio je i kako je dostupnost energije i energetska neovisnost naše zemlje prioritet Vlade premijera Ive Sanadera, jer se upravo u našoj zemlji energetski pravci jugoistočne Europe spajaju sa srednjom Europom.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Primorac: Političkim pamfletima nema mjesta u školama</p>
<p>Došlo je do klasične obmane jer djelatnici u školama nisu znali o kakvim je slikovnicama riječ, kaže Primorac</p>
<p>Nakon istrage prosvjetne inspekcije u slučaju dijeljenja prvašićima slikovnice »Dobrodošli u školu« u nakladništvu SDP-a, situacija se zaoštrila. SDP je, naime, u petak prozvao Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da je ispolitiziralo njihovu akciju i da zastrašuje učitelje, na što je reagirao ministar znanosti Dragan Primorac. </p>
<p>»Prema riječima učitelja, roditelja te prema nalazima prosvjetne inspekcije, dijeleći slikovnice po školama, u najvećem broju slučajeva došlo je do klasične obmane jer djelatnici u školama nisu znali o kakvom je materijalu riječ«, kaže Primorac i dodaje kako je to za svaku osudu.</p>
<p>»Prosvjetni djelatnici nisu zaslužili takav tretman. Neću dopustiti politički pritisak na učitelje i ostale djelatnike, te poručujem da političkim pamfletima bilo koje vrste nije niti će biti mjesta u hrvatskim školama«, kategoričan je Primorac. </p>
<p>SDP je u petak prozvao Ministarstvo da zastrašuje nastavnike i ravnatelje škola u kojima su se dijelile slikovnice iako u njima, tvrde u SDP-u, nema nikakvih stranačkih obilježja i ideološke obojanosti.</p>
<p>SDP-ovci ističu kako su slikovnice tiskali u plemenite svrhe, želeći pomoći djeci da im prvi put susret sa školom dobije što vedrije ozračje te odbacuju sve optužbe za politizaciju škole i zloporabu djece u političke svrhe. </p>
<p>»Upravo se prostački nepristojnim može smatrati ovaj napad na SDP zbog toga što se usudio učiniti napor da prvoškolcima podijeli ovo malo i zabavno štivo«, poručuju iz SDP-a, podsjećajući da stranka već tri godine na taj način obilježava prvi dan škole te da to dosad nikome nije smetalo. U SDP-u kažu da napad dobiva obilježje linča. »Krene li ministar Primorac i Vlada Ive Sanadera u bespoštednu sječu prosvjetarskih radnica, kako to prijeteći najavljuju, SDP će znati iskoristiti svoj društveni utjecaj kako bi ovu odmazdu pokrenutu u politikantske, predizborne svrhe, spriječio«, stoji u SDP-ovu priopćenju. </p>
<p>Član sisačkog SDP-a Darko Baniček zatražio je smjenu profesorice Vere Bašić, ravnateljicu sisačke osnovne škole »22. lipnja« jer, kako kaže, »bezočno laže kad kaže da je bila zatečena dolaskom Davorka Vidovića i aktivista SDP-a u školu i da je bila prevarena, jer štiti sebe po svaku cijenu, ne birajući sredstva«. </p>
<p>Hrvatski školski sindikat »Preporod« pozvao je u petak i vlast i oporbu da se suzdrže od političkog nadmetanja i međusobnog diskreditiranja koristeći školstvo te tako više ne ponižavaju zaposlene u školama koji, tvrde u Sindikatu, nisu ništa dobro dobili ni od bivše ni od aktualne vlasti. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Bojna za specijalna djelovanja na razini NATO-a</p>
<p>Pripadnici bojne sudjelovali su u vojnim misijama od Sierra Leonea, preko zapadne Sahare i Obale Bijelokosti do Sudana i Afganistana</p>
<p>DELNICE</p>
<p> - U vojarni »Drgomalj« u Delnicama u petak je svečano obilježena šesta obljetnica osnutka Bojne za specijalna djelovanja. Ministar obrane Berislav Rončević je rekao da je ta bojna jedna od najelitnijih i najobučenijih postrojbi u Oružanim snagama. Naglasio je kako se duboko nada da Hrvatska više nikad neće voditi rat za svoju slobodu, a poručio je građanima da je Hrvatska vojska u svakom trenutku spremna obraniti suverenost svoje domovine. Ministar je napomenuo da je cilj uskladiti djelovanje Bojne sa standardima NATO-a, te je dodao da je tu već učinjeno mnogo.</p>
<p>Svečanosti je nazočio i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, general zbora Josip Lucić, a zapovjednik Bojne za specijalna djelovanja, brigadir Nikola Županić napomenuo je da 90 posto pripadnika te postrojbe čine časnici, dočasnici i vojnici proizišli iz Domovinskog rata. </p>
<p>Unutar Bojne provodi se niz specijalističkih obuka, od snajperske i ronilačke do alpinističke i skijaške te obuke borbenih plivača. Županić je podsjetio da su pripadnici Bojne sudjelovali i sudjeluju u međunarodnim vojnim misijama od Sierra Leonea, preko zapadne Sahare i Obale Bijelokosti do Sudana i Afganistana. Uz to, sudjelovali su u velikom broju međunarodnih natjecanja specijalnih vojnih postrojbi, osvojivši pritom niz odličja. </p>
<p>Trenutačno u Delnicama pripadnici ove naše bojne i makedonske vojne postrojbe »Vukovi« zajedno provode padobransku obuku. </p>
<p>Na svečanosti je Bojna upriličila pokaznu vježbu svladavanja terorista, a pokazala je i opremu koju koristi u vojnim akcijama na kopnu, pod morem i u zraku. [Damir Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vukadinović: Hrvatska je najbliže NATO-u </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako se približava vrijeme intenzivne integracije Hrvatske u NATO, tako se sve veća važnost pridaje kvalitetnom informiranju javnosti o svim aspektima te integracije. Jedno od važnijih aktivnosti na tom planu je i tradicionalna Ljetna škola na Šipanu u organizaciji Atlantskog vijeća Hrvatske. </p>
<p>U okviru te ljetne škole održavaju se po četiri seminara na temu euroatlantskih integracija, a ljetna škola Atlantskoga vijeća organizira se u suradnji s NATO-ovim odjelom za javnu diplomaciju i uz potporu hrvatskog Ministarstava vanjskih poslova i europskih integracija.</p>
<p>»Atlantsko vijeće Hrvatske organiziralo je od 4. do 10. rujna seminar 'NATO na jugoistoku Europe' na kojem je sudjelovalo 65 sudionika iz 16 država Europe i SAD-a. Istaknuti političari, diplomati i znanstvenici iznijeli su svoje poglede na suradnju i razvoj odnosa u jugoistočnoj Europi i proces stabilizacije odnosa«, izjavio je predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatske dr. Radovan Vukadinović. </p>
<p>U sadašnjoj fazi, nastavio je, postignut je takav stupanj kompatibilnosti u kome bi tri zemlje jadranske povelje mogle očekivati poziv za ulazak u NATO. U optimalnom scenariju naznačuje se mogućnost da sve ili neka od tri zemlje (Albanija, Hrvatska, Makedonija) dobiju poziv za članstvo u NATO-u na summitu 2008., a da članice postanu prilikom proslave 60. obljetnice Saveza u Washingtonu 2009. »Hrvatska se ovoga trenutka ocjenjuje kao zemlja koja svojim ekonomskim i političkim razvojem i stabilnošću stoji najbliže mogućem članstvu u NATO-u i koja može ujedno biti motorna snaga integracijskih procesa. To Hrvatskoj daje dobre šanse da u eventualnom individualnom ili kolektivnom ulasku u NATO bude promatrana kao najozbiljniji kandidat«, izjavio je Vukadinović.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za povrat invalidnine 24 mjeseca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica branitelja Jadranka Kosor razgovarala je u petak s predstavnicima Hrvatske zajednice udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata o pitanjima vezanima uz mirovine te ostvarivanju prava na udjele u Fondu hrvatskih branitelja. Ministrica Kosor dala je potporu daljnjem radu Hrvatske zajednice udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata te izrazila zadovoljstvo dosadašnjom dobrom suradnjom s Ministarstvom, posebice tijekom donošenja novog zakona o pravima hrvatskih branitelja, priopćeno je iz Ministarstva. </p>
<p>Najavila je da će Ministarstvo i dalje nastaviti podupirati rad Zajednice te da će se - radi olakšavanja povrata duga više isplaćenog zakonski nepripadajućeg iznosa obiteljske invalidnine - roditeljima poginulih branitelja produljiti rok povrata s 12 na 24 mjeseca.</p>
<p>Predstavnici Zajednice pozvali su ministricu Jadranku Kosor na Sportske susrete roditelja poginulih branitelja, koji će se od 27. do 30. rujna održati u Novom Vinodolskom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Čelnik švicarskog parlamenta u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Nacionalnog vijeća Švicarske Claude Janiak u ponedjeljak i utorak boravit će u službenom posjetu Hrvatskoj. Osim sa svojim domaćinom, predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom, Janiak će razgovarati i s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom, ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović, s članovima Odbora za europske integracije, s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Gordanom Jandrokovićem i voditeljem Hrvatsko-švicarske parlamentarne skupine prijateljstva Markom Turićem. Zadnji susret parlamentarnih izaslanstava je bio 2003., pa se sastanak smatra važnim ne samo za učvršćenje dobrih i prijateljskih bilateralnih odnosa, nego i kao prigodu da se razmotre i dogovore mehanizmi daljnje suradnje. [Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Akademija orijentirana na sveučilišta</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Izaslanstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predvođeno predsjednikom akademikom Milanom Mogušem, razgovaralo je u petak s članovima Uprave Sveučilišta u Zadru o daljnjim oblicima suradnje. Rektor Damir Magaš i predsjednik HAZU-a Milan Moguš izjavili su da će te dvije ustanove uskoro potpisati Sporazum o suradnji koji će sadržavati načine suradnje i angažiranja znanstvenika iz obiju ustanova, objavu publikacija i ostalo. </p>
<p>Akademik Moguš je rekao da je Zavod HAZU-a u Zadru, utemeljen prije 52 godine, najstariji među zavodima u brojnim hrvatskim gradovima, osim u Zagrebu.</p>
<p>Akademija potpisivanjem sporazuma sa Sveučilištem u Zadru želi sudjelovati u znanstvenom životu toga sveučilišta, istaknuo je Moguš, dodavši da je HAZU u biti orijentiran na sveučilišta. Sveučilište Akademiji donosi znanstveni ugled i obratno. Jedni bez drugih ne možemo, istaknuo je akademik Moguš. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mesić dobitnik nagrade Zaklade »Raoul Wallenberg«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međunarodna zaklada »Raoul Wallenberg« objavila je u petak da je svoju ovogodišnju nagradu dodijelila hrvatskom predsjedniku Sjepanu Mesiću zbog njegove »borbe za ravnopravnost i pravdu« te zbog njegove »brige za sudbinu Raoula Wallenberga i drugih spasitelja holokausta«. Nagrada će predsjedniku Mesiću biti uručena u rujnu u Stalnoj misiji Hrvatske u UN-u tijekom Mesićeva posjeta New Yorku. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060909].
|
