NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060309].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 134965 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.03.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Javni radovi zaposlit će 15.000 ljudi!</p>
<p>Glasnogovornik Vlade Ratko Maček kaže da bi se ta brojka mogla i više puta udvostručiti u slučaju da Hrvatska, zajedno s Mađarskom, dobije organizaciju Europskog nogometnog prvenstva 2012.</p>
<p>Investicije koje je Vlada najavila za kraj ove godine mogle bi, kako doznajemo, premašiti zamah graditeljstva od prije nekoliko godina. Riječ je o gradnji kapitalnih objekata, ponajprije o kanalu Dunav-Sava i željezničkoj pruzi Botovo-Zagreb-Rijeka, koja bi zaposlila oko 15.000 ljudi. </p>
<p>Glasnogovornik Vlade Ratko Maček kazao je Vjesniku da bi se ta brojka mogla i više puta udvostručiti u slučaju da Hrvatska, zajedno s Mađarskom, dobije organizaciju Europskog nogometnog prvenstva 2012. godine. Kako je najavio premijer Ivo Sanader tijekom nedavne zajedničke sjednice hrvatske i mađarske vlade u Budimpešti, na rekonstrukciji postojećih hrvatskih nogometnih stadiona i gradnji novih moglo bi se zaposliti i više od 40.000 ljudi. </p>
<p>Budući da su najavljena ulaganja u infrastrukturu vrijedna 12,5 milijardi kuna, po opsegu radova i cijeni čak će nadmašiti gradnju autocesta. To bi svakako trebalo osigurati nastavak investicijskog ciklusa i investicijskog udjela u BDP-u. Osnova svega su dvije ključne prometnice. Kanal Dunav-Sava u istočnoj Slavoniji »težak« četiri i pol milijarde kuna te željeznička pruga koja će preko Zagreba povezati Botovo i Rijeku, vrijedna osam milijardi kuna. </p>
<p>Pruga bi trebala biti dovršena najkasnije do 2011., dok se završetak gradnje kanala predviđa za 2013.. Osim znatne gospodarske dobiti, zapošljavanja građevinske operative i s njom povezanih industrijskih grana, najvažniji aspekt je svakako otvaranje novih radnih mjesta pogotovo u Slavoniji.</p>
<p>»Budući da se dosadašnje ulaganje u infrastrukturne objekte pokazalo kao jako dobra odluka, pozdravljamo spremnost Vlade da nastavi tim putem«, kaže za Vjesnik predsjednik Sindikata graditeljstva Hrvatske Stipe Kirigin i dodaje da je građevinska operativa spremna i sposobna za sve najavljene projekte. Podsjetio je i da je na gradnji autocesta bilo zaposleno osam najvećih domaćih građevinskih tvrtki. »To je golem broj ljudi kojima je osigurana egzistencija i stoga nam je drago da se i dalje gradi«, kaže Kirigin. Ipak upozorava na bolnu točku graditeljske branše - rad na crno. Budući da je Vlada najavila odlučan obračun s tim problemom, predsjednik Sindikata ističe da je najnužnije licencirati tvrtke.</p>
<p>»Potrebno je utvrditi jasna pravila igre, točno definirati koje radove pojedina tvrtka može izvoditi, tako da u startu eliminiramo nerealne ponude na natječajima. Ne može, primjerice, tvrtka s četiri zaposlena pobijediti na natječaju za veliki posao na autocesti. Zbog rada na crno, danas na natječajima imamo razlike u cijeni pojedinih ponuditelja čak 30 posto, a realno je oko pet posto« zaključuje Kirigin. </p>
<p>Ivana KneževićBranka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vraćaju se opisne ocjene</p>
<p>Prema prijedlogu Zavoda za školstvo, opisne ocjene uvele bi se iz likovne, glazbene i tjelesne kulture od prvog do četvrtog razreda osnovne škole</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Opisne ocjene, koje je školski sustav u Hrvatskoj napustio davno, ponovo će se naći u školskim dnevnicima. Prema prijedlogu Zavoda za školstvo, opisne ocjene uvele bi se iz likovne, glazbene i tjelesne kulture od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. </p>
<p>Iako je riječ o prijedlogu učitelja i roditelja, koji je podržalo Nacionalno vijeće učenika, konačnu odluku morat će donijeti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Njima je, naime, Zavod u srijedu uputio novi prijedlog pravilnika o ocjenjivanju koji u osnovne i srednje škole uvodi niz novosti. »Ne stoji da se uvođenjem opisnih ocjena likovni, glazbeni i tjelesni omalovažavaju, kao ni teza da je opisno ocjenjivanje svojedobno propalo kao projekt«, kaže ravnatelj Zavoda za školstvo Vinko Filipović, koji smatra da su neki učenici, sa slabijim motoričkim sposobnostima, pri brojčanom ocjenjivanju odgojnih predmeta bili u nepravednoj situaciji. </p>
<p>Na primjedbu da se takvim pravilnikom podilazi učenicima, ravnatelj Zavoda kaže da se ne podilazi nikome nego se u središte pozornosti stavlja učenik. »Pravilnik ne dovodi u pitanje autonomiju učitelja i nastavnika pri ocjenjivanju. Takvim prijedlozima želimo osigurati da u školi bude manje stresna i ležernija atmosfera, ali i da se smanji broj izostanaka«, kaže Filipović. </p>
<p>Predsjednik Nacionalnog vijeća učenika Davor Nikolić tvrdi da su svi prijedlozi učenika prihvaćeni. »Nadam se da će Ministarstvo prihvatiti prijedlog kako bi se učenike pravednije ocjenjivalo«, kaže. </p>
<p>Pravilnikom se predlaže da učenik u tjednu može imati najviše dva pismena cjelosatna ispita i jedan višeminutni, te da u danu pismeni ispit može biti samo iz jednog predmeta. Usmeno i pismeno u danu se učenika pak može provjeravati i ocjenjivati iz najviše dva predmeta. O pisanju testa nastavnik ih mora obavijestiti tjedan ranije, a za višeminutni test - dva dana. Ako na pismenom ispitu više od trećine dobije negativnu ocjenu, test će se ponavljati. </p>
<p>Predsjednik Preporoda Željko Stipić pita se, međutim, kako će biti moguće primijeniti pravilnik u gimnazijama. »Primjerice u drugom razredu u kojemu ima 16 predmeta. Kako će se stići svakog učenika usmeno ispitati?«, zamjera Stipić. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Odluka iz Strasbourga najkasnije u svibnju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije nekoliko dana, slovenski je parlament jednoglasno donio »Zakon o Fondu za nasljedstvo«. Tim zakonom, izglasovanim po hitnom postupku, svi sudski procesi protiv Ljubljanske banke pred slovenskim sudovima se blokiraju a obveze se prebacuju na sukcesiju bivše SFRJ. </p>
<p>Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova je u utorak izrazilo svoju »zabrinutost i žaljenje« zbog donošenja tog zakona. Ocijenilo je da Slovenija tim postupkom »nastavlja praksu miješanja u privatnopravne odnose između komercijalne banke i njezinih štediša« čime, kako je pojašnjeno, i dalje odbija riješiti pitanje neisplaćenih deviznih štednih uloga hrvatskih državljana u Ljubljanskoj banci. Postoje i špekulacije da je spomenuti slovenski zakon pokušaj neutraliziranja učinaka eventualne presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u vezi s tužbom troje hrvatskih štediša. </p>
<p>Oni su, podsjetimo, tužili Sloveniju da im je Ustavnim zakonom iz 1994. na temelju diskriminacije prema nacionalnom podrijetlu uskratila pravo na mirno uživanje svoga vlasništva. </p>
<p>To su potkrijepili dokazima da su slovenski državljani koji su imali štedne uloge u zagrebačkoj podružnici Ljubljanske banke mogli podići svoje štedne uloge dok je to pravo hrvatskim štedišama uskraćeno. </p>
<p>»Donošenje Zakona o fondu Republike Slovenije za sukcesiju, suštinski nije ništa promijenilo glede predmeta troje hrvatskih štediša pred Europskim sudom za ljudska prava«, kaže u izjavi za Vjesnik Štefica Stažnik, zastupnica hrvatske vlade pri tom sudu. Nije htjela spekulirati o mogućim rokovima do kada bi taj sud mogao donijeti odluku. Puno određeniji je Milivoj Žugić, odvjetnik hrvatskih štediša koji su tužili Sloveniju. »Očekujem presudu iz Strasbourga najkasnije do svibnja«, rekao je Vjesniku Žugić, dodajući da »ne bi bio iznenađen kad bi ta odluka došla i tijekom ožujka«. </p>
<p>Što se tiče slovenskog zakona, Žugić drži da je to samo »novi manevar da se izigraju prava hrvatskih štediša«. Pojašnjava da su u dosadašnjem tijeku postupka pred Sudom u Strasbourgu, slovenski predstavnici već ulagali taj prigovor, međutim, stvari su tu prilično jasne. Tvrditi i dalje da je to problem sukcesije po Žugiću je deplasirano. </p>
<p>Međutim, za Sloveniju je presuda iz Strasbourga »biti ili ne biti«. Pogotovo jer bi ona mogla, kaže, Žugić, mogla »utrti put svim ostalim štedišama« koji očekuju povrat svojih ušteđevina. </p>
<p>Oko 130.000 hrvatskih štediša u zagrebačkoj podružnici Ljubljanske banke imalo je oko 150 milijuna eura glavnice. Tužbe protiv Slovenije troje hrvatskih štediša podnijelo je još 1997. a Europski sud za ljudska prava se 2004. proglasio nadležnim za taj slučaj. </p>
<p>Stažnik: Slovenski zakon bez presedana</p>
<p>Bitno je ukazati da su hrvatski i drugi štediše onemogućeni u naplati svojih potraživanja još 1994., kada je Slovenija donijela Ustavni zakon kojim je restrukturirala Ljubljansku banku«, pojašnjava Štefica Stažnik, zastupnica Vlade u sporu troje hrvatskih štediša pri Europskom sudu za ljudska prava. </p>
<p>»Ona je tada osnovala Novu LB kojoj je pripala aktiva i potraživanja slovenskih štediša, a u staroj je ostavila samo dugove prema stranim štedišama. Između dvije banke prekinuto je bilo kakvo pravno sljedništvo. Činjenica da je jedna banka restrukturirana zakonom koji ima snagu ustava je bez presedana. Na taj način željelo se onemogućiti i Ustavni sud Slovenije da ospori takav zakon kao neustavan«, naglašava Stažnik. </p>
<p>»Stoga je i Europski sud za ljudska prava prepoznao važnost tog Ustavnog zakona iz 1994. za prava štediša, i taj zakon je predmet ispitivanja u sporu koji je troje hrvatskih štediša pokrenulo pred tim sudom i u kojem Hrvatska sudjeluje kao umješač«, zaključuje zastupnica hrvatske vlade pri tom sudu. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Na posao prigradskim vlakom </p>
<p>Cilj je uspostaviti željeznicu u svim većim hrvatskim gradovima koji bi u širem luku bili spojeni s manjim središtima. Sisak i Karlovac bi tako bili dostupni Zagrebu već za pola sata vožnje</p>
<p>Zagušenost cestovnog prometa i nerješavanje gradskog i prigradskog prometa dovele su do situacije da su vršna opterećenja u svim većim hrvatskim gradovima prevelika te se svakodnevno stvaraju prometni čepovi. </p>
<p>»U posljednjih 50 godina razvoj sustava gradsko-prigradskog prometa je zapostavljen. Gradovi su nam pretrpani i ako se to ne promijeni, nema svjetle budućnosti. Trebalo bi razviti željeznicu - da ima najvažniju ulogu«, tvrdi Ivan Dadić, profesor s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.</p>
<p>Uvođenjem suvremenih koncepcija, zadovoljenjem potreba u količini, kvaliteti, sigurnosti prijevoza, ali i u ekološkoj osviještenosti, smatra akademik Josip Božičević, predsjednik Znanstvenog vijeća za promet HAZU-a, upravo željeznica može biti snažan poticaj gradsko-prigradskog prijevoza u velikim gradovima. </p>
<p>»Sve te potrebe ne mogu se kvalitetno riješiti bez uključivanja željeznice. Propusna moć cesta nije moguća bez rekonstrukcije i skupih radova, koje u tolikoj mjeri željeznica ne bi trebala«, ističe Božičević.</p>
<p>Najvažnije svjetske institucije promoviraju i zahtijevaju razvoj ekološki održivog prijevoza, a takav pristup, smatra Marijan Klarić, zamjenik predsjednika Uprave HŽ-a, jedino je moguć uz željeznički prijevoz. »Prijevoz je ključan čimbenik u gospodarstvu i treba ga optimizirati tako da bude održiv sa svih stajališta. Pritom mislim i na socijalno, gospodarsko, društveno te ekološko stajalište. Danas je potreban prijevoz koji ne ugrožava javno zdravlje i eko-sustav«, kaže Klarić. </p>
<p>O štetnosti cestovnog prijevoza govori i podatak o porastu broja automobila od 300.000 u posljednjih pet godina, a godišnje strada 40.000 ljudi. Sve to dovodi do izravne štete od 160 milijardi eura na razini 15 zemalja EU-a.</p>
<p>»Troškovi su najbolji pokazatelj koji u višestrukoj mjeri, od čak 92 posto, odlaze na stranu cestovnog putničkog i teretnog prijevoza, a istraživanja su pokazala da su troškovi prijevoza u 15 zemalja EU-a čak 658 milijardi eura«, navodi Klarić. </p>
<p>Tu je i problem stakleničkih plinova. NAime, prema Protokolu iz Kyota Hrvatska mora smanjiti udio ugljičnog monoksida u zraku za pet posto, a jedina šansa za ostvarenje, smatra Klarić, jest da se aktivira željeznica. »Velik je i problem nafte, za koju se procjenjuje da bi 2050. mogla doživjeti svoj kraj, a do tada će cijene barela skakati do neba«, tvrdi Klarić. Riječju, traži se veći udio željeznice da bi se smanjio cestovni promet i štetni učinci. »Željeznica mora preuzeti glavnu ulogu«, ističe Klarić.</p>
<p>Valja napomenuti da se ne govori samo o zagrebačkom gradsko-prigradskom prijevozu, jer je problem širi. Cilj je uspostaviti željeznicu u svim većim hrvatskim gradovima, koji bi u širem luku bili spojeni s manjim. »Vozače i korisnike javnog cestovnog prijevoza možemo pridobiti samo kvalitetom, brzinom, pristupačnosti i niskim cijenama«, kaže Klarić.</p>
<p>Kad bi se gradsko-prigradska željeznica uredila, s prosječnom brzinom vlakova od 100 do 120 kilometara na sat Sisak i Karlovac bi, na primjer, bili dostupni Zagrebu već za pola sata vožnje. »Time bismo pokrenuli policentrični razvoj i stvaranje boljih uvjeta za život te time i gradnju satelitskih naselja«, smatra Klarić. </p>
<p>U takvom mega-projektu, procjenjuje Klarić, za uređenje infrastrukture bilo bi potrebno 1,2 milijarde eura, ali bi troškovi mogli biti i veći. »Politika u ovome mora prepoznati korist, jer je Hrvatska u dobroj poziciji i na pragu ulaska u EU«, zaključuje Klarić. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Korpusi u »staro željezo« </p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
<p>Hrvatska je temeljito krenula u gašenje korpusne vojne strukture. Zauvijek se ukida ionako kontroverzni model po kojem je zadnjih nekoliko godina bio ustrojen najveći dio Oružanih snaga – Kopnena vojska. </p>
<p>Naše oružane snage do kraja ove godine prelaze na moderan, a napuštaju zastarjeli i statičan način vojne organizacije. Hrvatska se okreće konceptu vojske koji ne poznaje ni korpuse ni teritorijalnu vezanost postrojbi već mobilne, dobro opremljene snage. </p>
<p>Koncept je sličan onome snagama NATO-a, koji je – treba i to reći onima koji sumnjaju da se iza svega krije nekakav ultimatum Saveza – također napustio statični hladnoratovski ustroj svojih snaga. Ukidanjem korpusa, Hrvatska jasno daje do znanja da stvara moderne postrojbe. Za obranu nacionalnog teritorija, ali i za združene operacije sa svojim saveznicima! </p>
<p>Zapovjedna vam je struktura prevelika i čak u slučaju potpune mobilizacije nema opravdanja za postojanje četiriju korpusa s osam do 14 brigada, jasno su nam prije nekoliko godina poručili eksperti NATO-a. </p>
<p>Uskoro i tome dolazi kraj. Neće više biti korpusa, ali sličan put morat će pratiti i granska zapovjedništva, pogotovo ako se doista želi da Glavni stožer uskoro postane – Združeni. </p>
<p>Neki će se, možda, zapitati što su nam uopće trebali ti korpusi. Pa ukidamo ih nakon samo četiri godine!?</p>
<p>I za to, međutim, postoji manje-više opravdan razlog. Reforma obrane – kao to voli reći i obrambeni ministar Rončević – nije posao koji se može obaviti preko noći. Ni predsjednikovo upozorenje o tome da dinamika preustroja i modernizacije itekako ovisi o onoj »koliko para, toliko muzike«, također se ne smije zaboraviti. </p>
<p>Još 1999., obrambeni je proračun bio duplo veći nego danas, a teritorij podijeljen na šest zbornih područja. Od tada do danas, zbrinuto je na tisuće ratnih veterana. U vremenu gospodarskih prioriteta, vojni se proračunski remen do kraja stegnuo, no MORH polako najavljuje neka nova, bolja vremena za HV. </p>
<p>Počinje, kažu, desetljeće modernizacije HV-a, a korpusi u svemu tome – jednostavno nemaju što tražiti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Škripa </p>
<p>DADA ZEČIĆ</p>
<p>Tramvaji škripe, brzo voze, putnici se kotrljaju kao krumpiri, vozači ne gledaju kad zatvaraju vrata, a ni ne pomišljaju pričekati uspuhanog putnika koji trči za zadnjim kolima. To je svakodnevna slika avanture vožnje tramvajem u Zagrebu, koji je uz Osijek, jedini grad u zemlji koji svojim građanima nudi tramvajski prijevoz. Činjenica jest da su zagrebački tramvaji prastari, da izgledaju katastrofalno i da neke na okupu drže samo reklame kojima su prebojani. Činjenica jest da se prema putnicima ZET odnosi kao prema nužnom zlu koje im se eto događa pa ga moraju otrpjeti. No treba priznati da se avantura vožnje tramvajem smanjila od kada su se pojavili niskopodni tramvaji. Oni manje škripe, klize po tračnicama, lijepo izgledaju pa se čisto ugodno voziti. Doduše, vozači još uvijek ne shvaćaju da prevoze žive ljude, pa su laki na kočnicama, no i to treba prihvatiti kao dio folklora. Iluzorno je tražiti udobnost u tramvajima, ali putnici imaju pravo na - poštovanje</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nevolje naše i tuđe</p>
<p>Bavimo se više onima koji se nisu u Domovinskom ratu borili samo u Hrvatskoj nego su u ime hrvatskih interesa krvarili i u BiH </p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Medijska pažnja koju je u nas prouzročila smrt Milana Babića pretjerana je i kod nekih uobičajeno žuta. Čovjek koji nije uspio podnijeti teret »pokajnika« ni upola nije bio toliko važan koliko mu se to sada pripisuje. Trebalo bi se radije baviti nevoljama naših poznatih ljudi i to onih koji se nisu u Domovinskom ratu borili samo u Hrvatskoj nego su u ime hrvatskih interesa krvarili i u BiH onda kada je bilo najgore.</p>
<p>Neki dan sam iz tramvaja vidio hrvatskog generala u mirovini Slobodana Praljka kako grabi Savskom ulicom , a u ustima poludogorjelu debelu »havanu«. Iako sijed i skoro desetljeće stariji od mene ima toliko energije i kondicije da taj korak ja sigurno ne bih mogao pratiti. Nije čudno da kao časnik nije bio ni suzdržan ni ukočen a hrabrošću je nalikovao samo izraelskim zapovjednicima. Zbrajam dva i dva: to se Praljak vjerojatno priprema za skoru obranu pred Haaškim sudom. Slobodanu Praljku su 1993. godine odmah prišili rušenje Starog mosta u Mostaru. Ne sjećam se da je u nas ili u BiH tada bilo ozbiljnije istrage o tome osim što se netko potrudio da s vremena na vrijeme stalno plasira istu dezinformaciju: Praljak je naredio tenku HVO-a da s osamdeset granata raznese most. </p>
<p>A je li bilo baš tako? Prisjećam se prvog izvida španjolskih vojnih stručnjaka za koje se smatralo da će odmah precizno izvijestiti što se dogodilo. Oni su zaronili u Neretvu i zaključili da je most srušen protutenkovskim projektilom. Takve naboje zastarjeli ruski tenk s topom od 100 mm nije ispaljivao niti je to bilo streljivo pogodno za takve operacije. Nadalje, tko je to uopće mogao 9. studenoga 1993. vidjeti i snimiti Praljka kod Mosta ili u zoni odgovornosti HVO-a? Nitko! On je dan ranije otišao na primopredaju dužnosti novom zapovjedniku Glavnog stožera HVO-a. Sam je razrješenje tražio još koncem listopada 1993., što je i odobreno i sprovedeno 8. studenoga. O tome sigurno postoje originalni dokumenti koji nedvosmisleno dokazuju da general-bojnik Slobodan Praljak 9. studenoga 1993. na dan rušenja Starog mosta više nije niti formalno bio šef HVO-a.</p>
<p>Što se tiče rušenja mosta ekspertiza trojice hrvatskih stručnjaka za balistiku i pirotehniku kojom su nedavno simulirali sve okolnosti uključujući i do sada nedovoljno uočene tragove dobrodošla je jer pokazuje da je krivac ranije montirani eksploziv. Tko ga je tu postavio i aktivirao neka otkrije nova ekspertiza npr. ona iz samog Unescoa ili neka skupina nezavisnih stranih stručnjaka jer je kod nas bilo primjedbi da je troškove domaće ekspertize snosio sam general. Takvo »drugo mišljenje« uobičajena je praksa na Zapadu. Ali čemu toliki trud kada Praljka haaško sudište uopće ne tereti za rušenje mosta? Zato što je u Haag bolje ići bez te nametnute hipoteke. Neka to na svojim leđima i obrazu ponesu oni koji su sve to i izmanipulirali.</p>
<p>Tramvaj uporno stoji: Slobodan Praljak nas prestiže i skreće prema HNK-u. Pogađam što će govoriti u Haagu – da rat u BiH nije bio mračni pogranični sukob na rubu interesnih sfera povučenih još u hladnom ratu nego legitimna obrana hrvatskog stanovništva, da HVO nije bio barbarska soldateska koju je obuzimala divlja radost rata, da ljudi nisu ginuli zato što su »zatucani i neobrazovani« nego zato što su branili svoje, da je u tom užasnom sukobu moralna snaga zapovjednika bila jednako važna kao i njegova inicijativa i prosudba, a često se puta nije mogla razlikovati od uloge civilnih lidera.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Bez zamaranja »detaljima«</p>
<p>Zastupnici zagrebačke Skupštine koji se nisu zamarali pojedinim primjedbama iz javne rasprave imali su dovoljno energije i volje iskoristiti svoje pravo i podnijeti nove amandmane </p>
<p>VERA PETRINJAK ŠIMEK</p>
<p>Skupština Grada Zagreba (51 zastupnik) odlučuje o izmjenama i dopunama Generalnoga urbanističkog plana na dvije odvojene sjednice: na prvoj sjednici (održanoj 26. veljače 2006.) obavljeno je tzv. »prvo čitanje« i zastupnici su podnosili amandmane, dok će druga i konačna sjednica (zakazana za 26. ožujka. 2006.) biti u znaku »dizanja ruku« i konačnog usvajanja (ili odbijanja?) novog GUP-a. </p>
<p>Na prvoj od te dvije spomenute sjednice zastupnici su dobili izvještaj o sudjelovanju javnosti u javnoj raspravi o GUP-u i to u obliku statističke analize koja kaže da su građani dali ukupno 3256 primjedbi, da ih je prihvaćeno 11,6 posto, nije prihvaćeno 78,1 posto, djelomično je prihvaćeno 7,4 posto, dok se 2,8 posto primjedbi nije odnosilo na plan, a 12,3 posto svrstano je pod »ostalo«. </p>
<p>Zastupnici nisu pojedinačno raspravljali niti o jednoj od primjedbi građana te se nisu založili da se ijedna prihvaćena primjedba odbije ili da se poneka neprihvaćena primjedba (pa makar se ona odnosila na opći i javni interes) ipak prihvati. Zastupnici imaju dakle totalno povjerenje u Gradsko poglavarstvo, koje je »blagoslovilo« prihvaćanje ili neprihvaćanje zahtjeva građana i to Skupštini grada Zagreba ponudilo na prihvaćanje. Oni jednostavno nemaju volje baviti se tim »detaljima«. Pa makar se radilo o peticiji 3000 stanovnika Travnog, kojima je njihov zastupnik obećao da će se založiti za njihov zahtjev, ali se u vrijeme kad je to mogao učiniti, na sjednici Skupštine, nije pojavio. </p>
<p>Isti ti zastupnici, koji se nisu zamarali pojedinim primjedbama iz javne rasprave imali su dovoljno energije i volje iskoristiti svoje pravo i podnijeti nove amandmane. Time su stavljeni u povoljnu poziciju, jer se naknadno, izvan javne rasprave, koja se bavila s tisućama primjedbi, razmatraju njihovi zahtjevi za izmjene i dopune GUP-a. Teoretski, oni su to i zaslužili, reći će netko, imajući u vidu da su u javnoj raspravi građani u najvećem broju primjedbi ipak zastupali svoje privatne interese, dok je zadatak naših zastupnika da se zalažu za javni i opći interes svih stanovnika grada. Čine li to oni? No, kakav je sadržaj amandmana naših zastupnika?</p>
<p>Zastupnici su podnijeli ukupno 110 amandmana, od čega se 38 amandmana odnosi na tekst Odluke o donošenju GUP-a, a 72 amandmana se odnosi na kartografske prikaze GUP-a, ponajčešće na prikaz Korištenje i namjena prostora, jasno.</p>
<p> Očigledno je da svi autori tekstova amandmana odlično barataju vrlo složenim i inače vrlo netransparentnim instrumentarijem Odluke. Ti amandmani najčešće traže povećanje etažnosti, postotka izgrađenosti i koeficijenta iskoristivosti za pojedina gradska područja.</p>
<p>Još očiglednije od amandmana na tekst Odluke, amandmani na kartografske prikaze govore o tome da se zastupnici zalažu za pojedinačne i grupne interese vlasnika nekretnina, a ne javne i opće interese većine stanovnika grada.</p>
<p>Od 72 amandmana na kartografske prikaze njih 68 ili 94 posto traži prenamjenu Z (zaštitnog zelenila), Z2 (park šuma), R (rekreacija), pa čak i D (javna namjena, predškolska ustanova) u S (stambena namjena) ili M (mješovita namjena). Dakle, gotovo svi amandmani smjeraju ušićariti po koju građevinsku parcelu, ali i veće komplekse zemljišta (kojima će se prenamjenom deseterostruko povećati vrijednost), na račun javnih namjena koje služe svim građanima. </p>
<p>Svima nam je jasno da institucija »izmjene prostornog plana« postoji svuda u svijetu i da se ona ponekad provodi kako bi se omogućila gradnja na neizgrađenim površinama. Ali, takve izmjene plana provodi uprava grada u svrhu strogo definiranih općedruštvenih ciljeva. Višak vrijednosti ostvaren prodajom opremljenoga gradskog zemljišta strogo je namijenjen u korist svih stanovnika grada - realizaciji gradskih programa razvoja, otvaranju radnih mjesta, razvoju javnog prometa i slično, a ne slijevanju u privatne džepove. </p>
<p>Samo četiri amandmana (možda) nisu u funkciji formiranja novih privatnih građevinskih parcela. </p>
<p>Jesu li baš svi zastupnici sudjelovali u toj raboti? Od 51 zastupnika, može se naići na imena njih 25, što govori da zainteresirani za širenje građevinskih zona na račun šuma, parkova i zaštitnih zelenih i rekreativnih zona (pa i u zone dječje ustanove) mogu računati na otprilike 50 posto zastupnika. Naravno, oni amandmane nisu podnosili u ime svojih birača, neposrednih susjeda, jer su područja za koje su zainteresirani pojedini zastupnici veoma raznolika - od Rudeša do Markuševca, od Šestina do Blata, od Črnomerca do Gračana itd. </p>
<p> Jesu li zastupnici svjesni da nisu izabrani za te poslove i da ih (zasada) štiti jedino činjenica da su informacije o njihovoj raboti nedostupne njihovim biračima?</p>
<p>Autorica je urbanistica u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Svatko ima ime i prezime</p>
<p>Beogradskom povjesničaru 10.000 žrtava više ili manje ne predstavlja neki problem</p>
<p>DARKO SAGRAK</p>
<p>Povjesničar i novinar Željko Krušelj u Vjesniku (4./5. ožujka) razgovarao je s beogradskim povjesničarem Draganom Cvetkovićem na temu njegovog »znanstvenog« projekta »Revizija popisa žrtve rata 1941. – 1945.«. </p>
<p>Ostavimo po strani da je cjelokupna matematika kojom se Cvetković služi da bi povisio broj žrtava (ponajprije u Jasenovcu, koji je ionako već desetljećima kamen spoticanja) vrlo konfuzna i neuvjerljiva, jer se često »zbrajaju kruške i jabuke« – i zadržimo se na najvažnijem. Cvetković, istina ne baš decidirano – ali ipak ostavljajući čitatelja u uvjerenju da bi trebalo biti tako (!), želi progurati svoj stav da je popisna komisija iz 1964. g. morala (!) prešutjeti svoje rezultate (naravno da se Cvetković uopće ne trudi objasniti kako je došla do tih »rezultata«), jer »dobiveni broj stradalih u ratu... 1,106.000 do 1,156.000... bio je daleko od očekivanog« (1,7 milijuna žrtava, op. D. S.), pa je odlučeno da se stavi embargo na njegovo korištenje.</p>
<p>Iz Krušeljevog pitanja »kako ste došli do broja od 80.022 žrtve logora Jasenovac« čitatelj bi mogao pomisliti da Cvetković prihvaća brojku (oko 80.000 žrtava) koja se pod utjecajem Kočovića i Goldsteina (ovaj potonji u zadnje vrijeme povisuje tu brojku i do »mogućih 90.000 ili možda i više«) prešutno prihvaća u hrvatskoj »historiografiji«. No, čitatelj se čitajući kojih dvadesetak redaka dalje brzo može uvjeriti da nešto »ne štima« s tim brojem. Naime, srbijanski mladi »znanstvenik« mirno odgovara prof. Krušelju: »... mogu reći da je u Jasenovcu stradalo između 120.000 i 130.000 osoba«.</p>
<p>Pustimo na stranu što voditelju »znanstvenog« projekta 10.000 žrtava više ili manje ne predstavlja neki problem. Mnogo je znakovitije da iza toga mladoga srbijanskog znanstvenika, uostalom slično kao i za neke njegove kolege iz Hrvatske – još uvijek nije bitno treba li treba svaka žrtva imati svoje ime i prezime. </p>
<p> Srbijanskog znanstvenika trebalo je uputiti na istraživanje o broju žrtava za šest hrvatskih oblasti (u NDH) i za Grad Zagreb, koja su napravljena 1950. i 1951. na prijedlog SUBNOR-a. To je bio također poimenični popis žrtava, pa ga treba shvatiti vrlo ozbiljno. Prema njemu, stradalo je na području koje je obuhvaćeno istraživanjem) 55.802 Hrvata, 6002 Židova, 84.709 Srba i 5441 Roma.</p>
<p>Jutarnji list je 11. srpnja 1998. objavio izjavu onodobnog ravnatelja HDA-a, dr. Josipa Kolanovića, iz koje proizlazi da su prva istraživanja o žrtvama rata (pa tako i logora Jasenovac) počela na osnovu odluke ZAVNOH-a već 1944. g., a završena 1947. Temeljem tih istraživanja, izjavio je dr. Kolanović, utvrđeno je da je na području NRH »... kao žrtva fašističkog terora, stradala 58.291 osoba, od njih 15.792 u Jasenovcu«. Te su žrtve popisane po abecedi u 22 knjige. Kad se ubijenima pribroje i oni koji su pretrpjeli neku štetu od okupatora, dolazi se do broja od oko 130.000 osoba (također poimenično nabrojenih). Naravno da ti podaci nisu bili objavljivani u vrijeme Titove Jugoslavije, koja de facto do kraja svoga postojanja nije odustala od fantazmagorične brojke 1,7 milijuna žrtava. </p>
<p>Autor je predsjednik udruge »Dr. Milan pl. Šufflay«</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kriteriji isti za sve</p>
<p>Naslovom »Sindikat Preporod protiv Kostelićevih« (Vjesnik, 4. ožujka 2006.) i prenošenjem samo prvog dijela sindikalnog priopćenja javnosti je odaslana tendenciozna i nepotpuna informacija. Vladino nagrađivanje Kostelićevih nije razlog nego povod sindikalnog oglašavanja. Razlog je Vladin nejednak tretman izvrsnosti.</p>
<p> Sindikat je upozorio da bi barem Vlada trebala podjednako tretirati svako izvrsno postignuće. Upozorili smo da medalje naših srednjoškolaca iz matematike, kemije ili informatike, na olimpijadama od Meksika do Tajvana, zaslužuju nagradu kao i olimpijske medalje naših sportaša. Nitko nije i ne može biti protiv nagrađivanja izvrsnosti, ali bi se izvrsnost morala mjeriti istim aršinom. Sindikat je želio upozoriti kako bi se, poput sportaša i njihovih trenera, morali nagrađivati i najbolji učenici i njihovi nastavnici. Ovako se mladim ljudima, uz pomoć novca poreznih obveznika, šalje neprihvatljiva poruka da je sportski rezultat društveno važniji od obrazovnog ili nekoga drugog. Važnost problema o kojem se priopćenjem govorilo zaslužuje više od senzacionalističkog naslova i poluinformacije.</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆPREDSJEDNIK HRVATSKOGA ŠKOLSKOG SINDIKATA PREPOROD</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ekonomski paradoks</p>
<p>Kako je svima dobro poznato, uvozno-izvozni deficit je u Hrvatskoj već godinama iznimno loš, odnosno jedva je pola uvoza pokriveno izvozom.</p>
<p> Stoga čudi podatak da deviza uvijek ima u suvišku, a kuna u manjku, zbog čega po zakonu ponude i potražnje kuna stalno jača u odnosu na euro te NBH mora svako malo intervenirati i s državnim rezervama otkupljivati devize ne bi li spriječili deprecijaciju kune i veći poremećaj tečaja.</p>
<p>Možda se tu krije objašnjenje, kako je to moguće da 81 posto stanovništva ima veće rashode od prihoda, tj. da su gotovo svi siromašni. Naime, prema aktualnim istraživanjima, samo četiri posto stanovništva ima veće prihode od rashoda, a 14 posto jednake! </p>
<p>Te kako to da takav alarmantan i katastrofalan podatak nije primjerice izazvao socijalne nemire.</p>
<p>VJENCESLAV IKIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Pevalek: »Genscheri« idu u mirovinu </p>
<p>Vozači tvrde da se nesreće događaju zbog lošeg održavanja tračnica </p>
<p>»Tramvaj broj pet koji je, u utorak u 17.18, iskočio iz tračnica na križanju Horvaćanske i Selske, bio je potpuno ispravan. Točan razlog iskakanja znat će se tek za tjedan dana«, poručuju iz Uprave ZET-a </p>
<p>Tko je kriv za iskakanje petice u utorak na križanju Horvaćanske i Selske</p>
<p> – dotrajali tramvaj, neoprezni vozač ili loša pruga? Dan nakon događaja to se još ne zna, svatko od mogućih odgovornih tvrdi svoje, a dok se ne utvrdi istina, mnogi građani vjerojatno će strahovati da bi i njihov tramvaj na tom križanju mogao iskočiti iz tračnica.</p>
<p>»Tramvaj broj pet koji je, u utorak u 17.18, iskočio iz tračnica na križanju Horvaćanske i Selske, bio je potpuno ispravan. Točan razlog iskakanja znat će se tek za tjedan dana«, poručuju iz Uprave ZET-a. </p>
<p>»Nakon nesreće naše ekipe odmah su izašle na teren i utvrdili smo da je skretnica mehanički potpuno ispravna«, rekao je pak za Vjesnik rukovoditelj Pogona održavanje tramvajskih pruga Vlado Vuksan. On također uvjerava da razlog iskakanja ne mogu biti loše tračnice, jer da ih ZET redovito održava.</p>
<p> »Tramvaji se tresu i cvile zato jer se tračnice loše održavaju«, ustvrdio je, međutim, u srijedu potpredsjednik zagrebačke podružnice Udruge sindikata vozača i prometnih radnika Hrvatske, Ante Jelić, koji je ujedno već 23 godine vozač tramvaja. Što se tiče naginjanja tramvaja, koje je Vjesnik spomenuo u svom članku od srijede, Jelić tvrdi kako razlog tome nije velika brzina, već to što se zbog neredovitog održavanja pruga stvara previše »lufta« između kotača tramvaja i tračnice. Šef službe zadužene za održavanje tramvajskih pruga, međutim, ocijenio je takvu tvrdnju sindikalnih čelnika zlonamjernom optužbom. »Trenutno se zamjenjuju tračnice u Maksimirskoj, a ove godine obnovit ćemo i prugu u Vukovarskoj od Držićeve Savske, u Horvaćanskoj i na Medveščaku«, kaže Vuksan.</p>
<p>Što se tiče Vjesnikove tvrdnje da tramvaji jure 56 na sat, rekao je pak kako to »jednostavno nije moguće, jer su sva vozila koja prometuju gradskim ulicama tehnički neispravna te njihovi uređaji ne pokazuju stvarnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, ili pak uopće nemaju uređaja za pokazivanje brzine«. »Zašto je to tako, pitajte naše poslodavce«, kaže Škvorc. »Tramvaji koje ste naveli u svom članku imaju brzinomjere koji su ispravni i ako ste vidjeli da su tramvaji postigli toliku brzinu, onda je to točno«, izjavio je Vjesniku direktor ZET-a Julijusa Pevaleka.</p>
<p>Na konferenciji za novinare što ju je u srijedu sazvala Udruga sindikata, Škvorc se osvrnuo i na prošlotjedno iskakanje trinaestice te konstatirao kako su »genscheri« stigli u ZET »pod čudnim okolnostima«, jer ni dan danas nitko ne zna kome je bilo u interesu da tramvaji, koji su u Njemačkoj bili predviđeni za rashod, završe na zagrebačkim ulicama. »Tramvaji tipa GT-6 kupljeni su od grada Mainza u vrijeme kada je 50 tramvaja proizvođača Đure Đakovića otišlo u rashod«, kaže Pevalek. Dodaje kako je točno da nije bilo planirano da oni toliko dugo ostanu u prometu te je najavio kako će svi »genscheri« u roku od dvije godine otići u zasluženu mirovinu.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Samo će Bandić znati sve!</p>
<p>Građani će na porti dobiti karticu za ulaz u samo onu sobu u Poglavarstvu, gdje se rješava njihovproblem</p>
<p>Tragom najave gradonačelnika Milana Bandića da će strogo pratiti radne navike zaposlenika u Poglavarstvu, Vjesnikovi reporteri doznali su na koji način će svoju odluku gradonačelnik provesti u djelo i uvesti svojevrsni »Big brother«.</p>
<p>Po svemu sudeći, gradonačelnik je nezadovoljan efikasnošću rješavanja problema građana, ali i činjenicom da oni slobodno šeću zgradom Poglavarstva i »cukaju ga za rukav« za svaki sitni problem. Prema onome što smo doznali, građani će teže ući u ured gradonačelnika, nego u Pentagon. </p>
<p>Sustav »iLock« već je kupljen od tvrtke Anmatech, a Mladen Pezer, posebni savjetnik gradonačelnika za informatiku i komunikacije, pojasnio je na koji način će šefovi pratiti (ne)rad u Poglavarstvu. Grad je taj sustav dosad platio već 185 tisuća kuna, a koštat će mnogo više. </p>
<p>»Svaki zaposlenik dobit će smart karticu, koju će približiti 15 centimetara od električne brave na ulazu. Pomoću kompjutera pratit ćemo dolazak i odlazak s posla svakog zaposlenika, a u sljedećoj fazi ugradit ćemo elekroničke brave na sva vrata. Tako da ćemo kontrolirati u kojoj sobi ili zgradi gradske uprave se tko nalazi. Podatke ćemo statistički obrađivati i prema tome ocjenjivati radnike. Pristup informacijama bit će hijerarhijski, što znači najprije gradonačelnik, zatim pročelnici pa šefovi odjela«, kaže Pezer. Postojat će mogućnost i da se u pojedine sobe ulazi identifikacijom otiskom prsta ili skeniranjem zjenice. </p>
<p>Gradonačelnika građani neće više salijetati na hodnicima jer, tvrdi Pezer, svaki kat će biti dostupan samo uz odgovarajuću smart karticu. »Građani će na porti dobiti karticu za ulaz u samo onu sobu u Poglavarstvu, gdje se rješava njihov problem«. To znači da građani više neće »kampirati« ispred gradonačelnikovog ureda, kao što je to svojedobno činio Braco Hasanović iz Noćne more, koji je tamo svakodnevno stajao skoro tri mjeseca. </p>
<p>Tajnik Poglavarstva Vidoje Bulum potvrdio je da će taj model kontrole uvesti kada se za to stvore tehnički uvjeti.</p>
<p> »Pročelnici će tada znati gdje im se nalaze zaposlenici, a već sada očekujemo otpore. No, mi ćemo to sigurno provesti. One koji nisu savjesni, taj će nadzor potaći da više rade. Ured za građane dosad je imao samo dva zaposlenika, a oni su radili koliko su stigli«, rekao je Bulum i dodao da građani najčešće traže posao ili stan. Vjesnikovi reporteri posjetili su i tvrtku Anmatech, koja je taj sustav već ugradila u Ministarstvo znanosti i neke privatne tvrtke. »Gdje god smo postavljali sustav, u prvih 15 dana je vladala pobuna. To će se dogoditi i u Poglavarstvu«, kaže direktor Anmatecha Ivan Matić. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Život nam je hobi, a posao ljubav«</p>
<p>»Oni su jedini svirači koji svojom glazbom nastoje održati duh Zagreba«, rekao je Ivan Popić</p>
<p>Podnevna vreva na Trgu bana Jelačića. »Bili ste genijalni«, u prolazu je Paji i Hadžiju dobacila srednjovječna gospođa. Osmijeh na licima »kraljeva ulice«, njihov naklon gospođi i priča se ponavlja. »Slušam ih i liječe mi dušu«, baš u trenutku kad je opalio grički top ispričala je Ana Šorn. Hadži nam, u pauzi između dviju pjesama, tek kratko kaže da ih ljudi zadnja tri dana, otkad su se vratili iz Opatije, naprosto opsjedaju. </p>
<p>»Čuj, drago mi je, ali polako mi to i smeta. Moram pjevati«, sliježući ramenima rekao nam je frontmen Kraljeva ulice, uličnih svirača koji su zablistali na ovogodišnjoj Dori. I zamalo nadmašili »štiklu«. »Oni su moralni pobjednici jadne Dore. Vrlo zabavni dečki, korektni, ustrajni u svome sviranju. To već godinama rade i o njima – sve najbolje«, rekao nam je Vladimir Mandarić. </p>
<p>»Zakantat ću ovu pismu za tebe ...«, zapjevao je Hadži »Velu Luku«, a Marija Kučera, držeći cvijet u ruci, prihvatila pjesmu. »Ja vam strašno volim pjevati, a dečki su super. Za deset. I znate kaj? Trebali su pobijediti«, hvalila je »kraljeve ulice« gospođa Marija. Paji i Hadžiju na trenutak se pridružio i »gospon Laci«, prebirući tipke svoje harmonike. </p>
<p>Prolaznici zastaju, i dalje čestitaju, a Pajo i Hadži, namigujući nam, prodaju i pokoju kasetu. »Bum si ju kupila. Izvanredni su. Oni su pravi ukras grada Zagreba. Jako mi se dopadaju«, odgovorila nam je Danica Hrkač, a Sanja Kosovec, koja je na Trg došla s desetomjesečnim sinom Martinom, dodala je da su Kraljevi ulice savršeni. »Da je takvih više, bilo bi nam bolje«, rekla nam je gospođa Sanja. </p>
<p>Kraljevima ulice, koji na zagrebačkim trgovima sviraju već dvadesetak godina, oduševljen je i Ivan Popić koji kaže da mu je drago što iza Paje i Hadžija ne stoji ni jedan estradni klan. »Oni su jedini svirači koji svojom glazbom nastoje održati duh Zagreba«, objasnio je Popić. </p>
<p>Podne je odavno prošlo. Hadži je odložio violu, Pajo zatvorio kofer s kasetama, glazba je utihnula, »gaža« je završila. Napokon prigoda za razgovor s miljenicima publike prošlotjedne Dore. </p>
<p>»Sretan sam jer radim ono što volim. Našim nastupom na trgu želimo unijeti kolorit u život grada, razvedriti ljude pjesmom. To je predivan posao koji smo sami odabrali. I ništa nam više ne treba. Nek' nam samo Bog da zdravlja, a za ostalo ćemo se pobrinuti sami«, u obližnjem kafiću ispijajući kavu, ispričao nam je Hadži. Dora je za njih bila, kaže, mala avantura, izazov koji se pokazao vrlo uspješnim. »Dobro nam je došla, no mi znamo gdje nam je mjesto – na ulici! Želimo živjeti punim plućima, biti među ljudima. Uostalom, život mi je hobi, a posao ljubav«, rekao je Hadži, koji je zanat uličnoga svirača, prije dvadesetak godina, započeo u pariškome metrou. Pajo pak kaže da mu ulica daje »slobodu rada i repertoara«. </p>
<p>»Važno je veselje. A još kad te ljudi pohvale ... Zadovoljan sam, jer radim ono što volim, a od toga mogu i živjeti«, rekao nam je Pajo, dodavši da im nakon Dore prilazi puno više ljudi zanimajući se za njihovu glazbu. Naposljetku pitamo Kraljeve ulice kako im se sviđa pobjednička pjesma Dore. I dok Hadži bez razmišljanja kaže »nemam komentara«, Pajo je nešto određeniji. »Ako će i ove godine trend Eurosonga biti etno, onda je pjesma dobro izabrana, a ako ne, onda ... «, zastao je Pajo, no odmah s osmijehom dodao da je Severina i prije Dore bila »njegova favoritkinja«. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Počinje obnova Petog odjela </p>
<p>Grad Zagreb odlučio je započeti obnovu Petog odjela, derutne zgrade forenzičke psihijatrije u zagrebačkom Vrapču. Obnova će koštati 20 milijuna kuna, počet će sredinom lipnja a očekuje se da će biti dovršena u srpnju 2007. godine. Tada bi Odjel forenzike prerastao u moderan zavod za liječenje i rehabilitaciju.</p>
<p>Zgrada forenzike sagrađena je 1879. godine i zaštićeni je spomenik kulturne baštine. Od izgradnje, cijelih 126 godina, na njoj nisu učinjeni ozbiljni građevinski zahvati. Vremenom je postala trošna pa i više od toga.</p>
<p> Ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče dr. Vlado Jukić ukazao je na stanje zgrade: s pročelja pada žbuka a zid oko ulaznih vrata rascijepio se na pola. Zidovi su raspucani od poda do stropa u širini od nekoliko centimetara. Kreveti su tik do pukotina. U kupaonici je otpalo pola stropa a ostatak je natopljen vodom. Neka se vrata ne mogu otvoriti zbog napuklog zida. </p>
<p>Prema riječima ravnatelja, 70 forenzičkih pacijenta Petog A odjela preselit će se za vrijeme obnove u novouređenu i opremljenu susjednu zgradu Devetog odjela. Šezdesetak kroničnih pacijenata Petog B odjela pustit će se njihovim obiteljima ili će ih se smjestiti u socijalne medicinske ustanove, dok će se dvadesetak težih pacijenata preseliti na Prvi odjel bolnice Vrapče. Do prije nekoliko godina, na Petom B odjelu bilo je i pacijenata koju su tu boravili i dvadeset godina. No, danas je najstariji pacijent na odjelu deset godina i to zbog pokušaja ubojstva brata. </p>
<p>Dr. Jukić je ukazao i na to da Forenzički odjel sada nema tzv. zone sigurnosti (kamere, sigurnosni zid, neprobojno staklo) pa pacijent »može išetati iz bolnice«. Godišnje tako »išetaju« prosječno dva pacijenta, na što se odmah obavještava policija pa dosad nije bilo većih incidenata. »Odjel forenzike važan je kako za medicinu tako i za sudstvo, potreban je i gradu i državi pa bi oni zajednički trebali toj ustanovi vratiti dostojanstvo«, kazao je Jukić. </p>
<p>Ravnatelj se nada da će Ministarstvo održati obećanje staro pet godina i u suradnji s Gradom pokrenuti izgradnju novog centra forenzičke medicine u krugu Psihijatrijske bolnice Vrapče. »Vrapče ima projekt i građevinsku dozvolu, a država bi za njega trebala izdvojiti oko 50 milijuna kuna«, rekao je Jukić.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Predizborni kruh i ruže! </p>
<p>Nositelj HDZ-ove liste bit će ministar Ivan Šuker, a još se ne zna tko će se iz te stranke kandidirati za gradonačelnika </p>
<p>Predizborna kampanja u Velikoj Gorici počela je na Dan žena, koji je koalicija SDP-a HNS-a i HSLS-a obilježavala čitavu srijedu. Službeno, predizborna kampanja počinje 21. ožujka, a izbori će se održavati 9. travnja. Kandidat koalicije za gradonačelnika Tonino Picula dijelio je 8. ožujka kruh i ruže radnicama Goričanke. Ista aktivnost nastavljena je ispred krčme Turk, gdje su se Piculi, Vesni Fabijančić Križanić i Goranu Beusu Richemberghu pridružile Vesna Pusić, Ingrid Antičević Marinović i Alenka Kočiša Čičin Šain. </p>
<p>Koalicijski sporazum te tri stranke potpisale su prije nekoliko dana i Tonina Piculu istaknule kao zajedničkog kandidata. U izbornom programu naglašavaju nastavak »velikog posla za Veliku Goricu«, odnosno ispunjavanje obećanja nazvanih »Pet R-revizija«, koja je već obavljena u prošlom mandatu, a to su reorganizacija, regionalizacija, racionalizacija i razvoj. </p>
<p>Kandidata za gradonačelnika istakli su i HSP-ovci, koji će na izbore ići samostalno, predvođeni nositeljem Zlatkom Bukovcem. On je u prošlom mandatu, u koaliciji s SDP-om, obnašao dužnost predsjednika Gradskog vijeća. Ipak, iako iz SDP-a poručuju da ni nakon ovih izbora ne isključuju HSP kao mogućeg koalicijskog partnera, velikogorički kuloari sve češće spominju »novu ljubav« između HSP-a i HDZ-a. </p>
<p>No, iako će nositelj HDZ-ove listi biti ministar financija Ivan Šuker, zasad nije poznato tko će biti kandidat za gradonačelnika iz te stranke, koja poručuje da će ostvariti bolji izborni rezultat od prošlogodišnjeg, a uvjereni su, ističe tajnik stranke Ante Šimunović, da će osvojiti i dovoljno glasova za samostalno formiranje Poglavarstva. </p>
<p>Na izbore izlazi i HSS s Vladom Horinom, kao nositeljem liste i kandidatom za gradonačelnika. Ta stranka, najvjerojatnije, na izbore izlazi samostalno, iako konačnu odluku još nisu donijeli. I kad je o HSS-u riječ, sve je više govora o tome da bi nakon izbora mogao s HDZ-om, iako je u prošlom mandatu sudjelovao u koalicijskoj vlasti SDP-HNS-HSS-HSLS-HSP. </p>
<p>Koalicijski sporazum potpisali su i Demokratska stranka umirovljenika i Hrvatski socijaldemokrati sa zajedničkim kandidatom Ivanom Banfićem. Oni će se, kako kažu, zalagati za gradnju staračkog doma, oslobađanje naplate parkiranja za umirovljenike i uspostavu besplatne pravne službe za osobe treće životne dobi. </p>
<p>Osobitu je pažnju u Gorici izazvao Demokratski centar, koji na prošlim izborima nije prešao prag. Ovaj put se kalkulira s Vesnom Škare Ožbolt, kao nositeljicom liste i kandidatkinjom za gradonačelnicu. Iako je potvrdila da je kupila stan i prijavila se u Velikoj Gorici, odluku o kandidaturi donijet će u četvrtak. Zanimljivo će biti vidjeti kako će se ta stranka postaviti nakon izbora, ukoliko prijeđe prag. Oni su, donedavno bili gotovo siguran HDZ-ov partner u Velikoj Gorici jer su u takvoj koaliciji već obnašali vlast. No, nedavno raskinuta »ljubav« na državnoj razini i smjena Škare Ožbolt s ministarskog mjesta, mogla bi poremetiti planove goričkog DC-a i HDZ-a. </p>
<p>Na izborima će sudjelovati i Turopoljska demokratska stranka, na čelu sa Šimom Vatavukom, koji se, kako naglašava, zalaže za »kulturni dijalog među strankama«. Njegova bi stranka rado osnovala i povjerenstvo za praćenje proračunskog novca. S kime će, ako prijeđu prag, nakon izbora koalirati, nije potpuno jasno. Rok predaje lista je 18. ožujka u ponoć. Prema dosadašnjim informacijama, na ovim će se izborima kandidirati 12 lista, a jednu od njih nosit će i prvi velikogorički gradonačelnik Josip Bobesić.</p>
<p>Elizabeta Stipetić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Jelačićev dvorac dobiva elitne sadržaje</p>
<p>Grad Zaprešić, koji ove godine namjerava obnoviti Jelačićev dvorac, iz svog će proračuna izdvojiti dva milijuna kuna, a pomoć će potražiti od Županije i države, doznajemo od zamjenika zaprešićkog gradonačelnika Željka Turka. »Dvorcu, koji je u tako lošem stanju da mu prijeti urušavanje, ovoga ljeta, najkasnije do jeseni, predstoji uređenje i obnova. Sanirat ćemo krovište, temelje i vanjske zidove«, najavljuje Turk. Točan datum još se ne zna jer tek treba raspisati javni natječaj jer »obnovu mogu preuzeti isključivo tvrtke, ovlaštene za restauraciju spomenika kulture«, dodaje Turk. </p>
<p>Da je stanje alarmantno, pokazuje i podatak da se dvorac bana Jelačića u Novim dvorima, jedinstvenom primjeru očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa, trenutačno nalazi na listi najugroženijih svjetskih spomenika kulture, koju svake godine objavljuje američka neprofitna organizacija World Monuments Fund. Dosad su, doduše, već neke vrednije zgrade na Jelačićevu posjedu obnovljene, poput zgrade za plodine, u kojoj se nalazi Muzej Matije Skurjenija, kao i spomenički najznačajnija vršilnica, koja ljeti ugošćuje manifestacije, poput žetvenih svečanosti i Dana plemstva. Obnovljena je obiteljska grobnica i kapelica, u kojoj se, osim svečanih misa, održavaju i vjenčanja. </p>
<p>Usporedo s uređenjem vježbališta za golf, grad je prije dvije godine obnovio vrtlarsku kuću, u koju je smješten golf klub, a gradit će se i igralište s 27 rupa.</p>
<p> Tako bi dvorac trebao imati svečanu dvoranu za protokolarna događanja, ekskluzivni restoran i vinski podrum. U ostalim zgradama smjestit će se hotel, zbirka predmeta obitelji Jelačić, turistički ured, suvenirnica, recepcija i svlačionica za golfere, buduća Visoka škola za restauratore, ugostiteljski objekti ruralnog tipa, slastičarnica sa slasticama prema receptima iz Novodvorske kuharice, koje je zapisala Hanika Skurjeni, posljednja kuharica obitelji Jelačić. [J. O.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Eksplodirao vodoskok</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Splićane je u srijedu, potpuno neočekivano, na dnu Plinarske ulice iza zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, nekoliko desetaka minuta zabavljao petnaestmetarski vodoskok. Najnoviju splitsku turističku atrakciju koju su brojni građani zabilježili kamerama svojih mobitela, nenamjerno su izazvali radnici jedne privatne tvrtke koja je za Hrvatsku elektroprivredu kopala ulicu kako bi se postavili novi elektroenergetski kablovi. Zbog puknuća cijevi stanovnici Plinarske bez vode su bili do kasno navečer.</p>
<p>»Šteta nije velika. Riječ je o 125- milimetarskoj vodovodnoj cijevi. Najveći je problem što su stanari ostali bez vode. Sad ćemo iskope morati proširiti kako bismo cijev mogli popraviti«, kazao je »Vjesniku« inž. Ivo Domić iz splitskog Vodovoda i kanalizacije.</p>
<p>Ovo nije prvi put da su uslijed građevinskih radova stradale cijevi u podzemlju staroga dijela grada. Naime, iako radnici imaju karte s detaljno ucrtanim instalacijama koje prolaze ispod asfalta, brojne trase cijeni u njima jednostavno nisu ucrtane. [Irena Dragičević]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Masovno vraćanje ispravnih proizvoda</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> – Više od polovice proizvoda koje kupci vrate zbog neispravnosti, zapravo funkcionira sasvim normalno jer su ispravni, no kupci ih nisu u stanju koristiti na ispravan način. Pokazalo je to istraživanje što ga je provela Elke den Ouden sa sveučilišta u Eindhovenu. Čitav niz novih aparata i tehničkih pomagala preplavio je tržište posljednjih godina pa se kupci sve teže snalaze i teže shvaćaju uputstva. Prosječan potrošač u SAD-u potrošit će oko 20 minuta slijedeći upute uz proizvod. Ako ga tad ne uspije pokrenuti ili prikladno iskoristiti njegove funkcije, odustaje od »daljnje borbe«.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kinezi podmićuju knjigama</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Obično se za mito daju automobili, piće ili novac, ali u Kini je to nešto drukčije: tamo su na cijeni i knjige, osobito one ukrašene zlatom i platinom. Takve knjige koštaju 10.000 juana (oko 7700 kuna) ili više, a vrijede jer su ukrašene dragim metalima ili čak tiskane na zlatnoj ili platinastoj podlozi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Četiri nova slučaja agresivnog virusa H5</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Četiri nova slučaja »agresivne varijante« virusa H5 ptičje gripe zabilježena su kod divljih pataka u Švedskoj, priopćila je u srijedu Uprava za poljoprivredu. Nacionalni veterinarski ured »analizirao je uzorke uginulih ptica koji su se pokazali pozitivnima na podvrstu H5. Jutros se jasno pokazalo da je riječ o agresivnoj varijanti virusa«.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zagrebačka mačka nije imala H5N1</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uginula mačka u Zagrebu nije imala ptičju gripu, potvrdio je u srijedu Centar za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta koji je mačku analizirao. Predstojnik Centra Vladimir Savić izjavio je da nitko stručan nije posumnjao da je mačka uginula od ptičje gripe. Uginulu je životinju u laboratorij Centra 2. ožujka donio njezin vlasnik jer je jela ptice pa je posumnjao da je uginula od ptičje gripe. Istaknuo je da bi vlasnici kojima mačka oboli trebali otići nadležnom veterinaru ovlaštenom uzimati uzorke životinje i slati ih na analizu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dan žena u Bangladešu</p>
<p>DHAKA</p>
<p> – Međunarodni dan žena neke su žene Bangladeša iskoristile za prosvjed. Nesretnice koje su njihovi partneri u bijesu polili kiselinom po licu unakazivši ih za cijeli život, od vlade su zatražile da napokon počne kažnjavati te bezumne nasilnike. U Bangladešu se svake godine bilježi mnogo takvih svirepih napada na žene, no pravda dostigne tek ponekog zločinca. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Invazija lopova na Hong Kong</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> – Više od 100 južnoameričkih lopova stiglo je ovih dana u Hong Kong. Razlog? Više nego razumljiv, osobito policiji. U ponedjeljak je, naime, otvorena godišnja izložba nakita. »Taktika im je jednostavna. Kradu torbe i vrećice s nakitom dok vlasnici jedu ili piju piće u baru«, ističe policija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Kad Nietzsche plače</p>
<p>Kako piše Yalom, Nietzscheu se eksperimenti s hipnozom nisu svidjeli te je pristao na tretman tek kad mu je Joseph Breuer predložio suradnju. Naime, psihijatar će filozofa izliječiti od migrene, a filozof će zauzvrat pomoći psihijatru da se izvuče iz depresije</p>
<p>Film o velikome njemačkom filozofu Friedrichu Nietzscheu u proljeće počinje snimati »Millenium films« , prema međunarodnom bestseleru Irvina D. Yaloma »Kad Nietzsche plače«. Za scenarij i režiju angažiran je Pinchas Perry, a film će se snimati na lokacijama u Austriji i Litvi. Yalomov roman objavljen je još 1992. godine a radnja koja se odvija oko 1880. godine fokusirana je na fikcionalizirani odnos između tada već slavnoga Nietzschea i jednoga od preteča psihoanalize, Freudova kolege i mentora, bečkog psihijatra Josepha Breuera (s Freudom koautor »Studije o histeriji«).</p>
<p> Prema romansiranoj priči Nietzsche (koji se još 1865. u jednom kölnskom bordelu zarazio sifilisom i bolest mu se s vremenom progresivno pogoršavala) u to je vrijeme patio od teških migrena, neuralgija, živčane rastrojenosti i nesanice. </p>
<p>Kako je do tada bez uspjeha isprobao sve vrste raspoloživih terapija, od brojnih dijeta preko elektromasaža do kura raznim opijatima, na preporuku jedne prijateljice Nietzsche pristaje na seanse kod poznatog psihijatra. Breuer (poznat po tome što je uz Freuda i Janeta začetnik teorije o »podvojenom ja«) se u to vrijeme ponajviše bavio problemima histerije i uporabom hipnoze u liječenju psihičkih oboljenja. Kako »priča« Yalom, Nietzscheu se eksperimenti s hipnozom nisu svidjeli te je pristao na tretman tek kad mu je Breuer predložio suradnju. </p>
<p>Naime, psihijatar će filozofa izliječiti od migrene, a filozof će zauzvrat pomoći psihijatru da se izvuče iz depresije.</p>
<p>Iako je upitno je li Nietzsche bio podvojena ličnost (psihičko cijepanje zbog kojega se pojavljuju dvije skupine suprotstavljenih psihičkih pojava ili dviju ličnosti koje ne znaju jedna za drugu), njegova patografija je nesumnjivo »plodan« materijal za intrigantnu psihološku dramu. </p>
<p>U njegovu su se životu izmjenjivala stanja euforije i potištenosti, intenzivno koncentriranog intelektualnog rada, kada bi u kratkim vremenskim intervalima od samo nekoliko mjeseci nastajala filozofska remek-djela poput »Tako je govorio Zaratustra« i »Ecce hommo«, te potpune živčane rastrojenosti.</p>
<p> S tim psihičkim oscilacijama, tvorac »übermenscha« i preziratelj kulture svakog milosrđa, nekako se nosio sve do 1889. kada je u Torinu, videći konja posrnula pod teškim teretom, u svojevrsnom paroksizmu pao na koljena i zagrlivši bespomoćnu životinju doživio duševni slom od kojeg se nije oporavio do smrti 1900. S druge strane, bi li Nietzsche sa svojom nihilističkom filozofijom u kojoj dominiraju antiteze između dionizijskog i apolonskog, antičkog i kršćanskog, »natčovjeka« i stada, uz dominantno odbacivanje kulture i civilizacije u korist primitivne volje za moć, uistinu mogao pomoći depresivnom psihijatru? </p>
<p>Na to vjerojatno nikad nećemo dobiti odgovor, s obzirom da je o autentičnosti Yalomove priče teško govoriti. </p>
<p>Ali bi moglo biti zanimljivo vidjeti »filmsko« sučeljavanje dvaju svjetonazora, znanstvenoga i filozofskoga, dvaju pristupa čovjeku i stvarnosti, i na kraju sučeljavanje dvaju majstora »svoga zanata«.</p>
<p>Jedina Nietzscheova ljubav</p>
<p>U romanu se kao poveznica između Nietzschea i Breuera pojavljuje i mlada intelektualka, Finkinja židovskog podrijetla Lou Andreas Salome, Nietzscheova dugogodišnja prijateljica i poštovateljica njegova djela. Lou je zapravo bila jedina Nietzscheova ljubav.</p>
<p> Iako u načelu nije volio žene, a nesretan emocionalni život kojem je dosta pogodovalo traumatizirajuće odrastanje s majkom i sestrom samo je pogoršao njegovo mišljenje o ženskom rodu, Nietzsche je bio oduševljen inteligencijom, ljepotom i šarmom mlade Lou, koju je upoznao kada je imala 20 godina. »Ova mlada djevojka ima prodirući pogled kao orao a hrabrost kao lavica«, pisao je Goetheu o njoj. A jednoj poznanici se povjerava kako u Lou vidi jedinu nasljednicu koja bi mogla nastaviti njegovo djelo. Međutim, kada je saznao da je za Lou zanimljiv samo kao filozof, a ne i kao muškarac, mračni se filozof još više povukao u svoj unutarnji svijet ogorčenosti i sveopćeg nihilizma.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Najvažniji sajam čitatelja </p>
<p>Na hrvatskome štandu predstavit će se Nikica Petrak, Sanja Lovrenčić, Igor Grbić, Jasminka Domaš i Miro Gavran, a gosti sajma su i Miljenko Jergović i Bora Ćosić</p>
<p>Ponovno i ponovno, svake godine u proljeće Leipzig posjeti sve više i više ljudi. Magnet koji ih tako snažno vuče u taj renesansni istočnonjemački grad Međunarodni je sajam knjiga, jedna od najstarijih knjižnih smotri na svijetu koju je lanjske godine pohodilo rekordnih 108.000 posjetitelja (od čega su jedna trećina bili tinejdžeri) i 2400 novinara iz čitavoga svijeta. </p>
<p>S obzirom na to da »Leipzig cvate«, za razliku od njemačke ekonomije »koja bilježi tendenciju stagnacije«, kako su nakon lanjskoga izdanja Sajma pisale neke njemačke novine, ove bi se godine, od 16. do 19. ožujka, na jednome od najvećih autorskih sajmova na svijetu moglo naći još više zaljubljenika u knjigu nego lani.</p>
<p>Proljetni sajam knjiga u Leipzigu, koji je kao prvo i najvažnije »sajam čitatelja«, i ove će godine ugostiti veći broj hrvatskih pisaca (lani je u Leipzigu nastupio najveći broj hrvatskih autora koji se do tada predstavio na nekoj knjižnoj smotri u svijetu). </p>
<p>Na hrvatskome štandu predstavit će se Nikica Petrak, Sanja Lovrenčić, Igor Grbić, Jasminka Domaš i Miro Gavran. Grbić će biti poseban gost Sajma s obzirom na suradnju toga sajma s Pulskim sa(n)jmom knjiga.</p>
<p>Leipzig će posjetiti i Miljenko Jergović, koji će predstaviti njemačko izdanje svoje knjige »Buick Rivera« uz pomoć prevoditeljice Sabine Marić, a moderatorica predstavljanja bit će njemačka spisateljica Juli Zeh. Njemačka spisateljica hrvatskoga podrijetla Marica Bodrožić održat će predavanje o njemačko-hrvatskoj literaturi, a sa svojim romanom »Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji« prisutne će upoznati Bora Ćosić. </p>
<p>Hrvatski će pisci i ove godine biti uključeni u dva posebna sajamska programa za strane autore – »Mali jezici – velike literature«, kojemu smo se pridružili prije četiri godine kao jedina zemlja koja nije članica Europske unije, te u program »Leipzig čita međunarodno«. Jedan od svakako ključnih događaja na našemu štandu bit će posjet hrvatskoga ministra kulture Bože Biškupića, koji će se u Leipzigu susresti s direktorom Sajma te održati konferenciju za novinare na kojoj će biti riječi o našemu nastupu u Leipzigu sljedeće godine, kada bi posebna pažnja trebala biti posvećena upravo hrvatskim piscima.</p>
<p>U širokoj paleti ponuda što ih nudi Leipziški sajam knjiga, među kojima su i predstavljanja novih knjiga, s naglaskom na izdanjima iz središnje i istočne Europe, izložbe stripova i antikvarijatskih izdanja, čitanja, stručne rasprave i panel-diskusije, publici najatraktivniji bit će, kao i obično, sami pisci.</p>
<p> I ove godine u Leipzigu će se imati priliku susresti s nekim od najpopularnijih pisaca današnjice poput Frederica Beigbedera, Vladimira Kaminera, Olge Tokarczuk, Andreja Kurkova i Inga Schulzea, zvijezde prošlogodišnjega Sajma knjiga u Frankfurtu. </p>
<p>Jedan od najsvečanijih trenutaka Sajma bit će pak dodjela Nagrade za europsko razumijevanje koja ove godine pripada ukrajinskome pjesniku i prozaiku Juriju Andruhoviču. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Arhitektonski iskorak </p>
<p>Koliko je značenje Vladimira Turine, svjedoči i činjenica da je i slavni Le Corbusier bio očaran njegovi razmišljanjima </p>
<p>O hrvatskom arhitektu Vladimiru Turini (1913.</p>
<p> - 1968.) danas se malo zna. Prava je to šteta, jer se radi o originalnoj, nesputanoj ličnosti, buntovniku čije ideje i danas, nekoliko desetljeća nakon što ih je izrekao, zvuče svježe i aktualno. Koliko je značenje Vladimira Turine svjedoči i činjenica da je i slavni Le Corbusier bio očaran njegovi razmišljanjima. Tu nepravednu rupu u povijesti domaće umjetnosti, arhitekture i teorije ispravlja izložba »Iskorak Vladimira Turine«, otvorena u utorak na večer u Muzeju grada Zagreba.</p>
<p>Autorica izložbe Hela Vukadin-Doronjga za ovu se priliku odlučila za segment Turinina rada u rasponu između 1940-tih i 1960-tih. U skladu s Turininim avangardnim shvaćanjima i snažnom sklonošću za konstruktivizam i onodobnu estetiku betona jest i postav izložbe koji bi velik dio posjetitelja mogao ostaviti zatečenima. Čiste monokromne plohe, bez dosjetki i s naglaskom na naturalizam na tragu su Turininih bezvremenskih egzistencijalnih razmišljanja, redovito u suprotivi svijetu oko sebe. Duh nonkonformizma, izolacije i hodanja »drugom stranom«, kako to objašnjava kustosica Vukadin-Doronjga, pojačava glazbena pozadina - rock, punk, halucinogeni ritmovi i zvuk garaže.</p>
<p>Donekle neočekivano za izložbu o djelu jednog arhitekta, ali razumljivo u svjetlu činjenice da mu je ostvareno vrlo malo djela, veći dio izložbe zauzima tekstualni materijal. Privatna korespodencija, članci objavljeni u listu Telegram te posebice predimenzionirani citati najbolje opisuju Turinin duh. A da se radi o nonkonformistu koji je tvrdoglavo išao protiv žabokrečine i mediokritetstva, možda najbolje govori uvodni citat: »Katkad treba govoriti istinu, koja uvijek nije koketna.« </p>
<p>Slikovni materijal obuhvaća presjeke i tlocrte za različite projekte. Arhitekt Boris Magaš na otvorenju izložbe istaknuo je da su to rijetko viđeni i briljantni crteži koji pokazuju kolika je razlika između ljudske ruke i kompjutorske tehnike. </p>
<p>Zanimljiv prilog projektu otkrivanja djela Vladimira Turine je i opsežni intervju Tončija Čerine, Igora Alovićča i Petra Miškovića s arhitektom Borisom Magašem u kojem Turinin đak i kasniji suradnik iz prve ruke zanimljivo govori o svom mentoru, a koji je sada prvi put objavljen. U svakom slučaju, ovom je izložbom Muzej grada Zagreba potaknuo konačnu valorizaciju arhitekta, vizionara i humanista kojeg je vlastita sredina, kako to često biva s onima koji su iskoračili iz okvira, nepravedno zaboravila. </p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dani Europske kazališne nagrade</p>
<p>ZAGREB/TORINO</p>
<p> – Nobelovcu Haroldu Pinteru, dobitniku Europske kazališne nagrade, to vrijedno priznanje bit će uručeno u nedjelju, 12. ožujka u Torinu. U okviru prigodne manifestacije, koja započinje 8. ožujka, za svoj doprinos novoj kazališnoj realnosti bit će nagrađeni i koreograf József Nagy i redatelj Oskaras Koršunovas. </p>
<p>U Torinu će biti izvedene predstave »Novi svjetski poredak« redatelja Rogera Planchona, nastale po tekstu Harolda Pintera, »Vražje zrcalo« Giorgija Ruffole, »Troilo i Kresida« Williama Shakespearea, »Ratni komadi: Trilogija« Edwarda Bonda u režiji Luce Ronconija, duet iz scenskoga projekta »Pekinška patka« Józsefa Nagya, zatim »Igra žrtve« Olega i Vladimira Presnjakova u režiji Oskarasa Koršunovasa te njegovo kazališno viđenje Bulgakovljeva romana »Majstor i Margarita«. Također, bit će prikazan filmski portret Józsefa Nagya »Dnevnik nepoznatoga«, prigodni simpozij posvećen je Haroldu Pinteru, a održat će se i 21. međunarodni kongres Udruge kazališnih kritičara pod nazivom »Kraj kritike?«. [Helena Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Motovunskoga festivala će biti </p>
<p>MOTOVUN</p>
<p> - Unatoč nedavnu urušavanju dijelova motovunskih zidina Motovunski filmski festival u ljeto će se ipak održati, potvrdio je novinarima glasnogovornik festivala Igor Mirković.</p>
<p> Ako se festival ne bude mogao održati u staroj gradskoj jezgri, organizator će ga premjestiti na drugi prostor u Motovunu za koji nema bojazni od rušenja zidina. Urušavanje zidina, koje je u zadnje vrijeme u Motovunu postala svakodnevna pojava, po mišljenju stručnjaka iz Konzervatorskog odjela u Puli, bilo je i očekivano. Snimak zidina od prije dvije godine pokazao je najoštećenije dijelove koji se sad i urušavaju. Procjenjuje se da bi obnova motovunskih zidina stajala oko sedam milijuna kuna.</p>
<p> Općinski načelnik Slobodan Vugrinec kazao je kako će upravo ovih dana biti dovršen konačni troškovnik obnove zidina kako bi se iz državnog i županijskog proračuna zatražila dodatna novčana potpora.</p>
<p> Županijsko će poglavarstvo na jednoj od idućih sjednica donijeti odluku o izdvajanju dijela interventnih sredstava za obnovu motovunskih zidina, najavio je u srijedu župan Ivan Jakovčić. Rekao je kako se nada da će to zanimati i Ministarstvo kulture te da će pokušati dobiti sredstva i iz inozemstva za zaštitu kulturne baštine u Motovunu. Dodao je kako je talijanska pokrajina Veneto do sada redovito sufinancirala obnovu zidina u Motovunu. </p>
<p> Jakovčić smatra da o tome hoće li se ove godine Motovunski filmski festival održati na uobičajenu mjestu unutar zidina trebaju odlučiti stručnjaci, odnosno statičari. Festivalsko vodstvo u dogovoru s općinom promidžbenim akcijama nastoji prikupiti novac za obnovu, pa je upravo prihod s koncerta »Gustafa« u utorak u zagrebačkom diskoklubu »Aquarisu« namijenjen toj svrsi. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Bennett zakucao Benetton</p>
<p>Cibosi su nakon savršenog omjera 3-0 milimetar od četvrtfinala, a u srijedu su stigli pružiti i minute čistog košarkaškog užitka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cibona je pobijedila Benetton 91-80 u 3. kolu Topa 16 i ostvarila savršen omjer 3-0 kojim je na milimetar od četvrtfinala Eurolige. Ono što brojke ne mogu opisati jest poluvrijeme čistog košarkaškog užitka kakve zagrebačka publika nije vidjela godinama, ili još bolje, desetljećima. </p>
<p>»Alley-oop« u izvedbi Penna i Davisona zaslužuje čistu desetku, taj će se potez još dugo prepričavati. A i igra cibosa. »Bilo je to naše najbolje poluvrijeme«, kazao je Dražen Anzulović. Talijani su načeti sa svih strana, Skelin i Davison su zakucavanjima otvorili utakmicu, Rančić je pogađao trice, ali i prodore, Kus je ulazio pod koš, Warren je pogađao i stigao na početku čuvati Nicholasa, Penn je bio standardno odličan. Ciboni je trebalo tek nekoliko minuta da pohvata konce u obrani i onda je krenulo »rešetanje« Benettona (67% šuta do velikog odmora). </p>
<p>U 17. minuti Cibona je vodila 47-27, stariji kolega sklon detaljima zapazio da je toliko bilo i na poluvremenu protiv Laškog prošle subote. Čak su i dresovi bili zeleni, ali je to ipak bio Benetton. Najveću razliku (69-43) u 28. minuti domaći su počeli gubiti u 4. četvrtini. Gosti su sa »pet malih«, predvođeni Nicholasom uspjeli doći na -9 u 36. minuti. Kus je uzvratio tricom i bilo je prekasno za preokret, gosti mogu biti potpuno zadovoljni minusom u Draženovom domu. </p>
<p>Trener Benettona David Blatt priznao je Ciboninu nadmoć: »Nekad treba biti čovjek i priznati da nije sve u našim slabostima, nego u snazi suparnika. Cibona je odigrala prekrasnu utakmicu.«</p>
<p>Dražen Anzulović je kazao: »Sretan sam zbog pobjede, ali ljutim se zbog opuštanja u posljednjoj četvrtini. Da mi je netko ponudio +11 prije utakmice, odmah bih prihvatio. No, u skupini ništa još nije riješeno.« </p>
<p>Da je tako, potvrđuje i pobjeda Efesa (76-73) u gostima kod Panathinaikosa koji je nakon 3. kola još bez pobjede. Odlično je za Turke odigrao Nikša Prkačin (16 poena, 7 skokova). U dvoboju hrvatskih trenera u skupini F, Velimir Perasović je bio bolji od Nevena Spahije, a Tau Ceramica od Lietuvos Rytasa (96-89). Ukić nije ulazio u igru.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prekinut niz San Antonija </p>
<p>U dvoboju velikih preokreta Chicago je pobijedio New Jersey Netse, u čijim redovima nije bilo mjesta za Zorana Planinića </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Košarkaši Los Angeles Clippersa prekinuli su niz od sedam uzastopnih pobjeda San Antonija. Goste su zaustavili Elton Brand (30 koševa, 9 skokova), Sam Cassell (15 koševa, 11 skokova) i Chris Kaman (15 koševa, 9 skokova). U redovima Spursa četvorica su igrača upisala dvoznamenkasti broj koševa, a najviše Tony Parker (20 koševa) i Tim Duncan (16 koševa, 7 skokova, 7 asistencija). </p>
<p>»Mnogo bolje igramo protiv kvalitetnijih sastava. Očito imamo problema s motivacijom i koncentracijom«, smatra Kaman. </p>
<p>Bila je to 34. pobjeda, uz 25 poraza, Clippersa koji zauzimaju drugo mjesto u diviziji Pacific, dok Spursi dijele prvu poziciju na Zapadu s identičnim učinkom kao i Dallas - 47 pobjeda i 13 poraza. </p>
<p>Dallas je, pak, do 47. pobjede u sezoni te 21. u posljednja 24 susreta došao protiv Portlanda mnogo teže nego što se očekivalo. Gosti su vodili do posljednje četvrtine u kojoj je Dallas ipak uspio nadoknaditi zaostatak i upisati pobjedu. Ključni je igrač u obratu Mavericksa bio Jason Terry, koji je u posljednjih pet minuta postigao 11 od svojih 26 koševa. U redovima domaćina više od 20 ubacili su još Dirk Nowitzki (25 koševa, 10 skokova) te Jerry Stackhouse (21). Goste su predvodili Zach Randolph (33) i Juan Dixon (17). </p>
<p>U dvoboju velikih preokreta Chicago je pobijedio New Jersey Netse. Bullsi su dobili prvu četvrtinu rezultatom 24-12, ali na poluvremenu su ipak vodili gosti, 44-42. Drugo je poluvrijeme donijelo bolju igru Bullsa, koji su tako stigli do pobjede 95-87. U redovima Bullsa tri su igrača ubacila dvoznamenkasti broj koševa, sva trojica više od 20 - Andres Nocioni (24), Kirk Hinrich (22 koša, 9 asistencija) i Luol Deng (22 koša, 8 skokova). </p>
<p>Prvo ime utakmice bio je Nenad Krstić sa 29 koševa i 13 skokova, Vince Carter je dodao 25 koševa i devet skokova, Richard Jefferson 16 koševa, dok je Jason Kidd zabio samo pet koševa, ali je imao 10 skokova i čak 13 asistencija. Međutim, to nije bilo dovoljno za trijumf Netsa, za koje nije nastupio hrvatski reprezentativac Zoran Planinić. </p>
<p>Houston je do pobjede protiv Minnesote došao bez Tracyja McGradyja, koji je imao problema s leđima, no briljirao je Yao Ming. Kinez je ubacio 30 koševa i tome dodao 13 skokova i četiri blokade. </p>
<p>»Osjetio sam mali pritisak kad sam shvatio da Tracy neće igrati, no vrlo sam se brzo oslobodio«, poručio je Ming. </p>
<p>U redovima Rocketsa još su dvojica igrača ubacila više od deset poena - Rafer Alston (17) i Stromile Swift (11). Marcus Banks s učinkom je karijere (26 koševa) predvodio Minnesotu, Mark Blount dodao je 18 koševa, a Kevin Garnett 15 te 21 skok. </p>
<p>• REZULTATI </p>
<p>LA Clippers – San Antonio 98-85 , Washington – Boston 115-116 (produžetak), Indiana – New York 92-107, Atlanta – Golden State 113-106, Cleveland – Toronto 106-99, Minnesota – Houston 87-93, Chicago – New Jersey 95-87, Dallas – Portland 93-87. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Oproštaj za aktualnog prvaka Europe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Barceloni, Juventusu i Villarrealu su se u četvrtfinalu Lige prvaka priključili nogometaši Arsenala, Lyona, Milana i Benfice. Posljednjeg osmog sudionika dobit ćemo sljedećeg tjedna kada će Inter i Ajax na San Siru odigrati posljednju uzvratnu utakmicu osmine finala.</p>
<p>Najveće iznenađenje napravila je Benfica koja je uvjerljivo izbacila branitelja naslova prvaka - Liverpoola. Iz Lisabona su na Anfield nogometaši Benfice donijeli prednost 1-0, a u uzvratu su samo troduplali svoju nadmoć u odnosu na prvaka Europe. U uzvratu je Liverpool napadao, a Portugalci kažnjavali greške pogocima.</p>
<p>Na dvije utakmice Arsenala i madridskog Reala, dvije klasične napadačke momčadi, postignut je samo jedan pogodak. I to u prvoj utakmici, pa je tako Henryjev »slalom« na Bernabeuu bio dostatan za novi udarac ispod pojasa »kraljevskom« klubu. Real se trudio u uzvratu, bio bolja momčad, no pogodak koji je vodio u produžetak ostao je neostvaren.</p>
<p>Najuvjerljivije dalje ide Lyon koji je, kao i Benfica, pobijedio u obje utakmice, ali je to učinio na impozantniji način. Lyon već tri godine žanje uspjehe u Europi i možda je napokon došla godina kada će otići jako daleko, do finala ili kraja. PSV Eindhoven je u uzvratu bio na vjetrometini francuskih napada i čak četiri puta su potpisali kapitulaciju. Jednako puta je i Oliver Kahn vadio loptu iz mreže na San Siru. Iako su postigli jedan pogodak time nije umanjen njihov neuspjeh u Milanu, gdje je prošlogodišnji doprvak Europe lakoćom otišao u četvrtfinale.</p>
<p>• Rezultati, osmina finala: ARSENAL - Real 0-0 (prva utakmica 1-0), LYON - Psv 4-0 (1-0); 1-0 Tiago (26.), 2-0 Tiago (45.), 3-0 Wiltord (71.), 4-0 Fred (90.), Liverpool - BENFICA 0-2 (0-1); 0-1 Simao (36.), 0-2 Miccoli (89.), MILAN - Bayern 4-1 (1-1); 1-0 Inzaghi (8.), 2-0 Ševcenko (25.), 2-1 Ismael (35.), 3-1 Inzaghi (47.), 4-1 Kaka (59.). [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bilos kao priznanje nerada, nereda i nemoći </p>
<p>Pojavom Bilosa valja se dodatno zapitati tko će mu od »sigurnih« morati prepustiti mjesto u momčadi ili je sve to nevažno, budući da od viška glava malo kad zaboli </p>
<p>Od viška glava ne boli, pa bi stoga u okviru hrvatskih nogometnih interesa pojavljivanje svakog igrača s bilo kojeg dijela zemaljske kugle, pa makar s jednim hrvatskim genom, bilo više nego dobrodošlo. Da ne kažemo - spasonosno! To tim prije, držimo li se postavke Vlatka Markovića, prvog čovjeka hrvatskog nogometa, izrečene i nedavno na skupštini HNS-a, kako situacija s reprezentacijom već vrlo brzo može biti dramatična. </p>
<p>»Osnovni stupovi naše reprezentativne vrste djeca su naših gastarbajtera, kojih je sve manje, pa će i priljev iz njihovih redova skoro nestati«, pred uvaženim se skupom izrazio Marković, usput apelirajući na naše nogometne klubove, da pronađu novac za plaće trenera koji rade s djecom i mladeži, upozoravajući: </p>
<p>»Nastavi li se s postojećom praksom da treneri nerijetko žive od milodara roditelja djece koju vježbaju, o kontinuiranom sudjelovanju hrvatske reprezentacije na SP-u i EP-u, što je uzgred privilegija rijetkih, moći će se ubuduće razgovarati s pozicije - jednom bilo, sad se spominjalo.« </p>
<p>S te točke gledanja sasvim je razumljivo nastojanje mjerodavnih ljudi iz HNS-a da se poput hobotnice uhvate za svakoga, bilo gdje na zemlji, tko imalo iskače iz prosjeka, a voljan je nakon duljega ili kraćega prijateljskog uvjeravanja zaigrati za »maticu zemlju«. Time se, doduše, priznaje nerad, nered, nemoć i poraz sustavnosti rada u vlastitoj zemlji, pa bi uspjesi reprezentacije došli kao kompenzacija. No, koga za to uopće briga kad sportski rezultat, posebno nogometni, narodu znači i više od »kruha svagdašnjeg«. </p>
<p>U ime takve radosti, koja navodno, među ostalim, pridonosi i ugledu zemlje više nego što to može bilo što drugo, poglavito dnevna politika, a HNS-u donosi sasvim pristojan novac, valja uključiti svakoga tko može pridonijeti povećanju specifične težine reprezentativne vrste. </p>
<p>Stoga objeručke treba prihvatiti Bilosevu odluku da se ipak, nakon dugog premišljanja, kombiniranja i vaganja, prikloni Hrvatskoj i zaigra za nju. Dakako, obavezno već na SP-u u Njemačkoj, čak i po cijenu mogućih nezadovoljnika i dodatne glavobolje za izbornika, budući da je neki dan promoviranje Luke Modrića u postojećim okolnostima u prvi trenutak više shvaćeno kao predmet poremećaja već ustaljenih šablona u Kranjčarovoj reprezentaciji nego dobrodošli adut za njezino dodatno osnaženje. Pojavom Bilosa valja se dodatno zapitati tko će mu od »sigurnih« morati prepustiti mjesto ili je sve to nevažno, budući da od viška glava malo kad zaboli. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Desetljeće Medveščakove vladavine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cijelo desetljeće traje njihova apsolutna vladavina hrvatskim hokejom. Na hokeju ništa novo, deseti put u nizu Medveščak je hrvatski prvak. Savšren učinak bez izgubljenog boda u prvenstvu Hrvatske završen je »metlom« u finalu. Mladost je poražena u sva tri dvoboja, u posljednjem, »medvjedi« su slavili sa 8-4 (1-2, 4-2, 3-0).</p>
<p>Jedina novost je da su »žuti« malo ozbiljnije zaprijetili klubu sa Šalate. Prošle su godine slavili svaki pogodak, a ove su poveli u sve tri utakmice. Golovima Novaka, Smerdelja i Jačmenjaka imali su i prednost od dva pogotka (1-3), kasnije i 3-4 ali »medvjedi« su naslov proslavili s pet golova u nizu. Po dva pogotka su postigli Pohorelec i Gojanović, dok su jednom mrežu vratara Mladosti Vanje Belića zatresli M. Ljubić, Švigir, Kopajtić i Brumerčik.</p>
<p>Trener Mladosti i izbornik naše seniorske reprezentacije nije bio nezadovoljan:</p>
<p>»Treba biti objektivan, u finalu se vidjelo da je Medveščak bolja momčad. Imali smo i problema s ozljedama, tako da moram biti zadovoljan onim što su pružili moji igrači.«</p>
<p>»Medvjedi« su na slavlja već odavno navikli, 40-godišnji veteran između vratnica i sportski direktor Dragutin Ljubić niti sam ne zna koliko ih je dosad osvojio, a srijeda je mladom Svenu Manzoniju bila poseban dan u karijeri:</p>
<p>»Sretan sam, ovo je moj prvi seniorski naslov prvaka. Nadam se još većoj minutaži i novom naslovu sljedeće sezone...«</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ljubičić protiv Ančića u osmini finala? </p>
<p>Ivo Karlović u prvom kolu igra protiv Čeha Tomasa Ziba, kojeg je nadigrao u prethodna dva međusobna ogleda</p>
<p>INDIAN WELLS</p>
<p> – Sve do kraja sljedećeg tjedna u Indian Wellsu se održava popularni »peti Grand Slam«, na kojem nastupa i pet hrvatskih predstavnika. I dok se Ivana Lisjak do glavnog turnira Pacific Life Opena pokušava probiti kroz kvalifikacije, ostali su u srijedu bili »u bubnju«. </p>
<p>Ivan Ljubičić i Mario Ančić uživaju status šestog, odnosno 21. nositelja i kao takvi su slobodni u prvom kolu. A u drugom kolu Ljubičić, koji će odigrati prvi meč nakon trotjedne stranke, očekuje pobjednika ogleda kvalifikanta i Sama Warburga, domaćeg tenisača s pozivnicom organizatora. Super Mario, pak, čeka pobjednika dvoboja Davida Sanguinettija i kvalifikanta. </p>
<p>Ako obojica dođu do četvrtoga kola, i drugi put ove sezone gledat ćemo hrvatski derbi na ATP turniru. U četvrtfinalu Marseilla slavio je Ančić. </p>
<p>Ivo Karlović nije među nositeljima na 3,2 milijuna američkih dolara vrijednom turniru iz master serije. Stoga u prvom kolu igra protiv Čeha Tomasa Ziba, kojeg je nadigrao u prethodna dva međusobna ogleda. Ako pobijedi, Diva sa Šalate u nastavku očekuje Fernando Verdasco. </p>
<p>Zasad je jedina hrvatska predstavnica Karolina Šprem, koja u prvom kolu igra protiv Japanke Shinobu Asagoe. Prije su dvije godine igrale u Montrealu, slavila je Šprem nakon tri seta. U slučaju pobjede Šprem će u drugom kolu igrati protiv 11. nositeljice Ruskinje Marije Kirilenko. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Skansi sportski direktor Splita </p>
<p>Vijest još nema službenu potvrdu, jer se u »žutom« taboru boje da ne rade ražanj bez zeca, budući da moraju pričekati pobjedu protiv Svjetlosti Broda u subotu na Gripama </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Na Gripama su, čim završi posljednje kolo prvog dijela košarkaškog Prvenstva Hrvatske, spremni inaugurirati trofejnog trenera Petra Skansija na funkciju sportskog direktora Splita CO. Vijest još nema službenu potvrdu, jer se u »žutom« taboru pribojavaju da ne rade ražanj bez zeca, budući da moraju pričekati pobjedu protiv Svjetlosti Broda (subota, Gripe, 19 sati). </p>
<p>Tek kad osiguraju borbu za prvaka Hrvatske i mjesto u regionalnoj ligi, mogu početi slagati novu igračku križaljku s Petrom Skansijem kao prvim čovjekom struke. Planira se kupnja barem tri kvalitetna košarkaša koja bi splitskoj momčadi dala dimenziju ravnopravnosti sa Zadrom, Cibonom i Zagrebom. Slabi rezultati tijekom sezone sasvim su otvorili oči čelnicima na Gripama koji su odlučili stručne temelje novog uzleta povjeriti majstoru trenerskog posla. </p>
<p>O Skansijevim uspjesima ne treba posebno pisati, iako nikad nije zgorega ponoviti da je vodio Hrvatsku do srebra na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine i utakmice protiv jedinoga pravog američkog Dream teama. </p>
<p>Također, vodio je »žute« do naslova hrvatskih prvaka 2003., a taj je trofej značajan i zato što je nakon niza godina prekinuta Cibonina dominacija u domaćim prvenstvima. Splitu je pomoć potrebna kao nikad dosad, pa je ideja o povratku iskusnog znalca Skansija lako pala na plodno tlo. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Za Ronalda nema mjesta u Milanu </p>
<p>MILANO</p>
<p> – Vlasnik talijanskoga nogometnog velikana Milana Silvio Berlusconi isključio je mogućnost da napadač reprezentacije Brazila i Real Madrida Ronaldo karijeru nastavi u redovima milanskoga kluba. </p>
<p>»Svaki bi klub na svijetu u momčadi želio imati Ronalda, ali mi ne razmišljamo o njegovu dovođenju, jer već imamo dvojicu vrhunskih napadača«, kazao je talijanski premijer. </p>
<p>Berlusconi smatra da Andrej Ševčenko i Alberto Gilardino igraju odlično i bilo bi besmisleno kupovati još jednog napadača. Jednako mišljenje ima i o dovođenju Ronaldinha. </p>
<p>»U svojim redovima imamo Kaku, koji nije ništa slabiji igrač. Nisam pristalica gomilanja kvalitetnih igrača na istim pozicijama«, rekao je Berlusconi. </p>
<p>Međutim, čini se da »rossoneri« razmišljaju o dovođenju švedskog trenera Svena Gorana Erikssona. Niti sadašnji izbornik »Gordog Albiona« nije hladan na pozive iz Serie A. </p>
<p>»Bilo bi lijepo vratiti se u Italiju. Uz tu me zemlju vežu samo predivna sjećanja. Odluku o nastavku karijere donijet ću nakon SP-a«, kazao je Eriksson, koji je u Italiji vodio četiri kluba - Romu, Fiorentinu, Sampdoriju i Lazio. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>UN seli u Aziju? </p>
<p>Glavni tajnik predlaže preseljenje važnih administrativnih poslova iz skupog New Yorka u daleko jeftiniju Aziju</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U završnoj godini svoga desetogodišnjeg mandata Kofi Annan želi očito učiniti nešto za Ujedinjene narode po čemu će ostati upamćen. U svom najnovijem izvješću o reformama UN-a, valjda po uzoru na američke korporacije koje vode računa o svakom dolaru troškova, glavni tajnik predlaže preseljenje nekih važnih administrativnih poslova iz skupog New Yorka u daleko jeftiniju Aziju. </p>
<p>Međutim, sniženje troškova, osim ekonomske ima svakako i političku dimenziju. Kao da postaje aktualna vizija jednog od bivših glavnih tajnika, Austrijanca Kurta Waldheima. On je za svog mandata, sedamdesetih godina prošlog stoljeća potpomogao izgradnju najvećeg UN-ovog kompleksa izvan New Yorka. To je danas poznati UN City u Beču.</p>
<p>Odobri li Glavna skupština UN-a, poslovi poput prevodilačkih s pet službenih jezika UN-a, (engleski, francuski, kineski, ruski i arapski) preselili bi se u neki azijski centar. Međutim, odlazak prvih dobro plaćenih poslova UN-a poslije šezdeset godina sa istočne obale Sjedinjenih Država u sebi sadrži i politički naboj. To znači da Amerika prestaje biti najvažnije ekskluzivno prebivalište Svjetske organizacije. Kina se ponudila da, recimo, bude baza za prevodilačke servise koji su vezani uz rad Vijeća sigurnosti i Opće skupštine UN-a.</p>
<p>Annanovo izvješće koje zagovara prvu fazu dislokacije UN-ovih poslova iz Amerike došlo je zapravo na zahtjev svjetskih lidera koji su se prošlog rujna okupili na Milenijskom summitu. Američke novinske agencije navode kako je ovakva odluka proizašla iz skandala »Nafta za hranu«, nakon što se pokazalo da u sistemu snabdijevanja i UN-ove logistike postoji korumpirana mreža koja operira iz New Yorka. Barem dio toga Annan želio ispraviti prije svog odlaska. Jedan od poteza u tom smjeru je i imenovanje njegovog dosadašnjeg šefa kabineta Marka Mallocha Browna za novog zamjenika glavnog tajnika. </p>
<p>Kanađanka Louise Frechette, povlači se s tog položaja 31. ožujka. </p>
<p>Brown, bivši novinski urednik u londonskom Economistu koji je bio na čelu UNDP-a (UN-ov Odjel za razvoj koji je dobro poznat u Hrvatskoj) važi za čovjeka s autoritetom i uživa puno povjerenje sadašnjeg prvog čovjeka UN-a, a ni Amerikanci mu ne mogu ništa prigovoriti. Reforme menadžmenta su dakle u Brownovim rukama.</p>
<p>U Annanovom se izvješću navodi se da je trenutačno barem 40 računa UN-ovih peacekeeping operacija pod nekom vrstom proračunskih ograničenja. To znači da će glavni tajnik, kako ovaj odlazeći tako i novi, imati puno pravo i obvezu da, smanjujući troškove rada organizacije, sve nove pa i stare poslove što više premjesti iz New Yorka. Za ovaj grad koji se smatra istočna vrata Amerike, to bi mogao biti značajan financijski gubitak. Svake godine New York inkasira više od 10 milijardi dolara od raznih diplomatskih aktivnosti vezanih samo uz Ujedinjene narode. Dijelu tog kolača sada bi se mogli nadati gradovi od Tokija i Shanghaija sve do New Delhija i Istanbula.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U politici i gospodarstvu uvijek nedovoljno žena </p>
<p>NEW YORK </p>
<p> - Unatoč nedavnim izborima koji su doveli žene na čelo Čilea, Liberije i Njemačke, one su i dalje nedovoljno zastupljene na vodećim položajima u poslovnom svijetu, u vladama i akademijama, kaže se u izvješću Ujedinjenih naroda objavljenom u utorak.</p>
<p> Iako žene postaju sve prisutnije u parlamentima, poslovnom menadžmentu, medijima i akademskom svijetu, brzina kojom se to ostvaruje još je uvijek nedovoljna, čak i u bogatijim državama, ocjenjuje se u izvješću koje je pripremio glavni tajnik UN-a Kofi Annan u povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena u srijedu. Na sastanku UN-ovog povjerenstva za položaj žena ocijenjeno je da uspjeh nekih žena prikriva mnoge izazove koje su morale prevladati. Čak i nakon što osvoje vodeće položaje, žene su suočene s oštrijim sudovima nego njihove muške kolege. Među preprekama s kojima se žene suočavaju, kaže se u Annanovom izvješću, je i njihova slaba zastupljenost u područjima kojima dominiraju muškarci, poput vojske i vanjskih poslova, te stereotipni odnosi i ponašanje spram žena. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kongres odobrio Domovinski zakon </p>
<p>Završeni su jednomjesečni sporovi oko toga kako uskladiti potrebu za borbom protiv terorista i zaštitu građanskih prava</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki Kongres obnovio je protuteroristički Domovinski zakon dodajući mu neka ograničenja koja bi trebala zaštititi građanske slobode. </p>
<p>Izglasavanjem u zastupničkom domu završeni su jednomjesečni sporovi oko toga kako uskladiti potrebu za borbom protiv terorista i zaštitu građanskih prava. Zakon obnavlja 16 odredbi izvornog Domovinskog zakona kojima je istjecao rok i očekuje se da će ga predsjednik George W. Bush potpisati.</p>
<p>Domovinski zakon, donijet nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001., olakšava policiji da tajno prisluškuje telefone, dođe do bankovnih podataka o pojedincima kao i informacija što čitaju u knjižnicima te pretražuje domove osumnjičenih za terorizam.</p>
<p>Izglasavanje produljenja Domoljubnog zakona znači pobjedu za predsjednika Busha u vrijeme dok brani svoj sporni program prisluškivanja Amerikanaca bez sudskog naloga, ocjenjuje u srijedu list The Washington Post. </p>
<p>Bush smatra taj zakon ključnim sredstvom u zaštiti zemlje od terorista, dok zagovornici građanskih sloboda tvrde da neprihvatljivo ugrožava privatnost Amerikanaca.</p>
<p>Zastupnički dom i ranije Senat prihvatili su nekoliko izmjena zakona kojima se želi bolje zaštititi građanske slobode. Među ostalim, oni koji dobiju nalog za davanje informacija u istrazi o terorizmu moći će dovesti u pitanje zahtjev sadržan u tom nalogu da o njemu ne smiju nikome govoriti. </p>
<p>Pored toga, većina knjižnica će biti izuzete od takvih obvezatnih naloga. Iako je izglasan, brojni zastupnici iz redova demokratske stranke prigovaraju da u zakonu i dalje nema dovoljno jamstava zaštite građanskih prava i da su izmjene samo kozmetičke. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vlada poziva medije da ne pišu o Mladiću </p>
<p>Moratorij na informacije o Mladiću pomogao bi državnim organima da »izvrše međunarodne obveze«, smatra Ljajić </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dva tjedna poslije medijskih špekulacija da je ratni zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić uhićen, odnosno da je stavljen pod kontrolu pripadnika tajnih službi koji su lojalni vladi premijera Vojislava Koštunice, ministar za ljudska i manjinska prava SCG Rasim Ljajić, koji je i šef nacionalnog savjeta za suradnju sa Haaškim tribunalom, zatražio je u srijedu od medija, srbijanskih dužnosnika i sudionika u javnom životu da pristanu na neku vrstu moratorija na spominjanje Mladića u trajanju od 30 dana. </p>
<p>Ljajić tvrdi da bi takav moratorij pomogao državnim organima da »izvrše međunarodne obveze« i istovremeno »umanjio štetu koju je Srbija pretrpjela zbog nesavjesnih špekulacija«.</p>
<p>O ovom neuobičajenom zahtjevu ministra za ljudska i manjinska prava nije se očitovala nijedna institucija. Ipak, nekoliko visokih dužnosnika, među kojima i Vladeta Janković, savjetnik srbijanskog premijera za vanjsku politiku, podržalo je Ljajićevu inicijativu rekavši da je vrijeme da se prestane govoriti samo o Mladiću. Jovan Simić, savjetnik predsjednika Srbije Borisa Tadića za suradnju sa Tribunalom precizirao je da je ideja o moratoriju prihvatljiva ako to posluži za uhićenje najtraženijeg haaškog bjegunca.</p>
<p>Zahtjev ministra Ljajića dolazi u trenutku kad se državni vrh Srbije suočava sa brojnim izazovima, od kojih su najozbiljniji tužba za genocid protiv SCG koju je pred Međunarodnim sudom pravde podnijela BiH, pregovori o budućem statusu Kosova i crnogorski referendum o neovisnosti. </p>
<p>Pritom, rok koji je postavilo Vijeće ministara EU za izručenje Mladića, kao uvjet za nastavak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju 5. travnja, polako ističe.</p>
<p>I, veliko je pitanje pokušava li Ljajić pripremiti teren za iznenadnu akciju koja se može dogoditi, posebno ako vlada shvati da nema alternativu, ili šalje poruku da ljudima koji rješavaju sudbinska pitanja (genocid, reparacije, Kosovo, Crna Gora) ne treba dosađivati s Mladićem kojeg i onako spominju svi zapadni dužnosnici. Kad trpimo pritisak izvana, zašto da se doma malo ne opustimo?</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Španjolska: Eksplozija u uredu Falange</p>
<p>Baskijska separatistička organizacija ETA se u srijedu u osam sati ujutro oglasila novom eksplozijom, ovaj put u sjedištu radikalne desničarske stranke Falange u gradu Santońi na sjeveru Španjolske. Agencije javljaju da je oko sedam sati i deset minuta baskijska organizacija za pomoć na cestama primila telefonski poziv muškarca koji se predstavio kao pripadnik ETA-e i najavio eksploziju. Policija je odmah opkolila zgradu Falange u središtu grada i cijelo okolno područje. Eksplozivna naprava bila je u torbi s porukom »opasno, bomba« na ulazu Falangina sjedišta. </p>
<p>Dužnosnici policije izvijestili su nakon eksplozije da nije bilo ozlijeđenih, ali su popucali prozori na okolnim zgradama, a jedna skupina turista nije mogla napustiti obližnji hotel. </p>
<p>Pokrajinska baskijska vlada potvrdila je informaciju o eksploziji u prostorijama Falange, stranke koja je osnovana tridesetih godina prošlog stoljeća i koja je postala ozloglašena u vrijeme diktature generala Francisca Franca. Falanga je poznata po svom oštrom protivljenju regionalnim separatističkim težnjama. Većoj autonomiji španjolskih pokrajina protivi se i najjača oporbena Narodna stranka. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Otvoreno o tvrtki i kolegama</p>
<p>To nije sportska aktivnost s kolegama nego prigoda da se odnosi postave na zdrave temelje </p>
<p>Premda u nas još prevladava uvjerenje da je team building zapadnjačka izmišljotina ili obična sportska aktivnost u društvu kolega, sve više tvrtki traži tu uslugu od stručnjaka. Zašto, upitali smo psihologinju Tanju Puretu, vlasnicu tvrtke »Ramiro«, specijalizirane za organizacijsku psihologiju.</p>
<p>»Mnoge tvrtke ne posluju dobro zbog loših međuljudskih odnosa, a tu pomaže team building«, rekla nam je, napominjući kako joj se često javljaju poslodavci, uvjereni da su loši odnosi u njihovim tvrtkama nepopravljivi što, međutim, nije točno. Uz pravo znanje i iskustvo, relativno se lako može postići da ljudi odlično surađuju, umjesto da se svatko drži za sebe ili da se čak međusobno natječu. </p>
<p>Postoje zakonitosti funkcioniranja tima koje slučajnu skupinu pojedinaca pretvaraju u snažnu ekipu. Nažalost, u nas ih gotovo nitko ne zna. Školovani menadžeri i rođeni vođe su rijetki, a ni na kojem se fakultetu ne uči kako se stvara tim. </p>
<p>»Dajte nam više plaće i sve će biti u redu, često se čuje komentar, ali to nije točno. Loši međuljudski odnosi javljaju se neovisno o visini primanja«, tvrdi psihologinja Pureta, koja najčešće radi upravo u tvrtkama s vrlo visokim prosjekom plaća: informatičkim i financijskim.</p>
<p>Nerijetko pomoć trebaju i male obiteljske tvrtke koje prerastaju u ozbiljan biznis. Radila je primjerice i sa stomatološkom klinikom koja ima deset zaposlenih, školom stranih jezika sa dvadeset djelatnika, ali i tvrtkom Dioki koja zapošljava 600 ljudi... </p>
<p>Team building se obično radi dva ili tri dana, najbolje izvan ureda, kako bi se ljudi mogli opustiti. Austrijske tvrtke team building često organiziraju u Beču, naše na Plitvicama, ali i drugim lokacijama. Jačanje radnog tima počinje analizom stanja. U anonimnom upitniku zaposlenici pišu što, prema njihovu mišljenju, u tvrtki funkcionira dobro, a što ne; koliko su njihovi međusobni odnosi otvoreni i prenose li kolegama samo dobre ili i loše informacije. U sljedećoj etapi detektira se koliko su jasni ciljevi i uloge u timu, a na posljetku što oni očekuju od svojih kolega i što njihovi kolege mogu očekivati od njih. </p>
<p>Obično se pokaže da su odnosi lažno pozitivni da ljudi ne vjeruju jedni drugima, da ne znaju što se točno očekuje od njih na poslu i kome se trebaju obratiti kad imaju problem. Iako se većina nerado upućuje na team building, iskustvo najčešće bude vrlo pozitivno. Pokaže se da su ljudi kreativni i puni ideja, da žele pripadati tvrtki, koja ima svoje ciljeve i uspješna je, ali i da su blokirani u svakodnevnoj komunikaciji. </p>
<p>»Primjerice, kad zamolimo ljude da naprave mini marketinški plan za svoju tvrtku, uvijek to odlično obave. Smisle tako dobre slogane da im nikakva reklamna agencija nije ravna, a njihovi se menadžeri iznenade«, kaže Tanja Pureta, ističući da su prošla vremena kad se vjerovalo da su samo neki ljudi kreativni i kad se smatralo da se emocije ne nose na posao. </p>
<p>Da je to bilo pogrešno vjerovanje dokazuju i suze i smijeh koji ponekad buknu tijekom team buildinga, kad se oslobode dugo potiskivani osjećaji. Ali dokazuje to i želja mnogih djelatnika da se team building ponovi svakih mjesec dana. </p>
<p>»Ponekad ga je doista potrebno ponoviti, otprilike svaka tri mjeseca, ali samo ako je stanje u tvrtki bilo vrlo loše«, pojašnjava psihologinja Pureta i dodaje da su rezultati jačanja tima u pravilu dugotrajni, te da je poanta team buildinga vrlo jednostavna: ljudi postanu otvoreniji.</p>
<p>Nataša Vlašić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Starost može biti lijepa</p>
<p>Na Drugom gerontološkom kongresu s međunarodnim sudjelovanjem očekuje se 600 gostiju iz različitih stručnih područja</p>
<p>U četvrtak u Opatiji počinje Drugi hrvatski gerontološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem na kojem se očekuje 600 sudionika iz raznih stručnih područja, od gerontologa i gerijatara do poduzetnika, iz Hrvatske i cijele Europe. Dosad nezapamćeno zanimanje za takav kongres prim. dr. Tomek-Roksandić, voditeljica Centra za gerontologiju u Zagrebu Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, s kojom smo razgovarali o temama kongresa i problemima starijih, tumači fenomenom starenja stanovništva koji zaokuplja razvijeni svijet, kojem, prema dobnoj strukturi, pripada i Hrvatska.</p>
<p>Cilj je kongresa, kaže Tomek-Roksandić razmotriti najnovije znanstvene spoznaje gerontoloških istraživanja i primijeniti ih u praksi. Na kraju kongresa donijet će se konvencija o zaštiti zdravlja starijih osoba koju će proslijediti u Sabor. Pristiglo je 246 sažetka s opisom gerijatrijskog i gerontološkog problema i rješenjima, a smjernice će se preporučiti cijeloj Europi.</p>
<p>Ubrzano povećanje udjela staračkog pučanstva znači da tom brzinom treba zadovoljavati i njihove zdravstvene potrebe, govori Tomek-Roksandić. Starost doduše nije bolest, ali svaki peti stariji čovjek u Hrvatskoj, prema istraživanju zagrebačkog Centra za gerontologiju, treba tuđu pomoć, odnosno ovisna je o zdravstvenoj skrbi. Stariji su podložniji određenim bolestima koje zahtijevaju i sasvim drukčiji, gerontološki pristup. Tu je važna specifična gerijatrijska procjena koja se razlikuje od one ostalih generacija: osim ocjene zdravstvenog stanja, podrazumijeva se procjenjivanje funkcionalne sposobnosti. Nije nevažno ima li stariji čovjek dvije dijagnoze i funkcionalno je onesposobljen ili pet dijagnoza, a sposoban je za razne fizičke i mentalne aktivnosti.</p>
<p> Osim zdravstva za starije bi se trebala brinuti i socijalna skrb, mirovinski fondovi, gospodarstvo i obrazovanje. U tom smislu moraju se ustrojiti ustanove u svim županijama gdje nisu zadovoljene zdravstvene potrebe starije populacije. Kako kaže Tomek-Roksandić, svaka bolnica u lokalnoj zajednici mora imati gerijatrijsku skrb, određen broj stručnjaka za gerontološke probleme i usluge. Osim gerijatrijskih odjela, na razini primarne zdravstvene zaštite, jako je važno razvijati izvaninstitucijsku skrb uz pomoć gerontoloških centara pri zavodima za javno zdravstvo. U Hrvatskoj su osnovana 23, a samo ih je u Zagrebu osam. No valja imati na umu da je jedna situacija u Zagrebu, a druga, na primjer, na otocima i da centre treba prilagoditi potrebama u lokalnim zajednicama.</p>
<p>U javnosti prevladava dojam da starost baš i nije »lijepo mjesto za život« zbog malih mirovina, siromaštva i bolesti, ali naša sugovornica smatra da je riječ o robovanju stereotipima. Pogrešno je mišljenje da starost nužno prati bolest i da se podrazumijeva potreba za socijalnom pomoći. Naprotiv, iako svakoj starijoj osobi treba pristupati strogo individualno, ističe. Tko je u mladosti bio socijalni problem i svoj radni vijek nije privređivao (na pr. izrazito negativno zdravstveno ponašanje kao alkoholizam i druge ovisnosti) i dalje će vjerojatno biti socijalni teret. Nažalost, danas među socijalne slučajeve pripadaju i oni koji su uvijek radili, stvarali i izdvajali za zajedničke potrebe, ali su u starosti ograničeni visinom mirovine. Društvo se mora pobrinuti za takve koji su nesretnim zbirom okolnosti došli u težak položaj. Istodobno ima umirovljenika s fantastičnim prihodima koje ne bi trebalo oslobađati participacije u zdravstvu. </p>
<p>Naši gerontolozi svakako pridonose zauzimanju pravilnog stava o tom i svim drugim pitanjima položaja starijih, ali - kako ističe sugovornica - gerijatrija je s gerontologijom u Europi, ne i u nas, zasebna medicinska specijalizacija. Osim promjena u edukaciji medicinske struke nužno je, dodaje, uspostaviti gerontološku mrežu pri svim županijskim zavodima javnog zdravstva i paralelno razvijati gerontološku izvaninstitucijsku skrb. Zagrebu sa svojim modelom pritom bi mogao poslužiti kao primjer gdje se vrlo uspješno radi sa starijima. Osnovna je uloga centara zadržati starije što dulje u obitelji i u njegovoj funkcionalnoj sposobnosti. To nije protivno koncepciji domova umirovljenika, to je institucijska skrb kakve mora biti u svakoj zajednici, ali treba nastojati što dulje zadržati čovjeka da funkcionira u vlastitoj životnoj sredini.</p>
<p>Zagrebački je centar nedavno predložio produljenje radnog vijeka na 70 za muškarce i 65 za žene što nije naišlo na oduševljenje u javnosti, ali hrvatski gerontolozi na čelu s našom sugovornicom imaju argumente. Netko sa 65 godina je funkcionalno sposoban i još može mnogo pridonijeti zajednici u kojoj živi, odnosno svoje sposobnosti, umijeće i vještine može prenijeti na mlađe zaposlenike. Pozitivna iskustva u tome imaju u zapadnim zemljama gdje su poslodavci stimulirani da zadrže i zapošljavaju starije djelatnike. Tako se održava proizvodni kontinuitet i nameće zapošljavanje mladih kojima znanja i iskustva treba prenositi. Prijedlog tog centra podržalo je i Ministarstvo rada i poduzetništva.</p>
<p>Starenje je sigurna budućnost svakog čovjeka, samo je važno osigurati kvalitetno aktivno življenje. Ako se starosti ne treba strašiti, kaže Tomek-Roksandić i ističe i osobnu odgovornost svakog pojedinca za zdravo i aktivno starenje. Jedna od tema kongresa je i Genom starenja i starenje genoma. </p>
<p>Znanost je potvrdila da se realno može doživjeti 120 godina za što je, uz dobro genetsko naslijeđe, važno biti psihički i tjelesno aktivan. Danas je prosječna očekivana životna dob muškaraca u Hrvatskoj 72, a žena 76 godina. Najbrža rastuća dob za koju se očekuje da će se povećati 12 puta u idućih 10 godina, je ona od 85 i više godina. Već sada u Hrvatskoj živi 1455 dugovječnih ljudi, od 95 do 108 godina. To je realnost i sustav moramo prilagoditi njihovim zdravstvenim potrebama, govori prim. Tomek-Roksandić. </p>
<p>Loša prehrana</p>
<p>Većina medija bavi se problemom viška kilograma i preporučuje mnoštvo dijeta. No rijetko kada se govori o neishranjenosti, koja nije samo problem siromašnih zemalja.</p>
<p> Naime, u Velikoj Britaniji svaka sedma starija osoba pati od neishranjenosti. Ozbiljnost problema shvatila je i britanska vlada koja je dala smjernice svim bolničkim ustanovama u toj zemlji da pregledaju sve starije osobe koje budu primljene. One se već provode u Škotskoj.</p>
<p>Britanski stručnjaci smatraju da problem s lošom prehranom starijih u tome što su njima i nabavka i pripremanje hrane problem. Mnogi žive sami i nevoljko kuhaju samo za sebe. Pokazalo se da će oni koji imaju oskudnije mirovine novac radije potrošiti na grijanje nego na hranu. Nemalo ljudi u godinama ima problema sa zubima, te može jesti samo kašastu hranu. Drugi pak muku muče s probavom, te stoga također ne žele jesti mnogo toga. Stručnjaci napominju da je problem loše prehrane u starijih osoba katkada teže uočljiv. Naime, nije rijetkost da se i osobe koje nisu samo kost i koža nepravilno hrane.</p>
<p>Ono što svatko od nas može učiniti je da pripazi na starije osobe u svojoj blizini i vidi kako se hrane, te da ih uputi da potraže stručnu pomoć. Moguće je da osobe koje se lošije hrane također i ne piju dovoljno tekućine, što može dovesti do dehidracije. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Betonski blok zgnječio automobil</p>
<p>Do nesreće je došlo kad je blok od 12 tona skliznuo sa tegljača, i pao na prednji dio automobila</p>
<p>ZLATAR BISTRICA</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u srijedu oko 8,30 sati na državnoj cesti D24 u Lovrečanu kod Zlatar Bistrice, teško je ozlijeđen vozač srebrne »opel astre«, Vladimir Poljanec (53), književnik iz Zagreba. Kako smo čuli, Poljanec je zadržan na liječenju u Općoj bolnici Zabok i srećom život mu nije u opasnosti.</p>
<p> Do nesreće je došlo kad je blok od 12 tona na neravnom dijelu ceste skliznuo sa tegljača, kojim je upravljao Darko Rumbak (26) iz Bedekovčine, koji je dolazio iz smjera Zaboka, i pao na prednji dio automobila.</p>
<p> Od siline udarca beton je automobil pritisnuo uz asfalt, tako da je prava sreća, čulo se na jestu nesreće, što je Vladimir Poljanec uopće preživio. Vozač je doista imao veliku sreću u nesreći jer ga je prvi 12 tonski blok sa kamiona promašio, a koban udarac izbjegnut je za samo djelić sekunde. </p>
<p>Na mjestu gdje se dogodila nesreća, cesta je i uža od pet metara, a sam je kamion širok najmanje dva i pol metra. </p>
<p>Na blokovima koji su skliznuli sa kamiona moglo se vidjeti da su bile privezani samo dvjema tankim vrpcama, a radi se o ukupnom teretu od 24 tone.</p>
<p> To što je vozač ostao živ, mještani komentiraju »Bog ga je spasio«, jer se nesreća dogodila kod mjesnog raspela. No, Zlatarbistričani ističu da je u zadnje vrijeme njihovom cestom pojačan promet teretnim vozilima, jer mnogi žele izbjeći plaćanje cestarine. Tako je i spomenuti kamion Ciglenice iz Zaprešića vozio prema Vrbovcu u Zagrebačkoj županiji, vijugavom cestom, neprimjerenom za promet teških kamiona.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»Pao« diler heroina iz SCG</p>
<p>Još traju toksikološka vještačenja koja će utvrditi točan udio droge u smjesi. Ukupna vrijednost zaplijenjene droge je oko 250 tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon višemjesečne istrage zagrebačka je policija privela i obradila 39-godišnjeg Đevada Bitiqija, državljanina Srbije i Crne Gore, zbog sumnje u preprodaju heroina na zagrebačkom narko-tržištu. </p>
<p> Uhićen je u utorak popodne u Dubravi i tada je u njegovu automobilu pronađen i pištolj marke »vzor«, kalibra 7.65 milimetara, s pripadajućih pet metaka. Temeljem naloga suda, pretražen je i stan u kojem Bitiqi neprijavljeno boravi i tamo je zaplijenjeno 105.87 grama čiste droge pakirane u tri plastične vrećice i nešto više od 2441 grama smjese heroina, kofeina, odnosno paracentamola, koji se dodaju kako bi droga dobila na masi. Još traju toksikološka vještačenja koja će utvrditi točan udio droge u smjesi. Ukupna vrijednost zaplijenjene droge je oko 250 tisuća kuna. </p>
<p> U stanu je pronađen još jedan pištolj »PHP«, kalibra 9 milimetara, s pet metaka, koji je ukraden u svibnju 2004. godine u Karlovcu.</p>
<p>Policija je do Bitiqija došla nakon što se, prije nekoliko mjeseci, u nekoliko nepovezanih slučajeva, u Zagrebu pojavio heroin izrazito loše kvalitete, a standardne cijene. </p>
<p>Još nije utvrđeno gdje je Bitiqi nabavljao drogu, te otkud mu oba pištolja bez dozvole. Inače, osumnjičeni je prije tri godine uhićen sa 50 grama kokaina za što je »odležao« 18 mjeseci, a i evidentiran je za nanošenje teških ozljeda i izazivanja prometne nesreće.</p>
<p>U srijedu popodne je uz kaznenu prijavu odveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>Ovaj se slučaj, kažu u policiji, ne povezuje izravno s uhićenjem Tatjane P. (32), prije dva dana, kada je policija u stanu na Trnju zaplijenila također heroin. Tada su uhićena i tri konzumenta sa deset paketića po 0.2 grama heroina.</p>
<p>Radi se o jednoj od većih zapljena heroina u Zagrebu u posljednjih godinu dana. </p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>12 godina za ubojstvo bez tijela žrtve</p>
<p>Dragica Kuralić, čiji je muž pravomoćno osuđen za njeno ubojstvo, i dalje se vodi kao nestala osoba na MUP-ovom službenom popisu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrhovni sud potvrdio je krivnju Mustafe Kuralića (52) koji je na dubrovačkom Županijskom sudu osuđen na 12 godina zatvora zbog ubojstva supruge Dragice, čije mrtvo tijelo do danas nije pronađeno. </p>
<p>Zanimljivo je da se Dragica Kuralić, čiji je nestanak Mustafa prijavio još u kolovozu 2002. godine i dan danas na službenoj stranici MUP-a vodi kao nestala osoba. </p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo Kuralića je teretilo da je nakon ubojstva tijelo mrtve žene zamotao u tepih te ga kamionom prebacio na deponij smeća na Osojniku. Godinu dana kasnije policija je privela Mustafu Kuralića i on je priznao gdje i zatrpao mrtvo tijelo. U kasnijem postupku je taj iskaz izdvojen iz spisa budući da ga nije dao u prisustvu svojih odvjetnika. Na osojniku je policija pokušala pronaći tijelo mrtve Dragice, međutim unatoč činjenici da se danima kopalo bagerom, nije bilo rezultata.</p>
<p>Vrhovni sud je u svojoj konačnoj presudi odbacio žalbu tužiteljstva koje je tvrdilo da je kazna premala, a također su odbačeni i zahtjevi obrane da se okrivljenoga oslobodi krivnje. Vrhovni sud nije prihvatio ni navode obrane kako je Kuralić istražnom sucu dao iskaz pod prijetnjom policije koja ga je, kako je tvrdio, tukla i prijetila mu. Ovo je inače, prva zabilježena pravomoćna presuda u novijoj hrvatskoj sudskoj praksi u kojoj je netko pravomoćno osuđen za ubojstvo u slučaju kada nije pronađeno tijelo žrtve. </p>
<p>Vrhovni sud bi uskoro trebao odučivati o presudi Ivanu Sokločiću iz Rakitja, koji je nepravomoćno na Županijskom sudu u velikoj Gorici osuđen na 35 godina zatvora za ubojstvo svoje supruge (počinjeno još 1989. godine), te Franje Vrčkovića, kojeg je, navodno, najprije oteo u proljeće 2001. godine. Ni jedno tijelo žrtava nije pronađeno, a zakopana su, po navodu Sokolčićevog sina, u šljunčari pored Save, odnosno na mjestu današnje obilaznice. </p>
<p>Zanimljivo je da Vrčkovića (kao i Dragicu Kuralić), koji je u vrijeme nestanka imao 21 godinu, MUP i danas vodi na popisu nestalih osoba, iako je policija podnijela kaznenu prijavu za njegovo ubojstvo. [D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uhićen kamatar Chaka</p>
<p>Sumnja se da je kamatarenje i lihvarenje dovelo do samoubojstva zagrebačkog poduzetnika Davora Cepetića, početkom siječnja ove godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog protupravne naplate i lihvarenja koje je, kako se sumnja, dovelo do samoubojstva zagrebačkog poduzetnika Davora Cepetića Dača, sredinom siječnja ove godine, policija je uhitila 49-godišnjeg Sebastijana Chaku.</p>
<p> Ne otkrivajući identitet uhićenog, zagrebačka policija je izvijestila da osumnjičenog tereti da je 1997. pokojnom Cepetiću posudio 274 tisuće američkih dolara za dovršenje nekih građevinskih poslova. Ugovorio je povrat duga uz početnu mjesečnu kamatu od 2,5 posto te godišnje povećanje kamate za 0,5 posto. Cepetić je, kažu u policiji, od studenog 1998. do svibnja 2002. osumnjičenom isplatio najmanje 700 tisuća njemačkih maraka, no dug je narastao na oko tri milijuna eura. </p>
<p> U policiji kažu da se 2003. Cepetić usmeno dogovorio da će vratiti dug tako da Chakuu isplati milijun eura u gotovini te da mu prepiše četiri nekretnine i kuću u kojoj je živio.</p>
<p> Sumnja se da je Chaku u nekoliko navrata istukao Cepetića, prijetio njemu i njegovoj obitelji te ga doveo do financijskog sloma, nakon čega se Cepetić, 18. siječnja, hicem iz pištolja ubio na zagrebačkom Gornjem Gradu. </p>
<p> Odmah nakon samoubojstva počelo se nagađati da je zagrebački poduzetnik sebi oduzeo život zbog dugova. U medijima je potom objavljeno i njegovo oproštajno pismo u kojemu je naveo da ga je Sebastijan Chaka godinama kamatario.</p>
<p> Osumnjičeni Chaku priveden je u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, gdje se branio šutnjom, nakon čega mu je određeno 48-satno zadržavanje u pritvoru. </p>
<p> Za lihvarenje zakon predviđa novčanu kaznu ili kaznu do jedne godine zatvora, a za protupravnu naplatu od tri mjeseca do pet godina zatvora. [H]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Mercedes« s tjeralice stopiran na Bajakovu</p>
<p>BAJAKOVO</p>
<p> - Prilikom kontrole skupocjenog vozila marke »mercedes SL 350«, njemačkih registracijskih oznaka, koje se nalazilo na Interpolovoj tjeralici, na Međunarodnom graničnom prijelazu Bajakovo pri izlasku iz RH, granična policija otkrila je da vozač, inače 47-godišnji makedonski državljanin, posjeduje krivotvorenu vozačku dozvolu kao i krivotvorenu punomoć za vožnju spomenutog automobila. </p>
<p>Naknadno je utvrđeno da su na skupocjenom automobilu, vrijednom 130.000 eura, krivotvoreni i brojevi na šasiji. »Utvrđeno je da je vozilo ukradeno još 2001. godine u Francuskoj te su uhićeni, a potom i privedeni istražnom sucu u Vukovaru, vozač Makedonac i suvozač u vozilu 28-godišnji državljanin RH, izjavio je glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Miroslav Janić, dodavši da je vozilo oduzeto i na čuvanju je u PU vukovarsko-srijemskoj. Protiv obojice podnesene su prijave zbog krivotvorenih isprava i prikrivanja. ></p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Samo jedna tvrtka iz Hrvatske</p>
<p>Na Cebitu će hrvatske tvrtke, osim jedne, sudjelovati samo kao posjetitelji</p>
<p>HANNOVER</p>
<p> - Na Cebitu, najvećem svjetskom sajmu informatičke i telekomunikacijske tehnologije, koji je započeo u četvrtak pod sloganom »Digitalna rješenja za rad i život«, sudjelovat će 6350 izlagača na 312.500 četvornih metara izložbenog prostora. Sajam je po prvi put privukao 3330 tvrtki iz 70 zemalja, što je više od 52 posto od ukupnog broja izlagača na Cebitu.</p>
<p>To je neznatno više nego prošle godine (6246 izlagača na 307.708 četvornih metara). Najveći kontigent izlagača ponovno dolazi iz Tajvana, Kine, Južne Koreje te SAD-a, a raste i broj izlagača iz Njemačke. S 39 europskih zemalja, Cebit je pokrio gotovo cijeli Stari kontinent. Osim Njemačke, vodeće europske informatičke nacije su Velika Britanija, Nizozemska, Rusija, Italija, Francuska, Turska, Švedska i Švicarska.</p>
<p>Tržište telekomunikacija predstavlja se u čak sedam izložbenih hala, u kojima izlaže 1482 izlagača. S obzirom na očekivani broj posjetitelja (lani ih je bilo 254.000), bit će to najveća i najznačajnija izložba telekomunikacijske tehnologije u svijetu. Raspon izložaka obuhvaća cijeli spektar, od fiksne do mobilne i mrežne tehnologije.</p>
<p>Iz Hrvatske su, u organizaciji Centra za informatiku HGK, trebale ići četiri tvrtke koje su već bile na Cebitu, ali na kraju nije otišla niti jedna od njih. Neslužbeno smo doznali da će tvrtka C2 iz Labina, u vlastitoj organizaciji, predstaviti tzv. bešumno računalo. Ipak, Cebit će posjetiti više predstavnika hrvatskih tvrtki.</p>
<p>U pogledu posjetitelja Cebita koji nisu Nijemci, Europa je također daleko na čelu. Oko 70.000 posjetitelja je iz država članica Europske unije, oko 6000 iz srednje i istočne Europe, te oko 12.000 iz ostalih europskih zemalja.</p>
<p>Cebit je lani privukao oko pola milijuna posjetitelja od čega ih je 128.000 bilo izvan Njemačke, a od njih, pak, 32.000 iz Azije.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Croatia zdravstveno osiguranje otvorilo prvu polikliniku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povodom obilježavanja druge godišnjice samostalnog rada Croatia zdravstveno osiguranje u srijedu je na konferenciji za novinare predstavilo prvo ekskluzivnu polikliniku u u svojem vlasništvu. Novootvorena poliklinika nalazi se u Importanne galeriji na Iblerovom trgu i zamišljena ja kao mjesto pružanja vrhunske medicinske usluge, u prvom redu preventivnog karaktera, naglasila je predsjednica Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja Viktorija Bradić.</p>
<p>Poliklinika pokriva djelatnosti interne medicine, ginekologije i radiologije, medicine rada, oftamologije, a prema potrebi i urologije i drugih djelatnosti. Svi liječnici koji će raditi u klinici dolaze iz krovnih medicinskih ustanova, odnosno sveučilišnih bolnica. Vrijednost investicije je 8 milijuna kuna, a plan društva je otvoriti slične poliklinike u Koprivnici, Splitu, Rijeci, Osijeku i drugim većim gradovima.</p>
<p>Do 8. ožujka naglasila je predsjednica Uprave društvo je imalo preko 30.000 osiguranika, što je porast od 11 posto od 31. prosinca 2005., te 31 milijuna kuna policirane premije, što je porast od 12 posto. Obavljeno je preko 38.000 zdravstvenih usluga, a osnivač društva, Croatia osiguranje tijekom prošle godine povećao je temeljni kapital Croatia zdravstvenog osiguranja za pet puta, te sada iznosi 29,4 milijuna kuna. Do 31. prosinca prošle godine Društvo je zabilježilo više od 7,5 milijuna kuna isplaćenih šteta, te broji 54 zaposlena djelatnika. [Ivan Smirčić]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nužna gradnja novih plinovoda i LNG terminala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Veći dio hrvatskih termoelektrana (osim NE Krško, TE Plomin 2 i novog bloka TE-TO Zagreb) je neekonomičan i zastario, pa bi do 2020. trebao završiti radni vijek. Zbog toga i zbog velikog porasta potrošnje struje bi do 2020. najmanje trebalo izgraditi nove elektrane ukupne snage veće od 2200 megavata (kao tri i pol NE Krško).</p>
<p>To je u srijedu na predstavljanju prvog dvojezičnog izdanja HEP-ovog časopisa »Energija - Journal of Energy« upozorio Danilo Feretić, profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva.</p>
<p>Zbog planova da većina novih elektrana kao gorivo koristi plin, sve traženije gorivo u Europi, bit će nužna gradnja novih plinovoda i LNG terminala za njegovu dopremu jer su kapaciteti postojećih nedovoljni, istaknuo je Feretić.</p>
<p>Zbog velike potražnje očekuje se i porast cijena plina, a mogući su i problemi u osiguravanju potrebnih količina.</p>
<p>Upozorivši da su obnovljivi izvori energije, prije svega vjetroelektrane, neisplativi i nepredvidivi zbog čega uvijek treba imati zamjenske elektrane, Feretić je napomenuo da bi srednjoročno u Hrvatskoj trebalo računati i na već dugo zaustavljenu nuklearnu opciju.</p>
<p>Sadržajno i grafički obnovljena »Energija«, čiji je glavni urednik Nikola Bruketa, će umjesto pretežno tehničke i tehnološke problematike objavljivati više članaka o funkcioniranju elektroprivreda u tržišnim uvjetima i utjecaju globalizacijskih procesa u energetici na Hrvatsku i njezinu regiju. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sajam modne industrije na ZV-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dani mode, ljepote i vjenčanja, koji će se od 10. do 12. ožujka održati na Zagrebačkom velesajmu, predstavit će posljednje modne trendove u industriji obuće, odjeće i vjenčanica. Novost je ove godine program pod nazivom Dani vjenčanja koji nadopunjuje kompletnu sliku sajma koji nastoji zadovoljiti potrebe suvremenog čovjeka za lijepim. Prezentacija wellnes centara, trendova šminkanja, frizerstva te mnogo drugih stručnih savjeta i usluga ponudit će 300 izlagača na 20.000 metara četvornih. Na sajmu sudjeluje 19 zemalja, među ostalima, Austrija, Bugarska, Italija, Iran, SAD, Izrael. [A. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>PBZ s 34,4 milijuna eura financira izgradnju HŽ-ovih vagona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Davorin Kobak i predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka potpisali su u srijedu ugovor o dugoročnom financiranju između Hrvatskih željeznica i Privredne banke. Riječ je o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom u visini kunske protuvrijednosti 34,4 milijuna eura, koji će HŽ koristiti za financiranje projekta izgradnje 300 teretnih vagona u Tvornici specijalnih vozila Đuro Đaković. Do kraja 2007. Đaković treba isporučiti 250 četveroosovinskih vagona te 50 četveroosovinskih cisterni. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Promjene u upravama Rapca i Zlatnog otoka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dioničko društvo Rabac iz Rapca, inače uvršteno u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze, izvijestilo je da je u sudski registar upisana promjena članova Uprave tog društva. Uprava je sada dvočlana, a čine je predsjednik Uprave Edij Černjul i član Marko Čižmek. I krčki Zlatni otok d.d ima dva člana Uprave. Naime Zrinka Bokulić je, kako je navedeno u rješenju Trgovačkog suda, brisana kao član Uprave te tvrtke. S tom promjenom Zlatni otok ima dva člana Uprave: predsjednika Tihomira Nikolaša i članicu Mirjanu Galović. [V. A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Novi zakon spasit će oko 200 tvrtki</p>
<p>Ministar financija opovrgnuo je tvrdnje da će zapošljavanje novih državnih službenika stajati milijardu kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Država bi posebnim zakonom mogla »očistiti« bilance oko 200 tvrtki čija dugovanja prema državi dosežu oko četiri i pol milijarde kuna, najavio je u srijedu ministar financija Ivan Šuker. Riječ je o poduzećima u većinskom državnom vlasništvu koja imaju brand i šansu za uspjeh, a čije je poslovanje opterećeno neplaćenim doprinosima i porezima čiji iznosi u nekim slučajevima višestruko premašuju njihovu knjigovodstvenu vrijednost. </p>
<p>Tim bi se tvrtkama omogućila financijska konsolidacija i spas nekoliko tisuća radnih mjesta, a potom bi ih se privatiziralo, objasnio je Šuker. Dodao je da bi se zakonom precizno utvrdio program njihova restrukturiranja s kontrolnim točkama. Točno bi se navele i tvrtke na koje bi se zakon odnosio, primjerice Zdenka i Dalmacijavino. Šuker je kazao da je nešto slično napravila i Slovenija, no zakon će trebati uskladiti s EU-om, a u njegovoj će izradi sudjelovati i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. </p>
<p>Osvrnuo se i na napise o zapošljavanju oko 4000 novih djelatnika u državnoj upravi, istaknuvši da ulazak u EU podrazumijeva i zapošljavanje visokoobrazovanoga i kvalitetnoga kadra. Pritom je podsjetio da je Porezna uprava prije četiri godine preuzela posao naplate doprinosa od HZZO-a i HZMO-a, a da uopće nije zapošljavala nove ljude. Stoga bi samo u Poreznoj upravi trebalo zaposliti oko 300 novih ljudi, čemu valja dodati njih još devedesetak koje će se zaposliti u Financijskoj policiji. »Novih će ljudi trebati i za poslove vezane uz pretpristupne fondove EU-a«, kazao je ministar. </p>
<p>Šuker je opovrgnuo tvrdnje da će zapošljavanje novih državnih službenika stajati milijardu kuna, naglasivši kako je proračunom za 2006. predviđen ukupan rast mase plaća za oko 970 milijuna kuna, u što spada i zapošljavanje novih službenika i rast plaća postojećih djelatnika. Prema podacima Ministarstva financija, država je prošlu godinu zaključila s planiranim manjkom od 9,3 milijarde kuna, ili 4,2 posto BDP-a. Riječ je o manjku opće države u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze još i izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava. Plan je države u ovoj godini ostvariti fiskalni deficit od 3,3 posto BDP-a, a povećani prihodi od privatizacije smanjit će zaduživanje. </p>
<p>Država prati prodaju skupih automobila i jahti</p>
<p>Nastave li se pozitivni trendovi iz prošle i početka ove godine, Šuker ne isključuje ni mogućnost poreznog rasterećenja. Kada je pak riječ o imovinskim karticama, ministar financija tvrdi da je tu potreban politički konsenzus.</p>
<p>Ipak, dodao je on, država pozorno prati kupnju skupih automobila i jahti, te je uspoređuje s imovinskom snagom vlasnika. Carinska je uprava lani napravila kontrolu svih uvezenih jahti i utvrdila da kupci uglavnom koriste mogućnost privremenog uvoza brodica, pri čemu se neki tim institutom koriste zbog osobne upotrebe, a drugi radi obavljanja gospodarske aktivnosti. Onima koji nisu ostvarili pravo na uvoz brodica privremenim uvozom, naplaćeni su porez i carina, upozorio je Šuker.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Početak legalnog trgovanja ribom</p>
<p>POREČ</p>
<p> - Ministar poljoprivrede Petar Čobanković i istarski župan Ivan Jakovčić potpisali su u srijedu ugovor o osnivanju trgovačkog društva Veletržnica ribe Poreč d.o.o. zajedno s partnerima, Gradom Porečom i ribarskom zadrugom Istra. To je konkretan korak prema gradnji prve veletržnice ribe, čime se, naglasio je ministar Čobanković, ribarstvo počinje organizirati kako bi postalo konkurentno na tržištu, ali je to i »konačan početak legalnog trženja ribom«. Istaknuto je da je to i početak gradnje mreže veletržnica riba u Hrvatskoj, a preduvjet je infrastruktura: gradnja mreže ribarskih lučica, mjesta za istovar i, u konačnici, veletržnica ribe. Ministar je najavio do kraja godine i gradnju veletržnice u Zadru. Porečki projekt veletržnice ribe vrijedan je 12 milijuna kuna, a dosad je namaknuto sedam milijuna. Ministarstvo se obvezalo dati 900.000 kuna, dok je Županija - od talijanskih partnera triju talijanskih regija putem Interreg platforme međuregionalne suradnje te zahvaljujući talijanskom zakonu o podršci razvoju zemalja jugoistočne Europe - namjenski dobila 5,5 milijuna kuna. Grad Poreč osigurat 550.000 kuna. »Uređenje tržišta prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda pa tako i ribe obveza je koja nas očekuje na putu u EU. Radujem se stvaranju mreže veletržnica ribe u zemlji, gdje će Vlada sudjelovati na jednak ili sličan način«, najavio je ministar. Tijekom posjeta Istri, Čobanković je u Vodnjanu s lokalnom samoupravom potpisao pismo namjere za podizanje 300 hektara maslinika na opožarenom području. [S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Proslava na zagrebačkom glavnom trgu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pod sloganom »Nikako nećemo natrag«, Ženska mreža Hrvatske i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova na središnjem zagrebačkom trgu organizirali su obilježavanje Međunarodnog dana žena. Predstavnice nevladinih udruga upozorile su da Dan žena obilježavaju, ali se na taj datum i bune zbog nezadovoljavajućeg položaja žena. </p>
<p>»U Hrvatskoj nas je više od 52 posto, tretirane smo kao marginalizirana manjina, radimo više, a plaćene smo manje te obavljamo sve nevidljive i neplaćene poslove«, poručila je Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže, dodavši da žene obavljaju čak 66 posto svih, plaćenih i neplaćenih poslova. Istaknula je da je cilj žena dostići formulu »8+8+8«, odnosno osam sati plaćenog rada, osam sati sna i osam sati slobodnog vremena. </p>
<p>Helena Štimac-Radin, predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova istaknula je da je pravednija i bogatija Hrvatska nezamisliva bez žena. </p>
<p>Ženskom skupu se pridružio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, podijelivši svojim sugrađankama 5000 crvenih ruža. Među brojnim transparentima koje su žene istaknule bili su i »Dosta nam bilo heteropatrijarhata«, »Prostitucija je nasilje nad ženama«, »Tražimo politički paritet« i »Ručak si kuhaj sam!«. [B. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Obračunati se s dugovima klubova</p>
<p>Zastupnici HDZ-a hvalili su zakon, posebno osnivanje nacionalnog vijeća za sport</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Saborski zastupnici u srijedu su pokazali velik interes za sportsku problematiku, tako da je u raspravi o Prijedlogu zakona o sportu sudjelovalo njih više od 30. HDZ je hvalio zakon, posebno predviđeno osnivanje nacionalnog vijeća za sport i donošenje nacionalnog programa za sport.</p>
<p>Vijeće će, prema riječima Franje Arapovića (HDZ), kao stručno tijelo utjecati na poboljšanje uvjeta da bi se što više mladih počelo baviti sportom, zalažući se među ostalim i za povećanje proračunskih sredstava za sport za koji se sad izdvaja 0,3 posto proračuna. Arapović se osvrnuo i na rješavanje dugova sportskih klubova koji bi se preoblikovali u dionička društva u vlasništvu lokalne samouprave.</p>
<p>«Dugovi se vuku već desetak godina, a zahvaljujući razumijevanju vlada klubovima se na neki način gledalo kroz prste jer se drukčije nije moglo funkcionirati», kazao je Arapović, dodavši da tada ne bi bilo velikih uspjeha hrvatskih sportaša. O problemu dugova govorili su i oporbenjaci koji upozoravaju da opraštanje dugova ne smije biti jedini cilj zakona. »Koliko je poduzeća i radnika u bankrotu a nitko pred Sabor nije došao sa zakonom da njihove dugove pretvorimo u vlasničke udjele«, upitao je Dragutin Lesar, dok je Damir Kajin (IDS) upozorio da će se lokalna samouprava teško brinuti za klubove jer nije u stanju skrbiti se ni o bolnicama.</p>
<p>Državni tajnik Ministarstva sporta Nevio Šetić složio se s tvrdnjom da se s dugovima trebalo obračunati i prije, ali da napokon treba povući crtu jer se dugovi svakodnevno povećavaju.OKVIR Sabor poput sporta Sportski raspoložen posebno je bio Ivan Jurkin (HDZ) koji je kazao da Sabor doživljava poput sporta. «Nemamo olimpijsko selo, ali imamo krasan restoran, odlične kuhare i konobare, a imamo i desetak liječnika u Saboru», rekao je Jurkin i upozorio da zastupnici često pate od kroničnog umora koji smanjuje radnu efikasnost.</p>
<p>Na dnevnom redu Sabora u srijedu je i Vladin prijedlog izmjena Zakona o otocima u prvom čitanju, kojim bi se državi dopustilo pravo prvokupa 746 malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka. </p>
<p>Prema prijedlogu, vlasnici tih otoka ako bi ih željeli prodati morali bi ih najprije po tržišnoj cijeni ponuditi državi. Država bi u roku 30 dana morala odgovoriti na ponudu, a ako ne pokaže interes za prvokup, vlasnik bi otok mogao prodati kome želi. Time se želi osigurati da hrvatski otoci ostanu u hrvatskom vlasništvu, a otok čiji bi postala vlasnik država ne bi dalje prodavala nego ga samo davala u koncesiju. Prema Vladinim podacima, kad bi se svih 746 otoka kupilo u prvokupu, trebalo bi osigurati oko 5,5 milijardi kuna, no procjena je da će predmetom kupnje biti tek njih 10 posto. Izmjene Zakona o otocima također nalažu da se utvrde granice pomorskog dobra na otocima tamo gdje to nije učinjeno, da se otoke zaštiti od neplanskog gospodarenja te da se stimulira tradicionalno gospodarstvo na njima. Predviđa se i donošenje državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otočića nakon čega će se znati koji su otoci od interesa za državu a koji ne. [Ivka Bačić / Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Odgođena ovrha nad TDZ-om</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ustavni sud odgodio je u srijedu ovrhu nad Tvornicom duhana Zadar (TDZ) i tako spriječio vjerojatni odlazak TDZ-a u stečaj. Ovrha je zakazana na temelju presude Visokog trgovačkog suda iz 2004., kojom je poništena dokapitalizacija TDZ-a u kojoj je British American Tobacco u zadarsku tvornicu ukupno uložio 430 milijuna kuna. </p>
<p>TDZ tvrdi da bi provođenjem ovrhe BAT-u morao isplatiti 56 milijuna kuna, koje zadarska tvornica nema, te bi nastala nenadoknadiva šteta. TDZ smatra da ovrhu ne treba provoditi sve dok se ne donese konačna odluka o ulasku BAT-a u TDZ. Doznaje se da će Ustavni sud uskoro odlučivati o samom meritumu, odnosno o zakonitosti ulaska BAT-a u zadarsku tvornicu, o čemu je zatraženo mišljenje stručnjaka. </p>
<p>Visoki trgovački sud svojom presudom uvažio je zahtjev Tvornice duhana Rovinj za poništenje dokapitalizacije TDZ-a, jer da je ona izvedena nepravilno zbog pogrešnog preračunavanja njemačkih maraka u kune. No, prvostupanjski, Trgovački sud u Splitu prethodno je donio odluku u korist TDZ-a. Zanimljivo je to što je prvostupanjsku presudu u korist zadarske tvornice donio Srđan Šimac, koji je u utorak imenovan za v. d. predsjednika VTS-a, a presudu VTS-a donijeli su Željko Orešković, kao predsjednik sudskog vijeća, te suci Bariša Gašpar i Vesna Buljan. [Biljana Bašić]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HSU i umirovljeničke udruge pišu premijeru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čelnici Hrvatske stranke umirovljenika i Koordinacije umirovljeničkih druga zaključili su u utorak da u Zakonu o provođenju Odluke Ustavnoga suda ima uporišta za obeštećenje korisnika obiteljskih i najviših mirovina. Stoga će HSU i partneri u pregovorima s Vladom ovih dana potpisati i predstaviti javnosti zajedničko pismo premijeru Ivi Sanaderu sa zahtjevom da Vlada preispita svoje navode i hitno riješi povrat duga za te dvije kategorije umirovljenika.</p>
<p>Rekao je to Vjesniku Vladimir Jordan, predsjednik HSU-a te potvrdio Ivan Nahtigal, potpredsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji je član Koordinacije. Predstavnici umirovljenika sastali su se u utorak da bi raspravili o pisanom odgovoru iz Vlade na zastupničko pitanje zastupnika HSU-a Silvana Hrelje vezano uz obiteljske i najviše mirovine, a u kojemu je Vlada zauzela stajalište da u Zakonu o provedbi odluke Ustavnoga suda nema uporišta za to da i spomenute kategorije umirovljenika ostvare pravo na obeštećenje. Kako u odgovoru Vlade stoji da obeštećenje obiteljskih umirovljenika i onih s najvišom mirovinom može biti »samo predmet rasprave o eventualnoj izmjeni i dopuni Zakona, a ne predmet interpretacije važećeg zakona«, umirovljenici smatraju kako rasprava o tome nije potrebna, odnosno kako - ako u Vladi smatraju da treba mijenjati Zakon - to treba učiniti po hitnom postupku, kako bi svi umirovljenici na vrijeme ostvarili pravo na obeštećenje«, kažu u HSU. [Marijana Matković]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Lenac izlazi iz stečaja</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Trgovački sud u Rijeci u srijedu je poništio odluku o prodaji na dražbi doka 7 brodogradilišta »Viktor Lenac«, zakazanoj za 15. ožujka, a na koji hipoteku imaju međunarodni investicijski fondovi IFC i DEG. To bi moglo značiti da su dva fonda vjerojatno dogovorila prodaju svojih potraživanja državi, odnosno Uljaniku, koji je spreman preuzeti »Lenac«. Tako bi »Lenac« nakon više od dvije godine napokon izašao iz stečaja, a sigurno je da će svih sadašnjih 600 radnika prijeći u Novi Lenac koji će osnovati novi vlasnik. Sve to trebalo bi se odigrati u roku dva mjeseca nakon završetka stečaja, a potom u narednih godinu i pol u planu je privatizacija »Lenca« u koju će posredstvom Sindikata metalaca Hrvatske, kroz program ESOP biti uključeni i radnici »Lenca«. Treba reći da su u minule dvije godine stečaja radnici »Lenca« zarađivali za isplatu plaća obavljajući remont brodova i gradeći platforme za eksploataciju plina. To govori da taj škver ima budućnost, odnosno da izlaskom iz krize može dobiti i vrjednije poslove od sadašnjih. [D. H.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060309].
|
