NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060708].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 126348 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.07.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Parking skuplji od pansiona</p>
<p>Nerijetki su slučajevi da vlasnici zemlje u blizini plaža skupo, čak i više od 80 kuna, naplaćuju parkiranje tijekom dana</p>
<p>Kronični nedostatak parkirališnih mjesta jedan je od najvećih problema obalnih gradova</p>
<p> - Splita, Rijeke, Dubrovnika i Šibenika. Taj veliki problem posebice je naglašen u njihovim središtima, i to u ljetnim mjesecima, u jeku turističke sezone. Tada u gradove dolazi najveći broj turista, a osim toga velik broj turista koji odlaze na otoke ostavljaju svoja vozila u gradovima na kopnu.</p>
<p>Nerijetki su slučajevi da vlasnici zemlje u blizini plaža skupo, čak i više od 80 kuna, naplaćuju parkiranje tijekom dana. A što nude? Nikakvu sigurnost, tek komad najčešće neasfaltirane zemlje, ograđen špagom ili žicom. Naravno, za takvu uslugu ne izdaju račun, pa prema tome ne plaćaju ni porez na enormnu zaradu koju ostvaruju. </p>
<p>U širem središtu Rijeke, na primjer, svakodnevno nedostaje 3500 parkirališnih mjesta, a sretnicima koji uspiju parkirati svoja vozila na raspolaganju je samo 4000 mjesta. </p>
<p>Prema riječima Nikole Modrića, direktora tvrtke Rijeka promet koja upravlja parkirališnim mjestima, Rijeka namjerava riješiti problem parkiranja gradnjom 10.000 parkirališnih mjesta, ali do 2020. godine.</p>
<p>Goleme gužve nastaju i u dalmatinskoj metropoli Splitu, koji je prošli vikend »poharao« prvi veliki ovosezonski val turista. Član gradskog poglavarstva za komunalu Mario Lovrinčević kaže da od nedostatka parkirališnih mjesta najviše pati uže središte grada.</p>
<p>Posljednjih godina s problemom parkirališnih mjesta susreće se i Dubrovnik. </p>
<p>U užem području grada postoji oko 2000 parkirališnih mjesta za čak petnaestak tisuća registriranih vozila. O broju turista koji automobilima posjećuju Dubrovnik, ne treba ni govoriti. Dubrovačke gradske vlasti na nekoliko načina pokušavale su riješiti taj gorući problem, no bez gradnje niza javnih podzemnih garaža, parkirališnih mjesta i dalje će biti nedovoljno.</p>
<p>Nastojeći ublažiti situaciju barem za ovo ljeto, dubrovačko poglavarstvo podiglo je cijene sata parkiranja koje se, ovisno o zonama, kreću od pet do 30 kuna po satu. Cijena parkirnog mjesta u Dubrovniku najviša je u Hrvatskoj. Unatoč tako visokim cijenama, parkirnih mjesta i dalje nedostaje, poglavito oko dubrovačke povijesne jezgre. </p>
<p>Slična je situacija s parkirnim mjestima i u Šibeniku, u kojem šest parkirnih tvrtki raspolaže s 1600 parkirnih mjesta, »Gradski parking« ima oko 800, a »Luka Šibenik« oko 650 mjesta.</p>
<p>Cijene parkirnih mjesta u Šibeniku kreću se od tri do pet kuna zimi, te između šest i deset kuna ljeti.</p>
<p>U širem području grada ima više slobodnih i besplatnih površina za parkiranje, ali turisti uglavnom traže slobodna parkirna mjesta u samom središtu grada. [J. Klisović/ M. Jurković/ A. Hauswitschka/ D. Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Na najmanji dim maksimalnim snagama</p>
<p>Spremno je 60.000 dobrovoljnih vatrogasaca, 2500 profesionalnih, te 1150 u gospodarstvu. U pomoć, po potrebi, pristiže i 480 pripadnika HV-a</p>
<p>Vatrogastvo u Hrvatskoj organizirano je kroz 60.000 dobrovoljnih vatrogasaca, 2500 profesionalnih u javnim vatrogasnim postrojbama, te 1150 u gospodarstvu. U pomoć, po potrebi, pristiže i 480 pripadnika Hrvatske vojske. </p>
<p>Ove godine za protupožarnu sezonu osigurano je 70 milijuna kuna, odnosno 10 milijuna više nego lani. Gasiteljima su na raspolaganju tri kanadera. Četvrti je na remontu u Zrakoplovnom zavodu u Zagrebu i bit će spreman za nekoliko dana. </p>
<p>Pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika, zadužen za priobalje Tomislav Vuko, ističe da je ova sezona počela s najvećim brojem vatrogasaca i novih vozila dosad, te da je posebno dobro ekipirana protupožarna zaštita na sedam otoka, na koje su upućene državne intervencijske postrojbe, kao ispomoć lokalnim vatrogascima. »Jedinstvo našeg djelovanja je snaga koja daje rezultat. Ništa ne prepuštamo slučaju i reagiramo na najmanji dim maksimalnim snagama«, poručio je Vuko.</p>
<p>Posljednje pripreme pred početak najužarenijeg dijela ovogodišnje protupožarne sezone obavljene su kroz multimedijalnu prezentaciju i taktičko-tehničku pokaznu vježbu simulacije gašenja velikog šumskog požara, koju su u vojarni Knez Trpimir u Divuljama izvele protupožarne postrojbe Namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga. Vladin program borbe protiv požara sačinjen je u 49 točaka. U njih 11 uključeno je Ministarstvo obrane. </p>
<p>»Sve su vatrogasne snage spremne za sezonu i dat će svoj maksimum. Nadamo se da se 2003. neće ponoviti, s obzirom na to da je sustav sada mnogo bolje organiziran. Nakon 2003. bilježimo neprestano opadanje broja velikih požara. No, ovo ljeto, porastom temperatura koje će prouzročiti sušu, možemo očekivati više velikih požara nego lani. Stoga svaki požar moramo suzbijati u začecima, žurnijim djelovanjem i većim snagama«, kaže zamjenik vojnoga vatrogasnog zapovjednika, pukovnik Miroslav Kovač.</p>
<p>Prema riječima brigadirnoga generala Josipa Zvirovića, zapovjednika 4. korpusa Oružanih snaga, vojska u sklopu svojih »izvanratnih« zadaća požare gasi samo kao ispomoć civilnom vatrogastvu, pod okriljem Državne uprave za zaštitu i spašavanje.</p>
<p>»Sami po sebi ne značimo ništa. Mi smo samo nadopuna civilnoga sustava. No, po brzini njegova rasta, iduće godine možda neće ni trebati pomoć naših kopnenih snaga«, kaže brigadirni general Zvirović, koji je iznimno zadovoljan uvježbanošću i brzinom reakcije te protoka informacija kod intervencija.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nedostaju kvalificirani konobari i kuhari </p>
<p>Kuhari spadaju među najdeficitarnija zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu, pa imaju velike šanse za posao i primanja veća od prosjeka u turizmu i hotelijerstvu</p>
<p>Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u sljedećim će se mjesecima smanjiti zbog sezonskih poslova u turizmu i ugostiteljstvu. Tako već sada najviše radnika traže poslodavci iz Istarske, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske, Zadarske i Šibensko-kninske županije. </p>
<p>Potražnja ljetnih poslova je veća od ponude, jer nedostaje kvalificirane radne snage u turizmu i ugostiteljstvu, posebno konobara, kuhara, slastičara i recepcionara. Traži se i pomoćno osoblje u restoranima i hotelima, te čistačice, vrtlari, sobarice i slično.</p>
<p>Radna snaga za turističku sezonu se ne uvozi, no dolaskom stranih vlasnika hotela i ugostiteljskih objekata dolaze i strani menadžeri koji vode i svoju politiku u objektima i u zapošljavanju. Najveća potražnja za radnicima je u Splitu, potom u Rijeci, te Zadru, Puli i Dubrovniku.</p>
<p>Poslodavci najčešće zapošljavaju osobe koje su prijašnjih godina radile u njihovim objektima, a tek potom se obraćaju zavodima za zapošljavanje ili koriste osobna poznanstva. U posljednje vrijeme okreću se Internetu koji im jamči <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i jednostavnost, te dobivanje zaposlenika koji je informatički pismen i zna barem jedan strani jezik. Kristijan Pakšec, izvršni direktor portala MojPosao, kaže da se već drugi mjesec zaredom zamjećuje deficit djelatnika u turizmu i ugostiteljstvu. Zato su pokrenuli, u suradnji Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), akciju »Poslovi u turizmu 2006«. U posljednja tri mjeseca objavljeno je više od 2000 otvorenih radnih mjesta. Ove godine oglašavaju se i diplomirani turistički komunikolozi, customer satisfaction manageri, stručnjaci za međunarodni turizam, voditelji odjela za zabavu gostiju, a to govori o tome da turistički djelatnici prate trendove u turizmu i ugostiteljstvu, te da je zadovoljstvo gosta dugoročna konkurentska prednost našeg turizma.</p>
<p>No, ipak je najveća potražnja za sezonskim radnicima u trgovini, prodaji i marketingu. Njihov je udjel među oglasima u lipnju 28,4 posto. Na portalu MojPosao često su i prijave iz susjednih zemalja, ali i onih udaljenijih. Naime, sezonski posao u Hrvatskoj je atraktivan zbog dobrog omjera uloženog i dobivenog, pogotovo uzimajući u obzir prosječna primanja i činjenicu da se može spojiti posao i odmor. </p>
<p>»S obzirom na to da je u turizmu najizraženiji rad na crno, savjetujemo svim posloprimcima da se pobrinu za svoje ugovore o radu i prijave svakog poslodavca koji prilikom zapošljavanja ne postupi u skladu sa Zakonom o radu«, ističe Jurković.</p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Djelotvorna je samo 'šok terapija'</p>
<p>U zemljama EU-a u prosjeku na 100.000 stanovnika smrtno stradava 10 ljudi</p>
<p>Prošlu su godinu u MUP-u ocijenili kao najpovoljniju u prometu u posljednjih 40 godina, otkad se podaci o prometnim nesrećama i poginulima statistički vode. Međutim, kako nam je rečeno u Odjelu za analitiku MUP-a, u prvoj je polovici ove godine u usporedbi s prošlogodišnjom bilo petnaest poginulih manje, čime je trend smanjivanja broja poginulih nastavljen, dapače još značajnije nego lani smanjen je broj poginulih. </p>
<p>Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa 2006 - 2010. pokazuje prve rezultate, te se MUP-ova namjera da se europski standard od deset poginulih osoba na 100.000 stanovnika primijeni u Hrvatskoj, počinje osjećati. </p>
<p>Naime, još do prije nekoliko godina prosjek je bio 15 poginulih na 100.000 stanovnika.</p>
<p>Međutim, u posljednje je dvije godine, a poglavito od stupanja na snagu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je, među ostalim, i uveo odredbu o nula promila alkohola tijekom vožnje, broj poginulih na 100.000 stanovnika smanjen na 12,8. </p>
<p>Novosti u Zakonu, ističu u MUP-u, kod sudionika su u prometu izazvale pozitivni »šok promjene«, što je pak rezultiralo smanjenjem broja prometnih nesreća i njihovih posljedica.</p>
<p>U prvih je šest mjeseci prošle godine poginula 271 osoba, dok ih je ove godine poginulo 256. Najviše je poginulih bilo na području zagrebačke Policijske uprave, prošle godine 52 osobe, a ove 45, dok je najmanje poginulih ove godine bilo u PU požeško-slavonskoj, odnosno dvije poginule osobe. Teško ozlijeđenih osoba u nesrećama najviše je bilo također na području zagrebačke PU - 326, a najmanje u požeško-slavonskoj te virovitičko-podravskoj PU.</p>
<p>Prometnih nesreća u prošloj je godini bilo 8096, a u ovoj 8003. No, »crnu mrlju« na optimistične i povoljne podatke bacaju prvi dani srpnja, kada policija bilježi po tri mrtva dnevno. Zbog toga su i apelirali na vozače, a pogotovo one koji putuju na godišnje odmore, da se ne žure i ne voze prebrzo, te da se opuste tijekom putovanja.</p>
<p>Osim toga, u policiji ističu kako se mnogi vozači žure i prebrzo voze prema jugu, a potom tijekom puta zastaju u kafićima te konzumiraju alkohol, nakon čega ponovno »jurnu« vozilima da nadoknade »izgubljeno« vrijeme, ne razmišljajući da idu na godišnji i da je alkohol »okidač« noge na gasu.</p>
<p>»Ljudi su kao na trkama, kao da će im godišnji proteći u vožnji, stalno im se žuri, a nerijetko zaboravljaju i na prometnu kulturu koja još nije na razini koju u policiji žele«, napominju u MUP-u.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Ariel Kids« - zloporaba i opasnost za djecu?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić zatražila je od Državnog inspektorata da ispita preporuku Društva za zaštitu potrošača »Potrošač« da je stavljanje na tržište deterdženta pod nazivom »Ariel Kids« »zloupotreba djeteta u funkciji zarade, te dovođenje u opasnost zdravlja i života djece navođenjem na upotrebu slikom djeteta«.</p>
<p>Društvo za zaštitu potrošača »Potrošač« upozorava da se na ambalaži spornog proizvoda nalazi slika djeteta sa sladoledom te da taj proizvod zbog svojeg izgleda predstavlja potencijalnu opasnost za djecu.</p>
<p> Također, na ambalaži se nalaze i otisci dječjih ruku. </p>
<p>U »Potrošaču« svoje upozorenje objašnjavaju činjenicom da proizvod svojim izgledom može potaknuti dijete da ga isproba, stavljajući u usta ili gutajući njegov sadržaj, te tako svojim sastavom može ugroziti zdravlje i život djeteta, što je i navedeno na deklaraciji proizvoda.</p>
<p>Društvo je stoga zatražilo da Ured pravobraniteljice za djecu zbog sigurnosti djece, kao i radi sprječavanja korištenja djece u marketinške svrhe, ispita slučaj i poduzme, ako je potrebno, zakonske mjere radi zaštite djece i njihova zdravlja. [T. Grdić / K. D. Hrnjkaš]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Mala matura</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Mali cijelu godinu nije prstom maknuo, samo je gledao tv. Onda je stisnuo pred kraj školske godine i prošao s pet. Nikome nije jasno kako mu je to uspjelo: ili je dijete prepametno ili je učitelj preblag. I tako mali sav ponosan donio bodove u gimnaziju na upis, a kad ono - ima i pametnijih od njega, a i onih čiji su učitelji bili još blaže naravi. Ma svuda sami odlikaši, četvorka je postala rijetka kao jedinica nekad (danas kao da je nema).</p>
<p>Po službenome, u Hrvatskoj je više od 60 posto pučkoškolaca odlikaša. Po neslužbenome, i do 70 posto. Obje varijante nisu dobre, jer je jasno da toliko djece ne može biti baš tako isto pametno da svi zaslužuju najbolju ocjenu. U Ministarstvu znanosti bi problem najezde odlikaša koji ovih dana upisuju srednje škole riješili uvođenjem male mature, ali i nacionalnim ispitima kojima bi se svako toliko propitivalo stvarno znanje osnovaca. Osim naučenog čitanja i računanja, djeca bi trebala dokazati da razumiju to što su naučili. Kada bi se tako propitano znanje objedinilo u jedan rezultat, dobilo bi se nešto što je daleko preciznije i pravednije od pukog zbrajanja nanizanih petica pretvorenih u bodove. Sličnu praksu imaju razvijenije zemlje koje od upisa do ispisa prate koliko djeca znaju i razumiju. Ono što bi se pokušalo kod naših je provjera temeljnih znanja - hrvatskog jezika i matematike. Poanta, međutim, ne bi više bila može li mali dovoljno brzo i precizno izračunati formulu ili odrecitirati napamet pjesmuljak iz čitanke, nego provjeriti je li dijete uistinu shvatilo »što-je-pisac-time-htio-reći«.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Samima sebi smo najzanimljiviji </p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Hrvate ni najpopularnija svjetska sportska priredba ne zanima pretjerano ako na njoj nema hrvatskih nogometaša. Još korak dalje otišli su Amerikanci i tamo gledanost televizijskih prijenosa s Mondiala, čak i kada tamo nastupa američka reprezentacija, ne prelazi dva (2) posto. Amerikancima je, naime, nepojmljivo to da neko sportsko nadmetanje i nakon 120 minuta igre može biti okončano rezultatom 0-0 </p>
<p>Završnica Svjetskog nogometnog prvenstva za Hrvate protječe u debeloj sjeni svega onoga što se plete oko izbornika naše nogometne reprezentacije Zlatka Kranjčara i predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza Vlatka Markovića, a sve nakon neuspjeha naših nogometaša u Njemačkoj. Pa sada, s dvadesetak dana zakašnjenja, čitamo o tome tko je bio najbolji kartaš u kampu naše reprezentacije, tko se i zašto svađao, tko je i zašto propustio radni sastanak uoči utakmice s Japancima i slično. Lanjski snijeg i još malo više od toga...</p>
<p>Koliko pretjerujemo u glorificiranju vrhunskih i manje vrhunskih dostignuća naših sportaša, poglavito nogometaša, toliko smo nemilosrdni kada se treba obračunati s onima koji na sportskom terenu nisu ispunili naša (pre)velika očekivanja. Ako nam netko više nije simpatičan, tada ćemo pred javnost iznijeti sav njegov prljav veš. Osim sportskih propusta i manjkavosti, bez problema ćemo »otkriti« da je taj-i-taj, naime, i pijanac i narkoman i prevarant i kockar i razvratnik i izdajnik i neradnik, i tko za što sve ne. Na sličan način, otprilike, tretiramo i naše nesuđene njemačke heroje. Njihovih se nastupa na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj više malo tko i sjeća, ali svakim danom doznajemo nove razloge zašto neki od njih nisu, valjda, tamo trebali ni otići.</p>
<p>To je samo još jedna potvrda da Hrvate ni najpopularnija svjetska sportska priredba ne zanima pretjerano ako na njoj nema hrvatskih nogometaša. Nije to, dakako, samo naš specifikum. Korak dalje otišli su, valjda, jedino Amerikanci i tamo gledanost televizijskih prijenosa s Mondiala, čak i kada tamo nastupa američka reprezentacija, ne prelazi dva (2) posto. Amerikancima je jednostavno nepojmljivo to da neko sportsko nadmetanje i nakon 120 minuta igre može biti okončano rezultatom 0-0 i zato soccer, kako oni zovu nogomet, tamo nikad neće zapravo uhvatiti korijenje. Unatoč tome što su 1994., kada je Svjetsko nogometno prvenstvo održano u SAD-u, postavljeni neuhvatljivi rekordi u broju gledatelja na stadionima. No, tada je prvenstvo održano kod njih, i samim time je to bio velik i važan događaj.</p>
<p>Svjetsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj je, međutim, doseglo vrhunce u mnogim drugim elementima. Osim rekorda vezanih uz marketinške prihode, televizijska prava i zanimanje medija, o čemu su već napisani eleborati, vjerojatno nikad dosad nije viđeno takvo poistovjećivanje nacija s uspjesima i neuspjesima nogometnih reprezentacija. Nogometni travnjaci bili su u posljednjih mjesec dana više nego ikad i igdje prije poligoni za iskazivanje svega najboljeg i najgoreg, najveselijeg i najtužnijeg, najoptimističnijeg i najpesimističnijeg, najkreativnijeg i najnekreativnijeg što u sebi nose pojedinci, ali i nacionalni kolektiviteti. Svatko je pritom mogao izabrati onaj dio priče u kojem se najviše prepoznaje.</p>
<p>Talijani su tako u trenucima - dok se zbog namještanja rezultata trese cijeli ustroj njihove famozne nogometne lige - nakon plasmana nogometne reprezentacije u finale Svjetskog prvenstva pronašli novi motiv zbog kojeg će se i dalje osjećati velikom i ponosnom nogometnom nacijom. Zahvaljujući uspjehu reprezentacije, njihova će se odanost nogometu i dalje temeljiti na nečem vrijednom i značajnom, u što su nakon kriminalnih radnji u nacionalnom nogometnom prvenstvu već ozbiljno počeli sumnjati. </p>
<p>Hrvatska pak u Njemačkoj nije ostvarila ni približno očekivani rezultat, pa ćemo se vjerojatno morati priviknuti na to da u svjetskom nogometu (više) ne predstavljamo bog-zna-što i naučiti se s time živjeti. U situaciji kad se jedna višegodišnja iluzija definitivno raspala nije nimalo čudno da smo »njemačke uspjehe« potražili izvan Kranjčarova 23 nogometaša. Tako je, sjećamo se, nekakav klipan u »kockastoj« majici, utrčavanjem na travnjak Olimpijskog stadiona u Berlinu zaslužio naslovnice (!?) najtiražnijih hrvatskih tiskovina. Jer, kad već naši nogometaši u Njemačkoj nisu uspjeli nikoga pobijediti, veliki uspjeh (sic!) je i to kada neki Hrvat preskoči ogradu i nadmudri njemačko osiguranje. Navodno su mu zbog tog »pothvata« već ponudili posao u Splitu. »Čega se pametan srami, time se budala hvali«, kaže jedna narodna izreka...</p>
<p>Poprilično nezapaženo je, inače, prošla vijest da je Fifa suspendirala Grčki nogometni savez, što znači da se reprezentacija i klubovi aktualnih europskih prvaka do daljnjega ne mogu nigdje natjecati. Sve zbog toga što prilikom donošenja novih grčkih zakona koji tretiraju sport i nogomet nije, navodno, poštovana neovisnost Grčkog nogometnog saveza od utjecaja politike odnosno vlasti. Svjetska nogometna administracija, očito je, budno motri na sve što se na svijetu događa. Tim su zanimljivija sva ova naša razglabanja o tome ima li Igor Štimac ili ne potporu politike za mjesto izbornika hrvatske nogometne reprezentacije ili je li Vlatko Marković nedodirljiv na mjestu predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza samo zato što je trenutačno angažiran u kandidaturi Hrvatske za dobivanje Europskog nogometnog prvenstva 2012., što je projekt koji je dobio i punu podršku hrvatske vlade.</p>
<p>Nadajmo se samo da su Fifini pravni eksperti dovoljno razumni ljudi, pa se neće baviti besmislicama s naših novinskih stupaca...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Podjela vlasnika oružja po streljačkoj (ne)sposobnosti</p>
<p>U prvoj skupini vlasnika oružja nalaze se oni koji ne vježbaju gađanje, a s obzirom na svoje totalno neznanje, predstavljaju veću opasnost za sebe i okolinu, nego za potencijalnog napadača, tim više jer u pravilu precjenjuju svoje stvarne mogućnosti</p>
<p>ČEDOMIR POZNANOVIĆ</p>
<p>Većina vlasnika oružja-laika smatra da se segment ljudi koji imaju oružje ili se njime bave dijeli, odnosno može podijeliti isključivo u dvije skupine: amatere u civilnom sektoru i profesionalce koji participiraju u policijsko-vojnim strukturama te streljačkim klubovima. No to su ipak relativni pojmovi i u suštini netočni. </p>
<p>Ozbiljnije razmatranje i praksa implicira zaključcima koji ne odgovaraju takvim crno-bijelim tumačenjima, te bi stvarna struktura populacije vlasnika oružja uglavnom izgledala ovako: u prvoj skupini nalaze se oni koji samo posjeduju oružje, ali uopće nisu teorijski educirani iz te materije niti pokazuju pozitivne tendencije u tom pogledu. Praktično ne vježbaju gađanje, a s obzirom na svoje totalno neznanje, predstavljaju veću opasnost za sebe i okolinu, nego za potencijalnog napadača, tim više jer u pravilu precjenjuju svoje stvarne mogućnosti. Iako su streljački analfabeti, ta je skupina vlasnika oružja (naročito kratkoga) najbrojnija.</p>
<p>Kod druge je kategorije prisutna veća želja za stjecanjem teorijskog znanja i praktičnog vježbanja oružjem, ali to čine povremeno, što u prijevodu znači - vrlo rijetko, tako da su teoretski i praktično daleko ispod prosječne razine uvježbanosti, odnosno onoga što bi bilo poželjno. </p>
<p>U streljaštvu su njihove sposobnosti i mogućnosti minimalne, te su i rezultati u gađanju vrlo slabi, a šanse u ozbiljnoj samoobrani faktički predstavljaju samo teorijsku apstrakciju i ništa više. U pravilu precjenjuju svoje sposobnosti. Ova grupacija vlasnika oružja je brojna, ali ih ipak ima osjetno manje od »stručnjaka« iz prve skupine. </p>
<p>Zanimljivo je da u ovom segmentu, osim izvjesnog broja civilnih vlasnika oružja, ima i mnogo pripadnika struktura koje su profesionalno vezane za oružje, što je, naravno, potpuno neprihvatljiva pojava s obzirom na važnost koju te službe imaju.</p>
<p>Treću skupinu čine oni koji redovito prate stručnu periodiku o oružju i trude se da što redovitije vježbaju. Teorijski su dobro educirani, ali su im praktični rezultati u okvirima prosjeka i ne mogu postići vrhunsku formu. U samoobrani mogu djelovati relativno uspješno, no samo ako nije riječ o verziranim napadačima tj. stručnim i visoko motiviranim profesionalcima.</p>
<p>Ljudi u ovoj skupini najčešće objektivno sagledavaju svoje realne mogućnosti i rijetko ima precjenjivanja tako karakterističnog za prethodne dvije skupine. Ova kategorija vlasnika oružja je ipak malobrojna, no s obzirom na izneseno, bilo bi potrebno i poželjno sa sigurnosno-stručnog aspekta da najveći broj onih koji imaju legalno oružje participira u ovoj skupini.</p>
<p>Četvrta je skupina sastavljena od onih koji nastoje sve pročitati o oružju što im je dostupno, mnogo treniraju, redovito se natječu i postižu vrhunske rezultate u vrsti oružja koje su specijalizirali. To su vrhunski profesionalci, kako u sportskom streljaštvu, bez obzira na program, tako i praktičnoj samoobrani, gdje mogu uspješno djelovati i protiv dobro uvježbanih profesionalaca. Nikad ne precjenjuju svoje mogućnosti. Vrlo ih je malo, no njihova velika vrijednost jest činjenica da mogu vrlo uspješno raditi kao instruktori od kojih se može i ima što naučiti.</p>
<p>Za one koji se nalaze u petoj skupini karakteristično je sve ono što vrijedi i za četvrtu, ali vrhunske rezultate uspijevaju postići s više vrsta kratkog i dugog oružja, te se smatraju kremom profesionalaca, jer to uistinu i jesu - pravi eksperti izvanserijskoga kalibra. Broj takvih ljudi koji su harmonična sinteza teorijske edukacije enciklopedijske razine, nesvakidašnjeg talenta i gotovo savršene praktične uvježbanosti, koja dostiže krajnje granice ljudskih mogućnosti je minimalan. Predstavljaju idealan primjer instruktora za gađanje.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Siroče prema pravilima struke</p>
<p>Za razliku od »diletantica« iz udruga za zaštitu žena koje su smatrale da je Jelenu Jakopović ugrožavao notorni nasilnik, struka pak tvrdi da je sve radila isključivo »po knjizi«</p>
<p>LIDIJA VNUK</p>
<p>Reakcije nekih sudionika okolnosti koje su dovele do ubojstva zlostavljane majke pred Dječjim domom u Nazorovoj ostavljaju dojam da se pripadnici onoga što si voli tepati da je struka, iz petnih žila upinju dokazati kako su radili po pravilima te vrlo maglovite kategorije. Doznajemo tako da je žrtva podnijela premalo prijava o zlostavljanju i molbi za pomoć da bi struka reagirala te da je zanemarivala dijete krijući se od svoga budućeg ubojice. </p>
<p>Za razliku od »diletantica« iz udruga za zaštitu žena koje su smatrale da je Jelenu Jakopović ugrožavao notorni nasilnik, struka tvrdi da je radila »po knjizi«, a kako bi bila uvjerljivija, žrtvu opisuje kao lošu majku, mazohisticu i pijanicu te time javnosti poručuje da je žrtva sama kriva što je postala žrtvom. Dio javnosti je prepariran da zaključi kako je vlastito ubojstvo J. Jakopović sama izazvala, a to je samo korak od pomisli da ga je i zaslužila. Tako nam govori struka u osobi jedne sutkinje i djelatnika jednog centra za socijalnu skrb.</p>
<p>Bilo kako bilo, jedno je dijete, prema pravilima struke, postalo siroče. Struka je skrbila ponajprije o njegovu interesu pokazujući pritom mnogo stručno potkrijepljenog razumijevanja za očinska prava budućeg ubojice i nikakvo za zlostavljanu ženu. Dakako, plaću za tako iskazanu stručnost stručnjaci su primili i potrošili.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Još o Štedimliji</p>
<p>U Vjesniku od petka, 16. lipnja ove godine, u rubrici »Pisma« objavljeno je pismo gospodina Gordana Jurišića iz Zagreba. Pismo nosi naslov »Zagrepčanin Štedimlija«.</p>
<p>Želio bih napomenuti da je pismo gospodina Jurišića napisano vrlo zanimljivo s mnogo detalja i pojedinosti. Između ostaloga izneseno je: »Svjetonazorski, bio je vrlo blizak ljevici i njezinim idejama, a osobito je cijenio i višekratno pisao o Miroslavu Krleži«.</p>
<p>Budući da imam knjigu Enesa Čengića »S Krležom iz dana u dan«, u prvoj knjizi »Balada o životu koji teče« pronašao sam još detalja i pojedinosti o životu Crnogorca Save Markovića Štedimlije. Nekim bih citatima želio nadopuniti pismo gospodina Jurišića: »Čitao sam neki dan knjigu Save Štedimlije 'Antikrležijanci', a o Štedimliji malo što znam«, rekao je Čengić.</p>
<p>Krleža je odgovorio: »Bio je crnogorski, socijalistički orijentiran profesor. Nešto je malo stariji od Zogovića i Đilasa, pa se pričalo da ih je Štedimlija uputio prema socijalističkim idejama. Kasnije su postali ljuti protivnici. Đilas i Zogović su ga nazivali režimskim špijunom. Prije rata živi u Zagrebu. Kad su ga Rusi uhapsili, otpremili su ga u Sibir, gdje je proveo, čini mi se, devet godina. Hruščov ga je pustio i poslao u Jugoslaviju. Počeo se pod pseudonimom javljati u crnogorskim časopisima s natpisima iz tradicionalne tematike, a kad su otkrili tko je posrijedi, nisu mu više htjeli objavljivati. Dolazio je nekoliko puta k meni i nešto sam učinio da mu omoguće da piše. Žena ga je za cijelo vrijeme njegove odsutnosti čekala. Umro je prije nekoliko godina u Zagrebu«. </p>
<p>Branko BanjaninDaruvar</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bez divljanja blizu obale</p>
<p>Prizori jurnjave glisera i jet skija u blizini obale i kupača, gotovo se svakog ljeta ponavljaju, a bezobrazluku nikad kraja! </p>
<p> Da ne spominjem koliko može biti opasno za kupače, neopterećene mogućim opasnostima. Osim što buka snažnih motora iritira, opasnost u moru postaje sve veća, jer gliseri prolaze tik uz obalu. </p>
<p>Mjesta, hvala Bogu, ima dovoljno za sve, stoga uživajmo svi u toplom ljetu i zasluženom odmoru, uz oprez i poštivanje drugih.</p>
<p>Ivan ZrnićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Putnici u potrazi za autobusnim stajalištima</p>
<p>Na 'mojem raskrižju' ljudi tako dobro voze da bih ja na cesti samo smetao, kaže mladi prometnik</p>
<p>Iako je u petak poslije podne, zbog odlaska Zagrepčana na vikend izvan grada, Ljubljanska avenija bilježila nove gužve, prije podne se vozilo bez teškoća ili s kraćim zastojima. Činilo se da najava zatvaranja sjevernoga traka, od petka navečer do utorka ujutro, nije izazvala zbrku veću od uobičajene.</p>
<p>»Na raskrižju stojim samo kad se napravi kolona od deset ili više vozila«, ispričao je Vjesnikovu reporteru pripadnik jedinice prometne mladeži na Aveniji, koji je stajao pored raskrižja i budno pratio promet.</p>
<p>»Iznenađen sam koliko vozači oprezno voze posljednjih dana, čak primjećujem da i motociklisti uredno voze u koloni, bez nepotrebnih pretjecanja«, rekao je dodajući da se uvijek nađe neki nervozni »pametnjaković«, najčešće u skupom automobilu, koji svoju prednost ostvaruje nasilno, bez obzira na pješake ili druge sudionike u prometu.</p>
<p>»Upozorili su nas da bi već od jutra mogle početi velike gužve i nervoze, ali na 'mojem raskrižju' ljudi tako dobro voze, da bih ja na cesti samo smetao«, ispričao je mladi prometnik. Jedino ga ljute poneki biciklisti koji siđu s bicikla i »prošeću« središtem raskrižja, i to iz sporedne ulice, pa naprave »krkljanac«.</p>
<p>No, i biciklisti koji Avenijom svakodnevno prolaze, nisu u zavidnom položaju jer im nije jasno kuda mogu, a kuda ne mogu prolaziti. »Dosta guram bicikl, pogotovo na mjestima gdje je raskopano ili ne mogu prijeći cestu, ali se nadam da će biti bolje kada se napokon uredi«, rekla je Kata Pejić dodavši da su biciklistima za vožnju najbolja ceste na kojima je treći trak već asfaltiran, ali još nije pušten u promet.</p>
<p>Teškoće imaju i putnici koji ovise o autobusnom prijevozu. Ljute se jer se, zbog radova, stanice sele s jednog na drugo mjesto. Najčešće se privremena stajališta nalaze na cesti i opasna su jer nekoga može »pokupiti« jureći automobil. »Nedavno me trknuo jedan automobil dok sam prelazio kolnik kraj takvog stajališta. Ja sam kriv što sam pretrčavao, ali smeta mi što prijelazi nisu na svim mjestima dobro obilježeni«, ispričao je student Kristijan.</p>
<p>»I mene već polako izluđuju ovi radovi jer sam s bebom u kolicima prije nekoliko dana 'šetala' preko cijelog naselja kako bih pronašla premješteno autobusno stajalište«, rekla je prolaznica Tina Tomašković, koja je preko raskopanog nogostupa kraj Vrbana, prenosila dječja kolica. »Jedva čekam da sve to završi«, kratko je uzdahnula.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Prodajem mjesto u redu!«</p>
<p>U Policijskoj upravi ispričavaju se građanima zbog gužvi jer uvode novu kategorizaciju podataka</p>
<p>Čekam već dva sata i nemam više strpljenja! Ovo je stvarno nevjerojatno! Čulo se u petak u Policijskoj upravi Zagrebačkoj u Heinzelovoj, gdje već danima ne jenjavaju gužve ispred šaltera službe za registraciju vozila. </p>
<p>»Toga nema nigdje, nego kod nas!«, požalio se Vjesnikovom novinaru Ante Lagundžija, koji kritizira lošu organizaciju i sporost službenica. Njegovo mišljenje dijeli i Marija Grdić, koja smatra da bi se gužve mogle spriječiti uvođenjem aparate s brojevima, poput onih u bankama. Nezadovoljan je bio i Vlado Merdžo koji kaže da za registraciju vozila ne bi smjela raditi samo dva šaltera. »Ne samo da je otvoreno premalo šaltera, nego su prespori i službenici u obradi podataka«, rekao je Merdžo, koji nije znao da su takve gužve, a nije ni čuo nikakve obavijesti iz PUZ-a.</p>
<p>U Policijskoj upravi Zagrebačkoj tvrde suprotno. »Nekoliko puta smo u medijima upozoravali građane moleći za razumijevanje«, kaže Davor Tor iz Policijske uprave Zagrebačke napominjući da su gužve rezultat uvođenja nove kategorizacije podataka u sustavu registracije i tehničkih pregleda vozila, napravljene prema smjernicama EU. Promjena u popunjavanju registracijskog lista zahtijeva izmjenu podataka u informatičkom sustavu MUP-a i ispis novih prometnih isprava pa se u redovima čeka duže unatoč naporima koji se ulažu.</p>
<p>Iako PUZ, uz objašnjenje o gužvama na šalterima, u priopćenju navodi i ispriku građanima zbog gubitka njihova dragocjenog vremena, nekim to nije bilo dovoljno. »Čekam već dva sata. Moram obavijestiti šefa da kasnim na posao jer nemam namjeru sutra ponavljati ovu agoniji, ali nisam siguran da će uvažiti ispriku iz PUZ-a«, rekao je gnjevni i nestrpljivi građanin u redu. I dok su jedni očajavali, drugi su višesatno čekanje »prebacili« na šalu. »Dugo čekam, ali ako mi netko ponudi novac, spreman sam prodati svoje mjesto u redu«, rekao je kroz smjeh Igor Geržina.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Jarun i Bundek su naše more!</p>
<p>Mladi će na more s prijateljima, neki će spavati u šatorima, a većina umirovljenika ostaje u gradu</p>
<p>Sudeći prema izjavama, mnogi će Zagrepčani godišnji odmor provesti u svom gradu. Većina, koja nema vikendice ili prijatelje na moru, proveselit će se na »zagrebačkim morima« Jarunu i Bundeku. Samo je manji broj građana uplatio aranžman u nekom hotelu lijepe naše ili turističko putovanje u neku stranu zemlju.</p>
<p>Obala jarunskog jezera u petak je podsjećala na morsku plažu. Uglavnom umirovljenici, ali i mladi, pronašli su svoj kutak za zabavu i odmor prije, kako se najavljuje, kišovitog vikenda. Zelene površine zauzeli su posjetitelji, »naoružani« frizbijima, loptama, reketima i ostalim sportskim artiklima.</p>
<p>Zagrebačke studentica Maja Lovrić i Marina Zekić pokušale su se osunčati »na Jarunu« i »razbistriti mozak« od učenja za ispite. »Obala jarunskog jezera idilična je za čašicu razgovora s prijateljima«, kaže Maja Lovrić, koja će nakon ispitnih rokova otputovati u Pulu, a ima sreće što joj prijateljica ima stan na moru jer kao i većina studenata nema novaca za luksuzna putovanja. Kolegica Marina Zekić planira obići Jadran s prijateljima i spavati u šatoru. »To je idealan odmor. Vidite mnogo, zabava je dobra, ne košta previše«, kazala je Marina. </p>
<p>Umirovljenici će, međutim, zbog slabije platežne moći, ostati u Zagrebu. »Cijene su visoke i ne mogu sama uplatiti neki odmor«, kaže umirovljenica Dragica Melinjek. Možda s kćerkom otputuje u Medulin, ali još će razmisliti o tome. Umirovljenik Dragan svakoga dana posjećuje »zagrebačko more« i ne buni se zbog toga. Sastaje se s prijateljima i to je jedino što si može priuštiti pa i ne razmišlja o drugim mogućnostima. </p>
<p>Mladi par, Mura i Hrvoje, odlaze na atraktivno putovanje na Tajland. »Skupljali smo novac tijekom cijele godine«, kazali su Mura i Hrvoje dodajući da je »šparanje love« za odmor, kakav su željeli bila jedina mogućnost.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Počinje naplata na 20 novih parkirališta</p>
<p>Zagrebparking u svoju nadležnost od ponedjeljka stavlja novih 1080 mjesta u drugoj, žutoj zoni te 862 mjesta u trećoj, zelenoj zoni. Žuta parkirna zona postaju slijedeće ulice: Nova cesta (od Žajine do Vukovarske), Metalčeva, Trakošćanska (od Trešnjevačkog trga do Kranjčevićeve), Krapinska (od Ozaljske do Belačke), Galjufova, Gotovčeva, Park Stara Trešnjevka, Perkovčeva, Petrova, Pierottieva, Vodnikova, Dom sportova (zapadno i istočno parkiralište), Žajina (od Metalčeve do Nove ceste), Jukićeva i Kačićeva. Zelena zona postaje Jagićeva ulica do Hochmanove te tržnice Jarun, Prečko, Savica i Špansko. U novim će zonama tjedan dana kontrolori Zagrebparkinga građanima pomagati kod prilagodbe na nov režim naplate parkiranja. [I.W.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Oslikane rampe za lakšu pristupačnost </p>
<p>Društvo tjelesnih invalida grada Zagreba, u suradnji s učenicima Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, osmislilo je kako upozoriti na teškoće invalida u posjećivanju javnih ustanova. Postavljanjem oslikanih rampi, učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna te neafirmirani mladi umjetnici, ponudili su vlastita rješenja za invalide, ali i prezentirali svoja likovna djela izvan umjetničkih galerija. </p>
<p>»Prve smo rampe oslikali 2004., a prikazali smo ih na izložbi 'Urbanomanija' na Međunarodni dan invalida u galeriji Kristofer Stanković«, kaže Milan Ožegović, predsjednik Društva tjelesnih invalida grada Zagreba.</p>
<p>Ideja je zaživjela pa su, u dogovoru s javnim institucijama Grada, rampe postavljene ispred Turističkog informativnog centra, trgovine Iris i Shoe-be-do, Optike Kraljević, odnosno ispred objekata u samom središtu grada. Oslikane rampe postavljene su na osam mjesta u Zagrebu i jednom u Kutini, a jedna se planira postaviti ispred Turističkog informativnog centra na Trgu Nikole Šubića Zrinskog. Njezina je simbolična cijena 200 kuna.</p>
<p>»Rampe prikazuju motive grada Zagreba pa su atraktivne i turistima, senzibiliziraju građane u problemu barijera i doprinose kulturnom osvještavanju javnog gradskog prostora«, rekao je Ožegović.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zbog buke nema lunaparka </p>
<p>Zbog buke, koju je stvarao lunapark u Lastovskoj ulici i jer njegovi djelatnici nisu površinu, koju je zauzimao, vratili u prvobitno stanje, nakon što su ga uklonili, građani su se žalili Vijeću Gradske četvrti Trnje, koje odbilo dati dozvolu za ponovno postavljanje lunaparka na istoj lokaciji. </p>
<p>Vijeće je odlučilo nabaviti informatičku opremu za snimanje sjednica te za udrugu Tribina Gornji grad i sufinancirati folklorni ansambl Zagreb-Markovac. Odlučilo je u ulici Vladimira Ruždjaka 14 i 20 postaviti rampu za invalide, a novac će namaknuti iz neutrošenih sredstava od lani. </p>
<p>Vijeće je obaviješteno i o arhitektonskom natječaju za dogradnju zgrade Euroherca u Vukovarskoj, prema kojemu će se njegova ukupna površina udvostručiti na 15,4 tisuća četvornih metara. [M.Pa.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Brod s 14 paluba i kazalištem u Dubrovniku</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Pred dubrovačke zidine u petak je doplovio novi luksuzni putnički brod »MSC Musica« talijanske kompanije za kružna putovanja »MSC Cruises«. Radi se o novosagrađenom brodu koji je na prvo kružno putovanje krenulo prije nekoliko dana iz Venecije, nakon što mu je na porinuću kuma bila poznata glumica Sophia Loren. To je osmi i najveći brod talijanskog brodara dugačak 270 metra koji u 1300 kabina na 14 paluba može primiti i do 3000 putnika za koje se brine 100 članova posade. Na brodu koji će u sklopu osmodnevnih krstarenja po Mediteranu svakog tjedna u organizaciji agencije »SNAV« pristajati u Dubrovniku osigurano je 22.000 četvornih metara zajedničkog prostora s tri bazena i četiri jakuzija, isti broj restorana uz koje je i sushi bar te teatar sa 1200 mjesta u gledalištu. Inače, svi brodovi talijanskog brodara uz najnoviju »Musicu« nose glazbena imena među kojima su »Armonia« i »Melody« česti gosti dubrovačkog akvatorija. Uz njih, tijekom ljeta Sredozemljem, sjevernim europskim morima a zimi Atlantskim oceanom, Karibima i južnom Amerikom plove još »Lirica«, »Monterey«, »Opera«, »Rhapsody« i »Sinfonia«. [Anton Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Glazbena kineska svemirska sonda</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Svemirska sonda, koju Kinezi 2007. godine namjeravaju poslati u Mjesečevu orbitu, emitirat će, između ostalog, 30 kineskih pjesama na radio valovima usmjerenim prema Zemlji, javlja agencija Xinhua. Prvi kineski satelit lansiran 1970. godine emitirao je kineku himnu »Zemlja je crvena«. Sonda teška više od dvije tone trebala bi biti lansirana početkom 2007. prema Mjesecu a kad stigne u orbitu, prema Kini će slati snimke površine Mjeseca. Ovaj poduhvat dio je programa kojim se do 2010. godine na Mjesec namjerava poslati letjelicu bez posade. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Učenici poboljšali upute za televizore</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> - Singapurska podružnica tvrtke Philips Electronics će uz svoje televizore u trgovinama u Kini, SAD-U i Indiji uručiti i upute za rukovanje koja su poboljšali učenici jedne osnovne škole u Singapuru. Ukupno 14 učenika osnovne škole Toa Payoh tijekom pet mjeseci radilo je na uputama, pokušavajući ih učiniti jednostavnijim i razumljivijim korisnicima. Među nekim izrazima koje su promijenili je npr. »koristiti A6 baterije« umjesto »AA baterije« ili »podesite razinu zvuka« umjesto »pojačajte ton«. Jedan od čelnika Philips Electronics Singapore Mourad Mankarios bio je posebno impresioniran njihovim radom pa je rekao da su »vrlo inteligentna bića«. Nastavnicima se svidio projekt jer su učenici mogli raditi na nečemu izvan redovnog školkog programa. [dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Prijetnja razvodom zbog barbika</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Očajni Kinez kupio je svojoj kćeri 10 torbica i 20 »Barbika« kako bi je umirio ali tek tada se susreo sa olujnim bijesom svoje supruge. Agencija Xinhua javlja da je jedan Kinez potrošio 5000 juana (625 američkih dolara) na poklone kojima je namjeravao smiriti plač i prigovore svoje 8-godišnje kćerke. Nesretnik je uspio utoliko što djevojčica više nije tražila da joj se išta kupi ali njegova supruga se razbjesnila kad je vidjela koliko je novca potrošio na igračke i sad prijeti da će se razvesti od njega. Agencija nije precizirala gdje se izgred dogodio. Kao rezultat politike »jednog djeteta« u obitelji, kineska su djeca često razmažena a za njih se koristi nadimak mali kraljević/kraljevna. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pobjegli iz zatvora zbog suosjećajne stražarke </p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Policija traga za trojicom zatvorenika koji su pobjegli iz pritvorske jedinice u australskom gradu Maroochydoreu pokraj Brisbanea. Bijeg su pokušala petorica zatvorenika ali dvojica su uhvaćena u samom početku akcije. Jedan od zatvorenika zatražio je od stražarke toalet papir koji nije imao u ćeliji. Kako su vrata bila bez otvora, a ona nije mogla gurnuti papir ispod vrata, otvorila ih je i u tom trenutku ju je zatvorenik gurnuo, što su iskoristili ostali i pobjegli. Radi se o prostoriji koja je smještena u zgradi suda, a u kojoj se nalaze osobe u pritvoru, tako da su mjere sigurnosti manje nego u pravom zatvoru. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Kapitalno djelo na Krležin rođendan</p>
<p>Novi svezak velike opće enciklope-dije na 836 stranica obuhvaća slova od O do Pre </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Objavljivanjem osmoga sveska Hrvatske enciklopedije, taj se veliki nacionalni projekt Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža« iz Zagreba približio još jedan korak prema svomu završetku. Novi svezak toga kapitalnoga djela, započetog 1999. godine, predstavljen je na Krležin rođendan, u petak u Leksikografskome zavodu u Zagrebu.</p>
<p>Novi svezak velike opće enciklopedije na 836 stranice obuhvaća slova od O do Pre, a u njegovu je stvaranju – istaknuo je na predstavljanju glavni urednik Slaven Ravlić, sudjelovao dosad najveći broj autora – čak 398 stručnjaka s najrazličitijih područja.</p>
<p> Osmi svezak donosi i objašnjenje različitih pojmova – od opere i postmoderne do poreza, biografske članke o pjesnicima, pjevačima, baletnim umjetnicima, sportašima, apostolima Petru i Pavlu, državnicima i vojskovođama te mnoge članke iz prava i politike. Hrvatska enciklopedija je opća enciklopedija, ali s naglašenom nacionalnom sastavnicom, pa obuhvaća i posebne članke u kojima je obrađena hrvatska problematika.</p>
<p>»Mi smo uvijek nastojali spomenuti i Indijance«, istaknuo je Tomislav Ladan, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda, aludirajući na jedan film o Divljem zapadu u kojemu je prikazano kako su bijeli ljudi oteli zemlju Indijancima, a njih poslali na »vječna lovišta«.</p>
<p>Ravlić je Hrvatsku enciklopediju opisao kao zamašan intelektualni pothvat koji nastavlja tradiciju od enciklopedija Mate Ujevića i Miroslava Krleže do Šentijine Opće enciklopedije. </p>
<p>Prof. dr. August Kovačec, jedan od urednika, najavio je pak kako Leksikografski zavod Enciklopediju namjerava objaviti i u elektroničkome izdanju te omogućiti i ažuriranje papirnatih izdanja. Planirano je da izađu još tri sveska Hrvatske enciklopedije, a deveti je najavljen za godinu dana. Na predstavljanju je govorio i prof. dr. Ivo Josipović. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U znaku stranih umjetnika</p>
<p>U sljedećoj sezoni HNK u Zagrebu planira izvesti tri baletne, četiri operne i četiri dramske premijere</p>
<p>Prva sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu s Anom Lederer na čelu, čini se, uspješno je završena. Prema riječima intendantice, planirani program u potpunosti je realiziran i prvi put nakon dugo godina kazalište posluje pozitivno. </p>
<p>S takvim rezultatima kreće se na jesen u novu kazališnu sezonu koju iza koje u cijelosti stoji Ana Lederer i njezin tim suradnika: ravnatelj Drame Dragan Despot, Baleta Irena Pasarić i Opere Branko Mihanović.</p>
<p>Kako saznajemo iz središnje nacionalne kazališne kuće, prvi od jedanaest premijernih naslova, koliko ih se očekuje u sezoni 2006./2007., Mozartov je »Don Giovanni« u režiji Oliviera Tambosija s dirigentom Johannesom Wildnerom, a izvest će se 7. listopada. Tambosia je poznati austrijski redatelj u čijoj se biografiji ističu uprizorenja opera diljem Austrije, Španjolske i Amerike, između ostalim i u čuvenoj newyorškoj operi Metropolitan, dok je maestra Wildnera domaća publika već upoznala kada je nastupio sa Zagrebačkom filharmonijom u Karlovcu i Japanu, zamijenivši Vjekoslava Šuteja. </p>
<p>Režiju Verdijeva »Krabuljnog plesa«, druge operne premijere, potpisuje također već poznati gost - Plamen Kartaloff, što će se pod dirigentskom palicom Ive Lipanovića održati 27. siječnja sljedeće godine. Operu »Razgovor karmelićanki« Francisa Poulenca, nastalu prema romanu »Posljednja na stratištu« Gertrude von le Fort o mučeništvu časnih sestara iz Compiegnea, na sceni HNK uprizorit će Krešimir Dolenčić, dok će pred orkestrom stajati Michael Helmrath, glazbeni ravnatelj Brandenburških simfoničara.</p>
<p> Nekoliko dana nakon te premijere koja se očekuje 19. travnja, u sklopu Muzičkog biennala Zagreb 25. travnja bit će premijerno izvedene tri jednočinke. Riječ je o operama »Pingvini« Zorana Juranića, »Tribun« Mauricija Kagela i »Fabularium animale« Silvija Foretića koje će postaviti njemački operni redatelj Andreas Bode, a kao dirigenti nastupit će sami autori Silvije Foretić i Zoran Juranić.</p>
<p>Baletni repertoar obogatit će tri nova naslova. Prva premijera bit će suvremeni balet »Coppélia na Montmartreu« Léa Delibesa koju potpisuje mađarski koreograf Youri Vŕmos, a zakazana je za 27. listopada. Na HNK-ovu pozornici 23. ožujka ponovno će se naći koreografija Milka Šparembleka »Pjesme ljubavi i smrti«, a očekuje se i povratak Britanca Dereka Deanea koji će s baletnim ansamblom HNK, na kraju iduće sezone 1. lipnja, postaviti nezaobilazno »Labuđe jezero« P. I. Čajkovskoga. </p>
<p>Drama nacionalne kazališne kuće u Zagrebu u nastupajućoj sezoni počet će ostvarivati intrigantan kazališni projekt, trilogiju radnog naslova »Doba vodenjaka« slovenskog »enfant terriblea« Tomaža Pandura. </p>
<p>Praizvedba prvoga dijela nazvanog »Barok«, koji s Pandurom potpisuje i Darko Lukić, bit će 17. studenoga. Dramski program 8. prosinca upotpunit će tekst Federica Garcie Lorce »Dom Bernarde Albe« u režiji Božidara Violića, dok je otkrivenom talentu mađarskoga kazališta, kako ga mnogi opisuju, Laszlu Bagossyu povjerena inscenacija Shakespeareova »Kralja Leara«.</p>
<p> Premijera će se održati 2. ožujka. Na repertoar HNK u Zagrebu redatelj Ozren Prohić vratit će 11. svibnja Držićeva »Dunda Maroja«. [S. Tešinski]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Njemačko odličje hrvatskoj profesorici</p>
<p>Ne mogu se ljepše oprostiti od vaše divne zemlje nego da odlikujem najzaslužniju osobu za razvoj hrvatsko- njemačkih odnosa, napose snažan razvoj njemačkoga jezika u Hrvatskoj – kazao je veleposlanik Savezne Republike Njemačke u RH Jürgen Staks, predajući na svečanosti u četvrtak u hotelu Westin visoko odličje predsjednika Njemačke dr. Horsta Köhlera – Savezni križ za zasluge I. stupnja predsjednici Hrvatskoga društva učitelja i profesora njemačkog jezika Ljerki Tomljenović-Biškupić.</p>
<p>»Svojim predanim radom, najprije na Jezičnoj gimnaziji, potom i na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta, osnutkom Hrvatskoga društva učitelja i profesora njemačkog jezika 1992. godine koje danas ima 800 članova i ogranke u šest gradova, kao autorica i izdavačica nekoliko važnih udžbenika njemačkoga jezika, rječnika i stručnih publikacija i kao jedna od inicijatorica Rezolucije o višejezičnosti donesene 2001., Ljerka Tomljenović-Biškupić dala je nemjerljiv doprinos razvitku njemačkoga jezika«, istaknuo je među ostalim Staks.</p>
<p>»Imala sam sreće da radim ono što volim i ono u što vjerujem. Prenošenje njemačkog jezika djeci mnogo je više od učenja gramatike, to je ujedno i učenje o drugim vrijednostima i kulturama. Jezična raznolikost je bogatstvo Europe. Iako je njemački stoljećima prisutan u Hrvatskoj, danas ga trebamo ojačati, razvijati nove, još bolje udžbenike. Posvećujem ovo priznanje svim kolegama i kolegicama koji s istim entuzijazmom rade na razvitku njemačkoga jezika«, kazala je Ljerka Tomljenović-Biškupić.</p>
<p> »Ne bojim se za budućnost Hrvatske koja je integralni dio Europe«, kazao je veleposlanik Staks, kojemu istječe mandat u Hrvatskoj, nazdravivši brojnim stranim diplomatima, članovima kluba Rotary, predstavnicima njemačke zajednice i ministru kulture Boži Biškupiću.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nagrada Vjesnikovoj novinarki </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nagrada »Ivan Raos« pripala je ove godine Branki-Gabrieli Valentić, Vjesnikovoj novinarki, za monodramski tekst »Đava ga lipi odnia«. Od četiri pristigla rada na natječaj što ga od 2000. raspisuju Udruga »Raosovi dani« iz Imotskoga i Društvo hrvatskih književnika iz Zagreba, Povjerenstvo je jednoglasno odlučilo nagradu dodijeliti Branki-Gabrieli Valentić. Priznanje će laureatkinji biti predano na otvorenju 13. Raosovih dana, u subotu, 8. srpnja, u Medovu Dolcu, pred rodnom kućom poznatoga hrvatskog književnika Ivana Raosa. Drugi dio manifestacije bit će održan 28. srpnja u Lovreću. [S. V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Cvijeće na Krležin grob </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izaslanstvo Društva hrvatskih književnika s predsjednikom Stjepanom Čuićem na čelu u petak je o 113. obljetnici rođenja Miroslava Krleže položilo cvijeće i zapalilo svijeću na njegovu grobu na zagrebačkom groblju Mirogoju. U izaslanstvu su bili i akademik Nikola Batušić i tajnik DHK-a Željko Knežević.</p>
<p> Hrvatski književnik Miroslav Krleža (1893. – 1981.) autor je ratne i socijalne lirike te poeme u staroj kajkavštini »Balade Petrice Kerempuha«. Pisao je drame, među kojima je i trilogija »Gospoda Glembajevi«, te romane »Povratak Filipa Latinovicza«, »Na rubu pameti«, »Banket u Blitvi« i »Zastave«. Bio je utemeljitelj i ravnatelj Leksikografskoga zavoda u Zagrebu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Talijanski inat ili francuski šarm</p>
<p>Novi svjetski prvak bit će pod lupom svjetske nogometne javnosti koja će pokušati otkriti što su to Francuzi ili Talijani napravili bolje od ostalih </p>
<p>Mjesec dana nogometne groznice završit će u nedjelju srazom Francuske i Italije. Svijet će proslaviti novoga svjetskog prvaka, zahvaliti domaćinu Njemačkoj na uspješnoj organizaciji, Fifa će još dugo zbrajati profit, a svi skupa okrenut ćemo se nogometnoj budućnosti. </p>
<p>Novi svjetski prvak, što je i shvatljivo, bit će pod lupom svjetske nogometne javnosti koja će pokušati otkriti što su to Francuzi ili Talijani napravili bolje od ostalih. Primjerice od Brazila, koji se samim pojavljivanjem na europskom tlu već proglašavao prvakom, a tako je neslavno ispao od veteranske francuske vrste. Što je, nadalje, novi svjetski prvak bolje uradio od Engleske tijekom priprema i natjecanja, u čemu je griješila Argentina, a Francuska ili Italija nisu... </p>
<p>Svi priznaju, dvoboj Francuske i Italije 9. lipnja u Berlinu posve je neočekivan finale. Francuzi su tipična priča jednog finalista u posljednjih pedesetak godina svjetskih prvenstava. Mučili su se u skupini, prolaz osigurali tek u zadnjoj utakmici, da bi u drugoj rundi proigrali kako znaju. Najprije je svladana Španjolska, koja je u Njemačku došla slavljena i hvaljena, s generacijom kakvu dugo nije imala. Potom su Francuzi kao žrtveni jarci poslani na dvoboj s Brazilom. Tu se razgoropadio veteran Zinedine Zidane, kojem je svaka utakmica Francuske hipotetički postala oproštajna... </p>
<p>»Posljednju utakmicu u karijeri odigrat ću na Svjetskom prvenstvu«, rekao je Zidane uoči smotre, što je praktički značilo da s eliminacijom Francuske zauvijek iz nogometa odlazi i Zidane. </p>
<p>Ali, Francuska nije eliminirana, i to samo njegovom zaslugom. Tako vrhunski odigranu utakmicu, kao Zidaneovu protiv Brazila, svijet dugo nije vidio. Mnogi se tako bave mišlju da se na razini cijelog svijeta pokrene svojevrsna peticija u kojoj bi se od Zidanea zatražilo da ostane aktivan nogometaš. </p>
<p>Brazil je dobio snažnu francusku pljusku i otišao je kući. Mnogi su žalili za brazilskim tehničkim finesama, a ostali su im uzvraćali da su Francuzi za nogometne sladokusce najbolja zamjena za Brazil. Francuzi su u polufinalu rutinski pobijedili Portugal, zabili iz jedanaesterca, povukli se, pokazavši kako znaju odigrati na rezultat, ne dopustivši suparniku ni najmanju šansu. »Pokleknuti sada u finalu za nas bi bilo poražavajuće. Nitko nam ništa neće priznati ako ne osvojimo naslov«, već zapomaže francuski izbornik Raymond Domenech. </p>
<p>Da, Francuzi imaju sve potrebno za svjetskog prvaka. Znanje, tehniku, moć, kondiciju, znaju igrati za spektakl, kao i na rezultat. Francuski je plasman u finale posve zaslužen. </p>
<p>Plasman Italije u finale došao je kao prava i iskrena nagrada Marcellu Lippiju i njegovim izabranicima. Podsjetimo se, u analizama i procjenama koliko vrijedi koja reprezentacija, talijanska je momčad prije prvenstva proglašena najskupljom. A ono što je skupo, pa i najskuplje, mora nešto vrijediti. </p>
<p>Sada se vidi da su analitičari bili u pravu. Najskuplja je momčad došla u finale, unatoč delikatnoj situaciji u talijanskom nogometu, kojeg potresa afera s namještanjima rezultata u Serie A. Mnogi igrači iz talijanske reprezentacije u ta su namještanja involvirani kao igrači klubova koji su osumnjičeni za kupnju i prodaju utakmica. </p>
<p>Za vjerovati je da je upravo to homogeniziralo i motiviralo talijansku nacionalnu vrstu. Tu je frustraciju Lippi pretočio u sjajnu pozitivnu energiju i već se danas govori kako talijanska reprezentacija na ovom SP-u ne igra samo za sebe i naslov prvaka, već i za blaže kazne svojim klubovima, time i sebi. </p>
<p>Doista, ako Italija postane svjetski prvak, na Apeninima će prvo zavladati euforija koja će za posljedicu imati klimu opraštanja, pa bi klubovima koji u svojim redovima imaju svjetske prvake kazne mogle biti više simbolične, nego radikalne. Talijanski je motiv za svjetskim tronom time višestruko osnažen. Osvajanjem naslova prvaka svaki će talijanski igrač pomoći i svom klubu. </p>
<p>»Svoj motiv ne moramo objašnjavati. San je svakog sportaša biti najbolji na svijetu, a što donosi taj naslov nitko ne može pretpostaviti. Ako nam želite dobro, ne opterećujte igrače tim pričama«, govori Lippi ono što i sam dobro zna - ako osvoji naslov i on će biti na listi onih koji su pomogli inkriminiranim klubovima. Za sve će nas finalni dvoboj Francuske i Italije biti susret naših starih znanaca iz »lige petice«, koje kao nogometni zaljubljenici tako često pratimo putem televizijskih ekrana. Riječ je o najboljim igračima europskih klubova, čije susrete pratimo cijelu godinu, iz tjedan u tjedan. Svi su oni dugo redoviti gosti naših domova, majstori nogometa čijim nastupima oplemenjujemo nogometnu dušu, izgubljenu u bespućima hrvatskog prvenstva...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Lippi protiv povijesti </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Samo jedna pobjeda dijela izbornika talijanske nogometne reprezentacije Marcella Lippija da ponovi uspjeh koji nacija čeka od 1982. godine. Naime, tada su pod budnim okom Enza Bearzota Talijani promarširali Španjolskom i osvojili posljednji naslov svjetskih prvaka. Lippi, koji je preuzeo kormilo reprezentacije 2004., nakon ispadanja »azzurra« u fazi igranja po skupinama na EP-u u Portugalu, ponovno je vratio Italiju na naslovnice. </p>
<p>Talijanski se izbornik može pohvaliti i velikim uspjesima kao klupski trener. Na čelu Juventusa Lippi je osvojio pet naslova prvaka Italije, a u bogatoj karijeri može mu se kao minus upisati da je četiri puta ostao kratak u finalima Lige prvaka, doduše jednom je i otišao do kraja. Ipak, gledano statistički, Lippi će se u nedjelju morati boriti protiv Francuza i svog prokletstva posljednjih utakmica. </p>
<p>Inače, prema pisanju britanskog Suna, talijanski izbornik će nakon prvenstva preseliti na Otok. Lippi bi trebao preuzeti klupu Manchester Uniteda, a sa sobom bi vodio i dosadašnjeg člana Milana Gennara Gattusa. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mali finale kao utješna nagrada </p>
<p>STUTTGART</p>
<p> – Nesumnjivo, pred 52.000 ljudi, koliko ih prima Gottlieb-Daimler stadion u Stuttgartu, u subotu u 20 sati bit će odigran mali finale Svjetskoga nogometnog prvenstva, za sve Nijemce mnogo važnija utakmica od one dan kasnije u Berlinu. </p>
<p>Razlog jednostavan - do bronce će pokušati doći domaćin SP-a Njemačka, a branu do željenog cilja postavit će im reprezentacija Portugala, oslabljena neigranjem Miguela. Bit će i Nijemci uskraćeni za usluge svoga kapetana Michaela Ballacka, čije je koljeno »otkazalo poslušnost«, a upitan je i nastup Tima Borowskog (stopalo) . Huk s tribina bit će na strani »Elfa«, pa je za očekivati kako će popularni »12. igrač« gurati Nijemce do utješne nagrade. Samo nešto o toj temi treba zapitati i Figa i društvo. Ni oni ne bi voljeli to toliko nepopularno četvrto mjesto. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Podolski najbolji mladi nogometaš </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Njemački napadač Lukas Podolski dobitnik je nagrade namijenjene najboljem mladom igraču SP-a. Tehnička komisija Fife predložila je trojicu (Podolski, Fabregas, Barnett), navijači su ponudili Messija, Christiana Ronalda i Valencije, a na kraju priče najboljim je okrunjen »princ Poldi«. U konkurenciji 40-orice nalazio se i Hrvat Luka Modrić, kojem je na kraju pripalo 30. mjesto. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ostaje li Blanka u utrci za jack potom? </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Oslu se prije mjesec dana 11 atletičara »predbilježilo« za jack pot Zlatne lige. Među njima je i naša Blanka Vlašić, koja će se u subotu u Parizu boriti za ostanak u utrci za glavnom nagradom, koju će dijeliti pobjednici na svih šest elitnih mitinga. U slučaju poraza Blanki ostaje nada da će dohvatiti utješnu nagradu, 500.000 dolara koje će dijeliti pobjednici na pet mitinga. </p>
<p>No, neovisno o »šuškavcima«, splitskoj je visašici cilj još jednom potvrditi da je u vrhunskoj formi. Prije tjedan je dana u Mađarskoj preskočila 2.03 metra i izjednačila osobni rekord na otvorenome, dva dana nakon toga u Ateni ju je svladao umor, pa je ostala na 1.94, a sada se u najjačoj mogućoj konkurenciji želi vratiti na dvometarsku razinu, s kojom je ove godine u sjajnim odnosima. Na Stade de Franceu suparnice će joj biti svjetska i olimpijska prvakinja, Kajsa Bergqvist i Jelena Sljesarjenko, svjetska doprvakinja Chaunte Howard, Venelina Veneva, koja je ove godine također preskočila 2.03, drugoplasirana iz Osla Tia Hellebaut... </p>
<p>Osim Blanke druge će pobjede u Parizu loviti i Debbie Ferguson (100 m), Sanya Richards (400 m), Tirunesh Dibaba (5000 m), Brigitte Foster-Hylton (100 m prepone) te Asafa Powell (100 m), Jeremy Wariner (400 m), Brimin Kipruto (1500 m), Isaac Songok (5000 m), Irving Saladino (dalj), Andreas Thorkildsen (koplje). [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatska već u polufinalu</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Opuštanje krajem dvoboja umalo je koštalo naše vaterpoliste pobjede nad Rusima u dvoboju Svjetske lige. Suparnici nisu uzeli ponuđeno, Rudićeva je družina slavila rezultatom 11-10, a s nova tri osvojena boda Hrvatska je i teoretski osigurala plasman u polufinale. U drugom je dvoboju 1. kola Španjolska iznenadila pobjedom nad SCG s 12-10. </p>
<p>Zanimljivo, baš će Šibenik i ovaj turnir ostati zapisani u povijesti sporta susjedne nam države. Iako nastupaju pod imenom SCG, igraju samo vaterpolisti iz Srbije, budući da su Crnogorci odbili nastupiti, a organizator je na Crnici »pogledao u budućnost« i prije dvoboja prilikom puštanja nacionalnih himni, umjesto »Hej Slaveni«, pustio »Bože pravde«. Prvi puta srpska himna, nije promaklo tamošnjim medijima... </p>
<p>No, vratimo se našima i utakmici s Rusijom. Unatoč opuštanju, izbornik Rudić nije bio nezadovoljan: </p>
<p>»Samo smo na neki način u posljednjoj četvrtini pokvarili dojam. Trebala nam je ovakva utakmica i pobjeda. U cjelini sam zadovoljan, pogotovo jer smo i teoretski osigurali plasman u polufinale Svjetske lige.« Rusima ostaje utjeha da su, iako su od naših vaterpolista u tri dvoboja upisali tri pobjede, sada bili rezultatski najbliži. Naravno, ovo nije njihova prava slika, jer sve adute bacaju na Europsko prvenstvo. </p>
<p>Pobjednika turnira dat će dvoboj Hrvatske i SCG. Obje reprezentacije imaju po devet bodova, plasirale su se u polufinale pa bez ikakvoga rezultatskog imperativa na Crnici možemo očekivati odličan vaterpolo te konačno pobjedu Hrvata. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Repriza Australian Opena s drugim završetkom </p>
<p>Henin-Hardenne nije izgubila nijedan set do finala, dok je Mauresmo pokazala znakove slabosti u polufinalu protiv Šarapove</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Wimbledonski finale tenisačica bit će ustvari repriza prvoga Grand Slama sezone, u Melbourneu. Tad je Amelie Mauresmo nakon 12 godina čekanja konačno osvojila Grand Slam naslov. No, ne potpuno svojom zaslugom. Naime, nakon devet gemova Justine Henin-Hardenne je predala dvoboj zbog bolova u trbuhu, zbog čega je navukla mnoge kritike na svoj račun. </p>
<p>Prije pet je godina Justine Henin-Hardenne već okusila nastup u wimbledonskom finalu. Tada je kao 19-godišnjakinja tek ulazila u teniski svijet, pa je iznenađenje bilo već njezin dolazak do završnice. No, sad je iza nje pet Grand Slam naslova, sad iza nje stoji epitet »miss bekhend« i samo joj Wimbledon nedostaje u riznici. Ostale iz kategorije »četiri najveća« već je osvojila.</p>
<p>»Ne razmišljam o nečemu što se dogodilo prije šest mjeseci. Ovo je potpuno drugačija situacija. Obje želimo prvi naslov u Wimbledonu, pa mislim da ćemo zbog toga prikazati sjajan tenis«, najavila je Henin-Hardenne. </p>
<p>Otkako je osvojila Australian Open, Mauresmo priziva priliku da dokaže kako trijumf »down under« nije bio slučajan. Nakon šest mjeseci dočekala je priliku, i to protiv iste suparnice. Ovog će puta morati dokazati da je bolja od Belgijanke. No, Henin-Hardenne nije izgubila nijedan set do finala, dok je Mauresmo pokazala znakove slabosti u polufinalu protiv Šarapove. Ruskinja je, naime, dobila drugi set nakon što je Mauresmo propustila nekoliko prilika za vodstvo sa 4-1. </p>
<p>»Mislim da je to dobro. Henin-Hardenne je također sretna, jer će imati priliku uzvratiti za poraz u Australiji«, rekla je Mauresmo. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Bush proslavio rođendan u muškom društvu</p>
<p>Osoblje Bijele kuće svome je šefu za okrugli rođendan darovalo gumbe za manšete</p>
<p>Svoj 60. rođendan američki predsjednik George W. Bush proslavio je u četvrtak navečer u isključivo muškom društvu - na večeri u Chicagu okupio je svoje najbliže suradnike a među uzvanicima našao se i pokoji demokrat poput čikaškog gradonačelnika Richarda Daleyja. Chigaco nije slučajan odabir jer Bush nizom putovanja unutar zemlje, a osobito na Srednji zapad, nastoji popraviti izglede republikanaca uoči kongresnih izbora u studenome.</p>
<p>Proslavu za prijatelje i obitelj Bush je, spajajući ugodno s korisnim, održao na Dan nezavisnosti. Od rođendanskih darova, koji su nesumnjivo bili brojni, javnost je doznala samo za dva - kanadski premijer Stephen Harper, koji se službeno susreo s Bushem u četvrtak, poklonio mu je kopču za remen koji Teksašanin rado nosi, a osoblje Bijele kuće svome je šefu za okrugli rođendan darovalo gumbe za manšete. </p>
<p>U sedmo desetljeće života američki je predsjednik ušao izvrsnog zdravlja. Malo se muškaraca njegove dobi - liječnici procjenjuju tek jedan posto - može pohvaliti takvom kondicijom. Predsjednik svaki dan biciklom prijeđe 20 kilometara, diže utege i razgibava se u teretani. Od trčanja je odustao zbog problema s koljenom, što je praktički jedini njegov zdravstveni problem koji ima - jedina druga tegoba jest refluks koji drži pod nadzorom uz pomoć lijekova. </p>
<p>Sve to, zaključuju oni koji su dobro upoznati s Bushevom ovisničkom prošlošću, je zadivljujuće za čovjeka koji se zdravom životu okrenuo tek nakon 40. rođendana. </p>
<p>Na pitanje novinara što je poželio za rođendan, Bush je rekao da ima puno želja, a novinarima je otkrio dvije: da američki vojnici u inozemstvu budu na sigurnom i da se poznati filmski kritičar Roger Ebert dobro oporavi nakon operacije. Druge želje nije htio otkriti javnosti, no poneki komentator bi dodao da bi predsjednik mogao poželjeti i da mu poraste popularnost među Amerikancima koji njegovo vodstvo zbog iračkog rata i poskupljenja benzina ne ocjenjuju blistavim ocjenama. Gori od njega je, prema postocima, bio samo Richard Nixon u vrijeme kada se već zapleo u aferu Watergate.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nestao novac za gradnju »paralelnog Sarajeva«</p>
<p>Čelnici Republike Srpske pokušavaju otkriti gdje je nestalo više od 50 milijuna eura za gradnju »fantomskog« grada </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Gdje je nestalo 100 milijuna maraka (više od 50 milijuna eura) namijenjenih za izgradnju »srpskog Sarajeva«, fantomskoga grada koji je nakon Daytona trebao niknuti pored bosanskohercegovačke prijestolnice, na teritoriju koji je dodijeljen Republici Srpskoj (RS)? Od tog grada nije ostalo čak ni ime, budući da je Ustavni sud presudio da gradovi ne mogu imati etničke prefikse, pa se sada skupina srpskih naselja oko najvećeg grada u BiH naziva Istočno Sarajevo.</p>
<p>A upravo aktualni čelnici Istočnog Sarajeva pokušavaju otkriti gdje je nestao novac, osiguran nakon potpisivanja protokola koji su 1996. godine potpisali Momčilo Krajišnik u ime RS i Nikola Šainović ispred tadašnje SR Jugoslavije. </p>
<p>Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Radomir Kezunović formirao je poseban tim koji treba otkriti kojim su tvrtkama davani krediti koji do danas nisu vraćeni i pokušati ishoditi povrat novca. Riječ je uglavnom o poduzećima koja su trebala raditi sa strojevima koji su nakon povlačenja srpske vojske odvezeni s područja Sarajeva koja su u Daytonu pripala hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji BiH. Te su tvornice planirane kao generator razvoja grada koji je trebao niknuti »na ledini«, za sve Srbe koji su napustili Federaciju BiH, odazvavši se pozivu Radovana Karadžića.</p>
<p>No, većina tih novih poduzeća nije poslovala posebno uspješno; sada ih radi tek 13, ali uglavnom grcaju u problemima. Krediti naravno nisu vraćeni, pa je upitno hoće li se ostvariti ambiciozni gradonačelnikov plan. Nejasna je i sudbina više od 50 milijuna maraka za koje se uopće ne zna gdje su i kako utrošene.</p>
<p>Grad Istočno Sarajevo ipak se polako razvija, naravno, ni približnom brzinom o kojoj su govorili bivši srpski čelnici, sada većinom optuženi za ratne zločine. Gradi se dosta novih objekta, ali je zanimljivo da je sve intenzivnija suradnja s »federalnim« Sarajevom, pa se umjesto zidova i paralelnih gradova, uspostavljaju sve normalnije veze. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Kezunović pozvao je da se i u tom dijelu otvaraju veleposlanstva i drugi slični objekti.</p>
<p>Doduše, stanje je još uvijek daleko od idealnog i još se ne može govoriti da su srpski i federalni dio Sarajeva integrirani u jednu cjelinu. Uostalom, niti u Ustavu Sarajevo zapravo nije definirano kao glavni grad, a ponovo se govori o ideji da ono bude proglašeno distriktom izvan postojeće entitetske podjele.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Britanija odala počast žrtvama napada na London</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dvominutnom šutnjom odana je u petak u podne diljem Velike Britanije počast žrtvama velikog terorističkog udara na London izvedenog točno prije godinu dana. U tom napadu na trima linijama podzemne željeznice te jednom gradskom autobusu, život su izgubile 52 osobe, a ranjeno ih je 700. Poginula su tada i sva četiri bombaša-samoubojice koji su napade izveli eksplozivnim ruksacima. </p>
<p>Minuta šutnje ujedinila je Britance u sjećanju na mrtve i stradale. Život je stao posvuda na Otoku - od škotske prijestolnice Edinburgha, gdje je dvominutnu šutnju predvodila kraljica Elizabeta, preko Beestona u Yorkshireu, odakle je potjecala većina terorista, pa do londonskih trgova, ulica i javnih prostora. Počast žrtvama odali su i policajci Scotland Yarda, pripadnici zdravstvenih službi, te londonski vatrogasci - s kojima je bio i premijer Tony Blair. </p>
<p>Prije toga, točno u 8 sati i 50 minuta, kada su pred godinu dana sinkrono odjeknule tri terorističke eksplozije, položeni su vijenci u malom memorijalnom parku podignutom uz londonsku stanicu nadzemne i podzemne željeznice Kings’s Cross. </p>
<p>Diljem Londona održano je i više privatnih ceremonija za preživjele i obitelji poginulih. U londonskom Regent's parku upriličena je pak predvečer središnja komemoracija. Građani su prije toga tijekom cijelog dana u tom parku sastavljali divovski cvjetni mozaik, u spomen žrtvama. London nije zaboravio svoje mrtve i stradale, a od 7. srpnja prošle godine navikao je živjeti s prijetnjom. Od tada do danas spriječena su još tri teroristička napada u Britaniji, izjavio je šef Scotland Yarda, sir Ian Blair. Upozorio je, međutim, da su slični incidenti opet mogući.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Smanjen interes Turaka za Europsku uniju</p>
<p>Najnovija istraživanja Agencije Eurobarometar pokazala su da u ovom trenutku 43 posto građana Turske želi priključenje Europskoj uniji. Prije šest mjeseci, u ispitivanju iste Agencije, za Europsku uniju izjasnilo se 60 posto Turaka. </p>
<p>Ovako drastičan pad tumači se pritiscima Europske unije da Turska otvori svoje luke i aerodrome za promet s Ciprom kao i pritiscima da se Kurdima da poseban, autonoman status u Turskoj. </p>
<p>Europska unija počela je pregovore za priključivanje Turske u stalno članstvo Europske unije u listopadu prošle godine, a prije toga Turska je više od 20 godina imala status zemlje kandidata. Dok službeni Bruxelles upozorava na cijeli niz pravnih i političkih reformi što ih Turska mora provesti ako želi punopravno članstvo u EU, pojedine zemlje kandidati, ponajprije Bugarska, najavljuju da će dati punu potporu ulasku Turske u punopravno članstvo Europske unije. </p>
<p>Međutim, svojevrstan strah od priključenja Turske Europskoj uniji u pojedinim zemljama članicama pokazuju i najavom referenduma na kojima bi građani tih zemalja odlučili žele li Tursku u punopravnom članstvu ili ne. Istodobno, padom popularnosti EU u Turskoj jačaju i islamističke grupe u zemlji što zabrinjava vojsku tradicionalno orijentiranu ka sekularnom uređenju. Analitičari ipak procjenjuju da će trend potpore Turaka Europskoj uniji početi rasti nakon što se pregovori uđu u mirniju atmosferu i nakon što na red dođu teme gdje Bruxelles neće imati većih zamjerki. Inače, nitko ni u Turskoj ni u Bruxellesu ne pokušava nagovijestiti kad bi Turska mogla postati punopravna članica EU.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Junak vječnog djetinjstva</p>
<p>Francuzi ove godine obilježavaju 60. obljetnicu dolaska malog princa u domovinu, nakon prve tri godine u »izgnanstvu«</p>
<p>Sitan, raščupan dječak ozbiljna izraza lica zagledan u daljinu pod zvijezdom koja ga osvjetljava slavi 60 godina među svojim zemljacima. Neočekivano je došao u naš svijet i srušio granice između djetinjega i odraslog svijeta, pomičući ih do zvjezdanih prostora u kojima sve osim odgovorne ljubavi prestaje imati značenje. Možda baš zbog zbunjenosti koju je izazvao svojom pojavom neprekidno mu se vraćaju i veliki i mali, spominju ga, otvaraju mu internetske stranice, motiv je različitih umjetničkih djela… sve zato da bi nas vječno podsjećao na to gdje smo i što je doista vrijedno oko nas. A njegov duhovni otac, pilot koji se prisilno spustio u pustinji i sreo malog princa, je li on znao »da se treba čuvati baobaba«?</p>
<p>Kad je 31. srpnja 1944. njegov avion zarulao pistom korzikanske vojne baze i, postigavši brzinu, otisnuo se od zemlje, nije bilo duše koja bi posumnjala da će i to izviđanje kretanja njemačkih trupa nad dolinom Rone, koje je trebalo biti njegova zadnja misija prije povlačenja iz aktivne vojne službe, kao i stotine puta do tada, proteći nesmetano. Jer ipak je bila riječ o pilotu koji od prvih dana Drugog svjetskog rata 1939. dobrovoljno za saveznike nisko prelijeće neprijateljske linije i stotine se puta dokazao junaštvom i snalažljivošću. No to dvoje nikad nije bio neiscrpan izvor ni za koga pa ni za pisca čija je glava neprekidno okružena oblacima misli. I samo oblacima… Njegov je zrakoplov toga dana uzletio, a sletio nije do danas… A samo je mjesec dana prije tog događaja, 29. lipnja, napunio 44 godine. Jedna je seljanka na francuskom jugu posvjedočila da je toga, ili možda sljedećeg dana, vidjela gorući zrakoplov na vedru nebu. Bio je to možda posljednji zemaljski trag koji je ostavio Saint-Exupery ili je to ipak bila njegova zvijezda koja se previše približila Zemlji. </p>
<p>Život grofa Antoinea Mariea Rogera de Saint-Exuperyja počeo je u Lyonu, u osiromašenoj plemićkoj obitelji koja je vrućeg lipanjskog dana na dan sv. Petra i Pavla na samom pragu tisućljeća dobila treće dijete, od petero koliko im je podareno. Grof Jean de Saint-Exupery, agent osiguranja, umro je kad su Antoineu bile tri i njegov je odgoj posve preuzela majka Marie de Foscolombe. Ona i dvije sestre slikovitim su pričama raspirivale Antoineovu maštu do razmjera koji se više nisu mogli zauzdati razumom. Samo je vječno djetinjstvo moglo dati pravi okvir toj životnoj priči. Stoga je često imao potrebu istaknuti da on potječe iz djetinjstva kao što netko potječe iz neke zemlje. Ta je čvrsta poveznica s najrazigranijim životnim dobom odigrala i presudnu ulogu pri odabiru životnog poziva u koji se onda, u još pionirsko doba zrakoplovstva, nisu otiskivali oni bez istaknute pustolovne crte. </p>
<p>Najprije ga je privlačilo plavetnilo mora i vizija sebe u odori mornaričkog časnika, ali je s odbijenicom Francuske pomorske akademije u ruci ono drugo, nebesko plavetnilo privuklo njegovu pozornost i skrenulo mu misli s valova u visine. </p>
<p>Pridružio se 1921. francuskom zrakoplovstvu iako u tom trenutku još nije razmišljao o upravljanju zrakoplovom. Ta se strast razbuktala nešto poslije. Pomanjkanje novca skrenulo ga je s puta prema Parizu i uredskom poslu koji mu je obećavao sigurnu plaću. No Saint-Exuperyjeva sanjarska narav nije se pokazala podobnim materijalom za oblikovanje poslušna službenika pa je u sljedećih nekoliko godina izmijenio nekoliko poslova, sve jedan mizerniji od drugoga prije nego što se vratio letenju. </p>
<p>Nakon prvih škrtih godina okružen onima koji sijeku oblake, Saint-Exupery i sam se pridružuje 1927. tom biranom društvu. Ubrzo je njegov duh zaboravio na sva ovozemaljska ograničenja nas smrtnih duša i upustio se u organiziranje poštanskih linija tijekom čega se istaknuo i svojim tehničkim inovacijama.</p>
<p>U tom je razdoblju, naime, pilot morao imati razvijene instinkte i služiti se njima više nego se oslanjati na instrumente kojih je tada bilo samo nekoliko u letjelici. Stoga se žalio da su s razvojem letjelica oni koji lete sve sličniji računovođama, a sve manje pilotima. </p>
<p>No letenje je bilo jače od problema nesavršene opreme, pogotovo čovjeku koji se na nebu osjećao kao ptica, i ubrzo postaje glavnom sponom između Toulousea i Dakra, a 1928. imenovan je za upravitelja poštanske postaje u Rio de Oru u Sahari. Tamo ga je očarala pustinja koju nije puštao iz srca i misli čak ni kad sljedeće godine odlazi u Južnu Ameriku, gdje je postavljen za direktora Aeropošte argentinske kompanije. U tom razdoblju nastaju i njegova prva prozna djela koja su svojevrstan plod i rezime dotad proživljenoga. Prva mu je priča »Avijatičar« objavljena u časopisu »Le Navire d’argent«. Prvi mu je objavljen roman »Pošta za jug« (1929.) i prema kojem je 1936. u Francuskoj snimljen istoimeni film. Sljedeći mu je roman »Noćni let« (1931.) bio uzbudljiva priča o čovjeku koji je prevozio poštu zrakoplovom preko Anda i njime je osvojio srca čitača širom svijeta. Za tu mu je uspješnicu predgovor napisao glasoviti Andre Gide i ubrzo je zapela za oko i hollywoodskim producentima koji ubrzo angažiraju Clarka Gablea za glavnu ulogu. Rasplamsavanju književnog stvaralaštva sigurno pridonosi i propast kompanije za koju je Saint-Exupery letio i tada se potuca od posla do posla koji nisu svi uključivali letenje. </p>
<p>U to se doba i u intimnu Saint-Exuperyjevu životu događaju turbulencije. Nije ih izazvao zračni vrtlog nego još moćnija snaga koju je skrivalo krhko tijelo Salvadorke Consuelo Suncin Sandoval Zecena of Gomez, udovice, spisateljice i umjetnice. Bila je to nemirna zajednica dvoje individualaca čijem miru nije pridonosila Antoineova odsutnost i njegova česta skretanja s rute. Između Prvoga i Drugog svjetskog rata, pripovijeda kolumbijski pisac Germain Arciniegas, svi su govorili o Consuelo kao o malom vulkanu iz El Salvadora koji je žario i palio pod pariškim krovovima.</p>
<p>Malo je biografa ispravno tumačilo odnos Consuelo i Saint-Exuperyja, što se pokazalo nakon otkrića »Memoara ruže«. Iako su nastali nakon Antoineova nestanka, objavljeni su tek 2000. nakon što su ih nasljednici Jose Martinez-Fructuoso i njegova žena Marina, koji su dugo godina služili Consuelo, našli u sanduku, zajedno s pismima koje su razmjenjivali, te s nacrtima za »Malog princa«. Ti memoari, koje je u povodu stote obljetnice Antoineova rođenja za tiskanje pripremio njegov biograf Alan Vircondelet, otkrivaju sve o njihovu prvu susretu, vjenčanju, ali i Antoineovim nevjerama, sumnjama, lutanjima, bijegu u zajednicu u selu Oppede… sve do nestanka i bacaju novo svjetlo na piščev život i njegovo djelo. »Zemlja ljudi« (1939.) napokon je donijela svojem autoru priznanje i kritičarske javnosti pa prima francuski Grand Prix za roman i američku nagradu za najbolju knjigu. Nakon toga napisao je još romane »Vojni pilot« i »Utvrda«, te alegorijskog »Malog princa«.</p>
<p>Početak Drugog svjetskog rata odmah u njemu budi moralne vrline koje je uvijek isticao u svojim djelima i svrstava se među dobrovoljce, te leti u francuskom GC II/33 odjeljenju. Tada odlazi preko Atlantika u New York i živi u Quebec Cityju. Dok je jednog dana 1942. sa svojim američkim nakladnikom Eugenom Reynalom sjedio i ručao u jednom newyorškom restoranu, narisao je na ubrusu lik raščupana plava dječaka. Nakladnik se nagnuo nad crtež i primijetio kako bi Antoine mogao napisati knjigu za djecu u kojoj bi takav dječak bio glavnim junakom. To se ostvarilo nakon šest mjeseci i 1943. nakladnička kuća Reynal i Hitckcock svijetu je ponudila knjigu o neobičnom dječaku s jednog malog planeta, o njegovoj ponosnoj ruži, borbi s baobabima i neobičnim »odraslim« stanovnicima okolnih planeta zaokupljenih vladanjem, brojenjem i pićem. </p>
<p>Iako je svijet ugledao u Novom svijetu, Francuzi su veselo prigrlili »Malog princa«, iako su im bili uskraćeni njegovi prvi koraci, tri godine poslije. Ali kako se razmetni sin uvijek prima s većom radosti od pravednika, tako je i njegovo dijete, taj dječak s onoga svijeta došao u svijet svojeg tvorca koji više nije hodao njime i dočekan je s radošću. Kako i ne bi kada je Antoine s mnogo sjete napisao jednostavnu ljudsku poruku-ispriku svojim zemljacima od kojih ga je dijelio ocean, kad ga već on nije mogao dovesti: »Kad je u Sjedinjenim Državama podne, svi znaju da u Francuskoj sunce zalazi. Bilo bi dovoljno kad bi čovjek mogao na trenutak poći u Francusku da bude prisutan zalasku sunca. Na žalost, Francuska je vrlo, vrlo daleko. Ali tebi je, na tvojem tako malom planetu, bilo dovoljno povući stolac nekoliko koraka…« </p>
<p>Ta je knjiga postala najprodavanijom francuskom knjigom u svijetu sa svojih 80 milijuna prodanih primjeraka, prevedena je na 160 jezika i dijalekata na kojima je doživjela gotovo 500 izdanja za razliku od autora koji je posvjedočio samo prvom, onom američkom.</p>
<p>No i sam je autorov nestanak, baš kao i odlazak malog princa, misterij koji traje pa se čak i otkrićem njegova zrakoplova mnogi nisu dali uvjeriti u to da su njegovi zemni ostaci doista locirani. Godine 1998. jedan je francuski ribar našao u svojim mrežama srebrnu narukvicu s ugraviranima imenom Consuelo i američkog nakladnika Reynala i Hitchcocka, južno od Marseillea, nedaleko od otoka Riou. Za narukvicu se još držao komad pilotskog odijela. Tek su četiri godine poslije pripadnici francuskog arheološkog odjela za podvodna istraživanja zaronili i osvijetlili uništenu olupinu Lockheeda P-38. Potvrđeno je time da je riječ o Saint-Exuperyjevu zrakoplovu, ali nije otkriveno ništa o uzrocima pada, jer na zrakoplovu, osim nekoliko tragova od metaka koji su mogli biti i stariji od dana pada, nije bilo tragova zračne borbe niti pogotka granate. Iako se jedan njemački pilot hvalio kako je baš on srušio Malog princa, izvještaji o njemačkim rušenjima na tom području, pa i tragovi na olupini nisu to potvrđivali, pa je zaključeno da je najvjerojatnije bila riječ o tehničkom problemu. </p>
<p>Taj je tehnički problem, prekinuo romantičan Antoineov život i zaustavio pisca u trenutku kad su se od njega upravo očekivala najzrelija djela koja bi zauvijek prekinula kritičare da o njemu zbore primarno kao o aforističnom piscu, onom čije su rečenice nadživjele cjelovito djelo. No »Mali princ« ima više svojeg autora u sebi nego bilo koja druga knjiga. U njoj je oživio nešto što je živjelo potisnuto godinama na udaljenoj planeti njegova djetinjstva i možda je to bilo toliko sjetno i snažno da se s tom spoznajom nije više moglo dalje. </p>
<p>»Ne ostavljajte me ovako tužnog: odmah mi javite da se vratio…« zadnja je rečenica u »Malom princu« i ubrzo je pisac otišao. Tuga malog princa zapravo je njegova tuga nad nesavršenošću svijeta i slabošću čovjeka da se odupre privlačnim zastranjenjima. Stoga nam ne preostaje drugo nego se pomiriti sa svojim mjestom na ovom svijetu i puni čežnje za zvijezdama ponuditi noćnom nebu da nam izbriše sve strahove… Ta tuga i sjeta Saint-Exuperyjeva su ostavština puna želje da ga razumijemo i utješimo. Dakle, spavaj mirno, mali prinče, jer zvijezde bdiju nad nama i, prije ili poslije, sve prekriju svjetlom! Ta bitno je ionako uvijek očima nevidljivo!</p>
<p>Snježana Babić Višnjić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sportašica u slobodno vrijeme</p>
<p>Otkako su posljednjih tjedana zaredale utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj, i Snježana Pintarić, ravnateljica zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, slobodno vrijeme iz večeri u večer provodi ispred malog ekrana. I nije samo držala palčeve našoj reprezentaciji, nego i pomno prati igru drugih momčadi.</p>
<p>»Nakon napornog me posla najbolje opušta gledanje televizije, ali priznajem da sam malo pretjerala s praćenjem utakmica. To su mi još od prvih prijenosa prigovorili suprug Dinko, te naše kćeri Jagoda, 22-godišnja studentica ekonomije i Lana, 17-godišnja gimnazijalka. Dakako da ih nisam poslušala, pa sam im se opravdavala da ću gledanje propuštenih filmova, dokumentaraca ili emisija iz politike i kulture nadoknaditi idućih mjeseci. To je zato što volim sport, pa se užitaka u igri vrsnih nogometnih timova nisam željela odreći«, odaje Snježana Pintarić, dok nas uvodi u svoju svakodnevnu oazu za opuštanje u lijepo uređenom prostranom dnevnom boravku obiteljske jednokatnice u zagrebačkoj četvrti Stenjevec. </p>
<p>I baš kao što se i moglo očekivati, središnje mjesto njezina kutka za odmor ima velik televizijski prijamnik i udoban kožnati trosjed. No na okolnim policama ipak ne nedostaje novina i knjiga u koje zavirujemo dok nam naša domaćica u kuhinji priprema kavu. »U našoj obitelji nisam samo ja ljubiteljica sporta, jer moj suprug redovito igra squash, Jagoda se rekreira pilatesom i Lana tajlandskim boksom. No ni ja nisam samo pasivna promatračica sportskih nadmetanja. Već se neko vrijeme jednom na tjedan opuštam vježbanjem - partijom badmintona i nordijskim hodanjem. I to redovito, jer te su mi sportske aktivnosti ‘ispušni ventil’ nakon posla u muzeju. Pogotovo od 2003. kad sam uz redovite ravnateljske obveze počela obavljati i mnoge druge vezane uz gradnju novog muzeja i preseljenje fundusa s Gornjeg grada u Novi Zagreb. Zato radim i na osmišljavanju nešto drukčijih programa, naveliko kontaktiram s kolegama iz drugih muzeja i kulturnih ustanova, te više ne znam za osmosatno radno vrijeme. U to su se uvjerili i moji ukućani, pa su me prestali ispitivati o tome koliko ću se zadržati u uredu na Katarininu trgu ili doći kući s večernjih otvorenja izložbi. I taj dnevni ritam odaje zašto me veseli sredinom tjedna ukrasti sat vremena za opuštanje vježbanjem. Tada se razgibavam u društvu kolegice i prijateljice Vesne Jurić-Bulatović iz Muzeja za umjetnost i obrt. No nama je taj sat vježbanja dobro došlo zagrijavanje i za redovit subotnji badminton meč na Zagrebačkom velesajmu. Budući da zajedno igramo već nekoliko mjeseci, postale smo prave majstorice, pa razmišljamo o organiziranju turnira zaposlenih u zagrebačkim muzejima, to više što smo gotovo svi prve rekete dobili u djetinjstvu. Ipak za razliku od većine, ubrajala sam se u one koji do stručne pouke nisu znali pravilno udarati laganu lopticu«, objašnjava naša sugovornica, pokazujući nam novi metalni reket.</p>
<p>No da bi naučila igrati badminton Snježana nije upisala tečaj, nego je osnovna pravila svladala usput, kad je supruga pratila na brijunski skup ginekologa. Bila je to prigoda i da prvi put iskuša zahtjevno nordijsko hodanje sa štapovima.</p>
<p>»Kad smo se vratili kući ‘zasjela’ sam na internet i pročitala sve o igri laganim reketima. O tom sam sportu ushićeno pričala prijateljici Vesni, pa sam i nju ‘zarazila’ badmintonom. Otad zajedno igramo, i tu opuštajući rekreaciju ozbiljno shvaćamo. U stankama igre nikad ne spomenemo posao, pa čak ni po povratku kući. Vozeći se automobilom, obično razgovaramo o djeci, kućanskim obvezama, ili što ćemo pripremiti za nedjeljni ručak. Budući da volim eksperimentirati s novim receptima, kuhanje mi je omiljena tema, ali sam pripremanje jela tijekom tjedna prepustila mami Mariji. Otkako je u mirovini, uvijek sam mogla računati i na njezinu pomoć, to više što sam radila od jutra do mraka: nakon posla kustosice i direktorice u Galeriji »Antun Augustinčić« u Klanjcu sam, kao profesorica germanistike, predavala njemački u školi stranih jezika. Ništa se nije promijenilo ni kad sam postala savjetnicom u Gradskom odboru za kulturu, jer sam bila zauzeta poslijediplomskim studijem i pisanjem magistarskog rada iz povijesti umjetnosti. Iako mi je tih godina i te kako bilo potrebno opuštanje, to si jednostavno nisam mogla priuštiti«, otkriva uporna sportašica-amaterka i agilna ravnateljica, pa to nadoknađuje sada u četrdeset i šestoj, dok se nedjeljom poslijepodne opušta nordijskim hodanjem po sljemenskim stazama.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Ljeto je stiglo, lopovi vrebaju!</p>
<p>»Ne postoji godišnje doba koje posebno pogoduje počinjenju većeg broja provala, no u ljetnim mjesecima opasnost od takvih kaznenih djela je povećana«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pomalo naivno razmišljanje kako se provale uvijek događaju nekom drugom, mnoge građane koštalo je pravo malo bogatstvo. Odavno su iza nas vremena kada smo mogli bezbrižno ostaviti ključ stana, kuće ili ureda ispod otirača, na vrhu dovratnika ili u teglici cvijeća na stubištu.</p>
<p> Statistike pokazuju da čak oko 80 posto provalnika nisu specijalizirani profesionalni lopovi, već kradu kada im se za to ukaže prilika. Oni koji provaljuju »na sigurno«, najčešće prate dnevni ritam svojih žrtva, odnosno neko vrijeme samo promatraju ukućane ili zaposlenike, a provaljuju kada je stan ili ured prazan. </p>
<p>Novac je prvo što će lopovi tražiti, a usput će rado pokupiti vrijedan nakit, prijenosna računala, fotoaparate, video kamere, satove i slične vrijedne predmete.</p>
<p>Ugradnja protuprovalnih vrata i alarmnih uređaja postiže se vrlo dobra tehnička zaštita, ali potrebno je znati da specijaliziranom provalniku neće zadati veće probleme. Kvalitetnom tehničkom zaštitom sigurno se produljuje vrijeme potrebno za provalu u zaštićene prostore. Lopovi najčešće koriste priručni alat, spremni su potrošiti oko tri minute za provaljivanje ulaznih vrata, no ako je zaštita takva da im je potrebno više, vrlo često odustaju od svojih namjera jer se svakom minutom dovode u opasnost da će biti primijećeni. </p>
<p> »Ne postoji godišnje doba koje posebno pogoduje počinjenju većeg broja provala, no u ljetnim mjesecima opasnost od takvih kaznenih djela je povećana«, kazao je Mislav Švigir iz PU zagrebačke u razgovoru za Vjesnik. Veći broj provala u ljetnim mjesecima posljedica je duljeg izbivanja vlasnika iz mjesta stanovanja, prije svega radi odlazaka na godišnje odmore ili odmore tijekom vikenda. Ponajbolja mjera prevencije su dobrosusjedski odnosi, a policijske akcije »Dobar susjed-siguran stan« i »Policija u zajednici« počele su davati dobre rezultate.</p>
<p>Česti su upiti građana kako onda zaštiti imovinu i skloniti vrijednosti na sigurno. Jedna od najefikasnijih mjera je pohranjivanje vrijednosti u pretince trezora banaka, čija se cijena najma za mjesec dana, ovisno o banci i lokaciji, kreće se od 30 do 60 kuna. Iako ovo neće spriječiti moguću provalu, šteta će biti svedena na minimum. Ugradnja protuprovalnih vrata i alarmnih uređaja je vrlo dobra tehnička zaštita, a osiguranjem imovine i dragocjenosti u slučaju provale nadoknadit će se veći dio štete. Uputno je susjede obavijestiti o odlasku na neko vrijeme, rodbini povjeriti ključeve stana ili kuće, kako bi mogli povremeno dolaziti, i redovito prazniti poštanski sandučić, ostaviti svjetla da neko vrijeme gore, otvarati prozore i na druge načine dati do znanja da stan ili kuća nije napušten.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Organizatoru otmice godinu dana zatvora</p>
<p>Danijela Vrbanića oteli su u travnju 2004. godine, pretukli ga i uz prijetnju pištoljem vezali lisicama i ugurali u automobil</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Danijel Radmanović (28), je u srijedu na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog otmice Danijela Vrbanića u travnju 2004. godine. Stjepan Dogan (33) istom presudom je osuđen na osam mjeseci zatvora, dok je Daliboru Brkiću (28) izrečena uvjetna kazna od pet mjeseci zatvora sa rokom kušnje od dvije godine. Četvrtookrivljeni Ivan Krtić (50), koji je prema presudi, čuvao otetoga Vrbanića, osuđen je zbog protupravnoga oduzimanja slobode uvjetno na godinu dana zatvora s rokom kušnje od jedne godine. Prema presudi, Radmanović, Dogan i Brkić su 23. travnja 2004. godine, zajedno sa još jednim nepoznatim muškarcem, dočekali Vrbanića u Ulici Milana Rešetara, te ga pretukli, i uz prijetnju pištoljem vezali lisicama i ugurali u automobil. Povod otmici je bio dug za jedan automobil koji je Radmanović prodao Daliboru Grgiću, a ovaj dalje ustupio oštećenikovu bratu Kristijanu Vrbaniću. Danijela Vrbanića su zatim prevezli u jedan stan u Španskome, odakle su njegovim mobitelom zvali njegova oca i brata, tražeći 100.000 kuna, te zaprijetili da će Vrbanića ubiti ukoliko novac ne dobiju do 16 sati. No, otac otetoga im je rekao da im novac neće dati, pa su Vrbanića prevezli u Ivankovo, gdje su ga »dali« na čuvanje Krtiću, koji ga je vezao lisicama za krevet i cijelu noć pored njega stražario s puškom. U međuvremenu je Vrbanićev otac slučaj prijavio policiji, pa su tijekom noći otmičari uhićeni, a Krtić je otetoga idućeg jutra oslobodio. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Dvojica poginula u slijetanju auta </p>
<p>NOVI VINODOLSKI- Zagrepčanin Goran Jakubin (30) i Dražen Maričić (30) iz Novog Vinodolskog poginuli su u prometnoj nesreći koja se dogodila u petak oko 4.17 sati na ulazu u Novi Vinodolski. </p>
<p>Njih dvojica su se vozili "BMW-om" ZG 955-UP iz pravca Crikvenice prema Novom Vinodolskom. Iz za sada neutvrđenoga razloga "BMW" je skrenuo, izletio van prometnice i oštetivši usput par brodica pao u more dubine dva metra. Tijelo Gorana Jakubina pronađeno je van automobila, a Maričića su iz "BMW-a" izvukli ronioci Specijalne jedinice policije PU primorsko-goranske. </p>
<p>Očevid na mjestu nesreće uz djelatnike policije obavio je istražni sudac Županijskog suda u Rijeci Vlado Bosner i liječnik sudske medicine Dražen Cuculić. Naložena je i obdukcija tijela dvojice poginulih muškaraca. Promet se tijekom trajanja očevida sve do 6.30 sati odvijao otežano jednim prometnim trakom. Nakon ove tragične nesreće broj poginulih na prometnicama Primorsko-goranske županije popeo se na dvadeset. [Tomislav Rukavina ]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nije znao da je uboden </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u srijedu nastavljeno suđenje Jadranki Medlobi (41), optuženoj za pokušaj ubojstva. Tereti ju se da je u zgradi u Zagrebačkoj 86 u Varaždinu nožem pokušala ubiti svog nevjenčanog supruga Dražena Marciuša (40). Kuhinjskim nožem ubola ga je nekoliko puta u prsa, a Marciuš je zbog teških ozljeda operiran u varaždinskoj Općoj bolnici. Zadobio je i ozljede podlaktice i potkoljenica. </p>
<p> Marciuš je u srijedu ponovo ispitan, a ponovio je da je sukob izbio između njega i Željka Ribića, koji ih je često posjećivao. Svi su bili dosta pijani, pa Marciuš nije želio otići u dućan po još pića, zbog čega se počeo naguravati s Ribićem. Ne zna tko ga je ubo u trbuh, to nije ni primijetio, već ga je na tu ozljedu upozorio liječnik Hitne pomoći. On je samo uočio ranu na podlaktici. Opovrgnuo je i da je toga dana Jadranku nekoliko puta ošamario.Optužena je, pak, ustvrdila da si je oštećeni sam nanio ozljede, jer je već ranije dva puta pokušao samoubojstvo, jednom tabletama, a drugi se put na poslu bacio u bazen s vrućom vodom.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Starica policiji »smjestila« ličioce</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gordan Holjević (34) i Vedran Vrkljan (28) nepavomoćnom su presudom zagrebačkog Općinskog suda prije nekoliko dana oslobođeni optužbe da su »utjerivali« dug od starice kojoj su u studenom 1996. godine krečili stan u Klaićevoj ulici. S Lidijom B. Matković dogovorili su, navodno, krečenje hodnika u njezinu stanu po cijeni od 350 kuna. Kada im je starica odbila platiti uslugu mladići su je, kako se navodilo u optužbi, nazivali telefonom na kućni broj i prijetili da će je prebiti. Sud je međutim, kako je presudu obrazložio sudac Zorislav Kaleb, umjesto iskazu starice, koja je u međuvremenu umrla, povjerovao obrani dvojice okrivljenih koji su tvrdili da im je baka »smjestila«. Holjević je, naime, ispričao da im je, kada su dogovorili posao s njom, starica dala samo stotinjak kuna za materijal dok su ostatak morali platiti sami. »Mušterija« je, dapače, bila zadovoljna obavljenim poslom, no kada je trebala dati novac, rekli su, zamolila ih je da se strpe do sutra, a kada je Holjević došao sutradan starica mu nije htjela otvoriti vrata. Pozvala je najprije policiju i tek tada otvorila vrata, a mladiće je optužila za pokušaj iznude 350 kuna. Sud je iskaz pokojne starice ocijenio kontradiktornim. Baka se, naime, nije mogla sjetiti koliko je novca platila za izvedene radove, a nije se sjećala ni riječi kojima su joj okrivljeni, navodno, prijetili, te jesu li joj uopće prijetili telefonski. Osim toga, dodao je sudac, iskaz oštećene nije se podudarao sa svjedočenjem njezine susjede. Dok je starica tvrdila da su muškarci po dolasku policije pobjegli u susjedin stan kat poviše, ona se »klela« da tu dvojicu mladića nikada u životu nije vidjela.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Devet godina za smrt talijanske turistice</p>
<p>OPATIJA- Fadil Spahić (27) iz Bjelovara nepravomoćnom je presudom Općinskoga suda u Opatiji osuđen na devet godina zatvora, a Tomislav Mioković (26) iz Bjelovara na četiri i pol godine zatvora zbog razbojstva i nanošenja tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljedicom Bruni Fallezi (71), talijanskoj državljanki iz Verone. Dvojica Bjelovaraca su 30. ožujka 2005. godine na stubištu pred Hotelom Imperial u Opatiji napali talijanku i otrgnuli joj iz ruku torbicu. Starica je pri tom izgubila ravnotežu i pala niz stubište. Nakon deset dana Bruna Falezza preminula je u KBC-u Rijeka od posljedica zadobivenih ozljeda glave. Policija je ubrzo ušla u trag napadačima jer su se, kako su govorile neslužbene informacije, služili mobitelom nesretne Brune. Preko talijanskoga operatera policija je tako došla do brojeva zvanih s toga telefona, a potom i do počinitelja razbojstva. Prilikom izricanja presude dvojici osuđenika otegotnim je ocijenjeno planiranje kaznenoga djela, ranija osuđivanost kao i činjenica da je nakon toga događaja na Opatiju bačena ljaga, a do tada je taj grad važio kao sigurna turističko odredište. Dvojici Bjelovaraca produljen je pritvor. [Tomislav Rukavina ]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Bez dogovora o otkupnoj cijeni pšenice</p>
<p>Seljaci ne pristaju na cijenu manju od 0,85 kuna po kilogramu pšenice, dok Žitozajed-nica ne želi dati više od 0,80 kuna po kilogramu</p>
<p>ČEPIN</p>
<p> - Sastanak čelnika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) s predstavnicima Žitozajednice d.o.o., poslovne udruge mlinara i pekara Hrvatske, u četvrtak nije urodio plodom. Naime, niti nakon više od sat vremena rasprave dvije se strane nisu mogle usuglasiti oko otkupne cijene pšenice. Seljaci ne pristaju na cijenu manju od 0,85 kuna po kilogramu pšenice, dok Žitozajednica ne želi dati više od 0,80 kuna po kilogramu.</p>
<p>»Na to ne možemo i nećemo pristati, jer takva cijena ni približno ne može zadovoljiti interese proizvođača pšenice. Predstavnici mlinarske industrije ponudili su nam 0,80 kuna po kilogramu i još da troškove otkupa snosi proizvođač. Ako pristanemo na to, slobodno možemo staviti ključ u bravu i više nikada ne sijati pšenicu«, istaknuo je predsjednik ZUSSB-a Antun Laslo.</p>
<p>Poručio je svim proizvođačima, koji za to imaju uvjeta, da uskladište svoju pšenicu, jer će njezina cijena na svjetskom tržištu uskoro biti znatno veća nego što sada nude otkupljivači.</p>
<p>»A ako to ne mogu, onda ćemo dogovoriti da pšenicu prodamo državi. Barem ćemo biti sigurni da će sve biti isplaćeno, a država će morati snositi sve troškove otkupa«, kazao je Laslo.</p>
<p>Tajnik ZUSSB-a Stanko Zdravčević kazao je kako bi od predstavnika mlinarske industrije bilo korektno da su barem ponudili prošlogodišnju cijenu pšenice, od 0,82 kune po kilogramu, posebice kada se uzme u obzir činjenica da je u posljednjih godinu dana bitno poskupjelo i gorivo i gnojivo.</p>
<p>»Ohrabruje nas činjenica da smo u četvrtak imali sastanak koji je organizirala tvrtka Žito Osijek gdje je donesen jedinstven stav da pšenica ne smije biti ispod 0,85 kuna. Na sastanku je sudjelovalo dvadesetak najvećih domaćih otkupljivača pšenice, koji drže u svojim rukama silose kapaciteta 300.000 tona, a to je više od dvije trećine hrvatskog tržišta«, naglasio je Zdravčević.</p>
<p>Direktor Žitozajednice Davorin Hrsto pojasnio je kako je stav ove koordinacije mlinara bio da ne nude više od 0,75 kuna po kilogramu.</p>
<p>»Uzimajući u obzir stanje slavonskih, odnosno hrvatskih seljaka, pristali smo na cijenu od 0,80 kuna po kilogramu«, kazao je Hrsto dodavši kako je to maksimalna cijena te da neće dati niti lipe više.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kempinski u Istri do 2009. godine</p>
<p>Kompleks Kempinski Hotel Porto Mariccio imat će 250 soba i apartmana, a u planu je i izgradnja rezidencijal-nih objekata s 300 jedinica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako još uvijek nisu gotovi ni projekti, grupa austrijskih investitora, odnosno Hypo Alpe-Adria banka, namjerava na zapadnoj obali Istre, nasuprot Brijuna, do 2009. godine otvoriti Kempinski Hotel Porto Mariccio, kompleks vrijedan 207,6 milijuna eura.</p>
<p>Reto Wittwer, generalni direktor hotelskog lanca Kempinski, na konferenciji za novinare je, među ostalim, kazao da je Porto Mariccio fantastičan projekt. Istaknuo je da je, za razliku od ostalih vodećih svjetskih lanaca, Kempinski poznat po tome da je svaki njegov hotel jedinstven i poseban, dakle nema uniformiranosti svojstvene drugim hotelskim kućama.</p>
<p>Kempinski je, ističe, i najstarija hotelska kuća na svijetu jer prvi objekt datira iz 1897. Ovaj njemački lanac trenutačno vodi 52 hotela po cijelome svijetu, a u pripremi otvaranja još je 40.</p>
<p>»Kempinski je poznat po tome da značajne svote novca ulaže u edukaciju ljudi, pa djelatnici imaju stalne obuke« tvrdi Švicarac Wittwer, prvi čovjek elitnog hotelskog lanca.</p>
<p>Zamišljeno je, inače, da se na spomenutoj lokaciji gradi hotel s pet zvjezdica s 250 soba i apartmana s pripadajućim wellness centrom. Nadalje, u planu je i izgradnja rezidencijalnih objekata s 300 jedinica, 72 vile u nizu i 90 samostalnih vila. Budući gosti uživat će i u novom golf terenu s 18 rupa (s golf klubom i akademijom) te marini s 350 vezova.</p>
<p>U cijelom resortu bit će zaposleno 600 ljudi, u samom hotelu njih 375. Svi zaposlenici proći će polugodišnju obuku stručnjaka iz Kempinskog.</p>
<p>Spomenuta je i dinamika radova: do kraja ove godine trebali bi se dovršiti projekti, do ožujka 2007. ishoditi sve dozvole, a sama bi gradnja trajala dvije godine. Do 2009. gotov resort bio bi predan Kempinskom na upravljanje.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Federacija BiH prodaje BH Telecom i HT Mostar</p>
<p>Udjel državnog vlasništva u BH Telecomu je 90 posto, a u HT Mostaru 63 posto</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Bosanskohercegovački telefonski operateri BH Telecom i HT Mostar bit će hitno privatizirani, odlučila je Vlada Federacije BiH na zatvorenoj sjednici održanoj u četvrtak.</p>
<p>Kako su u petak prenijeli sarajevski dnevni listovi, federalna je vlada zadužila svoju Agenciju za privatizaciju da u roku od 15 dana pripremi paket mjera potrebnih kako bi započeo proces privatizacije i kako bi se raspisao javni natječaj. Udjel državnog vlasništva u BH Telecomu je 90 posto, a u HT Mostar 63 posto, no tome treba pridodati i 32 posto vlasničkog udjela u mobilnom operateru Eronet, koji je sudskom odlukom nakon višegodišnjeg spora vraćen u vlasništvo mostarskog telekoma.</p>
<p>Zamjenik federalnog premijera Gavrilo Grahovac najavio je donošenje konačne vladine odluke o ovom pitanju za dva tjedna.</p>
<p>Iznenadna odluka Vlade Federacije o privatizaciji dvaju najprofitabilnijih poduzeća u većinskom državnom vlasništvu po svemu sudeći je iznuđena odlukom vlade Republike Srpske da započne proces prodaje državnog vlasništva u trećem telefonskom operateru unutar BiH - Telekomu Srpske. Vlada RS najavila je kako za 65 posto vlasničkog udjela kojega ima država, odnosno entitet u Telekomu Srpske, neće prihvatiti ponude niže od 400 milijuna eura.</p>
<p>Prema nekim procjenama koje prenosi Dnevni avaz, prodaja Telekoma Srpske umanjila bi vrijednost neprivatiziranih operatora u BiH odnosno nanijela štetu državi i do 500 milijuna eura, dok bi početni gubitak za BH Telecom i HT Mostar iznosio najmanje 200 milijuna eura. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dan Instituta »Hrvoje Požar«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poslovno-stambena zgrada u zagrebačkom naselju Trešnjevka bit će prva zgrada koja će imati mogućnost dobivanja certifikata »energetski dobra« zgrada, a u skladu s kriterijima Europske unije, rekao je u petak prigodom Dana Energetskog Instituta »Hrvoje Požar« ravnatelj Goran Granić. Granić je podsjetio kako je Institut uključen i u projekt plinofikacije Hrvatske, te kako će se do kraja ove godine dovršiti projekti plinofikacije dvadesetak gradova Hrvatske od Umaga i Gospića do Dubrovnika. Do kraja godine očekuje se završetak studije koja bi obuhvatila Zagreb i veće županijske centre, o korištenju prirodnog plina u javnom prometu. Granić se osvrnuo i na izradu strategije energetike u Crnoj Gori koju radi Institut, te je istaknuo kako očekuju da će ostati trajni savjetnici u Vladi Crne Gore. Nada se i dobivanju natječaja za izradu strategije energetike u Bosni i Hercegovini. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dalmacijavino smanjilo gubitak na 1,7 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Dalmacijavino u prva je tri mjeseca ove godine poslovala s neto gubitkom od 1,7 milijuna kuna, što je smanjenje gubitka prema istom razdoblju lani kada je iznosio 2,2 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke koje prenosi Varaždinska burza. Ukupni su prihodi tvrtke povećani 16,2 posto, na 21,7 milijuna kuna, a ukupni rashodi za 11,9 posto, na 23,48 milijuna kuna. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Projekt javno-privatnog partnerstva kao hrvatski 'new deal'</p>
<p>Ovo može biti uspješna hrvatska priča, gdje uopće ne trebamo gledati tko je predlagač i tko će skupiti političke bodove, rekao je premijer </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Projekt javno-privatnog partnerstva (JPP) mogao bi biti hrvatski new deal i smatram da njime možemo zaista pokrenuti Hrvatsku i u četiri puta kraćim rokovima sagraditi potrebne infrastrukturne objekte, rekao je u petak premijer Ivo Sanader, predstavljajući u Saboru prijedlog smjernica za primjenu ugovornih oblika JPP-a. Model bi se odnosio na javne infrastrukturne objekte, poput bolnica, škola, domova umirovljenika i sportskih terena, u čiju gradnju ili obnovu bi se uz državu i lokalnu samoupravu uključio i privatni sektor kako bi se skratili rokovi gradnje. Projekt JPP-a već se primjenjuje u nekim županijama i gradovima, a nakon što su ga nedavno podržali svi župani i gradonačelnici županijskih središta, Vlada se odlučila na njegovu regulaciju. </p>
<p>Sanader je pojasnio da se u regulaciju nije išlo putem zakona, jer je ista situacija i u drugim europskim zemljama, nego su na osnovi njihovih iskustava izrađene smjernice. »Ovo može biti uspješna hrvatska priča gdje uopće ne trebamo gledati tko je predlagač i tko će skupiti političke bodove. Pokazalo se da se možemo ujediniti oko važnih projekata i da nam je politička orijentacija od drugotne važnosti, a da je važno da nešto dobro napravimo za Hrvatsku i njezine građane. Cilj nam je ugovaranje i izvođenje većeg broja projekata u vrlo kratkom vremenskom periodu i podjela rizika između privatnih poduzetnika i javne vlasti radi efikasnog i efektivnog korištenja sredstava poreznih obveznika. Cilj je ambiciozan, ali ako svi stanemo iza njega, umjesto u 25 godina, sve što nam treba u županijama, gradovima i općinama možemo sagraditi za pet, šest ili sedam godina«, kazao je Sanader. Dodao je da će JPP pridonijeti daljnjoj stabilnosti tržišta i privatizaciji državnog portfelja, što će utjecati i na povećanje stranih ulaganja.</p>
<p>Prema smjernicama, u JPP-u mogle bi sudjelovati samo pravne osobe registrirane u Hrvatskoj. Javni partneri bili bi Vlada, ministarstva, državne tvrtke, te jedinice lokalne samouprave i njihove tvrtke. Sanader je najavio da se planira osnovati posebna Agencija za javno-privatno partnerstvo, no u prvoj fazi osnovao bi se poseban odjel Agencije za promicanje ulaganja i izvoza kojoj bi javni partneri dostavljali svoje projekte. Nakon dobivene suglasnosti, javnim natječajem bi se išlo na izbor privatnog partnera koji bi svojim novcem sagradio predviđeni objekt. On bi nakon gradnje ostao do ugovorenog roka u vlasništvu privatnika, kojem bi lokalna samouprava plaćala najam za korištenje, pri čemu bi se mogla dugoročno zadužiti do najviše 35 posto prihoda ostvarenog godinu dana ranije. </p>
<p>Osim HSP-a koji je izrazio suzdržanost, svi klubovi podržali su smjernice, iako je bilo upozorenja da bi bolje bilo donijeti poseban zakon kako bi se izbjegla eventualna korupcija i namještanje poslova. Andrija Hebrang (HDZ) smjernice smatra odlučnim iskorakom Vlade da dobra lokalna iskustva pretoči u nacionalni projekt, koji će uz smanjeni deficit i povećani gospodarski rast privući strane investitore. </p>
<p>Zvonimir Mršić (SDP) je istaknuo da model potpuno štiti javni novac, a kao njegovu prednost spomenuo je to što rizik gradnje javnih objekata u potpunosti pada na privatnog partnera. »Javnog partnera nije briga ako negdje pukne cijev ili prokišnjava krov, dok privatni partner to mora čim prije otkloniti i u stanju je odmah reagirati. Kod privatnog partnera će troškovi gradnje možda biti veći, ali on će ugraditi kvalitetnije materijale kako bi troškovi održavanja bili niži«, rekao je Mršić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Mesić: I Tesla je odskakao od okoline</p>
<p>Bilo je neslaganja s lokacijom, prigovaralo se da se ne uklapa u prostor. Ali ni Tesla se nije uklapao u prostor, bio je veći od svih onih prije i svih onih nakon njega, poručio je predsjednik </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U čast 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, čelnici države, Vlade i Sabora, Stjepan Mesić, Ivo Sanader i Vladimir Šeks, te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, otkrili su u petak u središtu Zagreba Teslin monumentalni spomenik. Djelo kipara Ivana Meštrovića dar je Zagrebu i Zagrepčanima u godini koju je Hrvatski sabor, na Vladin prijedlog, proglasio Godinom Nikole Tesle, a postavljen je u samom srcu grada, na uglu Preradovićeve, Masarykove i Tesline ulice. Dosad se nalazio u dvorištu Instituta Ruđer Bošković, koji ga sada ustupa Gradu u prigodi velikog Teslina jubileja.</p>
<p>»Bilo je neslaganja s lokacijom, prigovaralo se da se ne uklapa u prostor jer je prevelik. Ali ni Nikola Tesla se nije uklapao u prostor, bio je veći od svih onih prije i svih onih poslije njega«, poručio je predsjednik Mesić, rekavši da je i to simbolika koja potvrđuje da Tesla odskače od svoje okoline.</p>
<p>Premijer Sanader istaknuo je da Teslu ne obilježava samo Hrvatska nego mu dužno poštovanje odaju i drugdje u svijetu - Srbiji, Austriji, Americi. »Siguran sam da bi danas bili mnogo siromašniji da nije bilo Nikole Tesle. Siguran sam mnoga otkrića, dobrobiti koje uživamo u suvremenoj tehnologiji, ne bi bilo bez Tesle. I zato sam ponosan što je upravo naš naraštaj smogao snage da se, unatoč svim našim razlikama, ujedini u tom događaju«, istaknuo je Sanader.</p>
<p>Premijer je, kao i drugi govornici, upozorio na činjenicu da Tesla za života nije priznat ni afirmiran prema zaslugama te da su mu mnogi krali ideje i izume. No budućnost koju mi danas živimo, zaključio je, rekla je o Tesli sve najbolje.</p>
<p>Citirajući Teslinu poznatu rečenicu da se ponosi svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom, predsjednik Sabora Vladimir Šeks na kraju je rekao: »Neka njegov rad bude na diku i ponos Zagrebu, Hrvatskoj i cijelom svijetu«. Zagrebački je spomenik, rekao je, priznanje za njegov sveobuhvatan rad.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić zahvalio je svima koji su pridonijeli otkrivanju Teslina spomenika u metropoli. »Vjerojatno je to najveći spomenik koji je ikad napravljen i koji će se ikad napraviti«, rekao je Bandić. [Miroslava Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mesić: Izlaz je u moralnom kapitalizmu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Moralni kapitalizam izlaz je za brutalni liberalni kapitalizam, rekao je predsjednik Stjepan Mesić, nakon što je Stephen Young u petak u Zagrebu predstavio svoju novu knjigu »Moralni kapitalizam«.</p>
<p>Predsjednik Mesić je naglasio da bi volio kad bi ovo predavanje dobili mediji koji pišu sa strahom o Europskoj uniji, glavni odbori stranaka, sindikati, poslovni ljudi, saborski zastupnici i biskupska konferencija. Saborski zastupnici, rekao je Mesić, »trebali bi shvatiti da je Drugi svjetski rat završio i da živimo u drugom vremenu«, a biskupska konferencija bi nakon ovoga raspravljala o mnogim temama na jedan drugi način.</p>
<p>Dotaknuo se i Europske unije i nepotrebnog straha od ulaska Hrvatske u nju. Rekao je da je europsko udruživanje milenijski pothvat ove generacije, te da udružena Europa isključuje rat, otvara granice i omogućuje svima da iskoriste vlastite potencijale. »Umjesto da otvaramo prostor za suradnju sa svima, pa tako i sa Srbijom, i budemo sretni što ne moramo više ratovati, neki mulac zapali auto jer je imao srpsku registraciju. Zamislite u kojoj magli taj čovjek živi«, rekao je Mesić. </p>
<p>Stephen Young, globalni direktor Okruglog stola iz Cauxa, rekao je na okruglom stolu o Hrvatskoj razvojno-gospodarskoj perspektivi i koncepciji moralnog kapitalizma da se Hrvatska nalazi u dobroj situaciji u kojoj može s više slobode i fleksibilnosti pronaći svoj put. »Imali ste iskustvo s blagim komunizmom, imali ste iskustvo s 200 obitelji. Sami odlučite koji ćete put odabrati«, rekao je Young. Istaknuo je zdravu budućnost Europe koju očekuje dugotrajni mir, a hrvatski kapitalizam ima perspektivu u toj zajednici. Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je da su gospodarstvenici u bivšem sistemu imali visoki stupanj društvene odgovornosti, tako da bi bilo dobro sačuvati neke dobre stvari iz prošlosti, a one loše zamijeniti boljima. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Barr zatražio odobrenje za preuzimanje Plive</p>
<p>Američka farmaceutska kompanija priopćila je da je počela razgovore s američkom Saveznom trgovinskom komisijom </p>
<p>Američka farmaceutska kompanija Barr priopćila je u petak da su zatražili odobrenje od američke Savezne trgovinske komisije (FTC) i njemačkih regulatora za predloženo preuzimanje Plive.</p>
<p>»U srijedu smo obavili početni razgovor s članovima FTC-a, te se nisu pojavila nikakva značajna preliminarna pitanja koja bi, prema našem mišljenju, iz perspektive SAD-a mogla predstavljati prepreku za potencijalnu akviziciju Plive«, rekao je Bruce L. Downey, predsjednik i glavni izvršni direktor Barra. </p>
<p>»Danas smo zatražili nužno Hart-Scott-Rodino odobrenje od FTC-a, kao i odgovarajuća odobrenja od njemačkih i ostalih relevantnih europskih regulatora. Nadamo se brzom dobivanju odobrenja, te namjeravamo što prije izdati formalnu ponudu za preuzimanje Plive u skladu s hrvatskim Zakonom o preuzimanju dioničkih društava te uputama Hanfe«, stoji u priopćenju.</p>
<p>Barr je još jednom naglasio da ima financijska jamstva nužna za provođenje transakcije, te da je Barrova ponuda najbolji poslovni aranžman za Plivu s obzirom na mala ili nikakva preklapanja u kapacitetima, postrojenjima, tržištima i proizvodima. [Relja Dušek]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vlada osniva ured za koordinaciju u borbi protiv prijevara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska vlada spremna je na osnivanje Ureda za koordinaciju u borbi protiv prijevara (Anti Fraud Co Ordinating Structures - Afcos) krajem ove godine, a uspostavom Afcosa Hrvatska će za još jednu stepenicu biti bliže EU. Priopćeno je to iz Ministarstva financija, nakon sastanka ministra financija Ivan Šuker s predstavnicima Ureda Europske komisije za borbu protiv prijevara Olaf (Office European de Lutte Anti-Fraude), predvođenim glavnim upraviteljem Franzom Hermannom Bruennerom.</p>
<p>Tom se prigodom razgovaralo o borbi protiv prijevara i korupcije te uspostavi Afcosa, središnje kontakt točke u svim državama članicama EU-a (također i u Bugarskoj i Rumunjskoj) čija je uloga pomaganje i podrška Olafu i državama članicama u učinkovitoj borbi protiv prijevara.</p>
<p>Ministar Šuker iznio je niz dosadašnjih postignuća Ministarstva u sprječavanju prijevara i korupcije u javnim financijama, kao npr. uspostavu jedinstvenog računa državne riznice, ustrojavanje unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru i unutarnje revizije. Predstavnike Olafa upoznao je i s prijedlogom zakona o PIFC-u, kojim se uređuje sustav unutarnjih financijskih kontrola i unutarnja kontrola u javnom sektoru.</p>
<p>Potvrda kvalitete učinjenog u Ministarstvu financija je akreditacija od Europske komisije za korištenje pretpristupnih sredstava EU-a za fondove Ispa, Phare i Cards, te ustrojavanje Nacionalnog fonda, naglasio je Šuker.</p>
<p>Vlada je, istaknuo je, svjesna potrebe osnivanja Afcosa u Hrvatskoj, prije svega zbog značajnog iznosa pretpristupne pomoći koji se već koristi, uspostave odgovarajuće kontrole sredstava u Nacionalnom fondu te približavanja administrativne strukture Hrvatske Olafu.</p>
<p>Na važnost uspostave i ulogu Afcosa ukazao je glavni upravitelj Olafa Franz Hermann Bruenner, ističući da je najbolje uspostaviti Afcos u ranijoj fazi pristupanja neke zemlje EU. Unutar zemlje treba postojati operativno neovisno tijelo u kojem će se koncentrirati sve informacije te prosljeđivati nadležnim tijelima i Olafu, naglasio je. </p>
<p> Sastanku ministra Šukera i njegovih suradnika s predstavnicima Olafa bili su nazočni i ministrica pravosuđa Ana Lovrin, ravnatelj policije Marijan Benko, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dinko Cvitan, koji su predstavnike Olafa upoznali s ulogom, zadacima i ciljevima tih tijela vlasti u borbi protiv korupcije i prijevara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Popunjeno 80 posto srednjih škola!</p>
<p>Na prvom ljetnom roku popunjeno je 80 posto srednjih škola. Škole su upisale 46.751 učenika, a za sljedeći upisni krug ostalo im je 11.615 slobodnih mjesta. Ukupno se na 58.220 slobodnih mjesta u svim školama za upis prijavilo 53.790 učenika. Od toga, 3754 izravno je upisano, a njih 1022 osiguralo si je upis s manje bodova.</p>
<p>U gimnazije, koje su raspolagale s 12.805 slobodnih mjesta, prijavilo se 12.635 učenika, a upisalo njih 11.754 (od toga 981 na osnovi potvrda o statusu branitelja). Za jesenski rok u gimnazijama su ostala 1242 mjesta. U četverogodišnje strukovne škole koje su Odlukom o upisu dobile 23.621 slobodno mjesto prijavilo se 23.120 učenika, a upisalo 13.504 (od toga 1005 djece branitelja). Glazbene i plesne škole s ukupno 1133 slobodna mjesta upisalo je 730 od 930 prijavljenih učenika. Likovne škole umjetnosti i dizajna koje imaju tek 616 mjesta upisalo je 537 od 731 prijavljenog učenika.</p>
<p>Osim 1242 mjesta u gimnazijama, u likovnima je ostalo 80 slobodnih mjesta, 334 u glazbenim i plesnim, 3777 u četverogodišnjim strukovnim, 1005 u trogodišnjim strukovnim. Programe za djecu s teškoćama u razvoju upisalo je 389 od 390 prijavljenih učenika.</p>
<p>Privatne škole, u kojima ove godine ima mjesta za 902 nova učenika, upisale su 456 od 543 prijavljena učenika. U privatne škole upisalo se dvoje djece branitelja. [M. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Četiri kandidata na jedno mjesto</p>
<p>Iako je za većinu fakulteta i akademija službeni kraj predaja prijava za upis bio u petak, neki su</p>
<p> - zbog velikog broja kandidata - odlučili primati prijave u subotu i u ponedjeljak.</p>
<p>Trenutačni rekorder po broju prijavljenih kandidata je zagrebački Ekonomski fakultet, na čijih se 2450 mjesta do četvrtka popodne prijavilo više od 3500 kandidata. Slijedi Filozofski fakultet u Zagrebu koji može primiti 1074 nova studenta, a dosad je primio oko 3300 prijava. Dekan Miljenko Jurković očekuje da će biti još prijava. Gužve su i dalje na Fakultetu političkih znanosti, gdje na jedno mjesto konkuriraju čak četiri kandidata. Taj fakultet može primiti po dvjestotinjak brucoša na novinarstvo i politologiju, a dosad je prijavnicu za studij novinarstva predalo 840 kandidata, a za studij politologije 800. </p>
<p>Iako na velikim fakultetima kažu da nemaju pretjerani broj prijavljene djece branitelja i dragovoljaca, koji imaju povlašten upis, na Filozofskom ih se ipak javilo oko 500. Većina fakulteta primila je više prijava nego prijašnjih godina, no za studij prava koji može primiti oko tisuću studenata prijavilo se oko 1400 kandidata, slično kao i lani. Čak i manje traženi tehnički fakulteti ove su godine zatrpani prijavama. Primjerice, zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje koji prima 495 brucoša primio je preko 500 prijava. Idućeg tjedna kandidati za upis polagat će prijemne ispite. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Cesta koja mijenja sliku Šibenika</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Božidar Kalmeta, ministar turizma mora, prometa i razvitka sa suradnicima posjetio je u petak Šibenik u kojem je obišao veliko gradilište Tehnološke ceste u koju se investira više od 50 milijuna kuna državnih sredstava. Tehnološka cesta koja bi trebala biti gotova u listopadu iduće godine, osim što će prometno rasteretiti Šibenik i omogućiti izravnu vezu središta grada s autocestom, ujedno će omogućiti brži razvoj luke te brži urbanistički razvoj tog dijela Šibenika. </p>
<p>To će, nema sumnje, uvjeren je ministar Kalmeta, promijeniti sliku Šibenika koja se, prema njegovu mišljenju, iz godine u godinu mijenja nabolje. Ministar Kalmeta izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom dinamikom radova te je najavio skori početak gradnje prometnice na dijelu od čvora Šibenik do Tromilje koja obuhvaća i gradnju 350 metara tunela kroz Trtar. Početak radova na rekonstrukciji ceste D-33 Drniš - Pakovo Selo najavljen je za kraj ove ili početak iduće godine, a u pripremi je i projekt za novu trasu prometnice Šibenik - Drniš - Knin. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Najkonkurentniji onkološki program u regiji</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac u petak je na Medicinskom fakultetu u Splitu nazočio potpisivanju ugovora o organizaciji i izvođenju sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Biologija novotvorina, odnosno tumora. Ugovor su sklopili rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić, u ime rektora, prorektori Sveučilišta u Dubrovniku i Zadru Vesna Vrtiprah i Ante Uglešić, dekan splitskog Medicinskog fakulteta Stipan Janković, te ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Mladen Žinić.</p>
<p>»Riječ je o prvom nacionalnom programu ovakvoga oblika u Hrvatskoj, a u području kojeg se ne može odreći ni jedan liječnik. Ovaj program, osim što ima nacionalnu komponentu, postat će i regionalni, gdje će hrvatsko znanje iz područja biomedicine biti prepoznatljivo. Ovo je sjajan program, trenutačno najkonkurentniji onkološki program u regiji u sklopu kojeg znanjem dolazimo onima koji ga trebaju«, istaknuo je ministar Primorac.</p>
<p>Osim u Splitu, na Medicinskom fakultetu, ugledni znanstvenici iz cijele Hrvatske i inozemstva, uključujući i, kako je ministar istaknuo, »znanstvenu kremu« s Ruđera Boškovića, nastavu iz biologije novotvorina izvodit će za po tridesetak liječnika u Dubrovniku i Zadru. </p>
<p>Ministar očekuje da bi se za tri do četiri godine, zahvaljujući tome programu, mogla izmijeniti spoznaja o mehanizmima nastanka tumora, dijagnostici te načinu njihova liječenja. [Irena Dragičević]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Javna rasprava o strategiji širokopojasnog pristupa internetu </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka uputilo je u četvrtak poziv za javne konzultacije oko nacrta prijedloga Strategije razvoja širokopojasnog pristupa (Internetu) u RH i Akcijskog plana provedbe strategije za 2007. godinu. U cilju ubrzanog priključivanja Hrvatske razvijenim zemljama Europe u pogledu ostvarivanja društva znanja, kojemu jedan od osnovnih temelja čini razvijena infrastruktura širokopojasnog pristupa, Ministarstvo, Uprava telekomunikacija i pošte izradila je prijedlog Strategije kao i odgovarajući akcijski plan provedbe mjera za ostvarivanje ciljeva strategije. Nacrt Strategije i Akcijskog plana nalaze se na web stranicama ministarstva www.mmtpr.hr pod rubrikom promet/telekomunikacije. Ministarstvo je pozvalo sve zainteresirane da konkretne primjedbe i sugestije upute do 19. srpnja 2006. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Papa primio petoricu hrvatskih biskupa </p>
<p>RIM </p>
<p> - Papa Benedikt XVI. primio je u petak u odvojene posjete petoricu hrvatskih biskupa, koji se nalaze u Rimu u pohodu ad limina Apolstolorum. Benedikt XVI., koji u petak putuje u dvodnevni posjet Valenciji na međunarodne dane o obitelji, primio je hvarskog biskupa Slobodana Štambuka, šibenskog biskupa Anta Ivasa, požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, biskupa vojnog ordinarijata Jurja Jezerinaca i mons. Ivana Godinu, glavnog vikara Varaždina. Papa je dan ranije primio neke biskupe pojedinačno, a potom sve zajedno, te je obećao potporu Svete Stolice Hrvatskoj. Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić govorio je tom prilikom o stanju u Hrvatskoj i na koncu pozvao Papu u Hrvatsku. Benedikt XVI. je odgovorio kako će moliti Boga da se taj posjet ostvari. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060708].
|
