NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060308].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 150258 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.03.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>MORH gasi korpuse HV-a</p>
<p>Hrvatska će potpuno ukinuti zastarjelu vojno-područnu podjelu i u cijelosti razviti vlastiti koncept mobilnih snaga kakav se primjenjuje u vojskama članica NATO-a</p>
<p>Do početka iduće godine Hrvatska će potpuno ukinuti zastarjelu vojno-područnu podjelu i u cijelosti razviti vlastiti koncept razmjestivih i mobilnih snaga kakav se i primjenjuje u vojskama članica NATO-a. Ambiciozan plan da se do 1. siječnja 2007. ukinu i preostala dva korpusa Oružanih snaga već je najavio obrambeni ministar Berislav Rončević, ali i načelnik Glavnoga stožera, general zbora Josip Lucić.</p>
<p>Prvi je časnik HV-a nedavno, štoviše, objasnio zašto je smanjenje zapovjedništava važno. Zapovjedna se struktura smanjuje zajedno s procesom ukupnog reduciranja Oružanih snaga jer bi u protivnom, otkrio je načelnik Glavnog stožera, HV izgledao kao mala vojska s mnogo zapovjednih razina. S tako nepovoljnim ustrojem protok informacija bio bi usporen, a tijek zapovijedanja i realizacija zapovijedi nedovoljno brza.</p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević potvrdio je da se u gašenje korpusne strukture Hrvatske kopnene vojske postupno krenulo prošle godine. Lani su ukinuti 1. i 5. korpus HKOV-a, a Glavni stožer dovršavao je prijedlog novog rasporeda svih postrojbi. Logično, vrhovni zapovjednik razriješio je nakon toga dužnosti tadašnjeg zapovjednika 4. korpusa i imenovao ga na dužnost glavnog inspektora obrane u Inspektoratu obrane, dok je zapovjednik 1. korpusa postao zapovjednika Zapovjedništva za izobrazbu i obuku Hrvatske kopnene vojske »Fran Krsto Frankopan«. </p>
<p>Dva preostala korpusa, čije se gašenje očekuje do kraja ove godine (4. i 3 korpus HKOV-a) preuzela su na sebe zapovijedanje postrojbama koje su dotad bile u nadležnosti ugašenih postrojbi. Tako su sve postrojbe koje se nalaze u sve četiri dalmatinske županije, ali i one u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji te na prostoru od ušća Zrmanje do Jastrebarskog, danas u nadležnosti 4. korpusa. Preostali dio hrvatskog teritorija (od Jastrebarskog do Međimurja i istočne Slavonije) pokrivaju postrojbe kopnenih snaga unutar 3. korpusa. Na čelu 4. korpusa danas je brigadni general Josip Zvirotić, a 5. zapovijeda, također brigadni general, Zvonko Peternel. </p>
<p>Prema informacijama iz MORH-a, vojni eksperti su već završili radnu verziju dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga (DPR-a). </p>
<p>Riječ je o dokumentu iznimno važnom iz više razloga, no ponajprije zbog toga jer će Hrvatska prvi put u svojoj povijesti u njemu precizno definirati sve projekte i dinamiku modernizacije i ustrojavanja HV-a do 2016. godine. </p>
<p>Najnovije vijesti iz MORH-a govore da će prijedlog DPR-a najprije na političke konzultacije državnog i vojnog vrha i eksperata NATO-a. Uslijedit će šira javna rasprava, a dokument će, najkasnije do 30. lipnja, u saborsku proceduru. </p>
<p>Javnost ga s posebnim zanimanjem iščekuje i zato jer će se iz Dugoročnog plana lako moći iščitati ne samo koju će vojnu tehniku MORH nabaviti, nego i trenutak kada će se korpusna struktura potpuno ugasiti, a HV prijeći na moderan NATO-ov koncept mobilnih i razmjestivih snaga. </p>
<p>Intervencija u roku 24 sata</p>
<p>Visoko spremne snage Hrvatske vojske bit će sposobne intervenirati u roku 24 sata u različitim operacijama u zemlji te unutar pet dana u različitim tipovima operacija u inozemstvu (ako budu uključene u snage za brz odgovor NATO-a – NRF). Napominje se to u Strategijskom pregledu obrane koji je vrlo vjerojatno u najvećem dijelu integriran i u prijedlog dugoročnog plana razvoja HV-a.</p>
<p>Hrvatska će, naime, radi ostvarenja maksimalne sposobnosti HV-a doma i u budućim združenim operacijama NATO-a imati postrojbe na različitim stupnjevima spremnosti. Osim visoko spremnih, bit će to i spremne snage (dostižu punu borbenu spremnost u roku 30 dana), snage u niskom stupnju spremnosti (rok od 30 do 90 dana) te snage s duljim vremenom uspostave (od 120 do 180 dana za maksimalnu borbenu spremnost, popunjene nerazvrstanom pričuvom). </p>
<p>Kao što je poznato, NATO Responce Force brojat će oko 25.000 ljudi i biti spremne krenuti bilo gdje u svijetu u roku pet dana. Njihovo ustrojavanje smatra se središnjim dijelom reformi Saveza.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Trgovci moraju preuzeti neograničeni broj boca</p>
<p>Komunalne tvrtke više neće preuzimati ambalažu, nego će u neograničenim količinama to raditi isključivo trgovci</p>
<p>Iako sve trgovine veće od 200 četvornih metara unatrag mjesec dana preuzimaju ambalažu i isplaćuju naknadu od 50 lipa po boci, građani negoduju jer većina njih ne uzima više od deset boca od jedne osobe. Nezadovoljstvo građana je tim veće što neki trgovci ne žele primiti ambalažu koja je zgužvana, nečista, ili traže da se s boca skinu čepovi. Sve to izaziva ljutnju mnogih, no tome bi uskoro trebao doći kraj.</p>
<p>Tako barem poručuje direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Viko Mladineo: »Od 16. ožujka sve trgovine će morati biti spremne preuzimati i veće količine boca. Dosad su one radile prema naputku Fonda da se mogu ograničiti na preuzimanje samo deset boca od jedne osobe kako ne bi nastao prevelik pritisak na njih, a time i zbrka u trgovinama«. </p>
<p>Veće količine ambalaže još se mogu predavati ovlaštenim sakupljačima ambalaže i komunalnim tvrtkama, no od 16. ožujka one će prestati s tom djelatnošću. Tada će boce preuzimati isključivo trgovine. Građani će tada moći vraćati i više od deset boca odjednom, odnosno u neograničenim količinama.</p>
<p>»Jedini preduvjet za povrat boca jest da one budu uredne. To ne znači da se one moraju prati vodom jer je voda skuplja od čiste boce, nego tek do kraja isprazniti. Naravno, neće se moći vratiti boca iskopana iz dvorišta, a i preuzimat će se isključivo one s novim oznakama«, rekao je Mladineo. Ni čepovi na bocama nisu prepreka da se vrate u trgovine, a ako bi trgovac odbijao preuzeti ambalažu - može se prijaviti. Kazne za »neposlušne« trgovce sežu i do 700.000 kuna.</p>
<p>Mladineo je ističe zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. U tri mjeseca njegova provođenja prikupilo se 150 milijuna jedinica ambalaže za koju je inače bilo potrebno čak tri godine. »S ponosom čuvam jednu staklenu bocu mineralne vode iz 1970. koju je jedan građanin vratio kao ambalažu. Hrvatska je napokon čista od ambalaže, čak i one stare desetljećima!«, dodao je Mladineo. Napomenuo je da se pomalo organizira i skupljanje ambalaže od ugostiteljskih objekata koji većinu pića nabavljaju preko veletrgovina koje potom organizirano preuzimaju boce od svojih klijenata. Mladineo je rekao da nema mjesta strahu da bi se početkom turističke sezone skladišta ili dvorišta kafića, restorana i hotela našla zatrpana praznim bocama pića. Najavio je i da će idući tjedan biti raspisan natječaj za dodjelu koncesija za skupljanje papira i kartona na razini države.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Za razvoj otoka više od milijarde kuna </p>
<p>Obnavljaju se i grade sustavi odvodnje i vodoopskrbe, škole, ambulante, domovi zdravlja, sportske dvorane, luke i heliodromi</p>
<p>Ove godine samo iz Uprave za otoke Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka u hrvatske otoke uložit će se 150 milijuna kuna, a gledajući na ukupna ulaganja svih ministarstava, javnih poduzeća i subvencija ulaganja u otoke godišnje iznose 1,1 milijardi kuna, koliko je zabilježeno lani. Ukupno će se sredstvima Ministarstva mora ove godine financirati 160 projekata na otocima.</p>
<p>»Otoci su područja na kojima su danas velika gradilišta, jer se grade škole, ambulante, domovi zdravlja, ceste, luke, helidromi, čiju gradnju sufinancira i Ministarstvo mora«, napominje pomoćnik ministra u Upravi za otoke Josip Borić.</p>
<p>Objašnjava da je cilj svake godine uložiti milijardu kuna u otoke, i time popraviti kvalitetu života otočana. Ove godine se najveći dio novca Ministarstva ulaže u sustave vodoopskrbe i odvodnje. Trenutačno se izvodi 13 sustava odvodnje u Novalji, Kalima, Povljani, Starigradu, Jelsi, Sućuraju, Povlji, Orebiću, Vela Luci, Milni, na Ugljanu, Pašmanu i Visu, a u pripremi je još seda, kaže Borić. U sustave odvodnje Ministarstvo će ove godine uložiti 44 milijuna kuna. </p>
<p>Od sustava vodoopskrbe u fazi izvođenja su oni na Rabu, Krku, Ugljanu, Susku i Braču. U njih će ove godine samo ministarstvo uložiti 22 milijuna kuna, a prioritetno će ih se graditi na malim zadarskim otocima, napominje Borić. Ove godine na Susku, Iloviku, Unijama, Istu, Olibu, Velom Ižu, Lopudu, Koločepu obnavljat će se i graditi devet škola, kažu u Ministarstvu. </p>
<p>U fazi izrade je projektna dokumentacija za škole šibenskih otoka. Ove godine gradit će se i sportske dvorane u Supetru na Braču i u Malinskoj na Krku. U otočne škole uložit će se šest milijuna kuna.</p>
<p>Što se ambulanti tiče, ove će se godine najviše graditi i obnavljati one na zadarskim otocima. Tako će se graditi ambulanta na Viru, obnavljati ambulante u Božavi, Neviđanima na Ugljanu i Dugom otoku. Gradi se dom zdravlja na Visu i u Jelsi, te projektira dogradnja domova u Veloj Luci i na Korčuli.</p>
<p>Domovi za starije osobe gradit će se u Preku, Salima, Starigradu, na Visu i Krku. Ukupno će Ministarstvo u te objekte uložiti 8,5 milijuna kuna u ovoj godini.</p>
<p>U Upravi ističu da će u suradnji s Primorsko-goranskom županijom izgraditi i dva centra za dijalizu - na Rabu i u Malom Lošinju - koje će Ministarstvo sufinancirati s 2,2 milijuna kuna.</p>
<p>Kako bi se omogućilo lakše i bolje povezivanje otoka s kopnom, kažu u Ministarstvu mora, ove godine završit će se luka Prapratno i do ljeta pustiti u promet.</p>
<p>Projektira se dogradnja luka u Veloj Luci, Rogaču, na Kaprijama, a izvode se radovi u lukama na Olibu, Žigljenu na Pagu, Meragu na Cresu, te luci Stinica. Uskoro će se otvoriti i luka na Velom Ižu. Ove godine u luke će Ministarstvo uložiti 25 milijuna kuna. Uskoro se priprema i početak gradnje helidroma Janjina na Pelješcu, a u fazi projektiranja su helidromi na Visu, Susku, Molatu, Silbi i Iloviku.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>150 milijuna kuna za lijekove s liste </p>
<p>Lijekovi s liste plaćat će se poimence, a procedura ne bi smjela trajati dulje od nekoliko dana, tvrdi ministar Ljubičić</p>
<p>Za plaćanje posebno skupih lijekova, čija bi lista uskoro trebala biti objavljena, ove godine je planirano 150 milijuna kuna.</p>
<p>Iako se računa da bi za sve posebno skupe lijekove koje bi liječnici stavili na listu trebalo dvostruko više novca, ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić smatra da bi ga za ovu godinu trebalo biti dovoljno.</p>
<p>Plan se temelji na prošlogodišnjim potrebama i povećanju za postotak očekivane pojave novooboljelih kojima trebaju posebno skupi lijekovi. Listu je predložilo stručno povjerenstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a na njoj će se, među 20 imena, sigurno naći lijekovi za jedanaestero djece s naslijeđenim nedostatkom enzima, tezaurizmom (terapija od po 1,2 do četiri milijuna kuna, ukupno oko 23 milijuna), lijekovi za liječenje hemofilije (35 do 40 milijuna za oko 700 oboljelih), hormon rasta, beta-interferon, niz citostatika poput gemcitabina, kepecitabina te posebno skupi antibiotici. </p>
<p>Na listu računa nešto više od 3000 bolesnika, a u javnosti se - u očekivanju odluke HZZO-a - pojavljuju zahtjevi za proširenjem indikacija prema novim medicinskim saznanjima. Primjerice, za mabtheru u liječenju agresivnog limfoma, herceptin za prvu liniju borbe protiv raka dojke i glivec u liječenju šireg raspona gastrointestinalnog tumora. </p>
<p>Povjerenstvo zapravo ima nezahvalnu ulogu da presuđuje o solidarnosti, jer će sasvim sigurno i s ovim hvale vrijednim potezom zdravstvenih vlasti i dalje biti zakinutih među onima kojima je probuđena nada. Sigurno je tek, kako je Ljubičić rekao Vjesniku, da će se lijekovi s te liste plaćati poimence, a procedura ne bi smjela trajati dulje od nekoliko dana budu li ispunjeni svi kriteriji za primjenu lijeka.</p>
<p>S približavanjem sjednice Upravnog vijeća HZZO-a na kojoj će se pojaviti lista, raste i nervoza. Liječnici bi najradije na listu stavili sve bolničke lijekove, pa je pitanje na što bi onda trošili limite, kaže dužnosnik HZZO-a. S nagađanjima raste i pritisak na povjerenstvo, a svako »curenje« informacija prije nego ih »amenuje« Upravno vijeće znači novi val pitanja hoće li na listi biti i »njihovi« lijekovi.</p>
<p>Osnivanje posebnog fonda skupih lijekova svi ipak pozdravljaju, posebno oboljeli, ali i bolnice čiji ograničeni limiti znače srljanje u gubitke svaki put kad se po medicinskoj i ljudskoj savjesti bolesniku htjelo dati novi, bolji (i uvijek puno skuplji) lijek, a to nije bilo planirano prije ugovaranja limita s HZZO-om. Posebno skupi lijekovi dosad su se plaćali iz bolničkih proračuna, pa su u nekim bolnicama na užas bolesnika tražili potpisivanje i izjave da neće tražiti povrat novca za kupljene lijekove prema preporuci za indikacije koje nisu predviđene na listi. </p>
<p>Prof. dr. Željko Reiner, ravnatelj KBC-a »Zagreb«, pozdravlja osnivanje fonda i dodaje da će sada moći lakše »disati«. Bit će više novca za druge pacijente čije su pretrage i liječenja morali odgađati, pa se treba nadati i kraćim listama čekanja. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Traže se informatičari i elektrotehničari</p>
<p>Razvojna agencija Sjever</p>
<p> - DAN raspisala je natječaj za inženjere tehničke struke koji će u Varaždinu odrađivati projekte s Europskom svemirskom agencijom (ESA). Do ove je suradnje došlo nakon posjeta Simeona Smida, operativnog menadžera francuske kompanije INBIS, koja u Varaždinu otvara svoj ured koji će biti središte podrške njihovim klijentima u srednjoj i istočnoj Europi. </p>
<p>INBIS pruža savjetodavne usluge, od upravljanja nacionalnom mrežom britanskog ministarstva trgovine i industrije do korištenja svemirske tehnologije u suradnji s ESA-om. </p>
<p>»U prvoj fazi INBIS zapošljava 10 inženjera elektrotehnike, strojarstva, informatike, odnosno raznih tehničkih usmjerenja te aviomehaničare. Predmet poslovanja jesu avio i svemirska tehnologija, a mi ćemo pokušati pronaći dvadesetak inženjera na tržištu ne samo u Varaždinu, nego i u cijeloj regiji koju pokriva Razvojna agencija Sjever. Neke životopise, koje su nam zanimljivi, već smo i pronašli«, ističe direktor DAN-a Andrija Petrović. </p>
<p>Iako će INBIS zaposliti dva ili tri čovjeka s iskustvom, svoju šansu ovdje mogu tražiti i osobe koje su tek završile fakultet, bez radnog iskustva ili čak studenti. Na čemu će točno raditi, još se ne zna, jer francuska kompanija ima pregršt projekata za koje žele da ih rade stručnjaci izvan njihove zemlje. </p>
<p>Inženjeri koji uspiju dobiti posao za Francuze educirat će se u inozemstvu, no nijedan od njih, kaže Petrović, ne bi smio ostati u inozemstvu, nego će se vratiti u Hrvatsku.</p>
<p>INBIS je za otvaranje središnjeg ureda za ovaj dio Europe odabrao Varaždin, jer ima educiran kadar i svu potrebnu infrastrukturu. Prije toga su bili u Poljskoj i Rumunjskoj zbog jeftinije radne snage, no zbog nedovoljnog iskustva i poslovne klime od tih su zemalja odustali. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kraj vječnim studentima</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Fakulteti ovih dana analiziraju kako se u popriličnim promjenama uvedenim u ovoj akademskoj godini snalaze domaća sveučilišta sa 160 tisuća studenata. Prema prvim podacima, stanje nije bajno, što - ruku na srce - nitko nije ni očekivao. Naučeni da s indeksom u džepu kampanjski šeću studijem (ima se vremena dok država plaća), studenti upisani u prvu godinu sada mogu zaboraviti priče starijih generacija.</p>
<p> Friški brucoši moraju dolaziti na predavanja i vježbe, moraju polagati jednosemestralne ispite, moraju se nakon predavanja redovno baviti studijem. Jasno, ako im je cilj završiti studij. Jedan od ciljeva novog modela je skratiti vrijeme studiranja (sadašnji prosjek je osam godina). Bolonja je i svojevrsni obračun s kampanjstvom i vječnim studentima. Kao takva, i za profesore i za studente to je velika promjena na koju se treba naviknuti. Poanta studiranja više nije dobiti dvojku iz ispita na kraju godine, već čitave godine treba marljivo prikupljati bodove. Prve bodove mogli su dobiti za »lijepo ponašanje« - dolazeći na predavanja i pišući zadaće i kolokvije. Polovica studenata se snašla, druga polovica nije i zato se čini da Bolonja »škripi«. </p>
<p>Provođenje Bolonje i njoj usputni problemi dali bi se razgledati i kroz druge naočale. Prije nekog vremena propisano je da svaki automobil u Hrvatskoj mora dobiti prolaznu ocjenu na eko-testu. Da su tehnički pregledi u startu bili uistinu rigorozni, broj automobila na ulicama bi se više nego prepolovio i nastala bi panika među vozačima. Da bi se to izbjeglo, mjere su se ublažile, a rokovi više puta odgađali. </p>
<p>Slično se događa s Bolonjom: da se na prvoj generaciji bolonjaca primjene rigorozna pravila, polovica bi ih izgubila godinu. Zato se uglavnom ide na to da se olakša svima. Jer, pravila su nova i za profesore i za studente. Zašto bi jedni drugima otežavali? Voditi rasprave o tome je li uopće trebalo uvoditi eko-testove ili Bolonju, sada kada su pravila igre postavljena, ne čini se da ima puno smisla. Neki bi rekli: »Šuti, radi i budi sretan što pred sobom imaš cilj«. Kakvi su rezultati promjena, pokazat će se za najmanje pet godina. Barem što se Bolonje tiče.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sve u kokošinjac</p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Iako je ministarstvo poljoprivrede zapovjedilo kućni pritvor za sve hrvatske kokoši, one se zahvaljujući milosti vlasnika i dalje slobodno šetaju ne samo dvorištima, nego kako govore izvješća i selom u cjelini. Neke bahate kokice dopuštaju si i male izlete do obližnjih jezeraca kako bi se pritajeno divile rasponu labudovih krila. I nikom ništa.</p>
<p>Možda je stvar u tome da naredbu o pritvaranju nije donio ministar policije koji po logici stvari nekoga zatvara iza brave, već onaj poljoprivredni koji nema zaposlenike naoružane lisicama. Pa ga seljaci nisu shvatili ozbiljno.</p>
<p>Ili je trebalo odmah jasno naglasiti kako će onaj tko ne zatvori kokice i sam biti pritvoren skupa sa svojom peradi. I to u kokošinjac. Na neodređeno vrijeme do prestanka opasnosti od ptičje gripe. Nakon nekoliko dana drski bi vlasnik peradi ili počeo kokodakati, ili bi pišući molbu za raniji otpust pristao svoje kokice držati na sigurnom.</p>
<p>Kaže se da sila zakon mijenja. A u Hrvatskoj je sila nužna da ga itko i zapazi.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Drugi nas cijene </p>
<p>S više objektivnosti o nama sude drugi, nego mi sami. Još smo previše zakopani u naše lokalne rovove iz kojih vidimo samo sebe </p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader prošlog je tjedna posjetio Albaniju i Irsku, jednu od najsiromašnijih i jednu od najbogatijih zemalja Europe. U slučaju Albanije i Irske ipak je jedna stvar zajednička – da nema ujedinjene Europe stvarnost bi u obje države bila znatno drukčija.</p>
<p> Albanija bi bila još siromašnija, bez perspektive i budućnosti, bez stranih investitora i šume dizalica koje pokazuju da se gradi na svakom koraku. Irska je prije dvadesetak godina bila jedna od siromašnijih europskih država, a od kako je u EU bilježi stalni rast i sinonim je za gospodarsko čudo. Ako ste vlasnik neke od luksuznijih vila u Dublinu, čija vrijednost doseže i vrtoglavih pedesetak milijuna eura, znatno više od sličnih u LA-u, vrijednost vaše nekretnine dnevno će rasti i 200 eura! To je irska stvarnost danas, u europskoj obitelji, u sklopu koje su Irci dokazali da idu u red najsposobnijih.</p>
<p>Za vrijeme Sanaderovog posjeta ovim zemljama možda više od svega ipak fasciniralo nas je koliko nas cijene i Albanci i Irci. Premijer Bertie Ahern nadahnuto je pričao o »prekrasnoj Hrvatskoj«, dijeleći nam komplimente na sve strane, a svog »prijatelja Ivu« počastio priznanjem da je velikim dijelom njegovom zaslugom Hrvatska danas tu gdje je. Albanski premijer Sali Berisha također je odao priznanje Hrvatskoj kao lideru u regiji, a premijera označio kao čovjeka koji pokreće pozitivne procese na jugoistoku Europe. Očito, bolje nas vide i s više objektivnosti o nama sude drugi, nego mi sami. Za Hrvatsku i Hrvate, doduše ništa novo. Mi smo još previše zakopani u naše lokalne rovove iz kojih vidimo samo sebe i nikog oko nas. Europa nas na našu sreću vidi drukčije, šire i pozitivnije. Hrvatska je danas i za jugoistok i za razvijene europske države predvodnik ovog dijela svijeta, zemlja koja je najviše otišla naprijed, a koju europska budućnost tek čeka.</p>
<p> Ako je suditi po irskom iskustvu, ali sve više i po albanskom, naša je sreća što nam Bruxelles sve više otvara vrata i što će nove generacije živjeti u zajedničkoj Europi. Tako, međutim ne misle brojni mladi u Hrvatskoj. Većina ih se protivi ulasku Hrvatske u Europu, slušajući očito kod kuće strahove da ćemo izgubiti samostalnost i biti robovi Europe. Ništa čudno, doduše, jer su se slična reagiranja prije mogla čuti i u Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj, čiji su građani danas izrazito zadovoljni što su ušli u Europu.</p>
<p>Straha od ujedinjene Europe bilo je i u razvijenim zemljama, posebno oko mogućnosti da radnici s istoka mogu dobiti nesmetano poslove u razvijenim europskim državama. Strahovali su Britanci, ali i Irci. Ipak, otvorili su vrata stranim radnicima, tako da je danas toliko Poljaka u Dublinu da se na kioscima uz irske prodaju ravnopravno i poljske novine. I umjesto da njihove ekonomije pretrpe štetu zbog invazije Istočnjaka, dogodilo se potpuno obrnuti. Korist su imali i Britanci i Irci. </p>
<p>Ujedinjena Europa šansa je za sve. Tako i za Hrvate, koji su uvijek prema novom skeptični i kritični. Ali, prije nego što uđemo u Europu vrijeme je da i sami sebe više cijenimo. Hrvatskog premijera danas sa simpatijama i uz izrazito poštovanje dočekuju svugdje gdje se pojavi. Riječi priznanja odaju mu i najpoznatiji politički lideri i vođe zemalja koje tek trebaju izboriti europsku budućnost. Mi to rijetko i zabilježimo, jer su nama i dalje mnogo važnije vijesti o broju mrtvih na cestama ili brojnim lokalnim skandalima.</p>
<p>Život je međutim negdje drugdje, u toj ujedinjenoj Europi za koju se i Sanader i svi koji žele dobro Hrvatskoj danas tako zdušno bore.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Maleni ispod zvijezda</p>
<p>Mnogi naši samozvani i samoproglašeni slavni djelatnici vole druge ljude nazivati običnima. Kao oni su neobični i možda uzvišeni</p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ</p>
<p>Ti si k'o droga, volim te k'o Boga« odzvanjalo na netom završenoj Dori u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela Kvarner. Kao vrhunac parade neukusa i površnosti uz časne izuzetke pobijedila je Severinina pjesmom »Moja štikla«. Što se to događa na našoj estradi, na kojoj sve više dominiraju totalni neukus i površnost?</p>
<p> Nameće se ovom prigodom niz pitanja. Nije li odlaskom Darka Runjića, Nikice Kalogjere, kao i nepojavljivanjem niza naših eminentnih estradnih zvijezda svijetom domaće estrade zavladala generacija neškolovanih, usudim se reći i netalentiranih glazbenika koji bez ikakvog napora preko noći nastoje osvojiti medijski prostor? Pogledamo li što se sve pojavljuje na našim elektronskim medijima, koje onda naveliko podržavaju i pisani mediji, vidjet ćemo da ta parada površnosti i neukusa ima svoje dublje korijene. To što je televizijski program na najnižoj umjetničkoj razini od kad znamo za magičnu moć tv ekrana manje je važno. Brdo bezvrijednih sapunica bez jakoga dramskog programa, bez pravog humora koji ne samo nasmijava nego i pokreće, bez emisija za djecu, vrijednih znanstvenih emisija... dovodi nas u stanje upitanosti živimo li u vremenu izvrnutih vrijednosti. Ono što je još jučer bilo otkvačeno, danas postaje hvale vrijedno. Priređuju se raznorazni skupovi, gdje se pojavljuju kojekakve »face« koje ama baš ništa ne znače u kulturnom, znanstvenom i uopće umjetničkom životu. Ne cijene se istinske umjetničke, znanstvene i druge trajne vrijednosti. Važan je pupak, guza lijevo, guza desno, velike grudi pa makar bile i silikonske i to je to.</p>
<p> Naši tv djelatnici priređuju večer na kojoj sami sebe proglašavaju slavnima po uzoru valjda na hollywoodske zvijezde pred kojima treba prostrti crveni tepih jer eto to su naši slavni kojima mi obični ljudi treba da se klanjamo i divimo. I što je najgrotesknije, mnogi naši samozvani i samoproglašeni slavni djelatnici vole druge ljude nazivati običnima. Kao oni su neobični i možda uzvišeni. Danas imamo pisce kojima su glavne riječi u vokabularu muška i ženska spolovila, psovke, ismijavanje obitelji, ljubavi, vjere i uopće tradicionalnih vrijednosti. Sve više je važno biti viđen na glazbenim koncertima, otvaranju izložbi, bez istinskog poniranja u bit umjetničkog djela.</p>
<p> Na koncertu Bečke državne opere i Bečke filharmonije imali smo prolome pljesaka poslije svake stanke, zvonjavu mobitela, ali i drijemež nakon što su završila međusobna viđenja. Čitav niz okolnosti pridonosi da s pravom možemo ustvrditi da je u svijetu nastupilo vrijeme neukusa i površnosti. A ono je došlo, jer čovjek je jednostavno zanemario čitav niz vrijednosti kao što su moralne, umjetničke, znanstvene, vjerske i dr. bez kojih čovjekov život gubi na svojoj ljepoti i smislu. Neke su moralne vrijednosti univerzalne, pa je time čovjek ne samo jednovremeno, nego i univerzalno biće.</p>
<p> Danas je cijeli svijet u stalnoj utrci za materijalnim i potrošnim dobrima, a u njima čovjek jednostavno ne može postići svoju, kao i sreću drugih. Ne poštuju se vrijednosti drugih ljudi i cijelih kultura, zbog čega izbija sukob kršćanskoga i islamskog svjetonazora i kultura. Zbog toga se u sukobima, nažalost, osim materijalnih dobara, gubi i ono što je najvrednije - ljudski život. A kad bismo poštivali temeljne moralne norme, to se ne bi događalo. Zbog svega toga, pa i u iščekivanju boljeg natjecanja za Doru, kao i tv programa, valja podsjetiti na znameniti stih A. B. Šimića: »Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda.« </p>
<p>Autor je umirovljeni profesor filozofije</p>
<p> i povijesti.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dva lica demokracije</p>
<p>Nije li apsolutna »sloboda izražavanja« potpuno izvan kontrole</p>
<p> i kamo vodi</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Svatko o demokraciji misli na svoj način i prema tomu se ponaša. Opći pojam je da je demokracija stanje koje oslobađa čovjeka svih stega. Drugim riječima, demokracija nema svoju znanstvenu definiciju. U zemljama koje se smatraju maticama demokracije ona se najviše krši. Bit ću obazriv s primjerima, jer su oni poznati. Zemlje koje su živjele pod nedemokratskim režimima imale su potisnut narod. Oslobodivši se, ti su narodi katapultirani u demokraciju, ali samo u svojim željama. Stvarnost se ne mijenja brzinom njihovih htijenja. I zato oni razvijaju anarhično konzumiranje demokracije.</p>
<p> Sudari sa starim strukturama su neizbježni, jer su i oni inauguracijom demokracije preživjeli. Kao voda uzbibana u lavoru, sudaraju se čas lijevo, čas desno. S narastanjem materijalne moći društva, koje je još na granici državnoga i privatnog, rastu i apetiti za vladanjem. Da bi se to postiglo, mora se igrati prljavo i nazivati to demokracijom. Gramzljivost pojedinaca za imetkom koji ranije nitko od njihovih predaka nije mogao steći, poprima vučje karakteristike. </p>
<p>Farsično je što se upravo oni pojavljuju kao odvjetnici sirotinje. Opakosti sloboda u medijima razaraju intimu mnogih ljudi i brode po utrobi svakog značajnijeg čovjeka na vlasti, u umjetnosti, u korporacijama itd.</p>
<p>Najbolji je najnoviji primjer jednog danskog lista, koji je objavio karikaturu proroka Muhameda kao terorista. Milijarda i tri stotine milijuna muslimana diljem svijeta time je povrijeđeno i traži samo da se danski premijer ispriča, a on to odbija radi »slobode izražavanja u medijima«. U ime tako branjene demokracije postoji velika vjerojatnost osvete povrijeđenih, a to uvijek povlači za sobom mnogo nevinih žrtava. </p>
<p>Tko će biti odgovoran ako se to dogodi? Nažalost, novinari nekih europskih zemalja objavljuju presliku sporne karikature i proširuju opasnost i na svoje države.</p>
<p> Nije li onda apsolutna »sloboda izražavanja« potpuno izvan kontrole i kamo to vodi? Poštujući takvu demokratičnost, premijer jedne zemlje se povlači, svjestan posljedica po vlastitu zemlju. Svi se grozimo od terorista i svi se borimo protiv toga zla, ali tim činom su bespotrebno izazvani.</p>
<p> W. Shakespeare je davno rekao da nije dozvoljeno govoriti »sve što slina na jezik donese«.</p>
<p>A ne može se biti ni ravnodušnim, jer kako to reče Martin Luther King: »Veće od zla zlih ljudi je ravnodušje dobrih ljudi«.</p>
<p>Svatko ima klicu svoje propasti u sebi samom. Tako i demokracija. Dok se ne budu znale njene granice i dok će biti apsolutno zaštićenih u njoj, ona će postojati sve sličnijom svojoj povijesti. Postat će suprotnost sama sebi. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kakvu poruku šaljemo</p>
<p>U svezi s uzrocima prometnih nesreća, Vjesnik 6. ožujka pod tekstom »Uklanjanje 'crnih točaka' na račun cestara« navodi izjave prof. Ivana Dadića. Jedna od njih je: »Znanstvene su analize pokazivale da su vozači i pješaci krivi tek za trećinu nesreća, a za preostale dvije trećine nesreća krivce bi trebalo tražiti u neispravnim vozilima i loše projektiranim i održavanim cestama«. </p>
<p> Europska komisija u osnovnoj videoprezentaciji problema cestovne prometne sigurnosti tvrdi da su ljudske greške prisutne kao uzročnik u 95 posto nesreća! Dovoljno se zapitati tko bi se uopće vozio automobilom kad bi greške automobila prouzrokovale svaku treću nesreću, kako to tvrdi prof. dr. Ivan Dadić.</p>
<p>A što tek reći na zaključak istoga gospodina da ceste prouzroče i 90 posto nesreća? Posebice ako skrbite za djecu, morate se zapitati kakvu poruku dobivaju mlade hrvatske vozačice i vozači. </p>
<p>FRANJO MIHOCIZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pričuva je javni trošak</p>
<p>Glede članka u Vjesniku od 1. ožujka »15.000 građana čeka ovrhu zbog neplaćanja pričuve«, mora se upozoriti građane da je pričuva javni trošak i stoga je takva obveza plaćanja uvjetovana gospodarskim mogućnostima svakog obveznika osobno, što je strogo utvrđeno ustavnom odredbom. </p>
<p>Prema aktualnim istraživanjima čak 80 posto obitelji nema prihode, tj. gospodarske mogućnosti, kojima može podmirivati svoj socijalni minimum, a kamoli plaćati pričuvu! Pravnom snagom Ustava svaki pokušaj naplate pričuve, poreza ili bilo kakvih drugih doprinosa, naknada ili članarina onim građanima koji nisu zaradili socijalni minimum za sebe i svoju obitelj, kako je to jasno utvrđeno Ustavom teško je kazneno djelo nepoštivanja pravne države.</p>
<p> Po istom istraživanju u 2005. socijalni minimum je bio veći od 2150 kuna po članu obitelji. Stoga svakoj ovrsi mora prethoditi službeni postupak utvrđivanja zarade, te samo i onda ako dokaže zaradu veću od one propisane, nastupa pravovaljanost potraživanja, ali i tada samo u iznosima koji nadilaze taj minimum! </p>
<p>RADOVAN VUJČIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Škripe, tresu se i voze 56 na sat!</p>
<p>»Nakon subotnje nesreće više mi nije svejedno kad se vozim ovim tramvajem, ali drugog izbora nemam«, rekla je studentica Mara Galić</p>
<p>Gradskim ulicama trenutno vozi šest različitih tipova tramvaja. Škripa tračnica, loš sustav grijanja, težak ulaz u vozila i premalo aparata za poništavanje karata samo su neki od problema s kojima se svakodnevno suočavaju putnici ZET-ovih tramvaja. Da bi otkrili kako se građani osjećaju u vožnji tramvajem, novinari Vjesnika u utorak su se provozali svim tipovima tih gradskih vozila.</p>
<p>U 11 sati na stanicu kod Studentskog doma Stjepan Radić stiže stara češka četrnaestica. Kao da se utrkuje s vremenom, vozač tjera tramvaj do brzine od oko 54 kilometara na sat (maksimalna dozvoljena brzina je 50 km na sat), što su putnici u tramvaju dobrano osjetili. Tramvaj se, naime, toliko tresao i naginjao da se činilo kako će svaki tren iskočiti iz tračnica. »Najviše mi smetaju poklopci iznad vrata koji su redovito otvoreni pa tijekom vožnje lupaju poput lonaca«, rekao nam je putnik Danko Navar. </p>
<p>U Zapruđu presjedamo na šesticu istog proizvođača koja nimalo ne zaostaje za svojim prethodnikom, barem što se tiče drmanja. Na Mostu Mladosti tramvaj se zbog jurnjave toliko tresao da smo pomislili da ćemo se prevrnuti. Umirovljenik Branko Somek govori nam da se čitav život vozi tramvajem a da ga smeta jedino nekultura sugrađana koji na razne načine uništavaju vozila. </p>
<p>Za razliku od njega, putnici trinaestice koja je vozila u smjeru Žitnjaka, »genscheru« su našli nekoliko mana. »Nakon subotnje nesreće više mi nije svejedno kad se vozim ovim tramvajem, ali drugog izbora nemam«, rekla nam je studentica Mara Galić. Dodaje kako joj se taj tip tramvaja uvijek činio najsigurnijim za vožnju jer »ne buči poput ostalih, uvijek ima mjesta za sjedenje, a i zimi nije toliko hladno«. Putnici se žale i na senzore na vratima zbog kojih se ona ne mogu zatvoriti ako netko stoji na stepenicama.</p>
<p>Što se tiče jedanaestica i dvanaestica domaće proizvodnje, iz Đure Đakovića, putnici su nam se požalili da se »tresu k'o ludi«, često se na njima ne daju zatvoriti vrata i prozori.</p>
<p>»Jezuš Kristuš«, čuo se zabrinuti komentar jedne umirovljenice koja je u strahu čvrsto držala rukohvat stolice ispred sebe. U tom je trenutku vozačica petice (»Čeh« novije generacije) obarala brzinski rekord u Horvaćanskoj, na dionici između stanica »Staglišće« i »Jarun«. Novinar Vjesnika svjedočio je snažnom ljuljanju tramvajske konstrukcije kada je u zavoju brzinomjer pokazivao 56 kilometara na sat. </p>
<p>»Nije to ništa čudno« komentirao je Petar Šimanović koji smatra da se vozači tramvaja previše opuste vozeći Horvaćanskom, jer su tračnice odvojene od kolnika i automobila. »Na toj dionici vozačima 'smetaju' samo semafori ali oni ih nerijetko ignoriraju – pravdaju se poznavanjem rasporeda promjene svjetala na semaforu pa prolaze i kroz crveno«, prenosi svoja iskustva Petar Šimanović.</p>
<p> »Ljude je teško zadovoljiti. Ako ne stignemo uhvatiti zeleni val na Horvaćanskoj, putnici negoduju, dobacuju i pitaju zašto moram stati svakih dvadeset metara«, pravdao je kolege vozač.</p>
<p>Srednjoškolci Filip i Goran put do škole krate mjereći vrijeme vožnje pojedinih vrsta tramvaja. Ustanovili su kako od Vrbana do XI. gimnazije u Savskoj najbrže stiže petica novije češke proizvodnje. »Rekord je postavljen u ranim popodnevnim satima kada nema gužvi, a za tih deset stanica bilo je potrebno 10 minuta i 20 sekundi. Vozač je vozio zaista brzo i mislim da kraće vrijeme nije moguće ostvariti«, rekao je Filip. </p>
<p>Zaglušujućom škripom kotača najavila je svoj ulazak u zavoj na Jarunu sedamnaestica iz najstarije »ergele« tramvaja Đure Đakovića. Marina Daničić razmišlja o preseljenju s Jaruna jer buku više ne može podnijeti. »Ljeti su prozori otvoreni i tada je buka nemoguća. Ne čujem televiziju, niti mogu mirno spavati«, rekla je Marina i dodaje kako i zimi, unatoč zatvorenim prozorima, čuje cviljenje kotača. Iste probleme imaju i građani koji žive u blizini Glavnog kolodvora, u Draškovićevoj i na Medveščaku.</p>
<p> Zbog straha od ozljeđivanja, Ela Ižaković ne ulazi u »starog Đuru«. »Prva stepenica na ulazu u tramvaj strahovito je visoka i za nas umirovljenike to je nepremostiva prepreka«, kaže gospođa Ižaković koja stoga redovito propušta taj tramvaj i čeka drugi. Tehani Mihoković niskopodni se tramvaj isprva svidio, no kasnije je uočila problem s preširokim sjedalicama. »Putnici koji sjede imaju komfor poput kakvih lordova, a kada su gužve, zbog nedostatka prostora moram stajati na jednoj nozi«, požalila se gospođa Mihoković. </p>
<p>Najviše hvale građani imaju za pretposljednju seriju Končarovih tramvaja (sedamnaestice), koju smatraju idealnom zbog prostranosti, lagane protočnosti kod ulaza i izlaza te udobnosti. </p>
<p>Iskočila i petica</p>
<p>U utorak u 17.18 sati iz tračnica je iskliznuo još jedan tramvaj! Na križanju prilaza Jadranskom mostu i Selske ceste, neposredno nakon tramvajske stanice Studentski dom Stjepan Radić, iskliznuli su zadnji kotači petice (malog zglobnog češkog tramvaja), koja je vozila prema Prečkom. Kada se zna da se u to vrijeme ljudi vraćaju s posla i da su tramvaji krcati sva je sreća da nitko nije stradao. Prekid prometa trajao je do 17.54, kad je dizalica vratila kola na tračnice. Tramvaj je otišao prema Prečkom a odatle prema spremištu na Ljubljanici. »Tramvaj je dovezen u garažu, ali čekat ćemo jutro da ga prvo pregledaju tehničari pa ćemo tek onda moći reći koji je uzrok iskakanja«, rekao nam je jedan od servisere u trešnjevačkoj remizi. ZET-ov dispečer nije mogao reći što je uzrok iskliznuću. Prometna policija obavila je uviđaj. Zaključeno je da nema materijalne štete, da će se uzrok utvrditi naknadno ali da i ZET-ovi i policijski stručnjaci isključuju preveliku <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kao razlog nezgode. »Gradskim ulicama voze stari i nesigurni tramvaji i zato se događaju takve stvari«, rekao nam je predsjednik Sindikata Vozača autobusa, tramvaja i servisera ZET-a Ante Harni. Dodaje kako je sindikat tome odlučio stati na kraj te će se u petak organizirati potpisivanje peticije kojom će tražiti da se sva nesigurna vozila povuku iz prometa. Potpisi koji se sakupe u peticiji bit će poslani direktoru ZET-a Julijusu Pevaleku, predsjedniku uprave Gradskog komunalnog gospodarstva Slobodanu Ljubičiću te gradonačelniku Bandiću. »Ukoliko se naši zahtjevi ne usvoje 1200 članova našeg sindikata ići će u štrajk«, zaključuje Harni. Komentar direktora ZET-a Julijusa Pevaleka nismo uspjeli dobiti. </p>
<p>Branimir MarkačMislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Samo nek' prestane to zujanje« </p>
<p>Uz to što ne mogu spavati zbog buke što dopire iz trafostanice, supružnici Papec boje se i da u nju ne zalutaju djeca, jer je radnici HEP-a ostavljaju nezaključanom </p>
<p>Zlatko i Štefica Papec iz podsljemenskog sela Vidovec već dvadeset godina, kažu, oka ne mogu sklopiti od zujanja iz HEP-ove trafostanice za niskonaponsku mrežu koja se nalazi tik uz njihovu kuću. </p>
<p>Mnogo puta supružnici su se obraćali radnicima HEP-a sa zahtjevom da se trafostanica premjesti ili da se smanji zujanje, koje ona stvara u večernjim satima, kad se pali javna rasvjeta.</p>
<p> U međuvremenu, Štefica Papec oboljela je od karcinoma dojke i iako smatra da njena bolest nema izravne e veze s trafostanicom, ona je više ne želi u blizini, zbog sigurnosti svoje djece. </p>
<p>»Ako postoji i najmanja mogućnost da je trafostanica opasna po zdravlje, ne želim je blizu svoje kuće. Krevet u našoj spavaćoj sobi nalazi se na metar i pol od trafostanice. A što sam mogla napraviti? Jedino rješenje bilo bi da smo na tu stranu kuće stavili dječju sobu, a to također ne dolazi u obzir«, kaže Štefica Papec. </p>
<p> Kad se radnici Elektre konačno odazovu pozivu Papecovih da smanje buku, »zatišje« ne traje više od jedne noći. »Ponekad su«, kaže Štefica, »radnici Elektre neugodni zbog toga što stalno moraju dolaziti i pitaju nas kako smo uopće mogli dozvoliti da se trafostanica gradi dva metra od naše kuće«.</p>
<p> Suprug Zlatko Papec objašnjava da je njihova kuća izgrađena 1966. godina, a trafostanica tek dvadeset godina kasnije. »Osamdesetih godina lokalni moćnici odlučili su da će trafostanica biti baš tik uz našu kuću, iako je u blizini bilo mnogo drugih zemljišta za nju. Tada im mi nismo dali suglasnost, niti su je oni tražili. Rekli su nam samo da se radi o državnom interesu. Da su je bar sagradili nekoliko metara bliže cesti, već bi nam bilo lakše«, kaže Zlatko. </p>
<p>Supružnici kažu da je najgore od svega to što radnici Elektre uopće ne zaključavaju trafostanicu pa oni moraju brinuti o njoj. »Kada radnici odu, ostavljaju vratašca trafostanice otvorenima pa moram podstaviti ciglu kako ne bi lupala. Zamislite što bi se dogodilo da u nju zaluta neko dijete«, pita Zlatko Papec. A da je trafostanica nezaključana, uvjerili su se i novinari Vjesnika. </p>
<p>Papeci su se nedavno obratili i Vijeću Gradske četvrti Podsljeme, koja im je obećala pomoći. Predsjednik Vijeća Drago Topolovec uputio je HEP-u dopis s molbom da se trafostanica premjesti. »Nakon što na taj zahtjev Vijeća nitko nije odgovorio čak tri tjedna, nazvao sam rukovoditelja HEP-a za održavanje trafostanica. On mi je obećao kako će HEP već sljedeći tjedan provesti sva potrebna mjerenja zračenja i buke u kući supružnika Papec«, kaže Topolovec. </p>
<p>Nameće se i pitanje kako je moguće da je trafostanica građena tako blizu međe između zemljišta obitelji Papec i HEP-ova zemljišta, no na to pitanje još nema odgovora. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>I matematika na njemačkom</p>
<p>Glazbeni uče na francuskom, likovni na hrvatskom, a tjelesni i ostale predmete na njemačkom</p>
<p>U povodu Dana otvorenih vrata, koji se održava u četvrtak u 19 sati, Vjesnik je posjetio Njemačku internacionalnu školu, osnovanu prije dvije godine u Zagrebu. Škola, koju pohađa 30 djece, od čega 40 posto hrvatske, nalazi se u istoj zgradi gdje je i Francuska škola. Laura i Marta, obje Zagrepčanke, pohađaju prvi razred Njemačke škole, zajedno s Emily iz Münchena, s kojom se odlučno slažu. </p>
<p> »Lijepo nam je u školi jer sve zadaće napišemo ovdje, a ne kao moja sestra, koja svaki dan nosi kući hrpu zadaća«, rekla je Ana, učenica drugog razreda. Djevojčicama se, kažu, sviđa i druženje s vršnjacima iz Francuske škole jer tako uče francuski.</p>
<p>Njemačka internacionalna škola zasad ima prva četiri razreda, predškolu i vrtić, u kojima rade dvije učiteljice iz Njemačke i četiri iz Hrvatske. Nalazi se u zgradi bivšeg isusovačkog sjemeništa na Fratrovcu 36, a s Francuskom školom surađuje u sklopu Eurocampusa. »Ideja je da se s EuroCampusom, dakle Njemačkom i Francuskom školom pod jednim krovom, ponudi u Zagrebu obrazovanje u internacionalnom okruženju, koje će bez obzira na pripadnost, djecu upoznati sa jezicima i kulturama, ali ujedno omogućiti njihovu integraciju u hrvatsko obrazovno i kulturno okruženje«, rekao je Bruno Boban, predstavnik Njemačke školske udruge. Učenicima, koji su izvorni govornici njemačkog, ponuđen je hrvatski jezik kao nastavni predmet, a hrvatski učenici imaju nastavu hrvatskog kao materinjeg jezika.</p>
<p>Na cijenu školarine od 18 do 36 tisuća kuna, dobiva se popusti od 10 do 50 posto, ovisno o platežnoj moći roditelja i broju djece iz iste obitelji koja pohađaju tu školu. »Mjesečna rata iznosi od 1150 do najviše tri tisuće kuna što je u odnosu na druge privatne vrtiće i škole konkurentna školarina«, rekao je Bruno Boban. Ravnateljica Sigrid Pohler predavala je u njemačkim školama Amerike, Kine i Mađarske, a za hrvatsku djecu kaže da brzo uče i dobro govore njemački. »Djeci brzo prolazi vrijeme jer uživaju u školi pa, kad roditelji dođu po njih, žale što moraju kući«, rekla je Sigrid Pohler. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Bandić uvodi kartice za nadzor </p>
<p>Od 2700 zaposlenika u Upravi ih ima oko 20 posto previše, tvrdi Bandić </p>
<p>Zaposlenicima gradske uprave odzvonilo je vrijeme za »zabušavanje«. Uskoro će dobiti tzv. smart kartice, koje će bilježiti njihovo kretanje i radne navike u svim zgradama gradske uprave, rečeno je na radnom sastanku gradonačelnika Milana Bandića s najbližim suradnicima, kojem su prisustvovali i novinari. Uz pomoć novog sustava gradonačelnik i pročelnici u svakom će trenutku znati u kojoj zgradi se nalazi svaki njegov zaposlenik, a bilježit će se i koliko je vremena proveo na poslu. Prema tome određivat će se i plaća.</p>
<p>Mladen Pezer, posebni savjetnik gradonačelnika za informatiku i komunikacije rekao je kako je taj sustav pod nazivom »I lock« već kupljen, ali se još nije uveo u zgrade gradske uprave. </p>
<p>Naime, na radnom sastanku gradonačelnik Bandić većinu vremena dijelio je »packe« svojim pročelnicima, objašnjavajući kako želi stati na kraj »neradu« gradskih službi. Rekao je kako od 2700 zaposlenika u upravi, »ionako ih ima oko 20 posto previše«. Bandić kaže kako se što prije mora osnovati Ured za građane, jer je njemu već dozlogrdilo da ga građani »hvataju za rukav« za svaki sitni problem. Dodao je da mu je dosta glumiti »damu s Mažuranićevog trga« i s građanima razgovarati po hodnicima Poglavarstva. Pročelnicima je poručio da svakog građana s problemom moraju primiti »kao ljude, a ne preko ... «, suzdržao se Bandić. Zamjenica gradonačelnika Ljiljana Kuhta Jeličić se, pak, požalila da je pojedini pročelnici ignoriraju i uopće ne odgovaraju na njene pozive. </p>
<p>Nakon radnog sastanka nekoliko pročelnika, novinarima je potvrdilo kako nisu ozbiljno shvatili Bandićeve kritike, već su sastanak okarakterizirali kao »predstavu za medije«. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Crveni luk i pjesma za dugovječnost</p>
<p>Obavezno pojedem jedan luk dnevno, a nekad sam ga i sadila u svom vrtu</p>
<p>Najstarija Zagrepčanka Dora Sukanec je 1. veljače napunila 103. godine. Najbolji recept za dugovječnost su, kaže, pjesma, crveni luk i zelena salata. U utorak su je, u njezinom domu u Utrinama, posjetili gradonačelnik Milan Bandić i Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje. »Kada sam 18. veljače bio kum Cani na krstitkama, usput sam svratio u kafić kraj utrinske tržnice. Ana Vuković, predsjednica Udruge umirovljenika Novi Zagreb, pričala mi je o gospođi Sukanec, koju smo odlučili posjetiti«, rekao je gradonačelnik. Kada je još saznao i da nema televizor, obećao joj je istoga dana dostaviti svoj, jer on, kaže, ima dva.</p>
<p>Živahna starica, koja hoda bez štapa i slabije vidi na desno oko, živi sa 62-godišnjom unukom Ljerkom, koja se brine za nju, a redovito ju obilazi patronažna sestra. Gospođa Sukanec rodila je petero djece, koja su, na žalost, sva umrla.</p>
<p> »Imam unuku Ljerku, praunuka koji živi u Njemačkoj i jednoipolgodišnjeg prapraunuka«, ispričala je gospođa Dora, koja se jako obradovala posjetu Milana Bandića, a ispričala mu je da je poznavala i nekadašnjeg gradonačelnika Holjevca. Gospođa Sukanec, porijeklom iz Ludbrega, najviše od svega voli pjevati.</p>
<p> Svojim je gostima zapjevala »Podravino, moja mila« i »Još Hrvatska ni propala«. Posebno voli božićne i uskrsne pjesme. Voli i svu hranu, a najdraži su joj, kaže, »cušpajzi« i kolači. Obavezni su crveni luk i zelena salata. »Svaki dan jedem luk, koji je najzdraviji, a nekad sam ga i sadila u svom vrtu«. Nekada je voljela popiti crno pivo, a i suprug joj je radio u Zagrebačkoj pivovari. »Mogla sam dobro popiti, ali nikad se nisam odala alkoholu, iako sam 33 godine radila u tvornici alkohola«, rekla je gospođa Dora. Imala je, kaže, »veliku plaću kao muškarac« jer je »bila jako marljiva i poslušna«.</p>
<p>Sada provodi dane u razgovorima s unukom i veselo dočekuje posjetioce iz Udruge umirovljenika, čiji je i sama član 40 godina. Ana Vuković i Anica Brodarić iz Udruge kažu da je jako vitalna i vesele naravi, što je i dokazala pjesmom i pričom.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»sokola« i danas živi u Jaski </p>
<p>Gotovo svi ugledniji Jaskanaci, njihove supruge i djeca, bili su članovi Hrvatskoga sokola, kaže Franjo Medvedovski </p>
<p>Jaskanac Franjo Medvedovski</p>
<p> - bivši legionar, danas trener streljaštva - posljednjih godina skuplja dokumente, isprave, časopise, knjige, priznanja i značke negdašnjega Hrvatskog sokola. U Jaski se ove godine navršava 100. godišnjica osnivanja te udruge, koja je do početka Drugog svjetskog rata okupljala mnoge Jaskance - gimnastičare, hrvače, mačevaoce, jahače ... </p>
<p>»To je dio jaskanske povijesti. Hrvatski sokol nije bio samo sportska društvo, naprotiv, on je budio i nacionalnu svijest«, kaže Medvedovski. Stric mu je bio »sokolaš«, a i sam se, kao mladić, bavio gimnastikom. Svojevremeno je na tavanu pronašao priručnike o »sokolskoj tjelovježbi« i to ga je, kaže, nagnalo da se posveti prikupljanju dokumenata. </p>
<p>»Zanimali su me, počeo sam ih čitati i proučavati. Moto sokolaša bio je 'u desnici snaga, u srcu odvažnost, u misli domovina', a svi njihovi sletovi bili su posvećeni nekom od hrvatskih velikana. Gotovo svi ugledniji Jaskanaci, njihove supruge i djeca, bili su članovi Hrvatskoga sokola«, dodaje Medvedovski. Dio prikupljenih dokumenata obiteljsko su naslijeđe, neke je dobio od prijatelja i poznanika, a neke je kupio na sajmovima antikviteta. </p>
<p>»Volio bih da ti dokumenti, jednoga dana, svoj stalni postav dobiju u jaskanskom Gradskom muzeju. Možda će netko prepoznati njihovu vrijednost«, nada se Medvedovski dodajući da su sokolaši znali da sport ili vježba tijela, jača i duh. </p>
<p>»To neka bude moto i današnjim mladim ljudima, tome ih trebamo učiti, kao i našoj lokalnoj, jaskanskoj povijesti«, ističe Medvedovski, koji je do Domovinskoga rata, punih 15 godina, bio pripadnik francuske Legije stranaca. Osim o Hrvatskome sokolu, prikuplja i dokumente o povijesti jaskanskoga obrtništva i vatrogastva, a svake druge nedjelje u mjesecu, u suradnji s Centrom za kulturu, organizira sajam antikviteta. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Olujna bura u Dalmaciji </p>
<p>DUBROVNIK/ MAKARSKA</p>
<p> - Zbog orkanske bure u utorak je za sav promet bila zatvorena dionica autoceste A1 Zagreb-Split od čvora Posedarje preko Maslenice do čvora Sveti Rok. Zbog olujne bure u Dubrovniku bio je zatvoren most dr. Franje Tuđmana. Bura je s mosta otpuhala plastične obloge čeličnih zatega te srušila jedan rasvjetni stup. Također, snažna bura prekinula je zračni promet u dubrovačkoj zračnoj luci, a u Dubrovniku je, drugi put ove zime, pao i snijeg.</p>
<p>Val hladnoće zahvatio je cijelu Dalmaciju, tako da se temperatura na Biokovu spustila na minus 11 Celzijevih stupnjeva.</p>
<p>Zbog snijega u Gorskom kotaru bio je zabranjen promet za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, dok su ostala vozila prometovala otežano uz obveznu upotrebu zimske opreme. </p>
<p>Na dijelu Jadranske magistrale od Senja do Sv. Marije Magdalene, na cesti od Gospića do Karlobaga, te Paškim mostom mogli su prometovati samo osobni automobili. [A. H./ T. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Umrla Supermanova supruga</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Dana Reeve (44), udovica pokojnoga »Supermana«, glumca Christophera Reevea, umrla je u noći na utorak u bolnici Memorial Sloan-Kettering Medical Center. Dana je bila plesačica, no nakon suprugove teške nesreće - pada s konja 1995. - zbog koje je on gotovo cijelo desetljeće živio posve paraliziran, sasvim se posvetila njegovoj njezi. Kad je Reeve umro u listopadu 2004., Dana ga je naslijedila na mjestu čelnika fondacije koja je financirala istraživanja leđne moždine i stvaranje lijeka za liječenje paralize. U kolovozu 2005. objavila je da boluje od raka pluća – iako nije pušila. Krenula je na kemoterapiju i izgledalo je da se tumor smanjuje. Na pitanje kako uspijeva zadržati tako vedar duh, odgovorila je: »Imala sam savršen uzor. Bila sam udana za čovjeka koji se nikad nije predao«. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Oko sokolovo« i u tenisu!</p>
<p>MIAMI</p>
<p> – Već se dvije godine testira, a 22. ožujka napokon će doživjeti i službenu premijeru – na ATP teniskom turniru iz »master« serije u Miamiju. »Oko Sokolovo« bitno će promijeniti svijet tenisa, vjerojatno i više od »tie-breaka« uvedenog prije 35 godina. Sustav reprize spornih poena potpuno će odstraniti mogućnost pogreške linijskog suca, a radit će na principu »izazova« tenisača.</p>
<p>Popularni »Hawk Eye« zapravo je niz kamera postavljenih oko terena koje prate putanju loptice i pomoću računalnog programa pretvaraju je u trodimenzionalnu projekciju na ekranu. Ako igrač misli da je sudac pogriješio, ima pravo izazvati »Hawk Eye«. Svaki tenisač ima dvije takve prilike u setu, odnosno tri ako se set odlučuje u »tie-breaku«. U slučaju da snimka potvrdi igračeve sumnje, on ima pravo na sljedeći »izazov«. U suprotnome, ima priliku manje. Svaki igrač, dakle, po setu ima pravo na dvije pogreške, a neiskorišteni »izazovi« ne prenose se u idući set.</p>
<p>»Povijesno gledajući, ovo je vrlo bitan napredak. Prije smo gledali neizvjesne mečeve u kojima je sporna odluka usmjerila stvari u drugom smjeru. Sada će igrači biti sigurni u ispravnost sudačkih odluka«, smatra Larry Scott, izvršni direktor Ženskog teniskog udruženja (WTA). Objašnjenje su ponudili i u Američkom teniskom savezu: »Uslijed silnih brzina i snage današnje igre, došlo je doba da tenis iskoristi nove tehnologije«.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Preživjela ocean pijući mokraću</p>
<p>PHUKET</p>
<p> – Australska jedriličarka Dominique Courteille (57), koju je još prošloga tjedna s tajlandskog otoka na otvoreno more »odnijela« snažna plima, spašena je nakon gotovo tjedan dana bespomoćnog plutanja pučinom. Na pučini su je, onemoćalu i gotovo bez svijesti, sklupčanu u malom gumenom čamcu za spašavanje, pronašli tajlandski ribari u indonezijskim vodama. Liječnicima je u utorak priznala da je preživjela bez hrane i vode – pijući vlastitu mokraću. Zadržana je na oporavku u bolnici zbog iscrpljenosti i prekomjernog izlaganja suncu. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Austrijanci u EU žele samo Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Austrijanci pozdravljaju samo pristup Hrvatske u punopravno članstvo EU, dok su prema ostalih šest država u jugoistočnoj Europi vrlo skeptični, pokazuju rezultati austrijskog istraživanja. Za pristup Hrvatske u EU izjasnilo se 51 posto Austrijanaca, dok je 26 posto protiv. Za pristup BiH i Bugarske istodobno je 27 posto Austrijanaca, dok je protiv pristupa BiH 43 posto, a protiv Bugarske 44 posto ispitanika. Za pristup Makedonije u EU izjasnilo se 23 posto Austrijanaca, a protiv 47. Najviše se Austrijanaca protivi pristupu Albanije (53 posto; 15 posto za), Rumunjske (53 posto protiv, 21 posto za) i SiCG (51 posto protiv, 23 posto za).</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zatvor za mučitelja i ubojicu mačaka</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> – Muškarac koji je mučio mačkicu trljajući joj oči i udarajući je po glavi, osuđen je na kaznu zatvora od tri mjeseca zbog zlostavljanja životinja. Taj je neimenovani 42-godišnjak šestotjednu mačkicu mučio još u studenome prošle godine, u unajmljenom stanu. Policija je nesretnu životinju pronašla s iskopanim očima i toliko teškim ozljedama da je životinju morala dati na hitnu eutanaziju. S obzirom da se tijekom suđenja ispostavilo da muškarac ima dugu povijest u zlostavljanju i ubijanju životinja, osobito mačaka, koje su susjedi pronalazili mrtve oko kuće, prvostupanjski mu je sud izrekao bezuvjetnu kaznu zatvora od tri mjeseca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>EasyJet: Split među 10 novih ljetnih odredišta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Britanska niskotarifna zrakoplovna tvrtka »EasyJet« od 2. će svibnja povezivati London (Gatwick) i Split četiri puta tjedno, izvijestili su u utorak iz tvrtke, a cijena jednosmjerne karte kretat će od oko 30 eura. Glavni direktor kompanije Andrew Harrison izrazio je zadovoljstvo uvrštavanjem Splita u mrežu njihovih linija. Podsjetimo, ta će tvrtka od 22. srpnja tri puta tjedno letjeti i na liniji Bristol-Rijeka. »EasyJet« raspolaže s flotom od 111 zrakoplova, a leti na 268 različitih linija povezujući 76 zračnih luka u 21 zemlji. U 2005. prevezli su 30 milijuna putnika. [I. Smirčić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Odgovornost je na Upravi i predsjedniku HDP-a</p>
<p>Budući da su u knjizi uvršteni Matija Bečković, Gojko Đogo i Rajko P. Nogo, pitanje je vjerodostojnosti stava HDP-a da »objavljivanjem ove panorame nisu narušili profesionalne uzance, a ni etičke i patriotske standarde ponašanja« </p>
<p>Može li ikada jedna knjiga poezije, ma koji ju od velikana pera potpisao, doći na naslovne stranice novina? Odgovor bi glasio - teško ili nikako ako nije posrijedi kakav skandal koji bi ju vinuo u žarište pozornosti medija uvijek gladnih senzacija. A upravo je skandal doveo na prve novinske stranice netom tiskanu Panoramu srpskog pjesništva kraja 20. stoljeća »Nebolomstvo«, čija je autorica Bojana Stojanović Pantović, profesorica na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i na Filološkom fakultetu u Beogradu, a kao nakladnici potpisuju je Hrvatsko društvo pisaca i zagrebačka nakladnička kuća »Durieux«. </p>
<p> Podastirujući autentičnu i, kako kaže autorica, potpunu sliku srpske suvremene poezije od 1990. do 2004. godine, ona je među 65 odabranih pjesnika uvrstila i trojicu više nego spornih autora, zagovaratelja velikosrpske ideje i govora mržnje, kakvi su Matija Bečković, Gojko Đogo i Rajko Petrov Nogo.</p>
<p> Da stvar bude gora, knjigu je, ne znajući za njezin stvarni sadržaj, novčano poduprlo i Ministarstvo kulture, tj, njegovo Vijeće za knjigu i nakladništvo, dodijelivši HDP-u za tiskanje 15.000 kuna zbog čega su sada, kad je knjiga objavljena, i prozvani u javnosti jer da »podupiru zbirku velikosrba«. </p>
<p>Zbog toga se hitno sastalo Vijeće za knjigu i nakladništvo i javnosti odaslalo otvoreno pismo u kojem se ograđuju od zlonamjernih insinuacija u tekstu u »Večernjem listu« koji se bavio ovom temom, objašnjavajući još jedanput kako nisu imali cjelovit uvid u projekt što su ga predložili za sufinanciranje. Istina je da se iz prijavnice za potporu kao i iz pratećeg teksta, koji ju ukratko opisuje, ne dobiva cjelovit uvid u popis autora koji će biti uvršteni, ali je istina i to da su članovi Vijeća svoj glas dali projektu na povjerenje. To prije što u tom istom Vijeću sjedi i sam predsjednik Hrvatskoga društva pisaca, koji bi, da su to njegovi kolege zatražili, nedvojbeno dostavio i obrazložio sve moguće nejasnoće.</p>
<p> Kako nitko ništa nije posumnjao, sve je prošlo površnim suglasjem oko projekta, koji na kraju ipak potpisuje sam ministar.</p>
<p> Posve je logično da ministar, budući da je posrijedi golem broj zahtjeva za sufinanciranjem, mora vjerovati svojim vijećima, koja su kao izraz struke zato i oformljena. Na žalost, u ovom slučaju Vijeće za knjigu nije svoj posao obavilo do kraja profesionalno. </p>
<p> Kako dakle ministar, njegov pomoćnik, a ni članovi Vijeća nisu imali pravi uvid u strukturu Panorame, svu odgovornost za uvrštavanje u knjigu Bečkovića, Đoge i Noge, ratnih huškača, preuzeo je urednik knjige ( Miloš Đurđević) odnosno Uprava i predsjednik HDP-a Velimir Visković. Međutim, ostaje pitanje, nakon svojevrsnog priznanja krivice, koliko je vjerodostojan njihov stav da »objavljivanjem ove panorame nisu narušili književne i književnoznanstvene profesionalne uzance, a ni etičke i patriotske standarde ponašanja«. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nismo narušili profesionalne uzance</p>
<p>Ministar i njegov pomoćnik nisu mogli imati uvida u detaljnu strukturu Panorame, jer se takvi detaljni opisi ne prilažu zahtjevima za potporu </p>
<p>Budući da je Večernji list tako golemu pozornost posvetio baš panorami srpske poezije, nameće nam se pitanje smatra li uredništvo toga našeg uglednog lista da je svaki oblik kulturne suradnje sa susjednom državom sporan, štoviše - štetan i opasan po našu državu. Jesmo li još uvijek u fazi antisrpske psihoze kao onda kad nam je ministar pravosuđa poručivao preko televizije da našu djecu moramo učiti tko su im prirodni neprijatelji (pa makar se radilo o narodu kojem pripada naša najbrojnija nacionalna manjina)? </p>
<p>Kako sve to spojiti s aspiracijom naše zemlje da uđe u Europsku uniju, što podrazumijeva ukidanje granica protoku ne samo ljudi i kapitala, već i umjetničkih djela i ideja. Zamišljaju li urednici Večernjeg lista i našu buduću suradnju unutar Europske unije sa susjednom državom i narodom kao nešto apriorno suspektno, nešto što mora biti podvrgnuto cenzuri i zabranama?</p>
<p>Konsternaciju Večernjeg lista mogli bismo u stanovitoj mjeri razumjeti da smo odabrali kao priređivača/icu panorame profesionalno nekompetentnu osobu, ili osobu poznatu po kroatofobnim stavovima i srpskom nacionalizmu. Međutim, Bojana Stojanović Pantović sve je suprotno od toga: vrhunska kritičarka, sveučilišna profesorica, dobra poznavateljica ne samo srpske već i hrvatske književnosti. Poznata je po svojem protivljenju Miloševićevoj politici i srpskom šovinizmu. U svojemu predgovoru izrazito kritički govori o onom segmentu suvremenoga srpskog pjesništva koje »opjevava nacionalne i vjerske teme u retoričkoj maniri patrijarhalne prošlosti i budničkog tona postromantičarske poezije iz 19. stoljeća«. Također nemilosrdno strogo govori i o općoj eroziji egzistencijalnih, etičkih, političkih, nacionalnih, socijalnih i kulturno-estetskih vrijednosti u Miloševićevoj eri.</p>
<p>U nečemu je Večernji list doista u pravu: ona uvrštava u svoju panoramu i nekolicinu predstavnika nacionalno-vjerskog krila srpske poezije; među 65 zastupljenih pjesnika tu su i tri pjesnika koji su nacionalistički ideolozi (ili bar imaju takve pretenzije). Ali onaj tko profesionalno odgovorno radi panoramu neke nacionalne književnosti, hoteći prikazati njezinu cjelinu, ne može zanemariti ni taj segment književne scene iako mu nije simpatičan. </p>
<p>Možda, pak, Večernji list, kao glasilo poznato po širenju duha tolerancije i protivljenja šovinizmu, drži da je trebalo raditi panoramu »politički korektnog« pjesništva?</p>
<p>Bojana Stojanović Pantović pokazala je i brojem odabranih naslova pjesnika nacionalističkog usmjerenja da konzistentno slijedi književne nazore koje je deklarirala svojim predgovorom: dok su najvažniji srpski pjesnici u njezinu izboru zastupljeni sa šest, sedam naslova, Matija Bečković je zastupljen s četiri, a Gojko Đogo i Rajko Petrov Nogo samo sa po dva, iako u srpskoj kritici postoji utjecajna struja koja zastupa tezu da je posrijedi najznačajniji segment srpskoga suvremenog pjesništva. Uostalom, i njih je, smještajući ih u svojoj panorami na marginu, predstavila stihovima koji neće vrijeđati hrvatskog čitatelja.</p>
<p>Što se, pak, tiče prozivanja pomoćnika ministra kulture Čedomira Višnjića i samog ministra Biškupića kao pokrovitelja i sponzora ove panorame, držimo te optužbe ne samo neutemeljenima nego i politički opskurnim potvorama (osobito s obzirom na delikatnost Višnjićeve pozicije). </p>
<p>Prije svega, Ministarstvo kulture nema nikakav posebno blagonaklon odnos prema HDP-u: tzv. hladni pogon naše udruge financira samo s petinom sredstava koja izdvaja za DHK, iako HDP ima dvije stotine članova i bogatiju aktivnost od DHK. Ministrovo prihvaćanje odluke Vijeća razumijevamo prije svega kao rezultat želje ne samo ministrove, već i premijerove da se razvijaju normalni odnosi sa srpskom državom i kulturom, na civiliziran i europski način, kao i odnosi sa svim susjednim narodima i državama.</p>
<p>Dalje, ministar i njegov pomoćnik nisu mogli imati uvida u detaljnu strukturu panorame, jer se takvi detaljni opisi ne prilažu zahtjevima za potporu. Sva odgovornost za Panoramu i njezin sadržaj na uredniku je knjige, odnosno na upravi i predsjedniku HDP-a. A naš je čvrst stav da objavljivanjem ove panorame nismo narušili književne i književnoznanstvene profesionalne uzance, a ni etičke i patriotske standarde ponašanja, stoji u priopćenju Upravnog odbora Hrvatskog društva pisaca.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vrhunski orkestar obiteljskog ugođaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Orkestru je jedina zadaća zadovoljiti publiku, a nama je to u ponedjeljak na večer uspjelo«, zadovoljno je ustvrdio Fabio Luisi, šef-dirigent Bečkih simfoničara, na »Doručku za novinare« koji je ansambl priredio u hotelu »Westin« u utorak, dan nakon nastupa u KD Vatroslava Lisinskog. </p>
<p>»Publika je bila divna. Osjećao sam da razumiju i mene i glazbu pa sam uživao svirajući«, rekao je Lang Lang, kojemu je publika na koncertu toliko pljeskala da je, nakon što ju ni bisom nije umirio, morao dati znak orkestru da ustane i siđe s pozornice. </p>
<p>Bečki su simfoničari, brojnim koncertima, radionicama za mlade i kulturnim projektima, glavni nosioci glazbenih zbivanja austrijskoga glavnoga grada.</p>
<p> Po uvjetima za prijavljivanje na audiciju za mjesto u ansamblu te po kriterijima same audicije jedan su od najstrožih orkestara svijeta. </p>
<p>»Prošle nam se godine za jedno otvoreno mjesto flaute prijavilo stotinu glazbenika sjajnih biografija iz cijeloga svijeta«, objašnjava Cristoph Kufner iz propagande Bečkih simfoničara. Kaže da su audicije vrlo rijetke jer nitko ne napušta orkestar kada jednom u njemu dobije mjesto. </p>
<p>U utorak su »doručkovali« i Peter-Sylvester Lehner, izvršni direktor Simfoničara, te Lovro Lisičić, ravnatelj KDVL-a, u čijoj je produkciji koncert i organiziran. [Vera Pfaff]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Literarni, a ne politički kriteriji</p>
<p>Bojana Stojanović Pantović je svoje razumijevanje recentne pjesničke scene u Srbiji dosta podrobno objasnila u predgovoru knjige. Poslije mi je rekla da je tekst predgovora držala kao seminar na jednoj slavističkoj katedri u Njemačkoj te da je on tamo preveden i vrlo dobro primljen. </p>
<p>Kao urednik bio sam i te kako zainteresiran da dobijem mišljenje nekoga tko mi je generacijski blizak, a s druge strane, i te kako stručan i provjeren autor (inače, autorica je slavistica, a uža struka su joj moderna srpska, hrvatska i slovenska književnost). Kad sam dobio materijale za zbirku, zamijetio sam, isto tako, da je u nju uvrstila i neke autore koji su po svojem političkom djelovanju, najblaže rečeno, upitni. Međutim, ona ima svoje razloge, a ja mislim da su oni dobri, te da je i ovu trojicu autora koji se spominju uspjela prikazati na dobar način. Predstavila ih je s manjim brojem pjesama, ali ih nije htjela zaobići jer smatra da bi na taj način iskrivila sliku suvremene srpske poezije, odnosno išla je učiniti umjetnom i prilagoditi konstrukciji jednog očekivanja koje, kao takvo, mora biti podložno različitim shvaćanjima, pa i raspravama. </p>
<p>Kako god okrenuli, Matija Bećković, jedan od trojice spominjanih pisaca, nije minoran pjesnik, a njegovi doista eksplicitni profašistički istupi njegova su odgovornost kao autora i stvar njegova moralnog osjećaja kao čovjeka, pa pretpostavljam i vjerujem da se autorica ravnala prema tome kriteriju. [S. V. A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Zbog Modrića pomaci među »vatrenima« </p>
<p>Srnu pogađa to što izbornik, u želji da udovolji različitim ukusima, ali ponajprije svom, nešto mora žrtvovati, pod pretpostavkom da to nisu ni njegov sin Niko ni Modrić </p>
<p>Svi nedobronamjernici, koji su u predvečerje nogometnog SP-a blistavu pojavu Luke Modrića u utakmici protiv Argentine vidjeli kao naznaku mogućih glavobolja i prijepora hrvatskoga nogometnog izbornika, bez sumnje su sa zanimanjem pročitali ono o čemu je neizravno progovorio Darijo Srna. Njegov je istup tim značajniji, jer se radi o igraču koji zbog svog značenja za hrvatsku nogometnu vrstu ne treba previše brinuti zbog iskrenosti, a posebno ako ne misli ništa loše. </p>
<p>Bez ulaženja u bilo kakve kombinatorike, koje su se nakon svršetka prošlotjedne baselske utakmice razbuktale do nagađanja o tome je li Modrić za SP na »dirigentskom« mjestu bolji izbor od Nike Kranjčara, Srna je samo rekao ono što ga izravno pogađa kao produkt stvorenog stanja. A pogađa ga to što izbornik, u želji da udovolji različitim ukusima, ali ponajprije svom, nešto mora žrtvovati, pod pretpostavkom da to nisu ni njegov sin Niko ni Modrić. Stoga je Kranjčar najavio ubrzano razmišljanje o prijelazu na sustav igre koji želi već od ranije, a koji se temelji na formaciji 4-2-3-1. U spomenutom bi rasporedu, dakako uz Niku Kranjčara, hrvatsku kreaciju u redu iza jednog napadača još tvorili Pršo i Modrić, zbog kojeg bi trebao otpasti ustaljeni Babić, a njima ni leđa čuvali Niko Kovač i Tudor. </p>
<p>No, razlog zbog kojeg se Srni diže kosa na glavi i zbog čega se osjeća izravno pogođenim Modrićevom munjevitom pojavom u najboljoj vrsti, njegov je premješta na mjesto koje u svom Šahtaru igra »pod mus«. A baš zbog toga želi pošto-poto napustiti taj klub, uvjeren da bi drugačijom ulogom u momčadi mogao dati mnogo više: </p>
<p>»Ubija me sama pomisao igranja na mjestu braniča, s time da se od mene očekuje i stalni proboj prema naprijed te učestala prijetnja na suparnička vrata. Bila bi šteta na taj način kočiti moje mogućnosti«, tumači Srna, koji je progovorio u ime još jednog igrača za kojeg misli da mora biti nezaobilazan član udarne jedanaestorice, Darija Šimića: </p>
<p>»Šimić u svom Milanu na poziciji desnog braniča igra kao preporođen, forma mu je u stalnom usponu. Ne želim se miješati u izbornikov posao, ali logičnim mi se na tom mjestu čini Šimić, kao i moja uloga na mjestu koje nudi ambiciozna pozicija desnoga krila. Obavezno ću o tomu razgovarati s izbornikom.« </p>
<p>Srna kao osvjedočeni disciplinirani vojnik hrvatske nogometne vrste ne najavljuje prosvjed izborniku zbog moguće prekomande. Uz to, još nismo čuli za najavu takve mogućnosti od nekoga trećeg tko je dosad kao nezamjenjivi član »vatrenih« i te kako zadužio reprezentaciju, a pojavom »uljeza« moglo bi izmaknuti sigurno mjesto, bez obzira na to igra li se novim najavljenim sustavom 4-2-3-1 ili provjerenim 3-4-1-2, u kojem bi primjerice Srna, kao i dosad, imao više »zraka«. No, u tom bi slučaju Zlatko Kranjčar morao žrtvovati jednu od jačih figura (Tudor, N. Kovač...), što također potiče mogućnost najave »razgovora neugodnog« s izbornikom, a to baš i nije poželjno. </p>
<p>»Nema tu previše filozofije, neka igraju najbolji«, komentira postojeću situaciju Dražan Jerković, poznat kao prvi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, koji se uzgred zgražava na bilo čiju »pretplaćenost« na mjesto u momčadi, pogotovo kad je reprezentacija u pitanju. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bilos izabrao Hrvatsku </p>
<p>Bilos je zasad jedini »vidljivi« nasljednik Dade Prše u reprezentaciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Daniel Ruben Bilos napokon je spreman zaigrati za hrvatsku reprezentaciju! Argentinski nogometaš naših korijena godinu je dana »bekendirao« uporne pokušaje Hrvatskog nogometnog saveza da ga privuče među »vatrene« i podari mu nastup na Svjetskom prvenstvu. A takvo što je kod argentinskog izbornika Josea Pekermana mogao tek sanjati. </p>
<p>Pitanje je, međutim, hoće li sada HNS uzvratiti jednakim »reternom« i isto tako poslati odbijenicu Bilosu kao što je to ovaj činio s HNS-om. </p>
<p>Želja za igranjem u hrvatskoj reprezentaciji Bilosa je zapljusnula u posljednjih tjedan dana, nakon prijateljske utakmice u Baselu gdje je njegova(?) Hrvatska svladala njegovu(?) Argentinu sa 3-2. A tek je nakon te pobjede, garnirane i sjajnim nastupom Kranjčarovih izabranika, postao svjestan veličine i vrijednosti reprezentacije koja bi ga htjela prigrliti. </p>
<p>Iako je odigrao jednu utakmicu za Argentinu, jasno je da izbornik Pekerman na njega ne računa. Kako ta utakmica nije odigrana u Fifinom službenom terminu, još uvijek postoji modus po kojem bi Bilos mogao zaigrati za našu reprezentaciju. On je, po svome nogometnom profilu i konstituciji, zasad jedini »vidljivi« nasljednik Dade Prše u reprezentaciji. Pitanje je, nadalje, hoće li Bilos uvjetovati svoj pristanak - pozivom na Svjetsko prvenstvo.</p>
<p> S obzirom da je već nastupio za Argentinu, tamošnji će nogometni savez morati izdati i svojevrsnu ispisnicu, no nejasno je hoće li to učiniti prije SP? Zasad je tek izvjesno da je predsjednik HNS-a Vlatko Marković od početka veliki zagovornik Bilosovog dolaska, dok je izbornik Zlatko Kranjčar, što je i razumljivo - znatno suzdržaniji. No, dojam je da će ga i izbornik rado »prisvojiti«. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dinamo nadomak rekordu </p>
<p>Hajduk možda ne izdrži pritisak pred svojom publikom, kaže Zoran Mamić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pobijede li Pulu u subotu u gostima, Dinamovi će nogometaši srušiti zanimljiv rekord. Postat će momčad s najvećim postotkom osvojenih bodova nakon prvog dijela prvenstva, prije doigravanja. Ovo je osma sezona igrana po sustavu razdiobe klubova na Ligu za prvaka i onu za ostanak, a rekord zasad drži Dinamo iz 2003. godine, predvođen Balabanom i Olićem. U 22 kola osvojili su 86,3 posto bodova. </p>
<p> Današnja se maksimirska družina trenutačno zaustavila na impresivnih 88,9 posto. Apsolutni rekord zasad pripada tadašnjoj Croatiji, koja je naslov prvaka 1997. godine ščepala s točno 90 posto osvojenih bodova. Ligu je tada tvorilo 30 klubova koji su se natjecali po klasičnom dvokružnom sustavu, bez doigravanja. </p>
<p> A upravo je lov na rekorde možda glavno pogonsko gorivo maksimirskim nogometašima u trenutku kad prvom pratitelju Rijeci bježe 14 bodova i kad su već praktički dohvatili naslov prvaka. </p>
<p> »Razgovarali smo o tome u svlačionici. Sigurno nije lako dosegnuti nekakav tonus uz ovakvu bodovnu prednost, ali svjesni smo za što se pripremamo. Ovih preostalih 11 utakmica moramo što bolje odigrati, sezonu želimo završiti bez poraza, ne računajući pritom onaj protiv Osijeka na početku. Želimo dostići i rekord po broju osvojenih bodova. Ma, kad čovjek želi, kad je dobar i zdrav u glavi, uvijek će pronaći motiv. Uostalom, profesionalci smo«, naglasio je Dinamov kapetan Zoran Mamić. </p>
<p> Dodatni će im motiv u Ligi za prvaka, pak, biti i Hajduk. Splitska se momčad, čini se, uspjela iščeprkati iz blata koje ju je vuklo prema Ligi za ostanak. Hajduku je sad dovoljan samo bod u posljednjem kolu protiv Slavena Belupa na Poljudu. </p>
<p> »Teško je reći kako će se sve rasplesti. Možda Hajduk neće uspjeti pred svojom publikom, pritisak je prevelik. Možda će nekome zvučati čudno, ali doista bi bilo lijepo i doista bismo voljeli da Hajduk uđe u Ligu za prvaka, jer bi to značilo još dvije utakmice pred punim stadionom. A to nam ne donosi nijedna druga momčad. To, dakako, ne znači da podcjenjujemo druge koji su možda i više od Hajduka zaslužili plasman u Ligu za prvaka«, dodao je Mamić.</p>
<p> Preostalih 11 kola Dinamo će nastojati iskoristiti za brušenje momčadi za europska iskušenja. Za takvo su što, kako su potvrdili klupski autoriteti na sjednici Izvršnog odbora, nužna još dva pojačanja - u obrambenom i veznom redu. </p>
<p>»Činjenica je da se mi za Europu trebamo još pojačati. Na stoperskoj poziciji imamo Drpića i Ćorluku, ali znamo kakvi će se problemi javiti kad netko od njih bude morao izostati zbog kartona ili ozljeda. Defanzivni nam je dio veznog reda pokriven, no u ofenzivnom nemamo preveliki izbor. Ipak, na treneru je da odlučuje o sustavu i igračkom kadru.«</p>
<p> Novi napadač Rijeke, karizmatični Fredi Bobic, nedavno je provukao da bi ovakav Dinamo bio plasiran oko 10. mjesta u Bundesligi. </p>
<p>»Ne bih se složio s tim. Bundesliga jako nazaduje u kvaliteti. Izuzmemo li Bayern i Werder, koji imaju kontinuitet na europskoj sceni, sve druge momčadi osciliraju. Svake godine neka momčad postane hit, kao sada HSV. Dinamo bi bio u gornjem dijelu ljestvice. Početak bi bio težak, ali mislim da bi Dinamo bez problema konkurirao za prvih šest ili sedam mjesta«, zaključio je Mamić. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Juventusov sretni prolaz u 88. minuti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi četvrtfinalisti Lige prvaka su Barcelona, Villarreal i Juventus. Četiri uzvratna ogleda na rasporedu su u srijedu, dok će ovaj krug elitnog natjecanja zaokružiti Inter i Ajax utakmicom sljedećeg tjedna.</p>
<p>Najdramatičnije je bilo u Torinu gdje je Werder vodio, kasnije i do 88. minute imao pozitivnih 1-1, kada je vratar Wiese napravio - »samoubojstvo«. Uhvaćenu loptu je neobjašnjivo ispustio iz ruku, koja se dokotrljala do Emersona koji je pogotkom prihvatio Wieseov dar. Juventus se tako isključivo sretno dokopao četvrtfinala, a Klasnić (igrao 81. minutu) i Werder su ostali bez prolaza.</p>
<p>U Barceloni se igrala nogometna uspavanka, gdje je Barcelona pomalo taktizirala, a Chelsea djelovao nespretno u završnici. I nakon što su prilike za goste propustili Drogba, Duff i Crespo, utakmicu je zaključio - Ronaldinho. Zavrtio je tri londonska obrambena igrača i odlučio konačnog pobjednika.</p>
<p>Rangers je bez Dade Prše odlično započeo utakmicu. Poveo, ali i nakon toga bio zgusnut pred naletima domaćeg Villarreala. Držali su četvrtfinale do 49. minute kada je domaće u deliriji odveo Argentinac Arruabarrena, nakon čega je Rangers ostao obezglavljen.</p>
<p>• Rezultati, osmina finala: BARCELONA - Chelsea 1-1 (prva utakmica 2-1); strijelci: 1- 0 Ronaldinho (80.), 1-1 Lampard (90.-11m), JUVENTUS - Werder 2-1 (2-3); 0-1 Micoud (13.), 1-1 Trezeguet (65.), 2-1 Emerson (88.), VILLARREAL - Rangers 1-1 (2-2); 0-1 Lovenkrands (12.), 1-1 Arruabarrena (49.) [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Danijela želi rekord i polufinale </p>
<p>Dobro se osjećam, ozljedu sam zaliječila i vjerujem da neće biti problema za ulazak u polufinale, kaže Danijela Grgić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvoranska atletska sezona polako se bliži kraju, a kulminacija će se dogoditi predstojećeg vikenda na Svjetskom prvenstvu u Moskvi. Hrvatska reprezentacija broji samo dvije članice, ali i te kako vrijedne. Blanka Vlašić je nakon odustajanja Kajse Bergqvist postala prva favoritkinja skoka u vis, a društvo će joj praviti europska juniorska prvakinja na 400 metara Danijela Grgić. Njezin je nastup u ruskoj metropoli donedavno bio pod upitnikom zbog ozljede butnog mišića, ali će 18-godišnja mladostašica ipak trčati na svom prvom seniorskom SP-u. Danijeline su ambicije, dakako, znatno skromnije od Blankinih. </p>
<p>»Dobro se osjećam, ozljedu sam zaliječila i vjerujem da neće biti problema za ulazak u polufinale. Zapravo, bit ću jako sretna ako ne budem diskvalificirana«, našalila se Danijela, aludirajući na lanjsko Europsko prvenstvo u Madridu, kad je unatoč vrlo dobrom rezultatu završila nastup zbog gaženja u susjednu stazu. </p>
<p>Danijelin je cilj, dakle, plasman u polufinale, a dodatna je želja i popravljanje osobnoga dvoranskog rekorda. On trenutačno iznosi 53.38 sekundi, a Danijelin trener Mladen Katalinić očekuje da će njegova učenica u Moskvi dva kruga istrčati za 53.00. Katalinić je još jednom upozorio na uvjete u kojima Danijela mora trenirati. </p>
<p>»Zagrebu hitno treba kružna dvorana. Bili smo u Budimpešti, ali ne možemo cijelo vrijeme tamo trenirati, što zbog financija, što zbog Danijeline škole. U istoj su situaciji i Željko Vincek i Milan Kotur. Ako nastave raditi u ovim uvjetima, doći će do stagnacije, upast će u niz prosječnih rezultata i na kraju napustiti atletiku«, kazao je Katalinić, a onda hrabro najavio: </p>
<p>»Ima naznaka da bi Zagreb uskoro mogao dobiti dvoranu. U tom slučaju Danijela na Olimpijskim igrama u Pekingu može u finale.« </p>
<p>No, prije Pekinga našu 400-metrašicu očekuje Moskva. Kvalifikacije su na rasporedu prvi dan prvenstva, u petak u 16.30 sati. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cibonina najvažnija utakmica sezone </p>
<p>Niti omjer 2-0 ne daje nam za pravo da se osjećamo kao favoriti u skupini, kaže Benett Davison </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Cibone u srijedu će biti u potpuno novoj ulozi. Dok u prva dva kola Topa 16 Eurolige Anzulovićeva momčad nije imala što za izgubiti, nakon pobjeda protiv Panathinaikosa i Efes Pilsena, dvoboj protiv Benettona cibosima nosi jako puno. Sa 3-0 Cibona bi bila praktički među osam momčadi, gdje je stigla tri puta u posljednjih 15 godina. Velik korak, priznat ćete, od silnih sumnji u momčad i njezine mogućnosti u Euroligi do četvrtfinala najelitnijeg europskog natjecanja. </p>
<p>»Nemamo pritisak, ali imamo odgovornost prema punoj dvorani. Treba nam bučno ozračje i prava podrška«, kazao je Cibonin trener Dražen Anzulović. </p>
<p>Uoči ždrijeba poželio je baš Benetton u skupini, no Anzulović je uoči dvoboja »promijenio ploču« i više ne tvrdi da im momčad iz Trevisa odgovara koncepcijski. </p>
<p>»Ma, odgovaraju nam zbog kratkog putovanja i štednje Zagrebačkoga športskog saveza.« </p>
<p>Uz Scoonieja Penna, definitivno najbolji cibos u posljednjim utakmicama bio je krilni centar Bennett Davison. Malo koji od svojih koševa Amerikanac nije zakucao. Još pamtimo njegov »alley-oop« s Pennom na utakmici protiv Panathinaikosa. </p>
<p>»Takvi potezi djeluju demoralizirajuće na suparnika. Znači da imaš snage na kraju utakmice, kad letiš iznad obruča«, opisuje Davison nama nezamislive situacije. </p>
<p>Davison je govorio o Ciboninoj poziciji uoči utakmice: »Niti omjer 2-0 ne daje nam za pravo da se osjećamo kao favoriti u skupini.«</p>
<p>Benetton je talentirana momčad, ako ih krene u napadu suparnik je u teškoj situaciji. Drew Nicholas najbolji je strijelac prvog dijela Eurolige (18.6 poena). </p>
<p>»Nicholas je igrač koji može igrati kao Anthony Parker iz Maccabija i sâm dobiti utakmicu«, kaže Davison, a Nicholasa hvali i Anzulović: </p>
<p>»Izraziti je strijelac, s vrhunskim skok-šutom.« </p>
<p>Osim njega, u momčadi je Trevižana i neugodni i raznovrsni Litavac Šiškauskas, koji može igrati na svim vanjskim pozicijama, a o tome kakav šut imaju Litavci ne treba posebno govoriti. U Benettonu igraju i dva talijanska reprezentativca Mordente i Soragna. Ozlijeđenoga prvog razigravača Zisisa zamijenio je Santangelo, a na »jedinici« igra i Nicholas. </p>
<p>U Draženovu bi domu pažnju mogao privući Andrea Bargnani, mladić koji s 209 centimetara visine ima sjajan šut za tricu. Davison je upoznat s igrom 21-godišnjaka i bez razmišljanja mu je dao laskavu ocjenu: </p>
<p>»Bargnani je novi Nowitzki!« </p>
<p>Talijanu se ovog ljeta predviđa vrlo visoko mjesto na NBA draftu, spominje se čak i mjesto u prvih pet. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Lacković protiv Metličića i Džombe </p>
<p>Agram Medveščak za finale Challenge kupa borit će se s rumunjskom Steauom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometaši Agrama Medveščaka u polufinalu Challenge kupa igrat će protiv rumunjske Steaue, tako je odlučio ždrijeb održan u utorak prijepodne u uredima Europskoga rukometnog saveza (EHF). Prvu će utakmicu, 25. ili 26. ožujka, zagrebačka momčad igrati u Bukureštu, a uzvrat će biti tjedan dana kasnije u dvorani II Doma sportova. </p>
<p>»Dobro je što uzvrat igramo kod kuće, pred svojim navijačima«, rekao je Renato Sulić, kružni napadač Agrama Medveščaka i hrvatske reprezentacije. </p>
<p>»Ne znamo nešto posebno ni o jednom polufinalistu, ali kad su već došle dotud, sigurno nešto vrijede, pa je svejedno koja je. Portugal ili Švicarska ugodnija su putovanja, ali što se tu može«, nasmijao se Sulić i dodao: </p>
<p>»Nećemo imati Buntića zbog ozljede, ali ćemo se dobro pripremiti za Rumunje i nadam se da ćemo ih proći.« </p>
<p>U četiri kluba polufinalista Lige prvaka Hrvatska se može pohvaliti šestoricom igrača i jednim trenerom. Mađarski Veszprem, s trenerom Zdravkom Zovkom i vratarom Vladom Šolom, ugostit će Ivana Balića i njegov Portland SA. Blaženku Lackoviću se, pak, nije ispunila želja pa će u polufinalu sa svojim Flensburgom u dvoboj protiv Ciudad Reala i naših perjanica Petra Metličića i Mirze Džombe. </p>
<p>»Rekao sam da bih sve druge, samo ne Ciudad Real. Najjača su momčad, imaju dugu klupu, a ne znaš koji je igrač bolji. Morat ćemo ih taktički iznenaditi«, govorio je Lacković, istaknuvši da je dobro što uzvrat igraju kod kuće. </p>
<p>O svojoj momčadi naš mladi šuter kaže: </p>
<p>»Dobro je što smo se digli, oporavili smo se od EP-a, vraćaju nam se Knudsen i Boldsen, a to nam mnogo znači. Bit će jako teško, morat ćemo odigrati vrhunski, iznad naših mogućnosti«, rekao je Lacković, pronašavši i jedan svijetli trenutak: </p>
<p>»Jedino je dobro u tome što ću vidjeti Peru i Mirzu i s njima popiti kavu.« </p>
<p>U Kupu EHF-a će se, pak, naš trofejni trener Velimir Kljaić sa svojim Gummersbachom ogledati s Lemgom, dok je drugi polufinalni par Creteil i Göppingen. </p>
<p>»Malo mi je žao, jer je to finale prije finala. No, što sad, pamte se samo pobjednici. Dobro se poznajemo, odlučivat će nijanse. Ipak, jača smo momčad i trebat ćemo to pokazati na terenu«, istaknuo je Kljaić, koji se bori za naslov njemačkog prvaka i kupuje igrače za sljedeću sezonu. </p>
<p>Parovi polufinala Lige prvaka: Ciudad Real (Špa) – Flensburg (Njem), Veszprem (Mađ) – Portland San Antonio (Špa); Kup EHF-a: Gummersbach (Njem) – Lemgo (Njem), Creteil (Fra) – Göppingen (Njem); Kup pobjednika kupova: Constanta (Rum) – Valladolid (Špa), Čehovski medvjedi (Rus) – Nordhorn (Njem); Challenge kup: Steaua (Rum) – AGRAM MEDVEŠČAK (HRV), Sporting (Por) – Bern (Švi).</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>SAD lobira za protuiransku koaliciju </p>
<p>Sjedinjene Države brine činjenica što Rusija i Kina kao stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta zapravo nisu spremne glasovati protiv Irana</p>
<p>Američki državni podtajnik Nicholas Burns najavio je da SAD razmatra mogućnost uvođenja sankcija Iranu, od financijskih do zabrane putovanja iranskim dužnosnicima izvan zemlje ako Teheran uskoro ne odustane od programa obogaćivanja urana. </p>
<p>Američke vlasti, štoviše, rade na jačanju međunarodne protuiranske koalicije; Busheva administracija postupno lobira među svojim saveznicima, osobito u Europi, kako bi se postigao snažna međunarodna fronta sankcija protiv Teherana.</p>
<p>Budući da iranski predsjednik Mohammad Ahmadinejad ne odustaje od obogaćivanja urana, inače procesa nužnoga za proizvodnju nuklearnoga oružja, američki državni podtajnik Nicholas Burns krenuo je u svojevrsnu diplomatsku ofenzivu glede iranskoga pitanja na međunarodnom planu. U posebnom kasnovečernjem razgovoru s uglednim novinarom Charlijem Roseom, Burns je za američku TV postaju PBS u ponedjeljak izjavio da svijet mora zauzeti »čvrsti stav« prema Iranu. </p>
<p>»Da bi se Iranci uvjerili da moraju popustiti, potrebna je koalicija zemalja - ne znam hoće li Rusija i Kina biti dio toga - koja bi primijenila ciljane sankcije« kako bi se onemogućilo Irance da putuju i koriste međunarodni financijski sustav, upozorio je Burns.</p>
<p>Iranske nuklearne ambicije bit će uskoro, vjerojatno idućega tjedna, predmet rasprave Vijeća sigurnosti UN-a. Prije otprilike mjesec dana, Međunarodna je agencija za atomsku energiju (IAEA) prijavila Teheran Vijeću sigurnosti UN-a. </p>
<p>Nakon što su propali višegodišnji diplomatski pregovori europske trojice (Njemačke, Francuske i velike Britanije) s Iranom te nakon što su propali napori Moskve da privoli Teheran da kemijske procese poboljšavanja urana izmjesti potpuno na rusko tlo, SAD potiče raspravu o iranskom pitanju na Vijeću sigurnosti. </p>
<p>Sjedinjene Države brine činjenica što Rusija i Kina kao stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta zapravo nisu spremne glasovati protiv Irana. Međutim, Moskva i Peking ipak su podržali prijavu Irana Vijeću sigurnosti zahvaljujući indikativnim američkim obavještajnim podacima. Prema američkim izvorima, CIA je 2004. godine dobila određene dokumente »skinute« s laptopa neimenovanog iranskog nuklearnog inženjera; na njima su dijagrami koji, prema američkom tumačenju, predstavljaju komponente nuklearne bombe. Iranski su dužnosnici te navodne dokumente s prijenosnoga računala odbacili kao lažne. </p>
<p>Kompromis još moguć </p>
<p>Sjedinjene Države su u ponedjeljak odbacile mogućnost postizanja kompromisa s Iranom o njegovom nuklearnom programu predviđajući da će se tim slučajem uskoro baviti Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Muhamed ElBaradei, direktor UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) rekao je u ponedjeljak da je sporazum kojim bi se riješio spor s Iranom bez uključivanja Vijeća sigurnosti još moguć. State Department je, međutim, izrazio pesimizam. »Nisu mi poznati nikakvi određeni prijedlozi koji bi vodili prema odgodi djelovanja Vijeća sigurnosti«, rekao je novinarima obnašatelj dužnosti glasnogovornika State Deaprtmenta Tom Casey.</p>
<p> On je odbacio i novi kompromisni prijedlog koji kruži među diplomatima, a po kojemu bi Teheranu bila dopuštena istraživanja obogaćivanja urana u malom opsegu. Casey je rekao da Sjedinjene Države smatraju kako nema prepreka za raspravu te da »misle da će se to uskoro dogoditi«. </p>
<p>Vinka Drezga / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prijeteća pisma baskijskim biznismenima</p>
<p>U pismima su priložene fotografije supruga i djece onih koji »duguju« novac ETA-i</p>
<p>Baskijska separatistička organizacija ETA pojačava pritisak na baskijske poslovne ljude i prijeti atentatima ako ne plate »revolucionarni porez«. Kako u utorak javljaju agencije, ETA je u pismima koje je posljednjih nekoliko tjedana odaslala na adrese dobrostojećih biznismena u toj španjolskoj pokrajini upozorila da će nauditi njihovim obiteljima ako ne daju svoj »doprinos« za tu organizaciju. Poznato je da se ETA, koja se služi terorističkim akcijama u svojoj borbi za neovisnost Baskije, financira iznuđivanjem »revolucionarnog poreza« od baskijskih poslovnih ljudi.</p>
<p>U pismima su priložene fotografije supruga i djece onih koji »duguju« novac ETA-i, pa čak i beba u dječjim kolicima ili školaraca na putu u školu, prenose agencije informacije iz policijskih izvora.</p>
<p>Slične pošiljke ETA je uputila i potkraj prošle godine, no ovaj put su praćene eksplicitnom prijetnjom da je to »posljednje pismo« koje će prozvani biznismeni primiti ako ne plate što se od njih traži. A to je, piše u pismima ETA-e, između 30.000 i 210.000 eura, uz poruku kako je isplata tog novca »jedina mogućnost« da se zaustave akcije protiv njihove imovine i obitelji. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Berlin ne želi istragu o BND-u</p>
<p>Berlin smatra da bi istraga o ulozi BND-a u Iraku mogla dodatno ugroziti funkcioniranje obavještajne službe </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemačka vlada izrazila je u utorak bojazan da bi sazivanje parlamentarnog istražnog povjerenstva koje bi ispitivalo umiješanost Njemačke obavještajne službe (BND) u početak rata u Iraku moglo ugroziti suradnju BND-a s inozemnim obavještajnim službama.</p>
<p>»Nikad u povijesti rad BND-a nije bio do te mjere javno otkrivan«, izjavio je povjerenik vladine Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Dieter Wiefelspuetz. </p>
<p> On je istodobno izrazio bojazan da bi daljnje objavljivanje metoda BND-a moglo dodatno ugroziti funkcioniranje obavještajne službe. </p>
<p> »Ako se javna rasprava o BND-u nastavi, bojim se da će ostale tajne službe dobro razmisliti prije nego li ponovno budu surađivale s njemačkim obavještajcima«, zaključio je Wiefelspuetz.</p>
<p>Potpredsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba u Bundestagu Wolfgang Bosbach također je izrazio zabrinutost za budućnost BND-a. Međutim, nada se da će oporba u povjerenstvu nastupiti »taktično« kako još više detalja ne bi dospjelo u javnost. </p>
<p>Nakon oporbene stranke Zelenih i Stranke ljevice i najjača oporbena stranka u Bundestagu, Liberalno demokratska stranka (FDP), odlučila se za sazivanje povjerenstva koje bi rasvijetlilo ulogu BND-a prilikom početka rata u Iraku 2003. Najnoviji povod su učestali napisi američkog »New York Timesa« po kojima je njemačka tajna služba početkom 2003. američkim vojnim vlastima proslijedila tajne dokumente o obrani Bagdada. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Prosvjedi Amerikanki pred Vrhovnim sudom </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Guverner Južne Dakote potpisao je u ponedjeljak zakon kojim se gotovo u potpunosti zabranjuje pobačaj najavljujući tako bitku pred Vrhovnim sudom o odluci staroj 33 godine kojom je Sud legalizirao pobačaj u Sjedinjenim Državama.</p>
<p>Zakon zabranjuje pobačaj u gotovo svim slučajevima, osim kada je nužan da bi se spasio život majke. Kao iznimke nisu predviđeni čak ni slučajevi kada je trudnoća rezultat silovanja ili incesta. Očekuje se duga pravna bitka o ovom zakonu, a o njegovom eventualnom stvarnom stupanju na snagu na kraju bi mogao odlučivati Vrhovni sud, rekao je guverner Mike Rounds.</p>
<p> Protivnici pobačaja žele iskoristiti zakon kako bi pred Vrhovnim sudom ponovno otvorili pitanje pobačaja koji je Sud legalizirao 1973. </p>
<p>Oni se nadaju da bi novi konzervativni sudac Samuel Alito, kojega je prošle godine imenovao predsjednik George W. Bush, mogao donijeti dugoočekivanu prevagu protivnika pobačaja i oslabiti ili čak ukinuti odluku o legalizaciji.</p>
<p> Pobornici prava na pobačaj već su najavili da će novi zakon dovesti u pitanje kako bi zadržali stari koji je liberalniji. Prema novom zakonu liječnici koji obave pobačaj mogli bi biti kažnjeni s pet godina zatvora i 5.000 dolara novčane kazne.</p>
<p>Protivnici pobačaja u Sjedinjenim Državama pojačali su svoje djelovanje posljednih godina nastojeći pronaći način da ukinu odluku Vrhovnog suda o legalizaciji. Prijedlozi o zabrani pobačaja na raspravi su u još nekoliko američkih saveznih država. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Najveće šanse Sharonovoj Kadimi </p>
<p>Ukupna cijena izraelske predizborne kampanje procijenjena na više od 10 milijuna dolara </p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - U utorak ujutro službeno je počela predizborna kampanja za izraelske parlamentarne izbore koji će se održati 28. ožujka. Šef laburističke stranke Amir Peretz prvi je govorio na predizbornoj emisiji na izraelskom radiju i zalagao se za povišenje najnižih plaća. </p>
<p> Zatim je riječ uzeo privremeni premijer Ehud Olmert u ime stranke Kadime, koju smatraju favoritom. </p>
<p>»Težim državi Izraelu sa stalnim granicama i židovskom većinom«, rekao je Olmert, čiji su bliži suradnici posljednjih dana spominjali nova »jednostrana« povlačenja sa Zapadne obale »zbog nedostatka palestinskih partnera«. </p>
<p>Nakon što je Sharon nakon moždanog udara hospitaliziran 4. siječnja, Olmert je privremeni premijer i vodi Kadimu koju je prošle godine osnovao Sharon. Tijekom večeri tv-gledatelji će sat vremena gledati spotove raznih stranaka. Ukupna cijena te kampanje je procijenjena na više od 10 milijuna dolara. Posljednja ispitivanja javnog mnijenja bilježe pad popularnosti Kadime.</p>
<p> Prema jednom od ispitivanju javnog mnijenja koje je objavio dnevni list Yediot Aharonot, Kadima bi dobila 38 mjesta (od 120), prema 39 tjedan dana ranije, 41 prije dva tjedna i 43 prije tri tjedna. </p>
<p>Laburistička stranka bi dobila 20 mandata, prema 19 tjedan dana ranije, dok Likud Benjamina Netanyahua bi s 15 mjesta također dobio jedno mjesto manje. Ta velika stranka desnice koju je vodio Ariel Sharon imala je 40 zastupnika nakon prethodnih izbora 2003. Pad populanosti Kadime komentatori pripisuju nizu »afera« u vezi poslova s nekretninama u koje je upleten Ehud Olmert. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Trebaju li nam vitamini u tabletama</p>
<p>Najnovija američka istraživanja otkrivaju da mnogi ljudi, unatoč obilju, pate od manjka ključnih vitamina i minerala. Uzimanje vitamina nije tako jednostavno kako se čini</p>
<p>Tržnice obiluju voćem i povrćem čak i zimi, police ljekarni i prodavaonica pune su vitaminskih preparata. Ipak, uzimate li doista sve vitamine, minerale i masne kiseline koje trebate? Ugledni američki tjednik »Newsweek« donio temu o vitaminima, u kojoj je, u suradnji s Harvard Medical School, objavio rezultate najnovijih istraživanja i otkrio da mnogi ljudi, unatoč obilju, pate od manjka ključnih vitamina. Uzimanje vitamina nije, naime, tako jednostavno kako se čini. </p>
<p>Kosti tako trebaju kalcij pa bi ljudi koji uzimaju mnogo kalcija, jer piju mlijeko i jedu mliječne proizvode, trebali imati posebno jake kosti. Zašto su onda rijetki lomovi kuka u Singapuru gdje odrasli uopće ne piju mlijeko, a u Skandinaviji, gdje je mlijeko omiljeni napitak, to je česta ozljeda? »Zemlje s visokim prosječnim unosom kalcija imaju najviši, a ne najniži postotak lomova kostiju«, kaže dr. Walter Willett, šef odjela za prehranu na harvardskoj Školi javnog zdravlja. To se zove kalcijev paradoks. </p>
<p>Neki se pak vitamini međusobno potiru. »Vitamin E, koji osobito rado uzimaju žene jer pomlađuje, i koji izaziva krvarenje, poništava djelovanje vitamina K koji zgrušava krv. Previše vitamina E može ozbiljno poremetiti ravnotežu organizma«, upozorava prof. dr. Zlatko Kniewald, profesor na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, čija su uža specijalnost vitamini i hormoni. </p>
<p>Znanstvenici su otkrili blizu 40 vitamina i minerala koji trebaju tijelu za različite zadatke, od gradnje kosti preko poticanja imunološkog sustava do ispravljanja staničnih oštećenja. Ali vitamini i minerali djeluju mnogo suptilnije nego lijekovi. Od njih ne možemo očekivati točno određena djelovanja točno određenih doza, jer međusobno surađuju na složen način koji smo tek počeli razumijevati. Zamijenite li svoju naranču tabletom vitamina C, propustit ćete sastojke koji štite srce, sprječavaju rak i pobjeđuju infekcije.</p>
<p>»Farmaceutska industrija pokušava pojedine ekstrakte biljaka povezati s vitaminima, ali u tom su nastojanju još daleko od prirode«, ističe profesor Kniewald, zagovarajući, kao najbolji i najvažniji izvor vitamina i minerala raznoliku prehranu bogatu svježim povrćem i voćem. </p>
<p>»Ljudi se pouzdaju u ono što piše na ambalaži proizvoda. Na primjer, na voćnim sokovima često je navedeno da su obogaćeni vitaminom C, na margarinu vitaminima A i D. Ali trebalo bi provjeriti kad je posljednji put napravljena analiza onoga što piše na proizvodu. Potrošače se vrlo često vara, jer proizvođači pokušavaju prodati što lošiji proizvod što skuplje«, upozorava prof. dr. Kniewald. </p>
<p>U doba kad imamo sve manje vremena kuhati i kad često posežemo za brzom hranom, takvi nas napisi i bombastične reklame mogu uvjeriti da u tijelo unosimo dovoljno vitamina i minerala. Nažalost, to često nije istina. </p>
<p>Kalcij </p>
<p>Mineral bitan za snažne kosti koji ne djeluje sam, jer zdrave kosti traže i fosfor i magnezij. Trebaju i određene bjelančevine kako bi oblikovale temeljnu koštanu formu, vitamin K da održi strukturu bjelančevina i još dva ojačivača koja nam vjerojatno čak i više nedostaju nego kalcij: vitamin D (za apsorpciju kalcija) i vježbanje (koje potiče stanice za gradnju kosti). Došli smo do potencijalnog objašnjenja za kalcijev paradoks. Znamo li da vitamin D u našem tijelu pretežno potječe od utjecaja Sunčevih zraka na kožu, logično je da ljudi koji žive u toplijim krajevima apsorbiraju kalcij bolje i - rjeđe lome kosti. </p>
<p>Ali kalcij nije važan samo za kosti, nego i za prenošenje živčanih impulsa i održavanje normalnog srčanog ritma. Potiče izlučivanje hormona i aktivira enzime, a crijeva štiti od raka. Preporučena dnevna količina je 1000 miligrama za odrasle, 1200 za žene starije od 50 godina i 1300 za tinejdžere. </p>
<p>Vitamin D </p>
<p>Kad su američki epidemiolozi počeli bilježiti pojavnost raka crijeva u sedamdesetih godina, primijetili su neobičnu podudarnost. Ljudi na jugu umirali su upola rjeđe od te bolesti nego oni na sjeveroistoku. Može li razlog biti vitamin D? Od tada do danas istraživači su otkrili povezanost vitamina D s nižim rizikom obolijevanja ne samo od raka crijeva nego i raka dojke, prostate i jajnika. Ljudi s višom razinom vitamina D rjeđe pate od autoimunoloških bolesti, uključujući dijabetes tipa 1 i multiplu sklerozu. Manje boluju i od srčanih bolesti i imaju bolju plućnu funkciju. Vitamin D također mobilizira i regulira imunitet - što objašnjava njegovo djelovanje na autoimunološke bolesti. Sprječava da stanice postanu maligne - a ako stanice ipak »polude«, potiče ih na samouništenje. </p>
<p>Koliko vitamina D trebamo, pitanje je za raspravu. Službena je preporuka 200 do 600 međunarodnih jedinica na dan, ali neki znanstvenici tvrde da je to premalo, da tisuću jedinica na dan smanjuje učestalost raka crijeva upola, te raka dojke i jajnika za četvrtinu. Ipak, profesor Kniewald upozorava da s vitaminom D treba biti oprezan - kao i s drugim vitaminima topivima u masti (A, E i K), jer se talože u organizmu pa može doći do hipervitaminoze. </p>
<p>Najbolji izvor vitamina D ljeti je sunčanje, a kao ispomoć predlažu se nadomjesci vitamina D i masna riba. </p>
<p>Omega-3 </p>
<p>masne kiseline</p>
<p>U američkim se novinama 2001. pojavila serija oglasa. »Jeste li iznimno neraspoloženi? Osjećate li se često kao da gubite kontrolu? Jesu li vaši odnosi komplicirani?« Oglas je dala harvardska psihologinja Mary Zanarini, jedna od vodećih istraživačica graničnih poremećaja ličnosti. Tražila je dobrovoljce na kojima bi testirala potencijalni tretman osjećaja slabosti i konstantne neraspoloženosti - komponentom ribljeg ulja nazvanom EPA. </p>
<p>Riblje ulje? Da, sve više istraživača smatra da omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja nisu korisne samo za srce nego i za cijeli spektar psihijatrijskih i neuroloških problema, od bipolarnog poremećaja i shizofrenije preko depresije i Alzheimerove bolesti do graničnih poremećaja ličnosti. Čak 50 posto mozga čini masnoća, mozak treba omega-3 za optimalno funkcioniranje. </p>
<p>Studije pokazuju da omega-3 pomaže izgradnji stanične membrane, podiže razinu moždane tvari serotonina i povećava broj spojeva među neuronima. Moždane stanice hranjene s omega-3 imaju više sinapsi. </p>
<p>No gdje možemo naći omegu-3? Hrana sadrži dva osnovna oblika - kratkolančanu verziju (nazvanu ALA) koje ima u orasima, lanenom i ulju kanole i lisnatom zelenom povrću, te dugolančanu verziju (nazvanu EPA i DHA) kojom su bogati morski plodovi. Dugolančana forma posebno dobro utječe na mozak. </p>
<p>Za prevencija srčanih bolesti preporučuje se masna riba najmanje dva puta na tjedan. »I naše izvorno, nerafinirano maslinovo ulje«, dodaje prof. dr. Kniewald, ističući da ga treba koristiti za salate i preljeve, a ne za prženje. </p>
<p>Sve u svemu, tijelo traži redovito vježbanje i zdravu prehranu - bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, zajedno s malim količinama ribe, orašastih plodova i mlijeka. Ako tako živite i tako se hranite - vitaminske vam tablete nisu potrebne, a i kad ih koristimo - nisu čudotvorne. Ali nije li prekrasno da isti prehrambeni stil pomaže u svemu - od preveniranja raka do srčanih bolesti i dijabetesa? Tu nema paradoksa! </p>
<p>Nataša Vlašić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Mijenjajte životne navike</p>
<p>Hipertenziju treba regulirati dijetalnom prehranom, posebno ribom, voćem i povrćem</p>
<p>Nepušenje, izbjegavanje masne hrane i odgovarajuća tjelesna težina pretpostavke su dobra rada srca i krvožilnog sustava, odnosno zdravlja općenito. U suprotnom je put bolestima otvoren, posebno povišenom krvnom tlaku, »tihom ubojici« koji postupno može razarati organizam, a da čovjek toga nije svjestan ako ga redovito ne kontrolira. Mnogo se pacijenata javi kada se njegove vrijednosti već ustale i prijeđu tzv. visokonormalnu granicu od 140/90. Prema riječima dr. Vinka Borića u Trešnjevačkom Domu zdravlja (Zagreb-zapad) zamjetan broj pacijenata dolazi s povišenim krvnim tlakom, ali ne znaju koje bi vrijednosti, s obzirom na spol i dob trebali imati. Optimalan je tlak, kaže dr. Borić 120/80, pa čak i nešto niži, a netočna je tvrdnja »... da se on računa godine plus 10«.</p>
<p>»Ako netko, na primjer, ima 70 godina i misli da su mu vrijednosti tlaka od 170/100 zbog godina - dobre, u velikoj je u zabludi«, kaže dr. Borić. To bi, dodaje, ljudi trebali imati na umu i težiti normalnom tlaku koji se ponajprije valja regulirati prehranom. Ako s tom mjerom nema uspjeha, valja početi terapiju lijekovima. Voće i povrće neizostavne su namirnice koje ne štete tako oboljelom organizmu. Riba, posebice plava, poput tune, srdela i lososa, trebala bi se konzumirati tri puta na tjedan, a osobe s povišenim kolesterolom zbog toga trebaju izbjegavati lignje i rakove. Crveno meso treba izbjegavati, a ako ga se ne možete odreći, valja konzumirati bijelo pureće i meso peradi. Nezdrave su i mliječne masnoće, a za kuhanje treba koristiti maslinovo, sojino ili nerafinirana ulja. Arterijska je hipertenzija u više od 90 posto slučajeva nepoznata uzroka, a za samo deset posto njih zna se uzrok. Potonji je ponajprije vezan uz prekomjernu tjelesnu težinu, dijabetes, pušenje, povišene masnoće, te bolesti srca i krvnih žila članova obitelji. </p>
<p>Neliječen povišeni arterijski tlak povećava rizik od srčanih bolesti (sindrom popuštanja srca, koronarne bolesti), odnosno infarkta, angine pectoris, te moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće... Dijagnoza povišenog tlaka postavlja se u slučaju kada je on u više od tri mjerenja viši od 140/90. Tada srce pojačano radi, pa je povećan otpor u stjenkama krvnih žila što dugoročno dovodi do oštećenja krvnih žila svih organa. Hipertenzija je, kažu liječnici, bolest poremećene ravnoteže mnogih mehanizama - od emocionalnih, fizičkog napora, do autonomnog živčanog sustava, endokrinih žlijezda koje izlučuju hormone - adrenalina, angiotenzin, noradrenalin. </p>
<p>Muškarci su u većem riziku od razvoja bolesti srca i krvnih žila nego žene dok su u generativnoj dobi, zbog povoljnog učinka hormona. Nakon menopauze učestalost se koronarnih bolesti u oba spola izjednačuje. Žene obolijevaju rjeđe od povišenog tlaka, ali, ako se razbole, češće umiru. Rizik obolijevanja od takvih bolesti veći je u muškaraca iznad 40, odnosno 50 godina starosti kod žena. Nemalo je važna i nasljedna sklonost, i to kod osoba čiji je otac obolio ili umro prije 65, a majka prije 55 godine. Kardiolozi ističu da su bolesti srca i krvnih žila najveći svjetski javnozdravstveni problem zbog kojeg umire 12 milijuna ljudi na godinu. Pola se tih smrti moglo spriječiti promjenom nezdravih životnih navika.</p>
<p>Upozoravajuća smetenost</p>
<p>Simptomi povišenog tlaka ponajprije su: mučnina, glavobolja, umor, smetenost, pretjerano znojenje, bljedilo kože ili crvenilo lica, drhtanje mišića, promjene vida i drugi. S tom bolešću mogu biti povezani i dodatni simptomi, poput krvarenja iz nosa, lupanja srca i zujanja u ušima.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>»Palo« 500 tisuća kutija cigareta</p>
<p>Na dokumentaciji stajalo je da se u kontejneru nalazi posuđe a ispod toga bile su cigarete koje bi na crnom tržištu vrijedile 16 milijuna kuna</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Švercane cigarete na crnom tržištu vrijedne 16 milijuna kuna pronađene su u jednom kontejneru na lučkom terminalu Brajdica u Luci Rijeka, objavila je u utorak riječka policija. Više od 46.000 šteka cigareta Marlboro, Super King, Benston i Regal policija je u suradnji s Carinom pronašla 6. ožujka u kontejneru koji je još 9. veljače iz Malezije brodom »Thomas Mann« stigao u riječku luku. Na popratnoj dokumentaciji stajalo je da se u kontejneru nalazi kinesko posuđe. Posuđe je doista i bilo unutra, ali samo u prva dva reda kutija nakon čega je na red došla švercana roba. Cigarete su vjerojatno bile namijenjene crnom tržištu zemalja Europske unije. </p>
<p>Naručitelj robe je jedna tvrtka iz Sarajeva. Policija je u pokušaju da otkrije tko je sve umiješan u šverc cigaretama obavila obavijesne razgovore s tri hrvatska državljanina. Kako od dolaska kontejnera u Rijeku do 6. ožujka nitko nije došao preuzeti cigarete policija je naposljetku protiv nepoznatih osoba podnijela kaznenu prijavu zbog izbjegavanja carinskoga nadzora i krivotvorenja službenih isprava. </p>
<p>Za napomenuti je kako je ovo drugi slučaj u posljednjih nekoliko mjeseci da je u Luci Rijeka otkriven kontejner s većom količinom švercanih cigareta.</p>
<p>Kontejner vrijedan 10 milijuna kuna</p>
<p>Načelnik Sektora kriminalističke policije primorsko-goranske Policijske uprave u Rijeci Vitomir Bijelić je rekao da su cigarete bile skrivene iza jednog reda deklarirane robe, posuđa. Vrijednost zaplijenjenih cigareta marke marlboro bijeli i crveni, benston, superkings i regal policija je procijenila na oko 10 milijuna kuna. </p>
<p> Pretpostavlja se da bi ta pošiljka na tržištu zemalja Europske unije, kojem je bila namijenjena, postigla ukupnu cijenu od oko 16 milijuna kuna, kazao je Bijelić.</p>
<p>Kontejner je stigao brodom iz Malezije u Rijeku 9. veljače, a u nedjelju, kad su cigarete otkrivene, trebao je brodom biti otpremljen u Ploče.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Blaž Petrović ne zna zašto mu se sudi</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - »Ne znam zašto mi se sudi, nikada nisam vidio optužni akt«, rekao je u utorak Blaž Petrović, okrivljen za prijevaru »tešku« 65.000 kuna sucu Općinskog suda, nakon što se nije pojavio ni na jednoj od tri zakazane rasprave dotad. S obzirom da Petrović, koji se na sudu pojavio tek nakon što mu je na prethodnoj raspravi određeno privođenje, nije angažirao ni branitelja, sudac Nenad Lukić odgodio je raspravu, uz »strogo« upozorenje okrivljenom da se na sljedećoj pojavi. Iz izvješća koje je sudac u prosincu 2005. dobio od zagrebačke I. policijske postaje, bilo je vidljivo da je Petroviću poziv za prethodnu raspravu zakazanu u studenome 2005., bio uredno uručen, iako on svoj izostanak nije opravdao. Zanimljivo je, međutim, da sucu Lukiću nikada u spis nije vraćena dostavnica, koja bi potvrdila da je poziv za sud Petroviću doista uručen. Osim toga, dodao je sudac, optužni je prijedlog, kojim se tog privatnog poduzetnika tereti, bio priložen pozivu za raspravu. </p>
<p>»Uvažavam Vaš zahtjev za pripremu obrane, iako je nelogično da policija uz poziv ne uruči i optužni prijedlog, tim više što nemam razloga sumnjati u službeni policijski dopis kojeg potpisuje načelnik Josip Pavliček«, rekao je sudac Lukić i sljedeću raspravu zakazao za svibanj, budući da u studenom za to djelo nastupa zastara. </p>
<p>Oštećeni Jakob K., kojem je Petrović »posuđeni« novac obećao vratiti, dio u gotovini, a dio u robi, što nikada nije učinio, također nije bio upoznat s detaljima optužnog prijedloga. »Dok sam se javljao Dunji Pavliček i Ortynskom u vezi s tim sporom, oni mi na moje upite uopće nisu odgovarali«, rekao je Jakob K...</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Četveropreg lipicanaca izletio u zavoju</p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> - Četveropreg đakovačke Državne ergele lipicanskih konja doživio je u ponedjeljak lakšu nezgodu tijekom snimanja za potrebe HTV-ova dokumentarca o dvostrukom jubileju Ergele. Na križanju Kvaternikove, Tvrtkove i Pavićeve ulice četveropreg se prevrnuo, a prema riječima očevidaca, razlog tomu je promet zbog kojeg su se lipicanci uznemirili, oteli kontroli i pojurili.</p>
<p> U zavoju je vozač ispao iz kočije, kao i još trojica njegovih kolega koji su se također nalazili u fijakeru. Na asfaltnoj podlozi okliznuo se i jedan lipicanac, pa je ostao ležati u šoku. No, nakon što su ga polili vodom, polako se ustao i sva su četiri konja odvedena u pastuharnu. Ta nezgoda, kako ističe ravnatelj Ergele Pavo Sabolski iznenadila je i zatekla sve, a ostala je zabilježena kamerom HTV-a koja je zapravo trebala zabilježiti ljepše izdanje đakovačkih lipicanaca. </p>
<p> Đakovačke Državne ergele lipicanskih konja ove godine obilježava 500 godina uzgoja konja i 200 godina uzgoja lipicanaca, a ta dva jubileja bit će obilježena prigodnim programom čiji središnji dio će biti tijekom ovogodišnjih Đakovačkih vezova početkom srpnja. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nogometni menadžer nije platio najamninu?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poznati nogometni menadžer, Ljubimir Barin, protiv kojeg je hotel »Opera«, današnji »Westin«, pokrenuo postupak zbog navodnog neplaćanja najma poslovnog prostora u vlasništvu tog hotela, nije se u utorak pojavio na zagrebačkom Općinskom sudu, zbog operacije srca u Beču. </p>
<p>Tužitelj od Barina traži odštetu od oko 78.000 kuna. U spornom je poslovnom prostoru, kojeg je Barin koristio od ožujka do svibnja 2002. godine, bila smještena njegova tvrtka »Internacionalni servis LD«, a prijedlog tužitelja za dozvolu ovrhe nad Barinom, sudu je dostavljen u prosincu iste godine. Prema riječima Barinova branitelja, odvjetnika Romana Bihara, Barin je s Anđelkom Lekom, vlasnikom hotela čiji je prostor bio unajmio, imao naime usmeni dogovor o spomenutom dugu, odnosno najmu. Namještaj i inventar koji je Barin ostavio u prostoru, kada je u svibnju 2005. godine iz istog »iseljavao«, trebao je, stoji u odgovoru tuženika na prijedlog o ovrsi, biti svojevrsna kompenzacija za dug. Obrana tako smatra da spomenuti dug uopće ne postoji, a kako doznajemo, stranke će spor vjerojatno riješiti nagodbom.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za drogu i falsifikat dvije i pol godine </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Na ponovljenom suđenju na Županijskom sudu u Zadru Jadran Marijan (43) u utorak je nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od dvije godine i šest mjeseci za posjedovanje droge i krivotvorenje putovnice, a opozvana mu je i uvjetna presuda zadarskog Općinskog suda za posjedovanje droge.</p>
<p>Marijan je na prvom suđenju osuđen na dvije godine i osam mjeseci za posjedovanje i preprodaju. No, Vrhovni sud je ukinuo tu presudu i zatražio novo suđenje. Optužnica ga je Jadrana teretila da je 13. kolovoza 2005. godine od nepoznatog državljanina Italije kupio oko 200 grama marihuane i da je od drugog preprodavača nabavio još neutvrđenu količinu marihuane radi daljnje preprodaje. Policija je pretragom njegova stana u Zadru i kuće na otoku Ižu pronašla 196 grama hašiša i 16,7 grama marihuane. Pronađena je i veća količina novca, odnosno oko 10.000 kuna, 2100 eura, 4000 američkih dolara te manji iznos slovenskih tolara, čeških kruna i drugih valuta.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Investicijske potpore za povrće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedan od strateških projekata razvoja hrvatske poljoprivrede svakako je povećanje proizvodnje radno intenzivnih kultura povrća, voća i maslina, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković u utorak na godišnjoj skupštini Zajednice udruga hrvatskih povrćara.</p>
<p>Dodao je da je Hrvatske prošle godine uvezla povrća (svježeg, prerađenog, poluprerađenog i sušenog) za 100 milijuna dolara, dok je izvoz bio puno manji.</p>
<p>Ukupni uvoz se može smanjiti stvaranjem veće vlastite proizvodnje. Stoga treba poticati razvoj upravo radno intenzivnih djelatnosti poput povrtlarstva, dok 25 posto uvoza čine proizvodi (južno voće, kava, čaj, začini) koje ne možemo sami proizvoditi, kazao je Čobanković.</p>
<p>Naglasio je kako treba raditi na povećanju konkurentnosti domaćih proizvoda. Uz to, proizvođači povrća se moraju okrenuti investicijskim potporama (25 posto nepovratna sredstva).</p>
<p>Vladina dugoročna strateška orijentacija je ka značajnijem povećanju površina pod povrćarskim kulturama kako bi se osigurala proizvodnja povrća na otvorenom i zaštićenom prostoru, dostatna za vlastite potrebe i izvoz te istovremeno tehnološki unaprijedila i povećala kakvoća proizvoda. Predstavnici povrćara istaknuli su kako je krajnje vrijeme da se sustavnim poticajnim mjerama te sređivanjem tržišta potakne organizirana proizvodnja većih količina kvalitetnog povrća za što postoje prirodni uvjeti. Napomenuli su i da podržavaju sve aktivnosti Ministarstva poljoprivrede koje se provode kako bi se riješio problem sivog tržišta u poljoprivredi.</p>
<p>Voditelj Povjerenstva za izradu programa povrtlarstva Josip Bogašić napomenuo je da je to povjerenstvo prilikom izrade programa imalo problema s evidencijama proizvodnje povrća. Program još čeka na Vladinu proceduru.</p>
<p>Nisu pouzdani podaci DZS-a i Hrvatske savjetodavne službe, ali ni proizvođača povrća, koji rade na sivom tržištu zbog povoljnijih cijena, zaključio je Bogašić. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ružinski: Uvođenje naknada nije razlog za poskupljenja</p>
<p>Ove će godine biti doneseni pravilnici o gumama i vozilima, medicinskom otpadu, elektroničkim uređajima...</p>
<p>Niz novih pravilnika o reciklaži raznih vrsta otpada otvara vrata brojnim poduzetnicima koji bi u tome trebali prepoznati dobru priliku za uspješan posao jer država neće ulagati u to nego samo može pomoći poduzetnicima, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.</p>
<p>Državni tajnik Nikola Ružinski najavio je da će Ministarstvo ove godine, nakon što je uspješno zaživjelo skupljanje ambalažnog otpada, donijeti pravilnike o otpadnim gumama, otpadnim vozilima, medicinskom otpadu, starim električnim i elektroničkim uređajima (računala, telefoni, televizori, hladnjaci, štednjaci...), otpadnim uljima te starim akumulatorima i baterijama. Svi pravilnici će, prema njegovim riječima, biti usklađeni s europskom praksom i smjernicama.</p>
<p>Jedan od temeljnih preduvjeta za početak njihove primjene je postojanje pogona u kojima će se takav otpad reciklirati jer ne bi imalo smisla početi prikupljati velike količine raznog otpada i onda čekati na dovršenje postrojenja ili plaćati njegovo zbrinjavanje u inozemstvu.</p>
<p>Zato prije početka cijelog posla mora biti zatvoren reciklažni lanac, dakle donešeni propisi, osigurani izvori financiranja te organiziran sustav prikupljanja i prerade.</p>
<p>Tako su prije početka primjene Pravilnika o ambalažnom otpadu na vrijeme osigurani pogoni za njegovu reciklažu. Već je izgrađena i nova privatna tvornica za reciklažu otpadnih guma Gumiimpex, koju je krajem prošle godine u varaždinskoj slobodnoj zoni otvorio premijer Ivo Sanader, jer će od niza najavljenih prvo početi primjena Pravilnika o otpadnim gumama.</p>
<p>Njenu gradnju subvencijom kamate na kredit od pet milijuna eura pomogao je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a na sličan način pomogli su i gradnju pogona za reciklažu PET boca tvrtke BBS u Podrutama.</p>
<p>Novi pravilnici će obvezati proizvođače i uvoznike proizvoda na plaćanje naknada čime će se, po uzoru na europsku praksu, financirati organizirani sustav prikupljanja, prijevoza i oporabe (prerade takvih sekundarnih sirovina) tih proizvoda kad postanu otpad. Naime, u nekim slučajevima, na primjer kod aluminijskih limenki za piće, oporaba je dovoljno isplativa pa država neće trebati ništa plaćati reciklažeru. Vrijednost novih proizvoda dobivenih preradom starog stakla otprilike taman pokriva troškove oporabe, a prema cijenama metala na burzi na granici isplativosti je i skupljanje te prerada starih automobila.</p>
<p>To ne vrijedi za druge vrste otpada, primjerice stare gume, PET boce i papir, jer su troškovi zbrinjavanja veći od dobitka od proizvedenih novih proizvoda ili prodaje tog otpada kao goriva za spalionice. Tako novi proizvodi dobiveni preradom PET boca pokrivaju oko 40 posto troškova prerade, a kod prerade starog papira oko 50 posto troškova, kaže Ružinski.</p>
<p>Međutim, nigdje se, prema njegovim riječima, samo prodajom prikupljenog otpada reciklažerima neće moći pokriti svi troškovi skupljanja, najskupljeg dijela reciklažnog lanca.</p>
<p>Osim toga, državni tajnik napominje da će iznos naknada ovisiti isključivo o troškovima zbrinjavanja takvog otpada. Ali zahvaljujući njihovom uvođenju npr. vulkanizeri, tvrtke i građani više neće morati plaćati zbrinjavanje svojih starih guma nego će ih ovlaštenim skupljačima moći predavati besplatno. Zbog toga će se znatno smanjiti njihovo bacanje u prirodu zbog izbjegavanja troškova.</p>
<p>Na isti način će se, uvođenjem naknada po načelu »onečišćivač plaća«, financirati i prikupljanje drugih vrsta otpada koje će sakupljači potom kao sirovinu predavati tvrtkama koje će ih prerađivati ili koristiti kao gorivo. No, te naknade neće biti velike u odnosu na cijenu proizvoda pa njihovo uvođenje ne bi trebalo dovesti do poskupljenja, iako nije isključeno da ih neke tvrtke pokušaju iskoristiti kao alibi za poskupljenje, naglašava Ružinski.</p>
<p>Kao što je Pravilnik o ambalažnom otpadu očistio Hrvatsku od svuda razbacanih PET i staklenih boca te aluminijskih limenki u Ministarstvu očekuju da će novi pravilnici doprinIjeti da se na podjednako učinkovit način prikupljaju i druge vrste otpada.</p>
<p>Godišnje se u Hrvatsku uveze od 20 do 24 tisuće tona guma, što se može oporabiti u postojećim pogonima. Njihovi preostali slobodni kapaciteti iskoristit će se za postupnu preradu 70 do 100 tisuća tona starih guma, koliko ih je, po procjenama, rasuto po odlagalištima otpada i prirodi.</p>
<p>Naknada koju će plaćati uvoznici automobila omogućit će besplatno predavanje starih vozila i organizirano skupljanje brojnih odbačenih po prirodi i njihov prijevoz do reciklažera.</p>
<p>Skupljanje starih električnih i elektronskih uređaja i automobila organizirat će se vjerojatno tako da će trgovci po načelu staro za novo morati uzimati stare uređaje, za što će im, iz naknada koje će plaćati proizvođači i uvoznici, biti pokriveni troškovi. To ne znači da će se trgovine pretvoriti u skladišta starih uređaja i automobila nego će trgovci to moći dogovoriti s ovlaštenim skupljačima. </p>
<p>Postoji i mogućnost uvođenja povratnih naknada za neke proizvode obuhvaćene novim pravilnicima kao kod ambalažnog otpada. Kupci bi prilikom plaćali tu naknadu koja bi im se vraćala nakon vraćanja starog proizvoda.</p>
<p>Naime, načelo kod svih pravilnika je da svi proizvođači ili uvoznici, trgovci i kupci moraju dati svoj doprinos boljem gospodarenju otpadom - netko novčani, a netko fizički. Ako netko ne želi doprinijeti zaštiti okoliša vraćanjem odsluženog proizvoda onda treba platiti da netko drugi to napravi za njega, kažu u Ministarstvu.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hotelijeri protiv PDV-a od 20 posto</p>
<p>Konkurentske europske zemlje - Turska, Grčka, Italija, Španjolska i Portugal - imaju u turizmu selektivne stope PDV-a između šest i osam posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Franco Palma, predsjednik predsjedništva i izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera (HUH), reagirao je na inicijativu Hrvatske udruge poslodavaca da se uvede jedinstvena stopa PDV-a od 20 posto, odnosno da se ukine turistička međustopa od 10 posto.</p>
<p>Na susretu poduzetnika Hrvatske održanom dana 6. ožujka 2006. godine u Zagrebu, Hrvatska udruga poslodavaca, ističe Palma, poduzetnike je upoznala s dvjema inicijativama i to s prijedlogom pojednostavljenja poreznog sustava te s prijedlogom fleksibilnosti radnih odnosa.</p>
<p>Hrvatska udruga hotelijera podržava obje inicijative i prijedloge, izuzev dijela prijedloga uvođenja jedinstvene stope PDV-a od 20 posto i ukidanja međustope (selektivne stope) PDV-a od 10 posto za turizam.</p>
<p>HUH smatra kako HUP predlaganjem takve porezne politike nije sagledao sektor turizma i uvjete poslovanja toga sektora.</p>
<p>Uvođenjem stope PDV-a od 20 posto sektoru turizma bitno bi se pogoršali uvjeti konkurentnosti na emitivnim tržištima, budući da sve europske konkurentne zemlje - Turska, Grčka, Italija, Španjolska i Portugal - imaju u turizmu selektivne stope PDV-a između šest i osam posto. Ukidanjem porezne stope od 10 posto hrvatski bi se turizam doveo u bitno nekonkurentniju poziciju.</p>
<p>Nadalje, tvrde u HUH-u, predlagatelj je kod predlaganja jedinstvene stope PDV-a zanemario, s jedne strane, značaj sektora turizma za hrvatsko gospodarstvo, a s druge strane precijenio je profitabilnost poslovanja tog sektora, pretpostavljajući da je ta profitabilnost bitno viša od stvarnosti.</p>
<p>Naime, ističe Palma, financijskom poslovanju sektora turizma postoji u javnosti pogrešan dojam iznimno profitabilne grane, povodeći se izjavama i podacima koji se u medijima objavljuju o ostvarenom broju noćenja i postotku povećanja broja noćenja/gostiju iz godine u godinu, a ne realnim financijskim pokazateljima.</p>
<p>I po nama bilo bi katastrofalno da turizam, grana kojom se ostvaruje golem dio BDP-a, ponovno uđe u isti koš s ostalima. Turizam je prvi dobio povlasticu u vidu nultog PDV-a za izvozne doznake što je kasnije promijenjeno u od ove godine aktualni desetpostotni PDV. Istina je da je i ta stopa od dva do četiri posto veća od konkurencije, ali u ovakvoj situaciji, nezavidne ekonomske krize, to je pozitivan signal od države.</p>
<p>Ne treba, isto tako, zaboraviti da hotelijeri, pogotovo nekoliko posljednjih godina, nerijetko isključivo zastupaju stavove svojih vlasnika, dok su im važnost i kvaliteta struke u drugom planu. Da je hotelijerstvo, ali i turizam u cjelini, sve profitabilniji sektor dokazuje i to što se iz sezone u sezonu gradi sve više novih objekata.</p>
<p>Dakle zbog opstanka našeg turizma (opstanka zaposlenih) u sve bespoštednijoj borbi s konkurencijom dobro bi bilo da se održi desetpostotna stopa PDV-a, možda i da se snizi za još koji postotak. To je glavni razlog. Manje nas, budimo iskreni, zanima koliko će godišnje zarađivati vlasnici ovdašnjih hotelskih objekata. Ne zaboravimo da su mnogi do hotela došli »ispod žita«, za nikakve novce.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Hitrorez reže nepotrebne i opterećujuće propise</p>
<p>U nekoliko faza može se »očistiti« od deset do trideset posto nepotrebnih propisa</p>
<p>Ukoliko Hrvatska želi proširiti svoju trgovinu na regiju i šire međunarodno tržište, ne smije zanemariti prihvaćanje međunarodnih normi, pravila i praksi u području mjeriteljstva, akreditacije, normizacije i certifikacije (MANK), rekao je nedavno na konferenciji o unaprjeđenju hrvatske konkurentnosti, predsjednik Vijeća Darko Marinac.</p>
<p>Kako je istaknuo, to su bitne poveznice s globalnom trgovinom, pristupom tržištu i izvoznom konkurentnošću, te bi njihova provedba potpomogla trgovinu i smanjila ograničenja koja se tu nameću.</p>
<p>Stoga će Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) predložiti Vladi model uklanjanja suvišnih zakona i pravilnika koji opterećuju gospodarstvo, pod nazivom Regulatorna giljotina, najavio je Marinac.</p>
<p>Predloživši kroatizirani naziv »Regulatorni hitrorez«, Marinac je pojasnio da je riječ o procesu u tri faze. U prvoj državna administracija sama »očisti« oko 10 posto nepotrebnih propisa. Tijekom druge, u kojoj poduzetnici i njihova udruženja ukazuju na nepotrebne propise, njihov broj može se smanjiti za daljnjih 30 posto, a u trećoj fazi stručna skupina pravnika i gospodarstvenika uklanja još oko 10 posto zakonodavnog viška.»Dvije trećine starih propisa od 12.000 normativnih dokumenata nemaju nikakvu tehničku niti tržišnu vrijednost i zbog toga bi u regularnoj reformi trebale biti izbrisane«, napominje Marinac.</p>
<p>Glavni ekonomist i direktor Programa globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma Augusto Lopez-Claros ponudio je Hrvatskoj »mrkvu i batinu«. Naime, Hrvatska je lani bila na 63. mjestu od 117 zemalja, a 2004. godine na 64. mjestu. Dakle, ipak se krećemo u pravom smjeru globalne konkurentnosti.</p>
<p>Lopez-Clarosova »mrkva« je bila u ocjeni da Hrvatska ima dobru radnu snagu, zdravstveni sustav te školstvo, a uspješna je i u primjeni informacijskih tehnologija u gospodarstvu. »Batina« se odnosi na poboljšanje zaštite prava vlasništva, učinkovitost javne uprave, korporativnu etiku i pravosuđe, istaknuo je.</p>
<p>Respektabilne rezultate, prema njegovim riječima, Hrvatska ima i na području makroekonomske stabilnosti i menadžmenta javnih financija te u području inovacija, a uz spomenute nedostatke treba još poboljšati povjerenje u institucije sistema, smanjiti administrativne prepreke poslovanju, pojednostavniti porezni sustav te pojačati borbu protiv korupcije.</p>
<p>Primjerice, Južna Koreja se na globalnoj ljestvici konkurentnosti nalazi na 17. mjestu. </p>
<p>Zbog neučinkovite državne administracije, i pored velikog tehnološkog napretka, ne može ući među prvih pet zemalja po konkurentnosti, pojasnio je Lopez-Claros.</p>
<p>Veliku šansu Hrvatske za rješavanje tih problema, Lopez-Claros vidi u razdoblju pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Taj proces, ocijenio je, pospješit će reforme i institucije u Hrvatskoj.</p>
<p>»Točno tamo gdje su Češka i Estonija, najuspješnije zemlje pristupnice, bile 2000. i 2001. godine, Hrvatska je danas, a iskustva tih dviju zemalja pokazuju kako se pretpristupno razdoblje može dobro iskoristiti«, napomenuo je.</p>
<p>Osim toga, za primjere uspješno provedene reforme navodi Meksiko, Južnu Koreju i Mađarsku. Ova posljednja je broj pravnih akata uspjela srezati za 30 posto i uspješno nastavlja svoj razvoj.</p>
<p>Na skupu je istaknuta i važnost uvođenja normi kvalitete i sustava upravljanja kvalitetom u hrvatska poduzeća jer na tom polju imamo vrlo loše rezultate. Preciznije, za Slovenijom zaostajemo nekoliko puta, kaže Marinac.</p>
<p>Postoji i niz drugih problema. U privatnom sektoru još uvijek postoji slaba percepcija važnosti ISO standarda, a za veliki broj ostalih certifikacija upitna je kontinuirana usklađenost.</p>
<p>Predloženo je osnivanje Centra za upravljanje kvalitetom kako bi što veći broj hrvatskih tvrtki dobio potrebne certifikate za ulazak na europsko tržište. Zadaća centra bila bi koordinacija i provođenje službenih programa vezanih za kvalitetu na nacionalnoj razini. U tom bi centru predstavnici malog gospodarstva mogli dobiti informacije vezane uz koristi provođenja međunarodno priznatih programa kvalitete i normi.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vodeće europske tvrtke okreću se inozemnim tržištima</p>
<p>Menadžerima je u iskoraku na strana tržišta najvažnije stjecanje novih potrošača i povećanje tržišnog udjela</p>
<p>Vodeće kompanije iz Europe, Afrike i Bliskog istoka u sljedeće će tri godine prioritet u svom poslovanju dati inozemnim, a ne domaćim tržištima, pokazuje najnovije istraživanje londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU).</p>
<p>Istraživanje CEO Briefing provedeno je na uzorku od 555 menadžera više razine. Od toga, 188 menadžera dolazi iz Europe, Afrike i Bliskog istoka.</p>
<p>Menadžeri su u istraživanju naglasili značaj globalizacijskih procesa za razvoj svojih tvrtki. Važnu kariku u njihovoj globalnoj strategiji zauzima očekivana stopa gospodarskog rasta u ovoj godini, koja bi, prema prognozama EIU-a, trebala iznositi 1,8 posto u zoni eura i 2,1 posto u Europskoj uniji. Uz to, menadžeri očekuju poboljšanje investicijske klime na ciljanim tržištima. Inače, preko 80 posto ispitanika smatra da su uvjeti za globalno poslovanje dobri ili vrlo dobri.</p>
<p>»Istraživanje jasno pokazuje da sve više poslovnih lidera postaje svjesno prednosti koje nosi globalizacija. Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju današnji menadžeri odnosi se na to kako najbolje iskoristiti prilike koje im nude globalizacijski procesi«, prokomentirao je rezultate istraživanja britanski ministar trgovine Ian Pearson.</p>
<p>Dodao je kako je na vladama da pomognu kompanijama u njihovu prodoru na inozemna tržišta. Ocijenio je i kako u globalizacijskoj utakmici za privlačenje ulaganja i trgovine najbolje prolaze zemlje s jakim i stabilnim gospodarstvima i fleksibilnom radnom snagom.</p>
<p>Kao najvažniju strategiju u iskoraku svojih kompanija na strana tržišta većina menadžera - njih 58 posto - navodi stjecanje novih potrošača. Vrlo im je važno i povećanje tržišnog udjela, za što se izjašnjava 52 posto ispitanika. Nešto manje od polovice ispitanika ukazuje na značaj smanjenja troškova (za što se zalaže 47 posto ispitanika) i rasta prihoda (46 posto), pokazuje istraživanje skupine analitičara vezanih uz poznati tjednik The Economist.</p>
<p>No, unatoč deklarativnoj globalnoj orijentaciji, pred mnogim je svjetskim kompanijama još dug put do stjecanja stvarnih globalizacijskih osobina, upozoravaju u EIU-u. U prilog tome govori i sastav uprava najvećih tvrtki izlistanih na vodećim svjetskim burzama. Istraživanje EIU-a, primjerice, pokazuje da je, od ukupno 3352 vodeća menadžera u 250 najvećih tvrtki na 10 vodećih burzi, njih samo 624, ili 18,6 posto, stranaca.</p>
<p>U tom je smislu najkozmopolitskija švicarska burza, budući da je među vodećim menadžerskim kadrom u 25 tvrtki izlistanih na njoj više od 36 posto stranaca. Slijedi burza u Amsterdamu, s oko 35 posto stranaca. Začelje u Europi drži, pak, frankfurtska burza, s obzirom da manje od devet posto vodećeg menadžerskog kadra u 25 najvećih kompanija na njoj dolazi iz inozemstva. U svijetu je, pak, najmanje kozmopolitska burza u Tokyju, jer manje od sedam posto vodećih menadžera u 25 najvećih tvrtki na njoj dolazi iz inozemstva, pokazuje analiza EIU-a.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Metalci nezainteresirani za zenički sajam</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Da sporadična upozorenja o nužnosti većeg angažmana brodskih gospodarstvenika u traženju posla imaju temelja dokazalo je i predstavljanje Međunarodnog sajma metala, koji se održava u Zenici sredinom svibnja, upriličeno u županijskoj Hrvatskoj gospodarskoj komori, na kojem su se pojavila »čak« dva predstavnika metalskih tvrtki u Brodsko-posavskoj županiji. </p>
<p> Međunarodni sajam metala, koji će se održati od 17. do 20. svibnja, bit će treći takav sajam. - ZEPS Intermetal je izrazito poslovni sajam, na kojemu se ostvaruju poslovni kontakti i sklapaju kokretni ugovori - rekao je Damir Terzić, voditelj projekta ZEPS Intermetal. Dodao je da je prošle godine na prostoru većem od četiri tisuće četvornih metara sudjelovalo 25 izlagača iz 14 zemalja. </p>
<p>- Cijena četvornog metra neuređenoga izložbenog prostora je 48 eura, dok je s minimalnim uređenjem ta cijena 69 eura po četvornom metru. Na vanjskom prostoru cijene izložbenog prostora kreću se od 20 do 40 eura po četvornom metru - rekao je Terzić. </p>
<p>Organizator odlaska hrvatskih gospodarstvenika na ZEPS Intermetal je sisačka Hrvatska gospodarska komora, čija je tajnica Brankica Grd podsjetila da su prošle godine hrvatski metalci izlagali na 100 četvornih metara. [A. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Cefta rješenje i za Europu</p>
<p>Sve europske države, doznajemo uoči sastanka, podržavaju ideju da Cefta nastavi s radom i da se aktivira na jugoistoku Europe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije sastat će se u četvrtak i petak u Salzburgu, a razgovarat će se, među ostalim, i o hrvatskom prijedlogu da zemlje regije gospodarski surađuju u sklopu Cefte.</p>
<p>Ministri će dobiti dva prijedloga: jedan hrvatski, koji je već dobio potporu zemalja regije, te prijedlog Europske komisije, koji zagovara zonu slobodne trgovine na Balkanu. S obzirom na to da je riječ o kompatibilnim prijedlozima, može se očekivati će se naći rješenje koje će zadovoljiti i Europsku komisiju i zemlje jugoistoka.</p>
<p>Uoči skupa u Salzburgu, na kojem će Austrija iznijeti i niz prijedloga vezanih za aktivnosti EU-a, može se ponovo čuti da nema govora o bilo kakvoj obnovi Jugoslavije ili neke druge asocijacije na Balkanu. I prijedlog Europske komisije o zoni slobodne trgovine samo je usmjeren prema potrebi da zemlje regije više surađuju i na gospodarskom polju, što je uostalom i želja svih zemalja jugoistoka.</p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader ponudio je rješenje da se oživi Cefta, u kojoj su uz Rumunjsku i Bugarsku još i Hrvatska, a odnedavno i Makedonija. Spremnost za ulazak u Ceftu već su pokazali i Albanija, BiH i Moldavija, a uskoro bi se mogla izjasniti i Srbija i Crna Gora. Sanaderov je prijedlog da Cefta, koja već ima bogato iskustvo kao »poligon za trening«, prije ulaska u EU bude okvir u sklopu kojeg će gospodarski surađivati i zemlje jugoistoka, s time da to ne isključuje elemente iz prijedloga koji je uputila Europska komisija.</p>
<p>Dokument Europske komisije pripremao je djelomično i Pakt o stabilnosti, čiji je koordinator Erhard Busek i za vrijeme posjeta Zagrebu kategorično izjavio da je hrvatska inicijativa o okupljanju unutar Cefte dobra te da je treba podržati. Sličnu podršku Hrvatska je dobila i od Josea Manuela Barrosa, predsjednika Europske komisije za vrijeme njegova boravka u Zagrebu.</p>
<p>Uoči skupa u Salzburgu, Vjesnik doznaje u svim europskim državama postoji želja da Cefta nastavi s radom i da se aktivira na jugoistoku Europe. U tom smislu se očekuje da će Rumunjska, koja sada predsjeda Ceftom, uskoro pripremiti i summit proširenja, na kojem bi bilo više govora o budućim planovima rada te organizacije.</p>
<p>Hrvatsko će izaslanstvo u Salzburgu obavijestiti ministre vanjskih poslova kakve su reakcije zemalja u regiji, nakon Sanaderova posjeta Moldaviji i Albaniji, te susreta s makedonskim premijerom Vladom Bučkovskim u Draču. Zemlje regije su potpuno podržale Sanadera, što će sigurno olakšati i donošenje odluke ministara vanjskih poslova, koji će konačnu odluku prepustiti najvjerojatnije šefovima vlada i država na summitu EU-a u Bruxellesu. U Salzburgu će se razgovarati i o inicijativama koje mogu pokrenuti rješavanje problema unutar EU-a. Prije svega se to odnosi na europski ustav, pitanje proširenja, ali i efikasniji rad europskih institucija. Austrijsko predsjedništvo je dosad izašlo s mnogo originalnih i zanimljivih prijedloga, o kojima će se također raspravljati na summitu u Bruxellesu. Austrijski kancelar Wolfgang Schüssel vrlo brzo bi mogao posjetiti Zagreb i upoznati premijera Sanadera i njegove suradnike sa svim detaljima. Austrija u Hrvatskoj vidi zemlju koja prednjači u regiji i koja bi svojim pozitivnim primjerom mogla »povući« i ostale zemlje jugoistoka prema Bruxellesu.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hrvatska je u snažnoj poziciji</p>
<p>Američka administracija odlučila se ozbiljno pripremiti za novi krug proširenja NATO-a, predviđen za 2008.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatska je u snažnoj poziciji kada je riječ o članstvu u NATO-u«, izjavila je šefica američke misije pri NATO-u Victoria Nuland u utorak u Zagrebu. Veleposlanica Nuland razgovarala je s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom te predsjednikom Stjepanom Mesićem. Razgovaralo se o tome kako hrvatskim građanima objasniti ulogu NATO-a u svijetu koji nije posthladnoratovska vojna organizacija, nego politička, sa sve globalnijim djelovanjem.</p>
<p>Američka administracija odlučila se ozbiljno pripremiti za novi krug proširenja NATO-a, predviđen za 2008. Stoga je Nuland bila na turneji kojom je obuhvatila tri zemlje Jadranske povelje - Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju. »Jedan od ciljeva mojeg dolaska je dogovoriti se kako zastupati interese te tri zemlje u NATO-u«, izjavila je veleposlanica Nuland.</p>
<p>Američka administracija aktivno je uključena u diplomatske procese u regiji da bi se održala stabilnost, a stoga je važno da zemlje kandidatkinje za NATO napreduju u dobrom smjeru. SAD će nakon ovog posjeta pronaći načina kako da unutar Saveza ojača kandidaturu za punopravno članstvo triju zemalja.</p>
<p>Kako doznajemo, razgovori na obje adrese - na Pantovčaku i u Banskim dvorima - prošli su iznimno dobro, a obje su strane zadovoljne jer su »razgovori bili izuzetno kvalitetni«, kazali su Vjesniku diplomatski izvori.</p>
<p>Veleposlanica Nuland u Zagreb je došla sa snažnim timom iz State Departmenta i Pentagona, što se tumači kao jasna poruka i znak političke volje za jačanje integracijskog procesa. Međutim, sam NATO trenutačno se nalazi u transformaciji, pa su nerealna očekivanja da bi do novog proširenja moglo doći krajem ove godine na summitu u Rigi.</p>
<p>Predsjednik je s Nuland razgovarao o razvoju hrvatsko-američkih odnosa te suradnji u kontekstu hrvatskih priprema za članstvo u NATO-u. Veleposlanica Nuland istaknula je dosadašnje hrvatske uspjehe u provođenju obrambenih reformi, ali i uspjeh u rješavanju političkih pitanja povezanih s ispunjavanjem uvjeta za članstvo u Savezu. </p>
<p>Hrvatski je predsjednik prenio da u Hrvatskoj postoji konsenzus svih političkih stranaka za članstvo u NATO-u, kao i jačanje hrvatskog angažiranja u međunarodnim mirovnim operacijama NATO-a. Predsjednik je govorio i o postignutim rezultatima obrambene reforme kao i o smjeru nastavka njihova provođenja, stoji u priopćenju iz njegova ureda. [Bruno Lopandić / Miroslava Rožanković].</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Snažna turska potpora Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odnosi Hrvatske i Turske su vrlo dobri, dvije zemlje pružaju jedna drugoj potporu u pregovorima za članstvo u Europskoj uniji, a Turska podupire i hrvatska nastojanja za ulazak u NATO. Izjavili su to u utorak predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i predsjednik Turske velike nacionalne skupštine Bulent Arinc, koji na Šeksov poziv boravi u posjetu Hrvatskoj. Bulent Arinc je napomenuo da su Turska i Hrvatska prijateljske zemlje. »Istoga su dana naše zemlje krenule u pregovore s EU, za koje vjerujemo da će biti uspješni. Turska daje snažnu potporu Hrvatskoj za članstvo u NATO-u«, rekao je Arnic. Vladimir Šeks je pak naglasio da će razgovori izaslanstava dvaju parlamenata biti iskorišteni za daljnje jačanje i svestrano razvijanje dobrih odnosa između Hrvatske i Turske. Predsjednika turskog parlamenta primio je i predsjednik Republike Stjepan Mesić, a u razgovoru je istaknuta potreba poticanja izravnih investicija. Mesić je istaknuo da Hrvatska i Turska imaju isti cilj - priključenje EU, a Arinc da njegova zemlja podržava hrvatsko priključenje NATO-u. Bulent Arinc susreo se i s voditeljem hrvatsko-turske međuparlamentarne skupine prijateljstva Marinom Zubovićem te s predsjednikom Odbora za europske integracije Nevenom Mimicom. [Ivka Bačić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vlada predstavlja antikorupcijski program</p>
<p>Sabor HDZ-a će se održati u Vukovaru 1. travnja, a očekuje se dolazak predsjednika Europske pučke stranke Wilfrieda Martensa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Deseti izvještajni opći sabor HDZ-a pokazat će zajedništvo i snagu ove povijesne i pobjedničke stranke«, rekla je u utorak na konferenciji za novinare zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor. Kako je u ponedjeljak odlučilo Predsjedništvo stranke, sabor će se održati u Vukovaru 1. travnja u dvorani u Borovu naselju, a nazočit će mu 3100 izaslanika, od čega 250 iz iseljeništva, od 500 do 600 predstavnika Mladeži HDZ-a i od 200 do 300 članica HDZ-ove Zajednice žena »Katarina Zrinska«. Također se očekuje i dolazak predsjednika Europske pučke stranke Wilfrieda Martensa.</p>
<p>Jadranka Kosor je izvijestila da će se na Saboru govoriti o radu stranke, ali i o ispunjavanju stranačkog i Vladina programa. »Naša je ocjena da dobro napredujemo u ostvarenju svih programskih ciljeva«, dodala je Kosor. Istaknula je da u HDZ ulazi sve više novih članova, posebice mladih, a da bi se olakšalo učlanjenje u stranku, na Saboru će se obaviti i izmjene Statuta HDZ-a kojima bi se u stranku moglo učlaniti ne samo u temeljnim ograncima, nego i u drugim stranačkim organizacijama. </p>
<p>Budući da je riječ o jubilarnom stranačkom općem saboru, prema riječima glavnog tajnika HDZ-a Ivana Jarnjaka, predsjednik stranke Ivo Sanader govorit će i o njezinoj povijesnoj ulozi u stvaranju, obrani, oslobođenju i obnovi hrvatske države i ulasku u Europsku uniju. </p>
<p>Jadranka Kosor je najavila da će Sanader u petak u HAZU predstaviti Vladin antikorupcijski program i dodala da bi do rujna trebao biti gotov prijedlog Zakona o financiranju stranaka. Pritom je odbacila tvrdnje da Vlada kopira prijedloge DC-a. »Vesna Škare-Ožbolt bila je članica Vlade i morala je raditi po njezinu programu koji spominje i borbu protiv korupcije kao jedan od najvažnijih ciljeva. Pitanje je zašto se s donošenjem Antikorupcijskog programa otezalo u Ministarstvu pravosuđa«, rekla je Jadranka Kosor.</p>
<p>Kirin: Mediji su me pogrešno prenijeli</p>
<p>Nisam se založio za to da se medijima zabrani objavljivanje anonimnih predstavki, nego sam kazao da se MUP i Državno odvjetništvo trebaju osigurati od curenja takvih prijava iz samog sustava«, rekao je u utorak ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin novinarima u HDZ-ovoj središnjici komentirajući ocjenu premijera Ive Sanadera da je u ovom trenutku takva inicijativa deplasirana. Dodao je da su mediji pogrešno prenijeli njegove riječi, a opovrgnuo je i navode iz anonimnog pisma koje su prošlog tjedna objavili mediji, a prema kojem je Kirin u virovitičkoj policiji zataškao navodni incident u kojemu je zastupnik Josip Đakić pretukao stranačkoga kolegu Ivicu Mihelčića. »Nisam bio u postaji i smatram da je policija u tom slučaju dobro obavila svoj posao te da nema potrebe za daljnjom istragom«, zaključio je Kirin.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Strategija razvoja poljoprivrede do lipnja </p>
<p>KNEŽEVI VINOGRADI</p>
<p> – Ministar poljoprivrede Petar Čobanković rekao je u utorak navečer u Kneževim Vinogradima da će strategija razvoja poljoprivrede biti završena do lipnja. Ciljevi su u prvom redu povećanje proizvodnje mesa, mlijeka i svih kultura u voćarstvu, povrćarstvu pa i cvjećarstvu, kazao je na okruglom stolu o zemljišnoj politici, poticajima i vodnoj naknadi koji je organizirala Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB). </p>
<p>Da bismo razvili voćarstvo i povrćarstvo moramo riješiti pitanje skladišnih kapaciteta što će država financirati s 25 posto. O poticajima je rekao da su nužni i da se nastoje uvesti mogućnosti povećanja – za 2006. su planirae dvije milijarde i 140 milijuna kuna, najviše do sada. Rekao je da će se izboriti da koncesijska naknada bude primjerena kako bi proizvođači mogli plasirati svoje proizvode na tržište. Vodnu naknadu morali smo povisiti zbog problema kanala trećeg i četvrtog reda, rekao je. </p>
<p> Skup je kasnio jedan sat jer su ministra dočekali predstavnici više seljačkih udruga tražeći da i oni prisustvuju. Čobanković je rekao da se ne želi miješati u rad udruga, da zastupa sve podjednako i predložio da se sastanu u petak navečer gdje im bude odgovaralo. Oni su ponovili zahtjeve s prosvjeda u Donjem Miholjcu i poručili da će, ne ispune li se do 12. ožujka, 20. ožujka traktorima u Zagreb. </p>
<p>Predsjednik ZUSSB-a Antun Laslo rekao je da nije mogao pozvati sve udruge, jer jer za sve nije bilo mjesta, te dodao da prvo treba sjesti za stol, a za prosvjede ima vremena. [Ognjen Gvozdenović]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Jakovčić pisao Barossu</p>
<p>PULA</p>
<p> - Istarski župan Ivan Jakovčić neprimjerenima je ocijenio reakcije u Hrvatskoj na talijanski zakon o mogućnosti stjecanja dvojnog državljanstva, a najoštrije je osudio izjave nekih hrvatskih političara, posebice čelnika HSP-a, koji su s tim povezali osnivanje »jadranske euroregije«. Jakovčić je u vezi s tim uputio dopis austrijskom kancelaru i predsjedavajućem EU-a Wolfgangu Schüsselu i Joseu Manuelu Barosu, predsjedavajućem Europske komisije.</p>
<p>U njemu naglašava da je odluka talijanskog parlamenta, koja omogućava stjecanje talijanskog državljanstva građanima Hrvatske, ne nosi nikakve skrivene teritorijalne pretenzije, nego joj je cilj omogućiti stjecanje dvostrukog državljanstva, ponajprije pripadnicima talijanske manjine. </p>
<p>Istarski župan traži od Barosa i Schüssela da se zajedničkim snagama regulira pitanje višestrukog državljanstva za građane Europe, dodajući da tim pismom ne želi dovesti u pitanje politiku hrvatske vlade. U vezi s mogućnosti da stranci kupuju nekretnine u Hrvatskoj Jakovčić se zauzima za recipročnost i stjecanje nekretnina po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. [S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Račan za nacionalni program za pregovore</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Članovi Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Hrvatske i EU-a usvojili su u utorak stajališta koja će zastupati naši pregovarači za poglavlje znanosti i istraživanja, o kojem je screening završio. Prema riječima predsjednika Odbora Ivice Račana, Hrvatska još nije dovoljno osposobljena za sudjelovanje u postojećim europskim programima istraživanja i razvoja, još manje za izvlačenje što veće koristi od njih. </p>
<p>»Upozorili smo da ni u tom području nemamo definirane interese, još manje znamo koje su i gdje razvojne šanse Hrvatske. Bez nacionalnog programa, koji treba biti osnova za pregovore, nećemo moći uspješno braniti nacionalne interese«, napomenuo je. To se odnosi i na poljoprivredu i na energetsku politiku, rekao je, dodajući da treba točno definirati koje su nam šanse u tim proizvodnjama te već danas podizati njihovu konkurentnost, a ne čekati ulazak u EU. »Hrvatska mora brzo izaći s nacionalnom strategijom i razvojnim ciljevima koje će braniti u pregovorima da ne bi postala samo novo tržište za europske proizvode«, naglasio je Račan, zaključujući da »pregovori neće biti idilični«. [I. Bačić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060308].
|
