NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061207].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 137128 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.12.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Božić i Nova godina bez snijega</p>
<p>Natprosječna temperatura veseli vlasnike električnih i plinskih brojila u stanovima i kućama, koji će imati osjetno manje režije</p>
<p>Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), zima, odnosno tri mjeseca koja slijede, bit će malo topliji od prosjeka uz uglavnom prosječnu količinu oborina. Prognoza se temelji na podacima Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena u Readingu u Velikoj Britaniji.</p>
<p>Kako tvrde meteorolozi, natprosječno toplo vrijeme potrajat će prvih desetak dana prosinca, a tek uoči Božića i Nove godine nastupit će hladniji dani. DHMZ ističe da to ne znači da u prosincu, siječnju i veljači neće biti i izrazitije hladnih razdoblja i dana bez ikakvih oborina ili s izraženijom količinom oborina.</p>
<p>U srijedu je izmjereno 17 Celzijevih stupnjeva u Daruvaru, Sisku i Varaždinu, po 15 u Zagrebu i Kninu, 14 u Ogulinu i Krapini, što su znatno više temperature od onih na koje smo navikli na početku prosinca kad prosječna najviša dnevna temperatura iznosi od tri do pet stupnjeva, a prosječna najniža od minus četiri do minus pet stupnjeva. Prema DHMZ-ovim podacima, takve nas temperature očekuju do nedjelje kad se očekuje hladnije vrijeme, no i dalje s natprosječno visokim temperaturama, od pet do osam Celzijevih stupnjeva.</p>
<p> Toplo vrijeme s temperaturama višim od 10 stupnjeva Celzijevih naše će krajeve ponovo zahvatiti sredinom idućeg tjedna, tvrdi DHMZ. </p>
<p>Iako natprosječna temperatura veseli vlasnike električnih i plinskih brojila u stanovima i kućama, koji će zbog toplog vremena imati osjetno manje režije, zbog visokih temperatura idućih će dana potrajati i nepovoljne biometeorološke prilike. Meteoropati će imati problema sa spavanjem, mučit će ih glavobolje, bit će razdražljivi te smanjene koncentracija. Tegobe su moguće kod astmatičara, reumatičara i srčanih bolesnika.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Umor i stres ubijaju pomorce</p>
<p>Umor posada uzrokuje 50 posto nasukanja i 40 posto sudara brodova</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Oko 80 posto pomorskih nezgoda uzrokuje ljudski faktor, a prema svojedobnom japanskom istraživanju, umor posada krivac je za 50 posto nasukanja brodova i oko 40 posto sudara. Međunarodno udruženje transportnih radnika ITF, koje je član i Sindikat pomoraca Hrvatske, ove godine provodi kampanju za uspostavu zakonske regulative koja će pridonijeti rješavanju problema umora posada te sprječavanju ukrcavanja manjeg broja članova posade.</p>
<p>Zbog pohlepe za zaradom brodovlasnici ukrcavaju sve manje članova posade, pa su pomorci kronično premoreni budući da se pristajanje brodova u lukama sve više mjeri satima, a ne više danima. Brodovi plove po redu vožnje kao tramvaji, a svaki član posade preopterećen je poslom, pa trećina pomoraca tjedno radi više od 60 sati, a četvrtina i više od 80 sati. Potpredsjednik Sindikata pomoraca i inspektor ITF-a kap. Predrag Brazzoduro napominje da se 75 posto svih nesreća na brodu pripisuje ljudskom faktoru, a da je velik dio krivnje u umoru i stresu.</p>
<p>Zbog umora časnika palube koji je zaspao na straži došlo je i do nasukanja tankera »Exxon Valdez« na obalu Aljaske 1989. kad je u more isteklo 42.000 tona nafte, što je prouzročilo veliku ekološku katastrofu. Brodovlasnici često smanjenje broja posade nastoje opravdati silnom tehnikom koja se ugrađuje u brodove. Najbolji primjer je trenutno najveći brod na svijetu »Emma Maersk«, dugačak 398 metara i kapaciteta 10.500 TEU-a, izgrađenog ove godine u Danskoj, koji je tako automatiziran da bi mogao ploviti sa samo 13 članova posade. To je već izazvalo reagiranje Sindikata pomoraca, jer bi vjerojatno ti pomorci na tom plovećem kontejnerskom terminalu morali najvjerojatnije biti na automatiku 24 sata dnevno.</p>
<p>Sindikat pomoraca Hrvatske uključio se u kampanju protiv umora pomoraca, kontrolirajući rad posada na brodovima u hrvatskim lukama. Akcija je popraćena i izdavanjem knjižice pod nazivom »smanjimo umor« na čijoj naslovnici piše: »Veća sigurnost brodova zahtijeva realniji broj članova posade«. ITF prikuplja podatke o nesrećama i ozljedama pomoraca kao posljedica umora. [Damir Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sporazum s HSS-om ne zatvara suradnju s drugima</p>
<p>Za HSLS su moguće koalicije sa svim strankama s kojima imamo zajedničke ili slične projekte i iste političke ciljeve. Mi smo se jedino odlučili za promidžbu kroz konkretne projekte koji će brzo zaživjeti</p>
<p>Iako se predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić još oporavlja nakon operacije i dan joj je ispunjen terapijama, nastupima u medijima ostavlja dojam kao da uopće i nije odsutna iz stranke. Sve konce drži u rukama, tvrde njezini suradnici. Najbliži dvojac, Zlatka Kramarića i Ivana Čehoka, navodno je prošlog tjedna pozvala na red i oštro im prigovorila nedovoljan stranački angažman, posebice oko »slučaja Glavaš«. A i »slučaj Vojković« čelnicu je liberala doveo, ni manje ni više nego u - Banske dvore k premijeru Sanaderu. O svemu tome, oporavku i rejtingu svoje stranke Đurđa Adlešić govori u intervjuu Vjesniku.</p>
<p>• Jeste li prošlog tjedna u Banskim dvorima s premijerom Sanaderom razgovarali samo o »slučaju Vojković« ili je bilo riječi i o mogućim koalicijama?</p>
<p>- Na sastanku s premijerom Sanaderom, gospodin Vojković bio je samo jedna od tema. Naime, od kada partnerski podržavamo ovu vladu, premijer Sanader i ja imamo česte radne sastanke na kojima raspravljamo o svim tekućim političkim problemima i novim zakonskim prijedlozima. Tako je od svih ovotjednih tema gospodin Vojković bio jedna od njih, a što smo zaključili, rekli smo medijima. </p>
<p>• Sve procjene idu u tom pravcu da je koalicija HSS-HSLS zapravo i pokrenuta radi približavanja HDZ-u?</p>
<p>- To su spekulacije jer HSLS i HSS su potpisali suradnju zbog zajedničkih projekata i sličnih političkih ciljeva. Ovim ugovorom o suradnji stvara se veća kritična masa koja će pomoći da se naši projekti što prije i lakše realiziraju, a u interesu građana je da zakoni koji rješavaju socijalna pitanja, pokreću ulaganja ili pak štite građane od mobbinga, što prije zažive.</p>
<p>• HNS okuplja lijevi centar i pozivaju vas da im se priključite. Hoćete se odazvati?</p>
<p>- Već smo nekoliko puta rekli da su moguće koalicije sa svim strankama s kojima imamo zajedničke ili slične projekte i iste političke ciljeve. Naš sporazum s HSS-om ne zatvara mogućnost suradnje s drugim strankama. Mi smo se jedino odlučili za promidžbu kroz konkretne projekte i zakone koji će brzo zaživjeti u svrhu boljeg standarda i sigurnijeg života građana Hrvatske. Dakle, nikome ne zatvaramo vrata i spremi smo za sve konstruktivne razgovore, a što će biti još vam ne mogu točno i decidirano odgovoriti jer je pred nama još godinu dana velikog posla.</p>
<p>• Koliko će »slučaj Vojković« naštetiti imidžu stranke?</p>
<p>- Nadam se da će taj slučaj uskoro prestati biti slučaj, i da ćemo znati pravu istinu o svemu tome. Ako je došlo do bilo kakva zlostavljanja, verbalnog, emocionalnog ili fizičkog, HSLS će to vrlo oštro osuditi, a gospodin Vojković će snositi sve posljedice tog čina. S obzirom na to da još traje postupak utvrđivanja činjeničnog stanja, ne želim prejudicirati bilo što. Mogu samo reći da su građani svjesni da moguća pogreška pojedinca nije pogreška cijele stranke, naravno ako se stranka oštro postavi prema svim propustima, pogreškama ili pak težim djelima.</p>
<p>• Vaš rejting je visok, no stranka vas u tome ne slijedi. Kako to popraviti?</p>
<p>- Moj rejting je rezultat moga rada odnosno građani su prepoznali dosljednost moje politike i energiju koju ulažem u realizaciju pojedinih projekata. Stranka također pridonosi toj realizaciji. Vjerujem da će vrlo brzo stranka u cijelosti kroz trud i pomake koje ulaže na lokalnoj i nacionalnoj razini u projekte i programe, slijediti moj rejting. </p>
<p>• Koliko je na porast vaše popularnosti utjecala činjenica da ste javnosti, primjerice, sami izvijestili o svojoj bolesti?</p>
<p>- Mislim da to nije utjecalo na porast popularnosti, nego da je to samo još jedan dokaz moje transparentne i dosljedne politike koju sam ovaj put primijenila i na jednom dijelu svoje privatnosti za koji sam mislila da se tiče cjelokupne javnosti.</p>
<p>• Kako se osjećate? Vraćate li se iza Nove godine na posao ili na proljeće, kako vam sugeriraju liječnici?</p>
<p>- Osjećam se odlično, iako još nemam onu kondiciju koju sam imala prije operacije. Pretpostavljam da ću se na posao vratiti krajem prvog mjeseca, no sigurno će moj povratak biti u konzultaciji s liječnicima jer smatram da trebam biti odgovorna prema sebi, prema obitelji i poslu koji obavljam. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni angažmanom svojih najbližih suradnika - Kramarića i Čehoka - dok ste na bolovanju?</p>
<p>- S Kramarićem i Čehokom svakodnevno kontaktiram i zadovoljna sam radom stranke u ovom razdoblju dok sam ja bila na bolovanju. Morate znati da vrlo često velik dio posla koji političari obavljaju nije medijima zanimljiv, pa onda javnost nema pravi dojam koliko se stvarno radi. </p>
<p>• Navodno ste ih nedavno pozvali na red s prigovorom da nisu dovoljno angažirani? A odnosilo se na izbivanja iz sabornice u vrijeme glasovanja o skidanju imuniteta Branimiru Glavašu?</p>
<p>- Nisam nikoga pozvala na red, nego smo u stranci raspravljali o tome kako se treba postaviti u slučaju Branimira Glavaša. Moram vam reći da smo svi imali jednaki stav. Pravna država mora funkcionirati, a Sabor ne može bit na putu istrage teških kaznenih djela.</p>
<p>• Dobili ste u stranci pojačanje u Željku Sačiću. Što će njegov dolazak donijeti HSLS-u?</p>
<p>- Svako pojačanje, pa tako i pojačanje u Željku Sačiću, dobro je za stranku. Njegov dolazak HSLS će iskoristiti za intenziviranje pitanja branitelja i rješavanje svih njihovih problema, tako da mislim da će hrvatski branitelji i naši birači mnogo dobiti sa Željkom Sačićem.</p>
<p>• Bit će još takvih iznenađenja? Odavno ste najavili nova, možda i nepoznata imena?</p>
<p>- Ne znam hoće li biti iznenađenja, ali novih imena će svakako biti. Mnoga od njih godinama marljivo rade u stranci i u svojim lokalnim sredinama su prepoznati i vrijeme je da preuzmu neke zadatke na nacionalnoj razini.</p>
<p>• U kojoj je mjeri HSS-ov euroskepticizam prijetnja stabilnosti koalicije HSLS - HSS?</p>
<p>- U HSS-u nisu euroskeptici, nego se kritično odnose prema svim problemima koji nas prate na putu k EU i koji nas mogu zateći u Uniji. S obzirom na to da ni HSLS ne želi, kako se u narodu kaže, ko' guska ući u maglu u EU, nego se želimo prilagoditi i standardom i zakonodavstvom toj asocijaciji, mislim da će naša suradnja s HSS-om vrlo dobro funkcionirati.</p>
<p>• Koga biste još rado vidjeli pod istim kišobranom?</p>
<p>- Ne volim licitirati imenima stranaka za buduće koalicije ili neke suradnje, jer se to pokazalo kao loš put za ostvarivanje koalicija ili partnerskih odnosa. I ova suradnja s HSS-om medijski je manje najavljivana nego neke druge, a realizirana je za razliku od tih s kojima se licitiralo u medijima.</p>
<p>• Budu li rezultati dobri, koje su vaše ambicije u novoj vladi?</p>
<p>- Zasad želim da rezultati na izborima budu dobri i ako građani prepoznaju naše projekte i našu politiku kao poželjnu i prosperitetnu i ako nađemo svoje buduće mjesto u nekoj vladi, onda ćemo razgovarati o mojim pozicijama i pozicijama svih onih koji će u tu vladu ući. Svakako će građani u tome imati posljednju riječ.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Radionice šest učiteljica prošlo 5300 učitelja</p>
<p>Stručna edukacija povjerena je malom, šesteročlanom timu do jučer »običnih« učiteljica, koje su u školama već počeli zvati - »hnosete«</p>
<p>Uvođenjem HNOS-a, 20.000 učitelja trebalo se naviknuti na novi način izvođenja nastave. Nekima je išlo lako, nekima teže ili nikako, a da bi uspjeli svladati sve novine dio njih iz svake škole prošao je stručnu edukaciju, nakon čega im je zadatak bio prenijeti naučeno kolegama u zbornice. </p>
<p>Stručna edukacija povjerena je malom, šesteročlanom timu do jučer »običnih« učiteljica, koje su u školama počeli zvati - »hnosete«. Njihovu stručnu edukaciju, koju izvode po cijeloj Hrvatskoj, prošlo je do danas više od 5200 učitelja.</p>
<p>Od kada su se uključile u tim HNOS-potpore potkraj prošle godine, učiteljice Zdenka Čukelj, Sanja Župa, Ljiljana Klinger, Anđelka Jalušić, Vesna Bobinski i Sonja Prelovšek-Peroš, ne predaju u razredu, nego iz dana u dan, ljetnim i zimskim praznicima i vikendima obilaze gradove i županije te pomažu učiteljima ublažiti glavobolje koje im je donio HNOS. Dio vremena provode i u Ministarstvu znanosti. »Naš je zadatak prenijeti iskustva u radu s HNOS-om drugim učiteljima i pomoći im primjerima iz prakse. Ne prenosimo naredbe i recepte, mi smo obične učiteljice koje svojim kolegama pokušavamo olakšati posao«, kaže Ljiljana Klinger iz zagrebačke osnovne škole »dr. Ante Starčević«.</p>
<p>»U školama imate velik broj učitelja koji u radnome stažu ne samo da nije ušao u zgradu Ministarstva nego niti ne znaju gdje je ona. Za njih je to bila institucija iz koje su curile naredbe koje su oni morali provoditi. Ti isti učitelji u 35 godina staža u školi nisu nikad bili ni na kakvu seminaru ili stručnom usavršavanju«, objašnjavaju učiteljice. </p>
<p>Iz dosadašnje suradnje s učiteljima uvidjele su da nisu svi jednako prihvatili HNOS. To je, tvrde, normalno, jer škole u Hrvatskoj rade u različitim uvjetima. Sa svima prolaze tri ciklusa predavanja, o timskom planiranju, integriranoj nastavi i blok-satu, a dio radionica vezan je i uz rad s nadarenom djecom, te onom s posebnim potrebama. </p>
<p>»Sve to temeljimo na primjerima iz prakse. Učiteljima nema smisla govoriti 'morate' ili 'trebate'. Najveći je pogodak preporučiti im dobar primjer iz razreda«, kaže Sanja Župa iz splitske osnovne škole »Spinut«, ujedno prva učiteljica u Hrvatskoj kojoj je dodijeljen međunarodni certifikat za izvrsnost poučavanja.</p>
<p>Zdenka Čukelj, dugogodišnja učiteljica osnovne škole »Luka« iz Sesveta, oduševljena je odazivom učitelja na stručne seminare. Nerijetko se događa da na radionici očekuje 25 učitelja a dođe ih 45. Mnogi od njih potegnu iz drugih županija kako bi sudjelovali u našim radionicama, a često se događa da si učitelji sami plaćaju putne troškove jer škole za to nemaju novaca. U prosjeku, pojašnjava Čukelj, za stručno usavršavanje izdvaja se godišnje 60 kuna po učitelju. Radionice u kojima se stručno usavršavaju postale su trend među učiteljima, zaključuju učiteljice iz HNOS-potpore, zadovoljne jer uspijevaju međusobno povezivati škole u razmjeni iskustava. Nekad je učitelj nakon nastave odsjedio u zbornici, nemajući pojma što radi njegov kolega u drugome razredu. Danas je sve više učitelja voljno provesti cijeli slobodan dan u radionici, a po završetku iza 19 sati pitaju - kad opet mogu doći, prepričavaju Čukelj, Župa i Klinger, koji između seminara održavaju kontakt s učiteljima mobitelima ili e-mailom. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Splićani, uplatite listić!</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Nećemo mnogo pretjerati ako kažemo da je konkurencija za dobivanje domaćinstva svjetskih atletskih prvenstva trenutačno jednaka onoj za organizaciju Olimpijskih igara. Svjetska atletska prvenstva su, prema svim kriterijima, treće najvažnije sportsko natjecanje, odmah do Ljetnih olimpijskih igara i svjetskih nogometnih prvenstva, pa u konkurenciji za njihovo ugošćavanje zna biti po sedam, osam bogatih svjetskih metropola. Pa onda atletski SP organiziraju Pariz, Helsinki, Osaka, Berlin... Posljednjih godina u to se društvo gura i Split. Splićani su prvo željeli SP 2009., pa onda ono 2011., da bi na kraju oštricu svoje kandidature usmjerili prema svjetskom atletskom summitu 2013. Barem smo tako mislili do 1. prosinca, kada je istekao rok do kojeg su zainteresirani gradovi trebali i službeno istaknuti svoje kandidature. A, Splićani je nisu istaknuli! Nakon što već nekoliko godina brojno izaslanstvo Splita obilazi sve velike atletske priredbe i lobira za svoju kandidaturu, naši ambiciozni »organizatori« su sada, eto, spoznali da je najteže dobiti onu priredbu za koju se uopće nisi kandidirao. Po tome su Splićani vrlo slični onom nesretniku koji je godinama molio Boga da dobije premiju na lutriji, da bi mu On poručio: »Pa daj napokon uplati taj listić!«. Splićani su, dakle, zaboravili uplatiti listić. Glavno je da su vrlo temeljito odradili promidžbeni dio posla i svijet upoznali s našim velikim organizacijskim mogućnostima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Lovac u mutnom</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>HNS-ovac Radimir Čačić bio je u sukobu interesa za vrijeme svog ministarskog mandata u Račanovoj vladi. Tom »presudom« Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, višestranačkog tijela kojem je na čelu SDP-ovac Leko, napokon je stavljena točka na »i« u priči oko Radimira Čačića i njegova iskorištavanja povlaštenog položaja. Naime, HNS-ovac Čačić je u vrijeme dok je bio ministar graditeljstva u Račanovoj vladi dopustio sklapanje 12 ugovora između svog ministarstva i svojih tvrtki. Ugovora vrijednih ni manje ni više nego 132 milijuna kuna?! </p>
<p>Čačić je doduše u vrijeme svog ministarskog mandata na povjerenika prenio prava nad tvrtkama iz grupacije Coning, čiji je suvlasnik, ali to činjenicu da je napravljen ozbiljan i financijski (pre)težak sukob interesa nimalo ne ublažava. Jer, teško je na bilo koji način opravdati to da je jedan ministar za vrijeme svog mandata potpisivao ugovore s tvrtkama u svom suvlasništvu. I možda se na taj način i bogatio?</p>
<p>Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa kazalo je da je Čačić prekršio Zakon o sprječavanju sukoba interesa te da je dužan u službenom glasilu Varaždinske županije, kojoj je sada na čelu, objaviti oglas kojom će javnost obavijestiti o toj činjenici. No, je li to dovoljno?</p>
<p>Naime, Čačić i njegova stranka HNS već su prije nekoliko mjeseci počeli voditi personaliziranu kampanju. Čačić poručuje da će upravo on biti budući premijer, što je, dakako, legitimna želja. No prije toga i HNS i sam Čačić - koji, spomenimo jer u cijeloj priči nije nebitno, vole svojim političkim konkurentima dijeliti lekcije o poštenju i nepoštenju, moralu i nemoralu - trebali bi javno položiti račune. I reći kolika je bila zarada tvrtki koje su u Čačićevu suvlasništvu i s kojima je, dakle, interesno povezan u poslovima za koje je ministarstvo kojem je bio na čelu davalo garancije ili ih kreditiralo. Odnosno koliko je 12 sklopljenih ugovora vrijednih 132 milijuna kuna pogodovalo i Čačićevoj zaradi i bogaćenju.</p>
<p>Na kraju krajeva, to bi bilo u interesu i njemu samom. U protivnom može očekivati da će mu politički konkurenti tijekom kampanje, opravdano, pred nos stavljati činjenicu da je kao član izvršne vlasti bio u ozbiljnom sukobu interesa, a vjerojatno i poprilično zaradio. I pitati ga što bi tek činio i koje bi informacije zloupotrebljavao kao premijer (a upravo na to mjesto Čačić pretendira), kad je kao ministar, bez ikakva problema, a očito i bez moralnih dilema, sklopio 12 ugovora sa svojim tvrtkama?</p>
<p>Čačić se iz cijele priče, doduše, više ne može izvući neokrznut i teško da će izbjeći »titulu« lovca u mutnom. No, u ovom su trenutku istina i priznanje minimum onoga što birači od njega očekuju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Krvnici i žrtve</p>
<p>Za sve obavještajce vrijedi pravilo doživotnog čuvanja državnih tajni, u što su uključeni i državni krvnici prve kategorije </p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Susjedi ga ne vole. Ima lice izbrazdano mnogim ožiljcima. Kada se nasmije, nos mu se potpuno spljošti. Djeluje arogantno i nikad nikoga ne pozdravlja. Stalno sa sobom vuče teške sportske torbe. Često zaudara na znoj, iako ga nitko nije vidio da se bavi jutarnjim ili večernjim rekreativnim trčanjem. Susjed kat iznad njega priča da čuje da iz njegova stana svaki dan dopire uspuhano disanje i tupi udarci. Da taj mišićavi snagator nije kakav gangster? </p>
<p>Suprotni primjer je onaj čovjek pedesetih godina koji stanuje u prizemlju. Uvijek je vedar, pristojno odjeven. Ne hoda unaokolo u prljavoj trenirci, a u dizalu svakome daje prednost i ljubazno pozdravlja. Sa starijim susjedama priča o cvijeću i biljkama u lončanicama. Općenito djeluje simpatično i kod ljudi ulijeva sigurnost. Kad bi stanari tog stambenog bloka u predgrađu Moskve doznali pravu istinu, vjerojatno ne bi u nju povjerovali.</p>
<p>Onaj nesimpatični susjed je bivši boksač, sada jedan od kondicijskih trenera u boksačkom klubu s druge strane Moskve. Izuzev boksačkih rukavica kojima udara po vreći obješenoj za strop, on na ruke ne navlači ništa drugo. Onaj pak simpatični susjed, bez žuljeva na rukama od dizanja utega i s gotovo manikiranim noktima, povremeno na svoje duge prste stavlja kirurške rukavice. To čini nekoliko minuta prije nego što će iz poslovne torbe izvaditi pištolj s prigušivačem.</p>
<p>Tada je jasno da će se uskoro pojaviti njegova žrtva: uvijek joj u glavu i vrat ispali nekoliko metaka s male blizine. Potom nestaje kao da nikad nije bio na poprištu zločina. Jer, on je vrhunski profesionalni ubojica koji radi po narudžbi. Oni koji ga plaćaju samo slute je li zanat pekao u ruskim vojnim ili civilnim tajnim službama. </p>
<p>Tisućama kilometara daleko u Damasku živi netko tko osobno nikad nikog nije ubio u životu a na savjesti ima smrt nekoliko desetaka osoba. On je pukovnik sirijske tajne službe. Najtajnije radi u odjelu koji službeno ne postoji: politički atentati i diverzije. Izgleda kao vlasnik jeftinih dućana iz glavne trgovačke ulice sirijskoga glavnoga grada. Proćelav je, voli sportske jakne i s ponosom nosi njegovane tanke brčiće. U uredu na zidovima mu vise karte Libanona svih dimenzija, planovi i slike grada Bejruta i svake četvrti posebice. Na stolu ga ponekad dočeka debela kuverta. Iz nje vadi svježe fotografije i šifrirane upute.</p>
<p>Pukovnik se tada zavaljuje u svoj udoban direktorski stolac i šalje seriju kratkih šifriranih poruka mobitelom za jednokratnu uporabu. Oni koji primaju njegove zapovijedi u Libanonu, također odmah odbacuju svoje mobitele. To nikad nisu više od dva do tri čovjeka, iskusna pripadnika Hezbollaha koje je unovačila i koje vodi sirijska tajna služba. Za nekoliko sati ili drugi dan mediji objavljuju koga su u Bejrutu usmrtili ti nepoznati atentatori.</p>
<p>Pukovniku u Damasku ne preostaje drugo nego da zadovoljno dotjeruje svoje brčiće i da na neki od sljedećih državnih praznika bez prisustva javnosti dobije još jedno visoko odličje za odano služenje domovini. Iako privatno sluša zapadnjačku glazbu i čita francuski tisak, vrlo malo ljudi zna da on izvrsno govori i ruski, te da se za posao koji sada obavlja školovao na ruskim vojnim i sigurnosnim akademijama.</p>
<p>Tamo za sve obavještajce vrijedi pravilo doživotnog čuvanja državnih tajni, u što su uključeni i državni krvnici prve kategorije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Transformacija nomenklature u pluralnu elitu</p>
<p>Bit transformirane nomenklature je u tomu što su njezini reformistički slojevi pristali na koncept pluralizma i na taj način omogućili politički pluralizam, višestranačje</p>
<p>DR. SC. ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Kao što su u teoriji tranzicije liberalizacija i demokratizacija sastavnice tranzcijskoga procesa, tako se otvaranje, vođenje tranzcije te organizacija demokracije ne može zamisliti bez društvenih i političkih elita. U svim otvorenim tranzicijskim procesima tijekom dvadesetoga stoljeća sudjelovale su elite, kao glavni akteri, i mnoštvo/masa kao privremeni akter. Ti procesi bili su popraćeni snažnim sukobom reformističkih i protureformističkih elita u vlasti i izvan iste. </p>
<p>Sukob je završavao pobjedom reformista (blandosi), nasuprot konzervativcima (durosi). </p>
<p> Iza teze da se »demokracija nameće odozgo« (Harrop) krije se istina o nemogućnosti etabliranja takvog oblika vladavine bez racionalne organizacije. Ona se nameće kao igra »odozgo« koju prihvaća mnoštvo uvlačeći se u istu igru prema demokratskim pravilima, koja su ako je konsolidirana demokracija u igri, »jedina igra u gradu«. </p>
<p>Niti racionalna organizacija nekog oblika vladavine nije a priori jamstvo uspjeha iste. Zato je za vođenje svih oblika društava i vladavina potrebna kvalificirana manjina koja se u odnosu na mnoštvo izdvaja nekim obilježjima kao što su znanje, novac, upravljačke sposobnosti, karizma, dok se u funkcioniranju demokracije mnoštvo uključuje preko modela političke participacije, čiji su najprimjereniji izraz izbori i kritička kontrolna politička javnost. Ovdje svakako postoji mogućnost okreta demokracije, koju organiziraju »gornji slojevi« i prihvaća mnoštvo, u oligarhiju, tako da demokracije tranzitiraju u vladavinu oligarhije. </p>
<p> U tranzicijskim zemljama prigovara se na nominalnoj promjeni vladara. Pa se zbori o starim likovima u novom kontekstu. O »netranzitiranoj nomenklaturi«. Ili transformiranoj političkoj nomenklaturi u pluraliziranu političku elitu, pluraliziranoj nomenklaturi. Bit transformirane nomenklature je u tomu što su njezini reformistički slojevi pristali na koncept pluralizma i na taj način omogućili politički pluralizam, višestranačje. </p>
<p> Ona je sudjelovala u izradi tranzcijskih pravila i u novom pluralnom okružju nastavili vladati na temelju izbora. Dakle, nastavila vladati! Izborima se reformistička nomenklatura transformirala u političku elitu. Poražni čvrstolinijaši bili su privremeno odbačeni, ali su se kasnije ugurali u nove stranke kao nekad najrigidniji članovi monopolističke stranke. Tako je u novom pluranom okružju došlo do stapanja tvrdolinijaša, mekolinijaša i elite iz oporbenih krugova, s tim da je utjecaj one iz oporbenih krugova ostao minoran, jer se potonja bez iskustva vladanja nisu mogla nositi sa starim »lavovima« i »lisicama« starog režima. </p>
<p> Iz jedne stranke i kasnije fragmentiranih novo utemeljnih stranka nastalo je mnoštvo stranaka različitih ideologija koje su oglavnom postojale unutar jedne bivše stranke kao nelegalizirane, kontrolirane ili ugušene frakcije, koje su kasnije samo upale u pluralizirani politički prostor. Prigovor koji se može čuti je onaj o vladanju na temelju starih obrazaca i netranzitiranom mentalnom kodu. </p>
<p>Ovaj model transformacije u literaturi je poznat kao kontinuitet elita, kojemu predstoji koncept »pakta elita« pri samom otvaranju tranzcijskoga procesa, bilo kao pisani dokument ili »usmjeni dogovor« »o pravilima vladanja i vitalnim interesima«. S vremenom se kod nas model kontinuiteta elita, a sobzirom na interese unutar pluralnog društva dopunio modelom konvergencije starih i novonastalih elita. U transformaciji ideologije marksizam kao jedina fundamentalistička ideologija starog režima, zamijenjen je (militantnim) liberalizmom, koji ima pretenziju (jedine) ideologije na tragu ideje sekularnog fundamentalizma, čiji su militantni zagovornici upravo oni koji su u starom režimu sudjelovali u kršenju ljudskih prava. </p>
<p>Oporba protiv staroga režima poslije 1989. uglavnom je ostala »kratkih rukava«, jer se bez ikustva vladanja nije mogla nositi sa starim vladarima /tehnolozima u poduzećima, državnoj upravi, policiji, obavještajnim službama, vojsci, medijima, sveučilištima i vanjskim poslovima, koji su nastavili vladati novim demokratskim pravilima i na tragu transformacije ideologije. </p>
<p>Ta ista heterogena oporba prije 1989. nije mogla računati na partnerstvo međunarodnoj zajednici koja je koalicijsku kartu bacila na transformiranu nomenklaturu. Stari »klasni neprijatelji« u doba Hladnoga rata u tranzicijskim zemljama i u procesu globalizacije postade tako interesnim saveznicima, na putu do »klasnog mira« ili novog bratstva po novcu. A kao dobri saveznici i dobri učenici globalizacije kolonijalnog tipa, pokazaše se izvrsnicima u provođenju »koncepcije odozgo« i funkcioniranja na »daljinski upravljač« bez uporišta u točki vlastitoga stajanja. Uostalom kao i njihovi predšasnici kroz povijest. Ne, na početku, već na kraju bijaše riječ o »vječnom vraćanju istog«. </p>
<p>Centar za politološka istraživanja, www.cpi.hr</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto je mobilnost znanstvenika tema rasprava i projekata</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Nedavno su članovi Fakulteta strojarstva i brodogradnje organizirali radionicu u okviru EU FP6 INCO projekta WEB-MOB i predstavili jedan vrlo zanimljivi portal istog imena. Radi se o mobilnosti znanstvenika i istraživača u Hrvatskoj. Za ovu priču posebno se čini zanimljivim izlaganje V. Katavića o previsokom stupnju endogamije na hrvatskim sveučilištima.Slušajući vrlo zanimljivo izlaganje, postavio sam si pitanje je li znanstvenici, pa i naši, zalažući se za njihovu mobilnost na početku 21. stoljeća, preporučuju novost ili je to postojalo već odavno?</p>
<p>Svojedobno je postojao »fremt«. Ako si izučio primjerice zanat u Sisku, kao kalfa morao si raditi u Zagrebu. No, polaganje majstorskog ispita zahtijevalo je duži boravak u »svijetu«, npr. u dijelovima bivše Austro-ugarske monarhije. Jedna od karakteristika takvog »fremta« bila je da su se majstori vraćali kući, što danas najčešće nije slučaj.</p>
<p>Zašto je odjednom mobilnost ponovno postala tema ne samo rasprava, već i projekata? Pa se, opravdano, tumači potencijalnim stipendistima kako dobiti vizu, sklopiti ugovor ili otvoriti bankovni račun. Ali i kako primati stipendiju, naći stan i osigurati zdravstvenu zaštitu. U moje doba morao sam sve to saznati sam. </p>
<p>Tekst koji slijedi ne vrijedi za sva znanstvena područja, ali vrijedi za dva temeljna, prirodoznanstvo i osobito tehničke znanosti. Nema dovoljno zainteresiranih za rad na tim područjima na Zapadu. Zato su tim zemljama »fremteri« dobrodošli, osobito ako ostanu, dok mogu uspješno raditi. Neki se usredotoče na svoj rad u tim zemljama, pa makar su vrlo uspješni, ne dijele svakodnevno savjete »preostaloj raji« koja je »korumpirana, neznalačka, preplašena itd«. No to je dio priče. Drugi je, što se novom mobilnošću želi postići je izbjegavanje endogamije. Što to znači?</p>
<p>Endogamiju V. Anić tumači kao običaj sklapanja braka između članova jedne skupine (npr. kaste ili plemena). Akademska zajednica ispunjava taj preduvjet, pa ne treba čuditi da je endogamičnost na hrvatskim medicinskim fakultetima viša od 90 posto. U Poljskoj je endogamičnost 90 posto, Francuskoj 65 posto, ali u Velikoj Britaniji samo 5 posto. Katavić tvrdi, visoka endogamičnost rezultira niskim stupanjem znanstvenog stvaralaštva. </p>
<p>Slušajući njegovo vrlo poticajno predavanje, prisjetio sam se članka »Imam doktorat, tko me treba?« (Vjesnik, 14. siječnja 1993.). Zahvaljujući prvom ministru znanosti u samostalnoj Hrvatskoj, prof. Osmanu Muftiću, stvoren je projekt angažiranja znanstvenih novaka koji se uspješno provodi do danas. U tom članku postavljeno je pitanje »što će biti s mladim stručnjacima koji će u okviru velike i hvalevrijedne društvene akcije steći za nekoliko godina magisterij i doktorat, ako naša industrija i gospodarstvo ne budu još zreli da ih prihvate i rabe njihovo znanje«. Tada je potencijal zapošljavanja visokoobrazovanih tehničara (magistar i doktora) bio daleko veći nego danas. A slično je i na drugim područjima.</p>
<p>Zato ne treba čuditi što najveći broj onih koji su stekli doktorate, uz eventualnu inozemnu praksu ostaju na »svojim katedrama«. Za rješavanje endogamičnosti nije dovoljna dobra volja ili preporuka, uzmite druge. Ako se tome pridoda zapošljavanje bračnog druga i stana, jasno je da se svatko drži »svojih«. </p>
<p>Autor je umirovljeni redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Novo poskupljenje komunalija</p>
<p>Gradnju centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba financirat će građani komunalnim naknadama</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić u srijedu je, sa suradnicima, obišao centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba na Žitnjaku, jedan od najznačajnijih ekoloških objekata komunalne infrastrukture u Hrvatskoj. Dvije trećine 250 milijuna eura vrijednog pročišćivača već je izgrađeno, a kraj radova i puštanje u pogon pročistača u punom kapacitetu očekuje se za godinu dana. </p>
<p>Ante Pavić, direktor Zagrebačkih otpadnih voda, koncesionara koji je projektirao pročišćivač i upravljat će njime 28 godina, istakao je da će veliki podzemni objekt pročišćavati osam kubičnih metara u sekundi otpadnih voda, koje su do sada odlazile ravno u Savu i zagađivale cijeli crnomorski sliv. </p>
<p>Osim već najavljenog poskupljenja komunalne naknade od 1 siječnja, Zagrepčane s gradnjom ekoloških projekata očekuju nova povećanja komunalija, u prvom redu vode, najavio je Bandić ne preciziravši o kolikom je povećanju riječ. »Komunalna naknada će poskupjeti koliko bude potrebno da se prati gradnja objekata za ekološko očuvanje«, rekao je Bandić i dodao da se ne može odustati od pročišćivača, odlagališta otpada i spalionice, koji se planiraju ili grade prema ekološkim standardima i pravilima EU. »Gradske vlasti vode brigu o tome da strateški projekti ne dođu u pitanje i zato moraju osigurati sredstva«, rekao je Bandić i istakao da se inzistira na poštivanju rokova i kvaliteti radova.</p>
<p>»Zagreb gradi komunalnu infrastrukturu za buduće generacije, kojima želimo ostaviti čistiji Zagreb. Dosad je sanirano odlagalište otpada na Jakuševcu, vrijedno 70 milijuna dolara, a uskoro počinje gradnja i spalionice otpada, koja će biti dovršena 2010. </p>
<p>Gradonačelnik je sa suradnicima obišao i glavni odvodni kanal, pripadajući infrastrukturni objekt pročišćivača, kojim su punih 50 godina tekle otpadne i fekalne vode šireći smrad Kozari bokom.</p>
<p> »Natkrivanjem glavnog odvodnog kanala u četvrtak 'Drek river' više ne teče otvorenim putevima«, zadovoljno je ustvrdio Bandić dodavši da počinje natkrivanje i preostalog dijela kanala, od naselja pa Radničkom cestom, što će riješiti egzistencijalne i zdravstvene teškoće u Kozarim putevima, naselju, u kojem se od 1939. nije ulagalo u komunalnu infrastrukturu.</p>
<p>»Razdjelni uređaj u pet kilometara dugačkom odvodnom kanalu omogućit će otjecanje otpadnih voda prema pročišćivaču, a oborinske vode i potoci slijevati će se ravno u Savu«, zaključio je Ante Pavić.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prožeti materijalno i duhovno</p>
<p>Za govornicu će stati teolozi, profesori, suci, novinari, pjevači, političari...</p>
<p>U Centru za bolji svijet, Zavrtnica 17, od petka do nedjelje će trajati danonoćna konferencija, otvorena za građane »Za moralnu i hrabru Hrvatsku«, na kojoj će sudjelovati teolozi, profesori, novinari, suci, glazbenici, književnici, odvjetnici...i pokoji političar.</p>
<p>»Konferencija namjerava pomoći pojedincu i društvu u borbi protiv razornog nemorala i pronaći sigurne putove materijalnom i duhovnom obilju«, kaže vjeroučitelj Ivica Lulić, idejni začetnik projekta.</p>
<p>»Konferencija je dio šireg projekta za čovjekoljubljivu Hrvatsku, u organizaciji naše Udruge Centra za bolji svijet, koju vodi profesor Tomislav Ivančić«, objašnjava Lulić. Zanimljivost i dinamiku konferenciji dat će govornici različitih uvjerenja, ali koji tragaju za istinom. »Ispreplitat će se svjetovna i duhovna iskustva, koja će obogatiti raspravu«, kaže Lulić. </p>
<p>Prijašnje danonoćne konferencije znalo su okupiti i do tisuću građana svih profila, koji su sudjelovali u raspravi, molitvi i bdijenju. »Želimo ljude potaći na pozitivnu promjenu i spoznaju onoga, čega još nisu svjesni«, naglašava vjeroučitelj.</p>
<p>Na konferenciji će u subotu govoriti i poznati komičar Željko Pervan. »Jako me intrigira odnos morala i slobode«, objašnjava razlog svog dolaska Pervan i nastavlja: »Zanimljivo je kako se određuje granica morala. Traži li čovjek oslonac u sebi ili izvan?«.</p>
<p> Za njega je pitanje morala osobno iskustvo, o kojem možeš govoriti, a da ga nikome ne namećeš. </p>
<p>»Mislim da bi nekome od morala moglo i pozliti«, ironičan je Pervan.</p>
<p>Osim njega su na konferenciju dolazak najavili doktor Juraj Njavro, saborski zastupnik Ljubo Jurčić, urednica na HRT-u Lejdi Oreb, sudac Hrvoje Buva, redatelj Jakov Sedlar i drugi. Za govornicu je pozvana i politička elita Hrvatske, poput gradonačelnika Milana Bandića, koji svoj dolazak zasad nije potvrdio. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nova »bitka« za park</p>
<p>Stanari već drugi dan obilaze zelenilo ispred tvrtke Banovac i park ispred zgrada u Ježevskoj u strahu da ih ne izgube</p>
<p>Udruga građana Ferenščice je, nakon nedavno dobivene »bitke« za očuvanje parka u Ivanićgradskoj, ponovo alarmirala javnost tvrdeći da su, u tom mirnom zagrebačkom naselju, ugrožene još dvije zelene površine. Stanari, naime, već drugi dan obilaze zelenilo ispred tvrtke Banovac i park ispred zgrada u Ježevskoj ulici, u strahu da ih ne izgube. Ispred tvrtke Banovac u utorak su djelatnici Zrinjevca uklonili klupice uz popularno šetalište i okupljalište stanovnika Ferenščice jer je vlasnik Boris Banovac najavio širenje tvrtke i premještanje ograde prema kolniku. </p>
<p>Okupili su se predstavnici Udruge, predsjednica Marija Iveta i vijećnici Četvrti Peščenica-Žitnjak Boran Vigurić i Nenad Horvatović, mnogi stanari i djeca. Njima je jasno da je Banovac vlasnik zemljišta, ali zelena površina je uređena prije 25 godina.</p>
<p>U stvari, stanari optužuju gradsku upravu jer je, kažu, Banovac nudio otkup Gradu, ali on ništa nije poduzimao godinama. Ako je Grad ponudio zamjensku lokaciju i obeštećenje tvrtki, koja je htjela graditi u parku preko puta, gospođa Iveta se pita zašto isto nije učinjeno i sa zemljištem u vlasništvu Banovca. Sada stanari strahuju da će, zbog izostanka reakcije Grada, izgubiti još jednu rijetku zelenu površinu na Ferenščici.</p>
<p>No, doveden je u pitanje i park u Ježevskoj, odakle su djelatnici Zrinjevca prije tjedan dana uklonili naprave za igru. »Maknuli su našeklupice, koš, vrtuljak i penjalicu«, rekla je učenica Petra Posavec. </p>
<p>Stanari su se prestrašili da će izgubiti park, ali u srijedu se Zrinjevac vratio i postavio nove klupe i sprave. »I nama je bilo čudno zašto uklanjamo sprave. No, poslali su nas ponovo da postavimo nove«, rekli su djelatnici Zrinjevca.</p>
<p>Direktor Zrinjevca Igor Toljan rekao je Vjesniku da su to odluke Gradskog ureda za komunalne poslove i uređenje Grada, a pročelnik ureda Davor Jelavić ustvrdio je da je sve u rukama Zrinjevca. »Vjerojatno je ipak riječ o izmjeni dotrajalih sprava u parku jer slične akcije provodimo u cijelom gradu«, dodao je Jelavić.</p>
<p>S druge strane, hoće li Banovac na kraju ograditi svoju zelenu površinu ili će izaći u susret građanima, u dogovoru s Gradom, vidjet ćemo sljedećih dana.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>HCK prikuplja pomoć za trideset tisuća ljudi </p>
<p>Kako bi i socijalno ugroženi građani Hrvatske doživjeli blagdanski ugođaj Hrvatski Crveni križ od 8. do 15. prosinca provodi već tradicionalni »Tjedan solidarnosti«. Iako imaju brojne programe kojima stalno pomažu potrebitima - od njege u kući, darivanja krvi, službe traženja, djelovanja u katastrofama i drugih - pomoć u prehrambenim namirnicama ovih će dana socijalno ugroženima dobro doći.</p>
<p>U HCK-u se nadaju da će u Tjednu solidarnosti prodajom 1,3 milijuna dodatnih poštanskih markica uspjeti skupiti novac za kupovinu živežnih namirnica za oko trideset tisuća paketa. </p>
<p>Prema riječima Marinka Metličića, glavnoga referenta Odjela HCK-a za humanitarne djelatnosti paketi će sadržavati brašno, ulje, tijesto, sol, marmeladu, riblje konzerve, palentu i za blagdasnku prigodu kekse i kavu. Od higijenskih potrepšitna dijelit će se deterdženti za rublje i posuđe, te šamponi za kosu. Prošle je godine, isključivo staračkim domaćinstvima, podijeljeno 16 tisuća paketa - a najviše ih je otišlo u Osječko-baranjsku županiju, Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinsku , Sisačko-moslavačku te Karlovačku županiju. »Nadamo se da ćemo proširiti ovu vrstu pomoći i na višečlane obitelji i druge kategorije socijalno ugroženoga stanovništva« - kaže Metličić. </p>
<p>Ističe da bez pomoći volontera koji djeluju u 131 gradskom, općinskom i županijskom društvu Crvenog križa ne bi uspjeli. Kad je riječ o zagrebačkom području pokazalo se da pomoć najviše trebaju gradske četvrti Dubrava, Peščenica, Trešnjevka, Novi Zagreb i Sesvete. »Ljudi svih dobi i profila nerijetko s neugodom sami dolaze i traže pomoć«, kaže Metličić. Dodaje da i njihovi timovi na terenu traže i obilaze one kojima je potreban neki oblik pomoći. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dječja dobrota otjerala Krampusa </p>
<p>Djeca u dječjem vrtiću Matija Gubec na Ljubljanskoj aveniji prošli su tjedan vrijedno izrađivala čizmice i kuglice te ukrasila vrtićki hodnik</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Djeca iz vrtića Matija Gubec na Ljubljanskoj aveniji u srijedu su nestrpljivo čekala Svetog Nikolu, u društvu s Dobrom vilom. Kada je Sv. Nikola ušao u njihovu igraonicu, sreći nije bilo kraja. Okružili su ga mališani očekujući darove. Da bi zaslužila slatke poklone, djeca su otpjevala i pjesmu za doček. </p>
<p>»Sveti Niko svijetom šeta, traži djecu svoju jer za svako dobro dijete svoje, ima poklon...«, u glas su pjevali mališani. Zatim ih je Nikola darivao, a Dobra vila pomogla podijeliti slatke paketiće, koje su djeca oduševljeno primila. </p>
<p>»Svake godine organiziramo doček Svetog Nikole, kojeg glumi odgajateljica Dubravka, a Dobru vilu kolegica iz drugog vrtića«, rekla je pedagoginja Blaženka Pintur.</p>
<p>Za tu prigodu, Dobra vila je odjenula vjenčanicu jedne od odgajateljica vrtića. </p>
<p>Djevojčica Lana priznala je da je od Nikole dobila i šibu, ali svi su bili izuzetno dobri pa je Krampus izostao. »Krampus ima crvene oči i zločest je jer djeci krade poklone«, objasnila su djeca.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Pronađena dva nestala poljska policajca</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Nakon što su prošle subote netragom nestali, tijela dvojice poljskih policajaca pronađena su u policijskom automobilu u srijedu u rijeci Kostrzyn. Njih dvojica su, naime, bili u pratnji članova užeg kabineta poljskog ministarstva unutarnjih poslova, te su u jednom trenutku »nestali«. Za njima je tragalo oko dvije tisuće kolega, a što se zapravo dogodilo pokazat će započeta istraga. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Uspio drugi pokušaj tegljenja nosača aviona</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Mjesec dana nakon neuspješnog pokušaja da ga se pomakne s mjesta, povijesni američki nosač zrakoplova Intrepid, veteran triju ratova, odtegljen je u utorak na remont u brodogradilište u New Jerseyu sa sidrišta na rijeci Hudson u New Yorku, gdje je posljednjih četvrt stoljeća bio vezan kao ploveći muzej. »Stara cura se miče«, oduševljeno je rekao predsjednik Zaklade Intrepid Bill White na palubi nosača, dok su se nekadašnji članovi posade grlili i izmijenjivali čestitke na uspjehu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Drvce osvijetljeno vodikom za Scwarzeneggera</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Božićno drvce u kalifornijskoj skupštini bit će urešeno žaruljicama za koje će električnu energiju proizvoditi ekološki čiste vodikove baterije, priopćio je ured guvernera Arnolda Schwarzeneggera nekoliko sati prije otkrivanja drvca. »Prvi put u povijesti Kalifornije, malena će vodikova baterija napajati strujom službenu Božićnu jelku« u prijestolnici te države Sacramentu, 150 km istočno od San Francisca, ističe Schwarzeneggerova služba u priopćenju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Rođeno mladunče snježnog leoparda</p>
<p>SANTANDER</p>
<p> - U zoološkom vrtu Santillana del Mar u gradu Santanderu u sjevernoj Španjolskoj u srijedu se rodilo mladunče rijetkog snježnog leoparda. Snježni leopard je estremno ugrožena životinjska vrsta, a spoemnuti ZOO već dugi niz godina uspješno provodi program očuvanja ugroženih vrsta. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Započelo proučavanje flore i faune Antarktika</p>
<p>AUCKLAND</p>
<p> - Pingvini s obala Antartika promatraju dolazak britanskog istraživačkog broda »Endurance«. Posada broda pristigla je na Antartiku proučavati biljni i životinjski svijet, posebice pingvina, kitova i ptica. Posada koju čine vrsni biolozi je, inače, već obavila čitavi niz istraživanja na Šetlandskim otocima, Arktiku i Grenlandu. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dijabetes pogađa sve više djece</p>
<p>CAPE TOWN</p>
<p> - Dijabetes pogađa sve više djece diljem svijeta, a roditelji i liječnici ne dijagnosticiraju odmah tu bolest donedavno povezanu sa srednjom i starijom dobi. »Dijabetes je postao kronična i česta bolest među djecom... I ta djeca često umiru«, rekla je na konferenciji za novinare na svjetskom dijabetološkom kongresu u Cape Townu Francine Kaufman, profesorica pedijatrije na medicinskom fakultetu sveučilišta južne Kalifornije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ne očekuju teškoće u lansiranju Discoveryja</p>
<p>CAPE CANAVERAL</p>
<p> - Odbrojavanje uoči lansiranja američkog raketoplana Discovery u petak na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) teče bez teškoća i sve je pod nadzorom, izvijestila je u utorak NASA. Odbrojavanje je počelo u utorak u 5.00 sati po srednjoeuropskom vremenu. Lansiranje je planirano za petak u 3.35 sati po istom vremenu unutar razdoblja lansiranja od 10 minuta, s lansirne rampe 39B iz svemirskog centra Kennedy kod Cape Canaverala na Floridi. To je prvi put nakon nesreće Columbije 2003. da NASA izvodi lansiranje noću. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Nadahnuta izvedba Mozartovih djela </p>
<p>Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a sa solistima kreirali jedinstveno glazbeno okružje </p>
<p>Godina obilježavanja 250. obljetnice rođenja Wolfganga Amadeusa Mozarta kulminirala je, u okvirima hrvatske glazbene scene, svečanim koncertom Simfonijskog orkestra i Zbora HRT-a u utorak u KD Vatroslava Lisinskog. Uz vodstvo dirigenta Tonča Bilića nastupili su solisti Margareta Klobučar, sopran, Janja Vuletić, mezzosopran, Zrinko Sočo, tenor, i Luciano Batinić, bas. </p>
<p>Program na dan skladateljeve smrti prigodno je odabran. Sudionici su izveli »2. Litaniae lauretanae« i najpoznatije Mozartovo djelo »Requiem«. </p>
<p>Djela nastala u rasponu od sedamnaest godina očituju sličnost glazbeno-stilskog razmišljanja, ali i velik napredak motivskoga razvijanja glazbenih zamisli. </p>
<p>Upravo to postaje razlogom vrlo istančane interpretacije kojom su Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a te prethodno navedeni solisti kreirali jedinstveno glazbeno okružje ravnopravnoga vokalnoga i instrumentalnog udjela. </p>
<p>Spoj starih izražajnih sredstava, proisteklih iz polifonijskoga sloga baroka, te novijih stremljenja </p>
<p>»Mozartove suvremenosti«, a koje se odnose na izrazitu čistoću melodijske linije i jasnoću harmonijskih odnosa, izazovi su interpretativnom pristupu koji izvedbu mogu učiniti vrhunskom ili joj pak znatno naštetiti.</p>
<p>Interpretacija koju smo te večeri čuli potvrdila je visoke sposobnosti glazbenika. Orkestar se doista pokazao na visini, i u tutti nastupima, i pri solističkim izdvajanjima pojedinih dionica, primjerice, trombona u stavku »Requiema«. Sugestivan i vrlo jasan dirigentski pristup Tonča Bilića doista je »vodio« glazbenike kroz partiture.</p>
<p>Solisti su, pak, redom bili prosječne kvalitete, bez osobitih isticanja, dok je Zbor HRT-a, upravo zbog čistoće i pokretljivosti glasova, kao i zbog stilskog razumijevanja glazbe, potvrdio svoje istaknuto mjesto među domaćim vokalnim ansamblima. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zabrinjavajuća količina smijeha</p>
<p>Za razliku od kazališta 20. stoljeća koje je startalo s revolucijom povijesne avangarde, ono u 21. stoljeću pati od nedostatka političkog samopouzdanja, sugerira predstava »Gospođice Rice, puno prije geopolitike bila je glazba« premijerno izvedena u subotu u SEK-u Studentskog centra u Zagrebu. </p>
<p>Dramaturg i redatelj Oliver Frljić glumački je uposlio Anu Karić, Natašu Dangubić i Ninu Violić u montaži niza scena na pozornici koja sugerira salon. Tu se izmjenjuju salonska drama, dokumentarna drama, autoreferencijalni govor suvremenoga teatra i citatne scene iz američkog filma. </p>
<p>Glumice, među kojima Ana Karić najpromišljenije, naizmjenično utjelovljuju Brigitte Bardot, Condoleezzu Rice, Vanessu Redgrave, filmske likove Thelmu, Louise i Mickeya Knoxa ili pak same sebe u jednoipolsatnom razgovoru. Vješto riješena dramaturgija tekstu stvarnih intervjua, filmova, izjava itd., supostavlja glumačku fizičku pasivnost. Teme od antiterorističke američke politike do pedofilije verbaliziraju osobe kojima su (u slučaju Nine Violić i doslovno) vezane ruke pa uz ironiziranje suvremene političke moći/nemoći, prema najavi autora predstave, doista ukazuju i na političku irelevantnost kazališta na koje »pravi igrači« odmahuju rukom puštajući ga »neka priča«.</p>
<p>Nemoć kazališta, tema u prvom planu, prije svega govori o njegovu utjecaju na gledateljsku javnost zabavljenu čistom i inteligentnom montažom dobro odigranih suvremenih slika, javnost koja viđenim utvrđuje poznato: da svjetska politika nije u njenim rukama, da se »tako velike face« viđaju samo u filmovima i da glumci na pozornici glume čak i ako glume sami sebe. Priznati svoju slabost, koja je u stvari naša zajednička, i posegnuti za autoironijom, koja pogađa i publiku, u jednom bi auditoriju sve osmijehe trebalo učiniti gorkima. </p>
<p>Na žalost, »Gospođice Rice, puno prije geopolitike bila je glazba« proizvodi zabrinjavajuću količinu smijeha pokazujući kako u izvedbenu kritiku ili pak priznanje bespomoćnosti prodire tužno stanje autoironične rezignacije podržano i s druge strane rampe.</p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Susret ljudi i planina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četvero britanskih umjetnika predstavlja se zagrebačkoj publici izložbom »Kad sretnu se ljudi i planine«, koja je otvorena u Galeriji O1.</p>
<p>Naziv izložbe preuzet je iz stihova Williama Blakea »Velike se stvari dogode kad sretnu se ljudi i planine«. Umjetnici Mik Godley, Michael Forbes, Ayling & Conroy u tri ciklusa s ironijom i distancom podsjećaju na žanrove pejzažnog slikarstva i fotografije velikana britanskog slikarstva 19. stoljeća. Združuje ih motiv krajobraza u suvremenom kontekstu, kako piše kustosica izložbe Helen Jones.</p>
<p>Jedan od ciklusa je onaj Mika Godleyja pod nazivom »Uzimajući u obzir Šleziju«. Za svoj je rad Godley proučavao anglo-njemačku baštinu isključivo internetom kako bi razotkrio povijest domovine svoje majke, današnje poljske pokrajine Donje Šlezije. Šumovite planine skrivaju najveći bunker i najveći vojni stožer izgrađen tijekom Drugoga svjetskog rata. Niz od sedam fotografija pod nazivom »Ubojstvo« Michaela Forbesa prikazuju romantične prizore engleskih seoskih krajolika i izvješća o otkrićima stravičnih ubojstava. </p>
<p>Ayling i Conroy poigrali su se stereotipom »umjetnika amatera«, te su slijedili korak po korak upute američkog kič slikara Boba Rossa stvorivši seriju »Gospodin Planina«. Umjetnici se naslanjaju i na japanskog litografa Katshushika Hokusaija i njegovu seriju litografija »36 pogleda na planinu Fuji«. Izložba je dio projekta razmjene između Muzeja suvremene umjetnosti iz Zagreba i Galerije Angel Row u Nottinghamu. Stoga je i kustosica izložbe Helen Jones (iz Galerije Angel Row), dok je koordinatorica projekta Jasna Jakšić, kustosica MSU-a. [Tanja Novak]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Iz »Gavelle« na Akademiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon 20 godina angažmana u zagrebačkome kazalištu »Gavella« i s prosječno 15 izvedaba mjesečno Boris Svrtan odlučio je napustiti matični ansambl kako bi nakon četverogodišnje honorarne suradnje s Akademijom dramske umjetnosti preuzeo stalno mjesto docenta scenskoga govora. Želeći se više posvetiti pedagoškom radu i preispitivanju, što drži bitnim i za vlastiti glumački razvoj, Svrtan će smanjiti repertoarne obveze jer raditi na oba mjesta istodobno prije svega »ne bi bilo pošteno prema kazalištu«. Kako i ravnatelj Darko Stazić žali zbog Svrtanova odlaska iz ansambla, prijelaz na ADU ipak ne isključuje njegovu suradnju s »Gavellom»« u budućnosti, i to već na sljedećem projektu tog kazališta - predstavi »Četvrta sestra« u režiji Sama M. Streleca. </p>
<p>U jesen Svrtan će se prihvatiti i režiranja dramatizacije romana »Metastaze« Alena Bovića u kazalištu »Kerempuh«, a s »Gavellom« će od sada surađivati prosječno na jednom projektu godišnje. Na njegovo će mjesto u angažman, nada se svježi docent ADU, ući novi mladi glumac. [V. R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Uzalud vam trud svirači </p>
<p>Reprezentacija je od 108 utakmica pobijedila u 94, a HNS se izvukao iz bijedne financijske situacije, nabrajao je Marković uspjehe za svoje vladavine </p>
<p>Zbog Izborne skupštine Zagrebačkoga nogometnog saveza predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatko Marković žurno je napustio važan skup u Bukureštu. Približava se 16. prosinca i Izborna skupština HNS-a, stoga se ništa ne smije prepustiti slučaju, čak ni naizgled benigan događaj izbora Zdravka Mamića za prvog čovjeka zg-nogometa, koji time automatski postaje član Skupštine HNS-a koja odlučuje o Markovićevu reizboru. </p>
<p>Samim time što se nakon Mamićeva izbora Marković silno trudio oslikati ga kao nekoga bez koga se ne može, i u Maksimiru i u hrvatskom nogometu uopće, nije teško zaključiti da »vrag nikad ne spava«. Marković ne želi priznati da se osjeća ugroženim od sve glasnijih aspiranata na hrvatsku Kuću nogometa, iako neki od njih nogometnu loptu nikad nisu udarili. </p>
<p>»Ovo što je HNS uspio napraviti u devet godina dok sam ja predsjednik sigurno se više neće ponoviti. Dovoljno je samo reći da je hrvatska reprezentacija od 108 utakmica pobijedila u 94, a HNS se izvukao iz bijedne financijske situacije, s naslijeđenih 27 milijuna duga, pa sada, osim nogometu na svim razinama, pomaže i drugima. Prije tri godine u Fifinoj anketi bili smo među 20 najorganiziranijih saveza na svijetu, ali želimo biti među deset. U Europi se ne mogu načuditi našem čudu, ali to nekima nije po mjeri.« </p>
<p>Konstatiravši da ima neshvatljivih pojava, misleći ne samo na promjene radi promjena, nego i konkretne probitke zbog (pre)pune blagajne HNS-a i izdašnih sponzorskih ugovora, Marković nastavlja: »Ništa mi zapravo nije čudno, jer je došlo takvo vrijeme da se kod nas svaki dobar rezultat, u životu uopće, tretira s mržnjom. Zašto? To nitko ne može shvatiti.« </p>
<p>Priznavši da u HNS-u nisu zadovoljni HNL-om i da su zbog toga dijelom krivi i ljudi koji vode ligu kao i klubove, pridodaje: </p>
<p>»Mi smo zaduženi za nešto sasvim drugo. Žao mi je što s novinarima nikad nismo razgovarali o tome što je naša dužnost. Svi želimo što bolju ligu, ali time se prvenstveno treba baviti Udruga prvoligaša. U HNS može doći bili tko, kao primjerice Mamić, ali ondje ne može zastupati samo svoj klub. Najbitnije mi je bilo što sam se znao okružiti pametnim ljudima, pri čemu se 95 posto odluka donosi konsenzusom, a ne nadglasavanjem. Egzistiranje na načelima uzajamnog uvažavanja neke je počelo smetati, što je apsurd, a o tome mogu samo reći: baš mi se fućka, uzalud vam trud svirači!« </p>
<p>Na pitanje tko su ti ljudi, odakle dolaze i na čemu temelje uvjerenje da je došlo njihovo vrijeme za ubrzanije trošenje novca iz Rusanove, kojeg su procijenili na nešto više od milijardu eura, Marković odgovara: </p>
<p>»Hrvati ništa ne mrze kao tuđi uspjeh, ali imaju nesreću, jer brojke ne lažu - od respektabilnog broja pobjeda hrvatske reprezentacije pa do gotovo stalnog sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima. Naime, tko u godinu dana može igrati prijateljsku utakmicu s Brazilom i Argentinom i uz to pobijediti Englesku? Vani nam ljudi prilaze i govore da smo čudo. No, kad sam prije dva dana na važnom skupu u Bukureštu rekao kojim se sve unutarnjim problemima moramo baviti, samo su mi uzvratili: 'Zar ti imaš problema? Što bismo tek mi trebali reći!?' No, takav je život«, zaključio je Marković. </p>
<p> </p>
<p>EP 2012. nam ne može izmaknuti, osim...</p>
<p>Vlatko Marković nije potpuno miran napustio Kijev, gdje je neki dan uz brojne uglednike nazočio otvaranju ukrajinske Kuće nogometa, u kojoj bi bez zadrške mogao biti smješten i parlament najbogatijih svjetskih zemalja: »Iako je Ukrajina iznad svih očekivanja prezentirala svoj novi nogometni dom te uza sve komplimente i njima i Poljacima, to teško može biti presudno pri odlučivanju o domaćinu EP-a 2012. godine. Naime, protukandidata Italiju nagriza nova nogometna afera, pa na nju možemo zaboraviti, a budući da se mi i Mađari kandidiramo peti put, ne vidim tko bi imao trunke morala prvenstvo dodijeliti nekome tko se kandidira prvi put. Stoga, ako netko u cijeloj toj igri može nešto pokvariti, to smo jedino mi sami, ponekad spremni zbog jednog šnicla ubiti cijelu kravu.«</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Od Živkovića do Babića</p>
<p>Neozbiljna je teza da je, primjerice, pokušaj angažmana Nikole Pokrivača rezultat dugotrajnog Hajdukovog skautinga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamo pokuša dovesti Živkovića, ali otme ga Hajduk. Dinamo pokuša dovesti Hrgovića, ali otme ga Hajduk. Dinamo pokuša dovesti Neretljaka, ali otme ga Hajduk... Rečenica je, dakle, već sjela u uho i sad se samo valja igrati, pa mijenjati prezimena. Niz, dakle, možemo nastaviti Blatnjakom, Cimirotičem, Lovrekom, Biščevićem, Režićem...</p>
<p> Dinamo je u međuvremenu pokušao dovesti i Marka Babića, ali... Sad ga želi oteti Hajduk. Ne bismo ovo niti smatrali ozbiljnijom temom da Hajdukov predsjednik Branko Grgić posljednjih dana ne zasipa medije vapajima kako mu - Dinamo krade igrače. Iako će najvredniji eksponat hrvatske lige, šibenski napadač Ante Rukavina, karijeru nastaviti upravo u Hajduku. </p>
<p>»Koga god mi spomenemo, na njih se Dinamo baca i licitira«, žali se Grgić.</p>
<p> Tvrdnju je garnirao primjerom pregovora s Varteksovim vezistom Nikolom Pokrivačem i Šibenikovim stoperom Gordonom Schildenfeldom. Obojica su navodno bili nadomak Hajduku, ali su ipak izabrali dolazak u Dinamo.</p>
<p> »Neka Dinamo igra sam protiv sebe«, procijedio je Grgić i pritom osuo paljbu po mladom šibenskom stoperu.</p>
<p> Schildenfelda je etiketirao prevrtljivcem, koji je takvu narav u stanju predstaviti i u samoj svlačionici. Hajdukov je predsjednik na kraju i poentirao:</p>
<p> »I mi odigramo pokoji lažan potez, pa smo možda Dinamo navukli na nekakav krivi put.«</p>
<p> Ovime se, dakako, naslonio na tezu da Hajduk namjerno spomene nekog igrača skromnijih kvaliteta samo zato da bi se »Dinamo navukao«. Iako... Listajući neka imena s početka teksta, vidljivo je da katkad i sam Grgić zna nasjesti na takvu vrstu igrokaza.</p>
<p> Ne znamo, primjerice, je li i Davor Vugrinec dio priče o »otimačini«. Hajdukova ga je struka, u vrijeme vladavine Miroslava Blaževića, odbila angažirati uz tezu da ne može puno trčati. Kad je u Rijeci postao najbolji igrač lige, Dinamo ga je »oteo«.</p>
<p> Da ne bude zabune, Grgićeva teza ima određeno uporište. Istina je, primjerice, da je maksimirski klub svojedobno doveo Nermina Šabića, Zorana Pavlovića, Čileanca Juana Carlosa Muňoza, pa Danijela Pranjića... nakon što je Hajduk prvi »zavitlao laso«.</p>
<p> Međutim, neozbiljna je teza da je, primjerice, pokušaj angažmana Nikole Pokrivača rezultat dugotrajnog Hajdukovog skautinga. Pokrivač je prvoligaški igrač i kao takav je - svima na oku. Nije ovdje, dakle, riječ o tome da je Hajdukova struka otkrila malo poznatog, ali kvalitetnog nogometaša iz niže lige, pa ga je, eto, Dinamo oteo.</p>
<p> Štoviše, maksimirska struka, čini se, jedino poznaje platformu hrvatske lige. Izađemo li iz njenih okvira i upitamo li u Dinamu za neke (vrlo poznate!) inozemne igrače, upitno će vas pogledati i posegnuti za frazom da »sve treba dobro ispitati i vidjeti koji je profil igrača potreban klubu.« Pa, ako moraju tako dugo provjeravati, stvara se dojam da zapravo niti nemaju veliko predznanje.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vinkovčani prijetili na Poljudu</p>
<p>Cibalia je do 38. minute vodila 2-1, ali su tada primili dva pogotka u tri minute</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Identičnim rezultatom kao u Vinkovcima, prije dva tjedna, Hajduk je pobjedom 3-2 nad Cibalijom u uzvratu osigurao polufinale Kupa. No, Hajduk se itekako namučio kako bi izbjegao senzaciju.</p>
<p>Već u otvaranju utakmice, igrala se 5. minuta, sijevnuo je protunapad gostiju – Bagarić je primio loptu na vrhu šesnaesterca i neobranjivo zakucao loptu pod Balićevu vratnicu. Poravnanje je stiglo već u 10. minuti. Slobodni udarac je izveo Hrgović, a prvi pogodak u dresu Hajduka postigao je Boris Živković. Glavom je pogodio iz blizine. No, novi šok za malobrojnu splitsku publiku dogodio se tri minute kasnije kada je neočekivano sa 25 metara iskosa Antun Andričević pogodio suprotni kut.</p>
<p>Cibalia je tako dva puta u svega trinaest minuta bila u rezultatskoj prednosti, no niti jedan rezultat, od spomenuta dva, nije im jamčio prolazak u polufinale s obzirom da je Hajduk iz prve utakmice imao 3-2, odnosno još jedan pogodak više u gostima prednosti. Ključni detalj dogodio se u 27. minuti, nakon pogreške splitske obrane, Tihomir Živković našao se sam pred vratarem Balićem koji je čudesnom intervencijom spasio Hajduk, a to je označilo i kraj Cibalijinih ambicija.</p>
<p>Hajduk je odtad preuzeo kontrolu i brzo postigao dva pogotka koja su riješila utakmicu. Drugo poluvrijeme bilo je samo formalnost, razlika u kvaliteti itekako je došla do izražaja, pa se do kraja utakmice igralo samo pred vinkovačkim kaznenim prostorom. Ovom pobjedom i prolaskom u polufinale Kupa Hajduk se pridružio Dinamu, Slaven Belupu i Rijeci i zaključio najuspješniju polusezonu otkako je HNL-a. </p>
<p>HAJDUK - CIBALIA 3-2 (3-2)</p>
<p>Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK: Balić 6.5, Miladin 6, Gal 6.5, B. Živković 6.5, Hrgović 7, Musa 7 (od 81. Gaal -), Damjanović 6.5, Carević 6.5, Balatinac 6.5 (od 68. Munhoz 6), Jelavić 6-5 (od 73. Blatnjak -), Bartolović 6.</p>
<p>CIBALIA: Burcsa 6, Kuzmić 5.5, A. Andričević 6, Tadić 5 (od 46. Leutar 5.5), Medvid 5.5, Kerić 5.5, Bagarić 6.5, Radotić 5.5, Pavličić 5.5 (od 49. Bilen 5.5), Jukan 6, T. Živković 5.5 (od 46. Grgić 5.5).</p>
<p>SUDAC: Igor Pristovnik (Zagreb) 6.5.</p>
<p>GLEDATELJA: 3000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Bagarić (5.), 1-1 Živković (10.), 1-2 Andričević (13.), 2-2 Jelavić (38.), 3-2 Hrgović (41.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Andričević</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mirko HRGOVIĆ [A. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Olićev pogodak premalo za CSKA</p>
<p>Porto i Arsenal su odigrali »prijateljski«, a CSKA je zaustavljen od Hamburga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Spektakularno je završio prvi krug nogometne Lige prvaka. Jedno vrijeme je visio Manchester Utd., mnogo duže je napeto završnicu pratio Arsene Wenger i njegov Arsenal, no na kraju su svi velikani prošli. Otpali su moskovski CSKA, atenski AEK, lisabonska Benfica...</p>
<p>Porto i Arsenal su odigrali »prijateljskih« 0-0, osvojili su bod koji je odgovarao jednim i drugima bez obzira na ishod druge utakmice skupine G u Hamburgu gdje je CSKA tražio malu mogućnost prolaza. No, prve bodove je Hamburg osvojio upravo u posljednjem kolu, pobijedio je 3-2 i time su Moskovljani svoj put u Ligi prvaka završili na sjeveru Njemačke.</p>
<p>Ivica Olić je odigrao cijelu utakmicu u Hamburgu, a njegov pogodak iz jedanaesterca je otvorio seriju u tom ogledu. Bio je to prvi pogodak nekog Hrvata u ovogodišnjoj Ligi prvaka. Međutim, HSV je na oproštaju odigrao na »život ili smrt«, mnogo bolju izvedbu je okrunio pobjedom 3-2 uz dva pogotka u posljednjih šest minuta. Za to vrijeme Porto i Arsenal su pomalo oprezno igrali svoj međusobni ogled, makar je Porto bio daleko bolja momčad. Uostalom, Quaresma je dva puta pogađao okvir Lehmannovih vratiju. Kada su u smiraj utakmice momčadi ušle s 0-0 postale su oprezne, mlake i bilo je evidentno kako će utakmica završiti po obostranim željama.</p>
<p>Manchester je loše započeo vlastiti pokušaj ulaska u drugi krug. Prekrasnim pogotkom je Nelson u 27. minuti donio Benfici prednost. No, ključni je bio pogodak Nemanje Vidića u 45. minuti, nakon čega je Manchester Utd. zagospodario Old Traffordom u nastavku.</p>
<p>Veliku priliku je propustio AEK koji je gubio u Bruxellesu 0-2 i kojem vijest sa San Sira (Milan - Lille 0-2) nikako nisu dobrodošle. No, AEK je pobjedom sam rješavao svoju sudbinu. Čak su Atenjani došli do izjednačenja kod Anderlechta (2-2), ali dalje nije išlo...</p>
<p>Milan (Dario Šimić igrao cijelu utakmicu) nastavlja propadati u rupu bez dna. Lille se poigrao s njima, lako pobijedio i time nastavlja ovosezonski put u Ligi prvaka. Najnezanimljivija je bila skupina skupina E, gdje su Real i Lyon igrali s rezervnim momčadima protiv kijevskog Dinama i Steaue. Ronaldo je s dva pogotka pred kraj ogleda spasio Real od poraza u Kijevu... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nedved ogorčen zbog drastične kazne </p>
<p>RIM</p>
<p> – Veznjak talijanskoga nogometnog drugoligaša Juventusa Pavel Nedved (34) ogorčen je zbog kazne koju mu je izrekao Talijanski nogometni savez te je najavio da će razmisliti o okončanju karijere. </p>
<p> Nedved je suspendiran na pet utakmica zbog crvenoga kartona dobivenog u utakmici prošloga prvenstvenoga kola protiv Genoe. Crveni je karton dobio zbog udaranja suparničkog igrača, a prilikom izlaska s terena nasrnuo je na glavnog suca, barem tako tvrdi sudac Roberto Farina.</p>
<p>Češki nogometaš ističe da nije vrijeđao suca te da mu nije namjerno nagazio na nogu. Nedved navodi da se suci osvećuju igračima Juventusa, koji je zbog afere namještanja utakmica izbačen u drugu ligu. </p>
<p>Nedved također kritizira vodstvo Juventusa, koje mlako reagira na sudačke nepravde. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatska je premala za SP </p>
<p>Sponzori diktiraju sve i nije im u interesu da SP bude u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Slučaj Splita koji se zaboravio kandidirati za Svjetsko atletsko prvenstvo 2013. godine otvorio je još jedno pitanje. Koliko je uopće realno očekivati da Split i Hrvatska dobiju organizaciju tako velikog natjecanja? Čak i ukoliko se sjete kandidirati nekom sljedećom prilikom. </p>
<p>Novopečeni direktor Hrvatskog atletskog saveza Siniša Ergotić iznio je zanimljivo razmišljanje. </p>
<p>»Preporuka Splitu da se ne kandidira za Svjetsko prvenstvo 2011. dovoljno govori. Atletika je globalni sport, IAAF ima 212 članica i zemlja s tako malim tržištem poput Hrvatske teško može dobiti SP. Sponzori diktiraju sve i sigurno im nije u interesu da SP bude kod nas«, kaže Ergotić. </p>
<p>Doista, nije se problem kandidirati (ili možda jest, sudeći po posljednjem primjeru), ali atletika je u svijetu jedan od najpopularnijih sportova, dok je domaćinstvo SP-a glavna meta brojnim metropolama. Bojimo se da je u njihovoj konkurenciji Split bez ozbiljnih izgleda. Zemlje u kojima atletika, za razliku od Hrvatske, ima dobar status, a samim time, opet za razliku od Hrvatske, i bogate sponzore, u velikoj su prednosti. </p>
<p>Još kad tome dodamo da se za SP uglavnom kandidiraju gradovi koji imaju moderan stadion, zadovoljavajuće smještajne kapacitete i svu ostalu infrastrukturu, u prijevodu sve ono što Split nema, jasno je da su izgledi Dioklecijanova grada svedeni na minimum. Jer, kad s jedne strane imate sve sređeno, a s druge obećanje da će sve biti sređeno, nije teško pogoditi što će prevagnuti. I nemar koji je iskazan kod nekandidiranja za 2013. sigurno je minus, kao i vrlo sporo kretanje priprema za Svjetski kup 2010. [V. B.]</p>
<p>»To je velika priredba i moramo ispuniti neke stvari koje se još nisu pomaknule. Već je trebao biti osnovan Organizacijski odbor i podijeljene uloge da se zna tko će biti zadužen za što«, zaključio je Ergotić. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Wisniewski u Ciboni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na priču napokon možemo staviti točku – Andrew Wisniewski, 25-godišnji američki košarkaš (188cm, igrao u Crvenoj Zvezi, Telekom Bonnu i Snaideru) poljskog podrijetla potpisao je do kraja sezone za Cibonu. Papiri sa bivšim klubom iz Udina napokon su regulirani i ovaj organizator igre od srijede je na dispoziciji Draženu Anzuloviću. Kako je Cibonin trener već ranije rekao (ukoliko Wisniewski dođe u Zagreb) bit će u četvrtak u momčadi protiv Lottomatice »ali bez pravog treninga ne mogu ga staviti u igru«.</p>
<p>Inače, u srijedu su odigrane prve utakmice 7. kola Eurolige, a igrali su:</p>
<p>skupina A: Köln – Olympiacos 81-88 (Žižić 16 poena), Le Mans – Tau Ceramica 76-79 (Nicević 18 poena / Planinić 10 poena, 5 asistencija i 7 skokova), Climamio – Prokom 77-91; skupina B: Unicaja – Partizan 66-58; skupina C: Fenerbahce – CSKA 64-74. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tko će pobijediti - učitelj ili učenik </p>
<p>»Individualno su dobri, no moramo se koncentrirati na svoju igru. Uvijek moramo gledati sebe«, kazat će trener Cibone Anzulović </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četvrti put Europa ove sezone dolazi u Cibonin toranj. Nakon što su došli i pokunjeni otišli Union Olimpija, Unicaja i Maccabi, domaćin će pokušati i četvrti put reprizirati cijeli scenarij protiv rimske Lottomatice u četvrtak (18.15 sati). Utakmica će biti zanimljiva iz trenerskog aspekta - Anzulović protiv Repeše, učenik protiv učitelja, dva prva čovjeka hrvatske reprezentacije... </p>
<p>»Čuli smo se, naravno. Prije sat vremena posljednji put«, govorio je u utorak Dražen Anzulović. </p>
<p>Utakmica je to u kojoj će biti malo zamki za suparnike, a Anzulović i Repeša ne mogu igrati drugačije nego s otvorenim kartama. No... </p>
<p>»Naravno da još uvijek jedan drugoga možemo iznenaditi.« </p>
<p>Bitna je promjena unutar Lottomatice u posljednje vrijeme »izgon« Ilijevskog te promocija Chapmana u jednu od prve tri figure kluba. Prvi je Bodiroga, drugi Hawkins... </p>
<p>»Inteligencija Dejana Bodiroge daleko je iznad europskog prosjeka. Njegovo promišljanje na parketu je vrijedno divljenja, no uvijek nastane zamor materijala. Nije na razini kao prije dvije-tri sezone«, kaže Anzulović. </p>
<p>Iako se dobiva dojam kako mnogi i prije početka bilježe Ciboni pobjede u domaćim utakmicama, realnije je stanje stvari kako se ova momčad mora stalno dokazivati. I u Europi protiv nijedne momčadi na parket ne izlazi s velikom aureolom favorita. Niti protiv Lottomatice, koja ima tek osrednje rezultate ove sezone. </p>
<p>»Uvijek prvo moramo gledati prvo sebe, nikad suparnika. Tako ni ovaj put. Individualno su dobri, no ako budemo odigrali na razini kao prijašnje domaće utakmice onda imamo veliku šansu za četvrtu pobjedu«, zaključit će Anzulović. </p>
<p>S druge će strane, pak, uslijediti veliki kompliment od Jasmina Repeše: </p>
<p>»Nakon Panathinaikosa, Cibona ima najdužu klupu u Euroligi.« </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Furiozan finiš Atlante</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Čak pet golova u posljednjoj trećini postigli su Atlanta Trashersi i svladali Toronto s 5-2. Ključ preokreta bio je Glen Metropolit, s pogotkom i dvije asistencije u utakmici karijere. Iako rođen u Torontu, Metropolit nikad nije zaigrao za Leafse, a njegov je igrački put do ozbiljnije uloge u NHL ligi išao preko Europe (dvije sezone u Finskoj, jedna u Švicarskoj). </p>
<p>• Rezultati: St. Louis – Detroit 1-5, Tampa Bay – Buffalo 1-4, Pittsburgh – Florida 2-3, Toronto – Atlanta 2-5, New York – Ottawa 2-4, Colorado – Columbus 0-3, Minnesota – Chicago 3-2 (kazneni udarci), Calgary – Carolina 3-0. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Izručenja - uvjet za suradnju </p>
<p>Ruski javni tužitelj najavio da uskoro valja očekivati novi zahtjev za izručenje čečenskog vođe Zakajeva koji živi u Londonu</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Detektivi Scotlanda Yarda, koji se od ponedjeljka nalaze u Moskvi radi istrage o smrti bivšeg ruskog špijuna Aleksandara Litvinenka, nedavno otrovanog u Londonu, naišli su na dvostruku prepreku u svome radu. Rečeno im je da ne mogu sami saslušavati ruske svjedoke, te da osumnjičeni ne mogu biti izručeni Britaniji radi suđenja. Kao naknadu za tješnju suradnju u istrazi, Rusija, čini se, očekuje izručenje nekih vodećih neprijatelja predsjednika Putina, koji uživaju azil u Londonu. </p>
<p>Tvrdi stav Moskve nagovijestio je ruski javni tužilac Juri Čajka, rekavši: »Scotland Yard ne može hapsiti ruske građane….Mi možemo ostvariti istragu…i suditi im u Rusiji«. Čajka je dodao da britanski detektivi mogu biti samo promatrači na saslušanjima osumnjičenih osoba. Oni mogu zatražiti dozvolu da prate saslušanja koja provodi ruska strana, ali to ne znači da će je dobiti, rekao je on. Glavna osoba s kojom želi razgovarati Scotland Yard je Andrej Lugovoj, koji je poput Aleksandra Litvinenka i sam nekoć pripadao tajnoj službi FSB. Lugovoj se u Londonu sastao s Litivnenkom 1. studenog, na dan kada je ovome pozlilo. U međuvremenu je otkriveno da je i Lugovoj ozračen radioaktivnim polonijem 210, od kojeg je umro Litvinenko. On je u utorak smješten u jednu moskovsku bolnicu. Ruski javni tužilac Juri Čajka dao je međutim već na znanje kako ne dolazi u obzir da Britanci saslušavaju bivše ili sadašnje pripadnike ruskih tajnih službi. Po tom mjerilu ne dolazi u obzir razgovor s Lugovojem, ali ni s Mihailom Trepaškinom, još jednim bivšim članom FSB, premda ovaj tvrdi da raspolaže vitalnim podacima o slučaju Litvinenko. Trepaškin je 2002. osuđen na zatvor zbog tvrdnji da su ruski tajni agenti sami izveli niz terorističkih napada u Rusiji, koje su potom pripisali Čečenima. </p>
<p>Čajka je izrekao i svojevrsni ultimatum, povezavši istragu o slučaju s Litvinenko, sa zahtjevima Kremlja Britaniji da izruči Borisa Berezovskog. Taj izbjegli oligarh i milijunaš, danas nastanjen u Londonu, ubraja se, inače, među najžešće kritičare predsjednika Putina. Britanski sud već je tri put odbio ruske zahtjeve za izručenjem Berezovskog. Čajka je međutim nagovijestio da uskoro valja očekivati novi zahtjev da se izruči Berezovski, kao i Ahmed Zakajev, čečenski separatistički vođa koji također uživa azil u Londonu. U prvim reakcijama britanski diplomati isključili su pomisao na bilo kakvu »zamjenu« osumnjičenika za azilante. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Scaramella »trebao dokazati« da je Prodi špijun KGB-a</p>
<p>RIM</p>
<p> - Savjetnik talijanskog parlamentarnog istražnog povjerenstva o špijunskoj mreži bivše sovjetske tajne službe KGB, Mario Scaramella, koji se nalazi u bolnici u Londonu zbog toga jer je zaražen polonijom 210 od kojega je umro bivši špijun KGB-a Litvinenko, izjavio je kako je on trebao »dokazati« da je Romano Prodi špijun KGB-a, piše u srijedu list »Repubblica«. </p>
<p>Mario Scaramella govorio je o toj svojoj zadaći u telefonskom razgovoru s američkim prijateljem (prijepis tog razgovora objavljuje u srijedu »Repubblica«). Pritom je rekao kako mu je tadašnji premijer Berlusconi za tu uslugu obećao mjesto u UN-u. U telefonskom razgovoru Scaramella kaže da treba dokazati Prodijevu pripadnost KGB-u prije talijanskih parlamentarnih izbora, koji su održani u travnju ove godine, kako bi Berlusconi mogao po tom pitanju u predizbornoj kampanji napasti svoga suparnika. I predsjednik tadašnjeg parlamentarnog povjerenstva Mitrohin, član Berlusconijeva pokreta Naprijed Italijo, Paolo Guzzanti, poticao je savjetnika povjerenstva da prikaže »dokaze« o Prodijevu uključenju u poslove KGB-a, doznaje se iz tog razgovora. Scaramella je za to upotrijebio bivšeg pukovnika KGB-a Olega Gordievskija, koji je također bio doveden u London. </p>
<p>Zapravo iz cijelog teksta proizlazi kako je Scaramella pokušao neka svoja sumnjiva poznanstva iskoristiti za vlastiti probitak. Kaže kako je od Berlusconija tražio tri moguća mjesta, od kojih i ono direktora odjela UN-a u Beču za borbu protiv droge, zatim dva u New York. Scaramella navodi i kako ima snimljene razne kompromitirajuće izjave otrovanog Litvinenka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Gates priznao da SAD ne pobjeđuje u Iraku </p>
<p>Svih 24 senatora nazočnih na saslušanju glasalo je za Gatesovu potvrdu</p>
<p>na mjestu novog ministra obrane SAD-a</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako se najavljivalo da će novi izabranik predsjednika Busha za šefa Pentagona, Robert Gates, biti potvrđen u Senatu samo zato da bi se svi što prije oslobodili krajnje nepopularnog Donalda Rumsfelda, rijetko je tko očekivao rekordnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. </p>
<p>Bivši direktor CIA-e i zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u administraciji predsjednika Busha starijeg dobio je javno obznanjenu dvostranačku potporu nakon samo pet sati ispitivanja pod Capitol Hillom. </p>
<p>U mnogo čemu nezamislivi konsenzus između republikanaca i demokrata postignut je zahvaljujući ponajviše jednoj iskrenoj rečenici, toliko različitoj od onoga što ponavlja većina dužnosnika aktualne administracije. </p>
<p>Odgovarajući na sasvim jednostavno, ali i politički eksplozivno pitanje demokratskog senatora Karla Levina, »pobjeđuje li Amerika ovog trenutka u Iraku«, Bushev izabranik za Pentagon je odgovorio: »Ne gospodine!« I to je bilo dovoljno! Izjavu je američka televizija emitirala kao da se radi o reklamnom političkom sloganu za izbore. Te Gatesove riječi u izravnoj su suprotnosti s tvrdnjama predsjednika Busha, koji je na konferenciji za novinare 25. studenoga, odgovarajući na isto pitanje, rekao: »Apsolutno, pobjeđujemo u Iraku!« </p>
<p>Uzalud je bilo što se poslije ručka Gates u izvjesnoj mjeri ograđivao od te izjave dodajući kako u ovom trenutku Amerika niti pobjeđuje niti gubi u Iraku; duh je pošten iz boce. No, Gates je znao što govori. Ne radi se o nikakvom političkom lapsusu, već o zaokretu koji ovaj predstavnik novog pragmatičnog vala, umjesto dosadašnjeg - ideološkog, očito najavljuje. Dodao je, da u ovom trenutku, Amerika niti pobjeđuje niti gubi u Iraku. Svih 24 senatora prisutnih na ovom saslušanju glasalo je »za« Gatesovu potvrdu na mjestu novog ministra obrane SAD-a. Nakon te izjave, odmah se oglasio i glasnogovornik Bijele kuće Tony Snow. Novinarima je poručio, kako se oni uzalud nadaju priči o tome da se Gates već u startu suprotstavlja predsjedniku. Naprotiv, rekao je Snow, njegovo svjedočenje u cjelini pokazuje da on podržava Bushevo viđenje po kojem se iračka vlada treba što prije osposobiti da sama preuzme odgovornost za svoju zemlju.</p>
<p>Analitičari se ipak slažu, da bi Gates, koji je morao podnijeti ostavku iz Baker-Hamiltonovog povjerenstva, da bi prihvatio nominaciju za šefa Pentagona, mogao doista značiti izvjestan zaokret američke politike na povijesnom raskrižju zamršenih srednjoistočnih puteva. Iako, ne možda ne s tako brzim rezultatima! Gates, je naravno, i jedan od onih, koji je unaprijed znao što piše u Baker-Hamiltonovom izvješću.</p>
<p>Nakon što je saslušao sve izraze zahvalnosti od demokratskih senatora od Edwarda Kennedya, Hillary Clinton, pa sve do republikanca Johna McCaina i ostalih, zbog pokazane iskrenosti, (koja nije krasila njegovog prethodnika), Gates je čak izjavio: »Nema novih ideja oko Iraka!« Priznajući realnost kao da je potvrdio da bi upravo on mogao postati trenutno najjači politički katalizator u administraciji koja želi nešto mijenjati u iračkoj strategiji. Realno je sagledao i činjenicu da će se Amerika još dugo zadržati u Iraku. A kad je tome već tako, onda to treba biti sa »dramatično manjim brojem američkih snaga, u odnosu na one koje su danas tamo«, rekao je Gates. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ruski veto neovisnosti Kosova</p>
<p>Fatmir Sejdiu je izjavio da je za kosovske Albance vrijeme pregovora s Beogradom završeno</p>
<p>Tko će proglasiti status Kosova kad za to dođe vrijeme? Pitanje se nameće sve snažnije jer međunarodna zajednica najavljuje skoro rješenje konačnog statusa Kosova. U međuvremenu, ruski veleposlanik u Beogradu najavio je da će njegova zemlja uložiti veto na svako rješenje statusa Kosova ako ono ne bude rezultat dogovora Beograda i Prištine. Bude li Vijeće sigurnosti UN-a određivalo status Kosova, to bi se moglo i dogoditi. </p>
<p>Rezoluciju 1244 kojom se Kosovo proglašava sastavnim dijelom Jugoslavije i Srbije donijelo je Vijeće sigurnosti, pa bi po toj analogiji Vijeće sigurnosti trebalo donijeti i dokument o novom statusu Kosova. Američka administracija iznenađena je najavom ruskoga veta. Državni podtajnik Nicholas Burns smatra da pitanje statusa Kosova ne smije biti odgađano unedogled. Istovremeno s najavom Rusije da će staviti veto u Vijeću sigurnosti oglasio se i srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Drašković koji je na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju izjavio da Srbija neće nikada pristati na postojanje druge albanske države na Balkanu. Ruski ministar obrane Sergej Ivanov u intervjuu za atenski dnevnik Elefterotipia naglasio je da svako rješenje o statusu Kosova koje nije rezultat dogovora Beograda i Prištine prijeti novom nestabilnošću u regiji. »To bi moglo proizvesti eskalaciju nasilja i uključivanje susjednih država u sukob«, rekao je Ivanov.</p>
<p>Makedonija i Grčka također se pribojavaju da bi proglašenje statusa Kosova mimo dogovora Beograda i Prištine moglo destabilizirati stanje u regiji. S druge pak strane, kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu je izjavio da je za kosovske Albance vrijeme pregovora s Beogradom završeno. »Na razgovorima u Beču pretresli smo sve teme koje nas zanimaju i sada očekujemo da u dogovoru sa izaslanikom UN-a i UNMIKA-a realiziramo sve što je potrebno da se kosovska neovisnost proglasi što prije«, izjavio je Sejdiu.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Pravi blagdanski film</p>
<p>Ovoga mjeseca u svjetska kina dolazi »Nativity Story«, prvi film koji je svoju svjetsku premijeru imao u Vatikanu</p>
<p>Nakon što je Mel Gibson u svojoj »Pasiji« pokazao posljednje sate života Isusa Krista, te zahvaljujući prašini koja se digla zbog filma i neizbježnih židovskih prosvjeda zaradio i brdo novca, na red je došao i uradak koji pokazuje lijepu priču o Isusovim počecima.</p>
<p>U prilog toj tezi ide i podatak da je »Nativity Story« (hrvatski će prijevod vjerojatno glasiti »Rođenje Isusovo«) prvi film koji je ikad imao premijeru u Vatikanu, točnije u vatikanskoj dvorani Pavla VI., koja se nekada koristila za nedjeljne mise i audijencije hodočasnika. Na pretpremijeri održanoj 26. studenoga bilo je čak sedam tisuća gledatelja.</p>
<p>Film redateljice Catherine Hardwick (pomalo netipičan izbor, s obzirom na to da je dosad snimila dramu »Lords of Dogtown« i kontroverzan uradak o problematičnim tinejdžerima »Trinaest«) govori o objavi i Isusovu rođenju. »Mene je zanimalo adolescentsko doba Marije i Josipa, tako odlučujućih za povijest. Oduvijek me zanimala ta dob, te sam se tako i približila njima«, rekla je redateljica.</p>
<p>U duhu opće pomirbe među vjerama i nacijama, kojoj se trenutačno teži, i ekipa tog filma vrlo je šarolika. Mariju igra Keisha Castle-Hughes (talentirana 16-godišnjakinja, nominirana za Oscara za film »Whale Rider« kada je imala samo trinaest godina, čime je postala najmlađa glumica ikad nominirana za najbolju žensku ulogu), dijelom maorskog podrijetla. Josipa glumi Oscar Isaac, mladi Amerikanac židovskog podrijetla (tridesetogodišnji glumac, ali u filmu tumači Josipa koji je tek izašao iz adolescentskog doba), Elizabetu glumi iranska muslimanka Shohreah Aghdasloo, a redateljica je protestantica.</p>
<p>Film se u Americi počeo prikazivati 1. prosinca i za sada ga prate dobre kritike. Osim crkvenog blagoslova, kao pozitivnu stranu filma kritičari ističu to što napokon Božiću vraća smisao, za razliku od drugih naslova koji se pojavljuju u ovo vrijeme (»Djed Božićnjak se ženi« i slično). Film u redovnu hrvatsku distribuciju kreće 7. prosinca.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Predblagdansko šoping-ludilo </p>
<p>Uzaludno traganje za savršenim darom razvija frustracije koje vode do ozbiljnih zdravstvenih problema </p>
<p>Prometne gužve, nervozni kupci u zagrijanim supermarketima, blokirane blagajne koje ne mogu podnijeti silnu količinu ispeglanih kartica, bolovi u rukama nastali zbog nošenja preteških vrećica, te glavobolja rođena pod teretom misli da nećemo stići kupiti sve što smo namjeravali… To je tek djelić atmosfere karakteristične za prosinac i predblagdansku šoping-groznicu. U to će vrijeme, dakako, malo nas uopće stići razmišljati o tome kako takvo ludilo kupnje negativno utječe na stanje bankovnog računa ili na zdravstvenu sliku koja će se sasvim sigurno pogoršati zbog osjetne količine stresa. Ali iako nas trgovci već mame na potrošnju tobožnjim popustima i maštovito uređenim blještavim izlozima, sociolozi upozoravaju da ne treba naivno nasjedati masovnoj potrošnji novca kojeg ionako nemamo na bacanje. </p>
<p>»Većina ljudi nije u stanju zbog oskudnih plaća i mirovina sebi i obitelji, a kamoli svima do kojih im je stalo, priuštiti željene blagdanske stvari. Stoga se mnogi, suočeni s bespoštednim bombardiranjem reklama o Božiću i blagdanima te uljepšanim blagodatima, tih dana osjećaju frustrirano. Osim toga mnogi teško kontroliraju kada su novčanici i kartice u pitanju, pa si dodatno stvaraju probleme kojih su već unaprijed svjesni i koji se obično očituju kad blagdani već prođu«, pojašnjava doc. dr. sc. Branka Galić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. </p>
<p>Iako se kod većine ljudi iz godine u godine ponavlja ista stvar kada je u pitanju blagdanska kupnja, mnogi unatoč svim njenim negativnim stranama nisu spremni naučiti lekciju i poduzeti mjere kojima bi spriječili svoje loše raspoloženje koje će se, bez sumnje, javiti prije ili poslije. Umjesto toga, radije podliježu svemu onome što nudi potrošačko društvo. </p>
<p>»Potrošačka je groznica opća karakteristika zapadne civilizacije, a tržište i kapitalizam upravo pogoduju trendovima potrošnje. Na tome se, naime, i temelji taj sustav. Blagdani su inače vrlo dobra meta svih onih interesa tržišta koji upravo žive na račun sve veće potrošnje, a na ljude općenito nije teško utjecati, osobito putem medija«, kaže Galić o masovnom fenomenu koji uskoro predstoji. </p>
<p>Kako onda kontrolirati želju za kupnjom i poštedjeti sebe ludila koje nam je nametnuto? »Najefikasniji bi način bio ne odlaziti u prodavaonice ili posvetiti vrijeme nekim drugim aktivnostima«, preporučuje sociologinja. Također, ne bi bilo na odmet, ako to već želimo, u kupnju za Božić i Silvestrovo poći mnogo prije ostalih. Umjesto među hordama preznojenih kupaca bolje je, savjetuju obožavatelji interneta, kupnju obaviti od kuće, i to na on-line stranicama pojedinih tvrtki. Božić ionako, prema vjerskim načelima, ne bi smio imati komercijalan nego sentimentalan naglasak, pa je bolje ako već želimo nekoga darivati, da pustimo mašti na volju i originalan dar, poput ogrlice ili ukrasa za bor - izradimo sami.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Riječke kremšnite starije od zagrebačkih i samoborskih</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Slastičarnica »Kont«, u prizemlju riječkog hotela »Kontinental«, najstarija je u Hrvatskoj jer djeluje od 1888! Sadašnji vlasnik Zlatko Mahulja kupio ju je prije sedam godina, smatrajući da kupuje vrlo vrijedan »slatki« brand. U »Kontinentalu« su još prije 1900. počeli raditi kremšnite, najvjerojatnije po bečkoj recepturi, što znači da su se Riječani, tj. Sušačani, njima sladili daleko prije Zagrepčana i Samoboraca.</p>
<p>»Kontinental« je u nas poznat po još nekim vrstama kolača, primjerice po rigojančiju, kockama od sira i »patatinama«. Mahulja ističe da je tajna kremšnite najprije u izradi kora od lisnatog tijesta, uz uporabu maslaca, ne margarina. Riječka kremšnita ima bečke korijene, a Mahulja podsjeća da se najbolje kremšnite na svijetu rade u bečkoj slastičarnici »Demel« gdje slastičari rade u svojevrsnom izlogu pa ljudi mogu gledati cjelokupan proces izrade kolača.</p>
<p>Kremšnite u »Kontu« rade sa svježim jajima, a opasnost po zdravlje konzumenata ne postoji, jer koriste pasterizator. Samoborske kremšnite, kaže Mahulja, sadrže više bjelanjka nego neke druge pa su zato pjenastije. Jedan od najstarijih zaštitnik znakova »Konta« jesu i »patatine« - minjoni punjeni finom kremom od maslaca, obloženi marcipanom i uvaljani u kakao prah.</p>
<p>Pedesetih godina 20. stoljeća u »Kontinentalu« su osmislili kremu 'americano', koju mnogi doživljavaju kao sladoled. Ta je krema i danas jedan od zaštitnih znakova »Konta« i vjerojatno je to jedino mjesto na svijetu gdje je takvu proizvode.</p>
<p> Mahulja nam je dao i recept: jedna litra slatkog vrhnja pomiješa se s 20 dkg čokolade u komadićima i 15 dkg zdrobljenih badema. Pothlađena krema drži se na temperaturi od + 4 C°, za razliku od sladoleda koji se drži na -15 C°. U današnje doba, zahvaljujući prehrambenoj industriji, kolače se može kupiti »u dijelovima«, od biskvita do krema i ukrasa, te sve to »montirati« u slastičarnicama ili velikim pogonima za industrijsku proizvodnju kolača. U »Kontu« nastoje što češće izbjeći izradu kolača na taj način pa maksimalno koriste kvalitetne prirodne namirnice.</p>
<p>Kako ističe voditeljica »Konta« Tea Grujičić, njihovi slastičari svako malo kreiraju nove kolače. Svojedobno su osmislili kolačić »moro«, inspiriran riječkim tradicionalnim nakitom morčićem koji se sastoji od biskvita i kave s kapicom od višnje. To je trenutno najzanimljiviji riječki slatki suvenir, kojim se ponosi i Turistička zajednica Rijeke. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zdravo gibanje podijem</p>
<p>Osobama koje su završile tromjesečni tečaj plesa osjetno se povećala fleksibilnost kralješnice </p>
<p>U posljednje je vrijeme ples opet u modi. Na televiziji ga promoviraju poznate osobe u emisiji »Ples sa zvijezdama«, koje se trude svladati korake mnogih poznatih plesova. Repriziraju se plesni filmovi poput »Flashdancea«, organiziraju se salsa partyji na kojima se vrckavo vrte parovi. Mnogi hrle u škole za učenje plesa, želeći svladati potrebnu vještinu. </p>
<p>Za one koji se ne vole baviti nekim sportom, a žele biti u formi ples je idealno rješenje. Zabavan je i društven, a nakon njega bit ćete sigurno dobre volje. </p>
<p>Prema mišljenju Polly de Mille, iz sportskoga medicinskog središta za žene pri bolnici za specijalnu kirurgiju u New Yorku, mnogi ljudi koji voze sobni bicikl čitaju novine ili slušaju walkman, dakle, u nekom su svom svijetu. Oni koji se odluče za ples »prisiljeni« su kontaktirati s drugim ljudima. Dakle, ples je dobar i za one koji se osjećaju usamljeno. </p>
<p>Liječnici ističu da je gibanje na podiju dobro za zdravlje. Tijekom plesa cijelo je tijelo u pokretu i svi su mišiću aktivni. S pomoću njega postiže se i bolje držanje. Istraživanja su pokazala da se fleksibilnost kralješnice u osoba koje su završile tromjesečni tečaj plesa osjetno povećala. Studija na malim balerinama koje su imale između 8 i 14 godina potvrdila je da je mineralna gustoća kostiju, u odnosu prema djevojčicama koje se nisu bavile plesom, bila veća. Ples je pomogao i ženama oboljelim od raka dojke i povećao im kvalitetu života i mobilnost. </p>
<p>Stručnjaci se slažu da je lista dobrobiti za organizam od plesa velika. On dobro utječe na kardiovaskularni sustav, pojačava metabolizam i daje snagu. Naravno, kao i pri svakoj fizičkoj aktivnosti ne treba pretjerivati odmah na početku. Bolje je početi s laganijim ritmom i postupno ga pojačavati. Treba osluškivati tijelo kada su u pitanju vlastite mogućnosti i sve će biti u redu. Pazite samo da odaberete ugodne cipele i prepustite se nekom poticajnu ritmu.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Tropska kolekcija paprati</p>
<p>Jedna je od najstarijih biljnih vrsta, podrijetlom iz vrućih i vlažnih krajeva, može se uspješno uzgajati i u stanu</p>
<p>Iako se paprat od paprati na prvi pogled ne razlikuje oblikom i brojem listića na razgranatim granama, cvjećari strogo razlikuju pojedine vrste. Iako lijepo uspijevaju u hodnicima, sobama i verandama, nužno je voditi računa i o pravilima njihova uzgoja, da bi paprat izrasla u zeleni i elegantni ukras doma. Dok smo o tome razgovarali s botaničarima, doznajemo i da je jedna od najstarijih poznatih biljnih vrsta. No očito i najprilagodljivija, jer danas se paprat može naći u tropskim i šumama umjerena klimatska pojasa. Zanimljivo je i da je proteklih stoljeća bila omiljen ukras domova, te opet postala nakon desetljeća zanemarivanja. Pritom ipak treba napomenuti da je riječ o uzgoju četiri kultivirane vrste,</p>
<p>* Kovrčava (Nephrolepis) </p>
<p>Držite je u prostranu dnevnu boravku ili blagovaonici, odnosno u prostorijama s dosta zraka. Riječ je o razgranatoj biljci s rebrasto izraslim listićima iz blago svinutih grana. Središnji dio im je tamno smeđi, a na krajevima se lagano uvijaju. Najbolje uspijeva ako je najviša sobna temperatura oko 20 i najniža oko 16 stupnjeva Celzijevih. Tijekom godine zalijeva se triput na tjedan, dok se u proljeće vodi za zalijevanje jednom u sedam dana dodaje tekuće umjetno gnojivo. Nužno je paziti da se ne zalije središnji dio biljke, jer se tako mogu uništiti mladice. Zbog toga se savjetuje nabaviti zalijevač s kljunom koji pomaže da se ravnomjerno zalijeva samo crnica iz koje paprat raste. </p>
<p>* Zlatna (Asplenium) </p>
<p>Da bi bila lijep ukras doma treba joj osigurati mjesto u toploj i suhoj prostoriji u kojoj zimi temperatura zraka ne smije biti niža od 18 stupnjeva Celzijevih. Od listopada do ožujka zalijeva se jednom na tjedan, a ostalih mjeseci svaki drugi dan. Od lipnja do kolovoza tekućim gnojivom gnoji se jednom tjedno, a u tom se razdoblju može nekoliko sati tijekom jutra držati na balkonu ili terasi. Savjetuje se i da se cvjetna posuda s paprati ne drži na hladnom podu ili propuhu, jer to šteti njenim nježnim listićima kojima su ispunjene do metar duge grane. </p>
<p>* Paprica (Adiatum) </p>
<p>Listići joj lepezasto izrastaju iz grana, a mirišu ugodnim mirisom koji podsjeća na šumu. No da bi se uživalo u ljepoti i mirisu te vrste paprati obvezno joj treba osigurati mjesto pokraj prozora, te paziti da nije izravno izložena Sunčevim zrakama. Budući da joj godi toplina i temperatura zraka do 20 stupnjeva Celzijevih, ta se cvjetna posuda može držati i na polici iznad radijatora. Svakodnevno papricu treba zalijevati s malo vode, a ljeti dva puta na mjesec dodati i propisanu količinu umjetna gnojiva. Uz to joj za pravilan uzgoj treba osigurati i dovoljno vlage, što se može učiniti ako se biljka drži u široj ukrasnoj posudi. Taj se prostor između stjenki cvjetne i ukrasne posude može ispuniti kuglicama gline, te stalno zalijevati i tako vlažiti biljku.</p>
<p>* Jelenji rog (Platycerium) </p>
<p>Dovoljno ju je pogledati i odmah postaje jasno zbog čega su joj botaničari nadjenuli neobično ime. Dok su joj propupale mladice prekrivene nježnim dlačicama, poslije su joj listići lijepe zelene boje, a nakon nekog vremena se svijaju i postaju smeđi. Cvjetnu posudu s tom vrstom paprati treba držati na svjetlu mjestu i na sobnoj temperaturi koja nije niža od 16 stupnjeva Celzijevih. Svaka tri, četiri dana mora se zalijevati mlakom vodom ili jednom na tjedan na pola sata cvjetnu posudu uroniti u vodu. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Vjesnikovci u bazi donatora koštane srži</p>
<p>Novinari, fotografi, grafičari i drugi zaposlenici Vjesnika postali su potencijalni donori koštane srži - što je jedan od prvih koraka u ispunjenju želje novinarke Ane Rukavine, koja je nedavno preminula za liječenja od leukemije. Djelatnici Centra za tipizaciju tkiva iz KBC-a »Zagreb« na zagrebačkom Rebru u srijedu su, naime, organizirano vadili krv, koja će biti obrađena, a podaci o Vjesnikovcima-donatorima među prvima uključeni u banku matičnih stanica.</p>
<p>U suradnji s Hrvatskom udrugom leukemija i limfomi i Aninom obitelji Vjesnik je već inicirao osnivanje Zaklade Ana Rukavina, a u suradnji s brojnim volonterima, Aninim prijateljima, bit će organiziran niz akcija za prikupljanje novca kojim bi se financiralo osnivanje te banke. Građani koji žele pomoći u tome, kao i tvrtke koje u vrijeme božićnih blagdana žele donirati sredstva za tu namjenu, donacije do osnivanja Zaklade mogu uplatiti na račun Hrvatske udruge leukemija i limfomi u Privrednoj banci Zagreb. </p>
<p>Broj kunskog računa je 2340009 - 1110047114, a deviznog: HR 3623400091110047114. U oba slučaja treba naznačiti da je riječ o uplati za Zakladu Ana Rukavina. [M.M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Maškarinovoj odvjetnici zabranjen pristup </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U Istražnom centru riječkoga Županijskoga suda na saslušanju dvojice liječnika riječke bolnice, dr. Branka Popovića i dr. Janoša Horvata, koji se sumnjiče za propuste tijekom liječenja, nije dopušteno prisustvovanje pravne zastupnice obitelji Maškarin, riječke odvjetnice Ingrid Barić. </p>
<p>Prilikom operacije slijepoga crijeva 20-godišnjega Miroslava Maškarina iz Raba došlo je do komplikacija koje su naposljetku dovele do amputacije noge. Liječnici su stali u obranu kolega koji su izveli tu operaciju. Općinsko državno odvjetništvo pak nije to svrstalo pod pojam komplikacija već je liječnike kazneno prijavilo. Odvjetnica Barić rekla je da je od istražne sutkinje Zorc dobila poziv za prisustvovanje saslušanju ali je udaljena bez ikakva pismena obrazloženja.</p>
<p> Osumnjičeni Janoš Horvat je odgodio davanje svoga iskaza, a Branko Popović je izjavio kako je tijekom sporne operacije Miroslava Maškarina sve obavljeno prema pravilima struke. Oćinsko odvjetništvo je zatražilo neovisno neovisno vještačenje u inozenmstvu. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Poginuo pješak na Slavonskoj aveniji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U srijedu, oko 20.30 sati, kod podvožnjaka na raskrižju Slavonske avenije i Savske ulice, od posljedica naleta automobila, poginuo je 23-godišnji muškarac. Kako smo doznali, 23-godišnjak je pretrčavao Slavonsku aveniju kada je na njega je naletio I. Š. (31) svojim »fiat stilom« zagrebačkih tablica. Od siline udara pješak je odbačen oko 10 metara, a kako se moglo vidjeti, tragova kočenja nije bilo. </p>
<p>Kod poginulog nisu pronađeni osobni dokumenti, već samo Rješenje o zadržavanju (zbog kaznenog dijela), pa se temeljem tog dokumenta pretpostavlja da je poginili muškaraca M. Moratović. Očevid na mjestu nesreće vodio dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Boris Ivančić. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Lopovima novac na pladnju</p>
<p>»Sonic banka« mogla bi biti kažnjena novčano do 500.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog nepoštivanja Zakona o minimalnim mjerama zaštite u postupanju s gotovim novcem, protiv »Sonic banke« i Amira Ćurta, kao odgovorne osobe, zagrebačka će policija podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.</p>
<p> Nepravilnosti, kako se i sumnjalo, koje su »rezultirale« krađom torbe s oko 1,5 milijuna iz automobila službenika »Sonic banke« u ponedjeljak ujutro, utvrđene su nadzorom kojeg je obavio Inspektorat unutarnjih poslova PU zagrebačke. Zbog količine novca, s obzirom da se radilo o iznosu većem od 800.000 kuna, nije se smjelo raditi o »prijenosu«, već je novac morao biti prevožen blindiranim vozilom, uz najmanje dva naoružana zaštitara. </p>
<p>Dakle ne teklić, kao što je bilo u slučaju prijenosa novca »Sonic banke«. »Sonic banki« i Amiru Ćurtu tako, prijeti novčana kazna u iznosu od 5 do 500 000 kuna, odnosno od dvije do 15 000 kuna, koliko je Zakonom predviđena kazna za odgovornu osobu, u ovom slučaju Ćurta.</p>
<p> Podsjetimo zaposleniku banke, novac je ukraden u ponedjeljak oko 10.15 sati na križanju Mihanovićeve i Haulikove ulice. Milijunski iznos 36-godišnjak je preuzeo u Fini u Vukovarskoj ulici, te je u kofer bez zaštite odložio na suvozačevo mjesto svog »hyundai accenta«. Policiji je ispričao da se nakon toga zaustavio u Miramarskoj, jer je primijetio da mu je probušena guma. </p>
<p>Dok je pokušao zamijeniti, rekao je, prišao mu je muškarac i na engleskom ga zamolio da mu kaže u kom se djelu grada nalazi. Tek naknadno, shvatio je da mu nedostaje novac. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vrhovni sud potvrdio presude braći Rodić</p>
<p>Za Bagarićevo ubojstvo optužena su bila braća Rodić: Zoran, Lazar i Vinko</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvadeset dana nakon održane sjednice Vrhovnoga suda, najviša sudska instanca odbacila je žalbe i Državnog odvjetništva i branitelja u slučaju ubojstva Zlatka Bagarića, te potvrdila prvostupanjsku presudu. Time je slučaj ubojstva »kralja kocke« ubijenoga ispred narodnjačkog kluba »NK Dubrava« 1998. godine, nakon 8 i pol godina, dobio svoj konačni sudski epilog. Za Bagarićevo ubojstvo optužena su bila trojica braće Rodić: Zoran, Lazar i Vinko, a vijeće prvostupanjskog suda, kojim je predsjedavao sudac Vladimir Pavleković, Lazaru Rodiću je izreklo jedinstvenu kaznu od tri godine zatvora zbog »ubojstva na mah« Bagarića, te pokušaja ubojstva Nikice Jelavića istom prilikom. Zoran i Vinko Rodić bili su, pak, istom presudom oslobođeni optužbi. Za blažu kvalifikaciju od one navedene u optužnici, sud se u slučaju Lazar Rodića odlučio smatrajući kako ga je Bagarićevo maltretiranje prije događaja dovelo u stanje visoke emocionalne napetosti, te je u trenutku počinjenja djela bio bitno smanjeno ubrojiv. </p>
<p>To stanje afekta, obrazložio je Vrhovni sud, nije prestalo niti dolaskom policije, pa ne stoji tvrdnja Državnog odvjetništva, da je Lazar Rodić Bagarića usmrtio nakon što je prestala konfliktna situacija čime bi počinio »klasično« ubojstvo. Naime, državno odvjetništvo je u svojoj optužnici, a kasnije i u žalbi na prvostupanjsku presudu smatralo kako su sva trojica braće Rodić, svojom »zajedničkom aktivnošću« počinili Bagarićevo ubojstvo, pogotovo se osvrćući na činjenicu da je Vinko Rodić, nakon što je njegov brat već upucao Bagarića, »Kralju kocke« u glavu i prsa ispalio još dva hica. Vrhovni sud je takve tvrdnje odbacio smatrajući kako je svaki od optuženika u događaju učestvovao zasebno, te da u njihovom djelovanju »nema elemenata supočiniteljstva«. Što se tiče optužbi protiv Vinka Rodića, prema nalazu medicinskog vještaka one nemaju osnova. Naime, ozlijede koje je Lazar Rodić nanio Bagariću, bile su smrtonosne, te je Vinko Rodić pucao u oštečenika nakon što je ovaj već bio mrtav. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kolak se sam predao novnozagrebačkoj policiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nino Kolak (36), za kojim se, zbog pokušaja ubojstva Ozrena S. (43), intenzivno tragalo od nedjelje, u srijedu oko podneva, u pratnji svog branitelja, predao se novozagrebačkoj policiji. Kolak je, kako neslužbeno doznajemo, priznao djelo, a u tijeku je pretraga njegova automobila. Nakon kriminalističke obrade, on će, najvjerojatnije u četvrtak, zbog pokušaja ubojstva, biti priveden.Oštećeni nije trenutno u Zagrebu, te se čeka njegov povratak radi eventualnog prepoznavanja. Podsjetimo, riječ je o muškarcu osumnjičenom da je u blizini obilaznice Buzin - Lučko, u nedjelju oko 18.30 sati, nakon kraće svađe zbog prometa, 43- godišnjeg vozača »fiata« izbo nožem po vratu. Nesretni čovjek hitno je prebačen u Vinogradsku, a Kolak je pobjegao s mjesta sukoba. Potom je, vjerojatno, zbog prevelike brzine, svojim plavim »golfom« sletio s ceste u jarak kod nadvožnjaka Velika Mlaka, te je bijeg nastavio pješice.</p>
<p> Kolak je od ranije dobro poznat policiji, a zbog »nervoze« u prometu, priveden je i u kolovozu ove godine. Tada je, naime, kod motela »Plitvice«, pištoljem prijetio tročlanoj obitelji vozača »vw transporter« Tomislava K. Iznerviran ponašanjem vozača kombija u prometu, Tragične posljedice, slične onima u nedjelju, tada su na sreću izbjegnute, jer je prestrašena obitelj uspjela pobjeći nasilniku koji se tom prilikom, čak u dva navrata »latio« pištolja. [Anita Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Oslobođen optužbe za prodaju droge u Lepoglavi</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Johan Frank Florez Colmenares (27) iz Venezuele nepravomoćnom je presudom varaždinskog Županijskog suda oslobođen optužbe za zlouporabu opojnih droga. Optužnica ga je teretila da je u Lepoglavsku kaznionicu, kamo je upućen na izdržavanje kazne zbog zlouporabe droga, unio 200 grama kokaina kako bi ga preprodao drugim zatvorenicima. Za njega je kokain distribuirao Alen Vajda, kod kojeg je 17. kolovoza prošle godine pronađeno 25 piseva kokaina, a policajcima ih je predao dragovoljno. </p>
<p> Colmenares je u svojoj obrani tvrdio da nema veze s tim kokainom, niti ga je unio u Kaznionicu, a niti o njemu ima ikakve informacije. Ne pije, ne puši niti ne konzumira droge i želja mu je jedino da se vrati svojoj obitelji u Venezuelu. Za djelo za koje je osuđen kad su ga policajci u Zagrebu prije tri godine zatekli s 1068 grama heroina se pokajao, a razlozi zbog kojih je krijumčario kokain iz Venezuele u Hrvatsku su ekonomske naravi, budući da potječe iz siromašne obitelji. Hrvatski baš ne govori, pa je u Lepoglavi komunicirao s Dubravkom Lackovićem, koji mu je u određenim situacijama bio prevoditelj, a komunicirao je i s Ivanom Klišanićem, preko kojeg je i upoznao Zdenka Jaroša. Tijekom boravka u zatvoru primao je liječničku terapiju, jer je kao dijete bio seksualno zlostavljan, zbog čega i danas ima traume. U Lepoglavi ga nijedan zatvorenik nije ni sa čime častio, kokain nije unio u Kaznionicu, niti ga je kome pokazivao, a opovrgnuo je i sve navode Dubravka Lackovića, koji ga povezuje sa spornim kokainom. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Osiguran izvoz domaćih proizvoda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kroz Operativni program razvoja drvne industrije stvoren je okvir za daljnji razvoj te gospodarske grane, kazao je u srijedu Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, na izbornoj Skupštini udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK.</p>
<p>Dodao je da je taj program usklađen s legislativom Europske unije, naglasivši značajnu ulogu HBOR-a i Hrvatskih šuma u poticanju i jačanju drvno-prerađivačke industrije.</p>
<p>»Problemi se ne mogu riješiti preko noći«, poručio je Čobanković te istaknuo da će resorno ministarstvo nastaviti raditi u tom pravcu.</p>
<p>Nadan Vidošević, predsjednik HGK, kazao je da Hrvatska drvna industrija ima dva elementa za uspjeh - tradiciju i znanje, a budućnost te gospodarske grane je izvoz. Ocijenio je kako su napravljeni iskoraci koji drvnu industriju podržavaju kao jednu od vitalnih grana hrvatskoga gospodarstva te naglasio da bez banke, koja podržava izvoz, ta djelatnost nema šanse za opstanak. [M. Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Operaterima prijete i gubitkom koncesija</p>
<p>Procesi rješavanja zahtjeva i naknade za korištenje bit će precizno definirani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Zajedničko korištenje DTK mreže odvijalo se uz nepoštivanje pravila struke, što je dovelo do znatno otežanog održavanja postojećih TK kapaciteta, te ugrožavanja nesmetanog odvijanja TK prometa«, kazao je predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT) Gašper Gaćina.</p>
<p>Dodao je da je HAT pristupio sređivanju ovog iznimno lošeg stanja. Nakon javne rasprave, kako bi se u rješavanje uključilo što više stručnog znanja te kako bi usvojeno rješenje bilo što prihvatljivije za sve sudionike u zajedničkom korištenju DTK, HAT je preuzeo upravljanje nad DTK mrežom 1. listopada.</p>
<p>Ocjenjujući stanje DTK mreže, Gaćina kaže da je mreža devastirana. Cijevi DTK se nisu uvijek popunjavale propisanim redom, te kabeli nisu propisno vođeni kroz zdence, a i višak kabela je samo spušten u zdenac, umjesto da je posložen po propisima.</p>
<p>To je dovelo do situacije da se u pojedinim slučajevima DTK ne može iskoristiti u punom kapacitetu te je uvelike otežan, a katkad i onemogućen ulazak u zdenac.</p>
<p>»Iz tog razloga, kao i zbog nesređenog pitanja vlasništva, redovito održavanje DTK mreže je potpuno zapušteno«, napominje Gaćina.</p>
<p>Odredit će se pravila ponašanja kod zajedničkog korištenja DTK. Većina tih pravila definirana je važećim propisima, ali s obzirom na njihovo nepoštivanje HAT na ista podsjeća i upozorava. Također će se precizno definirati procesi rješavanja zahtjeva i naknade za korištenje.</p>
<p>Kazne i sankcije trebale bi imati progresivan karakter, te će se u slučaju neovlaštenog uvlačenja kabela vlasniku kabela naložiti izvlačenje kabela na njegov trošak, uz naplatu kazne. Visina kazne bila bi jednaka iznosu šestomjesečne naknade.</p>
<p>Ako isti operater ili koncesionar kabelske distribucije nastavi uvlačiti kabele bez potrebne suglasnosti, odredile bi mu se drastične novčane kazne. Ako ni to ne bi pridonijelo promjeni njegova ponašanja, HAT će razmotriti donošenje odluke o ukidanju koncesije, odnosno dozvole za rad.</p>
<p>U T-HT-u se nadaju da će pitanja vlasništva nad DTK mrežom biti riješeno do kraja godine kako bi mogli završiti svoje poslovne knjige. Naime, strani konzultanti, koji su angažirani zbog neslaganja dioničara T-HT-a čija je DTK mreža, tražili su i dobili produljenje roka za davanje mišljenja tko je vlasnik DTK infrastrukture.</p>
<p>No, dok niz gradova (Zagreb, Split, Varaždin, Rijeka i dr.) drže da je DTK infrastruktura gradska, u T-HT-u drže da je DTK mreža »najmanje 70 posto u njihovom vlasništvu«. Uz to, Deutsche Telekom uvjetuje nastavak privatizacije T-HT-a rješavanjem pitanja vlasništva nad DTK mrežom.</p>
<p>S druge strane, Optima telekom se već žalio Europskoj komisiji zbog puzajuće liberalizacije telekomunikacijskog tržišta, koja prolazi ili pada na pitanju DTK mreže.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prodano još dva posto Ininih dionica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina je u srijedu najavila provedbu tzv. opcije dodatne alokacije (prodaju još dva posto dionica), vezane uz ponudu redovitih dionica uvrštenih na Zagrebačku burzu i globalne potvrde o deponiranim dionicama (GDR) uvrštene na Londonsku burzu, objavila je Zagrebačka burza.</p>
<p>Ina najavljuje da su, vezano uz inicijalnu javnu ponudu 1,500.000 redovnih dionica, svaka nominalne vrijednosti 900 kuna, Merrill Lynch International i Raiffeisen Centrobank AG, kao voditelji knjige ponuda, u srijedu dali obavijesti o provedbi opcije dodatne alokacije u odnosu na 200.000 redovnih dionica (»dodatne dionice«). Dodatne dionice plasirane su institucionalnim investitorima po prodajnoj cijeni od 1690 kuna po dionici (303,41 američkih dolara po GDR-u). Pritom je prikupljeno dodatnih 338 milijuna kuna bruto, a kompanija neće primiti nikakva dodatna bruto sredstva.</p>
<p>Uključujući provedbu dodatne alokacije, ukupna veličina ponude bila je 478,4 milijuna dolara, a odnosila se na 1,619.632 redovnih dionica koje ukupno čine 17 posto redovnih dionica Ine, stoji u objavi.</p>
<p>Uobičajeno je da se dodatne dionice koriste za stabilizaciju tržišta, dođe li do pada cijene dionica ispod one predviđene javnom ponudom. Kako se to nije dogodilo, odnosno cijena Ininih dionica je porasla, one su stavljene u promet, pojašnjavaju sa Zagrebačke burze. [Hina/Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Rosneft planira 20 milijardi dolara ulaganja</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Druga najveća ruska naftna kompanija Rosneft planira uložiti 20 milijardi dolara u idućih pet godina kako bi se transformirala u konkurenta globalnim liderima te industrije, izjavio je izvršni direktor te ruske kompanije Sergej Bogdančikov, a prenosi Financial Times. Sergej Bogdančikov procjenjuje da će proizvodnja kompanije porasti s 1,8 milijuna barela dnevno, koliko se očekuje u ovoj godini, na više od dva milijuna barela dnevno kroz tri godine. Do 2015., kako je kazao, proizvodnja bi trebala dosegnuti tri milijuna barela dnevno. Dvije trećine Rosneftovog izvoza naftnih proizvoda usmjereno je u Europu. »Čak i danas smo ovisni o europskom tržištu«, kazao je Bogdančikov u intervjuu za taj list. Dodao je i da iz Europe očekuju veću potražnju za naftom i rafiniranim proizvodima pa tvrtka gradi veći broj izvoznih terminala za europska tržišta. Čelnik kompanije kazao je da će Rosneft razmatrati akvizicije u području prerade nafte, ne želeći međutim iznositi detalje. Prema njegovim riječima, ruska kompanija želi stati uz bok naftnim divovima poput BP-a i ExxonMobila do kraja ovog desetljeća. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Stop mešetarenju bonusima</p>
<p>Dogodi li se da pojedini pribavljač dva puta neispravno obračuna premiju, društva su se obvezala takvom pojedincu otkazati ugovor o radu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednici uprava dvanaest najvećih osiguravateljnih društava u Hrvatskoj potpisali su Sporazum o strožem sankcioniranju prekršitelja temeljnog premijskog sustava za obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti.</p>
<p>Sporazum stupa na snagu 7. prosinca, a potpisali su ga u Allianzu, Croatia Osiguranju, Eurohercu, GeneraliJu, Graweu, Heliosu, Jadranskom, Kvarner Wiener Stadtische, Suncu, Triglavu, Uniqa i Osiguranju Zagreb.</p>
<p>Sporazum definira pojačanu kontrolu ispravnosti obračuna premije te ispravnosti primjene bonusa i malusa po policama automobilske odgovornosti.</p>
<p>Njegovim potpisivanjem osiguravatelji žele stati na kraj nepravilnostima kod primjene propisa, te zaštititi interese osiguranika na način da će pojačati mjere strogog sankcioniranja svakog odstupanja koje se dogodi kod primjene temeljnog premijskog sustava. Prema riječima Radoslava Pavlovića, predsjednika Uprave Euroherca, ovim sporazumom najviše gube mešetari koji su dosad mimo dopuštenja uprava mešetarili pravom na bonuse. Pavlović je istaknuo kako potpisani sporazum predstavlja izvrsnu podlogu za predstojeću liberalizaciju tržišta na području automobilske odgovornosti, što bi se trebalo dogoditi početkom 2008.</p>
<p> Dodao je kako se očekuje još ovakvih sporazuma, posebice u dijelu kasko automobilskog osiguranja.</p>
<p>Kako stoji u potpisanom sporazumu, od pribavljača koji je obračunao manju premiju osiguranja, društva će naplatiti razliku do propisane cijene.</p>
<p> Dogodi li se da pojedini pribavljač dva puta neispravno obračuna premiju, društva su se obvezala takvom pojedincu otkazati ugovor o radu. Uprave osiguravatelja preuzele su i obvezu jednom mjesečno analizirati provedbu Sporazuma, a u roku 15 dana od otkrića neispravno obračunatih premija morat će izvijestiti sve ostale osiguravatelje što su poduzeli protiv osoba koje krše sporazum. Osiguravatelji će prekršitelje prijavljivati Hanfi. Predsjednik Uprave Croatia osiguranja Hrvoje Vojković napomenuo je kako osiguravatelji godišnje gube 250 milijuna kuna upravo zbog nepridržavanja odredaba temeljnog premijskog sustava. »Svi osiguranici zadržavaju svoje već stečene bonuse«, dodao je Vojković.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dionica Coca-Ccole porasla 2,5 posto</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Neočekivano snažan američki uslužni sektor dao je naslutiti da bi zarade uslužnih kompanija mogle nastaviti rasti bez obzira na usporavanje uzleta na tržištu nekretnina, što je u utorak na američkim burzama potaknulo ulagače na nove kupovine dionica.</p>
<p>Newyorški Dow Jones indeks porastao je tako 0,4 posto, zaključivši trgovanje na 12.332 boda. Tehnološki Nasdaq ojačao je 0,16 posto, na 2452 boda.</p>
<p>Indeks američkog Instituta za upravljanje nabavom u uslužnom sektoru, u kojem je zaposleno 84 posto američkih radnika, pokazao je skok aktivnosti kompanija koje se bave uslužnim djelatnostima u studenome na 58,9 bodova, nakon listopadskih 57,1 bod. Ekonomisti su očekivali pad aktivnosti.</p>
<p>Nadalje, tržištu je pomogao revidirani podatak američke vlade o porastu troškova rada u toj zemlji u trećem tromjesečju za 2,3 posto, s prvotno objavljenih 3,8 posto. Taj podatak, naime, smatra se signalom budućeg kretanja inflacije.</p>
<p>Najveći doprinos rastu Dow Jones indeksa dala je dionica Coca-Cole, ojačavši čak 2,5 posto. Dionica Boeinga porasla je za 1,3 posto, nakon što je njemačka zrakoplovna kompanija Lufthansa objavila narudžbu njegovih 747 zrakoplova. Disneyeva dionica poskupjela je pak 2,3 posto. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Prosvjed zbog Degertovih izjava u vezi sa ZERP-om</p>
<p>Premijer Sanader je komentirao istupe veleposlanika Europske komisije u Hrvatskoj, vezane za Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas i »slučaj Glavaš«</p>
<p>Nema nikakva dogovora među trima državama! U ime hrvatske vlade napisat ću oštar prosvjed predsjedniku Europske komisije zbog ponašanja veleposlanika Degerta u Hrvatskoj, a njemu ću isto tako poslati Bečku konvenciju da nauči njezin sadržaj. Umjesto da štiti interese Europske komisije i EU-a, te da Hrvatskoj koja budući član EK-a pomaže na putu, Degert unosi zabunu ne samo u hrvatsku javnost nego i u EK«, kazao je predsjednik Vlade Ivo Sanader u srijedu u Dubrovniku na središnjoj proslavi Dana pomoraca i blagdana Sv. Nikole. Dodao je kako je činjenica da je Sabor donio odluku o proglašenju ZERP-a, koju je u lipnju 2004. promijenio, izuzevši zemlje EU-a za vrijeme dok se ne završe pregovori. </p>
<p>»Imamo apsolutno i autonomno pravo proglasiti ZERP, kao što smo to učinili. Oko toga nema nikakva trojnog sporazuma nego bilješka da je hrvatski predstavnik informirao EK te predstavnike Italije i Slovenije. Hrvatska je kao zrela i demokratska zemlja, koja zna kako se treba ponašati u međunarodnim odnosima, nakon odluke Sabora 2004. o tome izvijestila EK na sastanku na kojem su bili predstavnici Italije i Slovenije i s toga sastanka napravljena je bilješka koju su potpisali svi nazočni«. Premijer je najavio da će u četvrtak sa sjednice Vlade uputiti Saboru izmjenu odluke o ZERP-u koje se tiču zoniranja Jadrana jer se želi sačuvati ribolovni pojas u smislu biološke zaštite te spriječitidiskriminaciju hrvatskih ribara, a to je najavljeno EK i zemljama kojih se to tiče. »S EK imamo dobre odnose, no ne možemo dopustiti da netko prelazi svoje ovlasti. Tako nećemo dopustiti da Degert traži izvješća od Županijskog suda u Zagrebu, jer to može zatražiti jedino preko Ministarstva vanjskih poslova, a to su elementi Bečke konvencije«, naglasio je Sanader. </p>
<p>Obraćajući se okupljenima, premijer je podsjetio na 6. prosinca 1991., najteži dan u dubrovačkoj povijesti. </p>
<p>Podsjetio je na to da je više od 15.000 osoba poginulo u Domovinskom ratu u Hrvatskoj, te da je 35.000 invalida Domovinskoga rata. »Odgovornost je na nama da poštujemo institucije za koje su oni dali život«, kazao je Sanader, dodajući da moramo poštovati pravni sustav i trodiobu vlasti, jer tako poštujemo i Hrvatsku. Premijer je poručio da više nitko neće dirati u dostojanstvo branitelja, niti ih optuživati, niti će više itko mijenjati Zakon o hrvatskim braniteljima. Podsjetio je također da se ovih dana navršava i 35. obljetnica studentskoga prosvjeda u Zagrebu, te je izrazio zahvalnost svima koji su i tako sanjali o samostalnoj Hrvatskoj. Moramo imati samopouzdanja jer nismo ništa lošiji od drugih, istaknuo je Sanader.</p>
<p>Sudionicima skupa obratio se i ministar mora Božidar Kalmeta, koji je uručio plakete »Uljanik plovidbi«, dr. Hrvoju Kačiću, Pomorskom meteorološkom centru Split i Udruzi Eko-Kvarner. Nagradu traganje i spašavanje na moru i unaprjeđenje službe dobili su: kapetan Milivoj Farčić, Lučka kapetanija Split i posada broda »Vid« Lučke kapetanije Rijeka. </p>
<p>SDP nije prošao demokratsku transformaciju</p>
<p>»Govoriti o umirovljenim hrvatskim generalima kao kriminalcima može samo onaj koji ne razumije što je bio Domovinski rat i što su ti ljudi zajedno s hrvatskim braniteljima učinili za obranu i oslobođenje Hrvatske. Na žalost, kao premijer i predsjednik najjače stranke u Hrvatskoj, moram reći da mi je žao što SDP još nije prošao tu demokratsku transformaciju i što još neki u SDP-u nisu shvatili da vrijeme komunizma u kojemu je partija odlučivala tko je kriv, a tko je nevin - prošlo. Bilo bi mi draže da se cijeli SDP pridruži nama u borbi za pravnu državu i da ocjene o umirovljenim generalima ili o bilo kojem hrvatskom građaninu, prepuste pravnoj državi«, komentirao je premijer Ivo Sanader u Dubrovniku izjavu potpredsjednice SDP-a Željke Antunović u Saboru o umirovljenim hrvatskim generalima, pozivajući je da ako ima dokaze vezane za generale ili za manipulacije na Sedmom općem saboru HDZ-a neka ih iznese. </p>
<p>»Ali da će ona biti vrhovni arbitar u Hrvatskoj, ne dolazi u obzir!«, poručio je predsjednik Vlade. Govoreći o odnosima prema generalima u Haagu i optuženima koji se brane sa slobode, premijer je rekao da Vlada čini sve što je moguće, pa i ono što se ne zna u javnosti, da se obrani istina o Domovinskom ratu i da se oni dijelovi optužnice koji su apsolutno neprihvatljivi sruše. »Tu gospođa Antunović ne može ni pomoći niti odmoći, ali zavist koju pokazuje i bijes na uspjehe ove vlade su mi razumljivi. To je rezultat frustracije koja traje treću godinu a za nju će trajati još dugo!«, poručio je Ivo Sanader saborskoj zastupnici Željki Antunović i SDP-u. [A. H. / Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Izmjenama ZERP-a protiv diskriminacije hrvatskih ribara</p>
<p>Budući da smo zemlja koja pregovara s Unijom, dakle zemlja koja ima veći status nego zemlja kandidat, istodobno ćemo o našoj namjeri obavijestiti i države članice EU i Europsku komisiju, kazao je Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Međustranačkim dogovorom ići će se prema izmjeni odluke ZERP-a na način da se hrvatski ribari ne smiju diskriminirati. Znači, poći će se od principa nediskriminacije i zoniranja Jadrana tako da sačuvamo ribolovne resurse«, rekao je premijer Ivo Sanader u srijedu navečer, gostujući u Dnevniku Nove TV. Sanader je najavio i da će Vlada u četvrtak Saboru predložiti podlogu za sastavljanje međustranačke skupine koja bi trebala usuglasiti promjene ZERP-a i o tome obavijestiti zemlje članice Europske unije. </p>
<p>»Budući da smo zemlja koja pregovara s Unijom, dakle zemlja koja ima veći status nego zemlja kandidat, istodobno ćemo o našoj namjeri obavijestiti i države članice EU i Europsku komisiju«, kazao je Sanader.</p>
<p>Ponovio je i kako će predsjedniku EK Joseu Manuelu Barrosu uputiti oštar prosvjed zbog, kazao je, nedopustivog ponašanja Vincenta Degerta, šefa delegacije Komisije u Hrvatskoj, te dodao da će razmisliti hoće li o Degertovom ponašanju pismo uputiti i članovima Europskog parlamenta. </p>
<p>Ponovio je da Hrvatska nije potpisala nikakav sporazum sa Slovenijom i Italijom, nego da je riječ o zapisniku iz lipnja 2004., kojom Hrvatska informira o odluci Sabora. Sanader je kazao da je to, prilikom njegova posjeta Hrvatskoj, i objasnio povjereniku za proširenje Olliju Rehnu. </p>
<p>»Kao razlog naše promjene odluke o ZERP-u iz lipnja 2004. navedeno je da želimo izuzeti zemlje članice do završetka pregovora o partnerstvu u ribarstvu. Taj sporazum potpisuju zemlje nečlanice s Unijom, a budući smo mi sada zemlja koja pregovara, Sporazum o partnerstvu u ribarstvu otpada i mi možemo pregovarati samo o ribarstvu, jer EU ima zajedničku politiku o ribarstvu«, rekao je Sanader. [B.Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>O ZERP-u odlučio Sabor, ne trojni dogovor </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) je u srijedu podsjetilo da je Hrvatski sabor 3. lipnja 2004. donio odluku o proširenju jurisdikcije Hrvatske na Jadranu u kojoj je utvrđeno da će Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) primijeniti na članice Europske unije tek nakon što Zagreb s Europskom zajednicom zaključi Ugovor o partnerstvu u ribarstvu suzbijajući tako interpretacije koje bi značile ograničavanje prava hrvatskih institucija da donose suverene odluke o ribolovu u Jadranu.</p>
<p> S odlukom hrvatskog parlamenta upoznati su predstavnici Italije, Slovenije i Europske komisije na trojnom sastanku dan kasnije u Bruxellesu, 4. lipnja, o čemu postoji zapisnik, piše MVPEI, nastojeći razjasniti stanje glede ZERP-a nakon priopćenja delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i različitih izjava i interepretacija. </p>
<p> »Takav slijed događaja jasno potvrđuje da o Odluci Hrvatskog sabora nisu vođeni pregovori niti je na sastanku potpisan ikakav sporazum«, piše MVPEI. </p>
<p> »Utoliko su potpuno neutemeljena tumačenja da je riječ o eventualno pravno obvezujućem sporazumu«, piše MVPEI. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Barroso upozorio Hrvatsku da ne poduzima jednostrane mjere </p>
<p>»Tijekom prošle godine Hrvatska je poduzela neke važne korake, što se tiče približavanja Unije, a sada je važno uspostaviti konkurentno gospodarstvo i dalje provoditi reforme«, rekao je Barroso</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Sljedeća, 2007. godina bit će presudna godina za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, a od brzine procesa važnija je kvaliteta, izjavio je u srijedu u Bruxellesu predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso ne želeći se obvezivati na čvrst datum prijama. </p>
<p> Barroso je istaknuo da je s predsjednikom Mesićem razgovarao o nekim važnim pitanjima, kao što su reforma pravosuđa, javne uprave, borba protiv korupcije i povratak izbjeglica i prava manjina. </p>
<p> Upitan može li Hrvatska ući u Europsku uniju 2009. godine, Barroso je odbio preuzeti obvezu u vezi s datumom. »Razumijem da je ponekad važno uspostaviti datum, jer ako ga znamo onda se možemo usredotočiti na raspored i o tome sam nekoliko puta razgovarao s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom. Ali, ja se ne mogu obvezati na datum, i neću to učiniti, brzina sada najviše ovisi o Hrvatskoj«, rekao je predsjednik Europske komisije. </p>
<p> Predsjednik Mesić je izjavio kako je »sada na Hrvatskoj da ispuni uvjete, ostvari standarde i da će onda osvariti svoj strateški cilj ulaska u Uniju«.</p>
<p> Jose Manuel Barroso je upozorio Hrvatsku da ne poduzima jednostrane mjere glede Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) i pozvao je da uloži maksimalne napore u rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima. »Jasno sam rekao predsjedniku Mesiću da Komisija očekuje da se Hrvatska kao vjerodostojna kandidatska zemlja pridržava svojih obveza preuzetih na početku pregovora i da neće poduzimati jednostrane mjere u pogledu ZERP-a. Regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi su važni i zatražio sam da Hrvatska uloži maksimalne napore na rješavanju svih pitanja sa susjedima, posebice kada je riječ o graničnim pitanjima«, rekao je Barroso. </p>
<p> Upitan pribojava li se konfrontacije s Europskom unijom oko ZERP-a, Mesić je kratko odgovorio da do sukoba neće doći, te dodao da Hrvatska očekuje od svojih susjeda da se s njom konzultiraju kada donose odluke koje se i nje tiču, te da to isto vrijedi i za Hrvatsku.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatska bi mogla sudjelovati na izborima 2009.</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Njemački veleposlanik pri EU Wilhelm Schoenfelder neizravno je u srijedu u Bruxellesu najavio mogućnost da bi hrvatski građani mogli glasovati na izborima za Europski parlament u svibnju 2009. Veleposlanik Schoenfelder je, prezentirajući program njemačkog predsjedništva EU-a koje započinje 1. siječnja sljedeće godine, rekao da pred EU-om u razdoblju 2008/09. stoji mnogo poteškoća, a među njima trebat će znati i broj parlamentaraca koji će se birati u Europski parlament.</p>
<p>»Svatko zna da ćemo u razdoblju 2008/09. imati niz poteškoća - kada govorimo o izborima za Europski parlament morat ćemo znati koliko ćemo parlamentaraca birati, a kada govorimo o Europskoj komisiji podsjećam kako Sporazum iz Nice predviđa da nakon 2009. broj povjerenika mora biti manji od broja članica«, rekao je Schoenfelder.</p>
<p>Budući da Sporazum iz Nice, na temelju kojega funkcionira današnji EU, jasno određuje broj parlametaraca iz svake od 27 zemalja članice, Schoenfelder je na upit Hine znači li to da računa na članstvo Hrvatske prije izbora za Europski parlament u svibnju 2009. odgovorio: »To je mogućnost. Moramo znati hoće li ta mogućnost postati stvarnost. Moramo znati koliko će Hrvatska imati članova u Parlamentu«. Na ponovljeni upit znači li to da računa na članstvo Hrvatske prije izbora, veleposlanik je dodao: »Ne mogu računati ni na što u tom pogledu, mislim, ne isključujem ništa, vidjet ćemo što će se dogoditi«. </p>
<p>Veleposlanik Schoenfelder je u svom izlaganju rekao da će za vrijeme njemačkog predsjedanja doći do razdvajanja pristupnog procesa između Hrvatske i Turske. Što god bilo s turskim pregovorima, »s Hrvatskom će se nastaviti. Nadamo se da ćemo neka od poglavlja ne samo otvoriti nego i zatvoriti«, rekao je veleposlanik. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dovitljivi dužnici »olakšali« GSKG za 1,75 milijuna kuna</p>
<p>Oko 10.000 građana prosječno godišnje ne plaća pričuvu od oko 160.000 obveznika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oko 350 dužnika koji od 1998. do 2002. nisu plaćali pričuvu zagrebačkom Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu (GSKG) uspjelo je izbjeći ovrhu, iako ta potraživanja ne zastarijevaju. GSKG procjenjuje da je time izgubio oko 1,75 milijuna kuna. Renata Maračić, glasnogovornica GSKG, kaže da tu nema ničeg dramatičnog, jer da 94 posto Zagrepčana plaća pričuvu, a nakon opomena, 70 posto podmiri svoje dugove.</p>
<p>Oko 10.000 građana prosječno godišnje ne plaća pričuvu od oko 160.000 obveznika te komunalne usluge. U prosjeku, dug fizičkih osoba iznosi oko 1900 kuna, a pravnih oko 3600 kuna. Među tisućama neplatiša, koje ipak zahvati ovha, 350 se odlučilo za prigovor na ovrhu zagrebačkom Općinskom sudu i dobilo spor. Riječ je o tome da je GSKG 1997. izradio zajednički obrazac sa zagrebačkim Općinskim sudom po kojem će se rješavati ovrhe. No, u tim obrascima bilo je spornih pravnih elemenata, pa su uporni neplatiše, koji su uputili prigovor na ovrhe, u parničnom postupku uspjeli dokazati da ne moraju platiti dug. Sud je utvrdio kako je nezakonito da tužbe za pričuvu podižu upravitelji zgrada i da te tužbe mogu podnijeti samo stanari, odnosno suvlasnici zgrada.</p>
<p>Maračić ocjenjuje da se u tim slučajevima radilo o dovitljivosti ljudi da izbjegnu svoju zakonsku obvezu, pa se pogreška ne može pripisati GSKG-u. To se, kaže, više ne može ponoviti, jer do 2002. nije postojala pravna praksa koja bi onemogućila takav slijed događaja. U GSKG-u smatraju da će na višim pravnim instancama dobiti i sporove za pričuvu, koje su izgubili na Općinskom sudu. </p>
<p>Prema podacima zagrebačkog Općinskog suda, GSKG je 2002. pokrenuo 9278 ovršnih postupaka zbog neplaćanja ovrhe. Dugove onih koji su uspjeli izbjeći plaćanje duga platit će GSKG, koji svake godine posluje s dobiti. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Jasni i točni podaci o poslovnim partnerima</p>
<p>Izmjenama Zakona o sudskom registru omogućit će se razmjena isprava elektroničkim putem</p>
<p>Sudski registar nakon ulaska Hrvatske u EU bit će vođen kao javna knjiga, a sve isprave bit će dostupne na internetu, što će omogućiti povoljniju ulagačku klimu, kazala je Ana Lovrin, ministrica pravosuđa, predstavljajući u Hrvatskom saboru izmjene Zakona o sudskom registru.</p>
<p>Njime bi se, među ostalim, omogućila razmjena isprava elektroničkim putem i uvela obaveza dostavljanja financijskih izvješća sudskom registru. Time će gospodarstvenici na jednome mjestu moći dobiti podatke o subjektima s kojima kane poslovati. Zastupnici su podržali izmjene, a SDP je prigovorio što će one stupiti na snagu tek nakon ulaska Hrvatske u EU. </p>
<p>Lovrin je spomenula da postoje opća pravila odgovornosti države za nezakonit rad njezinih službenika, a najavila je da će Vlada do drugog čitanja razmotriti dokle seže odgovornost države za točnost podataka.</p>
<p>»U zadnjih 12 godina, u Hrvatsku je uloženo više od 12,5 milijardi eura, a ova je vlada uspjela preokrenuti trend od ulaganja u trgovinu na ulaganje u proizvodnju«, kazao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, koji je predstavio novi Zakon o poticanju ulaganja. Njime se reguliraju poticaji i povlastice za proizvodnju. Jedan od kriterija za poticaje bit će i stopa nezaposlenosti u pojedinoj županiji, a svako radno mjesto za koje se ostvaruje potpora morat će se čuvati do pet godina.</p>
<p>Svi klubovi načelno su podržali da se umjesto trgovine potiče proizvodnja, no iz oporbe je upozoreno da treba donijeti strategiju gospodarskog i regionalnog razvitka te poticati lokalnu samoupravu da privlači ulaganja. Mato Arlović (SDP) smatra da se država putem Ministarstva ne bi smjela izravno miješati u ulaganja i gospodarske procese, već bi to trebao i dalje raditi Fond za poticanje i otvaranje novih radnih mjesta.</p>
<p>Postojeće štedno kreditne zadruge, a riječ je o njih 124, morat će se transformirati ili u kreditne unije, ili u štedne banke, stoji u Vladinom prijedlogu Zakona o kreditnim unijama i izmjenama Zakona o bankama. Kreditne bi unije mogle poslovati samo sa svojim članovima i to isključivo u domaćoj valuti. S druge strane štedne banke, za razliku od poslovnih, neće moći obavljati poslove leasinga, trgovati vrijednosnim papirima, te obavljati platni promet s inozemstvom. </p>
<p>Marijan LipovacSilvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zašto se ne nudi model prodaje kao u Ini</p>
<p>Sindikat i Radničko vijeće: radnicima pravo prvokupa po povoljnijim uvjetima </p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Nesuglasice o privatizaciji najmnogoljudnije »Đakovićeve« tvrtke, između malih dioničara na jednoj strani i većinskog vlasnika na drugoj, nastavljaju se. Naime, Sindikat i Radničko vijeće Đuro Đaković Montaže, nezadovoljni su najavom Đuro Đaković Holdinga o prodaji 14,22 posto dionica te tvrtke, budući da se Uprava Holdinga nije o tome konzultirala sa socijalnim partnerom. </p>
<p>Oni traže da se radnicima pruži mogućnost prvokupa po povoljnijim uvjetima, a njihove zahtjeve podržava i Koordinacija Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) Đuro Đaković, kao i regionalno povjerenstvo SMH-a. </p>
<p>Predsjednik Sindikata Montaže Antun Luketić opovrgava tvrdnje Uprave Holdinga koja ističe da je u Montaži 35 posto dionica već u rukama malih dioničara. Kako on kaže, uz 25 posto udjela menadžmenta, radnici imaju nešto manje od osam posto. Prije 13 godina kada je počela privatizacija, ona se odvijala na razini Holdinga, tako da je od 913 radnika koji su kupili dionice krovnog društva, bilo više od 300 radnika Montaže. Tek nakon nekoliko godina omogućena je zamjena dionica Holdinga za dionice pojedinih društava. »Zbog visoke cijene dionica dobar dio radnika je odustao od otplate, tako da je među malim dioničarima ostalo samo 123 radnika Montaže«, pojasnio je Luketić. </p>
<p>»Bilo bi pošteno i u skladu sa Sporazumom koji smo potpisali s Upravom Holdinga - da će u privatizaciju biti uključeni sindikat i radnici - upoznati nas s planovima o nastavku privatizacije«, podsjetio je predsjednik Koordinacije Željko Gavran. </p>
<p>Antun Štivić, regionalni povjerenik SMH-a, istaknuo je da je Uprava u najmanju ruku trebala radnicima ponuditi otkup dionica po modelu privatizacije Ine, odnosno uz 10 posto popusta. »Donedavno se govorilo kako će nastavak privatizacije pričekati da se u istome postotku privatiziraju još četiri društva iz Grupacije. No odjednom, bez razgovora sa socijalnim partnerom, Holding odlučuje o prodaji dionica. Očit cilj je onemogućiti radnicima da sudjeluju u privatizaciji«, ocjenjuje Štivić. Pita i zašto se s prodajom ne čeka primjena izmijenjenih zakona o privatizaciji i radničkom dioničarstvu. [Anita Benić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061207].
|
