NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060707].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142111 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.07.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Malom maturom protiv nategnutih petica</p>
<p>U nekim je školama - s čime se ravnatelji jako ponose - čak 85 posto odlikaša! / Razmišlja se o provjeri znanja putem nacionalnih ispita iz hrvatskog jezika i matematike</p>
<p>Nije tajna da dio osmoškolaca na upise u srednje škole donosi nezaslužene, nategnute ili poklonjene petice. Prema službenim podacima, više od 60 posto osmoškolaca su odlični učenici, no postotak je viši u pojedinim sredinama i iznosi 70 posto. U nekim je školama - s čime se ravnatelji jako ponose - čak 85 posto odlikaša. </p>
<p>»Ako je ocjena samo jedna - odličan, ona nema smisla. Smatram da bi nastavnika koji pet godina učeniku nije dao negativnu ocjenu trebala posjetiti prosvjetna inspekcija«, kaže Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata »Preporod«. I u Ministarstvu znanosti su svjesni da ocjena nije pravo mjerilo znanja. Postavlja se pitanje u kojoj su mjeri odlikaši zaslužili svoje petice a time i upis u srednju školu te što treba mijenjati. </p>
<p>»U Vladinu je interesu da se vidi u kakvom je doista stanju obrazovanje. Stoga su uvođenje vanjskog vrednovanja u osnovne škole i mala matura ideje o kojima dulje vrijeme razmišljamo«, kaže državni tajnik za osnovno školstvo Nevio Šetić. Po uzoru na nedavno provedeno vanjsko vrednovanje i nacionalne ispite u srednjim školama, slična bi se vrednovanja znanja i vještina trebala početi provoditi i u osnovnim školama. </p>
<p>»Mislim da je bolje postupno mjeriti razinu znanja učenika nego samo jednim ispitom na kraju osmog razreda«, kaže Šetić. Model o kojemu se razmišlja obuhvatio bi provjeru znanja nacionalnim ispitima iz hrvatskog jezika i matematike. Isti ispit u isto vrijeme polagali bi svi osnovci, a njime bi se mjerila razina znanja čitanja i razumijevanja pročitanoga te računanje. Iako slične modele provjere znanja osmoškolaca provode, osim Britanije, Slovenija, Mađarska i skandinavske zemlje, konačni model ipak će ovisiti procijeni struke. Mala matura, naglašavaju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, neće biti politička odluka nego će stručnjaci procijeniti »što je najkorisnije za hrvatsko društvo«.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Greška na hrani za bebe! </p>
<p>Na hranu HIPP 1 (300g s probiotikom) nalijepljena je deklaracija HIPP 2, pa mlijeko vjerojatno nije nikome naštetilo. U obrnutom slučaju osjetljive bebe dobile bi probavne smetnje. Grešku je uočila ljekarnica. </p>
<p>Na internetskoj stranici Hrvatske ljekarničke komore osvanula je obavijest ljekarnicima da »prilikom prodaje HIPP-a 1 300g s probiotikom (hrane za bebe) obrate pažnju na deklaraciju«. Prema informacijama koje je Komora dobila još prije tjedan dana, a Vjesniku je potvrdila tajnica Komore Katica Vugrinčić-Tomičić, na dijelu serije 6074 HIPP-a 1 nalijepljena je deklaracija HIPP 2. O grešci je, kako piše nadalje, obaviješten uvoznik za Hrvatsku.</p>
<p>Grešku je uočila ljekarnica koja je kontrolirala proizvode i o tome obavijestila Komoru i nadležne, kaže Vugrinčić-Tomičić. Budući da se, barem ne javno, nitko nije žalilo na HIPP-ovu hranu, koja se inače daje bebama kao zamjenska formula za majčino mlijeko, moguće je da je zamjena etiketa s hrvatskom deklaracijom o proizvodu dosad kod potrošača prošla nezamijećeno. </p>
<p>»To se jednostavno ne bi smjelo događati. Zamjena etiketa dokaz je nemara koji kod nekih drugih zamjena može biti koban«, upozorava predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Vesna Brčić-Stipčević. Dodaje da je javnost odmah trebalo informirati o događaju i povući robu s krivom deklaracijom. Da se etiketa HIPP-a 1 našla na HIPP-u 2, osjetljivije bi bebe dobile probavne smetnje.</p>
<p>HIPP-ovu hranu u Hrvatsku uvozi tvrtka Vivera u kojoj su pak zatečeni mogućnošću da je taj dijetetski proizvod, koji, kažu, podliježe najstrožoj kontroli, izašao iz skladišta krivo deklariran. </p>
<p>Nino Šajatović, direktor marketinga i prodaje u Viveri, odmah je zatražio kontrolu kod njihova prijevoznika i distributera, tvrtke AWT-international, gdje su deklaracije i nalijepljene. Šajatović tvrdi da ih nitko nije upozorio na zabunu.</p>
<p> Nikome, kaže, a posebice njima koji prodaju hranu za dojenčad, nije do negativne reklame jer imidž grade upravo na biološkoj sigurnosti proizvoda. </p>
<p>»Viverino predstavništvo za HIPP ima i savjetovalište za majke o proizvodima i u proteklom vremenu nije bilo ni jedne zamjerke na kvalitetu robe«, kaže Šajatović. Dodaje da se, u slučaju da je dojenče umjesto HIPP-a 2 dobilo HIPP 1, ništa ne bi dogodilo, jer je riječ o najblažoj formuli. </p>
<p>Šajatović ne otkriva koliko je HIPP-a 1 s probiotikom poslano veledrogerijama te odande ljekarnama, ali napominje da im je to novi proizvod koji je krenuo na tržište prije otprilike mjesec dana, a pedijatri su dodatak probiotika osnovnom proizvodu pohvalili na nedavnom Kongresu pedijatara. Ujedno, to je jedan od rijetkih HIPP-ovih proizvoda na kojem nema originalne etikete na hrvatskom jeziku, te je bilo potrebno dodatno ga etiketirati prije puštanja na tržište.</p>
<p>O zamjeni etiketa ništa ne znaju ni u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, ali je pomoćnik ministra za sanitarnu inspekciju Nenad Lamer rekao kako će zatražiti od inspekcije da provjeri o kakvoj je grešci riječ. </p>
<p>Nije prvi put da se u hrvatskim prodavaonicama na proizvodima pojavljuju krive etikete. Samo zahvaljujući budnoj ljekarnici sada znamo da se to može dogoditi i u ljekarni, i to s hranom za - bebe.</p>
<p>Samozatajna sanitarna inspekcija</p>
<p>Vesna Brčić-Stipčević smatra da je u ovom slučaju zakazala sanitarna inspekcija, jer javnost nije odmah upozorila na grešku s etiketama. Dodaje, međutim, da je i inače rad te inspekcije »jako samozatajan« u nadzoru tržišta. Zasad težih posljedica nema, ali nisu isključene ubuduće.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pet posto više turista nego rekordne 2005. </p>
<p>U lipnju 10 posto više gostiju. Podbacila jedino Dubrovačko-neretvanska županija, gdje je u lipnju zabilježen identičan broj gostiju kao i 2005.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svjetsko nogometno prvenstvo nije naštetilo turizmu. Tijekom lipnja, mjeseca nogometa, u Hrvatskoj je registrirano 1,304.230 gostiju, što je 10 posto više nego prošle godine, dok je noćenja bilo 6,779.974, ili 13 posto više. Ako je vjerovati računu turističkih zajednica, predsezona je bila bolja od rekordne lanjske, jer je u prvih šest mjeseci na Jadranu registrirano 2,638.749 turista, pet posto više nego lani, dok je prijavljenih noćenja bilo šest posto više, ukupno 11,482.327. </p>
<p>Osim Dubrovačko-neretvanske županije - gdje je u lipnju zabilježen identičan broj gostiju kao i 2005., ali i pad noćenja od četiri posto - sve ostale županije, odnosno regije, imaju pozitivan lipanjski rezultat. Prema prvim podacima Hrvatske turističke zajednice, Istra je imala 14 posto više gostiju i 19 posto više noćenja, Kvarner sedam posto više turista i 10 posto više noćenja, a kompletna Dalmacija (četiri županije) devet posto više posjetitelja i osam posto više noćenja. I u rezultatu za prvih šest mjeseci podbacila je jedino Dubrovačko-neretvanska županija, gdje je u prvoj polovici godine zabilježen, doduše, identičan broj posjetitelja, ali i četiri posto manje noćenja. Posljedica je to pretjerane skupoće, pogotovo u Dubrovniku, pa je pad bio i očekivan nakon učestalih prozivki stranih turoperatora. U prvih šest mjeseci aktualne godine najviše registriranih noćenja ostvarili su Nijemci, slijede Austrijanci, Slovenci, Talijani i Česi. Dakle, standardni kvintet primarnih tržišta hrvatskog turizma. [Davor Verković]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sisačke peći gutaju zaplijenjeno oružje </p>
<p>Većinom je riječ o vojnom naoružanju iz zemalja bivšeg istočnog bloka, no ima i primjeraka iz Drugog svjetskog rata, strojnica hrvatske proizvodnje iz devedesetih i lovačkog oružja</p>
<p>Otkako je 19. prosinca 2005. godine, odlukom ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina, osnovano Povjerenstvo o oružju, do danas je pregledano više od 11.000 komada oružja, a uništeno ih je gotovo 3000, što je više od šest tona naoružanja.</p>
<p>Vjesnikovi reporteri posjetili su u utorak Željezaru Sisak čije su visoke peći taj dan »progutale« 200 komada što oduzetog što vraćenog oružja akcijom »Zbog oružje« te putem pravomoćnih sudskih presuda. </p>
<p>Većinom je riječ o vojnom naoružanju podrijetlom iz zemalja bivšeg istočnog bloka, no mogu se naći i primjerci iz II. svjetskog rata, strojnice hrvatske proizvodnje iz devedesetih godina i lovačko oružje.Taljenje metalnih dijelova radi se u elektrolučnim pećima kapaciteta nekoliko desetaka tona, a proces nadziru četiri člana Povjerenstva, i to sve do trenutka kad više ni jedan dio oružja nije upotrebljiv. Kako smo doznali, rastaljene puške i pištolji dobra su sirovina za izradu bešavnih cijevi koje, inače, proizvodi Željezara Sisak. </p>
<p>»Zadovoljan sam dosadašnjim tempom rada, članovi Povjerenstva doista ulaži maksimalne snage kako bi posao bio odrađen potpuno korektno i bez ikakvih grešaka. Uveli smo višestruke mehanizme kontrole, tako da smo eventualne greške sveli na minimum«, kazao nam je predsjednik Povjerenstva Miroslav Perica. Svih 16 članova Povjerenstva su djelatnici MUP-a, a dolaze iz Interventne policije, Centra za kriminalistička vještačenja, Odjela policijske tehnike, Uprave kriminalističke policije i Uprave za materijalno financijsko poslovanje. Nakon što se oružje zaprimi u policijskim upravama, ono se dostavlja na pregled Povjerenstvu, koje ga preuzima u svojim prostorijama u Savskoj ulici u Zagrebu. Oružje prolazi strogi tehnički pregled poslije kojeg se odlučuje odlazi li na uništavanje ili je moguća njegova daljnja uporaba.</p>
<p>Prikupljeno streljivo, razna oprema i oružje i danas je uskladišteno na područjima policijskih uprava, pa pregled i svoju daljnju sudbinu čeka još oko 50.000 komada raznog oružja.</p>
<p>Prema dosadašnjim iskustvima, oko 30 posto oružja je neupotrebljivo, pa se očekuje da će biti uništeno oko 15.000 komada. Ono koje je određeno za uništavanje, popisuje se, Povjerenstvo mu dodjeljuje jedinstveni identifikacijski broj i dostavlja u Ravnateljstvo policije u Zagrebu, gdje se sve još jednom pregledava, a prije uništavanja skidaju se svi drveni i plastični dijelovi, koji se kasnije režu i mehanički uništavaju. Metalni dijelovi posebno se pakiraju i odvoze na trajno uništavanje u Željezaru Sisak.</p>
<p>Puška iz desanta na Drvar </p>
<p>Najčešće su automatske puške kalibra 7,62 milimetara, pištolji, revolveri, no mogu se vidjeti i primjerci improviziranog i prerađenog oružja. Nedavno se pojavila i njemačka jurišna puška MG-43, koju je njemačka vojska prvi put upotrijebila pri desantu na Drvar u II. svjetskom ratu. Nisu rijetki ni primjerci prerađenih vojnih poluautomatskih i snajperskih pušaka. Česte su domaće strojnice »Šokac« i »Zagi«...</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>SDP se premalo bavi socijaldemokracijom</p>
<p>Doktrinarne smo teme zabacili i to je velika kulturna, a ne samo politička šteta za Hrvatsku. SDP kao najjača stranka ljevice i lijevog centra snosi najveću odgovornost za tu pogrešku</p>
<p>Željku Maleviću, donedavnom predsjedniku osječko-baranjskog SDP-a, još nije jasno zašto mu je vrh stranke zabranio kandidirati se opet za predsjednika, pa stoga tvrdi da je riječ o nasilju nad Statutom i kršenju elementarnih demokratskih standarda, odnosno kršenju temeljnog prava svakog člana stranke da bira i da bude biran, što je, kako kaže, i ustavno pravo. Pojašnjava da je zapravo pao u nemilost stranačkih čelnika kada se sukobio s Matom Arlovićem. Malević je u kraćem razgovoru za Vjesnik iznio svoju ocjenu stanja u SDP-u, uz konstataciju da ima stranačku podršku i izvan Osječko-baranjske županije.</p>
<p>- Inzistiram na tome da se vrate ili da se ponovo uspostave demokratski standardi biranja više kandidata, sloboda kandidiranja i tajno glasovanje na svim stranačkim tijelima. Drugo, da se postavi načelo odgovornosti, a to znači onaj tko na izborima ne prođe dobro ili tko izgubi odgovara stranačkoj bazi, a ne vrhu stranke te da loš izborni rezultat automatizmom znači povlačenje onoga tko je kreirao politiku do tada. Nema svetih krava, nema bezgrešnih. Ne mislim da spadam u tu kategoriju, dapače, često sam griješio, ali sam i plaćao pogreške. Neki u ovoj stranci nikad ne griješe, kakvu god pogrešku naprave uvijek su zaštićeni. To nije dobro za zdrav razvitak stranke. </p>
<p>• Što zamjerate čelništvu?</p>
<p>- Moja krupna zamjerka SDP-u jest da se dosad premalo bavio doktrinarnim temama, dakle temama koje se tiču socijaldemokracije, društva, jer je SDP, kao civilizacijska odnosno kulturna činjenica u društvu morao mnogo više dati u osmišljavanju koncepta socijaldemokracije, stvarnog zalaganja za socijalno pauperizirane, radnike i sirotinju, a mnogo manje se trebao baviti tehnologiziranjem vlasti i unutar stranke, ali i u državi, dok smo bili na vlasti. Doktrinarne smo teme zabacili i to je velika kulturna, a ne samo politička šteta za Hrvatsku. SDP kao najjača stranka ljevice i lijevog centra snosi najveću odgovornost za tu pogrešku.</p>
<p>Osim tog deficita demokratičnosti i pitanja funkcioniranja SDP-a na političkoj sceni, moj sljedeći prigovor je u refleksu koji je vjerojatno zaostao u stranci iz bivšeg sustava: da je monolitnost jamstvo uvjerljivosti, političke stabilnosti, vjerodostojnosti. Monolitnost je pak najslabije jamstvo demokratičnosti i kvalitete stranke. Stalno propitkivanje unutar stranke kadrovskih rješenja i političkih odluka i poteza bilo koje vrste jedina je garancija kvalitete unutarstranačkog života, dinamike koju stranka mora imati. SDP bi bio dovoljno velik da u njemu mjesto nađu ljudi iz cijelog spektra ljevice. </p>
<p>• Imate li podršku unutar osječko-baranjskog SDP-a?</p>
<p>- Imam podršku, iako ne bih ulazio u izvikivanje imena onih organizacija ili dijelova organizacija ili pojedinaca koji misle slično kao ja. Ja sam pobjeđivao na tajnim glasovanjima na konvencijama koje je organizirao vrh stranke po svom nahođenju, čak lobirao protiv mene na tim konvencijama, otvoreno zagovarajući moje protukandidate. I na ovoj konvenciji, da su mi dopustili tajno glasovanje, a nisu ga dopustili samo iz razloga što su znali da ću ja pobijediti, ja bih pobijedio. Naše članstvo ima simpatija za ono što radim i vjeruju mi. To se ponegdje odnosi na nekoliko ljudi, ponegdje na većinu u organizaciji. Kad se radi ovakva inicijativa kakvu radim, onda se ne barata s cijelim organizacijama, jer nemam namjeru dijeliti SDP. Ostajem u SDP-u, ne vidim se izvan njega, jer je to projekt u koji sam ugradio trećinu života. Nisam zadovoljan onim što se događa, pa ću pokušati zajedno s onima koji misle slično poraditi na tome da to bude drukčije. </p>
<p>• Hoće li vam dopustiti?</p>
<p>- Pa, nema se tu što dopustiti. Članak 11. Statuta kaže da član stranke ima pravo organizirati programsko-političku struju unutar SDP-a. Nemam namjeru pristati na takvu vrstu odustajanja. Zapravo imam dojam da nemam niti pravo, jer se tu, opet ponavljam, ne radi o meni, nego se radi o velikom broju vrlo kvalitetnih ljudi koji su u ovoj županiji, radeći u SDP-u, pobjeđivali na izborima, kvalitetno obnašali vlast i bili potpuno nezasluženo srušeni opstrukcijom vlastitog vrha stranke i koji su sustavno opstruirani ovih nekoliko godina upravo zbog toga što misle na sličan način o stvarima o kojima smo sada govorili. </p>
<p>Ne znam zašto mi nisu dopustili </p>
<p>• Dakle, ne znate zašto vam nije bilo omogućeno da se kandidirate za predsjednika županijskog SDP-a?</p>
<p>- Ne, zbilja ne znam zašto mi je zapriječena kandidatura. Nije važno kako je meni zbog toga, to je strašno za SDP. Želim čak vjerovati da Ivica Račan ne zna kako je to izgledalo na konvenciji. Vjerujem da to ne bi dopustio, ili barem da bi mu bilo neugodno da je to vidio. Uzgred, nije konvenciju napustila nekolicina ljudi koji su htjeli nered, kako sam čuo da je rekao, ako su to novinari točno prenijeli. Iz dvorane je izašlo više od 30 ljudi, trećina konvencije, i izašli su spontano, revoltirani onim što se događalo, a ne da bi srušili kvorum. Radi istine, te stvari treba reći na taj način. Ponavljam, ljudi nisu izašli van da bi rušili kvorum i SDP, nego su izašli nesretni što stvari u SDP-u idu ovako, i posramljeni zbog toga što se događa.</p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Brojke koje bude optimizam</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Kada je Ivo Sanader preuzimao dužnost predsjednika vlade, bivša ekipa mu je sugerirala nastaviti s njihovom praksom da se »iz deficita« financira gradnja autocesta. Nije to bilo zlonamjerna sugestija, dapače ministri bivše vlade bili su uvjereni da je to jedini način nastaviti gradnju autocesta u Hrvatskoj. Dvije i pol godine kasnije, sadašnja vlada je pokazala da se može i drukčije. Deficit je znatno smanjen, a to se ništa nije odrazilo na gradnju autocesta. Ova vlada sagradit će više kilometara, a istodobno će biti znatno smanjen deficit. Pokazalo se da je to moguće i realno, a ujedno je i preduvjet za uhvatiti europske kriterije koji nam trebaju za ulazak u EU.</p>
<p>Možda je to ljudima iz bivše vlade teško priznati, ali to je bez sumnje uspjeh sadašnje. Istodobno, ni Sanader niti bilo tko iz sadašnje vlade ne osporavaju da se s gradnjom suvremenih prometnica u Hrvatskoj počelo u vrijeme prošle vlade i da je za to najzaslužniji bivši ministar Radimir Čačić. Bio je vješt, sposoban i poduzetan, i to mu ne treba osporiti. Moramo se naučiti priznati zasluge, bez obzira na kadrovski vrtuljak koji je normalan u svakoj demokratskoj državi.</p>
<p>Ali, trebamo zato realno priznati da upravo objavljeni podaci pokazuju da je i pokrenuta Hrvatska. Šest posto rasta BDP-a malo je tko očekivao, pa čak i oni najoptimističniji. Iznimno je dobro što je smanjen deficit i što ova vlada upravo inzistira na tome. Da toga nema, i naša budućnost unutar Europske unije bila bi znatno neizvjesnija.</p>
<p>A treba priznati i to da je sve to učinjeno u samo dvije i pol godine, kada su se na raznim frontama vodile bitke za Hrvatsku. Sanaderovi ministri, koliko god neki žele prikazati da je samo premijer sposoban a da oni nisu, položili su ispit. Brojke to najbolje pokazuju.</p>
<p>Od brojki se ipak ne živi, i to znaju i članovi Vlade. Hrvatsku tek čekaju reformski zahvati koji će osigurati zaista kvalitetniji život svim građanima. Hrvati su jednostavno zaslužili živjeti bolje i to nema veze ni s političkim opcijama, strankama ni ideologijama. Tranzicijski put je dug i bolan, ne samo za Hrvatsku. Ali cilj, ulazak u Europsku uniju, ipak je sve bliži i građani Hrvatske moraju znati da će im se to na kraju isplatiti. Život u Uniji donijet će Hrvatskoj pravu budućnost.</p>
<p>Sve ovo što sada radi Sanaderova vlada preduvjet je za ulazak u Uniju, a niti jedna zemlja koja je ušla u nju nije požalila. Niti istupila iz nje.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ispit savjesti</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Bude li se primjenjivao članak 209. novoga kaznenog zakona, koji je počekom lipnja izglasovao Sabor, velik broj neodgovornih roditelja, nažalost, u više od 90 posto slučajeva očeva, moglo bi se naći u zatvoru. </p>
<p>Dakako, nemoguće je očekivati da će novi zakon u nekoliko mjeseci riješiti godinama nagomilavane probleme neplaćenih alimentacija i promijeniti svijest ponajprije očeva koji su se danom razvoda od svojih žena zauvijek rastali i od svoje djece. </p>
<p>Međutim, pooštravanje donje granice za neplaćanje uzdržavanja s novčane na zatvorsku - dakako, urodi li »trpanjem« u zatvor nekolicine opisanih - moglo bi imati funkciju terapije strahom. Nažalost, u državi čiji građani zakone poštuju samo kad moraju i u moru roditelja koji roditeljstvo smatraju trenutačnom, a ne trajnom zadaćom, strah je jedina stvar na koju se može računati.</p>
<p>Zakon je, dakle, sasvim dobar, a pred hrvatskim je sucima još jedan ispit savjesti i svijesti. Samohrane majke željele bi vjerovati da će ga ovaj put položiti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Mitovi i istine </p>
<p>Ako je još vrijedio navodni dogovor o podjeli BiH, zašto bi Milošević htio eliminirati svog partnera iz tog dogovora</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Proteklih dana hrvatska javnost zasuta je gomilom tvrdnji kojima se obnavljaju stare priče vezane uz susret dr. Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u Karađorđevu 1991. i tadašnjem njihovu navodnom dogovoru o podjeli Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Jedni u memoarskim zapisima, a drugi kao svjedoci haaškog tužiteljstva u procesima protiv šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata daju svoja viđenja uloge prvog hrvatskog predsjednika u vezi s događajima u Bosni i Hercegovini. Njihova kazivanja i ne bi izazivala posebnu pozornost da prilikom iznošenja svojih istina ne upadaju u proturječja u odnosu na ono što su govorili u nekim ranijim prigodama.</p>
<p>Dodatni problem je i to što svojim sadašnjim iskazima dolaze u sukob i s nekim neprijepornim činjenicama, dokumentima, međunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska prihvatila i provela u vezi s Bosnom i Hercegovinom. </p>
<p>Tako je primjerice temeljna teza svih Tuđmanovih osporavatelja da se s Miloševićem u Karađorđevu dogovorio o podjeli BiH te na toj postavci grade njegovu i hrvatsku krivnju za rat u toj susjednoj zemlji.</p>
<p>Taj susret zbio se u prvoj polovici 1991. godine. Međutim, već sredinom te godine, a pogotovo u njezinoj drugoj polovici, unatoč tom navodnom dogovoru Srbija i JNA kreću u otvorenu agresiju na Hrvatsku. Ne samo to. Početkom listopada zrakoplovi JNA raketiraju Banske dvore pokušavajući likvidirati Tuđmana. </p>
<p>Ako je još vrijedio dogovor o podjeli BiH, zašto bi Milošević htio eliminirati svog partnera iz tog dogovora?</p>
<p>Drugo, ako je navodni dogovor iz Karađorđeva ključan za Tuđmanovu politiku prema BiH, zašto je upravo hrvatski predsjednik poručio Hrvatima u Bosni i Hercegovini da na referendumu održanom početkom 1992. trebaju glasovati za samostalnu BiH. </p>
<p>Zar ne bi bilo logično da im je tada rekao da glasuju protiv neovisnosti te republike? Da su Hrvati bili protiv, referendum ne bi prošao, BiH ne bi bila samostalna i onda bi valjda lakše mogao podijeliti BiH s Miloševićem. </p>
<p>I treće, kada su hrvatske snage u vojno-redarstvenoj akciji »Oluja« pomele srpsku paradržavu, srušivši tako i projekt velike Srbije, neki u Hrvatskoj istrčali su s tezom da je sve to zapravo rezultat dogovora Tuđman - Milošević. Po njima, u zamjenu za tzv. krajinu, Tuđman je hrvatsko Podunavlje prepustio Srbiji. Koliko su bili u pravu mogli su vidjeti tri godine kasnije kada je uspješno dovršetn proces mirne reintegracije tog područja. </p>
<p>Moglo bi se reći da s jednakom uvjerljivošću optužuju Tuđmana i kada je riječ o događajima koji su se devedestih godina odigrali u BiH. Oni koji u cjelini sagledavaju njegovu ulogu vrlo su blizu stajališta koje je nedavno iznio bivši američki veleposlanik Herbert S. Okun, koji je kazao da su uz Tuđmanovo vodstvo »...Hrvati preko 'Oluje' i drugih vojnih akcija spasili Bosnu i Hercegovinu«. Jedno su razumljive kritike njegove politike utemeljene na činjenicama, a nešto savim drugo kad se stvara mit od susreta u Karađorđevu i taj navodni dogovor pretpostavlja svim kasnijim, mnogi bi rekli, povijesnim, Tuđmanovim potezima u vezi s BiH.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Globalni gospodari igraju svoju igru</p>
<p>Čim je opasnost socijalističkog diva nestala, kapitalistički je podivljao. Profit je zamijenio Boga, svi mu se klanjaju, a oni koji ga stvaraju sve više pate</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Ljevica i desnica više i nisu ideologije, nego su dva glavna jockera u globalnoj igri. Motanje stotina manjih strančica pričuvne su karte za prevagu trenutačno poželjne opcije. </p>
<p>Prema tomu, nije riječ o borbi ideologija. Riječ je o nadigravanju s elementima koje narod prihvaća. Jedanput su aduti gospodarski napredak, a drugi put radnička prava. Klasičan primjer je Slovačka. Postigla je najveći mogući napredak u gospodarstvu, a vlast je srušena podilaženjem radničkim pravima, koja ni ljevica više ne može vratiti na staro. U Kini su komunisti vlast, a radnici su plaćeni 2-3 dolara na dan. Na kubanski model valjda se više nitko ne želi vratiti.</p>
<p>Čim je opasnost socijalističkog diva nestala, kapitalistički je podivljao. Profit je zamijenio Boga, svi mu se klanjaju, a oni koji ga stvaraju sve više pate. Jednog će dana taj div uništiti samoga sebe tjeran vlastitom pohlepom kojoj nema kraja, ali do tada će uništiti većinu strateškog potencijala ovog planeta i prouzročiti hrpe nepotrebnog otpada.</p>
<p>Najveći neprijatelj globalnih gospodara je nacionalna svijest. U njoj vide otpor otuđenju nacionalnih bogatstava i prepreku širenju ideja neoliberalizma i vladavini svijetom. Nikako da shvate da su velesile kao Francuska i SAD izgubile rat protiv vijetnamske sirotinje. I nisu to jedini primjeri. </p>
<p>Globalni su gospodari uvjereni da su ljevičarski režimi u Južnoj Americi neophodni u sadašnjem trenutku. Kad oni gospodarski klonu, cijeli će im kontinent pasti u ruke kao zrela kruška. Oni se, dakle, igraju Boga, a to osim privremenih prednosti nosi razornu opasnost za njih u budućnosti. Teško je to njima prihvatiti, a to je toliko puta viđeno, samo u manjem obimu.</p>
<p>I kod nas se nadigrava ljevica s desnicom uz sekundiranje manjih stranaka. Recept je svugdje isti. Najprije se optužuje vladajuće za slab gospodarski rast, a ako on krene, onda se počinje s radničkim pravima. Kao refren vrte se optužbe tko je više krao, špijunirao... Naravno da to narodu koji teži boljem životu stvara animozitet i zato ne izlazi na izbore, što je dakako i cilj nekih koji znadu kakva je opća orijentacija većine ljudi u nas.</p>
<p>U biti, pravimo zlo sami sebi. Mala smo nacija, gospodarski patuljak, i umjesto da svi prionemo boljitku, mi ga u međusobnoj borbi za vlast potkopavamo. </p>
<p>Autor je doktor</p>
<p> znanosti, redoviti sveučilišni profesor </p>
<p> u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Biti članom HAZU-a</p>
<p>Bila bi velika pogreška (ne)izbor nekoga kandidata u HAZU pripisati utjecaju i djelovanju politike i političara</p>
<p>ŽELJKO KWOKAL</p>
<p>Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti uoči Božića 2002. predstavilo je »Deklaraciju o znanju«, koju je tadašnja vlada prihvatila kao svoj projekt nakon čega su trebale slijediti krupne, dugoročne i trajne akcije za promjene stanja u društvu. Tom prilikom rečeno je da Hrvatska nikad nije bila u tako dramatičnoj situaciji u praćenju znanstvenih trendova te da je u posljednjih osamdeset godina doživjela sedam udara na intelektualnu elitu. </p>
<p>Kako se novi udari na intelektualnu elitu u vlastitoj državi ne očekuju, trebala bi hrvatska znanost davati barem jednog nobelovca u dvadeset godina. Tako se tom prilikom svečarski govorilo. </p>
<p>Ono što nas obične građane smrtnike zbunjuje, naročito u zadnje vrijeme, s obzirom na razne izbore rektora, akademika, dodjele znanstvenih nagrada itd. je što su to hrvatske intelektualne elite, koji su im dometi te koliki je njihov kvalitativan utjecaj na hrvatsko društvo. Pomalo zbunjuje kako to da kod zadnjih izbora za nove članove HAZU-a nije izabran, recimo, Stipan Jonjić, znanstvenik svjetskoga glasa, jedan od najproduktivnijih znanstvenika iz biomedicinskih i prirodnih znanosti u Hrvatskoj. </p>
<p>Potpredsjednica HAZU-a će reći da »nije na njoj da propituje savjest i slobodnu volju koju su članovi Akademije iskazali u demokratskoj proceduri tajnoga glasovanja na izbornoj skupštini«. Precizno i točno. No, po istoj toj proceduri izabrane su i osobe, kažu kompetentni, zanemarive znanstvene biografije. </p>
<p>Velika bi bila pogreška, što se često pokušava, takovo ponašanje i primjere pripisati utjecaju i djelovanju politike i političara. Profil i izbori novih članova HAZU-a odvija se po ustaljenoj i staroj shemi. </p>
<p>Vratimo se četrdesetak godina unatrag u vrijeme djelovanja profesora Bože Težaka. Rodonačelnik, u svijetu prepoznate i poznate, zagrebačke odnosno Težakove škole koloidne kemije. Osnivač Referalnog centra u Zagrebu (prvog nakon Kongresne biblioteke u Washingtonu), osnivač Kemije na Institutu »Ruđer Bošković«, osnivač Centralne kemijske biblioteke, osnivač Tehničkog muzeja, ingeniozan informatičar i futurist - nije izabran u HAZU. </p>
<p>Po istoj matrici, i u ostalim područjima osim prirodnih znanosti, u HAZU nije izabran solidan broj ljudi impozantnih biografija. Iako se radi o izrazitim osebujnostima, svi liče jedan drugom, kao jaje jajetu, po samo jednoj osobini, a ta je da posjeduju velike doze intelektualnog i, naročito, kreativnog nemira, što je za »komotne« sredine naprosto neizdrživo, pa će sve učiniti da ih drže dalje od sebe. </p>
<p>Također, bez obzira što HAZU ima mnogo zaslužnih znanstvenika i umjetnika, ako ne bude odgovarala izazovima vremena i radila snažan, kvalitetan i vidljiv utjecaj na hrvatsko društvo te, ne zakonskom odredbom, nego stvarnim rezultatima bila »najviša znanstvena ustanova u zemlji« urušit će se, bez vanjskih neprijatelja, iznutra, sama od sebe. Odnosno, »ići će spat« kako bi to fino rezignirano rekao akademik Krleža.</p>
<p>Autor radi na Institutu »Ruđer Bošković«</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagreb nema azil za mačke</p>
<p>Civiliziranost i kultura čovjeka prepoznaju se i prema odnosu čovjeka prema životinjama, na žalost u našem društvu to je na vrlo niskom stupnju. Svaki dan ima bezbroj primjera i dokaza koliko smo primitivni, sebični i necivilizirani. Ljubitelji životinja koji žele pomoći napuštenim životinjama nailaze na nepredviđene prepreke od svojih sugrađana koji ih nazivaju pogrdnim imenima i koji raznim nehumanim načinima sprečavaju da se životinje nahrane i napoje. Očito nitko od njih ne zna da postoji zakon o dobrobiti životinja (i kaznama u slučaju kršenja zakona) i da su te napuštene životinje, ako se netko brine za njih, zaštićene zakonom. Problem je i u tome što građane nitko ne educira u vezi s tim, a zakoni koji postoje se ne provode. Primjer nebrige i nepoštovanja životinja je i mukotrpno donošenje zakona, koji je manjkav i nikakav unatoč brojnim apelima Društva za zaštitu životinja. Posebna priča su tzv. društva i udruge koji trebaju funkcionirati na razini gradskog proračuna. Svi apeli građana za pomoć udrugama, društvima i Info telefonu za pomoć životinjama doživjeli su totalni fjasko. </p>
<p>Grad Zagreb, metropola, ima mizerne azile za pse (s nemogućim uvjetima), a za mačke nema niti jednoga. </p>
<p>Sve to govori koliko smo još daleko od Europe.</p>
<p>OGORČENA GRUPA GRAĐANA, NOVI ZAGREB - DUGAVE</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pravednije oporezivanje</p>
<p>Svima je znano koliko se često vode rasprave o poreznoj reformi; govori se o dvije, tri, četiri, pa čak i pet poreznih stopa, od 15 posto do 45 posto, o šestoj stopi od 55 posto za one bogate... Postojanje različitih poreznih stopa svjedoči o tome da Vlada želi biti socijalna, barem koliko je to moguće. No, unutar svake od tih stopa je veliki raspon: u 1. stopi od 0 do 38.400 kuna; u 2. stopi od 38.400 do 96.000, u 3., onoj od 35 posto, raspon je od 96.000 do 268.000. </p>
<p>No, postotak kojim se oporezuju prihodi građana mogao bi rasti i kontinuirano u rasponu od 0 pa do 45 posto, odnosno do limita koji odredi nadležno tijelo. Dakle, umjesto skokovitog (15, 25, 35 i 45 posto), porezna stopa mogla bi imati i kontinuiran rast.</p>
<p>ŠIME DRAGAŠ, UMAG</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Izbjegavajte Ljubljansku do utorka!</p>
<p>Vozači se upućuju na obilaznicu preko Selske, Horvaćanske i Hrvatskog sokola</p>
<p>Voditelj radova Đorđe Pavlica kaže da će se Avenija u potpunosti zatvoriti tijekom kolovoza</p>
<p>Prometovanje Ljubljanskom avenijom u četvrtak je, za razliku od svakodnevnih gužvi, kolapsa i dugih nervoznih stajanja u kolonama, izgledalo poput lagane ljetne vožnje na gotovo praznim gradskim ulicama. No, mnogi su se građani sumnjičavo pitali nije li to tek »zatišje pred buru«. Sjeverni kolnički trak Avenije, naime, zatvara se za sav promet od petka u 22 do 5 sati u utorak.</p>
<p>U gradskoj upravi smatraju da će za vrijeme vikenda mnogo građana »pobjeći« iz Zagreba i tako izbjeći pritisak vozača na najfrekventniju gradsku prometnicu. Promet se zatvara u smjeru zapada kako bi se kolnik od Selske ceste do Fallerovog šetališta pripremio za asfaltiranje, a vozači se upućuju na alternativne pravce. </p>
<p>Iz Grada predlažu obilazak iz Ljubljanske preko Selske, Horvaćanske i Hrvatskog sokola pa ponovo na Aveniju. Promet iz smjera zapada prema istoku odvijat će se bez promjena, južnim kolnikom.</p>
<p>»Sjeverni kolnik, od Fallerovog šetališta do ulice Svilkovići, rekonstruiran je u punoj širini bez zatvaranja prometa, već samo preusmjeravanjem, ali sada je zbog nadvožnjaka i složenijih radova potrebno promet kod Selske potpuno zatvoriti«, objasnio je za Vjesnik voditelj radova Đorđe Pavlica. Poslije utorka će, kaže Pavlica, biti još dosta preusmjeravanja, a kolnici će se za promet zatvarati u kolovozu, i to u više navrata.</p>
<p>»Pri kraju radova na Aveniji, morat ćemo zatvoriti cijelu prometnicu da bi se završni sloj asfalta postavio u kontinuitetu«, rekao je Pavlica dodavši da je to važno kako se ne bi vidjeli »spojevi« na asfaltu i cesta »sličila na mozaik«. Pavlica je rekao da su se, uz radove na sjevernom kolniku, pojačali i radovi na južnoj strani Avenije jer je tamo završen prvi dio postavljanja magistralnog plinovoda i vodovoda.</p>
<p> Zagrepčanima, koji prolaze Avenijom, ne preostaje ništa osim strpljenja jer bi cesta s po tri traka u svakome smjeru trebala osvanuti do kraja kolovoza i povećati prometnu protočnost do 30 posto. Do tada, preporučuju iz Grada, Ljubljansku je najbolje zaobilaziti.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>ZOO treba proširiti!</p>
<p>Predsjednik Mesić tijekom obilaska Zoološkog vrta naglasio je da je to najbolje uređeni vrt od svih koje je posjetio</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić u četvrtak je posjetio zagrebački ZOO, što je prvi put uopće da ga od njegova osnivanja 1925., posjećuje jedan hrvatski predsjednik. Direktor Mladen Anić je predsjednika Mesića proveo kroz cijeli ZOO i informirajući ga o životinjama. </p>
<p>Predsjednik je imao izričitu želju vidjeti risa, kojega nikada nije vidio u živo. Zanimala ga je i deva, koju je ZOO dobio na dar., a fascinirala ga je činjenica da deva neće izaći na cestu. »Nevjerojatno je da deva, koja u pustinji prelazi tisuće kilometara, ne prelazi ovaj mali jarak«, rekao je oduševljeni predsjednik Mesić. U ZOO-u su uklonjene ograde koje su odvajale posjetitelje od životinja pa se čini kao da su životinje sada slobodnije. Zagrebački zoološki vrt jedan od najbolje uređenih parkova, kako je naglasio predsjednik Mesić od svih koje je posjetio. Prolazeći kraj kaveza, koji su djelatnici ZOO-a namijenili ljudima te postavili stol i stolice da bi se posjetitelji sami uvjerili kako je životinjama, predsjednik se oduševio. Direktor Anić je rekao da im je želja proširiti ZOO, ali Agronomski fakultet ne želi ustupiti svoju zemlju. Predsjednik Mesić je komentirao da Agronomiji to ne bi smjelo predstavljati problem. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Obnovljena vodenica u Gračanima</p>
<p>Svečanim programom u četvrtak je otvorena obnovljena vodenica u Gračanima. Voda potoka Ribnjak ponovno pokreće vodenicu, tradicijski privredni objekt, kao i davne 1773. godine, od kada datiraju sačuvani pisani dokumenti o tom mlinarskom objektu. Na posjedu obitelji Banić, čiji su brojni naraštaji godinama održavali vodenicu, vrijedne ruke stolarskog obrtnika Tomislava Viduke obnovile su oronuli kotač i ponovno pokrenule staru vodenicu, koja se nalazi i u turističkoj ponudi Grada Zagreba. </p>
<p>»Tužni pogledi posjetitelja, osobito djece, koji su žalili što vodenica ne radi, nagnali su nas na njezinu obnovu, koja danas predstavlja jedan od posljednjih edukativnih primjera korištenja snage vode na gospodarstvu«, rekao je Rudolf Banić, vlasnik vodenice. </p>
<p>Jedna od posljednjih vodenica podno Zagrebačke gore, uz turističke, izletničke i planinarske sadržaje, pridonijet će očuvanju kulturne baštine. Među brojnim uzvanicima koji su prisustvovali otvorenju bili su i predsjednik Stjepan Mesić, gradonačelnik Milan Bandić i predsjednica Gradske skupštine Tatjana Holjevac. Na svečanoj večeri uživali su u kruhu od brašna izmljevenog u vodenici na starinski način. [B.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Stanovi umjesto hala u Sesvetama</p>
<p>Prihvativši ponudu akademika Dušana Džamonje o nadopuni sadržaja Spomen parka »Glas hrvatske žrtve</p>
<p> - Zid boli« na Mirogoju, Poglavarstvo je u četvrtak pokrenulo i postupak ispisivanja imena zatočenih, poginulih i nestalih branitelja i civila na spomeniku, pod nazivom »Portali«. »Sve je to napravljeno uz konsenzus. Živim za dan i bit ću sretan čovjek kada se konsenzus postigne i u svezi prvog hrvatskog predsjednika, da napokon dobije najljepši trg i spomenik u gradu«, rekao je gradonačelnik Milan Bandić. </p>
<p>Poglavarstvo će sedam hektara na području bivše tvornice Sljeme u Sesvetama prenamjeniti u mješovitu zonu, a isto se planira i u Dubokom jarku, gdje će se graditi stanovi. »To neće utjecati na smanjenje gospodarske zone, ali ova gradska uprava već šest godina samo kupuje pa je došlo vrijeme da nešto i zaradimo«, rekao je Bandić, dodavši da će Grad uskoro kupiti još zemlje u Sesvetama. </p>
<p>Poglavarstvo je također raskinulo predugovor o međusobnim pravima i obvezama vezanim uz Program društveno poticane stanogradnje na području Sopnica - Jelkovec između Grada, Ministarstva graditeljstva i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama. Grad će APN-u izradu dokumentacije vrijedne 77,5 milijuna kuna kompenzirati izgradnjom stanova na tom području do 2008. [I.W.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pauci noću odnose automobile</p>
<p>Sustav naplate kazne trebao bi olakšati parkiranje </p>
<p>»Nakon 20 godina došli smo u neke ulice i označili parkirna mjesta. Umjesto da nam zahvale jer uvodimo red, građani se bune zato što smo im maknuli automobile pet, šest metara dalje od mjesta, gdje su ih ostavili. Odluka o prenamjeni parkirališta na snazi je od početka godine i o tome smo mnogo puta obavještavali javnost. Ne znam što bismo još trebali učiniti. Ne očekujete, valjda, da zovemo svakog pojedinog stanara!«, komentira Mate Kraljević, voditelj podružnice Zagrebparkinga, pritužbe nezadovoljnih građana, kojima pauci predvečer premještaju vozila da bi se preko noći ucrtala parkirna mjesta za buduće parkiralište uz naplatu.</p>
<p>Prije tjedan dana na to nas je upozorila čitateljica iz Ulice Ljerke Šram, kojoj je pauk predvečer makao vozilo dvije ulice dalje pa je ujutro ga tražeći zakasnila na posao. U četvrtak su svoje automobile tražili i stanari na križanju Nove ceste i Žajine ulice. Na pitanje nije li Zagrebparking uoči radova mogao upozoriti barem predstavnike stanara ili objesiti obavijest na oglasnu ploču u zgradi, Kraljević kaže da Zagrebparking nema tu obavezu« i dodaje da »samo u Ulici Ljerke Šram ima milijun ulaza«.</p>
<p> »Ako je premještanje vozila razlog nezadovoljstva građana, nemam riječi! Redovno smo obavještavali javnost, ne možemo govoriti o neinformiranosti stanara! Građani se neopravdano ljute na nas zato što, po otvaranju parkirne zone, neće imati gdje parkirati, ali za to nismo krivi mi, nego investitori zgrade, koji su trebali predvidjeti mjesta za parkiranje«, kaže Kraljević. Dodaje da se odluka o prenamjeni prostora odnosi isključivo na javne površine, na koje, kako se pokazalo, tijekom dana dolaze mnogi građani s automobilima pa je potrebno uvesti reda u parkiranju. </p>
<p>»Tako je, primjerice, u ulici Ljerke Šram, gdje su parkirališna mjesta uz samu tržnicu i promet je frekventan. Vjerujem da će sustav u kojem se nakon dva sata naplaćuje kazna otvoriti mogućnost da oni koji dolaze na tržnicu lakše dođu do mjesta za parkiranje«, zaključuje Kraljević. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Svjetski kemičari oduševljeni Gornjim gradom</p>
<p>U organizaciji Fakulteta kemijskog inženjerstva okupili su se mladi kemičariri </p>
<p>Čak 80 studenata, mladih istraživača s polja analitičke kemije, doputovalo je u četvrtak u Zagreb, te razgledalo grad. U organizaciji Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije održava se ovoga vikenda 13. po redu seminar YISAC (The Young Investigators Seminar on Analytical Chemistry).</p>
<p>Mladi studenti iz Italije, Češke, Poljske, Francuske, pa i iz Južne Afrike i Tajlanda okupili su se u Zagrebu kako bi raspravljali o najnovijim istraživanjima i znanstvenim radovima na području kemijske analitike, a Zagreb ih je oduševio već na prvi pogled. Unatoč visokoj temperaturi, studenti su razgledali Gornji grad oduševljeni kulom Lotrščak i Markovom crkvom. Nakon šetnje uz pratnju vodiča Silvije Filipas, u palači Dverce, primila ih je predsjednica Gradske skupštine, Tatjana Holjevac. </p>
<p>»Iako su u Zagrebu tek nekoliko sati, Zagreb im se svidio«, kratko je kazala organizatorica skupa, Ivana Murković-Steinberg. Dodala je da je od osamdeset mladih studenata, njih 60 stranaca. </p>
<p>»Zadovoljni smo, a vjerujemo da ćemo nakon seminara pronaći i mjesto za dobar provod«, kazao je talijanski student. A njegov engleski kolega zainteresiran je za posjet muzejima. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Milijunske investicije za razvoj gospodarstva </p>
<p>Za gradnju infrastrukture u zoni Ministarstvo gospodarstva osiguralo je tri milijuna kuna</p>
<p>Predugovore o kupnji zemljišta u pisarovinskoj Poduzetničkoj zoni, u četvrtak je s Općinom Pisarovina potpisalo 17 poduzetnika. Ta se zona, samo 25 kilometara udaljena od Zagreba, prostire na površini od 74 hektara, od čega je 35 hektara u vlasništvu Općine Pisarovina. Preostalo zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske, pa se Tomica Kovačić, načelnik Pisarovine, nada da će se pronaći model kojim će ono biti preneseno na Općinu, smještenu u području od posebne državne skrbi. </p>
<p>Potpisanim predugovorima poduzetnici mogu započeti postupak pribavljanja lokacijske dozvole za buduće proizvodne pogone, odnosno manjim dijelom skladišne prostore, dok se Općina Pisarovina obvezala izgraditi potrebnu komunalnu infrastrukturu. Cijenu četvornoga metra zemljišta poduzetnici plaćaju od 2,5 do 3,5 eura, od čega će općina, u prvoj fazi, prihodovati nešto više od četiri milijuna kuna.</p>
<p>»Puno nam je pomoglo Ministarstvo gospodarstva koje je za infrastrukturno uređenje zone odobrilo 3 milijuna kuna«, kaže Tomica Kovačić, načelnik Pisarovine. »Dodatni motiv poduzetnicima svakako su i 'simbolične', odnosno stimulativne cijene komunalnoga doprinosa i komunalne naknade«, dodaje.</p>
<p>Među onima koji su potpisali ugovore je i Srećko Gross, direktor tvrtke Magdis, koja će u Pisarovini, na površini od 18,5 tisuća četvornih metara graditi tvornicu za proizvodnju dijetetskih proizvoda i lijekova. </p>
<p>»Planiramo uložiti do sedam milijuna eura, a zaposliti ćemo sedamdesetak ljudi. Sada poslujemo u Svetoj Nedelji, ali tamo se ne možemo širiti jer nema zemljišta«, kaže Srećko Gross. </p>
<p>Tvrtka Ezimit, u makedonskome vlasništvu, u Poduzetničkoj zoni Pisarovina gradit će punionicu vina s distribucijskim centrom. </p>
<p>»Bit će to najmodernija punionica u Hrvatskoj iz koje ćemo vinom (makedonskim vrancem, cabbernet sauvignonom, merlotom, kratošijom i plavcem) opskrbljivati područje sjeverne Europe. </p>
<p>»Kapacitet punionice bit će 3 milijuna litara godišnje, a u zagrebačkoj okolici planiramo otkupiti i zemljište na kojemu ćemo saditii vlastite vinograde«, kaže Željko Mišić, direktor Ezimira d.o.o. Iz Stupnika se u Pisarovinu, na površinu veću od 58 tisuća četvornih metara, seli tvrtka Limhal, koja će proizvoditi elemente čeličnih konstrukcija za proizvodne hale te razne fasadne i krovne panele. »Zonu nam je preporučilo Ministarstvo gospodarstva«, kaže Mladen Jelačić, vlasnik Limhala i dodaje da u gradnju tvornice planira uložiti između 10 i 12 milijuna eura.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Fešta na Šalati</p>
<p>Osebujni Morrissey odradio je sjajan nastup podižući atmosferu na Šalati do usijanja, dok je publika s njim u glas pjevala gotovo sve izvedene pjesme</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Završna večer INMusic Festivala na Šalati, na žalost, nije privukla jednako veliki broj posjetitelja kao premijerna, pokazavši da legendarni Morrissey Zagrepčanima ipak nije privlačan poput škotske atrakcije Franz Ferdinand. No, bez obzira na manji broj posjetitelja, rijetki su kući otišli razočarani, a ostaje nada kako ćemo i dogodine uživati u jednakom bogatom izdanju INMusic Festivala. Okupljene goste svih generacija najprije je zabavljala zagrebačka pop-rock skupina Ramirez, profesionalno odradivši svoj nastup unatoč vrućini i malobrojnim posjetiteljima. Nakon njih su nastupili beogradska atrakcija Darkwood dub te britanski blues rock trio Archie Bronson Outfit, koji je prije tri mjeseca objavio svoj drugi album, no kritičari ih već apostrofiraju kao budućnost britanske glazbe. </p>
<p>Uostalom, nije slučajno izdavačka kuća Domino Records potpisala ugovor s njima nakon što u svom katalogu ima i Franz Ferdinanda te Arctic Monkeysa. Međutim, prava je fešta na Šalati započela s mrakom i nastupom legendarnog Morrisseya. Bivši član skupine The Smiths u Zagreb je stigao na krilima novopodgrijane popularnosti objavom albuma Ringleader of the Tormentors. Osebujni Morrissey odradio je sjajan nastup podižući atmosferu na Šalati do usijanja, dok je publika s njim u glas pjevala gotovo sve izvedene pjesme. [Denis Vukoja]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Spriječena prodaja Coca-Colinih tajni </p>
<p>SAN FRANCISCO</p>
<p> - Američki federalni tužitelji optužili su u srijedu tri osobe zbog pokušaja krađe povjerljivih informacija Coca Cole Co. i njihovu prodaju konkurentskoj kompaniji PepsiCo Inc. Optuženi su za urotu i krađu, te za prodaju poslovnih tajni. Tužitelji tvrde da su povjerljive podatke planirali prodati za 1,5 milijun dolara, a prije nego što su uhićeni čak su i otvorili bankovni račun na koji im je ta svota trebala biti uplaćena. </p>
<p>Tužitelji kažu da je lopove odao Pepsi koji je policiji dostavio pisma u kojima optuženi tvrde da su visokopozicionirani zaposlenici Coca Cole i da nude »vrlo detaljne i povjerljive informacije«. Ispostavilo se da je Joya Williams, jedna od troje optuženih doista zaposlenica Coca Cole, koja je povjerljive dokumente i uzorke proizvoda odnijela u svojoj torbici. </p>
<p>Coca Cola je objavila da tajna formula njihovog napitka, brižljivo čuvana više od 120 godina, nije kompromitirana,no uprava je najavila da će pooštriti sigurnosne mjere. </p>
<p>PepsiCo je novinarima priopćio da su rado pomogli suparničkoj tvrtki. »Konkurencija može biti oštra, ali mora biti poštena«, rekao je njihov glasnogovornik. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Na granici otkriveno 30 kilograma heroina </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovenska policija otkrila je u petak navečer, na graničnom prijelazu Petrina-Brod na Kupi, više od 30 kilograma heroina pri kontroli vozila 22-godišnjeg državljanina BiH na ulasku u Sloveniju, priopćila je u četvrtak ljubljanska policijska uprava. U različitim dijelovima vozila i u prtljazi, prilikom kontrole koja je izvedena uz pomoć policajca sa službenim psom obučenim za traženje droge, pronađen je 61 paketić heroina u ukupnoj težini više od 30 kilograma. Protiv osumnjičenog podignuta je kaznena prijava i određen pritvor. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Povećan zatvor za polarne medvjede </p>
<p>OTTAWA</p>
<p> - Kanadski grad Churchill, smješten na dalekom kanadskom sjeveru dodat će pet novih ćelija uz postojeće 23 u zatvoru za polarne medvjede. </p>
<p> Mjesto na obali Hudsonova zaljeva podiglo je 1980. zdanje za zatočenje medvjeda koji krenu njegovim područjem kad ih otapanje leda tjera na čvrsto tlo. </p>
<p> Sustav klimatiziranog zraka instaliran je »radi poboljšanja udobnosti stanara, kazao je Shaun Bobier, glasnogovornik ministarstva za očuvanje pokrajine Manitoba. </p>
<p> On objašnjava da kad vlasti ne uspiju udaljiti životinje plašeći ih, zatoči ih se pa pusti na led kad opet dođe zima. Kad se zatvor prebrzo napuni, pojedine medvjede oslobodi se daleko od Churchilla uz pomoć helikoptera. </p>
<p> Povećanje zatvora omogućit će da se rijeđe pribjegava tom skupom sustavu, jer će se moći zadržati više medvjeda u zatočeništvu tijekom dužeg vremena. </p>
<p> Godine 2005. 58 medvjeda zadržano je u zatvoru Churchill, nasuprot 170 godine 2004.</p>
<p> Zadnji smrtonosni napad medvjeda na stanovnika grada dogodio se 1983. godine. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ponovo otvoren Put svile </p>
<p>NATHU LA</p>
<p> - Kina i Indija su u četvrtak, nakon 44 godine, ponovo otvorile staru trgovačku himalajsku rutu koja je bila dijelom poznatog Puta svile. Tibtanski, kineski i indijski dužnosnici nazočili su svečanosti na prijevoju Nathu La između Tibeta i indijske države Sikkim, održanoj po jakoj kiši i hladnoći na više od 4500 metara nadmorske visine. Taj planinski prijevoj, preko kojeg se početkom 20. stoljeća obavljalo više od 80 posto trgovine između Kine i Indije, zatvoren je nakon pograničnog sukoba dviju zemalja 1962. Ponovo otvaranje tog prijevoja i trgovačkog puta svjedoči o zbližavanju gospodarskih i političkih odnosa azijskih divova, o čemu je u lipnju 2003. potpisana načelna izjava. Te je godine tadašnji indijski premijer Atal Behari Vajpayee stigao u povijesni posjet Kini. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Danskog premijera izbole pčele </p>
<p>KOPENHAGEN</p>
<p> - Danski premijer Anders Fogh Rasmussen navikao je da se mora braniti od svojih političkih protivnika, no nedavno je stradao u »napadu« roja razljućenih pčela. Dok je šišao živicu oko kuće tijekom vikenda, na njega se obrušio roj pčela koje su premijera ubole pet, šest puta. Kad je premijerovo lice naglo oteklo i kad se počeo gušiti, što je upućivalo na jaku alergijsku reakciju, pozvana je hitna pomoć, prenosi tabloid Ekstra Bladet. Liječnik koji je stigao na mjesto događaja odmah je Rasmussenu ubrizgao injekciju adrenalina koji je suzio krvne žile i stabilizirao njegov krvni pritisak. Njegov glasnogovornik novinarima je rekao kako će se 53-godišnji premijer uspjeti oporaviti dovoljno brzo da bi otputovao na ljetni godišnji odmor. [dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Španjolska: 42 uhićenih zbog pedofilije </p>
<p>MADRID</p>
<p> - Španjolska civilna garda objavila je da je otkrila pedofilsku mrežu na internetu i da je u sklopu istrage uhitila 42 muškaraca u Španjolskoj. Operacija »Voajer« koja je počela prije sedam mjeseci, dovela je do uhićenja 42 osobe i ispitivanja još 120 zbog posjedovanja pedofilskog materijala. Mreža koja je uglavnom djelovala u Španjolskoj i Andori, bavila se distribucijom, objavljivanjem i razmjenom fotografija pedofilskog sadržaja. Istraga je počela u Navarri kada je jedna 17-godišnjakinja prijavila policiji da internetom kruže njezine obnažene fotografije u dobi od 13 godina. Među uhićenim osobama se nalaze šefovi poduzeća, informatičari, liječnici i dužnosnici, navodi policija. Španjolska civilna garda od kraja veljače koordinira velikom operacijom protiv pedofilije na interentu tijekom koje je u 19 zemalja Europe i Latinske Amerike uhićeno 108 osoba. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Isprika nedužnom za osam godina u zatvoru</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Danas 66-godišnji Martin Uhernik iz jednog sela blizu Novog Mesta u srijedu je doživio satisfakciju za osam godina koje je nedužan proveo u zatvoru, nakon što mu se u ime države ispričao ministar pravosuđa. »Bili ste žrtva sudske greške koja je teška i nenadoknadiva, ali se događa i u suvremenim pravosudnim sustavima«, rekao je ministar pravosuđa Lovro Šturm koji je Uhernika i članove njegove obitelji primio i izrekao simbolične riječi isprike.</p>
<p>Uhernik je bio osuđen za ubojstvo susjeda s kojim je navodno bio u sporu oko zemlje, ali je prije dvije godine uspio postići da Vrhovni sud dopusti obnovu procesa, a Državno odvjetništvo odustane od optužnice. Za ubojstvo koje se dogodilo 1974. godine bio je osuđen na deset godina zatvora, od kojih je odslužio osam. Odustajanjem od optužbe odvjetništvo je prihvatilo dokaze koji su podnijeli on i njegov odvjetnik da je osuđen na osnovi indicija i bez stvarnih dokaza. Među ostalim nikad nije priznao ubojstvo, a kod njega nije pronađeno niti oružje kojim je ubojstvo počinjeno. Uhernik je cijelo vrijeme u kojemu se borio za obnovu procesa dokazivao da je ondašnja policija vršila pritisak na njegovu ženu kako bi priznala da je sudionik u zločinu, te da se na kraju slomila i pristala na priznanje u zamjenu za oslobađajuću presudu, kako bi mogla ostati sa tada maloljetnom djecom. Za razliku od Uhernika, na procesu 1975. bila je oslobođena, ali je u međuvremenu umrla. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Končar-Inem predstavio novi ultraprijenosnik </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Končar-Inem, domaći proizvođač računala i prateće opreme, predstavila je u četvrtak novo računalo. Končar ENA smještena je u kućište izrađeno od legure aluminija i magnezija, a teži manje od 1,5 kilograma. Končar ENA napaja se standardnim adapterom, koja zahvaljujući ULV Intel Pentium M procesoru stroj može neprekidno napajati do pet sati. [M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Veselim se koncertu </p>
<p>U pulskoj Areni uz Carrerasa nastupiti će i Inva Mula pod ravnanjem Davida Gimeneza</p>
<p>PULA</p>
<p> - Jedan od najpoznatijih svjetskih tenora, španjolski umjetnik Jose Carreras sletio je u četvrtak u podne u Zračnu luku Pula, privatnim zrakopolovom iz Barcelone. Novinarima koji su ga dočekali izjavio je kako mu je drago da će ponovo nastupiti u bajkovitoj Areni u Puli. »Drago mi je da sam opet pred vama i da imam priliku napraviti dobar koncert, nadam se da ću ispuniti vaša očekivanja«, kaže Carreras. Jose Carreras nastupit će u sklopu </p>
<p> Festivala Histria u petak u pulskoj Areni s početkom u 21, 30 sati, pratit će ga albanska sopranistica Inva Mula, poznata i po tome što je pjevala u filmu »Peti element«, te dirigent svjetskoga glasa David Gimenez, s kojim je Carreras i prvi put nastupio u Puli, uz pratnju Simfonijskoga orkestra HRT-a. </p>
<p>»Nisam još imao prilike pjevati s Invom Mulom, ali sam o njenim uspjesima u SAD-u čuo od dirigenta Davida Gimeneza. Jedva čekam pokus«, kaže Carreras. Bit će to osobit koncert na otvorenome, uvjeren je Carreras koji dodaje da je danas izvođenje glazbe tehnički sofistiranije te će dati vjerniji prikaz ljudskoga glasa. Jose Carreras je doletio izravno iz Barcelone, a već u subotu leti za Sarajevo, gdje ga čeka sljedeći nastup.</p>
<p>»Drago mi je da ću nakon Pule posjetiti i Sarajevo, gdje ću se također vratiti po drugi put. Nastupio sam već u Sarajevu u nesretnim vremenima 1994. godine sa Zubinom Mehtom, sada se vraćam u boljem ozračju«, zaključio je Jose Carreras najavljujući nastup u pulskoj Areni. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Osam hrvatskih filmova </p>
<p>U Pulu stiže prva liga svjetske kinematografije, osam filmova u nacionalnoj produkciji, 24 strana filma i tri koprodukcije, primjerice, »Grbavica«</p>
<p>PULA</p>
<p> – Nakon sjednice Vijeća Pulskoga filmskog festivala u srijedu u Zagrebu, u Puli je u četvrtak predstavljen i potvrđen nacionalni program 53. filmskoga festivala u Puli koji će trajati od 15. do 22. srpnja. Umjetnički ravnatelj Festivala Zlatko Vidačković najavio je u nacionalnom programu prikazivanje osam filmskih ostvarenja. U Areni će publika moći vidjeti »Duh u močvari« Branka Ištvančića, »Karaulu« Rajka Grlića, »Libertas« Veljka Bulajića, »Put lubenica« Branka Schmidta, »Sve džaba« Antonija Nujića, »Što je muškarac bez brkova« Hrvoja Hribara koji će Pula nakon prošlogodišnje zbrke imati konačno prigodu vidjeti ove godine, zatim »Trešeta« Dražena Žarkovića i Pave Marinkovića te »Volim te« Dalibora Matanića.</p>
<p> Kako je najavljeno, predsjednik ocjenjivačkog suda nacionalnog programa prošlogodišnji je laureat Festivala Tomislav Radić, a članovi su Branka Džebić, Matko Raguž, Arsen Dedić i Nino Škrabe. Predstavljen je i ocjenjivački sud međunarodnoga programa u sklopu kojeg će u Puli biti prikazana 24 poznata filma. Predsjednik je Moritz Hadeln, bivši direktor Berlinala i festivala u Veneciji, a članovi su Michel Ciment, francuski kritičar, Derek Malcom, britanski kritičar, oboje počasni predsjednici Fiprescia, Henry Sheehan, predsjednik Društva filmskih kritičara Los Angelesa, i Jelka Stregel, direktorica Ljubljanskoga filmskog festivala. </p>
<p>– U Pulu dovodimo prvu ligu svjetske kinematografije, osam filmova u nacionalnoj produkciji, 24 strana filma i tri koprodukcije, primjerice, »Grbavicu«. Ocjenjivački sud međunarodnog programa vrlo je značajan jer će oni pogledati i hrvatske filmove te pomoći njihovu predstavljanju u svijetu, izjavio je Zlatko Vidačković.</p>
<p>Pulski filmski festival pobrinuo se da ove godine svi filmovi stignu u Arenu na vrijeme </p>
<p>te su svi producenti potpisali ugovore s Ministarstvom kulture. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Euridice« na otvaranju</p>
<p>U okviru otvaranja bit će premijera predstave – Primovićeve pastorale koja šalje i poruku Igara </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Svečani ceremonijal otvaranja ovogodišnjih 57. dubrovačkih ljetnih igara bit će nešto potpuno novo uz zadržavanje osnovnih tradicijskih elemenata. To je u četvrtak najavljeno na konferenciji za novinare u Festivalskoj palači na kojoj su intendant Dubrovačkih ljetnih igara Ivica Prlender, ravnatelj dramskog programa Ivica Kunčević te redatelj Joško Ševo predstavili projekt »Euridice« kojim se uvodi najmlađi naraštaj hrvatskoga glumišta ne samo u dubrovački festival već i u rad i promišljanje hrvatske i europske baštine.</p>
<p> Naime, ovogodišnje otvaranje Igara bit će svojevrstan »okvir« za prvu festivalsku premijeru, Rinnucinijevu pastoralu »Euridice«, koju je 1617. godine preveo Dubrovčanin Paskoje Primović Latiničić, a koju će izvesti studenti zagrebačke Akademije za dramsku umjetnost u režiji Joška Ševe.</p>
<p> »Novost u otvaranju je da se glumci kao do sada Knezu neće predstaviti izvođenjem svojevrsnog kolaža čitavih Igara, već će pred njim odigrati pravu predstavu. </p>
<p> Budući da je riječ o pastorali, koje su se prije ne samo igrale već i svirale, predstava objedinjava obje komponente Igara, dramu i glazbu, a uz to 'Euridice' šalje i pravu poruku jer govori o pobjedi umjetnosti nad paklom te nas podsjeća zbog čega postoje Igre, teatar i glazba« – objasnio je o čemu se radi Ivica Kunčević. </p>
<p> Redatelj Joško Ševo naglasio je kako je u pripremi predstave, zahvaljujući Dubrovačkim ljetnim igrama, sudjelovala čitava Akademija od studenata do profesora. </p>
<p>Intendant Igara Ivica Prlender dodao je kako u glazbenom dijelu »Euridice« pod ravnanjem Saše Britvića i Zlatana Srzića sudjeluju Hrvatski barokni orkestar, Dubrovački simfonijski orkestar, zbor Libertas, solisti i drugi. Prlender je zahvalio glavnomu sponzoru »Vipnetu«, koji je kao novost uveo besplatne SMS informacije o festivalu za sve mreže. [Anton Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kreativnost u diktatu vremena</p>
<p>Premda socrealizam u hrvatskoj nikada nije uhvatio dubok korijen, fotografski segment socrealizma ostao je sačuvan u Zbirci Fotokluba Zagreb, a od četvrtka navečer dostupan je na izložbi »Socijalistički realizam - iz Zbirke Fotokluba Zagreb« u Muzeju grada Zagreba. </p>
<p>Jedanaest vrhunskih majstora hrvatske fotografije čija je djela za ovu prigodu izabrao Zdenko Kuzmić uspješno su pokazali da i u čvrstim okovima dirigirane umjetnosti pravi talenti uvijek isplivaju. Na krilima novog poratnog doba i novih ideja predratni majstori amaterske fotografije proširuju tematiku svojih djela, ali novi motivi ipak nisu uspjeli izmijeniti likovna poimanja koja su u dugogodišnjem razvoju već dobila čvrst oblik. </p>
<p>Ovaj kratki pregled fotografije iz razdoblja između druge polovice četrdeseth i prve polovice pedesetih godina prošloga stoljeća prvi je prikaz i mogućnost kritičkog progovaranja o socrealizmu, naglasio je Vladko Lozić iz Fotokluba Zagreb, a izložba toga sasvim maloga djelića goleme zbirke ponovno je potaknula pitanje osnutka Muzeja fotografije. [M. Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kultura u ljetnom muzejskom hladu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Klupska kazališno-glazbena scena Amadeo obogatit će i ovo ljeto prilično siromašnu kulturnu ponudu Zagreba i za razliku od prijašnjih godina otkazivanja programa zbog kiše neće biti jer je osiguran alternativni zatvoreni prostor, najavio je na konferenciji za novinare u četvrtak u Muzeju za umjetnost i obrt Nenad Jandrić, koji je uz Radu Vnuk i Augusta Faulenda Heferera 2000. godine pokrenuo tu manifestaciju. </p>
<p> Program Amadea će se ovoga ljeta od 10. srpnja do 10.rujna, uz desetodnevnu pauzu od 1. do 10. kolovoza, održavati na ljetnoj pozornici zagrebačkoga Muzeja za umjetnost i obrt, a u slučaju kiše u atriju Muzeja. </p>
<p>Sedma sezona Amadea svečano će biti otvorena nastupom ansambla Cantus pod dirigentskom palicom Berislava Šipuša. U sklopu glazbenoga dijela u srpnju nastupit će i klapa Nostalgija, naši najpoznatiji mariachiji Los Caballeros, zatim Jasna Bilušić i Cool date, Mojmir Novaković i Kries, Cinkuši i Miroslav Evačić koji je kao etno glazbenik poznatiji izvan granica Hrvatske. Riječki Putokazi izvest će koncerno-scenski happening »Androida i nova zemlja«, dok će posebna glazbena poslastica zacijelo biti koncert Mate Matišića sa svjetski poznatim harmonikašem Marjanom Krajinom i Juricom Štelmom na kontrabasu. Od klasične glazbe, Jandrić je istaknuo dva solistička gitaristička recitala, Mislava Režića i Branka Bogunovića. </p>
<p>Kazališni program otvorit će Zijah Sokolović s predstavama »Medvjed« A. P. Čehova i svojim tekstom »Roda ili kako sam došao na svijet«. Vili Matula izvest će »Točku«, a Dragan Despot nagrađivanu monodramu »Na rubu pameti« Miroslava Krleže koju će, osim 29. i 30. srpnja, izvesti i prije otvaranja Amadea, 7. srpnja na dan Krležina rođenja. </p>
<p>Program događanja u kolovozu organizatori će najaviti nešto kasnije, no sigurno se zna kako će grupa Time svoj veliki povratak i promociju u Zagrebu održati upravo na sceni Amadeo. [Sonja Tešinski]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Praznik za oči i uši </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Završnicu 46. MDF-a obilježava ples u izvedbi inozemnih i domaćih ansambla na otvorenim i zatvorenim gradskim pozornicama. Ljetnu pozornicu kod Katedrale sv. Jakova i Gradske vijećnice osvojili su mladi Amerikanci pod naslovom »Što je ples«. Kelly Mayfield, redateljica američkog ansambla City dance ensemble iz Washingtona DC, sa sedam različitih plesnih stilova dočarala je plesove različitih krajeva i vremena. </p>
<p>Animacija djece iz publike koja je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> uspijevala svladati plesne osnove, bio je pun pogodak. Bio je to, što ne priznati, pravi plesni spektakl i praznik za oči i uši.</p>
<p> Medulićevim trgom zavladale su šibenske mažoretkinje, pod vodstvom Lade Ležajić. Rasplesano bilo je i u Kazalištu, gdje su nastupili Dječji zbor Cvrčak i gost Jakša Fiamengo. Nastup Cvrčka, Fiamenga i poslije pjevača Luke Nižetića publika je ocijenila izvrsnim. </p>
<p>Zapažen nastup imali su i plesna grupa CK Trešnjevka iz Zagreba, CK Jastrebarsko, DND iz Pule i Ansambl za suvremeni ples iz Šibenika. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Hrvatska u polufinalu Svjetske lige</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Hrvatska vaterpolo reprezentacija osigurala je plasman na polufinalni turnir Svjetske lige. U prvom kolu drugog kvalifikacijskog turnira naši su vaterpolisti svladali Rusiju sa 11-10 (4-1, 3-3, 2-1, 2-5). Igrači izbornika Ratka Rudića imali su u više navrata prednost i od četiri pogotka, ali opuštanje u posljednjim minutama umalo ih je i koštalo pobjede. Rusi su imali igrača više 30 sekundi prije kraja dvoboja, ali nisu ga realizirali i izjednačili. U slučaju neodlučenog rezultata izvodili bi se peterci…</p>
<p>Prednost od tri pogotka naši su vaterpolisti stvorili u prvoj četvrtini te odličnom obranom održavali to vodstvo do sredine posljednje četvrtine. Čvrstim presingom zatvorili bi puteve prema našem vrataru Volareviću pa se u više od nekoliko navrata dogodilo da Rusi u 30 sekundi napada ne bi niti uputili šut prema golu. Obrana je bila ključ utakmice, u napadu baš nije sve bilo idealno. Centarski par samo je na trenutke bio na visini zadatka, igra s igračem više bila je statična, ali Rusi to nisu mogli iskoristiti. Njihov najbolji igrač, bivši mladostaš Revaz Čomahidze većinu dvoboja proveo je na klupi, a u posljednje četiri minute s tri pogotka u nizu zadao je izborniku Rudiću glavobolju. Tri je pogotka postigao i naš najbolji strijelac Bošković. Odličan je bio i naš vratar Volarević, što se ne može reći za nesigurnog ruskog kolegu Šaltanova. Iz prvog dvoboja pamtit će se pobjeda i osiguran plasman u polufinale, ali ukoliko u petak (21.20 sati) žele osigurati pobjedu protiv SCG, naši će vaterpolisti morati pokazati više. </p>
<p>HRVATSKA – RUSIJA 11-10 </p>
<p>(4-1, 3-3, 2-1, 2-5)</p>
<p>Plivalište u Crnici</p>
<p>HRVATSKA: Volarević (7 obrana), Burić 1, Bušlje 1, Antonijević 1 (1), Vranješ, Štritof 1, Marković 1, Đogaš 1, Premuž, Dobud 1, Kunac 1, Bošković 3 (1), Kačić.</p>
<p>RUSIJA: Šaltanov (pet obrana), Jatsev, Lisunov, Dokučajev 1, Balašov 1, Korotajev 1, Čomahidze 3, Višnjakov 1 (1), Agarkov 1, Zakirov 1, Gubarev 1, Rekčinskiij, Rastorgujev.</p>
<p>SUCIi: Dragan Rajević (Srbija i Crna Gora), Sergio Borel (Španjolska). GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Miho BOŠKOVIĆ. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U iščekivanju svog »deja vua« </p>
<p>Italija je potpuno razbudila usnule uspomene iz 1982. godine te čeka jednaki završetak </p>
<p>Sve smo već ovo negdje gledali. Najbolja je asocijacija 2000. godina i Europsko prvenstvo, u kojem su finale krasili Talijani i Francuzi. Simbolika je još jača, jer su Francuzi tada u polufinalu pogotkom Zidanea iz jedanaesterca pobijedili Portugal. Baš kao sada... Tada je Italija pobijedila domaćina u polufinalu. Baš kao sada... </p>
<p>Svi uživaju kopati po ugodnim uspomenama, one su snaga za aktualne utakmice, pa tako Italija ima savršenu priču koja im pomaže u nastojanju da ponovno budu prvaci. Sve je bilo vrlo slično kao 1982., kada su bili najbolji na svijetu. Usporedno je dio njih bio u domovini, gdje je trajala kladioničarska afera. Francuzi, naravno, vraćaju film na 2000. godinu. </p>
<p>»Bili smo poput lavova u obrani. Bili smo momčad koja zna što želi - napasti kad treba, braniti se kad treba, čuvati loptu - sve!«, rekao je Henry, koji je iznudio jedanaesterac kojeg je Zidane pretvorio u pogodak vrijedan finala. </p>
<p>Portugalac Ricardo već godinama svijetom širi imidž vratara koji je rođen za jedanaesterce. No, u »obračunu« sa Zidaneom ipak je ostao samo milimetrima blizu... </p>
<p>»Sve se ugodnije osjećam u svojim posljednjim minutama na svjetskim prvenstvima. Počeo sam uživati, od utakmice sa Španjolskom samo uživam«, govori Zidane. </p>
<p>I istina je - igrajući protiv Španjolske, Brazila i Portugala Zidane je preuzeo neke Ronaldinhove geste - smije se i igra. </p>
<p>»Sve se u životu vrti u krug i vraća na početak. Tako i u nogometu. Prije četiri su nas godine mučili veliki problemi, pogodili smo bezbrojne okvire vratiju, a u mrežu nije ušlo ništa. No, ove nam se godine sve vraća, zato što smo hrabri, odlučni i željni uspjeha«, kaže francuski izbornik Raymond Domenech. </p>
<p>Devedesetminutno gestikuliranje Luiza Felipea Scolarija, portugalskog izbornika, ovog puta nije proslavljeno pobjedom. Imao je jedanaest uzastopnih pobjeda i jedan neodlučeni rezultat na SP-ima u karijeri. Trinaesta je utakmica bila ukleta... </p>
<p>»Francuska zasluženo odlazi u finale. Momci su dali sve od sebe, ali nije išlo«, rekao je Brazilac. </p>
<p>Nedjelja u Berlinu donosi dvoboj Talijana i Francuza. Gotovo idealno finale nakon svega - Italija je kroz cijelo prvenstvo ostavila najbolji dojam. Dojam najorganiziranije, najčvršće, najozbiljnije, najhomogenije momčadi... Francuska? Predvodi je Zinedine Zidane - najbolje što je nogomet ponudio u posljednjih deset, petnaest godina. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Još nisam odlučio ostajem li</p>
<p>Atmosfera nije bila loša, ali nismo bili sto posto spremni. Zato su nas Australci onako nadigrali, kaže Kovač mlađi koji još ne zna hoće li karijeru nastaviti u Juventusu</p>
<p>Robert Kovač, mišljenje je većine, najbolji je igrač hrvatske nogometne reprezentacije. U javnosti često samozatajan i oprezan, a na terenu beskompromisan i neprijelazan. Jedan od najboljih svjetskih igrača na mjestu središnjeg obrambenog igrača i dalje teško proživljava ranu eliminaciju naše reprezentacije sa svjetske smotre. Zato se i dugo klonio javnosti... Sreli smo se u Münchenu, gradu gdje mu žive roditelji, gdje je, sa svojim bratom Nikom, izvrsno igrao u gradskoj ikoni Bayernu. Nije bio raspoložen za razgovor. No, malo pomalo, otvorio je dušu. </p>
<p>»Kako ne bih sve ovo teško proživljavao... Mogli smo daleko doći. Bio sam uvjeren da ćemo napraviti pravi rezultat, jer imamo dobru momčad. Tko zna hoće će Hrvatska u budućnosti dolaziti do velikih smotri? Ovo je bila prava prilika, u Njemačkoj, pred našim navijačima. No, propuštena je šansa. Da smo bili malo bolje pripremljeni, došli bismo daleko. S Talijanima smo dobro prolazili. Priznajem, jako sam razočaran.« </p>
<p>• Postoje li razlozi za naš posrtaj ili je jednostavno riječ o općoj nemoći? </p>
<p>»Ako na terenu ne daš sve od sebe - nemaš šanse. Uvijek sam za našu momčad govorio da se ne može nadigravati sa suparnikom, već kroz borbu i spremnost tražiti svoju igru na terenu. Kad toga nema, nema ni naše igre. Nama je sigurno lakše igrati protiv Brazila, jer oni ne čuvaju striktno. Teže nam je protiv borbenih i rastrčanih Japanaca i Australaca.« </p>
<p>• Nikako se ne može doći do vaših i bratovih izjava, a mnogi govore da se namjeravate oprostiti od reprezentacije. </p>
<p>»Iskreno, razmišljao sam o tome. I još razmišljam. No, nisam donio odluku. Razočaran nakon ispadanja, bio sam uvjeren da ću se oprostiti od reprezentacije. No, nisam odlučio, i to zbog ljudi koji vole reprezentaciju i koji misle da sam joj potreban. Za brata Niku ne znam kako će reagirati, ali mislim da će njegova odluka ovisiti o mojoj.« </p>
<p>• Bio bi to velik udarac za našu reprezentaciju. </p>
<p>»Stvarno moramo dobro razmisliti. Kad vidim kako smo došli na Svjetsko prvenstvo i onda podbacili... To mi se doista više ne proživljava. Prošli smo kvalifikacije, jer smo bili momčad, a sad u Njemačkoj nije bilo tako. Malo smo se raspali ovdje.« </p>
<p>• Zar više nismo bili momčad? </p>
<p>»Ma, atmosfera nije bila loša, ali nismo bili sto posto spremni. Zato su nas Australci onako nadigrali.« </p>
<p>• Je li preoštra ocjena da reprezentativci nisu bili dobro pripremljeni? </p>
<p>»Što to znači? Pa, nisu pripreme samo ovaj dio koji je organizirao Savez. Svaki se igrač tijekom sezone morao sam pripremati za ovaj veliki događaj Ne može se na okupljanje doći nespreman, a onda postati spreman. U reprezentaciji se dodaju tek zamisli trenera, ali samo spremnim igračima. Ako igrač to prije nije napravio, sve je uzalud.« </p>
<p>• Dakle, izbornik Kranjčar nije kriv? </p>
<p>»Jedino što je bilo slabije jest previše putovanja na četiri prijateljske utakmice. Odgovarala bi mi jedna manje. Možda je to trebalo igračima koji su manje igrali u svojim klubovima... Putovanje u Ženevu, drugi smještaji, drugi kreveti, to je bilo naporno.« </p>
<p>• Izbornik Kranjčar apostrofira krivicu napadača za sve nerealizirane prilike tijekom tri utakmice. </p>
<p>»Ne mislim tako. Neću imenovati nikoga, ali ako napadačima nedostaju lopte, onda ne mogu oni biti krivi. Nedostajale su im lopte poput onih koje su dodavali Asanović ili Prosinečki, a to znači da je Šukeru bilo lako zabiti gol. Mogao je promašiti jednu priliku, ma i dvije, ali bi dobio toliko lopti da je prije ili kasnije morao zabiti. Naši su napadači visjeli u zraku, bez pravog centaršuta. Neki su se po loptu morali i vraćati natrag. A, ruku na srce, naši napadači nisu imali toliko prilika koliko treba stvoriti spremna momčad u jednoj utakmici.« </p>
<p>• Kakva je vaša budućnost u Juventusu? </p>
<p>»Ne znam, čekam odluku suda. Sve znate i sami. Ako klub padne u Drugu ligu, ugovori s igračima ostaju. Ako, pak, padne u Treću, onda ugovori ne vrijede. Na čekanju sam.« </p>
<p>• Može li se očekivati blaža kazna za Juventus ako Talijani postanu svjetski prvaci? </p>
<p>»Nisam siguran. No, zavlada li Italijom velika euforija, moglo bi se nešto i oprostiti pa blaže kazniti«, zaključio je Robert Kovač. </p>
<p>Dinamo? Hvala, nisam zainteresiran </p>
<p>Ne ulazeći u to je li to marketinški potez ili samoreklama potpredsjednika kluba Zdravka Mamića, odjeknula je ponuda Dinama, koji Robertu Kovaču daje dva milijuna eura za dvije godine. No, Kovač nije zainteresiran. </p>
<p>»Hvala na ponudi, ali nisam zainteresiran. Smatram da još uvijek mogu igrati najjači natjecateljski nogomet u Europi. Želim igrati protiv najboljih i najvećih. Dolazak u hrvatsku ligu nije mi opcija. U dobrim sam godinama za igru u pravoj ligi, Ligi prvaka, gdje igraju najbolji«, elegantno je zaključio svaku priču o transferu u Dinamo Robert Kovač.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Tajvan preko Brazila na SP 2018. </p>
<p>Predsjednik tvrdi da bi školovanje došlo 10.000 američkih dolara godišnje po igraču</p>
<p>TAJPEH</p>
<p> – Tajvanski predsjednik Chen Shui-bian obećao je naciji da će se Tajvan plasirati na Svjetsko prvenstvo 2018., a u tu svrhu namjerava poslati cijelu reprezentaciju na višegodišnje pripreme u Brazil. </p>
<p>»Ako su Južna Koreja i Japan mogli na prošlom SP-u 2002. dogurati do četvrtog, odnosno devetog mjesta, ne vidim zašto to ne bi mogao i Tajvan«, kazao je predsjednik Chen, dodavši kako u tu svrhu Tajvan mora krenuti praktički od ništice. </p>
<p>»Moj je prijedlog jasan i osuđen na uspjeh. Sve što moramo učiniti jest skupiti dvadesetak najtalentiranijih dječaka u dobi od desetak godina i poslati ih u najbolju školu nogometa u Brazil. Za deset godina imat ćemo momčad koja će Tajvan prvi puta odvesti na Svjetsko prvenstvo«, dodao je Chen. </p>
<p>Predsjednik se poveo i financijskom logikom, tvrdi da bi školovanje svakog igrača došlo oko 10.000 američkih dolara godišnje, pa bi Tajvan u 20 nogometaša investirao dva milijuna dolara u 10 godina. Nakon završetka školovanja, država bi pomogla svakom od igrača da nađe pristojan klub u Europi, a investicija bi se višestruko isplatila prvim plasmanom Tajvana na Svjetsko prvenstvo najranije 2018. godine. </p>
<p>Cijeloj priči dodali bismo jednu povijesnu činjenicu koje se sjećamo, a koja je djelomično slična prijedlogu tajvanskog predsjednika. Prije nekoliko tisuća, ali i stotina godina običaj je bio da vojske, napadajući neku zemlju, otimaju djecu tamošnjeg stanovništva, koja zatim prolaze vojni odgoj i obuku kako bi postali »agresori«. Na našim prostorima tako su ratovali Turci, a postrojbe otete djece imale su poseban naziv - janjičari. Ne želimo ovime poistovjećivati rat i nogomet, ali pitanje je koliko će spomenuti desetogodišnjaci moći birati svoj životni put. Uostalom, to će tim dječacima možda biti i jedina prilika za bolji život... </p>
<p>Tajvan je zasad u sportu poznat najviše po bejzbolu i stolnom tenisu, a u zemlji postoje samo dva, i to amaterska nogometna kluba, pa je Tajvan na Fifa tek 156. na svijetu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Koliko košta vrpca? </p>
<p>Analitičari procijenili da će Savez zbog Beckhama izgubiti 20-ak milijuna funti </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Zašto je transfer Davida Beckhama iz Manchester Uniteda u Real Madrid toliko razveselio čelnike »kraljevskoga kluba«? Iz istog razloga zbog kojeg sada plače Engleski nogometni savez. Nakon još jednog (pre)ranog ispadanja »Gordog Albiona« sa Svjetskog prvenstva Beckham je poručio kako predaje kapetansku vrpcu. Zaboravite ovdje nogometni dio priče, marketing je razlog drhtanja Saveza... </p>
<p>Naime, osim što zna igrati nogomet, Beckham je »zlatna koka« nogometa. Čovjek koji diktira kakve će se frizure i naočale nositi, koje je piće najbolje na svijetu, a koje tenisice najudobnije, koji je automobil upravo taj koji je za vas najbolji, mogao bi upravo iz navedenih razloga izbiti 20-ak milijuna funti Engleskom savezu. Barem tako predviđaju analitičari. </p>
<p>Jer, što kroz prizmu pada prodaje dresova, što od televizijskih i inih prava koje se vežu uz njegovo ime, procijenjeno je da je u Savez kapnulo 200-tinjak milijuna funti, a sada će ta »pipa« biti malo zavrnuta. Još bi veća tragedija bila da je Beckham »trakicu« odlučio predati kad je bio na vrhuncu nogometne karijere (kao i one manekenske). Sada kad je smiraj karijere pred vratima, taj će izgubljeni novac ipak biti nešto manji, no opet strašno velik... [Krešimir Đureš]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Eduardo i Ljubojević za pobjedu</p>
<p>Paragvajac Gonzalez nije prošao na probi u Dinamu</p>
<p>Preokretom u posljednjih 13 minuta Dinamovi su nogometaši pobijedili francuski Auxerre sa 2-1 (0-0) u svom drugom nastupu na švicarskom dijelu priprema. Dva dana ranije su odigrali 2-2 protiv znatno oslabljene momčadi Basela, aktualnog švicarskog doprvaka, i to u utakmici u kojoj je momčad trenera Josipa Kužea vodila sa 2-0. Ovaj je put Dinamo bio taj koji je jurio rezultatski zaostatak.</p>
<p>Auxerre je poveo u 50. minuti. Alain Traore iz Burkine Faso i Rumunj Daniel Niculae spretnim su dvostrukim proigravanjem iz igre izbacili Dinamovu obranu pri čemu je Traore zatresao mrežu. Izjednačujući je pogodak inicirao Eduardo. U kaznenom ga je prostoru srušio Kaboul, a strijelac s »bijele točke« bio je - sam Eduardo. Pobjedu »plavima« osigurao je povratnik Goran Ljubojević devet minuta prije kraja. Vješto je iskoristio Ettovu asistenciju pogodivši lijevi kut Auxerreovih vrata. Dinamo se, dakle, pobjede dočepao u trenucima kad su na klupi već sjedili Drpić, Chago, Vugrinec i Modrić. Istina, Modrić je »umiješao prste« kod izjednačujućeg pogotka, s obzirom da je upravo on proslijedio loptu Eduardu prije no što je francuski branič skrivio 11-erac.</p>
<p>Paragvajski branič Celso Pablo Gonzalez je, pak, završio svoju kratku epizodu u Dinamu. Četiri je dana trenirao s »plavima« u Švicarskoj, protiv Auxerea je nastupio u posljednjih pola sata, a maksimirska je struka procijenila da taj mladić ne bi bio pojačanje.</p>
<p>Sljedeći pripremni dvoboj »plavi« će imati u subotu u 18 sati u gostima kod Yverdona, momčadi koja je ove sezone skliznula u drugu švicarsku ligu.</p>
<p>DINAMO – AUXERRE 2-1 (0-0)</p>
<p>DINAMO: Turina - Etto, Ćorluka, Drpić (od 61. Cvitanović), Čale - Buljat, Carlos (od 78. Vukojević), Chago (od 61. Gonzalez) - Vugrinec (od 61. Ljubojević), Modrić (od 77. Tomić) - Eduardo</p>
<p>(od 77. Anderson).</p>
<p>AUXERRE: Cool - Jaures (od 68. Radet), Kaboul, Mignot (od 68. Kalabane), Sagna - Mathis (od 46. Ba), Thomas, Cheyrou, Kahlenberg - Pieroni (od 2. Traore), Niculae (od 77. Genest).</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Traore (59.), 1-1 Eduardo (77. - 11 m), 2-1 Ljubojević (81.).</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Federer već sada osvojio Wimbledon </p>
<p>Jedino je pitanje hoće li netko uspjeti uzeti Rogeru Federeru set u preostala dva meča </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Neki su predložili da Roger Federer igra u bijelom sakou, kojeg inače skida prije meča. Možda bi onda netko imao šansu. Barem uzeti set. Ovako se potvrđuje davno ispričana priča o tolikoj količini talenta da je nepravedno prema suparnicima. Iako je do polufinala igrao protiv tri igrača koji su ga već jednom pobijedili, nije izgubio nijedan set. Štoviše, samo je dva puta izgubio servis. Tko zna bi li pomoglo da je Ančić igrao i meč života... </p>
<p>»Teško pitanje. Ovisi o tome kakav je njegov dan. Mislim da sam odigrao većinu poena onako kako sam ih zamislio, kako bi ih nacrtao na ploči. Ali niotkud su došli njegovi 'winneri'. No, čak i kad sam gubio s 0-3 u trećem setu, nastavio sam se boriti, tražiti rješenja. I dalje sam bio agresivan, i dalje sam dolazio naprijed. Ali Federer je igrao nevjerojatno«, govorio je Ančić nakon pobjede Federera u četvrtfinalu Wimbledona sa 6-4, 6-4, 6-4. </p>
<p>Cijelo je vrijeme potencirana priča o posljednjem porazu Federera na travi prije četiri godine. Ipak, Ančić je tada bio potpuno drugačiji tenisač nego danas. A tek Federer... </p>
<p>»Mislim da je sada potpuno drugačiji igrač nego prije četiri godine. Sjećam se da je mnogo češće dolazio na mrežu, nakon prvog i drugog servisa. Tada nije reternirao ni približno dobro kao danas. Također, danas mnogo lakše 'probija' suparnika na mreži nego prije. Prije je bilo puno lakše napasti njegov bekhend i doći na mrežu. Sada si gotov ako je lopta samo malo sporija. A ako ostaneš na osnovnoj crti, onda te napada sa svim oružjima, nema ti spasa. To je Roger, što više reći...«, komentirao je Ančić. </p>
<p>»Zašto biti strpljiv? Onda te on napadne. Moraš biti agresivan, riskirati, biti pozitivan. Federer nikome neće dati meč, moraš doći i uzeti. Ne žalim ni zbog jednog poena. Mislim da sam igrao onako kako treba. Ali on je jednostavno bio bolji tenisač«, kaže Ančić. </p>
<p>Već su prije četvrtfinala svi govorili da samo Ančić ima igru za Federera. Tada još nisu znali tko će sve stići do polufinala. No, sad je jasno da će trebati čudo da Federer ne osvoji Wimbledon četvrti put zaredom. Jedino ako ga nagovore da ne skine sako... </p>
<p>»Bio bih vrlo iznenađen kad ne bi osvojio naslov«, zaključio je Ančić. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mauresmo i Henin-Hardenne u finalu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Amelie Mauresmo i Justine Henin-Hardenne će igrati u wimbledonskom finalu. Prva nositeljica Francuskinja Mauresmo je sa 6-3, 3-6, -6-2 pobijedila Ruskinju Mariju Šarapovu, dok je Belgijanka sa 6-4, 7-6 (4) nadigrala sunarodnakinju Kim Clijsters. »Miss bekhend« u svojoj riznici još jedino nema wimbledonski pokal, dok će Mauresmo nakon premijernog Grand Slam naslova na Australian Openu se zone jurišati na drugi, još vredniji. Inače, u finalu Australian Opena Mauresmo je slavila nakon predaje Henin-Hardenne zbog bolova u trbuhu. </p>
<p>Tenisači su dobili i posljednjeg polufinalistu. Rafael Nadal pobijedio je Finca Jarkka Nieminena sa 6-3, 6-4, 6-4. U polufinalu igraju Federer – Bjorkman i Nadal – Baghdatis.</p>
<p>Luka Belić i Nikola Mektić nisu uspjeli izboriti polufinale juniorskog Wimbledona. Rus Pavel Čehov je sa 6-4, 6-4 pobijedio šestog nsoitelja Belića, a Poljak Marcin Gawron je slavio protiv Mektića sa 6-3, 6-4.</p>
<p>Rezultati, tenisačice, polufinale: Mauresmo (1) – Šarapova (4) 6-3, 3-6, 6-2, Henin-Hardenne (3) – Clijsters (2) 6-4, 7-6 (4); tenisači, četvrtfinale: Nadal (2) – Nieminen 6-3, 6-4, 6-4. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Tolić europski prvak na 50 m leđno</p>
<p>PALMA DE MALLORCA</p>
<p> – Hrvatski plivač Ivan Tolić postao je europski prvak u disciplini 50 metara leđno na Europskom juniorskom prvenstvu, koje se održava u Palma de Mallorci. Pritom je Tolić postavio novi hrvatski juniorski rekord, koji sada iznosi 26.04 sekunde. Drugo je mjesto osvojio Danac Gydesen (26.44), a treći je bio Talijan Lestingi (26.59). [ri]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Freireu peta etapa</p>
<p>CAEN</p>
<p> – Španjolac Oscar Freire (Rabobank) pobjednik je pete etape biciklističke utrke Tour de France. Freire je 225 kilometara dugu dionicu od Beauvaisa do Caena prošao za pet sati, 18 minuta i 50 sekundi. U istom vremenu ciljem su prošli i Belgijac Tom Boonen (Quick-Step) na drugome te Španjolac Inaki Isasi (Euskaltel) na trećem mjestu. U ukupnom poretku i dalje vodi Boonen (25:10:51), ispred Michaela Rogersa (+13) i pobjednika etape u četvrtak Freirea (+17). Rezultati, peta etapa: 1. Oscar Freire (Špa / Rabobank) 5:18:50, 2. Tom Boonen (Bel / Quick-Step), 3. Inaki Isasi (Špa / Euskaltel), 4. David Kopp (Njem / Gerolsteiner), 5. Robbie McEwen (Aus / Davitamon - Lotto), 6. Alessandro Ballan (Ita / Lampre), 7. Thor Hushovd (Nor / Credit Agricole), 8. Francisco Ventoso (Špa / Saunier Duval), 9. Erik Zabel (Njem / Milram), 10. Bernhard Eisel (Aut / Francaise des Jeux) svi isto vrijeme; ukupni redoslijed: 1. Tom Boonen (Bel / Quick-Step ) 25:10:51, 2. Michael Rogers (Aus / T-Mobile ) +13, 3. Oscar Freire (Špa / Rabobank ) +17, 4. George Hincapie (SAD / Discovery Channel ) +17, 5. Thor Hushovd (Nor / Credit Agricole ) +1...[Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Pyongyang će nastaviti s testiranjem projektila </p>
<p>SEOUL/PEKING</p>
<p> - Sjeverna Koreja je u četvrtak potvrdila da je testirala raketne projektile i najavila da će nastaviti s tom praksom.</p>
<p>Iz priopćenja ministarstva vanjskih poslova u Pyongyangu se doznaje da je sjevernokorejska vojska dan ranije ispalila najmanje sedam projektila, uključujući i neuspjelo testiranje dalekometne rakete »taepodong-2«. Ispaljivanje raketa naišlo je na osudu međunarodne zajednice, no službena sjevernokorejska agencija KCNA prenosi tvrdnju da Sjeverna Koreja ima pravo na testiranje raketnih projektila. Glavni kineski pregovarač za sjevernokorejsku nuklearnu krizu biti će u pratnji potpredsjednika Hui Liangyua koji sljedećeg tjedna putuje u Pyongyang. Radi se o zamjeniku ministra vanjskih poslova Wu Daweiju koji je na posljednjem krugu pregovora između dviju Koreja, SAD-a, Japana, Kine i Rusije predstavljao kinesku stranu. Wu će također u petak razgovarati s američkim izaslanikom Christopherom Hillom koji stiže u posjet Pekingu. [AFP/Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Veliki rizik od novih napada</p>
<p>Britanija još traga za odgovorom na pitanje kako je uopće došlo do napada</p>
<p>Od 7. srpnja 2005. do danas, britanska policija spriječila je još tri ili četiri napada</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prije točno godinu dana, 7. srpnja 2005. ujutro, Londonu je doživio najveće krvoproliće zabilježeno u tom gradu u mirnodopsko doba: 52 nedužna građana i četiri bombaša-samoubojica poginuli su u terorističkim napadima u podzemnoj željeznici i jednom gradskom autobusu. S traumatskim sjećanjima i zebnjom u srcu, dočekuju Londončani prvu godišnjicu tog događaja. </p>
<p>Mohammed Siddique Khan, vođa terorističke družine koja je izvela londonski napad, radio je u školi u Beestonu, jednom od siromašnih predgrađa grada Leicestera na sjeveru Engleske. U videoporuci koju je ostavio za sobom, bombaš-samoubojica kaže: »Ovo je rat, a ja sam vojnik.« Riječ je o ratu što ga je ekstremni islam navijestio Zapadu. U Britaniji se još lome koplja oko toga jesu li sukobi u Iraku i Afganistanu radikalizirali domaće muslimane. </p>
<p>Malo svjetla na cijeli događaj bacilo je izvješće o 7/7, koje je u svibnju objavila britanska vlada. U njemu se tvrdi da je teroristički udar na London bio djelo izolirane ćelije radikaliziranih mladih muslimana koji vjerojatno nisu bili povezani s Al Qaidom. </p>
<p>Analitičar terorizma sa Sveučilišta Sussex Nafeeez Mosadeq Ahmed u svojoj novoj knjizi »Bombaški napadi na London - nezavisna istraga«, on tvrdi da britanske tajne službe i vlada umanjuju složenost terorističke operacije 7/7. On iznosi tezu da su dokazi o upletenosti Al Qaide bili službeno potisnuti da bi se neutralizirala pitanja o tome kako je bilo moguće da u Britaniji godinama djeluje velika mreža islamskih terorista.</p>
<p>Američki autor Marc Sageman Al Qaide smatra da potencijalni teroristi ne uspijevaju u svojim nakanama ako se ne uspiju povezati sa širom mrežom džihadista. </p>
<p>Doista, kada su točno dva tjedna nakon 7. srpnja 2005. četvorica terorista amatera pokušala u Londonu izvesti još jedan sličan napad, on je neslavno propao jer su im zakazale bombe. </p>
<p>Nasuprot tome, bombe koje su 7. srpnja detonirale u ruksacima bombaša samoubojica imale su katastrofalne posljedice: poginulo je više od 50 ljudi, a 700 ih je ranjeno. Mnogi od preživjelih ostali su doživotno osakaćeni. Bombe koje su izazvale to teško krvoproliće bile su kućne izrade. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Makedonci se odlučili »Za bolju Makedoniju«</p>
<p>Koalicija je osvojila je 32,45 posto glasova, a u parlamentu će imati 44 zastupnika</p>
<p>Koalicija »Za bolju Makedoniju« predvođena oporbenom VMRO-DPMNE pobijedila je na parlamentarnim izborima održanim u srijedu u Makedoniji. Ova koalicija osvojila je 32,45 posto glasova od 56 posto birača koji su izišli na birališta, a u parlamentu će imati 44 zastupnika.</p>
<p>Koalicija »Za Makedoniju zajedno« predvođena dosad vladajućim SDS-om osvojila je 23 posto glasova odnosno 32 zastupnička mjesta. Jasno je da koalicija »Za bolju Makedoniju« mora tražiti političkog partnera ako želi osigurati većinu od najmanje 61 zastupnika i tako omogućiti čelnom čovjeku VMRO-DPMNE Nikoli Gruevskom da sastavi novu makedonsku vladu. </p>
<p>Najvjerojatnije će Gruevski ponuditi koalicijsku suradnju Demokratskoj uniji za integraciju, najjačoj stranci makedonskih Albanaca koja je osigurala 18 zastupničkih mjesta, ali ni to neće biti dovoljno za čvrstu većinu pa se pretpostavlja da će se koaliciji pridružiti i Narodna stranka bivšeg premijera Ljubčeta Georgijevskog koja će u parlamentu imati šest zastupnika.</p>
<p>Nova vlada koja neće biti zbog zakonskih i ustavnih odredbi formirana prije početka rujna, morat će se suočiti s nagomilanim gospodarskim, socijalnim i sigurnosnim problemima. U ovom trenutku u Makedoniji je nezaposleno 37 posto radno sposobnog stanovništva, prosječna plaća jedva da prelazi 200 eura, golemi broj tvrtki je u stečaju, a u razmjeni s inozemstvom Makedonija iz godine u godinu bilježi sve veći deficit. Gruevski i njegovi ministri morat će osim toga riješiti i spor između Makedonije i Grčke oko imena Makedonije.</p>
<p> Naime, Grčka i dalje odbija priznati ustavno ime Republika Makedonija i traži da se do okončanja prijepora Makedoniju u međunarodnim organizacijama naziva »Bivša jugoslavenska republika Makedonija«. </p>
<p>Za novu vladu ispit će biti i rješavanje pitanja granice s Kosovom. Službena Priština ne priznaje sporazum o granici što su ga prije pet godina potpisali tadašnji jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica i makedonski predsjednik Boris Trajkovski. Zanimljivo će biti vidjeti kakva će biti suradnja novog premijera i predsjednika Republike koji je na tu funkciju došao s mjesta čelnog čovjeka sada već oporbenog Socijaldemokratskog saveza. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Odvojeni pregovori s Crnom Gorom i Srbijom</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Europska komisija je u četvrtak preporučila Vijeću EU-a nastavak odvojenih pregovora s Crnom Gorom i Srbijom o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.</p>
<p> Komisija je Vijeću EU-a predložila novi pregovarački mandat za Crnu Goru, koja je na referendumu 21. svibnja izglasala neovisnost i izlazak iz državne zajednice sa Srbijom. Komisija je također pripremila dopunjeni mandat za pregovore sa Srbijom, koja je nasljednica državne zajednice. Europska unija je u listopadu prošle godine počela pregovore o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s državnom zajednicom Srbije i Crne Gore. Pregovori su dosad vođeni na temelju dvotračnog pristupa, budući da se dvije članice državne zajednice imale različite gospodarske sustave. Pregovori su prekinuti u svibnju ove godine, zbog nesuradnje Srbije s Haškim sudom, odnosno zbog toga što bivši ratni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić još uvijek nije uhićen. Prijedlog Komisije treba jednoglasno potvrditi Vijeće EU-a, nakon čega se pregovori s Crnom Gorom mogu nastaviti. Što se Srbije tiče, EU inzistira da je za nastavak pregovora potrebno ostvariti punu suradnju s Haškim sudom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Calderonovih 0,05 posto za pobjedu </p>
<p>Kandidat konzervativne Stranke nacionalne akcije (PAN) Felipe Calderon vjerojatni je pobjednik meksičkih predsjedničkih izbora održanih u nedjelju. Savezno izborno povjerenstvo objavilo je nakon prebrojavanja glasova sa 98 posto izbornih mjesta da Calderon ima 35,62 posto glasova, samo 0,05 postotnih bodova ispred kandidata oporbene lijeve Revolucionarne demokratske stranke (PRD) Andresa Manuela Lopeza Obradora. Calderon je prema prvim privremenim rezultatima bio u neznatnoj prednosti koja se proteklih dana upotpunjavanjem rezultata sve više topila. No, u ranim jutarnjim satima četvrtka, kada su stigli glasovi sa sjevera i zapada zemlje koji su tradicionalna uporišta konzervativaca, Calderon je povratio vodstvo. S obzirom na činjenicu da ostala izborna mjesta čiji glasovi nisu prebrojani također pripadaju konzervativnom taboru, stotine Calderonovih pristaša odlučilo je ne čekati službeno proglašenje rezultata nego proslaviti pobjedu na ulicama oko sjedišta stranke. Očekuje se da će Lopez Obrador pokušati osporiti rezultate izbora sudskim putem, a moguće je i da će pozvati svoje pristaše na ulične prosvjede. U slučaju da PRD uloži prigovor, sud o njemu mora odlučiti do 31. kolovoza i pobjednika proglasiti do 6. rujna, što bi za Meksiko moglo značiti još dva mjeseca političke neizvjesnosti koja bi podijeljenu zemlju mogla dovesti u tešku krizu. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Samo je jedan Kaiser Franz</p>
<p>Slavan nogometaš, trener i sada organizator velikoga svjetskoga nogometnog </p>
<p>događaja, privlači pozornost javnosti jednako nevjerojatnom sportskom karijerom i burnim privatnim životom</p>
<p>Franz Beckenbauer, Kaiser Franz, internacionalno najpoznatiji njemački nogometaš, predsjednik Organizacijskog odbora Svjetskog prvenstva, osoba najzaslužnija što se ovogodišnja nogometna fešta održava u Njemačkoj, oženio se tijekom samog prvenstva, na opće iznenađenje, 23. lipnja u austrijskom Kitzbülu, svojom dugogodišnjom prijateljicom Heidi Burmester. Iako Heidi (39) i Franz (61) imaju već dvoje zajedničke djece, sina Joel-Maximiliana (5) i kćer Francescu (2), njemačka javnost bila je zatečena izborom vremena samog vjenčanja. Simpatičan Bavarac i njegova nova izabranica, koji su najavljivali izricanje sudbonosnoga »da« nakon Svjetskog prvenstva, izbjegli su tako medijsku gužvu i paparazze pred kućnim vratima. </p>
<p>Za treći Kaiserov brak kažu da je sklopljen u poluvremenu, dok su na bračno putovanje novopečeni mladenci otputovali dan poslije - u München - na utakmicu njemačke i švedske reprezentacije. Šezdesetjednogodišnji mladolik Beckenbauer, možda najveća zvijezda Svjetskog prvenstva, ima ovog sparnog ljeta pune ruke posla - ne propušta gotovo niti jednu utakmicu, od stadiona do stadiona dolazi helikopterom (48 od 64 utakmice pratio je s tribina), uz to, nakon što se poslije svake pobjede Njemačke izljubi s oduševljenom kancelarkom Angelom Merkel, uzima mikrofon i komentira tek završenu igru za njemačku televizijsku postaju - ZDF.</p>
<p>Beckenbauer je i njemačka promidžbena ikona. Još kao mlad igrač reklamirao je juhe Knorr, a trenutačno svojim prepoznatljivim bavarskim naglaskom putem televizije reklamira Yello Strom (jeftina struja), mobitele, pivo Erdinger, a s Telekomom je sklopio ugovor težak čak 15 milijuna eura.</p>
<p>Sve je to kapitalizacija njegove nevjerojatno uspješne karijere nogometaša, trenera i sportskog dužnosnika tijekom koje je postigao sve što je bilo moguće, pa čak i malo više. Budući Kaiser prve je nogometne korake napravio u rodnom Münchenu, točnije 1958. u drugoligaškom klubu SC 1906. München. Otac Franz, poštanski službenik, i majka Antonie, domaćica, podržavali su sina u njegovim nogometnim počecima. Mladi Beckenbauer je planirao prelazak u TSV 1860. München, tada prvi nogometni klub grada, ali... Tijekom jedne utakmice, nakon verbalnog sukoba SC 1906. s igračima TSV 1860., nepoznati klinac Franz pokupio je čak i pljusak što je dovelo do odluke o prelasku u FC Bayern München.</p>
<p>A Bayern Mün-chen i Franz Bec-kenbauer najuspješnija su kombinacija njemačkog nogometa. Kao igrač i trener, najslavniji njemački nogometaš s Bayernom je osvojio sve nogometne trofeje: peterostruki je prvak Njemačke, četverostruki osvajač njemačkog kupa/DFB-Pokal, pobjednik svjetskog kupa i Kupa UEFA, Kupa pobjednika kupova i trostruki je osvajač Champions League - Kupa europskih prvaka. U nacionalnom dresu nastupao je Beckenbauer 103. puta i sudjelovao na tri svjetska prvenstva: 1966. – viceprvaci; 1970. - treći, da bi 1974. na Olimpijskom stadionu u Münchenu, nakon 2:1 protiv Nizozemske, Njemačka drugi put postala svjetskim prvakom.</p>
<p>Kao izbornik njemačke nacionalne vrste poveo je svoju momčad 1986. u finale, a 1990. Njemačka u Italiji pod vodstvom Franza Beckenbauera (1:0 protiv Argentine) treći put osvaja najveći svjetski nogometni trofej. Četiri je puta biran za njemačkog nogometaša godine, a 1972. i 1976. i europskoga. Brojke govore za sebe, ali čak i u zemlji gdje se cijeni uložen trud i ne bagatelizira uspjeh, niti samom Kaiseru nije uvijek bilo jednostavno. Sadašnji predsjednik Uprave FC Bayern München i miljenik javnosti , 1977., progonjen medijskom hajkom, među ostalima, tabloida »Bild«, napušta FC Bayern i iz privatnih razloga seli u New York. Naime, taj privlačan tamnokosi nogometaš ostavlja svoju prvu suprugu Brigitte zbog sportske fotografkinje Diane Sadmann - tada neoprostiv grijeh za jednog nogometaša. Tradicionalno konzervativnija Bavarska i danas se pjeni uhvati li kojeg nogometaša u preljubu, iako su igrači Bayerna i u tome njemački prvaci.</p>
<p> Nastupi za nacionalne boje završavaju 1977. a Beckenbauer s američkim nogometnim klubom Cosmos NY do 1980. tri puta osvaja naslov prvaka SAD-a. No nogomet u Americi, za igrača Kaiserovih mogućnosti, nedovoljan je izazov. Beckenbauer je opet zaigrao u Njemačkoj za Hamburger SV (1980. - 1982.) s kojim 1982. osvaja i nacionalno prvenstvo. Početkom devedesetih vraća se u FC Bayern kao trener, poslije predsjednik kluba, koji opet vlada njemačkom nogometnom scenom. Sam Backenbauer pronalazi novu ljubavnu sreću sa Sybille Weimeier, tajnicom Njemačkog nogometnog saveza i 1990. ulazi u drugi brak.</p>
<p>Zanimljivo je da Kaisera Franza ne prati glas playboya nego gotovo tradicionalnoga obiteljskog čovjeka. S prvom suprugom Brigitte, u braku od 1966. do 1990., iako su od 1977. živjeli odvojeno, ima dva već odavno odrasla sina, Michaela i Stefana. U brak je doveo i prvog sina Thomasa iz mladalačke izvanbračne veze. Diane Sandmann, svoju veliku ljubav, napustio je nakon susreta s drugom suprugom Sybile s kojom ostaje u braku četrnaest godina. Ras-tava slijedi 2004. Sa svojom sada trećom suprugom Heidi, tajnicom u Upravi FC Bayer, Beckenbauer je već otac tada trogodišnjeg Joel-Maxsimiliana. Legendarna je njegova izjava na upit tiska da komentira svoju novu bračnu stranputicu: »Pa nije to tako veliki grijeh. Dragi Bog se raduje svakom djetetu«.</p>
<p>Kod njega nije bilo javnog pranja prljava rublja, s bivšim je suprugama u prijateljskim odnosima, čak je i Beckenbauerova prva supruga Brigitte bila na proslavi njegova 60. rođendana. Kaiser je znan kao galantan i velikodušan. Također je vrlo pragmatičan. Najslavniji njemački nogometaš i trener zbog poreznih olakšica živi u Austriji. Pomirio se i s »Bildom« te je danas jedan od kolumnista te žute, ali vrlo utjecajne tiskovine. »Bild« je donio ekskluzivne fotografije njegova posljednjeg vjenčanja.</p>
<p> Iako se činilo da je organizacija Svjetskog prvenstva u Njemačkoj vrhunac njegove karijere, Kaiser ne posustaje: uz Michela Palatinija kandidat je za Uefina predsjednika. Još postoje stvari u nogometu koje je moguće osvojiti, poboljšati... Njemačko neigranje u finalu nakon poraza od Italije, ne čini se više tako tragičnim, jer Kaiser je u konkurenciji s Peleom i Maradonom svojom nazočnošću, njemačkom pedantnošću i upornošću, kao i bavarskim šarmom postao, uz rijetko opuštene i razdragane njemačke navijače, najvećom zvijezdom toga nogometnog nadmetanja.</p>
<p>Davorka Popadić Schleicher</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Batina (ni)je izašla iz raja</p>
<p>Istraživanja pokazuju da u djece mlađe od sedam godina blaga fizička kazna ima pozitivan učinak</p>
<p>Svaki bi se roditelj složio da je odgoj djeteta najkreativniji, najljepši, ali i najteži posao na svijetu. Jedna od vječnih dvojbi vezana uz dječji odgoj ona je o tome jesu li batine prihvatljiva odgojna mjera ili nisu. Unatoč mnogim istraživanjima, analizama, napisanim knjigama, univerzalnog mišljenja i dalje - nema. No svi su se roditelji našli u situaciji kada su pomislili da su batine možda jedini način rješavanja nekog odgojnog problema.</p>
<p>Prvi put kad je Donna Maria Coles Johnson udarila svoju kćer, obje su plakale. Johnson se toga dana sjeća kao danas, iako se to dogodio prije dvije godine. Došle su kući iz crkve, a dvogodišnja Vanessa odbila je skinuti haljinu prije spavanja. </p>
<p>»Pogledala me takvim pogledom kao da je ona majka, a ja kći«, prisjeća se Johnson i dodaje da je u tom trenutku u glavi zamislila svoju kćer sa 16 godina kako joj bahato odgovara da će unatoč zabrani uzeti automobil i otići van s društvom. Bez riječi Johnson je podignula Vanessu, odnijela je u kupaonicu i šest puta lupila po guzi. Nakon što joj je objasnila razloge zašto ju je kaznila, utješila je svoju kćer. No te noći kada je Vanessa otišla u krevet, majka je plakala cijelu noć. »Znala sam da sam odgovorna za svoju kćer i da je moram naučiti disciplini i poštivanju autoriteta, ali sam isto tako znala da ju je moja kazna povrijedila«, kaže majka. </p>
<p>Batine već godinama izazivaju brojne rasprave. Dok jedni smatraju da su povremene batine važan disciplinski čin, drugi misle da udaranje djecu uči da je nasilje u redu. </p>
<p>Mila Tuttle, majka dvogodišnje djevojčice iz New Yorka, protivi se fizičkoj kazni bilo koje vrste, ali isto tako prisjetila se jednog događaja koji ju je upozorio da ljudi često pretjeruju.</p>
<p>»Jednom prigodom u kafiću vidjela sam kako dijete udara svoju majku. Ona je, da bi kaznila to neprimjereno ponašanje, udarila dječaka po stražnjici. Muškarac za susjednim stolom počeo je histerično vikati na tu ženu, govoreći joj da je zlostavljačica djece. To je bilo šokatno«, kaže Tuttle i dodaje da, iako se protivi batinama, smatra da one uistinu nemaju veze s time jeste li dobar ili loš roditelj. Iako posljednjih godina sve više roditelja izbjegava batine, istraživanja su pokazala drukčije. Prema američkom anonimnom istraživanju koje je provedeno prije nekoliko godina, čak 57 posto roditelja potvrdio je da koristi batine u odgoju djece. </p>
<p>Poput roditelja, psiholozi i drugi stručnjaci podijeljeni su, a protivnici fizičke kazne najčešće ističu da ona vodi do agresije, lošega mentalnog zdravlja i čak sadomazohističkih sklonosti i kriminalna ponašanja. S time se slaže Sally Moon (42), majka iz Portlanda u Maineu. Čak kad je vlastito dijete udari, ona mu ne uzvraća i ne kažnjava ga fizički, jer vjeruje da se djecu ne smije udariti ni iz kojeg razloga.</p>
<p>I Američka udruga pedijatara te Američka udruga psihijatara nema čvrst i jedinstven stav o tome. S jedne strane, 1998. godine objavljeno je priopćenje koje kaže da batine kao odgojna metoda jedino funkcioniraju kad se koriste u rijetkim prigodama. No isto tako stav tih stručnjaka jest da batine treba izbjegavati, jer prva fizička kazna vodi do nove te postoji mogućnost da to postane zatvoreni i začaran krug. Nakon 38 studija o batinama, Robert Larzelere, psiholog za fakulteta u Nebraski, došao je do zaključka da djeca mlađa od sedam godina drukčije reagiraju na batine od starije djece. U njihovu slučaju blaga fizička kazna reducira negativno ponašanje i ima pozitivan učinak.</p>
<p>»Batine ne samo da pomažu«, kaže Larzelere, »nego je pojačana mjera discipline vrlo djelotvorna u odgoju djece te dobi, tako da su ona sposobna sljedeći put odgovoriti i riješiti problem bez takve vrste kazne«. </p>
<p>Neil Gussman, otac troje djece, prisjeća se svojih prvih i zadnjih batina u životu. Gussman je imao pet godina kad se igrao u zabranjenoj močvari blizu roditeljske kuće u Stonehamu. </p>
<p>»Jako sam prepao svog oca«, kaže Gussman, »i tom sam prigodom dobio batine. Nakon toga, nije mi bilo ni na kraj pameti da takvo što ponovim«. No Gussman ističe da to iskustvo nije promijenilo njegov odnos prema ocu, koji ga je kaznio, jer se bojao da mu se nešto ne dogodi. </p>
<p>Kristy Hagar, dječja neuropsihologinja iz Dallasa, ističe da roditelji često batinama kažnjavaju djecu baš zbog straha, a ne zbog ljutnje. »Jednom sam prigodom sa svoje dvije djevojčice čekala zeleno svjetlo na semaforu. No one su istrgnule ruke iz moje i zajurile se na cestu među automobile koji su jurili. Sva u strahu, tada sam ih kaznila batinama, ali smatram da one nikada ne smiju biti rezultat malih dječjih nepodopština ili roditeljske ljutnje«, ističe Hagar. </p>
<p>Prema jednoj studiji, odgojne mjere dosta ovise o kulturi, tradiciji neke zemlje, navikama roditelja. Tako je zaključeno da muškarci, siromašnije obitelji, južnjaci i Afroamerikanci češće od ostalih upotrebljavaju batine kao odgojnu metodu. </p>
<p>»Crnci imaju manje snošljivosti za loše dječje ponašanje«, kaže Pam Jackson, ekonomistica i majka iz Washingtona. Wilma Ann Anderson, urednica on-line magazina za crnce i majka četvero djece, slaže se s tim. </p>
<p>»Kad bjelkinja izađe sa četvero djece, ona od okoline očekuje da ima razumijevanja za nju, njezinu djecu, pa i za negativno ponašanje te djece. Kad ja izađem sa svojom obitelji, osjećam da ću, ako se djeca ne znaju ponašati, ispasti loša majka«, kaže Anderson.</p>
<p>Ispravno ili ne, većini roditelja batine ostaju privatna odluka. Cheri Weeks, dječja psihologinja i majka troje djece iz Los Angelesa, kaže: »Moji su roditelji uvijek imali mnogo razumijevanja za mene. No isto tako, kad sam učinila nešto loše, znala sam dobiti po stražnjici. Moto mojih roditelja i moj jest da moja djeca trebaju disciplinu kako ih svijet ne bi trebao učiti tome«.</p>
<p>Batine, ma što izjavili i podržavali pojedini stručnjaci, nisu dobro rješenje. Roditelji koji probleme sa svojim djetetom rješavaju batinama, uče ga da su one dobre i prihvatljive, jer djeca uče promatrajući i oponašajući svoje bližnje. Znači ako roditelj uči dijete da je opravdano nekoga udariti, dijete dobiva dozvolu da udara druge ljude. Kad roditelj udari dijete, on šalje poruku da se snaga može koristiti u ostvarivanju ciljeva. Roditelji koji koriste batine kao odgojnu metodu ipak bi trebali potražiti bolje načine odgajanja svoje djece, jer udarci, ma koliko blagi bili, ne nude rješenje problema, nego ga samo zataškavaju. </p>
<p>Na čestu poštapalicu da je batina izašla iz raja, protivnici te odgojne mjere imaju dobar odgovor - batina je izašla iz raja, jer joj tamo nije mjesto.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>»Bel Ami« uništen u eksploziji i požaru</p>
<p>Policija je u prvim izvješćima govila o eksploziji »nepoznate eksplozivne naprave«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Noćni klub »Bel Ami« koji se nalazi u novozagrebačkom naselju Gornji Stupnik, potpuno je uništen u četvrtak, oko 3 sata, u požaru nakon jake eksplozije zasad nepoznate naprave. Ozlijeđenih osoba nije bilo.</p>
<p>»Probudila nas je snažna eksplozija! Odmah smo istrčali i vidjeli da je cijela kuća u plamenu. Potrčali smo probuditi susjede koji su bili na katu, bojali smo se da i oni ne izgore«, rekla nam je susjeda 42-godišnjeg Božidara Puljića, vlasnika kluba. Prve dojave o požaru vatrogasci su dobili od policije u 3.08 sati. Zahvaljujući prisebnosti i brzoj dojavi vatrogascima, koji su na mjestu događaja bili već oko 3.15 sati, vlasnik kluba je na vrijeme spašen, požar je stavljen pod kontrolu do 3.25 sati, a potpun je bio ugašen u 3.45 sati. Kako bi što prije ugasili vatru, poslano je 15 vatrogasaca i 5 vatrogasnih vozila. </p>
<p>Silinu eksplozije najbolje se moglo ocijeniti po izbijenim okvirima vrata, prozora i izloga u prizemlju. Krhotine stakla letjele su i 70-tak metara dalje od kluba, terasa je potpuno uništena, a »mercedes« koji je bio parkiran ispred lokala, također, nije prošao bez štete. Prema riječima malobrojnih očevidaca požar se brzo širio kućom, dijelom je uspio zahvatiti prostorije na katu i dio krovišta, no brzom intervencijom vatrogasaca vatra se nije uspjela proširila na ostatak kuće. </p>
<p>Načelnik ureda načelnika PU zagrebačke, Krunoslav Borovec, nije mogao s potpunom sigurnošću potvrditi da je eksploziju i požar izazvala podmetnuta ili ubačena naprava, a naknadno je utvrđeno da je uzrok bio u neispravnim plinskim instalacijama. </p>
<p>Sukob sa specijalcima iz Lučkog</p>
<p>Noćni klub »Bel Ami« početkom ove godine bio je poprište silovitog okršaja specijalaca ATJ Lučko s jedne strane, te zaštitara, jednog konobara i braće Puljić, s druge strane. Podsjećamo, premlaćivanje četvorica specijalaca dogodilo se oko 4 sata, 29. siječnja ove godine, kada su policajci nasilno pokušala ući u klub nakon radnog vremena. Nakon što je izbila tučnjava, premlaćeni specijalci su pobjegli, a ubrzo iza njih i zaštitari. Nedugo nakon toga, iz ATJ Lučko došlo je 16 djelatnika specijalne policije u pomoć pretučenim kolegama. Tada je djelomično stradao inventar kluba, ali i jedan od konobara. Nakon nekoliko dana pomnog ispitivanja cijelog slučaja i pregledavanja snimki nadzorne kamere, uhićeni su vlasnik lokala Božidar Puljić kojeg se teretilo da je pucao prema policajcima u vrijeme obračuna, njegov brat Stojan te jedan konobar. Zaštitar, Pero Colnar, sam javio policiji, a drugi, Zdenko Marelja, bio je uhićen tijekom policijske akcije u naselju Borovje. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bivšu manekenku tužilo i Alianz osiguranje</p>
<p>Povod tužbenom zahtjevu, prometna je nesreća koju je u srpnju 2002. u Zagrebu izazvala manekenka upravljajući vozilom kojeg je unajmila krivotvorenim dokumentima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je prije manje od mjesec dana zagrebački Županijski sud ukinuo presudu kojom je zbog milijunske prijevare osuđena na pet godina zatvora, zbog čega je i puštena iz gotovo jednogodišnjeg pritvora, bivša manekenka Silvija Bakmaz (34), uskoro će ponovno sjesti na optuženičku »klupu« zagrebačkog Općinskog suda.</p>
<p> Ovog puta, riječ je o parničnom postupku kojeg je osiguravajuća kuća - zagrebačko Allianz osiguranje, pokrenula protiv Bakmaz od koje traži naknadu štete od gotovo 19.000 kuna. Povod tužbenom zahtjevu, prometna je nesreća koju je u srpnju 2002. u Zagrebu izazvala tužena manekenka upravljajući vozilom kojeg je ranije unajmila krivotvorenim dokumentima. </p>
<p>Kako je auto kojeg je Bakmaz vozila u trenutku nesreće bio u vlasništvu »Locat leasinga« iz Zagreba, nastalu štetu od 19.000 kuna, vlasniku je tada isplatilo osiguranje Allianz kod kojeg je auto bio osiguran.</p>
<p> Zbog tog događaja, odnosno prijevare i krivotvorenja dokumenata, Silvije Bakmaz je u lipnju 2003. proglašena krivom na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, a presuda je istoga dana postala pravomoćnom. </p>
<p>Također zbog krivotvorenja isprava i prijevare kojom je od prodaje dva tuđa stana »zaradila« 128.500 eura, manekenka je u veljači 2006. na zagrebačkom Općinskom sudu osuđena na petogodišnji zatvor, a oštećenima je trebala »namiriti« 100.000 eura štete. </p>
<p>Županijski je sud u lipnju ukinuo presudu, jer je postupak odlučio spojiti s onim koji je protiv Bakmaz i još četvorice muškaraca, u istom predmetu, pokrenut na tom sudu. Tužba Allianz osiguranja Bakmazici je u srpnju 2005. dostavljena u remetinečki pritvor odakle se o njoj u siječnju očitovala, te bi uskoro na zagrebačkom Općinskom sudu trebala biti zakazana prva rasprava.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vozač poginuo, troje ozlijeđenih</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Stanoje Nikolić (30) iz Siska poginuo je u prometnoj nesreći koja se dogodila u noći na četvrtak na poluautocesti Rijeka-Zagreb kod čvorišta Ravna Gora. Nikolić je u pravcu Zagreba upravljao »fiatom uno«, VU 136-AB, i u desnom blagom zavoju iz zasad nepoznatog razloga skrenuo na lijevu stranu kolnika i izravno se sudario s »opel corsom«, ZG 7737-AJ, za čijim je upravljačem bila 41-godišnja Đ. T. iz Zagreba. U silovitom sudaru Stanoje Nikolić na mjestu je poginuo dok su vozačica »opela« kao i troje putnika iz istoga automobila, desetogodišnji Đ. T. i N. T. te 17-godišnji E. T., svi iz Zagreba, lakše ozlijeđeni. Svo četvero su kolima Hitne pomoći prevezeni u KBC Rijeka na Sušaku. Očevid na mjestu nesreće je, uz djelatnike policije, obavio Duško Tišma, istražni sudac riječkoga Županijskog suda, koji je naredio obdukciju tijela poginuloga vozača. Promet između Rijeke i Zagreba bio je u prekidu do pet sati i odvijao se zaobilaznim pravcima. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>2,5 godina za preprodaju droge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na dvije godine i šest mjeseci zatvora u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen Krešimir Ravenšćak (25) zbog posjedovanja radi preprodaje 4613 tableta ecstasyja te 431 grama »speeda«, te manje kolićine kokaina, kao i zbog preprodaje droge. Istom presudom Tomislav S. je osuđen na godinu i pol zatvora, dok je Hrvoje K. uvjetno osuđen na 5 mjeseci.</p>
<p>Raspravno vijeće, kojim je predsjedavao sudac Siniša Pleše, Ravenšćaku je produljilo pritvor, u kojremu se nalazi od 2. kolovoza prošle godine. Optužnica, koju je podigao Uskok, je trojicu okrivljenika teretila zbog udruživanja radi preprodaje droge, što predstavlja najtežu kvalifikaciju »dilanja«, no, tužiteljstvo je odustalo od te točke optužnice. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pas ugrizao petogodišnju djevojčicu</p>
<p>Slijedi prijava za dovođenje u opasnost života </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Bezbrižna igra petogodišnje Maje Krištić sa sedmogodišnjom sestrom ispred njihove kuće u Cerni završila je napadom psa koji ju je više puta ugrizao za lice. </p>
<p>Napad mješanca njemačkog ovčara na djevojčicu dogodio se u ponedjeljak oko 19 sati u Ulici I. Meštrovića 32. Djevojčice su se igrale ispred kuće kada je pokraj njih prošao vozeći se na biciklu pedesetšestogodišnji Vinko J., iza kojeg je bio njegov pas. Nakon što su ih prošli, pas se iznenada vratio i skočio na djevojčicu, a u divljem napadu odgrizao joj je i komad kože iznad desnog oka. Sreća je što je vlasnik psa brzo reagirao spriječivši da pas napadne i njenu sestru. Djevojčica je prebačena u bolnicu u Vinkovce gdje su joj zaliječili rane i stavili zavoje oko glave, a dali će biti vidljivih tragova na licu liječnici još nisu u stanju reći.Kako nam je kazala mama djevojčica Silvija Krištić, obje su u šoku i ne mogu spavati, a posebno Maja koja osjeća jake bolove. Za vlasnika psa koji kaže da će protiv njega podignuti privatnu tužbu, a zanimljivo je da je pas pokušavao i prije napasti ljude. Kriminalističkom obradom utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da je Vinko J. vodeći psa poz povodca i brnjice počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine. [O.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dizali kredite uime duševnog bolesnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je u četvrtak uhitila Aleksandra Bogdanovića (33). Ivana Marića (39), Tomislav Marića (44), Daria Markotića (42) i Srećka Maka (42) zbog sumnji da su tijekom prošle i ove godine prevarili duševnoga bolesnika tražeći od njega da za njih podigne kredite u tri različite banke, te da otvori jedan telefonski račun, te ih prepratila na zagrebački Županijski sud. Prema policijskim saznanjima Bogdanović je oštećenika upoznao prošle godine, te shvativši da je riječ o duševno bolesnoj osobi, obećao mu u Zagrebu posao skladištara. Kada je ovaj na njegov nagovor došao u Zagreb, Bogdanović i ostala četvorica uhićenika su ga, govoreći mu da potpisuje dokumente za posao skladištara, obmanuli te ga odveli u poslovnice Hypo banke, RBA Banke i PBZ-a, gdje je čovjek ništa ne sumnjajući sklopio ugovore o kreditima u iznosu od ukupno 52.741 kuna koje su upotrijebili kako bi sebi kupili motocikle. No, osim toga, od njega su također tražili da u poslovnici T-mobila, otvori račun za mobitel jednome od njih, na što je oštećenik, koji zbog zbog svojega duševnooga stanja ništa nije sumnjao, također učinio. [M.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zbog opuška četvero ozlijeđenih</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U požaru koji je planuo u četvrtak navečer oko 19 sati u domu za starije »Maja« u Podstrani dvije su osobe teže, a dvije lakše ozlijeđene. te su prebačene u splitsku bolnicu gdje će se utvrditi ozbiljnost opekotina i oštećenja dišnih putova. Požar je brzo ugašen te je vatra uništila samo jednu sobu u prizemlju zgrade u Strožancu kod Splita. Ipak, ostali stanovnici doma privremeno su evakuirani iz prizemlja i prvog kata, dok su oni na višim katovima zamoljeni da izađu na balkone ili prozore. Neslužbeno doznajemo kako je uzrok požara zaboravljeni opušak, no to će se potvrditi tek nakon obavljenog očevida. [Z.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Vino u kartonu 15 do 20 posto jeftinije </p>
<p>Istravino sada po prvi put u Hrvatskoj vino puni u višeslojnu kartonsku ambalažu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvo vino u kartonskoj ambalaži na hrvatskom tržištu proizvod je suradnje između riječke tvrtke Istravino i Tetra Paka, kazala je u četvrtak voditeljica promotivnih aktivnosti u Istravinu Kamela Tancabel na predstavljanju novoga proizvoda na domaćem tržištu.</p>
<p>Istravino sada po prvi put u Hrvatskoj vino puni u višeslojnu kartonsku ambalažu, želeći ponuditi to pakiranje u vinskome segmentu radi svojih prednosti. »Cijena proizvoda u startu je jeftinija zbog kartonske ambalaže, pa je tako vino u kartonu za krajnjega potrošača jeftinije 15 do 20 posto«, napomenula je Tancabel.</p>
<p>Na policama supermarketa trenutačno se mogu naći četiri vinska branda Isrtravina: Bijelo stolno vino Fešta, crno stolno vino Veli Jože, crno stolno vino Venus i crno suho kvalitetno vino Vranac, svi pakiranju od jedne litre u Tetra Brik Aseptic. Sonja Kožul iz Tetra Paka kazala je da napredna tehnologija omogućava blagi tretman vina prilikom proizvodnje i punjenja, što jamči da kvalitetan vina ostaju nepromijenjena, a u kombinaciji s kartonskom ambalažom izvorna kvalitetna vina ostaju sačuvana na dugi rok.</p>
<p>U Istravinu drže da će ova vrsta pakiranja, slično kao i u inozemstvu, biti namijenjena netradicionalnim potrošačima vina koji traže moderno alternativno pakiranje za vino te obiteljima prosječnih primanja.</p>
<p>Inače, punjenje vina u kartonsku ambalažu prvi se put pojavilo prije 25 godina u Italiji. Danas je u pojedinim zemljama udio vina u kartonu u ukupnoj potrošnji industrijskih pakiranog vina značajan, pa u Čileu iznosi 52 posto, Argentini 47 posto, Španjolskoj 28 posto, Italiji 11 posto, Češkoj 10 posto i Njemačkoj sedam posto.</p>
<p>U Istravinu očekuju 10 do 15 posto tržišnog udjela vina u kartonskoj ambalaži.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Microsoft najavio plasiranje besplatnog softverskog alata</p>
<p>To će omogućiti korištenje Worda, Excela i PowerPointa u konkurentskim tehnološkim formatima</p>
<p>REDMOND</p>
<p> - Odgovarajući na vladine zahtjeve za omogućavanje međusobne kompatibilnosti svojeg softvera s onim drugih proizvođača, Microsoft je u četvrtak najavio plasiranje besplatnog softverskog alata koji će omogućiti korištenje Worda, Excela i PowerPointa u konkurentskim tehnološkim formatima.</p>
<p>Taj softver, koji će biti razvijen i licenciran kao besplatni softver, bit će ponuđen i kao poseban dodatak za nekolicinu starijih verzija sustava Microsoft Office, priopćeno je iz te kompanije sa sjedištem u Redmondu u Washingtonu.</p>
<p>Taj će softver biti u potpunosti raspoloživ svim sudionicima te industrije s ciljem ubrzanja međusobne kompatibilnosti dokumenata i proširenja ponude korisnicima.</p>
<p>Elektronski prijevod dokumenata iz jednog u drugi format nikada neće biti posve savršen, ističe Andrew Hopkirk, direktor e-vladinog programa za kompatibilnost britanskog Nacionalnog računalnog centra.</p>
<p>Microsoft na razvoju toga alata radi u suradnji s francuskom tvrtkom za IT rješenja Clever Age te nekoliko nezavisnih softverskih tvrtki, uključujući Aztecsoft u Indiji i Dialogiku u Njemačkoj. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U lipnju prodano 7569 novih automobila</p>
<p>Od veljače tržište automobila bilježi rast prodaje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom lipnja u Hrvatskoj je prodano 7569 novih putničkih automobila, a nakon rasta započetog u veljači prvi put nakon četiri mjeseca zabilježen je pad prodaje na mjesečnoj razini.</p>
<p>U odnosu na svibanj, u kojemu je ostvarena rekordna ovogodišnja prodaja od 8197 novih putničkih automobila, u lipnju ih je prodano 7,6 posto manje, podaci su Ministarstva unutarnjih poslova koje prenosi agencija Promocija Plus. Opel je i dalje tržišni lider, sa 1175 prodanih automobila u lipnju i 6282 u prvih šest mjeseci, uz 15-postotni tržišni udjel.Renault je tijekom lipnja u Hrvatskoj prodao 1123 nova automobila.Listu prvih pet zatvaraju Volkswagen, Peugeot i Citroen. Među modelima i dalje je vodeća Opel Astra sa 697 prodanih vozila u lipnju. Najviše automobila u prvoj polovici ove godine prodano je u zagrebačkoj regiji - 14.832 ili 35,51 posto, te Splitsko-dalmatinskoj (3468 ili 8,3 posto) i Primorsko goranskoj županiji (3342 ili 7,9 posto), a najmanje u Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Novi vrećasti filtar hladnjaka klinkera </p>
<p>Investicija Cemexa vrijedna je 3,5 milijuna eura</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U splitskoj tvornici cementa Sv. Kajo, tvrtka Dalmacijacement u vlasništvu Cemexa u četvrtak je predstavila novi vrećasti filtar hladnjaka klinkera. Ta investicija vrijedna 3,5 milijuna eura spada u kategoriju najvećih ovogodišnjih ulaganja ostvarenih u Hrvatskoj. Novi vrećasti filtar tehnološki je napredniji i visoko učinkovit, te je u skladu s hrvatskim i europskim standardima čime je znatno smanjena emisija praškastih tvari. Predsjednik Uprave Cemexa Juan Carlos Rincon Restrepo istaknuo je kako za Dalmacijacement i tvorničku upravu u Monterreyu ulaganje u okoliš nije samo izolirani događaj, nego projekt koji će se ostvarivati godinama. »Od 2000. do danas naša je tvrtka u zaštitu okoliša uložila više od 30 milijuna eura, te kontinuirano radi na daljnjim planovima ulaganja u zaštitu okoliša, zdravlja i sigurnosti zaposlenika, te lokalne zajednice«, istaknuo je Restrepo.</p>
<p>Menadžerica za zaštitu okoliša Merica Pletikosić dodala je kako je u suradnji s Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša izrađena studija biološke rekultivacije rudnika. [M. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Korisnik kartice sam bira fotografiju </p>
<p>To je prva takva kartica u Hrvatskoj, te istočnoj i srednjoj Europi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Privredna banka Zagreb, PBZ Card i Visa International u četvrtak su predstavili novu My Way Visa Classic karticu, koja je prva takva Visa kartica u Hrvatskoj, te srednjoj i istočnoj Europi.</p>
<p> Nova kartica korisnicima nudi mogućnost kreiranja osobnog dizajna ili mogućnost odabira između ponuđenih rješenja, a koja se onda kao fotografija mogu staviti na karticu.</p>
<p>To je prva kartica u portfelju PBZ-a koju mogu zatražiti i osobe koji nisu klijenti banke. Tony Brogna, viši potpredsjednik Vise International za regiju srednje i istočne Europe, Bliskog istoka i Afrike napomenuo je kako kartica ujedinjuje pristupačnost, izbor i inovaciju.</p>
<p>Zamjenik predsjednika Uprave PBZ-a Tomislav Lazarić rekao je da se za zahtjeve za izdavanje kartice primljene do 1. listopada ne plaća upisnina i članarina prvu godinu. Dodao je kako očekuju od 5000 do 10.000 korisnika kartice.</p>
<p>My Way Visa Classic je charge kartica, odnosno kartica s beskamatnom odgodom plaćanja od mjesec dana.</p>
<p>Prema riječima predsjednice Uprave PBZ Carda Nine Oberiter-Gluhak, podnošenje zahtjeva za karticu je jednostavno i brzo, a korisnik treba posjetiti stranicu www.myway.com.hr te ispuniti online pristupnicu. Za osobni dizajn kartice potrebno je dobiti odobrenje banke, kako bi se osigurala usklađenost s pravilima Vise International o sadržajima koji se smiju nalaziti na kartici. Istodobno s izdavanjem nove Visa kartice PBZ i PBZ Card pokrenuli su i nagradnu igru za buduće korisnike My Way Visa Classic kartice, kao i za postojeće PBZ Visa kartice, koja traje do 1. listopada. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Hrvatskoj u Rigi pozitivni signali</p>
<p>Medijske napise o tome da Hrvatska neće moći u članstvo NATO-a Scheffer je nazvao glupošću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izjavio je u Zagrebu da Hrvatska prema punopravnom članstvu NATO-a dobro napreduje i da može očekivati pozitivne signale na summitu Saveza u Rigi. Scheffer je došao u bilateralni posjet Hrvatskoj kako bi se dinamizirala suradnja Hrvatske i NATO-a, jer Savez Hrvatsku smatra stabilizirajućim čimbenikom u regiji. Glavni tajnik se sastao s predsjednikom Stjepanom Mesićem te premijerom Ivom Sanaderom. </p>
<p>»Napravljen je veliki napredak, posebice u posljednje dvije godine. Za Hrvatsku imamo samo visoke ocjene«, izjavio je Scheffer. No, nastavio je, posao još nije završen. Hrvatska treba pojačati aktivnosti na približavanju građanima što znači ulazak u NATO, provesti reformu pravosuđa, posvetiti se borbi protiv korupcije te nastaviti posao na obrambenim reformama. »Siguran sam da će summit u Rigi Hrvatskoj i regiji dati pozitivan signal«, izjavio je Scheffer.</p>
<p>Scheffer je medijska izvješća o tome da NATO neće primati nove članice čak ni 2008. nazvao neutemeljenim i mračnim, a medijske napise da Hrvatska neće moći u članstvo NATO-a dok u međunarodne misije ne pošalje 6000 vojnika nazvao glupošću. »Tvrditi da je broj vojnika uvjet za članstvo je besmislica. Kada je riječ o ulasku Hrvatske u NATO, mi smo spremni kada vi budete«, izjavio je Scheffer.</p>
<p>Hrvatski je predsjednik kazao da je s gostom razgovarao o hrvatskoj orijentaciji da što prije uđe u euroatlantske integracije. »Ulazak u NATO je u interesu naše sigurnosti, u intersu zaštite određenih vrijednosti, Hrvatskoj najviše odgovara da ostvarimo oba cilja«, istaknuo je Mesić. </p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader naglasio je nakon sastanka sa Schefferom da Hrvatska ima dva strateška prioriteta, a to su ulazak u Europsku uniju i u NATO. Ulazak u EU je važan jer je Hrvatska europska zemlja i želi biti dio velikog procesa europskog ujedinjavanja, a u NATO želi jer je riječ o savezu koji dijeli vrijednosti demokracije, prosperiteta, socijalnoga tržišnoga gospodarstva, poštivanja ljudskih prava te obrane od međunarodnog terorizma. Premijer je također kazao kako je svjestan da summit u Rigi neće biti skup proširenja, ali je izrazio uvjerenje da će Hrvatska dobiti ohrabrenje. [Bruno Lopandić / Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Papa zajamčio potporu Hrvatskoj na putu u EU </p>
<p>RIM</p>
<p> - Papa Benedikt XVI. primio je u četvrtak hrvatske biskupe na čelu s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije i zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Josipom Bozanićem, te je zajamčio potporu Vatikana Hrvatskoj u njezinu nastojanju da postane punopravna članica Europske unije. </p>
<p>Papa je ohrabrio hrvatske biskupe da ustraju u djelovanju na europskim integracijama Hrvatske i naglasio: »Jamčim vam podršku Svete Stolice, koja je uvijek cijenila i voljela Hrvatsku«.</p>
<p>Hrvatski biskupi u ponedjeljak su stigli u jednotjedni posjet Rimu, u pohod ad limina Apostolorum (pohod Apostolskim pragovima). Nakon što je već primio neke biskupe individualno, Benedikt XVI. primio ih je u četvrtak sve zajedno.</p>
<p>»Hrvatska oduvijek živi u okviru europske civilizacije te s razlogom stoga želi biti priznata kao članica EU-a. Njezina želja je ulaskom u tu ustanovu surađivati na dobro svih stanovnika kontinenta. Nacija će na taj način moći ući u odnos s uvažavanjem i dijalogom s drugim europskim narodima pridonoseći vlastitom kulturom i tradicijom u traganju za potpunom istinom o čovjeku«, rekao je Papa. Naglasio je kako izgrađivanje europskog doma treba uvijek biti utemeljeno na istini o čovjeku, oslanjajući se pritom na načelo »prava svih na život, od začeća do prirodne smrti, na priznavanje duhovne dimenzije čovjeka«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Poticaji za pšenicu 600 kuna viši</p>
<p>Važni ciljevi su pojačati proizvodnju u stočarstvu, te smanjiti uvoz žive stoke i sirovog mesa, kazao je Čobanković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je Saboru predložila da se državni poticaj za proizvodnju pšenice poveća za 600 kuna, pa bi ubuduće mogao iznositi 2200 kuna. Premijer Ivo Sanader nazvao je zakonski prijedlog o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu velikim iskorakom. »Pšenica bi trebala biti tržišno, a ne više političko pitanje«, rekao je premijer. </p>
<p>Resorni ministar Petar Čobanković kazao je da je riječ o zakonu koji u ruke daje temeljni alat kojim će se moći voditi ciljana razvojna politika u tom sektoru. Važni ciljevi su, rekao je Čobanković, i pojačati proizvodnju u stočarstvu. Uzgoj junica poticao bi se s 1800 kuna po grlu, a uzgoj teladi s 400 kuna. Predviđeni su i poticaji za krave dojilje, a proizvođači mlijeka koji su lani proizveli manje od šest tisuća litara također će moći ostvariti takve poticaje ako u 2006. proizvedu više od te brojke.</p>
<p>Čobanković je posebno istaknuo da zakon predviđa i oštrije sankcioniranje onih koji na bilo koji način zlorabe državne poticaje. Takve bi se kažnjavalo s 50.000 do 500.000 kuna. Vlada je također usvojila uredbu o uvjetima, kriterijima, visini i načinu na koji se mogu ostvariti potpore za otočne poslodavce kako bi se bolje sačuvala radna mjesta na otocima.</p>
<p>Potpore bi mogle ostvarivati otočne tvrtke u kojima država ili lokalna uprava nemaju više od 50 posto vlasništva, a najveći mogući iznos potpora je od 750.000 kuna tijekom trogodišnjeg razdoblja. Predviđeno je da bi korisnici potpora na otocima prve skupine (s lošom komunalnom infrastrukturom) godišnje mogli ostvariti potporu u visini mjesečne bruto plaće, a korisnici s otoka druge skupine (razvijenijih), u visini 50 posto mjesečne bruto plaće.</p>
<p>Potpore se ne bi odnosile na poslodavce izvoznike te proizvođače čelika, a u području brodogradnje vrijedile bi samo za remont i opremanje brodova koji neće napuštati teritorijalne vode Hrvatske.Vlada je Saboru poslala već raspravljeni paket četiriju zdravstvenih zakona, kao i prijedlog zakona o sudovima. </p>
<p>Vlada je odlučila osnovati još dva veleučilišta - u Šibeniku i još jedno, pod imenom Nikole Tesle, u Gospiću. Također, na sjednici je usvojeno Izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2005., tijekom koje su naši sportaši, prema riječima predsjednika HOO-a, Zlatka Mateše, osvojili su 282 medalje.</p>
<p>Smanjenje vanjskog duga za 600 milijuna kuna</p>
<p>Vlada će izdati obveznice u iznosu od 2,5 milijarde kuna uz plasman na domaćem tržištu kapitala. Kako je kazao premijer, cilj je vraćanje vanjskog duga, ali i oživljavanje domaćeg tržišta kapitala. Cjelokupni iznos upotrijebit će se za vraćanje duga a na pokrivanje inozemnog duga otići će 600 milijuna kuna. »Time se ne potiče zaduživanje banaka, jer većinu obveznica kupuju investicijski fondovi«, rekao je ministar financija Ivan Šuker. Kazao je i da će se obveznice izdati na rok sedam godina uz kamatnu stopu od 4,5 posto. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Na ravnopravnosti žena treba još mnogo raditi</p>
<p>Ravnopravnost spolova i položaj žena jedan je od prioriteta naše vlade, rekla je Kosor</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor u četvrtak je u Dubrovniku otvorila Prvu žensku ministarsku konferenciju jugoistočne Europe koja se održava pod nazivom »Žene jugoistočne Europe u politici i njihova vizija Europe«. Skup je okupio nekoliko vodećih političarki u regiji, među kojima su hrvatske ministrice Kolinda Grabar-Kitarović i Ana Lovrin, austrijska ministrica zdravlja Maria Rauch Kallat, ministrica integracija Albanije Arenca Trashani, koje je nakon dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice i županice Dubrovačko-neretvanske Mire Buconić pozdravio i posebni koordinator Pakta o stabilnosti Erhard Busek. </p>
<p>Kosor je naglasila da se ravnopravnost žena u hrvatskoj politici izuzetno popravila od devedesetih, no da je to još nedovoljno s obzirom na to da primjerice u Saboru ima 21 posto zastupnica, iako žene čine 52 posto populacije u Hrvatskoj. »Ravnopravnost spolova i položaj žena jedan je od prioriteta Vlade u kojoj su četiri ministrice koje vode najvažnije resore u državi i vjerojatno smo jedna od rijetkih zemalja koje imaju nacionalni dan posvećen borbi protiv zlostavljanja žena u obitelji. Iako je stanje bolje, na ravnopravnosti treba još mnogo raditi, a posebice na mijenjanju stereotipa o ženama«, istaknula je, dodajući da je jedan od najvećih problema neravnopravnost u plaćama. [A. Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Stečajnim upraviteljima ne više od tri postupka </p>
<p>Radnici ulaze u prvi red naplate u stečajnom postupku, i to ukupna potraživanja radnika, umjesto sadašnje trećine potraživanja za plaću i otpremnine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Konačni prijedlog izmjena i dopuna Stečajnog zakona možemo ocijeniti kao gospodarski zakon, a cilj mu je učinkovitije ubrzanje stečajnog postupka«, ocijenila je državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić obrazlažući zakon o kojem su u četvrtak raspravljali saborski zastupnici. </p>
<p>Među bitnijim zakonskim novinama je odredba prema kojoj stečajni upravitelji ubuduće neće moći voditi više od tri stečajna postupka čime se napušta dosadašnja praksa vođenja i do tridesetak postupaka istodobno.</p>
<p>Predlažu se i socijalno prihvatljivija rješenja za radnike koji sada ulaze u prvi, prioritetni red naplate u stečajnom postupku. U naplatu po novom ulaze ukupna potraživanja radnika, umjesto sadašnje trećine potraživanja za plaću i otpremnine.</p>
<p>Veća kontrola nad radom stečajnih upravitelja te propisana posebna znanja i polaganje stručnih ispita kojima će biti podvrgnuti stečajni upravitelji trebala bi spriječiti zloupotrebe njihova rada ubuduće. </p>
<p>»Naša je zadaća osigurati da stečajni upravitelji budu osobe koje će svojom stručnošću, znanjem i profesionalnom etikom omogućiti da se zloporabe svedu na minimalnu razinu«, kazala je Snježana Bagić. </p>
<p>To su podržali i dijelom iz oporbenih redova iako su uglavnom prozivali Vladu da izmjenama više brine o namirenju vjerovnika nego li o preustroju posrnulih poduzeća. Mnogi opozicijski sudionici u raspravi su ipak naglasili kako se nadaju da će se ubuduće voditi u mirnijem okružju. </p>
<p>Čuli su se i prigovori da zakon ne štiti stečajnu masu od zlonamjernih upravitelja, što je istaknuo Nikola Vuljanić (HNS). Upozorio je na nedavno donesen Zakon o sudskom registru, čime se, prema njegovu mišljenju, otvorila mogućnost nekažnjenog izvlačenja kapitala iz tvrtki u stečaju. Za primjer je naveo uskakanje tajkuna u drvno-prerađivačku industriju u Karlovcu, kao i Karlovačku industriju mlijeka, koju je iskoristio i zadužio tajkun kojem se u međuvremenu sudi godinama.</p>
<p>Pero Kovačević (HSP) složio se s tim kako je neprihvatljivo da stečajni upravitelji budu osobe nad kojima se vodi kazneni postupak. »Po tome bi stečajni upravitelj mogao postati i Jakša Cvitanović protiv kojeg su podnesene čak 92 kaznene prijave«, primijetio je Kovačević. </p>
<p>Dok pravaši, »seljaci« i SDP-ovci najavljuju kako neće podržati stečajni zakon, HDZ-ovi koalicijski partneri HSLS i HSU prijedloge zakonskih izmjena i dopuna hvale. </p>
<p>Klub HDZ-a zakon ocjenjuje vrlo korektnim. »Imali smo stečajni zakon koji je omogućavao beskrajno dugo vođenje stečajeva u kojima se s imovinom tvrtki upravljalo nesavjesno. Val stečajeva je sada iza nas, naše gospodarstvo ulazi u mirnije vode, svi makroekonomski pokazatelji su pozitivni, a radnici će odsad biti bolje zaštićeni u stečajevima«, zaključio je Dražen Bošnjaković (HDZ).</p>
<p>Novi članovi </p>
<p>Zlatko Kramarić (HSLS), Tonči Tadić (HSP) i Valter Drandić (IDS) bit će novi članovi Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om, obavijestio je u četvrtak novinare predsjednik Odbora Ivica Račan. Oni će zamijeniti Ivana Čehoka, Antu Đapića i Ivana Jakovčića koji su zbog zauzetosti drugim političkim dužnostima rijetko sudjelovali u radu Odbora, pa je međustranačkim dogovorom odlučeno da ih se zamijeni. Prijedlog za imenovanje novih članova Račan je poslao predsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu kako bi ih Sabor što prije izabrao. Na sjednici Nacionalnog odbora u četvrtak je zaključeno da bi nakon završetka 'screeninga' trebalo izraditi plan daljnjih aktivnosti. Pregovaračima je sugerirano da nastoje ne prihvaćati zakone koje zemlje EU-a još nisu uskladile, a koji se nameću Hrvatskoj. Račan je najavio da će se napraviti plan prezentacije najdelikatnijih poglavlja za pregovore. </p>
<p>Marijan LipovacMiroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Inspekcija zabranila rad s konjima</p>
<p>Tri konja šepaju te se nalaze u teškom stanju sa dubokim ranama na tijelu na koje se nakupljaju muhe</p>
<p>Nakon što je Udruga Prijatelji životinja podigla kaznenu prijavu protiv Milana Jurića, vlasnika radnih konja iz žumberačkog Eko -sela zbog neprimjerenog držanja i zlostavljanja, županijska veterinarska inspekcija zabranila je rad s konjima.</p>
<p>Direktor Veterinarske stanice Samobor, Tomislav Skenderović, utvrdio je u srijedu da tri konja šepaju te se nalaze u teškom stanju sa dubokim ranama na tijelu. Veterinarska inspekcija grada Samobora utvrdila je da su rane na tijelima životinja duboke i zahtijevaju liječenje.</p>
<p>Osim toga , ni Uvjeti u kojima se nalaze konji ne zadovoljavaju primjerene standarde koje utvrđuje Zakon o dobrobiti životinja.</p>
<p>»Konji su zbijeni u jednoj štali, punoj muha koje su se skupljale na njihove otvorene rane po tijelu«, rekao je Luka Oman predsjednik Prijatelja životinja.</p>
<p>Veterinarski inspektor Tomislav Skenderović, nakon uviđaja, naredio je da se konji više ne smiju koristiti za rad, a napomenuo je i da bi se trebali smjestiti u primjerenije uvjete.</p>
<p>Slučaj je u četvrtak preuzeo Bojan Smrkulj, Županijski veterinarski inspektor koji je za Vjesnik izjavio samo da je predmet u postupku. [Ana Grubanović]</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Za glavu u torbi plaća ispod državnog prosjeka</p>
<p>Sindikati upozoravaju da zbog potplaćenosti i teških uvjeta rada zaštitari moraju hitno dobiti kolektivni ugovor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS-a) Krešimir Sever pozvao je u četvrtak poslodavce na hitno donošenje granskoga kolektivnog ugovora za zaštitarsku djelatnost. Sindikalci su, naime, ocijenili da zaštitari rade u neizdrživim uvjetima. </p>
<p>Osim što je potplaćen, zaštitarski posao je u zadnjih nekoliko godina sve opasniji. Nedavno je u jednoj poznatoj tvrtki zabilježeno već treće samoubojstvo zaštitara ove godine. </p>
<p>»Prosječna plaća zaštitara danas iznosi između 2200 i 2500 kuna, a to je čak manje od plaće onih koji osam sati sade maćuhice po gradu«, rekao je Miomir Jačimović, voditelj sektora zaštitarstva u Republičkom sindikatu radnika Hrvatske. U Hrvatskoj ima 17.000 zaštitara s licencom, ali ih nedostaje još 2000.</p>
<p>»Za tako malu plaću ljudi ne žele raditi jedan od najopasnijih poslova«, kaže Jačimović. Sindikalisti tvrde da se sve to događa dok u svijetu iz dana u dan raste promet na zaštitarskim poslovima. Sa 60 milijardi u 2004. godini on se, kažu, vani penje na čak 100 milijardi dolara, dok kod nas zaštitari imaju duplo manju plaću od državnog prosjeka. </p>
<p>»Zaštitarstvo u nas već godinama funkcionira preko jeftine cijene rada. Niču male tvrtke koje s nerealno niskim cijenama ruše svaki oblik konkurencije«, poručuje Sever. Dodaje da je zakonodavac propisao uvjete kako se postaje zaštitar i definirao pravo na nošenje oružja, no ne i kako platiti čovjeka. Problem je i to što zaštitari uvježbavaju gađanje svake tri godine, a i tada ispale samo osam metaka. Zato se traži češća i kvalitetnija obuka te da se svake godine obavljaju psihijatrijska testiranja. [Mile Franičević]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060707].
|
