NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060607].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 130874 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.06.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tvrtke grade vrtiće za djecu zaposlenika</p>
<p>Vip, Ericsson Nikola Tesla, Hypo banka i Siemens odlučili su u Hrvatskoj primijeniti europsku praksu i svojim djelatnicima olakšati smještaj djece u vrtiće</p>
<p>Na prvom katu Hypo Alpe Adria Centra na Slavonskoj aveniji u Zagrebu uskoro će osvanuti vjerojatno najmoderniji vrtić u zemlji s otvorenom terasom, većom zelenom površinom ograđenom visokom ogradom, bazenom i mnoštvom igračaka. Iako će vrtić biti otvorenog tipa, djelatnici ove kompanije imat će prednost pri upisu svoje djece.</p>
<p>Vip, Ericsson Nikola Tesla, Siemens i Hypo prve su kompanije koje su u Hrvatskoj odlučile primijeniti europsku praksu i svojim djelatnicima olakšati smještaj djece u vrtiće. Jedna od karakteristika takvih vrtića, koji mogu biti privatni (vlasnik tvrtka) ili djelomično privatni (drugi dio vlasništva ima grad), usklađeno je radno vrijeme s boravkom djece u vrtiću, a koje mamama i tatama olakšava spoj privatnog i poslovnog života. </p>
<p>»Ideja je sjajna, ali pod uvjetom da djeca djelatnika tvrtki pohađaju vrtić pod istim zakonskim uvjetima kao i ostala djeca ili s višim standardima uz veća izdvajanja«, kaže načelnica za predškolski odgoj u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Marija Ivanković. </p>
<p>Cijenu usluge privatnih vrtića slobodno će formirati tvrtke, no uz preporuku Ministarstva da ona bude prihvatljiva za roditelje. Uz to, Ministarstvo će, jednako kao i sve druge privatne vrtiće, i njih sufinancirati s po 750 kuna po djetetu. Neke tvrtke pak najavljuju da će i same participirati u cijeni vrtića i tako olakšati roditeljima.</p>
<p>Osim što otvaraju moderne vrtiće, financiraju opremu i plaćaju nove tete, tvrtke na taj način djelomično oslobađaju prostor prebukiranih vrtića u vlasništvu gradova i županija, ističu u Ministarstvu. Samo je u Zagrebu ove sezone na listama čekanja ostalo oko 1500 mališana, pa je svaka privatna inicijativa, slažu se gradske vlasti i Ministarstvo, dobrodošla. Ministarstvo, kako ističe Marija Ivanković, pozdravlja i fleksibilizaciju radnog vremena takvih vrtića. Naime, od početka suradnje Ericssona i zagrebačkog vrtića »Bajka«, taj vrtić uvodi smjenski program i radno vrijeme od 6 do 22 sata! </p>
<p>Projekt u Europi poznat godinama (Hypo banka u Klagenfurtu ima cijeli vrtić namijenjen samo zaposlenicima), kod nas je novina, no čini se da su ga prepoznali i ostali gradski i privatni vrtići. Naime, postojeći vrtići s manjim skupinama djece, ako imaju prostor, itekako su zainteresirani za potpisivanje ugovora s velikim tvrtkama. </p>
<p>Dječji vrtić »Šuma Striborova«, sagrađen u sklopu Vipnetova kompleksa, također je otvorenog tipa što znači da se mogu upisati i djeca roditelja koji nisu Vipovi djelatnici. Kako kažu u Vipu, iskustva drugih tvrtki iz Europe i svijeta su ta da je jedan od većih dobrobiti za zaposlenike vrtić otvoren u tvrtki. To otprilike znači da se, dok mama radi, iza vrata njezina ureda dijete igra s ostalom djecom.</p>
<p>»Vrtić se još gradi, no odziv zaposlenika je zasad dobar. Mnogo veći odziv očekujemo početkom nove pedagoške godine. Na ovaj se način upotpunjuju interne usluge prema zaposlenicima, a utječe se i na njihovo zadovoljstvo tako što im se omogućava da fleksibilnije planiraju svoj privatni i poslovni život«, kažu u Hypo banci.</p>
<p>Prema riječima Biserke Bucković iz zagrebačkoga gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, u tijeku su pregovori s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla, koja planira potpisati ugovor s vrtićem »Bajka« na zagrebačkoj Trešnjevci. Ericsson bi osigurao smještaj za po jednu vrtićku i jasličku skupinu, odnosno za djecu djelatnika te tvrtke.</p>
<p>»Budući da u vrtiću postoji prostorna mogućnost za takav oblik suradnje, radno vrijeme bit će prilagođeno potrebama djelatnika«, kaže Bucković. U tom će slučaju tvrtka platiti dodatno opremanje vrtića te novi kadar. </p>
<p>Mirela LilekAnita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prebačeno 7236 sudskih predmeta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako bi se ubrzalo rješavanje sudskih predmeta, Vrhovni sud donio je odluku o prebacivanju neriješenih slučajeva s opterećenih, na manje opterećene sudove.</p>
<p>Podaci Vrhovnog suda pokazuju da je od početka godine pa do kraja travnja preseljeno 7236 građanskih i kaznenih i prekršajnih predmeta, i to uglavnom s najopterećenijih sudova - zagrebačkog Općinskog, splitskog Županijskog, ali i iz manjih sudova koji imaju velik broj neriješenih predmeta, kao što su županijski sudovi u Velikoj Gorici i Zlataru, Prekršajni u Dugom Selu.</p>
<p>Najviše, 2041 sudski kazneni prvostupanjski predmet, što ne iznenađuje, raspodijeljen je sa zagrebačkog Općinskog suda uglavnom na sudove u okolici, u Zagorju, pa sve do Novske, Petrinje i Gline. Sa splitskog Županijskog suda prebačeno je 2000 civilnih predmeta drugog stupnja, i to, osim Dubrovnika, i na udaljene sudove županijske sudove u Osijeku, Bjelovaru i Varaždinu. </p>
<p>Sa Županijskog suda u Velikoj Gorici, 1400 takvih predmeta prebačeno je na sudove istog stupnja u Karlovcu, Požegi, Sisku te Vukovaru. Među sudovima s brojnim zaostacima kaznenih predmeta je i Općinski sud u Poreču, čiji predmeti su raspoređeni okolnim sudovima u Bujama, Buzetu, Labinu i Rovinju. Zanimljivo je da Županijski sud u Zagrebu više nije neažuran, jer je tom sudu tridesetak predmeta preseljeno sa Županijskog suda u Velikoj Gorici. </p>
<p>Među prebačenim predmetima, niti jedan nije stariji od tri godine. U Vrhovnom sudu naglašavaju da su preseljeni teži sudski predmeti, te da među njima nema tipskih koji se brzopotezno rješavaju, kao što su, primjerice, tužbe zbog neisplate dara za djecu, kakve su prije nekoliko godina zatrpavale sudove.</p>
<p>Seljenje predmeta iziskuje i dodatne troškove iz državnog proračuna jer se svim strankama u postupku, odvjetnicima, tužiteljima nadoknađuju putni troškovi, koji će sigurno biti znatni, pogotovo kad se postupci sele na udaljene sudove.</p>
<p>Đuro Sessa, sudac zagrebačkog Županijskog suda i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, kaže da je nesporno da će nastati novi troškovi, no najskuplje je ako se sudski predmeti ne rješavaju. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Braniteljima stambeni objekti u državnom vlasništvu</p>
<p>Prvih 78 stanova i kuća bit će dodijeljeno idući tjedan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi ugovori o darivanju stanova i kuća u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi bit će s braniteljima potpisani idući tjedan, najvjerojatnije 13. lipnja, u povodu obilježavanja Dana Knina. Doznajemo da je riječ o 78 kuća i stanova. </p>
<p>Time će Vlada, šest mjeseci nakon što je to regulirala i uredbom, ispunit još jedno obećanje braniteljima i članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih branitelja. </p>
<p>Pravo na stan ili kuću dobit će oni koji u njima već žive, a na području Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi stambeni objekt. Da bi dobili u vlasništvo državne kuće i stanove u kojima sada žive, moraju odustati od zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Potvrdu da je postupak za stambeno zbrinjavanje obustavljen izdat će Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Darovane kuće neće se moći prodavati 10 godina, što će se upisati u zemljišne knjige.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, s kojim će se sklapati ugovori o darivanju, dosad je zaprimljen 6931 zahtjev branitelja za ovom vrstom trajnog stambenog zbrinjavanja. Od tog broja obrađuje se 1574 zahtjeva - provjeravaju se vlasnički odnosi i raščišćavaju problemi vezani uz promjene vlasništva. Iduća dva mjeseca darovat će se samo nekretnine s čistim vlasništvom, a do kraja godine trebali bi biti raščišćeni svi problemi. </p>
<p>Ministarstva obrane, policije te obitelji, branitelja i međugenerecijske solidarnosti moraju ministarstvu Božidara Kalmete dostaviti evidenciju osobnog i stambenog statusa branitelja i članova obitelji nestalih i zatočenih branitelja na koje se odnosi ova Vladina uredba. Uz to, Ministarstvo branitelja treba dostaviti i popis branitelja koji su podnijeli zahtjev za stan.</p>
<p>Agencija za pomet i posredovanje nekretninama (APN) dostavlja sve podatke o stambenim objektima koje je za državu kupila na područjima posebne državne skrbi.</p>
<p>Prema riječima čelnika Zajednice povratnika Hrvatske Josipa Kompanovića, krovna povratnička udruga zadovoljna je brojem kupljenih kuća iako je prošle godine došlo do zastoja u otkupu. No, nisu zadovoljni i tempom kupnje u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji, pa će se ove godine otkup na tim područjima pojačati. U Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je najviše doseljenih Hrvata iz BiH, otkupit će se 240 stambenih objekata, a bude li trebalo, u Vladi su spremni pronaći i dodatni novac. Povratak prognanika i imovine bit će, najavljuju na relevantnim adresama, završen krajem ove godine. [Miroslava Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Bikarac položio ispit strogoće u Bruxellesu</p>
<p>Vincent Degert, šef Delegacije komisije EU u Hrvatskoj, pohvalio Šibensko-kninsku županiju</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Šibensko-kninska županija dobro je iskoristila priliku i dosad od pretpristupnih fondova EU za više projekata dobila oko šest milijuna bespovratnih eura. Taj je novac dodijeljen županiji u sklopu Regionalnog razvojnog projekta CARDS 2002, koji se financira Europske unije. Zahvaljujući činjenici što se Šibensko-kninska županija među prvima uključila u taj projekt za što je trebalo obaviti brojne pripreme i pripremiti solidne temelje, dobila je znatan novac, koji je već uložen u razvitak komunalne infrastrukture i poduzetništva.</p>
<p>Druge županije, koje se tek uključuju u projekt, dobit će znatno manje novca, oko 1,5 milijuna eura, a trenutačno se za bespovratna sredstva EU natječe 13 županija. Drago Matić, voditelj jedinice za provedbu projekata u Šibensko-kninskoj županiji, zadovoljan je obavljenim poslom . »Mi smo se još prije nekoliko godina, donoseći Regionalni operativni projekt, odlučili za svoje razvojne prioritete, što nam je kasnije znatno olakšalo kandidiranje projekata za bespovratna sredstva. Prioritetno smo se odlučili za razvitak slivnog područja rijeke Krke te razvitak malog i srednjeg poduzetništva.</p>
<p>Bespovratnim sredstvima u ukupnom iznosu od oko šest milijuna eura finacirala se gradnja vodoopskrbnog sustava u Promini, Piramatovcima i Kistanjama, sustav za pročišćavanje otpadnih voda u Skradinu, sustav za navodnjavanje u Marićima nedaleko od Knina, infrastruktura u poduzetničkoj zoni Podi, koja je time postala prvom zonom u Hrvatskoj, koja se oprema zahvaljujući pomoći EU, a riječ je o više od 1,6 milijuna eura. Bespovratnim sredstvima Europske komisije financira se i poduzetnički inkubator u zgradi bivše vojarne u Mandalini nedaleko od Šibenika.</p>
<p>Vrlo dobro je u dobivanju »besplatnog kolača« prošao i šibenski Bikarac - odlagalište otpada kao jedino u Hrvatskoj, koje se izborilo za novac EU.</p>
<p>Dokumentacija Bikarca za proširenje odlagališta i njegovu modernizaciju te ustroj po strogim europskim standardima prošla je rigoroznu kontrolu u Bruxellesu. Šibensko-kninska županija priprema još tri projekta za koja se traže europska bespovratna sredstva. Riječ je o gradnji vodoopskrbnog sustava u Primoštenu Bilo, u Ivoševcima nedaleko od Kistanja i Šarićevim docima. Knin i Drniš dobit će pomoć za pripremu tehničke dokumentacije za modernizaciju odvodnje.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>HV (opet) spasio stvar</p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
<p>Sad je valjda jasno zašto su po svim anketama Oružane snage među institucijama u koje hrvatski građani najviše vjeruju.</p>
<p>Iako bi to trebala biti iznimka, a ne pravilo, već smo navikli da vojska pomogne kad treba gasiti požare, da helikopterima prebaci stradale ili nađe unesrećene na moru. Jednostavno, kad je gradila svoj sustav nacionalne sigurnosti, Hrvatska je 1991. sve uložila u obranu od agresije. Neki drugi segmenti obrane tada nisu bili toliko važni pa i danas teško možemo zamisliti obranu od poplava i drugih nepogoda bez HV-a. </p>
<p>Najjednostavnije, uvijek kad negdje nešto »zapne«, u pomoć se zove Ministarstvo obrane, odnosno Hrvatska vojska. </p>
<p>Tako je i ovaj put. Kad je na lokalnoj samoupravi zapeo projekt za stambeno zbrinjavanje stradalnika, odnosno ratnih invalida, obitelji i djece poginulih branitelja. </p>
<p>Naime, iako je braniteljski Zakon precizno propisao i tko ima pravo, i tko je dužan osigurati njegovu provedbu, nastavak je lani došao u pitanje. </p>
<p>Jedinice lokalne samouprave, premda dužne ustupiti građevinsko zemljište i komunalno ga opremiti za organiziranu izgradnju, u zadnjih šest mjeseci 2005. nisu osigurale niti jednu novu lokaciju za to. </p>
<p>Vlada je brzo reagirala.</p>
<p>Najprije odlukama po kojima je 2005. provedena kupovina 364 stana za ratne invalide, a prošli tjedan i zaključkom da se nedostatak lokacija ubuduće riješi prenamjenom državne imovine koju HV ne trebaju. </p>
<p>Uvjeti građenja tek će se preciznije razraditi, no već sada se može reći da su MORH i Hrvatska vojska odradili ključni dio posla. Štoviše, gotovo su spasili i omogućili nastavak projekta kroz koji je od 1997. do danas, za ratne stradalnike izgrađeno više od 5.250 stanova. Vojska je, a to se također manje zna, dugi niz godina čuvala vrijednu državnu imovinu. Činila je to iako je za HV i MORH to bilo ogromno financijsko breme. Pazila je i one objekte koje nikad nije trebala ni za obuku ni za smještaj vojnika, a nerijetko i zgrade koje je najprije preuzela, a onda vratila lokalna vlast. Svakog dana, vojarne i zemljišta čuva 1650 vojnika, a sada se vidi koliko je vrijedan bio taj njihov trud. Lokacije za stradalničke stanove više nisu problem, ili - jednostavnije - HV je (ponovno) spasio stvar.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Unosni otpad</p>
<p>IVAN SMIRČIĆ</p>
<p>Čišćenje Hrvatske od plastičnih boca, barem kako prazni kontejneri svjedoče, odlično napreduje, što bi značilo i da se stvari kreću nabolje u pogledu iskorištavanja otpada. No, količine odvojeno prikupljenog i recikliranog otpada još su uvijek daleko od proizvodnih potreba. Trebalo bi, dakle, još više odvojeno prikupljenog otpada, a uz to i više reciklažnih pogona, koji imaju mogućnost proizvodnje gotovih proizvoda. Većina postojećih ne može proizvoditi nove proizvode, već sirovinu izvozi. Nijemci, Austrijanci ili Švicarci, primjerice, čim nešto kupe odmah znaju gdje će to i pohraniti. Takva praksa polako dolazi i u Hrvatsku. Osim što se brinemo o okolišu, iskoristimo otpad i za daljnju proizvodnju. Plastika, limenke, papir, staklo, stare gume i kuhinjski biootpad mogu se itekako dobro ponovno iskoristiti. Raznim pravilnicima o gospodarenju otpadom koje donosi Ministarstvo zaštite okoliša, otpad postaje vrijedna sirovina pa je na gradovima i općinama da omogući građanima njegovo odvojeno prikupljanje.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Predsjednikov Drugi mandat</p>
<p>Mesić se sve više od predsjednika koji komunicira s narodom pretvara u državnika, i to je dobro za Hrvatsku</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Nakon opatijskog summita, kada je Stjepan Mesić ugostio svoje kolege iz susjedstva, pojačane prvim čovjekom Unesca, moglo se osjetiti zadovoljstvo što sve ležernije i lakše organiziramo velike skupove, a i što naš predsjednik uživa velik ugled. S većinom predsjednika Mesić je i prijatelj, što u politici nije lako postići, ali se isplati. Iako se politika najčešće svede na trgovinu, kap prijateljstva uvijek je važna na toj nesigurnoj vagi. Mesić uživa poseban ugled u državama koje su nastale nakon kraha Jugoslavije. Možda ne u Srbiji, gdje ga za smrt Jugoslavije još okrivljuju oni koji žale za bivšom državom, ali svakako u BiH, Makedoniji, Crnoj Gori. Za njih je Mesić hrabar i odvažan političar, bez dlake na jeziku, demokrat kojeg uvažavaju. Vidjelo se to i u Opatiji, ali vidi se to i kad Mesić prima ili odlazi u goste svojim kolegama.</p>
<p>U krajnju ruku, godi to vidjeti. Nije ni Mesiću na početku prvog mandata uvijek bilo lako, tek smo vježbali demokraciju, i nije čudo što je ponekad dolazilo i do nesporazuma. Drugi mandat Predsjednik je počeo zaista dobro. Suradnja s premijerom i predsjednikom Sabora je dobra, trio na vlasti pokazuje da im je glavni interes Hrvatska, i to je najbolje što se moglo dogoditi. Stare svađe, ako ih je i bilo, zaboravljene su, trojica političara koji imaju najveću odgovornost u Hrvatskoj surađuju na zadovoljavajući način i u pravoj mjeri reprezentiraju državu.</p>
<p>Drugi mandat političari obično odrađuju bolje jer su manje opterećeni pritiscima. Tako je i s Mesićem. Sada, kada više ne arbitrira kod svake sitnice, postaje autoritet kojem se vjeruje. Je li to zasluga i sadašnjeg tima savjetnika, koji bolje i vještije radi od bivšeg, ostaje pitanje na koje će se odgovor dobiti na kraju mandata. Ako Mesić nastavi ovako, bit će to dobro odrađen mandat, koji će poslužiti i budućim predsjednicima kao primjer.</p>
<p>Mesić se sve više od predsjednika koji komunicira s narodom pretvara u državnika, a i to je dobro za Hrvatsku. Njegovo veliko iskustvo potrebno je i korisno za regiju, i bilo bi dobro da se još više angažira u vrijeme kada trusni Balkan čekaju novi izazovi. Mesićevi protivnici, pogotovo oni iz krajnje desnog tabora, sve su nervozniji, jer Mesić više ne radi gafove. Nemaju mu više što zamjeriti, a popularnost mu je nesumnjivo velika.</p>
<p>Izazovi za našu zemlju tek predstoje, pogotovo oni europski, i važno je da je državni vrh jedinstven u stavu da su potrebni napori svih da dobijemo bitku za Europu. Tu jednostavno nitko neće odnijeti svoj dio slave, nego će to pripasti svim građanima Hrvatske. A na državnom vrhu je da zna pokrenuti potrebnu energiju da svi građani krenu prema tom cilju. Nije to lako, a znaju to i Mesić i Sanader i Šeks. Uspiju li pridobiti Hrvate za europsku ideju učinit će velik posao, jer samo ujedinjena zemlja s jasnim ciljem može stići do rezultata. </p>
<p>Da se stvari u zemlji bitno mijenjaju nabolje pokazali su upravo prošli predsjednički izbori. Nakon predizborne kanonade, nitko nikom nije previše zamjerio. U politici se u vrijeme izbora svašta kaže, ali i zaboravlja. Bilo je to tako i u Hrvatskoj, i Predsjednik je neopterećen nakon pobjede, koja je bila potpuno čista, mogao ležernije krenuti odraditi drugi mandat.</p>
<p>Prije svega u interesu Hrvatske, za koju se uvijek i borio. Oni koji su ga osporavali, a pokušavaju i danas, ispali su iz politike, jer nisu pokazali zrelost u vremenima kada je trebalo više razuma i pameti. Mesić ih je pobijedio, i to je također činjenica.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Spaljivanje otpada kao alternativni izvor energije </p>
<p>Zakonski bi trebalo zabraniti spaljivanje otpada u proizvodnim procesima gospodarskih subjekata kojima zbrinjavanje otpada nije osnovna djelatnost</p>
<p>ŽELJKO ŠIMUNOVIĆ</p>
<p>Svakim danom svjedoci smo sve češće prakse privatnih gospodarskih subjekata na području Hrvatske vezane uz inicijative uvođenja alternativnih izvora energije u svojim tehnološkim procesima, najčešće spaljivanjem raznih vrsta otpada u pripadajućim postrojenjima. Svježi primjeri su primjerice Tvornica cementa HOLCIM u Koromačnom, Dalmacijacement, Istarska tvornica vapna iz Raše i sl. S druge strane, u tijeku je inicijativa Ministarstva zaštite okoliša za osnivanje Regionalnih županijskih centara za zbrinjavanje otpada, odnosno aktivnosti jedinica lokalne samouprave u vezi uspostave sustava gospodarenja otpadom u skladu s direktivama EU, kako bi uspjele povući sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. </p>
<p> Mislim da bi zakonski trebalo zabraniti uvođenje alternativnih izvora energije spaljivanjem otpada u proizvodnim procesima gospodarskih subjekata kojima zbrinjavanje otpada nije osnovna djelatnost.</p>
<p> Razlozi su sljedeći: spaljivanje otpada u postrojenjima s često vrlo manjkavom zaštitom vrlo je štetno za ljude i okoliš, a nadgledanje procesa spaljivanja otpada otežano je u sve više gospodarskih subjekata, posebno privatnih.</p>
<p> Ako bi ta praksa poprimila maha, Hrvatska bi postala jedna velika spalionica smeća, privlačeći privatne ulagače koji na taj način smanjujući troškove proizvodnje ostvaruju ekstraprofit. Omogućavajući na taj način privatnim vlasnicima ostvarivanje ekstraprofita prepušta im dio sirovinskoga kolača za koji inače priprema gradnju objekata u sklopu osnivanja regionalnih centara za zbrinjavanje otpada, a koji bi u sebi trebali imati postrojenja za dobivanje električne i toplinske energije.</p>
<p>Treba graditi strogo namjenska postrojenja za iskorištavanje specifičnih vrsta otpada (primjer pogona za reciklažu automobilskih guma u Varaždinu). Gospodarski lobiji koji na opisani način ostvaruju ekstraprofit utječu na donošenje zakonske regulative vezane uz emisiju štetnih tvari u okoliš, zaštitu okoliša, i sl.</p>
<p> Nabrojani argumenti trebali bi biti dovoljan razlog da se postupi u skladu s prijedlogom i, kao što je rečeno, zakonski zabrani uvođenje alternativnih izvora energije spaljivanjem otpada u proizvodnim procesima gospodarskih subjekata kojima zbrinjavanje otpada nije osnovna djelatnost.</p>
<p>Autor je dipl. ing.</p>
<p> elektrotehnike i predsjednik Udruga za zaštitu</p>
<p> okoliša EKO - 2000</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Izvoz mladih nije nam potreban </p>
<p>Vrijeme je da kao mlada demokratska zemlja već jednom smanjimo broj visoko obrazovanih na burzi rada</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ</p>
<p>Bolonjski je proces kod nas izazvao lavinu nejasnoća i opravdanih upita, osobito kod onih koji s višim ili visokim stručnim spremama žele sebe osposobiti za različita područja djelovanja.</p>
<p> Dok se s jedne strane Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kod njegova uvođenja poziva na europske standarde i modele studiranja u zemljama EU-a, kod nas je, s druge strane, uvođenje Bolonjskoga procesa imalo posve druge odjeke u javnosti. Mnogi su mišljenja da je novim modelom studiranja riječ o klasičnome podilaženju prohtjevima izvana, u prvome redu interesima moćnika, drugi opet da je riječ o pokušajima omogućavanja studiranja ama baš svima, a ne nedostaje ni onih koji su, ne shvaćajući Bolonjski proces, upisali studije računajući da će dosadašnje, nazovimo maratonske studije zamijeniti mnogo lakši modeli studiranja i dao će se mnogo lakše - nego dosad - doći do diplome s kojom bi se moglo uspjeti i na europskome tržištu ponuda i potražnja. Ne stječe li se dojam da su naši mladi uglavnom željni bezbolno doći do visokih ciljeva ili su možda dosadašnje hrvatske diplome bile prezahtjevne u odnosu na europske?</p>
<p> Neke ni ne vrijedi uvjeravati da se ispravno i stručno osposobljavanje stječe samo uz maksimalna uložena sredstva, da studiranju nije cilj bježanje od vlastite nemoći u borbi za život, odgađanje neodgodivoga životnoga osamostaljivanja, a još manje život uz povlastice na kućnome budžetu ili na državnim jaslama.</p>
<p> Kad je riječ o hrvatskim sveučilištima, statistike su nemilosrdne i govore da na tržište nisu izbacila dovoljno stručnjaka za tržišno natjecanje. Govore i da na našim sveučilištima studije do kraja uspije izgurati tek do 30 posto upisanih studenata, unatoč tome što Ministarstvo redovito na sveučilišne račune uplaćuje sredstva za ukupan broj upisanih. Ilustracije radi, što bi se dogodilo da jedna privatna tvrtka nakon 100 posto uloženih sredstava na kraju tržištu ponudi svega 30 posto proizvoda.</p>
<p> Ni uzroci takve situacije nisu baš bezazleni. Prvo: željni studija i napredovanja nerijetko - ni uz dobru volju - ne mogu do traženih studija zbog upisnih kvota. Drugo: potkupljivost pri upisima nije novost ni na hrvatskim studijima. Treće: budući studenti jasno moraju vidjeti realne perspektive za budućnost i osvijestiti motive upisivanja, a Ministarstvo napokon jasno i javno obrazložiti studentima razložnost studiranja i stvarne mogućnosti nakon završetka studija. Inače će i studiranje biti zasjenjeno različitim interesima koji neće mnogo koristiti ni pojedincima ni društvu. Najmanje zemlji koja želi napustiti sivilo i pokazati se vodećom u ovome dijelu regije. Nije dovoljno tek omogućiti upise na studije, pa i uz cijenu rizika od neuspjeha, koliko je važno obrazložiti mladima s iksicama da će sa stečenom diplomom, bez dana radnoga staža, barem dostići one koji su i bez visokih nauka sebi omogućili kakav-takav život.</p>
<p> Nije dovoljno ni pozivati maturante da upišu studije i ostanu u Hrvatskoj ako oni već sada uočavaju kako se u našoj zemlji ni po čemu ne cijeni visoko obrazovanje, a rad s diplomom u tuđoj zemlji smatra spasenjem za sebe i vlastitu obitelj. Na posljetku, vrijeme je da kao mlada demokratska zemlja već jednom smanjimo sramotno visok broj visoko obrazovanih na burzi rada. Izvoz nam mladih snaga nipošto nije potreban.</p>
<p>Autor je profesor rimokatoličkoga vjeronauka, </p>
<p>član Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim</p>
<p> školama.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Otpuštanja uoči sezone</p>
<p>Izvješćujemo vas da nam je poslodavac METRO Cash d.o.o. PJ Zadar uručilo ni manje ni više nego 47 neprodužetaka Ugovora o radu.</p>
<p> Napominjemo da smo većina članovi Sindikata trgovine Hrvatske i imamo osjećaj da poslodavac, odnosno direktor navedenog centra i njegovo poslovodstvo, namjerno nije produžio Ugovore o radu. Sada kad svi centri i poslodavci primaju radnike zbog sezone, taj poslodavac radnicima ne želi produžiti Ugovore o radu i ostavlja na ulici 47 obitelji.</p>
<p>Na otvaranju METRO-a u Zadru uposleno je oko 220 ljudi, a sada ih je oko 140. Gdje su one lijepe priče da imaju namjeru zaposliti još osoba? Sramota je da u jednom danu iz tog centra poslodavac otpusti 47 ljudi, a pritom prima nove na posao. Očito je da predsjedniku Uprave odgovara da taj direktor i njegovo poslovodstvo rade strahoviti pritisak na radnike, ugrožavajući njihovu i egzistenciju njihovih obitelji. </p>
<p>OGORČENI RADNICI METRO Cash d.o.o.-aZADAR</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zbog dobrosusjedskih odnosa </p>
<p>Potres 15. travnja 1979. godine izazvao je katastrofalna razaranja na cijelom Crnogorskom primorju. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regiji, a naročito su stradali kulturno-povijesni spomenici. Priskočile su u pomoć sve republike tadašnje države, a posebnu pomoć pružili su upravo dobri susjedi, Republika Hrvatska, iako je i Dubrovnik tada pretrpio znatna oštećenja. </p>
<p> Dvanaest godina kasnije, za blagdan sv. Nikole, 6. prosinca 1991. godine jedna druga katastrofa mnogo gora od zemljotresa pogodila je Dubrovnik sa širom okolicom.</p>
<p>Nitko danas u Hrvatskoj nema apsolutno ništa protiv crnogorske neovisnosti, ali neka se prije tog priznanja Crna Gora obveže da će podmiriti sve ratne štete koje je po Hrvatskoj učinila, a ne samo onih par stotina tisuća eura za uništenu farmu muznih krava u Konavlima… Bilo bi to ljudski pošteno i nesumnjivo dobar znak buduće dobrosusjedske suradnje! </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆSAMOBOR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>»Dražen će nastaviti živjeti s nama«</p>
<p>Muzejsko memorijalni centar Dražen Petrović svečanim programom otvara se danas, na trinaestu obljetnicu njegove tragične pogibije. Na Trgu Dražena Petrovića u Ciboninu tornju, uređen je 260 četvornih metara veliki prostor u kojemu se nalazi više od 460 artikala iz života i sportske karijere hrvatske košarke legende. Otvorenju centra, koje će u 20 sati izravno prenositi televizija, nazočit će predsjednik Vlade RH Ivo Sanader, gradonačelnik Milan Bandić te brojni Draženovi prijatelji, suigrači i štovatelji. </p>
<p>Uređenjem centra, koje je financirala Zaklada Dražena Petrovića, a pomogli su Vlada i Grad Zagreb ispunjen je višegodišnji san obitelji Petrović. </p>
<p>»Presretna sam što smo uspjeli urediti muzej do obljetnice Draženove tragične pogibije. Moderan memorijalni centar omogućit će da i djeca, koja nisu rođena dok je Dražen bio živ, dožive njegov lik i djelo«, istaknula je Draženova majka Biserka Petrović i dodala kako će se upravo za najmlađe u prostorijama centra redovito održavati tematske radionice. »Dražen, skroman i jednostavan kakav je bio, rekao bi da je ovakav muzej previše, no on mora nastaviti živjeti s nama«, kaže gospođa Petrović.</p>
<p>Muzeološku koncepciju i recenzije više od 460 artikala napravio je ravnatelj Hrvatskog športskog muzeja Zdenko Jajčević. No, i u utorak je dorađivana stalna postava muzeja jer iz cijelog svijeta pristižu novi artikli iz Draženove karijere. Draženov brat Aleksandar Petrović tako je u ponedjeljak donio košarkašku loptu s atenskog finala Kupa Eurolige u kojoj je Cibona pobijedila Real Madrid.</p>
<p>Postavljanjem najnovije multimedijalne tehnologije u Memorijalnom centru na dvije etaže, posjetitelji će moći vidjeti sve Draženove trofeje, pogledati isječke iz utakmica, filmove o njegovu životu i kupiti suvenire za uspomenu što će pridonijeti vjerodostojnom čuvanju uspomena na Draženov život i njegovu sportsku karijeru, koja je prekinuta u najvećem usponu.</p>
<p>Prema riječima Biserke Petrović, 10. srpnja započet će i uređenje Trga Dražena Petrovića. Na stubama ispred košarkaške dvorane, na mjestu na kojem se trenutno nalazi pokal, bit će postavljen spomenik s Draženovim likom. U podnožju stepeništa izgradit će se fontana iz koje će svjetlost reflektora obasjavati Draženov spomenik. U neposrednoj blizini fontane zasadit će se nova stabla i postaviti ukrasne betonske klupe, koje će, između ostalog, onemogućiti pristup automobilima. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tuđmanovu HIP-u 100 tisuća kuna</p>
<p>Gradsko poglavarstvo na sjednici u utorak odlučilo je izdvojiti 100 tisuća kuna Udruzi za hrvatski identitet i prosperitet Miroslava Tuđmana, a gradonačelnik Milan Bandić najavio je kako će već ovog tjedna Grad potpisati 88 milijuna eura »težak« ugovor o kupnji Tvornice Gredelj.</p>
<p>Udruga za hrvatski identitet i prosperitet dobila je novac za program obilježavanja 84. godišnjice rođenja i okruglog stola povodom 7. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Od tog novca financirat će se i istraživački projekt pod nazivom Operacija Medački džep i zbornik radova - Hrvatski nacionalni interesi i EU. </p>
<p>Gradonačelnik Bandić na konferenciji za novinare rekao je kako je Grad s Vladom usuglasio način kupnje tvornice Gredelj i već sljedećeg tjedna će potpisati ugovor o kupnji s direktorom tog poduzeća u stopostotnom vlasništvu države. </p>
<p>Grad će kupiti zemljište Gredelja na Trnju kako oslobodio taj atraktivan prostor za poslovno-stambenu namjenu, a tvornica seli u već postojeća postrojenja u Vukomercu. </p>
<p>Prostor tvornice, doznajemo iz Poglavarstva, koji je dijelom i spomenik kulture, bit će dan u koncesiju po modelu javno-privatnog partnerstva i s tim novcem Grad će nadoknaditi početno ulaganje. Taj prostor trebao bi sadržavati poslovne centre, ali i kulturne sadržaje, a važan je i zbog premještanja željezničke pruge iz centra grada. Glavni kolodvor, prema riječima zamjenika gradonačelnika Ive Jelušića, u budućnosti imati će manje perona i bit će stanica lakošinske željeznice (zagrebačkog metroa). Prostor Gredelja važan je i zbog toga što bi gradska željeznica u smjeru sjever -jug trebala prolaziti kroz prostor Gredelja, podzemno Draškovićevom i Mihaljevcem do planiranog tunela kroz Medvednicu. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ušteda do 800 kuna!</p>
<p>Ni kiša niti niska temperatura nisu spriječile Zagrepčane, mahom studente, srednjoškolce i umirovljenike, da u utorak čekaju u redu ispred Tvornice kulture na veliku ljetnu prodaju obuće različitih proizvođača po tvorničkim cijenama. Red se protezao do Ulice kneza Ljudevita Posavskog, a za ulaz se čekalo duže od sat vremena.</p>
<p>Velika ljetna rasprodaja trajat će do četvrtka, svakoga dana od 11 do 20 sati. Cijena muških i ženskih cipela i japanki kreće se od sto do 250 kuna. </p>
<p>Da se u Tvornici ne bi stvarale velike gužve, zaštitari su na ulazu propuštali grupu po grupu dok su ostali, željni jeftinog šopinga, strpljivo čekali svoj red. »Za vrijeme pauze skoknule smo na rasprodaju da vidimo što se nudi«, kazala je Dragica koja je tragala za tenisicama broj 46 za svog unuka. U toj nemogućoj misiji pomogla joj je i kolegica Mirjana koja svake godine pronađe nešto za sebe i to po nižoj cijeni.</p>
<p> Lora Mišura kupila je crvene tenisice za 250 kuna. »Suprug, ja i naše troje djece, svi kupujemo na rasprodajama«, priča Lora. Kazala je da se isplati, jer cipele koje u trgovinama koštaju i do tisuću kuna, na rasprodaji nađe i po 200 kuna. Među prvim kupcima bili su i studenti Maja i Oliver koji su za četiri para cipela ostavili 800 kuna. »Čekali smo utorak samo da bi među prvima došli i kupili nove cipele, dok se ne razgrabe«, kazao je Denis. </p>
<p>Tamara Mijić, studentica grafičkog dizajna, odlučila je doći prvi dan rasprodaje, jer tada je izbor najveći i ima različitih brojeva. »Za tri para cipela potrošila sam 400 kuna i mislim da se to isplati«, priča Tamara Mijić. </p>
<p>Na blagajni smo doznali da se u sat vremena prodalo čak 200 pari cipela te da se kupovalo i po pet pari cipela. No bilo je i onih koji su došli samo pogledati ponudu obuće. »Očekivali smo veći izbor, a čini nam se i da su cipele stari modeli«, kazala je studentica Moira Katić. Za sebe ona ovoga puta nije našla ništa. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Policajci pretukli Leopardmana</p>
<p>Australca Gavina Haya, zvanog Leopardman, koji je u Zagreb došao kao gost festivala Cest is d'best, pretukli su policajci zbog toga što je priskočio u pomoć vlasniku psa kojeg je policija izbacila iz tramvaja. U incidentu koji se dogodio u utorak oko tri sata ujutro na Britanskom trgu, osim Leopardmana, privedena su i dvojica mladića koji su također skočili u pomoć vlasniku psa. </p>
<p>Osoba zbog koje je policija intervenirala je Niko Margić, koji je ogorčen postupkom policije, koja je kako kaže, brutalno istukla njega i još trojicu mladića koji su mu priskočili u pomoć. On je, kaže, nakon što je svirao na Štrosu krenuo kući tramvajem, a sa sobom je vodio psa. Nakon što mu je vozač tramvaja rekao neka izađe jer mu pas nema brnjicu, on je izvadio potvrdu od veterinara da je pas cijepljen i bezopasan. »Vozač to nije htio ni pogledati nego je zvao policiju koja me zatim izvukla iz tramvaja i počela tući, a ubrzo su naišla i trojica mladića koja su rekla policajcima neka me puste na miru pa su i njih istukli«, ispričao je Niko Margić. Najviše je, kaže, stradao Australac, svima dobro poznat kao Leopardman. »Kada mu je naišla supruga i vidjela ga onako krvavog nije mogla doći sebi«, ističe Margić.</p>
<p>Prema priopćenju Policijske uprave zagrebačke u utorak su oko tri sata na Britanskom trgu, nakon dojave vozača tramvaja da nepoznata muška osoba sa psom bez uzice i brnjice ne želi izaći iz tramvaja, policijski službenici, uz uporabu tjelesne snage, izveli iz tramvaja navedenog muškarca i utvrdili da se radi o hrvatskom državljaninu. Policija je također navela da su dotičnu osobu namjeravali dovesti u službene prostorije na prekršajnu obradu, no da su im tada prišla dvojica hrvatskih državljana te jedan državljanin Australije, koji su ih kako u PUZ-u navode, uz uporabu tjelesne snage, sprječavali u obavljanju službene radnje, nakon čega su uz uporabu tjelesne snage i sredstava za vezivanje svladani. Svi su dovedeni u službene prostorije na kriminalističku i prekršajnu obradu, a protiv prvog muškarca slijedi prekršajna prijava zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i biti će doveden na Prekršajni sud u Zagrebu, a protiv dvojice hrvatskih državljana i državljanina Australije slijedi kaznena prijava zbog sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti i biti će dovedeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>Karlo Matić, glasnogovornik Cesta izjavio je kako Leopardman, odnosno Gavin Hay nastupa na Cestu već četvrtu godinu za redom te da organizatori festivala o njemu mogu izjaviti da je vrhunski performer, pri čemu ističu da je razina njegove komunikacije izuzetno kvalitetna, diplomatska i tolerantna,a komunikacija s ljudima njegov je životni poziv. »Do njega, ni do njegove supruge Domnane, koja je Hrvatica, trenutno ne možemo doći budući da spavaju pošto su cijelu noć proveli na policiji«, rekao je Matić.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pneumatski bager plijenio pozornost </p>
<p>Karlo je na bageru radio tri mjeseca, a izum može poslužiti i za čišćenje manje dostupnih mjesta u kanalima jer je malen, ali dovoljno je snažan</p>
<p>U sklopu Goričkih večeri u utorak je u Velikoj Gorici održana izložba tehničkih i fotografskih radova u organizaciji Zajednice tehničke kulture. Tako su se svojim maketarskim, fotografskim i tehničkim radovima predstavili učenici velikogoričkih osnovnih i srednjih škola. Najuspješniji među njima je Antonijo Prvonožec, učenik prvog razreda matematičke gimnazije, koji je s maketom crkve svetog Fabijana i Sebastijana u Kučama osvojio prvu nagradu na državnom natjecanju u Kraljevici. Posjetitelji su se najviše zadržavali kod radova učenika iz Samobora. Karlo Kupres iz tehničke škole u Samoboru donio je Pneumatski bager kojim se upravlja putem računala s kojim je na državnom natjecanju osvojio treće mjesto. Stroj se može kretati u četiri smjera, pojasnio je Karlo koji je na bageru radio tri mjeseca, a ovaj njegov izum može poslužiti i za čišćenje manje dostupnih mjesta u kanalima jer iako je malen, dovoljno je snažan da može ukloniti smeće u kanalizacijskim odvodima. Luka Bošnjaković iz iste škole na državnom je natjecanju inovacija u Puli osvojio prvo mjesto s bežićnom tipkovnicom. »Prenosiva je, koristi se jednom rukom. Ručna tipkovnica je ustvari rukavica, a na svakom prstu su stavljeni kontakti dok je na palcu stavljen glavni kontakt koji upravlja ostalima. »Slova se pišu kao i SMS poruke na mobitelu, a primjenjuje se u automobilu za GPS, za CNC strojeve koji se moraju programirati da bi radili te kod prijenosnih računala kao vanjska tipkovnica«, pojasnio je Luka. Dani tehničke kulture nastavljaju se i u srijedu kada će u 12 sati biti održano predavanje o Nikoli Tesli.</p>
<p>Elizabeta Stipetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Andromedina galaksija uhvaćena teleskopom</p>
<p>HOUSTON</p>
<p> - Najmoderniji svemirski teleskop 'Spitzer', koji je naslijedio sada već legendarni 'Hubble' u utorak je infracrvenom kamerom snimio Andromedinu galaksiju. Ta galaksija uključuje i našu Mliječnu stazu, a vidljiva je sa zemlje i golim okom. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vatikan: Istospolne zajednice znak su »zanemarivanja Boga« </p>
<p>VATIKAN</p>
<p> - »Nenaravne istospolne zajednice« i »žestoki napadi« na obitelj i tradicionalni brak jesu znak »zanemarivanja Boga«, piše u dokumentu Vatikana pod nazivom »Obitelj i ljudsko rađanje« koji je objavljen u utorak. »Zanemarivanje Boga je uzrok današnje duboke krize istine i težnje za donošenjem zakona kojima se priznaju nenaravne istospolne zajednice koje traže ista prava kao i zajednica muža i žene«, piše u dokumentu koji je izradilo Papinsko vijeće za obitelj. »Još nikad naravni institut braka i obitelji nije bio žrtva tako žestokih napada«, ističe se u dokumentu koji ima šezdesetak stranica. U drugom dijelu dokumenta osuđuje se pobačaj kao »grozan zločin«, napominjući da je »nezamislivo« da on može ostati nekažnjen. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Slonovi dobili kino</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> - Za svečenu projekciju animiranog filma o sloniću koji traži oca, producenti su u selu nedaleko tajlandskog glavnog grada organizirali pravi slonovski 'drive in' kino. 'Slon-kino' posjetilo je stotinjak slonova, a prije projekcije priređen je mali igrokaz u kojem su, naravno, glumili, slonovi. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Cepelin u potrazi za dijamantima</p>
<p>GABORANE</p>
<p> - Istraživački cepelin jednog od najpoznatijih trgovaca dijamanata, tvrtke 'De Beer's', u utorak ujutro poletio je iznad pustinje Kalahari iznad Bocvane u potrazi za dragim kamenjem. Cepelin je opremljen najsofisticiranijim senzorskim uređajima koji bi, nadaju se u u spomenutoj tvrtki, trebali detektirati dragulje duboku u zemlji. Bocvana i Južnoafrička Republika su, inače, zemlje s najviše nalazišta dijamanata u svijetu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Lopovi ukrali stotine plazma televizora</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Skupina lopova opisana kao »veoma organizirana« provalila je u skladište u pariškome predgrađu i pobjegla sa stotinama plazma televizora koje će vjerojatno dobro prodati uoču Svjetskog prvenstva u nogometu, objavila je u utorak francuska policija. Pljačku su izvela šestorica naoružanih muškaraca koji su se kamionom dovezli do skladišta u predgrađu La Courneuve. Zaposlenike su svezali, mirno ukrcali stotine najmodernijih televizora, uglavnom s plazma ekranom, i odvezli se. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Iza rešetaka dva detektiva - mafijaška egzekutora</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Dva bivša detektiva iz New Yorka osuđena su u ponedjeljak na doživotni zatvor jer su ubijala za mafiju. »Ovo je vjerojatno najgori zločin koji se procesuira u ovoj sudnici«, rekao je sudac Jack B. Weinstein osuđujući Louisa Eppolita i Stephena Caracappa na maksimalnu zatvorsku kaznu. Dva bivša policijska partnera osuđena su, naime, zbog osam ubojstava koja su počinili dok su patrolirali područjem koje kontrolira policija New Yorka i istovremeno obavljali prljave poslove za mafijašku obitelj Luchese. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Čokoladna 'bubamara' odnijela pobjedu</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Povodom nadolazećeg Svjetskog prvenstva u nogometu, koje započinje ovog petka u Njemačkoj, u Japanu je održanu natjecanje slastičara koji su svoju inspiraciju za slastice potražili u nogometnim motivima.za najboljeg je proglašen tokijski slastičar Kikuyivo Yoshida koji je izradio tortu u obliku nogometne lopte. »Bubamaru«, koja sadrži bijelu i gorku čokoladu, žiri je proglasio najukusnijom u vrlo jakoj konkurenciji. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kinez ubio osmoro ljudi na vjenčanju bivše supruge</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kinez, bijesan što mu se bivša žena udaje za drugoga, raznio se bombom i pritom ubio još osmoro ljudi na svadbi u sjeveroistočnom dijelu Kine, objavili su u utorak državni mediji. Eksplozija se dogodila u subotu na vjenčanju Li Jinling u provinciji Heilongjang. Na mjestu je poginulo osmoro, a ranjeno šest ljudi, objavila je službena novinska agencija Xinhua. Par se vjenčao 2000. godine, no rastao se pet godina poslije. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Kreativnost u zajedništvu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Scena treba biti mjesto propitivanja onoga što nam se događa ovdje i sada, a brojna publika i nagrade koje je Zagrebačko kazalište mladih u posljednjoj sezoni primilo, pokazuju da se upravo to od kazališta i očekuje, kazala je Dubravka Vrgoč, ravnateljica Zagrebačkoga kazališta mladih, na konferenciji za novinare održanoj u utorak u tome kazalištu. Povod su bile nagrade kojima je ovjenčana predstava Biljane Srbljanović »Skakavci« u režiji Janusza Kice i izvedbi ZKM na upravo završenom festivalu Sterijino pozorje u Novom Sadu. To je bila prva hrvatska predstava na tome festivalu nakon 16 godina. </p>
<p>Uz to što su jednoglasno »Skakavci« nagrađeni kao najbolja predstava, Urši Raukar uručena je nagrada za glumačko ostvarenje za ulogu Žane, a Slavici Radović Sterijina nagrada i nagrada Udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Srbije za najbolju scenografiju u istoj predstavi. </p>
<p>Slovenskoj umjetnici Slavici Radović bila je to prva suradnja s ansamblom ZKM-a koja je, kako je ovom prilikom sama rekla, urodila jednom od njezinih najdražih predstava, napravljenoj s mnogo konstruktivne i stvaralačke energije. Također, istaknula je Radović, na Festivalu je jako hvaljen i cijeli vizualni identitet »Skakavaca« za koji je podjednako važna i odlična kostimografija Doris Kristić. </p>
<p>Urša Raukar prisjetila se 1991. godine, kada je ZKM trebao sudjelovati na Sterijinu pozorju s Krležinim »Zastavama« u režiji Georgija Para. To se, zbog ratnih zbivanja, nije dogodilo, a glumičina želja bila je da tamo ponovno odu tek s vrhunskom predstavom, što »Skakavci« i jesu.</p>
<p>Za ovakav uspjeh, naglasila je Raukar, uz ravnatelja koji ima viziju i hrabrost odabrati takve tekstove i takav repertoar, te zna pozvati prave redatelje poput Kice, potreban je glumački i tehnički ansambl koji je uspio preživjeti »od 'Zastava' do danas«, očuvavši svježinu, kreativnost i zajedništvo. Usudila bih se reći da je Zagrebačko kazalište mladih možda jedino kazališno mjesto u Hrvatskoj gdje se stvara, uči i raste«, kazala je Urša Raukar. </p>
<p>Na kraju konferencije, Dubravka Vrgoč najavila je posljednju ovosezonsku premijeru, autorski projekt Nataše Rajković i Bobe Jelčića »S druge strane«, i osvrnula se na bogat program ZKM unutar kojega su započele nedjeljne matineje, ciklus predstava europskoga kazališta i pokrenuta suradnja s Akademijom dramske umjetnosti. [Sonja Tešinski]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Revija jedanaestero umjetnika </p>
<p>Na komiškoj likovnoj smotri predstavit će se velika imena suvremene hrvatske umjetnosti koji će izlagati djela po vlastitu izboru</p>
<p>KOMIŽA</p>
<p> - U Komiži, povijesnome ribarskom gradiću na jugozapadu otoka Visa, ovog će se ljeta, od 18. lipnja do 2. rujna, održati do sada najveća likovna smotra u dalmatinskoj regiji - Komiška revija umjetnika. </p>
<p>Svaki od jedanaestero poznatih hrvatskih umjetnika, koji su svoje visoke likovne domete potvrdili brojnim inozemnim i domaćim nastupima i nagradama, po tjedan dana će gostovati u komiškoj Gradskoj čitaonici na rivi gdje će izlagati djela po vlastitom izboru. Reviju će otvoriti grupa umjetnika »Peti kat«, nakon kojih će se na toj prvorazrednoj smotri likovne umjetnosti predstaviti opusi Vlaste Žanić, Ivana Kožarića, Silvija Vujčića, Ivane Franke, Ines Krasić, Siniše Majkusa, Viktora Popovića, Lovre Artukovića, Ivana Fiolića i Aleka Korkuta.</p>
<p> Sa svojih 1677 stanovnika i u ljetnim mjesecima višestruko većim brojem domaćih i stranih turista, Komiža će se tijekom dvoipolmjesečnog razdoblja pretvoriti u veliku galeriju recentne likovne umjetnosti, jer će neki od umjetnika, poput Majkusa, svoje skulpture najvjerojatnije postaviti izvan zidova Gradske čitaonice, a svaka izložbena produkcija dobit će zasebni katalog. Gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević kazala nam je da su umjetnici nedavno obišli komiške zidine kako bi se upoznali s ambijentom u kojem će izlagati, a neki od njih već su odlučili da će i nakon izložbe ostati sa svojim obiteljima u turističkom posjetu Komiži. </p>
<p>Gradonačelnica Ivčević ističe kako će »Komiška revija umjetnika« biti najveći ovoljetni likovni događaj u Hrvatskoj, a neki ga, po značenju i kvaliteti, već sad uspoređuju s Dubrovačkim ljetnim igrama. Umjetnici neće tražiti honorare za svoje izložbe i gostovanja, pa ionako skromni proračun grada neće biti previše opterećen. Obveze Komiže, kojoj će se pridružiti neke jače tvrtke i ulagači u kulturu, svest će se na podmirivanje troškova smještaja umjetnika. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dobrodošlica ilustraciji na likovnu scenu</p>
<p>Prvi hrvatski biennale ilustracije što je u utorak navečer u Galeriji Klovićevi dvori svečano otvorio ministar kulture Božo Biškupić prva je manifestacija takvoga tipa u Hrvatskoj, a njezina je posebnost u odnosu na poznate i cijenjene priredbe takvoga tipa od kojih su najpoznatije one u Bologni i Bratislavi, što svoja vrata otvara, kako afirmiranim ilustratorima čija djela već krase knjige, tako i onima koji možda tek traže svoga prvog izdavača. Prvi hrvatski biennale ilustracije po prvi puta pruža priliku na jednom mjestu usporediti hrvatske i svjetske majstore ilustracije. Tako uz domaće umjetnike, svoje radove predstavljaju gosti iz Austrije, Irana, Italije, Slovenije i Slovačke. </p>
<p>Prvi hrvatski biennale ilustracije, kako je to u uvodnom slovu istaknula ravnateljica Galerije Vesna Kusin, prilika da se ilustracija afirmira kao ravnopravna likovna disciplina. Inicijatorica Biennala, kustosica Koraljka Jurčec Kos podsjetila je na činjenicu da brojni hrvatski ilustratori često prije dožive međunarodnu, nego afirmaciju u domovini. </p>
<p>Koraljka Jurčec Kos proglasila je i nagrađene ilustratore na Prvom biennalu, pa je tako odlukom deveteročlanog žirija velika nagrada Biennala pripala Svjetlanu Junakoviću. Drugu nagradu ravnopravno dijele Zdenko Bašić i Tomislav Tomić, dok je posebna nagrada za inovativan pristup i postignuća na polju ilustracije knjiga pripala Zvonimiru Balogu.</p>
<p>Uz uvodnu riječ Ive Sudec i kratki govor gradonačelnika Milana Bandića otvorena je zanimljiva i nadasve zabavna izložba prštećeg duha i pozitivne energije što će pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika ostati otvorena do 31. srpnja. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U hrvatskoj tradiciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Poznata hrvatska pijanistica Martina Filjak ovih je dana nastupila u dvorani Kolarac u Beogradu. Uz Beogradsku filharmoniju svirala je Mozartov Koncert u A-duru KV 414, pod ravnanjem uglednoga Theodora Guschlbauera, na čiji poziv je i ostvarila to gostovanje. Publika je s oduševljenjem popratila koncert, a i kritika je pohvalila sviranje hrvatske pijanistice. </p>
<p>Među ostalim Beogradski radio naglasio je da je »solistica iz Zagreba pokazala da već tradicionalno dobre izvedbe klavirske glazbe Mozarta i Beethovena hrvatskih pijanista nisu slučajnost, i da u toj zemlji postoji dobro razvijena metodologija rada na interpretaciji klasicističke glazbe«. </p>
<p>Kritičar dodaje da Mozartovu glazbu u izvedbi Martine Filjak »odlikuje naizgled neobvezan pristup, smisao za uobličavanje forme, lak i mekan ton«. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Libertas« otvara Pulski festival </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pod predsjedanjem ministra kulture Bože Biškupića održana je sjednica Vijeća Festivala igranog filma u Puli na kojoj je prihvaćen programski plan i financijski okvir 53. pulskoga festivala, priopćeno je u utorak iz Ministarstva kulture.</p>
<p> Za prikazivanje u glavnom programu Vijeće je odabralo filmove: »Libertas« Veljka Bulajića, »Sve džaba« Antonija Nuića, »Put lubenica« Branka Schmidta, »Karaula« Rajka Grlića, »Što je muškarac bez brkova« Hrvoja Hribara te »Duh u močvari« Branka Ištvančića.</p>
<p> Vijeće je na prijedlog umjetničkog ravnatelja Zlatka Vidačkovića uputilo molbu Ministarstvu kulture i HRT-u za prebacivanje filmova »Volim te« redatelja Dalibora Matanića i »Trešeta« redatelja Dražena Žarkovića na 35-milimetarsku vrpcu radi prikazivanja u glavnom programu Festivala i njihova plasmana na međunarodne filmske festivale. Festival će otvoriti film »Libertas« Veljka Bulajića. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Najavljen Zagrebački filmski festival</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebački filmski festival ove će se godine održati od 16. do 21. lipnja, a u službenoj konkurenciji prikazat će se deset cjelovečernjih igranih i isto toliko kratkih te 12 dokumentarnih filmova, najavili su direktor festivala Boris T. Matić i producent Hrvoje Laurenta, na prvoj konferenciji za novinare, u utorak u Teatru ITD. Uz filmske programe, najavljena je izložba 77 fotografija direktora filmske fotografije »Odlučni trenuci«. »Bunker« je popratni program filmova zabranjivanih u raznim režimima, prema izboru filmskog kritičara Bernda Budera. »Matineje u 13« nastavak su uspješnog programa premijernih hit-naslova koji će se realizirati u suradnji s hrvatskim distributerima. »Klub 100 – ZFF« predstavit će program europskih filmova koji su u protekloj godini imali više od 100.000 gledatelja u kinima. [B. T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Španjolci najsličniji Brazilcima</p>
<p>Ova je utakmica generalna proba i baš je za probu izabran najjači suparnik na kraju, govori izbornik Zlatko Kranjčar</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> – Svojevrsni toplotni udar doživjeli su naši reprezentativci prigodom selidbe iz hladnog Bad Bruckenaua u toplu Ženevu, gdje će u srijedu odigrati prijateljsku utakmicu protiv Španjolske (21 sat). Posljednja je to provjera hrvatske reprezentacije, koja će za tjedan dana, 13. lipnja u Berlinu, igrati prvu utakmicu svjetske smotre, i to protiv Brazila. Utakmica protiv Španjolske ugovorena je upravo zato što Španjolci od svih Europljana najviše sliče Brazilcima što se organizacije i poimanja nogometne igre tiče. </p>
<p>»Ova je utakmica generalna proba i baš je za probu izabran najjači suparnik na kraju. Od te utakmice očekujemo još jedan korak naprijed u dostizanju potrebne forme i prijeko potrebnom samopouzdanju«, govori izbornik Zlatko Kranjčar. </p>
<p>Temperatura viša od 20 Celzijevih stupnjeva natjerala je igrače odmah nakon dolaska na ljetnu šetnju uza ženevsko jezero, dočim je Kranjčar objašnjavao novinarima što zapravo želi od te utakmice. </p>
<p>»Došli smo ovdje bez Didulice, koji još ima želučanih tegoba, i bez inače standardnog Olića, kojeg je malo zabolio mišić pa smo ga preventivno ostavili u Njemačkoj. Odlučio sam se za najsličniji mogući sastav koji će istrčati protiv Brazila. Još se nisam odlučio koji će vratar započeti utakmicu u Ženevi, ali koji god od Pletikose i Butine započne tu utakmicu branit će svih 90 minuta«, rekao je izbornik, dodavši da namjerava popričati sa svakim vratarom ponaosob. </p>
<p>»Ispred vratara će stajati obrambeni red u kojem su Šimić, Robert Kovač i Šimunić, s desna na lijevo, u sredini će biti Srna, Tudor, Niko Kovač i Babić, ispred njih Niko Kranjčar, a posve naprijed Klasnić i Pršo«, rekao je izbornik. Uz klasične izjave poput »vjerujem u svoje igrače«, Kranjčar je dodao kako će nakon utakmice možda biti korekcija u sastavu za Brazil. </p>
<p>»Zapravo ću utakmicu sa Španjolcima započeti s igračima koji će igrati protiv Brazila, no to ne znači da neću obaviti predviđenih šest izmjena tijekom utakmice.« </p>
<p>Što se sustava igre tiče, Kranjčar ističe kako naša reprezentacija može igrati omiljenu formaciju 3-4-1-2, ali i igrati dio utakmice sa četvoricom u obrani 4-3-1-2, što se događa kad se Babić povuče otraga. </p>
<p>»Znamo da su Španjolci sjajni u veznom redu, no također mislim da je i naš vezni red sjajan. Igrat ćemo kao i inače - napadački, što ne znači da ćemo biti neoprezni u obrani.« </p>
<p>Kapetan reprezentacije Niko Kovač nastupit će nakon što je sanirao lakšu ozljedu mišića u utakmici protiv Irana u Osijeku. </p>
<p>»Za Španjolsku znamo da je prava reprezentacija, no ako i mi želimo biti pravi onda moramo biti ravnopravni i bolji. Moramo biti bolji nego u prethodne dvije utakmice protiv Poljske i Irana«, rekao je kapetan reprezentacije. Ivan Klasnić igrat će u napadu u paru s Pršom. Svoju je dobru formu potvrdio u prethodnim prijateljskim utakmicama, ali ipak upozorava: </p>
<p>»Ako već moramo izgubiti, neka to bude sada, a ne na Svjetskom prvenstvu. Ovo je proba za Brazil i svi ćemo ovu utakmicu igrati s mislima na Brazilce. Što možemo protiv njih? Ako ne primimo gol, jedan ćemo sigurno zabiti. No, zato protiv Španjolske moramo biti pravi, u odličnoj formi i stisnuti iz sve snage«, rekao je Klasnić. [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pletikosa prvi vratar reprezentacije</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> – Stipe Pletikosa izbor je Zlatka Kranjčara i njegovog stručnog stožera! Stasiti Splićanin branit će tako u prijateljskoj utakmici protiv Španjolske, te će zacijelo, ako utakmicu ne završi s kakvom kobnom pogreškom, biti i prvi hrvatski vratar protiv Brazila.</p>
<p>Epilog je to sastanka Kranjčara i stručnog stožera s oba vratara, Pletikosom i Butinom.</p>
<p>»U razgovoru s njima kroz zajedničku profesionalnu, emocionalnu i sentimentalnu priču odlučio sam se za Pletikosu. Tomislav Butina je svjestan da nije u pravoj formi, tri mjeseca nije branio u klubu, samo zato što je potpisao ugovor s drugim klubom. Pletikosa je imao peh prije Europskog prvenstva u Portugalu, Butina sada ima isto peh, samo druge vrste. Za mene su i jedan i drugi prvi vratari, a moram reći da je Butina oduku primio sportski i profesionalno. S njim se marljivo radi i on će kroz par dana biti potpuno spreman. Kod vratara je drugačije nego kao kod igrača, njemu je potreban kontinuitet nastupa i zato sam se odlučio za Pletikosu«, iznio je svoje mišljenje izbornik Kranjčar. [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Olić upitan protiv Brazila </p>
<p>Pravi razlog i svrha utakmice u Fuldi u ponedjeljak između hrvatske nogometne reprezentacije i tko zna kojim obrascem probranih hrvatskih legionara iz Europe ostat će do daljnjeg obavijeni velom tajne. No, to je sada manje važno od činjenice da je spomenuta utakmica zbog svoje ležernosti proizvela i ozljedu Ivice Olića, koji zbog toga nije ni putovao na susret sa Španjolskom u srijedu u Ženevi. </p>
<p>Sam Olić baš i nije presretan takvim stanjem stvari. Tuži se, doduše, na slabiju bol u mišiću, ali mu se u glasu osjeća sumnje u lošiji rasplet događaja. Pritom se prisjeća svoje lani zadobivene teške ozljede križnih ligamenata koljena u Splitu protiv Brazila, ali se tješi da jedno s drugim nema veze. No, da razlog Olićeva neodlaska u Švicarsku nije bezazlen svjedoči njegova izjava kako se ipak nada da će biti spreman do 13. lipnja i susreta s Brazilom. [Z. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Furija« 21 utakmicu bez poraza </p>
<p>Španjolci najavljuju da u Njemačku idu po naslov svjetskog prvaka! Prilično ambiciozno za reprezentaciju koja je samo jednom bila četvrta na svijetu</p>
<p>Nedovoljno spremni Raul, ozljeda Del Horna, javne kritike nekih igrača upućene izborniku... Čitav niz problemčića oplahuje španjolsku nogometnu reprezentaciju uoči početka Svjetskog prvenstva u Njemačkoj. Prvi će suparnik Španjolcima biti Ukrajina, ujedno glavni kandidat za prvo mjesto u skupini H. A popularnoj će »Furiji« upravo dvoboj protiv Hrvatske značiti i posljednju provjeru uoči starta natjecanja. Španjolci su, nadalje, nanizali čak 21 utakmicu bez poraza i Hrvatska je u lijepoj prilici prekinuti taj niz. </p>
<p>Španjolci su u pripremnom razdoblju predvidjeli ukupno tri utakmice. Prvo su protiv Rusije 27. svibnja odigrali 0-0, da bi 3. lipnja svladali Egipat s 2-0. </p>
<p>Dvoboj protiv Egipćana zanimljiv je po tome što se prva zvijezda španjolske selekcije Raul Gonzalez Blanco napokon upisao u strijelce. Istina je da je Raul, s ukupno 51 postignutim pogotkom, najbolji strijelac Uefine Lige prvaka, ali je u dvoboju protiv Egipta zabio svoj prvi gol od listopada prošle godine! </p>
<p>No, ta je utakmica i dalje ostavila upitnike oko stila igre, taktike, startne postave. Aragones još ne zna početnu postavu, a nije do kraja siguran niti kakvu će formaciju rabiti u Njemačkoj. Doduše, neki su temelji postavljeni. Sigurno je, primjerice, da će Španjolska igrati s četvoricom igrača u obrambenom redu, no otvoreno je pitanje hoće li igrati s dvojicom ili, pak, trojicom napadača.</p>
<p>Ako je tako, ako doista kani predstaviti tako ofenzivnu formaciju na SP-u, ostaje pitanje zbog čega je s popisa putnika izostavio Liverpoolova napadača Fernanda Morientesa. Iz Aragonesovih izjava nadalje možemo zaključiti da samo Casillas i Raul imaju osigurano mjesto u prvih 11. Vjerojatno neće dirati ni Puyola, ključnog čovjeka Bacelonine obrane. Sva su ostala mjesta još otvorena. </p>
<p>Izbornik se, međutim, neko vrijeme nalazio i na meti javnih kritika - vlastitih igrača. Konkretnije, Davida Albelde. Popularni Valencijin vezist ne može razumjeti zašto izbornik nije pozvao Rubena Baraju, inače Albeldina klupskog suigrača. Aragones je prednost dao Fabregasu iz Arsenala i Iniesti iz Barcelone, što je nemirni Albelda pomalo zajedljivo prokomentirao: </p>
<p>»Baraja ima više utakmica za reprezentaciju nego njih dvojica zajedno! A to znači da ima i više iskustva potrebnog za SP.« Iz Valecije su u reprezentaciji još vratar Santiago Canizares, branič Carlos Marchena i napadač David Villa. Ispao je, međutim, Vicente zbog ozljede desnoga gležnja. Na SP-u neće biti ni ozlijeđenog Valerona. Niti Xavi nije posve spreman, ali će ipak moći »stisnuti zube«. Kako god bilo, lako je moguće da Aragones Hrvatskoj čak suprotstavi i trojicu napadača. Raulu i Fernandu Torresu u tom bi se slučaju »prikrpao« i Villa. </p>
<p>U posljednji je trenutak s popisa iskliznuo Chelseajev branič Asier Del Horno. Već cijelu sezonu ima problema s gležnjem, a ovih je dana na pripremama i obnovio ozljedu. </p>
<p>Čelnici Španjolskoga nogometnog saveza dobili su Fifinu dozvolu za zamjenu igrača, pa će umjesto Del Horna među 23 putnika na SP uskočiti Getafeov branič Mariano Pernia, inače rođeni Argentinac. </p>
<p>U svakom slučaju, Španjolci najavljuju da u Njemačku idu po naslov svjetskog prvaka! Prilično ambiciozno za reprezentaciju koja je samo jednom bila četvrta na svijetu, i to još 1950. godine. Kasnije nije uspjela dogurati dalje od četvrtfinala. Najveći je uspjeh, svakako, osvajanje naslova europskog prvaka 1964. Rezultati reprezentacije daleko su od onih kakve u Europi pružaju Real, Barcelona ili Valencia. I upravo je to jedan od razloga velikoga gnjeva nagomilanog među španjolskim igračima. U četvrtfinalu prošloga SP-a igrali su protiv domaćina, Južne Koreje, koju su suci naprosto vukli do polufinala. I danas Španjolci pamte egipatskog suca Gamala Ghandoura... Triput su pokleknuli u dodatnim kvalifikacijama, dvaput za SP i jednom za EP. Bit će to, dakle, okršaj dviju vrlo ljutitih reprezentacija. No, u njihovoj skupini ne valja otpisati ni aktualnog afričkog prvaka Tunis. Tu je i Saudijska Arabija, koja je već znala iznenaditi, plasiravši se u osminu finala SP-a 1994. godine. </p>
<p>Unatoč agresivno-optimističnim najavama, ne treba zaboraviti ni to da su se Španjolci ipak dočepali plasmana na SP preko - dodatnih kvalifikacija i Slovačke. </p>
<p>Izbornik Luis Aragones preuzeo je selekciju u lipnju 2004. godine i znatno pomladio momčad. Zahvalio se Luisu Enriqueu, Fernandu Hierru i Josepu Guardioli. Kao trener je 1977. s madridskim Atleticom osvojio i prvenstvo i kup, a i sam je upisao 11 nastupa za reprezentaciju. U sezoni 1969./1970. bio je najbolji strijelac španjolske lige. Iker Casillas stajat će protiv Hrvatske 100. put na vratima španjolske reprezentacije, računajući i mlađe selekcije. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ančić čestitao Federeru</p>
<p>Nakon svega ne ostaje žaljenje, nema puno tenisača koji su igrali u drugom tjednu US Opena, Roland Garrosa i Wimbledona</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Ako je već netko morao okončati pohod Marija Ančića na Roland Garrosu, onda nema pozvanijeg od najboljeg ne samo tenisača, već i sportaša svijeta. Roger Federer je ostao u igru za osvajanje sva »četiri najveća« 6-4, 6-3, 6-4 pobjedom u četvrtfinalu pariškog Grand Slama. Dovoljno je bilo što se Super Mario morao boriti sa »vanzemaljskim« udarcima švicarskog genijalca, protiv umora nije bilo lijeka. Ipak, stisnuo je ruku Federeru tek kad je u nepovrat otišla i zadnja prilika za preokret nakon dva sata i 17 minuta igre.</p>
<p>Posljedice iscrpljujućeg meča i pet setova u osmini finala protiv tvrdoglavog Robreda spriječile su Ančića od konkretnijeg otpora. Tek je potpuno spreman Ančić mogao slomiti naizgled neslomljivog prvog nositelja. Zorno je to pokazivao sve do sredine drugog seta. Prvi set je otišao na stranu Federera krivicom – mreže. Toliko su bili ravnopravni. Mreža je poslala loptu na stranu Federera kod 0-30 na servis Ančića u desetom gemu prvog seta. Ali nekoliko počišćenih crta kasnije od strane Federera, mreža je na set-loptu odbila volej Ančića van terena. Ipak, nije nestalo volje i borbenosti kod Ančića u nastavku. </p>
<p>Nastavio je strpljivo graditi put do »breaka«, a nagrada je stigla odmah u prvom gemu. Štoviše, Ančić je imao 0-40 kod 2-0 vodstva, dupli »break« sigurno bi dodatno »raširio krila« 22-godišnjeg Splićanina. Ovako se Federer razljutio, ubacio u brzinu koju samo Nadal može pratiti. Počeo je pogađati netaknute dijelove terena pod dotad neodigranim kutevima. Sve do 6-3 u drugom setu Federer je napravio dvije neforsirane pogreške.</p>
<p>Treći set odigrao se u neravnopravnom odnosu snaga. Nakon petog gema Ančić više nije mogao izdržati, pa je pozvao liječnika da mu objasni jeli mutan vid samo prolazna stvar ili je rezultat nedovoljno oporavljenog tijela, koje je prije dva dana istrpilo povraćanje i grčeve. Nije htio predati, đentlemenski je odigrao do kraja, ali nije išlo...</p>
<p>Nakon svega ne ostaje žaljenje, iza Ančića je hvalevrijednih tjedan i pol dana na pariškoj zemlji. Nema puno tenisača koji su igrali u drugom tjednu US Opena, Roland Garrosa i Wimbledona. Kruna trećeg najboljeg omjera pobjeda i poraza ove sezone na zemlji iza Nadala i Federera stigla je u obliku ulaska u »top 10« klub na novoj ATP »ulaznoj« ljestvici.</p>
<p>Puno bolju priliku za polufinale ima Ljubičić, koji protiv Juliena Benneteaua igra drugi meč dana nakon 12 sati na središnjem terenu. </p>
<p>• Rezultati četvrtfinala</p>
<p>tenisači: Nalbandian (3) – Davidenko (6) 6-3, 6-3, 2-6, 6-4, Federer (1) – Ančić (12) 6-4, 6-3, 6-4; tenisačice: Kuznjecova (8) – Safina (14) 7-6 (5), 6-0, Vaidišova – Williams (11) 6-7 (5), 6-1, 6-3, Clijsters (2) – Hingis (12) 7-6 (5), 6-1, Henin-Hardenne (5) – Grönefeld (13) 7-5, 6-2 [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sjećanja na Dražena </p>
<p>Vrijeme je uvijek relativan pojam, još nam je svježe urezan u pamćenje hladan glas iz radijskog zvučnika: »Na njemačkoj autocesti poginuo je hrvatski košarkaš Dražen Petrović...« A od tada je prošlo više od desetljeća. Trinaest godina poslije tužne vijesti, Zagreb je konačno zaokružio priču o košarkaškom velikanu Draženu Petroviću. </p>
<p>Muzej na Trgu i pored dvorane koji nose njegovo ime konačno je postao stvarnost. Ideja je dugo kuhala, no trebalo je proći vremena za realizaciju projekta koju je uporno gurala obitelj Petrović, a Grad Zagreb im je pružio ruku. </p>
<p>Na jednom su mjestu obitelj i prijatelji skupili većinu Draženovih memorabilija. Ne treba zaboraviti da je dio zauvijek pohranjen u Kući slavnih u Springfieldu, gdje su ujedinjena dva naša košarkaška genijalca, Dražen i Krešo. </p>
<p>Predmeti koji će se naći u muzeju govore o Draženovu putu od Šibenika, Zagreba, preko Madrida, Portlanda i New Jerseyja. Pehari, medalje, dresovi, lopte... vratit će nas u vrijeme kad je košarka bila drugačiji sport, kad su je voljeli i poštovali. I Dražen je odrastao uz svoju najveću ljubav, da bi na kraju svoj životni put prerano završio. Ipak, sjećanja koja nam je ostavio košarkaški Mozart nikad se neće moći staviti između zidova. </p>
<p>U Draženovu ćemo se muzeju moći okrijepiti snagom koja je izvirala iz njegove igre. Pogotovo danas, kad je sport na dva obruča u Hrvatskoj na silaznoj putanji. Tome u prilog govori i činjenica da je na isti dan zakazana druga finalna utakmica između Cibone i Zadra. U općem šlamperaju finala doigravanja nije se poklopilo da se u nekoliko metara otvara muzej i igra utakmica koja je u Jazinama. </p>
<p>Nitko o tome nije razmišljao, što jasno pokazuje gdje ide naša košarke. U suprotnom smjeru od onoga gdje je bila s Draženom...</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Marion Jones se vraća na Hanžek </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije devet je godina Hanžekovićev memorijal svijetu predstavio novu atletsku zvijezdu, tada 22-godišnju Marion Jones. Bio joj je to prvi nastup izvan Amerike i najava velike karijere koja je okrunjena s pet medalja na Olimpijskim igrama u Sydneyju, dvostrukim naslovom svjetske prvakinje na 100 metara, jednim na 200, drugim najboljim rezultatom na »stotki« u povijesti i još nizom sjajnih dosega. </p>
<p>Devet godina kasnije Marion Jones se vraća u Zagreb, u sezoni u kojoj traži povratak u svjetski vrh s kojeg je sišla nakon trudnoće i stresa koji joj je priuštila dopinška afera. Iako nikad nije pala na dopinškom testu, njezino se ime stalno spominjalo u poznatom slučaju BALCO, zbog kojeg je suspendiran i bivši joj dečko Tim Montgomery. No, kako krivica nikad nije dokazana, Marion je ponovno na stazi i nije nimalo loša. Ove je godine dvaput 100 metara istrčala za 11.06 sekundi, čime drži četvrto mjesto na svjetskoj ljestvici. Do zagrebačkoga Grand Prix mitinga ostala su još gotovo tri mjeseca (31. kolovoza), tako da menadžer Harald Edletzberger zasad još ne barata mnoštvom imena, no uz Jones će na stadionu Mladosti trčati i Debbie Ferguson, svjetska doprvakinja na 200 m iz 2001. i članica zlatne bahamske štafete (4x100) sa SP-a 1999. i OI 2000. U memorijalnoj utrci (110 m prepone) već će tradicionalno trčati Latvijac Stanislavs Olijars, a na 400 prepone Jamajčanin Kemel Thompson. </p>
<p>Hanžek, koji je član Svjetske atletske turneje, elitne skupine od 24 mitinga, ove će godine biti i na višoj tehničkoj razini, s videozidom na kojem će se ponavljati najzanimljiviji trenuci. Od hrvatskih će atletičara očekivano nastupiti Blanka Vlašić i Ivana Brkljačić, kao i troje zlatnih juniora s lanjskog EP-a - Danijela Grgić, Željko Vincek i Milan Kotur. Skok u dalj će, pak, biti prilika za službeni oproštaj izbornika reprezentacije Siniše Ergotića, još uvijek aktualnog europskog doprvaka.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Primorac potpisao za Granadu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najbolji hrvatski stolnotenisač Zoran Primorac više nije član GSTK Zagreb. Naime, nakon tri godine oprostio se od hrvatskog prvaka i karijeru će nastaviti u španjolskoj Granadi. </p>
<p>»Kad sam se vratio iz Charleroija, vjerovao sam da ću u Zagrebu završiti karijeru. No, plaća nije bilo od veljače, klub nije mogao ispoštovati ugovor, očito je ova momčad postala preteško breme. Zato nismo nastavili suradnju, iako bi mi bilo draže da sam ostao. No, ne mogu igrati besplatno«, rekao je Primorac. </p>
<p>Iskusni je stolnotenisač potpisao ugovor s Granadom, polufinalistom Lige prvaka, koji u svojem sastavu ima šestog na svijetu Chena Quija, Austrijanca Roberta Gardosa... </p>
<p>»Zanimljiva je to momčad. Igrat ću za Granadu samo Ligu prvaka, eventualno ako zatreba u španjolskom prvenstvu. Ostajem u Zagrebu, samo ću igrati za drugi klub«, objasnio je Primorac. </p>
<p>Šteta je što se najjači stolnoteniski klub osipa samo godinu dana uoči pojedinačnog SP-a u Zagrebu, no nije novost da je u Hrvatskoj teško namaknuti novac za bilo što, a pogotovo za sport, i to vrhunski. Primorac je istaknuo da se s klubom razišao korektno, a u klubu nisu željeli komentirati njegov odlazak. </p>
<p>Tako je, eto, nakon dvije godine lijepa stolnoteniska priča u Zagrebu došla kraju. Tan Ruiwu je još ranije otišao iz kluba, potpisao je za Würzburg, sad je otišao i Primorac pa je hrvatski stolnoteniski prvak ostao na Roku Tošiću te Tomislavima, Kolareku i Zubčiću. </p>
<p>S ovim je odlascima logično očekivati da će Zagreb krenuti u kupnju. Kako stvari stoje, u Zagreb bi se mogli vratiti Dragutin Šurbek mlađi iz slovenske Lendave ili koji od braće Juzbašić, Neven ili Ivan, koji igraju u Dubrovniku. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>EU treba održati obećanja o proširenju </p>
<p>»Mi moramo držati obećanja koja smo dali potencijalnim članicama no isto tako moramo imati na umu i kopenhaške kriterije koji se odnose na sposobnost Unije na primitak novih članica«, izjavila je Angela Merkel</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Francuska i Njemačka se zauzimaju da Europska unija održi svoja obećanja glede proširenja ali da pritom treba poštivati kopenhaške kriterije u pogledu sposobnosti primitka novih članova, priopćeno je nakon redovitih njemačko - francuskih konzultacija održanih u utorak u istočnonjemačkom Rheinsbergu. </p>
<p> »Mi moramo držati obećanja koja smo dali potencijalnim članicama no isto tako moramo imati na umu i kopenhaške kriterije koji se odnose na sposobnost Europske unije na primitak novih članica«, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon susreta s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom.</p>
<p>Chirac je izjavio da je Francuska u potpunosti suglasna sa stajalištem Njemačke u odnosu na budućnost Europske unije. Na redovitim njemačko - francuskim informativnim susretima bilo je riječi i o procesu donošenja europskog ustava. I Merkel i Chirac su se složili da je tom procesu potrebna »stanka za razmišljanje«. </p>
<p> Izaslanstva Njemačke i Francuske razgovarala su i o najnovijim diplomatskim nastojanjima za mirnim rješenjem iranske nuklearne krize. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Radikali napali jedinu Hrvaticu u vladi Srbije</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Zastupnik Srpske radikalne stranke (SRS) Zoran Krasić u utorak je za skupštinskom govornicom izjavio da su neki članovi obitelji ministrice Ivane Dulić-Marković, jedine Hrvatice u srbijanskoj vladi, bili ustaše a potom su zastupnici stranke G 17 Plus u znak prosvjeda napustili sjednicu.</p>
<p>Krasić je optužio G17 Plus, čija članica je ministrica poljoprivrede, da dovodi ustaše na vlast u Srbiji te da je Ivana Dulić Marković dokazala da »ide putem onih koji mrze državu i građane Srbije«. Radikali su najavili da će napustiti skupštinsku dvoranu ako Ivana Dulić-Marković bude izabrana za potpredsjednicu srbijanske vlade. »Bliska rodbina Ivane Dulić Marković se hvalila time da je sudjelovala u Domovinskom ratu u Hrvatskoj i da ima naročite zasluge«, rekao je Krasić, a potpredsjednik skupštine Vojislav Mihajlović, unuk Draže Mihajlovića, koji je predsjedao sjednicom nije reagirao. </p>
<p>Zastupnici iz stranke G17 Plus napustili su sjednicu. Dulić-Marković novinarima je izjavila da je »rječnik mržnje i kaosa opet na djelu« te dodala: »Meni je to poticaj da se i dalje i s više snage borim za europsku Srbiju i za reforme koje sam počela i nema načina da me u tome spriječe ni fašisti koji moju obitelj ističu kao metu raznim bolesnicima.« </p>
<p>Klub zastupnika SDSS-a u Hrvatskom saboru osudio je istup Zorana Krasića, naglašavajući »da ovakve izjave štete ne samo ugledu Skupštine Srbije, nego i naporima Srba u sredinama u kojima oni žive kao manjina«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>SAD strahuje od egzodusa Kubanaca </p>
<p>U Washingtonu se strah povećava razmjerno kako se kubanski vlastodršci, braća Castro, približavaju dubokoj starosti </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Približavanje 80. rođendana Fidela Castra koji će službena Havana proslaviti u kolovozu za Washington nije razlog za slavlje. Kad je prošlog petka, drugi po redu u kubanskoj hijerarhiji vlasti Fidelov mlađi brat Raul i sam napunio 75 godina, naravno ni to nije bio razlog za vatromet u američkoj prijestolnici. </p>
<p>Amerikanci se pribojavaju, da će smrću Fidela Castra ne samo završiti jedna era u turbulentnim američko-kubanskim odnosima već da će to prouzrokovati istinski val izbjeglica prema južnim obalama Amerike. Neki čak tvrde, da bi to mogao biti »imigrantski tsunami«. Egzodus bi prvo zapljusnuo obale Floride, u kojoj i inače živi najveći broj kubanskih useljenika.</p>
<p>Onaj tko je bio u Miamiju, najvećem gradu na Floridi zna, da u dijelovima ove milijunske luke čak ne morate znati niti jednu riječ engleskog. U predgrađu zvanom Mala Kuba španjolski jezik je neslužbeno ipak prvi. Dolaskom novih imigranata s Kube, malo je vjerojatno da bi u ovom dijelu Amerike, zaživio nedavno usvojeni zakon kojim je američki Kongres prvi put u svojoj povijesti inaugurirao engleski jezik kao službeni.</p>
<p>U Washingtonu se strah povećava razmjerno kako se kubanski vlastodršci, braća Castro, približavaju dubokoj starosti. Ova predviđanja su i najkontroverzniji zaključak mnogih analiza koje ovih dana taj problem otvaraju u svjetlu započete rasprave o imigraciji. </p>
<p>Fidel Castro najduže je na vlasti, neprekidno od kubanske revolucije 1959. On ima više vladajućeg staža od svih vladara iz minulog stoljeća: Kad Fidel i Raul umru, sakrit ću se pod krevet kaže jedna domaćica koju su na pragu njene kuće u Havani snimili reporteri američke TV postaje ABC istražujući koja bi skupina ljudi prva željela napustiti Kubu nakon što se vladajuća obitelj Castro preseli u povijest. Prema prvim saznanjima, u Ameriku bi nastojali pobjeći, izgleda, prvo oni koji su sada naklonjeni komunističkim liderima.</p>
<p>Washington budno prati kako se polako rasplamasava debata: Tko bi prvi mogao zamijeniti odlazećeg Fidela: je li to Raul kako tvrdi Ignacio Ramonet, direktor Le Monde Diplomatique koji je o tome ove godine dao seriju intervjua objavljenih u posebnoj knjizi, ili netko treći? </p>
<p>No, u pomoć oko razrješenja te dileme priskočio Fidel osobno. Kako to prenose američki elektronski mediji, kubanski diktator je ipak nagovijestio, kako će netko mnogo mlađi zamijeniti njegovog također ostarjelog brata. A ta nepoznanica izgleda najviše i plaši Amerikance. Prema medijskim saznanjima, većina kubanskih komunista u vladajućem aparatu je starija od 40 i mlađa od 60 godina. Među njima se možda krije novi karizmatični lider koga Havana sprema u tajnosti.</p>
<p>Gledano s aspekta američke imigracijske politike, Karipsko otočje u koje spada i Kuba iznova se našlo u fokusu američke zabrinutosti upravo zbog tih političkih nedoumica: Kako brzo mijenjati politiku i prilagoditi se novonastaloj situaciji? Karipske zemlje su okružene morem, ali nisu izolirane od Amerike. A tu je i kronično stanje, zbog izrazito porozne granice s Meksikom! Ovaj južni kopneni susjed SAD-a, prema najnovijim podacima CIA-e (od 1. lipnja 2006.) već broji preko 107 milijuna ljudi. </p>
<p>Sve to postaje prava noćna mora za Amerikance koji sa zabrinutošću gledaju u demografske projekcije svoje zemlje. Razloga za zabrinutost ima, jer mnogi južni susjedi Ameriku i dalje smatraju »obećanom zemljom«. Tome je svakako pridonijela i slika Amerike koju ona sama o sebi stvoriti u svijetu, kao o zemlji neiscrpnog blagostanja i neograničene slobode. Bliska budućnost Kube bi mogla biti samo vrh tog ledenog brijega.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kosovski Srbi protiv UNMIK-a</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kosovski Srbi posljednjih dana zaoštravaju odnose sa UNMIK-om u znak prosvjeda zbog sve učestalijih incidenata na etničkoj osnovi. Prošlog su se tjedna dogodila dva teška ranjavanja i nekoliko kamenovanja Srba u središnjem djelu Kosova, nedaleko od Prištine. </p>
<p>U ponedjeljak je u Zvečanu (na sjeveru) održan skup na kojem je odlučeno da treba prekinuti sve kontakte s međunarodnom administracijom. Politički lideri Srba ponudili su različita tumačenja, ali je jasno da najveća manjinska zajednica zauzima neprijateljski stav prema UNMIK-u koji je na Kosovu, između ostalog, i da bi jamčio njen opstanak.</p>
<p>Mnogi su skloni to povezati s pregovorima o budućem statusu Kosova. Nakon uvodnog dijela, u kojem je zadatak izaslanstva službenog Beograda bio da se čude realnostima i time nerviraju glavnog pregovarača UN Marttija Ahtisaarija, na redu su pravi pregovori o statusu. Beograd nema pretjeranu želju da sudjeluje u tim pregovorima i traži izlaznu strategiju. Konačna odluka bit će neka vrsta neovisnosti Kosova.</p>
<p>Postoji i ne mala odgovornost albanske većine za najnovije incidente. S izuzetkom političkog vodstva u Prištini, kosovski Albanci ne razumiju zbog čega se pregovori o statusu uopće vode. Po njima, već je trebalo proglasiti neovisnost. I tu razlikujemo dva pristupa. </p>
<p>Pokret na čijem je čelu Albin Kurti vjeruje da bi Kosovo trebalo postati neovisno kako bi političke strukture preuzele odgovornost za probleme društva, i oštro nastupa protiv UNMIK-a koji je »sila koja održava status quo«.</p>
<p> Nasuprot njima postoje Albanci koji vjeruju da se sve odgađa zbog Srba i ne propuštaju priliku da izazovu incidente. Bojkot UNMIK-a ipak ne može uspjeti na duge staze jer je šef UNMIK-a Soren Jessen-Petersen već najavio da će se ta misija ugasiti završetkom pregovora o statusu. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Vlada SFRJ prebacivala vreće novca na Cipar</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ciparska banka Laiki bila je umiješana u ilegalni transfer milijardi dolara iz Srbije na Cipar tijekom 1990-tih godina, dok je na snazi bio međunarodni embargo protiv krnje Jugoslavije, javlja u utorak s tog otoka Financial Times. Vladan Batić je izjavio na sudu u Nikoziji da je jugoslavenska vlada prebacivala »vreće i kovčege« gotovine iz Beograda na Cipar i polagala novac na račune u banci Laiki, prenosi britanski list. »Piloti, pa i putnici, vidjeli su te vreće«, izjavio je Batić.</p>
<p>»Nigdje na svijetu se državni novac ne prebacuje na taj način u drugu državu«, dodao je bivši ministar te upitao: »Kako ciparska središnja banka objašnjava to pranje novca?«</p>
<p> Vjeruje se da je više od tri milijarde dolara bilo prebačeno iz Srbije u banku Laiki (koja se ranije zvala Ciparska narodna banka). </p>
<p>Batić, koji je mnoge podatke dobio od haaške tužiteljice Carle del Ponte, optužuje vlasti na grčkom dijelu Cipra da su bile umiješane u tu ilegalnu operaciju. </p>
<p>On je nastupio kao svjedok u parnici koju je protiv ciparskih vlasti poveo Predrag Đorđević. Taj srpski poslovni čovjek traži od bake Laiki odštetu od, preračunato, milijun kuna tvrdeći da je ona ilegalno zadržala njegov novac na svome računu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Putin: Odnosi Rusije i SAD-a uspješno se razvijaju</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je odbacio oštre kritike o niskim medijskim slobodama u Rusiji rekavši da ta zemlja nije mogla ostvariti opsežnu tranziciju iz sovjetskog doba da nije bilo slobodnog tiska. Putin je na svjetskom kongresu novinskih izdavača koji se održava u Moskvi rekao da »mnogi u svijetu još uvijek ne priznaju iznimnu veličinu promjena od sloma SSSR-a«. Uz malo sarkazma zahvalio je izaslanicima na kongresu što nisu dopustili da ih »preplaše strašna izvješća« o nedostatku medijske slobode u Rusiji. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je medavmp usporedio Amerikance s gladnim vukom, pokušao je u utorak ublažiti napete odnose u utorak izjavivši kako se oni popravljaju usprkos promijenjenim okolnostima. »Odnosi između naše dvije zemlje uspješno se razvijaju«, rekao je Putin tijekom televizijske emisije u kojoj je nastupio zajednos bivšim državnim tajnikom Henryjem Kissingerom. »Naravno, okolnosti se mijenjaju ali temeljni odnosi se mijenjaju na bolje«, rekao je Putin.[AP/Hina/mb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Neka uđe svjetlost</p>
<p>O veličini i rasporedu prozora ovisi osvijetljenost prostorija danju, koju se može poboljšati izborom boja za zidove, drveninu i podove </p>
<p>Nitko ne voli živjeti u mračnom stanu koji, ma koliko bio lijepo uređen, uvijek djeluje pomalo opskurno. Dakako, na to koliko će prirodne svjetlosti ulaziti, prije svega utječu veličina prozorskih otvora i strana svijeta na koju stan gleda, što su zadatosti na koje ne možete imati utjecaja. Ali i kad su prozori mali, stan orijentiran prema »mračnom« sjeveru, zahvaljujući pravilnu odabiru boja u stanu te promišljenim razmještajem rasvjetnih tijela, može djelovati kao da je uvijek okupan svjetlošću.</p>
<p>Općenito govoreći, idealno je da je stan orijentiran prema istoku ili zapadu, jer su tada sve prostorije sunčane, s tim da orijentacija prema zapadu najčešće znači i da će u prostorijama ljeti biti vrlo toplo, i da će se trebati pobrinuti i za zastiranje okana, i za ugradnju nekog klimatizacijskog uređaja. Južna orijentacija znači da će se moći najviše iskoristiti »zubato« zimsko sunce, dok je idealno da prema sjeveru gledaju spavaće sobe, kuhinja i kupaonica, za koje nam i tako nije toliko važno da uvijek budu okupane suncem. </p>
<p>Da bi u stanove moglo ulaziti dovoljno prirodne svjetlosti, na prozorska bi okna trebalo otpadati između 35 i 50 posto površine pročelja. Dakako, ako je taj postotak veći, a prozori zapravo staklene stijene, ili je riječ o stanu u potkrovlju opremljenom velikim staklenim površinama, ulazit će još više svjetlosti. No ponekad čak toliko, da se bez gustih roleta ne može zamisliti ugodan boravak u sobama tijekom dana!</p>
<p>Izbor boja za zidove prostorija i drvenih okvira prozora postaje važan kad je stan mračan. Tada su za zidove preporučljive bijela i sve svijetle, pastelne boje (osobito nijanse žute i svijetlo zelena) te bojenje prozorskih okvira bijelom lak-bojom, što će stvoriti iluziju da je stan svjetliji nego što jest. Preporučljivo je i da vrata između prostorija u stanu budu obojena svijetlo, a ne da budu u prirodnoj (osobito ne tamnoj) boji drveta, jer će u protivnom potamnjivati i tako mračan prostor. Iznimka je najsvjetlija boja drva, koja u prostoru djeluje jednako kao i bijela. Nije svejedno niti koje je boje parket i druge vrste podnih obloga, pa u mračnim stanovima treba izbjegavati tikovinu i druge tamne parkete, ili stari parket (dakako, nije li vrijedan i stilski), obojiti nekom svijetlom bojom. U izuzetno mračnim stanovima preporučljivo je izabrati i namještaj svijetlih boja, pa čak i proziran (staklen i plastičan), jer i to može povoljno djelovati na količinu svjetlosti u njima.</p>
<p>Sonja Braut</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Psi pružaju emotivnu potporu</p>
<p>U newyorškim je restoranima, uredima i lječilištima sve više pasa za koje njihovi vlasnici tvrde da su im više od ljubimca - terapija</p>
<p>Strogi zdravstveni propisi države New York smještaju čak i pčele u kategoriju divljih životinja zajedno s tarantulama, aligatorima i šišmišima, pa stoga ne čudi da je u većini newyorških restorana zabranjeno uvesti pse. No snalažljivi stanovnici »grada koji nikad ne spava« dosjetili su se kako zaobići i tu zakonsku regulativu. »Dvije su žene sjele za stol sa svojim psima, kada sam ih upozorio da to nije dopušteno, rekle su mi da su to psi za emotivnu potporu a jedna od njih čak mi je pokazala i liječničku potvrdu«, rekao je Gil Ohana, voditelj restorana na Broadwayu. </p>
<p>Iako su zdravstveni radnici već odavno upozorili na razne prednosti držanja životinja, poput duljeg životnog vijeka i manjeg stresa za vlasnike kućnih ljubimaca, dosad su u newyorške restorane mogli samo psi koji pomažu slijepim osobama. »Nikada do sada nisam čuo za životinje koje pružaju emotivnu potporu, a u posljednjih ih nekoliko mjeseci viđam posvuda«, kaže Steve Hanson, vlasnik čak dvanaest restorana. Sve više pasa, za koje njihovi vlasnici tvrde da su im emotivna potpora, koji se mogu se vidjeti po restoranima, zrakoplovima, uredima pa čak i lječilištima, posljedica su zakona koje je donijelo Ministarstvo prometa 2003. Taj zakon omogućio je putnicima koji u zrakoplovima osjećaju depresiju ili tjeskobu pomoć životinja, i tako ih izjednačio s gluhima i slijepima. Zbog toga zrakoplovne kompanije danas muku muče kamo smjestiti goleme labradore, ponije, majmune pa čak i patke, te koze za emotivnu potporu. Osim vlasnika restorana, ima još onih koji su nezadovoljni tim »emotivnim trendom«. U prvom redu to su ljudi koji se bave uvježbavanjem životinja za pomoć ljudima s posebnim potrebama, poznatijima i kao uslužne životinje. »Umjesto da su odredili razliku između životinja za emotivnu potporu koje svojom prisutnošću pružaju utjehu vlasnicima, i životinjama uvježbanim za pružanje specifičnih usluga ljudima s posebnim potrebama, zakon iz 2003. ih je izjednačio. To je dovelo do takvih situacija da vlasnici pudlica sada mogu tvrditi kako su njihovi ljubimci istrenirane 'uslužne životinje'«, smatra Joan Froling, iz neprofitne organizacije koja zastupa ljude koji ovise o uslužnim životinjama.</p>
<p>S druge pak strane ima onih koji tvrde da su im »terapijski psi« itekako pomogli u životu. Jedna od njih je i Elicia Brand, koja smatra da joj je njezin bernardinac bio od velike pomoći nakon što je preživjela nekoliko trauma. Naime, Elicia je napad 11. rujna na New York doživjela zaglavljena u podzemnoj, a godinu dana poslije su je silovali. »Ja sam jaka osoba, ali silovanje je bilo previše čak i za mene. Da nije bilo mog psa, ne bih danas bila ovdje«, kaže. Jednako misli i Carol Fudin, koja se specijalizirala za poveznice između životinja i ljudi. »Životinje pružaju sigurnost i velika su pomoć ljudima koji ne mogu prebroditi vlastite strahove. Mnogo je dokaza da životinje djeluju poput antidepresiva«, smatra doktorica Fudin. Psi za emotivnu potporu pomagali su i obiteljima žrtava napada na newyorške »Blizance« 11. rujna, ali doktorica Fudin smatra kako kod takvih situacija treba biti oprezan. »Ako se neka osoba više ne može suočiti s vanjskim svijetom bez prisutnosti ljubimca, to sugerira veliku razinu tjeskobe, te je bolje da pomoć potraži u lijekovima, psihoterapiji ili u jednom i drugom«, zaključuje Fudin.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>MUP: Suljić se nije predao sam</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Munib Suljić, pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora zbog ubojstva civila u slučaju »Pakračka poljana«, uhićen je u Haagu. Prvu informaciju o Suljićevu uhićenju objavili su tjedne i dnevne novine, a informaciju je u utorak potvrdio i hrvatski MUP. </p>
<p>No u Ministarstvu demantiraju da se Suljić sam predao, kako su objavili mediji, već tvrde da ga je nizozemska policija uhitila temeljem međunarodne tjeralice, čak štoviše, da je Suljić prilikom uhićenja ozlijeđen. »Hrvatska je o uhićenju obaviještena kanalima međunarodne policijske suradnje«, rekao nam je glasnogovornik MUP-a, Zlatko Mehun, dodajući da je zbog zadobivenih ozljeda Suljić sada pod liječničkim nadzorom. </p>
<p>Mehun nam, pak, nije mogao reći kakve su naravi Suljićeve ozljede, niti kako ih je točno zadobio. »Informacije o okolnostima njegova boravka te druge pojedinosti o ovom slučaju još očekujemo od nizozemskih kolega«, ustvrdio je Mehun. O Suljićevu uhićenju putem Interpola je obaviješteno i Ministarstvo pravosuđa. No, službena obavijest o tome od nadležnih pravosudnih tijela Kraljevine Nizozemske još nije stigla, doznaje se u Ministarstvu. </p>
<p>Objašnjavaju, osim toga, i da činjenice da se protiv njega vodi kazneni postupak te da je uhićen u inozemstvu »predstavljaju osnovu za pokretanje postupka izručenja«. </p>
<p>Međunarodna potraga za Suljićem raspisana je prošle godine nakon izricanja nepravomoćne presude na ponovljenom suđenju za zločine u Pakračkoj poljani. Iako je dolazio na rasprave, Suljić se, kao i Igor Mikola, nije pojavio na izricanju presude. </p>
<p>Zajedno sa Sinišom Rimcem, njih su trojica osuđeni zbog ubojstva nepoznatog muškarca zvanog Saša, za kojeg je do zadnje izmjene optužnice, dan prije izricanja presude, bilo navedeno da se zove Aleksandar Antić. Krajem svibnja ove godine Vrhovni sud gotovo je u cijelosti potvrdio osuđujuću presudu u slučaju Pakračka poljana, a Suljiću je kazna s 10 povišena na 12 godina zatvora. [Marin Dešković, Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Histerično je urlao i psovao mi majku«</p>
<p>»To je učinio Samy! Bila je to prva moja reakcija na vijest o Cepetićevoj smrti«, rekao je svjedok pojasnivši da time nije mislio da je Chaka doista povukao i okidač</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Koliko ja znam, 470.000 maraka nije bio iznos koji je Cepetić posudio od Samya. Bio je to novac kojim je Chaka unaprijed platio kuću u Šestinama«, svjedočio je u utorak na zagrebačkom Općinskom sudu Rene Radinger na suđenju Sebastijanu Chaki kojeg se tereti zbog iznude i sudjelovanja u samoubojstvu zagrebačkog poduzetnika Davora Cepetića u siječnju 2006.</p>
<p> Jedini je to svjedok, inače čovjek koji je bio zadužen za postavljanje drvene konstrukcije na Cepetićevu objektu u Šestinama, koji se u postupku protiv Chaka sam javio sucu tog suda tražeći da ispriča ono što je, kako je naglasio, medijima »promaknulo«. Iznos od 470.000 maraka nazvao je smiješnim, s obzirom na stvarnu vrijednost Cepetićeve nekretnine, odnosno kuće, koju je Chaka kupio, a okrivljenog nazvao osobom koja je pokojniku upućivala tako pogrdne riječi da je svjedoku bilo neugodno, radi nazočnosti žena u sudnici, ponoviti ih. »To je učinio Samy! Bila je to prva moja reakcija na vijest o Cepetićevoj smrti«, nastavio je Radinger, pojasnivši da time nije mislio da je Chaka doista povukao i okidač. Osim njega svjedočili su i Cepetićev prijatelj iz djetinjstva, poslodavac njegova gradilišta, te djelatnica Hypo leasinga Croatia. Okrivljeni Chaka je imao primjedbe na iskaze dvojice svjedoka. Prvo se usprotivio iskazu Radingera, tvrdeći da mu nikad nije rekao da je istukao Cepetića, kako je ovaj tvrdio, a potom je prigovorio i iskazu Cepetićeva poslodavca na gradilištu, Stjepana Hranja, koji je svjedočio da je Chaka bio izuzetno grub prema njemu i radnicima.</p>
<p> »Histerično je urlao i psovao mi majku, nakon čega sam odbio raditi dalje na gradilištu«. </p>
<p>Natalija Pečinović iz Hypo leasinga rekla je da je Cepetić s tvrtkom potpisao četiri ugovora o zajmu od ukupno 1,5 milijuna eura, a Cepetića je opisala kao čovjeka koji je svoje obveze iz ugovora uredno ispunjavao. </p>
<p>Zoran Popek, Cepetićev prijatelj, svjedočio je da je dva dana prije Cepetićeve smrti Chaki nosio neku kuvertu, a sa zagrebačkim se poduzetnikom čuo samo 12 minuta prije njegove smrti. »Rekao je da je negdje u gradu, ali nije htio reći gdje«, ispričao je svjedok. Cepetić se, pak, ubio samo 12 minuta kasnije u parku u blizini Gornjeg grada hicem iz pištolja.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pregazio pješakinju, pa otišao po sendviče i sok</p>
<p>ĐULOVAC</p>
<p> - Nesvakidašnja drskost dogodila se u ponedjeljak uvečer u Općini Đulovac, Bjelovarsko-bilogorska županija. Stanovnik Suhopolja star 21 godinu prebrzo se dovezao Đurinom ulicom »VW golfom«, uletio na parkiralište naglo skrenuvši uz škripu guma. Prolaznica Neda Č. (68) koja se zatekla na pješačkoj stazi mladića je upozorila na moguće posljedice prebrze vožnje, a vozač se nakon toga vratio u automobil naglo krenuo prema ženi i prednjim dijelom vozila udario ju u noge. Žena je pala na pločnik gdje je nepomično ostala ležati. Mladi je vozač dotle otišao u obližnju trgovinu po dva sendviča i dva soka, te se u društvu s još jednom osobom odvezao prema Suhopolju. Ozlijeđena pješakinja prevezena na Odjel kirurgije Opće bolnice Pakrac, gdje su joj utvrđene lakše ozljede. [S.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pritvorenici prekinuli štrajk glađu</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Pritvorenici šibenskog Okružnog zatvora koji su još 31. svibnja stupili u štrajk glađu, u utorak ujutro odlučili su uzeti zatvorsku hranu prekidajući na taj način štrajk, u kojeg su stupili kako bi javnost, kako su naveli u peticiji upućenoj Ministarstvu pravosuđa, upozorili na dugi pritvorenički staž te sporost sudovanja na šibenskom Općinskom i Županijskom sudu. Miljenko Tošić, upravitelj šibenskog zatvora kaže da nitko od pritvorenika koji je proteklih dana bio u štrajku, nema zdravstvenih tegoba. [J.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ispustili im gumu, pa ih opljačkali</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prilikom drske krađe iz na prijevaru zaustavljenog automobila, lopovi su se domogli vrijednosti od nekoliko tisuća kuna, a žrtve su bili supružnici R. M. (48) i M. M. (52) državljani BiH. U ponedjeljak oko 21 sat, na području Novog Zagreba, u Lučkom, 500 metara od motela, spomenuti bračni par zaustavio se sa svojim automobilom njemačkih registracija na parkiralištu motela. U spomenuto vrijeme nepoznata im je osoba ispustila zrak iz gume. »Kvar« su primijetili nakon nekoliko stotina metara, putujući autocestom prema Slavonskom Brodu, i kada su mijenjali gumu, prišao im je nepoznati lopov i pokrao im stvari iz automobila. Pobjegao je u »opel vectri«, koja ga je čekala. [J.I.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>HEP-u i Petrokemiji skuplji plin</p>
<p>Petrokemija je već povećala cijene mineralnih gnojiva, dok HEP ne najavljuje poskupljenja</p>
<p>Nakon višemjesečnih pregovora uz posredovanje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, postignut je dogovor o cijeni prirodnog plina koju će kutinska Petrokemija i Hrvatska elektroprivreda, dva najveća potrošača u Hrvatskoj, ove godine plaćati Ini.</p>
<p>U Petrokemiji kažu da im je Inin plin poskupio 28 posto, a u HEP-u da im je cijena povećana oko 22 posto. U Ini su nam potvrdili HEP-ov podatak, ali napominju da je Petrokemiji plin u toplijem dijelu godine (od ožujka do listopada) poskupio oko 10 posto, a u ostatku godine (od studenog do veljače), kada ga zbog uobičajenih nestašica ne troše puno, oko 30 posto.</p>
<p>Ina i Petrokemija se ne slažu ni o dogovorenim količinama isporučenog plina. U Petrokemiji kažu kako je dogovoreno da od 15. ožujka do 15. listopada dobivaju minimalno 78.000 prostornih metara na sat, a u ostalom dijelu godine 64.000 prostornih metara. »Unatoč tome, u posljednje vrijeme dobivamo oko 65.000 'kubika' na sat, što nam stvara probleme u poslovanju«, ističu u kutinskoj tvornici.</p>
<p>No, u Ini tvrde kako u ugovoru čije se potpisivanje očekuje ovih dana stoji da količine plina koje će im isporučivati ovise, uz ostalo, i o mogućnosti transportnog sustava te da se oni drže dogovora. Osim toga, Petrokemiji ne mogu isporučiti više plina jer ne bi mogli do zime napuniti podzemno skladište Okoli, vrlo važno za sezonu grijanja.</p>
<p>Inine podatke nam je potvrdio i Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva. Prema njegovim riječima, Petrokemija dobiva plina koliko je moguće u ovim okolnostima jer se podzemno skladište mora napuniti prije sljedeće sezone grijanja. Zbog toga je dogovoreno da će HEP ove godine dobiti 540 milijuna kubika umjesto 700 koliko je predviđeno u njihovom dugoročnom ugovoru s Inom, objašnjava Tomšić.</p>
<p>Budući da na Petrokemiju i HEP otpada oko polovice ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj, dio stručnjaka drži da će ovo poskupljenje Ini barem malo smanjiti dosadašnje velike gubitke u poslovanju s plinom nastalo prije svega zbog dispariteta cijena uvoznog plina i prodajne cijene u Hrvatskoj.</p>
<p>Međutim, u Ini nisu baš zadovoljni dogovorenim cijenama i upozoravaju da će im po novome HEP plaćati oko 45 posto cijene uvoznog plina, a Petrokemija oko 38 posto. Naime, cijena uvoznog plina je u posljednjih godinu dana povećana čak 50 posto, tvrde u Ini.</p>
<p>Inače, Petrokemija je u proljeće već povećala cijene mineralnih gnojiva za devet do 16 posto obrazloživši to, prije svega, tada očekivanim povećanjem cijene plina - osnovne sirovine za proizvodnju gnojiva te poskupljenjem kalijeva klorida i fosfata.Za razliku od njih, HEP ne najavljuje poskupljenja. Zbog ovogodišnje dobre hidrologije i smanjenja troškova poslovanja redovito poslovanje neće doći u pitanje, ali će trebati osigurati novac za nužna velika ulaganja, kažu u HEP-u. Petrokemija i HEP spadaju među tzv. povlaštene potrošače koji mogu birati od koga će kupovati plin i s dobavljačem sklapaju poseban ugovor. Ostali tzv. tarifni kupci (tu spadaju i kućanstva) plin plaćaju prema Tarifnom sustavu gdje se zasad ne planiraju promjene cijena.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Iskoninternet neće raditi po dampinškim cijenama</p>
<p>Kako nikada nisam podržavao monopol, neću ni sada, kaže predsjednik Uprave IskonInterneta Damir Sabol</p>
<p>S osnivačem i predsjednikom Uprave IskonInterneta Damirom Sabolom razgovarali smo nakon završetka prodaje IskonInterneta T-Hrvatskom telekomu (T-HT-u) za 13,7 milijuna eura, a koja je podignula dosta prašine u domaćoj javnosti.</p>
<p>• Produljuje li se kupnjom IskonInterenta monopol T-HT-a na domaćem tržištu?</p>
<p>- Ne bih rekao da je ovom poslovnom transakcijom ugrožena liberalizacija domaćeg telekomunikacijskog tržišta. Proces liberalizacije traje već dvije godine i nadam se da će se ubrzano i nastaviti. Liberalizacija je rezultat zakonskog okvira, odnosno regulatora, koji se trebaju pobrinuti da svi tržišni takmaci imaju jednake uvjete, odnosno da mogu razvijati nove usluge i proizvode. Možda ja i nisam najpogodnija osoba da o tome govorim u ovom trenutku jer se kao čelni čovjek tvrtke, u kojoj sam bio i mali dioničar, moram brinuti za ciljeve tvrtke koju vodim. Kako nikada nisam podržavao monopol, neću ni sada.</p>
<p>• Zašto je prodan IskonInternet?</p>
<p>- Financijski investitori koji su tijekom godine puno i uporno investirali u Iskon dobili su priliku ne samo da povrate velika uložena sredstva, već i da nešto zarade. Riječ o uloženoj svoti većoj od 10 milijuna dolara koja je došla izvana od financijskih investitora, odnosno više stranih fondova, u prvom redu iz SAD-a, a koji su djelovali u istočnoj Europi od 1999. do 2001. Riječ je konzervativnoj zaradi, ali sve je po zakonu.</p>
<p>• Kakav je bio vaš plan s Iskonom?</p>
<p>- Naš plan je bio izaći na burzu, na čemu smo mjesecima radili. Za to je sve bilo spremno, odnosno bili smo vrlo blizu. Međutim, došla je solidna ponuda T-HT-a, koju Iskonovi vlasnici nisu mogli ili nisu htjeli odbiti. Riječ je ponudi koja omogućava Iskonu da nastavi samostalno funkcionirati, odnosno da radi po poslovnom planu koji smo mi zamislili prije prodaje tvrtke. Vlasnicima Iskona je bilo zanimljivo dobiti solidan povrat svoje investicije, ali i da se tvrtka dalje razvija, bez ikakvih radikalnih rezova bilo za zaposlenike, ali i njenu osnovnu djelatnost.</p>
<p>• Kako će se razvijati Iskon u okviru T-TH-a?</p>
<p>- Nastavit ćemo pružati integrirane telekomunikacijske usluge putem ISP tehnologije jer T-HT ima drugačiju mrežu i sustave, a nisu ni toliko fleksibilni, odnosno dobri u tome području našega djelovanja. To je naša prednost. Uskoro ćemo na tržištu, najvjerojatnije na početku jeseni, ponuditi uslugu brzog pristupa Internetu, zajedno s uslugom telefonije za korisnike. Uz to, imamo spremnu, odnosno testiranu instalaciju za internetsku televiziju (IPTV).</p>
<p>• Zašto su cijene internetskih usluga kod nas još uvijek veće od onih u Europskoj uniji?</p>
<p>- Iskon nikada nije radio po dampinškim cijenama niti će raditi nakon preuzimanja od T-HT-a. Neke cijene su veće, ali na domaćem tržištu postoji trend snižavanja cijene za poslovne korisnike. LIberalizacija se vidi na tržištu gdje su cijene za velike i srednje poslovne korisnike, uz povećanje kapaciteta, niže i do 40 posto.</p>
<p>• Kada će na red doći privatni korisnici?</p>
<p>- Vjerujem da će taj trend, već na jesen, zahvatiti i privatne korisnike. Iako je točno da mi nismo tamo po razvoju telekomunikacijskog tržišta, odnosno stupnju liberalizacije, gdje bi smo htjeli biti. Na žalost, liberalizacija domaćeg telekomunikacijskog tržišta je počela vrlo kasno, ali se odvija bržim ritmom nego u nekim nama usporedivim državama. Držim da alternativni operatori trebaju dobiti pristup telekomunikacijskoj infrastrukturi, odnosno lokalnoj petlji. Ima na domaćem tržištu još anomalija kao što su visoke cijene u mobilnoj telefoniji koje su višestruko veće nego u fiksnoj telefoniji, a koja će i dalje padati.</p>
<p>• Što je s cijenama Interneta?</p>
<p>- Ako dobijete pravu vrijednost za svoj novac, onda više ništa nije skupo. Siguran sam da će cijene i dalje ići prema dolje. Naime, cijene brzog pristupa Internetu za intenzivnije korisnike su još uvijek dosta visoke. Tu bi se mogla dati atraktivnija ponuda na tržištu. Korisnici u razvijenim zemljama imaju puno veću vrijednost od telekomunikacijske usluge. U SAD-u, primjerice, putem Interneta možete registrirati automobil. Kod nas je pozitivan pomak, uređenje gruntovnice na Internetu. Riječ je o nizu korisnih stvari, kojih još nemamo dovoljno na Internetu, a koje štede vrijeme i novac.</p>
<p>• Kako je Iskon poslovao prošle godine?</p>
<p>- Imali smo tri profitabilne godine, a sada dolazi vrijeme novih investiranja, kako bi se omogućio daljnji razvoj tvrtke. IskonInternet je uspješna ISP tvrtka koja je lani ostvarila ukupni prihod od 81 milijuna kuna. </p>
<p>• Što će biti za zahtjevom Iskona za gradnjom vlastite telekomunikacijske mreže?</p>
<p>- Nama je cilj izgraditi vlastitu ADSL infrastrukturu, kako bismo ponudili korisnicima direktnu uslugu brzog pristupa Internetu. Bez velikih i ozbiljnih ulaganja u sljedeću godinu-dvije, koja bi se počela isplaćivati za tri godine, nema usluga za korisnike s većim brzinama. Iskon se nije želio baviti fiksnom telefonijom kao novi fiksni operateri, već najviše možemo dati u brzom pristupu Internetu...</p>
<p>U posao treba ući prvi i izaći na vrijeme</p>
<p>• Kako je nastao IskonInternet?</p>
<p>- Počeo sam u nevladinoj organizaciji. ISP tvrtku sam htio napraviti još sredinom -1990-ih godina, prilika se pružila tek 1997. godine, a telekomunikacijsku tvrtku, uz puno problema, uspio sam registrirati, odnosno dobiti koncesiju, godinu dana kasnije. </p>
<p>Tržište je bilo potpuno zatvoreno. Sve je bilo puno teže nego sada. No, na rubu smo bili 1999. godine, kada sam umjesto automobila kupio dio opreme, tako da sam se od korisnika do korisnika po Zagrebu vozio tramvajem.</p>
<p>Zbog toga što smo imali više linija nego što je bilo dozvoljeno prema koncesiji prijetilo nam je i zatvaranje tvrtke. Radili smo kao davatelj govornih telefonskih usluga, jer je na tržištu vlado čudan zakon da morate platiti 200.000 kuna za 30 linija, a za neograničen broj linija - 250.000 kuna. Ali ja to nisam mogao platiti, novac koji sam dobio od roditelja za pokretanje Iskona sam već bio potrošio. Isto tako, u banku nisam mogao doći i tražiti kredit, ali sam vjerovao u ono što radim.</p>
<p>U posao treba ući prvi, iako Globalnet, primjerice, koji je počeo skupa sa nama, nije polučio očekivani uspjeh. To znači raditi na onome što će drugi shvatiti za dvije, tri godine, ali i izaći iz posla na vrijeme. U slučaju preuzimanja Iskona do strane T-HT-a radi se o novoj fazi u našem razvoju.</p>
<p>• Kako ste naši investitore?</p>
<p>- Oni su našli nas. Nismo imali puno izbora doli naći novce za rad. Na sreću, istodobno s inspekcijom koja nas je htjela zatvoriti 1999. bilo je i četiri do pet zainteresiranih investitora iz SAD-a, Austrije, Grčke..., od kojih dva ozbiljna, te smo od jednoga, dobili kredit, koji je kasnije pretvoren u vlasnički udio u Iskonu. To mi je bio najteži mjesec u životu. Kako bi se pozicionirali na tržištu 2001. potrošili smo puno novaca, ali smo krenuli žestoko. Nakon dvije godine rada pod pritiskom, bez godišnjeg odmora, tvrtka je narasla na više od 100 ljudi, ja sam se povukao iz Uprave u Nadzorni odbor Iskona. Sada sam ponovno na čelu IskonInterneta.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Madraci za Hilton i Sheraton</p>
<p>Tvrtka proizvodi madrace protiv komaraca, antibakterijske, antistresne i otporne na vlagu</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Bernarda Cecelja proglašena je najboljom poduzetnicom u Hrvatskoj na prošlotjednom Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu, koje je krajem prošlog tjedna u Šibeniku organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Za nagrade je konkuriralo 1500 hrvatskih poduzetnika u osam kategorija, a Cecelja je osvojila nagradu u kategoriji »žena poduzetnica«.</p>
<p>Bernarda Cecelja vlasnica je tvrtke Bernarda za proizvodnju kreveta i madraca, a tvrtka iz godine u godinu širi proizvodnju i sve bolje posluje. Iako u Međimurskoj te, primjerice, Varaždinskoj županiji ima dosta tvrtki u kojima su žene vlasnici, Bernarda je već niz godina najbolja, te je stoga ova nagrada samo jedna u nizu koje u posljednje vrijeme stižu na adresu njene tvornice u Pušćinama u Međimurju.Podsjetimo da je Bernarda Cecelja na Europskim danima poduzetnika (EDE) u jesen prošle godine u Zagrebu dobila Vjesnikovu nagradu za najinovativnijeg poduzetnika.</p>
<p>»Kriteriji za dodjelu ovogodišnje nagrade bili su rezultati poslovanja, inovacija, zapošljavanja i izvoza i mogu se pohvaliti kako je tvrtka koju vodim u svim nabrojenim dijelovima ostvaruje dobre rezultate«, rekla nam je Bernarda Cecelja. Više od 60 posto proizvodnje završava u izvozu na zahtjevnom zapadnoeuropskom tržištu.</p>
<p>Broj zaposlenih porastao je sa 75 u jesen prošle godine na sadašnjih 105, što je omogućila investicija u proširenje i modernizaciju proizvodnje od 10 milijuna kuna, od čega je 5, 2 milijuna kuna kredit Međimurske županije za poduzetništvo. Županija i MINGORP subvencionirali su kamatu sa po dva posto, pa je ona svedena na samo dva posto. MINGORP sudjeluje u Bernardinoj investiciji sa 120.000 kuna bespovratnih sredstava.</p>
<p>Iako je investicija u proširenje hale od 1500 četvornih metara još uvijek u tijeku, u dovršene dijelove smještena je proizvodnja, prije svega tri nova stroja. Oni primjenjuju novu ekološki prihvatljivu tehnologiju lijepljenja madraca, pa više nema prskanja. Bernarda sa suradnicima stalno radi na inovacijama, koje je zaštitila u Zavodu za intelektualno vlasništvo.</p>
<p>Tvrtka proizvodi 11 vrsta kreveta i 30 vrsta madraca. Osim brojnih nagrada, treba spomenuti i uspostavu sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000. Tako proizvodi i madrace protiv komaraca, za smanjivanje statičkog elektriciteta, antibakterijske, zatim antistresne madrace, otporne na vlagu (pogodne za plovila), protiv neugodnih mirisa (za pušače). Ne čudi stoga dobra potražnja i među hotelijerima, pa se Bernardini madraci nalaze i u hotelima visoke kategorije kao što su Sheraton i Hilton.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dalekovod izvozi 7200 tona stupova u Ganu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Dalekovod, ovogodišnji dobitnik Zlatne dionice, zaključila je ugovor o isporuci u Ganu 4200 tona metalne konstrukcije. Riječ je o 279 komada telekomunikacijskih stupova visokih od 35 do 150 metara, a rok isporuke je tri mjeseca.</p>
<p>Radi se o nastavku krajem prošle godine započetog posla. Ukupno će u Ganu izvesti 7200 tona metalnih konstrukcija (oko 480 stupova), a vrijednost posla je viša od 15 milijuna dolara, kažu u Dalekovodu. </p>
<p>To je, ističu, najveći pojedinačni izvozni posao u cijelosti vlastitog proizvoda razvijenog i proizvedenog u njihovim tvornicama u posljednjih nekoliko godina. Rezultat je to višegodišnjih ulaganja u razvoj vlastitih proizvoda, proširenja proizvodnih kapaciteta izgradnjom vlastite najsuvremenije cinčaonice u Dugom Selu i preuzimanjem tvornice u Doboju. </p>
<p>U protekle tri godine program izvoza metalne konstrukcije povećali su četiri puta, a do konca svibnja vrijednost ugovorenih poslova prerasla je lanjski izvoz za 30 posto. Inače, lani su im izvozni poslovi donijeli 25 posto prihoda.</p>
<p>Kao proizvođač dalekovodnih stupova, nostrificirani su za tržišta Islanda, Norveške i Poljske, a u srpnju očekuju uvrštenje na vendor listu dobavljača za E.ON - najveću kompaniju za distribuciju struje u Europi koja pokriva područje od Baltika do Crnog mora.</p>
<p>U prva četiri mjeseca ove godine izvezli su proizvode iz programa čeličnih konstrukcija u dvadesetak zemalja, a trenutačno za dva naručitelja iz Gabona rade konstrukciju koja će biti isporučena u lipnju ove godine. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kod 2000 obrtnika zaposleno više od 3000 ljudi </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Grad Varaždin i Obrtnička štedno-kreditna zadruga kreditiraju ovdašnje obrtnike s 800.000 kuna, svaki s polovinom iznosa, što je još jedan poticaj ovoj grani gospodarstva. U Varaždinu obrtništvo ima višestoljetnu tradiciju, trenutačno je registrirano više od 2000 obrtnika, kod kojih je ukupno zaposleno više od 3000 ljudi. </p>
<p>Ugovor o poslovnoj suradnji na ostvarenju programa poticanja razvoja malog obrtništva potpisali su u utorak u Gradskoj vijećnici gradonačelnik Ivan Čehok i v. d. ravnateljice Obrtničke štedno-kreditne zadruge Josipa Osonjački. Projekt kreditiranja malih poduzetnika u suradnji Grada i Zadruge započet je prije dvije godine i povoljne kredite koriste poduzetnici koji djelatnost obavljaju kod kuće. </p>
<p>Za srednje i velike poduzetnike namijenjeno je područje tri varaždinske poslovne zone - Slobodna zona Varaždin, Zona maloga gospodarstva Jalkovec i Brezje. Kreditna sredstva Grada i Zadruge namijenjena su proizvodnim i zanatskim djelatnostima i intelektualnim uslugama vezanim uz te djelatnosti malih obrtnika, te za očuvanje i razvoj tradicionalnih obrta. Kamata je povoljna i iznosi tri posto godišnje, rok otplate je od tri do pet godina. Obrtnici dobivaju kredit od 50.000 kuna i koriste ga za obrtna sredstva. [K. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Gospodarstvenici na skupu u Podravci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu Svjetskog dana okoliša, Podravka je u utorak bila domaćin 5. skupa poslovnog vodstva Hrvatske na kojoj su na temu gospodarstva i održivog razvoja raspravljali vodeći ljudi hrvatskog gospodarstva te predstavnici akademske zajednice. Sudionici skupa pozdravili su Vladin dokument »Strateški okvir za razvoj 2006.-2013.« kao krovnu strategiju koju treba ugraditi u svakodnevni život s ciljem povećanja poslovne izvrsnosti hrvatskog gospodarstva. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatska informatički predvodnik </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Dell je prepoznala potencijale hrvatskog informatičkog tržišta koje je jedno od najbrže rastućih u regiji, kazao je u utorak Dellov menadžer regije Adriatic Andrew Nicholson na predstavljanju prijenosnih računala Latitude serije. Dodao je da relavantna istraživanja pokazuju kako se Hrvatska u potrošnji na informatičke tehnologije nalazi na samom vrhu zemalja regije. [M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Vatikan želi Hrvatsku što prije u EU</p>
<p>Lajolo je izrazio zadovoljstvo što hrvatska vlada dijeli mišljenje Svete Stolice o potrebi suradnje sa zemljama u regiji</p>
<p>Sveta Stolica podržava ulazak Hrvatske u EU, Hrvatsku smatra prirodnim dijelom Europe, pa nema razloga za bilo kakve odgode«, rekao je u utorak u Zagrebu tajnik za odnose s državama Svete Stolice Giovanni Lajolo nakon susreta s ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar Kitarović.</p>
<p>Mons. Lajolo prihvatio je poziv hrvatske šefice diplomacije za snažnijom suradnjom Hrvatske i Svete Stolice u kulturi. Izrazio je zadovoljstvo što hrvatska vlada dijeli mišljenje Svete Stolice o potrebi suradnje sa zemljama u regiji, posebno bivše Jugoslavije, da iza sebe ostave prošlost, postignu bolje razumijevanje i prijateljstvo te zajednički rade na općem dobru.»Sada svaka zemlja u regiji može pokazati vlastite potencijale u izgradnji bolje budućnosti« rekao je mons. Lajolo dodajući kako je to mišljenje Svetog Oca. Izrazio je zadovoljstvo i provedbom konkordata s Hrvatskom, ali je dodao da »poteškoće uvijek postoje«. »Crkva možda ima kakve primjedbe na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> provedbe, ali postoje objektivne poteškoće i mi se ni na koji način ne prigovaramo i zadovoljni smo provedbom tog ugovora«, rekao je. Dodao je da Vatikan nije član EU, ali slobodno izražava mišljenje, a Katolička crkva je prisutna u svakoj državi EU-a. »Odnosi Hrvatske i Vatikana su izvrsni i u stalnom usponu, a Svetoj Stolici zahvalni smo na potpori koju nam je ukazivala od stjecanja neovisnosti i zadovoljni smo što Benedikt XVI. nastavlja politiku Ivana Pavla II. kojeg smatramo našim zaštitnikom«, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović.</p>
<p>U sklopu teme o kulturnoj suradnji bilo je riječi o nekoliko izložbi o poznatim Hrvatima koje će uskoro biti organizirane u Vatikanu, a također i o nastavku suradnje između diplomatskih akademija, o sudjelovanju vatikanskih predavača u radu Hrvatske diplomatske akademije u Zagrebu i Dubrovniku. Mons. Lajolu u utorak je primio i premijer Ivo Sanader, a održao je i predavanje o diplomaciji Svete Stolice u dvorani HAZU. »Priključenje Hrvatske EU nije samo priznanje povijesnog identiteta Hrvatske i priznanje političke realnosti nego i kulturno obogaćenje za EU«, istaknuo je Lajolo.</p>
<p>Bruno LopandićGordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Stat ćemo na kraj nelegalnom uvozu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Državni inspektorat, MUP i Carinska uprava zajedničkim će snagama eliminirati nelegalni uvoz povrća te njegovo sivo tržište, kazao je u utorak ministar Petar Čobanković na susretu sa Zajednicom udruga hrvatskih povrćara. Ministar je dodao da Povjerenstvo za praćenje Sporazuma o pograničnoj suradnji s BiH, od kuda stiže tisuće tona prepakiranog povrća, mora profunkcionirati, te da se mora omogućiti uvid hrvatskim inspektorima u »zasijane« površine pod povrćem u BiH. </p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, 60.000 tona povrća ne može proizvesti cijela BiH da samo proizvodi povrće. »Hrvatska nije protiv legalnog uvoza iz BiH, sukladno Ugovor o trgovinskoj razmjeni s nula posto carine, ali ne možemo dopustiti da ilegalni uvoz uništava domaću proizvodnju povrća«, napomenuo je ministar.</p>
<p>Zlatko Zagorec iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara kazao je da proizvodnja povrća u Hrvatskoj napreduje, ali da na tržištu vlada »konfuzija i agromafija«. Povrćari traže da se provoz povrća kroz Hrvatsku ograniči na dva do tri granična prijelaza. Osim toga, upozoravaju da Konzum prodaje 'smeće' od jagoda po cijeni od 3,99 po kilogramu, te nelegalnu prodaju na zagrebačkoj Zelenoj tržnici. </p>
<p>Čobanković je napomenuo da se mora više poraditi na kontroli prometa robom, jer da se zna koliko tko i čega može proizvesti prema Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Zloporabe zelene iskaznice proizvođača povrća su nedopustive, kazao je ministar. Povrćare je pozvao da se udruže u zadruge i tako lakše organiziraju proizvodnju. No, ovu se godine ne može donijeti Operativni program razvoja povrćarstva, jer ga HBOR ne može financijski pratiti, zaključio je Čobanković.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Crkvi prostor za katoličko sveučilište</p>
<p>Premijer je podsjetio da je Vlada prilikom najave osnivanja katoličkog sveučilišta podržala tu inicijativu, a sada podršku i realizirala osiguravši prostor </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader i zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić u utorak su potpisali sporazum između Vlade kao darodavca i Nadbiskupije u Zagrebu kao daroprimca, o darivanju vojarne »Kralj Tomislav« u svrhu budućeg katoličkog sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Premijer Sanader izrazio je zadovoljstvo »obostranim darivanjem« kojim se Zagrebačka nadbiskupija u zamjenu za darovanu vojarnu odrekla potraživanja povrata tzv. malog Vatikana. Kako je vrijednost vojarne procijenjena na 29 milijuna eura, a vrijednost »malog Vatikana« 27 milijuna eura, Nadbiskupija je u ovom slučaju ostala u dugu od oko 15 milijuna kuna, koji se obvezala izravnati sljedećih tjedana. Premijer je podsjetio da je Vlada prilikom najave osnivanja katoličkog sveučilišta podržala tu inicijativu, a sada podršku i realizirala osiguravši prostor za sveučilište. »Smatram da će napredak Hrvatske biti osiguran ako bude temeljen na znanju. Zato je katoličko sveučilište dobrodošlo kao konkurencija, a prosperirat će ako bude imalo dobre programe i njima privlačilo studente«, primijetio je Sanader. Dodao je da se Hrvatska ovim putem samo pridružuje onim zemljama u kojima već postoji katoličko sveučilište.</p>
<p>»Europa svoj današnji identitet duguje i kršćanstvu, stoga ćemo i dalje raditi na da se u europskom ustavu spomene kršćanstvo, jer bez kršćanstva i judeokršćanske kulture ne može se zamisliti ni prošlost niti budućnost Europe«, napomenuo je predsjednik Vlade.</p>
<p>Kardinal Bozanić je istaknuo da se potpisivanjem sporazuma ispravlja povijesna nepravda kojom je protiv demokratskih načela Katoličkoj crkvi oduzeta imovina. </p>
<p>»Što se tiče hrvatskog katoličkog sveučilišta, njime želimo pridonijeti dobru građana i vjernika, jer dobra Crkve služe za bogoštovlje, caritas te odgoj i kulturu. Sada možemo konkretnije ići u ostvarenje programa katoličkog sveučilišta na čijim programima intenzivno radi oko 50 stručnjaka i za koje se nadam da bi moglo početi s radom akademske godine 2007/08.«, zaključio je kardinal Bozanić. </p>
<p>Sanader: traženje skidanja Šeksovog imuniteta je politikantstvo</p>
<p>Na upit novinara kako ocjenjuje pozive oporbe predsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu da odstupi sa svoje pozicije, premijer Sanader je rekao: »Predsjednik Sabora je institucija u Hrvatskoj koju moramo svi poštovati i ne sviđa mi se način na koji oporba pokušava zaraditi neke političke poene«. Premijer je dodao da ulogu predsjednika Sabora iznimno cijeni i da smatra kako je u ponedjeljak trebao govoriti na svečanoj sjednici Županijske skupštine osječko-baranjske županije »jer je on institucija, jer su ga izabrali hrvatski građani putem zastupnika«. To je institucija koju treba poštovati i u svakoj županiji kad dođe predsjednik Sabora, ako je gost, trebalo bi mu omogućiti da se s nekoliko riječi obrati, kazao je predsjednik Vlade. </p>
<p>»Kada je riječ o ulozi gospodina Šeksa u ratu, ono što mi je on kazao ja mu potpuno vjerujem i znam da je imao iznimno veliku ulogu u Domovinskom ratu u stvaranju obrambenih kapaciteta Republike Hrvatske, posebno u Slavoniji. Mislim da on može biti ponosan, a i mi svi skupa s njim, na tom«, naglasio je premijer, te zaključio da je traženje skidanja Šeksova imuniteta obično politikantstvo te je pozvao oporbene čelnike da nastave i dalje takvim tempom, »jer će sigurno izgubiti izbore«.[Gordan Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Polemika o imovinskom cenzusu</p>
<p>U Strategiji nema nijedne stvari koja nije za dobrobit zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, rekao je ministar zdravstva</p>
<p>Vladajući i oporbeni zastupnici u utorak su se u raspravi o Nacionalnoj strategiji razvitka zdravstva do 2011. podijelili znači li to poboljšanje ili udar na standard, a polemike su se posebno vodile o određivanju imovinskog cenzusa na osnovi kojeg bi se korisnici oslobađali participacije, kao i uvođenja dviju lista lijekova. »U Strategiji nema nijedne stvari koja nije za dobrobit zdravstvenog sustava. Jedino što prebacujemo na teret pacijenata je da se odazivaju na preventivne preglede«, kazao je ministar zdravstva Neven Ljubičić.</p>
<p>Uvođenje dviju lista lijekova, jedne s generičkim, a druge s originalnim lijekovima, obrazložio je kontinuiranim ulaskom novih lijekova u uporabu. Kao osnovne ciljeve strategije spomenuo je jačanje preventive, kraće liste čekanja, financijsku stabilizaciju i promjenu politike lijekova. Oporba je prigovorila da strategiji nedostaju dugoročne vizije i da je riječ o diktatu MMF-a, a Željka Antunović iz SDP-a predbacila je da se smanjenjem prava pacijenata želi riješiti nelikvidnost i korupciju u zdravstvu. »Ovo je ucjena građana njihovim zdravljem«, kazala je, nazvavši uvođenje dviju lista lijekova manipulacijom. »Izbacimo socrealistički pristup imovinskom cenzusu jer je riječ o socijalnoj kartici, čije je uvođenje predložio najveći dio sindikalnih središnjica«, kazao je Ljubičić, s kojim se složio i Andrija Hebrang iz HDZ-a rekavši da Strategija ne predstavlja nikakvo novo socijalno opterećenje za korisnike. </p>
<p>Rasprava je nastavljena konačnim prijedlogom zakona o sportu, čija je najveća novina preoblikovanje sportskih klubova u dionička društva. Po riječima ministra obrazovanja, znanosti i sporta Dragana Primorca, Vlada je prihvatila većinu primjedbi, među kojima i zahtjev da jedinice lokalne samouprave imaju pravo prvokupa sportskih klubova. »Uostalom, tko može biti vlasnik Hajduka ili Dinama, nego grad Split, odnosno Zagreb«, primijetio je ministar. Pojedinac može biti član uprave samo jednog sportskog društva, kazao je Primorac najavivši da će državna revizija »posjetiti« sportska društva i utvrditi pravi iznos dugova. Novi zakon, predviđa i posebnu zdravstvenu skrb za djecu koja se bave sportom. </p>
<p>Račanov demanti</p>
<p>Predsjednik SDP-a Ivica Račan opovrgnuo je navode iz medija da je zatražio od predsjednika Sabora Vladimira Šeksa da odstupi s dužnosti zbog optužbi koje je na njegov račun iznio Branimir Glavaš. »Ne ulazim u tom može li Šeks skidati sebi imunitet ili ne, no on nije ni osumnjičen, ni optužen niti se protiv njega vodi istražni postupak. Ne želim uopće kalkulirati o tom hoće li istraga ići u tom smjeru. </p>
<p>To će se tek vidjeti. Sve dok je ovako, poštujem Vladimira Šeksa kao predsjednika Hrvatskog sabora«, kazao je Račan. </p>
<p>Ivka BačićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Zasad šteta oko 26 milijuna kuna</p>
<p>BEDNJA</p>
<p> - »Ovdje živim 75 godina i ne pamtim da se ovakvo što dogodilo. No, ovo je Božja sila i mi tu ništa ne možemo«, rekao nam je u utorak Valent Ledinski iz zaseoka Strmogorica u Gornjem Ježovcu u općini Bednja. Mještani te općine već danima žive u strahu bojeći se za svoje kuće i imovinu, jer svakim danom nastaju nova klizišta koja im ugrožavaju život. </p>
<p>Zbog klizišta, posljedica dugotrajne kiše koja je uzrokovala velika pomicanja tla, varaždinski župan Radimir Čačić proglasio je elementarnu nepogodu. Zbog odrona zemlje ugroženo je 200 domaćinstava, stotinjak ljudi je u potpunoj izolaciji, a dio mještana se morao iseliti iz svojih domova. </p>
<p>»Trenutačno su na našem području 32 klizišta, a golema masa zemlje i dalje klizi i postoji opasnost da će zahvatiti još dvije obiteljske kuće i dvije vikendice. U jednom je području došlo do izmještanja cijelog vinograda, a u zaseoku Tuški u naselju Pleš cesta se izmjestila u duljini od 150 metara. Štete se zasad procjenjuju na oko 26 milijuna kuna«, ističe načelnik Bednje Mirko Bistrović. Iako je tlo u Bednji takve konstrukcije da klizišta nisu ništa neobično, nitko od mještana ne pamti ovako loše stanje. Mirku Bubnjaru u zaseoku Bubnjari odron je odnio pola dvorišta. Kaže da ne može spavati cijele noći, jer stalno čuje pucketanje. »Strah me je, nikad nije bilo ovako strašno«, kaže Bubnjar. Dosad je iz svoje kuće iseljena jedna obitelj, a ničiji život zasad nije ugrožen. </p>
<p>Općina Bednja i Varaždinska županija od Vlade su zatražile hitnu pomoć kako bi se ovakvo stanje što prije saniralo. </p>
<p>Kalmeta: Vlada će sanirati sva klizišta</p>
<p>Nekolicinu klizišta u općini Bednja u utorak je obišao i ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. »Država će sanirati sva postojeća klizišta u Bednji. Snimit ćemo situaciju, napraviti projektnu dokumentaciju i tada prići sanaciji kako bi se taj problem zauvijek riješio, iako je riječ o zahtjevnom terenu«, rekao je Kalmeta. </p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U 2007. deficit manji od tri posto</p>
<p>Rast na tržištu dionica najbolje svjedoči da smo na dobrom putu, rekao je Sanader</p>
<p>Napredak na tržištu kapitala, rast na tržištu dionica najbolje svjedoči da smo na dobrom putu, rekao je u utorak premijer Ivo Sanader na dodjeli »Zlatne dionice za 2005.« najuspješnijoj hrvatskoj tvrtki Dalekovod d. d., odnosno predsjedniku njezine Uprave Željku Miličiću. </p>
<p>Deveti izbor najboljih dionica i investicijskih fondova »Zlatna dionica« i »Zlatni udjel 2005.« održan je u organizaciji poslovnog tjednika »Lider«, Poslovnoga kluba HRT-a i Kapital kluba. Riječ je o priznanju dioničkim društvima koja zabilježe najbolje rezultate na hrvatskom tržištu kapitala te najboljim otvorenim investicijskim fondovima u 2005. godini. Sanader je, obraćajući se okupljenim gospodarstvenicima, kapital nazvao plahom životinjom koja, kazao je, bježi na svaki šušanj ako u zemlji nema političke i demokratske stabilnosti. </p>
<p>Kazao je i da Vlada čini sve u ostvarivanju dobrih makroekonomskih pokazatelja, naveo da je deficit tijekom 2005. sa 6,3 smanjen na 4,1 posto te kako bi u ovoj godini trebao biti 3,3 posto, a u idućoj, očekuje se, čak ispod tri posto.</p>
<p>Za jesen je najavio Ininine dionice na burzi, te je pozdravio, kako je rekao, »prvu grudu snijega« u spajanju Zagrebačke i Varaždinske burze.</p>
<p>»Imamo dvije-tri godine da se pripremimo za konkurenciju tržišnoga kapitala i ne možemo od toga bježati niti se možemo izolirati«, rekao je Sanader i ustvrdio da postoje dobri razlozi za optimizam. </p>
<p>Čestitajući upravi i djelatnicima Dalekovoda d. d., kazao je da ga posebno veseli što ovakvu nagradu dobiva tvrtka izvoznik.</p>
<p>Premijer se prisjetio i noći s 3. na 4. listopada, kada je Hrvatska započela pregovore s Europskom unijom, odnosno vijesti koju mu je tada priopćio ministar financija Ivan Šuker o vrtoglavom prometu na hrvatskim burzama. </p>
<p>Luka CaparBranka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U Medulinu počelo rušenje bespravne gradnje</p>
<p>MEDULIN</p>
<p> - Nakon što su im u ponedjeljak uručene odbijenice na žalbe na rješenja o rušenju bespravno sagrađenih objekata na području Cintinera u Medulinu, sedam je slovenskih investitora, koji su tu imali vikendice od oko 30 četvornih metara, preduhitrili bagere Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja, te su rušenje obavili su sami. </p>
<p>U utorak je tako za rušenje preostao samo najveći objekt - jednokatnica s četiri apartmana u vlasništvu slovenskih državljana Desanke i Gorana Mutića iz Kočevja. </p>
<p>Ogorčeni ostali investitori, koji su svoje objekte sagradili prije tri godine nadajući se da će se područje Cintinere uskoro službeno urbanizirati, smatraj da je upravo taj apartmanski objekt upao u oči građevinskoj inspekciji, te su zbog njega i oni »nastradali« i morali srušiti svoje male građevine, iako nisu u obalnom pojasu. </p>
<p>»Više nećemo dolaziti na odmor u Hrvatsku!«, poručuju, a radi zaštite prava slovenskih državljana i provjere procedure, u ponedjeljak ih je posjetila i slovenska konzulica Katarina Gradič Režen. [D. Knapić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060607].
|
