NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060407].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 132513 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.04.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za neplaćanje alimentacije i zatvorska kazna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor najavila je u četvrtak da će izmjene Obiteljskog zakona ići paralelno s izmjenama Kaznenog zakona. </p>
<p>Njezin je prijedlog da se znatno pooštre kazne za roditelja koji ne plaća alimentaciju odnosno da se predvidi i zatvorska kazna od tri mjeseca do tri godine. </p>
<p>»Alimentacija mora biti dovoljno visoka za dostojan i normalan život djeteta, za djetetovo školovanje, ne može se određivanje alimentacije dovoditi do apsurda«, rekla je Jadranka Kosor Hini. </p>
<p>Istaknula je kako je najvažnije da cijeli taj sustav bude dovoljno čvrst kako bi onemogućio manipuliranje roditelja koji želi izbjegavati svoju zakonsku i svaku drugu obvezu. </p>
<p>Rekla je da je osnovala radnu skupinu u kojoj su vrhunski hrvatski stručnjaci obiteljskog prava koji će razmotriti moguće izmjene i dopune Obiteljskog zakona.</p>
<p>»Obiteljski zakon se tiče svakoga od nas i on se mora vrlo pažljivo mijenjati, u dodatnoj, boljoj zaštiti djece«, izjavila je Jadranka Kosor. </p>
<p>U izmjenama bi se među ostalim išlo na to da se odmah kad dođe do razvoda izrekne neka privremena mjera za uzdržavanje djeteta, a onda bi se odredio iznos alimentacije.</p>
<p>»Sve sudske postupke treba ubrzati i osigurati da dijete bude egzistencijalno osigurano i da nema mogućnosti da roditelji na nevjerojatno domišljate načine, promjenom adrese ili lažnim prikazivanjem prihoda, izbjegavaju plaćanje alimentacije«, rekla je potpredsjednica Vlade.</p>
<p>Kad će se te promjene dogoditi, Jadranka Kosor rekla je da još nije postavljen rok. Radna skupina mora imati dovoljno vremena da svoj posao napravi precizno. </p>
<p>»Izmjene Obiteljskog zakona ne mogu se donositi svako malo ne moraju biti dobro domišljene i raspravljene«, istaknula je. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zbog lož ulja bez automobila</p>
<p>Ponovi li se prekršaj u razdoblju od tri godine, moguće je i oduzimanje osobnog vozila; novčane kazne za fizičku osobu od 1000 do 40.000 kuna, a za pravnu od 2000 do 100.000 kuna</p>
<p>U vrijeme visokih cijena naftnih derivata neki građani kao pogonsko gorivo nezakonito koriste lož ulje i/ili eurodizel i dizel gorivo obojeno plavom bojom.</p>
<p>Prema podacima glavnog inspektora Državnog inspektorata Krune Kovačevića, gospodarski inspektori, u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, u 2005. su proveli ukupno oko 8000 kontrola korištenja naftnih derivata. U osam posto slučajeva (558 kontrola) utvrđeno je nezakonito korištenje ulja za loženje i plavog dizela. Najčešće je bilo riječi o nezakonitom korištenju ulja za loženje, a u samo 0,3 posto nezakonito korištenje plavog dizela ili eurodizela. </p>
<p>Prema podacima Inspektorata, Zakon o posebnom porezu na naftne derivate, koji određuje koji derivat se smije koristiti u koju svrhu, lani su najviše kršili vlasnici građevinskih strojeva (bagera, rovokopača, dizalica...) i osobnih automobila. </p>
<p>Kazne za ovakve prekršaje za fizičke osobe iznose od 1000 do 40.000 kuna, a za pravne osobe od 2000 do 100.000 kuna. No to nije sve, ako osoba navedeni prekršaj ponovi u razdoblju od tri godine može joj se oduzeti osobni automobil. Osim toga, počinitelj prekršaja mora platiti dodatni porez za količinu goriva uvećanu deset puta od maksimalne količine spremnika goriva vozila. </p>
<p>Većina vlasnika dizelskih vozila odluči se na nezakonito korištenja lož ulja zbog njegove cijene koja je osjetno jeftinija od dizel ili eurodizel goriva za automobile. Cijena ulja za loženje na Ina benzinskim postajama je 4,73 kune, a eurodizel stoji 7,38 kuna. </p>
<p>Iako djelatnici benzinskih postaja, u skladu sa zakonom, ne dopuštaju točenje lož ulja u automobile, ono ipak dođe do naftnih spremnika automobila. Naime, građani na benzinskim postajama lož ulje natoče u plastične kanistre, a u svojim dvorištima lož ulje pretoče u spremnike automobila. </p>
<p>To se događa unatoč tome što djelatnici benzinskih postaja prodaju lož ulje uz obavezno predočenje osobne iskaznice i vođenje posebne evidencije o količini prodanog lož ulja.</p>
<p>Lož ulje u Hrvatskoj se može kupiti na 66 Ininih benzinskih postaja u maloprodaji, a tijekom 2005. Ina je prodala oko 40 milijuna litara ekstra lakog lož ulja. </p>
<p>Marinko Jakovljević iz Instituta za vozila Centra za vozila Hrvatske kaže da na lož ulje mogu (iako ne smiju) voziti starije generacije dizel automobila koje su opremljene »Bosch« pumpama. »Noviji dizel automobili s oznakama CDTI, TDI, CDI, JTD... ne mogu voziti na lož ulje«, kaže Jakovljević i dodaje da starim dizel motorima lož ulje uopće ne može štetiti. </p>
<p>Vlasnik, primjerice Golfa II, ako natoči lož ulje, na jedan spremnik goriva uštedi oko 130 kuna. S obzirom na kazne koje dostižu do 40.000 kuna, upitno je koliko se to isplati. Gospodarski inspektori, u suradnji s policijom, nadzor provode kontinuirano tijekom cijele godine, ali i po prijavama građana.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sporovi teški 207 milijardi kuna</p>
<p>Vrijednost sporova na trgovačkim sudovima dvostruko je veća od godišnjeg državnog proračuna</p>
<p>Zašto je izbila afera o imenovanju predsjednika Visokog trgovačkog suda? Zato što je to mjesto kontrolna točka nad 207 milijardi kuna, koliko ih se vrti u 207.000 predmeta u radu, koliko ih prošle godine (prema statistici) i ove (u procjeni) vrte trgovački sudovi na svojim raspravama.</p>
<p>Predsjednik Visokog trgovačkog suda je, po zakonu, i predsjednik svih devet predsjednika trgovačkih sudova koji su u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu, Varaždinu i Zagrebu. Dakle, šef im je jer mu Zakon o sudovima daje tu ovlast i tu zadaću. Što se efikasnosti tiče i zakonskog postupanja u predmetima. </p>
<p>Oko 150 sudaca svih trgovačkih sudova, plus Visoki trgovački sud, raspolaže s 207 milijardi kuna gospodarskog novca. Svaki sudac u svojim spisima tako ima vrijednost od gotovo 1,35 milijardi kuna.</p>
<p>Kad se još zna da svaki sudac u trgovačkim sudovima radi na 1350 predmeta godišnje i da mu u prosjeku ostaju neriješena 233 predmeta, jasno je koji se to novac i s kakvim gospodarskim posljedicama valja sudnicama trgovačkih sudova. Samo u zaostacima zakočeno je 233 milijuna kuna po sucu. Naravno, pod uvjetom da je prosječna vrijednost spora pred trgovačkim sudom barem milijun kuna. A golema većina od šest do sedam tisuća stečajnih predmeta, koliko ih je godišnje u radu trgovačkih sudova, ima vrijednost veću od milijun kuna.</p>
<p>Kad se pogleda ta statistika, onda je jasno da je predsjednik Visokog trgovačkog suda zapravo »direktor holdinga« čija »imovina« iznosi dvostruku vrijednost godišnjeg državnog proračuna. A onda zakletva u samostalno i nezavisno pravosuđe može malo ukraj, kao i obećanje da se politika (a neki kažu i podzemlje) neće petljati u obično imenovanje.</p>
<p>Na kraju prošle godine svi trgovački sudovi imali su u stavci »zaostaci« ukupno 35.096 spisa, ili novčano, 35 milijardi kuna, što je trećina državnog proračuna. Napominjemo da je riječ o minimalističkim podacima o vrijednosti gospodarskog novca u sudačkim spisima ni nepokretnog do završetka spora. Tomu valja dodati i podatak da se godišnje nagodbama rješava jedva dva posto sporova iz nadležnosti privrednih sudova, što upućuje na zaključak kako barem pola od tvrtki u sporu ima interes da se njihov spis kotura sudnicama što je dulje moguće. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska ukida Plan obrane?</p>
<p>Plan obrane razdvojio bi se na plan uporabe Oružanih snaga (koji imamo) i plan djelovanja u kriznim situacijama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministru obrane Berislavu Rončeviću nedavno je predstavljen dokument pod nazivom »Civilna obrana - pogled iz perspektive MORH-a« u kojem eksperti Ministarstva predlažu da Hrvatska već ove godine potpuno odbaci koncept teritorijalne obrane, ukine Plan obrane i razvije moderni sustav odgovora na izvanredne situacije i civilne krize. </p>
<p>»Ministru sam rekao da zadržavanje civilne obrane, kao komponente obrambenog sustava znači zadržavanje koncepta općenarodne ili totalne obrane. Naš strategijski pregled obrane usmjerio nas je na koncept kolektivne obrane pa smo sada rastegnuti na nešto što se gotovo ne da izdržati«, istaknuo je u četvrtak, na okruglom stolu o Civilnoj zaštiti u Domovinskom ratu, načelnik Službe za obrambenu politiku i planiranje MORH-a, pukovnik Tomislav Vibovec. </p>
<p>Na skupu koji je u Hrvatskom novinarskom domu organizirao »Defimi«, Vibovec je kazao kako struka predlaže ukidanje Plana obrane, odnosno njegovo razdvajanje na Plan uporabe Oružanih snaga (koji već imamo) te izradu Nacionalnog plana djelovanja u kriznim situacijama, »po uzoru na NATO Priručnik«.</p>
<p>Na prezentaciji koja je u MORH-u održana prošli utorak, Vibovec je iznio i prijedlog da se civilna obrana ukine i kao pojam i kao komponenta našeg obrambenog sustava. »Ubuduće bi se govorilo o upravljanju izvanrednim situacijama te obrambenim pripremama. Iniciralo bi se donošenje zakona o upravljanju izvanrednim situacija, a preustrojila Državna uprava za zaštitu i spašavanje u agenciju«, objasnio je. </p>
<p>Kako je po Ženevskim konvencijama, osoblje civilne obrane zaštićeno međunarodnim pravom, a vojno djelovanje po njima zapravo predstavlja ratni zločin, Vibovec je upozorio i na nelogičnosti iz našeg Zakonu o obrani.</p>
<p> U njemu je, naime, civilna obrana definirana kao dio obrambenog sustava, a vezivanjem civilne obrane za vojnu organizaciju, osoblje koje se bavi civilnom zaštitom gotovo je gurnuto izvan te zaštite. </p>
<p>NATO također ne koristi pojam civilna obrana, već govori o civilnom planiranju i izvanrednim situacijama. EU, isto tako, pravi razliku između civilne obrane i ne povezuje ju previše s vojskom. </p>
<p>Skup o Civilnoj obrani u Domovinskom ratu otvorio je državni tajnik MORH-a Mate Raboteg.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bezubi dvanaestogodišnjaci</p>
<p>Indeks bolesnih zuba po dvanaestogodišnjaku je 6,7 do 8, kao i prije 50 godina, a za trajanja programa preventive bio je 4,5 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije 15 godina u Hrvatskoj je prekinut program preventivnih pregleda zubi i usta, a rezultat je da smo danas pri dnu zaštite oralnog zdravlja u Europi. Indeks bolesnih zuba (povađenih ili s karijesom) po jednom dvanaestogodišnjaku danas je 6,7 do 8, kao i prije pedesetak godina, a do prestanka preventive bio je 4,5. Većina naprednih i civiliziranih zemalja svela je indeks na manje od dva ili čak jedan, a to je i cilj OralB-ovog mjeseca u akciji pod nazivom »Darujmo osmijeh« tijekom kojeg će stomatolozi održati niz predavanja o važnosti prevencije. </p>
<p>Zanimljivo je da su preventivne akcije, koje su u naletu tržišnog »osvješćivanja«, prepuštene dobroj volji građana, nastavljene lokalno zahvaljujući entuzijazmu pojedinih stomatologa, pa je i stanje ponegdje bolje od poraznog stanja karakterističnog za zaostale zemlje. </p>
<p>Stomatolozi Zita Blažić Potočki, Vesna Barac Furtinger, Andrija Bošnjak i Hrvoje Jurić na okruglom su stolu održanom u tom povodu istaknuli da im sada nije cilj institucionalizirati preventivu na način kako je to nekad bilo, već uz pomoć medija osvijestiti građane o važnosti preventivnih pregleda osobito kod djece koja se tako navikavaju na susret sa stomatologom bez boli i straha. No, Hrvatska, kako kažu, ima solidan nacionalni program prevencije oralnog zdravlja koji nikad nije usvojen i to stoga što prevencija »nije politički zanimljiva« pogotovo ako se poziva na djecu koja nisu dio glasačke mašinerije. </p>
<p>Međutim, vrlo velik problem danas su bolesti parodonta, zubnog potpornog tkiva. Danas imamo puno lošiji parodontski status nego prije 20 godina: utvrđuje se - kažu stomatolozi - na 80 do 90 posto pregledanih. </p>
<p>U Hrvatskoj je nezaposleno oko 400 stomatologa, a dobro se zna da je ta zdravstvena zaštita loše zastupljena u mnogim krajevima. Stomatolozi stoga podržavaju svaku pa i tržišnu inicijativu ako nekome doprijeti do svijesti važnost oralnog zdravlja bez kojeg je otvoren put cijelom nizu agresivnih bolesti.</p>
<p>Sudionici okruglog stola vjeruju da će na savjesnije ponašanje prema vlastitim ustima i zubima natjerati vrlo visoke cijene protetike. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>I žene i muškarci u mirovinu sa 65 godina</p>
<p>Politika, sindikati i udruge jednoglasni su: treba stvoriti jednake uvjete za oba spola do odlaska u mirovinu - i na radnome mjestu i u kući</p>
<p>Izvješće Europske komisije (EK) o napretku Hrvatske za 2005. koje se tiče socijalne politike i zapošljavanja, u dijelu o jednakim mogućnostima muškaraca i žena ocijenilo je da je potrebna daljnja prilagodba u izjednačavanju dobi za odlazak u mirovinu oba spola te da je to izjednačavanje nužno u vojsci, policiji i državnoj službi.</p>
<p>»Vlada o tim zahtjevima EK, kao o zasebnoj temi, još nije raspravljala. Međutim, svaka zemlja ima pravo te zahtjeve prilagođavati svojim prilikama i svojim standardima«, kazala je Vjesniku Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade. Hrvatska u pregovorima, tvrdi, mora isticati svoje specifičnosti i naslijeđeno stanje, te činjenicu da je položaj žena u Hrvatskoj na tržištu rada znatno teži od položaja muškaraca. </p>
<p>»To se posebice odnosi na žene koje nakon 40. godine ostanu bez posla, zbog čega smo se odlučili za poticanje zapošljavanja žena starijih od 45 godina. Sve te probleme i činjenice u pregovorima s EU-om treba isticati, kao i kontekst katastrofalne demografske situacije u kojoj je Vladin cilj stvoriti uvjete u kojima će žena moći stvarati karijeru, ali i obitelj«, kaže Kosor.</p>
<p>Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol kaže da nema ništa protiv toga da se jednog dana izjednači dob odlaska u mirovinu žena i muškaraca, ali uz određene uvjete i pretpostavke. </p>
<p>Država treba osigurati sustave potpore ženama, opterećenih dvostruko - radnom karijerom i kućanskim poslovima. Država bi, dodaje Sobol, trebala stimulirati i lokalnu zajednicu da raznim servisima potpore olakša ženi, a tako i cijeloj obitelji. I potpredsjednica Ženske sekcije SSSH Jasna A. Petrović smatra da u slučaju izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu Vlada mora poduzeti dodatne mjere. Traži se smanjivanje dobi za odlazak u mirovinu ženama koje su podigle djecu, uplaćivanje doprinosa za mirovinsko zaposlenim ženama dok su na trudničkom bolovanju ili rodiljnom dopustu iz proračuna, da se razdoblje za izračun mirovine ograniči na najboljih 20 godina... </p>
<p>»Razlika u dobi odlaska u mirovinu proizlazi iz priznate činjenice da su žene trostruko opterećenije u odnosu na muškarce«, kaže koordinatorica Ženske mreže Hrvatske Bojana Genov. </p>
<p>Silvana Oruč IvošBranka Valentić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Voajeri </p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Dok vi, u javnom parku, uživate u sunčanu danu, snima vas kamera za sigurnost i završavate u nekoj videopismohrani. Zvuči kao 1984. u Orwellovu romanu, za koji smo mislili da se neće dogoditi.</p>
<p>A dogodilo se, recentno, i to u Samoboru, gradu koji je ponosan na svoje prirodne ljepote i okoliš ugodan za življenje. Danas može biti manje ponosan zbog toga što videokamere bilježe uživanje u ljepoti: u parku iza gradskog muzeja već snimaju svakoga tko prolazi, a uskoro će se voajerizam vlasti proširiti na glavni gradski trg i na park kod pučkog učilišta. Sve se snima zbog sigurnosti, iako se tako građani osjećaju nesigurno i neugodno.</p>
<p>Obrazloženje za takav postupak je neuvjerljivo: tinejdžeri pišu grafite i ostavljaju boce u parku. Što će sad činiti sto metara dalje. Dok se i tamo ne postave kamere. Pa još dalje. Voajeri po zadatku uvijek će naći opravdanje za kamere. Ako im se to jednom dopusti, maltretirat će nas neprekidno i to, kako kažu, za naše dobro.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sveučilišna matematika</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Već godinama na ovim prostorima vlada neka čudna logika prema kojoj čovjek rođen izvan državne granice školovanje plaća tri puta više od čovjeka rođenog unutar granice. Potpuno je nejasno zašto studij koji osoba hrvatske nacionalnosti godišnje plaća 5500 kuna, za Kineza ili Kenijca stoji 16.500 kuna. </p>
<p>Dok svaki redoviti hrvatski student može pojesti ručak za četiri kune, strani student na taj nevjerojatni privilegij (kotlet s pomfritom, salata i čokoladni kolač za nekoliko kuna) nema pravo. Jednako kao ni na jeftini studentski krevet u domu. </p>
<p>Praksa pokazuje da nepostojanje jednakih prava za strane i domaće studente ove prve grubo tjera sa studija. Ovdašnja sveučilišta, koja su nekad privlačila tisuće mladih Azijaca, Afrikanaca i Europljana, danas kao da su rezervirana za Hrvate. Rezultati upisa na fakultete daju naslutiti da nam sveučilišta sve više postaju jednonacionalna: Zadar je u ovu akademsku godinu upisao dva strana studenta, Split jednog, a Osijek i Dubrovnik ni jednog. U Zagrebu ih je nešto više, no, iskreno, sjećate li se kad ste vidjeli tamnoputog ili kosookog mladića ispred Pravnog fakulteta?</p>
<p>I same činjenice da je iz indeksa izbrisana rubrika nacionalnost i da je jedan od osnovnih ciljeva započete reforme visokoga školstva upravo mobilnost studenata i profesora trebale bi biti dovoljne da se školarine stranih i domaćih studenata sretnu na istoj brojci. Pitanje je samo na kojoj. Zapravo nije jasno prema kojoj su logici sveučilišta odredila sadašnje školarine za domaće studente, jer nikad nije izračunata i javno objavljena ekonomska cijena studija. Sveučilišta su naprosto sama odlučivala o visini školarina, prepisujući ih iz godine u godinu ili ih tek nešto povisujući. </p>
<p>Istim sistemom prepisivanja i nadodavanja, sveučilišta određuju koliko će pojedinom fakultetu pripasti novih studenata. Kako u sveučilišnim brojkama nema previše logike, nema ni pravde. Ako jedan fakultet upiše više studenata koji plaćaju nepravedne školarine, logikom stvari taj fakultet nepravedno i zarađuje. Nije li vrijeme da se u sveučilišnu matematiku uvede reda?</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Korak unazad</p>
<p>U BiH je dosta onih koji smatraju da se predloženim ustavnim promjenama učvršćuje podjela države na dva dijela</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Prije nekoliko dana Glas Amerike objavio je izvješće u kojem se govori da bi u sljedećim mjesecima moglo doći do rješenja, kako se navodi, preostalih strateških problema na Zapadnom Balkanu. »To bi se postiglo mogućim osnivanjem dvije nove države - Crne Gore i Kosova te ustavnopravnom reformom u Bosni i Hercegovini«, zaključuje to glasilo, pozivajući se na izjave »mnogih poznavatelja tamošnjih prilika«, uglavnom američkih stručnjaka i diplomata.</p>
<p>Tako bi se kroz proces koji su nazvali »debalkanizacijom Balkana«, tvrdi Glas Amerike, stvorila stabilna ravnoteža između zemalja među kojima i danas postoji izražena sumnjičavost i animozitet, dok bi nedavni ratovi, kako se optimistično predviđa, mogli biti i zadnji u »svojevrsnom vrtuljku krvoprolića iz prošlosti«. S obzirom na angažiranost SAD-a pri rješenju spomenutih pitanja, iznesena stajališta mogla bi biti i odraz službenih očekivanja američke administracije.</p>
<p>Bosni i Hercegovini se, pak, nakon nedavnog sporazuma o ustavnim promjenama, kojima je »ukinuto tročlano Predsjedništvo te ojačane središnje vlasti u Sarajevu«, predviđa izlazak iz faze samo teoretske suverenosti u razdoblje kada će veću odgovornost preuzeti tamošnji političari. Problem je, međutim, što je u BiH dosta onih koji, suprotno od Glasa Amerike, smatraju da se predloženim ustavnim promjenama, umjesto »jačanja središnjih vlasti u Sarajevu«, zapravo učvršćuje podjela države na dva dijela. Kao ključni argument za tu tezu navode ostanak entitetskog glasovanja u budućem parlamentu BiH.</p>
<p>Naime, da bi neki zakon stupio na snagu, treba ga podržati većina zastupnika iz Republike Srpske, a potom ista većina iz Federacije BiH. Dakle, iako bi formalno bio jedan parlament, zapravo bi odluke donosila dva parlamenta kojima bi zajedničko bilo jedino to što bi sjedila u istoj dvorani. K tomu, smanjile bi se ingerencije Doma naroda gdje su dosad Hrvati mogli blokirati pojedini zakon pozivajući se na zaštitu vitalnih interesa.</p>
<p>Upravo su zato katolički biskupi iz BiH pozvali zastupnike hrvatskog naroda da ne podrže takve ustavne promjene. Takvo rješenje je izravan udar na Ustav BiH kojim se jamči jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda. Naime, nije teško izračunati da bi takvim modelom glasovanja bosanskohercegovački Hrvati, s obzirom na to da su najmalobrojniji u BiH, bili ne samo marginalizirani, nego bi se i sve odluke o njima mogle, preglasavanjem, donositi protiv njihove volje.</p>
<p>Zato neki predlažu da se rješenje o entitetskom glasovanju izuzme iz paketa predloženih ustavnih promjena. Teško je reći hoće li Amerikanci imati sluha za to. Uz to, čelnici Republike Srpske žele zadržati kontrolu nad policijom svog entiteta i protive se da njome, unatoč prijašnjem dogovoru, upravlja središnja vlast.</p>
<p>Ako SAD želi stabilizirati prostor »zapadnog Balkana« njegovi bi predstavnici morali, kad je riječ o BiH, pokazati nešto više razumijevanja za nelogičnosti koje bi vrlo skoro mogle razoriti kabinetski sročene strukture. Jer, unatoč vjerojatno dobrim namjerama, ustavne promjene kojima se za tri konstitutivna naroda stvara država s dvije državne policije i s dva parlamenta u jednom, uz marginalizaciju Doma naroda kao korektiva, ni uz najbolju volju ne mogu biti primjerom stabilnosti i održivosti. To nije, kako se govori, korak naprijed u izgradnji jedinstvene a decentralizirane države, nego zapravo korak natrag prema legalizaciji podijeljene BiH.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Male stvari čine velike većim</p>
<p>Geste, a ne proklamacije ili potiho stavljanje informacija na inernet, kako bi što manje nakladnika vidjelo da je otvoren novi natječaj za supomoć knjigama u nastajanju</p>
<p>HRVOJE BOŽIČEVIĆ</p>
<p>U Vjesniku od 1. i 2 travnja p(r)ozivaju se naši eminentni nakladnici te jadikuju nad pitanjem: Propadaju li hrvatski nakladnici? Eh sad, svatko će nešto reći, pa makar odgovor skrenuo sebi u prilog, ali jedna, na prvi mah, kunstruktivna rečenica jest sadržana u naslovu ispod fotografije Branka Čegeca, iz Meandra: »Hitno intervenirati za spas izdavača!« Ali ni to nije nova vijest, odavno je svima jasno da Ministarstvo kulture ne dosiže razinu produkcije knjiga u Hrvatskoj, a tome je razlog nepostojanje plana otkupa, sufinanciranja (ili potpore) tj. sveopće pomoći koja se u svakoj zemlji pruža, od Islanda do Turske.</p>
<p>Nedavno sam bio u Londonu, na proslavi obljetnice dugogodišnjeg rada Harvillovog nakladnika Christophera MacLehosa, a gdje je, i osobno sam bio iznenađen, u povodu Londonskog sajma knjiga dobio International Award for Great Achievement in Book Publishing. Bilo je dirljivo, restoran Grand Paradiso, uzvanici, kad odjednom, neočekivano, nobelovec Jose Saramago, ne trebam dalje trošiti riječi, bio je to susret u rangu najdirljivijih trenutaka dugo neviđenih. Što želim reći? Male stvari čine velike većim.</p>
<p> Geste, a ne proklamacije ili potiho stavljanje informacija na inernet, kako bi što manje nakladnika vidjelo da je otvoren novi natječaj za supomoć knjigama u nastajanju (upozorili su me da je natječaj izašao, osobno ga ne bih vidio). Ali, avaj, ni ti nije pomoć! Dalo bi se štošta govoriti o knjigama i nakladništvu u Hrvatskoj danas.</p>
<p> Kako kaže Norman O. Brown: »U doba izobilja i dokolice umijeće akumuliranja sredstava za život morat će ustupiti mjesto umijeću življenja, ali takvo je umijeće veoma teško, jer ono zahtijeva pretjeranu osjetljivost... Priroda ne postavlja pred nas cilj a da nas nije obdarila onim što je potrebno za njegovo postizanje.« Tako je nekako i s knjigama, oni koji su ga okusili znaju da nakladništvo nije lagan kruh, a još je jadnija slika kad se tu vrzmaju i drugi misleći da će nakladništvom steći bogatstvo, čast i slavu.</p>
<p>Autor je nakladnik</p>
<p> iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>LNG terminal tamo gdje je najkorisniji</p>
<p>Ekološka korist bila bi veća u plominskom zaljevu, pošto ionako ima u ljetnim mjesecima dodatno zagrijavanje </p>
<p>morske vode</p>
<p>ILIJA BILANDŽIJA</p>
<p>U tekstu pod naslovom »Kompromis ekologije i energetike« (Vjesnik 25. i 26. ožujka), novinar se osvrnuo na problematiku vezanu za lokaciju budućeg terminala ukapljenoga prirodnog plina (LNG) koji se namjerava izgraditi na otoku Krku. U napisu se naglašava potreba iznalaženja kompromisa između političara, ekologa i stručnjaka s ciljem realizacije toga projekta, jer je zaista koristan kao drugi transportni put, koji bi Hrvatsku učinio manje ovisnom o ruskom plinu. U ovome napisu nastojat ću iznijeti još neke specifične podatke koji su značajni za odabir najkorisnije mikrolokacije budućeg terminala. Radi se o tome da je moguće ekonomski valorizirati njegov energetski potencijal ako je on smješten u blizini industrijskih i energetskih postrojenja. Taj potencijal sadržan je u rashladnoj moći LNG-a.</p>
<p>Rashladnu moć terminala čini pothlađena morska voda nakon predgrijavanja i isparavanja LNG-a s temperature -162 stupnja Celzijeva na radnu temperaturu, koja je obično iznad 0 stupnjeva Celzijevih. Tako pothlađena morska voda niže temperaturne razine od morske mogla bi se koristiti za pothlađivanje rashladne vode u industrijskim i energetskim postrojenjima, koja se inače pothlađuje u klasičnim rashladnim sustavima zavisnim od temperature okoliša i vlažnosti zraka, ili pak morskom vodom.</p>
<p> Ta činjenica je veoma bitna budući da energetska efikasnost mnogih uređaja raste sa sniženjem temperature rashladnih medija. Takvi uređaji su primjerice električni generatori, transformatori i motori te zračni kompresori, dizelski motori (pothlađivanje zraka na usisu), kondenzatori na klasičnim kondenzacijskim termoelektranama itd. Osim toga, niža temperatura rashladnog medija poželjna je i u petrokemijskim i rafinerijskim postrojenjima (pogotovo u ljetnom razdoblju).</p>
<p> Koliki efekti racionalizacije energije bi se mogli postići na svim tim uređajima nije moguće na ovome mjestu prezentirati, ali će se radi uvida u red veličine navesti samo podatak koji se odnosi na pothlađivanje kondezatora klasične termoelektrane nižom temperaturom rashladne vode za 10 stupnjeva Celzijevih od projektirane. Takva promjena omogućila bi tijekom godine niži pritisak u kondenzatoru za oko 0,025 bara, što bi pridonijelo većem stupnju iskoristivosti parnoga električnog turbogeneratora u visini vrijednosti izražene preko snage od oko 85 kilovata po kilogramu kondenzirane pare u sekundi. Takav učinak, promatran kumulativno, recimo na velikom bloku Termoelektrane Plomin snage 220 MW, omogućio bi besplatnu proizvodnju termoelektrane izraženu u visini snage za oko 12 MW električnih.</p>
<p>Drugi potencijal koji je moguće iskoristiti sadržan je u ekspanzijskoj moći LNG-a. Ta moć može se iskoristiti ako se faza isparavanja odvija na višem pritisku od onoga koji je projektiran za potrebe transporta prirodnog plina kroz magistralni plinovod prema dalekim potrošačima. Jednu takvu varijantu osobno sam analizirao ranije, kad je prvi put najavljena mogućnost izgradnje sjevernojadranskog LNG terminala na otoku Krku, kapaciteta 9,5 milijardi kubnih metara godišnje. Spomenuta analiza pokazala je da se na račun otpadne topline iz tamošnje petrokemijske industrije DINA (koja je sada u sastavu poduzeća DIOKI d.d. iz Zagreba) može proizvesti na plinskom električnom turbogeneratoru nešto više od 100 milijuna kWh električne energije na godinu. Za takvo tehničko rješenje dobio sam 1998. godine patent koji je službeno verificiran u suradnji našega i austrijskoga patentnog ureda iz Beča.</p>
<p>Sekundarni efekti racionalizacije energije koji bi se mogli ostvariti na račun pothlađivanja rashladne vode za potrebe petrokemijske industrije DINA nisu analizirani. </p>
<p>No, kao minimum može se računati bar s 50 posto potencijalne koristi koju bi DIOKI mogao imati od spomenutih 100 milijuna kWh električne energije godišnje proizvedene od otpadne topline na postrojenjima nekadašnje DINE. Kumulativno promatrana, ta korist bila bi bar 75 milijuna kuna na godinu, što je gotovo vrijednost koju je nedavno platio većinski vlasnik za 75 posto ukupnih dionica poduzeća DIOKI. Na kraju, lako je zaključiti da bi apsolutna korist od racionalizacije energije na lokaciji nekadašnje DINE na otoku Krku putem LNG Terminala vjerojatno bila podjednaka s onom koja bi se ostvarila u plominskim termoelektranama.</p>
<p> Međutim, ekološka korist bila bi veća u plominskom zaljevu, pošto ionako ima u ljetnim mjesecima dodatno zagrijavanje morske vode, koje bi se moglo kompenzirati, pogotovo ako se na lokaciji plominskih termoelektrana bude povećavala proizvodnja. Osim toga, plominske termoelektrane su još uvijek u sastavu HEP-a koji je državno poduzeće. Ovakav stav je objektivan, bez obzira što sam i ja mali dioničar DIOKI-ja i što bih vjerojatno bolje prošao kad bi se terminal izgradio na njegovoj lokaciji na otoku Krku.</p>
<p>Autor je magistar energetike, nositelj je sedam patenata u području racionalnog iskorištavanja energije i njenog dobivanja</p>
<p> iz obnovljivih izvora.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ražanj na balkonu</p>
<p>Stanje u urbanističkoj, prostorno-planskoj i građevinskoj struci nedopustivo je kaotično i manifestira se na području cijele države, a osim Vira najočitije je upravo u Zagrebu. I dok se uklanjaju klima uređaji jer nagrđuju fasade, struka ne vidi u što nam se pretvara grad. </p>
<p> Individualnim zahvatima mijenja se izgled nekad lijepih stambenih zgrada (zatvaranje lođa i balkona, izmjene prozora, roleta i drugog što mijenja vanjski izgled objekata). U mojem susjedstvu jedan je stanar ozidao vanjski konzolni balkon, koji će jednog dana pasti i pokupiti sve balkone ispod sebe. A takvih »mudrih« i opasnih zahvata ima na tisuće i tisuće. U zagrebačkoj Dubravi, na glavnoj cesti, stoji lijepa kuća koja na terasi ima – zidani ražanj...</p>
<p>Kad sam u Engleskoj htio truli prozor u kupaonici zamijeniti novim – plastičnim, već me je majstor spriječio, jer je riječ o viktorijanskom objektu koji može imati samo takve prozore. Tamo u struci svi znaju što se može i smije, a što ne. Na Viru mi, pak, nitko nije mogao točno reći koliko metara je pomorsko dobro (50 ili 70 m) i kako se ono mjeri, a to bi bar trebali znati majstori izvođači radova i oni suodgovorni za poštivanje takvih propisa.</p>
<p>IVAN PAJZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nazivi klubova, a ne gradova</p>
<p>Televizijski sportski komentator uporno ponavlja riječ Lyon govoreći o ovogodišnjem francuskom predstavniku u Ligi europskih nogometnih prvaka premda se na ekranu uočava pravi klupski naziv Olympique Lyonnais. Naziv domicila nije imeničan nego je izražen pridjevom: lionski. Istoimena nogometna momčad iz Marseillea također se gotovo uvijek označuje gradom svojega sjedišta, a ne pravim nazivom: Olympique (de Marseille). Nije ni samo Strasbourg, nego Racing (de Strasbourg), nije samo Bordeaux, nego Girondin (de Bordeaux), nije samo Reims, nego Stade (de Reims)…</p>
<p> Kako bi izgledalo kad bi se umjesto Anderlecht, Ajax, Feyenoord pisalo Bruxelles, Amsterdam, Rotterdam? Ne bi li Hajduk izgubio svoju identifikaciju kada bi se umjesto njegova imena pisalo Split. </p>
<p>VINKO GRGUREVBJELOVAR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Divlja gradnja »okupirala« Trešnjevku</p>
<p>Stanovnici Bisačke, Klenovničke i Krapinske ulice u stalnom su sukobu sa susjedom koji bespravno gradi pa iznajmljuje </p>
<p>Stanovnici Bisačke, Klenovničke i Krapinske na Trešnjevci ogorčeni su zbog sporosti odgovornih ustanova koje im još nisu pomogle, unatoč susjedu koji godinama bespravno gradi, uzurpira tuđu imovinu i navodno im prijeti.</p>
<p>»Tu nema pomoći. Pravna država u ovom slučaju ne funkcionira«, tvrdi Vladimir Makoter, jedan od ogorčenih Trešnjevčana. Kaže da je njihov susjed Ivan Dušan Dekleva izgradio na Trešnjevci niz bespravnih objekata od kojih neke iznajmljuje poduzetnicima.</p>
<p> U Ministarstvu za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i zaštitu okoliša kažu da je Dekleva izgradio bespravne objekte u Bisačkoj 24 i 13, Krapinskoj 3, Križovljanskoj 1A i Trakošćanskoj 40!</p>
<p>U Bisačkoj 13 Dekleva je bespravni objekt iznajmio kineskim trgovcima koji su tamo otvorili trgovinu. Taj objekt stoji na trasi koja je u GUP-u predviđena da bude produžetak Kranjčevićeve ulice. U Ministarstvu kažu da su odbili sve investitorove žalbe te da su spremni za rušenje. </p>
<p>U Bisačkoj 24 isti investitor izgradio je i bespravnu kuću. Ministarstvo je Deklevi naredilo da je ukloni skupa sa zidom, no on je na sudu pokrenuo upravni spor pa zasad , čini se, neće biti rušenja. Parcelu na kojoj je izgradio tu kuću Dekleva svojata u cijelosti, no Makoter tvrdi suprotno.</p>
<p>»Desetina te parcele upisana je u posjedovnom listu kao vlasništvo moje majke, no ne i u gruntovnici gdje je upisan Dekleva. Na tom zemljištu imamo garažu koju je prisvojio naš susjed i ogradio je bespravnom betonskom ogradom«, priča Makoter. Kaže da sudski spor traje gotovo četiri godine i još mu se ne nazire kraj.</p>
<p>Novinar Vjesnika nazvao je Deklevu želeći ga pitati za njegovu stranu priče, no on je poklopio slušalicu.</p>
<p>Makoter kaže da je 15 stanara Bisačke i Klenovničke potpisalo peticiju i poslali je gradonačelniku Bandiću da im pomogne, no on im se još nije javio. Predsjednik Gradske četvrti Trešnjevka-sjever, Hrvoje Ozmec, kaže da je Dekleva nekoliko puta »ulazio i na gradska zemljišta«. Tada mu je slao komunalne redare. »Ne znam kako bi pomogao gradonačelnik. Bespravnu gradnju dužno je uklanjati ministarstvo, a na međuljudske odnose, nažalost, ne mogu utjecati«, govori Ozmec.</p>
<p> Kaže da je najveći problem kineska trgovina koja zatvara produžetak Kranjčevićeve.</p>
<p>U Ministarstvu kažu da su građevinski inspektori naredili Deklevi da u Krapinskoj 3 ukloni ono što je napravljeno radovima u podrumskom stanu, koji želi pretvoriti u poslovni prostor. Stanari toga ulaza tvrde da im je Dekleva nekoliko puta prijetio i razbijao im podrumske prozore. Miroslava Bašić pokazala je i panjeve stabala u dvorištu, koje je, prema njenim riječima, posjekao Dekleva.</p>
<p>Ministarstvo za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo Deklevi je naredilo da ukloni bespravni objekt u Križovljanskoj ulici, a za objekt u objekt u Trakošćanskoj uskoro će pokrenuti inspekcijski postupak.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Majci poginulog branitelja vraćen stan </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Majka poginulog hrvatskog branitelja, u čiji je stan prije dva tjedna upao njoj nepoznati muškarac u četvrtak je svoj stan na Malešnici dobila natrag, nakon što ga je muškarac oko 15.30 sati mirno napustio po ranijem dogovoru. Sin 70-godišnje Mare Žugaj rekao je telefonom Hini da je predaja stana prošla u redu, te da su već primijenili ulaznu bravu, a u petak će postaviti protuprovalna vrata. Majka poginulog branitelja Mara Žugaj prije dva je tjedna, nakon povratka od liječnika, našla promijenjenu bravu, tuđe prezime na vratima i čovjeka koji se predstavio novim vlasnikom stana. Policija joj je tada rekla da stan pravnim putem može dobiti natrag samo sudskom tužbom. No, u srijedu se njezin sin dogovorio s uzurpatorom Slavkom Jozinovićem da napusti stan u četvrtak do 15 sati. Jozinović mu je rekao da se uselio u stan jer je imao informaciju da je prazan, te da nije znao da u njemu stanuje majka poginulog branitelja. Slučaj obrađuje i policija. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zagreb ne treba crne kutije </p>
<p>Prošlo je više od tri mjeseca otkako je u Zagrebu poskupjelo parkiranje, a automobili su napunili javne garaže. O tome i o drugim gradskim prometnim pitanjima Vjesnik je porazgovarao s direktorom gradskog Trgovačkog društva Zagrebparking, Matom Kraljevićem.</p>
<p>• Građani se žale na visoke cijene parkiranja.</p>
<p>- Cilj je ovakve naplate omogućiti svim građanima da dođu u centar grada. Grad i mi dužni smo pronaći tehnička i zakonodavna rješenja kako bismo postojeći parkirališni prostor iskoristili maksimalno i racionalno. Crvena zona je takva jer u njoj postoji puno sadržaja, u nju svi želimo doći. S višim cijenama već smo postigli fantastične rezultate – napunili smo garaže. </p>
<p>• Daje li to poticaja za izgradnju novih garaža?</p>
<p>- Izgradnju javnih garaža u Zagrebu više nitko ne može zaustaviti. Razmišljam i o garaži ispred katedrale. Svaki dan »čačkam« po tome. Najviše žalim i to što nismo sagradili garažu pored HNK.</p>
<p>• Hoće li se širiti parkirališne zone?</p>
<p>- Imamo velikih problema s parkiranjem u Sigetu, u vrijeme raznih događanja na Velesajmu. Predložili smo Gradu da se tamo uvede naplata. Predloženo je i da se zona parkiranja proširi do Svetica jer je i Maksimirska postala zakrčena.</p>
<p>• Što je sa stanarima?</p>
<p>- Oni su uvijek zaštićeni, ali ne tako da imaju besplatno parkiranje. Problem je što se nije razmišljalo o parkirnim mjestima za stanare prilikom izgradnje stambenih zgrada. </p>
<p>• Na temelju čega se naplaćuje parkiranje?</p>
<p>- Onaj tko parkira u nekoj ulici, prešutno sklapa ugovor o parkiranju, što smo nazvali »ugovorna kaznom«. Ta nam kazna omogućuje da putem civilnih sudova čak i u Njemačkoj i Austriji utužujemo građane koji kod nas nisu platili parkiranje, a takvih je bilo mnogo.</p>
<p>• Je li Zagrebparking najprofitabilnija gradska tvrtka?</p>
<p>- Sigurno nismo najprofitabilniji. Parkiranje se u gradu počelo intenzivnije rješavati tek od 1995. i tvrtka je morala mnogo ulagati. Tada je došlo do velike ekspanzije, od uvođenja novih tehnologija, postavljanja parkirnih automata, do uvođenja m-parkinga, pa se jedino u Hrvatskoj može mobitelom platiti parkiranje, što nikome u svijetu nije uspijelo. </p>
<p>• Je li netko otkupio ideju za m-parking? </p>
<p>- Treba istaknuti da nije bilo zemlje koja nije pokazala interes. Prisustvovali smo i svjetskim sajmovima i svugdje dobili priznanja, jedino u svojoj zemlji ništa. </p>
<p>• Donosi li to profit?</p>
<p>- Mi tu ne možemo ostvariti neki veći profit. Prošlu smo godinu završili s dobiti od dva milijuna kuna. Svake godine deset posto prihoda ulažemo u investicije. Od m-parkinga, izgradnje garaža u Ilici, Petrinjskoj, Palmotićevoj, sufinanciranja garaže na Kvaternikovu trgu do cjelokupnog financiranja garaže na Langovu trgu – sve je to iz vlastitih sredstava. Ako smo poduzeće koje uzima novac od građana, to ne smije biti samo za osobne dohotke. </p>
<p>• Je li izvjesna budućnost crne kutije koja bi mjerila koliko vozimo centrom grada?</p>
<p>- Ukidanjem komunalnih naknada za izgradnju garaža Grad namjerava potaknuti građevinare da ih uređuju ispod zgrada koje grade. Nadam se da je Grad odredio i neka pravila. Bojim se samo da to ne bude – dam ti prst, a uzmeš mi ruku. Meni je danas žao što i Jelačićev trg nema garažu. Što bi nedostajalo garaži ispod Cvjetnog trga? Namjera je napraviti pet manjih garaža u prilazu centru sa zapada, pet s istoka i po jednu na sjeveru i jugu. Garaže treba graditi tamo gdje su one potrebne pa nam neće trebati crne kutije. London naplaćuje vožnju centrom jer se više nema kamo širiti, no Zagreb još nije u tom položaju. </p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bandić iz proračuna financira mlade SDP-a?</p>
<p>Gradsko poglavarstvo odobrilo je isplatu sedam i pol tisuća kuna za troškove održavanja 2. izborne skupštine Socijaldemokratske studentske unije, čiji predsjednik Tomislav Saucha, je ujedno član izvršnog odbora Foruma mladih SDP-a, a predstavlja SDP i u Vijeću gradske četvrti Črnomerec. Taj iznos odobrio je Gradski ured za obrazovanje i sport iz stavke za učenički i studentski standard te potpore djeci poginulih i nestalih branitelja. </p>
<p>Druga izborna skupština Socijaldemokratske studentske unije već je održana 1. travnja na Iblerovom trgu 9, u središnjici SDP-a, kada je Tomislav Saucha i izabran za predsjednika Socijaldemokratske studentske unije, umjesto dotadašnjeg predsjednika Daniela Mondekara, člana Izvršnog odbora SDP-a. </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić, koji nije prisustvovao sjednici Poglavarstva, nego je došao kasnije, na konferenciju za novinare bio je zatečen pitanjem zašto Poglavarstvo financira baš tu studentsku udrugu, čiji članovi su ujedno članovi Foruma mladih SDP-a. »Ne znam je li netko iz te studentske udruge član SDP-a. Kada to provjerim, odgovorit ću vam na pitanje«, rekao je Bandić. Pavle Kalinić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport objasnio je da Poglavarstvo financira mnoge studentske udruge bez obzira na politički predznak. No, upravo suprotno tvrdi Margareta Mađerić, predsjednica mladeži HDZ-a. Za Vjesnik je četvrtak izjavila da je protiv takve samovolje Milana Bandića i Poglavarstva. </p>
<p>»Favorizira se ta udruga, naspram desetaka drugih studentskih udruga, koje iz gradskog proračuna ne dobivaju ni kune«, kaže Mađerić i upozorava da studentske udruge dobivaju novac preko natječaja Ministarstva znanosti i obrazovanje. </p>
<p>»Studentskih udruga ima nekoliko desetaka, a Grad financira samo tu jednu, što znači da nismo svi isti. Iako to nije tako velik iznos, mislim da je loš princip davati novac samo političkim studentskim udrugama«, smatra Margareta Mađerić. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vozači i pješaci strahuju od lokvi</p>
<p>Iz Grada tvrde da su podvožnjaci u »relativno dobrom stanju«</p>
<p>Kiše u Zagrebu donose nevolje i pješacima i vozačima. Dok pješacima prijeti opasnost da ih automobili, brzo vozeći kroz mnoge lokve, u potpunost poprskaju, vozači izbjegavaju podvožnjake u kojima, zbog loše odvodnje, lokve postaju prava jezera. »Ne želim doći na posao mokra od glave do pete«, rekla je pješakinja Višnja Svilčić.</p>
<p>Gospođa Svilčić se čudi što se centar grada s kišom ispuni tolikim lokvama, a naki vozači, i kad vide pješake, samo ubrzaju vožnju i zaliju ih vodom. »To mi pokvari cijeli dan«, požalila se gospođa Svilčić.</p>
<p>Glasnogovornik Zagrebačkih cesta Milan Golubić objasnio je da ulegnuća na cestama, u koja se slijeva voda, najčešće nastaju zbog podzemnih kretanja koja izazivaju eroziju. Tako, primjerice, puknuta vodovodna cijev pod zemljom može prouzročiti veća oštećenja na prometnicama, koja se, dodao je, saniraju redovitim održavanjem.</p>
<p>Mjesto, koje izbjegavaju i pješaci i vozači, je Čulinečka cesta koja prolazi kroz Resnički gaj. Nogostupa nema, a prolaz starim podvožnjakom uglavnom podrazumijeva prolazak kroz dvadesetak centimetara vode. Vozačima je lakše nego pješacima, ali, kako kažu stanovnici, i mnogi automobili »zapnu u tom jezeru«. </p>
<p>Ipak, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Donja Dubrava Ivan Kozolić za Vjesnik je potvrdio dobru vijest o sanaciji podvožnjaka i ugradnji prepumpnih stanica. »Ugovor je potpisan i do kraja godine 'jezero' će nestati«, rekao je Kozolić.</p>
<p>U Gradskom sektoru za promet i ceste kažu da su podvožnjaci u relativno dobrom stanju, u odnosu na stanje drugih cestovnih objekata. Kako se radi o »unikatnim i vrlo skupim objektima«, ne može se izačunati prosječan iznos koji se godišnje izdvaja za njihovo održavanje. Sustavi za isisavanje vode, dodaju, lako se kvare i skupi su pa se ugrađuju samo kada nema drugih mogućnosti. </p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Učenici promovirali turizam i modu</p>
<p>Na sajmu se posluje fiktivnim novcem, a nastupile su 83 vježbeničke tvrtke s više od 750 učenika iz devet europskih zemalja </p>
<p>Na Zagrebačkom velesajmu otvoren je u četvrtak Sedmi međunarodni sajam vježbeničkih tvrtki. Na sajmu sudjeluju 83 vježbeničke tvrtke s više od 750 učenika iz devet europskih zemalja – Hrvatske, Austrije, Slovenije, Albanije, Makedonije, Rumunjske, Italije, Njemačke i Mađarske. </p>
<p> Ravnateljica Gimnazije i ekonomske škole Benedikta Kotruljevića, koja je ujedno i organizatorica sajma, profesorica Nada Morić, kaže da je sajam prilika za predstavljanje uspješnog poslovanja učeničkih tvrtki na fiktivnom međunarodnom tržištu.</p>
<p> »Prvi smo uveli ovakav koncept u Hrvatsku, a da bismo dobili licencu, godinu dana mentor nam je bila jedna austrijska škola. Prvi sajam održali smo u našoj školi, a danas otvaramo sedmi sajam«, rekla je ravnateljica Nada Morić te dodala da je pred školama-sudionicama jasan cilj: stvoriti i razvijati obrazovni centar za potrebe mladih ljudi u 21 stoljeću. </p>
<p>Profesorica ekonomske grupe predmeta u školi Benedikta Kotruljevića, Jasna Vuk, kaže da se učenici sami odlučuju kakve tvrtke žele predstavljati na sajmu no da su to uglavnom turističke agencije ili tvrtke koje se bave prodajom automobila. »Na sajmu se trguje, prodaje i kupuje fiktivnim novcem, a već treću godinu za redom organizirano je i natjecanje tvrtki, pod nazivom Benko. Natjecatelji se boduju u četiri kategorije – multimedijalnoj prezentaciji, reklamnim materijalima ili promotivnim spotovima te vizualnom identitetu štanda«, rekla je profesorica Jasna Vuk te dodala da su sve škole, koje sudjeluju na sajmu, dio svjetske mreže vježbeničkih tvrtki, Europen. </p>
<p>Za turističku agenciju odlučio se i dio 4a razreda Ekonomske škole Benedikta Kotruljevića, dok je ostatak toga razreda predstavio zdravu hranu na štandu »100 posto prirodno«. Josipa Bandalo kaže da se početkom godine razred opredijelio za te dvije tvrtke. »Nakon što smo predložili tvrtke koje želimo predstaviti na sajmu, glasali smo i osnovali ove dvije. Sve radimo sami, a mentori nas podučavaju kako funkcionira turistička agencija i kako se vodi poslovanje. Svi moramo znati sve poslove, stoga se stalno izmjenjujemo«, dodala je Josipa Bandalo. </p>
<p>Njezin kolega Marko Malec nudio nam je putovanja u Opatiji ili Dubrovnik i to preko učeničke agencije Put oko svijeta d.o.o. Osim turističkih, na sajmu su se predstavile i modne agencije. Jedna od njih je i agencija FK učenica iz Slovenije. Sanja Milašinović iz Sežane kaže da je prvi put na sajmu u Zagrebu i zadovoljna je poslovanjem modne tvrtke njezina razreda. »Tražimo modele i prodajemo odjeću, a najbolje se prodaje naše majice i donje rublje«, rekla je Sanja Milašinović. </p>
<p>Bradua Madaljina iz Rumunjske prodavala je na štandu sportsku opremu. »Nudimo i opremu za plažu, a najtraženiji su suncobrani«, dodala je. Kako posluju i što nude učenici iz hrvatskih i inozemnih škola posjetitelji sajma mogu vidjeti do petka do 17 sati, kada će se proglasiti pobjednici natjecanja.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>»Jadranku« će odsukati u petak</p>
<p>MURTER</p>
<p> – Motorna jahta »Jadranka«, vlasništvo MORH-a, odnosno HRM-a, koja se u srijedu nasukala pet nautičkih milja od Betine na otoku Murteru, bit će odsukana tek u petak. U četvrtak navečer očekuje se dolazak vojnog tegljača s dizalicom, koji će prema Murteru krenuti iz Kraljevice. Motorna jahta »Jadranka«, dugačka 22 metra, koju povremeno koristi i predsjednik države Stjepan Mesić, nasukala se kod otočića Mala Arta u tamošnjoj plićini na koju ju je odnio jak južni vjetar, koji je u srijedu puhao u šibensko-murterskom akvatoriju. Prilikom nasukavanja, jahta je oštećena na prednjem dijelu, pa je mora počelo prodirati u brod na kojem je u trenutku havarije bilo sedam članova posade od kojih nitko nije ozlijeđen. Posada nije htjela napustiti brod, jer nije bilo opasnosti za njih, a vodu su ispumpavali ručno. Vlatko Bandalo, načelnik Ureda za odnose s javnošću HRM-a, kaže da su brodovi HRM-a već na mjesta nasukavanja, spremni pomoći u odsukavanju i tegljenju do brodogradilišta u Betini kamo je »Jadranka« krenula na remont. [J. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>80 mrtvih u vježbi</p>
<p>NAIROBI</p>
<p> – Kenijske su vlasti u četvrtak izazvale nemalu paniku objavivši da se putnički zrakoplov s 80 putnika i članova posade, koji je stizao iz Demokratske Republike Kongo – srušio kod Nairobija te da nesreću nitko nije preživio. Potom je stigao i demanti – nesreće nije ni bilo, sve je to samo vježba pripravnosti sigurnosnih službi. </p>
<p>Lažni pad zrakoplova zbio se u blizini međunarodne zračne luke Jomo Kenyatta u Nairobiju, a oko »srušenog zrakoplova« okupili su se brojni pripadnici kenijske vojske i policije. Vježba pripravnosti isplanirana i provedena u potpunoj tajnosti, iskorištena je kako bi se testirala učinkovitost i brzina opreme i ljudi. Ne zna se jesu li vlasti zadovoljne iskazanom vještinom i brzinom mjerodavnih službi, no glasina o tragediji Kenijom se proširila brzinom svjetlosti. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Mačića kiklopa kupio muzej</p>
<p>ZAGREB/NEW YORK</p>
<p> – Jednooki i beznosi mačić koji je svojim okotom lani potaknuo međunarodne sumnje u prijevaru, stigao je u novi muzej čuda u središtu New Yorka. Objašnjavajući svoj potez osnivač muzeja John Adolfi, pobornik kreacionizma, vjeruje da će mačić, iako je uginuo u prosincu, pojavom u javnosti kao izložak u muzeju, potaknuti novu raspravu – o premreženosti znanosti i vjere.</p>
<p>Traci Allen iz Oregona, vlasnica mačića nazvanog Cy (skraćeno od Kiklop) njegove je posmrtne ostatke pristala prodati Adolfiju jer su je, kazala je, dirnuli Adolfijevi vjerski motivi. »Nismo htjeli da naš Cy postane predmet poruge ili dio privatne kolekcije. John me pak osvojio svojom iskrenošću«, obrazložila je Traci, ne želeći otkriti koliko je zaradila prodajom. </p>
<p>Podsjetimo, Kiklop je uginuo lanjskog prosinca, dan nakon okota, a veterinari su ustanovili da je uginuo od rijetkog poremećaja. Mačićevo je tijelo u srijedu balzamirano, a javnost će ga moći pogledati izloženog u staklenoj posudi. Adolfi očekuje da će njegov Muzej »Izgubljeni svijet«, biti otvoren najkasnije ujesen. [A. K. Buterin]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Biserna tarantula</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Međunarodnu izložbu »Biseri - obilje i opsesija« u Sydneyu je u četvrtak postavio i otvorio Američki prirodoslovni muzej. U sklopu izložbe koja će biti otvorena iduća četiri mjeseca, znatiželjnici će moći razgledati gotovo pola milijuna bisera, skladno ugrađenih u 900 umjetničkih djela. Jedno od njih svakako je i broš Tarantula. Zloglasni pauk sastoji se od rijetkog ovalnog bisera (paukov trbuh), zlatnih safira (prsište), oka od rubina i pozlaćenih nogu posutih bijelim i smeđim dijamantima.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Virus H5N1 prvi put i u Britaniji</p>
<p>EDINBURGH</p>
<p> – Smrtonosni virus H5N1 pronađen je prošlog tjedna u uzorcima uzetim s uginulog labuda u priobalnom škotskom gradiću, objavila je u četvrtak televizija Sky. Postaja je prenijela i riječi škotskog ministarstva okoliša da još nisu primili rezultate testiranja. Smrtonosni virus ptičje gripe dosad je, od 2003., izazvao smrt 108 osoba u svijetu, a Velika Britanija 14. je zemlja EU-a u kojoj je virus otkriven. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Op petka .eu domena</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Na zgradi sjedišta Europske komisije postavljen je divovski plakat koji najavljuje petak. Od petka 7. travnja, naime, svi će zainteresirani pojedinci ili institucije moći na internetu uzeti novu domenu .eu. Princip registracije je isti - »tko prvi, njegova djevojka«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Dobra arhitektura POS-a </p>
<p>Iz društveno poticane stanogradnje – POS kritičari arhitekture Krešimir Galović i Vanja Žanko izdvojili vrhunske građevine</p>
<p>Kuća u vedrim bojama, snažnih likovnih naglaska na pročelju što ritmiziraju plohu uronjena je u polje maka.</p>
<p>Riječ je o vrhunskoj arhitekturi POS-a u Rovinju Helene Paver Njirić koja je izložena na izvanrednoj problemskoj izložbi »POS – pozitiv-negativ« kritičara arhitekture Krešimira Galovića i Vanje Žanka u zagrebačkoj galeriji »Modulor«.</p>
<p>Iz velike produkcije POS-a, društveno poticane stanogradnje, što je često na udaru medija kako zbog prljavih političkih igara što ju prate, tako i zbog često vrlo loše izvedbe, kritičari su izdvojili one vrhunske građevine što se izdvajaju. A to nije bio lak posao!</p>
<p>»Žalosno je da se u medijima prenosi samo negativna strana 'Čačićevih stanova'. Postoji i za hrvatsku javnost jednako važna arhitektonska vrijednost tih objekata, koja se gotovo i ne spominje«, ističe Žanko.</p>
<p> Štoviše, kako ističe Krešimir Galović, POS je jedna od onih tema koja svjedoči o stalnom stanju društva koje »bismo mogli nazvati stanjem nepromjenjiva licemjerja«. Riječju, u okviru ambiciozna i socijalno važna društvenog programa sažela se sva pohlepa domaćih političkih krugova.</p>
<p> Umjesto da su glavni junaci POS-a arhitekti i ljudi bez krova nad glavom, »svjedoci smo besprizorne i nepoštedne borbe političkih krugova nad unosnom kriškom kolača«. Važnost POS-a, ističe Galović, jest »što je započeo rješavati probleme dugogodišnje stambene krize, a time i pokrenuo domaću arhitekturu«.</p>
<p>Važniju ulogu u percepciji suvremene arhitekture imat će poslovno stambena zgrada za zbrinjavanje žrtava Domovinskog rata u Vukovaru Vinka Penezića i Krešimira Rogine (2002.). Iako kuća nije nastala u okviru POS-a, riječ je o »prijelomnom ostvarenju i vrhunskoj arhitekturi«.</p>
<p> Polazeći od tih pretpostavki, nastala su neka od najboljih ostvarenja POS-a u Cresu, Čakovcu, Delnicama, Đakovu, Krapini, Krapinskim Toplicama, Križevcima, Rabu, Rovinju i Zadru.</p>
<p> Glavni nositelji POS-ove arhitekture s jedne su strane arhitekti srednjega naraštaja formirani u postmodernističkom duhu 80-ih (Goran Rako, Penezić i Rogina, Helena Njirić i Sanja Filep), a s druge stane nova generacija arhitekata stasala u burnom duhu devedesetih. »Riječ je o generaciji koju međusobno povezuje upravo ono što ih stvaralački razjedinjuje – a to su različitost i individualnost pristupa«, piše Galović.</p>
<p> Vrhunske realizacije POS-a potpisuju Iva Letilović i Morana Vlahović (koje su izradile najvažnije ostvarenje POS-a kuću u Krapinskim Toplicama), Vesna Mravinac i Dubravka Vranić, Ivana Ergić i Vesna Milutin (Capsula), Koraljka Brebrić, Siniša Glušica, Iva Galić, Mirko Buvinić i Maja Furlan Zimmermann, Dario Grabić te Davor Katušić. Na razmeđu, kao bitnu poveznicu naraštaja, treba izdvojiti Vladimira Kasuna i Ivicu Plaveca, čija kuća u Delnicama zauzima istaknuto mjesto POS-a.</p>
<p> U korpusu te vrijedne arhitekture valja izdvojiti »ženski arhitektonski rukopis« predvodnica Sanje Filep i Helene Paver Njirić.</p>
<p> Važan je upravo iskorak Sanje Filep, koja je tijekom 2002. izradila nekoliko natječajnih studija kojima problematizira tri važna problema POS-a – interpretaciju lokalnih osobitosti podneblja, organizaciju stana i ekonomičnost. Rezultat tih studija su tri iznimna natječajna projekta, stambena zgrada u Španskome (Zagreb) te zgrade u Delnicama i Zadru.</p>
<p>U smislu kontekstualnosti, Galović izdvaja i snažna ostvarenja u Krapini (Vesna Mravinac i Dubravka Vranić), na Cresu (Studio Capsula) i Rabu (Dario Katušić). </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Prljavo rublje Napoleona Bonapartea«</p>
<p>Madame Sans- Gene« ili »Prljavo rublje Napoleona Bonapartea« glasovitog Victoriena Sardoua posljednja je ovosezonska premijera Talijanske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca koja će na velikoj sceni biti izvedena 7. travnja u 19,30 sati. Tom komičnom predstavom Talijanska drama daje svoj doprinos obilježavanju 120. obljetnice otvorenja riječkoga Kazališta. Poznata priča o pralji koja postaje vojvotkinja i koja je inspirirala jednog od najpoznatijih kazališnih autora 19. stoljeća Sardoua, postala je živa tvar u rukama talijanske redateljice Alessandre Scaramuzza, koja prvi put surađuje s riječkim ansamblom.</p>
<p>Komedija je napisana 1893. godine, a remek-djelo autora doživjelo je i tri filmske verzije Kroz priču o praonici, predstava prikazuje dio povijesti i male intimnosti velikana Napoleona Bonapartea. Ovom prigodom Scaramuzza je preradila tekst, dajući mu dašak modernog vremena i tipične ženske živahnosti. Ravnateljica Talijanske drame Laura Marchig uoči premijere poručila je građanstvu kako je svjesna da publici treba ponuditi predstave koje će ih zabaviti i osvojiti, ali istodobno i održati vezu s tradicijom. </p>
<p>Scaramuzza svom kazališnom iskustvu pridodaje poniranje u svijet filma, posebno onoga dokumentarnog, te se uspijeva izraziti kroz tekst iznimno vezan za tradicionalni teatar, pretvarajući ono poznato u nešto neobjavljeno.</p>
<p> Drukčija je upotreba medija, zvuka, glazbe i slike. Redateljica se, naime, koristi filmskim trikovima, koji poput čarobna štapića u tren oka prenesu kazališnu pozornicu u svijet filmskih vrpci. Talijanska drama ovom predstavom ujedno počinje i obilježavanje 60. obljetnice ansambla. Predstava je posebna i po tome što u njoj sudjeluje mladi ansambl predvođen Rosannom Bubola u naslovnoj ulozi Catherine Hubscher, a tu su i glumci Marco Casazza, Mirko Soldano, Elena Brumini, Ivna Bruck i Teodor Tiani. Njima se pridružio i mladi operni pjevač Dario Bercich. Uloge u predstavi dobili su i stalni glumci Talijanske drame Bruno Nacinovich, Toni Plešić, Alida Delcaro, Lucio Slama i Rafaele Sinkovic. Riječka premijera bit će prikazana uz titlove na hrvatskome jeziku, a od 11. do 29. travnja Talijanska drama s tom će predstavom na turneju koja obuhvaća Pulu, Buje, Umag, Piran, Rovinj, Labin, Novigrad, Cres i Mali Lošinj. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Premijera crtića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premijerno prikazivanje četiriju animiranih filmova hrvatskih animatora u četvrtak u kinu Broadway Tkalča u Zagrebu za hrvatsku je animaciju velik, pa čak i nesvakidašnji događaj, koji je kao distributer priredio »Zagreb filma«. Publika je imala prilike vidjeti film Joška Marušića »U susjedstvu grada«, »Silencijum« Davora Međurečana i Marka Meštrovića, »Teoriju odraza« Darka Bakliže i »Lift« Zrinka Ogreste. Animirani se filmovi rijetko kad predstavljaju na takav način, te su uglavnom prepušteni na milost i nemilost selektora za tu filmsku vrstu specijaliziranih festivala ili filmskih manifestacija kojima se uklapaju u programsku shemu. Male produkcijske kuće usmjerene na stvaranje animiranih filmova, kako je to dobro primijetio producent jedne od njih, »Ars animata studija«, Ljupče Đokić, »svu kreativnu energiju usmjeravaju u proizvodnju filmova te na kraju nemaju energije od toga napraviti događaj«. »Ideja udruživanja je ono što je najbitnije i jedino se tako možemo vratiti nasljeđu Zagrebačke škole crtanoga filma«, zadovoljan je Igor Grubić, producent filma »Silencijum« iz »Kreativnog sindikata«. [Božidar Trkulja]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>More u zrcalu beskraja</p>
<p>Predstavljena nova pjesnička zbirka Jakše Fiamenga »Ovjera beskraja«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Jakša Fiamengo je pjesnik organskog nadahnuća i organičkog poimanja svijeta, jedan je od onih koji pisanje shvaćaju kao ritmičku stilizaciju viđenoga i naslućenoga, željenoga i prihvaćenoga, dapače koji pisanje vraćaju melodioznom govoru i – poput trubadura – pratnji ili dopuni glazbe.«</p>
<p> Tim je riječima Tonko Maroević opisao Fiamengovo pjesništvo, odnosno njegovu najnoviju zbirku »Ovjera beskraja« (u izdanju Naklade Ljevak), koja je predstavljena u srijedu u Društvu hrvatskih književnika. Maroević, Anatolij Kudrjavcev i Tito Bilopavlović govorili su o kontemplativnom Fiamengovu pjesništvu, koje se poput školjke skrivalo od aktualija, ali se i rastvaralo beskraju mora i neba, prepuštajući izrečene riječi slobodi neizrečenoga.</p>
<p> Pomno građen mikrokozmos, kazao je Maroević, utemeljen je na sredozemnom svijetu s mitologijom mora (vezanim uz zavičajnu Komižu), koje »kao da puni i namače sve druge probuđene slike, a svojim valovima i odbljescima kao da sugerira ritam, slijed i upornost javljanja stihova«. </p>
<p>Fiamengo, koji ima već dvadesetak pjesničkih zbirki, ovom je zbirkom, smatra Maroević, sabrao sve svoje opsesije na najvećoj razini.</p>
<p> To slavljenje njegovih vrhunaca pokazao je i odjek u DHK, gdje je došlo mnoštvo ljudi uživati u njegovu međuprostoru pjesničkih slutnja. [L. Ž.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Redovita skupština HAZU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) održala je u četvrtak redovitu skupštinu na kojoj je rekapituliran, kako je rečeno, plodan rad Akademije u prošloj 2005., pri čemu je istaknuta njezina uspješna nakladnička djelatnost. Glavni tajnik HAZU-a akademik Slavko Cvetnić istaknuo je u izvješću o radu Akademije za 2005. da su lani objavljena 93 sveska. Akademija je krajem 2005. imala 356 članova i to 145 redovitih članova, 134 dopisnih te 77 članova suradnika. Prosječna dob svih akademika iznosila je 74 godine i upravo se zato, kazao je Cvetnić, u predstojećim izborima za nove članove i te kako treba voditi računa o preporuci Predsjedništva da se za nove redovite članove ne predlažu kandidati stariji od 70 godina, niti da se dopisni članovi predlažu za redovite. HAZU je u protekloj godini raspolagala s više od 68 milijuna kuna, od čega je utrošila nešto više od 62 milijuna. Višak prihoda, kazao je Cvetnić, rezerviran je za započete aktivnosti Akademije iz prethodnih godina, a posebno za kapitalnu investiciju uređenja građevine na Strossmayerovom trgu 14 za potrebe Akademijine knjižnice. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Iznenađenje je ako pobijedimo</p>
<p>Jedina šansa za prolaz su »dvije i pol« pobjede Ljubičića, ali i Ančić mora zaslužiti polovicu... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvojbe vezane uz nastup Ivana Ljubičića su riješene, najbolji će hrvatski tenisač u petak (13 sati) otvoriti četvrtfinalni dvoboj Davisova kupa protiv drugog argentinskog reketa Agustina Callerija. Ali branitelji naslova nastavljaju živjeti u neizvjesnosti, ukliješteni živac u leđima Marija Ančića ne nudi optimizam. Iako je nominiran za drugi meč dana u petak protiv Davida Nalbandiana, realni su izgledi da zaigra prilično mali. </p>
<p>»Sigurno da šanse nisu velike. Inače se ovakve stvari rješavaju tjedan dana, a mi nemamo ni približno toliko vremena. Čilić i Tuksar su upoznati sa situacijom, koja će se mijenjati iz sata u sat. Ako će biti potrebno, spremni su uskočiti. No, moja je velika želja igrati«, tvrdi Ančić, poznat kao jedan od najvećih boraca na Touru. </p>
<p>Ispred njega je zasigurno jedna od najvećih borbi u karijeri. Bez obzira na to što sam ne može puno napraviti, već su za čuda zaduženi reprezentativni liječnik Srđan Matijašević i fizioterapeut Robert Prusac, Super Mario će osim njihova savjeta poslušati i svoj unutarnji glas 15 minuta prije početka drugog meča, kad je posljednji rok za promjenu nominiranog igrača. </p>
<p>Nakon (ne)prospavane noći u posebnom položaju, nakon »tone« tableta i svih mogućih vrsta masaže, situacija se popravila, ali to tek znači da Ančić može koliko-toliko normalno hodati - sa steznikom. Ukliješteni živac ne dopušta igranje. Dakle, ako će izaći na teren u petak, Ančić će prvi put primiti reket nakon tri dana. Što dodatno ide u prilog Argentincima... </p>
<p>Najizglednija je opcija Ančićev nastup u paru. Petak će preskočiti, Čilić ili Tuksar će pokušati što više namučiti Nalbandiana. A onda bi neporaženi par Ljubičić-Ančić trebao pobijediti argentinsku kombinaciju. Treći bod tražit će Ljubičić u prvom nedjeljnom meču protiv Nalbandiana.</p>
<p>»Ako ovaj put pobijedimo, bit će to veliko iznenađenje«, iskren je Ljubičić. »Moj nastup više nije upitan. Sad je sasvim jasno, nemam izbora. Definitivno sam bolje od Marija. Problemi sa želucem su riješeni, naravno da postoji umor, ali idem na pobjedu.«</p>
<p>Argentina je tako preko noći preuzela ulogu favorita. I dok su pred hrvatskom reprezentacijom velike muke, »gaučosi« opušteno očekuju petak, što se najbolje očituje iz njihovih izjava. </p>
<p>»Nemamo šanse«, ironično je procijenio šanse svoje momčadi Nalbandian. </p>
<p>Možda su i malo ljuti što Ljubičić odmah nije nominirao nekog drugog, ali u ovom slučaju treba iskoristiti sva pravila Davis kupa...</p>
<p>»Izgleda da ovdje nitko ne želi pobijediti«, zaključio je Nalbandian, opet pokazavši loš smisao za humor.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hanžek je progurao - Grk </p>
<p>Kapacitet stadiona i broj gledatelja među kriterijima su za ostanak u eliti i to će nam biti najveći problem, tvrdi menadžer mitinga Harald Edletzberger </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najveća atletska priredba u Hrvatskoj, tradicionalni Hanžekovićev memorijal, ove će se godine održati u neuobičajenom terminu - posljednjeg dana kolovoza. Svjetsko nogometno prvenstvo prilično je »ispraznilo« lipanj i prvi dio srpnja od atletike, tako da je i Hanžek morao pronaći novi datum. Novost je i smanjeni broj mitinga pod IAAF-ovom »kapom«. Formirana je elitna grupa od 24 mitinga koji čine Svjetsku atletsku turneju, a njezin će dio biti i Hanžek. No, put do takvog statusa nije bio lagan. </p>
<p>»U listopadu prošle godine napravljena je procjena svih mitinga i predloženo je da u prvu kategoriju uđu 23, a među njima nije bilo Zagreba. Gradonačelnik Milan Bandić tada je poslao pismo IAAF-u u kojem je zamolio da i Hanžek bude uključen u Svjetsku atletsku turneju. No, u prosincu u Moskvi, kad se donosila konačna odluka, Zagreba opet nije bilo među odabranima«, počeo je priču menadžer mitinga Harald Edletzberger, nastavivši: </p>
<p>»Tijekom sjednice vijeća IAAF-a predsjednik Grčkog olimpijskog odbora Minos Kyriakou postavio je pitanje zašto među elitom nema mitinga s tako dugom tradicijom, poput Zagreba. Nakon toga su nas podržali Sergej Bubka i pokojni tajnik IAAF-a Istvan Gyulai i napokon je odlučeno da se broj mitinga poveća na 24.« </p>
<p>Da bi ostali dijelom Svjetske atletske turneje i dogodine, mitinzi će morati ispuniti niz kriterija. </p>
<p>»Obveza je povećati nagradni fond 40 posto. Uz to, gledat će se i razina rezultata i kvaliteta atletičara, što nije sporno. Međutim, kriteriji su i kapacitet stadiona i broj gledatelja, a to će nam biti najveći problem«, tvrdi Edletzberger. </p>
<p>Što se tiče nagradnog fonda, Grad će donirati dodatnih 100.000 eura, tako da će atletičari ove godine dijeliti između 200 i 300 tisuća eura. Ukupno će na organizaciju mitinga biti potrošeno oko 4,5 milijuna kuna. Predstavljen je i program mitinga. Atletičarke će se tako natjecati na 100, 200, 400, 1500 i 100 metara prepone te u visu, troskoku i kladivu, a atletičari na 100, 200, 400, 3000 ili 3000 zapreke, 110 prepone i 400 prepone te u dalju i koplju. </p>
<p>Blanka još uvijek ljuta na Ruse </p>
<p>U ovom je trenutku još rano govoriti o zvijezdama ovogodišnjeg Hanžeka, ali jedno ime nije sporno - Blanka Vlašić. </p>
<p>»Zagreb mi puno znači, nikad neću zaboraviti da sam tu prvi put preskočila dva metra. Nadam se da ću ove godine i više. U Zagrebu sam uvijek imala veliku podršku. Vjerujem da ću svojim rezultatima do 31. kolovoza motivirati gledatelje da dođu u velikom broju. Pozivam ih da daju podršku svima, da ne budu kao neki...«, kazala je Blanka, koja očito još uvijek ne može zaboraviti Svjetsko dvoransko prvenstvo u Moskvi, gdje su Rusi navijali samo za svoje visašice.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Draganji treće vrijeme polufinala </p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> – Duje Draganja otišao je na Svjetsko prvenstvo po natjecateljsku formu, a iz Šangaja bi se mogao vratiti s medaljom. Drugog dana SP-a u malim bazenima nastupila su dvojica hrvatskih plivača. Draganja je u utrci na 50 metara slobodno imao treće vrijeme u polufinalu (21.72), a brži su bili jedino Amerikanac Jones (21.31) i Šveđanin Nystrand (21.53). </p>
<p>Odluka da dan ranije ne pliva finale štafetne utrke 4x100 slobodno, u kojoj su hrvatski plivači (Čerenšek, Barbić, Puninski, Delač) u finalu zauzeli šesto mjesto, pokazala se ispravnom za Draganju. U kvalifikacijama na 50 m slobodno bio je peti (21.83), da bi u polufinalu bio brži 11 stotinki. U istoj je disciplini nastupio i Bruno Barbić, prošao je kvalifikacije s desetim vremenom (22.09), da bi u polufinalu plivao 22.30, što mu je bilo dovoljno za 15. mjesto. </p>
<p>Aktualni svjetski prvak, Britanac Mark Foster bio je deveti, finale mu je izmaknulo za tri stotinke. Draganja je prije dvije godine u Indianapolisu bio šesti u finalu (21.77), a njegov je osobni rekord 21.53, koji je plivao iste godine na NCAA prvenstvu. </p>
<p>Rezultati, finala, plivači, 100 leđno: 1. Matthew Welsh (Aus) 51.09, 2. Markus Rogan (Aut) 51.48, 3. Randall Ball (SAD) 51.63; 400 mještovito: 1. Ryan Lochte (SAD) 4:02.49, 2. Luca Marin (Ita) 4:05.12, 3. Igor Berezutskij (Rus) 4:06.81; 100 prsno: 1. Oleg Lisogor (Ukr) 58.14, 2. Brenton Rickard (Aus) 58.70, 3. Alex Dale Oen (Nor) 59.16; 100 leptir: 1. Calo Almeyda (Bra) 51.07, 2. Albert Subirats (Ven) 51.23, 3. Jayme Cramer (SAD) 51.53; 4x200 slobodno: 1. SAD 7:03.71, 2. Australija 7:03.78, 3. Brazil 7:06.64; </p>
<p>plivačice, 50 prsno: 1. Jade Edmistone (Aus) 30.22, 2. Brooke Hanson (Aus) 30.40, 3. Jessica Hardy (SAD) 30.48; 100 leđno: 1. Janine Pietsch (Njem) 58.02, 2. Tayliah Zimer () 58.27, 3. Chang Gao () 58.74; 800 slobodno: 1. Anastazija Ivanenko (Rus) 8:11.99, 2. Kate Ziegler (SAD) 8:14.12, 3. Rebecca Cooke (VBr) 8:20.02. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Intertoto kup nije spas sezone </p>
<p>Oštrica kritike nikako ne može biti usmjerena prema Luki Bonačiću. On samo popravlja štetu </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je, oprostivši se od Kupa i čestitavši svom suparniku Rijeci na ulasku u finale, ostao s mizernim novokomponiranim ciljem - borbom za četvrtu poziciju. Za Rabuzinovo se sunce bore Rijeka i Varteks, a njihov trenutačni položaj u prvenstvu ukazuje da su već »zacementirali« drugo i treće mjesto. Prema tome, kao mogući izlazak u Europu Hajduku ostaje Intertoto kup. </p>
<p>No, ni u toj borbi situacija nije baš ružičasta, jer Osječani imaju dva boda prednosti i nisu kao hajdukovci u psihičkom padu zbog svih ovosezonskih krahova. Jasno je, pak, već sada da je ovo najgora Hajdukova sezona od osnutka HNL-a i da se izlazak u Intertoto ne bi trebao shvatiti ni prezentirati kao spas sezone. To je upozorenje da se improvizacijom ne može ići naprijed, već se samo uz veliku dozu sreće voziti u »leru«. </p>
<p>Hajduk je već »objesio« krivce, otkazavši svojim dosadašnjim trenerima, a oštrica kritike nikako ne može biti usmjerena prema Luki Bonačiću. On samo popravlja štetu, ali nije uspio izvući Hajduk do trofeja. Pozitivni pomaci su lako uočljivi, ali nije bilo ni vremena ni mogućnosti da se sasvim promijeni krvna slika anemičnih hajdukovaca. Šok terapija dala je početne rezultate, no kao zalog uspjeha treba stajati kvalitetan i dugotrajan rad te stabilna organizacija. Hajduku je nedostajalo svega pomalo, što se najbolje vidjelo u ovim dvobojima Kupa s Rijekom. Dalje, naime, ide bolji. Kad se, pak, raščlanjuje igra splitskih »bijelih«, lako je uočiti da je neučinkovitost izvorište većine problema. Malo je golova, pa je malo i bodova, a Hajduku je ostao najlošiji plasman otkad je HNL. Danas je kilometrima daleko i od trećeg mjesta, a i viziranje Intertota bit će krajnje neizvjesna borba.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Za pehar će biti dovoljni rad i kvaliteta </p>
<p>Ovo je definitivno najgora sezona u posljednjih 10-ak godina, rekao je trener Varteksa Zlatko Dalić, mislivši pritom na sve osim rezultata </p>
<p>Varaždinski nogometaši opet su u igri za trofeje, i to u sezoni u kojoj se očekivalo sve samo ne borba za osvajanje prvenstva ili Kupa. Klub je u financijskoj dubiozi, ozračje je ukupno gledajući turobno svugdje osim na terenu, kad počne utakmica roj »bumbara« privremeno zaboravlja sve probleme. Tako je bilo i u Velikoj, gdje je Varteks morao pobijediti kako bi se dokopao finala Kupa. Misija je uspješno završena pobjedom sa 2-1. No, kao i nakon svake, tako i nakon ove utakmice igrači nastavljaju borbu, ali onu težu, koja nosi naziv - kako dobiti novac zaslužen pobjedama. </p>
<p>»Ovo je definitivno najgora sezona u posljednjih 10-ak godina. Bez logistike, novca, pravih navijača, a ipak smo napravili veliki uspjeh«, istaknuo je dan nakon pobjede u Velikoj trener Varteksa Zlatko Dalić. </p>
<p>• Jeste li nadigrali Veličane lakše i bezbolnije nego što ste očekivali? </p>
<p>»Sigurno je da je bilo lakše nego što smo mislili. Ali, posljednje dvije-tri minute vratili smo se u stvarnost i prisjetili činjenice da ne možemo privesti utakmicu kraju bez problema.« </p>
<p>• Javnost vam je već podarila ulogu autsajdera. Odgovara li vam to? </p>
<p>»Rijeka je u svakom slučaju favorit, jača je u svakom smislu osim na terenu. Imaju sve potrebne uvjete, besprijekorno funkcioniranje kluba, a mi smo miljama daleko od toga. No, imamo nešto drugo - kvalitetu, rad i srce.« </p>
<p>• Nije li to dovoljno za pobjedu na travnjaku?</p>
<p>»Jest i bit će dovoljno. Učinit ćemo sve da pehar završi u Varaždinu.« </p>
<p>• Hoćete li sada malo »popustiti« u prvenstvu i spremati igrače isključivo za finale? </p>
<p>»Pokazalo se punim pogotkom da se nismo odmarali protiv Hajduka. Evo, u subotu su se odmarali i Splićani i Riječani i Veličani, a odmor se isplatio samo Riječanima. Jednom sam se kao pomoćni trener opekao po tom pitanju i izvukao pouku«, zaključio je Dalić. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kraj krize</p>
<p>Rijeka je favorit u Kupu, ali više bih volio da naslov osvoji Varteks. Što se tiče prvenstva, ne bojim se da će nas Rijeka stići, kaže Luka Modrić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kao što je zablistao protiv Argentine i sjajno se stopio s ambijentom hrvatske reprezentacije, tako se Luka Modrić u sljedećih mjesec dana uklopio i u - Dinamovo sivilo. Forma maksimirske momčadi se, baš kao i Modrićeva, nalazi »na toboganu«. </p>
<p>Pa, iako će gotovo svatko u Maksimiru posebno istaknuti da u Dinamu ne postoji kriza igre, već samo kriza rezultata i realizacije, ostaje pitanje kako onda tako dobrom igrom Dinamo nije uspio slomiti praktički rezervnu postavu Osijeka. No, trener Josip Kuže i nakon te je utakmice posebno istaknuo dvojicu igrača. </p>
<p> »Oduševljen sam načinom na koji su Modrić i Chago sudjelovali u završnicama akcija i odmah se potom vraćali u blok«, rekao je Kuže. </p>
<p> Neovisno o zasigurno kratkotrajnoj krizi(ci), koja je naposljetku sasvim prirodna i očekivana, činjenica je da je Modrić, uz Niku Kranjčara, predvodnik novoga, sjajnog naraštaja hrvatskih nogometaša i da bi već na Svjetskom prvenstvu mogao unijeti snažan impuls u »nove vatrene«. </p>
<p> »Sigurno je da mogu bolje. Sada nisam baš u top-formi, ali zadovoljan sam. Ma, u sljedećoj ću utakmici dohvatiti formu kakvu priželjkujem«, naglasio je Modrić. To bi onda trebalo značiti da bi Varteks mogao rezultatski krahirati u subotu u Maksimiru i da će Dinamo na njemu »naplatiti« sve propuste iz posljednjih mjesec dana. Doduše, nikako ne treba zaboraviti da su Varaždinci u posljednjih šest utakmica, računamo li i dva polufinalna kup ogleda protiv Kamena Ingrada, upisali čak pet pobjeda. »Kiksali« su jedino u prvom polufinalnom dvoboju u Varaždinu, odigravši 3-3. </p>
<p>»Varteks je u dobroj formi, dobra su momčad, a plasman u finale kupa samo će mu biti dodatni poticaj, pa očekujem tešku utakmicu u subotu. Mislim da će Varaždinci igrati kao i svaki put, da će se htjeti nadigravati. Njihova me dobra rezultatska serija nije iznenadila, jer znam kakva su momčad. Imaju nekoliko doista sjajnih igrača. Po mom je mišljenju najbolji Leon Benko.« </p>
<p> Varteksov će suparnik u finalu Kupa biti Rijeka, koja je »torpedirala« Hajduk. </p>
<p> »Polufinalni su rezultati očekivani. Mislim da Rijeka u finalu ima više šansi. Riječani su favoriti, ali ja bih više volio da naslov osvoji Varteks. Zašto? Eto, tako...« </p>
<p> Na to se uključio Dinamov glasnogovornik Ado Kožul, pokušavši pojasniti: </p>
<p>»Modriću su Varteksovi igrači generacijski bliži.«</p>
<p> Iako, dakle, iznimno cijeni riječku momčad, Modrić je, kao niti većina njegovih suigrača, ipak ne smatra ozbiljnim konkurentom za osvajanje naslova prvaka, s obzirom na to da »plavi« sedam kola prije kraja imaju osam bodova prednosti. </p>
<p> »Ne bojim se da bi nas Rijeka mogla stići. Ne osjećamo nikakav pritisak, još uvijek imamo veliku prednost, atmosfera je dosta dobra...«</p>
<p> Ali, zato nije dobra Dinamova »serija« od tek četiri boda u četiri utakmice. </p>
<p> »Sigurno je da smo očekivali više. Dobro igramo, ali ne ide nam realizacija. Da smo zabili što smo trebali, ili barem pola od toga, sigurno bi sve bilo drukčije.« </p>
<p> U Dinamu, dakle, najavljuju da će u subotu protiv Varteksa (20.15 sati) mnogo toga doista i biti drukčije u odnosu na posljednja četiri dvoboja. Svi članovi kluba, pak, imaju besplatan ulaz na zapadnu i istočnu tribinu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sevilla, Steaua, Schalke i Middlesbrough</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nogometaši španjolskog prvoligaša Seville plasirali su se u polufinale Kupa UEFA nakon što su u uzvratnom dvoboju četvrtfinala u St Petersburgu odigrali 1-1 protiv Zenita. U prvom susretu Sevilla je slavila 4-1. Isto je uspjelo i bukureštanskoj Steaui nakon što je u uzvratnom susretu četvrtfinala pred 50.000 gledatelja odigrala 0-0 protiv gradskog suparnika Rapida, a kako je prvi susret završio 1-1, Steaua se plasirala u polufinale. Njemački Schalke 04 igrao je 1-1 protiv Levskog iz Sofije i plasirao se dalje jer je u prvoj utamkici u Bugarskoj bilo 3-1 za njemačku momčad. Naposljetku u dramatičnoj utakmici Middlesbrough je nadoknadio minus 0-2 iz prve utakmice, a i u uzvratu je gubio 0-1. Ipak, izborio je 4-1 pobjedu za veliki polufinale Kupa Uefe.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>CSKA ide na »final four« </p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> – Košarkaši moskovskog CSKA četvrtu godinu uzastopce izborili su plasman na završni turnir četvorice najboljih Eurolige, što će se ove godine održati u Pragu od 28. do 30. travnja. CSKA je »final four« izborio s dvije pobjede u četvrtfinalu protiv turskog Efes Pilsena. U Moskvi je bilo 66-57, a u uzvratnom ogledu u Istanbulu 75-71.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Koštunica želi naplatiti izručenje Mladića </p>
<p>Neslužbeno se može čuti da je velika prašina koja se podigla u medijima krajem veljače bila glavna proba reakcije građana na izručenje Mladića</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Obećanje srbijanskog premijera Vojislava Koštunice Carli del Ponte i europskom povjereniku za proširenje Olliju Rehnu da će Ratko Mladić »u najskorijem vremenu biti uhićen i izručen Haaškom tribunalu« kod mnogih je izazvalo nevjericu, no čini se da je Koštunica prvi put u stanju to i ostvariti. Naime, u Beogradu se neslužbeno može čuti da je velika prašina koja se podigla u medijima krajem veljače zapravo bila glavna proba reakcije građana za izručenje Mladića, te da vlada ne očekuje značajnije potrese u javnosti ako se u sljedećim tjednima odluči na takav potez. </p>
<p>Unatoč privremenom rastu popularnosti u ožujku, posebno u danima poslije smrti Slobodana Miloševića, socijalisti su potvrdili vjernost Koštunici, uplašeni prijetnjom da bi vlada do narednih izbora mogla opstati uz potporu Tadićevih demokrata. Dvije struje, predsjednika središnjeg odbora stranke Ivice Dačića i šefa komiteta za organizaciju Miloševićeva pogreba Milorada Vučelića, sada se natječu koja će više podržati Koštunicu u kampanji protiv neovisnosti Crne Gore i u pregovorima o statusu Kosova, a primjetno je i osipanje zastupničkog kluba tajkuna Bogoljuba Karića. Teza vlade je da ispunjavanjem međunarodnih obveza, ponajprije u suradnji s Haaškim tribunalom, Srbija jača vlastitu poziciju u rješavanju državnih pitanja od najvećeg značaja.</p>
<p>Izručenje Mladića, prema pretpostavkama Beograda, moglo bi biti ključni argument u procesu koji se vodi pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, gdje se obrana trudi dokazati da ne postoji objektivna odgovornost SCG za genocid počinjen u BiH. Ako Koštuničina vlada stvori pretpostavke za početak procesa za Srebrenicu pred ICTY-jem, najavljen za kolovoz, signali s raznih strana upućuju na to da postoji veće raspoloženje da budu osuđeni pojedinci, a ne država. Koštunica čeka pogodan trenutak u kojem će pretrpjeti najmanje političke štete na unutarnjem i izvući najveću dobit na međunarodnom planu. Prema nekim govorkanjima, Mladiću je rezervirana karta u jednom smjeru za Scheweningen krajem travnja.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>De Villepin najavio borbu do kraja </p>
<p>Nakon zahtjeva francuskih sindikata i studentskih organizacija u srijedu da se do Uskrsa ukine sporni zakon o prvom zapošljavanju, u četvrtak se oglasio premijer Dominique de Villepin. Odbacivši nagađanja da će možda dati ostavku zbog prijepora oko zakona koji on toliko zagovara, De Villepin je rekao: »Predsjednik mi je povjerio zadaću da budem na čelu borbe za nova radna mjesta. Tu ću borbu voditi do kraja«. </p>
<p>Premijer je rekao kako je spreman saslušati sve prijedloge, ali se nije izjasnio o mogućem povlačenju spornog zakona. »Otvorili smo razdoblje dijaloga, bez uvjeta i bez tabu tema«, rekao je. »Moj prvi prioritet je, naravno, smiriti situaciju. Vrijeme da se kriza završi«, naglasio je premijer. </p>
<p>Bez obzira na započete pregovore, prosvjedi su se nastavili i u četvrtak. Kako javlja agencija AFP, protivnici zakona blokirali su pristup tvornicama Airbusa na jugozapadu zemlje te velike pariške kolodvore i prometnice na prilazu velikim gradovima. U noći na četvrtak stotine prosvjednika blokirale su tijekom dva sata konvoj s dijelovima zrakoplova A380 izvan tvornice za sastavljanje blizu Toulousea.</p>
<p>U Parizu je u četvrtak ujutro promet prekinut na kolodvoru Gare de l'Est, a cestovne barikade su na raznim mjestima zemlje izazvale prometne čepove s kolonama dugim više desetaka kilometara. Glavni studentski sindikat UNEF pozvao je u srijedu na intenziviranje cestovnih i željezničkih blokada, što se i dogodilo u području Marseillea, Grenoblea, Chamberyja, Nantesa i drugih gradova. [G. T./Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Senatski obračun zbog zakona o imigrantima</p>
<p>Dvoboj u Senatu oko restriktivnog zakona o imigraciji neki već nazivaju »obračun kod OK korala«</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rasprava o imagracijskom zakonu dobila je istinski zamah u američkom Kongresu. Dvije najjače političke stranke u zemlji, civilne nevladine udruge, sve do Katoličke crkve sada su već iskristalizirali svoje stavove pro et contra traženih reformi.</p>
<p>Republikanci i demokrati su za četvrtak zakazali prvi »dvoboj« u Senatu koji neki već nazivaju »obračun kod OK korala«. Jedna od najpoznatijih TV voditeljica Elizabeth Vargasu dnevniku ABC televizije uoči rasprave pod Capitol Hillom podsjetila je da u Americi, pored borbe protiv terorizma, nema važnijeg pitanja od imigracijske politike.</p>
<p>Sudbina više od 12 milijuna ilegalaca, koliko ih prema nekim statistikama boravi u SAD, od kojih većina privređuje, plaća porez, iako rade na crno, je značajna za ovu zemlju. Jasan je stav Katoličke crkve i drugih baptističkih kongregacija koje su onima koji ilegalno prelaze meksičko-američku granicu osiguravali punktove s hranom i vodom te karte i putokaze do prvih naseljenih mjesta na jugu Amerike. Oni sasvim jasno zahtijevaju da se uvaži ekumensko, humanističko stajalište glede imigranata. Uoči uskrsnih blagdana, katolički kardinal Roger Mahony iz Los Angelesa, gdje je, uz New York, najviše ilegalnih imigranata iz Južne Amerike, podsjetio je da država mora usvojiti humanističke zakone prema useljenicima. U svojoj propovjedi, koju su citirali svi najvažniji mediji, Mahony je podsjetio kako je Isus proveo 40 dana u pustinji pripremajući se za svoju misiju, asocirajući na sve one koji u potrazi za boljim uvjetima života, prelaze pustinjsko područje juga Kalifornije, Novog Meksika ili Teksasa. </p>
<p>No, pred američkim Senatom su i poruke onih koji zagovaraju »podizanje zida«, čak i elektrificirane žičane barijere duge oko 3000 kilometara na jugu Amerike. Predvođeni liderom manjine u Senatu Harryjem Reidom, demokrati trebaju bar 60 od ukupno 100 glasova, da bi progurali svoju rezoluciju. Njihov prijedlog predviđa da bi ilegalni imigranti mogli legalizirati svoj status u SAD, sve do dobivanja državljanstva, uz uplatu kazne od 1000 dolara. Uvjeti su još učenje engleskog i prolazak kroz istragu njihove prošlosti.</p>
<p>Republikanci predvođeni senatorom Billom Fristom pripremaju kontrarezoluciju. Oni bi lakše se mogli izboriti za potrebnu većinu od 60 glasova. Oba ova prijedloga zakona trebala bi povećati sigurnost američkih granica, prvenstveno iz straha od terorizma. U izbornoj godini, razni politički kompromisi nisu isključeni! Republikanski senator John McCain skoro se približio u svojim stavovima liberalnom demokratu Edwardu Kennedyju. Svoje stavove filigranski kalibrira i senatorica Hillary Clinton, računajući na predsjedničke izbore 2008. Svi oni potenciraju važnost humanističkog principa u tretiranju problema imigranata, na čemu bezuvjetno inzistira Crkva.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ultimatum zavađenim sjevernoirskim političarima </p>
<p>Nakon 24. studenoga »zatvaramo knjigu«, zaprijetio je Tony Blair, odredivši taj datum kao zadnji rok za uspostavu regionalne vlade </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tony Blair i Bertie Ahern, premijeri Velike Britanije i Republike Irske objavili su u četvrtak svoj zadnji plan za oživljavanje regionalne vlasti u toj britanskoj pokrajini. Rekli su da 15. svibnja u Belfastu mora ponovo proraditi suspendirani parlament Sjeverne Irske Stormont. </p>
<p>Njegovim su zastupnicima dali rok od 6 tjedana da pokušaju uspostaviti višestranačku regionalnu vladu, u kojoj bi najjače protestantske i katoličke stranke dijelile vlast. Ako se zastupnici ne uspiju dogovoriti do prvog roka, imat će na raspolaganju novi rok do 24. studenoga za formiranje zajedničke vlade, objavili su Blair i Ahern iz sjevernoirskog grada Armagha koji su skupa posjetili. No, ako i taj rok prođe bez postignutog rezultata, obustavit će se zastupničke plaće. Britanska i irska vlada pokušat će potom u partnerstvu same provesti u život odredbe mirovnog sporazuma za Sjevernu Irsku. </p>
<p>No velik dio tog sporazuma iz 1998. bavi se upravo radom političkih tijela u Sjevernoj Irskoj. Kad se to odbaci, London i Dublin imat će pred sobom tek ostatke te povijesne nagodbe, pa nije sasvim jasno što će se dalje događati. Očito je jedino to da Blair i Ahern gube strpljenje sa zaraćenim sjevernoirskim političkim strankama koje ne uspijevaju prevladati međusobno nepovjerenje i vjerski jaz. Nakon zadnjeg roka od 24. studenog »zatvaramo poglavlje ... ili zatvaramo knjigu«, zaprijetio je u četvrtak britanski premijer. Njegov irski kolega je rekao da se »neće dopustiti beskrajno prolongiranje vremenskog roka«. </p>
<p>Britanski ministar za Sjevernu Irsku Peter Hain izjavio je pak kako ne očekuje da će nagodba biti postignuta u prvom roku, ali je rekao da mora biti dosegnuta prije kraja godine. »Porezni obveznici u Sjevernoj Irskoj ... neće prihvatiti da godinama plaćaju svakom političaru plaću i dodatke po 85.000 funti za to da ne rade svoj posao« rekao je on. Dodao je da je od suspenzije Stormonta 2002. njegovo održavanje koštalo 85 milijuna funti i da se tome mora stati na kraj. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>SAD kritizira Europljane zbog odnosa prema muslimanima </p>
<p>Američki State Department kritizirao je europske zemlje zbog nedostatne integracije muslimana u čemu vidi opasnost za sigurnost SAD-a. </p>
<p>»Za razliku od SAD-a, većina europskih zemalja ne provodi ciljanu integraciju muslimana, a prema djeci muslimanskih useljenika i dalje se odnosi kao prema strancima«, izjavio u srijedu Daniel Fried državni tajnik za Europu u State Departmentu. </p>
<p>Muslimani u Europi, nastavio je, izloženi su diskriminaciji u nezaposlenosti što stvara pogodnu »publiku« za ekstremističke poruke. Osim toga, u State Departmentu drže da muslimaski ekstremisti iskorištavaju slobodu govora za širenje tih poruka u nizu zemalja. Sve to, zajedno s »krajnje negativnom percepcijom« američke vanjske politike, predstavlja vrlo opasnu smjesu, zabrinuti su u Washingtonu. </p>
<p>Iako je samo dva posto europskih muslimana sklono ekstremističkim idejama, a tek dijelić njih se okrene terorizmu i taj maleni broj je dovoljan za »razorne terorističke napade«, upozorio je Fried. On je podsjetio da su napadi od 11. rujna u najvećem dijelu pripremljeni u Njemačkoj. </p>
<p>»Pet godina nakon toga i unatoč mnogobrojnim uspjesima u borbi protiv terorizma ekstremizam u Europi predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a i njegovih saveznika«, rekao je Fried. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Koncert za elitu</p>
<p>Čak i u skučenim uvjetima snimljene instrumentalne matrice, vidjelo se i čulo zašto je glazbenik nezaboravan frontmen, jedno od zaslužnijih imena povijesti rock-glazbe</p>
<p>Sažet pedesetominutni nastup Bryana Ferryja na gala fešti Diners Club Exclusiva održanoj u srijedu navečer u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, bio je razlogom opće pomame zagrebačke publike za ulaznicama kojih nije niti bilo u prodaji. Prije Ferryja nastupio je Royal Palace Big Band Gaynela Hodgea, jednog od utemeljitelja The Plettersa, s programom standarda iz povijesti popularne glazbe kojim su primjereno zabavili koktel-društvo u prepunom HNK. Kao dopisni član/dirigent pridružio im se zagrebački jazz-glazbenik Domagoj Ralašić, a evergreeni Georgea Gershwina, Counta Basieja i drugih, s ležernim vokalima Gaynela Hodgea – koji se tek na after-hour zabavi prihvatio klavira – primjereno su zagrijali atmosferu »punu« smokinga i toaleta. </p>
<p>Nakon što je Royal Palace u swingerskoj maniri vrtnih zabava završio jednosatni nastup, na scenu se popeo Bryan Ferry za predviđeni set od deset pjesama, ali, na iznenađenje nekih, bez (pogrešno) najavljenog pratećeg sastava. Ferry je, na žalost, nastupio uz matricu, na instrumentalnoj podlozi playbacka, u društvu četiri tamnopute pjevačice i dva gitarista, a pitanje je što bi bilo da je takav koncept zamijenio »unplugged« nastupom u društvu nekoliko glazbenika iz orkestra i dohvatio se standarda Brecht/Weill vremena koji su mu bili nadohvat ruke, i koje je obradio na pretposljednjem albumu »As Time Goes By«. </p>
<p>Nakon početka s obradom »I Put A Spell On You« Screaming Jaya Hawkinsa, mnogi su u publici naivno očekivali da se napokon podigne zavjesa iza ansambla statista i pojavi »pravi« prateći sastav. Bilo je pomalo čudno gledati ikonu art-rocka kako s vokalima uživo pjeva »preko« pjesama s CD-a koje imate u kućnoj kolekciji. No predviđenih pedesetak minuta nastupa ipak je naznačilo, čak i u skučenim uvjetima snimljene matrice, zašto je Ferry nezaboravan frontmen, jedno od zaslužnih imena povijesti rock-glazbe. Sofisticirana snimka »originala« i repertoar sastavljen od pjesama sa solističkih albuma, starih Roxy Music favorita i obrada tuđih klasika, pokazali su da je 61-godišnji Ferry pored scenske elegancije zadržao i sve odlike vrhunskog pjevača. </p>
<p>No iako ne treba mnogo za poznati scenski nastup pun ležernih gesti kakav bi mnogi poželjeli na »svojoj« privatnoj zabavi, osnovni hendikep i ograničeni manevarski prostor s prethodno snimljenom podlogom, te »hladni zvuk« matrice vidljivo su sputavali energiju na pozornici gdje se jedino Ferry osjećao na svom terenu. Pjevačice su uredno odradile posao, dok su dva pozadinska, no-fame« gitarista stigla iz neke druge priče. </p>
<p>Najzanimljiviji dio partyja dogodio se poslije iste večeri kada su se Ferry, Gaynel Hodge i društvo spustili u klub HNK smješten u podrumu, gdje je Hodge, uz povremeno sudjelovanje saksofonista, gotovo sat vremena za klavirom zabavljao okupljene izvedbama rock-standarda »Route 66«, »Kansas City«, »You Can't Sit Down« i drugih. Ferry je na barskom stolcu pokraj klavira ležerno promatrao nastup, dao nekoliko autograma, ali se ipak nije pridružio Hodgeu. Dakle, nije nimalo skrenuo s krute rute izvršenja ugovornih obveza, a upravo bi neka izvedba s Hodgeom – ili večer ranije u BP Clubu, iz kojeg je izašao čim je ušao – dala notu posebnosti boravku u Zagrebu i predstavljala onu »raritetnu« situaciju kakva se ne viđa svaki dan. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Isključenost iz društva</p>
<p>Drugi nam pomažu da prebrodimo nedaće, a protiv osjećaja da nas nitko ne razumije teško se, ali ne i nemoguće boriti </p>
<p>O međuljudskim je odnosima Aristotel davno rekao da nitko razuman ne bi odabrao život bez prijatelja. Od antičkih se vremena pa do danas svi slažu da je čovjek socijalna životinja, što znači da se može prepoznati u drugom čovjeku. Potreba pripadanja društvu i stvaranja dobrih odnosa s drugim ljudima stara je koliko i sam čovjek. U društvu drugih prevladavamo samoću, drugi nam pružaju podršku kada nam je to najpotrebnije, tuguju s nama i na posljetku, upravo posredovanjem drugih stvaramo sliku o sebi, jer se možemo spoznati tek u usporedbi s drugima.</p>
<p>Ipak, mnogi se boje komunikacije s drugima, a posljedica toga je osjećaj isključenosti iz društva. Većina se ljudi ponekad osjeća izolirano ili čak odbačeno od društva, ali ako taj osjećaj potraje dulje, nastaje i psihički problem koji ugrožava privatni ili poslovni život. Zapravo, psiholozi čak smatraju da su u korijenu svih psihičkih problema konflikti u odnosima s drugima. Upravo su nerazjašnjeni konflikti glavni pokretač stresa, pa su i simptomi isti.</p>
<p>Marija, četrdesetogodišnja voditeljica marketinga ima izazovan, dobro plaćen posao, zadovoljavajući društveni život i obitelj. Unatoč tome, Marija je frustrirana zbog osjećaja isključenosti iz društva. Kada izađe s prijateljima na piće, ne osjeća da je zaista s njima i uglavnom šuti, smatra da je na poslu kolege gledaju oprezno i da je ne čuju, te da je u obitelji ne trebaju. Osim psihičkih problema, poput niskog samopoštovanja, tjeskobe i depresije, Marija često pati od glavobolja, nesanice i napadaja panike. Svjesna svog problema, Marija je pošla na psihoterapiju, gdje je odmah doznala da je njezin glavni problem loša komunikacija.</p>
<p>Riječka psihoterapeutkinja dr. Ana Kandare navodi najčešće razloge loše komunikacije:</p>
<p>• Ne razumijemo sebe, svoje strahove, probleme koje imamo u komunikaciji s drugima</p>
<p>• Ne znamo komunicirati, ne znamo govoriti o svojim osjećajima</p>
<p>• Ne znamo slušati</p>
<p>• Sami se ne želimo mijenjati koliko je potrebno, a ustrajemo na tome da se drugi promijene</p>
<p>• Ako ne volimo sebe, obično ne volimo ni druge ljude, tražimo im mane ili ih idealiziramo, oba načina narušavaju naše odnose s drugima</p>
<p>• Igramo »igre« umjesto da iskreno i otvoreno komuniciramo</p>
<p>• Zavaravamo sebe tako što izmišljamo razloge za vlastito loše ponašanje</p>
<p>Loša komunikacija, dakle, dovodi do osjećaja isključenosti. Oxfordski psihijatar Jeffrey E. Young smatra da socijalna isključenost ima više lica. To može biti osoba koju svi maltretiraju ili usamljenik i čudak. Može imati čak mnogo znanaca ili prijatelja, ali se iznutra osjeća osamljeno. Young, također, ističe da loša komunikacija sa samim sobom neizbježno vodi u teškoće s drugima. Korijene izoliranosti treba tražiti i u djetinjstvu. Ako se osoba kao dijete osjećala drukčijom od ostalih, moguće je da je razvila vlastitu obrambenu strategiju u socijalnim kontaktima.</p>
<p>Osjećaj isključenosti iz društva ne smije se zanemarivati. Osoba koja se tako osjeća izbjegava situacije koje je do toga dovode, ali odgoda rješavanja problema neće nimalo pomoći. </p>
<p>Sunčana Kolarić Skočilović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Nema dokaza protiv Gucića</p>
<p>Sudu su predočeni podaci da su uplate za spornu dokapitalizaciju obavljene u zakonskim okvirima i da se ne mogu smatrati fiktivnim, iako nisu bile gotovinske</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Josipa Gucića i njegova sina Zvonimira te Borisa Ostoića, bivšeg predsjednika Uprave »Slavonija osiguranja«, nepravomoćnom presudom oslobodilo je u četvrtak sudsko vijeće osječkoga Županijskog suda optužbi za zlouporabu položaja i ovlasti pri dokapitalizaciji te tvrtke 1999. godine.</p>
<p>Njih se teretilo da je prvooptuženi Ostoić zajedno sa Zvonimirom Gucićem, tadašnjim direktorom tvrtke G-šport, a na nagovor Josipa Gucića obavili fiktivnu dokapitalizaciju Slavonija osiguranja, u kojem su članovi Gucićeve obitelji stekli po 180 dionica te tvrtke i time oštetili poduzeće za više od četiri milijuna kuna.</p>
<p>Sudsko vijeće je u obrazloženju presude ocijenilo da analizom dokaza nije dokazano da su optuženici počinili kaznena djela, za koja ih je osječko Županjsko državno odvjetništvo teretilo u optužnici. Utvrđeno je, nakon uvida u podatke tadašnjeg Zavoda za platni promet da su uplate za spornu dokapitalizaciju obavljene u zakonskim okvirima i da se ne mogu smatrati fiktivnim, iako nisu bile gotovinske.</p>
<p>Izricanju presude nisu nazočili Josip i Zvonimir Gucić, a stranke imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu RH. </p>
<p>Ognjen Gvozdenović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U »fušu« radili kao prometni policajci</p>
<p>Dva policajca Druge policijske postaje do daljnjeg su suspendirani, a prema riječima donačelnika PU zagrebačke Dubravka Novaka, zasigurno više neće raditi u policiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog zloporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službene isprave u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda nakon dovršene kriminalističke obrade dovedena su dva policajca Druge policijske postaje, Mladen T. (24) i Vinko K. (25).</p>
<p>Njih dvojica su, pokazalo se tijekom istrage, u ponedjeljak oko 9,30 sati na raskrižju Ljubljanske avenije i Fallerovog šetališta u namjeri da pribave protupravnu imovinsku korist prekoračili svoje ovlasti tako što su u prometu zaustavili 25-godišnju vozačicu »alfa romea 145«. Vozačica je, naime, prošla na crveno svjetlo kroz spomenuto raskrižje (za koji je prekršaj propisana novčana kazna od 800 kuna i jedan kazneni bod), a njezina »alfa« također nije imala prednju registracijsku pločicu (za što je propisana novčana kazna od 300 kuna).</p>
<p>Dvojica policajca su zatim 25-godišnjakinji predložila da plati jednu od propisanih kazni za dva počinjena prekršaja. Vozačica je pristala te joj je mlađi policajac izdao krivotvorenu potvrdu te netočno unio podatke o ustrojstvenoj jedinici napisavši da se radi o prometnoj policiji, a unio je u krivi broj službene značke.</p>
<p>Vozačica je kasnije prijavila događaj policiji koja je otkrila kompromitirajuće podatke, pa su policajci, nakon istrage, dovedeni u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda. Osim toga, do daljnjeg su udaljeni s dužnosti, a prema riječima zamjenika načelnika PU zagrebačke Dubravka Novaka, zasigurno više neće raditi u policiji.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Merčep: Ovo je politički proces</p>
<p>Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata, tvrdi obrana, nije Spajićevu »Dragovoljcu« transverirala namjenska sredstva </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »To se moglo utvrdit revizijom! Istom onom koja je ubila Spajića, no ovo je i tako politički proces«, komentirao je Tomislav Merčep činjenicu da sudskom spisu ne »priliježu« neke uplate na račun UHDDR-a iz 1999., zbog kojih se njega tereti za milijunsku zloporabu u poslovanju. Kako je njegov branitelj Marko Ujević u četvrtak objasnio na zagrebačkom Općinskom sudu, a s čim se složila i sudska financijska vještakinja, riječ je o ukupno četiri uplate iz 1999. godine. Prema dokumentaciji koju je Merčepov branitelj priložio u sudski spis, sredstva za UHDDR uplatila je te godine sama Vlada RH, odnosno Ured za izbjeglice i prognanike. Ukoliko sudska vještakinja, na temelju financijskih kartica, financijskog izvješća i žiro računa Udruge iz 1999. na sljedećoj raspravi to i potvrdi, bit će to zanimljiv »preokret« u postupku, s obzirom da se Merčepa tereti za prebacivanje izrazito namjenskih sredstava s računa Udruge na račun NK »Hrvatski dragovoljac«. Prema optužnici pak, sporna sredstva koja su, ugovorima o cesiji, završila na računu kluba odnosno društva »Dragovoljac šport«, Merčepova je Udruga dobila od Ministarstva branitelja isključivo za potrebe UHDDR-a.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za smrt pješaka uvjetna kazna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vozač autobusa Željko R. (39) nepravomoćno je osuđen na samoborskom Općinskom sudu zbog usmrćenja pješaka Lovre Moguta, na uvjetnu zatvorsku kaznu od 2 godine s rokom kušnje od 5 godina. </p>
<p>Nesreća se dogodila 15 studenoga 2004. godine u središtu Samobora, na obilježenom pješačkom prijelazu na kružnom toku kod križanja ulice Ljudevita Gaja i Krležine. Sud je u presudi zaključio kako je Željko »propustio pravovremeno smanjiti <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i zaustaviti autobus ispred pješačkog prijelaza kako bi propustio pješaka«. </p>
<p>U obrazloženju presude navodi se da se autobus u kobnom trenutku kretao brzinom od oko 27 km na sat, te da je vozač imao oko 18 metara prostora da zakoči prije nego što je udario pješaka. </p>
<p>Sud je odbio zahtjev obrane za dodatnim vještačenjem slučaja. Zanimljivo je da je sud odbacio kao nevjerodostojno svjedočenje jednog očevica događaja koji je (jednini od nekoliko svjedoka) ispričao priču koja je išla u prilog okrivljenoga vozača. Taj svjedok je naime rekao da je iz autobusa vidio Lovru Moguta kako trči uz autobus, prestiže ga te u trenutku nailaska autobusa zakoračuje na kolnik. Sud je zaključio da je nemoguće da bi pokojni Lovro, koji je u trenutku smrti imao 63 godine, bio izrazito gojazan i slabog srca, mogao iskazati takve atletske osobine. </p>
<p>U obrazloženju presude se navodi i da je uvjetna kazna te godina dana zabrane vožnje biti dovoljna za postizanje »generalne i specijalne prevencije«, ta da unatoč krivnji Željko R. »nije postupao namjerno«. Inače Općinsko državno odvjetništvo zatražilo je bezuvjetnu zatvorsku kaznu od šest mjeseci. [D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pokušali prošvercati Etiopljane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Samoborski policajci dovršili su kriminalističku obradu nad 44-godišnjakom i njegovim 17-godišnjim sinom te njegovim vršnjakom zbog pokušaja prebacivanja dvojice Etiopljana preko hrvatske granice u Sloveniju.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je kako se 44-godišnjak i njegov maloljetni sin, prema prethodnom telefonskom dogovoru, u ponedjeljak sastali s još uvijek nepoznatim muškarcem na benzinskoj postaji u Bregani od kojeg su dobili 200 eura te su preuzeli 31-godišnjeg i 32-godišnjeg Etiopljanina.</p>
<p>Etiopljane su na benzinsku postaju dovezla dvojica muškaraca u »mercedesu«, a otac i sin te Etiopljani krenuli su »opel kadettom« do obližnjeg kafića gdje su pokupili 17-godišnjaka pa su se svi zajedno uputili do graničnog prijelaza sa Slovenijom. U blizini granice dvojica maloljetnika su s Etiopljanima pješice krenuli preko državne granice, no tad su ih otkrili slovenski policajci i predali ih hrvatskim kolegama. Otac, njegov sin te njegov vršnjak dovedeni su u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Actavis povlači ponudu?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska farmaceutska kompanija Pliva priopćila je u četvrtak, a prenosi Zagrebačka burza, da su se njena Uprava i Nadzorni odbor sastali u srijedu kako bi zajednički razmotrili neobvezujući prijedlog islandske kompanije Actavis te Plivine strateške opcije u kontekstu aktualnih trendova konsolidacije u globalnoj generičkoj farmaceutskoj industriji. </p>
<p>Nakon tog sastanka i uz suglasnost Nadzornog odbora, Pliva opet ističe kako potvrđuje svoj stav da prijedlog Actavisa ne odražava pravu vrijednost i potencijal razvoja kompanije. U priopćenju se dodaje i da je, u stalnom nastojanju da ostvari maksimalnu vrijednost za dioničare, Plivin menadžment angažirao Deutsche Bank kao podršku u razmatranju strateških opcija.</p>
<p>Robert Wessman, predsjednik i glavni izvršni direktor Actavisa izjavio je pak u četvrtak da je ta kompanija spremna povući svoju preliminarnu ponudu od 1,6 milijardi dolara za kupnju Plive ako njen menadžment, u nadolazećim tjednima, nastavi s odbijanjem ponuđenoga. »Vrijeme je da i dioničari izraze svoje mišljenje«, dodao je Wessman ističući da, ako Plivina Uprava na čelu s predsjednikom Željkom Čovićem, »ne bude djelovala u dobroj vjeri morat će podnijeti i posljedice koje će uslijediti u slučaju odustajanja«. Wessman je dodao da bi Plivini dioničari, ako žele spajanje s Actavisom, trebali uputiti Čoviću pismo zahtijevajući da omogući dubinsko snimanje tvrtke. U intervjuu za Dow Jones Newswires, Halldor Kristmannsson, Actavisov glasnogovornik izjavio je da je islandska tvrtka u kontaktu s Plivinim dioničarima čiji pritisak na Plivinu Upravu raste te da očekuju početak pregovora. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Inspektori kreću u lov na dužnike</p>
<p>Objekte na crno vrlo često izdaju i stranci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na dan 31. prosinca 2005. ukupan dug hotelijera za boravišnu pristojbu iznosio je 20.527.290 kuna, s tim da gotovo polovica tog iznosa otpada na Splitsko-dalmatinsku županiju. Dug, pak, za paušal koji se odnosi na privatni smještaj bio je 5.627.643 kuna.</p>
<p>»Naplata je bolja nego ranijih godina, ali se i dalje radi o velikim svotama duga. Od ukupne količine novca u optjecaju, 93 posto od boravišne pristojbe uredno se prosljeđuje, a samo je sedam posto sporno. No i to su veliki novci. Problem je u tome što je taj novac naplaćen od gostiju, ali nije proslijeđen nama. Najveći dužnici su državne tvrtke koji zadržavaju novac za sebe misleći da im se ništa neće dogoditi«, rekao je Vjesniku Stipe Maleš, financijski direktor Hrvatske turističke zajednice.</p>
<p>Maleš otkriva da je s problemom neplaćanja boravišne pristojbe upoznat Državni inspektorat te da inspektori sada kreću na teren kako bi utjerali dugove. Dodaje kako će i ljudi iz Hrvatske turističke zajednice još jednom obići najveće dužnike te im dati određeni kraći rok u kojem moraju podmiriti dugove. Ako ostanu ravnodušni na upozorenje, slijedi prisilna naplata uz zaračunavanje kamata.</p>
<p>Uz spomenutu Splitsko-dalmatinsku županiju, najviše dužnika za boravišnu pristojbu ima u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Istarskoj županiji. Apsolutno najveći dužnik su Hoteli Podgora, koji su zadnjeg dana prošle godine dugovali 1.829.105 kuna. Mnogo duguje i Hotel Medena, Seget, te Hoteli Helios iz Starog Grada na Hvaru. Splitsko-dalmatinska županija predvodi i po neuplaćenom iznosu paušalnog iznosa boravišne pristojbe, a slijede je Istarska i Zadarska županija. </p>
<p>Premda ih se to ne tiče, predsjedništvo Hrvatske udruge hotelijera nedavno se oglasilo kako je paušalna naplata boravišne pristojbe propao projekt jer paušal i dalje plaćaju samo oni koji su i dosad uredno podmirivali obveze, dok se ostali i dalje »švercaju«. </p>
<p>»Vrijeme je i da se kod privatnih iznajmljivača radikalnije krene u naplatu, mislim da bi se ove sezone moglo mnogo toga promijeniti. To se posebno odnosi na strance, koji nerijetko iznajmljuju svoje objekte koje imaju na hrvatskoj obali. Pritom ne plaćaju ni porez niti boravišnu pristojbu. Uz sve to, iz svojih zemalja donose hranu, a objekte oglašavaju u svojim tiskovinama. Hrvatska baš nikakve koristi nema od takvog turizma. Kad bi se naši ljudi pokušali tako ponašati u drugim zemljama, primjerice Sloveniji, ne samo da bi platili sve moguće obveze, nego i vrlo visoku kaznu«, zaključuje Vjesnikov sugovornik. </p>
<p>Inače, obveznici plaćanja paušalnog iznosa, na ime boravišne pristojbe najviše duguju Turističkoj zajednici Medulina, 449.158,40 kuna.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dubrovnik i Ohrid u jednome danu</p>
<p>Radit će se na izravnim kontaktima između putničkih agencija i tvrtki, s ciljem povećanja turističke razmjene</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sporazum o suradnji u turizmu rezultat je dogovora između Hrvatske i Makedonije od prije točno godinu dana. Zadovoljan sam da smo ga danas realizirali, rekao je u četvrtak Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka prilikom potpisivanja ovog sporazuma u sklopu zagrebačkog Crans Montana Foruma. </p>
<p>Hrvatska i Makedonija razvijaju različite, ali komparativne oblike turizma koji zajedničkom suradnjom mogu gostima ponuditi razgledavanje Dubrovnika i posjet Ohridskom jezeru u istom danu. Izražavajući zadovoljstvo zbog potpisanog sporazuma, pomoćnik makedonskog ministra gospodarstva Saša Andonovski istaknuo je kako je time potvrđena dobra suradnja dviju zemalja te najavio bilateralni susret na Ohridu, dogovoren za iduću godinu s ciljem operacionalizacije sporazuma.</p>
<p>Potpisanim sporazumom predviđa se razmjena praktičnih iskustava i znanja na različitim područjima turističke djelatnosti. Radit će se na izravnim kontaktima između putničkih agencija i zainteresiranih tvrtki, s ciljem povećanja turističke razmjene, posebice na području kulturnog turizma. Predviđeno je i osnivanje mješovite radne skupine za suradnju, koja bi se sastajala svake dvije godine. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Privatizacija - imperativ za Montažu Đuro Đaković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ako želimo biti regionalni i europski igrači, moramo se udružiti jer samo tako možemo konkurirati na svjetskom tržištu, rekao je u četvrtak direktor Institut građevinarstva Hrvatske Petar Đukan, na okruglom stolu koji je na temu privatizacije Montaže Đuro Đaković, održan u organizaciji predstavnika građevinskog klastera u kojem su IGH, Dalekovod, Konstruktor Inžinjering te Ekonerg. Direktor Montaže Darko Katić istaknuo je da je privatizacija imperativ Montaže zbog razvoja proizvodnje, opstanka na postojećem i izlaska na nova tržišta. Dodao je kako za privatizaciju imaju dvije zanimljive ponude - klastera i austrijske tvrtke Christof Group. [A. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hanfa: Addendi oduzeto odobrenje za sve vrste osiguranja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga oduzela je društvu Addenda zdravstveno osiguranje odobrenje za obavljanje svih vrsta osiguranja, a cjelokupni portfelj polica osiguranja Addende bit će prenesen drugom osiguravajućem društvu u Hrvatskoj, priopćeno je nakon današnje sjednice Hanfe. Addenda zdravstveno osiguranje dužno je u roku 30 dana prenijeti cjelokupni portfelj polica osiguranja drugom osiguravajućem društvu u Hrvatskoj, a ako to ne učini, to će učiniti Hanfa. U Addendi je tijekom listopada 2005. utvrđeno više nepravilnosti i nezakonitosti od kojih je najznačajniji manjak jamstvenog kapitala. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Osnovan krizni stožer za obranu od poplava</p>
<p>Vodostaj Dunava kod Batine u četvrtak u 14 sati iznosio je plus 712 centimetara, a očekuje se da će tijekom vikenda narasti i do plus 750</p>
<p>Zbog sve veće opasnosti od visokih vodostaja Dunava i Drave, čiji se najviši vodeni valovi očekuju za vikend s razinom većom i od one iz 2002. godine, u četvrtak je u Osijeku osnovan Krizni stožer za obranu od poplave Osječko-baranjske županije. </p>
<p>Osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo, predsjednik Kriznog stožera, poručio je da sve službe odgovorne za sigurnost građana i imovine u slučaju eventualne ugroze zbog visokog vodostaja Drave i Dunava moraju biti spremne.</p>
<p>»Visoki vodostaj traje već dulje, a opasnost će biti prisutna još barem sedam dana, posebice stoga što se ne zna kako će reagirati obrambeni sustavi jer je sve raskvašeno«, naglasio je Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda Osijek. </p>
<p>Osim što su vodostaji sve viši, jer je vodeni val sve bliže Hrvatskoj, kiša uporno pada već dva dana, što dodatno opterećuje nasipe i pogoduje porastu vodostaja. </p>
<p>Vodostaj Dunava kod Batine u četvrtak u 14 sati iznosio je plus 712 centimetara, a očekuje se da će za vikend narasti i do plus 750. Usporedbe radi, 2002. najviši izmjeren vodostaj Dunava kod Batine bio je plus 731 centimetar. </p>
<p>»Batina i taj dio Baranje može se obraniti od poplava i u slučaju da vodostaj naraste i na rekordnih plus 800«, kazao je Đuroković. </p>
<p>Trenutačno se utvrđuje dio nasipa Dunava u naselju Batina, a Hrvatska vojska osigurava nasip u Vukovaru, gdje kod Veslačkoga kluba prijeti izlijevanje Dunava.</p>
<p>»Ono što nas iznenađuje jest iznimno visok vodostaj Drave u Osijeku koja raste i po dva centimetra na sat«, istaknuo je Đuroković objasnivši kako je njezin vodostaj u četvrtak u 14 sati iznosio plus 437 centimetara. </p>
<p>Drava se u noći na srijedu izlila na šetnicu uz lijevu obalu, gdje je nasip nešto niži, izlijeva se na vodostaju od plus 360. No, Osijek još nije ugrožen jer se nalazi na desnoj obali, gdje je nasip viši za tri metra. Očekuje se da će za najvišeg vodostaja tijekom predstojećeg vikenda Drava narasti do plus 470 centimetara, što je za 30 centimetara više od najvećeg vodostaja iz 2002. </p>
<p>Sjednici Kriznog stožera nazočio je i Vladimir Faber, načelnik osječko-baranjske policijske uprave, koji je izvijestio da će 10 ekipa Specijalne policije i deset terenskih vozila biti stalno na terenu i pratiti situaciju na nasipima. </p>
<p>Direktor osječkog vodovoda Ljubomir Novoselić kazao je da pitka voda iz vodovoda nije u opasnosti. Međutim, za mještane Batine, koji koriste vodu iz bunara, po hitnom će se postupku organizirati cisterne s pitkom vodom.</p>
<p>Izvanredne mjere u Vukovaru </p>
<p>Razina Dunava u Vukovaru dosegla je u četvrtak u 13 sati točku od 631 centimetar, pa su proglašene izvanredne mjere obrane od poplava, potvrdio je Zvonimir Pintarić, voditelj obrane od poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Vodostaj Dunava kod Batine stagnira, te se u Vukovaru ne očekuju veći problemi. I dalje su angažirani radnici Hrvatskih voda i vojska, a zbog izvanrednog stanja i pripadnici Civilne zaštite. Zečji nasipi na Otoku sportova u Vukovaru drže, a problem predstavljaju nadolazeće podzemne vode koje se s četiri crpke odvode. I na improviziranim nasipima u četvrti Buđak u Vukovaru stanje je normalno, a nasipi se stalno nadziru. Pod predsjedanjem župana vukovarsko-srijemskog Bože Galića održana je i u Vukovaru sjednica Kriznog stožera na kojoj se razmatrala najnovija situacija. </p>
<p>[Maja Sajler / G. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Avion nije prevozio osumnjičenog za terorizam</p>
<p>U zrakoplovu koji je doletio iz Sudana bilo je osam članova posade, a na povratku je uz njih bilo još sedmero putnika</p>
<p>SPLIT/ZAGREB</p>
<p> - »Zrakoplov za koji Amnesty International sumnja da je poslužio CIA-i da preko dubrovačke zračne luke preveze osumnjičenika za terorizam, prema podacima hrvatske policije, nije korišten u takve svrhe«, rekao je u četvrtak načelnik Odjela Aerodromske i Pomorske policije Zoran Ničeno.</p>
<p>MUP je potvrdio da je navodni CIA-in civilni zrakoplov s osam članova posade sletio u Čilipe 23. travnja 2005., a na odlasku dva dana kasnije u njega se ukrcalo još sedam putnika. Ničeno je rekao da je avion bio prijavljen kao privatni let za potrebe tvrtke te da ti putnici nisu prošli nikakve posebne mjere granične kontrole jer nije riječ o osobama koje zahtijevaju vizni režim. Rekao je kako pretpostavlja da je riječ o američkim državljanima koji »nisu bili nimalo sumnjivi«.</p>
<p>»Policija nije nikakve posebne mjere nadzora primjenjivala ni nad zrakoplovom niti je evidentiran neki dolazak ili odlazak iz zrakoplova dok je bio na pisti zračne luke, što govori da je bio prazan«, kazao je. »Znakovito je da se sve događalo tijekom vikenda i očito je da su ti ljudi došli u Dubrovnik za vikend«, rekao je.</p>
<p>»U tvrdnjama Amnestyja točno je da je to bio jedan od zrakoplova koje ta udruga navodi da su sletjeli u Dubrovnik«, kazao je.</p>
<p>Tajnik Amnesty Internationala Hrvatske Edin Tuzlak zatražio je u četvrtak od Vlade da pokrene istragu o zrakoplovima privatnih tvrtki kojima je navodno CIA tajno prebacivala osumnjičene za terorizam, a koji su se u dva navrata koristili dubrovačkom zračnom lukom od 2002. do 2005. </p>
<p>»Prema našim saznanjima, zrakoplov 'Boeing 747', koji je u siječnju 2004. sletio u Zračnu luku Dubrovnik, sudjelovao je u otmici njemačkog državljana Khaleda al Masria, pogrešno osumnjičenog za terorizam«, rekao je Tuzlak i objasnio kako je to razlog da Vlada traži objašnjenje SAD-a. [Irena Dragičević/ Tomislav Tadić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Prihvaćena izvješća o radu obavještajnih službi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je u četvrtak prihvatio izvješća o radu POA-e, OA-e i VSA u 2005. Prema riječima predsjednika Odbora Ivana Jarnjaka, u raspravi je zaključeno da postoji uzlazni trend u povećanju ozbiljnosti i profesionalnosti obavještajnih službi, što govori činjenica da je lani bilo manje afera vezanih uz rad službi nego prije.</p>
<p>Jarnjak nije mogao govoriti o sadržaju izvješća jer imaju oznaku tajnosti, pa stoga nije mogao reći je li u izvješću o radu POA-e bilo riječi o njezinu doprinosu lociranju generala Ante Gotovine. »U izvješću ima poglavlje o suradnji s Haaškim sudom, no svako poglavlje nismo pojedinačno ocjenjivali nego samo izvješća prihvaćali generalno«, kazao je Jarnjak, koji nije mogao potvrditi ni tvrdnju da je POA istraživala prodaju Večernjeg lista Styriji.</p>
<p>»Mogu samo reći da se POA bavila i određenim gospodarskim pitanjima sa sigurnosnog aspekta, jer je i to u njezinoj nadležnosti«, dodao je Jarnjak. Na pitanje je li se razgovaralo o tvrdnji da je bivši predsjednik Visokog trgovačkog suda Nenad Šepić povezan s podzemljem, Jarnjak je rekao da će se u svibnju održati tematska sjednica Odbora na kojoj će biti glavni državni odvjetnik i ravnatelj Uskoka, kako bi se raspravila Uskokova djelotvornost. </p>
<p>Upitan za komentar navoda da je CIA koristila dubrovački aerodrom za prebacivanje osumnjičenika za terorizam, Jarnjak je kazao da je Odbor o tome zatražio informacije od Ministarstva prometa. Najavio je da će se u travnju održati tematska konferencija o metodologiji izvješćivanja o radu obavještajnih službi, nakon koje bi bilo moguće da se izvješća podnose polugodišnje ili kvartalno.</p>
<p>Kako se neslužbeno doznaje, POA u svom izvješću navodi da je Gotovinu locirala na Kanarskim otocima 28. rujna i o tome obavijestila Haaški sud, nakon čega je Gotovina 7. prosinca uhićen. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Proširenje Cefte u listopadu</p>
<p> je predviđeno da se proširenje završi do kraja godine, ali mi se činilo da je to predugo. Mi članice Cefte imamo iskustva, postoje bilateralni sporazumi i mislim da možemo završiti pregovore prije, kazao je hrvatski premijer</p>
<p>BUKUREŠT (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivo Sanader, na summitu Cefte u Bukureštu, pokrenuo je novu inicijativu da se ubrza prijem novih članica do rujna i da se summit o proširenju održi u listopadu. Tada bi nove članice Cefte uz Rumunjsku, Bugarsku, Hrvatsku i Makedoniju postala Srbija i Crna Gora, Albanija, BiH i Moldavija.</p>
<p>»Bilo je predviđeno da se proširenje završi do kraja godine, ali se meni činilo da je to predugo. Mi članice Cefte imamo iskustva, postoje bilateralni sporazumi i mislim da možemo završiti pregovore prije«, kazao je Sanader, čime bi za tri mjeseca bio skraćen proces pregovaranja.</p>
<p>»Rumunjskoj i Bugarskoj zaista iskreno želim da 1. siječnja sljedeće godine postanu punopravne članice EU-a, a ovako bi tri mjeseca bile s nama u Cefti«, rekao je premijer.</p>
<p>»Summit Cefte u Bukureštu ocjenjujem kao velik događaj za Europsku uniju i regiju, jer se pokazalo da EU nije zatvorio vrata za zemlje jugoistoka. Usvojena deklaracija u Bukureštu i ubrzanje prijema novih članica iznimno je važan događaj«, ocijenio je summit Cefte Ivo Sanader.</p>
<p>Osam premijera jugoistočne Europe razgovaralo je o važnosti okupljanja zemalja jugoistoka u Ceftu, a podršku toj ideji dali su i europski dužnosnici, austrijski kancelar Wolfgang Schüssel, povjerenik za proširenje Europske komisije Olli Rehn, koordinator Pakta o stabilnosti Erhard Busek, i svi su naglasili da okupljanje oko Cefte ne znači obnovu neke nove Jugoslavije. »Europska unija nastavit će podržavati individualni pristup svake zemlje«, kazao je Schüssel, naglasivši da treba prevladati predrasude o daljnjem proširenju Unije.</p>
<p>»Regionalna suradnja nije odvojena niti je alternativa europskim integracijama, nego njezin integralan i logičan dio«, kazao je Olli Rehn, dok Peter Mendelson, europski povjerenik za trgovinu, smatra da je jedno veliko integrirano tržište važan poticaj ulagačima i potaknut će rast zapošljavanja.</p>
<p>»U vrlo kratkom vremenu jedna ideja koja je bila na prvi pogled iznenađujuća zadobila je potporu ključnih institucija u Europi i u tom smislu svi možemo biti zadovoljni. Kao hrvatski premijer mogu reći da ćemo nastaviti s aktivnom ulogom u regiji, ne samo na planu Cefte«, kazao je Ivo Sanader. Premijer je najavio da u svibnju Hrvatska preuzima predsjedanje procesa suradnje u jugoistočnoj Europi te da će pokrenuti niz zanimljivih inicijativa.</p>
<p>»Sve to činimo prije svega zbog nas samih, a ne zbog toga što je to uvjet za EU. Hrvatska će biti tretirana individualno, to je danas rekao i kancelar Schüssel, ali sve ovo činimo prije svega u našem interesu. Riječ je o našim granicama i susjedstvu, i trajna politička stabilnost na jugoistoku je apsolutno u interesu Hrvatske«, tvrdi Sanader. </p>
<p>Premijer je kazao da je njegova želja da i Ukrajina pristupi Cefti. »To je europska zemlja i ima europsku perspektivu, a kad se steknu uvjeti, u dogovoru i s Europskom komisijom, bilo bi dobro da i ona postane članica Cefte«.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Važno raskrižje energetskih pravaca</p>
<p>Hrvatska predlaže još jedan za Europu iznimno važan projekt: gradnju LNG-terminala na otoku Krku, kazao je ministar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Srednjoročno gledano, Hrvatska će biti iznimno važno raskrižje energetskih pravaca koji će povećati sigurnost napajanja energijom ne samo za područje južne i istočne Europe, nego i šire, tj. područje EU-a. Rekao je to Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva u četvrtak na sastanku radne skupine o razvoju energetike, održanom u sklopu Crans Montana Foruma.</p>
<p>»Hrvatska predlaže još jedan za Europu iznimno važan projekt: gradnju tzv. LNG-terminala na otoku Krku. U prvoj fazi terminal bi mogao godišnje preuzeti pet milijardi prostornih metara plina, a u konačnoj fazi ta bi se brojka popela na 14 milijardi«, rekao je Vukelić. </p>
<p>Na sastanku o slobodnoj trgovini u regiji, koji je vodio irski savjetnik Padraic White, istaknuta je važnost makroekonomske stabilnosti i stvaranja povoljne klime za strane investitore. Sani Ljubičić, pročelnik Odjela za promicanje ulaganja pri Ministarstvu gospodarstva, rekao je da je Hrvatska na četvrtom mjesto po stopi izravnih ulaganja među zemljama srednje i istočne Europe. Dodao je da su više od 55 posto stranih ulaganja greenfield ulaganja, te da je hrvatsko gospodarstvo pretvoreno u gospodarstvo orijentirano prema ulagačima. </p>
<p>Hrvatska provodi ubrzanu reformu pravosuđa i u tome je vodeća zemlja regije. Učinkovitost pravnog sustava jedan je od preduvjeta za gospodarski rast Hrvatske, posebno kada govorimo o području tržišta nekretnina, pravu vlasništva i stvaranja pozitivne investicijske klime općenito, izjavila je ministrica pravosuđa Ana Lovrin na radnoj skupini posvećenoj tom pitanju. </p>
<p>Pred Hrvatskom je veliki posao, posebno na području digitalizacije zemljišnih knjiga, povećanja učinkovitosti sudstva, borbe protiv korupcije i usklađivanja zakonske regulative s onom u EU. Mnogo je toga napravljeno, donesen je Zakon o obveznim odnosima koji sa zakonima o obrtu i trgovačkim društvima čini platformu za sigurno poslovanje, 65 posto zemljišnih knjiga je preneseno u digitalni oblik, a donesena je i nacionalna strategija borbe protiv korupcije, kazala je Lovrin.</p>
<p>Vlada planira sve zaostatke vezane za zemljišne knjige riješiti do kraja ove godine, a uz to se intenzivno radi na stalnoj edukaciji sudaca i referenata, teži se korištenju alternativnih načina rješavanja sporova, te oslobađanju prekomjernog reguliranja poslovnih procesa po principu tzv. giljotine. [Luka Capar/Relja Dušek]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>S Rohom o jačanju gospodarskih veza</p>
<p>SEUL</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić počeo je u četvrtak u Seulu službeni dio posjeta Južnoj Koreji susretom s korejskim predsjednikom Roh Moo-hyunom. Razgovori dvojice državnika s izaslanstvima bili su uglavnom posvećeni gospodarskoj suradnji, no dotaknuli su se i nekih globalnih političkih pitanja od zajedničkog interesa.</p>
<p>Predsjednik Roh je izjavio kako se nada da će Mesićev posjet dovesti do jačanja odnosa između Hrvatske i više od 8000 kilometara udaljene Južne Koreje.</p>
<p>»Korejci su svjesni povijesti vaše zemlje i vašeg kulturnog naslijeđa. Znamo da zbog stabilnosti u regiji uživate ekonomski napredak do kojeg je došlo pod vašim mudrim vodstvom«, rekao je Roh koji je na predsjedničkoj dužnosti od 2003.</p>
<p>Koreja, jedan od »azijskih tigrova« sa stabilnim stopama gospodarskog rasta, pokazuje spremnost za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo. Mogućnosti ulaganja u Hrvatsku bila je tema hrvatsko-korejskog ekonomskog foruma, a o tome će predsjednik Mesić idućih dana u Seulu i gradovima Suwon i Boondang razgovarati s čelnicima nekih od vodećih korejskih tvrtki Samsung Electronics, SK Telecom i Daewoo.</p>
<p>Hrvatski predsjednik je na forumu izjavio da između Hrvatske i Koreje postoje neiskorišteni potencijali za razvitak gospodarskih veza, pa je pozvao korejske gospodarstvenike da povećaju interes za Hrvatsku koja im može biti ulaz na regionalno tržište. »Vaša iskustva u brzoj industrijalizaciji i poticanju izvoza impresivni su i za nas vrlo poticajni«, rekao je Mesić o gospodarstvu Koreje.</p>
<p>Korejski predsjednik Roh dočekao je Mesića uz najviše državničke počasti u Plavoj kući, predsjedničkoj rezidenciji izgrađenoj u tradicionalnom korejskom stilu. U svečanosti su sudjelovali pripadnici počasne garde korejske vojske odjeveni u tradicionalne ratničke odore živih boja a dobrodošlicu hrvatskom predsjedniku izrazila su i školska djeca mašući hrvatskim i korejskim zastavama. Hrvatski državni stijeg na nekoliko mjesta u središtu desetmilijunskog Seula također upućuje na posjet predsjednika Mesića kojemu je, doznaje se od korejskih novinara posvećen znatan prostor u tamošnjim medijima.</p>
<p> Predsjednik Mesić će u četvrtak razgovarati s predsjednikom Korejskog parlamenta Kim Won-Kiem, a drugi će se put susresti i s Rohom koji u njegovu čast priređuje svečanu večeru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>8,8 milijuna kuna za program obilježavanja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Organizacijski odbor za pripremu programa obilježavanja Godine Nikole Tesle, na čelu s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom, održao je u četvrtak prvu sjednicu na kojoj je raspravio prijedlog niza znanstvenih, kulturnih, obrazovnih i drugih aktivnosti koje će ove godina biti posvećena tom znanstveniku svjetskog ugleda. </p>
<p>Podsjećajući na to da je odlukom Sabora 2006. proglašena Godinom Nikole Tesle, Šeks je napomenuo da je Sabor u suradnji s Vladom utemeljio organizacijski odbor koji će pripremiti program te biti pokrovitelj svih događanja kojima će se obilježiti 150 godina od Teslina rođenja. </p>
<p>Na dan rođenja, 10. srpnja, u rodnu Smiljanu kod Gospića sudionicima svečanosti obratit će se hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik Sabora Šeks. Prije toga, 28. i 29. lipnja, u »Lisinskom« će se održati međunarodni znanstveni skup o Teslinu djelu. S obzirom na to da tih dana Sabor redovito zasjeda, Šeks je predložio da dio sjednice bude posvećen Tesli.</p>
<p>Program obilježavanja predviđa i niz multimedijskih sadržaja, festival znanosti, izložbe skulptura, prigodne brošure, za što se predviđa utrošiti 8,8 milijuna kuna. Najveći je dio novca osiguran (proračun, velike tvrtke, sponzori), a nedostaje još 872.000 kuna.</p>
<p>Predloženo je da to pokrije Vlada, a što se tiče medijske kampanje za koju se planira 2,2 milijuna kuna dogovoreno je da se u rad Odbora uključi i glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić te da se s njim vidi kako će javna televizija obilježiti Godinu Nikole Tesle.</p>
<p>Ministar kulture Božidar Biškupić primijetio je da je 2,2 milijuna za medijsku kampanju previše, rekavši da treba razmisliti ne bi li bilo bolje dio novca iskoristiti za gradnju ili obnovu neke škole. Predstavnik Srpske pravoslavne crkve Simo Rajić je pak iznio ideju o tome da se posmrtni ostaci Nikole Tesle iz Beograda prenesu u Smiljan, o čemu se Odbor nije izjašnjavao. [Ivka Bačić]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pavlović: »Kome u Europi smeta kršćanstvo?« </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Metropolit zagrebačko-ljubljanski SPC Jovan Pavlović u četvrtak je u Tribini grada Zagreba održao predavanje na temu »Uloga i značenje kršćanstva i Kristova evanđelja u Europi«, nakon čega je odgovarao na pitanja slušatelja. </p>
<p> »Cjelokupna europska kultura prožeta je kršćanskim duhom stoga se postavlja pitanje - kome kršćanstvo danas u Europi smeta?«, istaknuo je u svom predavanju metropolit Jovan. On je pritom primjetio da je u zapadnoj Europi oslabio interes za vjeru i da se crkve zatvaraju dok se u Hrvatskoj grade nove. Govoreći o ekumenskom dijalogu između pravoslavnih i katolika istaknuo je važnu ulogu pape Ivana Pavla II. ali i dobru volju pape Benedikta XVI. da se taj dijalog razvija. Glede moralnih pitanja u našem društvu, poglavito legalizacije pobačaja i istospolnih brakova, istaknuo je načelno jedinstvo kršćanskih crkava čiji moral ne mogu mjenjati politički sustavi. Usprkos opadanju interesa za vjeru Europa nije izgubljena za kršćanstvo ali kršćani trebaju biti jedinstveni – upozorio je metropolit.</p>
<p> Na upit postoji li mogućnost obnove Hrvatske pravoslavne crkve, on je rekao da je to čisto političko pitanje jer su Hrvati »jedni od najrevnijih vjernika Katoličke crkve«. Što se pak tiče obnove ratom porušenih vjerskih objekata obiju crkava, metropolit je istaknuo da kršćani moraju pokazati solidarnost i u obnovi. Na pitanje postoji li katarza u SPC-u glede Domovinskog rata, Pavlović je odgovorio da je to individualna stvar onih koji su prihvatili politički nametnuti rat. Osvrćući se na slabljenje kršćanstva u Europi rekao je: »Mi smo u opasnosti od invazije obojenih i onih koji nisu skloni prihvatiti duh Europe!«</p>
<p>O autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve (MPC) rekao je da je nevažeća i protukanonska, da je MPC komunistička tvorevina te da se jednostrano proglasila autokefalnom. O najavljenim porezima na donacije vjerskim zajednicama rekao je da one ionako služe za obnovu crkava te humanitarni rad, upitavši pritom zašto država ne postupa pravedno kad je u pitanju denacionalizacija crkvene imovine. [Gordan Pandža]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060407].
|
