NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060307].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 150078 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.03.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Palo bi više od polovice studenata</p>
<p>Dio studenata nije ozbiljno shvatio obvezu dolaska na predavanja niti polaganja jednosemestralnih ispita, a i odaziv je malen kaže dekanica Fakulteta političkih znanosti</p>
<p>Iako će precizni podaci biti poznati za desetak dana, prve procjene fakulteta pokazuju da više od polovice studenata prve godine nije zadovoljilo uvjete kakve propisuje Bolonjski proces.</p>
<p>Da je riječ o kraju akademske godine, prva generacija »bolonjaca« bila bi prepolovljena. »Očito je da će trebati provesti određene korekcije u studiranju«, kaže prorektor za nastavu i studente Zagrebačkog sveučilišta Vjekoslav Jerolimov.</p>
<p>No, dekani vjeruju da će se studenti, sada kada su se opekli na prvom semestru, probuditi do kraja akademske godine. U zimskome semestru sve uvjete ispunilo je 56 posto studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od njih 1453, koliko ih je upisalo prvu godinu, sljedeći semestar upisao je 821 student. Ostali će imati vremena za popravak, kaže dekan Fakulteta Miljenko Jurković, naglašavajući da profesori nisu snižavali kriterije ocjenjivanja. Iako je njezin kolegij u prvome semestru uspješno položilo 65 posto »bolonjaca«, dekanica Fakulteta političkih znanosti Smiljana Leinert-Novosel ne kaže da je to slika cijele generacije. »Sumnjam da će semestar uspješno završiti polovica studenata. Po onome što kažu profesori, dio studenata nije ozbiljno shvatio obvezu dolaska na predavanja niti polaganja jednosemestralnih ispita. Odaziv studenata na ispite općenito je vrlo malen. Mislim da se jednostavno nisu snašli. Kad su shvatili da su predavanja obvezna kao i prolazak ispita, već je završio prvi semestar«, kaže Leinert-Novosel. Uvjerena da pokusnoj generaciji treba pomoći, u travnju će organizirati novi ispitni rok. </p>
<p>I na drugim sveučilištima pokušavaju svojim studentima ići na ruku produljivajući rok upisa u novi semestar ili novim ispitnim rokovima. Veće probleme s provedbom novih pravila imaju fakulteti s mnogo studenata i malo prostora. Oni su, poput Filozofskog i Fakulteta političkih znanosti, bili prisiljeni unajmiti prostore kako bi studenti imali gdje slušati nastavu. Dok se Filozofski fakultet privremeno smjestio u prostor Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Fakultet političkih znanosti i dalje nastavu izvodi vikendom, a plaća i najam dvorana u Domu sindikata. </p>
<p>Činjenica da velik broj studenata nije uspio zadovoljiti uvjete upisa u drugi semestar ne znači da će morati odustati od studiranja. »Nakon prvoga semestra ne može se govoriti terminima prošao-pao, nego to samo može biti kriterij za početnu primjenu novog modela studiranja za koje možemo reći da je dobro ili loše«, poručuju sa sveučilišta. Među uspješnijima pokazali su se studenti zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Prema riječima prodekana za nastavu Vedrana Mornara, prvi semestar uspješno je završilo 75 posto studenata. Međutim, među 1100 studenata prve godine, čak 400 su ponavljači koji opet pokazuju slabije rezultate... </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>90 posto putničkih linija neprofitabilno</p>
<p>Iako vrlo dobri rezultati ugovora o subvencioniranju pokazuju, kako smatraju u HŽ-u, da bi PSO ugovori pridonijeli povećanju broja putnika i kvalitete željezničkog prijevoza do sada ipak nije potpisan niti jedan</p>
<p>Hrvatske pruge, barem što se tiče onih za prijevoz putnika, nisu profitabilne. Iako to i nije velika novost, podaci u Vjesnikovu posjedu su alarmantni. Naime, od svih pruga na kojima se odvija prijevoz putnika čak na 90 posto njih prihod od prijevoza putnika ne pokriva troškove prijevoza.</p>
<p>»Iako, s obzirom na to da se na HŽ-ovim prugama odvija i teretni i putnički prijevoz, govoriti o neprofitabilnosti pruga nije moguće sagledavajući samo prijevoz putnika«, tvrde u HŽ-u. </p>
<p>Kako bi se spriječilo veliko gomilanje troškova i ulazak u prevelike dugove koji se poprilično teško vraćaju, većina pruga na kojima je pokrivenost troškova ispod 30 posto ušle su u Program financiranja i upravljanja lokalnim prugama.</p>
<p>Inače, taj program je izradilo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, a Vlada ga je usvojila još u svibnju 2003. Tom prilikom je donijela i zaključke o njegovu provođenju.</p>
<p>Jedan od najvažnijih zaključaka bio je onaj po kojem se niti jedan pružni pravac, bez obzira je li isplativ ili ne, ne može zatvoriti ili ukinuti a da se prije toga ne ponudi jedinicama lokalne i regionalne samouprave te gospodarskim subjektima sa sjedištem na njihovu području. Oni bi trebali sklopiti s HŽ-om tzv. PSO-ugovore (PSO - public service obligation), posebne ugovore javne važnosti.</p>
<p>»To su ugovori o sufinanciranju putničkog prometa za dogovoreni standard usluge, broj vlakova, kapacitet, vrijeme polaska, potrebne veze, naknade za kašnjenja, broj putnika, troškove prijevoza, cijene prijevoza, prihod i pokriće razlike između troškova i prihoda«, kažu u HŽ-u.</p>
<p>Iz HŽ-a dodaju da sklapanju takvih, PSO-ugovora, treba prethoditi dovođenje takvih pruga na potrebnu tehničko-eksploatacijsku razinu, pri čemu su ulaganja u infrastrukturu obveza države, s tim da država ulaže u početnu razinu kvalitete, a lokalna zajednica može financirati viši standard. </p>
<p>U Ministarstvu prometa upravo je u tijeku proces revidiranja navedenog programa kako bi se uskladio s aktualnim stanjem.</p>
<p>»Na žalost, unatoč svim našim nastojanjima da se lokalna zajednica na ovaj način uključi u sufinanciranje željezničkog prijevoza, dosad nije potpisan ni jedan PSO-ugovor, nego samo ugovori o subvencioniranju prijevoznih karata radnika, studenata i đaka u nekim županijama«, kažu u HŽ-u.</p>
<p>Iako, prema tvrdnjama HŽ-a, rezultati ugovora o subvencioniranju pokazuju vrlo dobre rezultate u povećanju broja putnika. »A upravo ti rezultati najbolji su pokazatelj da bi i PSO-ugovori sigurno pridonijeli povećanju broja putnika i kvalitete željezničkog prijevoza«, smatraju u HŽ-u. </p>
<p>Samim time smanjila bi se i velika neprofitabilnost pruga za prijevoz putnika, s obzirom na to da bi i prihodi od njihova prijevoza bili značajno veći.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Za 200.000 smanjen broj neriješenih predmeta</p>
<p>Unatoč pozitivnim trendu i smanjivanju zaostalih predmeta, Vrhovni sud lani je riješio 10 posto, Visoki trgovački dva, a Visoki prekršajni čak 26 posto manje spisa nego 2004. godine</p>
<p>Prošle godine Vrhovni sud riješio je gotovo deset posto manje predmeta nego 2004. Visoki trgovački sud ostavio je za dva posto više predmeta u ladicama nego godinu dana prije. Najveći zaostatak zabilježio je Visoki prekršajni sud - 26 posto. Kako je moguće da su najviši sudovi u Hrvatskoj podbacili?</p>
<p>Statistika koju upravo objavljuje Ministarstvo pravosuđa pokazuje da je lani u odnosu na 2004. zaostatak neriješenih predmeta smanjen 8,29 posto. Kad se iz statistike ukupnog pravosuđa izuzmu prekršajni sudovi, taj je postotak i veći - 15 posto. To znači da su sudovi prošle godine u ladicama neriješenih predmeta imali 200.000 spisa manje nego godinu prije. Dakle, zaostatak je 1,117.031 spis u odnosu na 1,315.599 predmeta u ladicama.</p>
<p>Najveći učinak za tu pozitivnu statistiku polučili su trgovački i općinski sudovi. Prvi su smanjili broj neriješenih predmeta s 41.000 na 23.000 neriješenih spisa. Općinski sudovi, pak, spustili su broj neriješenih spisa ispod famozne brojke od milijun neriješenih predmeta. Kako su to učinili?</p>
<p>Najveće pomake općinski sudovi učinili su u ovršnim i zemljišno-knjižnim predmetima. Prvi su smanjeni za 56, a drugi za 33 posto. Ministarstvo pravosuđa objašnjava da je riječ o činjenici što su u ta dva područja provedene i najtemeljitije zakonske promjene, promjene u organizaciji i nadležnosti za rješavanje tih predmeta.</p>
<p>Zakonski, trgovačkim sudovima su nova zakonska rješenja pomogla da postignu taj rezultat. </p>
<p>U ostvarenju očekivanog smanjenja neriješenih predmeta podbacili su županijski sudovi, te spomenuta tri visoka suda, u trgovačkom i prekršajnom sudovanju, te Vrhovni sud. Ukupno, njihovi su se zaostaci popeli na broj 20.258 neriješenih spisa. Zašto? Zato što je priljev novih predmeta na Vrhovni sud bio najveći, i to u 36 posto novih spisa. Zatim, županijski sudovi su svojim podbačajem opravdali razgovore o smanjenju broja sudova te vrste, jer im je povećanje broja predmeta od 1,5 posto dvostruko manji od broja neriješenih predmeta - 3,5 posto. Isti kriterij mogao bi se odnositi i na trgovačke sudove kad oni ne bi ostvarili smanjenje broja neriješenih predmeta za 44 posto. </p>
<p>Zapravo, isprika za Vrhovni sud bila bi u činjenici da je zaprimio 2005. godine 36 posto više predmeta nego godinu prije. Onda je i logično da ih je riješio gotovo deset posto manje nego u istom razdoblju godinu prije. Međutim, pravosudna statistika pokazuje pozitivan trend: ukupan broj neriješenih spisa smanjen je za spomenutih osam odnosno 15 posto, tj. 200.000 spisa. Nakon dugo godina gomilanja to je golem korak naprijed.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nižim časnicima plaća pala za 1000 dolara </p>
<p>Danas se isplati ploviti isključivo zapovjednicima i upraviteljima stroja, te prvim časnicima, koji imaju plaću od 5000 dolara i više, a zapovjednici i više od 15.000 dolara </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Zbog visokog standarda u mnogim zemljama teško nalaze načina kako potaknuti domaće stanovništvo na plovidbu, odnosno na upis u pomorske škole i fakultete. Slično se već primjećuje i u Hrvatskoj, kojoj je pomorac »do jučer« bio jedan od najboljih izvoznih proizvoda, bez obzira što naši standardi ni izdaleka ne dostižu skandinavske ili britanske. </p>
<p>Taj problem nije kod nas na vrijeme prepoznat, jer se dugo mislilo da zanimanje za upis u pomorske škole opada (u posljednjih petnaestak godina) zbog propasti pola domaće trgovačke flote. Međutim, razvidno je da je sve manje mladih koji su spremni čak i za višestruko veću plaću od one na kopnu godišnje ploviti osam i više mjeseci. Sve to se događa u vrijeme kad se svjetska pomorska flota povećava što traži mlade suvremeno obrazovane pomorske časnike. U Hrvatskoj od 27.000 pomoraca je 12.800 časnika, koji su vrlo cijenjeni na svjetskom tržištu radne snage. </p>
<p>Samo unutar Europske unije ima 450.000 pomoraca, a na tom tržištu već duže vrijeme nedostaje blizu 35.000 pomorskih časnika. Ulaskom desetak novih zemalja u EU prije dvije godine to tržište je bogatije za 40.000 novih pomoraca s tim da ih samo Latvija ima 22.000, a Slovenija 630 pomorskih časnika i 800 pomoraca drugih zanimanja. Zbog velikog priliva pomorskih časnika iz bivših socijalističkih zemalja istočne Europe i bivšeg SSSR-a, u minulih petnaestak godina, znatno su smanjene plaće drugim i trećim časnicima palube i stroja, pa se Hrvatima i sve manje isplati ploviti. Naime, ti časnici imaju mjesečnu plaću od oko 2500 dolara, što je za 1000 dolara manje nego prije dva desetljeća. Danas se isplati ploviti isključivo zapovjednicima i upraviteljima stroja, te prvim časnicima, koji imaju plaću od 5000 dolara i više, a zapovjednici i više od 15.000 dolara. </p>
<p>Na brodovima koji imaju ugovor s Međunarodnim sindikatom transportnih radnika (ITF), osnovna plaća kormilara iznosi 1550 dolara, i prema njoj bi se trebale određivati plaće drugih članova posade. Za tu plaću mogu ploviti recimo Filipinci, Ukrajinci ili Rumunji, ali ne i hrvatski pomorci, jer su u tim zemljama troškovi života osjetno niži nego kod nas. Jer, ako pomorac u godini šest mjeseci plovi, a šest je kod kuće, onda je njegova mjesečna plaća kroz godinu 775 dolara, a to je skroman iznos koji se može zaraditi i kod kuće i na kopnu, s tim da je čovjek kod kuće, a ima plaćene i sve doprinose. Norveška, koja ima isti broj stanovnika kao i Hrvatska, sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća imala je 60.000 pomoraca, a danas ih ima otprilike 27.000, dakle kao i Hrvatska. </p>
<p>Razvijenim zemljama odavno se događa da imaju moćnu trgovačku i putničku flotu, ali na njoj sve manje svojih pomoraca, što bi se uskoro moglo dogoditi i nama, s obzirom da se naša flota oporavlja, a mladih školovanih kadrova je sve manje. Među onima koji se školuju na pomorskim fakultetima sve je pak manje onih koji po završetku studija kane ploviti. Danas ploviti znači izdržati na brodu u prosjeku deset godina, a potom se zaposliti na kopnu. </p>
<p>Školovanje prema bolonjskom procesu učinit će pomorske časnike još konkurentnijim pri zapošljavanju na kopnu, a to je važno znati svakom mladom čovjeku koji bar dio života kani provesti na brodu. </p>
<p>Od ostalih pomoračkih zanimanja, u ovom trenutku isplativo je ploviti kao električar ili elektroničar, jer se njihove plaće u uglednijim brodarskim kompanijama kreću od 4000 dolara na više. Ministarstvo mora osiguralo je milijun kuna za stipendiranje srednjoškolaca i studenata na pomorskim školama i fakultetima. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Brijuni rivijera računa na Muzil</p>
<p>Jasno je da vojska ne računa na Muzil. U GUP-u i Prostornom planu Pule tom je mjestu predviđena rezidencijalno-turistička namjena</p>
<p>PULA</p>
<p> - Izjava predsjednika Stepana Mesića da će vojska napustiti područja koja im više nisu potrebna, kao što je vojarna Muzil, kako bi se dobila svježa sredstva za samofinanciranje i modernizaciju MORH-a, te da će se ona prenamijeniti osobito za potrebe turizma i kao takva davati isključivo u koncesiju ili zakup uz mogućnost nove gradnje, bacila je novo svjetlo na projekt Brijuni rivijera.</p>
<p> - Izjava da će se projekt Brijuni rivijera proširiti i na Muzil, još je jedna potvrda i znak da je i ta lokacija spremna za raspisivanje međunarodnog natječaja za odabir investitora - izjavio je Vjesniku direktor društva Brijuni rivijera Veljko Ostojić. On kaže da je Predsjednik dao jasnu podršku projektu koji bi mogao biti vrijedan milijardu eura investicija i nekoliko tisuća novih radnih mjesta u turizmu Istre. Ostojić je zadovoljan razvojem situacije budući da je do samo prije nekoliko dana upravo Muzil, jedna od najatraktivnijih zona na području Brijuni rivijere, bio najupitniji. </p>
<p>- Sad je jasno da vojska ne računa na Muzil. Prema informacijama kojima raspolažem, u GUP-u i Prostornom planu Pule tom je mjestu predviđena rezidencijalno-turistička namjena - dodao je Ostojić.</p>
<p>Reakcije javnosti na projekt »Brijuni rivijera« podijeljene su, od onih koji ga promiču kao jedan od najznačajnijih državnih projekata, i uz Dubrovnik, jedini pravi hrvatski brend, do onih koji ga osporavaju upozoravajući na širok prostor za manipulacije i rasprodaju jednog od najljepših krajeva zemlje. Nove kontroverze nakon nekoliko mjeseci zatišja očekuju se potkraj ožujka, kad bi se o njemu ponovo imao izjasniti Savjet za prostorno planiranje, nakon što je, iako načelno podržava projekt, dao negativnu ocjenu prve verzije tzv. Koncepta najbolje uporabe prostora za odabrane lokacije u projektu Brijuni rivijera, koji definira namjenu pojedinih lokacija, a izradila ga je konzultantska tvrtka Horvath Consulting. </p>
<p>U međuvremenu, visoki Vladini dužnosnici najavljuju mogućnost da se takva dokapitalizacija neće dogoditi, već da se u temeljni kapital umjesto nekretnina u vlasništvu države unese pravo građenja, što je, kaže Ostojić, pojmovno slično koncesiji. On naglašava da će se, neovisno o tome koji će model dokapitalizacije Vlada odabrati, krajnjim investitorima davati isključivo u koncesiju ili zakup.</p>
<p>Ostojić kaže da nije proveden međunarodni natječaj za investitore, jer je preduvjet za to usvajanje prostorno-planske dokumentacije na tom dijelu istarskog poluotoka. U Zavodu za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša imala bi biti izrađena programsko prostorna studija kojom bi se definirale šire razvojne mogućnosti za područje Brijuni rivijere. Toj će se Studiji potom morati prilagoditi i spomenuti sporni Koncept najbolje uporabe prostora, kojemu je, uz ostalo, Savjet za prostorno uređenje predbacio površnost, opasnost od moguće privatizacije projekta, te zlostavljanje prostora apartmanizacijom i betonizacijom obale.</p>
<p> Za ovakav projekt, koji bi trebao biti uzoran primjer poslovanja u Hrvatskoj, presudna je uloga struke i javnosti, pa sadašnji prividni zastoj u projektu Brijuni rivijera zbog dodatnih stručnih usklađivanja za njegovu kvalitetu može značiti samo pozitivni dodatak. </p>
<p>Danijela KnapićSaša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sačuvati industrijsku baštinu</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Vijeće za međunarodnu suradnju Grada Varaždina na zadnjoj sjednici prihvatilo je prijedlog o osnutku muzeja mode i tekstila i to u prostorima u kojima još uvijek radi Varteks.</p>
<p> Tvornica je utemeljena davne 1918., a neki njeni dijelovi kao što su upravna zgrada i dio industrijskih hala uz Zagrebačku ulicu predstavljaju industrijsku graditeljsku baštinu. Zbog toga ih se nakon preseljenja tvornice u novu industrijsku zonu Brezje na južnom ulazu u grad neće rušiti, već će u skladu s europskim trendovima dobiti novu namjenu.</p>
<p>Poglavarstvo Grada već je osiguralo zemljište za gradnju novih Varteksovih hala, a novac za gradnju osigurati će se iz pretpristupnih fondova EU-a. Golemi sadašnji Varteksov prostor od 200.000 četvornih metara dobit će novu namjenu i tu će niknuti poslovni i trgovački centri. Projekt zaštite najstarijega građevinskog dijela Varteksa podržava i Europsko udruženje tekstilnih gradova - ACTE, čiji je i Varaždin član, a očekuje se i njihova financijska podrška.</p>
<p>Vladimir Košćec, predsjednik Vijeća za međunarodnu suradnju grada Varaždina, ističe da ideja o muzeju mode i tekstila u bivšim objektima nekih starih tekstilnih tvornica europskih gradova nisu novost u EU. U europskim gradovima članovima ACTE tekstilna industrija ima dugu tradiciju, stogodišnji objekti su zbog nefunkcionalnosti u novije vrijeme napuštani i tu su osnovani muzeji mode i tekstila. </p>
<p>U varaždinskom slučaju u bivšoj Varteksovoj upravnoj zgradi bi se uredili prostori za prezentacije, revije, shopping i slično. </p>
<p>Varteksova upravna zgrada sagrađena je između dva svjetska rata, a njen kostur čini betonska konstrukcija, dok su joj zidovi ispunjeni ciglom. Ciglom je obloženo i pročelje, što joj je u žargonu Varteksovih radnika priskrbilo naziv »crvena zgrada«, a koji se u svakodnevnom govoru rabio desetljećima. Konzervatori tvrde da je to prvi primjer takve industrijske gradnje u Hrvatskoj te objekt stoga zavređuje zaštitu.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Krive su loše ceste!</p>
<p>BOJAN TERGLAV</p>
<p>Heureka! Nekome se upalila »žarulja« i ostvaruje se toliko iščekivan i hvalevrijedan potez koji će doslovno spasiti mnoge živote, ali i spriječiti velike materijalne štete! Naime, Odjel za sigurnost cestovnog prometa MUP-a zatražio je hitno saniranje »crnih točaka« u prometu, tj. opasnih mjesta na kojima se već godinama događa najviše prometnih nesreća.</p>
<p>Do sada je zabilježeno 120 takvih mjesta, a upravo je u tijeku sanacija 23 »crne točke« koje su najkritičnije. </p>
<p>Napokon su razum, ali i znanstvene analize uvjerile MUP da dugogodišnja teza o vozačima kao isključivim krivcima za čak 95 posto svih prometnih nesreća više - ne drži vodu.</p>
<p>Iako su na Institutu prometa i veza, na čelu s profesorom Ivanom Dadićem, još prije nekoliko godina saniravši šest crnih točaka nakon čega su se prometne nesreće na tim mjestima smanjile za čak 90 posto, dokazali da su loše ceste i isto takva signalizacija u više slučajeva gotovo glavni krivac za prometne nesreće, MUP je ipak prošle godine prvo trebao učiniti nešto slično na desetak mjesta da bi su uvjerio u istinitost takvih tvrdnji. </p>
<p>No, sve to sada nije bitno jer, problem je prepoznat, pristupilo mu se i u fazi je rješavanja. Stoga ne treba sada kuditi i govoriti gdje ste do sada bili i koliko se života već možda moglo spasiti, već na sva usta pohvaliti tu akciju.</p>
<p>Osim toga, sanacija opasnih mjesta jedna je od glavnih strateških odrednica novoga Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.</p>
<p>No, postavlja se još jedno vrlo važno pitanje. Naime, kad bi policija počela kažnjavati i one koje grade, projektiraju i održavaju ceste, sasvim je izvjesno da bi to moglo spasiti još života, ali i uštedjeti novac za sanaciju koja se možda ni ne bi trebala raditi.</p>
<p>To bi trebao biti logičan slijed stvari jer, ako se na nekoj prometnici neprestano događaju prometne nesreće, a vlasnik ili izvođač radova ne reagira primjereno, treba ga se kazniti. U tom slučaju on mora biti odgovoran, a ne vozači koji su na tom mjestu stradali.</p>
<p>No, za to treba mijenjati zakon, a to je jedna sasvim druga priča.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Saveznici </p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Zanimljivo je promatrati kakva se sve nevjerojatna savezništva stvaraju u prirodi. Vrste za koje nikada ne biste pomislili da mogu vrijeme provoditi u mirnom suživotu tvore fenomenalne udruge snage, umijeća i lukavosti koje im kao saveznicima osiguravaju hranu ili sigurnost.</p>
<p>Slično je i u politici. U ime vlasti kao duševne hrane i materijalne sigurnosti u Hrvatskoj se političkoj prašumi slažu gotovo svi sa svima. Čak i za one najnevjerojatnije kombinacije uvijek se ostavlja čuveno ali...</p>
<p>No, zanimljivije je da ovdje teško opstaju upravo ona savezništva koja se čine najprirodnijim i najefikasnijim. Jer vjerojatno ne postoje dvije stranke koje si bolje odgovaraju od SDP-a i HNS-a, a one istovremeno jedna o drugoj govore isključivo gadosti. Uz to što svaka nudi svoga premijera, iako izbora još nema na vidiku, svađaju se bez kraja i konca, koncepcije i ideje. I stalno naglašavaju da nisu jedni za druge.</p>
<p>A onda očekuju da im birači povjeruju kako mogu voditi državu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Poticanje strasti </p>
<p>Lokalnim se izborima daje važnost koju oni ne mogu imati. Biranja u Gorici i Gradišci nisu preliminarni izbori za parlament</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Izvanredni lokalni izbori, koji će se 9. travnja održati u dva grada i dvije županije, počeli su poticati velike političke strasti. Iako je do izlaska stanovnika Velike Gorice i Nove Gradiške te Dubrovačko-neretvanske i Požeško-slavonske županije na birališta ostalo više od mjesec dana, vodeći ljudi nekih stranaka počeli su žestoku predizbornu kampanju, i to preko nacionalnih medija. Već se daju (pre)žestoke izjave, najavljuju pobjede i slavlja, kalkuliraju buduće koalicije, pa se, gotovo, objašnjava da će se i budući premijer moći prognozirati na osnovu izbora u turopoljskoj središnjici ili neretljanskoj dolini. Jednom riječju, slučajnim se lokalnim izborima daje važnost koju oni ne mogu imati.</p>
<p> Specifičnost lokalnih izbora jest u tome što se na njima bira u uskom krugu, susjed izabire susjeda te se sklapaju dogovori i sporazumi koji bi na razini parlamenta bili nezamislivi. U gradovima i općinama normalno je da surađuju crvene marame i crne košulje, kako bi svi zajedno potrošili lokalni porez na nove ceste, škole ili dječje vrtiće. Na njima se obično pojavi dobar broj neodvisnih lista, koje kasnije, budu li im birači skloni, surađuju s »pravim« strankama. Lokalni izbori donose lokalne teme i od njih je nemoguće praviti nacionalnu politiku.</p>
<p> Ipak, u djelu se političkih stranaka, poput SDP-a, travanjskom izlasku na izbore daje važnost koju oni nemaju. Recentna izjava Ivice Račana, da će oni napokon »slaviti 10. travnja« doista je suvišna, čak ako Tonino Picula opet postane gradonačelnik Velike Gorice. Zanimljivije je tu vidjeti kako će proći HSP – čiji je »prebjeg« prouzročio krizu vlasti – i hoće li Picula opet imati u njima saveznika za formiranje gradske vlasti. HSP je na sličnom testu i u Požegi. Zapravo, ako će ovi lokalni izbori pokazati promjenu nečijeg rejtinga, onda će to biti pravaški rejting. Vidjet ćemo, jednostavno, koliko su Đapićeve postrojbe izgubile glasova zbog nevjernih lokalni dužnosnika, ali ni to neće, vjerujemo, ugroziti rejting HSP-a na nacionalnoj razini.</p>
<p> Velika zabluda, koju smo također čuli u vrhu socijaldemokratske stranke, jest da koalicije koje su sada lokalno sklopljene pokazuju da oni neće imati problema s koaliranjem na nacionalnoj razini. Objašnjavajući kako u Velikoj Gorici surađuju s HNS-om i HSLS-om, u SDP-u pokušavaju opovrći tvrdnje kako će se za parlamentarne izbore, koji će se održati sljedeće godine, teško s nekim dogovoriti o koaliciji. Stoga valjda podsjetiti da su Račanovu ponudu za suradnju u budućoj vlasti HNS i HSS pažljivo otkloniti, odbijajući sklapanje »velike koalicije« za »rušenje HDZ-a«, o kojoj se povremeno govorilo. Pokazatelj je to realne pozicije Račanovoga SDP-a, koji će teško u svoj tabor privući ambiciozne čelnike seljaka i narodnjaka, čiji je imperativ sudjelovanje u budućoj vladi. A to je nešto što im SDP u ovom trenutku nikako ne može zajamčiti.</p>
<p> Lokalni izbori, koji su na neki način iznuđeni, ne mogu pomoći opozicijskim strankama u stjecanju povjerenja što su ga izgubili na nacionalnoj razini. Njihova je tema, naprosto, drukčija.</p>
<p> Jedino što je moguće, propagandna je uporaba lokalnih izbora na nacionalnoj sceni, koja je, paradoksalno, već počela. Stranke kojima pada rejting najprije žele dokazati da su poželjne na svim razinama, te potvrditi svoju vjerodostojnost time što će, možda, biti prve u nekom gradu. Možda i neće, pa zbog dojma proslavu najavljuju odmah. Ali lokalna biranja u Gorici i Gradišci nisu preliminarni izbori za parlament. Shvatiti ih tako velika je zabuna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Muška moć i neravnopravni rodni odnosi</p>
<p>Često se u suđenjima gdje je žrtva žena sudi žrtvi, umjesto da je se štiti</p>
<p>IVANA RADAČIĆ</p>
<p>Sve češće čitamo o presudama utemeljenima na rodnim predrasudama, kojim se krši Ustavno načelo ravnopravnosti spolova i pravo na slobodu od spolne diskriminacije te ostala prava predviđena Ustavom, međunarodnim instrumentima i zakonima. Time se, između ostalog, postupa i suprotno obvezama koje su preuzete ratifikacijom Europske konvencije o ljudskim pravima.</p>
<p>Diskriminatorne pretpostavke i rodni stereotipi očituju se u mnogim presudama hrvatskih sudova. Tako se u suđenjima gdje je žrtva žena, sudi žrtvi, umjesto da je se štiti. Na primjer, u suđenjima za silovanje kao olakotna okolnost počiniteljima, kroz sudski kreiran institut »doprinosa žrtve«, uzimaju se okolnosti kao što su stopiranje, nošenje minice, opijenost, boravak u disku i drugim »krivim mjestima«, te s druge strane činjenica da je počinitelj »uzoran otac, uzoran muž« itd. Počiniteljev »dobar karakter«, »prijašnja neosuđivanost« uzimaju se kao olakotne okolnosti čak i u slučajevima zlostavljanja djece.</p>
<p> Sudovi u mnogim zapadnim zemljama uzimaju u obzir nesrazmjer u snazi, pa tako ocjenjuju da je zahtjev proporcionalnosti udovoljen i kad žene na fizičku silu reagiraju upotrebom oružja, s obzirom da su fizički slabije. Osim toga, kad se radi o kontinuiranom zlostavljanju, imanentnost protupravnog napada protiv kojeg se brani ocjenjuje se na temelju subjektivnog iskustva žene u kontekstu zlostavljanja i općenito iskustava te »kategorije« žena, a ne samo na temelju objektivnog kriterija, tzv. iskustva »prosječnog čovjeka«.</p>
<p> Naime, feministička pravna istraživanja pokazala su da je »prosječan čovjek« u kontekstu nužne obrane »prosječan muškarac«, »objektivan kriterij« postavljen na muškim iskustvima (nužne obrane).</p>
<p>Termin »sindrom zlostavljane žene« uvela je Leonore Walker, američka klinička psihologinja, 70-ih godina prošlog stoljeća, kao model objašnjena učinka kontinuiranog zlostavljanja na žrtve te njihovih reakcija. </p>
<p>Sindrom se smatra podvrstom posttraumatskoga stresnog poremećaja te je kao takav postavljen u Dijagnostičkom i statističkom manualu Američkog udruženja psihijatara. Iako je prvo definiran u odnosu na iskustva zlostavljanih žena, mnogi se zalažu za njegovu primjenu na ostale oblike nasilja u intimnim zajednicama i redefiniciju kao »kroničnog traumatičnog stresa«, »kompleksnog stresnog poremećaja«, ili iskustva »nasilne kontrole«.</p>
<p>Mnoge feministkinje smatraju definiranje iskustava zlostavljanja »sindromom« u sklopu psihologijskih i psihijatrijskih znanosti problematičnim, smatrajući da se time patologizira ženu i njenu reakciju, a time skreće pažnja s problematičnosti nasilničkog ponašanja, muške moći i neravnopravnih rodnih odnosa. Bez obzira na tu, po mom mišljenju valjanu, kritiku, »sindrom« se pokazao uspješnom strategijom pojašnjavanja iskustva zlostavljanih žena i razumnosti njihovih reakcija u kontekstu suđenja te uspješnom strategijom razotkrivanja diskriminatornih implikacija »objektivnih pravnih kriterija razumnosti prosječnog čovjeka« i strukturalne rodne diskriminacije u pravu. »Sindrom« se koristi posebno u kontekstu dokazivanja nužne obrane, provokacije (kao elementa ubojstva na mah), ali i kod dokazivanja mentalnih stanja, prisile na činjenje kaznenog djela...</p>
<p>Tako se obrana već od 70-ih godina prošlog stoljeća u Americi, Australiji, Novom Zelandu, a kasnije i u UK i Kanadi, poziva na »sindrom« (o čemu mišljenje daju sudski vještaci) pri ocjeni protupravnosti čina, odnosno njegovoj pravnoj kvalifikaciji. Tako sudovi u Americi, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu pri ocjeni imanentnosti i proporcionalnosti napada kod ocjene nužne obrane uzimaju u obzir ženinu subjektivnu ocjenu napada u kontekstu prijetnji i prijašnjih zlostavljanja, pa se čak i ubijanje muža na spavanju, ili pucanje u leđa u mnogim slučajevima smatra nužnom obranom (jedan od najprominentnijih slučajeva je slučaj kanadskog Vrhovnog suda Lavalee, 1990). </p>
<p>U Ujedinjenom Kraljevstvu dokazi o »sindromu« bitni su pri ocjeni može li se djelo okvalificirati kao ubojstvo na mah. Naravno, ocjena ovisi o činjeničnom stanju, i feministkinje upozoravaju na problem interpretacije. Naime, često se »sindrom« umjesto kao objašnjenje razumnosti nužne obrane (dakle kao objašnjenje razumnosti djela), tretira kao dokaz smanjene ubrojivosti (kao objašnjenje patologijskog stanja žene). Osim toga, žene koje sud ne doživljava kao »autentične žrtve« (inače neagresivne, dobre majke, itd.) često nemaju koristi od pozivanja na »sindrom«. To pokazuje kako se institut koji je namijenjen rušenju patrijarhalnih postavki u pravu lako može apropirati u svrhu zaštite patrijarhalnoga pravnog poretka. Stoga je upravo i bitno da se pravo i primjena prava analizira i kritizira, jer pravo ne egzistira »objektivno«, neovisno o interpretaciji, na što upućuju feministička, postmodernistička i ostala kritička pravna istraživanja. Osim toga, neophodno je potrebno educirati suce, državne odvjetnike, odvjetnike, policiju i studente prava o problemu nasilja nad ženama i općenito ljudskim pravima.</p>
<p>Autorica je na doktorskim studijima iz područja ljudskih prava žena na University College London</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nezakonit izbor </p>
<p>Bitno je ne samo tko će biti rektor Sveučilišta u Zagrebu, nego i kako će biti izabran</p>
<p>MARKO MATIĆ</p>
<p>Ni nakon drugoga kruga glasovanja nije izabran rektor Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p> Rektora su birali, prema članku 15. stavku 8. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, Senat Sveučilišta i članovi tijela koje se zove Vijeće područja, iako u članku 59. stavku 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju piše da Senat bira rektora.</p>
<p> Znači, neuspjelo biranje rektora je obavljeno po protuzakonitom članku 15. stavku 8. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, jer Vijeće područja nema pravo birati rektora ni zajedno sa Senatom, ni samostalno.</p>
<p> Osobno sam, kao onaj koji je zaposlen u sastavnici Sveučilišta u Zagrebu, dopisom upozorio rektoricu Sveučilišta Jasnu Helenu Mencer (kao i nadležno ministarstvo i Vladu) na gore navedeno protuzakonje tri dana prije neuspjelog biranja rektora.</p>
<p> Ima još propusta u spomenutom Statutu. I na njih sam upozorio mjerodavne. Tada sam, između ostalog, napisao da je politički, pravno i logički nedopustivo da u Statutu Sveučilišta u Zagrebu ne piše da je Republika Hrvatska vlasnik Sveučilišta u Zagrebu, kao i da je Sveučilište u Zagrebu vlasnik Studentskog centra u Zagrebu, iako je autonomija Sveučilišta Ustavom (čl. 67.) zajamčena. Ali, zajamčeno je i pravo vlasništva.</p>
<p> Zato je neupisivanje državnog vlasništva nad Sveučilištem u Zagrebu u Statut Sveučilišta protuustavno po članku 48. Ustava. Ne može Sveučilište u Zagrebu biti autonomno u odnosu na narod radi kojeg je osnovano i u odnosu na državu koja ga skoro u cijelosti financira. </p>
<p> I Sveučilište u Zagrebu i Studentski centar u Zagrebu su ustanove od posebnog državnoga, društvenog i političkog interesa za hrvatsku državu i za svakoga građanina. Ta činjenica mora biti čitljiva iz svakog članka Statuta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p> Zbog svega navedenog bitno je ne samo tko će biti rektor Sveučilišta u Zagrebu nego i kako će biti izabran.</p>
<p> Nadam se da će 70 članova Senata Sveučilišta u Zagrebu uskoro izabrati pravu osobu za rektora Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>Autor je diplomirani pravnik, književnik i publicist.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bravo novinari i sponzori</p>
<p>U petak je u Zagrebu održan tradicionalni novinarski bal u hotelu Westin. Nekoliko stotina novinara, diplomata i uglednika svojom nazočnošću uveličali su i dali odgovarajući značaj toj humanitarnoj manifestaciji. Naime, svaki je gost uz ulaznicu predao i najmanje 100 kuna koje idu u dobrovoljni Fond solidarnosti Vladimir Majer. Tim sredstvima se pomažu novinari. I ovaj put su prikupljeni za novinare značajni iznosi.</p>
<p>No, sponzori i organizatori su se očigledno u dobroj namjeri preračunali – ostalo je hrane! Što s viškom predjela, sirom, narescima? Što sa salatama, pečenim mesom, tortama i slasticama? </p>
<p>Netko se sjetio ne pučkih kuhinja nego Zagrebačkih bokca. Sva hrana odvezena je na Prisavlje 10, gdje Zagrebački bokci imaju svoje središte i gdje je potom nastavljena gozba. Novinari su bili humani za sebe i svoj ceh, ali nisu zaboravili ni one kojima je svaka pomoć potrebna.</p>
<p>R.K.ZAGREB(Podaci poznati Redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zna se čemu služi znak stop</p>
<p>Pročitao sam tekst u Vjesniku o stradanjima na željezničkim prijelazima u prošloj godini. Čitajući i inače o događajima te vrste po našim medijima, ne mogu se otrgnuti dojmu da novinari uvijek nešto što je potrebno napisati jednostavno ne napišu. Naime, znamo svi da se gotovo svaki automobil (pa i oni u tehničkom smislu »inferiorni«, odnosno stari i od 10 do 15 godina) mogu sigurno zaustaviti na 45 do 50 metara. Taj put ovisno o brzini i okolnostima za zaustavljanje vlaka može biti od nekoliko stotina do 1000 metara! Ljudi koji rade na HŽ-u to znaju. </p>
<p> Usporedite dolazak cestovnog vozila na željeznički putni prijelaz s dolaskom cestovnog vozila na semafor s upaljenim crvenim svjetlom. Smatram da nema bolje usporedbe. Ako dođete na semafor na kojem je upaljeno crveno svjetlo, i ako imate uredno položen ispit za vozača automobila, jasno je što treba učiniti. I na svakom željezničkom putnom prijelazu (križanje ceste i željezničke pruge) je cestovni prometni znak stop. Valjda se zna tko postavlja cestovne prometne znakove i zašto. I čemu oni služe. </p>
<p>ZLATKO SOKIĆVARAŽDIN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Stablo zamalo srušilo Boškovićev spomenik </p>
<p>Prava je sreća u nesreći što se drvo srušilo po noći, tako da nije bilo stradalih, kaže Renato Molc, rukovoditelj održavanja stabala u Zrinjevcu</p>
<p>Snijeg je u noći na ponedjeljak srušio na Trgu Josipa Jurja Stossmayera stablo celtisa visoko dvadesetak metara koje je zamalo palo na spomenik Ruđera Boškovića. Stablo je staro četrdesetak godina. </p>
<p> Renato Molc, rukovoditelj održavanja stabala u Zrinjevcu, kaže kako je mokri snijeg, koji se zadržao u krošnji celtisa, bio toliko težak da drvo nije izdržalo te se »izvalilo« u korijenu i palo na pješačku stazu. Korijen drveta, mediteranske bjelogorice domaćega naziva koprivić oštetio je i ogradu dječjeg igrališta. </p>
<p>»Dojavu o urušavanju celtisa primili smo u nedjelju u 23.45 i prava je sreća u nesreći što se drvo srušilo po noći, tako da nije bilo stradalih«, kaže Molc i dodaje kako hitna noćna intervencija nije bila potrebna jer oboreno drvo nije ometalo promet. </p>
<p>Kad su izašli na teren u ranim jutarnjim satima, djelatnici Zrinjevca ustanovili su kako je celtis pri padu znatno oštetio i drugo drvo iste vrste. Kako su stabla na Strossmayerovu trgu po Zakonu o zaštiti prirode zaštićena kao spomenici parkovne arhitekture najvišeg stupnja, o sudbini oštećenog celtisa zatraženo je mišljenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Vjeran Majnarić, predstavnik toga zavoda, ustanovio je kako zbog narušene statike oštećenog stabla, neposredne blizine dječjeg vrtića, prolaznika i djece na igralištu, celtis predstavlja preveliku opasnost i treba biti srušen. »Velika je to šteta jer radilo se o u potpuno zdravim deblima, no priroda djeluje po svojim zakonitostima i mi tu možemo malo učiniti«, rekao je Majnarić. </p>
<p>Dodao je kako će se u roku mjesec dana obavezno pristupiti zamjenskoj sadnji te će se po povijesnoj matrici urušeni celtisi zamijeniti novima. Srušeno drveće u neposrednoj blizini zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ražalostilo je Stjepana Tepeša, koji kaže da je s prozora te zgrade često znao uživati u pogledu na prekrasan park. »To je drveće davalo tračak života u ovom betonu što nas okružuje. Nesretan sam, ali to je viša sila. Nadam se da će posaditi nova stabla«, rekao je Tepeš.</p>
<p>U uklanjanju štete uzrokovane urušavanjem celtisa sudjelovala je »mala vojska« Zrinjevca. </p>
<p>Dok su četvorica radnika motornim pilama i uz pomoć dvadesetmetarske dizalice usitnjavala granje i deblo, tri kamiona s grabilicom kupila su nastali otpad. </p>
<p>Osim na Strossmayerovu trgu, snijeg u krošnjama drveća stvarao je probleme i na Prisavlju te na Horvaćanskoj cesti, no u tim se slučajevima radilo samo o pucanju grana. »Mokri snijeg u krošnjama drveća uvijek je opasnost, no preventivnim orezivanjima nastojimo spriječiti ovakve situacije«, rekao je Molc.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Molim se Bogu za sebe i putnike«</p>
<p>Vozačica tramvaja tvrdi da je pritisnula sve tri kočnice, ali one nisu reagirale i zgraža se nad tvrdnjama Uprave ZET-a da je tramvaj bio ispravan</p>
<p>Nisam kriva za iskakanje tramvaja. No bojim se za posao jer očito je ZET svu krivicu odlučio svaliti na mene. Rekla je to u ponedjeljak Vjesnikovim novinarima Mara Dragaš, vozačica nesretne trinaestice, tramvaja koji je u subotu izletio iz tračnica na križanju Držićeve i Vukovarske. </p>
<p>»Pritisnula sam sve tri kočnice i ni jedna nije reagirala, tako da se zgražam nad tvrdnjama ljudi iz ZET-a kako je sva tehnika u tramvaju funkcionirala normalno«, tvrdi vozačica. Dodaje kako je prilikom očevida načinjeno niz propusta. </p>
<p>»Tek četiri sata nakon što je tramvaj odvezen s mjesta nesreće pozvali su me u remizu Dubrava kako bih prisustvovala očevidu. Bez ikakvog pregleda preda mnom i bez nazočnosti sudskog vještaka rekli su mi da su kočnice bile ispravne«, kaže vozačica. </p>
<p>Zakazivanje kočnica iskusili su i mnogi njezini kolege. Potvrdili su nam to i vozači koje smo sreli na tramvajskom okretištu u Dubravi. Žale se kako se remiza u Dubravi godinama zaobilazi kad se nabavljaju novi tramvaji i autobusi. »Svaki dan prije nego mi počne smjena pomolim se Bogu za sebe i putnike«, rekao nam je u Dubravi jedan od vozača tramvaja. </p>
<p>Vozače posebno smeta što nakon zakazivanja kočnica na teren izlazi ZET-ova služba za hitne intervencije koja obično utvrđuje da je s vozilom sve u redu. »Na kraju ispada da smo mi neradnici koji izmišljaju kvarove, samo da ne bismo radili«, dodaju vozači. </p>
<p>Riječi vozača potvrdio nam je i predsjednik ZET-ova Sindikata vozača tramvaja, autobusa i servisera Ante Harni, koji tvrdi da su tramvaji spremni za muzej, a ne za gradske ulice. »Problemi s kočenjem postoje već desetak godina i unatoč našim upozorenjima nitko nije poduzeo ništa«, požalio se Harni. Dodaje kako ZET uvijek tvrdi da su tramvaji prošli tehnički pregled te da su ispravni za promet. Što se tiče subotnje nesreće, sindikalisti smatraju kako je čitav događaj obavijen velom tajni. »Zbog niza propusta prilikom očevida podignut ćemo tužbu protiv vodećih ljudi ZET-a i novoga gradskog holdinga«, dodaje Harni. Smeta ga to što im, unatoč inzistiranju, nitko nije pokazao policijsko dopuštenje da ZET-ovi serviseri provjere kočnice. »Kada smo zatražili zapisnik da se vidi dopuštenje policije da se počne s popravkom kočnica, nitko nam ga nije pokazao. Zbog svega toga sindikat će ovaj tjedan organizirati potpisivanje peticije kojom će tražiti da se sva stara vozila povuku iz prometa«, rekao je Harni. </p>
<p>Pomoćnik direktora ZET-a Branko Mikinac ustvrdio je i za Vjesnik da je tramvaj bio ispravan. »ZET smatra da je za nesreću kriva vozačica, ali konačnu odluku prepuštamo sudu«, kaže Mikinac. Opovrgava riječi sindikalista kako vozačica nije bila na očevidu te tvrdi da kočnice na vozilu nisu naknadno popravljane. »Vozilo vjerojatno neće ni biti popravljano već će se rashodovati«, kaže Mikinac.</p>
<p>U vezi sa sindikalnom inicijativom da se vozila tog tipa povuku iz prometa, kaže kako će u roku dvije godine svih 30 vozila tog tipa završiti u starom željezu. Naglašava kako bi, uz nepažnju, uzrok nesreće mogla biti i prevelika brzina. </p>
<p>Na tom križanju, naime, vozačima ZET-a preporuča se da voze maksimalno 10 kilometara na sat a vozačica je, tvrdi Mikinac, vozila brže od toga. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pješacima prijetili bljuzgavica i led</p>
<p>Iako je u Zagrebu gusti snijeg padao čitave nedjelje, zimske su službe, radeći cijele noći, do ponedjeljka ujutro uspjele očistiti veliki dio zagrebačkih cesta. Službi su pomogli i brojni građani koji su čistili snijeg ispred svojih domova. Ipak, ujutro nogostupi i stanice javnog prijevoza u nekim dijelovima grada nisu bili očišćeni pa se stvorila opasna poledica. Tako su Čistoća i Zrinjevac imali posla i cijeloga ponedjeljka.</p>
<p>Građani su pak tvrdili kako im najveća opasnost u gradu prijeti od nekulturnih vozača. Neki od njih jurili su, naime, kroz nakupljenu bljuzgavicu i pritom prskali pješake na nogostupima, a neki nisu uklonili snijeg s krova pa je on u vožnji padao s automobila na sve strane. »To je nekulturno od vozača, tijekom zime trebali bi biti obzirniji prema pješacima«, rekla je pješakinja Živana Vukasović.</p>
<p>»Čim je počelo padati, ralice su počele čistiti našu ulicu, samo neka tako rade i dalje«, hvalio je zimsku službu umirovljenik Adolf Pick iz Nove Vesi. Dodao je kako ispred zgrade redovito čiste svi, i stari i mladi: »To su dvije minute posla, a kasnije se tuda može hodati bez problema«. S njim se složila i prolaznica Katica Meštrović, dodajući da kod nje, u Novom Zagrebu, stanari zgrada, nažalost, izbjegavaju kućni red i ne čiste snijeg. »Ne pomažu, a očekuju da snijeg u trenu nestane iz grada!«, dodala je.</p>
<p>Direktor Zrinjevca Igor Toljan rekao je: »Naši su djelatnici radili čitavu noć i jutro i uspjeli su obaviti sve zadatke«. U Čistoći su, pak, s čišćenjem pješačkih zona u centru grada započeli još u nedjelju oko 14 sati, a od tada su pet puta ralili i dva puta sve posipali solju. Potom su do noći nastavljali s odvozom hrpa snijega, što su ih ostavile ralice. Dok je zimska služba Zagrebačkih cesta tijekom noći posula gradske prometnice s novih 1566 tona soli, Zagrebparking si je olakšao čišćenje parkirališta tako što ih je »posolio« neposredno prije nedjeljne mećave. »Deset malih traktora i 40 naših djelatnika do jutra su se brinuli da parkirališta budu u funkciji«, rekao je direktor Zagrebparkinga Mato Kraljević. Ujutro su djelatnici lopatama uklanjali ostatke snijega.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Tu samo sedimo, kak v reštu«</p>
<p>Volonteri starima nacijepaju i donesu u kuću drva, počiste, skuhaju, ponekad nešto i operu</p>
<p>U selu Žunci, udaljenom 10 kilometara od Vrbovca, u staroj i oronuloj kućici na kraju sela žive sami djed i baka. Stari su, bolesni i teško pokretni. Baki Zlatici (79) prije godinu dana otkazale su noge nakon moždanog udara, a djed Ivan Smogor (81) teško vuče nogu za nogom čak i uz pomoć štaka. Teško je nacijepati i donijeti drva, počistiti, skuhati, ponekad nešto i oprati… </p>
<p>Ipak, barem povremeno nisu sami. U pomoć im dođe dvoje mladih Vrbovčana. Mihael Bušić, student kineziologije i Ines Kokot, maturantica gimnazije, vrbovečki su volonteri Crvenoga križa. Članovi su udruge mladih, koji su prije mjesec dana završili tečaj i dobili potvrdu da su volonteri. Pomagat će starima i nemoćnima.</p>
<p>Oko podne, u Žunce je došao samo Mihael, jer Ines priprema maturalnu radnju. »A gdje je Ines«, prvo je što je zapitala baka Zlatica. Mihael joj je objasnio zašto kolegica volonterka nije ovaj put s njim, skinuo je jaknu i otišao u štagalj nacijepati rundu drva.</p>
<p> Pri štednjaku smo zatekli i Renatu, unuku naših domaćina, koja djedu i baki dođe kad god stigne i uzmogne. </p>
<p>»Jedan naš sin živi s obitelji u Rijeci. Ne može dolaziti svaki dan pa ni svaki mjesec, ima svoje probleme i brige. Dva su nam sina umrla kao mladi ljudi, iza njih su ostali unuci i praunuci, a i oni maju svoj život. Eto, najčešće dođe Renata, a zadnjih šest-sedam tjedana i ovo dvoje mladih volontera«, priča djed Ivan i žali se na bolesne noge.</p>
<p>Makar teško, ipak može od stola do kreveta i peći, pomoći svojoj Zlatici, koju je lani u lipnju »trefil šlag« pa može samo sjesti na krevet. </p>
<p>A uz krevet invalidska kolica. Otkud ona, pitamo znajući da žive od 800 kuna socijalne pomoći, jedinih kuna koje dođu u kuću. »To nam je poklonila Ines, od svoje bake! Puno joj fala na tome…«, dodat će baka Zlatica, a djed će dometnuti: »Od pomoći nemremo niti lipu metnuti na kraj, ne bu ni za pokop kad umremo«. </p>
<p>Kruh i pokoju sitnicu kupuju iz kuće, jer kroz selo vozi pokretna trgovina. Spavaju i leže u krevetu do najmanje devet sati, jer kad bi se dizali ranije i naložili peć, »samo bi štetu delali«. I jedu u pravilu jedanput dnevno.</p>
<p>»I ne treba nam sada više, stari smo. Nekad smo imali sve: krave, pajceke, živinu, gorice, vrt… Ali najteže je to kaj nemaš u blizini suseda, nemreš nikoga pozvati, niti se pospominati z nekim. Tu samo sedimo kak v reštu!«</p>
<p> Unuka Renata u međuvremenu kuha kavu i peče palačinke. Vatra u štednjaku hoće-neće, nikako da povuče. Dim u skučenoj kuhinji pomalo štipa za oči. »Šparhet je pregorel, a i dimnjak bi trebalo očistiti«, kaže nam Renata. </p>
<p>Utihnula je vani lupa sjekire, stiže Mihael s košem punim drva. U Crvenom križu će vidjeti može li se Smogorovima osigurati barem povremeno pomoć u hrani.</p>
<p>»Ostavili smo im mobitel i broj pa ako nešto hitno zatreba, odmah reagiramo i skočimo u Žunce«, kaže nam jedan od dvadesetak mladih vrbovečkih volontera koji već mjesec i nešto dana obilaze stare, bolesne i nemoćne. </p>
<p>Franjo Simić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dani mladih glumaca, pisaca i novinara</p>
<p>U Kazalištu Kerempuh otvorena je u ponedjeljak Smotra literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva osnovnih i srednjih škola Zagreba 2006., poznatija pod nazivom Lidrano. Pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva, ovogodišnji Lidrano organiziraju Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Osnovna škola A.G. Matoš i Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, a na smotri sudjeluje više od dvije tisuće učenika i mentora. </p>
<p>Prof. Martin Oršolić, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa, pohvalio je zagrebačke lidranovce koji su do sad postigli izvanredne rezultate i istaknuo kako je potrebno još više ulagati u ovakve i slične programe. </p>
<p>Kao i do sad, i na ovom, 15. po redu Lidranu sudjeluju mladi nadareni ljudi, većina kojih se već odlučila za svoje buduće zvanje. Neki od njih postat će glumci, pisci ili pak novinari.</p>
<p>Publiku u Kerempuhu oduševili su učenici dramske skupine III. gimnazije, izvevši ulomak iz komada »Štefica Cvek«. Djevojke plesne skupine Prirodoslovne škole Vladimira Preloga za ovu su priliku također pripremile vrlo atraktivan scenski nastup.</p>
<p>Nakon što je Pavle Kalinić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport proglasio Lidrano 2006. otvorenim, na pozornicu su stupili učenici. Tako su se prvog dana Lidrana svojim pojedinačnim scenskim nastupima, u Kerempuhu i Vidri, predstavili učenici osnovnih i srednjih zagrebačkih škola.</p>
<p>Drugog dana Lidrana, u utorak u 12 sati, u Hrvatskom školskom muzeju bit će otvorena bogata izložba školskih listova. Tijekom utorka i srijede učenici-urednici i učenici-literati te njihovi mentori iz zagrebačkih škola govorit će o svom radu na okruglom stolu. U Kazalištu Vidra, u utorak od 13 sati te u srijedu od 12 sati nastupit će dramske skupine osnovnih i srednjih škola. Pobjednici će sa svojim radovima sudjelovati na državnom Lidranu koji će se u svibnju održati u Zadru. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Od male štale do turističkog bisera</p>
<p>Klub je nastao gotovo slučajno, kad je trebalo zbrinuti jednu kobilu »u mirovini«, koja je dotad bila na zagrebačkom hipodromu </p>
<p>Već jedno desetljeće Konjički klub Trajbar u Zaprešiću privlači brojne domaće i strane sportaše, rekreativce i izletnike. Rustikalno uređen ranč obitelji Trajbar, koji se prostire na 110 tisuća četvornih metara, neodoljivo podsjeća na slične komplekse s američkog zapada, posebice zbog idilične prirode. Sa svih strana prostiru se nepregledne livade i guste šume, a u blizini je i golf-centar te jedinstveni spomenički kompleks Novih dvora. </p>
<p>Zanimljiva je povijest kluba, koji je zapravo nastao spletom okolnosti. »Reorganizirao se zagrebački hipodrom pa su konji, koji nisu bili sportski, morali van. Tamo smo imali jednu kobilu u mirovini, kojoj smo hitno morali naći smještaj«, priča nam Maja Trajbar, kći vlasnika i nekadašnja juniorska prvakinja Hrvatske u preponskom jahanju. Iako Zagrepčani, često su prolazili kroz Zaprešić na putu do bake u Zagorju. </p>
<p>Tako su i saznali da se prodaje atraktivno zemljište u blizini Novih dvora. Od male štale u koju su smjestili svoju staru kobilu, u proteklih deset godina imanje je preraslo u klub koji broji tristotinjak članova, organizira međunarodna natjecanja, profesionalne treninge i škole jahanja. </p>
<p> Uz zagrebački hipodrom, to je jedini klub u Hrvatskoj koji ima zatvorenu halu za preponsko jahanje. Posebnost u odnosu na zagrebački hipodrom upravo je u prirodnom okruženju koje omogućava jahanje šumskim stazama sve do doline rijeke Krapine. </p>
<p>No, možda najveći adut leži u jedinstvenom spoju konjičkog sporta i turizma. Jahanje na ponijima u poslijepodnevnim satima privlači obitelji s malom djecom. Restoran i velika sala za 250 ljudi pogodni su za konferencije, ali i za vjenčanja. Na velikoj livadi ljeti se održavaju ceremonije vjenčanja, nakon kojih mladenci kreću u vožnju kočijom, koje vuku dva noniusa, danas već pomalo rijetka pasmina konja.</p>
<p>Upravo zahvaljujući suradnji Trajbara i grada Zaprešića, svi posjetitelji uskoro će moći uživati u vožnji kočijom kroz povijesne perivoje Novih dvora. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Toplotni udar u Južnoj Africi</p>
<p>CAPE TOWN</p>
<p> – Iako gotovo uz isti meridijan kao Austrija i Njemačka, ali na drugoj Zemljinoj polutki - u Južnoj Africi muku muče s posve drugačijim problemima od onih u srednjoj Europi. Najpopularniji turistički grad Cape Town ovih dana doživljava, naime, pravi toplotni udar s rekordno visokim temperaturama, počesto i višim od 40 stupnjeva Celzija.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Snježni udar u srednjoj Europi</p>
<p>BEČ</p>
<p> – Osim Hrvatske, i ostatak srednje Europe našao se prekriven debelim snijegom. Gust snijeg koji je u dijelovima Austrije i Njemačke padao cijelu nedjelju i u noći na ponedjeljak, izazvao je velike teškoće u prometu, kako na nebu, tako i na zemlji. Dok Nijemci takvo snježno nevrijeme ne pamte 25 godina, Švicarci su »proslavili« rušenje starog rekorda – u samo 24 sata na sjeveru države palo je 60 cm snijega. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Snijeg i bura u Dalmaciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na većini cesta u Hrvatskoj snijeg koji je napadao u nedjelju i ponedjeljak ujutro otežavao je promet. Zbog snijega je na dijelovima Like, Gorskog kotara i Dalmatinske zagore bila obvezna upotreba zimske opreme, a policija je na frekventnim prometnicama isključivala iz prometa vozila koji je nisu imali.</p>
<p>Snijeg je padao i na Jadranskoj magistrali, na dijelu od Omiša do Makarske, te je na tom dijelu također bila potrebna zimska oprema. Na Jadranu je uz snijeg, puhala i jaka bura, brzinom više od 100 kilometara na sat. Zbog toga je u ponedjeljak bio otežan promet između Splita i srednjodalmatinskih otoka. Trajekt iz Splita za Supetar na Braču u 11 sati nije isplovio, a prekinut je i promet sa Šoltom.</p>
<p>Kasnili su i autoprijevoznici, autobus iz Zagreba za Split kasnio je u dolasku više od sata, a više od dva sata kasnio je autobus iz Beograda za Split.</p>
<p>U nekim dijelovima Šibensko-kninske županije, na području mjesta Cviljana i Kijeva, škole nisu radile zbog snježne mećave. Iako je u tim dijelovima napadalo desetak centimetara snijega, čak 26 ekipa za raščišćavanje snijega izašlo je u ponedjeljak na teren. U Državnom hidrometeorološkom zavodu kažu da će se u utorak vremenske prilike polako stabilizirati. Prevladavat će djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku. Najviše oblaka, ponegdje uz kratkotrajne oborine na granici kiše i snijega očekuju se u zapadnoj Slavoniji i Lici te na jugu Dalmacije. </p>
<p>Bura se neće smiriti, na Jadranu će biti umjerena i jaka, a u noći s utorka na srijdu očekuje se mjestimice olujna. </p>
<p>U kontinentalnom dijelu temperature će se kretati od minus 9 do 4 stupnja celzijeva, dok će na Jadranu biti od minus 2 do 9. [I. D. / J. K. / N. M. / T. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Chirac na štandu Hrvatske gospodarske komore</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Francuski predsjednik Jacques Chirac posjetio je prošloga tjedna štand Hrvatske gospodarske komore na međunarodnom Sajmu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Na Sajmu što je upravo završen u Parizu, Chirac se, došavši do hrvatskoga štanda, zaustavio ispred Maraskina stola i rekao: »Čestitam Hrvatskoj«!</p>
<p>Ministar poljoprivrede Petar Čobanković otvorio je u Muzeju vina izložbu hrvatskih alkoholnih i bezalkoholnih pića. Najveće zanimanje Francuzi su pokazali za Maraskina pića: čuveni »maraschino«, koji se odnedavno prodaje u Vatikanu, te za sok i sirup od višnje maraške. Na pariškome sajmu izlagalo je oko 1200 izlagača iz cijeloga svijeta, a posjetilo ga je više od milijun posjetitelja. [Lj. Ivićev Balen]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Prve biometrijske putovnice u Britaniji</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Prve biometrijske putovnice, koje sadrže biološke podatke njihovih nositelja, ovog će tjedna biti puštene u promet u Velikoj Britaniji, objavilo je u ponedjeljak ministarstvo unutrašnjih poslova. Putovnice će imati elektronički čip koji biježi dimenzije lica nositelja dokumenta, posebice mjere između očiju, nosa, usta i ušiju, izračunatih prema identifikacijskoj fotografiji. Više od 40 zemalja izrađuje biometrijske fotografije, koje će biti korisne u borbi protiv krijumčarenja i terorizma. Velika Britanija će u podatke na putovnicama uključiti i otiske prstiju. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>H5N1 u Poljskoj i kod mačke u Štajerskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svjetske su agencije i u ponedjeljak nudile obilje vijesti o ptičjoj gripi. Prvi slučaj te bolesti u ponedjeljak je potvrdila Poljska – virus soja H5N1 otkriven je kod dvaju uginulih labudova, nađenih na obali rijeke Vistule u gradu Torunu. To je prvi slučaj u Europi da su zaražene životinje nađene u gradu, a ne u ruralnim područjima, kao dosad. Virus H5N1 otkriven je i kod mačaka u južnoj austrijskoj regiji Štajerskoj, objavilo je ministarstvo poljoprivrede u regionalnoj vladi. U Ženevi je pak tridesetak uglednih stručnjaka počelo pod okriljem WHO-a pripremati »ratni plan« za slučaj pandemije koju bi izazvao H5N1. »Događaji prošlih tjedana opravdavaju taj strah«, rečeno je. Stručnjaci će kroz iduća tri dana, daleko od očiju javnosti, doraditi »Protokol za brzo djelovanje i obustavu širenja pandemije gripe«, koji postoji još od siječnja. Čim ga usuglase, dostavit će ga svim državama članicama WHO-a, njih 192. [vj]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Sumnjiv međunarodni skandal </p>
<p>Odvjetnik Markus Stoetzel u medijima tvrdi da je nasljednica slavne njemačke glumice donirala dio zbirke pod pritiskom komunističkih vlasti, ali o njegovu zahtjevu nemaju službenih podataka u Gradu Zagrebu i Ministarstvu kulture </p>
<p>Dio zbirke umjetnina čuvene njemačke glumice Tille Durieux, koji je trenutačno izložen u Berlinu, nije u središtu nikakva međunarodnoga skandala zbog sumnjivih okolnosti pod kojima je ta zbirka došla u posjed Muzeja grada Zagreba. Takve optužbe, iznesene u jednom domaćem tjedniku, za Vjesnik odlučno demantira ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić. </p>
<p>Pod bombastičnom opremom »Njemački zahtjev Zagrebu: Vratite zbirku od milijun i pol eura«, ne krije se nikakav međunarodni ultimatum, već privatni zahtjev Erika Schumanna, supruga pokojne Erike Schumann, nasljednice slavne njemačke glumice, koja je dio Tilline zbirke donirala gradu Zagrebu 1982. godine. </p>
<p>Schumannov odvjetnik Markus Stoetzel osporava donaciju, tvrdeći da je Tillina nasljednica poklonila dio zbirke Zagrebu pod pritiskom komunističkih vlasti. »Uzimajući u obzir međunarodne pravne standarde, donacije nikada nije bilo, jer ona podrazumijeva slobodnu volju…«, navodi njemački odvjetnik koji je vješto iskoristio medijsku pozornost izazvanu otvorenjem berlinske izložbe i u Süddeutsche Zeitungu najavio mogućnost zaplijene zagrebačke zbirke. </p>
<p>Ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić sumnja u ozbiljnost takvih prijetnji. Odvjetnik nasljednika Tille Durieux, naglašava, najprije će morati dokazati svoje tvrdnje u sudskom postupku. »Ne čini mi se da ima čvrsto uporište, pogotovo ako se prisjetimo riječi koje je Erike Schumann izgovorila prilikom potpisivanja darovnice«, kazao je Ivić. </p>
<p>Riječi Erike Schumann Dannhoff , njemačke glumice i kazališne pedagoginje, izgovorene prilikom potpisivanja darovnice u Gradskoj skupštini, zabilježio je i Vjesnik u izdanju od 28. veljače 1982. godine. </p>
<p>»Uzbuđena, pomalo drhtave ruke, gospođa Erike Dannhoff potpisala je dokument. Pljesak, čestitke i njezina kratka izjava: </p>
<p>- Moja velika prijateljica i majka u umjetničkom smislu, Tilla Durieux voljela je vaš grad. Voljela je Zagreb, koji je bio i njezin grad kroz tolike godine i uz koji je i kasnije ostala trajno vezana. Zato sam uvjerena da bi ona sa zadovoljstvom pristala da na ovaj način bude trajno prisutna u njemu. </p>
<p>Ako je Erika Schumann poklonila dio zbirke pod pritiskom komunističke vlasti, tko je prisilio da izgovori takve rečenice, pita se Ivić, sumnjajući u postojanje dokumenta kojim Tillina nasljednica osporava donaciju. Darovnim ugovorom Zagreb je preuzeo 40 posto zbirke, dok je preostali dio Erika Schumann odnijela u Njemačku. </p>
<p>Time je riješen dugogodišnji neuspješan pokušaj Tille Durieux, a potom i njezine nasljednice, da zbirku vrati u Berlin. Tilla Durieux je, naime, 1950. godine dobila jugoslavensko državljanstvo, a njezina je zbirka postala javno dobro, za čije je održavanje, prema nekim izvorima, dobivala i financijsku pomoć. </p>
<p>Dozvolu za izvoz zbirke nasljednica je dobila tek nakon potpisivanja darovnog ugovora. Zanimljivo je da su takvim rješenjem bili zadovoljni i odvjetnici koji su je zastupali u upravnom postupku oko pribavljanja dozvole za izvoz umjetničke zbirke. Riječ je o svijetlom primjeru u međunarodnoj praksi, ističe odvjetnik Eugen Zadravec u izjavi zabilježenoj, također, u Vjesniku iz 1982. godine. </p>
<p>»Odluka o dozvoli izvoza zbirke Tille Durieux ima mnogo šire značenje od ovog konkretnog slučaja. Iz prepiske s uglednim njemačkim institucijama vidjeli smo koliko je značenje Tille Durieux za njemačku kulturu, pa shodno s tim i interes za njezinu ostavštinu. Cijeneći upravo to značenje, Zagreb je odlučio da vrati zbirku njezinih umjetnina u Berlin, uz koji je ona bila toliko vezana. Zagrebu ostaje uspomena na poznatu umjetnicu, obogaćena poklonom gđe. Dannhoff. Zato bi ovaj primjer morao postati praksa u međunarodnim odnosima, kad se radi o vraćanju umjetničkih i drugih vrijednosti, onamo odakle su ih ratni vihori odnijeli«, izjavio je odvjetnik Zadravec. </p>
<p>Zbirka Tille Durieux, njemačke glumice koja se bježeći pred nacizmom sklonila u Zagreb, gdje je provela dvadesetak godina, vlasništvo je Grada Zagreba, koji ju je povjerio na upravljanje i čuvanje Muzeju grada Zagreba. Kako saznajemo od Pavla Kalinića, pročelnika Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport, gradska uprava nije primila nikakav službeni zahtjev o povratu umjetnina iz zbirke Tille Durieux, a isti odgovor dobili smo u Ministarstvu kulture. </p>
<p>Stoga ostaje misteriozno tko to u zagrebačkoj vlasti, nadležnim ministarstvima i Muzeju grada Zagreba »uporno ignorira upit o povratu umjetnina i time zaoštrava situaciju«, kako to stoji u opremi teksta koji je uzburkao domaću kulturnu javnost.</p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Strah od liberalizma</p>
<p>Konzervativci u Američkoj akademiji filmskih umjetnosti i znanosti ove su se godine našli na mukama, jer su svi nominirani filmovi na određeni način za njih bili antikonzervativni. »Planina Brokeback« donijela je ljubavnu priču dvojice rančera, »Capote« je film o piscu homoseksualcu koji je eksploatirao ispovijed ubojice, »Laku noć i sretno« osudio je makartizam i naglasio važnost novinara koji su spremni suprotstaviti se rigidno desničarskim vladajućim strukturama i trendovima, a čak je i Spielberg napravio subverziju sugerirajući da i CIA snosi veliku odgovornost za terorizam i dajući prostora za iznošenje palestinskih stavova u »Münichu«. »Fatalna nesreća« je pak naglasak stavila na rasne i klasne predrasude te korupciju, što je područje koje je već postalo prihvatljivo i konzervativcima i koje se više i ne smatra subverzijom. </p>
<p>Akademija je morala priznati Angu Leeju da je »Planina Brokeback« najbolje režiran film, ali njezini članovi ipak nisu imali želje za presedan i Oscara za najbolji film dati ostvarenju homoseksualne tematike pa se odlučila na »Fatalnu nesreću«, premda je riječ o slabijem ostvarenju od Leejeva filma, što su svojim nagradama prethodno potvrdile gotovo sve američke strukovne udruge. Za Oscara ipak glasa oko šest tisuća ljudi i većinski moral je na kraju prevagnuo. S druge strane, »Fatalna nesreća« je film koji se zbiva u samom Los Anglesu, ostvarenje u kojem su mnogi članovi Akademije bili u stanju prepoznati sebe i situacije iz vlastitih života, i koji im je ipak bio bliži od homoseksualnih rančera iz Wyominga. </p>
<p>Mnogi su prije dodjele već bili proglasili »Planinu Brokeback« sigurnim pobjednikom, no stari lisac Roger Ebert, najutjecajniji američki filmski kritičar, još je tjedan dana prije dodjele Oscara objavio da je favorit »Fatalna nesreća« koja je u utrku za Oscara ušla kao autsajder, ali je s vremenom preuzela vodstvo. </p>
<p>Oni koji su objavili »invaziju gay filmova na Hollywood« nisu bili u pravu od početka, jer su svi filmovi gay tematike ili likova (»Planina Brokeback«, »Capote«, »Transamerica«) ionako nastali u produkciji nezavisnih studija, dok je Hollywood bio predstavljen samo Spielbergovim »Münichom«. </p>
<p>Oscari su raspršeni kao rijetko kada do sada - nitko ih nije dobio više od tri, a nijedan od četiri dobitnika triju Oscara nije dobio nijednu glumačku nagradu. »Planina Brokeback« dobila je i Oscara za suzdržanu, osjećajnu partituru Gustava Santaolalla i najbolji adaptirani scenarij, a »Fatalna nesreća« za montažu i najbolji originalni scenarij. Očekivano, »Sjećanja jedne gejše« dobila su tri Oscara za svoju ušminkanu ljepotu: za scenografiju, kameru i raskošne kostime (no nagrada za šminku ipak je otišla »Narnijskim kronikama«), a »King Kong« za gromoglasni zvuk, bravuroznu zvučnu montažu i impresivne specijalne efekte.</p>
<p>Muške glumačke nagrade potvrdile su neosjetljivost Akademije za suptilne interpretacije i potvrdile pravilo o važnost fizičke transformacije. Obojica nagrađenih doista su vrhunski odglumili svoje uloge, no ne treba zanemariti činjenicu da je Philip Seymour Hoffman, koji uopće ne liči Trumanu Capoteu, za svoju ulogu smršavio dvadesetak kilograma, a George Clooney se isto toliko udebljao za svoju nagrađenu sporednu ulogu u »Syriani«, premda je prilično nejasno zašto bi terenski agent CIA morao biti debeo.</p>
<p>Supruga jednog od protagnosta »Fatalne nesreće« Ryana Philippea, Reese Witherspoon, nagrađena za najbolju glavnu žensku ulogu u filmu »Hod po rubu«, konačno je napravila odmak od pomalo klišeiziranih uloga uvijek nasmiješenih i vrckavih djevojaka, u rasponu od nešto kvalitetnijih ekranizacija klasika poput »Sajma taštine« i »Važno je zvati se Ernest« do ironiziranja vlastitog lika u »Plavuši s Harvarda«. Kao Cashova životna ljubav June, ona je uspješno dočarala snagu i odlučnost te pjevačice s većim povjerenjem u svoj nastup nego glasovne kvalitete. Rachel Weisz je potpuno zasluženo dobila Oscara za svoj nastup u filmu »Brižni vrtlar«, gdje glumi ženu koja je stradala zbog idealističke borbe za pravdu protiv beskrupuloznih faramceutskih korporacija. </p>
<p>Oscara za najbolji animirani film u žestokoj konkurenciji remek-djela, Burtonove »Mrtve nevjeste« i Miyazakijeva »Pokretnog dvorca« dobio je sjajni nostalgični crtić Stevea Boxa i Nicka Parka »Wallace i Gromit i velika povrtna zavjera«, u kategoriji dokumentaraca »Carsko putovanje«, a za strani film favorita »Paradise Now« ipak je potukao južnoafrički film »Tsotsi« Gavina Hooda koji prikazuje šest dana u vrlo nasilnom životu vođe jedne bande u Johannesbourgu.</p>
<p>Zaključno, ovogodišnja dodjela Oscara označila je apsolutnu pobjedu niskobudžetnih nezavisnih, nehollywoodskih filmova - nijedan film ne može se proglasiti velikim pobjednikom, a najviše će se pamtiti po odluci da se glavni Oscar dade slabijem ostvarenju kako bi se spriječio trijumf gay filmova koji su tako snažno dominirali liberalnijim »Zlatnim globusima«.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Otok s umjetničkim blagom </p>
<p>Krk je kroz stoljeća prikupio velik broj iznimno vrijednih umjetničkih djela, među kojima posebno mjesto u hrvatskoj kulturi ima »Poliptih sv. Lucije« Paola Veneziana </p>
<p>Zahvaljujući činjenici da je Krk sredinom 15. stoljeća bio najbogatiji venecijanski posjed na istočnoj obali Jadrana, taj je otok kroz stoljeća prikupio velik broj iznimno vrijednih umjetničkih djela, među kojima posebno mjesto u hrvatskoj kulturi ima »Poliptih sv. Lucije« Paola Veneziana. </p>
<p>Poznato djelo glasovitoga začetnika venecijanske slikarske škole stoljećima se nalazilo u crkvici u Jurandvoru, uz Bašćansku ploču, a potom je završilo u Italiji, odakle ga je 1944. godine, nakon 20 godina ustrajnoga truda, uspio vratiti tadašnji biskup Srebrenić. Neprocjenjivo krčko blago od tada je smješteno u Biskupskome dvoru u Krku. S drugim vrlo vrijednim djelom Paola Veneziana Krčani su imali manje sreće; antependij iz Krčke katedrale dospio je 1932/33. do londonskoga Muzeja Victoria & Albert, u kojemu se i danas nalazi. No, na otoku je ostao još jedan predoltarnik, i to u crkvenome muzeju u Dobrinju. Zanimljivo poglavlje o djelima Paola Veneziana samo je jedan segment monografije Igora Žica »Crkveno slikarstvo na otoku Krku« (od 1300. do 1800. godine) u kojoj riječki povjesničar umjetnosti daje opširan pregled umjetničkog stvaranja sedamnaest slikara čija djela krase krčke crkve i samostane: Jacobella dell Fiorea, Vittorea Carpaccia, Giovannija Agostina da Lodija, Marca Marzialea, Girolama i Francesca Santacrocea... </p>
<p>U uvodnom dijelu knjige objavljene u izdanju Biskupije Krk i riječke Glose autor upoznaje čitatelje s povijesnim razvojem otoka Krka, njegovim položajem u Mletačkoj Republici te utjecajem venecijanskoga slikarstva na istočnoj obali Jadrana. Posebna pozornost poklonjena je vrijednim slikama dvojbenoga autorstva, čime monografija otvara neke dvojbe iz područja crkvene umjetnosti. </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Slikarstvo urbane samoće</p>
<p>Ne samo pitak i vrlo stručan, već i intelektualno poticajan tekst prati razvoj jednoga slikarskog opusa koji fascinira</p>
<p>Zlatne ribice, papagaj, bogomoljka, štakor, prometne petlje, nadvožnjaci, releji</p>
<p> – što sve nije ušlo u čudesni imaginarij umjetnika.</p>
<p>Matko Vekić (1970.) danas je bez sumnje vodeći slikar mlađe generacije. Ovoga puta jednom iznimnom slikarskom djelu pridružuje se ne manje snažno pero asistenta na Institutu za povijest umjetnosti Petra Preloga (1972.), a rezultat je intrigantna monografija izdavačke kuće »Fraktura« – »Matko Vekić«. Ne samo pitak i vrlo stručan, već i intelektualno poticajan tekst prati razvoj jednog opusa koji doslovno fascinira.</p>
<p>Kako ističe pisac, Vekić svojim slikarstvom uspijeva suvereno raspravljati o nekim ključnim problemima suvremenog društva. »Graditi umjetnički izričaj tradicionalnim slikarskim medijem i biti uporan u istraživanju i širenju njegovih mogućnosti, bio je težak zadatak u svjetlu apokaliptičnih i često zamornih rasprava o 'smrti' slikarstva«, ističe Prelog. Smjestivši tako Vekićev opus u poziciju aktivnog »branitelja« slike, Prelog ističe njegovu »suptilnu provokativnost«, a napose kompleksnost kojoj nisu strani ni odjeci enformelističkih postupaka, pojedine odrednice apstraktnog ekspresionizma, kao ni plodni utjecaji učitelja Đure Sedera.</p>
<p>Vekić se pojavio početkom devedesetih godina (1994.) radovima u kojima je boja »nanošena slobodnim potezom« bila osnovno izražajno sredstvo, a motiv tek »potencijalna mogućnost slike«. Od tih prvih radova snažnog uskovitlanog kretanja, redukcijom će doći do radova jasnije definirane forme, naglašena linearizma i zatvorenije palete s motivima stolaca i bicikala. Počinju ga zanimati »oblikovne značajke viđenog« i u njegovu se radu pojavljuju urbani motivi.</p>
<p>Kritika s oduševljenjem dočekuje njegov ciklus »Salon automobila« 1996. ne samo kao kritiku hrvatskog društva, već i kao slikarstvo što »zadire u strukturalističku bit skrivenu iza vanjskoga obličja...«. Slijedio je ne manje hvaljen ciklus životinja »Slike s nazivom« (1997.) – žohara, štakora, papagaja i zlatnih ribica. Vekić je proširio tematiku i prikazima gigantiziranih kukaca, a smještao ih je, što je vrlo zanimljivo, u sakralne objekte »uzdižući kukce na razinu svetih bića«.</p>
<p> Urbanom krajoliku vraća se 1998. godine izlažući opet od kritike vrlo hvaljene slike nadvožnjaka, prometnih petlji i mostova, analizirajući na platnu ogoljele konstrukcije kao simbol naše civilizacije. Gotovo logično slijedio je ciklus s prikazima releja i električnih stupova 1999. godine te, bizarno, ciklus slika s čučavcima koji postaju vrlo privlačan slikarski motiv!</p>
<p>Ciklus »Bauštela« iz 2001., osim što propituje globalno i lokalno, ujedno je simbol »surova kapitalističkog društva u kojemu je potražnja za nekretninama sve veća«. Važno je naglasiti da u tom ciklusu u elementima građevinske mehanizacije slikar pronalazi vezu s organskim oblicima, što opet podsjeća na ciklus s kukcima. </p>
<p>Javnosti zasigurno najpoznatiji Vekićev je ciklus »kinetičkih slika«. Ne samo da je ovdje došlo do povezivanja više medija, već je opet riječ o žestokoj kritici društva. Stalno proširivanje motivike slijedilo je na radovima »Žene, muškarci« i »Duše«. Apoteoza Vekićeva stvaralaštva bez sumnje je bila izložba u Umjetničkom paviljonu »Životinjski krug – zodijak«, gdje je kompleksnim postavom simboličkog modela univerzuma zaokružio deset godina stvaranja.</p>
<p>Svakako, riječ je o slikaru impresivnih postignuća i jednoj knjizi koju valja imati. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Potpisan ugovor o financiranju »Klovićevih dvora«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministar kulture Božo Biškupić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i ravnateljica Galerije »Klovićevi dvori« Vesna Kusin potpisali su u ponedjeljak u Ministarstvu kulture ugovor o ovogodišnjem financiranju Galerije u iznosu od osam milijuna i sto tisuća kuna, od kojih podjednako, s po 50 posto, sudjeluju Grad Zagreb i Ministarstvo kulture. Biškupić je ocijenio da se tim sporazumom nastavlja, kako je rekao, odgovorna suradnja Grada Zagreba i države. Do sad smo uspješno potpisali sporazum o financiranju Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, a očekuje nas i dogovor o useljenju građe Muzeja suvremene umjetnosti, dodao je.</p>
<p>U tu svotu nije uračunat novac za investicije i međunarodne programe Galerije, rekao je Biškupić, dodavši kako bi u odnosu na prošlu godinu ovogodišnja svota mogla biti veća za oko pet milijuna kuna.</p>
<p> Galerija je prošle godine zajedno sa sredstvima za investicije i međunarodnu suradnju dobila osam milijuna i šesto tisuća kuna.</p>
<p> Potpisivanje sporazuma je odgovornost za zajedničke vrijednosti, ocijenio je Bandić, pohvaliviši izložbene aktivnosti Galerije.</p>
<p> Kusin smatra da su sporazumom Grad Zagreb i Ministarstvo kulture »precizirali svoju odgovornost kako bi kuća mogla funkcionirati«.</p>
<p> Nadam se da ćemo na jesen u Galeriji postaviti izložbu Marca Chagalla, izjavila je Kusin, dodavši da je u pripremi izložba »Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Medalja vrijedi više od novca </p>
<p>Blanka će u Moskvu otputovati u srijedu ujutro. Kvalifikacije su u subotu 11. ožujka, a finale 12. ožujka </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Blanka Vlašić na Svjetsko prvenstvo u Moskvu putuje s nadom da će medaljom okruniti briljantne skokove dvoranskog dijela sezone. Organizatori je smatraju favoritkinjom skoka u vis, pogotovo jer moćna Šveđanka Kajsa Bergqvist zbog ozljede gležnja neće doći u glavni grad Rusije. </p>
<p>Blanka će, pak, osim borbe za mjesto na postolju, dvoranski atletski SP iskoristiti i za promoviranje kandidature Splita kao grada domaćina SP-a (odluka 28. ožujka u japanskoj Osaki). No, primarni je zadatak visokim letovima iznad letvice potvrditi status svjetske atletske dive. Skok iz Banske Bystrice preko 205 cm te pokušaj preskakanja 209 cm bude maštu svih sportskih zaljubljenika da je doskok na najviše postolje realnost. Lako je tako nešto prognozirati kad natjecanje ne bi nosilo zamke. </p>
<p>»Ništa nije sigurno u Moskvi. Godinama treniram da bi me sada tretirali kao favoritkinju, ali to ništa ne znači. Sjetite se dana prije Pariza, dva sam puta uoči natjecanja preskočila dva metra i svi su mi odmah objesili medalju oko vrata. Nastup nije bio uspješan pa je uslijedilo razočaranje«, kazala je Blanka i nastavila: </p>
<p>»Na ovako velikim natjecanjima odlučuju detalji, a ne treba zaboraviti ni Ruskinje, koje će biti posebno motivirane pred svojim navijačima. Jelena Sljesarjenko (olimpijska pobjednica i zlatna s posljednjeg dvoranskog SP-a iz Budimpešte, op. a.) zna kako se pobjeđuje i iako ove zime nije išla preko dva metra sposobna je osvojiti zlato. Što se tiče Kajse i njezina nedolaska, nisam time opterećena. Razmišljam samo o svojim skokovima.« </p>
<p>• Osjećate li pritisak, opterećenje zbog velikih očekivanja? </p>
<p>»Ne. Koncentriram se da napravim maksimalno što u tom trenutku mogu. Vjerojatno ću osjetiti tremu prije nastupa, ali sada sam mirna i usredotočena na kvalifikacije. O prvom danu kad se borimo za finale razmišljam kao o ključnom danu prvenstva. Između kvalifikacija i finala imam trideset sati za rekuperaciju, što je manje od uobičajenog na velikim natjecanjima (oko 40 sati, op. a.).« </p>
<p>• Je li vrhunac forme tempiran za Moskvu? </p>
<p>»Vidjet ćemo. Forma mi traje, dobro se osjećam. Krvna slika mi je dobra. Svi preduvjeti su tu, ali tko zna. Idem u Moskvu s preskočenih 205 cm...« </p>
<p>• Nagradni fond SP-a je 2,3 milijuna američkih dolara. Prvo mjesto donosi zaradu 40.000 dolara, drugo 20.000, treće 10.000, itd. Uz to se posebno nagrađuje svjetski rekord s 50.000 dolara. Razmišljate li o nagradama? </p>
<p>»Razmišljam o medalji, a ne o jednokratnim nagradama. Svjetski sam rekord tek jedanput napala, a možda će mi trebati i 10 puta prije nego ga srušim. Tko to može prognozirati i predviđati? Medalja donosi više nego novčane nagrade. Prema tome, koncentrirana sam samo na svoj nastup.« </p>
<p>• Kakva je podloga? </p>
<p>»Govore da nije tvrda, ali ja to ne znam i neću znati do kvalifikacijskih skokova«, rekla je Blanka, koja u kolekciji trofeja ima broncu s posljednjeg SP-a iz Budimpešte od prije dvije godine. </p>
<p>Blanka će u Moskvu otputovati u srijedu ujutro. Kvalifikacije su u subotu 11. ožujka, a finale 12. ožujka. U četvrtak će Blanka pomoći organizatorima u prezentaciji SP-a, što doživljava kao posebnu čast. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Janica je za Anju nedohvatljiva</p>
<p>Matematički će borba za krunu prestati nakon slaloma u Ĺreu, dvije utrke prije kraja Svjetskoga kupa, kad će Janica imati 150 bodova prednosti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prošle je godine završnica Svjetskoga kupa za skijašice bila dramatična do posljednjega veleslalomskog metra u švicarskom Lenzerheideu. Što je još zanimljivije, borba Janice Kostelić i Anje Pärson za pobjedu u ukupnom poretku nije završila mjestima na postolju u toj veleslalomskoj utrci. </p>
<p>Tog su dana vozile možda najgore veleslalome u karijeri, pa je pitanje bilo tko će te nedjelje biti manje loš. Nažalost, Janica je bila slabija. Ove se sezone, po našim prognozama, neće dogoditi takav scenarij. Odnosno, još uvijek postoje teoretske mogućnosti da se sve zakomplicira, da se Anja prišulja Janici, no prema Vjesnikovim će prognozama sve i matematički biti gotovo nakon slaloma u švedskom Ĺreu, gdje će se održati završnica Svjetskoga kupa. </p>
<p>Pärson trenutačno zaostaje 254 boda, a pred skijašicama je još šest utrka. Prva će nova postaja skijašica biti finski Levi i dvije slalomske utrke. Bez obzira na to što je Šveđanka prije desetak dana osvojila olimpijsko zlato u ovoj disciplini, ništa ne može promijeniti glasno razmišljanje kako je Janica najbolja svjetska slalomašica.</p>
<p> Preko te je discipline izgradila status u sportu, ranije osvojila olimpijsko zlato, ima kristalni globus u toj disciplini i aktualna je svjetska prvakinja u slalomu. Ipak, nakon dvostrukog programa u Leviju Janici ne dajemo prenaglašenu prednost, a situacija je takva da Anja Pärson mora forsirati u te dvije utrke. Šveđanka u takvom stanju, koja baš i nije imuna na ispadanja sa staze, postaje sklonija pogreškama pa predviđamo da će jednim padom posve umanjiti svoje šanse za obranu naslova Svjetskoga kupa. </p>
<p>Potom će Janica i Anja krenuti prema Ĺreu, »dvorištu« švedske skijašice, koja će nakon spusta spustiti prednost, no zaključno će svoju potjeru za Janicom završiti na slalomu. Međutim, ne zbog svoga slabog rezultata, jer će Janici biti dovoljan i tek malo bolji rezultat. Predvidjeli smo kako će nakon slaloma razlika između njih dvije biti - 250 bodova. Sasvim dovoljno da Janica otvori šampanjac i dvije utrke prije kraja. </p>
<p>Dakle, Lenzerheide se neće ponoviti, ni u jednom od dva scenarija. Nova će pobjednica postati Janica Kostelić (treći put u karijeri), a završnica neće nuditi neizvjesnost. Janica mora tek pokazati nekoliko svojih solidnih izdanja i švedska će potjera izgubiti smisao.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Jug u četvrtfinalu protiv Partizana </p>
<p>Beogradski je Partizan, uz zagrebačku Mladost, najtrofejniji europski klub </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vaterpolisti dubrovačkog Juga u četvrtfinalu Eurolige igrat će protiv beogradskog Partizana. Prva će utakmica biti odigrana 22. ožujka u Beogradu, a uzvrat je 19. travnja u Dubrovniku. </p>
<p>Jug je natjecanje po skupinama završio na prvom mjestu u skupini B, ispred Vasasa, Olympiakosa i Marseillea. Dubrovčani su bili najefikasnija momčad Eurolige, postigli su 73 pogotka. Obrana im je slabija od napada, no jugaši vjeruju da će proći Partizan i plasirati se na »final four«, koji se održava 19. i 20. svibnja. Jedan je od kandidata za domaćinstvo »final foura« i Dubrovnik. </p>
<p>Beogradski je Partizan, uz zagrebačku Mladost, najtrofejniji europski klub. Beograđani su šest puta bili europski prvaci. Natjecanje u skupini C Eurolige završili su na drugom mjestu, iza Savone. Trener Partizana je Dejan Udovičić, a u upravi kluba nalaze se igračke legende Igor Milanović i Aleksandar Šoštar. </p>
<p>Najbolji je Partizanov igrač 29-godišnji Danilo Ikodinović, koji ima 250 nastupa za reprezentaciju SCG. Ikodinović je sedam sezona igrao u Italiji, a u Partizan se vratio prošle godine. Uz njega, valja izdvojiti talentiranog 18-godišnjaka Filipa Filipovića, koji igra na poziciji desnoga vanjskog. Filipović je već skupio 20 nastupa za reprezentaciju. </p>
<p>Jugaši o kvaliteti Partizana mogu mnogo saznati od kolega iz zagrebačke Mladosti, budući da je prošlog tjedna beogradski klub gostovao u Zagrebu, gdje je održao nekoliko treninga s mladostašima. </p>
<p>• Parovi četvrtfinala: Jadran Herceg Novi – Posillipo, Pro Recco – Honved, Vasas – Savona, Partizan – Jug CO. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Navijat ću za Brazil i Hrvatsku«</p>
<p>Brazil će i te kako morati pripaziti na Hrvatsku. Na Svjetskom će prvenstvu Hrvati upisati uspješan nastup, kaže Anderson</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – I »maksimirski Adriano« napokon je proradio. Novi Dinamov centarfor Anderson Costa djelomično je pokazao zašto toliko košta. Za novog su Brazilca maksimirski čelnici iskrcali milijun eura i nadaju se da će pogocima u kontinuitetu pridonijeti »rapsodiji« Dinamove igre. </p>
<p> Anderson je u dosadašnjih 218 minuta na travnjaku postigao tri pogotka. U premijernoj je službenoj utakmici za »plave«, u derbiju protiv Hajduka na Poljudu, igrao tek tri minute. Ušao je u 90. i odigrao »sudačku nadoknadu«. No, pritom je poslao sjajnu loptu Ettu, gurnuvši ga pred vratara Pletikosu za, činilo se, siguran pogodak. No, sudac je neopravdano svirao zaleđe. U drugom je nastupu, protiv Zagreba u Maksimiru, igrao 50-ak minuta i zabio jedan pogodak. Bio je strijelac i tjedan dana kasnije, kad je Dinamo s pet pogodaka razmrvio Kamen Ingrad u Velikoj, a mrežu je zatresao i Međimurju ove subote u Maksimiru. </p>
<p>»Zadovoljan sam. Fizički sam i tehnički 100 posto spreman. Treneru se zahvaljujem na povjerenju i pokazat ću da je to s njegove strane bio pravi izbor«, govorio je Anderson, evocirajući dvoboj protiv Međimurja u kojem su pobijedili rezultatom 3-0. </p>
<p> To je prva Dinamova utakmica u kojoj je Anderson zaigrao u startnoj postavi. No, »bunker« kakvim su se Čakovčani suprotstavili »plavima« doista je rijetko viđen. </p>
<p>»Ma, igrao sam ja već protiv takve vrste obrane. Bilo je teško, ali kad smo zabili gol oni su se više otvorili.«</p>
<p> Mišljenje o kvaliteti hrvatske lige (još) nije promijenio. </p>
<p> »Moje je mišljenje jednako kao i kad sam dolazio. Liga je kvalitetna, borbena i svakom je igraču bitno igrati u takvom natjecanju.«</p>
<p> Dinamov trener Josip Kuže naglašava da bi Anderson trebao biti - agresivniji.</p>
<p>»Da, trener mi je rekao da igram svoju igru, ali uz više agresivnosti. Cijela momčad sudjeluje u izgradnji igre i postizanju pogodaka, nekima je glavni zadatak trčati, dok su neki više, a neki manje agresivni. Moje je zabijati golove, što i radim. Ne razmišljam previše o tome koliko ću pogodaka postići. Najvažnije je da Dinamo postane prvak. Moje je da dam sve od sebe, a bilo bi sjajno kad bih nastavio u ovakvom ritmu - zabijati pogodak po utakmici.«</p>
<p> Zasad mu je nešto sporiji ritam učenja hrvatskog jezika.</p>
<p>»Odradio sam tek tri sata, idem polako. Naučio sam brojeve i nekoliko nogometnih izraza.«</p>
<p> Potom je nakratko i demonstrirao naučeno, ponosno izgovorivši:</p>
<p> »Lopta!«</p>
<p> S jednakim ponosom pred Andersonom šeću njegovi suigrači, s obzirom na to da je hrvatska selekcija nadvisila Argentinu.</p>
<p> »Brazil će i te kako morati pripaziti na Hrvatsku. Na Svjetskom će prvenstvu Hrvati upisati uspješan nastup. Naravno, Brazil je i dalje favorit za osvajanje naslova prvaka. Koga bih još izdvojio? Pa, Češka ima iznimno dobru momčad, kao i Argentina i Nizozemska. Ja ću, naravno, navijati za Brazil i Hrvatsku.« </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pobor traži 11 »ratnika« </p>
<p>Suzit ćemo broj igrača na 14, koji će iznijeti glavni teret do kraja prvenstva, kaže trener Čakovčana </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Nakon subotnjeg poraza u Zagrebu od Dinama, koji nije iznenađenje, nogometaši Međimurja žele što prije zaboraviti subotu i okrenuti se izazovima preostalih 11 prvenstvenih kola. U subotu ih čeka težak suparnik - Rijeka. </p>
<p>S osvojenim 21 bodom i probuđenim Interom, koji ima dva boda manje i puše im za vrat s posljednjeg mjesta, Čakovčani do kraja prvenstva i nemaju izbora nego u svakoj utakmici ići na pobjedu. Teškoće im prave i vremenske prilike, snijeg dodatno otežava uvjete rada. Novom treneru Albertu Poboru bit će teško uigravati momčad i tražiti 11 »ratnika« koji će Međimurju osigurati prvoligaški status, što u klubu stalno napominju, po mogućnosti bez stresova koji se zovu - dodatne kvalifikacije. </p>
<p>»Nisam zadovoljan subotnjim rezultatom, ali prvo poluvrijeme nije bilo loše. Dinamo je zasluženo pobijedio, pa bodove spasa moramo tražiti negdje drugdje. Tijekom ovog tjedna suzit ćemo broj igrača na 14, koji će iznijeti glavni teret do kraja prvenstva. Želim da igramo agresivnije i ofenzivnije, na tome ćemo raditi, barem koliko nam vremenske prilike budu dopuštale. Postižemo premalo pogodaka i često smo 'premekani', što protivnici kažnjavaju. Nažalost, ostali nam rezultati nisu išli na ruku. Međutim, to sam rekao i igračima, ovisimo samo o sebi i ako budemo pravi možemo izboriti ostanak u ligi«, kaže Pobor, pred kojim je nezahvalan zadatak - s ovom momčadi pokušati očuvati prvoligaški status. Zaista teška zadaća... </p>
<p>Zoran novosel</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Utakmica, a ne rasprodaja </p>
<p>Cibonu su u posljednje vrijeme pojačali Amerikanci Levour Warren i Taliek Brown, no klub iz Savske bio je zainteresiran i za dva igrača iz domaće lige - Kovačevića i Vrbanca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cibosi žive u iščekivanju dvoboja protiv Benettona u srijedu, za koji, ako ćemo vjerovati informacijama iz »tornja«, vlada neviđeno zanimanje. Kao da je u Draženovu domu rasprodaja Benettonovih majica i hlača, a ne košarkaška utakmica. U svakom slučaju, Cibona je došla u priliku napraviti nezamislivo, protiv Trevižana doći do treće pobjede u trećoj utakmici euroligaškog Topa 16 i doći na korak do plasmana u četvrtfinale. </p>
<p>Još prije mjesec dana situacija nije izgledala tako blistavo. Cibonin trener Dražen Anzulović pokušao je pojasniti čudesan preobražaj njegove momčadi. Prvo je Cibona tonula... </p>
<p>»Do 9. siječnja imali smo iznenađujuće dobar rezultat, omjer 5-4 u Euroligi, dok smo u regionalnom natjecanju bili na vrhu. Onda su počeli problemi s ozljedama, Markotine prepone, Davisonovo rame, još nije bilo Žuže, braniči su bili izraubani. Tjelesna nespremnost momčadi uzrokovala je pad koncentracije i želje, a i redoslijed suparnika bio je takav da smo u šest od sedam teško mogli očekivati pobjedu.« </p>
<p>A onda se dogodio preokret. </p>
<p>»Cijelo je vrijeme u momčadi vladalo dobro ozračje. Sada smo u optimalnom fizičkom stanju, to nam je donijelo psihološku stabilnost. U ovakvom ritmu utakmica treba mi svih 12 igrača za rotaciju. Nema bojazni za minutažu, svatko je prihvatio svoju ulogu«, zaključio je Anzulović. </p>
<p>Posljednje pobjede »vukova« (Panathinaikos, Crvena zvezda, Efes, Laško) poklopile su se s dolaskom Levoura Warrena, koji je, čini se, Cibonin talisman. </p>
<p>»Warren nam je donio stabilnost i čvrstinu.« </p>
<p>U srijedu ćemo, nakon utakmice stanke, u sastavu vidjeti i Damira Markotu, koji je, ispijajući kavu, zakasnio na trening i propustio dvoboj protiv Laškog. </p>
<p>»Nema nesporazuma, znaju se pravila«, kratko je kazao Anzulović. </p>
<p>Iako Cibonin trener ima vremena do četvrtka odlučiti hoće li zadržati Talieka Browna, već se sada čini da je Amerikanac ostavio dobar dojam i da je izvjestan njegov ostanak pod »tornjem«. Kad već Cibona nije mogla dovesti dva igrača iz Hrvatske lige... Neslužbeno su se spominjali razigravač Svjetlosti Broda Hrvoje Kovačević i šuter riječkog Triglav osiguranja Goran Vrbanc, no oni će zasad ostati su svojim klubovima. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pobjeda Loeba u Meksiku</p>
<p>LEON</p>
<p> – Francuz Sebastien Loeb (Citroen) pobjednik je Meksičkog relija, treće utrke za Svjetsko prvenstvo vožene cestama u okolici meksičkoga grada Leona. Loeb je u 17 brzinskih ispita ostvario vrijeme 3:47:08.8 sati, 48.5 sekundi zaostao je drugoplasirani Norvežanin Petter Solberg (Subaru), a 4:39.1 minutu treći Austrijanac Manfred Stohl (Peugeot). Nakon tri od 16 utrka u ukupnom redoslijedu vodi Loeb sa 26 bodova, pet manje ima drugi Finac Marcus Grönholm, dok je treći Stohl (11). [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Chávez se priprema za »američku invaziju«</p>
<p>Dok Washington niječe da ima planove za napad na Venezuelu, venezuelanski civili i vojnici pripremaju se za »otpor nadmoćnijem neprijatelju« </p>
<p>Venezuelanski predsjednik Hugo Chávez priprema svoj narod za američki napad, upozoravajući kako bi Washington mogao napasti njegovu zemlju.</p>
<p>U vojnoj bazi Macarao nedaleko od Caracasa, venezuelanska vojska počela je vježbe za »nekonvencionalni rat« kojim bi se odvratila invazija SAD-a. Tu su i civili iz pričuvnog sastava koji »glume« neprijatelja, i sami prolazeći obuku o kamuflaži, otrovima, oružju, iznenadnim napadima ...</p>
<p>Kako javljaju agencije, nacionalni park Macarao pretvorio se u vojni poligon sa snajperima pokrivenim lišćem, s civilima iz pričuve naoružanim puškama i noževima, koji pužu iz skrivenih tunela ... Vojni instruktori, kapetani, satnici i ostali podučavaju prisutne taktikama otpora, uspoređujući ih s vijetnamskim gerilskim akcijama protiv američkih trupa. </p>
<p>»Ako nitko ne dođe, odlično, možemo nastaviti biti slobodna i suverena zemlja, ali ne smijemo dopustiti bilo kojoj stranoj sili da nas pokuša osvojiti«, citira Reuters riječi pukovnika Antonia Benavidesa. »Svi Venezeulanci, država i civilno društvo imaju zajedničku odgovornost da brane zemlju«, objašnjava on, dok se čuje pucnjava za vrijeme vježbe.</p>
<p>Kontroverzni predsjednik Chávez koji se svojim populističkim diskursom o borbi protiv siromaštva i neoliberalizma nametnuo kao najistaknutiji protivnik »američkog imperijalizma« u Latinskoj Americi već dulje vrijeme optužuje Sjedinjene Države da ga žele svrgnuti. Washington pak odbacuje priče o invaziji na Venezuelu i optužuje Cháveza da hrani nacionalizam u zemlji i širi negativni utjecaj Latinskom Amerikom.</p>
<p>Chávez je zapovjedio vojsci da prihvati doktrinu »asimetričnog rata« i obuče pripadnike pričuvnog sastava taktikama nekonvencionalnog ratovanja protiv »mnogo nadmoćnijeg neprijatelja«. Tako je prva skupina od 500.000 civila i dragovoljaca teritorijalne garde te zemlje s oko 25 milijuna stanovnika počela četveromjesečnu obuku koja će se održavati vikendom, a za to će dobivati po osam dolara. Neki od vojnih instruktora i savjetnika boravili su nedavno u Havani kako bi proučili vojno-civilnu suradnju koju prakticiraju Kubanci. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Moskvi kritike zbog susreta s Hamasom</p>
<p>Posjet vođa palestinske vladajuće stranke Moskvi izazvao je začuđena i negativna reagiranja u Izraelu i SAD-u</p>
<p>Premda je ruski predsjednik još u veljači za posjeta Španjolskoj bio najavio da će pozvati u Moskvu vođe vladajuće palestinske stranke Hamas, sada, kada se to dogodilo, reagiranja Zapada uglavnom su negativna. </p>
<p>Putin je to učinio na svoju ruku, kažu zapadni analitičari, ne bi li ojačao rusku ulogu u srednjoistočnom mirovnom procesu (gdje sudjeluje kao dio pregovaračke četvorke, uz SAD, EU i UN) i bez obzira na sve ruske pritiske na Hamas da prizna Izrael, ništa se neće promijeniti. </p>
<p>Trodnevni posjet vođa Hamasa Moskvi, o kome je Putin u nedjelju obavijestio Tel Aviv i Washington, prije svega je izvukao Hamas iz izolacije na koju su se odlučili SAD i Izrael zbog radikalizma novih palestinskih vlasti. Također i zbog činjenice da Hamas koji se drži odgovornim za najmanje 60 samoubilačkih bombaških napada na izraelske civile odbija svaku pomisao na priznanje Izraela. </p>
<p>Sada, u Moskvi, u Kremlju je vođama Hamasa, doduše, rečeno da »moraju priznati Izrael i odreći se politike nasilja«, ali sudeći prema prvim palestinskim reagiranjima, to nije prihvaćeno. </p>
<p>Vođe Hamasa u Kremlju su razgovarali su ruskim ministrom vanjskih poslova Lavrovim, ali ne i Putinom. Lavrov je novinarima prije tih razgovora naglasio - a poslije je potvrdio da je tako i bilo - da će Moskva prenijeti Hamasu stajališta koja zastupaju i SAD i Izrael, kao i, kako je rekao, »većina arapskih prijestolnica«:»Ne vjerujem da će Hamas imati ikakvu ozbiljnu budućnost ukoliko se ne promjeni«.</p>
<p>Izraelska reagiranja na razgovore u Kremlju svode se na tvrdnju da je »Moskva počinila ozbiljnu grešku pozivajući Hamasove vođe prije nego što priznaju Izrael i odreknu se nasilja«, te da je time pomognuto radikalnom Hamasu da izađe iz izolacije ne mijenjajući svoju politiku. </p>
<p>Saleh Bardawil, jedan od vođa Hamasa u intervjuu u Gazi potvrđuje izraelska strahovanja:»Ruski je poziv slomio američke i izraelske pokušaje da izoliraju Hamas, i to je politički uspjeh i pobjeda palestinskog naroda«. Utoliko se sada čak može govoriti o naglom pogoršanju izraelsko-ruskih odnosa koji su se konstantno poboljšavali nakon raspada Sovjetskog saveza koji je u arapsko-izraelskom sukobu uvijek bio na strani palestinske oslobodilačke organizacije (PLO).</p>
<p>Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov kaže sada: »Iskreno, mi ne očekujemo da će Hamas preko noći promijeniti svoju politiku i učiniti sve što smo od njih zatražili. Bit će to proces, nadajmo se ne tako dug kao onaj koji se odvija u Velikog Britaniji u odnosu prema Sjevernoj Irskoj, ali Hamas će morati promijeniti svoju politiku prema Izraelu, na što još nije bio spreman kad je pobijedio na izborima«.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Borrellu neugodno zbog polupraznog parlamenta</p>
<p>Predsjednik europskog parlamenta nastojat će da raspravama prisustvuje više eurozastupnika</p>
<p>Predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell podnio je prijedlog za popravljanje imidža predstavničkog tijela kojemu na čelu. U dokumentu, o kojem će lideri političkih frakcija raspravljati ovoga četvrtka, Borrell se bavi i problemom nedolaska zastupnika na sjednice parlamenta. </p>
<p>Prema pisanju bruxelleskog tjednika European Voice, što ga prenosi Euobserver, Borrellu je »stvarno neugodno« jer je za većine rasprava dvorana poluprazna. Na to ga je upozorio i predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, koji se kolegi požalio da je u parlamentu više povjerenika i članova Komisije nego zastupnika. Borrell se u svome prijedlogu osvrnuo i na aktivnosti zastupnika izvan parlamenta kao što su sudjelovanje u promatračkim misijama ili u delegacijama na važnim međunarodnim skupovima. Borrell smatra da se i o tome treba raspravljati jer takve aktivnosti »često nemaju nikakve veze s političkim prioritetima parlamenta«. Drugi razlog nezadovoljstva je što sjednice parlamenta ne prate događaje u Europi. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rezultati autopsije Halimija šokirali Francusku </p>
<p>Mladi Ilan Halimi, francuski državljanin židovskoga podrijetla koji je nađen mrtav na željezničkoj pruzi u okolici Pariza sredinom veljače bio je sustavno zlostavljan. Potvrdili su to nalazi autopsije koje je objavila francuska policija. Halimi je pronađen gol s višekratnim ubodima nožem u vrat i grlo, s opeklinama drugog i trećeg stupnja, vezanih ruku te s ljepljivom trakom preko usta. Opeklinama je prekriveno 60 posto Halimijeva tijela, a potječu od kiseline kojom su ga njegovi zlostavljači polili da bi prekrili tragove zlostavljanja. Policija je ispitala i svjedoka, Francuza arapskoga porijekla koji je živio u istoj zgradi u kojoj je Halimi bio zatočen. Neimenovani je svjedok izjavio da je znao da se u podrumu nešto zbiva, ali nije zvao policiju jer nije znao da je posrijedi zlostavljanje mladića. Policija zasad procjenjuje da je barem 20 osoba bilo uključeno u otmicu Halimija, njegov transport s jednoga kraja grada na drugi, traženje otkupnine, te u njegovo zlostavljanje, odnosno ubojstvo. </p>
<p>Dosad je uhićeno 19 ljudi, u dobi od 17 do 39 godina, među kojima je i jedna žena iranskog porijekla. </p>
<p>Tragična pogibija Francuza židovskog porijekla snažno je potresla Francusku u kojoj obitava jedna od najvećih muslimanskih, ali i židovskih zajednica u Europi. Prije samo tjedan dana udruge za građanska prava organizirale su marš ulicama Pariza u znak prosvjeda protiv rastućeg rasizma, odnosno antisemitizma. O pogibiji Halimija očitovao se i francuski premijer Dominique de Villepin, osudivši sve oblike antisemitizma; pozvao je francuske snage sigurnosti da povedu djelotvornu istragu čitavoga slučaja. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Poziv da se povuku potpisi sa Daytona</p>
<p>CHICAGO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na prvoj zajedničkoj skupštini poslije 1992. koja je preko vikenda održana u Chicagu, predstavnici hrvatske i bošnjačke dijaspore u Americi i Kanadi zauzeli su stav da je Daytonski ustav neadekvatan za moderno europsko uređenje BiH te da ga treba ukinuti i zamijeniti novim. Čuli su se i zahtjevi za ukidanje entiteta jer oni predstavljaju glavnu kočnicu za preustroj ove zemlje i njeno konačno prerastanje u funkcionalnu europsku državu. </p>
<p>Iako pozvani da sudjeluju u radu konferencije, predstavnici udruga Srba u Americi nisu se odazvali pozivu. Jedan od kopredsjedatelja konferencije, Bećir Tanović je izjavio za Vjesnik da su pokušaji propali jer su srpske udruge u Americi uglavnom nacionalističke.</p>
<p>To međutim ne znači, rekao je kopredsjedatelj konferencije dr. Ante Čuvalo, profesor povijesti na sveučilištu u Chicagu da Srbima u budućnosti nisu otvorena vrata ovih skupova. Čuvalo je naglasio da među Srbima u BiH sigurno postoje snage poput Srpskog građanskog vijeća koje BiH smatraju svojom domovinom, te da na njih treba računati. </p>
<p>Iako pozvani, dužnosnici State Departmenta nisu se pojavili na konferenciji. Na skupu je pročitano pismo asistentice pomoćnice državnog tajnika. Ipak, organizatori konferencije pozvani su u američko Državno tajništvo na razgovore o ustavnim promjenama u BiH. </p>
<p>U sljedećih tjedan dana, organizatori planiraju poslati pročišćeni tekst konsenzusom usvojenih dviju rezolucija na adresu State Departmenta, ali i u sjedište UN-a i Europskoj uniji. U rezolucijama se traži ukidanje Daytonskog ustava i entitetske podjele BiH na tri dijela, uključujući Brčko distrikt.</p>
<p>Zanimljivo je da je na konferenciji u Chicagu, bivši ministar vanjskih poslova BiH i njen prvi veleposlanik u UN-u Muhamed Šaćirbej izjavio da želi povući svoj potpis sa Daytonskog mirovnog sporazuma jer ga poslije toliko godina počinje nositi kao moralno i političko breme: »Pozivam i ostale potpisnike iz BiH, Harisa Silajdžića, Ivu Komšića, Miru Lazovića, te potpisnike iz Hrvatske, Srbije i ostalih zemalja koji su stavili svoje potpise na Daytonski sporazum.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Dalaj lama spašava tigrove</p>
<p>»Sramim se kad vidim </p>
<p>Tibetance ukrašene životinjskim kožama ili krznom. Više nikad nemojte koristiti, prodavati i kupovati divlje životinje ili proizvode izrađene od njih«, poručio je Dalaj lama</p>
<p>Tibetanski duhovni vođa Dalaj lama, aktivno se uključio u spašavanje indijskih tigrova koji su na samom rubu opstanka. Njegov iznimno emocionalan javni apel kojim je pozvao vlasti da zabrane trgovinu životinjskom kožom i krznima, u njegovoj je domovini izazvao nevjerojatnu reakciju.</p>
<p>Otkad je Dalaj lama nedavno taj apel uputio tijekom obraćanja na budističkoj molitvi na jugu Indije, iz svih dijelova Tibeta stižu izvješća o ljudima koji spaljuju kožu i krzna divljih životinja. Molitvi su, naime, nazočili i brojni Tibetanci koji su po povratku u Tibet brzo proširili poruku svoga izgnanog duhovnog vođe.</p>
<p>Tamošnje ekološke udruge kao i njihovi kolege iz svijeta već godinama upozoravaju da je indijskih tigrova sve manje i manje te da uskoro prijeti potpuno iščezavanje s lica Zemlje. Sada pak vide novu nadu. »Reakcija tibetanskog naroda pokazuje da ih je Dalaj lama osvijestio, otvorio im oči. Sad kad napokon shvaćaju koje su posljedice njihovih dosadašnjih čina, vjerujemo da indijski tigrovi na kraju mračnog tunela ipak mogu vidjeti svjetlo«, smatraju u indijskom Društvu za zaštitu divljih životinja. [A. K. Buterin]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Žene ženama na dar</p>
<p>Ovogodišnji Dan žena stotinjak će Zagrepčanki obilježiti na poseban način, pod pokroviteljstvom »Makronove« </p>
<p>Dok se u svijetu tradicionalno slavi 8. ožujka kao Međunarodni dan žena, u nas se više od desetljeća i pol (ne)namjerno zaboravlja na taj datum. To više što se nepravedno poistovjećuje s državnim blagdanima bivšeg sustava. No možda i zato što ga se isključivo sjećamo kao dana kad su žene išle na frizuru, a muškarci pili na njihov račun. Zbog toga su baš u zagrebačkom centru »Makronova« ovaj 8. ožujka odlučili proslaviti drukčije. Studiozno je osmišljena jednodnevna akcija »Žene ženama«, koja obuhvaća različite programe za promoviranje koncepta cjelovitog pristupa zdravlju žene. Ponajprije s ciljem da ih se potakne da se brinu o sebi, te se samim time osjećaju bolje i zadovoljnije. </p>
<p>»Budući da godinama kao voditeljica različitih radionica u sklopu 'Makronove' radim sa ženama, zaključila sam da je nužno provesti takvu akciju. Pa, dok sam prije dva mjeseca osmišljavala kalendar djelatnosti, zgodnim mi se učinilo da za Dan žena sve bude podređeno njima i njihovim potrebama. To je zgodna prigoda i da ih se upozori da prestanu mnogo očekivati od drugih, od onih kojima uvijek nesebično daju više nego što za uzvrat prime. Dakako, istodobno valja naučiti vrednovati se i voljeti. No djelotvorna formula u ostvarenju tog cilja nisu samo edukativna predavanja nego i sudjelovanje u radu radionica. Zato će akcija »Žene ženama« početi već u 10 ujutro i trajati do 21 sat navečer. Zbog raznolikosti programa, to je nemoguće izvesti samo u prostorijama centra. Budući da će nam se priključiti i neke naše stručne suradnice: ginekologinja dr. Ulla Marton, instruktorica pilates bodyja Ana Marija Jagodić Rukavina, voditeljica književnog kluba Booksa Miljenka Buljević, instruktorica metode ples pet ritmova Silvija Tomčik Kelly, radionice će se održavati i na drugim zagrebačkim adresama«, govori nam Jadranka Boban Pejić, jedna od petnaestak organizatorica jedinstvene akcije obilježavanja Dana žena. Dok u prostranoj i praznoj dvorani»Makronove« razgovaramo ispijajući nezaslađen biljni čaj, ipak ne možemo suspregnuti komentar da bi zdrava prehrana, odmor i kretanje trebali biti okosnice ženske svakodnevice. Dakako da se s time slaže i naša sugovornica, dodajući da je zato razumljivo što će se 8. ožujka dva sata prijepodne pod paskom Ane Janjatović Zorica održavati radionica zdrave prehrane. U njoj će se svladavati tajne brze pripreme zdravih obroka od povrća i cjelovitih žitarica, odnosno namirnica koje su nužne za dobro zdravlje žena. O zdravom životu govorit će i sudionice tribine u Booksi, nakon što će im se predstaviti knjige o ulozi žene u društvu. Zato nije slučajno da će poslije razgovora na zadanu temu uslijediti okrjepa kremastom juhom od povrća, koju će pripremiti »Makronovine« kuharice.</p>
<p>Dogovoreno je i da se jela sa zdravog jelovnika spominju u i ordinaciji dr. Ulle Marton, a otud slijedi poziv ženama da barem dva puta na godinu odu na pregled ginekologu. No da je, također, važno što žene piju, posebno će se 8. ožujka uvjeriti vježbačice u Pilates body studiju. To više što će im nakon završenog treninga prijati samo za njih pripremljen energetski napitak. Jednako kao i sudionicama radionica »Najbolje vježbe za žene«, te »Ugodi si« (kratkim shiatsu ili aroma tretmanom ruku). Budući da će se od 18 do 19 sati izvoditi pet plesnih ritmova u radionici »Tečni ritam-ženska energija«, kao naručena će zdjelica tople kremaste juhe od povrća. Jer jelo nam ne daje samo fizičku nego i duhovnu snagu.</p>
<p>»Dogovarajući se sa suorganizatoricama o završetku naše cjelodnevne akcije, odlučile smo u duhu 'Makronovinih' programa edukacije o stilovima zdravog života prirediti večernje druženje. Ipak nešto drukčije. Pa, kad se kao voditeljice radionica susretnemo sa stotinjak sudionica akcije 'Žene ženama', nećemo im samo savjetovati što bi trebale poduzeti kako bi bile zdravlje i ugodnije živjele. Bit će to prigoda da im jedna po jedna odajemo svoje brige i dvojbe. Tako ih želimo uvjeriti da i mi koje dosta znamo što i kada treba poduzeti da bismo uspješno prebrodile ili spriječile životne i zdravstvene tegobe, ipak nismo imune od uspona i padova. </p>
<p>Priče iz naše svakodnevice sigurno će potaknuti žene iz publike da nešto dometnu i komentiraju. Tako će druženje prerasti u male-velike ženske razgovore«, odaje Jadranka Boban Pejić, dometnuvši kako žene rado govore o sebi, ali ih samo treba potaknuti. Pritom će nesumnjivo mnoge priznati i da su u želji za emancipacijom dobile više obveza i briga, koje ne uspijevaju podijeliti s partnerom i ljudima s kojima su okružene.</p>
<p>»Nasreću, meni je suprug Zlatko protekle 22 godine potpora na poslu i kod kuće. Tako, na primjer, kad smo se dogovorili kako ćemo se hraniti makrobiotičkim jelima, vježbati i brinuti se o svom zdravlju. Dakle, živjeti prema načelima, kojima poučavamo druge i naše dvoje djece: sina Davida (16) i kćer Doru (8). No svoja iskustva i znanja pobornicima zdravog života ne prenosimo samo u Zagrebu nego i za sedmodnevnog seminara 'Cjelovito zdravlje žene', koji se svakog listopada održava na Hvaru. Sada je pak zanimljivo i da su nam se čuvši za akciju 'Žene ženama' počeli javljati i muškarci, raspitujući se namjeravamo li i za osmisliti sličan program. Pritom su u šali dometnuli da i oni priželjkuju da kao i žene na završetku rada radionica zaigraju nagradnu igru i dobiju knjige i proizvode koji utječu na poboljšanje zdravlja«, na kraju će naša sugovornica. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Krasniqi prijavljen za iznuđivanje od Landeke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Llulzima Kranisqija (42), poduzetnika albanskoga porijekla, kojemu je prije više od godine dana ispod »mercedesa« eksplodirala podmetnuta bomba, uhitila je policija zbog sumnje da je iznuđivao direktora »Tvornice plinskih turbina« iz Karlovca, te bivšega direktora »Željezare Sisak«, Krešimira Landeku (39). Za dvojicom navodnih Krasniqijevih pomagača policija još traga. Vijest je u ponedjeljak priopćila zagrebačka policija, ne navodeći identitete protagonista, već samo njihovo godište i državljanstvo. </p>
<p>Istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda je u subotu saslušala Krasniqija i pustila ga da se brani sa slobode, smatrajući da nema osnova za njegovo zadržavanje. Naime, Krasniqi je pred sutkinjom iznio vrlo opširnu obranu, a dosad je neosuđivan, iako ga je policija 27 puta prijavljivala za razna kaznena djela. Kako neslužbeno doznajemo inspektori Odjela organiziranoga kriminaliteta su u kaznenoj prijavi osumnjičili Krasniqija da se u srijedu oko 20 sati sastao sa Landekom u foajeu hotela »Panorama«, te tom prilikom od njega zatražio 50.000 eura u ime duga, kojeg je kako je tvrdio Krasniqi, u Landekino ime naplatio od 50-godišnjeg Đenka Spahića, hrvatskog poduzetnika koji živi u Beogradu. Naime, kako su policiji ispričali protagonisti događaja, Landeka je Spahiću posudio oko 500.000 eura, od kojih mu je ovaj vratio 100.000 eura. O povratu spornoga duga postoje, međutim, dvije verzije priče. Prema jednoj, Landeka je dug naplatio uz pomoć svojega odvjetnika, a Krasniqi je bez razloga zahtijevao proviziju od 50 posto, te ga je na kraju razgovora u »Panorami« pretukao sa još dvojicom nepoznatih muškaraca. Prema drugoj Krasniqi je sudjelovao u »pregovorima« o vraćanju duga, a Landeka je već ranije pokušao utjerati dug od Spahića, zbog čega mu je ozbiljno prijetio, a Spahić je te prijetnje prijavio policiji. Landeku smo u ponedjeljak kotaktirali telefonski, no rekao nam je da mu je odvjetnik savjetovao da se suzdrži od izjava. </p>
<p>28 kaznenih prijava</p>
<p>Protiv Ljljija Krasniqija policija je dosada podnijela 28 kaznenih prijava, no do sada niti u jednom slučaju nije pravomoćno osuđen. Između ostaloga, sudilo mu se za iznudu zajedno s Munibom Suljićem (nepravomoćno osuđenim za zločin u Pakračkoj Poljani), ali je u tom postupku oslobođen krivnje. Krasniqiju je u rujnu 2003. godine miniran »mercedes« ispred zgrade u Travnom, a tada je i lakše ozlijeđen. Prije toga svjedočio je u postupku »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu. Tamo je govorio o ubojstvu svoga prijatelja Špejtima Tačija, koji je u srpnju 1997. likvidiran u svom automobilu. Krasniqi je rekao da je privatnom istragom koju su proveli on i još nekoliko osoba iz Tačijevog kruga, utvrđeno da bi iza ubojstva mogli stajati »dečki s Knežije«, Rajko Momčilović i Davor Zečević. Njih su dvojica u tom postupku oslobođeni krivnje, ali je Vrhovni sud slučaj vratio na ponovno suđenje, koje još traje.</p>
<p>Marin DeškovićMarina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prijavljena vlasnica salona za masažu</p>
<p>Protić je, kako stoji u izvješću policije, unajmila prostor za salon u Gundulićevoj u kojem su djelatnice pružale seksualne usluge </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon trinaest dana istrage policija je dovršila kriminalističku obradu nad Anom Protić, 24-godišnjom vlasnicom salona za masažu »Protić« d.o.o., koju se sumnjiči da je u svojem salonu, uz »običnu« masažu klijentima nudila seksualne usluge svojih djelatnica. Policija je protiv nje podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu zbog kaznenog djela podvođenja i posredovanja u prostituciji.</p>
<p>Racija u dva salona za njegu tijela, »Protić« d.o.o. i »Dedić« d.o.o.«, provedena je 15. veljače nakon navoda u tjedniku »Globus« koji je otkrio da u brojnim zagrebačkim salonima za masažu zapravo nude seksualne usluge.</p>
<p>Protić je, kako stoji u izvješću policije, unajmila prostor za salon u Gundulićevoj 22, u kojem je zaposlila oštećene Ivanu B. (22) i Vesnu P. (27) koje su u dogovoru sa šeficom, pružale seksualne usluge i to od listopada prošle do veljače ove godine. Djevojke su zaradile prekršajnu prijavu.</p>
<p>Vlasnica »Protića« zaradila je na tom poslu oko 105 tisuća kuna.</p>
<p>Ranije, 24. veljače vlasnik salona »Dedić«, Ređa Dedić, odveden je na Županijski sud i nakonsaslušanja je pušten da se brani sa slobode, a i njega se tereti za podvođenje.</p>
<p>U njegovu salonu su, također, zatečene dvije djevojke, Snježana L. (21) i Sandra B. (24) koje su također zaradile prekršajnu prijavu.</p>
<p>Cijena masaže i »specijalne« usluge kretala se oko 200 kuna, a masaže u jacuzziju ili sauni oko 300 kuna. </p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Maskirani mladići pljačkali trgovine </p>
<p>Mladići su, prijeteći pištoljem i nožem provalili u sedam trgovina </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Kriminalističkom obradom policijskih službenika PU Osječko-baranjske, utvrđena je sumnja da su dvadesetjednogodišnjak i osamnaestogodišnjak s područja Našica tijekom siječnja i veljače ove godine počinili sedam kaznenih djela razbojništva na području Osijeka, Đakova i Slavonskog Broda.</p>
<p>Za dvojac se sumnja da su se 18. siječnja dovezli u Osijek osobnim automobilom u vlasništvu starijeg osumnjičenog, gdje su kupili nož u kineskom shopu, a potom se odvezli do trgovine »Subrosa« u Svilajskoj ulici, gdje je mlađi osumnjičeni sa vunenom crnom kapom sa prorezima za oči na glavi, uz prijetnju nožem dvjema djelatnicama, sam uzeo iz blagajne 3130 kuna. Tri dana kasnije dvojica osumnjičenih su u Slavonskom Brodu otuđili 4500 kuna, ali ovaj put su koristili i pištolj. Oni su parkirali 500 metara dalje od trgovine »Pan« livada u Hlišićevoj ulici, ispred koje su navukli crne kape sa prorezima i zaprijetili djelatnici nožem i pištoljem te joj naredili da im preda sav novac iz blagajne. </p>
<p>U večernjim satima 26. siječnja osumnjičeni su se dovezli u Osijek do trgovine Šarlota u Reisnerovoj ulici, gdje je stariji ostao u vozilu, a mlađi s pištoljem zaprijetio djelatnici i sam uzeo 3500 kuna. Četiri dana kasnije opet su bili u Slavonskom Brodu i pod istim scenarijem kao i prvi put otuđili su iz trgovine »Plesoflex« u Cesarićevoj ulici gotovinu i bonove za mobilnu telefoniju u iznosu oko 13 tisuća kuna. Već 4. veljače dvojac je opet »ordinirao« po Osijeku, gdje su u Kanižlićevoj ulici ovaj put obojica zaprijetila dvjema djelatnicama te iz trgovine »Massa« ukrali oko tisuću kuna. Nakon dva dana dvojac je bio u Đakovu. U ulici P.I. Pavla ušli su maskirani u trgovinu »Pan« i prijeteći pištoljem i nožem od djelatnice otuđili novac i bonove za mobitel u vrijednosti oko 2500 kuna. </p>
<p>Posljednju pljačku izvršili su 17. veljače u Ivanovcu u Preradićevoj ulici, gdje su iz trgovine »Božica« uz prijetnju nožem i pištoljem od djelatnice otuđili novac i bonove za mobitel u vrijednosti oko 5500 kuna.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade izvršena je pretraga domova osumnjičenika te automobila, gdje su pronađeni plinski pištolj, vunene kape sa prorezima, rukavice i dio otuđenih bonova. Obojica su privedeni istražnom sucu Županijskog suda u Osijeku, a protiv njih slijedi i kaznena prijava za razbojništvo Županijskom državnom odvjetništvu i Županijskim državnim odvjetništva za mladež jer mlađi osumnjičenik u vrijeme razbojstava nije bio punoljetan.</p>
<p>Ognjen Gvozdenović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Trojica napadača opljačkali Zagrepčanina</p>
<p>ŠIBENIIK</p>
<p> - Trojica nepoznatih i maskiranih muškaraca u ponedjeljak rano ujutro, oko 4 sata, počinila su razbojstvo nad 38-godišnjim muškarcem iz Zagreba, kojem je, navodno, oteto oko 70.000 eura. To je zasad sve što smo uspjeli doznati u šibenskoj policiji koja će o detaljima tog kaznenog djela javnost izvijestiti nakon dovršene kriminalističke obrade. </p>
<p>Razbojstvo se dogodilo na gradskom predjelu Vidici, na prvom katu zgrade, u Ulici 8. Dalmatinske udarne brigade. Zagrepčanin nad kojima je počinjeno razbojstvo živio je godinu dana kao podstanar u stanu čiji je vlasnik izvjesni Matić. Neslužbeno saznajemo da se radi o voditelju poslovnice casina »Orenes«, koje je smješteno na vrhu hotela Punta u Vodicama. Njega su trojica maskiranih opljačkala po povratku iz Vodica.</p>
<p>U jutarnjim satima posjetili smo gradski predjel Vidike i zgradu u kojoj se dogodilo razbojništvo. Susjed s kata Milivoj Zaninović kazao nam da nije čuo nikakvu buku, a za taj događaj saznao je od policije koja ga je rano ujutro posjetila raspitujući se je li možda čuo kakvu buku iz susjednog stana. Poznato mu je da od prije godinu dana kao podstanar do njega živi mlađi muškarac, ali o njemu ništa više ne zna, niti ga je često viđao. Isto nam je ispričao i drugi susjed koji, također ništa sumnjivo nije čuo, a nije ni viđao novog susjeda. Dok smo razgovarali sa susjedima djelatnici kriminalističke policije izišli su iz stana u kojem je boravio 38-godišnji muškarac iz Zagreba i zajedno sa njima hitro ušli u svoje vozilo parkirano ispred ulaza u zgradu. </p>
<p>O voditelju poslovnice casina u hotelu Punta, također nismo uspjeli saznati ništa. Casino djeluje kao posebna jedinica tj. u privatnom je vlasništvu, a kako je nedavno došlo do promjene vlasničke strukture ni djelatnicima nije poznato tko je novi vlasnik kockarnice.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Četvorka krala zračne jastuke i lažirala nesreće</p>
<p>Provalili su u šest automobila iz kojih su ukrali 12 zračnih jastuka</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Međimurska policija podnijela je kaznene prijave protiv trojice hrvatskih državljana s područja Varaždinske županije starih 29, 28 i 27 godina te jednog slovenskog državljana od 29 godina zbog osnovane sumnje da su krali zračne jastuke i lažirali prometne nesreće. </p>
<p>Oni su u rujnu prošle i u siječnju ove godine na području Međimurja provalili u šest automobila iz kojih su ukrali 12 zračnih jastuka vrijednih 70.000 kuna. U suradnji s mariborskim policajcima, Međimurci su došli do mogućih počinitelja, pa su njihove stanove u Strmcu Podravskom, Donjoj Voći i Boršancu pretražili krajem veljače. </p>
<p>Tom su prilikom pronađena dva ukradena jastuka ugrađena u »VW passat«, jedan izrezani vezni lim s renaulta, 2,5 grama marihuane, devet ukrasnih naplataka i tri para prototipa vatrogasnih cipela »Haix«. Kriminalističkom obradom utvrđena su i vozila u koja su ugrađena još četiri jastuka, a ispod sjenice u lovištu Zelendvor nedaleko od Varaždina pronađeno je još šest zračnih jastuka. Osumnjičenici su se prilikom krađa koristili profesionalnim alatom, odnosno specijalnim ključem koji se koristi za otvaranje vozila marke »VW« i »audi«. </p>
<p>U policiji ističu i da postoji opravdana sumnja da je spomenuta četvorka lažirala i prometne nesreće, kako bi dobili novac od osiguranja. Tako su za tri lažirane nesreće osiguravajuća društva oštetili za oko 350.000 kuna, a nekoliko desetaka nesreća još se provjerava.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Sve manje nacionalnih postupaka za patente</p>
<p>Hrvatska u području intelektualnog vlasništva konkurira i za sredstva iz CARDS-a za 2006., za koji je trenutačno predviđeno 1,7 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sklopu bilateralnog dijela screeninga, u kojem su hrvatski stručnjaci predstavili propise o zaštiti intelektualnog vlasništva, europski su stručnjaci ocijenili da su postojeći sustav intelektualnog vlasništva i Nacionalna strategija razvoja sustava vrlo dobri. Stoga je vrijeme da počnemo razmišljati o edukaciji stručnjaka, kako bismo osigurali učinkovitiju primjenu propisa, istaknuo je Željko Topić, ravnatelj Zavoda za intelektualno vlasništvo, na konferenciji za novinare kojom je označen početak međunarodnog seminara »Jačanje sustava provedbe intelektualnog vlasništva«.</p>
<p>Seminar se provodi u sklopu projekta CARDS 2003. vrijednog milijun eura, koji traje 24 mjeseca, rekao je šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Constantino Longares. Istaknuo je da dobre propise treba iskoristiti i u implementaciji novih projekata, kao što je, primjerice, Hitro.hr, ili projekti e-servisa, za koje je također važna visoka razina zaštite intelektualnog vlasništva. Longares je naglasio da Hrvatska za područje intelektualnog vlasništva konkurira i za sredstva iz CARDS-a za 2006., za koji je trenutačno predviđeno 1,7 milijuna eura.</p>
<p>Pravni stručnjak Europskog ureda za patente Pascal Phlix istaknuo je da je Hrvatska u prosincu 2005. godine pozvana da pristupi Europskoj patentnoj konvenciji (EPC). Pomoćnica ravnatelja Zavoda za intelektualno vlasništvo Tatjana Sučić istaknula je kako se punopravno članstvo Hrvatske u EPC-u može očekivati najkasnije do kraja 2007.</p>
<p>Prema njezinim riječima, primjena Sporazuma o suradnji na području patenata između hrvatske Vlade i Europske patentne organizacije, kojim je otvorena mogućnost da se zaštita patenata za područje Hrvatske pokrene i na međunarodnoj razini, značajno je povećala broj zahtjeva na međunarodnoj razini za koje Hrvatska samo odobrava proširenje.</p>
<p>Do listopada 2005. godine (kada je započela puna primjena spomenutog sporazuma), Zavod je u prosjeku zaprimao 60 takvih zahtjeva godišnje, dok ih je u listopadu bilo više od 400, i pokazuje se tendencija rasta. S druge strane, u značajnom je padu broj zahtjeva koji su u nacionalnoj fazi postupka.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Opstat će oni koji uspostave standard</p>
<p>»Hrvatska ima dobar proizvod, ali nema kategorizaciju. Sustav traži sređivanje unutar ormara, tako da svi proizvodi budu specificirani«</p>
<p>Prošlo je već šest mjeseci otkako je Sustav upravljanja sigurnošću hrane, norma ISO 22.000:2005, stupio na snagu, a u hrvatskoj se javnosti još uvijek premalo zna o čemu se točno radi. Kada se i govori o upravljanju sigurnošću hrane, spominje se HACCP plan, koji se često pogrešno naziva sustavom, iako je on tek samo jedna točka norme ISO 22.000:2005, koja govori o procjeni rizika i planu sprječavanja rizika hrane. Naime, do 1. rujna, kad je norma stupila na snagu, postojao je HACCP plan, koji su tvrtke izgrađivale ne bi li zadovoljile zahtjeve najviše izvoznika. Kako je HACCP postao tek jedna točka norme, tvrtke koje su imale taj certifikat morat će certificirati novi standard.</p>
<p>Norma ISO 22.000, zahtjeva od svih organizacija koje sudjeluju u lancu hrane, od polja do stola, da uspostave, dokumentiraju, implementiraju i održavaju učinkovit sustav upravljanja sigurnošću hrane. Ona bi trebala osigurati prehrambeni lanac isporuke hrane diljem svijeta. Kako prehrambeni proizvodi dolaze do potrošača preko dobavnog lanca, koji se često prostire preko nekoliko granica, samo jedna slaba veza u lancu može biti opasnost za potrošače. Zato je potrebna kontrola svake organizacije koja sudjeluje u lancu - od proizvođača, prijevoznika i skladištara do prodavača. Svi koji sudjeluju u lancu moraju poštivati normu, tako da je interes trgovaca da i njihovi partneri imaju ISO standard.</p>
<p>Iako je Hrvatska potpisnik ISO standarda, pa se ova norma odnosi i na nju, norma još uvijek nije proglašena zakonom. Ipak, stručnjaci se slažu da će tržište vrlo brzo odbaciti one koji ne idu prema usvajanju standarda. »Pošto smo turistička i poljoprivredna zemlja, najpametnije bi bilo kad bi država proglasila normu obvezom i dala solidan prijelazni rok«, kaže profesor Marko Bešker. Dodaje da bi to bio jedini izlaz za Hrvatsku, jer je bolje nešto zakonski propisati nego čekati da se trgovci spotaknu na tržištu.</p>
<p>Objašnjava da se vrlo lako može dogoditi da turisti neće htjeti odsjesti u hotelima koji nemaju ISO standard. Da bi hotel dobio certifikat sustava za upravljanje sigurnošću hranom, svi u njegovom dobavljačkom lancu moraju imati isti standard. Na taj način tržište prisiljava sve da implementiraju međunarodnu normu.</p>
<p>»Hrvatska ima dobar proizvod, ali nema kategorizaciju. Sustav traži sređivanje unutar ormara, tako da svi proizvodi budu specificirani«, kaže Bešker. Dodaje da ISO 22.000 nameće strogo definirana pravila, od toga kako bi zidovi u skladištu trebali izgledati do stupnja obrazovanja zaposlenih ljudi. »Ljudi se moraju priviknuti na nove standarde. Nekima će se to činiti kao trošak, no riječ je o investiciji koja će se sigurno isplatiti«, završava Bešker.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U četvrtak odluka o dokapitalizaciji?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novi ministar energetike, rudarstva i industrije u vladi Federacije BiH Vahid Hećo zatražit će poništenje natječaja za dokapitalizaciju sarajevskog Energopetrola, za što su najbolju ponudu dali Mol i Ina, jer se protivi planovima za prodaju tog poduzeća koje je do sada provodila federalna vlada.</p>
<p>Hećo je za sarajevski Dnevni avaz izjavio kako je rješavanje sudbine Energopetrola jedan od njegovih najvažnijih ciljeva. Prema njegovim riječima, natječaj za dokapitalizaciju treba poništiti i okrenuti se što hitnijem pronalaženju boljeg rješenja. On drži kako bi bilo najbolje zakonom riješiti reguliranje i prebijanje dugova države i Energopetrol, čime bi se ovoj tvrtki omogućilo konsolidiranje financijskog stanja, a tek nakon toga bi valjalo razmišljati o privatizaciji.</p>
<p>»Bojim se da će biti malo otpora, jer bi taj zakon mogao poremetiti neke ranije utvrđene strategije koje, po meni, nisu korektne«, kazao je Hećo.</p>
<p>Međutim, stručnjaci tvrde da bi se, ako se prihvati Hećin prijedlog, vrlo teško dokazala navodna velika dugovanja države Energopetrolu za isporuke goriva tijekom rata.</p>
<p>Zato se očekuje da bi federalna vlada mogla u četvrtak ponovo odlučivati o prihvaćanju, kako smo doznali u Ini, i dalje važeće ponude mađarsko-hrvatskog konzorcija što podupiru i zaposleni u Energopetrolu. Naime, u sarajevskoj HVB - Central profit banci očekuju da će centrala banke u Beču dosta brzo donijeti odluku o naplati hipoteke na 25 najboljih benzinskih crpki i upravnu zgradu Energopetrola jer je već nepotrebno izgubljeno previše vremena. [Željko Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Dalmacijavino« uz popust </p>
<p>SPLIT- Nakon što je propao javni poziv Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za podnošenje ponuda za kupnju većinskog udjela u splitskom Dalmacijavinu, oko 500 radnika tog proizvođača alkoholnih i bezalkoholnih pića zabrinuto je najavljenim sniženjem kupoprodajne cijene.</p>
<p>HFP je pokušao prodati 79,44 posto dioničkog kapitala splitske tvrtke Dalmacijavino, koja je zainteresiranim kupcima ponuđena po cijeni od 123,5 milijuna kuna, ali uz obvezu zadržavanja 480 radnika na rok od najmanje godinu dana. No, na javni poziv HFP-a nitko se nije javio, što znači da slijedi novi natječaj, na kojem će dionice Dalmacijavina biti ponuđene uz diskont.</p>
<p>S višegodišnjom blokadom računa i financijskim teretom od gotovo 400 miljuna kuna, koliko Dalmacijavino duguje državi zbog neplaćenih trošarina i PDV-a, splitski je vinar ipak zanimljiv potencijalnim kupcima, budući da posjeduje vrijedne nekretnine na atraktivnoj lokaciji uz more, odnosno u samoj gradskoj luci. Tako se među zainteresiranim investitorima spominju širokobriješki poduzetnik Milan Lučić i ruski tajkun Dmitrij Železnjak, a navodno se atraktivna lokacija Dalmacijavina uklapa i u poslovne planove Ante Todorića, kao i hvarske vinarske obitelji Plančić. Radnici, međutim, strahuju od toga da se zainteresirani kupci jave na natječaj tak kad cijena dioničkog kapitala bude znatno snižena, čime bi se budući vlasnik posrnule tvrtke dokopao vrijednih nekretnina, a njih, nakon proteka obvezatnog roka od godinu dana, izbacio na ulicu. [D.S.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Na procjeni ugovori HT-a i T-mobilea</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenulo je, na VIPnetov zahtjev, postupak ocjene sukladnosti ugovora HT-a i T-Mobilea sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja, priopćeno je iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).</p>
<p>Riječ je o okvirnim ugovorima o pružanju telekomunikacijskih usluga te njihovim dodacima.</p>
<p>Kako je pojašnjeno, HT i T-Mobile te ugovore sklapaju sa svojim ključnim i velikim poslovnim korisnicima, a korisnici su u slučaju potrebe za korištenjem telekomunikacijske usluge koja nije obuhvaćena ugovorom, obvezni zatražiti ponudu HT-a i T-Mobilea za te usluge, te prihvatiti njihovu ponudu ako je povoljnija od ponude nekog drugog pružatelja istih usluga. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>TDR odustao od ponude za kupnju Duhanske industrije Senta</p>
<p>ZAGREB/ROVINJ</p>
<p> - Rovinjski proizvođač cigareta TDR, koji posluje unutar Adris grupe, objavio je u ponedjeljak kako je odustao od podnošenja ponude za kupnju državnoga vlasničkog udjela u tvrtki za proizvodnju i obradu lista duhana - Duhanska industrija Senta, najvećeg proizvođača sirovog duhana u Srbiji. Kako se navodi, odluka je donesena nakon provedenih analiza. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Ubio se Milan Babić</p>
<p>Babićevo svjedočenje protiv Miloševića, u zamjenu za blažu kaznu, mnogi su nazivali »krunskim«, svjedočio je i protiv Krajišnika, a ovaj tjedan trebali su ga protuispitivati odvjetnici Milana Martića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši čelnik »krajinskih« Srba Milan Babić počinio je u nedjelju samoubojstvo u zatvorskoj ćeliji Haaškog suda. U priopćenju za javnost na službenim stranicama Suda potvrđeno je da je Babić pronađen mrtav u svojoj ćeliji u nedjelju u 18.30 sati.</p>
<p>Pozivajući se na neslužbene izvore, beogradski radio B 92 navodi da je Babić samoubojstvo počinio vješanjem. Predsjednik Haaškog suda Fausto Pocar zbog toga je naredio da se provede interna istraga.</p>
<p>Prije dvije godine Haaški sud osudio je Babića na 13 godina zatvora zbog planiranja i poticanja politike prisilnog i trajnog uklanjanja hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s približno trećine teritorija Republike Hrvatske s krajnjim ciljem njezina priključenja Srbiji. U obrazloženju presude navodi se, između ostaloga, da Babić, kao regionalni politički čelnik, nije bio glavni pokretač progona Hrvata, ali je »priznao da je svjesno i namjerno sudjelovao u kampanji progona, znao za zločine koji se navode u optužnici, angažirao JNA, naoružavao Srbe i držao huškačke govore koji su poticali na nasilje prema Hrvatima«. Tijekom suđenja Babić je pozvao »braću Hrvate da oproste braći Srbima«.</p>
<p>Optužnicu protiv Babića Haaški sud podigao je 6. studenoga 2003., a on se dobrovoljno predao sudu 26. studenoga da bi dva mjeseca kasnije postigao sporazum o priznanju krivnje. </p>
<p>U zamjenu za blažu kaznu i odustajanje od četiri točke optužnice, Babić je kao svjedok insider svjedočio u procesima protiv Slobodana Miloševića. To njegovo svjedočenje mnogi su nazivali »krunskim« jer je iznosio u javnost mnogima dotad nepoznate detalje koji su razobličili mehanizme pomoću kojih se planirala i provodila velikosrpska agresija na Hrvatsku, a potom i na BiH. </p>
<p>Također je svjedočio i protiv Momčila Krajišnika, a još nije završeno njegovo davanje iskaza protiv Milana Martića. Ovaj tjedan Babića su trebali protuispitivati Martićevi odvjetnici. Babić je, nadalje, trebao svjedočiti i na haškim suđenjima Vojislavu Šešelju, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću. </p>
<p>Milan Babić rođen je 1956. u Kukaru u općini Sinj. Diplomirao je u Beogradu na Stomatološkom fakultetu. Bio je član Saveza komunista Hrvatske, ali se 1990. priključio Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) Jovana Raškovića. Bio je predsjednik Skupštine općine Knin, od 1992., nakon Raškovićeve smrti, i predsjednik SDS-a, a potom i određeno vrijeme premijer, predsjednik, a na kraju ministar vanjskih poslova samoproglašene srpske paradržave u Hrvatskoj, takozvane krajine. Uoči »Oluje« u kolovozu 1995. Babić se s obitelji preselio u Beograd. </p>
<p>Do podizanja optužnice živio je u jednom vojvođanskom mjestu uzgajajući piliće a potom je, nakon sklapanja dogovora s tužiteljstvom, zajedno s obitelji sklonjen u jednu zapadnu zemlju.</p>
<p>Posljednji iskaz</p>
<p>Svjedočeći protiv Milana Martića, Babić je prije nekoliko dana rekao da je bivša JNA u siječnju 1991. pripremala državni udar u Hrvatskoj, svrgnuće demokratski izabrane vlasti i uvođenje vojne uprave. Kazao je da se o tome išao raspitati u Beograd. Izvjesni oficir Kaličanin iz službe za informiranju mu je kazao da će JNA uhititi hrvatske ministre i da će doći do smjene vlade. »Pozvan sam kod Miloševića u ured, on mi je rekao da će JNA uhititi hrvatske ministre i da meni prijeti opasnost u Kninu od hrvatskih vlasti jer se očekuje otpor. Rekao je da trebam ostati u Beogradu«, rekao je Babić kojemu je potom ponuđena vladina rezidencija i policijska zaštita. Svjedočeći protiv Martića, optužio ga je da je kriv za »Bljesak« jer je blokirao autocestu. Miloševića je pak optužio da nije htio potpisati plan Z-4 iako je fiktivno podržavao mirno rješenje. Razotkrio je i način na koji je Beograd financijski i vojno pomagao Srbe u Hrvatskoj te model kojim je bivša JNA pod izgovorom razdvajanja sukobljenih strana zacrtavala granice »velike Srbije«.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bez poduzetnika nema novih vrijednosti u društvu</p>
<p>Ističući da je hrvatski porezni sustav u mnogim segmentima mnogo bolji od flat taxa, premijer je posebice naglasio da ga treba i marketinški prezentirati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Možda je naš porezni sustav bolji, ali ga ne možemo tako atraktivno prodati kao flat tax. To je problem s kojim se moramo suočiti i čega smo u Vladi svjesni«, rekao je, među ostalim, hrvatski premijer Ivo Sanader, govoreći u ponedjeljak na Danu poslodavaca, tradicionalnom skupu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Dodao je da Vlada ostaje otvorena za pregovore o flat taxu, istaknuvši pritom da se dosad nije dokazalo da je on bolji od drugih poreznih sustava. </p>
<p>Posjetio je da je on, dok je bio u oporbi, bio jedan od velikih zagovornika flat taxa, da od toga nije odustao te da je on vrlo atraktivan. </p>
<p>Flat tax (proporcionalno oporezivanje s jedinstvenom poreznom stopom) marketinški je atraktivan, ali još nema odgovora je li gospodarski rast u zemljama koje su ga uvele posljedica samo flat taxa ili je riječ i o skupu drugih mjera, kazao je premijer. Pripomenuo je i da je tijekom prosinačke konferencije o Hrvatskoj kao zemlji znanja razgovarao sa slovačkim vicepremijerom i ministrom financija Ivanom Miklošem jesu li rezultati njihova gospodarskoga rasta izravno povezani s flat taxom ili su s time bili povezani i još neki drugi elementi. No, nije mi znao odgovoriti, rekao je Sanader. Ističući da je hrvatski porezni sustav u mnogim segmentima mnogo bolji od flat taxa, premijer je posebice naglasio da ga treba i marketinški prezentirati. No, kaže premijer, i kad je riječ o poreznom sustavu i o fleksibilizaciji tržišta rada moraju se uzeti u obzir hrvatske posebnosti. </p>
<p>Prema Sanaderovim riječima, Hrvatska mora naći svoj model usmjeren jačanju gospodarstva, podizanju konkurentnosti, izvoza, ne zanemarujući pritom socijalnu osjetljivost. Tada, kada budemo znali što nam je cilj, svi će socijalni partneri morati preuzeti i odgovornost za poteze koje zajednički donesemo.</p>
<p>Ići u avanturu poduzetništva nije za svakoga, ocijenio je predsjednik Vlade, napomenuvši da ih se mora razlikovati od one male skupine zbog koje je u devedesetima pala ljaga na poduzetništvo u cjelini zbog privatizacije. Bez poduzetnika nema novih vrijednosti u društvu, bez njih se ne možemo boriti protiv nezaposlenosti, i stoga nam je važan socijalni dijalog, naglasio je Sanader, ističući da moramo biti konkurentni. </p>
<p>»U toj borbi za konkurentnost ne smijemo zaboraviti da su poduzetnici ti koji će je nositi, da Vlada stvara uvjete u okruženju, ali ne smije se zaboraviti ni na sindikate koji zajedno s nama moraju donositi teške odluke o fleksibilizaciji radnih mjesta, flat taxu, zdravstvenoj i mirovinskoj reformi... Kada bismo mogli postići konsenzus, to bi bio pravi početak, kazao je premijer, dodajući da bi se primjerice mogao postići konsenzus da rast plaća bude manji od rasta BDP-a te posebno ističući da više nema mjesta demagogiji. </p>
<p>»Oni koji budu temeljili svoje nastupe na demagogiji to će biti kratkog roka, zato se i zauzimamo za socijalno partnerstvo koje će znati koje su reforme Hrvatskoj potrebne, što hoćemo i kako ćemo to ostvariti. Moramo stvoriti hrvatski model u jačanju gospodarstva da bismo bili što konkurentniji na drugim tržištima, ali i da ne odustajemo od onih socijalnih standarda koje smo dostigli«, istaknuo je Sanader, dodavši da se čovjek sa 40, 45 godina ne smije ostaviti na cesti zbog globalizacije, te da je odgovor na to cjeloživotno učenje kao dio fleksibilizacije tržišta rada afirmacija strukovnog obrazovanja, te prekvalifikacija.</p>
<p>Hrvatska bi morala raditi na pojednostavljenju poreznog sustava i smanjenju poreznog opterećenja, ali reformi javnih financija uvijek treba pristupiti vrlo pažljivo i odgovorno, istaknuo je predsjednik Republike Stjepan Mesić. Uvođenjem flat taxa ili sustava sličnog tome još se više ograničava mogućnost vođenja fiskalne politike, a u takvim uvjetima Hrvatska ne bi mogla voditi efikasnu gospodarsku politiku, kazao je. Opći ciljevi porezne reforme, smatra, trebaju biti postupno smanjenje poreznog opterećenja, hitno porezno rasterećenje prihoda od rada i veći prihodi od kapitala i ekstraprofita, te veća kontrola javnog duga i smanjenje proračunskog deficita.</p>
<p>Slažem se s potrebom veće fleksibilnosti, ali i potrebom osiguranja radnih mjesta, za sustav »fleksibilnost i sigurnost«, kazao je Predsjednik. </p>
<p>Sanader i Mesić složili su se u tome da se o HUP-ovu prijedlogu flat taxa i fleksibilizaciji rada raspravi na GSV-u. Uz članove HUP-a i gospodarstvenike, Dan poduzetnika okupio je i </p>
<p>velik broj ekonomskih stručnjaka te predstavnika Vlade. </p>
<p>Kirinova inicijativa je deplasirana</p>
<p>Zamoljen da prokomentira inicijativu ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina o promjeni zakona protiv anonimnih dojava medijima, premijer je kazao da je to »u ovom trenutku deplasirano«. »Mi smo za punu slobodu medija, jer sloboda medija uključuje razvoj demokracije. Svaki hrvatski građanin ima pravo na informaciju, a pravo na informaciju je u temeljima demokracije. Nema demokracije bez informacije, i u tom smislu osobno i kao premijer, ali i moja Vlada i moja stranka ja osobno i moja vlada i stranka uvijek ćemo se zauzimati za punu slobodu medija i za punu informaciju u javnosti«, kazao je Sanader. Također je rekao da svi u Hrvatskoj moramo »podići prag odgovornosti za izgovorenu ili objavljenu riječ«. </p>
<p>»Ne može se svašta reći i izgovoriti, jer time ugrožavamo slobodu drugih. Ako se zauzimamo za slobodu bilo koga, slobodu medija, moramo računati da našom slobodom ne ugrozimo slobodu drugih. To znači da moramo imati odgovornost za izgovorenu i pisanu riječ a to se ne donosi zabranama. Znači, odgovornost se ne postiže zabranama«, zaključio je premijer Sanader. </p>
<p>Vesna AntonićAdriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za obiteljsko hotelijerstvo 27 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Država je osigurala 27 milijuna kuna za subvencioniranje kamata za izgradnju i preuređenje obiteljskih i malih hotela, a do 2009. Hrvatska bi putem programa »Poticaj za uspjeh« trebala dobiti do 300 takvih objekata. Trogodišnji program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva predstavljen je u ponedjeljak u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. Ministar turizma Božidar Kalmeta rekao je kako je ovo nastavak uspješnog programa bivše vlade, ali i da je ključna stvar napravljena 2004., kada se prestalo s financiranjem izgradnje apartmana i soba, čime je zaustavljena devastacija obale. Vrlo povoljnim kreditima od oko dva posto (kamata krajnjega korisnika može spustiti i do 0,5 posto) financirat će se objekti kapaciteta 10 do 40 soba s tri i više zvjezdica, odnosno sedam do 20 apartmana ako je riječ o aparthotelu, te kampovi do 100 kamp-jedinica. Dodatno će se umanjivati kamatna stopa ako je riječ o novim sadržajima, dok je program »Pod stoljetnim krovovima« proširen i na stare postojeće objekte tradicijske arhitekture koji ne moraju biti nužno pod zaštitom konzervatora. Rok otplate je do 20 godina uz dvije godine počeka. »Još prije desetak godina banke su turizam doživljavale kao rizičan plasman, a ovo je dokaz da se to promijenilo«, istaknuo je Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, dok je Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, rekao kako krediti nisu namijenjeni isključivo izgradnji novih, nego i preuređenju postojećih kapaciteta. Predsjednik Udruge obiteljskih i malih hotela Šime Klarić, naveo je da u kredit za gradnju ili preuređenje malih hotela čeka 300 investitora, dok je Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, posebno izdvojio program »Pod stoljetnim krovovima« kojim su deseci objekata ne samo spašeni od propadanja, nego su postali i prvorazredni hoteli. [Davor Verković]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pack: 'Screening' ide u dobrom smjeru</p>
<p>Doris Pack je pri susretu s premijerom Sanaderom pohvalila pripremljenost hrvatskih institucija u pregovorima s EU-om</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskom saboru održana je druga konferencija parlamentarnih odbora za europske poslove država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja - Albanije, BiH, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Na konferenciji je sudjelovala i zastupnica u Europskom parlamentu i voditeljica Povjerenstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu Doris Pack. Ona se susrela i s premijerom Ivom Sanaderom i pohvalila pripremljenost hrvatskih institucija u pregovorima s EU-om. Posebno je naglasila da cijeli proces screeninga ide u dobrom smjeru, te pohvalila dosadašnji tijek i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> cijelog procesa pregovaranja s Unijom. Doris Pack je iskazala punu potporu Hrvatskoj na putu u EU. </p>
<p>»Regionalni okvir samo je međukorak do konačnog članstva u EU, a ne način na koji se ulazi u Uniju, jer svaka zemlja u nju ulazi pojedinačno«, rekao je u ponedjeljak izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda govoreći na konferenciji. Konferenciju je otvorio predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, koji je istaknuo važnost suradnje parlamenata. »Hrvatska, iako je korak naprijed u integracijskim procesima, potpuno je svjesna svoje odgovornosti za stvaranje okruženja sigurnosti i prosperiteta u susjedstvu«, kazao je Šeks. </p>
<p>Inače, predsjednik saborskog Odbora za europske integracije Neven Mimica istaknuo da će EU biti upućene dvije poruke: da zemlje regije od Unije trebaju preciznu i nedvosmislenu poruku kako će se proces proširenja nastaviti i da će zemlje jugoistočne Europe u tom procesu biti ocjenjivanje na osnovi svojih individualnih sposobnosti. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Suorganizaciju Univerzijade ponuditi BiH</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader primio je u ponedjeljak izaslanstvo Primorsko-goranske županije u povodu kandidature Gorskoga kotara za zimsku Univerzijadu.</p>
<p>»Podržavamo da se kandidiramo za organizaciju zimske Univerzijade u prvom mogućem terminu 2013. ili 2015., no najrealnije je da to bude 2015.«, rekao je premijer Sanader. Naglasio je da će projekt, koji Vlada smatra ponajprije razvojnim projektom, dobiti punu potporu.</p>
<p>»Kandidatura Gorskoga kotara bila bi još jedan dodatni naglasak u svim naporima za puni razvoj tog dijela Hrvatske«, kazao je premijer i dodao da taj projekt Hrvatska neće moći sama organizirati, te je najavio da će predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša predložiti Sloveniji suorganizaciju projekta. No, kako je rekao Sanader, čini se kako je Slovenija pokazala interes da sama organizira zimsku Univerzijadu, pa će se suorganizacija najvjerojatnije ponuditi BiH. Zlatko Komadina, župan primorsko-goranski, rekao je kako bi se na izgradnju objekata koji bi se i poslije koristili za razvoj turizma potrošilo oko 110 milijuna eura. [T. Grdić]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Obeštećenje obiteljskih umirovljenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Na zastupničko pitanje o tome kada će biti riješeno pitanje povrata duga za obiteljske i umirovljenike koji primaju najviše granične mirovine, Vlada je pismeno odgovorila da u Zakonu o provedbi odluke Ustavnoga suda nema osnove za to da i oni budu uključeni u povrat duga nego da zbog njih treba mijenjati zakon. Taj smo odgovor proslijedili udrugama umirovljenika udruženim u Koordinaciju za pregovore s Vladom i u utorak ćemo se sastati kako bismo se dogovorili o daljnjim aktivnostima«, kaže Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU). HSU se, dodao je, protivi takvom stavu Vlade. Isto su nam, zasad neslužbeno, kazali i u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, udruzi koja je jedna od članica Koordinacije.</p>
<p>Riječ je, podsjetimo, o približno 40.000 obiteljskih umirovljenika koji su nakon smrti supružnika uzeli njegovu mirovinu jer je bila viša od njihove. U slučaju onih koji su to učinili nakon siječnja 1999., stručnjaci HZMO-a tumače da nema prava na obeštećenje, jer je formalno riječ o novim umirovljenicima, koji, opet formalno, u razdoblju od listopada 1993. do kraja 1998. nisu bili u mirovini. Slično je i s približno 5000 umirovljenika s pravom na najvišu graničnu mirovinu - HZMO za njih nije računao obeštećenje jer im, kako tvrde stručnjaci Zavoda, sukladno ograničenju viša mirovina ionako ne bi bila isplaćena.</p>
<p>»Slična pojašnjenja sadrži i pismeni odgovor iz Vlade na pitanje našeg zastupnika, pa je očito da su ga pisali isti ljudi koji godinama govore da odluku Ustavnoga suda nije moguće provesti. I dalje smatramo da nema problema za one koji Zakon žele tumačiti pozitivno, no očito je da su ga tumačili oni kojima to nije cilj«, kaže Jordan. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kazneno prijavljena I. Antičević-Marinović</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Splitska odvjetnica Nives Miljuš zagrebačkom je Općinskom državnom odvjetništvu kazneno prijavila bivšu ministricu pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović zbog sumnje da je 2003. u popis kandidata za suce općinskih sudova uvrstila dvije kandidatkinje koje za to nisu ispunjavale zakonske uvjete, a unatoč tomu imenovane su sutkinjama.</p>
<p> Saborsku zastupnicu SDP-a u kaznenoj se prijavi tereti da je 2003., na listu kandidata za suce Općinskog suda u Rabu uvrstila Lauru Puljar-Matić, a kao kandidatkinju za suca Općinskog suda u Kninu Eneju Stejskal, iako je bila upoznata s mišljenjem viših sudova da one ne ispunjavaju zakonske uvjete za imenovanje jer nisu imale najmanje dvije godine iskustva kao sudske savjetnice.</p>
<p> Stoga je splitska odvjetnica bivšu ministricu kazneno prijavila za zlouporabu položaja i ovlasti, jer je, tvrdi, omogućila osobama koje ne ispunjavaju ni minimalne uvjete za imenovanje da ih Državno sudbeno vijeće (DSV) imenuje sutkinjama.</p>
<p> Ingrid Antičević-Marinović je u izjavi za Hrvatski radio odbacila sve optužbe iz prijave, istaknuvši da ministar pravosuđa ne odlučuje o izboru sudaca, nego da to čini DSV. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dom se ruši, palme sijeku</p>
<p>VIS</p>
<p> - Iako se činilo da su ekološke udruge izborile pobjedu i uspjele sačuvati višku hortikulturalnu baštinu od teške građevinske mehanizacije, u stoljetnom palminom parku u središtu Visa ipak je počelo rušenje Doma zdravlja, umjesto kojeg bi trebala niknuti nova ambulantna zgrada.</p>
<p>Predsjednik Građanske inicijative Vinko Mratinić potvrdio je u ponedjeljak Vjesniku da je, unatoč prosvjedima ekoloških aktivista i obećanju ministrice Marine Matulović-Dropulić, lokalna vlast dala nalog za rušenje stare zgrade Doma zdravlja, »što je uvertira u sječu najstarijeg palminog parka u regiji i dokaz anticivilizacijskih postupaka viških vlastodržaca«.</p>
<p>Mratinić ističe da ekološki aktivisti nemaju ništa protiv gradnje novog Doma zdravlja, ali imaju protiv toga da monumentalna zgrada nikne u središtu Visa, zbog čega bi se trebala rušiti stoljetna palmina stabla.</p>
<p>Premda je ministrica Dropulić zatražila od viške vlasti katastarske i vlasničke dokaze o drugim mogućim lokacijama za gradnju novog Doma zdravlja, zajamčivši da se neće poduzimati građevinski radovi dok se dokumentacija temeljito ne prouči, rušenje je ipak počelo.</p>
<p>Zbog opasnosti od sječe palminog parka, viški su ekološki aktivisti mjesecima prosvjedovali protiv gradnje Doma zdravlja, vezivali se lancima ne dopuštajući građevinarima da uklone staru zgradu, pa ih je policija u nekoliko navrata morala nasilno micati da bi se pripremni radovi mogli nesmetano odvijati.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060307].
|
