NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060207].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 137745 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.02.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pet veterinarskih kontrola do tržišta! </p>
<p>Ribari veterinarske preglede smatraju bespotrebnima, osim onog zadnjeg prije samog stavljanja ribe u prodaju</p>
<p>Svježa riba koju se iz Hrvatske izvozi u Italiju na tom putu prođe čak pet veterinarskih pregleda, od prvoga na mjestu utovara ribe, zatim tamo gdje se priprema za izvoz, potom na hrvatskoj i slovenskoj granici i na kraju kod naručitelja u Italiji. </p>
<p>Jednako je toliko veterinarskih kontrola u prijevozu ribe hladnjačom od, primjerice, Krka do Zagreba, ako se pritom stalo zbog istovara makar jedne 'kašete' ribe u Rijeci, Delnicama i Karlovcu. </p>
<p>Ribari te preglede smatraju bespotrebnima, osim onog zadnjega, koji je po njihovu sudu ključan, a on se provodi prije stavljanja ribe u prodaju. Prema riječima jednog od čelnika Ceha ribara Primorsko-goranske županije Romea Mikičića, ribu kvare bespotrebni propisi i trgovci, odnosno nakupci i prekupci te lako kvarljive hrane. S obzirom da ribari zbog sve skromnijeg ulova, ali i većih te hladnjačama opremljenih brodova, sada u ribolovu bez prekida provode i dva do tri dana, zaleđujući na brodu ulov, može se reći da riba u najboljem slučaju u maloprodaju dolazi tek četvrti ili peti dan. </p>
<p>Za to je, ponavlja Mikičić, dobrim dijelom uz trgovce krivnja i na silnim propisima, uključujući i veterinarske koji usporavaju putovanje ribe do konzumenta. </p>
<p>Da je tako, svjedoči i činjenica da se nekad na riječkoj ribarnici svakodnevno mogao osjetiti ugodan miris svježe ribe, dok danas kroz tu istu ribarnicu kupci uglavnom protrče začepljenog nosa. </p>
<p>Jer, ribu odavno ne prodaju ribari nego trgovci koji je zamrzavaju i odmrzavaju i po šest-sedam puta. Vrlo rijetko se dogodi da veterinari ili sanitarni inspektori nekom trgovcu narede da povuče ribu iz prodaje zbog starosti, odnosno da je baci u smeće. </p>
<p>Svježinu ribe, osim okom, opipom i njuhom, precizno se prije svega može utvrditi torimetrom, elektroničkim uređajem koji se zabode u ribu, čime se, pojednostavljeno rečeno, mjeri »čvrstoća mesa«. </p>
<p>Mikičić napominje da ribare samo dolazak veterinara, recimo iz Šibenika u Primošten, na pregled ribe stoji 80 kuna plus 200 kuna za pregled do 500 kilograma ribe, a treba uz to platiti i dezinfekciju hladnjače. </p>
<p>Treba imati na umu i to da veterinar najčešće ne dolazi samo radi jednog broda, pa isti put naplati svim ribarima koji su ga pozvali. »Za razliku od nas, talijanski ribari za pregled do jedne tone ribe plaćaju jedan euro, što govori o tome koliko njihova država brine o svojim ribarima«, naglašava Mikičić. </p>
<p>On smatra da je previše onih koji otimaju ribarima zaradu, a da pritom od kontrole ribe nema nikakve koristi jer nitko trgovce, koji su se osilili, ne sprječava da građane truju starom ribom. Pritom podsjeća da naše veterinarske stanice, koje posluju kao dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću, nerijetko same imaju primjerice uzgoj nesilica pa veterinari sami sebi izdaju potvrdu o ispravnosti proizvedenih jaja. S druge strane, kaže Mikičić, nekim našim većim privatnim izvoznicima ribe ne dopušta se zaposliti veterinare.</p>
<p>Ugroženi inćuni, škampi...</p>
<p>Pravilnikom o ribolovu kod nas je dopušteno loviti inćune od devet centimetara, a da pritom nije određena i njihova težina. Mnogi ribari to smatraju zakonskim propustom, jer je, primjerice, inćun dugačak devet centimetara ulovljen u svibnju prošle godine bio težak 1,5 grama te ih je u kilogram išlo više od 650, dok je taj isti inćun ulovljen potkraj prošle godine bio tri puta teži. Zato se postavlja pitanje zašto se zakonski ne bi zaštitilo tu ribu, odnosno zašto ga se lovi samo prema određenoj dužini, a ne i prema težini. Od hrvatskog godišnjeg ulova oko 20.000 tona sitne plave ribe, inćun čini polovicu te količine i skoro se u cijelosti izvozi u Italiju. Talijani najradije kupuju inćun kojeg u kilogram ide od 28 do 36 komada, plaćaju ga po dva eura, a isti u Italiji u maloprodaji svjež dostigne cijenu od 12 eura za kilogram. To govori da bi se višestruko isplatilo zakonski zaštititi inćuna da dobije na težini. </p>
<p>Oslić pak ne smije biti manji od 16 centimetara kao ni, primjerice, tuna od 50 centimetara. Međutim, svakodnevno možemo vidjeti da u prodaju često dospije riba manja od propisane dužine. </p>
<p>Danas imamo toliko ribara da riba ne stigne narasti, a najslikovitije o toj pohlepi za plodovima mora govori slučaj škampa koje se ne tako davno nije smjelo loviti ako su bili kraći od 10 centimetara. Zatim je ta granica zakonski svedena na devet, a danas je ona osam centimetara. Sve to govori da bi zbog ljudske pohlepe more uskoro moglo postati siromašnije za mnoge vrste riba i rakova.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tjedan jedrenja za 200.000 kuna</p>
<p>Je li Puljanin Saša Miljević žrtva pogrešnog tumačenja propisa ili onih kojima je crni čarter unosan izvor prihoda?</p>
<p>PULA</p>
<p> – Zamislite da vam se dogodi da odete u renomiranu agenciju unajmiti jedrilicu kako biste s prijateljima krstarili Jadranom tjedan dana, a onda vas zaustavi pomorska policija, kaže vam da plovilo nije provedeno kroz carinske propise i vama, koji ste unajmili jedrilicu, ne vlasniku, ne agenciji, Carina naplati trošak uvoza jedrilice od oko 200.000 kuna, koje naravno da nemate. Otprilike u toj situaciji našao se Puljanin Saša Miljević, koji mjesecima strahuje za svoju egzistenciju budući da mu je Carina već sjela na honorare, pa on, koji nema stalan posao, više nema prihoda za život.</p>
<p>Je li Miljević, koji više ne zna kako preživjeti, žrtva pogrešnog tumačenja propisa ili svoj peh može zahvaliti vješto isprepletenoj mreži onih kojima je crni čarter unosan izvor prihoda, njemu trenutno ne može pomoći. Mala je vjerojatnost da je u cijeloj situaciji baš on kriv, a ne vlasnik jedrilice ili agencija, koja je jedrilicu iznajmila očito naivnim mladim ljudima, koji nisu bili upućeni u propise. Agencija i Lučka kapetanija morali su biti upućeni u to da plovilo nije provedeno kroz carinske propise.pa se nije smjelo iznajmiti. Agencija čak tvrdi da Miljević kod njih nije ni bio, ali on za to ima šest svjedoka, koji su htjeli samo provesti odmor jedreći, rekao je Vjesniku.</p>
<p>Miljević se danas pita, gdje je pravna država da zaštiti njegova prava, a Visoki prekršajni sud u Zagrebu poništio je cijeli slučaj i vratio ga na početak. To, međutim, ne odlaže prethodnu ovrhu.</p>
<p>U ljeto 2003. godine, u agenciji »Vi Vala« iz Pule, Saša Miljević je sa skupinom prijatelja unajmio jedrilicu i skipera te u Lučkoj kapetaniji Pula dobio dozvolu za isplovljenje. No, već na pulskom lukobranu, ni sat nakon isplovljenja, zaustavlja ih pomorska policija, kaže da su u prekršaju i vraća ih u luku. Skiper jedrilice, Miljević i agencija novčano su kažnjeni, jer plovilo nije prošlo carinski postupak, a protiv vlasnika postupak je obustavljen zbog nedostupnosti! Problemi upravo tu počinju, Carinarnica u Puli nakon toga tereti Miljevića i za carinski prekršaj na osnovi nevažeće i lažne punomoći, odnosno tumači da je upravo on nezakonito pokušao izbjeći plaćanje carine za plovilo, iako nije njegovo, već ga je on samo unajmio u ovlaštenoj agenciji!</p>
<p>Miljeviću je stigla uplatnica na 150.000 kuna, koja je svota u međuvremenu, zbog kamata, narasla na oko 200.000 kuna.</p>
<p>Tračak nade ulijeva mogućnost da se dug naplati iz ovrhe plovila, ali jedrilica »Ilary« u travnju 2005. godine misteriozno, svima pred nosom, nestaje, odlazi u nepoznato umjesto da se do završetka postupka čuva u ACI marini. Prema zadnjim informacijama, kojima Miljević raspolaže, jedrilica je i prodana 2004. godine, ali nije jasno kako kad je zaplijenjena već 2003. godine, kad je u policijskom i carinskom postupku oduzeta i sva dokumentacija plovila. Iznajmljivanje vozila ili plovila uobičajeno je, pa ni Miljević nije imao razloga sumnjati da bi mu ovlaštena agencija protupravno iznajmila jedrilicu, koja nema uredne carinske papire.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U Italiju samo s gotovinom</p>
<p>Za ulazak u Sloveniju ne propisuje se novčani iznos a za boravak dulji od 90 dana izdaje se dozvola boravka; isto vrijedi i za Austriju i Mađarsku te zemlje bivše Jugoslavije</p>
<p>Slučaj vrijeđanja i izbacivanja zagrebačke studentice iz autobusa zato što prilikom ulaska u Italiju na granici nije imala 286 eura u gotovini upozorio je da Italija ima poseban režim prema hrvatskim državljanima, pa i kada je riječ o turističkom putovanju. </p>
<p>Komentirajući ovaj slučaj, u Ministarstvu vanjskih poslova kažu da ga istražuju, ali i napominju kako je to pitanje unutarnjeg zakonodavstva zemalja. Zato prije svakog odlaska u inozemstvo u veleposlanstvima provjeriti uvjete koje treba ispuniti.</p>
<p>U talijanskom veleposlanstvu nisu znali za spomenuti slučaj, a iz odgovora na Vjesnikova pitanja saznali ,smo da hrvatski turisti u Italiji mogu boraviti do 90 dana u jednom semestru, uz uvjet da se u roku osam dana od ulaska u Italiju prijave u nadležni Ured za strance i zatraže turističku dozvolu boravka. Na granici se, pojašnjavaju, provjerava financijsko pokriće za boravak. Za boravak do pet dana treba imati 269,60 eura ili - 54 eura dnevno. Što je boravak dulji, iznos se smanjuje do 27,89 eura dnevno za boravak od dvadesetak dana. Ako je riječ o dvije osobe dovoljno je i 17,04 eura po danu. </p>
<p>Za Sloveniju nisu potrebne vize, nego se za boravak dulji od 90 dana (zapošljavanje, studiranje, sklapanje braka i slično) izdaje dozvola boravka. U Veleposlanstvu dodaju da granična policija ima pravo provjeriti ima li putnik dovoljno novca, kamo putuje i ima li zdravstveno osiguranje. U veleposlanstvima drugih susjednih zemalja kažu da pravila u pogledu iznosa novca u gotovini ne vrijede za ulazak u njihovu zemlju. </p>
<p>U austrijskom veleposlanstvu kažu da u skladu s bilateralnim sporazumom, hrvatski državljani za turistički ulazak u Austriju trebaju imati samo potrebne dokumente. Istu smo informaciju dobili i u mađarskom veleposlanstvu. Za vizu je, pak, potrebno imati potvrdu od poslodavca kod kojeg će osoba biti zaposlena ili dokaze o osnivanju tvrtke u toj zemlji (uz osnivačke dokumente, treba imati i bilancu poslovanja). Ovo se naravno ne odnosi na sklapanje braka, jer je u takvim slučajevima još lakše doći do vize.Ni za turistička putovanja u zemlje bivše Jugoslavije, nije potrebno ništa osim dokumenata. [Jasminka Filipas]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Invalidima sve lakše do radnog mjesta</p>
<p>Tridesetak tvrtki uz svoj oglas na webu MojPosao objavilo da se na njihov natječaj ravnopravno mogu javiti i osobe s invaliditetom </p>
<p>Posao nije jednostavno naći. Situaciju posebno komplicira ako posao traži invalid. Kako i u kolikoj mjeri poslodavci traže i zapošljavaju invalide?</p>
<p>Web site MojPosao ovih je dana objavio da su poslodavci izvrsno reagirali na njihovu ponudu da na tom internetskom portalu za zapošljavanje naglase žele li zaposliti invalida. Tako je u samo desetak dana čak tridesetak tvrtki uz svoj oglas objavilo da se na njihov natječaj ravnopravno mogu javiti i osobe s invaliditetom. </p>
<p>Eli Pijaca iz web sitea MojPosao za Vjesnik je naglasila kako je upravo bit usluge invalidima omogućiti ravnopravno natjecanje za posao. S druge strane, invalidima će spomenuta usluga itekako olakšati traženje posla jer će znati koji su ih poslodavci spremni zaposliti.</p>
<p>Projekt web sitea MojPosao podržali su Središnji državni ured za e-Hrvatsku, gradovi Kutina i Varaždin, a proveden je i uz aktivno sudjelovanje Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida (HSUTI) koji okuplja 67 lokalnih udruga i ima 13.578 članova. </p>
<p>Predsjednica HSUTI Mirjana Dobranović Vjesniku je rekla da se ipak polako mijenja svijest poslodavaca u odnosu na zapošljavanje invalida. Tako je sve više slučajeva da poslodavci isključivo traže za radnika osobu s invaliditetom. </p>
<p>»Oni sve više shvaćaju prednosti zaposlenika-invalida. Tako, na primjer, nepokretna školovana osoba s razvijenim radnim navikama, na poslu će obaviti i do deset puta više od ostalih. Na žalost, invalidi se još uvijek moraju dokazivati i rušiti predrasude. Gotovo sve osobe s invaliditetom zato na svom radnom mjestu imaju potrebu dokazivati da su vrsni stručnjaci u svom poslu«, ističe Dobranović. </p>
<p>Možda je i to jedan od razloga što se odnos prema zapošljavanju invalida mijenja i što ime se, kao u spomenutom projektu nastoji dati jednake mogućnosti za rad. Tako predsjednica HSUTI-a tvrdi da sve više ima pozitivnih primjera zapošljavanja invalida. Ističe primjer Grada Zagreba koji je svojim uredima i službama dao naputak da zapošljavaju osobe s invaliditetom. Također, navodi primjer tvrtke Algebra koja će nepokretnim osobama omogućiti informatičko opismenjivanje kod kuće, a što će im olakšati traženje posla.</p>
<p>»Invalidi, kao i sve druge osobe imaju ustavno pravo na rad i ono im se ne smije uskraćivati«, kaže Viktor Gotovac, profesor radnog i socijalnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Dodaje da rješavanje egzistencije osoba s invaliditetom kroz sustav socijalnog osiguranja i socijalne skrbi nije nimalo efikasno. Tako se, naime, ne udovoljava potrebi invalida za radom i samoizražavanjem. S druge strane, takvo financiranje invalida težak je teret za proračun. Upravo zato, ističe Gotovac, trend se mijenja i nastoji se da invalidi sami zarađuju za život.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Vlasnici su dužni držati pse na povodcu</p>
<p>Odluke o držanju životinja za društvo nemaju svi gradovi, ili ako imaju, one u dosta slučajeva nisu usklađene sa Zakonom o dobrobiti životinja</p>
<p>Nakon što su dva psa protekle subote u Splitu izgrizla dva dječaka, ponovo se javilo pitanje o odnosu vlasnika prema njihovim kućnim ljubimcima, u ovom slučaju psima, o odgovornosti vlasnika te provedbi i učinkovitosti zakona i propisa.</p>
<p>»Odluke o načinima držanju životinja za društvo donose lokalne vlasti, dakle gradovi. Te odluke imaju svi gradovi, no pitanje je koliko ih se drže«, rekao nam je Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Prema Zakonu o veterinarstvu, dodao je, svi vlasnici dužni su svake godine cijepiti pse protiv bjesnoće. U suprotnom, kazne su od 5000 do 8000 kuna. </p>
<p>Psi se trebaju držati sukladno zakonima i drugim propisima. </p>
<p>»Na ulici, javnoj površini, u parkovima te u prostorijama zajedničkim za stanare neke zgrade psa se mora voditi na uzici tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje ljudi, drugih životinja i njihovo kretanje. Psi koji su zbog svojih urođenih svojstava i agresivnog instinkta ili izvježbanosti opasni za sigurnost ljudi, a posebice dobermani, američki stafordski terijeri, bulterijeri, pitbul terijeri, rotvajleri, doge, njemački i belgijski ovčari, japanski borilački psi, veliki japanski špicevi, mastifi, šarplaninci i njihovi križanci moraju obvezno imati brnjicu i biti na uzici«, kaže zagrebačka Odluka o držanju životinja za društvo i životinja opasnih za život ljudi i postupanju s njima. Od vlasnika koji te odredbe ne poštuje komunalni redari mogu na licu mjesta naplatiti kaznu od 100 kuna. </p>
<p>No, prema iskustvu komunalnih redara, to nije lako izvedivo jer vlasnici često »glume« da pas nije njihov. </p>
<p>Prema Odluci, zabranjuje se i huškati psa na čovjeka i ometati kretanje i sigurnost ljudi na javnim površinama. Kazne za nepoštivanje su od 500 do 2000 kuna. Provedbu Odluke kontrolira veterinarska inspekcija i komunalno redarstvo. </p>
<p>Slične odredbe imaju, ili bi trebali imati, i drugi gradovi. Jadranka Dragović iz Saveza udruga za zaštitu životinja grada Zagreba kaže da odluke o držanju životinja za društvo nemaju svi gradovi, a ako i imaju, one u mnogo slučajeva nisu usklađene sa Zakonom o dobrobiti životinja. </p>
<p>»To su podaci istraživanja Ministarstva poljoprivrede iz 2003. Veliki propust u našim zakonima je taj što nisu propisani minimalni uvjeti za držanje životinja«, kaže Dragović. </p>
<p>»Sve probleme vezane uz ponašanje životinja treba staviti na teret vlasnika. Ako je pas agresivan, za to nije kriv pas nego njegov vlasnik koji ga je namjerno ili nenamjerno učinio takvim, ili koji nije u stanju psa držati pod kontrolom«, kaže Luka Oman, predsjednik Udruge Prijatelji životinja. No, ljudi se, dodaje, nakon nemilih događaja, pa i onih najbanalnijih kao što je obavljanje nužde na javnim površinama, iskaljuju na psima. </p>
<p>»Nakon događaja u Splitu vjerojatno ćemo opet biti zatrpani pozivima u kojima će nas ljudi obavještavati o neprimjerenom odnosu prema psima«, ističe Oman.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Eh, ta Janica</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Uistinu danas nije lako biti, primjerice, Austrijanac u alpskom skijanju. Desetljećima radiš sve da bi od tog sporta napravio lako predvidljivu bijelu paradu u kojoj najčešće pobjeđuju tvoji skijaši, a onda se pojavi nekakva napast iz skijaški egzotične Hrvatske i okrene naglavačke cjelokupnu skijašku povijest.</p>
<p>Bilo je, s te pozicije, vrlo zanimljivo u subotu u Ofterschwangu gledati veleslalom u kojem Janica Kostelić »nakon sto godina« ne uspijeva ući u drugu vožnju veleslaloma. Hajde, napokon, barem je loše tempirala formu za Zimske olimpijske igre pa nas tamo neće gnjaviti, pomislili su vjerojatno u Austriji. No, već sljedećeg dana u slalomu Janica je upravo Austrijanke ostavila iza sebe više od sekunde. Usto, srušila je i mit o nedodirljivosti (opet) Austrijanke Petre Kronberger, koja je do nedjelje bila jedina skijašica u povijesti koja je u jednoj sezoni pobjeđivala u svih pet disciplina.</p>
<p>I što sad? Valjda će zakazati barem prognoze svjetskih agencija i sportskih časopisa koje Janici na predstojećim Olimpijskim igrama predviđaju čak pet medalja. Da, teško je danas biti Austrijanac u skijanju...</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Majstori novih zanata</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Onome tko je imao nesreću školovati se za polagatelja gornjišta ili donjišta cipele, danas nije lako. To je zanimanje, kao i stotine drugih u posljednjih petnaestak godina, pojelo vrijeme. Koje će već u sljedećem zalogaju, za nekoliko godina, pojesti i današnje moderno koncipirane studijske kolegije. Što je onda činiti osobi koja se školovala u vrijeme kada se činilo da ima smisla postati polagateljem donjišta cipela? Na tržištu mu se nudi niz programa doškolovanja i prekvalifikacija, no te tečajeve treba platiti. Uzmimo da polagatelj donjišta cipele zarađuje tri tisuće kuna, a tečaj za dizajnera odjeće stoji pet tisuća. Dvojba je jasna: platiti tečaj prekvalifikacije ili hranu i račune za veljaču? Ako se odluči 'stisnuti' nekoliko mjeseci da bi mu bilo bolje idućih godina, ne znači da ga ne čeka nova zamka. Jer »majstori od novih zanata« koji organiziraju tečajeve doškolovanja ili prekvalifikacije često su spremni polazniku podvaliti zastarjele informacije od kojih ovaj neće imati koristi. Štetu će brojati u kunama, hrani i računima.</p>
<p>U proceduru će ovih dana ući zakon o obrazovanju odraslih. On bi mogao zainteresirati sve one koji su shvatili da se u vremenu u kojemu živimo moramo brinuti za neprekidnu nadogradnju vlastitog znanja. Zakon obećava financijsku pomoć države, lokalne samouprave i poslodavca u doškolovanju zaposlenika. Uveo bi se obrazovni dopust - plaćeni neradni dani koje zaposlenik provodi školujući se (a da ga poslodavac pritom ne šikanira »jer troši vrijeme na sebe«).</p>
<p>Bit će zanimljivo vidjeti kako će država uspjeti kontrolirati taj godinama nekontrolirani segment obrazovanja. Jer, zainteresiranih ima: čak 80 posto zaposlenika starijih od 30 godina u nedavnom je istraživanju izjavilo da su spremni na doškolovanje.</p>
<p>Volja dakle postoji, treba samo vidjeti koliko će u praksi biti stimulativan iznos za pojedinca koji odluči uložiti u svoje znanje i pridonijeti kolektivnom cilju: poboljšanju obrazovne razne stanovništva. Ne zaboravimo, naime, da živimo u zemlji u kojoj 40 posto stanovništva ima završenu samo osnovnu školu ili čak ni to.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Europski Hitro.hr </p>
<p>Do sljedeće godine, sve članice EU-a trebaju pokrenuti projekt »One stop shop«</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Hrvatska ponekad ne prepoznaje vlastite uspjehe. U kakofoniji javnog čangrizanja, vrijeđanja i dernjave, rijetko se govori o tome da je neka institucija napravila kvalitetan program ili dobar posao, ili da je pojedinac, bez obzira na to ima li on političku boju ili ne, postigao uspjeh izvan očekivanog. U crnilo koje stvaraju neki kreatori javnog raspoloženja ne uklapaju se uspjeh i zadovoljstvo učinjenim. A ako je za uspjeh slučajno zaslužna Vlada ili neka državna služba, onda ga neće spomenuti oni koji Hrvatsku i danas prikazuju onakvom kakvu su je vidjeli prije petnaest godina.</p>
<p>Jedan od primjera koji dokazuje da šutimo o vlastitim uspjesima je projekt Hitro.hr, zahuktala informatizacija javne uprave kojoj smo svjedoci posljednje dvije godine. Iako je projekt nadvisio očekivanja stručne javnosti i uveo korisnike u blagodati informatičkog društva, u dijelu medija prikazuje ga se na razini nove računalne komponente koju je uvezla neka »šverc-komerc« firma. Javni servis Hitro.hr, kao i projekti e-učenje, e-gruntovnica i e-katastar presudni su za gospodarski razvitak zemlje, jer bez korištenja i kreiranja suvremenih tehnologija Hrvatska može ostati samo turistička razglednica na europskom industrijskom zemljovidu. Sa suvremenim poslovanjem i tehnologijom može postati mnogo više nego što je danas.</p>
<p>Stoga je zanimljivo primijetiti da je najveća, doduše indirektna pohvala projektu Hitro.hr došla iz Europske unije. Do sljedeće godine, prema preporuci Europske komisije, sve članice EU-a trebaju pokrenuti projekt »One stop shop« radi ubrzanja razvitka vlastitog gospodarstva. Projekt je vrlo sličan hrvatskom »One stop shop« projektu, odnosno servisu Hitro.hr.</p>
<p>Naime, kako je u izvješću pripremljenom za proljetni sastanak na vrhu Europskog vijeća napisao predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, potrebna je »nova inicijativa za pružanje veće potpore za mala i srednja poduzeća«. To se, među ostalim, odnosi na »otvaranje tzv. One stop shopova za buduće poduzetnike u svakoj zemlji članici do 2007.«. Usto, Barroso se zalaže za osnivanje europskog instituta za tehnologiju i za odvajanje dva posto bruto domaćeg proizvoda za obrazovanje.</p>
<p>Svrha mjera je povećavanje konkurentnosti na europskom tržištu kapitala i radne snage, gospodarski rast te ubrzavanje Lisabonskog procesa. Prema podacima Europske komisije, poslovni ljudi u EU različito su raspoloženi prema prijedlozima koji ubrzavaju gospodarski rast, a s najviše optimizma ih primaju u Francuskoj, Mađarskoj i na Cipru.</p>
<p>Dakle, kad Europsko vijeće odluči da članice EU-a trebaju osnivati »One stop shop« servis, naša će im zemlja, iako tek u statusu pregovarača, moći poslužiti kao primjer. Nije to mala stvar, jer su stare članice EU-a u tehnološkoj razvijenosti i informatičkoj kulturi ispred nas, dok se sa zemljama koje su ušle u posljednjem krugu možemo, doista, ravnopravno nositi.</p>
<p>Servis Hitro.hr ima urede u osam gradova, a preko njega je 1100 građana otvorilo tvrtku ili obrt. U počecima rada servisa za registraciju tvrtke trebalo je desetak dana, ali se vrijeme sad skraćuje.</p>
<p>Informatizacija javne uprave na dobrom je putu. Pokazuju to i reakcije korisnika, a i namjere europske vlade da članice EU-a naprave ono što u Lijepoj našoj već dobro funkcionira. Još je važnije da na tome primjeru vidimo kako je naša vlada preuzela europski način razmišljanja i osmišljavanja kako riješiti probleme. Borba protiv birokratske sporosti vodi se, možemo reći, na informatički način, u čemu Europa kaska za nama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Istjerivanje licemjerja</p>
<p>Bavimo se zločinima prošlosti, a u svijetu godišnje od gladi umiru milijuni djece </p>
<p>IVAN PAJ</p>
<p>Gospodin Ljubomir Antić razmeće se povijesnim poluistinama (Vjesnik</p>
<p> - Stajališta, 30. i 31. siječnja). Osobno sam protiv svakog zločina. Kada je trebalo i vlastiti život sam založio u borbi protiv nacifašizma onog Hitlerovog i nedavnog srpskog. Drago mi je da nisam povjesničar pa ne mogu do kraja svoju savjest i podsvijest opteretiti sa svim uzrocima i posljedicama zločina koji opterećuju čovječanstvo.</p>
<p> Komunizam, u teoriji i praksi, spada u progresivne pokrete koji su čovječanstvo izvukli iz robovlasničkog sustava i kolonijalizma do današnjeg stanja socijalnog kapitalizma i globalizma. Pod naslovom: »Uspostava potpune kontrole nad pojedincem i društvom« autor to svojstvo pripisuje »komunizmu« kao da je čovječanstvo do tada živjelo idilično od bičeva kraljevstva zemaljskog do lomača »kraljevstva nebeskog« te kao da se upravo danas ne instalira najveća kontrola nad pojedincem i društvom.</p>
<p> Dvadeseti vijek je do te mjere razvio obavještajne službe i tajne policije da one već upravljaju svijetom. Očito je i svima je jasno, osim nekim povjesničarima, da je klasna borba razvijala i unapređivala društvene odnose te joj treba dati povijesni značaj. Nadmetanje zločinima iz prošlosti je u najmanju ruku degutantno dok u svijetu umire od gladi preko pet milijuna djece godišnje, ili pak, kad s mirom gledamo stotine tisuća Kašmiraca kako umiru gladni i nezbrinuti nakon katastrofe, ili pak, mir kojim pratimo propadanje i nestanak stanovništva Afrike. </p>
<p>Za nadati se da će se borbe za istjerivanje licemjerja intenzivirati i svijet voditi daljnjem ozdravljenju za razliku od sukobljavanja na vjerskim osnovama. </p>
<p>Ako je naš povjesničar čitao Charlesa Dickensa onda mu mora biti jasno da su komunisti vodili klasnu borbu protiv industrijskog ropstva te srušili takav kapitalizam i kolonijalizam. Besmislica je da bi se išta ostvarilo bez borbe i revolucija a tako će biti i u buduće.</p>
<p>Autor je diplomirani</p>
<p> inženjer u mirovini</p>
<p> iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Već i približavanje EU nosi kvalitativne promjene u znanosti </p>
<p>Hrvatskoj za oštru borbu u konkurentnoj budućnosti treba i pomoć naših, u svijetu izrazito uspješnih znanstvenika, ali i stranaca </p>
<p>ŽELJKO KWOKAL</p>
<p>U svijetu politike i gospodarstva znanje, istraživanje, znanost i obrazovanje u zadnje vrijeme izrazito su korištene riječi, ne samo u Hrvatskoj. Ponekad kao da se ponavljanjem želi oživotvoriti njihov sadržaj. No često puta želje i strategije idu »drumom, a stvarnost šumom«.</p>
<p> O tome svjedoče i europski stratezi za znanost, koji već danas priznaju (s nešto manje pompe) da se lisabonski ciljevi iz 2000. o stvaranju najkonkurentnije (europske) privrede na svijetu bazirane na znanju do 2010. odgađaju za neki kasniji termin.</p>
<p> Što se na toj matrici događa na drugom kraju svijeta? Kina odlučuje da će u sljedećih nekoliko desetljeća imati sveučilišne i znanstvene centre u rangu najelitnijih na zapadu. Budući da se pritom problem novca uopće ne spominje, kao važan element u realizaciji tih planova je akvizicija najznačajnijih znanstvenika, za početak kineskog podrijetla, uglavnom iz Amerike, koji će predstavljati nukleuse budućih centara izvrsnosti. Singapur čini slično. Gradi se biopolis s pet instituta u koji se već sada ulaže blizu milijarde dolara. Također je u tijeku »lov« na vrhunske znanstvenike, u ovom slučaju bez obzira na podrijetlo, a koji tamo odlaze i iz zemalja kao što su Švedska, Norveška, Njemačka i Amerika, jer nalaze ono što je san svakog znanstvenika: bogate fondove i slobodu i neovisnost u radu, što je vrlo zanimljivo s obzirom na rigidnost i autoritarnost sustava. </p>
<p>Zanimljivo je da zemlja oko tristo puta veća i zemlja upola manja od Hrvatske koje se razvijaju iznenađujućom brzinom, a to žele i u znanosti, izrazito veliku pažnju posvećuju stvaranju žarišta znanstvene izvrsnosti regrutiranjem, ne toliko velikog broja, koliko svjetski referentnih znanstvenika koji privlače sebi slične i stvaraju središta znanja okružena protočnim sustavom kvalitetnih mladih znanstvenika i studenata. Hrvatskoj, osim skromnog broja dokazano vrsnih znanstvenika koji uspješno rade u Hrvatskoj, a koji je nisu napuštali, treba za oštru borbu u konkurentnoj budućnosti i pomoć naših, u svijetu izrazito uspješnih znanstvenika, ali i, zašto ne, stranaca. Bez obzira iz kojeg razloga dolazili odnosno bili privučeni u Hrvatsku, uključujući i skromno, za sada tek odškrinutu ideju Domagoja Račića s »Otokom znanja«, potrebno je upoznati se sa sredinom, pisanim i naročito nepisanim pravilima, tradicijom, kritičnim masama raznih provenijencija te procjenom vlastitih sposobnosti (ne samo znanstvenih) djelovanja u takvim uvjetima. </p>
<p>Netko može biti ingeniozan znanstvenik, što ne znači da su mu liderske, organizacijske, menadžerske i ine sposobnosti na istoj razini. Automatsko izjednačavanje raznih sposobnosti kod iste osobe može biti vrlo pogubno. Također treba imati nekoliko elemenata na umu kod bilo kojeg većeg zahvata u hrvatskoj znanosti. Prvo je stav Josipa Županova o marginalizaciji znanosti kao stoljetnom trendu u Hrvatskoj koji se prihvaća(o) kao samorazumljiv. Budući da nema prostora za šire obrazloženje, u ovom kontekstu, lucidnom sociologu, profesoru i akademiku vjerovat ćemo na riječ. Naravno da veliki dio, iz tog odnosa, »stečevina« tijekom vremena i danas opterećuje znanost u Hrvatskoj, a naročito načine razmišljanja.</p>
<p>Iako se čuju vrlo često glasovi o sustavima vrijednosti koje treba mijenjati pitanje je tko će ih mijenjati i kako. Bez obzira koliko znanstvenika ima u Hrvatskoj, ono što se zna već duže vrijeme je da ih je aktivno tek petina.</p>
<p> Što se tiče novca i europski povjerenik za znanost reći će da se na razini EU-a sve dobro i bez problema razvija s mnogo razumijevanja i konsenzusa dok se ne treba »uhvatiti za novčanik«. E, tad počinju suštinski problemi. Što činiti?! </p>
<p>Nešto revolucionarno, teško. Ali već sam put približavanja EU izrazito pozitivno i brzo utječe na trendove i početak kvalitativnih promjena u znanosti u Hrvatskoj te izgradnji sustava vrijednosti koji opravdava svoje ime. Također, od esencijalne je važnosti da se između etabliranih i izrazito uspješnih hrvatskih znanstvenika u svijetu koji žele direktno ili indirektno, djelomično ili potpuno profesionalno djelovati u Hrvatskoj te hrvatskih institucija naročito znanstvenih i obrazovnih uspostavi povjerenje. Bez uzajamnog povjerenja, a čiju podlogu čine čisti i transparentni odnosi u sustavu znanosti te iskrene želje da se taj sustav mijenja, svaka aktivnost u sferi akvizicija znanstvenika izvana je gubitak vremena, energije i na kraju krajeva, novca. Tuđeg, naravno. </p>
<p>Autor je zaposlen na Institutu Ruđera Boškovića</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Uz ploču s nazivom ulice i podaci o osobi </p>
<p>U Vjesniku od 3. veljače objavljen je tekst »Teslin spomenik ipak u Teslinoj?« Ponukalo me to na ovo javljanje. </p>
<p>Naime, u znak zahvalnosti i poštovanja značajnim osobama želimo im izraziti posebnu čast. Zato ulice, trgove, škole... nazivamo njihovim imenom. Nažalost, zaboravimo tada na nekoj ploči napisati i najvažnije podatke o dotičnoj osobi. Spomenik velikom znanstveniku Nikoli Tesli postavljen je u Maksimiru, ulica mu je u zagrebačkoj općini Centar, a škola s njegovim imenom u Prečkom na području općine Trešnjevka. Ali ploče o osnovnim podacima nema nigdje. Nije dobro ni što gimnazije u svojem nazivu imaju brojeve, a trebale bi imati imena ulica, jer tako ih najčešće i zovemo (Klaićeva, Križanićeva, Savska gimnazija...) ili prema gradskoj četvrti ili općini (Gornjogradska, Trešnjevačka...) </p>
<p>ŽELIMIR BIŠĆANZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Trebamo težiti višem cilju</p>
<p>Kako trebamo gledati na prijedlog Komisije Europske unije o »trgovačkoj uniji zemalja Zapadnog Balkana«. Prvo, Hrvatska nije u cijelosti ni zemljopisno na Balkanskom poluotoku, jer je granica rijeka Sava. Drugo, zemlje istočno od Hrvatske bile su više od četiri stoljeća u Osmanlijskom carstvu, što je svakako relevantan period vremena za razvitak svih segmenata društva. Hrvatska je bila povezana sa srednjom Europom i zemljama Mediterana. Nitko nije kriv za takvu povijest, ali ona je udarila pečat svim tim zemljama. Hrvatska ni po čemu nije balkanska zemlja, a što znači »zapadni« to nitko ne zna. Ako je nešto zapadno zemljopisno i povijesno, to je od svih tih zemalja jedino Hrvatska.</p>
<p>Neki naši političari, ali i neki gospodarstvenici, kažu, da naša roba nije konkurentna u Europi, ali jest u zemljama »Zapadnog Balkana«, pa u tomu vide i našu šansu. Oni nisu svjesni da je to ujedno i poziv na prosječnu proizvodnju, umjesto da svim silama njegujemo proizvodnju za Europu. Nikad nije dobro planirati život na nižim razinama, a težiti višem cilju. Taj je učinak poguban, jer ćemo se tim načinom doista usidriti na tom tržištu, ako na njega pristanemo. S kim si onakav si, narodna je uzrečica. Nemojte misliti da Europa to ne zna. CEFTA je nešto drugo, a i šanse su nam tamo veće i bolje. </p>
<p>DUŠKO MILIČIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Prljave boce muče trgovce </p>
<p>»Ljudi donose boce iz kojih se još cijedi mlijeko ili sok, što će, pogotovo ljeti, izazivati neugodne mirise« </p>
<p>Jedan od loših primjera otkupa ambalažnog otpada je trgovina Dinova u Utrini, gdje se od 1. veljače za 0,5 kuna po komadu, otkupljuju boce veće od dva decilitra. Prodavačice, koje zaprimaju donesene boce, moraju ih razvrstati, prebrojiti, odložiti u vreće, ispisati račun i isplatiti iznos donosiocu. Svaki građanin ima pravo donijeti najviše 10 boca. </p>
<p>»Dnevno nam 100 ljudi donese po 10 boca i, u prvih šest dana, prikupili smo šest tisuća boca«, rekao je poslovođa trgovine Franjo Memedović. </p>
<p>»Ovakav način prikupljanja, međutim, nehigijenski je i sramotan. Ljudi donose boce, iz kojih još kapaju mlijeko ili sok što će, pogotovo ljeti, izazivati neugodne mirise. Prodavači moraju brojati i odlagati boce, usput se mogu i zaraziti, a da ne govorim o rukovanju prehrambenim proizvodima!«, rekao je Memedović osvrnuvši se na sanitarnu inspekciju, koja sve to dopušta. </p>
<p>Osim uvjeta, problem je u vremenu. »Svaki donositelj boca oduzme nam najmanje četiri minute za brojenje i isplatu. Kad imamo gužvu u trgovini, ne stižemo zaprimiti boce pa se donositelji ljute, ali nama su na prvom mjestu ipak mušterije«, objasnio je Memedović.</p>
<p>Drugačiji način ima Vindijina trgovina na utrinskoj tržnici, jedina njihova trgovina u Zagrebu, koja je imala aparat za pruzimanje ambalaže već od 17. siječnja. Problem je, međutim, u tome što se aparat često kvari, a poslovođa Ivica Bačić je obećao da će ga majstor istoga dana popraviti. »Aparat se pokvario zbog vlažnih boca, u kojima još ima tekućine. Kada se ona rasprši po elektronici, aparat prestaje raditi«, rekao je Bačić.</p>
<p>Od 1. veljače i Getro preuzima ambalažni otpad uz naknadu. Getro centri imaju dvije vrste zatvorenih zvonastih spremnika, od kojih se u žuti stavlja PET i metalna ambalaža, a u drugi (zeleni) staklena. Oni se nalaze ispred centra, gdje je također postavljena i porta, u kojoj dva djelatnika preuzimaju ambalažu. </p>
<p>»S tvrtkom, ovlaštenom za skupljanje ambalažnog otpada iz svih Getro prodajnih centara, imamo dogovor o preuzimanju ambalaže prema dojavi«, rekla je Adela Papac iz Odnosa s javnošću Getroa, koji preuzima PET ambalažu od svih vrsta plastičnih materijala i stakla te aluminijske i željezne limenke. Boce moraju imati najmanje dva decilitra i za svaku se isplaćuje 50 lipa, bez obzira na materijal ili volumen. </p>
<p>Račun, koji djelatnik izdaje kupcu, sadrži podatak o vrsti i broju ambalaže te isplaćeni iznos. Novac isplaćuje djelatnik koji preuzima ambalažni otpad od kupca.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tramvaj iskočio nakon naleta na automobil </p>
<p>ZET-ovcima je raskrižje Ulice grada Gospića i Servisno-industrijske ceste poznato kao loše regulirano i riskantno </p>
<p>U sudaru tramvaja broj dva i osobnog automobila, u ponedjeljak oko 8.30 sati, na raskrižju Ulice grada Gospića i Servisno-industrijske ceste prema Žitnjaku, nitko od putnika ni vozača nije ozlijeđen. Naime, vozač osobnog automobila »subaru« je na zeleno svjetlo skrenuo lijevo u Industrijsku cestu, ali nije primijetio tramvaj, kojemu je također bilo zeleno, i sudario se s dvojkom. Tramvaj je zbog udarca, a možda i zbog toga što je riječ o najstarijem modelu, iskočio iz tračnica, a putnici su se, na sreću, tek jače prodrmali. </p>
<p>Mario Sakoman potvrdio je da je u tramvaju, u trenutku sudara, bilo desetak putnika, koji su prošli bez ozljeda. On je zbog jakog udarca natukao rame i nogu, ali nije tražio Hitnu pomoć, nego će naknadno otići na pregled. Vozač tramvaja kaže da je nakon nezgode pitao putnike tramvaja ima li ozlijeđenih, ali nikome nije bila potrebna liječnička pomoć. </p>
<p>Vozač automobila je po dolasku policije priznao krivicu. Mladi vozač tramvaja Mario Sakoman, iako malo potresen zbog sudara, upozorio je na raskrižje, koje je među zetovcima poznato kao loše regulirano i riskantno. »Obojici nam je bilo zeleno, vozač nije provjeravao iza sebe i tramvajem sam naletio na njegov desni bok«, kazao je vozač. Budući da je »subaru« gotovo potpuno uništen, a vozač neozlijeđen, očevici su se složili da je dobro što nije imao suvozača. </p>
<p>»Na tom raskrižju nisu rijetke nezgode«, slažu se u ZET-ovom prometnom centru. Oni se nadaju da će nešto poduzeti za sigurnost putnika i drugih sudionika u prometu. »Zašto nam se ZET nije obratio pa bismo to istražili?«, pitao se Stipan Matoš, načelnik Odjela za promet Grada Zagreba i obećao istražiti slučaj. </p>
<p>Oko 9.30 sati, kada je policijski očevid završio, po staru vidno uništenu »dvojku« stigla je ZET-ova ekipa s dizalicom za tramvaj, koji je vratila na tračnice i odvukla u spremište. </p>
<p>Petra KostanjšakZvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tko će plaćati liječnike? </p>
<p>Ako HZZO pristane dati novac, već u veljači organizirat će se cjelodnevni rad psihijatra, psihologa, radnog terapeuta i medicinskih sestara</p>
<p>Unatoč tome što je zgrada otvorena potkraj siječnja, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Zagreb zapad u Baštijanovoj 52, nije počeo s radom. Razlog je problem financiranja liječnika i osoblja. Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) odlučivat će sredinom tjedana o tome hoće li i koliko novaca izdvajati za taj projekt.</p>
<p>Prema riječima dr. Đima Pavičića, ravnatelja Doma zdravlja Zagreb zapad, gradnju Centra za zaštitu mentalnog zdravlja financirala je Svjetska zdravstvena organizacija za mentalno zdravlje. </p>
<p>»Iako nam je ministar zdravstva Neven Ljubičić obećao pomoć, Upravno vijeće HZZO-a tek treba odlučivati o financiranju osoblja Centra. Ako HZZO pristane dati novac, već u veljači organizirat ćemo cjelodnevni rad psihijatra, psihologa, radnog terapeuta i medicinskih sestara«. </p>
<p>Centar neće, smatra Pavičić, biti moguće pokrenuti bez novca HZZO-a, koji bi trebao, barem se nadaju, prepoznati značenje i potrebe društva za takvom vrstom djelatnosti.</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Zvonimir Šostar, potvrdio je da će Grad sufinancirati projekt. Dodao je da će se do kraja godine osnovati još dva takva centra. »Točan iznos novca koji ćemo investirati u centre znat ću u utorak nakon sjednice Upravnog vijeća HZZO-a«, rekao je Šostar.</p>
<p>Elizabeta Radonić, psihijatrica na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, kazala je da postoji velik interes javnosti za instituciju, koja će se baviti prevencijom duševnih poremećaja koliko je god moguće izvan stacionarnih ustanova. </p>
<p>»U Centru namjeravamo organizirati predavanja za liječnike i druge zdravstvene radnike, kao i za članove obitelji bolesnika s poremećajima mentalnog zdravlja, a predviđamo i savjetovalište za djecu i mladež«, kazala je Elizabeta Radonić. Ona je rekla da znanstvena istraživanja pokazuju trend rasta depresije koja će do 2020. zauzeti drugo mjesto među najraširenijim bolestima današnjeg svijeta.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Olupine može ukloniti samo sud! </p>
<p>Dotrajale automobile Policija čuva za Općinski sud i ne smije ih micati bez naloga Državnog odvjetništva</p>
<p>Iako su gradske vlasti nedavno provodile akciju uklanjanja starih i dotrajalih automobila sa zagrebačkih ulica, u strogom centru grada još se zatječu olupine, koje ondje stoje mjesecima ili godinama. Riječ je o parkiralištu ispred Prve policijske postaje na Strossmayerovom trgu, na kojem stoje noviji, ali i stari propali automobili, svi zagrađeni policijskom trakom.</p>
<p>»Samo slikajte, neka se vidi ruglo u centru grada!«, rekla je Vjesnikovu reporteru prolaznica u šetnji sa psom. Policijsko parkiralište, naime, nalazi se uz uređene i slavne gradske parkove, koje zbog njihove ljepote redovito obilaze i Zagrepčani i brojni turisti.</p>
<p>Na mnoge žalbe građana reagiralo i Vijeće Gradske četvrti Donji Grad, koje je nedavno poslalo upit Policiji zahtijevajući da se pronađe bolji prostor za pohranjivanje automobila. Predsjednica Vijeća Sanja Kumpar kaže da su građani opravdano ljuti jer olupine na tom mjestu zaista nagrđuju sliku gradskog centra.</p>
<p>Ispred zgrade Prve policijske postaje dežurni je policajac također odmahivao glavom. »Koliko znam ni za djelatnike nema dovoljno parkirnih mjesta, a ove olupine već dugo zauzimaju prostor«, rekao je.</p>
<p>Ipak, ni policija ne može mnogo učiniti po pitanju vozila na svom parkiralištu, objasnio je za Vjesnik Drago Vrščak, pomoćnik načelnika kriminalističke policije u Prvoj policijskoj postaji. Automobili su, naime, dokazni materijal koji Policija čuva za Općinski sud, a odlaže ih na mjesto koje određuje Državno odvjetništvo. </p>
<p>Za automobile, koji su trenutno tamo parkirani, Policija od Državnog odvjetništva još nije dobila nalog za premještanje, iako su slali već nekoliko požurnica, objasnio je Drago Vrščak. Dodaje kako se slaže i s građanima i s Vijećem jer olupine nisu lijep prizor uz uređeni park. Potvrdio je i da bi oslobođena parkirna mjesta Policiji itekako dobro došla.</p>
<p>Za sada i Vijeće Gradske Četvrti Donji Grad i Prva policijska postaja traže od Općinskog suda i Državnog odvjetništva da pronađe drugo rješenje za odlaganje vozila. Do zadovoljavajućeg odgovora, a znajući koliko dugo traje većina sudskih procesa, dokazne olupine ostat će ruglo u gradskome centru i izazivati zgražanje brojnih turista i prolaznika.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pauk stiže i u Zaprešić!</p>
<p>Parking će, u roku tri mjeseca, početi naplaćivati komunalno poduzeće »Zaprešić«</p>
<p>Odzvonilo je besplatnom parkiranju u Zaprešiću! Zaprešićko Gradsko poglavarstvo, na sjednici u ponedjeljak, odlučilo je da će sve poslove na održavanju parkirališta, uključujući i naplatu, obavljati gradsko komunalno poduzeće »Zaprešić«. </p>
<p>»To uključuje i odvoz nepropisno parkiranih vozila, odnosno uvođenje pauka«, kazao je u ponedjeljak za Vjesnik zamjenik gradonačelnika Željko Turk. No, građani će još tri mjeseca moći uživati u besplatnom parkiranju, kada bi, prema njegovim riječima, trebala početi naplata. Inače, odluka da se taj unosan posao prepusti gradskom komunalnom poduzeću, donesena je u sklopu prihvaćanja novih propisa o komunalnim djelatnostima grada, čime su određene i djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju ugovora i koncesije. </p>
<p>Odlučeno je da se koncesije daju samo za dimnjačare, opskrbu električnom energijom, prijevoz putnika i pročišćivač voda. Usvojen je godišnji program gradnje i održavanja komunalne infrastrukture, javnih površina i groblja, koje se financiraju iz naknade za razvoj, što građani plaćaju putem računa za vodu, komunalne doprinosa i naknade. Gradnja novih prometnica, vodovoda i kanalizacije odnosi se na nova zaprešićka naselja ili ona koja su tek u nastajanju jer je Zaprešić u cijelosti pokriven kanalizacijskom i vodovodnom mrežom.</p>
<p>Prihvaćena su i pravila za jednokratnu naknadu za novorođenčad u iznosu od tisuću kuna. Pravo na naknadu imaju samo roditelji s prebivalištem u Zaprešiću najmanje šest mjeseci prije rođenja djeteta. Osim potvrde o prebivalištu i broja tekućeg računa, roditelji moraju priložiti djetetov izvod iz matične knjige rođenih. [J.O.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jaskanci dobili internet kutak </p>
<p>Surfati se može radnim danom od 8 do 18, a subotom od 8 do 12 sati</p>
<p>Gradonačelnik Jastrebarskoga Boris Klemenić, isprintom Vjesnikove on-line stranice »Svi za spalionicu, nitko neće pepeo«, u ponedjeljak je u knjižnici jaskanskoga Centra za kulturu simbolično otvorio internet kutak. To je prvi prostor u Jastrebarskom, gdje građani, za 10 kuna po satu, mogu surfati internetom, poslati e-mail poruku ili printati podatke s neta.</p>
<p>Zasad je u uporabi jedno računalo, no Dragica Severinac, ravnateljica Centra, najvljuje skoro postavljanje još dvaju. »Internet kutak namijenjen je svim Jaskancima, bez obzira na članstvo u knjižnici. Računala, od kojih ćemo dva uskoro postaviti u dječjem odjelu knjižnice, donirala je Privredna banka Zagreb«, kaže Dragica Severinac dodajući da Centar, otvaranjem internet kutka, nastoji držati korak s vremenom.</p>
<p>Predrag Bošnjak, voditelj knjižnice, objašnjava da je bilo krajnje vrijeme da Jaska dobije takvo mjesto. »Dosad je bilo upita naših sugrađana, ali i turista, o tome mogu li 'na internet'. Ljude je zanimala i mogućnost printanja podataka, pohranjenih na različitim medijima. Imamo lokalnu televiziju, radio, kazlište, knjižnicu, kino..., no dosad, nažalost, nismo imali mjesto na kojemu se moglo surfati internetom«, ispričao je Bošnjak. </p>
<p>U internet kutak Centra za kulturu, Jaskanci mogu doći radnim danom od 8 do 18, a subotom od 8 do 12 sati. Gradonačelnik Boris Klemenić ističe da se Centar time još više otvara građanima. </p>
<p>»U dogledno vrijeme pokušat ćemo urediti još nekoliko prostora u gradu, gdje će naši sugrađani, osobito oni koji nemaju vlastito računalo, dobiti kvalitetan pristup internetu«, rekao je Klemenić.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Olimpijske igre mogu početi!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Natjecanja na 20. zimske olimpijske igre u Torinu, koje počinju u četvrtak, održavat će se na 14 borilišta: Torino, Sestriere, Bardonecchia, Pragelato, Cesana, San Sicario, Pinerolo i Sauze d’Oulx. Za potrebe smještaja sagrađena su tri olimpijska sela - u Torinu, Sestriereu i Bardonecchiji. Na programu ZOI-a Torino bit će sedam sportova s 15 sportskih grana i 84 sportske discipline i to: bob i skeleton, sanjkanje, curling, hokej na ledu, te skijanje - alpsko, skijaško trčanje, skokovi, nordijska kombinacija - skokovi i skijaško trčanje, skijanje slobodnim stilom i snowboard. Natjecati će se i u biatlonu, kao i u klizanju - umjetničkom, brzinskom, te brzinskom klizanju na kratkim stazama. Hrvatski predstavnici nastupiti će u bobu, skeletonu, alpskom i nordijskom skijanju, biatlonu i umjetničkom klizanju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zrakoplov u blatu</p>
<p>ARHUS</p>
<p> - Zrakoplov irske kompanije »Ryanair« sletio je s piste u zračnoj luci Aarhus na istoku Danske i zapeo u blatu. Nezgoda se dogodila zbog snijega i leda na pisti. Naime, zrakoplov se pri slijetanju nije mogao zaustaviti, već je otklizao s piste u blato.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Deve u Kuvajtu jašu roboti</p>
<p>KUVAJT</p>
<p> - U Kuvajtu se od nedjelje održava regionalno prvenstvo u utrkama deva koje prvi puta jašu roboti a ne djeca, protiv čega su se bunile organizacije za zaštitu ljudskih prava. Roboti kojima se upravlja s udaljenosti nalikuju na djecu. Skupine za zaštitu ljudskih prava osudile su što se za džokeje iskorištavaju dječaci među kojima neki imaju četiri godine. Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati prestali su 2005. dopuštati djeci sudjelovanje u utrkama deva. [Hina</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Presađeno lice</p>
<p>AMIENS</p>
<p> - Isabelle Dinoire, prva osoba kojoj je presađrno lice, po prvi se puta pojavila u javnosti u ponedjeljak. Dinoire, koja inače živi u Lilleu, u sjeveroistočnoj Francuskoj, naglasila je kako je zahvalna što je dobila priliku za novi život. U operaciji koja je trajala 15 sati, kirurci su upotrijebili tkivo, mišiće, vene i arterije klinički mrtve žene kako bi rekonstruirali lice Isabelle Dinoire. Nju je naime, prošlog svibnja napao pas i izgrizao joj donji dio lica, te je ono moralo biti potpuno rekontruirano.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Spaljen ured kompanije stradalog trajekta </p>
<p>ZAGREB/SAFAGA</p>
<p> - Nekoliko stotina članova rodbine osoba nastradalih u prošlotjednom potonuću egipatskog trajekta »Al-Salama 98« u ponedjeljak su raznim predmetima gađali ured pomorske tvrtke Salam Maritime u čijim je vlasništvu bio potonuli brod, te su podmetnuli i požar. Trajekt je potonuo dok je prevozio 1272 putnika i oko 100 članova posade iz Saudijske Arabije prema Egiptu. Nakon nesreće je 426 osoba je spašeno, pronađena su tijela 195 putnika, a za 695 se još traga. U nedjelju navečer pronađeno je 37 putnika. Kapetan trajekta Sayed Omar, na kojeg preživjeli prebacuju krivicu za tragediju, nije spašen. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Papige razlikuju jezike </p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Papige ne samo da oponašaju ljudski glas, nego i razlikuju engleski od kineskog, pokazalo je ispitivanje japanskih istraživača. Tijekom ispitivanja papigama su puštane snimke prijevoda na engleski i kineski dvaju japanskih djela. Neke papige mogle su dobiti jelo nakon što bi skočile na šipku ispred koje je emitirana engleska verzija, a druge su smjele jesti tek kad bi došle pred šipku ispred koje se čuo kineski prijevod. U 75 posto slučajeva ptice su pravilno razlikovale jezik. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Na Svetom Juri minus 16,5 C</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Jaka bura u ponedjeljak je poremetila trajektni promet na području Splitsko-dalmatinske županije. Cijelo jutro u prekidu je bila trajektna linija Split - Šolta, a jak vjetar uzrokovao je i prekid katamaranske linije Jelsa - Bol - Split. Zbog bure koja je na makarskom području dostizala <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i do 100 kilometara na sat u prekidu je bila trajektna linija Makarska - Sumartin. Na najvišem vrhu Biokova temperatura se spustila na minus 16,5 stupnjeva Celzijevih, a na pojedinim mjestima u usjecima snijega je napadalo do šest metara. [M. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Strasti galantne Venecije </p>
<p>Riječani iznova izvode operu Amilcarea Ponchiellija s kojom je nekad otvorena zgrada – u »La Giocondi« se karnevalski romantizam isprepliće s filmskom stvarnosti</p>
<p>Pod dirigentskom palicom Nade Matošević i redateljskom Ozrena Prohića, na sceni riječkoga HNK Ivana pl. Zajca 11. veljače premijerno će biti izvedena »La Gioconda«, opera iz pera skladatelja Amilcarea Ponchiellija napisana na libreto književnika, libretiste i glazbenika Arriga Boita koji se u ovom djelu koristi pseudonimom Tobia Gorrio.</p>
<p> Tim spektaklom svečano će započeti proslava 120. godišnjice od otvorenja zgrade HNK u Rijeci 3. listopada 1885. godine, kada je »La Gioconda« na sceni riječkoga teatra prvi put izvedena. Na repertoaru u Rijeci ponovno se pojavila 1958., a nakon gotovo pola stoljeća opet je pred riječkom publikom opera koja se u svijetu vrlo rijetko izvodi.</p>
<p>Zanimljivo je da će ju Riječani moći pogledati u jeku karnevalskih događanja, jer se i radnja u toj operi događa upravo u vrijeme venecijanskoga karnevala. Napisana 1876. godine, kada je i praizvedena u milanskom Teatru Scala uz dirigiranje Franca Faccija, to je najvrednije svakako i najpoznatije Ponchiellijevo djelo. </p>
<p>Ponchielli je bio cijenjeni glazbenik u svoje doba, iako nije bio medijski istaknut i živio je skromnim životom. Verdi je gajio duboko poštovanje prema ovom skladatelju, kojega je cijenio i kao glazbenika i kao čovjeka, na žalost, prerano preminuloga.</p>
<p> Opera »La Gioconda« je pomalo svijet za sebe; djelomično tradicionalna talijanska »melodrama« (po nekim likovima i nekim dijelovima glazbe), djelomice opera pod utjecajem strane (francuske) glazbe, a djelomice najavljuje verizam (po nekim dramskim trenutcima određenih likova).</p>
<p> Ta osebujnost koja otežava izvođenje je ujedno i njezina ljepota, jer se u »La Giocondi« nalazi mnogo toga: drama, liričnost, glazba romantični likovi, rafinirana glazba tzv. galantnog društva, fenomenalno oslikan duh Venecije, osjećaj njezinih voda. Općenito, osjeća se malankoličnost vode, ekstravagantni sjaj Venecije i tmina, miris kanala.</p>
<p> Opera mnogo duguje libretu koji je utemeljen na drami Victora Hugoa »Angelo, tiranin iz Padove« i izvrsno je stvoren s osjećajem za likove, tekst i glazbu. Karakteri likova ovdje su velikim dijelom uvjetovani i prostorom i načinom življenja.</p>
<p>U ovom slučaju to je Venecija 17. stoljeća sa svim svojim posebnostima i kulturom, koja je živo utkana u glazbeno i dramsko tkivo opere i na neki način traži da bude prepoznata; traži publiku istančana ukusa, ljude od znanja ili bar senzibilne ljude s maštom. Ništa u ovoj operi nije bez značenja; ni poznati »Ples satova«, ni opis Duždeve palače, ni masovne scene, ni prikazi mora. </p>
<p>U izjavi za Vjesnik dirigentica Matošević kazala je kako je »La Gioconda« golema, teška i vrlo zahtjevna opera s oko 200 sudionika, ali da ju se moglo ostvariti snagama koje ima riječki teatar. U glavnoj ulozi je sopranistica Olga Kaminska, u ulozi Laure Kristina Kolar, Cieca je Anđelka Rušin, dok Ivica Čikeš i Siniša Štork dijele ulogu Alvisea. </p>
<p>»Cijela 'La Gioconda' je napisana da ni izvođače ni publiku ne bi smjela, i mislim da neće, pustiti da odahnu ni na sekundu. Događaju se navale raznih osjećaja između kojih se zbivaju zborne numere, balet, poznati 'Ples satova', jedan od najpopularnijih iz operne literature«, kazala je Matošević.</p>
<p> Prohić je pak naglasio da se u toj operi karnevalski romantizam isprepliće s filmskom stvarnosti, što scenski i glazbeno nudi beskrajne kreativne mogućnosti. Bez obzira na to koliko je priča zavijena u nešto romantičarsko, s druge je strane krvava stvarnost, što je današnjem gledatelju apsolutno blisko.</p>
<p> »I danas gledamo neke filmove, žudeći za svijetom u kojem su emocije strasne i iskrene. Karneval nimalo nije kulisa i veselje, nego grupa bezličnih promatrača pod maskama pred kojima se događaju velike emocije, velike strasti i velike tragedije.</p>
<p> To se može na neki način usporediti s današnjom situacijom, odnosno s 'Big Brotherom'. Netko drugi uživa u proizvodnji naših strasti, u našim patnjama i osjećajima«, izjavio je Prohić istaknuvši da Rijeke i Venecija imaju slične mentalitete, povijest koja se isprepliće, nadmeće i suprotstavlja ta dva grada na moru. </p>
<p>U jednom čitanju neke slojevite knjige ili gledanju dobrog filma može se doživjeti jako puno, kazala je Matošević, ali se ne može do kraja sve shvatiti. Tako će i ova opera zaintrigirati gledatelje, da će je htjeti bar još jedanput doći pogledati kako bi otkrili još nešto što nisu uspjeli gledajući i slušajući operu prvi put.</p>
<p> Raskošni kostimi u operi kreacije su kostimografkinje Irene Sušac, koja je do sada osmislila više od 150 kostimografija klasičnog dramskog repertoara, suvremenih dramskih djela i opera, a za svoj rad višestruko je nagrađivana. Među ostalim, dobitnica je Nagrade hrvatskoga glumišta i nagrade »Marul«. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Odiseja čovječanstva </p>
<p>Izložba »Odiseja čovječanstva: razvoj čovjeka i materijalnih kultura starijeg kamenog doba« prikazuje evolucijski put čovjeka. Na temelju novijih otkrića očito je da se morfološki moderni ljudi prvi put javljaju na tlu Afrike</p>
<p>Baš kao što u slavnoj Kubrickovoj »Odiseji u svemiru 2001« kost leteći svemirskim mrakom postaje raketom, tako izložba »Odiseja čovječanstva: razvoj čovjeka i materijalnih kultura starijeg kamenog doba« u Arheološkome muzeju Zagreb nudi impresivan evolucijski put čovjeka.</p>
<p>Vrhunski izložbeni projekt što prikazuje ne samo biološku već i kulturnu evoluciju koja će dovesti do pojave vrste Homo sapiens pomoću najvažnijih odljeva lubanja i kostiju iz Afrike, Azije i Europe priredili su mr. Ivor Janković, dr. Ivor Karavanić i mr. Jacqueline Balen.</p>
<p>Jedinstven je to izložbeni projekt, kako ističe antropolog mr. Ivor Janković, koji je urodio i prvom publikacijom koja podrobno, koristeći se najnovijim svjetskim znanstvenim spoznajama »pripovijeda« o odiseji čovječanstva.</p>
<p> »Možemo reći da evolucija većinom ne djeluje tako da se iz jednog oblika razvija drugi, već je sličnija grmu u kojem su nam mnogi oblici srodni, ali ne i izravni predci«, ističe mr. Janković.</p>
<p>U prvoj sobi može se pratiti razvoj najstarijih hominida s prostora Afrike koje određujemo prema dvonožnom hodu – najvažnijoj oznaci koja nas razdvaja od naših najbližih živućih rođaka, afričkih čovjekolikih majmuna, od vrsta Orrorina tugenensis, Sahelanthropus tchadensis, Ardipithecus ramidus i raznih vrsta australopitecina do nalaza kao što su Homo rudolfensis i Homo habilis.</p>
<p> Vodeći motiv su otisci stopala nađeni u vulkanskom blatu u Tanzaniji stari 3,5 milijuna godina (po najnovijim spoznajama dvonožnost se može naći i prije šest milijuna godina). Kroz odljeve lubanja i kostiju može se vidjeti kako su se hominidi prilagođavali svomu okolišu.</p>
<p>Vrlo je važan i od povijesnog značenja nalaz Raymonda Darta dječje lubanje u Taungu u Južnoafričkoj Republici 1924. godine. Taj je nalaz izazvao pravu senzaciju budući da je ukazao da je upravo dvonožnost, a ne povećanje mozga ili promjene u odlikama zuba, prva odlika na putu očovječenja.</p>
<p> Drugi ključni nalaz slavna je »Lucy« koju su Donald Johanson i Tim White nazvali po pjesmi Beatlesa što se slušala u istraživačkom kampu u Etiopiji 1974. godine. To je najcjelovitiji nalaz dijela kostura koji u potpunosti pokazuje prilagodbu na dvonožnost.</p>
<p> Izložba također prikazuje tzv. robusne vrste australopitecina koje nam nisu izravni predci, pokazujući što su jeli, za što su bili prilagođeni. Kroz proučavanje anatomskih ostataka, kako ističe mr. Janković, kao »detektivi« vidimo kako su živjeli ti ljudi, čime su se bavili i sl. Ponekad su moguće toliko detaljne analize koje upućuju jesu li određeni nalazi pripadali ljevacima ili dešnjacima. </p>
<p>Prije 2,5 milijuna godina javlja se izradba kamenog oruđa kod više vrsta. Zatim se u razdoblju od prije dva milijuna godina javlja rod Homo. Štoviše, Homo erectus, već prije milijun i 800 000 godina napušta prostore Afrike i širi se na prostore dijela Azije (uključujući otok Javu), Kine pa sve do Gruzije, u kojoj su nađeni senzacionalni nalazi u Dmanisiju.</p>
<p>Druga soba prikazuje to širenje izvan Afrike, odnosno vrijeme dolaska prvih ljudi na prostore Europe. Ovdje se vide prvi Europljani, koji već vladaju vatrom, grade prve nastambe, dokazujući da su ti ljudi bili puno napredniji od prijašnjih.</p>
<p> Štoviše, iz kasnih nalaza vrste Homo erectus ili Homo heidelbergensis razvit će se neandertalci, što je tema treće sobe. Riječ je o populaciji o kojoj znamo najviše i za koju mnogi znanstvenici drže da je toliko slična čovjeku da pripada istoj vrsti.</p>
<p>Rasprava o neandertalcima i njihovu udjelu u evoluciji modernoga čovjeka jedna je od glavnih tema antropološke znanosti. Znanstvenici su uglavnom okupljeni oko tri glavna modela. Na temelju novijih otkrića očito je da se morfološki moderni ljudi prvi put javljaju na tlu Afrike. Pitanje je, međutim, što se događa sa starosjedilačkim populacijama ostalih područja, i onih s azijskih prostora i europskih neandertalaca.</p>
<p> Znanstvenici skloni modelu nazvanom »Out of Africa«, u genetici poznatijem kao »teorija o Evi«, neandertalce smatraju zasebnom vrstom. Prema tom modelu, moderni se ljudi (Homo sapiens sapiens) razvijaju na afričkom kontinentu u razdoblju između 200 i 100.000 godina prije sadašnjosti te se nakon toga šire u ostale prostore, gdje u potpunosti i bez miješanja (ili s minimalnim miješanjem) zamjenjuju starosjedilačke skupine. </p>
<p>Suprotno tumačenje imaju pristaše multiregionalnoga kontinuiteta prema kojima smo svi mi već vrlo dugo dio velike obitelji i pripadnici jedinstvene vrste Homo sapiens.</p>
<p> Otkada su davni pripadnici ljudskog roda napustili matični kontinent, te iz Afrike krenuli u Aziju i Europu, postojalo je dovoljno genetičko miješnje da bi se spriječilo odvajanje novih vrsta. Razmjenom gena sve regionalne populacije razvijaju se u istom smjeru. Prema tom modelu neandertalci pripadaju našoj vrsti (Homo sapiens neanderthalensis). </p>
<p>Treći asimilacijski model svojevrsna je kombinacija spomenutih dvaju. Prema njemu veći dio »moderne« morfologije javlja se unutar jedinstvene populacije i unutar jedne regije, najvjerojatnije na području Afrike.</p>
<p> Međutim, nakon što te »moderne« skupine napuštaju pradomovinu i dolaze na ostale prostore, miješaju se s tamošnjim starosjedilačkim populacijama. Na prostoru Europe to su bili neandertalci. U prilog tom modelu govore određeni detalji anatomije karakteristični za neandertalce, a nema ih u modernih populacija na prostoru Afrike.</p>
<p> S dolaskom modernih pridošlica na prostore Europe obje populacije usporedo žive tijekom nekoliko tisuća godina (najstariji su nalazi anatomski modernih ljudi u Europi iz razdoblja oko 35. 000 godina prije sadašnjosti, a neandertalci su živjeli sve do oko 30.000 godina prije sadašnjosti, što nam potvrđuju nalazi iz Vindije). No, dio tih neandertalskih odlika zamjetljiv je i unutar modernih došljaka.</p>
<p>Izložba zatim pruža uvid u razvoj pećinske umjetnosti od grobnih priloga do figuralne plastike. Neandertalci su nestali prije 30.000 godina, nakon čega Homo sapiens sapiens ostaje jedina vrsta hominida koja je preživjela. Veliki evolucijski krug zatvara se na izložbi prikazom čovjekovih stopa na Mjesecu, do kojih nikada ne bi došlo da nije bilo onih prvih otisaka u vulkanskom blatu u Tanzaniji.</p>
<p>Izložbu su zajednički ostvarili Arheološki muzej u Zagrebu, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta i Institut za antropologiju uz suradnju Zavoda HAZU za paleontologiju i geologiju kvartara.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Romantizirana gejša</p>
<p>Može li se očekivati autentičnost od filmske ekranizacije knjige koja je zapravo fikcija jednoga američkog muškarca?</p>
<p>Nakon premijere filma »Sjećanja jedne gejše« snimljenoga po svjetskom bestseleru Arthura Goldena iz 1997., velika se prašina digla oko činjenice da glavne uloge - tri japanske gejše glume kineske glumice, a Kina je čak i zabranila film jer to smatra ponižavajućim s obzirom na japansku okupaciju dijela Kine i počinjene masakre upravo u vrijeme kad se odvija radnja filma.</p>
<p> No, na stranu s političkom nekorektnošću glumačke podjele: s komercijalne strane treba razumijeti potrebu Hollywooda da angažira međunarodne filmske zvijezde, a s umjetničke strane odluku ne treba dovoditi u pitanje jer je doista riječ o izvanrednim glumicama. Veći problem uvjerljivosti filma ionako predstavlja činjenica da gejše govore engleski, što unatoč trudu na posebnim naglascima protagonisticama stalno izvlači tepih pod nogama.</p>
<p>No, ključno je pitanje može li se očekivati autentičnost od ekranizacije knjige koja je zapravo fikcija jednoga američkog muškarca. Arthur Golden magistrirao je japansku povijest i jedno vrijeme živio i radio u Japanu, a njegove pripreme za pisanje uključivale su i prikupljanje svjedočanstava od pravih gejši, no sve je to samo priča iz perspektive stranca. Doduše, knjiga je Goldenu dala prostor za detaljniju razradu detalja iz života gejša, no dužina filma od dva sata i petnaest minuta ostavlja dovoljno filmskog vremena za njihovu vizualizaciju. Usprkos za današnje vrijeme prilično konzervativne, etički upitne priče što glorificira život sofisticiranih zabavljačica muškaraca koji sadrži elemente ropstva i prisilne prostitucije, roman je bio vrlo popularan, osobito među ženskom publikom. </p>
<p>Najpopularnija operna junakinja, Verdijeva Violetta iz »Traviate« (Dumasova »Dama s kamelijama«) također je visokorafinirana prostitutka, no po vlastitom izboru. Feministicama će se vjerojatno dizati kosa na glavi od scena aukcije Sayurina razdjevičenja, a prodaja i maltretiranje maloljetnica tema je o kojoj se danas čita u crnim kronikama, no i knjiga i film temu su upakirali dovoljno lijepo da ne bude odbojna, već privlačna, koliko god ta konstatacija zapravo grozno zvučala. Je li aktivnost gejša prostitucija? Gejša zabavlja svojim maskiranjem, plesovima, pjevanjem, sviranjem ili retorikom, i ona je daleko više od obične prostitutke (prema kojima se i one same odnose s prijezirom), ali čini li prostitutku razina i brojnost usluga, ili činjenica da svoje tijelo ipak prodaje za novac? </p>
<p>Od redatelja Roba Marshalla, čiji je prethodni film zabavni i dopadljivi, ali daleko precijenjeni oscarovac »Chicago«, nije se očekivalo mnogo više od ušminkane slikovnice, i u par scena on je doista popustio zovu hollywoodskoga kiča. I premda film neće dati ni približno snažnu i autentičnu sliku života gejša kao neki poslijeratni filmovi japanskih redatelja, Marshallov film kao cjelinu ne treba omalovažavati. On nije samo eskapistička romantična zabava, već ostvarenje koje uspješno prenosi najdramatičnije elemente knjige, od osvetničkog požara Hatsumomo, prvog javnog nastupa Sayuri do Bučine (u filmu prevedene kao Bundeva) osvete tijekom Sayurina snošaja s američkim časnikom. </p>
<p>Zaključno, u ovom filmu se može uživati ako nas previše ne uznemiruju njegove poruke (gejša želi pobjeći od svog posla, ali zapravo ga voli), gledajući na njega kao na romantizirani prikaz često teške i okrutne sudbine žena koje su od najmlađih dana bile određene da služe muškoj zabavi i pohoti.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nema više heroja</p>
<p>Treći Ashcroftov album pokazuje da su manirizmi Coldplaya i Robbieja Williamsa postali uteg oko nogu britanskih pop-izvođača </p>
<p>Nakon lanjskog nastupa na globalnom igrokazu Live 8, gdje je Richard Ashcroft nastupio uz pratnju Coldplaya, još se bjelodanijim pokazalo da jednom od najzapaženijih britanskih pjevača i autora iz devedesetih nedostaje »pravi« bend iza leđa. Nekadašnjem vođi i prednjem čovjeku britanske grupe The Verve ne može se poreći hrabrost, ili ludost, u povlačenju neočekivanih poteza u čudnim trenutcima. </p>
<p>Nakon što je rasformirao matični bend u trenutku najvećeg uspjeha albumom »Urban Hymns«, Ashcroft je naglo okrenuo ploču i nastavio samostalno. Prvi solo album »Alone With Everybody« bio je otklon od zvuka The Verve i pridružene mu estetike s kojom su se nametnuli kao jedan od najboljih novijih britanskih sastava.</p>
<p>I na drugom Ashcroftovu samostalnom albumu »Human Conditions« nedostajala je poznata svirka i gitaristička oštrica bivše grupe, zamijenjena naslagama orkestracija i slatkastim sviračkim rješenjima koja su se tek nazirala u singleovima Vervea poput »Bitter Sweet Symphony«.</p>
<p>Treći, tek objavljeni Ashcroftov album »Keys To The World« (Parlophone/Dallas) skoro da je očekivan proizvod koji pokazuje da se radilo o definitivnu izboru nove, konvencionalnije rute. Problem je i ranije bio u tome što se Ashscroft volio baviti (pre)velikim egzistencijalnim temama, često i na pretenciozan način, pa baratanje »widescreen« emocijama nije ostavilo previše mjesta nekim suptilnijim tekstualnim iskazima. Boljeg dokaza za smekšani zvuk nije trebalo tražiti dalje od podatka da je na »Human Conditions« u tonski studio navratio i Brian Wilson i pomogao Ashcroftu s aranžiranjem vokala pjesme »Nature Is The Law«, još jedan dokaz u kom smjeru se Ashcroft namjeravao kretati u post-Verve razdoblju.</p>
<p> I većina materijala na »Keys To The World« - s kojim dolazi i bonus DVD s intervjuom i četiri pjesme - uklapa se u preddizajnirani novi Ashcroftov svijet. Prizvuk potpuno klasičnog rock-albuma otkriva da mu je glazba šezdesetih i sedamdesetih postala osnovni predložak za neku novu inačicu mainstreama srednjih godina. </p>
<p> Prije svega riječ je o izvrsnom pjevaču koji lako pliva u soul stilizacijama i ispovjednim baladama, s tek povremenim dotokom žešće pratnje koja se prominentnije iskazuje tek u uvodnoj »Why Not Nothing?« i u uvodu »Simple Song« na kojoj nevjerojatno podsjeća na Bona iz U2. Iako nesumnjivo posjeduje komercijalan potencijal u samostalnoj karijeri, stara iskra iz Vervea nepovratno je - čini se i namjerno - izgubljena, a stereotipnija pop-melodioznost postala glavno Ashcroftovo oružje.</p>
<p> Ako je nekada bio dio nabujale britpop scene koju su uz The Verve činili Manic Street Preachers, Primal Scream, Pulp, Blur, Oasis i drugi, samostalnom karijerom Ashcroft priznaje da od cijele priče nije ostalo puno toga i da, parafrazirajmo naziv albuma Stranglersa iz davne 1977., nema više niti jučerašnjih britanskih heroja.</p>
<p>»Keys To The World« je solidno realizirana ploča, ali s previše anemičnih i predvidljivih rješenja koja pokazuju da su manirizmi Coldplaya i Robbieja Williamsa postali uteg oko nogu britanskih pop-izvođača. Coldplay zbog komercijalne privlačnosti glazbe zasnovane na proboju Radioheada, a Williams zbog otvorene taktike recikliranja uzora koja se i kod Ashcrofta, također sposobnog vokalista, čuje na svakom koraku, od Beatlesa do Stonesa i dalje. Simboličan naziv albma »Keys To The World« u takvoj bi situaciji za Ashcrofta doista mogla biti nalaženje ključa do uspjeha, mada je najbolje od sebe dao s The Verve. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Posljednja večera modernista</p>
<p>Na večeri u pariškome Hotelu »Majestic« 1922. godine okupili su se Picasso, Joyce, Proust, Stravinski i drugi velikani, režirajući jedan od najslavnijih susreta u povijesti </p>
<p>Kako je izgledala jedna ekscentrična večer umjetničkih dandyja, boema i genija koju nazivaju prvom i posljednjom večerom modernizma? Što su sve zborili i radili Proust, Joyce, Stravinski i drugi modernistički velikani u pariškom Hotelu »Majestic« u Aveniji Kleber jedne noći 1922. godine u sitnim satima, dok se stvarala nova karta Europe poslije Prvoga svjetskog rata i dok je odasvut plamtjela avangarda? Te su se večeri, s onu stranu povijesti, nadmudrivali i nadmeno »bockali« najveći umjetnici 20. stoljeća, koji jedni druge uglavnom nisu ni čitali ni gledali ni slušali, a koji nisu bili ni odveć voljni upoznati se. Nesnošljivosti u zajedničkoj, uzoritoj slici kulture! </p>
<p>U knjizi »Noć u Hotelu Majestic« (A Night at the Majestic), koju je napisao Richard Davenport-Hines, skupljajući izjave svjedoka i novinske fragmente, rekonstruirana je ta glasovita salonska noć, ali nimalo čehovljevski zatajna - bijaše to prije cirkus egomana u kojem je genijalnost pokazala svoje infantilno lice.</p>
<p> Dakle, na toj magičnoj večeri, koju su organizirali Violet i Sydney Schiff, osobe iz londonskoga kulturnog života, da proslave premijeru »Lisca« Igora Stravinskog u izvedbi Baleta Đagiljev, pojavili su se bolećivi Proust, »napuhani« Stravinski, vrlo šutljivi Picasso, glasoviti baletan Nižinski, lezbijski »nastrojena« princeza Edmond de Polignac i drugi mondeni junaci.</p>
<p>Kada je Proust pohvalio Beethovena i njegove posljednje kvartete, Stravinski, zvijezda svoje večeri, dječački je odbrusio: »Ja mrzim Beethovena!« i bijesno se okrenuo. Potom se elegantni Proust okrenuo Joyceu iznoseći mu kurtoazne komplimente, no odmah su se »pročitali« , shvativši da jedan drugoga nisu ni čitali. Proust je znatiželjno upitao Joycea je li čitao njegova djela, na što je Joyce elegantno rekao: »Ne!« Potom je domaćica upitala Prousta je li on, pak, čitao »Uliksa«, na što je Proust odlučno rekao: »Ne!« Autor knjige citira Joyceov komentar: »Naš razgovor te večeri poglavito se sastojao od riječi 'ne'. Situacija je bila nemoguća!« </p>
<p>Hipohondar Proust, koji je izlazio samo između dva i pet u noći, jer zrak mu je tada bio najčistiji i najzdraviji, pojavio se na večeri u pola tri i pričao je uglavnom o bolestima, a s Joyceom se posvađao u taxi - sceni koja je više nalikovala američkom kadru negoli aristrokratskom pozdravnom finalu.</p>
<p>Joyce, koji je na večeru već došao pijan i tijekom večeri zalegao preko stola i zahrkao (time se ispričao što se neprimjereno odjeven našao na večeri na koju nije htio doći), uvukao se u Proustov taksi, boemski otvorio prozor i upalio cigaretu. Tankoćutna Prousta, uplašena zbog astme i propuha, to je razbijesnilo kao i revna batlera. Schiff je naprasito oteo Joyceu cigaretu iz ruke i zatvorio prozor. Vožnja je protekla u mučnoj šutnji. Bijaše to osveta uglađena dandyja - Prousta nekultiviranu boemu - Joyceu. Zamislimo u istom društvu Prousta s gumenim rukavicama (on se nikada ni s kim nije rukovao!), toga profinjenog mladića koji u svom djelu bolećivo traga za izgubljenim vremenom desetak godina, i buntovnoga Joycea koji u Pariz dolazi razočaran u dom i crkvu, koji gladuje i piše crtice, a i tuče se u dvoboju s nekim Nijemcem u kavani jer je ovaj branio arijevsku rasu.</p>
<p>Dva suprotna ega na nebu modernizma, a jedan i drugi »izliveni« u svoje pustolovne asocijacije i monologe kojima jednako snažno bojaju modernističke horizonte!</p>
<p>A ni tijek večeri nije bio ništa mudriji od finalnoga šepirenja - bili su to samo pusti rojevi djetinjih duša, što poentira i autor knjige. Joyce se žalio da mu vid sve više slabi, na što je Proust, koji je bio popio prejaku dozu adrenalina i spržio grlo, povikao uglas: »Moj želudac, moj želudac!«</p>
<p>Picasso je bio flaneur za sebe - šetao je prostranstvima svojih misli i šutio kao zaliven. Oko glave je nosio katalonski gusarski povez. Nitko od svjedoka ne sjeća se da je Picasso išta rekao te večeri. Picassova samozatajnost Proustu se veoma dopala, a njegov južnjački izgled dozivao mu je u lelujavim mislima ljubav života, vozača Alfreda Agnostinellija. </p>
<p>Na večeri, čiji dijalozi baš ne bijahu »jestivi«, bila je i sestra baletana Nižinskoga, izvjesna Bronislava, koja se šepirila snažnim ramenima. Princeza Edmond de Polignac dekorirala je noć vanjštinom indijanskoga poglavice.</p>
<p>Najšarenija i najdobrohotnija bila je trpeza, na kojoj su se nudili kavijar i ruski hors d'oeuvres, šparoge, boeuf en gelée, kolač od lješnjaka i kava, te sladoled od pistacije.</p>
<p>Tako to bijaše u književnom kružoku godine 1922. - isto kao i u današnjem, samo uz drugi književni i gurmanski stil.</p>
<p>Na Proustovu pogrebu (»a umro je od pretjerana rada, samozapuštenosti i gladi«) bio je gotovo cijeli Pariz, pa pa su se tako na istome mjestu na ulici u pogrebnoj povorci još jedanput našli sudionici večere - Joyce, Đagiljev, Majakovski, Cocteau...</p>
<p>»Guardian« i »Independent« donose tek isječke koji se u knjizi slažu u cjelovitu sliku, sliku likova koji su drugačiji nego njihova djela. Sjajan materijal za pozitiviste koji su biografijama objašnjavali i književnu sudbinu pisca, što je, priznat ćemo, mnogo zanimljivije od »zakukuljena« poststrukturalizma. Likove na vidjelo! Knjige ionako uvijek ostaju u sjeni.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Ne mogu svi biti Balić</p>
<p>Dobro je što Červar postavlja visoke kriterije zamjenama, ali istodobno ne smije ih gledati i ocjenjivati letvicom koju su postavili oni najbolji, poput Balića, Metličića ili Lackovića i Džombe </p>
<p>Tužni jesmo zbog poraza, koji nam je odnio medalju, ali bit će još prilika. Ovo je EP za nas ipak bilo uspješno. Ponosan sam na svoje igrače kako su iznijeli ovaj turnir«, ustvrdio je Lino Červar.</p>
<p>Ima naš izbornik svo pravo biti ponosan, jer takve bi ratnike mnogi voljeli na svojoj strani. No, je li baš sve na ovom turniru trebalo biti kako je bilo? Možda i ne. Červar u svojoj momčadi puno povjerenje ima u samo nekolicinu igrača, minutaža će reći da su to redom Petar Metličić, Igor Vori, Ivano Balić, Renato Sulić, Mirza Džomba i Blaženko Lacković koji ne igra obranu. Ali staviti sav teret na pet-šest igrača, i to ne potpuno spremnih i zdravih, za njih je ipak bilo previše.</p>
<p>Istina je da povjerenje treba zaslužiti, a da to nekima baš i nije uspijevalo u Švicarskoj. Dobro je što Červar postavlja visoke kriterije zamjenama, ali istodobno ne smije ih gledati i ocjenjivati letvicom koju su postavili oni najbolji. Biti poput Balića, Metličića ili Lackovića i Džombe ne može nitko. Zato oni i jesu posebni. No, možda bi se među igračima s klupe, da je Červar imao u njih više povjerenja, pronašao neki koji bi uskočio, ako ništa drugo, da se netko iz prve postave odmori. </p>
<p>Goran Šprem je donio pobjedu protiv Danaca u glavnoj skupini, bio je najbolji protiv Islanđana. Premda je podbacio na startu, nije ga bilo među zapaženima ni na dvije posljednje utakmice. Zlatko Horvat je igrao kad nije bilo ozlijeđenog Džombe i to 21-godišnji Zagrepčanin uopće nije loše odradio. Denis Špoljarić je u posljednjoj utakmici silom prilika uskočio nakon Balićeve ozljede na mjesto za koje uopće nije bio pripreman (srednjeg vanjskog od prošle sezone ne igra ni u klubu), a u reprezentaciji ga Červar drži samo u obrani. I na kraju 26-godišnji Špoljarić ispadne naš junak utakmice protiv Danske sa šest pogodaka, dvije asistencije, dva izborena kaznena udarca i dva blokirana napada. Da, on nema Balićevu maštovitost (ali je nema nitko živ u rukometu!), no zna, može i itekako hoće. Uz to, Špoljarićeva je prirodna pozicija otkad trenira rukomet mjesto lijevog i srednjeg vanjskog. Pa tko kaže da taj i takav Špoljarić ili Horvat ne bi mogli donijeti predah Lackoviću, Baliću i Džombi? </p>
<p>Da je minutaža bila drukčije raspoređena, možda bi udarna šestorica dočekala kraj europskog turnira s malo više snage. Ili se išlo ziheraški: izboriti polufinale s udarnom postavom, a u posljednje dvije utakmice što Bog da?</p>
<p>Analize pojedinih izbornikovih taktičkih poteza - je li neki igrač trebao izaći iz igre ranije ili kasnije, tko je, primjerice, trebao čuvati Rastvorceva, je li kod -6 protiv Francuske trebala obrana 6-0 ili je trebalo razbiti francuski napad agresivnijim sustavom - ostavljamo struci. Svatko ima svoje vizije i argumente, pa tako i izbornik Červar. Lako je biti general poslije bitke, no novinarski je posao primjećivati, a trenerski je posao pronalaziti potencijale i stvarati igrače. U hrvatskom rukometu to je nužnost da bi se i dalje osvajale medalje, da bi se zadržala pozicija u samom vrhu, Červar i njegovi suradnici morat će pogledati prema onima koji dolaze. Kako bi se klupa proširila, kako bi zvijezdama koje su nas toliko puta razveselile bilo lakše. Jer pokazalo se, sa osam-devet igrača, do medalje se teško dolazi kad su s druge strane momčadi koje imaju širi krug onih koji su na parketu. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sedam tjedana za sto teniskih čuda</p>
<p>Neka je javi onaj tko će u sedam tjedana organizirati turnir na kojem će sve funkcionirati praktički bez greške</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ako je neispravan mjerač brzine servisa najveći nedostatak Zagreb Indoorsa, onda je premijerno izdanje zaslužilo čistu desetku. Neka je javi onaj tko će u sedam tjedana organizirati turnir na kojem će sve funkcionirati praktički bez greške. I to ne ulični turnir u pikulanju, već ATP turnir iz međunarodne serije nagradnog fonda 323.000 eura. Pronaći sponzore za 323.000 eura vrijedni ATP turnir iz međunarodne serije, osigurati i prilagoditi dvoranu od terena preko VIP-a do press centra, organizirati smještaj, prehranu, popratna događanja i još sto čuda... Iako je imao pomoć sa strane, Branimir Horvat je čelne ljude ATP-a od skeptičnih pretvorio u oduševljene. Zajedno sa suradnicima i pomoćnikom Goranom Ivaniševićem organizirao je turnir o kojem igrači pričaju u hvalospjevima iako su poraženi u prvom kolu.</p>
<p>»Ima još nekih sitnih detalja na kojima treba u budućnosti poraditi, ali sada kad je glavnina toga za nama, mogu slobodno reći – uspjeli smo«, rekao je Horvat.</p>
<p>Nagrada je stigla u rezultatskom smislu - pobjednik je Ivan Ljubičić. Najveća zvijezda turnira odradila je svoj dio posla vrlo profesionalno i tako upotpunila doživljaj turnira. Stigao je do faze kada pobjeđuje i kad je njegova igra daleko od najbolje. Možda nekome tijesne pobjede u prvom ili drugom kolu izgledaju kao stvarni pokazatelj forme prvog hrvatskog reketa. </p>
<p>Ustvari Ljubičić nakon takvih pobjeda dodatno gradi svoje samopouzdanje i čuva najjača oružja spremna i odmorna za presudne poene u završnicama turnira. </p>
<p>Tako se i ponašaju »top 5« tenisači... , rutinirano odrađuju neke suparnike kako bi što duže ostali svježi…</p>
<p>»Bilo je dosta pritiska u prvim kolima, ipak nije isto kad ispadneš rano ili u polufinalu, odnosno finalu. Htio bih se zahvaliti Horvatu s kojim imam odličan učinak – lani Zagreb Open, a sada Zagreb Indoors. Da postane direktor Wimbledona, tko zna, možda bi me i tu krenulo«, komentirao je Ljubo. S druge strane, Marin Čilić je »probio led« u Domu sportova. Prva ATP pobjeda pred domaćom publikom, i to protiv 25. tenisača svijeta, veliki je poticaj za talentiranog 17-godišnjaka. Zajedno s njim, led je probio i Goran Ivanišević. Umjesto kao izbornik predstavio se javnosti u ulozi kodirektora te pokazao i najžešćim kritičarima da može biti od itekakve pomoći u promociji turnira, »regrutiranju« igrača, ali i korisnim savjetima. , kao i proročkim misijama. Posljednje je glasilo: »Dobit će Ljubo 6-3, 6-4.«</p>
<p>»Teško je, cijeli dan sam u dvorani. Kad igraš, izgubiš pa odeš odmah u hotel. Ovako moraš dočekivati ljude«, počeo je Ivanišević ozbiljno, pa okrenuo na šalu:,»Što i nije tako loše ako su žene u pitanju...«</p>
<p>Dvoranski tenis se vratio na velika vrata u Hrvatsku. Kako je krenulo, nema šanse da za tri godine Horvat izgubi licencu, ako ovako nastavi, može samo dobiti ponudu za još atraktivniji termin. Na kraju krajeva, sada ima sedam i pol puta više vremena da organizira još bolji turnir. A kad ponovo dođe Ljubičić, Ančić, Karlović, Čilić plus neki strani mamac za publiku, valjda zagrebačka publika neće biti toliko izbirljiva, već će tribine biti pune od prvog dana, a ne samo na finalu i polufinalu. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Za Janicu granice ne postoje</p>
<p>Nisam imala pojma kako je prije mene to uspjelo jedino Petri Kronberger. A, sada, drago mi je što nas je tako malo na vrhu, reći će Janica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bilo je pitanje vremena kada će Janica Kostelić zatvoriti i taj krug. Bilo kakve granice odavno su pred hrvatskom skijašicom probijene, u stanju je učiniti apsolutno sve u svojoj domeni. I premda je nezahvalno donositi bilo kakve globalne sudove živimo u sve većem uvjerenju kako je Janica najbolja skijašica svih vremena.</p>
<p>Nije za to bilo potrebna slalomska pobjeda u Ofterschwangu, nije bilo potrebno kompletirati pet pobjeda, u pet različitih disciplina u samo pedesetak dana. Odavno je znana njena snaga, pobjednički duh i sve što sa sobom donosi na stazu. I makar podatak kako je jedina uz Marca Girardellija i Petru Kronberger uspjela osvojiti pet različitih disciplina (slalom, veleslalom, super veleslalom, spust i kombinacija) u jednoj sezoni zvuči fascinantno, skoro će desetljeće kako smo osjetili silovitu snagu koju u sebi ima Janica Kostelić. Od prvog skijaškog koraka vodila je mnoge druge borbe osim onih sa štopericom i suparnicama. Iza sebe je ostavljala ozljede i bolesti koje bi mnoge sportaše shrvale, bila je uz tatu Antu vrlo često sama u borbi protiv svih. No, već nekoliko godina uzdignuta je iza svega i ponosno s vrha gleda cjelokupnu skijašku konkurenciju koja na nju može biti jedino ponosna.</p>
<p>»Kažete jedino Petra Kronberger. A, što da vam kažem. Nisam niti znala, niti mislila o tome. Znala sam da mi nedostaje slalom u ovoj sezoni, ali da sam se time izjednačila sa Petrom pojma nisam mislila. Ah, lijepo je čuti da nas je tako malo«, gotovo nevino će o tome govoriti Janica Kostelić.</p>
<p>No, kako god, slalomska pobjeda u Ofterschwangu je bila posebna. Svi su ponovno ostali opčinjeni lakoćom pobjeđivanja, totalnom dominacijom, gdje je jedino ispravno zaključiti kako nitko nije niti blizu hrvatske skijašice. Talentom ili snagom najbliža je Anja Pärson, no ponovno je Šveđanka pala na psihičkom planu. Sve ostale suparnice Janica je pobijedila na stazi, a Šveđanku, opet, glavom.</p>
<p>»Brzina je bila sve na ovoj stazi. Znala sam da moram juriti bez sekunde razmišljanja, doći na drugi dio staze kao da letim«, govorila je Janica.</p>
<p>I nakon svega, zar je presmiono govoriti o Janici kao budućoj osvajačici svih pet zlatnih medalja na Olimpijskim Igrama u Torinu. Nije, jer granice su odavno porušene kada je ona u pitanju.</p>
<p>• Ukupni redoslijed Svjetskog kupa (jedanaest utrka prije kraja): 1. KOSTELIĆ (Hrv) 1382, 2. Parson (Šve) 1121, 3. Dorfmeister (Aut) 1062, 4. Schild (Aut) 729, 5. Meissnitzer (Aut) 712, 6. Hosp (Aut) 707, 7. Kildow (SAD) 707, 8. Zettel (Aut) 650, 9. Mancuso (SAD) 615, 10. Maze (Slo) 451…, 41. FLEISS (Hrv) 138…, 56. JELUŠIĆ (Hrv) 78… [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Naslov slađi od rotterdamskog</p>
<p>Top 12 nikada nije bio jači, igralo je čak pet Kineskinja. Na to se moramo naviknuti jer će ih u idućim godinama biti sve više, kaže Tamara</p>
<p>U filmu o uspješnom hrvatskom sportskom vikendu važnu je ulogu odigrala i Tamara Boroš. Drugi je put u karijeri naša stolnotenisačica podigla pokal namijenjen pobjednici Topa 12, tradicionalnog turnira koji okuplja europske vladare »malog reketa«. U finalu je sa 4-1 svladala europsku prvakinju, Austrijanku Liu Jia. Iako je Tamara već godinama najbolja stolnotenisačica Starog kontinenta, ovogodišnji je naslov iznenadio i nju samu, jer joj forma posljednjih tjedana nije bila na najvišoj razini.</p>
<p>»Iskreno, prije turnira uopće nisam razmišljala o pobjedi. Htjela sam samo iz meča u meč igrati sve bolje. I na kraju je stvarno i bilo tako. Prvi mi je meč bio najteži, a nakon toga sam igrala sve kvalitetnije. Top 12 nikada nije bio jači, igralo je čak pet Kineskinja. Nažalost, na to se moramo naviknuti, jer će ih u idućim godinama biti sve više«, pričala je Tamara dan poslije trijumfa u Kopenhagenu.</p>
<p>• Jeste li u finalu očekivali teži posao protiv Liu Jia?</p>
<p>»Sigurno. Dvije godine nisam igrala protiv nje, ali prije toga je uvijek bilo gusto. Očekivala sam da će biti jednako teško kao u polufinalu, bila sam spremna na veliku borbu.«</p>
<p>• Na službenoj internetskoj stranici piše da je publika bila na strani vaše suparnice?</p>
<p>»Istina. Došlo je dosta Nijemaca navijati za svoje igrače, a njima su Austrijanci puno bliži, iako se ovdje zapravo radilo o Kineskinji. No, nije mi to smetalo, dalo mi je još veći poticaj.«</p>
<p>• U polufinalu je protiv Mihaele Steff bilo tradicionalno teško, sedam setova, posljednji odlučen u fiksu...</p>
<p>»Sa Steff je uvijek nekakav horor. Prije svakog meča smo otprilike na 50-50. U nedjelju prvo nisam iskoristila tri set lopte kod 2-2, kasnije sam spasila jednu meč-loptu. Još sam u prvom poenu udarila malim prstom u stol. Boljelo me jako prva dva seta, ali kasnije ga u velikoj borbi uopće nisam osjetila.«</p>
<p>• Je li vam ovaj naslov zbog jače konkurencije draži od onoga prije četiri godine u Rotterdamu?</p>
<p>»U Rotterdamu sam naslov osvojila prvi put, bez izgubljenog seta, to se pamti. Ali, ovo mi je ipak malo slađe. U Nizozemskoj su bile samo dvije Kineskinje, ovdje ih je bilo pet.«</p>
<p>• Uskoro su na rasporedu Pro Tour turniri u Kuvajtu i Kataru. Je li naslov u Kopenhagenu podigao ambicije?</p>
<p>»Tamo će biti cijela azijska armija, dolaze i Hongkonžani, sama svjetska klasa. Čeka me velika borba. Ali, ništa se ne mijenja ovim naslovom, nastavljam sa zacrtanim pripremama, a u Kuvajtu i Kataru što bude.«</p>
<p>Vedran Božićević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Izbori u utorak, proslava u subotu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Buran tjedan je pred Hajdukom. U utorak se održava Skupština kluba s početkom u 15 sati. Izborna je za županijske i gradske delegate, a samim tim mijenjat će se članstvo u Nadzornom odboru. Naime, promjena vlasti u Gradu Splitu i Županiji splitsko dalmatinskoj uvjetuje i nove skupštinare.</p>
<p>Grad i Županija delegiraju po devet članova najvećeg klupskog tijela. Ostatak čini tri delegata predstavnika sponzora, zatim tri predstavnika veterana, te još šest članova Društva prijatelja Hajduka, dok trojicu daje klub navijača Torcida. Obzirom da je 13. veljače 95. Hajdukov rođendan svečanost proslave će se održati u subotu ujutro u HNK Split, s tim da će devedesetpetorica zaslužnih »hajdukovaca« dobiti priznanja. Očekuje se da će se na toj rođendanskoj proslavi pojaviti i Pokal maršala Tita, kojeg je Hajduk osvojio 1991. pobijedivši u finalu Crvenu zvezdu usred Beograda (na stadionu JNA). No, najuzbudljivije će biti u nedjelju kada Hajduku dolazi Dinamo. Ova utakmica je odgođena u prosincu zbog vodom natopljenog travnjaka. U Hajduku pozivaju sve koji su kupili tada ulaznicu da je do petka zamjene. Inače cijena ulaznica za ovaj novi derbi je za sjevernu tribinu 40 kuna, za istočnu 60 i za zapadnu 80 kuna. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Predstavljena Mutićeva knjiga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nekoliko dana prije početka Zimskih olimpijskih Igara, dugogodišnji i nekada najpopularniji televizijski voditelj i komentator Boris Mutić predstavio je svoju knjigu »Hrvatski sportaši na Zimskim olimpijskim Igrama«. U knjizi su opisane sve Igre od 1924. do posljednjih u Salt Lake Cityju 2002. godine, a posebni naglaska je stavljen na Igre od 1976. godine, od kojeg trenutka je Boris Mutić bio i sam svjedok svih događanja na ZOI-a. [S. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Autori karikatura strahuju za život </p>
<p>Dvanaest karikaturista nalaze se pod danonoćnom zaštitom i kriju se na raznim mjestima u Danskoj </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ni nakon tjedan dana ne stišava se val prosvjeda zbog spornih danskih karikatura proroka Muhameda, a u međuvremenu su pale i prve ljudske žrtve.</p>
<p>U ponedjeljak je javljeno da su tri osobe poginule u Afganistanu kada je policija otvorila paljbu na prosvjednike koji su napali policijsku postaju u Mihtarlamu, na istoku zemlje. U Somaliji je u sukobima s policijom ubijen i jedan 14-godišnjak, a više je ljudi ranjeno. Zabilježeni su i novi prosvjedi od Pojasa Gaze, preko Irana, Iraka i Indije, pa do Indonezije. </p>
<p>Slični prosvjedi bjesne već tjedan dana u islamskim zemljama Srednjeg i Dalekog istoka, ali i u zapadnim prijestolnicama. Jedna je osoba poginula u nedjelju kad su prosvjednici zapalili dansko veleposlanstvo u Bejrutu. Libanonski ministar unutarnjih poslova Hassab Saheb podnio je u međuvremenu ostavku. </p>
<p>Sirija je pak pojačala osiguranje zapadnih veleposlanstava u svom glavnom gradu Damasku nakon što su demonstranti tamo u subotu zapalili norveško i dansko veleposlanstvo. U strahu za vlastiti život, deseci danskih i norveških građana napustili su Damask. Norveška je najavila da će Siriju prijaviti UN-u zbog toga što nije dovoljno zaštitila njenu diplomatsku misiju. Danska je u međuvremenu objavila popis od 14 islamskih zemalja za koje svojim građanima ne preporučuje da ih trenutačno posjećuju. </p>
<p>Dvanaest danskih karikaturista čije su slike proroka Muhameda dovele zadnjih dana do masovnih prosvjeda diljem svijeta sada se skrivaju u strahu za vlastiti život, javio je u ponedjeljak londonski Times. Spomenuta dvanaestorica nalaze se pod danonoćnom zaštitom i kriju se na raznim mjestima u Danskoj. Predsjednik Danskog udruženja novinara Mogens Blicher Bjerregaard izjavio je za Times: »Jako su zabrinuti za vlastitu sigurnost. Osjećaju veliku odgovornost na svojim leđima. Slučaj se strahovito razmahao. Njima je to vrlo teško.«</p>
<p>Slučaj s karikaturama podsjetila je mnoge u Britaniji na sličnu aferu 1989. kad je angloindijski pisac Salman Rushdie objavio roman »Sotonski stihovi«. Iranski vođa ajatolah Khomeini prokleo je tada Rushdieja i fetvom pozvao islamske vjernike da ga ubiju. Iran je čak raspisao nagradu od milijun dolara za piščevu glavu. Nakon toga, Salman Rushdie morao se punih 15 godina skrivati od mogućih atentatora. </p>
<p>Sada se i zbog karikatura traži fetva. Dvije tisuće šijitskih Iračana tražilo je u ponedjeljak od svoga vjerskog vodstva da proglasi fetvu (vjerski ukaz) kojim će dopustiti ubojstvo autora karikatura proroka Muhameda. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nove prijetnje Londonu</p>
<p>LONDON</p>
<p> - »Odsijecite glavu onima koji vrijeđaju Islam«, pisalo je na jednom od transparenata prilikom demonstracija zbog danskih karikatura proroka Muhameda koje su ovih dana održali britanski muslimani u Londonu. Drugi transparent prijetio je »novim 7/7«, aludirajući na teroristički udar na London 7. srpnja 2005. u kome je poginulo više od 50 osoba. </p>
<p>Ponašanje nekih muslimanskih prosvjednika bilo je »potpuno neprihvatljivo«, priopćio je u ponedjeljak Downing street. </p>
<p>Poseban revolt izazvao je jedan od britanskih muslimana koji se na protestnom mitingu pojavio odjeven u bombaša samoubojicu. Riječ je o 22-godišnjem Omaru Khayamu koji je potom izjavio za britanski tisak da se »ne kani ispričavati«. </p>
<p> Umjerene muslimanske udruge ispričavaju se sada zbog tih ispada. Britanska oproba postavlja međutim pitanje zašto tijekom nedavnih prosvjeda nitko nije bio uhićen. Predstavnici Scotland Yarda ne isključuju naknadna uhićenja. [J.Z.N.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Beogradu rok do kraja lipnja </p>
<p>Vlada premijera Koštunice odlučila je formirati tim na čelu s posebnim tužiteljem za sve akcije na privođenju bjegunaca pravdi</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavna tužiteljica Haaškog tribunala Carla del Ponte upozorila je najviše dužnosnike Srbije i SCG da više neće biti sluha za njihova uvjeravanja kako čine sve na otkrivanju i privođenju pravdi preostalih optuženih za ratne zločine. Del Ponte, koja je u ponedjeljak 14. put posjetila Beograd, ponovila je da je nedopustivo da su ratni vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić još uvijek na slobodi.</p>
<p>Glavna tužiteljica se tijekom dana sastala s premijerom Srbije Vojislavom Koštunicom, te ministrima za ljudska i manjinska prava SCG Rasimom Ljajićem i obrane Zoranom Stankovićem. Glavna tema bili su zajednički napori da se šestorica optuženih uskoro nađu pred sudom. Del Ponte je pozdravila nedavnu odluku Savjeta ministara SCG o otvaranju državnih arhiva za istražitelje Tribunala, ali je istaknula da ne postoje jasne upute pod kojim uvjetima istražitelji mogu pristupiti određenim dokumentima. </p>
<p>Uhićenje umirovljenog časnika vojske Republike Srpske, pukovnika Jova Đoga koji je osumnjičen da je koordinirao mrežu za skrivanje haaških optuženika glavna tužiteljica nije željela komentirati. »Čekamo naredne poteze«, rekla je Del Ponte.</p>
<p>Tužiteljstvo će surađivati s novim timom za uhićenje optuženih koji formira posebni tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević. Vlada premijera Koštunice odlučila je formirati tim na čelu s posebnim tužiteljem Vukčevićem i ovlastiti ga za sve akcije na privođenju bjegunaca pravdi. Informacije iz ministarstva unutarnjih poslova i tajnih službi, navodno, cure.</p>
<p>Del Ponte unatoč uvjeravanjima ministra obrane Stankovića i dalje misli da Mladića skriva vojska SCG, a da Karadžić uživa podršku umirovljenih i aktivnih časnika s obje strane granice na Drini. </p>
<p> Del Ponte je rekla da će njeno izvješće Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji SCG, planirano za sredinu veljače, biti negativno. Hoće li to imati posljedice na pregovore o stabilizaciji i pridruživanju, ovisi o odluci Bruxellesa, rekla je ona i ponovila da ako do kraja lipnja Mladić i Karadžić ne budu u pritvoru u Scheweningenu, ne će više biti dijaloga sa Beogradom.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Njemačka pred najvećim štrajkom desetljeća </p>
<p>Zbog spora oko produljivanja radnog tjedna na 40 umjesto dosadašnjih 38,5 sati tjedno, u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württenberg u ponedjeljak je započeo štrajk zaposlenih u javnim službama. Štrajk zaposlenih u bolnicama, vrtićima, uredima lokalne uprave, javnoj čistoći i ostalim komunalnim službama organizirao je sindikat Verdi koji očekuje da će se veći dio od 220.000 uposlenih odazvati pozivu na obustavu rada. </p>
<p>Prosvjed zbog produljenja radnog tjedna bez plaćanja nadoknade za dodatni 1,5 sat mogao bi postati najveća obustava rada u posljednjih 14 godina ako mu se pridruže zaposlenici javnih službi u šest drugih pokrajina - među kojima su Bavarska i najmnogoljudnija Sjeverna Rajna-Vestfalija. Oni će naime o tome glasovati tijekom ovoga tjedna. Njihova će odluka zasigurno imati utjecaja i na predstojeće tarifne pregovore njemačkih metalaca udruženih u najjači njemački sindikat IGM. </p>
<p>Čelnik Verdija Frank Bsirske poslodavcima je predbacio da produljenje satnice uzrokuje gubitak radnih mjesta. »S jedne strane imamo pet milijuna nezaposlenih, a s druge poslodavce koje zaposlenima žele produljiti radno vrijeme«, upozorio je Bsirske. Predstavnici regionalnih vlasti, koji su u ovom slučaju poslodavci, napominju da s obzirom na stanje u pokrajinskim blagajnama ne vide alternativu duljem radnom tjednu. [J.Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pobjednik ipak Arias </p>
<p>Prema prvim još nepotpunim podacima koje je objavila izborna komisija, na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Kostariki pobijedio je bivši predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Oscar Arias, ostvarivši malu prednost pred svojim najvećim suparnikom Ottónom Solísom. Završnica prebrojavanja glasova bila je za infarkt, javljale su u ponedjeljak agencije iz glavnog grada te srednjoameričke zemlje San Joséa, jer je Ariasova prednost još u ponedjeljak ujutro bila samo 0,4 posto glasova.</p>
<p>Zemlja s oko četiri milijuna stanovnika, koja je neobično stabilna za latinoameričke prilike, posljednjih je godina uzdrmana korupcijskim skandalima zbog kojih su i dvojica bivših predsjednika završili u zatvoru. Kostarikanci se nadaju da će novi predsjednik stati na kraj skandalima i zemlji vratiti dostojanstvo kako bi se svi mogli posvetiti gospodarskom razvoju. [G. T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Do Marsa za tri sata</p>
<p>Hipersvemirski pogon, koji će se testirati u sljedećih pet godina, omogućio bi međuzvjezdana putovanja</p>
<p>Na temelju nove studije o jednoj teoriji iz kvantne fizike znanstvenici su zaključili da se može razviti pogon koji bi svemirsku letjelicu mogao pokretati kroz hipersvemir brže od brzine svjetlosti. Svemirski bi brod na taj pogon do Marsa putovao samo tri sata, a put do zvijezde udaljene 11 svjetlosnih godina trajao bi 80 dana. Hipersvemirski pogon, koji bi putovanjem kroz druge dimenzije omogućio međuzvjezdana putovanja, upravo istražuje i vlada Sjedinjenih Američkih Država. </p>
<p>Teoretski, pogon radi tako što se stvori jako magnetsko polje koje, prema ideji koju je razvio njemački znanstvenik Burkhard Heim pedesetih godina prošlog stoljeća, stvara gravitacijsko polje čiji je učinak jak potisak na svemirski brod. Također, ako je stvoreno dovoljno jako magnetsko polje, letjelica bi, dosežući nezamislive brzine trebala ući u drugu dimenziju. Nakon isključivanja magnetskog polja letjelica bi se opet pojavila u našoj dimenziji. </p>
<p>Zanimanje za tu ideju već su izrazile zračne snage SAD-a, a američki Odjel za energiju već ima uređaj poznat kao »Z Machine«, koji može proizvesti takvo magnetsko polje. To znači da bi, ako se teorija održi, uskoro mogli provesti testiranje.</p>
<p>Profesor Jochem Hauser, jedan od znanstvenika koji su predložili tu ideju, rekao je da bi se, ako sve prođe dobro, pogon mogao testirati za pet godina. Ipak, prof. Hauser, fizičar na sveučilištu primijenjenih znanosti u Salzgitteru u Njemačkoj i bivši šef aerodinamike u Europskoj svemirskoj agenciji, napomenuo je da se ideja temelji na vrlo kontroverznoj teoriji koja bi zahtijevala velike promjene u trenutačnom razumijevanju zakona fizike. »Radio sam na sustavima za pogon vrlo dugo i ako se ta teorija pokaže točnom to bi bila zadivljujuća stvar, a korist bi bila doslovno neograničena«, rekao je. »Ali najprije moramo dokazati da je teorija znanstveno opravdana, a postoji dosta fizičara koji imaju drukčije mišljenje«. Dodao je da bi taj pogon svakako omogućio svemirskim brodovima da putuju u druge zvjezdane sustave. »NASA me zaposlila i uskoro ću razgovarati detaljnije s nekim iz zračnih snaga, ali je sve to još u ranoj fazi. Mislim da bi u najboljem slučaju u sljedećih pet godina mogli vidjeti radi li ta tehnologija«, zaključio je Hauser. </p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zarobljeni u ovisnosti</p>
<p>Stresne su situacije pogodan most prema drogi, stoga primarno roditelji, a onda i ostali, ne smiju dopustiti da se komunikacija s djetetom prekine, jer je tada ono osamljeno na jednoj, a roditelji i društvo na drugoj strani</p>
<p>Koliko god se čudili stalnom porastu ovisnika, unatoč informiranosti i znanju, problem je u tome što se droga još često prikazuje u prepozitivnom svjetlu. Mnogi su slavni priznali da su ovisni ili su uhvaćeni s drogom. Kate Moss je morala na odvikavanje od kokaina, Naomi Campbell je pod utjecajem droge bila najluđa na zabavi... Tako nastaje fama da je droga povezana s elitom, a rijetko se spominju ovisnici iz siromašnih obitelji i istinski problemi nekog ovisnika. Život na ulici, zatvori, ludnice, prostitucija... to je bit narkomanije.</p>
<p>»Ovisnost nije samo individualni problem nego problem obitelji i društva. To je zamršeno područje odnosa društva prema pojedincu i prihvaćanja društvenih normi«, rekao nam je mr. sci. Davor Moravek, psihijatar na odjelu za liječenje ovisnosti u Vinogradskoj bolnici. Dodaje da mediji imaju važnu ulogu u prevenciji. </p>
<p>»Radim u ambulanti i dnevnoj bolnici. Ja sam i moj dio tima u dnevnoj bolnici imamo godišnje oko 1200 pacijenata, a odviknemo njih dvjestotinjak. Ambulantno liječenje traje mjesecima. Prilagođava se potrebama svakog pojedinca. Bolnički i većina izvanbolničkih programa liječenja počinju s detoksifikacijom - postupkom prekida uzimanja droge, koristeći se psihološkom i sociološkom, te medikamentoznom terapijom«, ističe dr. Moravek i napominje kako im stalno nedostaje ljudi. U Vinogradskoj bolnici rade samo tri liječnika specijalizirana za to područje, a u gradu Zagrebu samo pet liječnika propisuje lijekove za supstitucijsku terapiju. Pristupačnost droge pogoduje širenju epidemije ovisnosti. Što je droga jeftinija, ovisnika je sve više. Hrvatska je jedna od liberalnijih zemalja kad je riječ o supstitucijskoj terapiji i do tih se lijekova godinama moglo doći relativno jednostavno. Smrtnost je rasla, što je u suprotnosti s tvrdnjama koje su tvorci strategije iz 1996. naveli. Davanje supstitucijskih lijekova ovisnike čini društveno neupadljivijima, ali su drugi korisni učinci takve, prema mnogim mišljenjima, prevelike liberalizacije izostali«, kaže. »Sve je to viđeno u drugim sredinama, ali je pitanje kakve vrijednosti propagiramo«, pita se Moravek. </p>
<p>»Kad je utjecaj obitelji relativiziran, a pritisak da se 'bude popularan' među vršnjacima presudan, eksperimentiranje s drogama može se učiniti prihvatljivim za adolescenta, koji je promijenio sustav vrijednosti«, tvrdi Moravek. </p>
<p>Neki od znakova uporabe droga su izmorenost, razdražljivosti, nesanica, mnoge zdravstvene tegobe, crvene i staklene oči, kašelj. Vidljivi su i emocionalni problemi. </p>
<p>Svi mogući savjeti roditeljima mogli bi se svesti na ovih nekoliko riječi: najvažnije je često i otvoreno razgovarati s djecom. Stresne situacije su čest most prema drogi. Roditelji trebaju biti strpljivi i ne smiju dopustiti da se komunikacija s djetetom prekine, jer je tada dijete na jednoj, a roditelji na drugoj strani. Oni trebaju biti djetetov prijatelj, a ne sudac. Ljutnja ne smije prekinuti razgovor. </p>
<p>Podsjetnik na štetnosti droga</p>
<p>Marihuana može izazvati ovisnost koliko i nikotin, a katran iz džointa ima više kancerogenih tvari nego duhan. Pušenje tri do četiti džointa na dan izaziva isti rizik od bronhitisa i emfizema kao pušenje 20 cigareta na dan. Osim što šteti srcu, plućima i imunološkom sustavu može dovesti do ozbiljnih mentalnih problema; priviđanja, paranoje... čak i do shizofrenije.</p>
<p>Pod utjecajem LSD-a, može se ozlijediti sebe i druge. Pri toj halucinogenoj supstanci ne postoje uobičajeni simptomi predoziranja, ali je u vrlo jakih doza (više od 150 mikrograma) vjerojatnost paranoje i trajnih psihičkih posljedica bitno veća. Moguća su samoubojstva izazvana psihozom ili halucinacijama. </p>
<p>Udisanje kemikalija može uzrokovati teška oštećenja mozga i živaca. Neki od učinaka tih sredstva su kratkotrajni i nestaju nakon što prestane njihova zloporaba. Kratkotrajni učinci inhalacijskih sredstava su vrtoglavica, glavobolja, poremećaj svijesti i halucinacije. Često može doći do akutnog trovanja i do prestanka disanja i rada srca. </p>
<p>Razni načini liječenja na svakog pojedinca utječu drukčije. Ovisnici u tom razdoblju imaju potrebu za čvrstim moralnim vodstvom liječnika ili stručnjaka u komuni. Važno je stvoriti povoljno ozračje koje će omogućiti uviđanje problema. </p>
<p>»Ovisnosti su posljedica nesavršenosti našeg društva«, zaključio je Moravek. </p>
<p>Tina Bukarica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Vlasniku kafića minirani automobili</p>
<p>Noćašnje miniranje automobila mnogi u gradu smatraju nastavkom razračunavanja u dubrovačkom podzemlju.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Skupocjeni automobili »audi A8 quatro« i »jaguar« tvrtke »Intercon Dubrovnik« oštećeni su u ponedeljak u eksploziji pred obiteljskom kućom vlasnika jednog dubrovačkog kafića, Srđana Portolana koja je odjeknula oko 1 sat poslije ponoći. Prema policijskom izvješću S.P. (51) iz Dubrovnika pozvao je policiju na broj 92 u ranim jutarnjim satima te javio da su mu pred kućom u Brgatskoj ulici br. 9 minirani automobili. Policija je nakon dojave, kako stoji u priopćenju »postupila po blokadi« a započetim očevidom utvrđeno je da je nepoznati počinitelj na još neutvrđen način aktivirao eksplozivnu napravu ispod automobila registarskih oznaka DU 989 CD i DU 550-CT.</p>
<p> U eksploziji, kako se naglašava, nije bilo ozlijeđenih osoba ali je nanesena materijalna šteta. Kako neslužbeno saznajemo, miniranje automobila niti deset metara od obiteljske kuće dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice, koja se trenutno nalazi u Veneciji, policija povezuje sa slučajem iznude i razbojništva u koji je koncem pretprošle godine bio upleten i Portolanov stariji sin Srđan. Tada je zbog bijega iz Dubrovnika za njim raspisana i tjeralica no nakon uhićenja odnedavno se nalazi u pritvoru Istražnog centra Županijskog suda u Dubrovniku. </p>
<p>Da podsjetimo policija je prije nešto više od godinu dana protiv tridesetdvogodišnjeg Portolana te Zorana Primića (42) podnijela kaznene prijave zbog osnovane sumnje da su počinili djela iznude, razbojništva i oštećenja tuđe stvari.</p>
<p> Naime, njih dvojica su sredinom listopada 2004. godine zapalili motorkotač »yamaha« Dragana Miljanovića (36) državljanina BiH i Italije u dvorištu njegove obiteljske kuće na Liechtensteinovu putu. Šteta je tada procijenjena na dvadesetak tisuća kuna no policija je tijekom istrage utvrdila kako su Primić i Portolan desetak dana kasnije od Miljanovića iznudili još novca. Nakon toga Dragan Miljanović je pobjegao iz Dubrovnika. No kada se sredinom prosinca vratio Portolan i Primić su ga pronašli te mu uz prijetnju oružjem uzeli novčanik i dva mobitela. Policija je nakon toga uhitila Zorana Primića no Srđan Portolan uspio je pobjeći pa je za njim raspisana i tjeralica.</p>
<p> Prema nekim informacijama čitavo se vrijeme skrivao u Crnoj Gori no na kraju se odlučio predati hrvatskoj policiji. Potonje miniranje automobila mnogi u gradu smatraju nastavkom razračunavanja u dubrovačkom podzemlju.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Novinarka Indira Biščević tužila HRT</p>
<p>Na sljedećoj raspravi svjedočit će Tena Perišin i Morana Kasapović, bivša i sadašnja urednica tužiteljice, te urednik Informativnog programa Vladimir Rončević.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Parnični postupak u kojem novinarka vanjskopolitičkog Informativnog programa HRT-a, Indira Biščević, zbog, kako stoji u privatnoj tužbi, diskriminacije u radnom odnosu, od televizijske kuće za koju radi traži 65.000 kuna odštete, počeo je u ponedjeljak na zagrebačkom Općinskom sudu. Osim naknade štete zbog diskrimanacije, Biščević od HRT - a traži i 5. 000 kuna na ime razlike u plaći u odnosu na svoje kolege, za koje smatra da su ispunjavali manje uvjete, a ipak imali veći koeficijent za obračunavanje plaće od nje. </p>
<p>Tvrdnje da je, zbog svoje nacionalne pripadnosti i političke opredijeljenosti bila diskriminirana, novinarka tužene televizijske kuće obrazlaže činjenicama da su njezine kolege novinari, na HRT - u napredovali, bez i minimalnih uvjeta za to, dok je ona, sa 25 godina radnog iskustva, jednostavno »preskočena«. Veći broj novinara na HRT- u, naime, kako Biščević navodi u tužbi, na viša radna mjesta, promaknut je u listopadu 2004. godine, iako za to nisu imali uvjete propisane Pravilnikom o radu. Sistematizacijom posla na HRT - u 1996., nakon deset godina rada na toj televiziji, ona sama dobila je status novinara - izvjestitelja– urednika, odnosno koeficijent samo 0, 30 posto veći od novinara početnika. Ugovor o radu s HRT -om, kojim je dobila premještaj na više radno mjesto novinara - urednika, Indira Biščević potpisala je u siječnju 2004. godine, no, prema njezinim tvrdnjama, koeficijent koji joj je tada dodijeljen iznosio je 6, 00, dok su njezine kolege postali urednici s koeficijentom 7, 20. Na popisu kolega koji su promaknuća dobili,po njenom mišljenju suprotno Pravilniku ove televizijske kuće, u privatnoj tužbi Indire Biščević, navode se Ilija Jandrić, Hrvoje Zovko, Diana Čović, Katja Biončina, Ivanka Surić - Knežević, Dragan Nikolić, Siniša Kovačević i Hrvoje Hrengek. </p>
<p>Opunomoćenik Indire Biščević od suda je zatražio da se za sljedeću raspravu od HRT - a zatraže novinarski radovi navedenih novinara, kao i same tužiteljice, jer upravo oni, prema mišljenju opunomoćenika tužiteljice trebali bi više reći o sposobnosti ovih novinara pojedinačno.</p>
<p> Zastupnica HRT - Alja Ljubić Brdanko protivila se takvom prijedlogu, zbog, kako je rekla, nemogućnosti da se radovi pribave iz televizijske arhive, što je sutkinja Jasenka Šojat odbila, te će HRT sudu radove morati dostaviti u roku od 15 dana. Na sljedećoj raspravi svjedočit će Tena Perišin i Morana Kasapović, bivša i sadašnja urednica tužiteljice, te urednik Informativnog programa Vladimir Rončević.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Preminuo ozlijedivši se u »inovativnom sanjkanju«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Zagrepčanin Z.Ž. (47) preminuo je u nedjelju popodne u riječkom KBC-u zbog teških ozljeda zadobivenih u subotu prilikom spuštanja padinom u čamcu za rafting u Begovu Razdolju, izvijestila je u ponedjeljak glasnogovornica Policijske uprave primorsko-goranske Mirjana Kulaš.</p>
<p> Smrtno stradali Zagrepčanin se u subotu oko podneva, zajedno s još šestero osoba, spuštao gumenim čamcem na skijaškoj stazi u blizini hotela »Jastreb« u Begovu Razdolju. No zbog velikog ubrzanja po snježnoj podlozi, preletjeli su grudobran, preletjeli cestu i pali s čamcem među parkirane automobile.</p>
<p> Z. Ž. je pritom zadobio prijelom baze lubanje, 30-godišnjem Ogulincu teško je ozlijeđena kralježnica te je operiran na riječkom KBC-u, a 41-godišnji Zagrepčanin lakše je ozlijeđen.</p>
<p> Ostalih četvero, među kojima su tri žene, nije ozlijeđeno.</p>
<p> Glasnogovornica PU primorsko-goranske rekla je i da policija istražuje neslužbene navode, koje su prenijeli neki mediji, o tome da se ovaj oblik zabave, spuštanje rafting čamcima niz snježne padine, nalazi u ponudi turističkih agencija za Begovo Razdolje. Policija još utvrđuje tko je vlasnik gumenog čamca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Radovi preplaćeni 800.000 kuna</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Svjedočenjem Vlatke i Zlatka Bana, na zlatarkom Županijskom sudu nastavljeno je suđenje za navodne pronevjere u Domu zdravlja u Krapini. Bani su, naime, vlasnici zagrebačkog poduzeća Ban projekt, koje je izradilo projekte za dogradnju krapinske zdravstvene ustanove. Kazali su da im je posao plaćen i to u nekoliko rata, a da je njegova vrijednost po ugovoru bila oko 150 tisuća kuna, a s dopunom ugovora, deset tisuća više. Zlatko Ban kazao je da je od optuženih vidio samo drugookrivljenog Predraga Resmana (67), s kojim je dogovarao neke pojedinosti oko ugovora. Predmet ovoga spora, naime, je plaćanja projekata dogradnje i rekonstrukcije Doma zdravlja u Krapini krajem devedesetih. Prvooptužena je dr. Vesna Filipović-Hitrec, bivša ravnateljica Doma zdravlja, nekadašnja krapinska dogradonačelnica i supruga bivšeg zagorskog župana Želimira Hitreca, koju se tereti da je zlorabila položaj i ovlasti ravnateljice, te da je drugim suoptuženicima priskrbila materijalnu korist, a na štetu ustanove kojoj je bila na čelu. Sporna su plaćanja računa, oko 800 tisuća kuna, četirima zagrebačkim poduzećima koja su izrađivala projekte, odnosno provodila nadzor nad dogradnjom Doma zdravlja u Krapini. Prema optužnici, isti je posao više puta plaćen različitim izvođačima. Osim dr. Filipović, optuženi su i njezin rođak Resman, Vladimir Konvični (67), Filip Serdarušić (61) te Vinko Lalić (60). </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Požar na brodu Streljko </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U splitskom Hrvatskom pomorskom muzeju na tvrđavi Gripe u ponedjeljak je u 14.47 sati izbio požar na jednom od vrijednih eksponata, drvenom brodu Streljko iz Drugog svjetskog rata koji se u splitskom Muzeju čuva od 1980. godine. Zahvaljujući brzoj intervenciji Javne vatrogasne postrojbe Split, požar je brzo ugašen, a pričinjena šteta će se utvrditi očevidom. </p>
<p>– Sva sreća što su zaposlenici Muzeja bili na svojim radnim mjestima kad je požar izbio pa smo mogli brzo reagirati, zgrabiti aparate za gašenje požara i krenuti za stišavanje buktinje dok profesionalni vatrogasci ne stignu, istaknuo je ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja Stjepan Lozo. </p>
<p>U brzoj intervenciji brod je spašen, no Lozo ističe kako to nije kraj problemima, jer on već godinama ukazuje na neodrživo stanje tvrđave Gripe. </p>
<p>– Vatrogasno vozilo stoji ispred ulaza u tvrđavu u kojoj se nalaze i Hrvatski državni arhiv. Ako kojim slučajem u njemu bukne požar, vatrogasci ga ne bi mogli gasiti, upozorio je Lozo.</p>
<p>Premda službenih potvrda nema, sve ukazuje na to da je požar na Streljku podmetnut, tim više jer drveni brod nema nikakve instalacije. </p>
<p>– Ovo nam je dogodilo nedugo nakon što nam je Vlada dodijelila brod DJB 103, prvi ratni brod koji je podigao hrvatsku zastavu nakon što je 1991. godine otet s Korčule, zaključuje Lozo. </p>
<p>Inače, legendarni Streljko izrađen je u Šibeniku 1938. kao ribarica, a riječ je o najpoznatijem ratnom brodu na Jadranu i jednom od vrijednih pokretnih spomenika kulture. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Opljačka »Zagrebačka banka«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ponedjeljak, oko 19.00 sati, dogodila se oružana pljačka poslovnice »Zagrebačke banke«, u Prosekovoj ulici broj 7. Prema prvim dostupnim informacijama, u banku je ušao jedan pljačkaš, naoružan pištoljem i maskiran vunenom kapom s prorezima za oči i usta, a opisan je kao čovjek snažnije tjelesne građe. Kako smo doznali od očevidaca bijega na mjestu događaja, u »vw golfu« bijele boje novije proizvodnje, čekao je drugi počinitelj koji nije bio maskiran, ali zbog mraka očevidci ga nisu mogli dobro opisati. Odjurili su prema ulici Hrvoja Macanovića, no daljnje kretanje, za sada, je nepoznato, kao i registarske pločice vozila. Od PU zagrebačke doznajemo da je iz banke odnesena određena svota novca, no točni iznos za sada se ne zna.</p>
<p>[Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>HAT: Korisnici mogu uštedjeti 300 milijuna eura</p>
<p>Za ovu godinu predviđeno je obavljanje oko 700 stručnih nadzora HAT-a, odnosno terenskih mjerenja elektomagnetskih zračenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT) prema godišnjem Programu rada i razvoja za 2006., koji je prihvatila Vlada, očekuje u daljnjem procesu liberalizacije i razvoja tržišne konkurencije niže cijene usluga u fiksnoj i mobilnoj telefoniji te povećanje broja njihovih davatelja.</p>
<p>Naime, analizom novih tarifnih paketa T-HT-a, H1 i Optima telekoma, kroz različite profile korisnika (različite navike telefoniranja) uočen je pad cijena telefoniranja. Kod malih i srednjih korisnika sniženje iznosi od dva do osam posto, ovisno o operateru i korisničkim navikama, dok kod velikih (poslovnih) korisnika sniženje iznosi od 13 do 20 posto.</p>
<p>U HAT-u napominju da će broj novih zahtjeva za izdavanje dozvola u fiksnoj telefoniji (14 operatera i T-HT), ovisiti o uspješnosti izdvajanja lokalne petlje, zatim o uvjetima predodabira i odabira operatera, o mogućnostima prenosivosti broja i visini naknade za međusobno povezivanje (interkonekciji) s nepokretnom telekom mrežom T-HT-a.</p>
<p>Naime, prema procjeni HAT-a korisnici mobilne (68 posto) i fiksne (38 posto) telefonije mogli su lani uštedjeti 300 do 400 milijuna eura u slučaju odabira najpovoljnijeg korisničkog paketa.</p>
<p>Prosječni telefonski račun u fiksnoj telefoniji iznosio je lani 200 kuna mjesečno, a u mobilnoj telefoniji 160 kuna. U zemljama EU-a više zarađuju operateri u mobilnoj negoli u fiksnoj telefoniji.</p>
<p>U Hrvatskoj su na tržištu mobilne telefonije dolaskom trećeg mobilnog operatera cijene snižene između 20 i 50 posto. T-mobile i VIPnet su zaoštrili borbu za svakog od 2,75 milijuna korisnika na kraju 2005., ističu u HAT-u. </p>
<p>Neslužbeno, u Hrvatskoj trenutačno ima oko 3,5 milijuna korisnika mobilne telefonije. T-mobile se ovih dana pohvalio s 1,9 milijuna, VIPnet s 1,6 milijuna, a Tele2 s više od 100.000 korisnika.</p>
<p>Došlo je i do ukidanja pretplate kao jednoga od osnovnih karakteristika monopolnih i duopolnih tržišta, napominju u HAT-u. U 2006. godini očekuju daljnje snižavanje cijena mobilnih usluga na domaćem tržištu. Agencija najavljuje da će reagirati u slučajevima narušavanja tržišnog natjecanja.</p>
<p>Za ovu godinu predviđeno je obavljanje oko 700 stručnih nadzora HAT-a, odnosno terenskih mjerenja. Stoga je u planu nabava posebne opreme za mjerenje izvora elektromagnetskih zračenja kao što su GSM odašiljači, DSC-1800 odašiljači ili UMTS odašiljači u područjima posebne osjetljivosti kao što su stanovi, škole, bolnice i poslovni prostori.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Aktualizirati stare hrvatske ekonomiste</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Podržavam suradnju Hrvatske sa zemljama regije, pogotovo zato što smo jedino s njima u trgovinskom suficitu«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak prilikom predstavljanja knjige »Hrvatski glavničar« Eugena Kvaternika s uvodnom znanstvenom studijom »Ekonomski ogledi i pogledi Eugena Kvaternika« Vladimira Veselice. Dodao je da se Hrvatska mora više uključiti u svjetsku trgovinu, o čemu uostalom i Kvaternik piše u »Hrvatskom glavničaru«.</p>
<p>Novim izdanjem »Glavničara« i znanstvenom studijom o ekonomskim pogledima Eugena Kvaternika, Vladimir Veselica rasvijetlio je lik i djelo Kvaternika kao političara, ali i ekonomskog mislioca. Akademik Vladimir Stipetić, recenzent knjige, zahvalio je Veselici što je otkrio djelo prvi put objavljeno još 1863. godine. Naglasio je da je Eugen Kvaternik dosad bio nepoznat kao nositelj ekonomske misli, a upravo je on prvi komparativno uspoređivao hrvatsko i svjetsko gospodarstvo, ustvrdivši da se druge zemlje bogate dok Hrvatska ostaje siromašna.</p>
<p>Ivan Lovrinović, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, istaknuo je suvremeno Kvaternikovo promišljanje o važnosti intelektualnog kapitala i ulozi kredita u razvoju. »Nadam se da će ova knjiga potaknuti i ostale da aktualiziraju stare hrvatske ekonomiste i spase ih iz zaborava«, rekao je Lovrinović dodavši da će ova knjiga sigurno koristi i studentima Ekonomskog fakulteta. [R. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Borovo prodaje 50 trgovina širom bivše Jugoslavije</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Tvrtka Borovo oglasilo je prodaju 50 poslovnih prostora širom područja bivše Jugoslavije, doznaje se od predsjednika Uprave te tvrtke Mirka Ćavare, a ako poslovni prostori budu prodani samo po početnoj cijeni, Borovo će uknjižiti više od sedam milijuna eura. Nadzorni odbor tvrtke, naime, odlučio je oglasiti prodaju devet poslovnih prostora u Hrvatskoj, sedam u SCG, 15 u BiH i 19 u Makedoniji.</p>
<p>Odluka o prodaji tih trgovina temelji se na strategiji razvoja Borova, pri čemu je ocijenjeno da su ti prostori nefunkcionalni, rekao je Ćavara te dodao da će očekivanih sedam milijuna eura dobivenih od prodaje Borovo uložiti u revitalizaciju i modernizaciju svojih pogona, ali i uređenje dijela svojih prodajnih mjesta. Kao nefunkcionalni odabrani su poslovni prostori najudaljeniji od proizvodnih pogona Borova, poput onih u Makedoniji i na Kosovu, dok su ostali odabrani uglavnom zbog svoje zapuštenosti te bi njihovo uređenje iziskivalo previše novca. </p>
<p>Početna cijena trgovina oglašenih na prodaju kreće se od 35.000 pa sve do 340.00 eura za atraktivan poslovni prostor u Brčkom. U Borovu se nadaju da bi većom zainteresiranošću kupaca poslovni prostori mogli postići i bolje cijene, pa bi svježi kapital koji stigne u tu vukovarsku tvrtku mogao biti i veći od sedam milijuna eura. Prije Domovinskog rata Borovo je raspolagalo sa 620 prodajnih mjesta širom bivše Jugoslavije, preko kojih je tržištu plasiralo 14 milijuna pari obuće. Danas Borovo ima 101 poslovni prostor u Hrvatskoj, 137 u Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu, 19 u Makedoniji te 56 u Sloveniji. </p>
<p>U 2005. godini Borovo je proizvelo 450.000 pari obuće, a preko svojih prodajnih mjesta prodalo je više od milijun i pol pari. [Goran Čorkalo]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Novi suci Suda časti HGK</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Davanjem svečane izjave pred predsjednikom Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadanom Vidoševićem, u ponedjeljak je prisegnulo 70 novoizabranih sudaca Suda časti pri HGK.</p>
<p>Radi se o tijelu koje članicama HGK sudi zbog povrede poslovnih običaja u obavljanju gospodarskih djelatnosti i prometu roba i usluga, kao i zbog povrede Statuta i drugih općih akata. Time se kod poduzeća nastoji potaknuti poštovanje propisa, kao i zaštita prava potrošača.</p>
<p>Djelovanje Suda časti od posebnog je značaja u fazi pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Naime, domaće tvrtke koje se ne drže dobrih poslovnih običaja i propisa neće biti konkurentne na jedinstvenom EU-tržištu, na kojem vlada puno jača i bespoštednija konkurencija nego na hrvatskom tržištu danas, ističu u Komori. Najavljuju i da će u sljedećem razdoblju usvojiti novi Pravilnik o radu Suda časti, kao i da će objaviti zbirku propisa u kojoj se opisuju sve situacije u kojima tvrtke krše dobre poslovne običaje i propise. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Više od pola tisućljeća obrtništva u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Udruženju obrtnika grada Zagreba započelo je obilježavanje 650 godina tradicije i 120 godina organiziranog obrta u Zagrebu, kao i 120 godina sustavnog obrazovanja obrtnika. Tom je prigodom predstavljena monografija »Obrtništvo Zagreba: 650 godina tradicije i 120 godina organiziranog obrta«, čiji su autori Mira Kolar, Jadran Antolović i Đuro Horvat. U knjizi je prikazana povijest zagrebačkog obrtništva, čiji počeci sežu u 13. stoljeće.</p>
<p>Ovo je godina u kojoj obilježavamo dvije velike obljetnice hrvatskog obrtništva, čime dokazujemo kako smo po tradiciji uz bok razvijenoj Europi, rekao je predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba Ivan Obad. Nadam se da ćemo u budućnosti i dalje biti važan dio gospodarskog sustava Hrvatske, zaključuje Obad. [L. C.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Još dva tjedna za pregovore o radu nedjeljom</p>
<p>Prema prijedlogu, trgovine bi mogle raditi nedjeljama u lipnju, srpnju, kolovozu, rujnu i prosincu, i to od 8 do 13 sati, a od ponedjeljka do subote od 6 do 21 sat</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, predstavio je u ponedjeljak sindikatima, predstavnicima Hrvatske gospodarske komore i Obrtničke komore prijedlog Zakona o trgovini, po kojem bi trgovine mogle raditi nedjeljama u lipnju, srpnju, kolovozu, rujnu i prosincu, i to od 8 do 13 sati, a od ponedjeljka do subote od 6 do 21 sat.</p>
<p>Tijekom ostalih mjeseci mogle bi raditi prodavaonice kruha, tiska, cvijeća i svijeća, kiosci, benzinske crpke i trgovine unutar njih, te prodavaonice na graničnim prijelazima i u lukama. </p>
<p>Vukelić je nakon sastanka kazao da zakon neće ići u hitnu proceduru, te će se o njemu razgovarati još puna dva tjedna. »Ovo je bio samo radni sastanak, a ovoga tjedna ćemo imati i sastanak s Caritasom, i čuti i njihovo mišljenje. Stoga nema govora da je netko odbacio mišljenje Caritasa ili Crkve«, odgovorio je Vukelić na tvrdnje pojedinih medija po kojima je Crkva nezadovoljna što nije pozvana na sastanke.</p>
<p>»Željeli smo sve strane upoznati s materijalom te vidjeti koje se sve sugestije mogu ugraditi u zakon prije no što on krene u proceduru«, rekao je Vukelić. Kazao je da na sastanku nije bilo nikakvih sukoba.</p>
<p>»U iduća dva tjedna svi se prijedlozi i sugestije mogu dostaviti u Ministarstvo«, rekao je Vukelić. Izjavio je da se na sastanku u ponedjeljak razgovaralo o iznimkama vezanim uz rad nedjeljom, uz želju da ih bude što manje, ali da se ipak osigura opskrba svih građana. Prema Vukelićevim riječima, usuglašeno je da se u zakon ugrade sva prava radnika koja im pripadaju prekovremenim radom ili radom nedjelom. </p>
<p>»Bilo je i promišljanja da značajniju ulogu dodijelimo sindikalnim povjerenicima koji bi pratili kako se u trgovinama i poduzećima poštuju prava radnika«, kazao je Vukelić. Zaključio je da je glavni cilj doći do zakona koji će biti svima prihvatljiv.</p>
<p>Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine, pozvala je sve da svoje primjedbe dostave u roku dva tjedna. »Sindikat trgovine je predložio da se donese poseban zakon o radnom vremenu, a posebno zakon o trgovini, što je podržao dio sindikalnih središnjica. Na temelju rasprave pokazalo se da je važno definirati tko su izuzeci i pod kojim uvjetima mogu raditi«.</p>
<p>Rekla je da je sindikatima neprihvatljivo da se nedjeljama radi pet mjeseci u godini od 8 do 13 sati, niti da se radnim danom radi do 21 sat, ali da o tome na sastanku u ponedjeljak nije bilo govora. Prema riječima Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih sindikata, zanimljiva je ideja da se umjesto radnih mjeseci odredi broj radnih nedjelja tijekom godine. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bugarska potpora proširenju Cefte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Bugarska iskustva u pristupu EU i NATO-u Hrvatskoj će biti dragocjena. Interes nam je da se Hrvatska i Bugarska i u parlamentarnim odnosima što tješnje povežu kako bi Bugarska mogla sa što većom praktičnom operativnošću podupirati ulazak Hrvatske u EU«, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks koji se u ponedjeljak sastao s predsjednikom bugarskog Narodnog sobranja Georgijem Pirinskim. Šeks je pritom čestitao Bugarskoj što će 1. siječnja 2007. s Rumunjskom postati članica EU-a.</p>
<p>»Bugarska je spremna podijeliti s Hrvatskom svoja iskustva koja ima u približavanju Europskoj uniji, a kao članica NATO-a pomoći joj i u ulasku u tu instituciju«, izjavio je Pirinski nakon sastanka na kojem je dogovoreno da se parlamentarna suradnja intenzivira u odnosima odbora za vanjsku politiku i europske integracije dviju zemalja. Pirinski je kazao da je njegov uzvratni posjet Hrvatskoj korak prema daljnjem razvijanju izvrsnih političkih odnosa Hrvatske i Bugarske.</p>
<p>»Osobito toplo prijateljstvo bugarskog i hrvatskog naroda izgradit će naše bilateralne odnose u kontekstu euroatlantske i europske zajednice kako bi one odgovorile očekivanjima naših građana. Time ćemo dati doprinos izgradnji zajedničkog europskog doma«, dodao je Pirinski. Istaknuo je da će se tijekom svog dvodnevnog boravka u Hrvatskoj s posebnim zanimanjem upoznati s izgradnjom infrastrukture u našoj zemlji, s aktivnostima bugarske manjine u Hrvatskoj i radom studenata bugaristike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. </p>
<p>Izaslanstvo Sobranja primio je i premijer Ivo Sanader. Prema riječima glasnogovornika Vlade, Ratka Mačeka, Sanader i Pirinski su, među ostalim, razgovarali i o hrvatskom prijedlogu o proširenju Cefte, što je bugarski predsjednik parlamenta pozdravio [Marijan Lipovac/Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Stobrečani izgubili spor za Kaštelanski zaljev </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu nedavno je presudio u korist Republike Hrvatske u sporu koji je pokrenulo 72 mještana Stobreča zbog ekološke štete. </p>
<p>Stobrečani su putem udruge »Epetium« osporavali gradnju kanalizacijskog ispusta, koji je dio projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva i gradnje kolektora otpadnih voda. Tvrdili su da im gradnjom ispusta nastaje nenadoknadiva šteta i da njihova imovina gubi vrijednost. Budući da su smatrali da u Hrvatskoj ne mogu sudskim putem zaustaviti radove na ispustu, obratili su se sudu u Strasbourgu, usput se žaleći i zbog ograničenja kretanja, jer im je bio onemogućen pristup obali na dijelu na kojem se izvode radovi. Zastupnica hrvatske vlade na Europskom sudu je objasnila da su osporavatelji mogli koristiti pravnu zaštitu u Hrvatskoj, a ujedno je navela da se projekt gradnje Kaštelanskog zaljeva provodi u javnom interesu. </p>
<p>Europski sud ustvrdio je da su Stobrečani mogli podnijeti tužbu u Hrvatskoj zbog ekološke štete, uz zaključak da u Hrvatskoj postoje učinkovita pravna sredstva u slučaju ekoloških incidenata. </p>
<p>U Upravi za suradnju s Europskim sudom ocjenjuju da je to poruka da se građani zaštitu od ekološki štetnih radnji trebaju potražiti na domaćim sudovima. [Biljana Bašić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sjedište Jadranske euroregije u Puli?</p>
<p>VENECIJA</p>
<p> - Potpisom zajedničke deklaracije o namjeri, u ponedjeljak su u Veneciji predstavnici šest zemalja (Hrvatska, Slovenija, Italija, Albanija, Crna Gora i BiH) i službeno potvrdili namjeru osnivanja zajedničke, Jadranske euroregije. Jednom osnovana, ona će pokrivati sedam hrvatskih obalnih županija, slovenske primorske općine, po sedam talijanskih regija i albanskih pokrajina uz Jadran, cijelu Crnu Goru, te Hercegovačko-neretvanski kanton u BiH. Područje na kojem živi oko 22 milijuna stanovnika.</p>
<p>Predloženim Statutom određeno je da će to biti neprofitna pravna osoba, u kojoj su svi osnivači ravnopravni. Sjedište će joj najvjerojatnije biti u Puli, gdje je za 2. srpnja ove godine dogovoreno i njezino osnivanje, a izvršni odbor zasjedat će svaki put u drugoj državi.</p>
<p>Očekuje se da bi za prvog predsjednika Jadranske euroregije mogao biti izabran istarski župan Ivan Jakovčić, koji se značajno angažirao na njezinu osnivanju, predsjedavajući posljednjih godina i tzv. Privremenom jadranskom vijeću, tijelu koje obavlja sve potrebne pripreme za osnivanje. Cilj je te integracije, za koju je inicijativa pokrenuta još 2002. u Opatiji, na ljetnoj školi Skupštine Europskih regija, usuglašavanje aktivnosti korištenja i očuvanja zajedničkih resursa, ponajprije Jadrana kao najvrednijeg zajedničkog prirodnog bogatstva. </p>
<p>Potpisnici Deklaracije kroz nju će nastojati svoje projekte uključiti u programe s financijskom podrškom Europske unije, a među zajedničkim ciljevima naglasak je na očuvanju stabilnosti svih uključenih regija, jačanju socijalne i gospodarske kohezije te održivom razvoju. U gospodarskom području radit će se na unaprjeđenju poljoprivrede, ribarstva i turizma, s posebnim naglaskom na zaštiti okoliša, a konačni politički cilj je integriranje svih zemalja članica Jadranske euroregije u Europsku uniju. [D. Knapić]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Koncesija je najpovoljnija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sastanak tridesetak udruga seljaka u Požegi s kojega je upućen zahtjev za ostavkom ministra poljoprivrede Petra Čobankovića treba promatrati u svjetlu skorih lokalnih izbora, rekli su u ponedjeljak Vjesniku u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Dodaju da na spomenuti sastanak nisu bile pozvane sve seljačke udruge pa ni krovni Savez poljoprivrednih udruga. Poziv nije dobio ni Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. </p>
<p>Tridesetak udruga iz cijele Hrvatske na sastanku u Požegi najavilo je osnivanje nove krovne organizacije. Ocijenili su da je stanje u agraru »katastrofalno«, te zatražili hitan sastanak s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom. </p>
<p>Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, rekao je Vjesniku da seljaci više ne žele razgovarati s ministrom poljoprivrede. Dodao je da će najkasnije za dva mjeseca osnovati novu krovnu udrugu koja će imati snage utjecati na sve ono što se u poljoprivredi događa, posebno s aspekta ulaska Hrvatske u EU. Prema Grivičićevim riječima, sada nitko ne predstavlja hrvatske poljoprivrednike i oni nemaju utjecaja na kreiranje zakona.</p>
<p>Iz Saveza udruga proizvođača mlijeka najavljen je prosvjed ako im se do sredine veljače poticaji ne isplate u punom iznosu. »Nisu seljaci varali na poticajima, nego suprotno - s isplatama se stalno kasni. U proizvodnji mlijeka dug se u pravilu vuče i do četiri mjeseca što je nedopustivo«, ističe Stjepan Bistrović, predsjednik Saveza udruga. U Ministarstvu napominju da je najveći dio poticaja za predano mlijeko u listopadu prošle godine isplaćen ovih dana, a da će poticaji za studeni biti isplaćeni do kraja veljače.</p>
<p>Predstavnici udruga u Požegi su osudili i inicijativu prema kojoj bi se državno poljoprivredno zemljište davalo samo u koncesiju. U Ministarstvu pak kažu: »Osim što se štiti nacionalni interes, i za seljake je povoljnija način davanja državne zemlje u koncesiju i do 99 godina. Na taj se način izbjegava zloporaba kod njezine prodaje, odnosno kasnije preprodaje«. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Upadi dialera opterećuju mjesečni račun 3000 korisnika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zakon o zaštiti potrošača u okviru javnih usluga ne pokriva područje zdravstva, međugradskog prijevoza, obrtništva, turizma i cijelog niza djelatnosti u kojima potrošači svakodnevno nailaze na poteškoće. To je jedan od zaključaka okruglog stola Saveza za zaštitu potrošača održanog u ponedjeljak. </p>
<p>»UN u svojoj zaštiti potrošača obuhvaća 21 skupinu javnih usluga, a Hrvatska samo pet skupina«, istaknuo je predsjednik Saveza »Potrošač« Ilija Rkman. Dodao je da bi do kraja ove godine Zakon o potrošačima trebao biti dopunjen i u ovom segmentu i time usklađen s pravnom stečevinom EU-a. Najviše, pak, problema u sektoru javnih usluga dolazi zbog zloporabe telekomunikacijskih usluga, konkretnije, zbog dialera. Sudski vještak za telekomunikacije Zoran Vujović napomenuo je da se mjesečno 3000 korisnika žali na uvećani telefonski račun zbog upada dialera u njihovu telefonsku liniju, a prosječna visina takvog računa je oko 2000 kuna. Dugovanje građana prema fiksnim operaterima zbog dialera, iznosi oko 300 milijuna kuna u posljednje četiri godine! Savez »Potrošač« predlaže tzv. španjolski model rješavanja ovog problema, kojim bi se automatski sprječavao poziv građana prema dialerima. Uz stalno praćenje računa korisnika, operater može lako primijetiti naglo povećanje računa i upozoriti ga na opasnost od dialera. Prema iskustvu Španjolske i ostalih zemalja Unije, i Hrvatska bi trebala ovaj problem tretirati kao organizirani međunarodni kriminal , zaključak je okruglog stola. [Katarina Dimitrijević Hrnjkaš]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060207].
|
