NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060506].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142123 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.05.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U Puli samo 10 kreveta za 455 bolesnika</p>
<p>Bolesno dijete većim dijelom dana boravi kod kuće, pa je dnevni broj ovako liječenih bolesnika nekoliko puta veći od klasičnoga</p>
<p>Najveći problem pedijatrijskih dnevnih bolnica u Hrvatskoj je nedostatak kreveta. U dnevnim bolnicama u Hrvatskoj liječi se 30 do 50 posto djece. Djelatnost za pedijatriju Opće bolnice u Puli nedavno je uputila zahtjev HZZO-u za povećanje broja kreveta s dosadašnjih 10 na potrebnih 15 ležajeva jer su lani liječili čak 455 djece.</p>
<p>Odluka Ministarstva zdravstva o smanjenom broju pedijatrijskih kreveta nametnula je u Hrvatskoj potrebu za otvaranje dnevnih bolnica. Djelatnost za pedijatriju pulske bolnice jedna je od prvih među županijskim dječjim odjelima koja je počela s dnevnom dječjom bolnicom. Trenutačno skrbi o 454 bolesnika, a najveći joj je problem nedostatan broj ležajeva.</p>
<p>»Prednost dnevnih bolnica je rasterećenje troškova liječenja. Bolesno dijete većim dijelom dana boravi kod kuće, pa su nemedicinski izdaci i troškovi bolničke njege znatno manji, dok je dnevni broj ovako liječenih bolesnika nekoliko puta veći od klasičnoga«, ističe Ognjen Mladinov, ravnatelj pedijatrije Opće bolnice »Pula«. Tomislav Franjo Hajnžić, pročelnik Klinike za pedijatriju Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« u Zagrebu, ističe da su kapaciteti ležajeva u dnevnim bolnicama manji nego što ih je potrebno. </p>
<p>Dnevna bolnica te klinike trenutačno ima samo 12 ležajeva.</p>
<p>»Do 2002. godine samo su se pacijenti na onkološko-hematološkim odjelima liječili u dnevnim bolnicama. Danas se u njoj liječe i pacijenti Klinike za pedijatriju, za što je predviđeno nedovoljnih 12 ležajeva«, ističe Hajnžić. Dodaje da bi se uz povećani broj ležajeva trebali olakšati kriteriji primanja u dnevnu bolnicu te da bi, osim određene terapije, u dnevnim bolnicama pacijent trebao primiti i potpunu kliničku obradu.</p>
<p>»Težnje Ministarstva zdravstva su da se što više koriste kapaciteti dnevnih bolnica, a manje provodi klinička hospitalizacija pacijenata. Za provođenje takvih težnji Ministarstvo bi trebalo povećati kapacitete ležajeva po programu organizacije zdravstvenih službi«, ističe Hajnžić.</p>
<p>Ravnatelj Dječje bolnice »Srebrnjak« Boro Nogalo ističe da je 30 ležajeva u dnevnoj ovoj bolnici dostatno za 25 pacijenata koje se dnevno obrađuje. </p>
<p>»Godišnje dnevna bolnica obradi 1000 pacijenata, što govori o tome da su ležajevi u našoj dnevnoj bolnici i do 70 posto popunjeni«, ističe Nogalo, koji smatra da se u Hrvatskoj nedovoljno koriste ovi resursi te da u okviru dnevnih bolnica još nije riješeno pitanje liječenja i rehabilitacije.</p>
<p>Predstojnik Klinike za pedijatriju KBC-a »Rijeka« Vladimir Prelog ističe da 12 kreveta namijenjenih za dnevnu opću bolnicu, onkološki i pedijatrijski odjel u KBC-u nije dovoljno.</p>
<p>»Potreban je veći broj kreveta u dnevnim bolnicama. Procjenjujemo da bi za potrebe dnevne bolnice trebalo 20 do 25 ležajeva. Isto tako, pokazala se potreba za namjenski sagrađenom dnevnom bolnicom koju KBC 'Rijeka' još uvijek nema«, ističe Prelog. </p>
<p>Slično misli i ravnatelj KB-a »Split« Dujomir Marasović. Kapaciteti dnevne bolnice u Splitu, kaže, nedovoljno su iskorišteni. Dodaje da se u KB-u »Split« sve više inzistira na dnevnim bolnicama, a manje na klasičnoj hospitalizaciji malih pacijenata.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Novih 18 vlakova za više od 20 milijuna putnika </p>
<p>Riječ je o vrlo ambicioznom projektu gradnje vlaka prilagođenog gradsko-prigradskom prometu za koji se pripremaju domaće tvrtke TŽV Gredelj i Končar</p>
<p>Zbog sve većih gužvi i zagušenja u cestovnom prometu u samom Zagrebu, ali i na prilazima gradu, lani su počeli intenzivni razgovori gradskih vlasti s Upravom Hrvatskim željeznicama o nabavi novih elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski promet. </p>
<p>Riječ je o vrlo ambicioznom projektu izgradnje vlaka prilagođenog gradsko-prigradskom prometu za koji se pripremaju domaće tvrtke TŽV Gredelj i Končar, kaže Davor Jelavić, pročelnik Odsjeka za javni gradski i cestovni promet Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. </p>
<p> Grad Zagreb i HŽ potkraj prosinca potpisali su sporazum o zajedničkom financiranju programa nabave 18 elektromotornih vlakova. Njihovim uključenjem u promet, računa se, smanjit će se gužve na cestovnim prilazima gradu osobito između 6 i 9 sati. Jednako tako, ističe Jelavić, Grad neće morati ulagati u inače nužna uređenja tih prilaza, kao što su proširenje prometnica, obnova križanja i postavljanje semafora. Preusmjeravanjem prometa na željeznicu smanjit će se i gradski trošak za nabavu novih autobusa. </p>
<p>Nimalo beznačajno, zahvaljujući elektromotornim vlakovima bit će i niža razina zagađenja okoliša štetnim plinovima koja ispuštaju cestovna vozila. Naime, emisija štetnih plinova čak je 30 puta manja u željezničkom nego u cestovnom prometu.</p>
<p> Željeznički gradsko-prigradski prijevoz atraktivan je jer nudi veći komfor putnicima koji lakše ulaze i izlaze. Osim toga, u vagonima je ugodno zbog klima-uređaja, te zbog smanjene buke. Isto tako, takav je prijevoz prilagođen invalidima budući da se u niskopodni vlak može ući kolicima izravno s perona, bez rampe. </p>
<p>Sigurno je da će se povećati prijevozni kapacitet na priključnim prugama u gradu, a time i broj putnika kojima se može zajamčiti sigurnost i pouzdanost takvog prijevoza jer se novi vlakovi manje kvare. </p>
<p>Kako doznajemo, trenutno se radi na uspostavi tarifno-prijevozničke unije na području grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. </p>
<p>U javni gradski prijevoz u Zagrebu željeznica je uključena početkom 1992. kad su HŽ, Grad Zagreb i ZET potpisali ugovor o primjeni zajedničke pokazne karte ZET-a i HŽ-a za putnike koji je mogu koristiti u gradskoj zoni za sva prijevozna sredstva tih dviju tvrtki. Time je uspostavljen i inicijalni oblik jedinstvenog tarifnog sustava. </p>
<p>Željeznički gradsko-prigradski promet lani je u odnosu na 2004. povećan pet posto, a 2004. u usporedbi s godinom prije 2,8 posto. Do 2015. godine očekuje se da će godišnje taj prijevoz rasti najmanje 3,5 posto. I broj putnika neprestano se povećava - sa 2,4 milijuna u 1992. godini narastao je na 20,1 milijun u 2004., odnosno oko 21 milijun u 2005. </p>
<p>»Porast broja putnika odraz je komparativne prednosti željeznice u javnom gradskom i prigradskom prijevozu, kojom se kraće putuje. Primjerice, komercijalna brzina željeznice je 45 kilometara na sat, autobusa oko 20, a tramvaja 14 kilometara na sat. Bitna je i sigurnosti prijevoza, kao i stalnost voznog reda«, ističe Jelavić. </p>
<p>Upravo da bi se poboljšala kvaliteta prijevoza, Grad Zagreb je s HŽ-om utvrdio i program gradnje novih te obnovu postojećih perona. </p>
<p>»Obnova perona, odnosno njihovo produženje na 160 metara omogućuje da se udvostruče kapaciteti, a i poboljša komfor na gradsko-prigradskoj relaciji. Dosad su rekonstruirana stajališta u Čulincu i Gajnicama, a u tijeku su pripreme za uređenje Vrapča i izgradnju novog stajališta u Sesvetskoj Sopnici. U planu je i obnova stajališta u Podsusedu, Kustošiji, Trnavi i Sesvetskom Kraljevcu, na Zapadnom i Glavnom kolodvoru i u Sesvetama. Gradit će se nova stajališta u Heinzelovoj, Maksimiru i Sesvetskima Selima«, objašnjava Vjesnikov sugovornik. </p>
<p> U tim projektima Grad Zagreb i HŽ financijski sudjeluju podjednako, a ulog za uređenje stajališta iznosi otprilike 10 milijuna kuna. </p>
<p>Tijekom 2003. i 2004. Grad je sa 20 milijuna kuna potpomogao rekonstrukciju pet starih elektromotornih gradsko-prigradskih vlakova. Osim toga, financirao je projektnu dokumentaciju za gradnju pruge Podsused - Samobor - Bregana, te revitalizaciju pruge Savski Marof - Kumrovec - Zagorska Sela.</p>
<p>»Ugovorom o primjeni zajedničke pokazne karte ZET-a i HŽ-a za prvu tarifnu zonu, koji su sklopili Grad Zagreb i dva prijevoznika, utvrđena je godišnja naknada HŽ-u za prijevoz uz takvu kartu. Za 2006. ta naknada iznosi 65,4 milijuna, što je otprilike 25 posto više nego lani. Time je donekle nadoknađeno zaostajanje u praćenju cijene prijevoza prema HŽ-ovoj tarifi i povećanje troškova nastalo uvođenjem dodatnih vlakova«, zaključuje Jelavić.</p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Graditelji zadovoljni, ekolozi na mukama</p>
<p>Dovršavaju se pristupni putovi i počeo se raditi tunel kroz brdo u koji će biti skrenuta rijeka da bi se dio vodotoka isušio radi gradnje brane. Postavljaju se dalekovodi i vodovod za potrebe gradilišta </p>
<p>Bez velikih najava počeli su radovi na budućoj hidroelektrani Lešće na rijeci Dobri, kod sela Gorinaca, iako je riječ o gradnji prvog takvog objekta u samostalnoj Hrvatskoj. Kako doznajemo od Josipa Gabele, direktora Sektora hidroelektrana u Hrvatskoj elektroprivredi, gradilište će biti službeno otvoreno potkraj svibnja. </p>
<p>Na Dobri već postoje dvije hidroelektrane - Bukovnik na kraju Gornje Dobre u Ogulinu te Gojak na izvoru Donje Dobre, pet kilometara od Ogulina. Od sela Gojaka Dobra teče kanjonom dugim 13 kilometara do sela Gorinaca gdje HEP sada gradi novu hidroelektranu. </p>
<p>»Dovršavaju se pristupni putovi i počeo se raditi tunel kroz brdo u koji će se skrenuti rijeka kako bi se dio vodotoka isušio radi gradnje brane. Postavljamo i dalekovode te vodovod za potrebe gradilišta«, kaže Gabela dodajući da će radovi koštati oko 70 milijuna eura.</p>
<p> Gradnjom HE Lešće potopit će se kanjon Dobre u dužini 13 kilometara i pretvoriti u akumulacijsko jezero. Planirana snaga elektrane je 42 megavata i proizvodnje od gotovo 100 milijuna kilovatsati na godinu, što je manje od jedan posto ukupne godišnje potrošnje u Hrvatskoj. </p>
<p>Godišnje se troši oko 15 milijardi kilovatsati. Kako kažu u Hrvatskoj elektroprivredi, HE Lešće trebala bi biti puštena u rad u proljeće 2008.</p>
<p>»HEP je planirao izgraditi hidroelektranu Lešće još prije Domovinskog rata, no rat a zatim financije usporili su početak gradnje. Imamo sve potrebne dozvole, lokacijsku kojoj su prethodili izrada i odobrenje Studije utjecaja na okoliš, kao i građevinsku«, navodi Gabela.</p>
<p>»Studija utjecaja na okoliš HE Lešće napravljena je, ali još potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća pa je u današnjim uvjetima zastarjela. No, problem je što zakonom nije određen rok trajanja studija«, upozorava Irina Zupan, načelnica Odjela za ocjenu utjecaja na prirodu Državnog zavoda za zaštitu prirode. Danas je cijela rijeka Dobra dio preliminarne nacionalne ekološke mreže koja uključuje područja važna za očuvanje ugroženih tipova staništa, te ugroženih životinjskih i biljnih vrsta. </p>
<p>»Nacionalna ekološka mreža trebala bi biti uskoro dovršena jer na njenoj izradi, kao dijelu europske ekološke mreže Nature 2000, jako inzistira Europska unija. A tada će svaki projekt, plan ili zahvat na području uključenom u tu nacionalnu mrežu morati proći ocjenu prihvatljivosti zahvata na prirodu«, objašnjava Zupan. I Zakon o zaštiti prirode iz 2005. nalaže izradu nacionalne ekološke mreže. </p>
<p>U Uniji je obvezna i izrada strateških procjena utjecaja na okoliš koje, za razliku od postojećih dokumenata, ispituju utjecaj strateških infrastrukturnih planova, u koje se ubrajaju i hidroelektrane, na šire područje nego što je mjesto zahvata, čak na cijelu regiju ili državu. </p>
<p>Iako još nema zakonskog roka po kojem bi studija utjecaja na okoliš nekog zahvata zastarijevala, sadašnji Zakon o zaštiti okoliša omogućuje da se, dođe li promjene činjeničnog stanja, traži izrada nove studije. </p>
<p>»Stanje se promijenilo jer su se promijenili zakoni i standardi koje bi trebalo poštovati, a ne uzimati u obzir zakone iz prošlog stoljeća pri tako velikom zahvatu koji će jako negativno utjecati na biološku raznolikost s kojom se toliko dičimo. Zato udruge od odgovornih traže izradu nove studije«, ističe biologinja Irma Popović iz Zelene akcije. Dodaje da je, prema prijedlogu pravilnika o procjenama utjecaja na okoliš usklađenom s Unijinom direktivom o tim procjenama, rok trajanja lokacijske dozvole ograničen na - dvije godine. </p>
<p>Ako u tom razdoblju ne počnu radovi, prestaje vrijediti i procjena utjecaja na okoliš čija je izrada, kao i pozitivna ocjena stručne komisije, nužna da bi se dobila lokacijska dozvola.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hebrang: Iza svega stoji oporba </p>
<p>Profitersku, uz političku dimenziju afere, Hebrang vidi u pobuni onih koji u javnom natječaju gube velike profite</p>
<p>U središtu pozornosti druge »afere Shimadzu« opet je saborski zastupnik HDZ-a Andrija Hebrang koji u razgovoru Vjesniku najavljuje epilog na sudu, koji će dobiti, uvjeren je, kao i prije dvije godine. Novo suđenje će biti teže, jer kleveta je dekriminalizirana, a treba dokazati namjeru da ga se, kao i politiku koju zastupa, diskreditira, iza čega, tvrdi, stoji oporba. Intenzivno je angažiran u pobijanju optužbi, tim više što mu je, kako tvrdi, medijski prostor manje otvoren nego onima koji su aferu zakuhali.</p>
<p>Podsjetimo, Tomislav Krsnik, direktor tvrtke Medicon koja je zastupnik General Electricsa (GE), optužuje da je natječaj Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za kupnju 20 uređaja za radiološku dijagnostiku za bolnice namješten tako da mu najbolje udovoljava Shimadzu čijem je predstavništvu za Hrvatsku direktor sin Hebrangova prijatelja i kuma. U medijima su iznesene tvrdnje da su uređaji te tvrtke trećerazredni i skuplji, čime su građani, porezni obveznici, dvostruko oštećeni. Predstavnik američke korporacije požalilo se i Veleposlanstvu SAD-a u Hrvatskoj, koje je stalo u njegovu zaštitu, što je, smatra Hebrang, neuobičajeno petljanje u tržišnu utakmicu. </p>
<p>Hebrang objašnjava da je samo jedan od šest članova jednog od 17 povjerenstava Ministarstva i ne može sam odlučivati o izboru ponuđača za radiološke uređaje vrijedne 17 milijuna kuna. Na sve napade ima odgovor i kontraargumente. Profitersku, uz političku dimenziju afere, Hebrang vidi u pobuni onih koji u javnom natječaju gube velike profite: GE je u neposrednoj pogodbi 2001. godine prodao CT KBC-u »Zagreb« (Rebro) po dva milijuna kuna višoj cijeni, a čakovečkoj bolnici pola milijuna skuplje od istovrsnog uređaja Siemensa i Shimadzua. Zloupotrijebljena je, kaže, zakonska odredba po kojoj je moguća neposredna pogodba za uređaje ako ih se proglasi »jedinstvenima u svijetu«, a toga ima i sada po županijama i gradovima gdje se trenutačno odlučuje o kupnji medicinske opreme vrijedne oko 400 milijuna kuna. </p>
<p>Aktualni natječaj za nabavu radioloških uređaja napravljen je po istoj specifikaciji kao i 2004. godine kad se javio Siemens s ponudom od 13,7 milijuna, Shimadzu s 13,5 milijuna i Toshiba sa 17,5 milijuna kuna. Odabran je uređaj tražene kakvoće po najnižoj cijeni. Sve po zakonu i po, kako je ocijenjeno, uspješnom modelu zadržanom i u ovom natječaju. Zainteresirani imaju pravo tražiti izmjene ili tumačenja hoće li se osobine njihova uređaja uzeti u obzir. Medicon je tražio objašnjenje, ali ne i izmjene zadanih specifikacija očito s namjerom, smatra Hebrang, da ne sudjeluje u natječaju gdje je puno manji profit. Povjerenstvo je pak prihvatilo više od 50 posto izmjena koje je tražio Siemens. Državna revizija i Povjerenstvo za javnu nabavu ni prije ni sada nisu natječajima našli zamjerke. Hebrang na kraju dodaje da će napade iskoristit za raskrinkavanje nepravednih zarada u neposrednim pogodbama.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ovaj tjedan 70 kuća braniteljima! </p>
<p>Špančić je najavio i pojačan otkup kuća i zbog zatvaranja 90 posto prognaničkih naselja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako su zadovoljni stambenim zbrinjavanjem na područjima posebne državne skrbi, Upravni odbor Zajednice povratnika Hrvatske zaključio je u petak na sjednici da bi agencija APN trebala pojačati otkup kuća u dvjema najistočnijim županijama. U protekle dvije godine Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija zapostavljene su u programu APN-a, ustvrdio je čelnik ZPH-a Josip Kompanović u petak na konferenciji za novinare. </p>
<p>Istodobno, pozdravlja odluku da se u Sisačko-moslavačkoj županiji otkupi još 240 kuća u ovoj godini. Smatra da je to itekako potrebno ne samo stoga što je u toj županiji najveći broj doseljenih Hrvata iz BiH, nego i zbog nacionalne strukture županije. </p>
<p>U sljedeća dva mjeseca počet će darivanje kuća braniteljima na područjima posebne državne skrbi u skladu s ranije donesenom Vladinom odluku o darivanju, najavio je Kompanović. Damir Špančić, državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, dodao je kako je prvih 70 ugovora o darivanju već pripremljeno za idući tjedan. Dosad je, rekao je, primljen 6931 zahtjev branitelja za darivanje kuća, a 1574 trenutačno su u obradi. U sljedećih mjesec dana čelnici ZPH razgovarat će s potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor i ministrom Božidarom Kalmetom o nacrtu zakona o područjima posebne državne skrbi te prodaji stanova i kuća na tim područjima.</p>
<p>Ako bi APN-u nedostajalo novca za pojačanje otkupa kuća, to je moguće nadoknaditi kroz rebalans proračuna, najavio je Špančić. Istaknuo je da će se otkup kuća pojačati i zbog zatvaranja 90 posto prognaničkih naselja. Među onima koje će se uskoro zatvoriti su Topolik u Lipiku, Gaza u Karlovcu i Tehnika u Sisku. Ljude koji danas žive u tim naseljima zbrinut će se kroz program APN-a. [Miroslava Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Oko dva posto umirovljenika pod ovrhom zbog računa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od približno 177.000 obustava od mirovine, koliko ih je u travnju proveo HZMO, 23.973 obustave odnose se na prisilnu naplatu temeljem rješenja o ovrsi, dok je u preostalih 150.000 slučajeva riječ o obustavi koja se provodi na temelju pristanka samog umirovljenika. Riječ je o izjavama koje se potpisuju kod javnoga bilježnika prilikom sklapanja ugovora o kreditu. </p>
<p>Od 24.000 provedenih ovrha, u 1984 slučaja provedene su radi naplate komunalnih naknada: u korist HEP-a provedeno je 277 ovrha, u korist poduzeća koja obavljaju komunalne usluge 400 ovrha, a u korist poduzeća Hrvatske vode 1307 ovrha. Radi naplate RTV-pristojbe HZMO je u travnju proveo 1441 ovrhu te u korist HT-a 366 ovrha. Iako je riječ o neplatišama, od kojih će vjerovnici dug naplatiti prisilnim putem, brojke ipak dokazuju da su umirovljenici uredni platiše. Uz pretpostavku da se provodi samo jedna obustava po umirovljeniku, spomenute 23.973 obustave čine oko dva posto od ukupnog broja umirovljenika, iako ih znatan broj živi s mirovinom koja je ispod granice siromaštva. Ta je granica još 2002. procijenjena na 1604 kune mjesečno za osobu koja živi u samačkom kućanstvu. Kako su samačka kućanstva među umirovljenicima u većini, zabrinjavajuć je podatak da je čak 336.435 umirovljenika u travnju primilo mirovine ispod 1500 kuna. Njima se može pribrojati barem još 100.000 onih čije mirovine prelaze tu granicu, ali nisu više od procijenjene granice siromaštva, što pokazuje da je udio onih koji vjerojatno vrlo teško plaćaju račune u ukupnome broju umirovljenika vrlo velik. </p>
<p>»Podaci o kojima govorite doista dokazuju da su umirovljenici najdiscipliniraniji platiše. Većina račune plaća isti dan kad stignu mirovine jer tako izbjegavaju kamate. Zato i jesmo vrlo osjetljivi ako mirovine kasne, kao i zbog toga što se one ne usklađuju s plaćama, jer bi to umirovljenici olakšalo ispunjavanje obaveza«, kaže Vladimir Jordan, predsjednik HSU-a. Dodaje kako je i to jedan od razloga zbog kojih je HSU od HZMO-a i Vlade tražio da se isplata mirovina poštom uredi tako da se prvo isplaćuju umirovljenicima s manjim mirovinama.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Fulton u Vilniusu</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Na žestoke kritike</p>
<p> - žestoko reagiranje. Američkom potpredsjedniku koji je Rusiji predbacio da zaostaje u demokratiziranju i da energentima ucjenjuje svoje susjede (koji bi u demokratiziranju htjeli grabiti naprijed), ruski mediji odgovaraju, podjednako žestoko, da pokreće novi hladni rat.</p>
<p>Da je u američko-ruskim odnosima naglo zahladilo, to je očito. Je li to već atmosfera ili čak početak hladnoga rata - to će se uskoro pokazati. Ali, što god to bilo, ruski mediji već navješćuju posljedice. Primjerice: Cheneyeva retorika mogla bi»udaljiti Rusiju od njenih zapadnih saveznika«, dakle Amerike i EU-a. A krivac za »udaljavanje«, zaključuju ruski komentari, bio bi upravo američki potpredsjednik i Amerika koji su »podigli antiruski kordon što seže od Baltika sve do Kaspijskog jezera«.</p>
<p>Sad se Rusi prisjećaju Churchilla koji je 1946. u Fultonu rekao da »željezni zastor dijeli istočnu Europu od slobodnoga svijeta« (kao da to nije bilo točno?) i predbacuju Cheneyu da je u Vilniusu zapravo ponovio Churchilla iz Fultona. Kao da Cheney pritom nije u pravu kad vidi »zamuckivanje« demokracije u Rusiji ili pokušaje ucjene onih ruskih susjeda (Ukrajine, recimo) koji se odaju demokraciji i okreću Zapadu. </p>
<p>Da je Rusija šokirana Cheneyevom oštrinom, to je jasno. Da će sve to stvoriti stanovite probleme u G8 na skorašnjem summitu, i to je jasno. Nije jasno samo hoće li to nagnati Rusiju da se malo popravi, sada kada je novi »željezni zastor« premješten bliže Rusiji.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Magija ravnoteže</p>
<p>GORDANA TINTOR</p>
<p>Novinari su sve ugroženija vrsta, tvrde novinarske udruge. I ove su godine na Svjetski dan slobode medija objavljeni alarmantni podaci: lani je ubijeno 65 novinara, a oko 120 ih je završilo u zatvoru zbog svoje profesije. »Priznajmo da mediji ne samo izvješćuju o promjenama, nego i sami dovode do promjena. Svi moramo biti zahvalni na radu i mašti medija«, poručio je glavni tajnik UN-a Kofi Annan</p>
<p>Na Svjetski dan slobode medija obično se govori o »važnosti medija i svih koji u njima rade u izgradnji i očuvanju demokracije«. Neovisni mediji igraju ključnu ulogu u nadzoru vlasti i jedini su koji mogu natjerati vlade na odgovornost prema javnosti, poruka je koju medijske udruge šalju iz godine u godinu 3. svibnja, kad se obilježava Svjetski dan slobode medija. Istodobno, međunarodne udruge novinara i izdavača upozoravaju da su novinari širom svijeta izloženi represiji i nasilju samo zato što obavljaju svoj posao. Novinare ubijaju, muče, zatvaraju, napadaju zbog pristranosti, izmišljanja, krivotvorenja informacija, izvode na sud zbog klevete ili zato što ne žele odati izvore. Novinari su sve ugroženija vrsta, tvrde novinarske udruge, a s tim se slažu i medijski analitičari.</p>
<p>I ove su godine na Svjetski dan slobode medija objavljeni alarmantni podaci: 2005. ubijeno je 65 novinara, a oko 120 ih je završilo u zatvoru zbog svoje profesije. Svjetski institut za medije (IPI), sa sjedištem u Beču, upozorio je da je ta crna brojka podsjetnik na opasnosti s kojima se suočavaju novinari pri izvješćivanju. Najviše ih je poginulo u Iraku (23) i na Srednjem istoku, a neslavnom se rekordu približava i Azija s 20 poginulih. Nisu to samo ratni reporteri, nego i oni koji su izvještavali o antivladinim prosvjedima, korupciji, krijumčarenju, nerazjašnjenim ubojstvima i sličnim temama u zemljama poput Bjelorusije, Haitija, Filipina, Meksika...</p>
<p>»Takve su smrti ne samo tužan gubitak za profesiju nego imaju i ozbiljne posljedice za društva u kojima se to događa. Smrt novinara može dovesti do toga da društva nemaju pristup vitalnim informacijama«, stoji u ovogodišnjem priopćenju Svjetskog instituta za medije koji od vlasti traži da kazne ubojice novinara »kako se ne bi stvorila klima straha i autocenzure, a javnost tih zemalja ostala u informativnom vakuumu, što ometa razvoj demokracije«.</p>
<p>Svjetski dan slobode medija utemeljila je, na prijedlog Unesca, Opća skupština Ujedinjenih naroda 1993. s idejom da se toga dana svijet podsjeti na glavna načela slobode medija, da se procijeni stanje medijskih sloboda u svijetu, naglasi važnost njihove neovisnosti i oda počast novinarima koji su izgubili život obavljajući svoj posao. Kako je u prigodnoj poruci naglasio i glavni tajnik UN-a Kofi Annan, »tragično je i nedopustivo da je broj novinara ubijenih na dužnosti postao jedan od glavnih pokazatelja stupnja slobode medija«.</p>
<p>U posebno su teškom položaju reporteri iz ratnih zona, koji pokušavaju nepristrano izvještavati, ne priklanjajući se ni jednoj strani u sukobu i ne oslanjajući se na samo jedan izvor. Treba naći pravu mjeru i »magiju ravnoteže« kad se izvještava o ratovima, terorizmu, velikim gospodarskim krizama koje kulminiraju nasiljem, čulo se na nedavnom skupu posvećenom iskušenjima sedme sile.</p>
<p>Novinari su u mnogim zemljama pod pritiskom političkih elita i organiziranoga kriminala, ali i svojih izdavača koje više zanima profit nego ozbiljno novinarstvo. Kako neprestano upozoravaju novinarske udruge, mnogi se novinari suočavaju s cenzurom, mobingom, diskriminacijom ili prijetnjama otkazima, smanjenim plaćama i drugim oblicima zastrašivanja. No, ima i onih koji su se prilagodili »realnostima« u svojim zemljama i odustali od pravila zanata i načela odgovornog izvještavanja.</p>
<p>Neki kritičari suvremenog novinarstva upozoravaju na opasnosti »kulture lažnih zvijezda i laganih tema« koja mnoge medije vodi u senzacionalizam, tračeve i izmišljene polemike. Kako je na jednom skupu rekao veteran američkog istraživačkog novinarstva Carl Bernstein, »suvremeno novinarstvo vrijeđa našu inteligenciju i zanemaruje stvarni život«. Ima i autoriteta kakav je slavni meksički pisac Carlos Fuentes koji, braneći slobodu izvještavanja i pravo da budemo pravodobno i istinito informirani, naglašava da je »novinar nužan čimbenik da bi dobro obaviješteni ljudi mogli djelovati politički, društveno i osobno, kako bi poboljšali svoj život«.</p>
<p>Očito je da mediji imaju važnu ulogu u promicanju društvenog i gospodarskog razvoja te iskorjenjivanju siromaštva u svijetu, kako je zacrtano u milenijskim razvojnim ciljevima UN-a iz 2000. Glavna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana slobode medija upravo je veza između slobode medija i iskorjenjivanja siromaštva, pa je ovih dana u glavnom gradu Šri Lanke Colombu održana međunarodna konferencija »Mediji, razvitak i iskorjenjivanje siromaštva« pod pokroviteljstvom Unesca. »Sloboda medija i pristup informacijama imaju presudnu ulogu u uključivanju lokalnih zajednica i davanju moći siromašnima«, stoji u poruci Unesca, u kojoj se naglašava da je »sloboda izražavanja najvažnije ljudsko pravo u procesu ublažavanja siromaštva, jer služi kao okidač i katalizator svih drugih temeljnih ljudskih prava«.</p>
<p>Nije stoga čudno da ovih dana svi naglašavaju važnost razvoja slobodnih, pluralističkih i neovisnih medija. I da Annan u svojoj poruci kaže: »Na Svjetski dan slobode medija priznajmo da mediji, i nacionalni i globalni, ne samo izvješćuju o promjenama, nego i sami dovode do promjena. Svi moramo biti zahvalni na radu i mašti medija. Vjerujem da će svi mediji, i stari i novi, i ubuduće moći nastaviti rad koji neće biti ugrožen prijetnjama, strahom ili nekom drugom prisilom«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nije dovoljno biti samo navijač </p>
<p>Imamo niz istaknutih svjetskih sportašica i sportaša, ali imamo i mladost koja luta od nemila do nedraga veoma često ne znajući što će sami sa sobom</p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ</p>
<p>Koliko prema vlastitim mogućnostima slijedimo primjer naših sportskih veličina? I naši invalidi zorno nam pokazuju da se na sportskom planu mogu postizati svjetski vrijedni rezultati. S osvojenim medaljama na velikim natjecanjima kao što su Olimpijske igre i svjetska prvenstva stojimo veoma dobro, međutim, nije u tome bit problema. Što je sa sportom u širokoj populaciji mladih, sredovječnih, pa na primjeran način i starijih žitelja Hrvatske?</p>
<p> Primjerice, veliko novozagrebačko naselje Dugave nema neke zapaženije rezultate na sportskom planu osim nešto malo dječaka koji treniraju nogomet zahvaljujući sponzorstvu svojih roditelja koji sami angažiraju trenere.</p>
<p> Za uspjehe u sportu treba uložiti dosta truda, slobodnog vremena, znoja, napora, znanja i novca, kojeg očito nema. Ali i mali pomaci koraci su koji vode prema uspjehu. Pa ako se popnemo na Sljeme, Kalnik, Dilj ili obronke Velebita i to je veliki uspjeh zar ne? Bolji svakako nego ispijati alkohol u zadimljenim kafićima. Ako malo bolje začeprkamo po razvoju našeg sporta, uočit ćemo da imamo niz istaknutih svjetskih sportašica i sportaša. S druge strane, imamo mladost koja je najčešće prepuštena sama sebi i koja luta od nemila do nedraga veoma često ne znajući što će sa sobom. Lutajuće horde navijača zamijenile su dan za noć nalazeći utjehu u alkoholu, pa i drogi diveći se našim sportskim veličinama.</p>
<p> Umjesto aktivnog bavljenja sportom, čitave horde mladih nalaze utjehu u divljačkom navijanju, neredima, pasivnosti i zadovoljavanju uspjesima svojih veličina. Nemojmo se zavaravati pojedinačnim uspjesima naših istaknutih sportaša. To je u redu, ali kad ćemo postići da se sportom bave širi slojevi našeg pučanstva u skladu sa svojim mogućnostima.</p>
<p> Najviše je dragocjenih stvari, kako ističe kardinal Bozanić, besplatan. Tako se umjesto nepotrebnoga gruntanja i zanovijetanja možemo pomaknuti iz stanja letargije i sportske uspavanke u jedno aktivnije stanje angažirajući našu motivaciju, struku, pa i neka materijalna sredstva.</p>
<p> Baza naše sportske aktivnosti moraju biti škole, fakulteti, ali i naselja. U tom smislu društvo treba uložiti veća materijalna sredstva, koja će se sigurno višestruko vratiti, jer ulaganje u mladost jamstvo je naše bolje sadašnjosti i budućnosti. Na brojnim natjecanjima u svijetu znanja dokazano je da imamo vrijednu i talentiranu mladost. Učinimo to i na sportskom polju, jer uspavana i sportski neaktivna mladost ne vodi nikakvom boljitku nego nas orijentira prema stanju društvene inertnosti koja ne može Hrvatsku pokrenuti naprijed.</p>
<p> U tom cilju učinimo i mi nešto pozitivno, jer iako veoma važno, nije dovoljno samo navijanje za naše, zar ne? </p>
<p>Autor je umirovljeni profesor filozofije i povijesti</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Misliti na generacije koje dolaze</p>
<p>Iako slika našega obrazovnog sustava nalikuje slagalici ispremiješanih dijelova, takvo stanje treba prihvatiti u onome što se iz njega može najbolje naučiti, a pogreške se daju ukloniti samo ako je čovjek kadar na tome poraditi </p>
<p>DAFNE VIDANEC</p>
<p>Svjedoci smo različitih zbivanja na socijalnom, političkom, pravnom, obrazovnom, duhovnom i moralnom planu. Stoga i priliči čovjeku, prije svega kao razboritom i društvenom biću, da dâ svoj doprinos društvu u kojem živi i koje ga oblikuje. Naravno da to podruštvljenje svatko od nas prolazi na svojstven način, ali ono što nas veže moguće je staviti pod zajednički nazivnik morala, odnosno moralnog djelovanja.</p>
<p>Kakvu nam sliku daje naše društvo? Korupcija je prodrla u sve pore privatnoga i javnog života, a, nažalost, sve je više prepoznatljiva i u onim djelatnostima koje su se oduvijek smatrale važnima za čovjekov život, a među kojima je obrazovanje neizostavno. </p>
<p> Naše osnovno obrazovanje počinje u sedmoj godini života, a završava u petnaestoj. Ono je prema Ustavu obavezno, dok srednje i više ili visoko obrazovanje nije obavezno. Tko se nakon osnovne škole želi i dalje školovati, taj mora u klupe i daljih četiri do osam i više godina, ovisno o profilu obrazovanja kao i o tome uključuje li dalje obrazovanje usavršavanje na doktorskom studiju. Dakle, za potpunu izobrazbu koja na kraju uključuje i akademski stupanj doktora znanosti potrebno je dvadesetak i više godina neprekidnog školovanja i deranja laktova po školskim i fakultetskim katedrama. I što čovjek koji je četvrtinu ili više svojeg života potrošio na obrazovanje na kraju dobije? </p>
<p> Obrazovanje i znanstvena djelatnost u Hrvatskoj nisu autonomni, što i nije toliko zastrašujuće pored prešutne činjenice da jedno i drugo služe nečijoj moći, odnosno društvenom položaju i/ili političkom angažmanu. Tako se, primjerice, u različitim stručnim povjerenstvima i odborima unaprijed ugovaraju i dogovaraju vodeće pozicije i sl. Žalosno je to da, ma koliko god ti ljudi bili od struke, na djelu se nerijetko pokazuju nestručnima, djelujući iz vlastita uvjerenja, ili, bolje rečeno, iz ideologije. Također se zna dogoditi i to da u nekim odborima koje je imenovala Vlada ljudi sami sebe predlažu za potpredsjednika odbora, a kad se unutar nekog povjerenstva ili odbora nađe netko dobronamjeran i pošten te o takvim i sličnim nemoralnostima želi izvijestiti meritornu osobu ili ustanovu da se uklone takve i slične nepravde, onda se sve nastoji zataškati, kao da se ništa nije dogodilo, jer oni koji bi o tome najviše trebali voditi računa, smatraju da u takvim slučajevima nema ničega nepropisnoga ili nemoralnog. </p>
<p> Postoji na desetke, a možda i na stotine primjera zloupotrebe u znanstvenoj djelatnosti - od korupcije i namještanja razno-raznih izbora do zloupotrebe položaja i izrabljivanja časnih i poštenih ljudi kojima je u interesu dati svoj malen doprinos i znanosti i društvu i mladima, a na kraju i državi koja im je sve to omogućila. Dakako da puk o tome ne zna ništa. Puk ne zna da u našoj državi ima oko 20 posto ljudi sa završenom osnovnom školom i isto toliko ih ima bez ikakve škole te prema tome pripadamo ne podobrazovanim, nego zemljama s niskom stopom obrazovanja.</p>
<p> Odgovore na pitanja zašto su obrazovanje i znanost postali sredstvom u rukama politikanata, a ne plemeniti cilj za kojim valja težiti misleći pritom i na mlade generacije, valja tražiti u činjenicama koje govore za sebe: 40 posto hrvatskog stanovništva nepismeno je ili polupismeno, a svega šest ili sedam posto su visokoobrazovani. </p>
<p> Što se, pak, tiče ponovljenih izbora za rektora Zagrebačkog sveučilišta, valja reći da je riječ o primjeru kojim se potvrđuje samo ljudska nedjelotvornost. Zar bi inače bilo moguće da se dvjestotinjak znanstvenika i akademskih djelatnika ne može dogovoriti u vezi izbora jednog čovjeka?! Tehnički to jest moguće, ali pitanje nisu li izbori namjerno opstruirani ostaje i dalje otvoreno. Dok je visoko školstvo zabavljeno izborom novog rektora, osnovno i srednje školstvo prolazi kroz druge muke: uvođenju Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda, HNOS-a, neki se protive jer većina škola nema zadovoljavajuće tehničke uvjete.</p>
<p> No, bez obzira na prigovore koji su pristigli s različitih strana i od različitih ustanova i osoba u školstvu želi se da projekt krene od sljedeće školske godine. Sadržajno je projekt novost o kojem se nekoć samo moglo sanjati, ali stara poslovica kaže da »prvo štalica, a onda kravica«. Drugim riječima, prvo je trebalo školama osigurati tehničke uvjete koji se poglavito tiču prostora, satnice i nastavnoga kadra. Jer, škola ima premalo i premale su, a učenika je mnogo, stoga i nije čudo zašto neke škole imaju po tri do četiri smjene, a nastavni satovi traju 40 minuta. </p>
<p> Iako cjelokupna slika našega obrazovnog sustava, uključujući i visoke škole i ine znanstvene ustanove, naizgled nalikuje slagalici ispremiješanih dijelova te se često ne zna tko pije, a tko plaća, takvo zbiljsko stanje treba prihvatiti u onome što se iz njega može najbolje naučiti, a pogreške se daju ukloniti samo ako je čovjek kadar na tome poraditi. Stoga ne bi bilo na odmet da oni koji vode politiku odgoja, obrazovanja i znanosti počnu misliti na nadolazeće generacije kojima će, da se poslužim biblijskim govorom, »trnuti zubi«, jer su »oci jeli kiselo grožđe«. </p>
<p>Autorica je teologinja, profesorica i publicistkinja iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Točni podaci o zgradi </p>
<p>U rubrici Analize (Vjesnik, 29., 30. travnja i 1. svibnja 2006.) objavljen je prilog »Radnička prava« autora Vlahe Bogišića. U tekstu autor spominje početak duhanske industrije u Zagrebu, što povezuje s današnjom zgradom Rektorata i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Veza postoji, ali ne u prvoj polovici devetnaestog stoljeća, ostvarena je u drugoj polovici.</p>
<p> Naime, zgrada Sveučilišta građena je od 1856. do 1859. za potrebe opće bolnice. Jedinstvena zgrada, po stilu, dimenzijama i unutrašnjoj strukturi, nije služila svojoj namjeni. U njoj je bila privremeno smještena realna gimnazija, 1864. u zgradi se održava gospodarska izložba, a tek 1866. kratko služi kao bolnica. Godine 1869. zgrada je iznajmljena ministarstvu financija na deset godina za potrebe tvornice duhana - to su bili počeci duhanske industrije u Zagrebu. Godine 1880. zgrada je odlukom vlade predana Sveučilištu. Adaptacija za potrebe sveučilišne nastave završena je 1882. Nikada nije bila u vlasništvu industrije, pa se ne može »revizijom vratiti rektorat duhanskoj industriji« kako bi to želio »preispitati« autor.</p>
<p>Ranka Franz-ŠternZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Osam dana za put od tri km</p>
<p>Pismo, koje mi je upućeno 19. travnja zaprimljeno na pošti 10.040 u Dubravi, što je jasno vidljivo iz fotokopije koverte, primila sam tek 26. travnja. Bio je to poziv za 22. travnja za promociju knjige-zbornika »O žrtvama je riječ«, koji mi je i te kako bio važan. Zahvaljujući neodgovornosti i očito lošoj organizaciji poštanske administracije, nisam prisustvovala promociji knjige s održanoga kongresa, kojeg sam i sama bila sudionik izložbom dva likovna djela iz ciklusa »Križni put hrvatskih crkava«. O održanoj promociji zbornika saznala sam tek 24. travnja iz Vjesnika.</p>
<p> Upitala sam poštara, koji mi svakodnevno donosi poštu, kako se to zakašnjenje moglo dogoditi? Objasnio mi je, da je to moguće, jer sva zaprimljena pošta ide prvo u Glavnu poštu u Branimirovoj, a potom se vraća u nadležne ispostave, odakle se dostavljaju primateljima. Zar je moguće da mojoj pošti, udaljenoj samo tri kilometra, treba osam dana da mi dostavi obično pismo?</p>
<p>Fanika CvitanićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Ivan bi želio biti policajac ili vatrogasac!</p>
<p>Program »Znam, mogu, hoću« teži promicanju zdravlja </p>
<p>Maksimir je u petak bio pun djece, policajaca, policijskih i vatrogasnih vozila. Nije to bila nikakva policijska opsada, nego Sajam mogućnosti, program nastao u suradnji Grada Zagreba i Policijske uprave zagrebačke. Tom se priredbom, održanom u Maksimiru, osmoškolcima pokušao približiti rad policije i vatrogasaca, kao i ponuditi informacije o njihovom budućem zanimanju ili slobodnoj aktivnosti.</p>
<p> Program »Znam, mogu, hoću« teži promicanju zdravlja edukacijom mladih i ponudom alternativnih sadržaja. U parku Maksimir veseloj atmosferi pridonio je sunčan i topao dan pa je više od dvije tisuće učenika iz 33 zagrebačke osnovne škole vrijeme provelo u prirodi i druženju. Veliku pozornost privukli su mladi pripadnici interventne policije koji su učenicima prezentirali vještine, kojima se služe u zaštiti građana od »zlikovaca«. </p>
<p>Tu su bili i vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Zagreb, a djeca su tom prigodom mogla ući i osjetiti atmosferu vatrogasnih kola i upoznati radne uvjete vatrogasaca. »Ja bih želio biti vatrogasac ili policajac«, kazao je Ivan iz četvrtog razreda OŠ August Harambašić dok je gledao prezentaciju rada službenog policijskog psa. </p>
<p>Svoje aktivnosti mladima su predstavile i Zagrebačke mažoretkinje, oko kojih su se cijeli dan okupljale mlade djevojke isprobavajući njihove palice te uvjeravajući se da biti mažoretkinja i izvoditi njihove akrobacije nije baš lako. </p>
<p>I dok su na pozornici svoju točku izvodile djevojke iz KUD-a »Romsko srce«, mnogi učenici su se zagrijavali za kros-utrku, održanu u četiri kategorije. Tom prilikom mladima su se predstavili Sportski klub Zagreb i Izviđačka škola. Zbog zagrijane atmosfere, najveći red se ipak stvorio na štandu sa sladoledom.</p>
<p>U pauzi, u kojoj je prisutne zabavljao sastav RIMAS iz Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava, mnoge su učiteljice provele svoje učenike parkom i održale praktični sat biologije u Maksimiru.</p>
<p>Načelnik Ureda načelnika PUZ-a Krunoslav Borovac mladima je poručio da iskoriste priliku i upoznaju bogate sadržaje našeg grada, u kojima mogu iskazati svoju kreativnost. »Naša policija je naš najveći prijatelj«, kazao je učenicima pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Zvonimir Šostar.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pješaci smetaju i gradilištu i vozačima</p>
<p>Postavljaju se novi visoko-naponski vodovi na Jordanovcu, gdje se nesavjesni vozači parkiraju na pločnicima unatoč zabrani</p>
<p>U Ulici Jordanovac ovih se dana postavljaju visokonaponske vodovi prema bolnici Rebro. Zbog raskopane ulice, pješaci hodaju između jurećih vozila jer su nogostupi, unatoč zabrani, zauzeti automobilima.</p>
<p>»Automobili smetaju i nama jer ne možemo kopati, pa moramo zvati pauka, a lijepo smo postavili znakove zabrane parkiranja«, rekao je radnik tvrtke Tomislav inženjering, koja za Elektru postavlja nove vodove. Unatoč teškoćama, radnici se nadaju završiti posao u zadanom roku - do kraja idućeg tjedna. Do tada će pješaci obilaziti »rovove« na cesti istovremeno pazeći da izbjegnu automobile u vožnji.</p>
<p>»Kuda da hodam? Na lijevoj strani nogostupa nema jer se radi, na desnom su parkirani automobili«, žali se studentica Ivana Perić, koja se vraćala s pregleda u bolnici Rebro. Naime, mnogi građani na putu u bolnicu baš u toj ulici parkiraju svoja vozila.</p>
<p>Da stvar bude gora, Jordanovac je jednosmerna ulica. Mnogi vozači to ne poštuju, nego iz južnog smjera voze prema Rebru kao da je dvosmjerna ulica. Zbog toga često nastaju prometni čepovi, a prikliješteni između kamiona gradilišta i automobila tada se nađu i pješaci.</p>
<p>»Nisu radnici krivi, nego Grad i bolnica Rebro, koji nisu bolje regulirali parkiranje«, smatra Sanja Ivanić, frizerka iz salona na Jordanovcu. No, nekim stanovnicima te ulice to ne smeta. »Nek' dečki samo rade! Meni sve štima! Auto parkiram malo niže, a većina stanara ionako ima vlastita parkirališta«, kaže stanar Jordanovca Darko Pavlin. Inače, zamjena visokonaponskih vodova u tom dijelu grada teče u etapama. Oni su već postavljeni u Petrovoj, sada se mijenjaju na Jordanovcu, a novi vodovi će se postavljati do novog dijela bolnice Rebro, koji se još gradi.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Rasplesali se na »Letovanić«</p>
<p>Hrvoje je, kao »dijete tjedna« zaslužan što su njegove prijatelje u vrtiću zabavljali članovi ansambla Lado</p>
<p>U petak je u Dječjem vrtiću Mali princ na Jordanovcu bilo posebno veselo jer su djeci u goste stigli članovi Folklornog ansambla Lado. Petero članova ansambla sat vremena zabavljalo je grupu šestogodišnjaka koji su im postavljali razna pitanja. Djeca su pritom naučila nazive instrumenata a zanimalo ih je i koje su sve zemlje njihovi gosti posjetili predstavljajući Hrvatsku. </p>
<p>Nakon toga su članovi ansambla postavljali pitanja djeci, da vide koliko ona uopće znaju o folkloru, a budući da su ih tete dobro pripremile, na većinu odgovora djeca su odgovorila točno. </p>
<p>»Imamo i mi u vrtiću narodnu nošnju«, uzbuđeno je rekla mala Petra, pokazujući pritom gostima kutak, koji su tete opskrbile raznim stvarima iz folklora. Teta Snježana, odnosno Sneki, kako je djeca zovu, za tu je prigodu donijela narodnu nošnju za djevojčice, koju je naslijedila od svoje bake. Djeca iz vrtića su je isprobavala. </p>
<p>Muški članovi Lada dali su pak dječacima svoje šestinske šešire i prsluke. Petogodišnji Luka zaključio je da su prsluci jako teški. </p>
<p> Prava zabava nastala je kad su folkloraši zasvirali i zapjevali a djeca istog trena počela plesati. Zabavno im je bilo i kad su ih članovi Lada učili korake polke. Kasnije se veseloj skupini šestogodišnjaka pridružila i grupa najmlađih, od kojih neki imaju samo dvije godine. Njihovi stariji prijatelji iz vrtića brižno su ih primili za ruke i plesali zajedno s njima. Pjesmom »Letovanić«, članovi Lada završili su posjet a djeca su ih zatim ispratila, veselo im mašući.</p>
<p>Za posjet Lada zaslužan je šestogodišnji Hrvoje, čiji je tata Mladen organizirao taj dolazak kako bi djeca naučila nešto o narodnim nošnjama i plesu iz raznih krajeva Hrvatske. »Imam ured na Mažuranićevu trgu pa često čujem članove Lada kako pjevaju a nerijetko ih pozovemo i kad imamo neku veselicu«, rekao je tata Mladen, dodajući da je ovom prigodom, budući da je njegov Hrvoje »dijete tjedna«, odlučio djecu razveseliti posjetom Lada.</p>
<p>Već drugu godinu za redom tete u tom vrtiću provode akciju »dijete tjedna« pa tako svakog ponedjeljka djeca u vrtiću izaberu jedno dijete koje taj tjedan donosi u vrtić obiteljske slike i najdraže igračke. Tete zatim izrade i poseban pano na kojemu napišu sve o tom djetetu, nalijepe njegove fotografije pa se na taj način djeca bolje međusobno upoznaju. </p>
<p> Svakog petka »dijete tjedna« dovodi u vrtić neku osobu koja zatim na neki način animira djecu. Odgajateljica Snježana rekla je da su dosad povodom akcije »dijete tjedna« u vrtiću imali i kemičare koji su djeci izvodili eksperimente, zatim vatrogasce, liječnike te mnoge druge koji su djeci predstavili svoja zanimanja kako bi ona nešto naučila o njima.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Projekt za stadion kasni dva i pol mjeseca</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić rekao je Vjesniku da je riječ o investiciji od 200 milijuna kuna pa nema razloga za žurbu</p>
<p>Projekt završetka Maksimirskog stadiona, koji izrađuje njemačka tvrtka Alpine Project, neće biti dovršen prije sredine srpnja, potvrdila je Vjesniku dogradonačelnica Ljiljana Kuhta-Jeličić. Prije mjesec dana, međutim, gradonačelnik Bandić je najavio da će projekt biti prezentiran već 1. svibnja.</p>
<p>Naime, predstavnici te njemačke tvrtke ponudili su Gradu da će preprojektirati i dovršiti stadion za 130 milijuna kuna uz uvjet da dobiju koncesiju na korištenje stadiona na 15 godina. </p>
<p>Pregovori o modelu financiranja su u tijeku, a dogradonačelnica Kuhta-Jeličić je zadužena za pregovore. </p>
<p>»Sve što mogu reći jest da je, zbog novih momenata u pregovorima, odgođena izrada projektne dokumentacije«, rekla je Kuhta-Jeličić. Gradonačelnik Milan Bandić je, upitan da komentira ima li problema u pregovorima s Nijemcima, rekao da je riječ o »vrlo ozbiljnoj investiciji koja će građane ukupno koštati 200 milijuna kuna pa nema razloga za žurbu«. </p>
<p>Prema novim informacijama, Grad će raspisati natječaj za koncesiju, a prema novom projektu, neće se graditi podzemne garaže ispod stadiona, već će se urediti vanjsko parkiralište kraj zapadne tribine.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>O radnom vremenu kafića odlučuju stanari </p>
<p>Apsurdno je da susjedni kafići imaju različito vrijeme, žali se jedan od vlasnika </p>
<p>Zagrebačka Opatovina omiljeno je turističko odredište brojnih zagrebačkih turista koje, osim mnogobrojnih kafića i restorana, nudi i bogati kulturni program. Tu svakoga ljeta predstave na otvorenom izvodi i glumačka skupina Histrioni. Ipak, turisti nakon uživanja u kulturi žele negdje u blizini sjesti i popiti piće, no radno vrijeme zagrebačkih kafića u tome ih sprečava. </p>
<p>Radno vrijeme u ugostiteljstvu na području grada Zagreba regulirano je odlukom o tome, objavljenom u Službenom glasniku grada Zagreba. Prema njoj, svi caffe klubovi moraju s radom završiti do 23 sata, što ne zadovoljava potrebe turista i Zagrepčana naviknutih na dug i sadržajima bogat noćni život. </p>
<p>Ugostitelji, čiji se objekti nalaze u stambenim zgradama, što je slučaj s gotovo svim kafićima na Opatovini, mogu produljiti radno vrijeme, ali samo ako pribave suglasnost 51 posto stanara koji žive u toj zgradi, uključujući i stanare čiji je stan neposredno uz ugostiteljski objekt i iznad njega, te pod uvjetom da su dobili atest za buku i da ne narušavaju javni red i mir. </p>
<p>Vlasnik kafića s Opatovine koji je želio ostati anoniman, požalio nam se kako je apsurdno da susjedni kafići imaju različito vrijeme. »Ja sam prošao sve testove na buku, a glazbu ionako gasim u 23 sata. Mislim da nije u redu da radno vrijeme ovisi o samo jednom stanaru koji ne želi dati pristanak, makar su se svi ostali složili s radom do jedan sat iza ponoći«, rekao je ugostitelj.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vrbovčani najbolji na Euquizu</p>
<p>U okviru Europskog tjedna, u petak je u Cinestaru održano finale Euquiza, srednjoškolskog natjecanja s tematikom EU, kojemu je nazočila i ministrica vanjskih poslova i europskih intergracija Kolinda Grabar-Kitarović. Prvo mjesto osvojila je Srednja škola Vrbovec, drugoplasirana je Gimnazija Požega, a treće mjesto pripalo je Srednjoj školi Ivanec.</p>
<p>»Pokazali ste velik interes za učenje o EU«, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović i dodala da je više od 700 učenika iz 150 srednjih škola sudjelovalo na Euquizu. Ministrica je istakla da će se uskoro u školama dijeliti knjigu »EU for you«, koja na specifičan način tumači EU i hrvatski put u europske intergracije. </p>
<p>»Nadam se da će knjiga preko učenika naći put do njihovih roditelja, djedova i baka«, dodala je ministrica. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih intergracija organizira kviz već četvrtu godinu potičući mlade na istraživanje i produbljivanje znanja o europskim intergracijama i značenju toga procesa za Hrvatsku.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Učenici brinu o svakom papiriću</p>
<p>Projekt eko-škole pokrenula je Međunaro-dna zaklada odgoja i obrazovanja za okoliš </p>
<p>Podizanjem zelene zastava Osmogodišnja škola Klinča Sela u petak je, nakon godinu dana priprema, dobila status Međunarodne eko-škole. </p>
<p>»U projekt smo ušli sigurno i odgovorno pa dobivanje toga ekološkog statusa nije bilo neočekivano«, radosno je komentirala Dragica Mraković, ravnateljica škole. »Puno pažnje pridajemo ekologiji, a nakon dobivanja statusa Međunarodne eko-škole još više moramo intenzivirati rad, jer riječ je o dugoročnom projektu«, dodala je ravnateljica Mraković. </p>
<p>Projekt eko-škole pokrenula je Međunarodna zaklada odgoja i obrazovanja za okoliš, a u Hrvatskoj ga koordinira Pokret prijatelja prirode Lijepa naša. »Škola je prošla sedam programskih koraka koji uključuju ekološko osvješćivanje učenika i djelatnika škole, ali i lokalne zajednice. Eko-status je dokaz standarda koji je škola dostigla«, objasnila je Leopoldina Beljan, programska voditeljica Međunarodne eko-škole. A Natka Glasinović, iz Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, dodala da je svrha projekta naučiti djecu očuvanju životnog okoliša. Osnovna škola Klinča Sela, koja broji 525 učenika, ima eko-patrolu i eko-redare. »Čistimo okoliš, ali i upozoravamo naše kolege da ne bacaju papire. Oni iz starijih razreda ponekad nas i ne slušaju«, objasnio je Bruno Sakoman, učenik četvrtoga razreda . »Neki nam kažu da svijet neće propasti zbog jednog odbačenog papira«, nadovezala se Ivana Budišćak, također učenica četvrtoga razreda. »Ako neće drugi, sama ga pokupim«, dodala je. </p>
<p>Škola u Klinča Selima u petak je proslavila i svoj dan, a podizanju zelene zastave prethodio je prigodni program u kojemu su sudjelovali učenici područnih škola iz Repišća i Kupinca, Klinčaselske mažoretkinje te pjevački zbor, folklorna, tamburaška, dramska i recitatorska skupina škole. </p>
<p>»Ovo je veliki korak za našu školu, jer smo se jako trudili. I učenici drugih škola trebali bi se brinuti o zbrinjavanju otpada i paziti na prirodu«, rekla je Petra Suša, učenica šestoga razreda. </p>
<p>Uz školu u Klinča Selima, status Međunarodne eko-škole na području Zagrebačke županije imaju i osnovne škole Ljudevita Gaja i Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Osnovna škola Đure Deželića iz Ivanić Grada. Status se dobiva na dvije godine, a ako se škola pridržava ekoloških normi može ga i obnoviti.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Proslava Budina rođendana</p>
<p>SEOUL</p>
<p> - Budisti diljem svijeta pripremaju se za proslavu 2550 obljetnice Budina rođenja. U glavnom gradu Južne Koreje - Seoulu, na lampione se za dobru sreću vješaju kartice s imenima. [REUTERS]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Rođendanski koktel za Split</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Split je prvi grad u Hrvatskoj koji je za svoj rođendan dobio koktel. Gradu koji će u nedjelju na blagdan svoga zaštitnika sv. Duje proslaviti 1701. godinu, Badel 1861 u petak je darovao piće pod nazivom »Semafor«. »Semafor« je predstavljen u istoimenoj splitskoj kultnoj kavani, koja gotovo četiri desetljeća okuplja sve one koji »u Splitu nešto znače«. Kumovi koktelu bili su nutricionistica i dijetetičarka Olja Martinić te pjevač Tedi Spalato. [I. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kina proizvela prvog »osobnog robota« </p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kina je proizvela svog prvog »osobnog robota« koji pomaže u kućanstvu, a zna se, među ostalim, spojiti na Internet i vlasnike opskrbiti svježim vijestima te izvijestiti o vremenskoj prognozi. Liangliang, visine od oko 80 centimetara u stojećem stavu, može hodati i obilaziti zapreke, te izvoditi zadaće po nalogu. Njegov proizvođač Xinsong Automation Co., objavio je da robot može »pružati usluge u obrazovanju, zabavi i sigurnosti« te djelovati kao osobni pomoćnik. Pri predstavljanju javnosti, Liangliang je primio poruku s mobitela kojom ga je djelatnik tvrtke tražio da ga izvijesti o stanju u kući. Liangliang je odgovorio porukom: »Temperatura 22 stupnja Celzijevih i stanje redovno u domu«. Liangliang je na kineskom dupliciranje piktograma »blistav« i »svijetao«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Proradio vulkan na Javi</p>
<p>YOGYAKARTA</p>
<p> - U središnjem dijelu Jave proradio je vulkan Mount Merapi. Vulkan se nalazi u blizini grada Yogyakarta. Stručnjaci prognoziraju da bi vulkan Mount Merapi mogao eruptirati bilo kada, upozoravajući da bi što prije trebalo evakuirati stanovništvo iz okolnih područja. Planinom je već u petak tekla lava. U središnjem dijelu Jave u blizini vulkana živi, procjenjuje se, oko 10.000 ljudi. [REUTERS]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Porinovac bez financijske potpore</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Riječki glazbenici ove godine nominirani su za 17 Porina, a u Rijeku su donijeli šest. Tim povodom primio ih je riječki gradonačelnik mr. Vojko Obersnel, darovavši im srebrnjak Sv. Vida. Nagrađeni su Elvis Stanić, Let 3, te klapa Fortunal. Elvis Stanić prigovorio je gradskoj upravi što njegov Porinom nagrađeni album nije dobio i financijsku potporu Kulturnog vijeća Grada Rijeke za promociju. [LJ. M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Afrikanci su strastveni kazalištarci</p>
<p>»Često nas financira Europa pa ponekad u Africi ne radimo kazalište kakvo bismo voljeli, nego kakvo će se svidjeti Europljanima«</p>
<p>Treći festival frankofonoga međunarodnog kazališta u zagrebačkom Teatru ITD u četvrtak na večer otvorio je Shakespeareov »Hamlet« u režiji i adaptaciji Sergea Limbvanija Huguesa iz Konga, koji i glumi Hamleta, te u izvedbi afričke skupine Boyokani. Gledalište ITD-a bilo je popunjeno, i to ponajviše studentima, koji su na kraju »Hamleta«, koji je u ovoj adaptaciji postao tragikomedija na afrički način, osmočlani ansambl pozdravili burnim pljeskom. </p>
<p>Priču o danskom kraljeviću Limbvani je odlučio iskoristiti kako bi govorio o problemima afričkih žena tjeranih u prisilne brakove. »Hamlet« stoga postaje priča o Gertrudi koja se morala mlada udati za staroga kralja, kojega zatim, uz pomoć njegova brata, ubija. </p>
<p>Limbvaniju to nije prvi susret sa Shakespeareom, kako nam je rekao u kratkom razgovoru nakon predstave, radio je već »Otela« i »Romea i Juliju«. Shakespeare ga jako zanima i kroz njegova djela želi progovoriti o problemima koji muče suvremenu Afriku. </p>
<p>U njegovu »Hamletu« uz klasičnu glazbu, jazz i japansku glazbu može se čuti i vidjeti i tradicionalni afrički ples i pjesma. »Glazba i ples, koji je jezik tijela, dio su naše kulturne baštine i naš izričaj. Ne koristim glazbu radi glazbe ili ples radi plesa, oni moraju biti u funkciji predstave. Primjerice, kada Hamlet pjeva i pleše sa svojim prijateljima iz djetinjstva, to je jedini trenutak njegove sreće u inače teškoj situaciji u kojoj se nalazi. Tu sreću sam odlučio pokazati našim folklorom. S druge strane, u jednoj sceni pantomime posegnuo sam za japanskim kazališnim izričajem i japanskom glazbom jer smatram da kabuki bolje funkcionira na nivou pantomime nego bilo koja druga forma«,objašnjava Limbvani. </p>
<p>Kako su gostovanja kazališta s Crnog kontinenta u nas prilično rijetka, ovu smo priliku iskoristili kako bismo saznali i nešto više o afričkom teatru. »Kazalište u Africi ponajviše pati zbog nedostatka novca pa ga često financira Europa. To je razlog zbog kojega ponekad afrički kazalištarci ne rade kazalište kakvo bi voljeli, nego kazalište koje će se svidjeti Europljanima«, ispričao nam je Limbvani. No, kada bi radili ono što bi željeli, nastavlja, bio bi to autentičan i tipičan afrički teatar koji se temelji na liku pripovjedača. Pripovjedač je istodobno i plesač i pjevač i glazbenik i igra na praznoj sceni, a svojim umijećem nadomješta i scenografiju i rekvizitu. »Tu leži naša snaga«, naglašava Limbvani.</p>
<p>A kako djeluje afričko kazalište? Ima mnogo kazališnih skupina dok nacionalna kazališta postoje tek u pojedinim državama, odgovara nam redatelj. Kongo je svojedobno u vrijeme komunizma imao nacionalno kazalište, a ovoga trenutka ima ga Senegal. Njega u potpunosti financira država i, prema Limbvaniju, »ne vrijedi ništa«. »Nacionalni teatar ima svoj stalni ansambl što je velik problem, jer tada umjetnici postanu službenici, imaju stalan posao i, rade li ili ne rade, primaju istu plaću«, ispričao nam je Limbvani i nama poznati problem i zaključio kako je »takav sustav ubio kazalište u Africi i zemljama koje imaju nacionalno kazalište«. </p>
<p>Na repertoarima njihovih kazališta i kazališnih skupina ponajviše se izvode afrički autori, no sve su prisutniji i suvremeni zapadni pisci. Njih otkrivaju najčešće preko brojnih europskih redatelja koji, zahvaljujući institucijama poput Francuskog i Goetheova instituta te Britanskoga savjeta, posljednjih godina sve učestalije borave u Africi, gdje održavaju kazališne radionice, seminare i s domaćim glumcima stvaraju predstave. Njihov rad djelomično popunjava rupe u skoro nepostojećem kazališnom edukacijskom sustavu. Naime, na cijelom kontinentu postoji tek nekoliko kazališnih škola, koje, kako kaže Limbvani, ili nisu kvalitetne ili su napravljene po zapadnom modelu. </p>
<p>»Većina Afrikanaca su, poput mene, strastveni autodidakti, koji vole kazalište i jednostavno se bace u vatru«, zaključuje redatelj Serge Limbvani.</p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dirljive samoće naših dana </p>
<p>Predstave nalaze dramske i tematske srodnike, udružene u istraživanju univerzaln-osti egzistenci-jalne tjeskobe, straha i nemoći</p>
<p>Kao i prethodnih godina, i ove je godine sam početak 13. izdanja Međunarodnog festivala malih scena u Rijeci, umjetničkog ravnatelja Nenada Šegvića, izazvao veliko zanimanje svekolike hrvatske javnosti, okupivši i znatan broj kazališnih kritičara i teatrologa. Uvod u tu važnu kazališnu manifestaciju koja se ovoga puta bavi psihologijom zatvorenih i izoliranih svjetova, na osebujan način pružila je, na otvorenju Festivala u srijedu na večer, predstava »Vrata do...«, jednog od najzanimljivijih hrvatskih kazališnih umjetnika, Renea Medvešeka, u izvedbi Zagrebačkoga kazališta mladih.</p>
<p> Šutnja i rezignacija Mije P. iz spomenute predstave nastale po motivima pripovijesti »Jedanaest uboda ljutnje« Svjetlana Lacka Vidulića, u pomno odabranom i složenom programu sastavljenom od 12 europski relevantnih i nagrađivanih teatarskih ostvaraja izbornika Hrvoja Ivankovića, na riječkom festivalu nalazi niz svojih dramskih i tematskih srodnika, udruženih u istraživanju univerzalnosti egzistencijalne tjeskobe, straha i nemoći. Stoga je sasvim logičan nastavak, tako sastavljenom odabiru, bila predstava, znakovita naslova »Marija Stuart, ubitačni casting«, u izvedbi stuttgartske produkcije TART i u režiji Švicarka Christine Rast, publici predstavljene u četvrtak u prostoru Filodrammatice. </p>
<p>Riječ je o intrigantnom, sugestivnom tekstualnom kolažu (nadahnutom dramom »Marija Stuart« Friedricha Schillera) u čijem su nastajanju, uz redateljicu sudjelovale i dvije glumice, po vokaciji performerice, Johanna Niedermueller (tumačila je kraljicu Elizabetu) te Sigrun Kilger (Marija Stuart). Zamišljen susret dviju neosporno zanimljivih povijesnih osobnosti, koje najdublje veže obostrana mržnja, bila je njemačkim autoricama polazište za efektnu i glumački iznimno jaku, no istodobno filigranski iznijansiranu kazališnu suigru, koja podcrtava njihove različitosti, dok za gledatelja ostaju otvorene knjige za interpretaciju.</p>
<p> A upravo su one moguće, znamo li da su autorice predstavu začele u doba iračke krize i učestalih govora Georgea Busha o njezinu ishodu. Stoga je moguće u Elizabeti iščitati i tiransku autokratkinju i predšasnicu sveopćeg globalizma, neokolonijalizma i kapitalističkog sustava, kao i dosljednu predstavnicu protestantske bijele populacije, iznimno utjecajne u svijetu, a u Mariji Stuart pobožnu katolkinju čija se predanost vlastitoj vjeri opasno približava vjerskom fundamentalizmu.</p>
<p>U kostimima, koje čine neobičan spoj renesansnih krinolina i sportske opreme, obasjane obojenim reflektorima što dočaravaju njihova rasploženja, dvije glumice ulaze sa svojim likovima u koketiranje s protokom vremena, pa se prošlo i sadašnje miješaju na šarmantan i duhovit način. Tako Elizabeta čita »The Financial Times« i komentira vanjsku politiku i postupke premijera Blaira, obožava prepečenac, dok joj Marija, u majici obljepljenoj slikom Majke Božje, dodaje toster, što se može okarakterizirati pomalo blasfemično.</p>
<p> U predstavi se tematzira i sport, konkretno golf, koji je iz svoje škotske postojbine upravo Marija Stuart donijela u Francusku, pa se i u tome mogu pronaći određene političke implikacije, jer, dakako, njemačka »Marija Stuart, ubitačni casting« može se shvatiti kao nametljivo politička predstava.</p>
<p>No, u tolikoj količini pretpostvaka, čini se da je moguće smetnuti s uma kako su autorice, u prvom redu, ostvarile jednu strogo strukturiranu, djelomično i napornu i hermetičnu, pomalo eurokazovsku predstavu, ispričale pripovijest o dvije ženske osamljenoti, gotovo u potpunosti lišene ljubavi te zarobljene u ideologije i religioznosti iz koje ne mogu pronaći izlaz, ni kao vladarice niti kao fragilne ženske duše žedne ljubavi.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kino »Zagreb« zapelo u proceduri </p>
<p>Obnova će čini se početi tek nakon turističke sezone </p>
<p>PULA</p>
<p> – Sasvim je izgledno da su se gradski oci Pule zaletjeli kada su najavljivali da će obnova, na žalost jedinog, pulskog kina »Zagreb« biti završena do početka 53. pulskoga filmskog festivala. Naime, kako doznajemo, s obnovom će se započeti tek negdje u rujnu, a do tad treba pripremiti još mnoge stvari. </p>
<p>Projektna dokumentacija je napravljena, kaže nam pročelnica za kulturu Grada Pule Klara Udovičić, no čeka se građevinska dozvola, treba provesti natječaje za izvođača radova na obnovi i natječaj za kupnju tehnike za kino, a čeka se i iseljenje ugostiteljskog objekta iz prizemlja kako bi ulaz u kino bio reprezentativniji. </p>
<p>Mladen Lučić, ravnatelj Javne ustanove Pula film festival, koja je preuzela skrb o jedinom pulskom kinu, kaže kako je kašnjenje stvar procedure, te da je možda čak i bolje polako promišljati obnovu kina »Zagreb«, budući da će se u njegovoj unutrašnjosti naći i manji filmski muzej.</p>
<p> Filmski festival u Puli i ovog će se ljeta, nadajmo se posljednji put, stiskati u Circolu, prostoru Talijanske zajednice, koji će poslužiti kao festivalski centar.</p>
<p> Nakon obnove festivalski centar postat će jedini pulski kinematograf »Zagreb«, a iznad njega smjestit će se i prostori Javne ustanove Pula film festival.</p>
<p> Jedna od zapreka u obnovi kina, kažu nam sugovornici, jest i ta što je ljeti u Puli zabranjena gradnja zbog turističke sezone, no to se moglo znati i prije, a ne najavljivati nešto što nije ostvarivo. Obnova kina »Zagreb« stajat će oko 7,5 milijuna kuna. Uredit će se tako da zadrži ugođaj 30-ih godina prošlog stoljeća, kada je i izgrađeno.</p>
<p>Također nakon građevinskih zahvata, uz to što će nestati ugostiteljski objekt na samom ulazu, kino će dobiti i dva ulaza za gledatelje sa strane Kaštela te s korza te ugostiteljski objekt sa strane.</p>
<p> Prostori kina produljit će se i na prostor gdje je danas butik s odjećom u prizemlju, te će se dobiti unutarnja komunikacija između prostora, sasvim novo predvorje u kojem će se naći izlošci novoga filmskog muzeja, no pojedinosti nisu još do kraja razrađene. Nakon obnove imat će i najsuvremeniju tehničku opremu za prikazivanje filmova, ostaju balkon i parter, s time da će parter imati 100 mjesta manje, odnosno 350 sjedećih mjesta, koja će biti postavljena na povišenu razinu kako bi se moglo bolje gledati projekcije. Također prvi će red biti prilagođen osobama s invaliditetom.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Krivotvorine s popustom </p>
<p>Cijena slika od tisuću do tri tisuće eura</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon izložbe u zagrebačkom hotelu Regent Esplanade, legalni krivotvoritelj u likovnoj umjetnosti, profesor Daniele Ermes Donde predstavio je svoje kopije najpoznatijih svjetskih umjetničkih djela u četvrtak i u splitskom hotelu Park. </p>
<p>Na hotelskoj terasi postavio je šator, a u njemu izložio pedesetak krivotvorenih radova Van Gogha, Renoira, Modiglianija, Moneta, Leonarda da Vincija, Andyja Warhola i Gustava Klimta. Za zbirku umjetnina s područja legalnih krivotvorina Donde je 1984. godine dobio titulu počasnog doktora moderne i suvremene umjetnosti na Pro Deo Luisu, jednom od newyorških fakulteta. </p>
<p>Na prodajnoj izložbi, koja će u Splitu gostovati do 7. svibnja, Donde će kupcima izdavati i potvrde o krivotvorinama, a cijene izložaka prilagođene su standardu zemlje u kojoj gostuje. U Splitu se slike mogu kupiti po cijeni od tisuću do tri tisuće eura, dok iste umjetnine u Monte Carlu, primjerice, postižu cijenu i do 20 tisuća eura.</p>
<p> Talijanski vještak za krivotvorine zalaže se za to da umjetnost krivotvorenja postane ravnopravna ostalim umjetnostima, što je, prema njegovu mišljenju, veliki prinos u borbi protiv krijumčarenja umjetninama i prodaji falsifikata.</p>
<p> Donde objašnjava kako krivotvorine dobivaju na vrijednosti kada ih kupi neka slavna osoba, a takvih ima i u Hrvatskoj, no njihova imena nije htio otkrivati.</p>
<p> Donde je začetnik faux-arta, legalnog krivotvorenja, a u švicarskom gradu Luganu otvorio je i akademiju u kojoj mlade umjetnike podučava tomu načinu slikanja. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Gruboroviću nagrada »Zvonimir Golob«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Duško Gruborović dobitnik je nagrade »Zvonimir Golob« za 2006. godinu za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu. Nagrada, koja se sastoji od prigodne plakete, pripala je Gruboroviću za pjesmu »Jedino još ovdje«. Na natječaj za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu »Zvonimir Golob«, koji četvrtu godinu organizira Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR), radove su poslala 644 autora i pristiglo je oko dvije tisuće pjesama. Prosudbeni sud radio je u sastavu: Marija Peakić-Mikuljan (predsjednica), Mladen Pavković i Kostadinka Velkovska. Duško Gruborović je poznati hrvatski glumac. [K. R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Lopez razljutio Kužea</p>
<p>Maksimirskog trenera razljutile špekulacije oko eventualnih pojačanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vidljivo je neraspoložen, pa čak i ljutit bio Dinamov trener Josip Kuže na druženju s novinarima dan uoči prvenstvenog okršaja protiv Osijeka u Maksimiru (17 sati). Nervoza u »plavim salonima« posebno nas čudi, jer upravo bi Kuže subotnjom utakmicom trebao osvojiti prvi trofej u svojoj trenerskoj karijeri. Do kraja sezone preostala su tri kola i Dinamu nedostaje još samo bod kako bi i teoretski osigurao naslov prvaka.</p>
<p>Rijeka zaostaje osam bodova i već je gotovo sigurno da joj niti eventualne sve tri pobjede do kraja prvenstva neće biti dostatne kako bi prestigla maksimirsku družinu. U subotu gostuje kod Kamena Ingrada u Velikoj, dakle kod trenutačno posljednjeplasirane momčadi Lige za prvaka. No, i Veličani još uvijek jure »barem« Intertoto kup, a uz to su i ohrabreni nedavnom pobjedom protiv Varteksa u Varaždinu. Rijeka je, primjerice, tri dana kasnije na tom istom stadionu u Varaždinu primila čak pet pogodaka. I taj detaljčić, dakle, sugerira da bi se Kamen Ingrad i te kako mogao dočepati pobjede protiv vjerojatnoga novog doprvaka. </p>
<p> No, što je to razljutilo maksimirskog trenera, zbog čega je u predvečerje svoga najvećega trenerskog uspjeha nervozan? Pa, Dinamo, zagrebački i hrvatski nogomet trebaju smirenoga, staloženoga i uvijek racionalnoga Kužea. </p>
<p> »Ako mi netko od novinara spomene još koje ime, samo ću reći - boli me...«, ljutito je, šireći ruke u znak čuđenja i nevjerice, ispalio Kuže, nastavivši:</p>
<p>»Stvarno ste mi lijepo 'uvalili' Lopeza. Pa, što sve ljudima neće pasti na pamet!?« </p>
<p> Toga je dana u nekim medijima osvanula najava dolaska Argentinca Claudija Lopeza, bivšeg napadača Valencije i Lazija, a sada člana Americe iz Ciudad de Mexica. Pa, iako novinari upravo Kužea izdvajaju kao izvor ove vijesti, on s čuđenjem odbacuje ideju o Lopezu. No, niti Kuže nije baš uvijek bio vjerodostojan u svojim iskazima. Tko zna, možda je riječ o Davidu Lopesu, Brazilcu iz Osijeka. Naposljetku, taj će Lopes doista doći u Maksimir - u subotu u 17 sati u dresu Osijeka. </p>
<p> »Dolazi nam utakmica koju iznimno ozbiljno shvaćamo. Želimo i teoretski ostvariti naš osnovni cilj, osvajanje naslova prvaka. Nadalje, Osijek je momčad koja nam je ove sezone zadavala najviše problema i upravo protiv nje želimo dokrajčiti posao. Imaju kvalitetu i način igre koji nama ne odgovara. Osim toga, i Osječani će biti iznimno motivirani, jer i ovom utakmicom rješavaju neke svoje želje u prvenstvu«, naglasio je Kuže. </p>
<p> U subotnjoj utakmici maksimirski trener neće moći računati na kartoniranog Vedrana Ćorluku, kojem će to ujedno biti prvi izostanak s neke prvenstvene utakmice u ovoj sezoni. Dvojben je i nastup Eduarda, koji ima problema s ozljedom zgloba. </p>
<p>»Postoji mogućnost da Eduardo zaigra, ali sad je tek na 70-ak posto. Igrat će samo ako bude sto posto spreman.« </p>
<p> A koga bi Eduardo eventualno izgurao iz najavljenog sastava? Možda Andersona?</p>
<p>»Ne znam. Najlakše bi bilo igrati s tri napadača. Ma, igrao bih ja i s pet napadača kad bih imao povjerenja da će to biti najbolje odrađeno. Razmišljam o koncepciji momčadi, a ne o imenima«, pojasnio je Kuže, najavivši pritom sljedeći sastav: Turina - Etto, Drpić, Carlos, Čale - Buljat, Mamić, Chago; Modrić - Bošnjak, Anderson.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Veliki i mali </p>
<p>Tko je kriv Daliću što se umjesto udarca poslužio riječima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Onaj tko kaže da je u našem nogometu Kodeks ponašanja mrtvo slovo na papiru, debelo se vara. Dovoljno je, pogotovo ako dolaziš iz manjega kluba, glasno posumnjati u neke sudačke odluke i odmah si pod udarom pravde gladnih disciplinskih sudaca, kao što je to slučaj sa Zlatkom Dalićem, trenerom Varteksa. </p>
<p>No, ako si iz »zaštićenog« kluba pa si usput u svečanoj loži ošamario gosta ili nekoliko dana kasnije zaprijetio da ćeš sucima rukama izvaditi oči ako oštete tvoju momčad, nikomu ništa. Disciplinski organi saveza najednom samo što ne poručuju: ništa ne vidimo, ništa ne čujemo... Posebno će se dotični praviti da ne postoje ako kao eksponirani nogometni djelatnik u trenutku neraspoloženja poručiš i sucima i nogometnoj organizaciji i javnosti da te previše ne povlače za riječ, jer znaš što se događa u našem nogometu, budući da si sam kupovao prvenstva i suce.</p>
<p>No, otkad je svijeta i vijeka uvijek su postojali veliki i mali, oni na koje se razni kodeksi, zakoni i pravila primjenjuju samo u iznimnim slučajevima te oni koji trebaju opravdati postojanje normi kao svrhu postojanja sustava. Stoga ne treba čuditi što je odmah, čim je izgovorio svoje mišljenje o sucu uzvrata finala Kupa Alojziju Šuprahi kao »velikom, dobro znanom lopovu kojeg ne želi nitko osim Dinama i Slavena Belupa«, Dalić odmah suspendiran. </p>
<p>Pritom kaznu neće služiti samo zbog uvrede suca, nego prvenstveno zato što je uvrijedio sudačku organizaciju time što se zapitao kako takav sudac uopće može suditi finale Kupa. Dapače, smatra da je odgovornost sudačke organizacije tim veća, jer se takvom »sucu-lopovu« omogućuje i počast time što će se rukovati s predsjednikom države. Sve je to više nego dovoljno da se za Dalića očekuje primjerena kazna, kakvu je uostalom u srijedu dobio Tomislav Kezelj, predsjednik Varteksa. </p>
<p>Vidjevši neke nečasne sudačke namjere i u prvoj utakmici finala Kupa u Rijeci, Kezelj je na račun službenih lica saveza izgovorio sve i sva te je već drugi dan bio suspendiran. A kakva će biti konačna kazna i za njega i za Dalića znat će se 9. svibnja. No, već sama činjenica da je Kezelju u srijedu bilo zabranjeno kretanje u svom klubu i susret s predsjednikom Mesićem ocjenjuje se dovoljnom kaznom. </p>
<p>A kako će Dalić proći, ne treba sumnjati, no sigurni smo da bi bolje prošao da je nekoga udario ili mu prijetio vađenjem očiju, umjesto što je dotičnog nazvao lopovom.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Na Poljudu u prvom planu pojedinci</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U ovom, 30. kolu hrvatskog prvenstva ogled Hajduka i Varteksa nije na tragu susreta ta dva kluba iz prošle dvije sezone. Raspored je u oba prvenstva namjestio da »bijeli« svoj put do naslova hrvatskog prvaka završavaju pobjedom protiv »bumbara«. Trijumfima s 2-0 i 6-0 Hajduk je svoju povijest obogatio s dva naslova najbolje hrvatske momčadi. No, ove je subote to dvoboj bez pravog naboja, Varteks mirno ide prema trećem mjestu, a Hajduk je daleko od četvrte pozicije i izlaska u Europu. </p>
<p>Međutim, ima razloga za dolazak na Poljud. Varteks je ovog proljeća igrao najbolji nogomet na našim travnjacima, što je potvrdio u uzvratu finala Kupa, pobijedivši Rijeku sa čak 5-1. Šteta je samo što sebe nije uspio razveseliti već tek pokvariti slavlje Riječanima. Ukupni rezultat 5-5 (Rijeka je trijumfirala zahvaljujući pogotku u gostima) pokazuje da su mladi varteksovci kvalitetni sportaši, pa nije čudo što su barem trojica igrača - Šafarić, Pokrivač i Jertec - na popisu želja splitskoga kluba. </p>
<p>Dodamo li da bi na tribinama mogli osvanuti skauti inozemnih klubova, a najavljuju se iz glasovitog Celtica, susret bi trebao pokazati mogućnosti pojedinaca. Nema opterećenja rezultatom, već samo dobrom igrom. Posebno će, pak, biti motivirani Pletikosa i Niko Kranjčar, dva Hajdukova reprezentativca za koje je zainteresiran škotski prvak. </p>
<p>»Dolazi nam goropadni Varteks. Za igru protiv Rijeke u uzvratu Kupa moram čestitati svom bivšem igraču, a danas kolegi Zlatku Daliću. Mi idemo pobijediti, pokušati se približiti Osijeku, ako je to moguće. Neće biti lako, a jedan je od razloga što mi nismo u mogućnosti istrčati s najboljim sastavom«, rekao je Luka Bonačić, trener Hajduka.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novo posrnuće »Stare dame« </p>
<p>Mjesec dana uoči Svjetskog prvenstva Italiju drma skandal s prisluškivanjem telefonskih razgovora, koji teško optužuju sportskog direktora Juventusa Luciana Moggija. Biranje sudaca u dogovoru s povjerenikom suđenja Pierluigijem Pairettom, koji je za to nagrađen skupocjenim Maserattijem i tko zna još čime, najnoviji je grijeh Juventusa koji je lani ostao bez svog liječnika Riccarda Agricole zbog sumnje u »čarobiranje« s injekcijama i kutijicama lijekova. </p>
<p>Inkriminirajuće razgovore Luciano Moggi nije vodio samo s Pairettom, kojeg je talijanski nogometni savez odmah smijenio iz Uefine sudačke komisije i na njegovo mjesto postavio Pierluigija Collinu, već i sa svojim sinom Alessandrom koji vodi menadžersku agenciju Gea. U Italiji se uvijek provlačilo kako La Vecchia signora, torinska »Stara dama«, uživa laganu sudačku naklonost, ali skandal s telefonskim razgovorima i službenom istragom gurnuli su priču sa sudačkim namještanjem dalje nego što je itko mogao zamisliti. </p>
<p>Dan nakon što je Moggi, odbio dati bilo kakav komentar, brojni su upitnici srušili Juventusov »silenzio stampa« i pred novinare je izašao glavni direktor kluba Antonio Giraudo, no njegov je istup bio tek pozivanje na Juveov ugled, a istragu je nazvao urotničkom. U nogometni savez (FIGC) još su 13. ožujka od torinskih istražitelja stigle 272 stranice dokaznog materijala, a predsjednik FIGC-a Franco Carraro najavio je brzu i pravednu istragu. Juventusu, koji je dva kola udaljen od naslova prvaka, proslava bi mogla biti jako gorka.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Gradski derbiji u Zadru i Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U 8. kolu A-1 lige košarkaša najzanimljivije će biti u gradskim dvobojima, u Trnskom Zagreb dočekuje Cibonu, dok u Jazinama igraju Borik i Zadar. </p>
<p>U slučaju iznenađenja Borik dostiže Zadar</p>
<p>U subotu će momčad Vlade Vanjka imati veliki test protiv momčadi koja je u prošlom kolu namučila cibose. Zadar bi, želi li vratiti mir u svlačionicu i klupske prostorije, protiv Borika trebao pokazati da je doista prva momčad u Donatovu gradu. Ovako, dijeli ih jedan bod, pa bi Borik, u slučaju iznenađenja, dostigao »starijeg brata« na ljestvici. </p>
<p>U Trnskom u nedjelju Zagreb i Cibona imaju prvi okršaj u domaćem prvenstvu, ovosezonski dvoboji u Goodyear ligi otišli su na Ciboninu stranu. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Zagrebov mladi centar Ante Tomić ponoviti prosjek od 20 poena i 10 skokova, koji je imao na posljednje tri utakmice. Trener »mrava« Zdravko Radulović i dalje zbog nediscipline ne računa na Joška Garmu i Ozrena Mišića, dok Cibonin trener Dražen Anzulović neće moći računati na ozlijeđenog Bennetta Davisona.</p>
<p>Košarkaši Splita CO pobjedom u subotnjem ogledu protiv Svjetlosti iz Slavonskog Broda vjerojatno bi potvrdili nastup u doigravanju i viziranje regionalne lige. </p>
<p>U dosadašnjem su dijelu prvenstva držali nepobjedivost svog doma pa se očekuje da će Woodward, Millage, Kaštropil, Perić, Kedžo i društvo novom pobjedom učvrstiti poziciju prvog pratitelja Cibone. </p>
<p>Najveći je problem »žutih« igra u obrani, a do pobjeda se uglavnom dolazi bogatim napadačkim arsenalom. Millage i Woodward razigravaju svoje suigrače i tada je Split ubojit. Međutim, kad treba braniti svoj koš, kao što je bio slučaj u Zagrebu protiv Cibone, na površinu ispliva neuvjerljivost Splićana. Slabosti ispod svoga koša reflektiraju se na igru u napadu. Nestane sigurnosti i dogodi se katastrofa, kao u slučaju Cibona. Stoga bi susret kao ovaj protiv Svjetlosti trebao poslužiti i za podizanje razine igre u obrani. »Najvažnije nam je pobjeđivati kod kuće, pa i stoga susret sa Svjetlosti igramo s imperativom pobjede. Momčad iz Broda se pojačala u odnosu na prvi krug domaćeg prvenstva i sposobna je iznenaditi, pa od svojih igrača tražim ozbiljnost«, rekao je trener Splita CO Ivica Skelin. [I. P. A./R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mladost u subotu po dva naslova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odbojkašice i odbojkaši Mladosti u subotu imaju prvu meč-loptu za naslov hrvatskih prvak(inj)a. Oba sastava sa Save imaju prednost 2-0 u finalu i do krune im nedostaje još jedna pobjeda. Mladostaši će je loviti u Domu odbojke Bojana Stranića (15 sati) protiv Varaždina, kojeg su svladali u svih šest ovosezonskih ogleda. Zato se čini vrlo izglednim da će već u subotu momčad Lea Barića otvoriti šampanjac i nakon dvije godine podići pehar. </p>
<p>Mladostašice će imati teži posao, jer će treću pobjedu tražiti u gostima kod Rijeke (Dvorana Mladosti, 20 sati). Prve su dvije utakmice otišle u peti set, a trener Zagrepčanki Nenad Komadina poručuje da ne bi imao ništa protiv da i treći dvoboj završi na isti način. Komadina bi u tom slučaju kratku epizodu na klupi mladostašica zaključio bez poraza. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mirko Filipović svladao Minawu </p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Hrvatski borac Mirko Filipović u dvoboju 1. kola Pride Grand Prix turnira, u Tokiju je nokautom u prvoj minuti borbe svladao Japanca Ikuhisu Minowu. Filipović je vrlo brzo srušio Minowu na parter i nekoliko ga puta snažno pogodio šakamu u glavu te je Japanac ostao nemoćno ležati na tlu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Kosovo više ne može natrag </p>
<p>Referendum u Crnoj Gori teče po europskim pravilima i zadovoljan sam što to tako ide i što nemamo nekih većih incidenata </p>
<p>Izuzetni je interes u Solunu koji je ugostio deset premijera i predsjednika zemalja jugoistočne Europe vladao oko odluke Europske unije o prekidu pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom zbog neizručenja Ratka Mladića. Predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović komentirao je najnovije događaje oko nesuradnje s Haagom, ali i budućeg referenduma u Crnoj Gori i stanja na Kosovu.</p>
<p>•Kako će se razvijati odnosi SCG s Haagom, a time i s Europskom unijom?</p>
<p>- Zabrinut sam i tužan zbog činjenice što »slučaj Mladić« nije definitivno skinut s dnevnog reda. Vjerujem da su svi oni koji su radili na tim poslovima željeli da se to završi. No, kad jedanput izgubite tri godine onda je teško to završiti za mjesec dana. U svakom slučaju, ta se stvar mora završiti, jer bi u protivnom za Srbiju i Crnu Goru Europa bila zatvorena.</p>
<p>•Znači li to da rješenja »slučaja Mladić« otvara vrata Europe?</p>
<p>- Da, Mladić je ta šifra ili ako smijem reći tamni oblak koji nas pritišće sve ove godine. Ako se ne riješi sljedećih mjeseci, može trajno zaustaviti nešto što je realna želja građana i u Srbiji i u Crnoj Gori. Dobro je što nas u tim nastojanjima podržavaju susjedi, među kojima i Hrvatska. </p>
<p>•Ovih su se dana pojavile pretpostavke da ćete podnijeti ostavku uoči referenduma u Crnoj Gori?</p>
<p>- Referendum u Crnoj Gori teče po europskim pravilima, i zadovoljan sam što to tako ide i što nemamo nekih većih incidenata. Vjerujem da će rezultat referenduma pokazati što misli većina građana Crne Gore. Očekujem da u svim ovim poslovima moramo biti odgovorni. Mogao sam i do sada podnijeti ostavku, ali nisam jer imam obvezu prema poslovima koji spadaju u moje dužnosti. </p>
<p>Ja sam predsjednik Srbije i Crne Gore sve dok ta država postoji. Ako građani Crne Gore odluče drukčije, onda će to podrazumijevati neku moju reakciju. Ona neće biti pojedinačna, niti čin za medije, već čin koji je okrenut prije svega dobrim odnosima Srbije i Crne Gore. Treba sačekati.</p>
<p>•Je li to demanti najava koje su se pojavile u tisku?</p>
<p>- Vjerojatno su izvori medija ipak manje pouzdani od mojih, jer moje izvore ja kontroliram! Ja sam došao na mjesto predsjednika u najboljoj namjeri da Srbija i Crna Gora što prije dođe do europskih institucija i podjednako sam branio interese i Srbije i Crne Gore. Mogu svakome pogledati u oči. Došao sam iz Crne Gore i vratit ću se u Crnu Goru.</p>
<p>•Hoće li suspenzija pregovora iz Bruxellesa utjecati na referendum u Crnoj Gori?</p>
<p>- Mislim da to ne treba vezivati. Svi želimo ići naprijed, a to u ovom trenutku šteti i Srbiji i Crnoj Gori. Bitno je da na čelu Srbije budu demokratske snage, jer će to biti i crnogorski uspjeh. Zato ovo što se događa u Beogradu nije nešto što može u Crnoj Gori ohrabriti nekoga da na referendumu glasa »da« ili »ne«.</p>
<p>•Kako vidite budući ustroj Kosova?</p>
<p>- Ako se bude to pitanje otezalo mislim da nitko neće dobiti, a »veliki« će onda ponuditi rješenja s kojima svi neće biti zadovoljni. Veliki su veliki, mali su mali, i to je realnost u politici. Velika je obaveza svih u Beogradu da se suoče s realnošću. Kosovo više ne može natrag.</p>
<p>•Ima li političara u Srbiji koji bi mogao potpisati odcjepljenje Kosova?</p>
<p>- Ne vjerujem da u Srbiji ima nekog tko je spreman potpisati da vam netko uzme dio vašeg teritorija. To je jedna strana problema. A druga je da trebamo pripremiti javnost da se na Kosovu treba naći neki oblik života koji će donijeti zaštitu manjinskih prava, povratka, sigurnost, ali i šansu svim ljudima. Međunarodna zajednica gubi strpljenje, i bojim se da ne dođe do neke jednostrane greške. Ako Beograd ne prihvati rješenje, to bi značilo da će ovo područje i dalje ostati jako nestabilno.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Blair smijenio Clarkea i Strawa </p>
<p>Novi ministar unutarnjih poslova ja John Reid, a vanjskih Margaret Beckett</p>
<p>Tony Blair obavio je u petak veliku rokadu u svom kabinetu, neposredno nakon što je njegova Laburistička stranka pretrpjela niz poraza na upravo održanim lokalnim izborima u Engleskoj. Britanski premijer zahvalio je na daljim uslugama svojim ministrima vanjskih i unutarnjih poslova, Jacku Strawu i Charlesu Clarkeu. Manevar sa Strawom stigao je kao iznenađenje, ali za Clarkea se očekivalo da će izgubiti resor nakon grešaka počinjenih u njegovom ministarstvu unutarnjih poslova. </p>
<p>Uoči lokalnih izbora, pokazalo se, naime, da je to ministarstvo propustilo protjerati iz Britanije 1000 stranih kriminalaca. Ta omaška skupo je stajala laburiste na biralištima. Na lokalnim izborima održanim u četvrtak, oporbeni konzervativci pomlađeni pod vodstvom novog lidera Davida Camerona osvojili su 40 posto ukupnih glasova. Druga oporbena stranka, Liberalni demokrati, dobila je 27 posto, a vladajući laburisti tek 26. Njihov poraz je ozbiljan, ali ne i katastrofalan. No, Tony Blair se požurio s planiranom rekonstrukcijom vlade, da »pročisti zrak« nakon nedavnih afera koje su potresle stranku. Jedna od njih ticala se i njegovog zamjenika Johna Prescotta koji je pred tjedan dana priznao izvanbračnu vezu sa svojom tajnicom. </p>
<p>U najnovijoj rekonstrukciji kabineta, Prescott je izgubio položaj ministra za lokalnu upravu, no zadržao je ulogu premijerovog zamjenika. Prescott će biti ključna ličnost kada bude trebalo osigurati uredno prenošenje vlasti s Blaira na njegovog nasljednika Gordona Browna, premda nitko točno ne zna kad će do toga doći. </p>
<p>Novi britanski ministar unutarnjih poslova postao John Reid, do sada ministar obrane. Njegov stari resor naslijedio je Des Browne. Ministrica za okoliš Margaret Beckett dobila je iznenadnu promociju, postavši nova ministrica vanjskih poslova. Geoff Hoon dobio je resor ministra za Europu koji će ubuduće imati puno šire ovlasti. Dosadašnji šef britanske diplomacije, Jack Straw, koji je u petak napustio Downing street razočaranog lica, postaje novim vođom Donjeg doma. </p>
<p>Svjestan da nešto mora učiniti nakon poniženja na biralištima, Tony Blair vukao je u petak brze poteze. Treba tek vidjeti hoće li to biti dovoljno da umiri nezadovoljnike u njegovoj vlastitoj stranci, ili će oni tražiti da premijer odstupi. Blair je lani već i sam najavio svoj odlazak, ali nije odredio datum, koji ostaje jednom od najvećih engimi britanske politike.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>UN: U svijetu sve manje djece radnika </p>
<p>WASHINGTON/NEW YORK </p>
<p> - Dječji rad, posebice u njegovim najgorim oblicima, prvi put je u padu diljem svijeta, ali još uvijek predstoje golemi napori da se u potpunosti oslobode rada milijuni djece koja su mu sada podvrgnuta, izvijestila je u četvrtak UN-ova Međunarodna organizacija rada (ILO).</p>
<p> Izvješće ILO-a pod nazivom »Kraj dječjeg rada, dostižan« ocjenjuje kako je, ako bi se smanjivanje dječjeg rada nastavilo ovim tempom, moguće u narednih 10 godina potpuno ukinuti njegove najgore oblike.</p>
<p>UN-ova agencija navodi da je broj djece radnika u svijetu pao za 11 posto između 2000. i 2004. s 246 milijuna na 218 milijuna. Izvješće ističe kako je broj djece i mladih u dobi između pet i 17 godina koji rade opasne poslove pao za 26 posto, na 126 milijuna u 2004. sa 171 milijun u prethodnoj procjeni. Izvješće pripisuje smanjivanje dječjeg rada pojačanoj političkoj volji i svijesti u svijetu, kao i konkretnim akcijama posebice smanjivanju siromaštva i masovnom obrazovanju koji su doveli do svjetskog pokreta protiv rada djece. Najveći napredak ostvarili su Latinska Amerika i Karibi, a broj ekonomski aktivne djece pao je i u Aziji i na Pacifiku. U Africi je opala učestalost dječjeg rada, ali je porastao apsolutni broj afričke djece koja rade.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Annan pozvao SAD da izravno pregovora s Iranom </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - U najavljeni početak diplomatskog rata između SAD-A i Irana, umIiješao se glavni tajnik UN-a Kofi Annan. On je tijekom boravka u Washingtonu pozvao je SAD da pristupi izravnim pregovorima s Iranom o njegovim nuklearnim ambicijama, ističući da bi to vodilo prihvatljivom rješavanju krize. Annan smatra da su Iranci bili suzdržani u prethodnim pregovorima s europskim silama Britanijom, Francuskom i Njemačkom te da bi pregovori tekli drukčije da su za stolom Sjedinjene Države. S druge strane, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u petak da »svi napori međunarodne zajednice moraju biti usmjereni na nastavak aktivnosti IAEA-e« glede krize s iranskom nuklearnom energijom. [E.A.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Fidel Castro među milijunašima</p>
<p>Fidel Castro »težak« je 900 milijuna američkih dolara, što ga smješta na sedmo mjesto na ljestvici najbogatijih svjetskih lidera. Prema popisu najbogatijih »kraljeva, kraljica i diktatora« koji je sastavio časopis Forbes, na prvom je mjestu kralj Saudijske Arabije Abdullah s oko 21 milijardom dolara, a slijedi ga sultan Bruneija s 20 milijardi. </p>
<p>Među Europljanima, najbogatiji je lihtenštajnski princ Hans-Adam II. čiju je imovinu Forbes procijenio na četiri milijarde. Kubanski predsjednik, podsjećaju agencije, bjesnio je već prošle godine kad mu je Forbes pripisao imovinu u vrijednosti od 550 milijuna dolara. Tada je napao autore popisa pitanjem: »Zar oni misle da sam ja Mobutu ili jedan od onih milijunaša, onih lopova i pljačkaša koje sami štite?«</p>
<p>Forbes objašnjava da je Castrova imovina izračunata na temelju njegove kontrole u državnim kompanijama. Castro, pak, tvrdi da ne posjeduje ništa, i prijeti čas opisu tužbom za klevetu.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Život kao hazard</p>
<p>Kocka, lov, konjske trke, pustolovine i umjetnost obilježili su životni put glasovitog redatelja, glumca i scenarista čija se 100. obljetnica rođenja obilježava ovih dana</p>
<p>»Najprije bih zaradio novac i tek ga potom trošio. Naviknuo bih se uživati u vinu umjesto u žestokim pićima. Ne bih pušio cigarete dok bolujem od upale pluća. Ne bih se ženio pet puta«. Tim riječima je veliki filmski mag i buntovnik John Huston (Nevada, Missouri, 1906. - Middletown, Rhode Island, 1987.) rezimirao svoj životni put i zaključio svoju autobiografiju, objavljenu 1980. pod naslovom »Otvorena knjiga«. </p>
<p>Radeći do posljednjeg dana u gotovo pola stoljeća rada na filmu stigao je režirati 46, glumiti u 38 i napisati scenarije za 36 filmova. Kada se samo to uzme u obzir, Huston nesumnjivo zaslužuje da se svrsta u red najsvestranijih filmskih autora. Da nije riječ samo o ambicioznu radoholičaru, potvrđuju i podaci da je pet puta nominiran za Oscara za režiju (i pritom osvojio već prvu nominaciju za »Blago Sierra Madre«, 1948. godine), jednom kao producent (za »Moulin Rouge«, 1952.), jednom kao glumac (u Premingerovu »Kardinalu«, 1963.) i čak osam puta kao scenarist (Oscara je dobio također za scenarij prema romanu B. Travena »Blago Sierra Madre«). Osim toga Huston je tijekom rata napravio nekoliko zapaženih i cijenjenih ratnih dokumentaraca: »Izvještaj s Aleuta«, 1943., »Bitka za San Pietro«, 1944. i »Neka bude svjetlo!«, 1945., od kojih je taj posljednji neko vrijeme bio u »bunkeru« zbog potresnih scena psihičkih trauma koje rat ostavlja na vojnicima. Napokon, Hustonovu svestranu filmskom talentu priznanje je 1983. dao i Američki filmski institut, dodijelivši mu nagradu za životno djelo. </p>
<p>No Huston je svojim osebujnim i ekscentričnim životom ponekad privlačio više pozornosti nego filmskom aktivnošću, te je svojim pustolovnim duhom i nomadskim životom bio nalik na svojeg književnog pandana (i dobra prijatelja) - pisca Ernesta Hemingwaya. Naime, iako je rođen u glumačkoj obitelji (otac Walter bio je ugledan kazališni i filmski glumac koji je Oscara za glumu dobio upravo u sinovljevu najcjenjenijem ostvarenju - »Blagu Sierra Madre«), Huston je od rane mladosti pokazivao najraznovrsnije talente i interese. Bio je podjednako darovit pisac i crtač, s uspjehom se okušao u boksu (sa samo dva poraza u dvadesetak mečeva) a s nešto manje uspjeha u novinarstvu. Njegov nomadski nagon nije mu dopuštao da se predugo zadrži na jednom mjestu. Sa 19 je godina debitirao u off-Broadway predstavi da bi već sa 20 prekinuo glumačku karijeru i prešao u Meksiko gdje dvije godine služi kao konjički oficir. Između 1928. i 1930. pomalo glumi, neuspješno se okušava u novinarstvu i s uspjehom objavljuje novele za časopis »American Mercury«. Potom objavljuje nekoliko zapaženih drama što mu potkraj 30-ih otvara vrata Hollywooda gdje se okušava kao scenarist. U roku nekoliko godina, radeći za kompaniju Warner Brothers, Huston uspijeva realizirati nekoliko zapaženih scenarija za vrsne filmove kao što su: »Jezebel«, 1938., »Juarez«, 1939., »Visoka Sierra« i »Narednik York«, 1941. Ta 1941. godina bila je za njega presudna, jer je prvi put dobio prigodu da se okuša kao redatelj, na filmu za koji je adaptirao scenarij prema popularnom krimi-romanu Dashiella Hammetta - »Malteški sokol«. Prigodu je iskoristio maksimalno, jer je »Malteški sokol« ubrzo stekao kultni status kao jedan od ključnih začetnika struje film noira i do danas ostao jedan od Hustonovih najpopularnijih filmova. Osim sjajne promocije za Hustona taj je film otvorio vrata u prvu glumačku ligu Humphreyju Bogartu, koji će na obostranu korist surađivati još pet puta a s »Afričkom kraljicom«, 1952. Bogart će zaraditi i svog jedinog Oscara. Prema mnogim je kritičarima upravo u Hustonovu »Blagu Sierra Madre«, 1947. godine, (a mi bismo dodali i u »Otoku Largu«, 1948.) Bogie dao svoju najkompleksniju i najbolju ulogu. Kolika je karizma toga, najčešće citirana Hustonova filma, potvrđuje i podatak da su ga u jednoj britanskoj filmskoj anketi gledatelji proglasili najboljim filmom svih vremena. </p>
<p>Huston je svoj scenaristički dar za višeslojnu fabulu, britke dijaloge, diskretno variranje dramatskoga i sarkastičnoga, te efektnu akcijsku završnicu uspješno prenio i u redateljski zanat. I u tom pogledu, kao majstoru dvaju zanata, među klasičnim američkim redateljima bio mu je ravan jedino Billy Wilder. </p>
<p>Tako je Huston veliku redateljsku karijeru počeo kao majstor dominantna žanra ratnih 40-ih godina - film noira, s kojim je postigao najveće uspjehe u prvom desetljeću svog rada. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da njegova razbarušena znatiželja, avanturizam i istraživački duh neće zastati na obrascima jednog žanra, niti će se zadovoljiti statusom žanrovskog redatelja. Raznovrsnost tema kojima se kao redatelj bavio Huston najviše duguje svojoj čitalačkoj strasti i ljubavi za književnost. Ekranizirao je brojne klasike engleske i američke književnosti: Hermana Melvillea (»Moby Dick«, 1956.), Tennesseeja Williamsa (»Noć iguane«, 1964.), Rudyarda Kiplinga (»Čovjek koji je htio biti kralj«, 1975.), Malcolma Lowrya (»Pod vulkanom«, 1984.), Jamesa Joycea (»Mrtvi«, 1987., posljednje Hustonovo filmsko ostvarenje)... No, s ništa manje uspjeha, obradio je i poneke neanglofonske autore kao što su tajanstveni B. Traven (identitet tog autora, koji je u Meksiko između dva rata najvjerojatnije emigrirao iz Njemačke, nikad nije potvrđen, a Huston je sumnjao da je riječ o Travenovu navodnom književnom agentu Halu Crovesu) u »Blagu Sierra Madre« i francuski biografski pisac Pierre La Mure u »Moulin Rougeu«, 1952. godine. </p>
<p>Podjednako su ga inspirirali kriminalci, pustolovi, kitolovci, ratnici, umjetnici i svećenici, jer je u svima njima tražio jednu zajedničku (rekli bismo hustonovsku) crtu - da su svi oni borci za izgubljene iluzije, sentimentalni društveni otpadnici i deziluzionirani gubitnici koji znaju da je njihovo vrijeme pionirskog romantizma odavno prošlo. Ali uporno ustraju na svojoj ruti, jer intimno znaju da za njihovu rudimentarnu neprilagođenost nema mjesta u konformistički pripitomljenom svijetu. </p>
<p>Tu je crtu svojih filmskih junaka Huston možda najeksplicitnije izrazio u sjajnoj drami iz 1961., prema scenariju Arhura Millera - »Neprilagođeni«. I u njoj je definitivno razlog zašto Clark Gable, u tom filmu, pušta na slobodu divljeg pastuha nakon silna truda da ga ulovi i ukroti, razlog zbog kojeg kapetan Ahab goni Moby Dicka do ledenih arktičkih voda i zbog kojeg obogaljeni slikar Toulouse-Lautrec ne nalazi utočišta u svijetu izvan zidova »Crvenog mlina«, raspomamljena od alkohola, kurtizana i »can-cana«...</p>
<p>Huston je bio upravo takav »maverick« (otpadnik) koji se osjećao slobodnim i kreativnim jedino u graničnim okolnostima i situacijama. Znameniti su njegovi okršaji s producentima zbog ustrajanja da snima na autentičnim, često teško pristupačnim, lokacijama poput afričkih savana, meksičkih sijera ili atlaskih gudura. Da njegovo buntovništvo nije vrilo samo u granicama filmskih studija pokazao je i njegov građanski otpor makartijevskom progonu navodnih komunista u Hollywoodu, u vrijeme kada je filmska zajednica nijemo promatrala kako politika bespravno »dekapitira« njihove dojučerašnje kolege.</p>
<p>To Hustonovo sustavno glorificiranje »junaka izgubljenih bitaka«, stvorilo je 40-ih i 50-ih godina osebujnu filmsku poetiku antiheroja koja je mnogo više odgovarala europskom poratnom skepticizmu negoli ekspanzionističkom američkom optimizmu. Stoga nije ništa neobično da se Huston u šezdesetima sve više okretao Europi i svojim irskim korijenima. Godine 1964. dobio je irsko državljanstvo i nedugo potom i titulu počasnog doktora književnosti na Sveučilištu Sv. Trojstva u Dublinu, s pomalo lokalpatriotskim obrazloženjem: »Mnogi znaju pisati, režirati i glumiti u filmovima, ali je malo njih koji znaju dobro jahati u sedlu irskog konja za lov«. O tome sam Huston svjedoči u svojoj autobiografiji ovako: »Iako je hvaljen moj umjetnički doprinos svijetu ta prigoda je bila obojena i s malo irskog provincijalizma«. </p>
<p>Nakon otočkih predaha u lovu na lisice Huston bi se ponovno vraćao svojoj ljubavi (ali i nužnosti, jer je zbog rastrošna života i brojnih razvoda stalno bio u dugovima) - filmskoj kameri. U 60-im i 70-im sve češće staje i ispred kamere, pružajući suzdržane ali dojmljive glumačke interpretacije u »Kardinalu« Otta Premingera, 1963., »Čovjeku u divljini« Richarda C. Sarafiana, 1971., »Kineskoj četvrti« Romana Polanskog, 1974. i »Vjetru i lavu« Johna Miliusa, 1975. </p>
<p>Potkraj života ne posustaje s radom i ekranizira zahtjevne autore, majstore engleske moderne književnosti - Jamesa Joycea i Malcolma Lowrya. Dospijeva do još jedne nominacije za Oscara (»Čast Prizzijevih«, 1985.), kao najstariji, tada 79-godišnji, redatelj dotad nominiran. </p>
<p>Hustonov je život bio ispunjem kockom, lovom i konjskim trkama, pustolovinom i umjetnošću i, prije svega - hazardom. Život mu je bio nezamisliv bez rizika, i to je vjerojatno bio njegov najmoćniji pokretač. </p>
<p>Još je za života postao legendom, a poslije smrti - jedni su od njega htjeli stvoriti mit, a drugi oguliti ga poput reklamnog panoa. Huston sigurno nije bio ikona, ali ni jednokratna reklama koju se može oljuštiti kad se predstava završi i neonska svjetla pogase. O njemu je napisano više knjiga, ali možda ga u svim njegovim kontrastima najiskrenije oslikava knjiga »Bijeli lovac - crno srce« Petera Viertela, prijatelja i pisca s kojim je radio na scenariju »Afričke kraljice«. Prema toj je knjizi Clint Eastwood 1990. snimio izvrstan istoimeni film i ostvario, glumeći Hustona, možda svoju ponajbolju glumačku interpretaciju. </p>
<p>Tu je Huston prikazan kao strastven i nerijetko samodestruktivan čovjek s istaknutom potrebom za samopotvrđivanjem i stoga u neprestalnoj potrazi za izazovima. Jedna ga epizoda prikazuje kao opsesivna lovca koji pošto-poto želi uloviti slona-kapitalca. Međutim, kad se nađe u prigodi suočen s golemom razjarenom životinjom, odustaje shvativši da nije dorastao izazovu. </p>
<p>Upravo u tom svjetlu valja vidjeti i Hustona: Kao čovjeka koji je unatoč brojnim talentima čitavog života slavohlepno lovio za rep prigode za samodokazivanje, pa i u situacijama kojima nije dorastao. Srećom, jednom je nesumnjivo bio dorastao: Svome daru da umjetnički izrazi mnogostruke ljudske (i one vlastite) kontroverze i da ih transcendira smjelošću za akciju - i onu životnu i onu stvaralačku.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Jelovnik starih Rimljana</p>
<p>U jelima pripremljenima prema Apicijevoj kuharici ili od sastojaka spomenutih u pjesmama, Splićani će uživati na dan svoga grada</p>
<p>U povodu obilježavanja Dana grada Splita i proslave blagdana sv. Dujma 7. svibnja, splitska kulturno-književna udruga KUlturKURIKU u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika organizira zanimljivo predavanje mr. sc. Ivane Ožanić Roguljić »Što su jeli stari Rimljani«, nakon čega će uzvanici moći kušati neke od starih rimskih receptura. Ona se u svojoj diplomskoj i magistarskoj radnji na zagrebačkom Filozofskom fakultetu bavila rimskom keramikom, što je pobudilo zanimanje i ljubav prema rimskoj kuhinji. U pokusima su joj pomogli mnogi, najviše majka sa svojim kulinarskim umijećem. Kao kustosica Gradskog muzeja Vinkovci izdala je knjigu »Olivijina cibalitanska kuharica« u kojoj je objavljen dio pokusa, a trenutačno na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi na doktoratu.</p>
<p>Tijekom proučavanja rimske prehrane i običaja pri jelu, mr. Ožanić Roguljić se prije svega oslanjala na antičke izvore - Apicija i njegovu kuharicu, jedinu očuvanu iz rimskog doba. No i mnogi drugi autori poput Katona, Kolumele, Plinija starijeg i mlađeg, ostavili su bilješke o jelima, receptima i banketima koje su organizirali. S druge strane, poznati je Vergilije cijelu pjesmu posvetio jednom jelu. </p>
<p>»Pokusom se pokušao oživjeti djelić tih izuzetnih podataka koji su sačuvani, ali se naišlo na mnoge probleme. Naime, kod Apicija većinom imamo nabrojene samo sastojke pojedinog jela, te se probom pokušalo ustanoviti koja kombinacija najbolje odgovara našim nepcima. Katon u nekim svojim receptima daje točne mjere koje smo prebacili u naš metrički sustav i dobili izuzetno ukusno jelo«, ističe mr. Ožanić Roguljić. Dobar izvor spoznaja o starim Rimljanima i njihovim navikama za stolom mogu pružiti i arheološka istraživanja o čemu svjedoče brojne krhotine keramičkih posuda raznih oblika, što upućuje na njihovu potrebu za uporabom različitog posuđa pri kuhanju i jelu. Svjedočanstva o pripremi hrane mogu se naći i na freskama, mozaicima, sarkofazima, pa čak i na malim predmetima kao što su keramičke svjetiljke.</p>
<p>»Važni su i nalazi amfora koje su kao ambalaža raznih proizvoda, vina, maslinova ulja, maslina, umaka, voća i drugih namirnica transportirane u najudaljenije dijelove Rimskoga Carstva i pokazatelji su njihova načina života«, kaže Ožanić Roguljić, napominjući kako se zahvaljujući0čuvanim ostacima životinjskih kostiju i sjemenki također može vidjeti koje su životinje, žitarice, voće i povrće konzumirali stari Rimljani. Zanimljiv je podatak da se prvi profesionalni kuhar u Rimu pojavio 190 godine pr.n.e, a prva je pekarnica otvorena oko 200. godine prije Krista. Kuharski znalci tvrde da su se Rimljani prema prehrani dijelili na siromašne i bogate. Siromašniji su jeli uglavnom žitarice i kaše, rijetko meso. Imućniji su sebi mogli priređivati bogate i raskošne gozbe, a znali su kušati i egzotične ptice poput papiga, flaminga, paunova… </p>
<p>Ovce i koze Rimljani su držali zbog mlijeka, a carstvo je obilovalo voćnjacima jabuka, krušaka, grožđa, smokava, datulja, šljiva… Maslina se konzumirala kao voće, ali su od nje radili i ulje. Krumpir im nije bio poznat, ali su uzgajali grah, zelje, mrkvu i repu. Rimljani su bili obožavatelji vina, pa su tako uživali u slatkim, suhim, te vinima zaslađenim medom. Ritual hranjenja bio je vrlo važan. Oko stola su se postavljale ležaljke, a sudionici gozbe raspoređivali su se prema socijalnom statusu. Zanimljivo je da su muškarci tijekom jela ležali, a žene su sjedile na stolcima.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Prevario poduzetnika za novac i hipoteku?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu zaprimilo je u petak kaznenu prijavu Policijske postaje Černomerec u kojoj se Mladena Leskovara (41), vlasnika mesnice »202«, sumnjiči da je poduzetnika Ivicu Hubaka (50), inače vlasnika lokala »Sandra« u Ilici, prevario za oko za oko 1,1 miljuna kuna. O dovršetku ove kriminalističke obrade novinare je izvijestila PU zagrebačka, no iz policije se nisu mogli doznati identiteti protagonista događaja već samo njihovo državljanstvo i godina rođenja. Prema sadržaju kaznene prijave ODO-u, policija smatra da postoje osnovi sumnje da je Leskovar od Hubaka 28. travnja 2004. godine posudio 1.137.600 kuna, zaključivši s njime i ugovor kojim je Hubaku svojom obiteljskom kućom na području Gornjega Vrapča jamčio povrat duga. Nakon što Leskovar nije vratio dug, Hubak je u javnobilježničkoj ovrsi kupio kuću vrijednu 800.000 kuna, te se ubilježio kao vlasnik. No, i nakon toga Leskovar je odbio kuću predati u posjed oštećenom i vratiti mu posuđeni novac, pa ga je Hubak prijavio policiji. Hubaka, koji je javnosti također poznat po kupnji zemljišta u Šestinama, a koje je zatim naknadno urbanističkim planom predviđeno za groblje, kontaktirali smo u petak telefonom jer se nalazio u Zadru, a on nam je potvrdio navode iz policijske kaznene prijave, tvrdeći da ga je Leskovar prevario. Leskovara, pak, nismo uspjeli kotaktirati telefonom kako bismo čuli i njegovu verziju priče. Općinsko državno odvjetništvo će na osnovi policijske prijave odlučiti hoće li protiv Leskovara inicirati kazneni progon, ili će odbaciti prijavu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pozlilo joj od šefovog zlostavljanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Parnični postupak kojeg je radi »mobinga« bivša djelatnica Odjela za nekretnine HP Magdalena Udjbinac pokrenula protiv Hrvatske pošte od koje traži 600.000 kuna odštete u petak je počeo na zagrebačkom Općinskom sudu svjedočenjem Nenada Puškara, člana Uprave HP-a, te ostalih svjedoka, očevidaca događaja koji je bio povod tužbi.</p>
<p> Tužiteljica kojoj traži naknadu od 400.000 kuna, plus 200.000 kuna zbog pretrpljenog straha. Povod tužbi bio je događaj od 5. svibnja 2005. kada je tužiteljica bila pozvana na razgovor kod direktora Sektora za pravne poslove HP-a Nenada Puškara. On je tužiteljicu izvijestio da od tog trenutka više neće raditi na poslovima vezanim za nekretnine HP-a. Nakon toga, samo dan kasnije, tužiteljicu je pozvao i član Uprave Jadranko Mijalić te je bez ikakva povoda, kako stoji u tužbi, nazvao lažljivicom. »Ne radite ništa već dva mjeseca, režete si žile, lupate glavom o zid a direktor se žali na vas, dok ljudi u sektoru od vas ne mogu raditi. Dajte joj tablete za smirenje«, navodno je tom prilikom rekao Mijalić, te joj ironično rekao: »Samo tužite, kaj mislite da će vam ove svjedočiti, samo neka se usude«. Mislio je pritom na nazočne tajnice Mirjanu Pacak i Božicu Podgajski. Nakon događaja, tužiteljica je, kako je u petak svjedočio vozač Ivica Smolčić, završila u ambulanti jer joj je pozlilo. Puškar, koji je također svjedočio u petak, rekao je pak kako nije nazočio svađi ali je o događaju čuo. »Loše je radila u Odjelu za nekretnine i već dulje vrijeme na nju su se žalili«, rekao je Puškar. Opunomoćenik tužiteljice Vladimir Gredelj svjedočenje Puškara komentirao je riječima da njegova stranka ne može doći k sebi od Puškarevih laži. »Očito je doživio transformaciju u moralnom smislu, sve su laži i sve ide u prilog tome da se opravda divljaštvo njegovog kolege«, rekao je Gredelj. </p>
<p>U nastavku suđenja svjedočila je i povjerenica HP-a za prava radnika, koja je potvrdila da je tog dana Magdalenu doista vidjela uzrujanu, ali je rekla da joj to nije bilo ništa neobično. Tom prilikom, nastavila je svjedokinja, tužiteljica joj je rekla da neće raditi nikakvu službenu zabilješku o događaju već da će to srediti na svoj način. Gredelj je takav iskaz kao »selektivnom amnezijom« navodeći da se povjerenica očito boji za svoj posao.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Sinu dvije godine za ubojstvo oca zlostavljača</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Ljerko Oršuš (22) nepravomoćnom je presudom čakovečkog Županijskog suda u petak osuđen na dvije godine zatvora zbog ubojstva na mah. Optužnica ga je teretila da je 13. siječnja 2004. godine oko 18,30 sati u romskom naselju Piškorovec ubio svog oca, četrdesetosmogodišnjeg Slavka Oršuša. Prije ubojstva izbio je fizički sukob između Oršuša i njegove tri godine mlađe supruge Barbare, u koji se umiješao i njihov tada dvadesetogodišnji sin, koji je uzeo poluautomatsku pušku »Crvena zastava«, koju je otac ilegalno posjedovao, te u oca ispalio tri hica. Zrna su oca pogodila u glavu i na mjestu ga usmrtila. Otac je obitelj često zlostavljao, što se moglo čuti i na glavnoj raspravi, pa je tako Barbara Oršuš rekla da je tog dana Slavko došao iz zatvora, a već ju je počeo vrijeđati kad ju je nazvao da netko dođe po njega. Došavši kući pobacao je sve što je ona kuhala, a kad mu je rekla da se smiri, izvrijeđao ju je. Potom je uzeo pušku i ispalio hitac pored nje, te ju počeo tući rukama i nogama po tijelu, a razbio joj je i nos. Kada je sin to vidio, pokušao je oca smiriti, što je majka iskoristila da pobjegne iz kuće. No, pri bijegu je uspjela primijetiti da je Slavko udario sina nogom u prsa. Ne zna što se dalje dogodilo, već je samo čula pucnjeve i još je pomislila da je Slavko umjesto nje ubio Ljerka. Kazala je i da je Slavko seksualno zlostavljao njihove dvije kćeri, za jednu je znala, a za drugu je naslućivala, no kći nije htjela ništa priznati, jer joj je otac rekao da će je ubiti. To je majci priznala tek nakon očeve smrti. Optuženi je djelo priznao, a sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir to što je Oršuš bio u stanju snažnog afekta koji se u njemu godinama gomilao zbog oca zlostavljača. Tada je, prema ocjeni psihijatra, bio i smanjeno ubrojiv.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zakazala unutarnja kontrola</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Na riječkom Županijskom sudu u petak je na suđenju optuženima za kažnjiva djela kojima je bivša Riječka banka od 1997. do 2002. oštećena za 97 milijuna dolara svjedočila bivša voditeljica unutarnje kontrole banke Davorka Theml.</p>
<p>Njezinim svjedočenjem završenje prvi dio sudske rasprave, a sljedeće je ročište zakazano za 5. srpnja. </p>
<p> Theml je kazala da unutarnja kontrola nikad nije provjeravala rad prvooptuženog Eduarda Nodila. Po njezinim riječima Uprava nije izdala nalog za pregled diferencijalnih arbitraža koje je on obavljao i kojima su ostvareni gubici, ali nije ni zabranila kontrolu tog dijela poslovanja.</p>
<p> Unutarnja kontrola nije provjeravala arbitraže ni nakon drugog anonimnog pisma s kraja 2001. u kojemu je ponovno upozoreno da Nodilo više godina stvara gubitke i prikazuje ih kao devizne pologe.</p>
<p> Prvo anonimno pismo u kojemu se upozoravalo na velike gubitke i rad deviznog dilera Nodila u banku je prispjelo 1999.</p>
<p> Na upit zašto je nakon drugog upozoravajućeg pisma provjereno samo poslovanje u toj godini, iako je navedeno da je riječ o višegodišnjim gubicima, Theml je odgovorila da ne zna te da u kratkom roku nije bilo moguće sve pregledati.</p>
<p> Na komentar i upit sutkinje Ike Šarić da je bila riječ o formalnoj kontroli te kolika je njezina osobna i profesionalna odgovornost, Theml je kazala da se po vlastitoj savjesti osjeća odgovornom i da se stalno pita što su mogli učiniti drugačije, a nisu napravili. [H]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sjekirom na policajce u prognaničkom naselju</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - U prognaničkom naselju Gaza u petak iza 2.15 sati nepoznate osobe napale su policijsku ophodnju koja je tu prispjela po zaprimljenoj dojavi o remećenju javnog reda i mira. Dolaskom na mjesto događaja, od kuda se čula vika i galama, ophodnju je okružilo više osoba koje su im sprječavale izlazak iz vozila, a jedna je metalnom polugom razbila vjetrobransko staklo, izvijestio je načelnik OKC-a Policijske uprave Karlovačke Tomislav Kotić. U pomoć prvoj ophodnji iz PU Karlovačke, ističe, uputili su još dvije ophodnje, koje su također napadnute. Nepoznate osobe su na drugu ophodnju bacale cijevi i kamenje, a dolaskom treće, na policijski automobil su bacili i sjekiru. Napadači su se potom razbježali i pod okriljem noći nestali. Na policijskom vozilu VW golf razbijeno je prednje vjetrobransko staklo, a na desnoj bočnoj strani automobila »mercedes sprinter« ulubljen je i izgreben lim. U tijeku je kriminalistička obrada, a materijalna šteta procjenjuje se na oko 4000 kuna. [G.M]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Keleminac: »Napad je naručio Đapić«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U veži zgrade u Berislavićevoj 12 u petak oko 8,30 sati još uvijek nepoznati napadač izudarao je predsjednika Hrvatskog pravaškog pokreta Dražena Keleminca. Kako doznajemo, napadač je Keleminca dočekao, pošpricao sprejem suzavcem i zatim izudarao, nakon čega je pobjegao. Keleminac je zatim pozvao policiju i hitnu pomoć koja ga je zbog ozljeda prevezla u Kliniku za traumatologiju, gdje je zadržan na liječenju.</p>
<p>Keleminac je u bolnici izjavio da je to već drugi napad na njega unazad šest mjeseci, a prema njegovim izjavama iza napada stoji predsjednik HSP-a Anto Đapić.</p>
<p>»Nedavno me u Osijeku pretukao Đapićev vozač Frane Gavran. Podnio sam protiv njega kaznenu prijavu, no policija još ništa nije riješila. Razlog napada je u tome što članovi HSP-a napuštaju tu stranku i prelaze u našu stranku Hrvatski pravaški pokret. HSP-ovci, naime, imaju svoju službu koja se obračunava s neistomišljenicima«, zaključio je Keleminac, dodavši da napadača iz veže u Berislavićevoj nije uspio vidjeti zbog mraka. [Vanja Majetić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Bogatstvo je izvan hotela, kod nas se sve događa na ulici</p>
<p>Kod nas su takvi objekti uglavnom srednjih kategorija i po mnogo čemu lošiji su od konkurencije u Sredozemlju Turska je, s druge strane, preplavljena all inclusiveom najviše klase - hoteli su dobrim dijelom godine puni, a cijena je mizernih 50 do 60 eura dnevno</p>
<p>All inclusive koncept vjerojatno nikada neće zaživjeti u Hrvatskoj u mjeri u kojoj je osvojio, recimo, Tursku ili neke države Kariba. Hrvatski turizam koncipiran je na drukčiji način, kod nas se gotovo sve, ili barem najveći dio, događa izvan hotela, dok se u hotelu tek objeduje i spava. </p>
<p>Za razliku od ovdašnjih hotela, u Turskoj ili Dominikanskoj Republici postoje all inclusive resorti iz kojih turisti ne izađu po dva tjedna. Teško je, dakle, zamisliti da stranci koji dođu na Jadran dva tjedna ne pređu hotelski prag. </p>
<p>»Naše je najveće bogatstvo na ulicama, u prirodnim i kulturnim ljepotama, sve se događa vani i stoga smatram da koncept all inclusivea nikada neće prevladavati u našoj hotelskoj ponudi«, rekao nam je svojevremeno Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, kada smo razgovarali o tome je li turski model moguće primijeniti na Hrvatsku. </p>
<p>S druge strane, činjenica je da je Turska preplavljena all inclusive objektima najviših kategorija, da su dobrim dijelom godine puni, a da je cijena noćenja, za takvu vrstu usluge, mizernih 50 do 60 eura. Našim hotelima, pogotovo u izvansezonama, nerijetko nedostaje turista. </p>
<p>Kod nas su all inclusive objekti uglavnom srednjih kategorija i po mnogo čemu neusporedivo su lošiji od konkurencije u Sredozemlju. </p>
<p>U cijeloj priči postoji još jedan veliki problem: all inclusive podrazumijeva zatvorenost prostora, resorta, ljetovališta su namijenjena samo gostima kuće. Ostali nemaju mogućnosti, recimo, popiti kavu u objektu takvog tipa, što naši ljudi shvaćaju kao darovanje zemlje strancima (ili domaćim tajkunima, svejedno), izdaju. Nije im jasno kako odjednom ne mogu popiti piće na terasi hotela gdje desetljećima imaju svoj stol. </p>
<p>»Prema našem popisu, u Hrvatskoj je nešto više od dvadeset objekata all inclusive tipa i to najviše u Dalmaciji, kojoj su važniji avio-gosti koji dolaze u agencijskom paketu. S druge strane, Istra i Kvarner više su vezani uz auto-goste, koji su mobilniji i slobodniji« ističe Ivan Pukšar, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija. </p>
<p> On sumnja da će trend novih all inclusive objekata rasti s obzirom da je to obično ipak nešto skuplja varijanta od polupansionskog odmora. </p>
<p>»All inclusive hotel mora na neki način biti i resort u smislu da ne može baš svatko ući u hotel i konzumirati usluge koje mu se nude - a naši hoteli uglavnom nisu takvog tipa i dosta su otvoreni za sve kombinacije«, tvrdi Pukšar.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Varteks: ugovor o prodaji tiskare </p>
<p>ZAGREB/VARAŽDIN</p>
<p> - Predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec i direktor Tiskare Mladen Šantek potpisali su u petak ugovor o prodaji Tiskare kojim ona prestaje biti sastavnim dijelom Varteksa d.d. Novonastala tvrtka, Tiskara Varteks d.o.o., u vlasništvu dosadašnjeg menadžmenta zadržat će svih 60 zaposlenika, a u novu se tvrtku prenose i sva njihova stečena prava, priopćeno je iz Varteksa.Varteks je Tiskari omogućio korištenje postojećeg prostora i Varteks će se i dalje pojavljivati kao kupac, a Tiskara će se izdvajanjem riješiti dodanih troškova Varteksovog sustava. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Varteks lani smanjio gubitak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tekstilna industrija Varteks lani je zabilježila 33,19 milijuna kuna neto gubitka, što je smanjenje u odnosu na godinu ranije kada je gubitak iznosio 66,79 milijuna kuna, podaci su iz konsolidiranog izvješća Varteksa koje prenosi Varaždinska burza. Ukupni prihodi Varteksa u 2005. su iznosili 476,5 milijuna kuna i manji su za 1,1 posto nego u godini prije. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji povećani za 2,2 posto, na 209,2 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu smanjeni sa 235,23 milijuna kuna na 212,5 milijuna kuna. Ukupni rashodi Varteksa lani su iznosili 509,5 milijuna kuna i manji su za 7,1 posto prema onima u 2004. godini. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pliva: dovršena prodaja Istraživačkog instituta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pliva je u petak objavila da je dovršila prodaju kompanije Pliva - Istraživačkog instituta, povezanog društva za razvoj i istraživanje proprietary lijekova, kompaniji GlaxoSmithKline (GSK). Pliva je po zatvaranju transakcije primila iznos od 35 milijuna dolara te će ovisno o ulasku određenih projekata u ranoj fazi istraživanja u klinički razvoj primiti i potencijalni iznos do 15 milijuna dolara, navodi se u priopćenju.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Podravka izdala kunske obveznice od 375 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Podravka je u petak otvorila knjigu upisa izdanja petogodišnjih kunskih obveznica u iznosu od 375 milijuna kuna, a to je prva tvrtka izvan bankovnog segmenta koja je pristupila izdanju kunskih obveznica, priopćili su u petak iz Podravke. Datum izdanja novih obveznica je 17. svibnja, a knjiga upisa bit će otvorena do 12. svibnja. Obveznice će biti pohranjene u depozitoriju Središnje depozitarne agencije, te će biti uvrštene u Službeno tržište Zagrebačke burze 19. svibnja, kada će započeti i trgovanje obveznicama na sekundarnom tržištu. [I.S.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zadar dobiva multiplex vrijedan 2.000,000 eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi multiplex Cinestar u Hrvatskoj, nakon dva u Zagrebu, vrijedan dva milijuna eura otvoriti će se u sklopu novog trgovinskog i zabavnog centra u Zadru 1. prosinca 2007., najavio je u petak direktor Blitz-Cinestara Hrvoje Krstulović.</p>
<p>Dodao je da će novi multiplex u Zadru imati šest kinodvorana s tisuću mjesta, a sve će dvorane, uz 400 parkirnih mjesta, imati digitalni kino projektor. </p>
<p>Ukupna investicija u trgovinski centar u Zadru iznosi šest i pol milijuna eura.Krstulović je najavio da ima u planu do kraja 2008. otvoriti još dva multiplexa u Hrvatskoj. Uz to, u planu je izgradnja tri multipleksa u regiji. Cinestar do kraja ove godine planira uvesti plaćanje kino ulaznica SMS-om, kao i printanje ulaznica kod kuće. [M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Gradonačelnike će na referendumu smjenjivati građani</p>
<p>Ako vijeća ili županijska skupština raspišu referendum, a građani im ne otkažu povjerenje, raspustit će vijeća, odnosno skupštine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada ipak neće odlučivati o razrješavanju neposredno izabranih gradonačelnika, načelnika i župana, temeljni je sadržaj njezina amandmana na zakonski prijedlog o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, koji je u petak s Vladine sjednice upućen u saborsku proceduru. </p>
<p>»Tijekom javne rasprave smo vidjeli da s pravom postoje primjedbe na razrješenja i treba ići na rješenje u kojem će o tome odlučivati lokalna zajednica«, rekao je premijer Ivo Sanader. </p>
<p>Kako je rekao Antun Palarić, državni tajnik Ureda za središnju upravu, kroz Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi Vlada će predložiti i da se gradonačelnici, načelnici općina te župani smjenjuju referendumom. </p>
<p>Međutim, objasnio je Palarić, u slučaju da općinsko i gradsko vijeće ili županijska skupština raspišu referendum za smjenu njihovih čelnika, a građani im ipak ne otkažu povjerenje, raspustit će vijeća, odnosno skupštine.</p>
<p>Palarić je objasnio da bi se na taj način trebalo spriječiti šikaniranje gradonačelnika, ali i olako raspisivanje referenduma koji otprilike stoji oko euro i pol po biraču.</p>
<p>Prema riječima Božidara Kalmete, ministra mora, prometa, turizma i razvitka, građani koji biraju tako će moći odlučivati i o opozivu svojih predstavnika, odnosno, kako je rekao Sanader, biti vrhunski arbitar.</p>
<p>Premijer je tijekom sjednice iznio podatke o pozitivnim trendovima u prehrambeno-poljoprivrednoj industriji. Kazao je da je ona u snažnom zamahu, te da je na kraju 2005. zabilježen porast izvoza od 20,5 posto. Sanader je rekao i da je izvoz tijekom prva tri mjeseca ove godine porastao za 35,7 posto te da je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ožujku premašio 100 milijuna dolara. </p>
<p>Vlada je, naime, prihvatila operativni plan potpore proizvodnji kulena, a govoreći o pozitivnim trendovima, resorni ministar Petar Čobanković kazao je da se na kraju ove godine u toj grani proizvodnje očekuje pokrivenost uvoza izvozom od 75 posto, kao i to da će se deficit smanjiti ispod 450 milijuna dolara. Program potpore proizvođačima kulena podrazumijeva oko 70 milijuna kuna, za otprilike 70 proizvođača, a očekuje se povećanje proizvodnje tog autohtonog proizvoda za 240 tona. Slične programe Čobanković je najavio i za proizvođače slavonske šunke i pršuta. </p>
<p>Prijedlogom zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, koji se šalje u hitnu proceduru, Vlada usklađuje hrvatsko gospodarstvo s europskim, a zakonski prijedlog utvrđuje i najviše razine cijena naftnih derivata na tržištu, potrebne visine zaliha nafte te osnivanje Agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata. </p>
<p>Predviđa se obvezno držanje zaliha energenata na razini devedesetodnevne prosječne potrošnje, što bi se trebalo postići do 2012. godine. Cijene bi se utvrđivale u skladu s uvjetima na tržištu, a ministar bi pravilnikom propisao način utvrđivanja najviše cijene pojedinih derivata. Također, Vlada bi mogla, radi zaštite potrošača, raspisati najvišu razinu cijena za pojedine derivate, ali najdulje za razdoblje od 90 dana.</p>
<p>Vlada je na sjednici u petak predložila akcijski plan Strategije obrazovanja odraslih te nastavak i proširenje financiranja gradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote za potrebe privatnih brodara. </p>
<p>Ministar Kalmeta je izvijestio o uspjehu tog programa u 2005., a premijer je projekt namijenjen brodarima nazvao »pomoći ne samo brodarima, nego i otocima, malom i srednjem poduzetništvu i turizmu«.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatska predvodnik proširenja NATO-a</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Iako ni predstavnici hrvatske ni oni američke diplomacija pred susret u subotu u Dubrovniku nisu željeli razgovarati o detaljima posjeta američkog potpredsjednika Dicka Cheneyja Hrvatskoj, obje su strane dale naslutiti kako je riječ o važnom posjetu kojim SAD želi ojačati partnerske odnose s Hrvatskom, a zemljama Jadranske povelje poručiti da će, nastave li ispunjavati kriterije, 2008. godine dobiti pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u.</p>
<p>Kako navode diplomatski izvori, izravnih pregovora o potpisivanju sporazuma o neizručenju Amerikanaca ICC-ju neće biti. </p>
<p>»Mi smo američkim partnerima objasnili da glede toga ne možemo ići protivno politici EU i oni taj naš stav razumiju. To, naravno, ne znači da će taj problem jednostavno nestati s dnevnog reda«, kazao je Vjesniku visoko pozicionirani hrvatski diplomatski izvor.</p>
<p>Američki će potpredsjednik razgovarati s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom. Iako detalji razgovora nisu poznati, hrvatska strana kaže da će najvjerojatnije biti na tragu onih o hrvatskoj ulozi u regiji.</p>
<p>»Amerikanci od nas očekuju nastavak još aktivnije uloge u regiji i suradnje, posebice s onim zemljama koje se ne nalaze u integracijskom procesu za NATO. Ako hoćete, od nas se očekuje da odigramo i svojevrsnu ulogu tješitelja«, kaže naš diplomatski izvor.</p>
<p>Cheneyjev dolazak jedan je od najvažnijih službenih posjeta neovisnoj Hrvatskoj. Iako je samo nekoliko dana prije njegova dolaska malo toga poznato, političke poruke vrlo su jasne. U bilateralnom dijelu to znači da se otvorila prilika za obnovu dobrog partnerstva dviju zemalja. Kao najnaprednija, Hrvatska bi mogla imati vodeće mjesto u novom proširenju NATO-a. </p>
<p>»Ovo je bez sumnje najvažniji posjet za Hrvatsku. Riječ je o dobroj prilici za partnerstvo, ali i prilici da se Hrvatska nametne kao uporište novog vala proširenja«, ustvrdio je jedan europski diplomatski izvor. </p>
<p>Dodao je da Hrvatska ima veliki adut u rukavu - u još uvijek nestabilnoj regiji može odigrati pozitivnu ulogu izvoza stabilnosti. </p>
<p>Dolazak američkog potpredsjednika u Hrvatsku ima prije svega karakter pojačanog ritma u približavanju zemalja u regiji NATO –u. U Dubrovniku će se naime održati sastanak na razini predsjednika i premijera triju zemalja aspirantica za NATO obuhvaćenih američkom inicijativom pod nazivom Jadranska povelja. Ključna zamisao bila je što prije osposobiti Hrvatsku Albaniju i Makedoniju za punopravno članstvo u NATO-u. SAD je u već nekoliko navrata naglašavao kako je 2006. godina rješavanja balkanskih problema, a jedan od ključnih alata u sigurnosnom sređivanju regije je i NATO. [Bruno Lopandić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Strukturne reforme u Hrvatskoj ocijenjene su pozitivno</p>
<p>Govoreći o vanjskom dugu, Šuker je naglasio da je središnja država u zadnje dvije godine smanjila dug za osam posto ili oko 600 milijuna eura</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Ministar financija Ivan Šuker istaknuo je u petak u Bruxellesu zadovoljstvo ocjenama koje su europski ministri financija izrekli o Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP) za razdoblje od 2006. do 2008. godine. </p>
<p>»Sa zadovoljstvo mogu istaknuti da je hrvatski PEP ocijenjen pozitivno i da su strukturne reforme koje se provode u Hrvatskoj također ocijenjene pozitivno«, rekao je Šuker nakon što je u Bruxellesu sudjelovao na ministarskom dijalogu između zemalja kandidata i ministara financija i gospodarstva Europske unije. »Hrvatsko gospodarstvo nedavno je pokazalo jači i brži rast s niskom inflacijom i stabilnim tečajem. Fiskalna konsolidacija je nastavljena, ali je ostao vanjski debalans, posebice u obliku visokog udjela vanjskog duga u BDP-u«, kaže se u zajedničkim zaključcima ministarskog dijaloga.</p>
<p>Govoreći o vanjskom dugu Šuker je izjavio da je središnja država u zadnje dvije godine smanjila dug za osam posto ili oko 600 milijuna eura, »a ukupno gledajući, rast vanjskog duga znatno je usporen«. Šuker je kazao da je Hrvatskoj i drugim kandidatskim zemljama ukazano na opasnost koja se može dogoditi s eksplozijom ili naglim rastom vanjskog duga. Ministar ističe da je proračunski deficit prije dvije godine bio 6,3 posto, prošle je godine smanjen na 4,2 posto, a »svi makroekonomski pokazatelji u prva četiri mjeseca ove godine ukazuju na to da će se planirani deficit za ovu godinu od 3,2 posto najvjerojatnije ostvariti. </p>
<p>Prema Šukeru, vanjski je dug banaka, gospodarstva i središnje države u protekle dvije godine narastao za šest posto u odnosu na BDP, ali je sama središnja država smanjila svoj vanjski dug za oko osam posto. Početkom 2004. vanjski dug središnje države iznosio je 25 posto BDP-a, a sada iznosi 17,1 posto, rekao je Šuker, dodavši da sada Hrvatska svoje potrebe za zaduživanjem namiruje na domaćem financijskom tržištu.</p>
<p>Smanjenje proračunskog deficita pozitivno utječe i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zaduživanja. »Da je deficit ostao na razini 6,6 posto, mi bismo se i ove godine morali zadužiti za dodatnih milijardu eura«, rekao je Šuker, dodajući da »javno zaduživanje ne može stati dok se ne dođe do suficita«. Dodao je da su i strukturne reforme koje se provode u Hrvatskoj ocijenjene pozitivno, ali i ukazao na potrebu da se s njima nastavi. </p>
<p>»Naročito su Slovenija i Austrija istaknule pozitivne pomake, koji se događaju u Hrvatskoj«, rekao je Šuker. »Mislim da će do kraja lipnja nacionalni program restrukturiranja svakog pojedinog brodogradilišta biti gotov. Nadamo se da će do kraja ljeta željezare, prije svega sisačka i splitska, kao i šibenski TLM biti u završnoj fazi privatizacije, a prvi koraci zdravstvene reforme počinju 1. srpnja ove godine«, rekao je. Naglasio je kako očekuje da će Hrvatska sljedeće godine povući znatan novac iz pretpristupnih fondova EU-a, posebice za reformu javne uprave i zaštitu okoliša. Prva sredstva iz pretpristupnih fondova PHARE i ISPA već su ugovorena, a do kraja godine bi provedbena agencija SAPARD trebala povući prva sredstva. Na sastanku u Bruxellesu s kolegama iz EU-a sudjelovali su ministri financija dviju pristupajućih zemalja, Bugarske i Rumunjske, te triju kandidatskih - Hrvatske, Turske i Makedonije. Hrvatska je sada prvi put sudjelovala na ovakvom sastanku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mesić: Ni ja nisam dobio udjel u Fondu branitelja</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - »Pa što? Ni ja nisam dobio nijedan udjel u braniteljskom fondu!«, izjavio je u petak u Dubrovniku hrvatski predsjednik Stjepan Mesić zamoljen da komentira činjenicu da njegov prethodnik, pokojni Franjo Tuđman nije dobio nijedan udjel u Fondu hrvatskih branitelja.</p>
<p>Mesić se u Dubrovniku susreo s Vladinim povjerenikom za Dubrovačko-neretvansku županiju Želimirom Bosnićem te s predstavnicima tamošnje buduće vladajuće koalicije. Na sastanku u vili »Lapad« nositelji Nezavisne liste te liste HNS-a, Stipe Gabrić Jambo i Andro Vlahušić, te predsjednik županijskog SDP-a Mirko Duhović izvijestili su Predsjednika o situaciji nakon izbora te mu predstavili buduću županicu Miru Buconić. Izrazili su i nezadovoljstvo što Vlada nije sazvala konstituirajuću sjednicu županijske skupštine prije 12. svibnja, kada Dubrovačko-neretvanska županije proslavlja svoj dan.</p>
<p>»Kakav je stav Vlade prema ovom području, vidi se i kroz novac koji je iz državnog proračuna namijenjen našoj županiji«, kazao je Vlahušić. Stipe Gabrić Jambo nije se u kritikama, jer se u njegovu Metkoviću državnim novcem trenutačno financira čak pet projekata.</p>
<p>Mesićev posjet pravoslavnoj crkvi pratili su i novinari iz Republike Srpske koji su ga pitali kad će se »omekšati« granični režim na prijelazu Brgat za koji su kazali da je »najtvrđa granica u regiji«. »Dubrovnik je prije samo nekoliko godina silno granatiran, a pogođena je i ova crkva, što je na gradu i ljudima ostavilo jake ožiljke. Mi se ipak zalažemo za međudržavnu suradnju, i to ne samo između institucija nego i između ljudi. Upravo su manjine most kojim se taj proces može poboljšati i ubrzati, no tek nakon što se individualizira krivnja«, odgovorio je Mesić. [A. Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nisam imao informacija o Glavaševoj povezanosti sa zlodjelima</p>
<p>Vjerujem Glavašu kada kaže da je postupao po zakonima ratnog prava i drugim zakonima te da nije odgovoran za ikakve nezakonitosti, kazao je Šeks</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nije točno to što govori Branimir Glavaš, aludirajući da je zahtjev Državnog odvjetništva za pokretanje kaznenog postupka protiv njega montirani politički proces u mojoj te režiji premijera Ive Sanadera i HDZ-a. Riječ je o tome da su Državno odvjetništvo i policija, nakon provedene kriminalističke obrade tijekom godine dana, prikupili određeni broj dokaza za koje su uvjereni da su dostatni za pokretanje postupka«.</p>
<p>Izjavio je to u petak novinarima predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, komentirajući tvrdnje Branimira Glavaša da je pokretanje kaznenog progona protiv njega »podmetanje Šeksa, Sanadera i HDZ-a«. »To nije točno, razlozi političkog razlaza Glavaša sa mnom i HDZ-om sasvim su druge naravi i nemaju nikakve veze sa zahtjevom Državnog odvjetništva«, naglasio je Šeks.</p>
<p>Na pitanje smatra li se i sam odgovornim za događanja u Osijeku tijekom 1991. i 1992., s obzirom na to da je u to doba bio predsjednik Kriznog štaba za Slavoniju i Baranju, Šeks je odgovorio: »Ne odričem se, naprotiv, ponosim se svojom ulogom u ratu i obrani Osijeka, Slavonije i cijele Hrvatske, u čemu sam sudjelovao zajedno s Branimirom Glavašem. Nikakvih informacija nisam u to vrijeme imao o Glavaševoj povezanosti s bilo kakvim zlodjelima ili kaznenim djelima za koje bi on bio odgovoran. Vjerujem Glavašu kada danas kaže da je postupao po zakonima ratnog prava i drugim zakonima te da nije odgovoran za ikakve nezakonitosti. Stoga je apsurdna njegova teza po kojoj mene ističe kao nadređenog i odgovornog za to što se, kako sam tvrdi, ništa loše nije dogodilo. Po čemu bih ja trebao biti odgovoran za nešto što se, kako Glavaš kaže, nije ni zbilo«. </p>
<p>Predsjednik Sabora odgovorio je i na pitanje zašto se ranije nisu istražila ubojstva civila u Osijeku i zašto se s time čekalo 15 godina. </p>
<p>Tijekom 1991. i početkom 1992., naglasio je Šeks, granatiranjem, bombardiranjem i snajperima u Osijeku su srpske vojne i paravojne snage ubile oko tisuću hrvatskih građana, a golemi broj ranile. »Policija je u to doba istraživala i likvidacije građana srpske nacionalnosti, ali nije, za stalnoga granatiranja, mogla mnogo učiniti«, napomenuo je, dodajući da su danas Državno odvjetništvo i policija došli do dokaza za koje tvrde da su dovoljni za opravdanu sumnju u počinjenje kaznenog djela. Novinari su pitali Šeksa misli li pritom na izjave pojedinih svjedoka i na to što je prekinut dugogodišnji lanac šutnje, na što je odgovorio: </p>
<p>»To što danas neki od potencijalnih svjedoka izjavljuju da je tada bilo naloga za likvidaciju srpskih civila u Osijeku nije inspirirano s moje ili HDZ-ove strane, i nema nikakve veze s političkim razlazom s Glavašem. To je stvar drukčije političke klime, a prije svega stvar Državnog odvjetništva i policije«. </p>
<p>Šeks je na kraju naglasio da »želi Branimiru Glavašu svaku sreću u suočavanju s pravdom«, potvrdno odgovorivši na pitanje hoće li se odazvati mogućem pozivu za svjedočenje. »Ako me istražni sudac pozove za svjedoka, sigurno ću se odazvati, kao što bih se odazvao svaki građanin. To je dužnost svakoga, bez obzira bio on predsjednik države, Vlade ili Sabora«.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Budak, Krajcar i Kostović kandidati za rektora?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Imena Nevena Budaka i Slavka Krajcara, uglednih profesora Sveučilišta u Zagrebu, ujedno bivših dekana dvaju jakih fakulteta - Filozofskoga i Fakulteta elektrotehnike i računarstva - spominju se ovih dana kao mogući kandidati za rektora Sveučilišta. </p>
<p>Nakon protekla dva neuspjela izborna kruga i najave odustajanja starih kandidata - Vjekoslava Jerolimova, Alekse Bjeliša i Ivana Lovrinovića - akademska zajednica očekuje nove kandidate. Njih, barem prema dosadašnjim informacijama, ipak neće biti previše. </p>
<p>»Devedeset posto je da se neću kandidirati, a deset posto ostaje mi da još razmislim. Trenutačno me više okupiraju drugi poslovi kojima se bavim, a ni dosadašnji neuspjeli izbori, posebice drugi, nisu bili poticajni. Pomalo sam skeptičan prema mogućnosti da u trećem pokušaju izbora rektora bude više kandidata«, rekao nam je Neven Budak. </p>
<p>Kao mogućega kandidata za rektora sveučilišni kuloari zasad spominju i Ivicu Kostovića, profesora Medicinskog fakulteta i bivšeg ministra zdravstva, a priča se ponovo i o dekanu Pravnog fakulteta Josipu Kregaru. </p>
<p>»Nisam o tome razmišljao. Vaše pitanje nema pravi odgovor. Zasad mi je važnije da riješimo pitanje razvoja Pravnog fakulteta, a natjecanje i borbu za rektorsko mjesto prepustit ću onima koji je dugo pokušavaju izboriti«, rekao je Kregar. </p>
<p>Ono što bi akademsku zajednicu moglo zabrinuti jest činjenica da će rektora teško imati do jeseni. Iako je rečeno da će se treći izbori pokušati organizirati prije ljetnog odmora, čini se da je to ovim tempom nemoguće. Naime, nije sazvana najavljena hitna sjednica Senata, nego će Senat o postupku izbora i potrebi promjene Statuta raspravljati na svojoj redovitoj sjednici 16. svibnja. </p>
<p>»Gotovo je sigurno da rektora nećemo imati do ljeta«, smatra Kregar. </p>
<p>Dosadašnja rektorica Helena Jasna Mencer tvrdi drukčije: »Mnogi su prosudili da nije potrebno juriti s hitnom sjednicom Senata. Mislim da se još uvijek stigne organizirati izbor rektora prije ljeta«. </p>
<p>Mencer je za ponedjeljak sazvala rektorski kolegij u širemu sastavu koji će sastaviti prijedloge za predstojeću sjednicu Senata. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Sve spremno za protupožarnu sezonu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader sastao se u petak, u povodu 130. obljetnice Hrvatske vatrogasne zajednice i Dana sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, s predstavnicima hrvatskog vatrogastva i Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Kako je nakon sastanka izvijestio potpredsjednik Vlade Damir Polančec, tema razgovora bile su pripreme za skoru protupožarnu sezonu, kao i financiranje vatrogasnih postrojbi. Đuro Poldrugač, predsjednik Državne uprave za zaštitu i spašavanje, izjavio je da je sve spremno za početak protupožarne sezone. Marijan Mlinarić iz Hrvatske vatrogasne zajednice istaknuo je i problem neravnomjernog financiranja vatrogasnih postrojbi. Kako je pojasnio, profesionalne vatrogasne postrojbe financiraju se iz državnog proračuna, dok se dobrovoljna društva financiraju iz lokalnog proračuna. Stoga se sve više vatrogasnih društava želi profesionalizirati. Kako je najavio Polančec, Mlinarić i Poldrugač predložit će novi model financiranja vatrogasnih postrojbi. [T. Grdić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060506].
|
