NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061005].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 134079 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.10.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Brucoši ocijenili profesore čvrstom četvorkom!</p>
<p>Istraživanje je provedeno tijekom ljeta uz pomoć 51.473 anketna listića, razdijeljenih na više od 5000 brucoša. Studenti su anonimno ocijenili predavače, kaže voditelj projekta prof. Mladen Andrassy s Fakulteta strojarstva i brodogradnje</p>
<p>Iako se godinama smatra da je odnos sveučilišnog profesora i prosječnog studenta katastrofalno loš, rezultati posljednjeg istraživanja na Sveučilištu pokazuju sasvim suprotno. Studenti, barem oni prve godine, ne samo da nemaju loše mišljenje o svojim profesorima nego im daju iznimno visoku prosječnu ocjenu.</p>
<p>Prvo istraživanje u povijesti Sveučilišta u Zagrebu, koje je jednakom metodom provedeno na svim fakultetima, pokazalo je da u očima brucoša profesori zaslužuju čvrstu četvorku. Većina, 57 posto nastavnika, dobila je prosječnu ocjenu iznad 4,0, a jedinica jedva da i ima. Iz stručnosti (poznavanje područja koji predaju) profesori su dobili ocjenu 4,14, a iz izvedbe nastave nešto nižu - 3,68. Iznenađuje međutim da su odnos profesora prema studentima brucoši ocijenili s visokih 4,23. </p>
<p>Anketu je proveo sveučilišni Odbor za upravljanje kvalitetom, uz stručnu pomoć Centra za psihodijagnostičke instrumente Filozofskog fakulteta u Zagrebu.</p>
<p>»Istraživanje, čiji rezultati dosad nisu javno predstavljeni, provedeno je tijekom ljeta uz pomoć 51.473 anketna listića, razdijeljenih na više od 5000 studenata prve godine studija (prva godina 'bolonjaca'). Svaki je student anonimno ocijenio sve predavače iz ljetnog semestra«, objašnjava voditelj projekta profesor Mladen Andrassy s Fakulteta strojarstva i brodogradnje. </p>
<p>Anketni upitnik sastojao se od 32 pitanja, a, među ostalim, brucoši su trebali odgovoriti što im se u radu nastavnika nije svidjelo.</p>
<p>Više od 80 posto ispitanih tvrdi da je redovito prisutno na nastavi, a prosječna ocjena studenata u indeksu je 3,59. Osim nastavnika, ocjenjivani su i kolegiji, literatura, nastavni sadržaj, predavanja, vježbe i seminari. Prosječna ocjena kojom su ocijenili kolegije je 3,5.</p>
<p>Anketa pokazuju da gotovo nisu zabilježeni slučajevi vrijeđanja nastavnika. Budući da su u anketi studenti imali podosta prostora za verbalne komentare, pokazalo se da su oni uglavnom usko vezani uz dobre ili loše karakteristike nastave.</p>
<p>Tijekom listopada svaki će profesor dobiti uvid u to kako su studenti ocijenili njega i njegov kolegij. »S obzirom na to da je 75 posto anketnog listića bilo verbalnoga tipa (komentari studenata), smatramo da oni mogu biti izvrstan pokazatelj i korektiv savjesnom nastavniku«, kaže Andrassy. </p>
<p>Loša bi studentska ocjena profesoru mogla donijeti probleme. Nakon što se prikupe rezultati najmanje triju anketa, oni će se razmatrati kao jedan od kriterija pri reizboru u zvanja. Studentska ocjena profesoru doduše neće moći dovesti do prekida radnoga odnosa (kao što je to slučaj na američkim privatnim sveučilištima), no mogla bi mu otežati napredovanje.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Broj koji će stati na kraj utajivačima poreza</p>
<p>Uvođenje JPB-a, smatraju u Ministarstvu financija, omogućilo bi da se mnogo lakše nego danas uoče razlike između imovine građanina ili tvrtki i poreza koje su platili</p>
<p>Povezivanje podataka Porezne uprave s registrima institucija u kojima se nalaze podaci o pokretnoj i nepokretnoj imovini tvrtki i građana glavni je cilj prijedloga uvođenja jedinstvenog poreznog broja (JPB) koji je nedavno podržala i Vlada. Njegovo bi uvođenje, smatraju u Ministarstvu financija, omogućilo da se mnogo lakše nego danas uoče razlike između imovine građanina i tvrtki i poreza koje su platili.</p>
<p>Ako bi se, primjerice, ustanovilo da je nositelj jednog poreznog broja u jednoj godini poreznicima prijavio 100.000 kuna dohotka, a u istoj je godini stekao znatno veću pokretnu i nepokretnu imovinu i ne može pokazati izvore za nju, poreznici će mu mnogo lakše nego dosad razrezati dodatni porez, odnosno dokazati utaju poreza. Danas je to gotovo nemoguće jer poreznici u potrazi za imovinom nekoga građanina moraju fizički provjeriti sve zemljišnike u zemlji te slati upite svim institucijama koje imaju podatke o imovini građana i tvrtki - MUP-u u kojem su podaci o pokretnoj imovini, Središnjoj depozitarnoj agenciji koja ima podatke o vrijednosnim papirima, Trgovačkim sudovima u kojima se registrira vlasništvo nad tvrtkama...</p>
<p>Svaki građanin bi, predlaže se, prilikom rođenja dobio svoj porezni broj, a tvrtke prilikom osnivanja i taj bi se broj upisivao u sve formulare vezane za porez i imovinu. Taj bi broj bio jedinstven, neponovljiv, nepromjenjiv i nekazujući, za razliku od jedinstvenog matičnog broja građana čije je korištenje zakonski ograničeno. </p>
<p>Na srpanjskom sastanku poreznika s mogućim zainteresiranim institucijama i udrugama, poput sindikata, Hrvatske udruge poduzetnika i Hrvatske udruge banka, pokazalo se da bi se uvođenjem JPB-a riješili i neki drugi problemi poput onih sa zahtijevanjem JMBG-a prilikom otvaranja računa u bankama ili kupovanja udjela u fondovima. </p>
<p>Ideja o JPB-u nastala je nakon što se hrvatsko zakonodavstvo počelo usklađivati s pravnom stečevinom EU-a, čije članice moraju imati uveden porezni broj koji služi za identifikaciju obveznika PDV-a koji isporučuju dobra unutar jedinstvenog tržišta. Obvezan je samo za isporuku roba između zemalja članica ali ga neke, poput Austrije i Slovenije, koriste i na domaćem tržištu. </p>
<p>Jasno je da sustav kakav predlaže Porezna uprava ne može u potpunosti profunkcionirati u kratkom roku, jer iziskuje velik tehnički posao, uključujući i potpunu informatizaciju zemljišnih knjiga. No, u Ministarstvu financija vjeruju da je posao izvediv u razumnom roku, te nadasve nužan.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Na mobitele se troši sedam puta više nego na obrazovanje</p>
<p>Hrvatski građani i dalje najmanje izdvajaju u obrazovanje: mizernih 0,76 posto, odnosno samo 528 kuna u cijeloj 2005. godini</p>
<p>Prosječno hrvatsko kućanstvo je za sve potrebe u 2005. potrošilo 69.683 kune. To je u odnosu na 2004. povećanje od 1158 kuna, a u odnosu na 2003. - 4090 kuna.</p>
<p>Najveći udjel kućanske potrošnje, oko trećine, lani je odlazio za hranu i bezalkoholna pića (33,21 posto). Na drugom mjestu, s 13,56 posto, bili su izdaci za stanovanje i potrošnju energenata, dok je prijevoz s 10,86 posto na trećem mjestu. Dakle, na osnovne stvari svakoga kućanstva odlazi 57,2 posto ukupne potrošnje, što je 1,2 posto više nego 2004.</p>
<p>Zanimljivo, dok su rasli izdaci za stanovanje i potrošnju energenata (za 529 kuna u odnosu na 2004.) te za hranu i bezalkoholna pića (za 1554 kune), oni za prijevoz su se smanjili - i to za 552 kune u odnosu na godinu prije.</p>
<p>Treba napomenuti da su upravo izdaci za hranu i bezalkoholna pića doživjeli najveći skok od svih izdataka, i to za 1,7 posto u odnosu na 2004.</p>
<p>Nakon osnovnih izdataka, u 2005. se najviše trošilo na odjeću i obuću (5377 kuna), ostala dobra i usluge (5280 kuna), rekreaciju i kulturu (4335 kuna), komunikaciju (3706 kuna), te na pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje (3549 kuna).</p>
<p>Zanimljivo, u razdoblju od 2002. do 2004. najveće povećanje odnosilo se na komunikacije - 17 posto, i to povećanje jasno je ukazivalo na veliku raširenost mobitela. No, u 2005. situacija je nešto drukčija. Istina, zabilježen je blagi rast, ali ne u tolikoj mjeri - s 3666 kuna u 2004. na 3706 kuna u 2005. godini, što se može objasniti i daljnjim rastom broja mobitela ali, s druge strane, sve veći izbor jeftinijih pretplata i povoljnosti dovode do nižih telefonskih računa.</p>
<p>Sve ostale skupine u osobnoj potrošnji sudjeluju s udjelom manjim od pet posto.</p>
<p>Na žalost, troškovi za obrazovanje i dalje su jedina skupina potrošnje čiji je udjel manji od jedan posto i za koju Hrvati najmanje izdvajaju. Mizernih 0,76 posto, odnosno samo 528 kuna u cijeloj 2005. No, i to je 18 kuna više nego što je potrošeno u 2004. i 89 kuna više nego 2003. </p>
<p>Usporedimo li 2003. i 2005., jedno od znatnih povećanja svakako su izdaci za hotele i restorane koji bilježe skok s 1813 na 2363 kune. No, za odjeću i obuću se u 2005. potrošilo 150 kuna manje nego u 2004. i 88 kuna manje nego u 2003. Izgleda da je zdravlje sve bolje ili građani jednostavno ne idu često liječniku, jer je na zdravstvo prosječno kućanstvo u 2005. potrošilo 1597 kuna, odnosno 2,29 posto, što je 45 kuna manje od tih izdataka u 2004. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Probuđena znanost</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>U povodu nedavno objavljenog otkrića rasvjetljavanja mehanizma samopopravljanja stanične DNK ili, kako ga još možemo zvati »staničnog uskrsnuća«, bakterije Deinoccocus radiodurans, u utorak je uspjeh predstavljen i službeno.</p>
<p>Iako je riječ o znanstvenom otkriću mnogima neshvatljivih razmjera, u nečemu ga je ipak moguće usporediti s otkrićima na drugim »razumljivijim« poljima. U uspjeh inovatora, fizičara ili kemičara, ma koliko on izniman znao biti, rijetko je ostavio traga u javnosti kao ovaj posljednji. Primjer je priča iz zagrebačkog tramvaja: Jesi čula da je Radman oživio mrtvu stanicu?! </p>
<p>Za »uskrsnuće stanica« pronašlo se prostora u svim dnevnim novinama, koje su otkriće pokušale opisati na način da ih i »kumice s placa razumiju«. »Uskrsnula stanica«, barem zakratko, postala je bitnija od novinskih trač priča, koje pak teže razumiju znanstvenici. Doprinos promidžbi znanosti i njenom približavanju javnosti dala je i ustanova u kojoj se sve pokrenulo - Institut »Ruđer Bošković«. U utorak je, naime, organiziran obilazak laboratorija na »Ruđeru« u kojemu je napravljeno 80 posto istraživanja koja su urodila otkrićem. Iako se prije koje desetljeće teško moglo i zamisliti prodiranje u unutrašnjost laboratorija u kojem se »radi znanost«, »Ruđer« se posljednjih godina sve više otvara pokušavajući svoju znanstvenu kuhinju učiniti dostupnu i laicima. </p>
<p>Institut »Ruđer Bošković« svojim je uspjesima, ali i otvaranjem prema javnosti, dokazao da može funkcionirati kao vrhunska znanstvena institucija. Samo za sliku, riječ je o institutu koji je producirao 2191 rad najviše znanstvene kategorije i koji je na Šesti okvirni program Europske unije, vrijedan više od tri milijuna eura, prijavio 20 projekata. Svi su i prihvaćeni. U srijedu je javljeno da je otkriće rasvjetljavanja mehanizma samopopravljanja stanične DNK bakterije patentirano na ime znanstvenika Ksenije Zahradka i Miroslava Radmana. Uz čestitke mnogih, primili su i onu ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca, a poveći članak u četvrtak je objavljen i u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature. Sve to, međutim, vraća na staro pitanje: kako osigurati uvjete za napredak znanosti? U znanstvenu opremu Hrvatska cijelo desetljeće nije uložila ni kune, a rezultat je bio - znanost gladna otkrića. Budući da se znanost probudila, ne bi je baš bilo zgodno uspavljivati daljnjim nehranjenjem.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sretni pomorci</p>
<p>IVAN SMIRČIĆ</p>
<p>Ovaj tjedan ostat će u pamćenju mnogih pomoraca. I to zbog Sporazuma o minimalnim radnim i socijalnim standardima na kojemu će se temeljiti ugovori o radu članova posada brodova, a koji su potpisali predstavnici pomoraca i brodara. Sporazum je velik korak u zaštiti pomorskog zanimanja. Kako se i moglo čuti od ministra Kalmete prigodom potpisivanja, Sporazum je svojevrsni kolektivni ugovor. Ne manju važnost ima i činjenica da na natječajima za dodjelu koncesija za prijevoz u linijskom obalnom prometu neće moći sudjelovati brodari koji ga nisu potpisali. Državni brodar Jadrolinija imala je nekih primjedbi na Sporazum, no na kraju se ipak usuglasile sve strane. Pomorci, koje je na potpisivanju sporazuma predstavljao njihov sindikat, izrazili su veliko zadovoljstvo jer će im Sporazum osigurati bolje plaće i standard, što je na kraju krajeva najbitnije za tu struku, ionako deficitarnu u Hrvatskoj. Zadovoljnima, na kraju, ostaje samo poželjeti mirno more.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nepoznati susjed</p>
<p>U srpskim enklavama na Kosovu stanovnici smatraju da žive u kavezu s nevidljivim žicama </p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Neupućeni promatrač pomislio bi da ti ljudi žive uobičajenim seoskim životom bez mnogo stresova i izazova većih gradskih sredina. Djeca veselo igraju nogomet, muškarci cijepaju drva, žene muzu krave i prave sir. Stariji seljani sjede vani, igraju domino i šah, katkad se kartaju i bacaju kockice u igri »čovječe ne ljuti se«. No, u tim srpskim enklavama na Kosovu svi stanovnici smatraju da žive u nekoj vrsti kaveza s nevidljivim žicama. Žale se da se ne mogu slobodno kretati i da najviše strahuju od susjeda Albanaca, čije su kuće udaljene niti kilometar od njihovih sela. Svaki od kosovskih Srba ima svoju priču o nemilim događajima u rano proljeće 2004. i u ljeto 1999. </p>
<p>Postane li Kosovo neovisno, gotovo svi Srbi misle da bi doslovce živjeli »među lavovima i tigrovima«. Osjećaju stalni strah, osobito prije spavanja. Djeca su uvjerena da će ih Albanci oteti ili ubiti, pregaziti autom, zapucati iz njega ili baciti bombu, pa kada idu u školu često silaze s ceste i izbjegavaju svako vozilo koje ne poznaju. Zbog tolikog straha rijetko se tko usuđuje posjećivati grobove članova svojih obitelji poginulih 1999.</p>
<p>Među srpskim stanovništvom dominira osjećaj da im nedostaje sloboda. Ali i albanska strana ima gorka i teška sjećanja. U seoskim sredinama u kojima prevladavaju Albanci nema obitelji koja nije iskusila krvavu taktiku Miloševićevih specijalnih čistača terena. Oni nisu propuštali priliku da se svuda ponašaju kao u Suvoj Reci 1999., pridržavajući se službene zapovijedi: »Krećite, ubijajte, tovarite, odvozite!«.</p>
<p>Može li onda Albanac biti prijatelj Srbinu? Većina Srba na Kosovu reći će, osobito djeca, da im je sada najbolji prijatelj televizor (kada imaju struje). Ipak, pozitivni pomaci postoje. Neki Srbi imaju petlje izlaziti iz te samoizolacije i odlaziti raditi s Albancima na privatnim građevinskim objektima. Kako su automobili koje posjeduju Srbi s Kosova uglavnom stari, Albanci im donose sitne rezervne dijelove. Slično je i s namirnicama. Albanski seljaci nude svojim susjedima sezonsko voće i povrće i cjenkaju se s njima za nekoliko eura na srpskom. U malim seoskim trgovinama albanski vlasnici uspijevaju prodati robu Srbima čak i onda kada je jasno da mnogi od njih ne znaju albanski, iako su rođeni i odrasli na Kosovu.</p>
<p>Ima li sa srpske strane (i izvan Kosova) uopće nekog tko razumije Albance u smislu dubljeg kontakta? Nekog se bojiš ako ga dobro ne poznaješ. Malo je ljudi u Srbiji koji znaju nešto ozbiljnije o albanskoj kulturi i povijest. Ali, u Beogradu ipak postoji mjesto koje se ne bavi mitološkim i nacionalističkim pričama o Kosovu i Albancima. To je katedra za albanski jezik i književnost na Filološkom fakultetu. Tamo studiraju i mladi Srbi. Jedan od njih je Brajan Batić. Uspješno je završio studij albanologije tijekom kojeg je više puta boravio na sveučilištu u Turani. Tamo su ga dočekivali s takvom toplinom da je odmah požalio što je u glavi imao makar i mali broj predrasuda o Albancima. Danas, redovito posjećuju Albaniju jer želi još bolje naučiti albanski jezik. Ove godine prvi put je boravio u Prištini na seminaru o književnosti Albanaca s Kosova. Primljen je tako da sebe u budućnosti vidi možda u Prištini ili Tirani. Albanolog Batić misli sasvim ozbiljno kada kaže da su Albanci i Srbi zapravo slični. Razlike i nisu tako velike.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Janus u vlaku tranzicije</p>
<p>Konfliktne linije različitih ideoloških tabora na primjeru mađarske »mini revolucije« pokazale su se u eksplicitnom obliku, gdje su se konzervativna desnica i populistička radikalna ljevica koristile populizmom kao tehnikom pritiska na mađarske političke institucije</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Mađarska mini konzervativna revolucija iznova je potakla na promišljanje o tijeku i ishodu tranzicijske igre i neizvjesnosti koje nosi. Tranzicijska je igra, dakle, neizvjesna i neke su tranzicije završavale u reverziji. Ono što se valjalo po budimpeštanskim ulicama, ispred državnih institucija vlasti, sadrži prijeteće elemente krhko konstituiranoj mađarskoj konsolidiranoj demokraciji.</p>
<p>Nekad ljuti ideološki neprijatelji, otvaranjem tranzicije postaju prijatelji, partneri u diobi profita. Uspostavljena je interesna koalicija. Ideološki sukob tranzitirao je u profitni interes, a nomenklatura je bila spremna na tranziciju ideologije. Marksizam, realni i samoupravni socijalizam, radosno je zamijenila liberalizmom i »divljim kapitalizmom«. Dramu tranzicijskoga vlaka s Janusom kao njegovim strojovođom, na primjeru Rusije, ponajbolje oslikava Stiglitz: »Za najveći dio stanovnika bivšeg Sovjetskog Saveza gospodarski život u uvjetima kapitalizma pokazao se još gorim nego što su to najavljivali njihovi komunističke vođe. Izgledi za budućnost su loši. Srednja klasa je uništena, razvio se sustav rođačkog i mafijaškog kapitalizma (…)«. (Joseph Stiglitz, »Globalizacija i dvojbe koje izaziva«, Algoritam, Zagreb, 2004., str. 155.). </p>
<p>Transformacija nomenklature u novu političku elitu vladajućih pokazala se u obliku pluralizacije i političke institucionalizacije te preuzimanja različitih političkih stranka i ideoloških blokova, nastalih raspadom komunističkih, socijalističkih i radničkih partija. Transformacija se odvijala u pravcu nekoliko ideoloških i političkih stranačkih blokova. Dakle, (neo)liberalizma, konzervativizma, socijaldemokracije, lijevoga radikalizma i populističkoga desnoga nacionalizma. Te su konfliktne linije različitih ideoloških tabora i danas u igri, a na primjeru mađarske »mini revolucije« pokazale su se u eksplicitnom obliku, gdje su se konzervativna desnica i populistička radikalna ljevica koristile populizmom kao tehnikom pritiska na mađarske političke institucije, na čijem čelu su socijalisti.</p>
<p>Kako se sve vrti oko starih likova (nomenklatura) u novom kontekstu (politička elita), na primjeru Mađarske i njezina premijera, nekad utjecajnog omladinskog aktivističkog političara, koji se kao i ostali drugovi u većini tranzicijskih zemalja temeljito obogatio u ekonomsko-tranzicijskim poslovima od osobne koristi, pokazuje se da su dobitnici tranzicije uglavnom osobe stare nomenklature, koje su bile čelnici, predvodnici i nosnici u gospodarstvu, politici, kao partijski sekretari, policajci, ljudi iz obavještajnih služba, zatim medija, te njihova uža i šira obitelj. Naravno, ovoj grupaciji može se pridodati populacija kriminalnog dosjea iz podzemnog društva obrijanih glava, pa se, zacijelo, u većini tranzicijskih zemalja radi o interakciji nadzemnog i podzemnog društva. </p>
<p>Ostali, ili najšira društvena »baza«, srednji sloj društva su gubitnici, »luzeri«, očajnici koji su u vlaku tranzicijske igre s kojim upravlja nemilosrdni bog Janus izbačeni kao putnici slijepci bez karata. Njihov je status, zapravo, status statista u političkom tranzicijskom spektaklu. Oni su, čini se, tek puka masa kojoj se laže, ali od koje se na izborima traži potpora, uglavnom uz metodu permanentnog laganja, i napokon masa koja u mađarskom slučaju biva isprovocirana javnim priznanjem premijera da je lagao. Statisti tranzicijskog spektakla priznanjem prvog političara u Mađarskoj da je lagao, prelijevaju se iz zatvorene u otvorenu prijeteću masu. Situacija je tih dana bila kaotična. Masa na ulici. Demokratske institucije zapljuskivale su »populističke dobre namjere«. Ili plameni jezici populizma. Izazivana je opasnost od moguće reverzije tranzicije. Sponzori tranzicije SAD i EU izražavali su zabrinutost. Zbigniew Brzezinsky, američki geopolitički teoretičar, pozvao je mađarskog premijera na odstup.</p>
<p>Obećanje o smanjenju poraza zapravo je nemoguća misija jer je socijalna država nezasitni socijalni Leviathan koja treba permanentno uvećani novac iz poreza. Nemoguća je i misija voditi zemlju u pravcu reforma a ne provoditi reforme, pa onda uz unutarnje protivnike vladine lažljive politike, na vratu takva vlast ima sponzore, koji žele stabilizaciju po svaku cijenu.</p>
<p>Mađarski sociolozi Zsuza Ferge i Katalin Tausz iznose tezu o tranziciji u Mađarskoj koja je uzrokovala mnoštvo socijalnih problema. Prigovor je da su reforme otvorene nakon tranzicijskoga procesa »nekonzistentne«, »te u suprotnosti s proklamiranim političkim ciljevima«. (Zsuza Ferge, Katalin Tausz, Transformacija i socijalna sigurnost u Mađarskoj, Revija za socijalnu politiku, vol. 8. No 2, 2001.) Njihovi znanstveni uvidi uvelike objašnjavaju nedavne događaje u Budimpešti. Zsuza i Katalin u paru kažu: »To već pokazuje analiza dosad izabranih vlada u Mađarskoj, koje su imale različite političke oznake, ali su im politička stajališta bez jasnog političkog ili ideološkog profila. Rezultat jest stalno smanjivanje socijalnih izdataka, čime su socijalni omjeri pali ispod OECD-ovog prosjeka«. (Izvor, isti) A onda je uslijedilo premijerovo priznanje, žalac se zarinuo u tkivo mase, masa se prelila. Ostalo je sve rečeno i viđeno. Ako nema programa i profila, ostaje laž kao tehnika vladanja te proizvodnja političkoga spektakla.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nismo odbili izložbu Mirka Ilića</p>
<p>Muzej za umjetnost i obrt nikada nije niti će odbiti prirediti izložbu autora takvog formata kao što je Mirko Ilić</p>
<p>MIROSLAV GAŠPAROVIĆ</p>
<p>U Vjesniku od 23. i 24. rujna 2006., na stranici 50 (prilog Sedam dana) objavljen je članak Borisa Ljubičića pod naslovom »'Toplina' kiča«, u kojemu je navedena neistina u svezi navodnog odbijanja izložbe Mirka Ilića od strane Muzeja za umjetnost i obrt, čime je nanesena izravna šteta ugledu Muzeja. Stoga vas molimo da omogućite objavljivanje ispravka. Slijedi naš odgovor u formi otvorenog pisma gospodinu Ljubičiću:</p>
<p>»Poštovani gospodine Ljubičiću, nije nam nakana ulaziti u diskusiju o vašoj estetskoj prosudbi izložbe Ivica Propadalo: Scenografije - Instalacije s razlogom, Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti te ostalih izložbi koje proglašavate kičem i o vašim kritičkim mjerilima i ukusu, a još manje o tome tko pripada 'propalom društvu'. Naravno da imate pravo na iznošenje osobnih stavova, ali želimo vas upozoriti na jednu potpuno netočnu informaciju koju ste iskoristili u argumentaciji, a na štetu ugleda Muzeja za umjetnost i obrt. U vašem tekstu među ostalim, stoji: 'Posebno je upitno zašto je odbijena izložba Mirka Ilića...' u kontekstu iz kojega bi se moglo zaključiti da je odabir izložbe Ivice Propadala učinjen na štetu izložbe uglednog umjetnika Mirka Ilića, što ne odgovara istini. Možda vam nije poznato da se izložbeni programi Muzeja definiraju barem godinu dana unaprijed, a pripremaju se i više godina, pa je tako izložba Ivice Propadala planirana već prije tri godine. Što se tiče izložbe Mirka Ilića, ona nikad nije bila u programu MUO, pa tako nije mogla biti ni odbijena. Naime, izložba Mirka Ilića ponuđena je Muzeju preko zastupnika potkraj 2005., za što je Muzej pokazao veliko zanimanje, unatoč tomu što nije bilo sredstava niti slobodnog termina. Riječ je bila o izložbi koju je umjetnik prethodno održao u Beogradu. Važno je ovdje istaknuti da gospodin Ilić nikada nije osobno kontaktirao s Upravom Muzeja.</p>
<p>Usprkos nastojanju da se iznađu mogućnosti za realizaciju izložbe, nažalost, u datom trenutku to nije bilo izvedivo, prije svega zbog nedostatka financijskih sredstava. Gospodinu Iliću je ponuđeno da se projekt uvrsti u redovni izložbeni program MUO-a za sljedeću, 2007., o čemu postoji dokumentacija. Umjesto putem izravnog odgovora na naš dopis, informaciju da gospodin Ilić ne želi izlagati u MUO saznali smo, nažalost, iz medija. Stoga jedina točna informacija jest ta da je Mirko Ilić, iz samo njemu znanih razloga, odbio izložbu u MUO. Muzej za umjetnost i obrt nikada nije, niti će odbiti prirediti izložbu autora takvog formata kao što je gospodin Mirko Ilić, ili kao što ste to vi, poštovani gospodine Ljubičiću.« </p>
<p>Autor je ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>S mirovinom iz RS teško je živjeti</p>
<p>Umirovljenici iz drugih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije u veoma su teškom položaju jer njihove mirovine nisu ni izbliza dostatne za golo preživljavanje. Osim toga, mirovine im stižu kasno, a mnoge se nikada ni ne isplate. U posebno su teškom položaju Hrvati iz Republike Srpske koji su u Hrvatsku stigli mahom kao izbjeglice. Ovdje svakako treba istaknuti da su navedeni umirovljenici uplaćivali u jedinstveni umirovljenički fond bivše države, a da u navedenoj oblasti nije izvršena sukcesija. Ovih umirovljenika svakog mjeseca i godine je sve manje jer biološki sat kao i veoma nepovoljni uvjeti preživljavanja neminovno čine svoje. Radi se o hrvatskim državljanima o kojima država treba skrbiti kao o svojim građanima. To je naprosto naša moralna dužnost koja zapravo i ne iziskuje velika materijalna sredstva. Jer, kad bi se na mirovine koje dobiju iz drugih republika dodalo nešto malo novca mogle bi se trajno riješiti mirovine naših zaboravljenih Hrvata.</p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Najavljena gradnja Glazbene akademije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u srijedu je u pratnji zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića i ministra kulture Bože Biškupića obišao gradilište Muzeja suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu. »Ovo je iznimno važan projekt za cijelu Hrvatsku i grad Zagreb, o čemu svjedoči angažiranost i države i Grada u zajedničkoj izvedbi«, rekao je premijer.</p>
<p>»Kad završimo ovaj projekt, idemo u gradnju Glazbene akademije, jer mi znamo što ona znači za Zagreb i Hrvatsku«, najavio je Sanader novi zajednički pothvat države i Grada Zagreba. </p>
<p>Gradonačelnik Bandić je najavio da će se do kraja godine razriješiti i »svi imovinsko-pravni poslovi oko muzeja« i osigurati infrastruktura. Država i Grad u jednakim omjerima sudjeluju u projektu, a investicija je 'teška' 210 milijuna kuna. </p>
<p>Ministar kulture Božo Biškupić naglasio je da je Muzej jedan od 14 velikih projekata njegova ministarstva koji se provode, dodavši kako je pri kraju gradnja muzeja u Naroni.</p>
<p>Na upit za komentar čestih susreta s gradonačelnikom, uz primjedbu da je »Bandić s premijerom više nego sa šefom SDP-a«, Sanader je odgovorio kako je ponajprije riječ o suradnji države i Grada.</p>
<p>»Bez obzira koji gradonačelnik bio u Zagrebu i bez obzira koji premijer bio u Hrvatskoj, glavni grad Hrvatske je Zagreb i logično je da, bez obzira na političke boje, postoji zajednički interes da surađujemo na ovakvim projektima«, kazao je i poručio da mu je pritom potpuno irelevantno što je Bandić član SDP-a. »Da je gradonačelnik član bilo koje stranke, s njim bih surađivao«, ustvrdio je Sanader.</p>
<p>Bandić je dodao kako »pije kavu s različitim premijerima«, a posao mu je realizirati zajedničke projekte u Zagrebu. [M. Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrebačka stanogradnja naišla na prepreku</p>
<p>»Ako građevinske tvrtke ne pristanu na naš uvjet, mogli bismo raspisati novi javni natječaj za izvođače radova«, kaže Slobodan Ljubičić</p>
<p>Iako gradonačelnik Milan Bandić tvrdi da je početak gradnje stanova po modelu Zagrebačke stanogradnje u Sesvetama, na mjestu gdje se planiralo naselje POS-a, pitanje dana, Gradsko komunalno gospodarstvo još nije privoljelo neke građevinske tvrtke na povećanje bankovnog jamstva gradnje i nove ugovore, što bi moglo stvoriti probleme.</p>
<p>Naime, GKG je od APN-a za 77 milijuna kuna otkupio projektnu dokumentaciju za gradnju POS-ovog naselja u Sesvetama. Prema ugovorima, koje je APN javnim natječajem prije tri godine sklopio s 28 građevinskih tvrtki, graditelji su u ugovoru potpisali bankovnu garanciju od 10 posto ukupne cijene radova. GKG sada traži od njih traži da ta garancija iznosi 20 posto ukupne cijene radova i da potpišu novi ugovor. Dvanaest je tvrtki pristalo na uvjete GKG, a 16 njih ne prihvaća novi uvjet nazivajući ga »ucjenom«. Te tvrtke traže da GKG prihvati i povećanje cijene radova od 14,87 posto zbog toga što su se u protekle tri godine povećale cijene goriva, materijala i radne snage.</p>
<p>»Ukupna vrijednost sklopljenih ugovora APN i građevinskih tvrtki iznosi milijardu kuna. Od toga iznosa, na 16 nezadovoljnih tvrtki otpada oko 519 milijuna kuna«, kaže direktor Udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske Zdenko Karakaš. »Zbog svojih zahtjeva, GKG dovodi u pitanje egzistenciju malih i srednjih građevinskih tvrtki«, napominje Karakaš. Prema njegovim riječima, na uvjete GKG pristale su veće tvrtke koje posluju s Gradom i ne žele se zamjeriti značajnom investitoru, poput Tehnike, a one drže oko 300 milijuna kuna ugovorenih radova. Oko 185 milijuna kuna ugovorenih radova otpada na tvrtku Industrogradnja, koja se nije pridružila nezadovoljnim tvrtkama, ali prema Karakaševim tvrdnjama također nije zadovoljna uvjetom Grada. </p>
<p>»Ako građevinske tvrtke ne pristanu na naš uvjet, mogli bismo raspisati novi javni natječaj za izvođače radova, a interesenata ima«, upozorava predsjednik uprave GKG-a Slobodan Ljubičić. Tvrdi da je Grad otkupio projektnu dokumentaciju, ali da izvođači radova s njima nisu sklopili ugovore, nego s APN-om. »Istim tvrtkama ponudili smo da s Gradom sklope nove ugovore, ali prema novim uvjetima«, kaže Ljubičić. Taj čin opravdava time da GKG želi dodatnu garanciju za kvalitetu radova. Tvrdi da je na povećanje bankovne garancije pristala većina građevinskih tvrtki i 16 tvrtki, koje se žale drže manji dio ugovorenih radova. Ljubičić kaže da trenutno stanje neće usporiti planove gradnje »Bandićevih« stanova.</p>
<p>U Sesvetama bi se, prema otkupljenoj projektnoj dokumentaciji, trebalo graditi oko 2400 stanova. Prvobitna cijena POS-ovog »kvadrata« stana trebala je iznositi 910 eura dok bi prema medijskim napisima četvorni metar »Bandićeva« stana trebao stajati oko 1200 eura. Slobodan Ljubičić nije želio komentirati te navode i razliku cijena.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Na rubu gladi 1200 Zagrepčana</p>
<p>Najugroženiji građani trebali bi dobiti i socijalne iskaznice</p>
<p>U sklopu projekta socijalne iskaznice za korisnike raznih oblika pomoći Grada Zagreba, posebna će se pažnja posvetićivati starijima od 65 godina bez prihoda i mirovine. Riječ je o rizičnim skupinama najugroženijih građana, koji se siromaštvu teško mogu oduprijeti. Gradski ured za rad i socijalnu zaštitu, u suradnji sa zagrebačkim centrima za socijalnu skrb, planira nekoliko novih projekata njihove zaštite.</p>
<p>Kako doznajemo u Centru za socijalnu skrb Zagreb, trenutno je u evidenciji korisnika oko 1200 osoba koje primaju neki oblik pomoći iz državnoga proračuna. Kako se pomoć, koju dodjeljuje država, odnosno centri za socijalnu skrb, utvrđuje na temelju osnovice od 400 kuna, odnosno 320 kuna za odraslu osobu koja živi u kućanstvu, a visina pomoći utvrđuje se kao razlika između te osnovice i prihoda osobe, to znači da oko 1200 Zagrepčana starijih od 65 godina trenutno živi s prihodima koji ne premašuju spomenute iznose. Dio njih, doduše, uz socijalnu pomoć ostvaruje i pravo na invalidninu. No, taj se novac najčešće troši na lijekove i ne utječe bitno na povećanje standarda, zaključeno je u Gradskom uredu za rad i socijalnu zaštitu.</p>
<p>Da je pomoć Grada u takvim slučajevima i više nego potrebna potvrđuje i činjenica da je 2002., kada je na državnoj razini provedena analiza učinkovitosti naknade za uzdržavanje od 400 kuna, zaključeno da je riječ o iznosu koji pokriva najosnovnije životne troškove za samo pola mjeseca.</p>
<p> Tada je najavljeno i da bi, u sklopu reforme sustava socijalne skrbi, trebalo definirati novu nacionalnu liniju siromaštva, odnosno osnovu za utvrđivanje novih, realnijih iznosa pomoći iz sustava socijalne skrbi. Iako je ta granica u međuvremenu utvrđena anketom o potrošnji kućanstava Državnog zavoda za statistiku, reforma sustava socijalne skrbi nije završena, socijalna pomoć se i dalje utvrđuje prema staroj osnovici od 400 kuna.</p>
<p>Zasad nije poznato na koju vrstu pomoći od Grada Zagreba spomenutih 1200 korisnika može računati, odnosno ne zna hoće li to biti samo materijalna pomoć ili i uključivanje u izvaninstitucionalne oblike skrbi za starije osobe. Naime, osim novčanog dodatka, oni imaju pravo i na druge oblike pomoći, koje u sklopu gerontoloških centara financira Grad, među kojima, dostavu toplih obroka, njegu i pomoć u kući te održavanju higijene i sl.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Učitelji moraju biti entuzijasti i pozitivci</p>
<p>U zagrebačkim osnovnim školama kronično nedostaje logopeda i psihologa pa se u obrazovnim ustanovama snalaze kako znaju</p>
<p>Ingi Čajić teče 25. godina učiteljskog staža u OŠ Dobriše Cesarića. Posjetili smo je na radnom mjestu i provjerili kako izlazi na kraj s razigranim prvašićima, koji su u školskim klupama tek mjesec dana. »Djeca se mijenjaju i svaka je generacija zahtjevnija od prethodne, ali tko voli raditi s djecom, riješit će svaki problem«, rekla je učiteljica, koju smo zatekli na satu hrvatskog jezika.</p>
<p>Učenici 1a razreda smiješili su se učiteljici, čiji je današnji zadatak bio naučiti prvašiće pisati slovo A.</p>
<p> Nakon što su za domaću zadaću slovo najprije izradili od papira, jedan po jedan donosio je svoj rad učiteljici koja ga je ohrabrila za sljedeći korak - pisanje slova u bilježnicu. »Jedan od problema nas učitelja je nedostatak logopeda i psihologa, s kojima bismo trebali ostvarivati bolju suradnju«, kaže naša sugovornica.</p>
<p>Učiteljica naglašava da je u obrazovanju vrlo važna suradnja s roditeljima. »Već 11 godina organiziram Obiteljski sat zdravlja koji pohađaju roditelji s djecom, gdje otkrivam kako međusobno komuniciraju jer je to važna informacija za učitelja i prilika za edukaciju roditelja«, kaže Inga Čajić.</p>
<p>»Najgori dio posla je administracija. Kao i svi drugi, imam dobre i loše dane. Kad nisam najbolje raspoložena, kažem to djeci i ona razumiju pa su taj dan mirnija«, kaže učiteljica koja tvrdi da djeca najbolje reagiraju na iskrenost. Inga je ponosna na učeničke izvanškolske aktivnosti, u kojima je njezin razred skupio novac za novi tepih i kaže da su, s dvije ploče, grafoskopom, televizorom. DVD-om i videom, potpuno opremljeni za nastavu.</p>
<p>Posao učitelja ponekad je vrlo emotivan pa u ispraćaju djece u više razrede, katkad poteku i suze. »Drago mi je kad me bivši đaci na kraju osnovne škole pozovu na završnu priredbu. Kad ih gledam, neke od mene više i za dvije glave, sjetim se lijepih trenutaka i obuzmu me emocije«, kaže učiteljica koju najviše vesele nasmijana djeca koja joj žele ispričati sve što su radila kad nisu bila u školi.</p>
<p>»Učiteljica nam je super! Volimo je i ne bismo je mijenjali ni za koju drugu«, kažu Tin i Tara koji svoju učiteljicu ne prestaju hvaliti.</p>
<p>»Učitelji moraju biti entuzijasti i pozitivci, a rad s djecom mora im predstavljati ne samo posao, nego i zadovoljstvo«, završava naš razgovor učiteljica.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zaštitnicima životinja 650 tisuća kuna</p>
<p>Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo dosad je sufinancirao 16 udruga za zaštitu životinja u zagrebačkom području. »U 2006. sufinanciramo njih osam, i to u iznosima od tri do 650 tisuća kuna«, kazao je za Vjesnik pročelnik Darko Vuletić, ali nije želio konkretizirati koja je to udruga ove godine dobila 650 tisuća za svoj rad. Tako su se neke potiho pobunile zbog toga što Prijatelji životinja, navodno, dobivaju velik novac, koji troše na »blesave predstave« i tko zna zašto, dok drugi takve navode smatraju pukom zavišću.</p>
<p>No, kako kaže pročelnik, udruge dobivaju novac u mjesečnim obrocima, koje moraju pravdati izvješćima o radu i priloženim računima. Ako to ne učine, gube novac za iduće razdoblje. Program udruga, koje će financirati, određuje svake godine Povjerenstvo koje imenuje Gradsko poglavarstvo. »Rad udruga kontrolira se uvidom u stvarnu djelatnost, odnosno pregledom broja životinja na skrbi, udomljenih životinja i slično«, kaže pročelnik Vuletić.</p>
<p>SOS akciju za napuštene životinje, pokrenula je kompanija Masterfoods u povodu Dana zaštite životinja. U svim prodajnim centrima, specijaliziranim za kućne ljubimce, do 15. listopada su postavljene košare, gdje kupci mogu ostaviti hranu, ogrlice, šampone, igračke i sve drugo što će dobro doći napuštenim životinjama. </p>
<p>Na Trgu bana Jelačića, u srijedu je obilježen Međunarodni dan zaštite životinja predstavljanjem udruga za zaštitu životinja. U organizaciji Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, aktivisti su prezentirali svoj rad na informativnim štandovima.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tuča poharala voćnjake </p>
<p>Od jakih udara ledenih kugli stradali su i poznati vinogradi Mladine</p>
<p>Nevrijeme praćeno tučom u srijedu je, petnaestak minuta iza podneva, zahvatilo Jasku i bližu okolicu. Stradali su voćnjaci i vinogradi, a u Jaski je, uslijed jakoga vjetra, srušeno nekoliko stabala (borova i platana), oštećeni su automobili, a bilo je i polomljenih prozorskih stakala. </p>
<p>»Užas, ne pamtim da je tuča padala u desetome mjesecu, u vrijeme berbe jabuka. Nema ploda koji nije oštećen. Strahota!«, rekao je Petar Bereček, koji u Desincu ima plantažni voćnjak jabuka. »Pravi razmjeri štete vidjet će se tek sutra, kada jabuka počne crnjeti«, dodao je Bereček.</p>
<p>Dragica Režek, voditeljica proizvodnje u vinarskoj tvrtki Mladina, rekla je da je tuča padala i u njihovim vinogradima, na položajima Rečki Gaj i Polakov Breg, u kojima berba grožđe tek treba početi. Iste vinograde tuča je bila zahvatila i krajem srpnja. »Bobe grožđa, prema prvim procjenama u srijedu, oštećene su između 10 i 15 posto. Puka je sreća što je tuča zaobišla naš najveći vinograd u Mladini«, rekla je Dragica Režek. </p>
<p>Radnici Komunalnoga Jastrebarsko brzo su uklonili porušena stabala u Jaski. Prema riječima Ivan Mačeka, komunalnoga redara, nevrijeme je trajalo desetak minuta. »Imao sam osjećaj kao da se nad Jaskom nadvila pijavica«, prokomentirao je Maček. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>U eksploziji plina poginulo 110 gimnazijalaca</p>
<p>MANILA</p>
<p> - U eksploziji plina u srijedu ujutro u srednjoj školi Paranaque u predgrađu filipinskog glavnog grada poginulo je 110 gimnazijalaca, a 88 ih je teško ozlijeđeno. Uzroci eksplozije se još uvijek istražuju, a mjesto tragedije posjetila je i filipinska predsjednica Gloria Macapagal Arrayo. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Jake kiše poharale Francusku</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Jake kiše zahvatile su u noći na srijedu istočnu Francusku. Desetek mjesta je poplavljeno, a u akciju spašavanja poslane su sve raspoložive snage. Među njima i vatrogasci iz mjesta Rambervillea koji su u žurbi zapeli na uništenoj cesti. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Hrvatska marka s likom Ivana Pavla II. najbolja u svijetu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatskoj je pošti za marku s likom pape Ivana Pavla II. dodijeljena u talijanskom gradu Legnagu posebna nagrada ocjenjivačkog suda za najbolje umjetničko rješenje marke s religioznim motivom u konkurenciji poštanskih maraka iz cijelog svijeta, priopćeno je u srijedu iz HP-a. Autorica marke je Sanja Rešček, višestruko nagrađivana zagrebačka slikarica, dizajnerica i ilustratorica dječjih knjiga. Za središnji motiv marke koristila je fotografiju Gabriela Bouysa iz France Pressea. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Izvađen najveći dijamant</p>
<p>MASERU</p>
<p> - Bijeli, 603-karatni dijamant izvađen je u Lesotu, što je najveći dijamant pronađen od početka stoljeća. »Dijamant nazvan Obećanje Lesota, najveći je dijamant izvađen u ovom stoljeću i petnaesti po veličini dosad pronađen« u svijetu, prema zajedničkom priopćenju rudnika Gem Diamond (Južnoafrička Republika) i vlade u Lesotu. »Kamen je iznimne boje, razreda D, najljepše boje koju može imati dijamant«, dodaje se. Dotad najveći dijamant koji je 1967. bio izvađen u maloj kraljevini u južnoj Africi bio je težak 601 karat, a dobio je naziv Smeđi dijamant iz Lesota. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Astronomi otkrili egzoplanete</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Međunarodna astronomska ekipa otkrila je po svoj prilici najmanje pet novih egzoplaneta s dosad nepoznatim osobinama, budući da svoju zvijezdu obiđu za manje od Zemljina dana. Kailash Sahu iz Space Telescope Science Institutea u Baltimoreu (Maryland, SAD) i njegovi američki, čileanski, švedski i talijanski kolege misle da je možda riječ o novoj skupini planeta koje su nazvali »planeti sa superkratkim vremenom kruženja« oko zvijezde (USPP, prema engleskoj kratici). U posljednjem desetljeću astronomi su otkrili više od 200 planeta koji kruže oko zvijezda izvan našeg Sunčeva sustava. Najbržima za obilazak treba između 1,2 do 2,5 dana. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Stravičan kraj internet romanse</p>
<p>RIO DE JANEIRO</p>
<p> - Jedna od mnogih veza koje su uspostavljene putem interneta nije protagoniste dovela do oltara, već je jednu osobu koštala života a drugu bi mogla smjestiti iza rešetaka na 30 godina. Raymond James Mierrel, glazbenik iz SAD-a, upoznao je putem interneta Brazilku Reginu Filomenu Rachid i veza je dovela do zaruka. Kad je Mierrel treći put otišao u Brazil, Filomena Rachid ga je uz pomoć suučesnika drogirala, uzela mu kreditne kartice i nakon tjedan dana ugušila a tijelo spalila. Policija je pronašla tijelo ali su mislili da je riječ o jednom od bezbrojnih beskućnika koji stradaju na brazilskim ulicama. Rachid je slučajno uhićena, kad je kod nje i njezinog suradnika pri rutinskoj kontroli policija pronašla ukradenu kreditnu karticu s koje je »skinula« 50.000 dolara prije nego što ju je banka blokirala. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Prinudno slijetanje na Pleso</p>
<p>ZAGREB- U zagrebačku zračnu luku prisilno je sletio »Boeing 757«, kompanije »Thomas Cook«, koji je letio na liniji Manchester-Rodos. Posada je zatražila dozvolu za slijetanje radi pojave dima u klimatizacijskom sistemu. Nakon slijetanja evakuirano je oko 230 putnika, a pregledom je ustanovljeno da požara nije bilo. [Z. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Telefon koji urla na lopova</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Ukradeni mobitel u Velikoj Britaniji mogao bi oglušiti lopova ako se vlasnik telefona odluči za uslugu koju nudi jedna britanska tvrtka: ukradeni mobitel će tijekom razgovora ispuštati nepodnošljive zvukove. »Vrisak« neće prestati dok se iz mobitela ne izvadi baterija, čak i ako se promijeni SIM kartica u telefonu kojom se identificira pravi vlasnik. »Tržište ukradenih mobitela će propasti jednom za svagda«, kazao je Mark Whitman direktor trvtke Remote XT koja nudi tu uslugu za desetak funti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>New York ima rekordnih 8,2 milijuna stanovnika</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - New York je narastao na rekordnih 8,2 milijuna stanovnika, prema revidiranoj procjeni o stanovništvu, a nakon što su gradski dužnosnici objavili da je iz nje izostavljeno više od 70.000 ljudi. Američki ured za popis stanovništva je ranije objavio da je broj stanovnika u New Yorku slabo narastao na 8.143.200, ali je Ured za gradsko planiranje inzistirao da procjena o broju stanovnika ipak ide u njihovu koristi i da New York zapravo broji 8.213.839 stanovnika. Ured za gradsko planiranje tvrdi da je Ured za popis stanovništva izostavio tisuće Njujorčana u svojim godišnjim procjenama o stanovništvu koje se rade na temelju promatranja rođenja, smrti i migracija. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Klaun se kandidirao za gradonačelnika</p>
<p>ALAMEDA</p>
<p> - Pravi klaun natječe se za gradonačelnika Alamede u Kaliforniji, unatoč tome što čak ni njegova sestra neće za njega glasovati. Kenneth Kahn (41), profesionalni šaljivčina poznat kao »Kenny Klaun« priznao je da se kandidirao za gradonačelnika. On je rekao da ga ljudi pitaju misli li da oni stvarno žele izabrati klauna za svog gradonačelnika. »Ja im kažem da je to odlično pitanje«. Kahnova majka Barbara smatra da njezin sin nema izgleda, a Sylvia Khan, učiteljica, kaže da je kandidatura njezina brata »ruganje sustavu«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Veličanstveno i nezaboravno </p>
<p>Izvedba koja ide u red najboljih u cjelokupnoj povijesti Varaždinskih baroknih večeri u scenskoj postavi Georgija Para i pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića</p>
<p>Jedan od vrhunaca Varaždinskih baroknih večeri ne samo u ovoj godini nego u cjelokupnoj njihovoj povijesti dogodio se u utorak u prepunoj varaždinskoj Katedrali.</p>
<p> Bila je to veličanstvena scenska izvedba »Muke po Ivanu« BWV 245 Johanna Sebastiana Bacha in memoriam nedavno preminulom prvomu varaždinskom biskupu msgr. Marku Culeju.</p>
<p> To kapitalno djelo leipziškoga kantora ubraja se među najvrjednije i najtrajnije tekovine barokne duhovne glazbe. Ono se najčešće izvodi u koncertnom obliku, no ova je izvedba bila scenska, što je izazvalo dodatnu pozornost javnosti.</p>
<p> A dugi pljesak i ovacije pažljive publike na kraju dvosatne izvedbe bez stanke na najljepši su način potvrdili vrijednost i uspjeh toga projekta, u kojem je sudjelovao veliki međunarodni ansambl na čelu s uglednim vokalnim i instrumentalnim solistima, Slovenskim komornim zborom i orkestrom Camerata serbica pod ravnanjem maestra Vladimira Kranjčevića.</p>
<p>Djelo je vrlo decentno i logično uprizorio Georgij Paro sa suradnicima (animacija radnje Milko Šparemblek, intervencija u prostoru Aljoša Paro, kostimograf Marija Žarak, rasvjeta prostora Peter Stein, kiparski radovi Igor Lenard i asistent redatelja Sandra Damiani).</p>
<p> Uz usporene pažljive kretnje u prikladnoj odjeći i uz efektnu rasvjetu protagonisti su se postavljeni na scenu u središnji dio crkve ispred oltara mogli usmjeriti na samu izvedbu, koja je bila na visokoj umjetničkoj razini.</p>
<p> Glazbenici su pak bili raspoređeni po svim raspoloživim prostorima crkve uključujući propovjedaonicu za Evanđelista te kor za zbor, neke od solista, orkestar i dirigenta. </p>
<p>Ta raspršenost zvuka samo se povremeno osjetila kao manji nedostatak u koherentnosti, ali je izvedba u cjelini bila vrlo studiozna, profinjena i dojmljiva.</p>
<p> Među vokalnim solistima oduševili su njemački tenor Henning Klocke kao Evanđelist i slovenski bas bariton Jože Vidic kao Pilat. Iako je imao manje »teksta«, Davide Damjani pružio je dobar dojam kao Isus.</p>
<p> U maloj ulozi Petra pojavio se i Darij Milković uz sluškinju Sofiju Cingulu i slugu Momira Pjevca. U velikim arijama istaknule su se sopranistica Margareta Klobučar i altistica Marijana Lipovšek, a sudjelovali su i tenor Joshua Ellicot te bas Ivica Čikeš. </p>
<p>Osobito priznanje treba odati Slovenskomu komornom zboru dr. Mirka Cudermana, koji je još jedanput pokazao visoku profesionalnost, kultiviranost, izvrsnu dikciju i izražajnost, ne samo u prekrasnim koralima, nego i u brzim, staccato »brojevima«, kao aktivni predstavnik puka. </p>
<p>Camerata serbica, odličan je orkestar kratke povijesti, ali velika ugleda, predstavio je uz svoje vrsne soliste i sjajne goste. Bili su to Götz Teutsch, viola da gamba, Pavao Mašić, pozitiv, Maja Jokanović i Marija Misita, violine, Ljubiša Jovanović, flauta, Dragan i Marija Lazić, oboe, Goran Marinković, fagot, Ugo Nastruzzi, lutnja, i Alen Kopunović Legetin, orgulje. </p>
<p>Pred kraj izvedbe prije nastupa u posljednjim brojevima Slovenski komorni zbor uspeo se s kora na scenu kako bi svojim izvanrednim interpretacijama zaključio izvedbu toga genijalnog Bachova djela.</p>
<p>Publika je izvedbu pozdravila dugim pljeskom, zahvalna za izvanredni doživljaj koji su priredili svi sudionici toga jedinstvenog projekta. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Oštra kritika kapitalizma</p>
<p>Riječki »Kazimir i Karolina« svako je dobar repertoarni potez HNK, no u korpusu Magellijevih djela znači samo njegovu sasvim prosječnu predstavu </p>
<p>Postaviti neki komad na scenu i opravdati razloge zašto se to čini trebao bi biti teatarski »conditio sine qua non«. Ipak, kazališna svakodnevica čini sve da rečeno opovrgne.</p>
<p> Predstava »Kazimir i Karolina«, u režiji Paola Magellija, nastala po pučkom komadu Ödöna von Horvŕtha, u prijevodu Seada Muhamedagića, premijerno u Hrvatskoj izvedena u utorak u HNK Ivana pl. Zajca, nema tih tipičnih »dječjih bolesti« našega kazališta.</p>
<p>Magelli slijedi spretno i promišljeno predložak (pročišćenje je obavila dramaturginja Željka Udovičić) koji na mračni način skenira stanje u društvima podivljala i povampirena kapitalizma što sije nezaposlenost. Bavi se svijetom u kojem neki novi proletarijat postaje sve siromašniji (što s vremenom postaje velika bolest nacija), a socijalna država tek davni san. Relativizam je opće stanje duha jer pesimistična i melankolična radnička klasa ne vidi izlaza iz tamnice svojih ekonomskih okova. A negdje u daljini veliki Zapad pokazuje svoje janusovsko lice. </p>
<p> Predstava prikazuje sudbine ljudi bez iluzija, bez prava na utopiju i, što je najgore, bez perspektive, ljude koji postaju moralne »nakaze« jer ih je društvo tako preobrazilo. »Ljudi nisu ni dobri ni zli. U svakome su slučaju zbog našeg današnjega gospodarskoga sustava prisiljeni na to da budu sebičniji nego što bi to inače bili, jer na koncu još moraju vegetirati«, čuje se u »Kazimiru i Karolini«.</p>
<p> Magelli te tužne, budno- svjesne brodolomnike koji snatre o laganoj, lascivnoj i u svakom smislu brzopotrošljivoj zabavi smješta (scenografkinje su Giulia Bonaldii Anusz Castiglioni), ne bez simbolična značenja, u prostor ljetna kina, kraj žala, (dok je more ispralo brojne slojeve njihova bijedna, promašena i sasvim nevažna života) s jednom odbačenom lađom, okruženoga debelom živicom.</p>
<p> Taj javni prostor simulira derivaciju slavnoga münchenskoga Oktoberfesta (za što u općoj ideji izvedbe ne postoje naročiti razlozi). Naime, scena daleko više podsjeća na susretište pojedinaca raznih društvenih klasa na nekoj neidentificiranoj mediteranskoj pučkoj zabavi, stiliziranoj veselici, bez primisli na sajamski kič. Stoga nije neobično što je iz komada – Magelli izbavio niz sajamskih likova (mirno je mogao izostaviti i Debelu i Mršavu damu koje tumače Dragana Tomšić i Lucija Šerbedžija), a od mogućih scenografski elementa ostavio tek jednu grotesknu varijantu »tobogana smrti«.</p>
<p>U toj svojevrsnoj duhovno postumnoj atmosferi žive likovi razočaranoga, bijesnoga, besposlenoga, bivšega vozača Kazimira, koji guta svoju bol, grčevito je gušeći su sebi, a tumači ga prečesto se »izvlačeći na robusnost« Milan Pleština.</p>
<p>Karolina, glumi ju Daria Lorenci, pak, u Magellijevu čitanju postaje neurotična, rastrzana uredska činovnica, čudna sajamska zavodnica, koja želi da joj se konačno nešto stvarno Veliko i Lijepo dogodi u životu. No, u toj njenoj želji spontano postaje ekstatično raspojasana, zato skida odjeću (bespotrebno!), opscena je i spremna za svojih 10 minuta sreće prodati dušu vragu jer je život kratak, a za nju još traje još nekoliko godina manje. </p>
<p>I drugi Magellijevi ženski likovi – Biljana Torić kao Ellli i Sabina Salamon kao Marija – kreću u svojim interpretacijama u snažne erotizacije, koji nerijetko prelaze u meku pornografiju (felacio). </p>
<p>U redateljevoj viziji takav postupak pronalazi razloge, posebice kad je riječ o oblikovanju role Erne, koju je donijela s mnogo simpatične afektacije Nina Violić, glumica koja uspijeva djelovati na nekoliko registara i u jednom prizoru iskazati s mnogo neke nadmene frivolnosti – bol, razočaranje, mirenje, zadovoljstvo, ushit, veselje, pa ponovno pad u sangviničnost. No, njoj nije teško oprostiti tu scensku nadmenost jer je i njen odnos s Franzom najpotpuniji i najjasniji. </p>
<p> Ponajbolju rolu u muškom dijelu podjele pripada Galianu Pahoru, koji je s mnogo infantilizma, šarma i prijemljive dopadljivosti tumačio tužno-veseloga krojačkoga pomoćnika Eugena Schürzingera. S previše izvanjskih efekata kriminalca, zlostavljača i nasilnika tumačio je Alen Liverić (Merkel Frantz), dok su sasvim neiskorišteni u predstavi bili Žarko Radić kao istinski iskvareni komercijalni direktor Speer i Damir Orlić (tužitelj Rauch) te Alex Đaković (Konobara) čije voajersko snimanje nekih prizora i njihovo projeciranje na platnu samo otežava radnju. </p>
<p>Songovi su dobro uklopljeni, a baš kao i koreografirani dijelovi plesa i sentiša garniranih s mnogo kazališnih dosjetki. Dramaturgija kostima koje je osmislilo Leo Kulaš bili su u funkciji predstave, a dekadentnu glazbu skladao je Ljupčo Konstantinov.</p>
<p>U redateljskoj inscenaciji, Magelli svoje likove nerijetko postavlja kao lutke u marionetskom kazalištu, što oni nerijetko dokazuju, vrlo decentnom upotrebom ukočenih gesti, pogleda i pokreta tijela i ekspresionističkom glumom. </p>
<p>Riječki »Kazimir i Karolina« svako je dobar repertoarni potez HNK, daleko bolja izvedba od zagrebačke prije nekoliko godina, no u korpusu Magellijevih djela znači jednu njegovu sasvim prosječnu predstavu. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Redatelji se boje amaterskih uvjeta </p>
<p>Nastavi li se situacija kakva je sada, nitko neće moći raditi filmove osim u amaterskim ili poluprofesionalnim uvjetima, kaže Hrvoje Hribar, predsjednik</p>
<p>Društvo hrvatskih filmskih redatelja na skupštini održanoj u utorak na večer produžilo je predsjednički mandat Hrvoju Hribaru. Redatelji su se složili kako udruga u ovom trenutku radi odlično i kako je logično da nastavi u istom sastavu.</p>
<p>»Udruga sada radi perfektno, pa iako nisam bio na prošlotjednom plenumu, i nisam znao tko je predložen za predsjednika, došao sam upravo zato da predložim i podržim Hribara. U hrvatskoj kinematografiji vlada anarhija i rad naše udruge je najbitniji da se situacija promijeni«, rekao je Veljko Bulajić. </p>
<p> Hribar se nije složio da udruga radi perfektno i nabrojio je niz problema s kojima se suočava, jer kako je rekao – »nismo profesionalizirana institucija koja bi dnevno mogla obavljati poslove«.</p>
<p> »Pitanje je hoće li se zakon koji se radi uspjeti izboriti za minimum naših zahtjeva. Želim raditi filmove, ali to ne mogu jer nastavi li se situacija kakva je sada, nitko neće moći raditi filmove osim u amaterskim ili poluprofesionalnim uvjetima«, ogorčen je Hribar, čije mišljenje dijele svi redatelji koje je vrlo zabrinula odluka Ministarstva kulture Republike Hrvatske da se sufinancira deset dugometražnih igranih filmova bez povećanja financijskih sredstava.</p>
<p> Hribar je kao predsjednik udruge u stalnom kontaktu s hrvatskim producentima i ističe »kako su i oni vrlo uplašeni, jer znaju što znači ući u proizvodnju filma s dva-tri milijuna kuna«.</p>
<p>Drugi vrlo veliki problem na kojem se raspravljalo na skupštini je gašenje, odnosno rasprodaja zagrebačkih kino dvorana, a Hribar je rekao kako se »nalazimo u apokalipsi hrvatske kino prikazivalačke mreže«. </p>
<p>Redatelji su zbog ta dva velika problema, ali i pitanja izrade Prijedloga zakona o audiovizualnoj proizvodnji odlučili pokrenuti javnu kampanju, a sa svojim zahtjevima otići na najviše političke instance kako bi ukazali na alarmantno stanje u kojem se našla hrvatska kinematografija. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Briljantin« u Komediji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premijera popularnog američkog mjuzikla »Briljantin« autora Jima Jacobsa i Warrena Caseya bit će izvedena u zagrebačkome kazalištu Komedija u petak 6. listopada, a na konferenciji za tisak u srijedu najavili su je redatelj i koreograf Igor Barberić, ravnatelj kazališta Niko Pavlović i izvođači u predstavi.</p>
<p>Mjuzikl čija je premijera održana 1972. godine na Broadwayu proslavio je film »Grease« s Johnom Travoltom i Olivijom Newton John u naslovnim ulogama.</p>
<p> Igor Barberić kao mladi hrvatski plesač i koreograf s iskustvom plesanja u nekima od najpopularnijih mjuzikala, u Belgiji i Njemačkoj, koreografski se oslanja na sedamdesete i filmske uspomene, no pretežno stvara scensku parodiju tinejdžerskog života 50-ih godina. Ujedno i nosilac naslovne uloge Dannyja, predvodi uigrani ansambl u kojem Renata Sabljak igra popularnu rolu Sandy. Dinko Appelt kao dirigent te Darko Petrović kao scenograf nastavljaju suradnju na velikim glazbeno-kazališnim projektima kazališta Komedija.Postavljanjem još jednoga brodvejskog legendarnog mjuzikla Komedija nastavlja učvršćivati svoj »hitmejkerski« imidž proizvodeći, što nije zanemarivo, i najpotpunije hrvatske izvođače koji glume, pjevaju i plešu. [Višnja Rogošić]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tesla spominjan više od Einsteina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U nazočnosti mnogih uzvanika, akademika, znanstvenika i društveno-političkih djelatnika, u palači HAZU održana je u srijedu svečana sjednica u sklopu proslave Godine Nikole Tesle, a u povodu 150. godišnjice Teslina rođenja, počasnog člana Akademije.</p>
<p> »Svaki je izum plod uma, a veliki su izumi pak plodovi velikih umova«, misao je kojom je akademik i predsjednik HAZU Milan Moguš započeo svečanu sjednicu, te je izlaganje nastavio govoreći o Teslinu životnom putu od Smiljana, gdje je rođen 10. srpnja 1856., do New Yorka, gdje je sam u hotelu umro 7. siječnja 1943. godine. Moguš je nazočne podsjetio da je 17. prosinca 1896. kao 40-godišnjak tajnim glasovanjem izabran za počasnog člana tadašnje JAZU, a sadašnje HAZU, da mu je 1926. Zagrebačko sveučilište dodijelilo svečani doktorat, ali i da je u svibnju 1892. godine ondašnja vlast Zagreba odbila njegov prijedlog o elektrifikaciji tadašnjega banskog sjedišta Hrvatske. </p>
<p>O Tesli kao znanstvenom vizionaru govorio je akademik Vladimir Paar. Istaknuo je da se Teslino ime u znanstvenim i stručnim knjigama objavljenim početkom 21. stoljeća navodi milijune puta, više nego Einsteinovo. Tesla je jedan od četrnaest svjetskih znanstvenika kojima je pripala rijetka čast da se po njima nazovu fizikalne jedinice u međunarodnom sustavu. </p>
<p> O Teslinu izmjeničnom elektromagnetskom sustavu govorio je prof. dr. Ivan Ilić. Svečanu sjednicu uveličao je Zagrebački kvartet. [Andrija Tunjić]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Sajam knjiga </p>
<p>ZAGREB/FRANKFURT</p>
<p> – Najveći i najstariji svjetski sajam knjige, 58. po redu Frankfurtski sajam, službeno je u srijedu otvorio vrata stručnoj publici, koja će do nedjelje razgledati izložbene prostore 7.272 izlagača iz 113 zemalja s oko 400.000 naslova. Sajam su u utorak na večer svečano otvorili njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeir te predstavnici Indije, ministar obrazovanja Arjun Singh i književnica Mahasweti Devi. Indija će svoj status ovogodišnje zemlje partnera iskoristiti za pozivanje na prevođenje njezinih knjiga pisanih na 24 službena jezika. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Otpao Darijo Srna</p>
<p>Srna se ozlijedio tijekom treninga u srijedu, ustanovljeno je puknuće mišića </p>
<p>BREŽICE</p>
<p> – Treći dan priprema hrvatske nogometne reprezentacije za kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo protiv Andore i Engleske donio je i najveće probleme izborniku Slavenu Biliću: ostao je bez Darija Srne, a vjerojatno i Ivice Olića! Srni je, naime, puknuo mišić tijekom treninga u srijedu ujutro, a Olić je na terapiji u Berlinu, pa se još ne zna hoće li se u četvrtak pojaviti u Brežicama. </p>
<p>Zbog očito lošeg terena i sklonosti ozljedama, Bilić je poslijepodnevni trening u srijedu jednostavno otkazao. </p>
<p>Izbornik je razmišljao i o tome da pozove Igora Budana iz Parme u slučaju da se Ivica Olić i Boško Balaban ne oporave. No, budući da je Balabanovo nagnječenje palca već prošlost, a Olićev je dolazak u Čatež moguć, za vjerovati je da će Budan biti obaviješten da - ne dolazi. </p>
<p>Naime, u dogovoru s liječničkom službom reprezentacije, Olić je otišao u Berlin na terapiju kako bi zaliječio ozljedu aduktora nastalu nakon operiracije koljena. </p>
<p>»Ako Olić bude dobro, trenirat će s nama u petak«, istaknuo je Bilić. </p>
<p>Zdravstveni karton momčadi time nije zaključen. Na treningu u srijedu posebno su vježbali ozlijeđeni Sablić i Rapaić, koji bi do subote i utakmice protiv Andore trebali biti spremni. No... </p>
<p>»Nema smisla riskirati s obojicom, trebamo ih za Englesku. No, ne mogu sada ništa decidirano tvrditi. Da je prva utakmica protiv Engleske, onda bih riskirao. Čini mi se da ću ih ipak morati preventivno poštedjeti«, govori Bilić. </p>
<p>Izbornik je u svom obraćanju novinarima spomenuo i Klasnića, koji plijeni dobrim raspoloženjem u reprezentaciji. Bilić tvrdi: </p>
<p>»On je uvijek sjajno raspoložen ovdje, osjetio sam to i u Livornu protiv Italije i u Moskvi prije Rusije. Očito voli biti s nama. Znamo da ne igra u Werderu, ali na njega ozbiljno računam. Uostalom, kao i na sve ostale napadače koji su ovdje. Klasnić je na treninzima dobar, brz i angažiran, a takvoga ga i trebam.« </p>
<p>Hoće li u hrvatskoj igri protiv Andore biti i nešto skrivanja karata prije utakmice s Engleskom? </p>
<p>»Ni slučajno, protiv Andore moramo krenuti najbolje što možemo i znamo. Nitko se više ne može sakriti, dobro se zna kako igraju Barcelona, Manchester United ili Chelsea, a zna se i kako igra hrvatska reprezentacija«, zaključio je Bilić. </p>
<p>Izbornik još na daje naznake sastava za dvoboj s Andorom, no mnogi govore o sljedećoj postavi: Pletikosa - Ćorluka, Šimić, R. Kovač, Šimunić - Petrić, N. Kovač, Modrić, N. Kranjčar - Eduardo, Klasnić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Trener ih je birao </p>
<p>I površan pogled na biranje momčadi otkriva da je Kuže i te kako imao utjecaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Josip Kuže sudjelovao je u kreiranju momčadi koju je poveo u sezonu, niti jedan igrač nije došao bez njegova znanja i ti ga »detaljčići« svakako guraju u prve redove onih koji bi morali snositi odgovornost za rezultatski debakl u ovoj sezoni. Možda će netko pritom spomenuti Dinamove uvjerljive rezultate u HNL-u, ali u svakom ćemo ozbiljnijem razgovoru dosadašnji opus »plavih« u sezoni nasloviti debaklom</p>
<p>Ne mislimo, dakako, samo na puku činjenicu da ih je već u 1. kolu Kupa Uefe izbacio ipak vrlo dobri francuski Auxerre, već na to da ih je gotovo »pregazio«. Nadalje, i sam je Kuže nedavno istaknuo da je svaki član maksimirske svlačionice u ovu momčad došao uz njegovo odobrenje.</p>
<p>Možemo sada nagađati je li to maksimirski trener izgovorio iz oportunističkih razloga, samo zato kako bi zaštitio svoj ugled u javnosti i pritom se ujedno umilio dopredsjedniku Zdravku Mamiću. Međutim, čak i površan pogled u prošlo ljeto, u vrijeme kad je krenulo »kadroviranje« momčadi, otkriva da je Kuže imao i te kakvog utjecaja. I sada, pri zbrajanju trenerovih glavnih pogrešaka, taj niz postaje pozamašan. </p>
<p> Još je jedna crtica koja sugerira na zaključak da dopredsjednik Mamić možda i nije samovoljno slagao momčad. Baš je tada naglašavao da bi ovakva obrana značila »samoubojstvo«. I bio je u pravu. S druge strane, pitanje je zbog čega bi, primjerice, svaki igrač morao doći uz trenerov blagoslov. U Hrvatskoj, uostalom, ne postoje treneri menadžeri engleskoga tipa, koji sami kreiraju klupsku stručnu politiku.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Cibalia u osmini finala Kupa</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – Nogometaši vinkovačke Cibalije plasirali su se u osminu finala Hrvatskoga kupa svladavši u gostima trećeligaša Karlovca sa 1-0. Jedini pogodak postigao je Jukan u 64. minuti. Vinkovčane u osmini finala čeka ogled sa Vukovarom 91. Posljednjeg sudionika osmine finala nacionalnoga Kupa doznat ćemo u subotu, kad se u Čakovcu u prvoligaškom ogledu sastaju Međimurje i Šibenik. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Schumacherov zalet za osmi naslov </p>
<p>Povijest kaže kako je sedmerostruki svjetski prvak Michael Schumacher u svojim osvajanjima trofeja dva puta imao sreće, a dva je puta »izigran« od Fortune </p>
<p>Povijest, ona stara učiteljica života, zajedno s Fortunom, koja ionako uglavnom radi po svome, često se udruže, a onda Michael Schumacher jednako često čupa kosu i grize nokte, kao što i ispija pjenušac. U najzanimljivijem raspletu sezone u posljednje tri godine vidjet ćemo hoće li najtrofejniji vozač formule 1 svih vremena biti Fortunin miljenik. </p>
<p>Sa samo dvije utrke prije kraja ovogodišnjih nadmetanja u najelitnijem automobilističkom natjecanju Michael Schumacher i Fernando Alonso bodovno su izjednačeni. Svaki je kroz 16 kruženja pistama na »svim« dijelovima svijeta skupio 116 bodova, uz maksimalnu mogućnost berbe još 20, pa je jasno kako će na Velikoj nagradi Brazila (22. listopada), posljednjoj utrci sezone, doći do podjele naslova najboljega svjetskog vozača. Prednost je na Schumacherovoj strani, budući da je Nijemac u strašnom zaletu, a španjolski je as posvađan s cijelim svijetom, što na prvo mjesto stavlja njegovu momčad Renault te Schumachera, a ni njemu samom u raspletu sezone, u kojoj već sedam utrka ne zna za pobjedu, »daske« u glavi nisu baš najbolje posložene... </p>
<p>Povijest kaže kako je Schumacher u svojim osvajanjima naslova dva puta imao sreće, a dva je puta »izigran« od Fortune. Do naslova je u neizvjesnim završnicama dolazio 2003. i 1994. godine. U prvom je slučaju Nijemac skupio 93 boda, samo dva više od Kimija Raikkonena, dok je u drugom slučaju samo bod viška na kraju sezone ispred Damona Hilla, u već opjevanom sudaru u 35. krugu tog dvojca, odlučio u Schumacherovu korist. </p>
<p>Dva je puta Nijemac bio i izigran. Godine 1998. Mika Hakkinen je slavio u osam utrka, što je bilo i više nego dovoljno da nadjača Schumachera sa 100-86, dok je FIA godinu dana ranije zbog još jedne Schumacherove prgavosti i neuspjelog pokušaja izbacivanja Jacquesa Villeneuvea Nijemca na kraju diskvalificirala iz bodovnog učinka. Inače, sezona bi regularno završila 81-78 za Kanađanina. </p>
<p>Mika Hakkinen imao je još jednoga velikog suparnika u 1999. godini, osvojivši na kraju sezone tek dva boda više od Ferrarijeva vozača Eddiea Irvinea. Rezultatski omjer tada je iznosio 76-74. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Neizvjestan povratak Sebastiana Löeba </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Dvostruki svjetski prvak u reliju Francuz Sebastien Löeb još nije siguran koliko će mu trebati da se oporavi od ozljede, koju je zaradio prošlog tjedna. Löeb je, vozeći bicikl, slomio ključnu kost i zasad je sigurno tek da ga nećemo gledati na turskom reliju, koji se održava od 13. do 15. listopada. </p>
<p>»Trenutačno je nemoguće prognozirati kad ću se vratiti na reli staze. Čudna je to situacija, vozaču relija teško je zamisliti da će mu karijera doći u pitanje zbog vožnje bicikla«, izjavio je Löeb, koji je na pragu osvajanja trećeg uzastopnog naslova svjetskog prvaka. </p>
<p>Četiri utrke prije kraja sezone Löeb ima 35 bodova prednosti u odnosu na svoga prvog pratitelja Finca Marcusa Gronholma. To znači da Löebu treba još samo šest bodova, odnosno jedno treće mjesto da bi osigurao naslov. Löeba će u momčadi Kronos Citroën privremeno zamijeniti svjetski prvak iz 1995. godine, Škot Colin McRae, koji je bio Löebov momčadski kolega 2003., dok su nastupali za tvorničku momčad Citroëna. </p>
<p>Nakon Turskog relija, na rasporedu su još tri utrke, u Australiji (od 27. do 29. listopada), na Novom Zelandu (od 17. do 19. studenoga) i u Walesu (od 1. do 3. prosinca). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Lagani start za Marija Ančića </p>
<p>STUTTGART</p>
<p> – Mario Ančić jedini je imao uspješnu srijedu od hrvatskih tenisača koji nastupaju na ovotjednim turnirima. Lakoćom je pobijedio Kennetha Carlsena na premijeri u Tokiju sa 6-1, 6-4. Nakon brzoga prvog seta, u drugom se prijelomnica dogodila kod 2-2, kada je Ančić oduzeo servis Dancu. Od istog se turnira oprostila Jelena Kostanić. Australka Alicia Molik bila je bolja u dva seta 7-5, 6-3, a nastavlja se agonija Karoline Šprem. U prvom kolu Stuttgarta lako je »pala« pred Bugarkom Cvetanom Pironkovom, koja je slavila sa 6-1, 6-4. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Poraz Jelene Kostanić </p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić zaustavljena je već u prvom kolu WTA turnira u Tokiju. Kostanić je poražena od Australke Alicije Molik s 7-5, 6-3. Bio je ovo njihov treći dvoboj na WTA Touru, a u sva tri susreta slavila je Molik. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pironkova zaustavila Šprem</p>
<p>STUTTGART</p>
<p> – Nakon US Opena i Kalkute Karolina Šprem je upisala i treći uzastopni poraz u prvom kolu glavnog turnira. Istina, u kvalifikacijama 650.000 američkih dolara vrijednog Porsche Tennis Grand Prixa 22-godišnja Varaždinka je upisala tri pobjede, no u prvom kolu glavnog turnira bugarska kvalifikantica Cvetana Pironkova je slavila sa 6-1, 6-4. Zanimljivo, prošle godine ove dvije tenisačice su igrale na istom turniru, no tada je slavila Šprem u posljednjem kolu kvalifikacija. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>NBA zvijezde ostavile golf palice kod kuće </p>
<p>Utakmica protiv Rome pred 15.000 navijača bit će dvoboj prepun strasti, rekao je trener Sunsa Mike D'Antoni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četiri NBA momčadi već su stigle u Europu na NBA Europe Tour, prvi će puta imati trening-kampove u Europi, a odigrat će pripremne dvoboje protiv šest europskih momčadi. Phoenix Sunsi nekoliko dana treniraju u Trevisu, gradu gdje je njihov trener Mike D'Antoni ranije vodio Benetton. Ranija iskustva s NBA igračima govorila bi da su došli na izlet, no posljednje najave i događaji napuhanih »zvjezdica« govore da su golf palice ostavili kod kuće, a neće im biti potrebni niti turistički vodiči. </p>
<p>Rasprodane dvorane</p>
<p>D'Antoni željno iščekuje petak i okršaj s našim izbornikom Jasminom Repešom na klupi Lottomatice. </p>
<p>»Veseli me što je dvorana rasprodana. Utakmica protiv Rome pred 15.000 navijača bit će dvoboj prepun strasti, sigurno bolji i zanimljiviji od našega međusobnog trening-dvoboja u Tucsonu«, rekao je trener Sunsa. </p>
<p>Prve se utakmice igraju u četvrtak, Barcelona će se suprotstaviti Philadelphiji, a dvorana Palau Sant Jordi također je rasprodana. </p>
<p>»Plan priprema je jednostavan. Dva treninga dnevno, ne želim da igračima bude lagano«, reći će trener Sixersa Maurice Cheeks, a njegov centar Samuel Dalembert dodao: </p>
<p>»Ovo će biti odlično iskustvo. Stvarno je dobra ideja da otputujemo izvan SAD-a i upoznamo drugi dio svijeta.« </p>
<p>Iste večeri San Antonio Spurse u Lyonu dočekuje Asvel. Zvijezda Spursa Tony Parker u prilici je zaigrati u domovini. Zbog ozljede prsta propustio je nastup na svjetskom prvenstvu, ali gostovanje svoje momčadi u Lyonu i Parizu neće. </p>
<p>Parker u domovini </p>
<p>»Oduševljen sam, jedva čekam igrati kod kuće. Nemate previše prilika gostovati sa svojom NBA momčadi u svojoj domovini«, govorio je Parker. </p>
<p>Potvrdu da četiri NBA momčadi nisu otputovale na izlet dao je i trener Clippersa Mike Dunleavy: </p>
<p>»Turneja će biti izazov. Košarka je stvarno postala globalna igra. Očekujem teške utakmice, jer igramo dva dvoboja protiv teških suparnika, CSKA i Khimki. Bit ćemo umorni, mučit će nas i promjena vremenske zone, ali postići ćemo ono što želimo.« [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sanja Popović u Novari </p>
<p>Blizu odlaska iz zagrebačkoga kluba su i Zrinka Petrović i Ilijana Dugandžić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Konačne odluke o tome kojim će putem krenuti Odbojkaški klub Mladost još uvijek nema. Najtrofejniji hrvatski klub je, podsjetimo, u velikoj financijskoj krizi i ovaj je tjedan trebalo biti poznato hoće li biti rezova, točnije hoće li igračice i igrači dobiti slobodne ruke za odlazak sa Save. No, kako je predsjednik Mladosti Tomislav Matusinović na službenom putu, a i sportski direktor Rade Malević u ulozi izbornika muške reprezentacije u četvrtak putuje u Moskvu na ždrijeb Europskog prvenstva, epilog ove priče bit će poznat idućeg tjedna. </p>
<p>Međutim, vijesti koje su u srijedu stigle iz Doma odbojke »Bojan Stranić« daju naslutiti kojim će smjerom krenuti Mladost. Naime, Sanja Popović, jedna od uzdanica trenera Nenada Komadine, potpisala je ugovor s talijanskom Novarom i već se u srijedu oko podneva uputila prema Apeninskom poluotoku. Sanji će prve dane u novom klubu, aktualnom osvajaču Top Teams kupa, olakšati kapetanica hrvatske reprezentacije Nataša Osmokrović. No, to nije sve. U srijedu poslijepodne kapetanica Zrinka Petrovic i srednja blokerica Ilijana Dugandžic potpisale su ugovor s grckim doprvakom Markopoulom, koji ce ove sezone igrati u Top Teams kupu. Petrovic je nedavno bila na probi u nekoliko talijanskih klubova, no nova ce joj adresa ipak biti nešto istocnije.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Podravka nastavlja s pobjedama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U utakmicama 5. kola prvenstva Hrvatske za rukometašice postignuti su slijedeći rezultati: Osijek – Vranjic 28-24, Trešnjevka – Trogir 29-27, Zamet – Arena 23-21, Split – Sesvete 28-24, Podravka – Požega 40-26.</p>
<p>Redoslijed: Podravka 10, Trogir 8, Trešnjevka 7, Požega, Arena i Zamet po 5...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Šest stranaka u borbi za vlast</p>
<p>Jedino je neupitna dominacija Milorada Dodika u Republici Srpskoj</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika</p>
<p> - Krajnji rezultat izbora u Bosni i Hercegovini moglo bi biti formiranje velike koalicije oko usvajanja ranije odbačenih ustavnih promjena. Druga mogućnost je podjela po blokovima kako bi se ušlo u novi krug razgovora o presudnim pitanjima koja se tiču budućnosti ove zemlje.</p>
<p>Praktično, nakon što je prebrojana većina glasačkih ostalo je šest stranaka u igri za podjelu vlasti. Sa srpske strane neprikosnoven je SNSD Milorada Dodika koji je osigurao političku dominaciju u Republici Srpskoj (RS). U Federaciji BiH, tri stranke su praktično podijelile glasove birača na većinski bošnjačkim dijelovima: SDA Sulejmana Tihića, Stranka za BiH novoizabranog člana Predsjedništva Harisa Silajdžića i SDP BiH Zlatka Lagumdžije.</p>
<p>Tu su i dvije stranke s hrvatskim predznakom - HDZ Dragana Čovića i HDZ1990 Bože Ljubića, koje također imaju približno jednaku snagu.</p>
<p>Sada je pitanje na čemu će se temeljiti nova vlast. SNSD, SDA, SDP i HDZ bi se mogli okupiti kako bi usvojili već dogovoreni paket ustavnih promjena, za koji su ove stranke prije pola godine glasale u parlamentu, kada taj dokument nije dobio potrebnu većinu. Za ovu opciju čini se da je najzagrijaniji Lagumdžija, a niti Dodik, čini se, nema ništa protiv.</p>
<p>Čovićevu HDZ-u ovakva bi koalicija osigurala opstanak u vlasti, ali je pitanje je li se ponovno spreman kockati s otvorenim protivljenjem Katoličke crkve i većine Hrvata u BiH koji su protiv ranijeg modela koji, čini se, ne jamči punu ravnopravnost Hrvata.</p>
<p>SDA je u neugodnoj poziciji jer je njezin predsjednik Tihić, veliki zagovornik ovog modela ustavnih promjena, doživio težak poraz u utrci za člana Predsjedništva od Harisa Silajdžića koji je bio najžešći protivnik iste stvari. HDZ 1990 također je bio snažno protiv predloženog modela ustavnih promjena.</p>
<p>Dakle, druga opcija je ponovno sjedanje za stol i razgovaralo na koji način ustavno preurediti sada nefunkcionalnu BiH. Takva mogućnost otvorila bi se ako bi bila stvorena bošnjačka koalicija SDA i Stranke za BiH, na što je spreman Silajdžić i utjecajni krugovi u SDA, te ako bi se dva sada posvađana HDZ-a ujedinili oko sudbonosnih pitanja za narod, da bi izbjegli blamažu poput ove s izborom hrvatskog člana Predsjedništva. Kod Srba je jasno da je najvažniji i praktično jedini partner za razgovore Milorad Dodik. Međunarodna zajednica podržat će svaku opciju, ako ona dovede do brzog nastavka rada na ustavnim reformama.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>IRA odustaje od terorizma </p>
<p>Sinn Fein doista ispunio obećanje da će se boriti samo miroljubivim, političkim sredstvima</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - IRA se iz temelja promijenila, izjavio je u srijedu britanski premijer za Sjevernu Irsku, Peter Hain. Dodao je da to više nije teroristička organizacija koja se borila protiv britanske vlasti u Sjevernoj Irskoj, te da IRA više ne ugrožava sigurnost u toj pokrajini. Njegova ocjena u suglasju je s izvješćem tzv. Nezavisne komisije za nadzor koja je istog dana objavila da je IRA prekinula sve svoje kriminalne i paravojne djelatnosti. Spomenuta komisija također je zaključila kako je političko krilo IRA-e, stranka Sinn Fein doista ispunilo svoje obećanje da će se za svoje ciljeve boriti samo miroljubivim, političkim sredstvima. </p>
<p>I vođa Sinn Feina Gerry Adams održao je riječ kad je kazao da je došao kraj oružanoj borbi, smatra komisija. Tony Blair i Bertie Ahern, premijeri Velike Britanije i Republike Irske koji tijesno surađuju na rješavanju sjevernoirskog pitanja, upriličit će nakon najnovije objave sastanak na koji će pozvati glavne sjevernoirske igrače. Taj će se skup održati idućeg tjedna u Škotskoj, a trebao bi voditi ponovnom otvaranju blokiranog sjevernoirskog regionalnog parlamenta u Belfastu Stormonta. </p>
<p>Poslije pauze od nekoliko desetljeća, Stormont je proradio nakon povijesne nagodbe za Sjevernu Irsku, koja je sklopljena na Veliki Petak 1998. Odricanje IRA-e i dugih glavnih sjevernoirskih podzemnih grupa od nasilja te veliko zalaganje Londona i Dublina stvorili su ozračje u kome je takav povijesni sporazum bio moguć.</p>
<p>Nagodba je zajamčila ravnopravno sudjelovanje katolika i protestanata Sjeverne Irske u regionalnoj vlasti. Ona je stavila i točku na tri desetljeća sektaškog neprijateljstva, tijekom kojih je život izgubilo više od 3500 ljudi. No, premda u britanskoj pokrajini Sjevernoj Irskoj već više godina šuti oružje, regionalni parlament u Belfastu ne funkcionira kako valja. Suspendiran je 2002., nakon optužbi da je IRA u njemu špijunirala političke protivnike. </p>
<p>Glavna i najjača protestantska stranka u Stormontu su demokratski unionisti (DUP), koje predvodi Ian Paisley. No Paisley je i najveći protivnik kompromisa te dijaloga. Stoga je pitanje želi li vjerovati da je IRA doista promijenila i dlaku i ćud. Stormont pak ne može proraditi ako Paisleyeva stranka odbija sjediti u njemu i sudjelovati u političkoj vlasti. </p>
<p>Ubrzano se približava 24. studenoga, zadnji rok koji je britanska vlada dala sjevernoirskim političarima da opet počnu zasjedati u svom regionalnom parlamentu. Ne učine li to do danog im roka, prestat će dobivati plaću. Nikakvo rješenje nije međutim moguće bez Iana Paisleya i njegovih demokratskih unionista, pa će njihova reakcija biti ključna. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Češka pred novim izborima</p>
<p>Češki parlament izglasao je u utorak nepovjerenje manjinskoj vladi Mireka Topolaneka čime se nastavlja politička kriza u zemlji jer ni četiri mjeseca nakon parlamentarnih izbora (2. i 3. lipnja) još nije formirana izvršna vlast. </p>
<p>Od 200 zastupnika, potporu Topolanekovoj vladi dalo je njih 96, protiv je bilo 99 dok je 5 bilo odsutno.</p>
<p> Tako je nastavljena pat-pozicija u zemlji jer u parlamentu koji ima 200 zastupnika i desna i lijeva opcija, imaju po polovicu mandata. Prije nešto više od mjesec dana, češki predsjednik Vaclav Klaus, prema tamošnjim običajima, premijerom je imenovao čelnika Građanske demokratske stranke (OCD - Klaus je osnivač te stranke) Mireka Topolaneka koja je na izborima osvojila najviše glasova (ima 81 zastupnika). Potom je Topolanek formirao manjinsku vladu zajedno s kršćanskim demokratima i zelenima u kojoj je bilo i šest nestranačkih osoba. Čelnik OCD-a cijelo je vrijeme pregovarao sa socijaldemokratima bivšeg premijera Jirzija Paroubeka koji u parlamentu imaju 74 zastupnika nadajući se njegovoj potpori. Paroubek je, međutim, tu potporu uvjetovao organiziranjem prijevremenih parlamentarnih izbora za dvije godine što konzervativcima nije bilo prihvatljivo. Tvrdili su da bi bilo neodgovorno ići u izbore potkraj 2008. s obzirom da Češka sredinom 2009. preuzima predsjedanje Europskom unijom. </p>
<p>Posljedica nerješavanja tog spora je nepovjerenje Topolanekovoj vladi. Neizvjestan je i daljnji rasplet. Prema jednima, Topolanekova vlada će uskoro podnijeti ostavku, ali će u međuvremenu pokušati kroz pregovore dobiti većinu. Mandatu za sastav nove vlade nada se i Paroubek. Najrealnijom se čine prognoze prema kojima će češki predsjednik Vaclav Klaus najprije pričekati rezultate lokalnih izbora te onih za Senat, potom će, kako se najavljuje, imenovati prijelaznu vladu.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>SAD za preventivnu diplomaciju </p>
<p>Sjedinjene Države su u utorak zatražile od Vijeća sigurnosti UN-a da spriječi Sjevernu Koreju da izvede najavljeni nuklearni pokus. Američki veleposlanik pri UN-u John Bolton je izjavio da je sa svojih 14 kolega pozvao Vijeće sigurnosti da djeluje »preventivnom diplomacijom« i uvjeri vlasti u Pyongyangu da odustanu od svojeg nauma. </p>
<p>Bolton je istaknuo da će se Vijeće sigurnosti UN-a sastati kako bi razgovaralo o tom pitanju; unaprijed je istaknuo da prihvaćanje deklaracije u slučaju sjevernokorejskih nuklearnih ambicija neće biti dostatno. </p>
<p>Sjeverna je Koreja najavila u utorak da će izvesti nuklearni pokus kako bi ojačala svoju obrambenu moć, osobito u odnosu na Sjedinjene Američke Države. U službenoj najavi, datum pokusa nije naveden, ali je rečeno da će se testovi izvesti u području i pod uvjetima koji jamče maksimalnu sigurnost. Sjeverna Koreja i ranije je u više navrata službeno isticala da posjeduje nuklearnu bombu; američki službeni izvori potvrđuju da imaju do 11 N-bombi. Međutim, najavljeni nuklearni pokus značajno će promijeniti odnos snaga u regiji. Procjenjuje se da će SAD, ali i Kina, Japan te Južna Koreja biti prisiljeni djelovati krajnje oštro spram Pyongyanga. Za svojeg posjeta Kairu, američka državna tajnica Condoleezza Rice izjavila je da je to »čin provokacije« koji će stvoriti »kvalitativno drukčiju situaciju na Korejskom poluotoku«. Južnokorejski predsjednik Roh Moo Hyun pozvao je na »hladnokrvan i odlučan odgovor« prema Sjevernoj Koreji. Spomenuti su testovi neprihvatljivi i za Japan, potvrdio je japanski premijer Shinzo Abe. Kina je, prema AFP-u, pozvala Pyongyang na »mir i suzdržanost«. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Novi sukob Fataha i Hamasa</p>
<p>Ključ koji otvara vrata mirnom rješenju palestinske krize sada ima Hamas</p>
<p>Nepoznati atentatori ubili su u srijedu u mjestu Hableh, na zapadnoj obali, Mohammeda Odeha, visokog dužnosnika palestinskog pokreta Hamas. U posljednja dva dana to je drugi napad na visokog Hamasovog dužnosnika i promatrači vjeruju kako je riječ o novom rasplamsavanju sukoba između članova i pristaša pokreta Fatah i pokreta Hamas.</p>
<p>Sve ovo događa se u trenutku kada je američka državna tajnica Condoleezze Rice na svojoj srednjoističnoj turneji čiji je cilj pronalaženje mirovne formule za ovaj dio svijeta. Naime, nakon okončanja sukoba Izraela s pripadnicima Hezbollaha u Libanonu sučeljavanja Izraelaca i Palestinaca na zapadnoj obali rijeke Jordan i u pojasu Gaze nisu prestala. </p>
<p>Palestinci još uvijek drže u zatočeništvu jednog izraelskog dočasnika čije bezuvjetno puštanje na slobodu zahtijeva službeni Jeruzalem. U pokušaju da se nađe mirno rješenje sukoba u kojima je u napadima izraelske vojske poginulo više od 200 Palestinaca u posljednja tri mjeseca, na prijedlog palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa trebala je biti formirana vlada nacionalnog jedinstva. Međutim, članovi Hamasa i premijer Ibrahim Haniyeh koji bi ostao na čelu vlade još jednom su odbacili mogućnost da Hamas prizna Izrael kao državu. </p>
<p>Ubrzo su izbili novi sukobi između članova i pristaša Fataha i Hamasa što je ionako napetu situaciju u Pojasu Gazu i na Zapadnoj obali dovelo do usijanja. Condoleezze Rice je predvidjela sastanak i razgovor sa palestinskim predsjednikom Abbasom, no čini se da u ovom trenutku ključ koji otvara vrata mirnom rješenju krize ima Hamas. Ako pusti zatočenog izraelskog dočasnika i na određen način prizna Izrael kao državu, ozbiljni i mirovni razgovori Jeruzalema i palestinske samouprave mogli bi početi već sutra. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Djeca u vrtlogu nasilja</p>
<p>Statistika neumoljivo otkriva da su svaka četvrta djevojčica i svaki šesti dječak u </p>
<p>Hrvatskoj do 14. godine doživjeli neki od oblika seksualnog zlostavljanja</p>
<p>Najnoviji zagrebački slučaj, kad su četvorica učenika pretukla desetogodišnju kolegicu pretukla samo stoga što je željela zaštititi suučenicu od njihovih zadikrivanja, pokazuje da se nasilje u našim školama niti ne samanjuje niti odražva pod kontrolom. Štoviše, prema istraživanjima Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, čak 27 posto djece u Hrvatskoj svakodnevno ili gotovo svakodnevno doživljava neki oblik nasilja u školi, bilo da je riječ o verbalnom ili fizičkom nasilju, dok je 16 posto djece gotovo svakodnevno nasilno prema drugoj djeci. Sve je manje djece koja su samo žrtve nasilja, a sve više onih koji su istodobno i žrtve i nasilnici. To samo upozorava na to da djeca koja su godinama izložena nasilju i sama postaju nasilnicima. </p>
<p>Istodobno su i drugi oblici zlostavljanja djece sve rašireniji. U Hrvatskoj se broj prijavljenih slučajeva zlostavljanja djece povećao čak deset puta u posljednjih deset godina. Istraživanja pokazuju da je raširenost zlostavljanja vrlo slična zapadnoeuropskim i američkim podacima, a faktori rizika poput siromaštva, socijalne izolacije, razine stresa, financijskih problema i nezaposlenosti mnogo su istaknutiji. Statistika je neumoljiva, pa su tako svaka četvrta djevojčica i svaki šesti dječak u Hrvatskoj, do svoje 14. godine doživjeli neki od oblika seksualna zlostavljanja, trećina djece izložena je barem povremeno emocionalnom zlostavljanju, a tjelesno je zlostavljano 10 do 20 posto djece.</p>
<p>U takvoj je tmurnoj statistici hvalevrijedan CAP (Child Assault Prevention) program prevencije zlostavljanja djece Udruge roditelja Korak po korak. Kako doznajemo od predsjednice te udruge, prof. Gorane Hitrec, mnoga su se djeca odvažila upozoriti na to da su zlostavljana upravo zato što su prošla CAP program. Posebnost je tog programa koji se primjenjuje u osnovnim školama i dječjim vrtićima što se obraća nastavnicima i cjelokupnom osoblju škole ili vrtića, te roditeljima i djeci, upravo kako bi se svi skupa pripremili za što učinkovitiju prevenciju različitih oblika nasilja. </p>
<p>Program prevencije</p>
<p>Zlostavljana djeca koja prođu taj program osnažena su da kažu što im se događa, ali i upoznata s time da im se događa nešto što nije u redu. Taj se međunarodni program primarne prevencije u Hrvatskoj provodi već sedam godina. </p>
<p>»CAP programom nastojimo obuhvatiti što je više moguće zainteresiranih osnovnih škola i provodimo ga s učenicima drugih razreda na dječjim radionicama gdje progovaramo o zlostavljanju. Istodobno poučavamo osoblje u školi, i to ne samo nastavnike, jer se pretpostavlja da će zlostavljano dijete odabrati neku osobu u koju ima povjerenja da joj kaže što mu se događa, a to nužno ne mora biti učiteljica nego može biti, na primjer, i teta čistačica. Ta pak osoba mora znati kako postupiti u takvoj situaciji, što reći djetetu, kome se dalje obratiti. Jako je važno da sve one koji se bave djecom dobro obavijestimo. Stoga su u program uključeni i roditelji, koje također upoznajemo s problematikom zlostavljanja«, objašnjava Hitrec. </p>
<p>Što se održavanja dječjih radionica tiče, one traju oko 60 minuta, odnosno znatno kraće za vrtićku djecu, tijekom kojih posebno educiran tim stručnjaka radi s djecom, a polazi se od toga da se djeci usadi osjećaj za to da imaju određena prava. </p>
<p>»Uz sva ostala prava, imaju pravo biti sigurni, jaki i slobodni. Ta im prava, na žalost, netko može oduzeti, i to na nekoliko načina. Upravo se s tim načinima oduzimanja dječjih prava djecu upoznaje putem malih igrokaza. Upoznaje ih se sa tri najčešće situacije zlostavljanja: zlostavljanje vršnjaka ili nešto starije djece (u posljednje vrijeme često zvano bullying); zlostavljanje nepoznate osobe i napad poznate osobe. Za svaku se od tih situacija igraju se igrokazi. Svaki se igrokaz igra dva puta. Prvi puta igrokaz prikazuje dijete koje nema strategije obrane, da bi se u jednom trenutku prekinuo i nastupio razgovor s djecom, kada ih se pita što bi oni u određenoj situaciji učinili i poučava ih se strategijama obrane«, objašnjava »Vjesnikova« sugovornica. </p>
<p> Na primjer, u situaciji kada dijete napada vršnjak, neka djeca će tijekom igrokaza reći da to odmah treba reći odraslima, druga će reći da je to tužakanje. Stručnjaci tada djeci prihvatljivim rječnikom objašnjavaju da tražiti pomoć kad su ugroženi nije tužakanje nego je tužakanje nekoga namjerno uvaliti u nezgodu. Također objašnjavaju djeci kome se mogu obratiti za pomoć, što mogu poduzeti. Uči ih se da traže pomoć svojih prijatelja, da se drže u skupini, jer se tako djeca zlostavljači neće usuditi napasti, ohrabruju djecu da budu jedni drugima podrška. Kada se sljedeći put igra taj isti igrokaz, primijene se naučene strategije. </p>
<p>U igrokazu kada dijete napada nepoznata osoba djeci se izravno demonstriraju različite mogućnosti samoobrane. Svrha je da se dijete, ako se doista nađe u takvoj situaciji, ne paralizira od straha. Djeci se osim toga otkrivaju trikovi koje napadači koriste kako bi dobili podatke od djeteta, kako bi ga nagovorili da uđe u auto i slično.</p>
<p> Treći igrokaz prikazuje zlostavljanje djeteta poznate osobe. Primjerice, ujak je nasamo s djetetom i počne ga pipkati govoreći »to mora ostati naša mala tajna«. Igrokaz se prekida, a djeci se postavlja pitanje zašto je to ujak rekao, je li to dobra tajna, zašto imamo tajne? Djecu se upozorava da takve stvari moraju reći i ponavljati ih toliko dugo dok ih netko ne čuje, jer su odrasli često skloni misliti da djeca pretjeruju ili izmišljaju.</p>
<p> U četvrtom pomoćnom igrokazu učiteljica igra samu sebe, a dijete joj dolazi po pomoć. Tako se uči osoblje da ne odbacuje dijete kad im se obrati za pomoć, te da ako trenutačno i nemaju vremena, da saslušaju dijete iza nastave. </p>
<p>»Djeca su izvanredno prihvatila taj program«, kaže prof. Hitrec, dodajući da se, prema njihovu iskustvu, djeca najčešće žale na to da ih drugi učenici zlostavljaju, međutim ima slučajeva kada se dalo naslutiti da su ih zlostavljali i kod kuće. Većinom djeca ne kažu odmah, ali primila su poruku i nakon nekog vremena kada se ohrabre, obrate se za pomoć«, kaže Hitrec.</p>
<p>Program za svu djecu </p>
<p>U financiranje CAP programa uključilo se i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje osigurava sredstva za educiranje CAP pomagača, dakle, školskih pedagoga, psihologa, učitelja, defektologa, a daje novac i za brošure koje Udruga roditelja Korak po korak tiska za edukaciju roditelja. Osim toga u financiranje programa uključuju se i gradovi i županije za provedbu programa na njihovu području, a najviše sluha su pokazali gradovi Rijeka, Dubrovnik, Čakovec i Zagreb te Zagrebačka, Međimurska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija. Cilj je da u svakoj županiji svaki učenik drugog razreda prođe CAP program, jer tako uči strategije koje povećavaju vjerojatnost da se u opasnoj situaciji zna obraniti. </p>
<p>CAP program se namjerava proširiti i na djecu s teškoćama u razvoju koji su još ranjivija skupina.</p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Srce voli hodanje</p>
<p>Kako bi se potaknulo ljude koji sjede po cijeli dan na kretanje i stjecanje zdravih navika kojima će spriječiti bolest, organizira se Svjetski dan pješačenja </p>
<p>Fizička neaktivnost i loša prehrana glavni su uzročnici kroničnih bolesti ponajprije srca i krvnih žila. Nezdrave navike udružene sa sjedilačkim načinom života rezultiraju bolestima koje poprimaju razmjere epidemije. Stoga Svjetska zdravstvena organizacija potiče nacionalne vlade da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se poražavajući rezultati poboljšali. S tim u vezi 3. listopada proglašen je Svjetskim danom pješačenja kako bi se ljude potaklo na više fizičke aktivnosti bez koje, kažu liječnici, nema zdravlja. </p>
<p>Dr. Mirjana Jembrek Gostović, ravnateljica Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju – Srčana, ističe da tjelesna neaktivnost pridonosi starenju srca, jer uzrokuje prekomjernu tjelesnu težinu, šećernu bolest i povišeni krvni tlak. Srce je, kaže, mišić kojem treba redovita aktivnost da bi mogao odgovarajuće crpiti krv.</p>
<p>Kada se fizički aktivirate, višestruko se poboljšava stanje kardiovaskularnog sustava, jer je bolja opskrba kisikom srčana mišića. Istodobno je smanjena potreba miokarda - mišićnog sloja srčanog zida - za kisikom, a povećana mu je funkcija i stabilnost. Tjelesna aktivnost, kaže liječnica, snižava štetan LDL kolesterol, a povećava dobar HDL. Ljudi bi trebali početi svakodnevno vježbati kako bi izbjegli bolesti. To valja činiti redovito tako da vam tjelesne aktivnosti postanu cilj komu ćete težiti. O tome treba ozbiljno porazmisliti, jer se vježbom organizmu može činiti samo dobro. Ponajprije se smanjuje pojava dijabetesa tipa II, povećava se osjetljivost na inzulin, snižava krvni tlak, reducira se prekomjerna tjelesna težina uz odgovarajuću prehranu. Važan je i pozitivan učinak na kosti, posebno u žena, jer se sprječava osteoporoza.</p>
<p>Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti na dan, uključujući i hodanje, jača srce, krvne žile čini elastičnijima, a tlak održava u granicama normale. Brzo je hodanje idealan oblik sportskih aktivnosti za sve uzraste, bez obzira na starosnu dob i fizičku kondiciju. Ono je uvelike primjereno i starijim osobama, ali i onima čije zdravlje ne dopušta intenzivnije sportsko-rekreativne aktivnosti. Liječnici savjetuju ljudima koji se manje kreću - posebno onima koji sjede tijekom radnog dana da odvoje vrijeme za hodanje. Optimalno bi bilo hodati do četiri puta na tjedan, i to brzim tempom po sat vremena. Tijekom brza hodanja, kaže dr. Jembrek Gostović, valja kontrolirati otkucaje srca kako biste uvijek znali koliko vam odgovara aktivnost kojom se bavite. Ako se odlučite na brzo hodanje najbolje je to činiti u prirodi. Odjeća treba biti prilagođena, najudobnija je ona pamučna koja može dobro upijati vlagu. Vodite računa da za fizičkih aktivnosti unosite dovoljno tekućine kako bi spriječili dehidraciju.</p>
<p>Vježbajte u više navrata</p>
<p>Prije ciljana vježbanja uvijek odradite vježbe istezanja, a ako imate problema s motivacijom, podsjetite se da to činite zbog zdravlja. Zagrijavajte se desetak minuta i svakako se posavjetujte s liječnikom, ako niste dulje vježbali ili bolujete od neke bolesti. Aerobne vježbe povoljno utječu na mnogo mišića, ubrzavaju metabolizam, i dugoročno povećavaju kapacitet pluća. Ako ne možete dugo vježbati činite to više puta po desetak minuta. Nemojte se forsirati kako biste dosegli natprosječnu kondiciju nego se zadovoljite kvalitetnim zdravstvenim učincima.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Iznuđivači pali u policijsku zamku</p>
<p>U policijskoj akciji korištene su označene novčanice, te mjere praćenja i prisluškivanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su od Jure M. iz Poreča (čiji nam identitet policija u interesu istrage nije mogla potvrditi), pokušali iznuditi oko 100 tisuća eura, Srećko Terzić, Anto Čančarević i Marko Grgić u srijedu popodne su uz kaznenu prijavu, prepraćeni dežurnom istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. Iznuđivanje, kako saznajemo traje od srpnja ove godine.</p>
<p> Protiv Srećka Terzića, kod kojeg je prilikom pretrage pronađen i neprijavljeni pištolj, slijedi i prijava za nedozvoljeno posjedovanje oružja. </p>
<p>Trojac je, u suradnji USKOK - a i Odjela organiziranog kriminaliteta policijske uprave zagrebačke, te zahvaljujući posebnim mjerama praćenja, uhićen još u ponedjeljak, a nakon što su na Odjelu kriminalističke policije u Heinzelovoj ulici proveli 24 sata, od Županijskog je suda, radi ispitivanja zatraženo dodatno 24 - satno zadržavanje unutar kojeg je i dovršena kriminalistička obrada nad njima. Neslužbeno saznajemo da se primopredaja novca trebala odigrati u hotelu Antunović.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade, policija je kako doznajemo, sumnjala u umješanost još jednog muškarca s područja Jasterbarskog Filipa L. no on zasada nije inkriminiran. Filipa L. policija je međutim, također provjeravala, ali kada su ga policajci PUZ -a s nalogom za pretragu u utorak potražili na kućnoj adresi, tamo ga nije bilo. Kako neslužbeno doznajemo, nalazi se na području Slovenije. Tim odvjetnika koji zastupaju uhićeni trojac su Miljenko Umičević čiji je branjenik Marko Grgić, Ljubo Pavasović Visković koji brani Terzića, te odvjetnica Ljiljana Planinić kao Čančarevićeva braniteljica. </p>
<p>Marin DeškovićAnita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Vozač je mogao zakočiti</p>
<p>Nepoznato je zašto nije kočio jer je, po mišljenju vještaka, na vrijeme mogao uočiti kolonu</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Vozač tegljač, koji se krajem srpnja u tunelu Ledenik zabio u zaustavljenu kolonu vozila u kojoj su poginule četiri osobe, vozio je prebrzo, gotovo 100 kilometara na sat, no ostaje nepoznato zašto nije kočio jer je, po mišljenju prometnog vještaka, na vrijeme mogao uočiti kolonu.</p>
<p> Istražni sudac Županijskoga suda u Zadru Vladimir Mikolčević primio je nalaz i mišljenje stalnog sudskog prometnog vještaka Borivoja Vukelića koji je, među ostalim, utvrdio da je vozač Miljenko Stričak u tunelu pred sobom mogao uočiti zaustavljenu kolonu vozila s udaljenosti od sto metara. S obzirom na brzinu kretanja, zaustavni put bi iznosio 62,45 metara, što znači da je kočenjem mogao zaustaviti tegljač.</p>
<p> Vještak je utvrdio i da je stvarna brzina kretanja tegljača bila gotovo sto kilometra na sat. Naime, ispostavilo se da je tahograf dan prije nesreće reprogramiran tako da je mjerio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja tegljača manju za 9,58 posto. To znači da se tegljač kretao 98,62 kilometra na sat, a ne 90 koliko je pokazivao ugrađeni ograničivać brzine. U tunel je ušao bez kočenja i smanjivanja brzine vožnje, iako je prije ulaza prošao pokraj prometnih znakova ograničenja brzine od 60 kilometara na sat. </p>
<p> U tunelu je prvo naletio na »opel astru«, u kojoj su poginule dvije žene i dvoje djece, a potom u poluprikolicu tegljača »volvo«. Tada je Stričeku slomljena desna noga, pa dalje i nije mogao početi s kočenjem. Tegljač se stoga nastavio kretati, pa je oštećeno još sedam osobnih vozila. </p>
<p> Utvrđeno je i da je tegljač na pogonskim kotačima imao tehnički neispravne gume koje su bile sasvim istrošene, no, po ocjeni vještaka, one nisu bile od utjecaja na kočioni sustav jer je kolnik u tunelu bio suh. </p>
<p> Prije nesreće tegljač s poluprikolicom bio je u tehnički ispravnom stanju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Istraga se vodila stihijski«</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Kad je počela »hajka« u Domu zdravlja kojemu sam bila na čelu, sve se počelo događati stihijski i više me nitko i nije slušao. Kriminalistička policija provodila je istragu na temelju podataka o potrošenim lijekovima i medicinskom materijalalu na temelju sa »rastera«, liječničkih popisa koji nisu bili vjerodostojni. </p>
<p>Tražila sam da se točni podaci uzmnu sa bolesničkih kartona, što su kolege liječnici odbili tvrdeći dato ne mogu učiniti bez sudskog naloga. Napominjem da se sve događalo u vrijeme privatizacije Doma zdravlja i atmosfera je bila vrlo napeta jer su mnogi htjeli što prije u privatnike, a ja im to nisam odmah dopustila jer smo imali kreditnih obveza za rekonstrukciju zgrade koje smo trebali zajednički otplatiti - istaknula je u srijedu na zlatarskom Županijskom sudu dr. Vesna Filipović - Hitrec na suđenju za navodne malverzacije u krapinskom Domu zdravlja. vrijedne 2,2 mijuna kuna. Dr. Filipović, bivša krapinska dogradobnačelnica i supruga bivšeg zagorskog župana i saborskog astupnika Želimira Hitreca, također je bila optužena u ovome slučaju, no u odnosu na nju je proljetos anstupila apsolutna zastara. Dr. Filipović je još rekla da je do razlike među kupljene i potrošene robe moglo doći, jer liječnicima uoči privatizacije nisu pregledavane i popisivani sadržaji njihovih torbi u kojima su se znale naći i pozamašne količine vrlo vrijednih lijekova. Bivša ravanteljica ukazala je i na vrlo vjerojatne propuste računovodstva Doma zdravlja iz kojeg ju nikad nisu upozorili da se događaju neke nepravilnosti, jer su tromjesječna i godišnja finanacijska izvješća, koa i sve druge kontrole, uvijek prošli u redu. [Zoran Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Budiša »pao« sa lažnim dokumentima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši vojni policajac Vinko Budiša, koji je već mjesecima u bijegu od izdržavanja zatvorske kazne za ubojstvo uhićen je u utorak navečer na graničnom prijelazu Bregana, na izlasku iz Hrvatske. Navodno je kod sebe imao lažne dokumente sa pečatima PU splitsko-dalmatinske.</p>
<p> Budiša je odmah nakon uhićenja odveden u zatvor Lepoglava na izdržavanja kazne od 4 godine i 11 mjeseci zatvora. Budiša , bivši zapovjednik splitskih specijalaca, pravomoćno je osuđen zbog ubojstva iz 1996. godine, kad je ispred diskoteke Palladium na Poljudu hicem iz pištolja ubio tada 19-godišnjeg Milenka Đekića. Presudu je nakon postupka punog neobičnih situacija (iz čuvanog prostora u zgradi suda nestao je pištolj, krunski dokaz) donio sudac Slavko Lozina, a potom je odluku o sankciji potvrdio Vrhovni sud. Vinko Budiša je međutim dva puta pisao molbe splitskom sudu za odgodom izvršenja kazne, i oba puta je dobio po dva mjeseca odgode zbog psihičkih smetnji. Uz molbu za odgodom priložio je medicinsku dokumentaciju s nalazima njegovog teškog duševnog stanja. Preciznije, pati »od košmara i nesanice, egzistencijalnih problema, psihomotorno je napet te mu dolaze misli o bezidejnosti života, povezani s egzistencijalnim problemima i neminovnošću odlaska u zatvor«. U lipnju je, u trenutku kada je sud odredio da ipak mora u zatvor, »nestao« iz jedne zagrebačke psihijatrijske bolnice. [M.D., D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Priveden gradonačelnik Primoštena</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Djelatnici policije pozvali su u srijedu ujutro na informativni razgovor načelnika Općine Primošten Stipu Petrinu zbog prijetnje upućene Zoranu Šariću, takodjer iz Primoštena. Kako saznajemo, Zoran Šarić jedan je od ukupno 15 vlasnika zemljišta na turističkom području T1 Marina Lučica na kojem mješovita hrvatsko kanadska tvrtka Dalmi INC planira gradnju manjih hotela s pet zvjezdica, vila, kongresnih dvorana , sportsko-rekreacijskih sadržaja i drugih objekata namjenjenih turizmu. Dosad je ova tvrtka od privatnika i Općine otkupila oko 150 tisuća metara četvornih atraktivnog zemljišta po povoljnoj cijeni od oko 100 eura za metar četvorni, a u rukama petnaestorice koji odbijaju prodaju je oko pedesetak tisuća kvadrata . </p>
<p>Načelnik Primoštena Stipe Petrina nazvao je Šarića u utorak navečer mobitelom kako bi se raspravila problematika prodaje zemljišta i privatnih puteva na toj turističkoj zoni i tada je Petrina zaprijetio Šariću, a ovaj je o svemu obavijestio policiju. Šarić optužuje Petrinu da je Općinu uknjižio na jednu dvanaestninu njegova zemljišta. Pojasnio je da je Petrina prodao i općinske puteve , a nakon što je iskrsao problem dolaska ljudi do svojih parcela,Petrina je nezakonito je preko tudjih parcela probio nove puteve. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Minu »MRUD« koriste »mafije« širom bivše države </p>
<p>»MRUD« je korišten u još nekoliko atentata na području bivše Jugoslavije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik nogometnog kluba Bežanija iz Beograda Goran Mijatović ubijen je u ponedjeljak istom eksplozivnom napravom kakva je prije tri i pol godine raznijela džip vlasnika EPH-a Nine Pavića, saznajemo iz izvora u hrvatskom MUP-u. </p>
<p>Srbijanski su istražitelji utvrdili da je Mijatovića, dok je sjedio u svom »audiju A6« ubila eksplozija protupješačke mine »MRUD« (mina rasprskavajućeg usmjerenog djelovanja), postavljena u »audiju 80« pokraj kojeg se Mijatović sa svojim tjelohraniteljem (koji je također poginuo) provezao. Po neslužbenim, ali pouzdanim informacijama ista takva mina postavljena pod desni prednji kotač raznijela je u ožujku 2003. Pavićev »Mercedes ML 500«. U oba slučaja mine su aktivirane daljinskim upravljačem.</p>
<p>Po riječima našeg izvora, »MRUD« je korišten u još nekoliko atentata na području bivše Jugoslavije. Između ostalog, u eksploziji takve mine ranjen je i bivši makedonski predsjednik Kiro Gligorov, te ubijen ministra u vladi BiH Jozo Leutar. </p>
<p>Pretpostavlja se da su »mafije« u zemljama regije, do spomenutih mina došle tijekom i nakon rata i to uglavnom iz skladišta bivše JNA u BiH, odnosno iz tvornice oružja u Bugojnu gdje se to oruđe počelo proizvoditi sredinom 80-tih. Za rukovanje minom nije nužna komplicirana obuka, a za to su obučene doslovno tisuće ljudi. </p>
<p>U slučaju miniranja Pavićevog džipa, policija je sumnjala ( bez ikakvih materijalnih dokaza) da bi počinitelj mogao biti jedan bivši pripadnik francuske Legije stranaca, koji je kao pripadnik UN-ovih snaga služio za vrijeme rata u BiH, gdje je u to vrijeme i »sklopio veze« za nabavu oružja među kojim su i mine MRUD. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Poticaji za obnovljive izvore energije</p>
<p>Zahtjev za poskupljenje u skladu s novim tarifnim sustavom</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Kako bi povećala proizvodnju iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (istodobna proizvodnja električne i toplinske energije) što od Hrvatske traži i Europska unija, Vlada će uvesti državne poticaje za proizvodnju iz tih izvora, a novac će se prikupljati iz malog dodatka koji će se plaćati u sklopu računa za struju.</p>
<p>Najavili su to predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) na velikom međunarodnom skupu energetičara u Dubrovniku koji je organizirala tvrtka Energetika marketing. Na skupu sudjeluje 430 stručnjaka iz Hrvatske i 12 europskih zemalja.</p>
<p>»Predloženo je da kućanstva koja primjerice godišnje troše oko 3500 kilovatsati struje plaćaju dodatak od oko dvije kune, čime bi se prve godine skupilo oko 100 milijuna kuna za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, ali će konačne iznose odrediti Vlada«, rekao je Leo Prelec, direktor HROTE-a.</p>
<p>Naime, Hrvatska želi sadašnji udjel obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije od samo 0,5 posto do 2010. povećati na oko šest posto (cilj Europske unije za njihove članice je čak 22 posto) što će značajno olakšati uvođenje tih državnih poticaja.</p>
<p>Krešimir Cerovac iz Ministarstva gospodarstva upozorio je da se već godinama smanjuje postotak energije koju Hrvatska osigurava iz vlastitih izvora pa već uvozimo više od 50 posto potrebne energije. Zato je za poboljšanje energetske sigurnosti Hrvatske potrebna gradnja brojnih novih energetskih objekata (plinovoda, naftovoda, elektrana, skladišta plina i LNG terminala) i diverzifikacija energetskih izvora kako ne bi previše ovisili samo o uvozu ruskog plina i nafte te o plinskim elektranama. Nužno je i otvaranje novih dobavnih pravaca za uvoz energije, te poboljšanje energetske učinkovitosti i veće korištenje obnovljivih izvora.</p>
<p>Veliko olakšanje u opskrbi plinom i smanjivanju uobičajenih zimskih problema s tim energentom donijet će skoro dovršenje magistralnog plinovoda Pula-Karlovac, u što je uloženo više od 130 milijuna dolara. Ali trebat će, upozoreno je, znatno povećati uvoz plina zbog ubrzanog porasta potrošnje. Na primjer, samo za novi blok Termoelektrane Sisak što će se financirati iz ruskog klirinškog duga trebat će dodatnih 400 milijuna kubika godišnje.</p>
<p>Na skupu je najavljeno da će distributeri toplinske energije za dva tjedna podnijeti zahtjev za poskupljenje u skladu s novim tarifnim sustavom što je riječki Energo već zatražio. Kao glavni razlog navode velike gubitke u poslovanju zbog posljednjih godina znatno poraslih cijena goriva za toplane što im uz normalno poslovanje otežava i nužna ulaganja u održavanje i modernizaciju sustava.</p>
<p>No, ministar gospodarstva Branko Vukelić najavio je da se cijena grijanja ove zime neće mijenjati jer o tome odlučuje Vlada, a predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak potvrdio je da ta tvrtka neće tražiti poskupljenje toplinske energije.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>AZ fond prihvatio Barrovu ponudu za dionice Plive</p>
<p>AZ obvezni mirovinski fond Barru će prodati svoje dionice Plive za 820 kuna po dionici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - AZ obvezni mirovinski fond prihvatio je ponudu američke farmaceutske kompanije Barr Pharmaceuticals te će toj kompaniji prodati svoje dionice Plive za 820 kuna po dionici, priopćeno je u srijedu iz AZ fonda.</p>
<p>AZ obvezni mirovinski fond u Plivi ima vlasnički udjel od 2,6 posto i najveći je privatni domaći investitor u Plivine dionice, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Pri preuzimanju Plive, AZ mirovinski fond odlučio je čekati kraj procesa te prihvatiti najbolju ponudu, kaže se u priopćenju te se dodaje da je fond od početka djelovanja, 2002. godine, ulagao u Plivine dionice i sada naglašava zadovoljstvo rezultatima ulaganja.</p>
<p>Prošli tjedan, Barrovu ponudu prihvatila je Europska banka za obnovu i razvoj čiji je udjel u Plivi 5,4 posto. Hrvatska je vlada u utorak preporučila Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da dionice Plive prenese u imovinu Umirovljeničkog fonda, što se tumači proceduralnim pripremama za prodaju tih dionica Barru.</p>
<p>Riječ je o 3.117.127 dionica ili 18 posto dionica Plive u državnom vlasništvu. Kako je ranije najavljivano iz Vlade prihod od te prodaje, koji bi iznosio 2,55 milijardi kuna, upotrijebit će se za isplatu duga umirovljenicima.</p>
<p>Državni udio, udio EBRD-a i AZ fonda ukupno iznosi nešto više od 26 posto dionica Plive.</p>
<p>Barrovo zaključenje ponude ovisit će o stjecanju više od 50 posto Plivinih dionica, a javna ponuda Barra za kupnju Plive traje do 11. listopada. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Promocija hrvatskog turizma na 111 sajmova</p>
<p>Na 16 odredišta održat će se i Hrvatski turistički dan, koji se sastoji od konferencije za novinare, poslovne radionice i »Hrvatske večeri«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski turizam promovirat će se iduće godine na 111 sajmova u svijetu. Najviše će se sajmovati u nama najvažnijim državama. U Njemačkoj će Jadran biti predstavljen na 18 sajmova, u Austriji na deset, u Češkoj na četiri, u Francuskoj na sedam, u Italiji i Skandinaviji na po devet, a u Velikoj Britaniji na pet sajmova. U Švicarskoj, gdje hrvatski turizam nema posebnu težinu, sajmovat će se na šest priredbi, a u Španjolskoj, koja je također svjetska receptivna velesila, pet.</p>
<p>Naravno, niti jedan kutak globusa nije predalek da se u njemu ne bi prezentirale prednosti Hrvatske. Kanada i SAD imat će tu čast pet puta tijekom iduće sezone, Turska, Izrael, Japan i Kina po jednom.</p>
<p>Od 111 sajmova samo su u 19 slučajeva predviđene najskuplje, nacionalne prezentacije. Najavljeno je da će se za sezonu 2007. promijeniti koncept hrvatskog štanda, a da će se za tehničku realizaciju nastupa na sajmovima, vjerojatno putem natječaja, odabirati najbolje tvrtke.</p>
<p>I sljedeće godine nastupi Hrvatske turističke zajednice na pojedinim sajmovima realizirat će se sa suizlagačima. Suizlagači imaju opciju zakupa štanda s info pultom od šest, osam ili više četvornih metara. Kada je svojedobno uvedena ta novina događalo se, međutim, da suizlagači na sajamski nastup dolaze neprikladno odjeveni, u trapericama, pa sve to skupa nije imalo previše smisla.</p>
<p>Uz sajmove, na 16 odredišta održat će se i Hrvatski turistički dan, koji se sastoji od konferencije za novinare, poslovne radionice i »Hrvatske večeri«, u pravilu u elitnom hotelu uz vrhunske delicije, dopremljene iz naše države. Te su večeri uvijek izvrsno posjećene jer je publika, uz ostalo, naviknuta da Hrvati nikada ne podbace kada je o prvorazrednom prijemu.</p>
<p>Poslovne radionice, tzv. workshopovi, povrh svega planiraju se na 51 lokaciji u svijetu. Svoj će dio kolača odnijeti i pet do deset ad hoc prezentacija koje će tijekom sljedeće godine inicirati razne institucije iz zemlje ili inozemstva (ministarstva ili veleposlanstva).</p>
<p>Za sajmove, info nastupe i prezentacije nagodinu će se potrošiti 28 milijuna kuna.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Degert: Hrvatska u EU nakon Rumunjske i Bugarske </p>
<p>Od 4. do 7. listopada predstavnici više od 300 tvrtki i poduzetnika raspravljaju o načinima istraživanja i ulasku na tržište Unije. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nakon Rumunjske i Bugarske Hrvatska bi trebala biti sljedeća koja će pristupiti Europskoj uniji«, istaknuo je u srijedu Vincent Degert, šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, na otvorenju trećega po redu Europskog dana poduzetnika. </p>
<p>»Dobar poduzetnik treba se držati riječi, kao što smo mi održali riječ kad smo rekli da ćemo započeti pregovore s Hrvatskom. Isto tako poduzetnik treba na vrijeme isporučiti proizvod, kao što smo mi na vrijeme započeli screening«, re kao je Degert dodavši da se pregovori nastavljaju. </p>
<p>Ovogodišnji Europski dan poduzetnika, koji se od 4. do 7. listopada održava u Zagrebu i Dubrovniku, okupit će više od 300 tvrtki i poduzetnika - koji će raspravljati o načinima istraživanja i ulasku na tržište Unije. »Kroz radni program razmijenit ćemo dobra iskustva s prijateljima iz Engleske, Njemačke i ostalih europskih zemalja s razvijenim poduzetništvom«, rekla je na otvorenju Katarina Jagić -predsjednica Udruge malih i srednjih poduzetnika i organizatorica događaja. </p>
<p>U četvrtak i petak u Zagrebu će se održati radionice na temu javnih institucija i institucionalnih potpora, europskih strukturnih fondova, istraživanja europskog tržišta i druge. </p>
<p>U subotu će u Dubrovniku biti izneseni zaključci i preporuke, koji će biti proslijeđeni Europskoj komisiji u Bruxellesu. [R. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>I Adriachem za kunu</p>
<p>Treći pokušaj prodaje kaštelanske tvrtke uključuje prodaju po posebnim uvjetima uz otpis dugova, odnosno prodaja za jednu kunu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon što je propao drugi pokušaj prodaje 89, 37 posto dionica kaštelanskog Adriachema, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) raspisat će i treći natjačaj, na kojem će država po posebnim uvjetima ili za jednu kunu pokušati prodati većinski udjel u tvornici za proizvodnju hidroizolacijskih folija i PVC cijevi. </p>
<p>Iako je država na drugom natječaju pokušala prodati dionički kapital po sniženoj cijeni u odnosu na prethodni pokušaj prodaje, u HFP nije stigla ni jedna ponuda za kupnju većinskog udjela u Adriachemu.</p>
<p>Taj nekad najveći proizvođač plastičnih masa na području bivše Jugoslavije opterećen je milijunskim gubicima, od čega 35 milijuna kuna otpada samo na državne vjerovnike, čija je potraživanja trebao podmiriti potencijalni kupac. Budući da je osim podmirenja obveza prema državnim vjerovnicima trebao platiti i 16,7 milijuna kuna za preuzimanje dioničkog kapitala, očekivano je propao i drugi pokušaj prodaje. Sada slijedi treći natječaj, koji uključuje prodaju po posebnim uvjetima uz otpis dugova, odnosno prodaja tvornice za jednu kunu.</p>
<p> Sindikati i 300 radnika, koji privatizaciju Adriachema vide kao zadnju priliku za njegov opstanak, poručili su da u trećem krugu prodaje očekuju čvršću socijalnu klauzulu kao jamstvo da će zadržati svoja radna mjesta nakon promjene vlasničke strukture. </p>
<p>Predsjednik HUS-a Ozren Matijašević rekao je Vjesniku kako vjeruje da će kaštelanska tvornica dobiti vlasnika u trećem krugu prodaje, pri čemu sindikat namjerava primijeniti istu taktiku kao i u slučaju Adriachemu susjedne Željezare, koja je također ušla u treći krug i ponuđena je na prodaju za kunu.</p>
<p> Budući da država u trećem krugu ne može jamčiti očuvanje svih radnih mjesta, jer posebni uvjeti prodaje znače licitiranje s brojem radnika i otpisom dugova, HUS će i potencijalnim kupcima Adriachema ponuditi socijalni ugovor, koji će ih obvezivati na zadržavanje svih 300 radnika na rok od tri godine. </p>
<p>»Ako ga ne potpišu, a ipak se jave na natječaj, Sindikat će provesti javnu kampanju kako bi prokazao špekulantske namjere potencijalnih investitora«, kazao je Matijašević, dodajući da će u tom slučaju lobirati kod HFP-a i Vlade da se njihove ponude odbace. To je jedini način da se zaštite radnici i pokrene puna proizvodnja koja, s obzirom na finalne Adriachemove proizvode, jamči financijsku i ekonomsku isplativost, poručuje Sindikat. </p>
<p>Država je, pak, sa svoje strane odobrila odgodu vraćanja zajma od 350.000 eura, a postignut je i dogovor o uključenju tvornice u posao domaće cestogradnje, jer se Adriachemovi proizvodi mogu ugrađivati i u tunele. Interes za kupnju Adriachema dosad je iskazao samo naftni magnat Enver Moralić, koji je prije nekoliko godina kupio i kaštelanski Adriavinil.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Najviši Dow Jones u povijesti</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Newyorški burzovni indeks Dow Jones u utorak je postigao novi povijesni rekord, nadmašivši prethodni dosegnut prije više od šest i pol godina, u najvećoj mjeri zahvaljujući novom 3-postotnom padu cijena nafte, koji je ohrabrio ulagače na kupovine dionica. Dow Jones je ojačao 56,99 bodova ili 0,5 posto, zaključivši trgovanje na 11.727,34 boda. Prethodni rekord taj je indeks zabilježio 14. siječnja 2000., u visini od 11.722,98 bodova. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Članstvo u EU zaslužujemo za dvije do tri godine </p>
<p>Premijer je u govoru istaknuo kako se nada da će Europa u razdoblju od dvije do tri godine riješiti svoja institucionalna pitanja, što će se poklopiti sa završetkom hrvatskih pregovora s Unijom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Za nas ne dolazi u obzir da Hrvatska uđe u EU nakon 2010., jer članstvo zaslužujemo za dvije ili tri godine«, rekao je u srijedu na konferenciji o »Ulozi političke zaklade u demokratizaciji društva« hrvatski premijer Ivo Sanader. Konferenciju su zajednički organizirale Zaklada Hrvatskog državnog zavjeta i Zaklada Konrad Adenauer.</p>
<p>Premijer je u govoru istaknuo kako se nada da će Europa u razdoblju od dvije do tri godine riješiti svoja institucionalna pitanja, što će se poklopiti sa završetkom hrvatskih pregovora s Unijom.</p>
<p>Kazao je i da Hrvatska mora »voziti lijevom trakom« na putu k EU, ali ne nauštrb kvalitete pregovora.</p>
<p>Podsjetio je na 10. obljetnicu ulaska Hrvatske u Vijeće Europe i godišnjicu početka pregovora s EU-om, ističući vidljivi napredak i spominjući skori završetak procesa screeninga.</p>
<p>Govoreći o procesima globalizacije, Sanader je rekao da se oni ne mogu zaustaviti, nego se s njima treba nositi. Istaknuo je nužnost zaštite ljudi starijih od 45 godina koji, »završavaju na ulici, bez posla«, »Europa u cjelini o tome treba voditi računa«, kazao je premijer, dodavši da je kompeticija s Indijom ili Kinom neupitna, ali bez izravnih i kolateralnih žrtava globalizacijskog procesa.</p>
<p>Ističući važnost političkih zaklada u razvoju demokracije, Sanader je istaknuo dva osnovna načela - supsidijarnosti i solidarnosti.</p>
<p>Posebno je istaknuo i ulogu mladih ljudi koji, kako je rekao, imaju nešto što oni nakon 30. više nemaju. Naglasio je i potrebu nepristajanja na beznadnost i pesimizam, te izjavio kako o budućnosti ne treba sanjati, nego je ostvarivati.</p>
<p>Kazao je da je Hrvatska u procesu tranzicije zbog rata imala dvostruko težu zadaću od drugih zemalja.</p>
<p>Ravnatelj Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj i Sloveniji Christian Schmitz kazao je kako očekuje da će im se, osim ZHDZ-a, koji se odnedavno ponovo aktivirao i s kojim planiraju ostvarenje brojnih projekata, pridružiti i ostali partneri iz hrvatske demokratske obitelji. Dodao je da su zaklade nadopune državnom sustavu obrazovanja te važan element poticanja mladih i nadarenih ljudi. Zaklade se financiraju većim dijelom iz državnog proračuna, a manjim donacijama i kotizacijama za seminare, a njihov je rad reguliran statutom i podložan je revizijama kako bi se osigurala transparentnost. </p>
<p>U izbornim se kampanjama zaklade trebaju distancirati od otvorene potpore političkim opcijama, rekao je, među ostalim, Schmitz. Zastupnik u Bundestagu Klaus Peter Willsch rekao je kako će razgovarati s europskim partnerima da se sumnjičavost oko budućeg proširenja Europske unije ne bi odnosila na Hrvatsku, nego na zemlje koje će nakon Hrvatske pristupiti EU. »Uvjeren sam da zajednički možemo ostvariti cilj - ulazak Hrvatske u EU«, rekao je Willsch. Prigodnim riječima nazočnima se obratio i novi veleposlanik SR Njemačke u Hrvatskoj Hans Jochen Peters.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Članstvo u EU dostižno 2009.</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Zajednički parlamentarni odbor EU-Hrvatska usvojio je u srijedu u Bruxellesu deklaraciju u kojoj se podržavaju nastojanja Hrvatske da njezini građani sudjeluju na izborima za Europski parlament 2009. </p>
<p>Odbor »podržava namjeru Hrvatske da njezini građani glasuju na sljedećim izborima za Europski parlament, što će ovisiti o ispunjavanju obveza iz SSP-a i nužnim institucionalnim aranžmanima u EU«, kaže se u deklaraciju usvojenoj nakon dvodnevne sjednice. Supredsjedatelj Zajedničkog odbora Pal Schmitt je rekao da je članstvo 2009. »dostižno ako Hrvatska odlučno nastavi s reformama«. Drugi supredsjedatelj Gordan Jandroković pozdravio je spominjanje te godine, iako »se Hrvatska ne opterećuje datumima«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nastavit ćemo prijateljske odnose s BiH</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nastavit ćemo dobre i prijateljske odnose s Bosnom i Hercegovinom«, rekao je, nakon sastanka s nadbiskupom vrhbosanskim, kardinalom Vinkom Puljićem u srijedu, premijer Ivo Sanader. Predsjednik Vlade je, međutim, istaknuo da je rezultat izbora u BiH pokazao razjedinjenost među hrvatskim političkim strankama, ali i to da »još nije kasno da se glave stave zajedno«, te dodao da hrvatski lideri u BiH nisu bili na visini zadatka.</p>
<p>Rekao je i da je on još u veljači poručio kako je najbolje da se hrvatske stranke u BiH objedine kako bi se postigao najbolji mogući izborni rezultat. Ponovio je i to da se službeni Zagreb neće miješati u politiku BiH, te, »kad se glave ohlade«, pozvao na ujedinjenje hrvatskih stranaka. </p>
<p>Sanader je najavio da će hrvatska vlada ubuduće još više nego dosad potpomagati institucije koje karakteriziraju i identificiraju nacionalni identitet. Naglasio je i da je sastanak s kardinalom Puljićem nije posljedica izbora u BiH, nego je dogovoren prije punih mjesec dana. Kardinal Vinko Puljić izrazio je zadovoljstvo najavom hrvatske vlade da ubuduće poveća pomoć hrvatskim institucijama u BiH. »Raduje me da hrvatski narod u BiH nije repa bez korijenja«, rekao je Puljić. Na novinarsko pitanje priznaje li izbor Željka Komšića za hrvatskog člana u Predsjedništvu BiH, BiH vladi, Puljić je rekao da je njegov izbor legalan, ali da ga nije birao narod nego stranka, i to po zakonu koji je nepravedan.</p>
<p>Ne isključujem referendum o radu nedjeljom</p>
<p>»Ne isključujem mogućnost referenduma«, odgovorio je predsjednik hrvatske Vlade dr. Ivo Sanader na novinarsko pitanje da komentira aktualnu inicijativu Crkve o referendumu vezanom uz rad nedjeljom. </p>
<p>Premijer Sanader je kazao da se Crkva, bez obzira na to što je odvojena od države, o tome ima pravo očitovati, ali i da se zalaže za što je moguće širi konsenzus o zakonu o radu nedjeljom i blagdanom. Dodao je i da su jedni apsolutno za, drugi protiv, te da oni koji moraju raditi nedjeljom - moraju raditi, ali ih se mora dvostruko platiti. [B.Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mesić: Hrvatska treba štititi interese otoka</p>
<p>Vama Rabljanima je najvažnije da ste preživjeli tajkunizaciju, odnosno spasili vaše hotelsko poduzeće »Imperijal«, rekao je predsjednik Mesić</p>
<p>RAB</p>
<p> - »U Hrvatskoj imamo 1153 otoka te nije lako kvalitetno i brzo rješavati probleme naseljenih otoka, a vama Rabljanima je najvažnije da ste preživjeli tajkunizaciju, odnosno spasili vaše hotelsko poduzeće 'Imperijal'«, rekao je predsjednik države Stjepan Mesić, prigodom posjeta Rabu u srijedu.</p>
<p>Dodao je da Hrvatska posebno treba štititi interese u vezi sa svojim otocima u pregovorima za ulazak u Europsku uniju. Napomenuo je da se ti pregovori dobro odvijaju, ali da nam primjer kako se to radi može biti Danska, gdje poljoprivredno zemljište i farme ne mogu kupovati osobe koje nisu danski državljani. Predsjednik je dodao da, primjerice, Brijune ne treba pretvarati u novo gradilište, ali da tamošnje objekte izvan funkcije treba podići na višu razinu a da oni moraju biti magnet koji će u Hrvatsku privući turiste.</p>
<p>Mesić je dodao da od gradnje kuća za odmor na njihovom otoku Rabljani nemaju koristi, te smatra da bi gradnju na otocima trebalo bolje kontrolirati, odnosno ograničiti, ali da pritom nitko ne bude diskriminiran, uključujući i strane državljane. Jer, kako je upozorio, zbog takva odnosa Hrvatska bi mogla imati probleme s EU-om. </p>
<p>Njega čudi zašto na otocima nije dopuštena gradnja vjetrenjača, posebno tamo gdje to ne bi nikome smetalo, niti narušavalo krajolik.</p>
<p>Mesić je sa svojim domaćinima obišao staru gradsku jezgru Raba te nekoliko obnovljenih i novosagrađenih objekata na otoku, od rapske katedrale do sportske dvorane i vrtića. </p>
<p>Predsjednik Uprave HP-a »Imperijala« Vlado Miš je rekao da bi Vladina radna skupina u sljedećih deset dana trebala prihvatiti model privatizacije »Imperijala«, koji tako ostati u rukama otočana. </p>
<p>Gradonačelnik Raba Željko Barčić je kazao da je jedan od prioriteta Raba gradnja nove trajektne luke u Stinici, vrijedne 20 milijuna kuna, kao i prilazne ceste od 10 milijuna kuna koja bi trebala početi do kraja ove godine, te biti dovršena do početka iduće turističke sezone. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Američki zakon za primanje Hrvatske u NATO</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Senator Richard Lugar, predsjednik vanjskopolitičkog odbora američkog Senata, podnio je prijedlog zakona kojim SAD podržava daljnje proširenje NATO-a i pozivaju na primanje u članstvo Hrvatske, Albanije, Makedonije i Gruzije u dogledno vrijeme, te u proračunu za 2007. predviđaju vojnu pomoć tim zemljama, od čega za Hrvatsku u vrijednosti od tri milijuna dolara.</p>
<p>»Zakon o učvršćivanju slobode kroz NATO«, kako glasi naziv tog pravnog akta, ima za cilj »podržati kontinuirano proširivanje NATO-a na europske demokracije koje su sposobne i voljne ispuniti odgovornosti članstva«. U nacrtu zakona se ističe kako predstojeći »summit NATO-a u Rigi treba priznati napredak koji su prema ispunjavanju odgovornosti i obveza članstva ostvarile Hrvatska, Makedonija i Albanija«, dok se za Gruziju predlaže uključivanje u program MAP, Akcijski plan za članstvo, u kojem su ostale tri zemlje od 2002. U dijelu koji se odnosi na vojnu pomoć SAD-a u 2007. predloženim novim članicama NATO-a, za Hrvatsku su predviđena tri milijuna dolara, Albaniju 3,2 milijuna, Makedoniju 3,6 milijuna i Gruziju 10 milijuna dolara. U nacrtu zakona, čiji su pokrovitelji uz Lugara i republikanski senatori Joseph Biden i Gordon Smith te Bill Frist - čelnik senatske većine, citiraju se slični akti američkog Kongresa te deklaracije s prethodnih summita NATO-a u kojima je od 1996. pozivano na uključenje novih članica u NATO. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Subvencionirat će se zapošljavanje žena</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor upozorila je i na problem podzastupljenosti žena u državnim i tijelima lokalne i područne samouprave</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ukupnom broju nezaposlenih čak je 60 posto žena. One u prosjeku imaju 20 posto manju plaću od muškaraca za isti posao. Stereotipi o spolnim ulogama još su jaka prepreka stvarnoj ravnopravnosti spolova, kazala je potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji Jadranka Kosor, predstavljajući u Saboru 146 Vladinih mjera iz Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova od 2006. do 2010. godine. </p>
<p>Navela je primjer analize 100 najvećih hrvatskih tvrtki prema kojoj je tek šest posto žena na vodećim položajima. S obzirom na sve to, Nacionalnom politikom predviđeno je subvencioniranje zapošljavanja ciljanih skupina nezaposlenih žena, edukacija poslodavaca o prednostima zapošljavanja s fleksibilnim radnim vremenom te tečajevi za one nezaposlene dulje od tri godine. </p>
<p>Jadranka Kosor upozorila je i na problem podzastupljenosti žena u državnim i tijelima lokalne i područne samouprave. U Saboru je tako 21 posto, a u Vladi 31 posto žena. Iako je to poboljšanje u odnosu na prijašnje godine, to nije dovoljno, kazala je. Žene su malo zastupljene u lokalnim tijelima, što najbolje pokazuje podatak da je u Hrvatskoj tek 11 posto gradonačelnica i oko 13 posto lokalnih vijećnica. </p>
<p>»Često se događa da žene budu zamjenice muškarcima u parlamentu. Zato sljedeće godine kada stranke budu sastavljale listu mogu dokazati iskrenu opredijeljenost za veću zastupljenost žena«, poručila je Kosor. U sklopu mjera Nacionalne politike predlaže se stoga sustavno poticanje ravnomjerne zastupljenosti žena u državnim i lokalnim tijelima te u visokom školstvu, ali i u upravi državnih poduzeća.</p>
<p>Saborski klubovi dali su potporu Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova, tim više što, smatraju, unatoč svemu učinjenome diskriminacija žena postoji. Ona je vidljiva i u pravosuđu jer se za iste delikte različito sudi ženama i muškarcima, kazala je Doroteja Pešić-Bukovac (IDS). Navela je dvije sudske presude, onu protiv muškarca koji je udavio ženu u Zagrebu i dobio je jednu godinu zatvora, te onu protiv Ane Magaš koja je zbog ubojstva supruga nožem dobila devet godina zatvora. Osim toga, muškarcu je to što imaju djecu uzeto kao olakotna, a Ani Magaš kao otegotna okolnost.</p>
<p>Gordana Sobol (SDP) smatra da hrvatski zakoni nisu usklađeni s onim o ravnopravnosti spolova te da mjere zapošljavanja ne daju dobre rezultate. Ruži Tomašić (HSP) nije jasno zašto, unatoč tome što su davno donesene antidiskriminacijske mjere, Sabor i dalje raspravlja o tome što treba napraviti. Karmela Caparin (HDZ) Vladin je dokument ocijenila izvrsnim, jer će njime žene »stići tamo gdje je novac i moć«.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Na trećem suđenju zbog ratnog zločina dvojica oslobođena </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Županijski sud u Zadru osudio je u srijedu u odsutnosti Stevana Macakanju, Srbina iz Benkovca, na 20 godina zatvora jer je počinio kažnjivo djelo ratnog zločina protiv civilnoga stanovništva. Sud je u istomu procesu, također u odsutnosti, osudio Željka Martića na pet godina zatvora zbog istoga djela, a dvojicu optuženika za isto djelo - Branka Kužeta i Željka Cupaća - oslobodio je optužbe. Bilo je to ponovljeno, treće, suđenje četvorici Srba s benkovačkog područja. U prva dva Vrhovni sud je ukidao presude zbog različitih manjkavosti. Osuđeni su proglašeni krivima jer su 1992. počinili ratni zločin nad civilima u Korlatu kod Benkovca, zvjerski se iživljavajući nad više mještana hrvatske nacionalnosti pri čemu je jedan, Milan Bulić, usmrćen. Neslužbeno se doznaje da je Macakanja, koji je bio benkovački »milicajac«, danas trener u nekom karataškom klubu u Srbiji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Smijenjena glavna urednica »Glasa Istre«</p>
<p>PULA</p>
<p> - Predsjednik Uprave »Glasa Istre« Željko Žmak u srijedu je s mjesta glavne urednice tog istarskog dnevnog lista smijenio Eni Ambrožić, a za vršitelja dužnosti do imenovanja novoga glavnog urednika Uprava je imenovala upravo Žmaka, potvrdila je dosadašnja glavna urednica Ambrožić.</p>
<p>Željko Žmak izjavio je kako će ta odluka »biti na snazi samo nekoliko dana, t.j. dok ne bude imenovan novi glavni urednik«. </p>
<p>U obrazloženju smjene, koje je poslano redakciji i dopisnicima lista, navodi se kako je Ambrožić trebala izabrati između osigurane otpremnine ili nastavka obnašanja dužnosti glavne urednice. No kako se ona do ugovorena roka nije očitovala, te se javio samo njezin odvjetnički tim, Uprava je zaključila da ne želi dalje raditi u »Glasu Istre«. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061005].
|
