NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060605].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 137685 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.06.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jednom lokomotivom kroz cijelu Europu</p>
<p>Budućnost europskih pruga je u višesustavnim lokomotivama koje neće voziti samo na pruzi Zagreb-Rijeka, nego i za Ljubljanu, Graz, Hamburg ili Beograd, kažu u HŽ-u</p>
<p>Hrvatske željeznice (HŽ) planiraju kupiti 15 višesustavnih lokomotiva koje mogu voziti pod sva četiri glavna sustava napajanja koja trenutačno postoje u Europi i koje prepoznaju većinu postojećih sigurnosnih sustava infrastrukture. Riječ je o modernim višesustavnim lokomotivama sposobnima za interoperabilni način prijevoza.</p>
<p>»Vrijednost projekta je 60 milijuna eura i upravo se traži pravi model financiranja koji neće biti preveliki teret državnom proračunu. Neke ponude već postoje, a za nekoliko tjedana znat ćemo za koju smo se odlučili. Za dvije do tri godine trebali bismo nabaviti sve lokomotive«, rekao je Vjesniku Milan Brkić, direktor vuče vlakova HŽ-a.</p>
<p>Višesustavne električne lokomotive su posljedica trenutačnog stanja infrastrukture u Europi, a moderan željeznički promet diktira da se i vuča vlakova organizira tako da se lokomotive ne mijenjaju na svakoj granici zbog izmjene sustava napajanja, nego da prelaze granice bez tehnoloških zapreka.</p>
<p>»U ovom trenutku je teško da ijedna lokomotiva može voziti svugdje po Europi, to je jednostavno nemoguće«, tvrdi Vjesnikov sugovornik i objašnjava da je to tako zbog mnogo ograničenja, ali da su, zapravo, sve željeznice usmjerene na bliže okruženje. Dakle, već je veliki uspjeh ako se postigne interoperabilnost da lokomotiva može voziti u nekoliko susjednih zemalja tj. prelaziti njihovu infrastrukturu bez ograničenja.</p>
<p>»Višesustavne lokomotive imaju austrijske, njemačke, slovenske, mađarske i talijanske željeznice i u nekom budućem tržišnom nadmetanju mi ćemo, ne budemo li imali svoga konja za utrku, biti inferiorni«, smatra Brkić. </p>
<p>Upravo zato se i planira kupnja ovih lokomotiva snage čak šest megavata, što je za 50 posto više nego što je imaju postojeće HŽ-ove lokomotive.</p>
<p>Nažalost, HŽ će lokomotive kupiti od inozemnih tvrtki jer njihova domaća proizvodnja neće biti moguća u sljedećih pet godina s obzirom da se u Hrvatskoj trenutačno rade pogoni koji su slabiji od dva megavata. Stoga su najizgledniji dobavljači austrijski Bombardier i njemački Siemens, čiju jednu višesustavnu lokomotivu HŽ već ima u posjedu na svojevrsnom testiranju.</p>
<p>Prednost ovakvih lokomotiva, osim višesustavnog napajanja i prepoznavanja različitih sigurnosnih uređaja, jest racionalizacija rada strojnog osoblja, jer će se broj radnih mjesta smanjiti na samo 50. Nadalje, troškovi održavanja u odnosu na postojeće reducirat će se za najmanje 50 posto, a kako se zna da je za mjesečno tehničko održavanje sadašnje lokomotive potrebno oko 3000 eura, a isto toliko i za remont, jasno je da je riječ o velikim uštedama jer HŽ trenutačno ima 65 lokomotiva. Još jedan veliki plus je i u većoj proizvodnosti po lokomotivi, jer ona može prevesti 25 posto više tereta u odnosu na ostale lokomotive.</p>
<p>Ovo dugoročno ulaganje Hrvatskoj bi se trebalo isplatiti za najkasnije 15 do 20 godina. »Tu su i određeni komercijalni uvjeti i budemo li tu uslugu znali prodati i budemo li imali snažan iskorak na tržište kao teretni i putnički prijevoz, možda projekt i ranije vrati uloženo«, smatra Brkić. </p>
<p>Valja napomenuti da je Hrvatska Europi, ali i BiH, Makedoniji i Bugarskoj, željeznički vrlo zanimljiva.</p>
<p>»Imamo čak i konkretnih upita iz više zemalja o tome koliko bi ih koštao prijevoz vagona našim lokomotivama. No, tu nemamo nikakvih problema jer smo s njima interoperabilni. Najveći je problem sa Slovenijom i Austrijom jer imaju drugi sustav napajanja pod kojim naše lokomotive ne mogu ići«, rekao je Brkić. </p>
<p>Uz to, Hrvatska je i turistička zemlja koja ima potrebu za agencijskim vlakovima. »Situacija je takva da u prijevozu turista ovisimo o tuđoj željezničkoj upravi i njezinim kapacitetima. Obično mi osiguramo vagone, a oni kažu da ih ne mogu primiti jer nemaju lokomotivu«, rekao je Brkić koji tvrdi da bi s višesustavnim lokomotivama sve bilo lakše, vlakovi bi mogli ići i u Slovačku i Češku.</p>
<p>»Budućnost europskih pruga, bar kad je o teretnom prijevozu riječ, upravo je u višesustavnim lokomotivama. One neće voziti samo na pruzi Zagreb-Rijeka, nego i za Ljubljanu, Graz, Hamburg, Beograd, Solun«, zaključuje Brkić.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bez edukacije nema novca iz fondova </p>
<p>Za poljoprivrednike na terenu organizirat će se radionice o inovacijama na poljoprivrednim strojevima, novom sjemenu i zaštiti bilja</p>
<p>Nepovoljna obrazovna struktura poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj mogla bi postati prepreka razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva na putu prilagodbe hrvatske poljoprivrede Europskoj uniji. Naime, koeficijent obrazovanja poljoprivrednika u Hrvatskoj znatno je niži od obrazovnoga koeficijenta nepoljoprivrednika. </p>
<p>»Poljoprivrednik koji nema certifikat za određenu proizvodnju ne može dobiti kredit u EU. Naši će se poljoprivrednici morati obvezati na pohađanje edukacijskih programa budu li htjeli koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova Unije«, kaže Ivan Katalinić, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne i savjetodavne službe. </p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao nam je kako se poljoprivrednici unutar Operativnih programa za podizanje višegodišnjih nasada, proizvodnje mlijeka za tržište, odnosno uzgoja svinja, obvezuju da će se educirati za ove programe.</p>
<p>Dodao je da je nakon više godina za upis u poljoprivredne škole, a njih je tridesetak, uveden prijemni ispit, što pokazuje da mlade sve više zanima bavljenje poljoprivredom.</p>
<p>»Osim toga, za poljoprivrednike na terenu organizirat će se radionice o inovacijama na poljoprivrednim strojevima, novom sjemenu i zaštiti bilja«, napominje Pavić. </p>
<p>Primjerice, zbog nepodešenih kombajna, ali i njihove prosječne starosti od dvadesetak godina, hrvatski poljoprivrednici imaju velike gubitke prilikom žetve.</p>
<p>Katalinić kaže da ne treba izmišljati toplu vodu u obrazovanju poljoprivrednika, koje mora biti cjeloživotno, jer se tehnologija u proizvodnji hrane neprekidno razvija, nego treba primijeniti iskustva EU-a. </p>
<p>Riječ je edukacijskim trening-centrima koji bi po regijama pokrivali određene poljoprivredne proizvodnje - od proizvodnje mlijeka i mesa, voća i povrća do višegodišnjih nasada vinograda i maslina. U takvim bi centrima zainteresirani poljoprivrednici i studenti učili u praksi. Na raspolaganju bi im bila najnovija poljoprivredna mehanizacija i znanje, koje onda mogu usvojiti i primijeniti na svojim obiteljskim gospodarstvima. </p>
<p>Katalinić ističe da je takav pilot-program Savjetodavna služba pokrenula na Korčuli u suradnji s tamošnjom zadrugom Blato. Cilj mu je podići nisku razinu znanja o mediteranskom vinogradarstvu, vinarstvu i maslinarstvu.</p>
<p>Na početku kalendarske godine bit će poznati termini za edukacijske programe, kako bi poljoprivrednici znali što i gdje mogu naučiti o poboljšanju i povećanju proizvodnje. Naime, s prosječnim prinosima pšenice od oko četiri tone po hektaru domaći uzgajivači znatno zastaju za onima u EU.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Obvezno testiranje - diskriminacija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Medijski napisi o tome mogu li liječnici koji su zaraženi virusom HIV-a obavljati svoj posao te odredbe MUP-ova pravilnika koji propisuje da HIV-pozitivni ne mogu biti policajci, nameću pitanja do koje mjere osobe zaražene HIV-om imaju pravo na privatnost i koje poslove mogu obavljati te kakva su ljudska prava HIV-pozitivnih osoba.</p>
<p>Prema zakonima, ali i moralnim uzusima, svatko ima pravo na tajnost medicinske dijagnoze. Tako ni zaraženi HIV-om nisu obvezni na poslu ili javno reći svoju dijagnozu. Odnosi li se to, međutim, i na liječnike zaražene HIV-om? </p>
<p>Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu prava pacijenata Đula Sunara Rušinović kaže da se svakog pacijenta treba tretirati jednako, ali do granice koja ne ugrožava zdravlje drugih. Drugim riječima, dijagnoza se ne smije skrivati ako ugrožava zdravlje ili prava drugih. </p>
<p>»To se odnosi i na liječnike. Naravno da i oni imaju pravo na privatnost, ali trebaju procijeniti ugrožavaju li koga na svom radnom mjestu. To nikako ne znači da svaki HIV-pozitivan liječnik ne može obavljati svoj posao, ali sasvim sigurno neke poslove ne bi smio obavljati«, zaključuje Sunara Rušinović. </p>
<p>Predsjednik Vladina ureda za ljudska prava Luka Mađerić upozorava da se prozivanjem HIV-pozitivnih liječnika ugrožavaju njihova ljudska prava. »Osoba zaražena HIV-om može biti liječnik ili policajac«, kategoričan je Mađerić, upozoravajući kako je javnost različito reagirala u tim slučajevima. Naime, MUP-ov pravilnik svi su bezrezervno osudili, dok je kod liječnika javnost podijeljena. Većina otvoreno kaže da liječnici zaraženi HIV-om, posebice ako su kirurzi, ginekolozi ili stomatolozi, ne bi trebali imati kontakt s pacijentima. </p>
<p>»Znamo kako se HIV prenosi i da to ni u kom slučaju nije putem socijalnoga kontakta. Ako se pridržavamo svih etičkih i moralnih normi, nema razloga da se HIV prenese. Zaražena osoba ne smije svjesno širiti zarazu jer je to kažnjivo djelo. To se odnosi i na liječnike. Ako koriste zaštitne mjere koje propisuje medicinska struka, nema opasnosti za pacijente«, kaže Mađerić.</p>
<p>Dodaje kako nema nikakvog razloga da se liječnici testiraju na HIV.</p>
<p>»Obvezno testiranje za neku skupinu ili zanimanje ne može se uvesti bez dokaza o riziku ili opasnosti od širenja HIV-a jer bi to bilo kršenje ljudskih prava. U svijetu su dosad poznata samo dva slučaja da je liječnik prenio taj virus na pacijenta. Dakle to nije masovna pojava. Sasvim je sigurno da je, primjerice, više novinara, televizijskih voditelja ili glumaca nekog zarazilo virusom HIV-a. Po toj logici i tim bi se skupinama trebalo uvesti obvezno testiranje na virus HIV-a«, objašnjava Mađerić. »Ako se testiranje ne traži od pacijenta, nema logike da ga se traži od liječnika, jer bi u tom slučaju to bila diskriminacija«, kategoričan je.</p>
<p>Predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) Mensura Dražić kaže pak kako bi bilo dobro da se uvede obvezno testiranje za liječnike. »Nije uputno da HIV-pozitivne osobe budu liječnici. Naravno, to se ne odnosi na sve liječničke poslove nego samo na one za koje se procijeni da postoji mogućnost zaraze pacijenata«, zaključuje Mensura Dražić.</p>
<p>Član Izvršnog odbora iste udruge Peter Brinar smatra da nema potrebe da se svi liječnici testiraju na virus HIV-a jer bi se onda po istoj logici trebali testirati svi pacijenti. [Silvana Oruč Ivoš]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska rješava ekološke probleme</p>
<p>Divlja odlagališta otpada se uspješno saniraju</p>
<p>Pokrenuta je gradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, počela je sanacija neuređenih odlagališta, povećana je reciklaža otpada i uvedena naknada vlasnicima nekretnina kraj objekata za zbrinjavanje otpada </p>
<p>Svjetski dan zaštite okoliša 5. lipnja u ponedjeljak će biti obilježen u više od 100 zemalja pa tako i u Hrvatskoj. Ove godine je posvećen »Pustinjama i dezertifikaciji« jer sušna područja pokrivaju više od 40 posto Zemljine površine, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.</p>
<p>U Hrvatskoj će taj dan proći u znaku nastavka uspješnog rješavanja dvaju dugogodišnjih najvećih problema u zaštiti okoliša - lošega gospodarenja otpadom i nedovoljnog pročišćavanja otpadnih voda. Nakon što je s Fondom za zaštitu okoliša počelo sanaciju većine neuređenih odlagališta i povećalo reciklažu otpada, Ministarstvo je ovih dana uvelo i naknadu koju će dobivati vlasnici stambenih i poslovnih prostora u susjedstvu odlagališta i drugih objekata za zbrinjavanje otpada kao odštetu za smanjenu tržišnu vrijednost tih nekretnina. Radi zaštite Jadrana, rijeka i zaliha pitke vode, kao našeg najvećeg prirodnog bogatstva, diljem Hrvatske je pokrenuta gradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.</p>
<p>Prema podacima UN-a, procesi dezertifikacije diljem svijeta uklanjaju iz proizvodnje oko šest milijuna hektara tla na godinu, jer se ubrzano smanjuju i zalihe svježe vode, snižavaju vodostaji tekućica i razina podzemnih voda te pospješuje slanost tla. Procjene godišnjih gubitaka uzrokovanih dezertifikacijom kreću se u svijetu iznad 40 milijarda dolara. </p>
<p>U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša Ministarstvo će dodijeliti tri nagrade i jedno priznanje za dostignuća u zaštiti okoliša za 2005. godinu. Dobitnici nagrada su Općina Gunja, Udruga Ronilački-ekološki klub Hvidra iz Splita i novinarka Alina Vrkljan, a priznanje je dobila Srednja škola Mate Blažine iz Labina. Nagrade će dobitnicima biti uručene na svečanosti na kojoj će Ministarstvo nevladinim udrugama dodijeliti dva milijuna kuna za projekte iz područja zaštite okoliša i prostora. </p>
<p>U ponedjeljak će i Državna agencija za zaštitu okoliša proglasiti pobjednike natječaja za najbolje fotografije o zaštiti okoliša. Pobjednica u profesionalnoj kategoriji je Vjesnikova fotoreporterka Emica Elveđi.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Eko-renta protiv Nimby-efekta</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Nakon što je uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša počelo sanaciju neuređenih odlagališta i povećalo reciklažu otpada, Ministarstvo zaštite okoliša povuklo je još jedan potez koji će znatno doprinijeti rješavanju glavnog problema u zaštiti okoliša - lošega gospodarenja otpadom.</p>
<p>Ovih dana uvedenom naknadom koju će dobivati vlasnici stambenih i poslovnih prostora u susjedstvu odlagališta i drugih objekata za zbrinjavanje otpada kao odštetu za smanjenu tržišnu vrijednost tih nekretnina ublažit će dosad velike probleme s Nimby-efektom. Njegov naziv proizlazi iz engleskog akronima »Not in my backyard« (»Ne u moje dvorište«), a koristi se u cijelom svijetu za protivljenje stanovništva bilo kakvim nepopularnim objektima u susjedstvu, no prije svega onima za zbrinjavanje otpada.</p>
<p>Naime, jedan od glavnih razloga protivljenju takvim nužnim objektima bila je činjenica da su oni godinama građeni i održavani uglavnom po balkanskim umjesto europskim kriterijima, što je otežavalo život okolnim stanovnicima. </p>
<p>No, sada ti razlozi pomalo nestaju. Zahvaljujući velikim ulaganjima Fonda brojna neuređena smetlišta pretvaraju se u odlagališta uređena po europskim kriterijima, a novi pravilnik Ministarstva će vlasnicima zgrada oko takvih objekata donijeti odštetu od 15 posto njihove tržišne vrijednosti. </p>
<p>Osim toga, gradovi i općine na čijem se području nalaze objekti za zbrinjavanje otpada dobit će naknadu od 30 posto iznosa po toni zbrinutog otpada, što će im plaćati njegovi korisnici. </p>
<p>Stručnjaci procjenjuju da će se tako skupiti više od 20 milijuna eura koje će kroz eko-rentu podijeliti najviše dvadesetak gradova i općina na čijem će području biti isti broj regionalnih ili županijskih centara za gospodarenje otpadom. Naime, nova strategija predviđa postupno saniranje i zatvaranje velike većine sadašnjih odlagališta otpada, jer će se preostali otpad, nakon što se iskoriste svi upotrebljivi dijelovi, zbrinjavati u najviše 21 regionalnom ili županijskom centru. </p>
<p>Zato se s razlogom očekuje da će, umjesto dosad uobičajenog protivljenja objektima za zbrinjavanje otpada, takvi suvremeni centri, zahvaljujući europskim standardima gradnje i rada te prilično velikim naknadama lokalnoj zajednici i vlasnicima nekretnina, biti puno prihvatljiviji okolnom stanovništvu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Revolveraši </p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Policijske su statistike počele jasno pokazivati kako mnoge bračne, obiteljske i susjedske svađe, dječje tučnjave i prometne nesuglasice završavaju uporabom vatrenog oružja po »kratkom postupku«.</p>
<p>Pritom ubojicama postaju osobe koje svi opisuju kao mirne, tihe i fine dečke koje bi svaka majka poželjela za zeta, ili pak kraljice maturalne večeri koje ni mrava ne bi zgazile dok im ne dira maskaru. I svi imaju dozvole za držanje oružja. Postalo je tako očevidno da u ovoj zemlji nije dostatno kontrolirati nečije živce svakih deset godina kako bi se doznalo je li u stanju imati oružje, a da se ne pretvori u prljavoga Harryja čim mu netko stane na žulj. I sad će se zakonom propisati da svi koji svojim metalnim ljubimcem ne zovu automobil, nego pištoljčinu koju vole držati pod jastukom, imaju doktoru ići svakih pet godina.</p>
<p>No, pitanje je koliko će i ta mjera pomoći da se revolveraši stave pod kontrolu. Možda bi ih trebalo pregledavati na mjesečnoj bazi, barem dok smo u tranziciji.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kulturni koridori</p>
<p>Hrvatska je pravi primjer za one zapadne zemlje koje se tek suočavaju s drukčijim kulturama na vlastitu tlu</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Nova vizija jugoistočne Europe«, taj pojam od kojeg danas mnogi (s nekoć ratnog područja) zaziru, podnaslov je tek netom završenog regionalnog summita održanog u Opatiji, čija je tema bila »Komunikacijsko nasljeđe«. Ovaj četvrti sastanak toga tipa, nakon prethodne Varne u kojoj se razgovaralo o kulturnim koridorima, na izvjestan je način bio usredotočen na prožimanje nasljeđa različitih kultura koje su se tijekom minulih stoljeća i tisućljeća dodirivale upravo na ovim našim prostorima, dakle, ne samo Hrvatske, nego i susjednih joj takozvanih jugoistočnih zemalja (iako su ta prožimanja sezala i duboko na zapad i sjever, o čemu tijekom povijesti svjedoče drukčija teritorijalna i državno-pravna povezivanja od prvoga globalizacijskog povezivanja Europe u okviru Rimskog carstva, do ne tako davne Austro-ugarske monarhije, SHS i versajske Jugoslavije).</p>
<p>Upravo je u Opatiji svojedobno održana i ministarska konferencija o kulturnoj raznolikosti Europe koja se još ujedinjuje, ne bez poteškoća. Jedno od bolnih pitanja, pogotovo jugoistočnih prostora, je povezivanje čak i ratom razdruženih država (ne treba pritom zaboraviti prvotno europsko integracijsko povezivanje nekoć također ratom suprotstavljenih država: Francuske i Njemačke). Hrvatska je stoga »idealan« teren za raspravu o komunikacijskom nasljeđu, odnosno ulozi kulturne baštine u posredovanju već prožetih kultura koje su ipak zadržale svoje specifičnosti. Ona je zapravo onaj pravi primjer za kojim će možda morati posezati one zapadne zemlje koje se tek, zbog velikih migracija (uvjetovanih uvozom jeftine radne snage), suočavaju s drukčijim kulturama na vlastitu tlu (dosad mahom neprimjećivanih kako zbog dugog zatomljivanja vlastitih kulturoloških, a onda i identifikacijskih tečevina došljaka, tako i olakom odnosu zemalja »uvoznica« prema njima, vjerojatno utemeljenom na ideji asimilacije). Hrvatska još liječi ratne rane - i one baštinske. Agresori su ciljali na kulturno nasljeđe upravo zbog njegova identifikacijskoga koda. Uz ljudske, rat je odnio i baštinske žrtve, različitih kulturnih predznaka. Neki se spomenici, poput petrinjske crkve Sv. Lovre, dižu iz pepela, neki razoreni, poput manastira u Karinu, obnavljaju bez obzira na kulturološke različitosti. U tome je Hrvatska odličan primjer, jer nije deklarativno shvatila termin »bogatstvo kulturne raznolikosti« Europe, kojoj svojim kulturološkim korpusom pripada, iako još nije postala njena punopravna članica. To je tek jedan primjer. Vukovar i Vučedol, u kojem su civilizacijski korijeni te Europe, kojoj teži i njezin »razjedinjeni« jugoistok, možda je, nakon svih ratnih strahota, najdojmljivije »vježbalište« zajedništva kojem Europa teži, a Hrvatska joj nudi koncept »komunikacijskog nasljeđa«. Kultura, koja često razjedinjuje, najčešće je i prva koja povezuje suprotstavljene strane. To upravo otkriva i susjedna nam BiH u kojoj su kulturološke podjele još drastičnije, iskustvo još bolnije, rane još otvorene. Ni u Hrvatskoj još nisu posve zacijelile i nije sve baš lako, ali je ono kršćansko praštanje, koje se često zamjenjuje »zaboravom«, ipak odigralo veliku ulogu. O njemu u Opatiji nije bilo riječi, ali se ono i u kontekstu Europe ne smije zaboraviti, pogotovo stoga što se metoda »klin se klinom izbija« ne pokazuje djelotvornom. Stoga Europa upravo ovdje ima što naučiti, a manje poučiti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Besplatne udžbenike uvijek netko plati</p>
<p>Što je to izborila bivša ministrica Ljilja Vokić za prosvjetne radnike</p>
<p>EDO ZENZEROVIĆ</p>
<p>Nakon nacionalnih ispita za učenike prvog razreda gimnazije iz hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika, bivša ministrica prosvjete i športa prof. Ljilja Vokić osudila je njihovo provođenje kao napad na dostojanstvo profesora i upozorila je sadašnjeg ministra znanosti, obrazovanja i športa dr. sc. Dragana Primorca na nepotrebno rasipanje novca u uvjetima blokiranih računa mnogih škola i malih plaća prosvjetnih radnika. S tim ocjenama bivše ministrice potpuno se slažem.</p>
<p>Poboljšanje kvalitete odgojno-obrazovnog rada neće osigurati ni nacionalni ispit niti državna matura ako se ne stimuliraju profesori. Slovenski ministar prosvjete izborio se za povećanje plaća prosvjetnim radnicima za 30 posto prije uvođenja državne mature. Sada u Sloveniji profesori imaju plaću podjednaku sa stručnjacima iste školske spreme koji su zaposleni u gospodarstvu.</p>
<p>Što je izborila bivša ministrica Ljilja Vokić za poboljšanje materijalnog statusa prosvjetnih radnika? Ona često u medijima ističe svoju zaslugu da je prva osigurala »besplatne« udžbenike za sve učenike osnovnih škola u Hrvatskoj. To je sigurno bolje rješenje od sadašnjeg, kojim gradonačelnik Milan Bandić osigurava »besplatne« udžbenike i prijevoz samo za osnovnoškolce Zagreba, a u ostalim mjestima i gradovima to im lokalne vlasti ne mogu osigurati iz svojih proračuna. Istovremeno, nadležno ministarstvo ne može osigurati plaću za nastavnika informatike u Osnovnoj školi Gračani u Zagrebu. Udžbenici nisu »besplatni«. Platili su ih poreski obveznici.</p>
<p> Smatram da sadašnji trenutak zbog malih plaća i mirovina prosvjetara nije prikladan za darivanje »besplatnih« udžbenika i onima koji su stvarno potrebni, a i djeci tajkuna. Ljudi ne cijene niti brižljivo čuvaju darovane stvari. Smatram da bi se samo potrebitima trebali osigurati »besplatni« udžbenici i prijevoz.</p>
<p>Profesorica Ljilja Vokić danas se zalaže za poboljšanje materijalnog statusa prosvjetnih radnika, a kao ministrica je činila suprotno. Naime, nekoliko mjeseci nakon dolaska na mjesto ministrice promjenom je Zakona o srednjem obrazovanju člankom 77.a (Narodne novine br. 50/95.) povećana norma tjednog rada u nastavi za dva sata svim nastavnicima, a nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture za četiri sata. Tim je člankom uveden »bonus« prema kojem su nastavnici koji su ostvarili 25 godina neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima uživali umanjenje tjedne norme u nastavi za dva sata; nakon 30 godina za četiri sata i nakon 35 godina za šest sati. </p>
<p>Većini je profesora povećana tjedna norma rada u nastavi, odnosno obezvrijeđen njihov rad za 10 posto, a nastavnicima s više od 30 godina staža norma je umanjena za dva odnosno za četiri sata u odnosu na prethodnu normu od 18 do 20 godina prema Zakonu o srednjem obrazovanju iz 1992. godine (Narodne novine br. 19/92.). Oko četiri posto nastavnika je kao tehnološki višak izgubilo radno mjesto. Profesori su svojim malim plaćama, a neki i gubitkom radnog mjesta, platiti »besplatne« udžbenike svim učenicima osnovnih škola u Hrvatskoj. Uvođenjem »bonusa« nastavnici stručnih predmeta i stručni učitelji su suprotno Revidiranim preporukama za tehničko i strukovno obrazovanje iz 1974. godine i Konvenciji za tehničko i strukovno obrazovanje UNESCO-a iz 1989. godine dovedeni u neravnopravni položaj prema nastavnom osoblju općeobrazovnih predmeta. Tako su profesori i stručni učitelji s 25 ili više godina ukupnog staža, pretežno ostvarenog u gospodarstvu, radili u nastavi 10 do 30 posto i više od kolega koji su sav radni staž ostvarili u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima za jednaku plaću. Bivša je ministrica morala znati za standardne normativne instrumente za tehničko i strukovno obrazovanje UNESCO-a, koje uvažavaju sve civilizirane zemlje svijeta.</p>
<p>U osnovnoj školi smanjen je fond sati predmeta tehnička kultura sa dva sata na jedan. Pola nastavnika tehničke kulture izgubilo je radno mjesto. Mnogo njih do danas nisu se zaposlili. Predmet tehnička kultura postao je »antipropaganda za tehničko obrazovanje«. Bivša ministrica Ljilja Vokić ukinula je stimulacije za magisterij i doktorat iz struke i obustavila rad na uvođenju ispita za ravnatelje koji je započela administracija njezine prethodnice mr. sc. Vesne Girardi-Jurkić. Do danas se nije riješilo to pitanje. </p>
<p>Autor je magistar znanosti, profesor elektrotehničke grupe predmeta i voditelj Stručnoga vijeća elektroenergetika u Prvoj tehničkoj školi »Tesla« u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Plin je tržišna roba, a ne socijalna kategorija </p>
<p>Plin i nuklearna energija trendovi su energetskog razvoja svijeta</p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ</p>
<p>Kako će se u daljem razdoblju proizvoditi i osiguravati plin utvrđeno je u »Planu razvoja i modernizacije plinskog sustava u RH od 2002. do 2011. godine«. U tijeku je realizacija za razdoblje od 2002. do 2006. godine. Do te godine, predviđaju stručnjaci, bit će realizirani gotovo svi od 46 aktivnih projekata predviđenih planom. Očekuje se da će do kraja tekuće godine biti izrađeni svi planirani plinovodi. Danas primarni plin ima oko 38 posto udjela u cjelokupnoj primarnoj energiji u Republici Hrvatskoj. U sljedećih deset godina taj će udio, kažu stručnjaci, doseći oko 40 posto udjela. </p>
<p>Da bi se to ostvarilo, nužno je nastaviti započete projekte razvoja plinske industrije kako bi bila zadržana dugoročna koncepcija razvoja sukladno odgovarajućoj Strategiji. Usto treba plin promatrati kao tržišnu robu, a ne kao socijalnu kategoriju koja je danas nazočna u sagledavanju životnog standarda ljudi. Naime, dobava plina u Hrvatsku, pošto ga naša država nema dovoljno, gradnjom novih dobavnih pravaca bit će skuplja. Tako će se sagraditi novi dobavni pravac 75-barskog sustava Pula - Slavonski Brod - Donji Miholjac - Dravserzahelyij (Mađarska). A nužno je u Hrvatskoj izgraditi i novo podzemno skladište, jer ono na lokaciji Okoli kapaciteta 550 milijuna prostornih metara uskoro neće biti dovoljno za potrebe Hrvatske. </p>
<p> Danas se često spominje i gradnja LNG terminala u Hrvatskoj, koji bi svojim kapacitetom višestruko premašivao potrebe Hrvatske, pa bi ukapljeni naftni plin koristile i druge zemlje, što bi Hrvatskoj donijelo višestruke koristi, primjerice energetske, financijske i strateške. Njegovom se gradnjom smanjuje i ovisnost Hrvatske o dobavi plina iz Ruske Federacije, koji se sada u našu zemlju uvozi u udjelu od 40 posto u ukupnoj potrošnji plina u Hrvatskoj. Gradnjom LNG projekta učvršćuje se i strateška pozicija Hrvatske u energetskom sustavu Južne i Srednje Europe, tvrde naši stratezi.</p>
<p>Svjetski analitičari svih vrsta energija tvrde da su »Iranska i plinska kriza«, koja se zimus u svijetu osjećala, označile povratak nuklearnoj energiji. Naime, sve više zemalja u svijetu najavljuje da razmišljaju o stvaranju nuklearne energije, pa poznata katastrofa u Černobilu 1986. sve se više blijedi. Mada se katastrofa dogodila u Rusiji, sadašnji šef ruske Savezne agencije za atomsku energiju Sergej Kirijenko obznanio je da će od 2013. godine Rusija početi pojačano ulaganje u gradnju novih nuklearnih elektrana. Sukladno toj izjavi Rusija će do 2030. godine sagraditi čak 40(!) novih nuklearnih pogona. Već se čuje da će i Amerikanci i Europljani povećati svoje nuklearne kapacitete. A već sada neke zemlje imaju velike udjele nuklearne energije u električnoj energiji.</p>
<p> Tako u Francuskoj taj udio iznosi čak 75 posto, u Litvi 73, Belgiji 58, Bugarskoj 47... U svijetu je danas aktivno 411 nuklearki ukupne snage 356 GW, koje na godinu proizvode oko 2600 TWh električne energije. Dobro je znati da su nuklearke oslonac EU energetike, ali i povećane zaposlenosti.</p>
<p>Predstoji obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša (5. lipnja), koji će mnogi »zeleni« prigodno obilježiti raznim eko-akcijama. Budući da se ponekad iz saborskih klupa čuje da je Ina veliki zagađivač okoliša, predlažem da saborski zastupnici, koje bi predvodio zastupnik Ivan Kolar iz Molvi, ujedno i načelnik Općine Molve, a koja od Ine dobiva poveća sredstva na ime gospodarske rente, posjete područje Centralnih plinskih stanica (CPS) Molve. Tu će vidjeti kako je okoliš (zemlja, zrak, voda) temeljito zaštićen, da u okolici raste bujna trava, da obližnji potok Komarnica nije zagađen proizvodnim tehnološkim otpadom, da se zagađena tehnološka voda utiskuje u podzemlje... To bi mogao biti i povod da zastupnici zatraže i od drugih »proizvođača otpada« tako jaku zaštitu okoliša. </p>
<p>Autor je umirovljeni diplomirani ekonomist iz Đurđevca</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>(Ne)otvoreno o pravima žena</p>
<p>Sve što je rečeno u emisiji »Otvoreno« u kojoj se raspravljalo o političkim pravima žena, zasjenio je sastav gostiju emisije. Emisiju tako nisu učinile zanimljivom nazočne, nego, paradoksalno, nenazočne gošće. Naime, nije pozvana pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a nije bilo ni predstavnica Ženske mreže Hrvatske.</p>
<p>Očito je da predstavnice Ženske mreže ne udovoljavaju estetsko-političkim mjerilima uredništva. No zbog čega je za raspravu u ženskim pravima nepodobna pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, i to u vrijeme kad o svome radu podnosi izvještaj Saboru ne mogu razumjeti. </p>
<p> Imam dojam da je spomenuta emisija zamišljena kao ćaskanje prisnih prijateljica pred TV kamerama kojem bi nazočnost gošći izvan toga kruga mogla narušiti harmoniju, jer bi prijetila opasnost da se o pitanju ženskih prava progovori onako kako se emisija zove - otvoreno. </p>
<p>Emilija BrezacRijeka</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Platiti kako je obećano </p>
<p>Poduzeće CUPRUM d.o.o. Split prikupilo je (otkupilo) od građana 1,960.220 komada ambalažnog otpada. </p>
<p>Završetkom akcije, 15. ožujka 2006., poslije isporučene ukupne količine ambalažnog otpada, svojevoljno, suprotno odredbama Ugovora između Fonda i poduzeća CUPRUM d.o.o. Split, direktor Fonda Vinko Mladineo donosi internu odluku da za, primjerice, nepovratnu staklenu bocu Bavaria piva, skupljač CUPRUM d.o.o. Split mora platiti ugovorenu cijenu 0,50 kuna građanima, dok Fon za tu istu staklenu bocu plaća 0,25 kuna.</p>
<p>Tu nastaju problemi. Kad se građani obrate Fondu, direktoru Vinku Mladineu, on ih poziva da tuže vlasnika poduzeća CUPRUM d.o.o. Split i na taj ih način uvjerava da je to poduzeće krivo što nisu isplaćeni, a ne Fond, iako je upravo on napravio čitav niz grubih kršenja prava građana, poglavito najugroženijeg sloja, ne isplativši im naknade od 0,50 kuna po prikupljenom komadu, jer Ugovor je decidirano naveo da se otkupljuju komadi bez obzira na težinu.</p>
<p>Bernard VuletićSplit</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Uskoro rušenja i u Zagrebu?</p>
<p>Bageri ruše bespravno sagrađene vikendice na Viru, a bespravne gradnje ima i u metropoli</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo, ovaj bi tjedan trebala početi i rušenja u Zagrebu. Bageri su prošlih mjesec dana uklanjali bespravno sagrađene vikendice na Viru, a bespravne gradnje, kojom su najviše inficirane četvrti Trešnjevka i Podsljeme, ima i u metropoli. </p>
<p>Vjesnik je prije mjesec dana pisao o mnogim zgradama koje je na Trešnjevci - u Bisačkoj, Krapinskoj, Križovljanskoj i Trakošćanskoj ulici - bespravno sagradio Ivan Dušan Dekleva. U Ministarstvu su tada izjavili da su spremni rušiti neke od tih objekata. Građani upozoravaju i na Tešanjsku ulicu gdje se gradi peterokatnica bez oznake da ima građevinsku dozvolu. No, Vjesnik nije uspio doznati hoće li Minisarstvo ispuniti obećanja o rušenjima na Trešnjevci.</p>
<p>Poglavarstvo je legaliziralo dio bespravne gradnje u Zagrebu - u Kozari boku, Kozari putu i Podsljemenskoj zoni. Čeka se i donošenje Urbanističkog plana uređenja Jaruna i tada bi se mogli srušiti bespravno sagrađeni ugostiteljski objekti, za koje, na Malom i Velikom jezeru, već postoje gotova rješenja o uklanjanju. </p>
<p>Rušenja bespravnih objekata u Zagrebu su lani trajala od lipnja do srpnja. Tada su uklonjeni objekti u Aveniji Hermanna Bolléa, klesarska radionica Krešimira Dekovića, a i neki vlasnici su sami uklonili dio bespravnih gradnji - prodavaonicu cvijeća i jedan ugostiteljski objekt. No, tada nisu srušene sve kuće, predviđene za rušenje jer neki građani svoje objekte ne mogu legalizirati zbog imovinsko-pravnog spora.</p>
<p>Ministarstvo je prošlog ljeta, u sklopu uklanjanja manjih bespravnih objekata, rušilo u Podsljemenskoj zoni, Rockefellerovoj, Podsusedu i Brdovcu. Riječ je o kioscima, terasama kafića, zidovima, nadstrešnicama i garažama.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pretvorba industrijskog područja</p>
<p>Na mjestu Ghetaldusa, niknut će stanovi</p>
<p>Prema Urbanističkom planu uređenja sjeveroistočnog dijela Ulice grada Gospića, koji je nedavno usvojilo Poglavarstvo, na mjestu kompleksa Ghetaldusa u idućih bi nekoliko godina trebala niknuti stambena zona s 850 stanova za oko dvije tisuće stanara. No, »zeleni« se žale na premalo planiranih zelenih površina, a traže i gradnju škole i vrtića.</p>
<p>Plan, koji je izradila tvrtka Centar za prostorno uređenje i arhitekturu, podijelio je 12 hektara područja sjeveroistočno od Ulice grada Gospića u tri cjeline, a prostor nekadašnjeg Ghetaldusa, iz industrijske zone, prenamijenio u stambenu. Površina, koja se nalazi južno od toga zdanja, gdje su parcele Itaba i Tekstilprometa, pretvorila bi se u poslovnu zonu.</p>
<p>»Prema GUP-u, bivše industrijsko područje pretvara se u stambeno-poslovno«, kaže direktor tvrtke CPA i jedan od autora plana Tomislav Dolečki. Na mjestu nekadašnje tvornice optičkih pomagala Ghetaldus, koja je obustavila proizvodnju zbog prodora jeftinih dalekoistočnih proizvoda, danas se nalaze skladišta, gdje bi se gradile zgrade do devet katova, koje bi po stanu imale po jedno parkirališno mjesto. Uz garaže u prizemlju stambenih i poslovnih zdanja, predviđene su trgovine i ugostiteljski objekti. </p>
<p>Duž Ulice grada Gospića danas je zelena površina, koja bi tamo trebala i ostati. No, Nenad Horvatović iz stranke Zeleni za Zagreb upozorava da taj plan ima nekoliko nedostataka. »Plan predviđa premalo zelenih površina, a ne uključuje ni gradnju škola i vrtića unatoč tome što se se izgraditi više od 1500 stanova«, smatra Horvatović, koji ne odobrava ni planirano zatrpavanje potoka Bliznec. »U Europi grade umjetne potoke, a mi svoje prirodne zapuštamo i uništavamo«, upozorava aktivist »zelenih«.</p>
<p>Urbanistički plan za Ulicu grada Gospića-sjeveroistok treba još ovjeriti Skupština Grada. Za gradnju stanova zainteresirane su tvrtke Marin Getaldić, Ghetaldus, Ingra te švedske »firme« Thornabben i Thoruns Licenssvets. Investitori su u dilemi i hoće li graditi ekskluzivne ili stanove srednje klase te isplati li se, zbog hiperinflacije poslovnih prostora, uopće graditi zgrade takve namjene.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Malonogometni turnir istarskih studenata </p>
<p>Klub studenata Istre Mate Balota prošlog je vikenda tradicionalnim malonogometnim turnirom obilježio završetak studentske godine. Na igralištu Osnovne škole Bartol Kašić na Jarunu, okupilo se više od stotinu Istrana koji studiraju na zagrebačkom sveučilištu. </p>
<p>»Dvadesetak godina organiziramo turnir u malom nogometu i feštu Istrijana tjedan dana prije ljetne pauze«, kaže Moris Peruško, predsjednik Kluba studenata Istre, koji ima više od dvjesto stalnih članova. Oni u svojim prostorijama u Ilici organiziraju izložbe, radionice, koncerte, prezentacije i natjecanja.</p>
<p>Na malonogometnom turniru ove je godine sudjelovalo 15 ekipa, a najuspješnijom se pokazala momčad »Miro«. Kapetan Hrvoje Paić Čavi iz Poreča, čija ekipa sudjeluje na turniru već godinama, tek sada je osvojio prvo mjesto i ponio titulu najboljeg strijelca. »Ispunio mi se san jer, osim fakultetske diplome, i tu titulu želim ponijeti kući u Poreč«, rekao je Hrvoje. </p>
<p>Unatoč kiši, na turniru je vladala odlična atmosfera. Organizator je, sakupivši iksice sudionika, osigurao dovoljno graha s kobasicama i napitaka iz studentske menze. U revijalnoj utakmici, natjecale su se djevojke, koje su dobivale pljesak za svoje nogometne bravure te su, kao i tri prvoplasirane momčadi, nagrađene prigodnim poklonima. Zabava se s Jaruna preselila u disco klub Gjuro2 i potrajala do ranog jutra.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Jarun ugostio 2000 biciklista</p>
<p>Više od dvije tisuće biciklista svih uzrasta sudjelovalo je, u nedjelju, u 27. Večernjakovoj biciklijadi. Biciklisti, uglavnom rekreativci, krenuli su u 10.20 sati s parkirališta Dinamova stadiona, a prvi su na cilj u Športsko-rekreacijskom centru Jarun stizali oko 11 sati, gdje ih je dočekao raznolik zabavno-glazbeni program, koji je potrajao do kasno navečer. Među biciklistima bilo je mnogo djece te onih koji su specijalno ukrasili i preuredili svoje bicikle. Osobitu su pozornost privukla dvojica radnika Čistoće na biciklima s košarama za otpad. [I.W.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kiša i hladnoća potjerali performere</p>
<p>Organizatori uličnog festivala Cest is d'best na mukama su zbog loših vremenskih prilika koje su ugrozile raspored događanja i moglo bi se reći da projekt, ako se vrijeme ne popravi, pada u vodu - zbog vode! Naime, otkazan je večernji program u subotu, kao i Massimov koncert i promocija albuma »Vještina II«, najavljen za nedjelju, odgođen za srijedu u 20:30 sati. Isto se dogodilo i s koncertom Song Killersa u petak, koji bi se trebao održati u utorak, u 20:30 sati na Cvjetnom trgu.</p>
<p>Za ponedjeljak, u 20 sati, najavljena je večer Drage Britvića uz tamburaški orkestar HRT-a, pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda. Legendarni baby maraton je u srijedu u 18 sati. </p>
<p>Poremećeni program stranih performera nadoknadit ćemo većim brojem nastupa na ostalim pozornicama, a program koji nije mogao biti izveden, ostat će naš mali dug za iduću godinu, rekli su organizatori. [vj]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Završila sezona grijanja</p>
<p>Iako nova sezona grijanja počinje tek u rujnu, HEP-Toplinarstvo se već sada priprema za nju. Zimus je Toplinarstvo grijalo 108.338 kućanstava i 5.537 poslovnih prostora, a potrošnja toplinske energije porasla je oko dva posto. »Od sredine svibnja obavljamo remont pogona grijanja, čiji su važan segment ispravne kućne instalacije«, kaže tehnički rukovoditelj Pogona toplinske mreže Robert Vuk, koji preporučuje građanima da do 1. rujna obavezno provjere cijevi, ventile i radijatore jer, ako su instalacije neispravne, grijanja neće biti. </p>
<p>Za provjeru ispravnosti instalacija, predstavnici sustanara trebaju zatražiti ispuštanje vode iz sustava, što se plaća iz stambene pričuve. Troškovi ovise o veličini zgrade i volumenu sustava. Pražnjenje i ponovno punjenje sustava vodom također naručuju predstavnici suvlasnika. Uslugu naplaćuje HEP-Toplinarstvo, čiji radnici obavljaju taj posao. Sustav ne smije predugo ostati prazan jer se puni demineraliziranom koja sprečava koroziju cijevi. </p>
<p>U održavanje spada i balansiranje kućnih instalacija grijanja. Često se neki dijelovi zgrada pregrijavaju, a drugi se griju minimalno ili nikako. Predstavnik suvlasnika zgrade u Ulici Bartolići 19-31 Ivan Batur kaže da njegova zgrada nije imala nikakvih problema. Iako u Toplinarstvu kažu da su na kraju sezone grijanja svim predstavnicima suvlasnika poslali dopise s molbom da na vrijeme pregledaju instalacija, Batur taj dopis još nije dobio, ali se nada da će stići.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Spreman za EU konkurenciju</p>
<p>Poduzetnik Josip Rajaković iz Krašića, vlasnik tvornice Že-ma, nabavio je novu proizvodnu liniju PVC stolarije, vrijednu pola milijuna eura, koju je u subotu pustio u rad. Tako se Rajaković svrstao među najveće proizvođače PVC prozora, vrata i zimskih vrtova u Hrvatskoj. </p>
<p>»Počeli smo prije desetak godina u podrumu. Uskoro smo se preselili u garažu, ali i ona je postala premala. Potražnja je rasla pa smo sagradili tvornicu. Kupnjom nove linije, trenutno najmodernije na europskom tržištu, povećali smo proizvodnju više od 200 posto«, kaže Josip Rajaković. Osim na hrvatsko, njegova tvornica PVC stolarije plasira svoje proizvode na austrijsko tržište. </p>
<p>»Spremni smo za borbu s cijenama na EU tržištu. Bude li potrebe, proširit ćemo proizvodnju«, optimističan je Rajaković, čija tvrtka zapošljava 27 radnika. Osim PVC, Rajaković radi aluminijsku stolariju, kao i metalne konstrukcije. [D.Kč.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>»Loptačke« vještine na prozorima bankarskog središta</p>
<p>FRANKFURT</p>
<p> - Na prozorima nebodera poslovnog središta Frankufta od subote navečer prolaznici mogu uživati u snimkama »loptačkih« vještina majstora nogometa. Tim showom se i Frankfurt, bankarsko središte Njemačke, priključio ostalim gradovima kako bi na efektan način podsjetio da je do opčetka Svjetskog nogometnog prvenstva još samo četiri dana. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Cijela obitelj došla na utakmicu</p>
<p>Uoči humanitarnog nogometnog derbija između zvijezdi i legendi ispred maksimirskog stadiona okupili su se brojni navijači koji su svojim dolaskom odlučiti poduprijeti ovaj projekt. Sav prihod od prodanih ulaznica uplatiti će se na žiro račun udruge 'Krijesnice' koja djeluje pri Klaićevoj bolnici u Zagrebu i pruža pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima. Neno i Beti Šušnjić na utakmicu su došli sa sinovima Domagojom i Dominikom, te njihovim prijateljom Viktorom.»Cijela obitelj redovito odlazi na nogometne utakmice tako da ovo nismo mogli propustiti«, rekao nam je tata Neno dok su Dominik i Domagoj dodali kako se nadaju da će pobijedu na kraju ipak odnijeti Krijesnice.[D.Iv.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hodočašće na konjima </p>
<p>SEVILLA</p>
<p> - Kao i svakog sedme nedjelje nakon Uskrsa hodočasnici iz cijele Španjolske krenuli su se pokloniti čudotvornom kipu Djevice iz El Rocia u Andaluziji. Većina hodočasnika na put kreće na konjima, a organizatori očekuje stotinjak tisuća hodočasnika.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Da Vincijev kod« zabranjen u Pakistanu</p>
<p>ISLAMABAD</p>
<p> - Pakistan je zabranio prikazivanje filma »Da Vincijev kod« nakon što su to tražili kršćani koji su u toj zemlji manjina, ali i većinski muslimani. Filmska adaptacija bestselera Dana Browna, priča o vatikanskom prikrivanju činjenice da Isus Krist ima potomke, zaradila je stotine milijuna dolara diljem svijeta otkako se počela prikazivati u travnju. No prikazivanje filma u Pakistanu, kao i posjedovanje video-kaseta ili DVD-a, je zabranjeno, kazao je tajnik u ministarstvu kulture Jalil Abbas. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zbog previše kompjuterskih igrica djeca su usamljena</p>
<p>KOBLENZ</p>
<p> - Bez interesa za hobije, za prijatelje, bez apetita za normalnu hranu - to je tipična slika djeteta koje neprekidno sjedi za računalom igrajući igrice. Kompjuterske igrice i televizija mogu dovesti do ovisnosti, s vrlo negativnim posljedicama: »Uspjeh u školi pada, djeca prestaju ulagati napore u kontakt s drugim ljudima i ništa ih ne zanima«, kaže Peter Grosch, direktor udruge za pomoć ovisnicima u Mecklenburgu u Njemačkoj. Budući da takva djeca rijetko izlaze i kreću se, ona također pate od debljine. Zobel ne preporuča zabrane, već roditeljima kaže da se upute u igrice i djeci objasne moguće opasnosti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zaljubila se i udala za kobru</p>
<p>BHUBANESWAR</p>
<p> - Indijka Bimbala Das udala se u subotu na tradicionalnom hinduističkom vjenčanju pred oko 2.000 uzvanika za kobru u koju se nedavno zaljubila. »Iako zmija ne govori niti razumije, mi komuniciranom na opseban način«, izjavila je ushićeno 30-godišnja mladenka, nadodavši kako je »suprug« nikada nije ozljedio. Seljani vjeruju kako će nesvakidašnje vjenčanje donijeti sreću, a sreću nije krila ni mladenkina majka koja je kazala kako je njezina kći bila bolesna te je nedavno pronašla kraljevsku kobru koju je počela hraniti te je uskoro ozdravila i zaljubila se. Nedavno, u sitom selu jedna se djevojka udala za psa. [V. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Suvremena emigrantska priča</p>
<p>U predstavi »Fragile!« Tene Štivičić redatelj Matjaž Pongrajc spojio je jezik filma i kazališta, tehnologiju i žive glumce </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstava »Fragile!« nastala prema drami Tene Štivičić u režiji Matjaža Pongrajca i izvedbi Slovenskoga mladinskog gledališča iz Ljubljane otvorila je u subotu u punom kazalištu »Kerempuh« u Zagrebu 30. dane satire. </p>
<p>Tekst jedne od naših najzanimljivijih i najtalentiranijih dramatičarki mlađe generacije u jednu isprepleće nekoliko priča suvremenih emigranata koji svoju budućnost traže u obećanom gradu - Londonu. Hrvatica, Srbin, Bugarin, Ruskinja, norveški ratni dopisnik i socijalna radnica, koje glume Neda R. Bric, Sebastijan Cavazza, Janja Majzelj, Marko Mlačnik, Matej Recer, Katarina Stegnar i Marinka Štern, došli su u London u potrazi za nečim što misle da nigdje drugdje ne mogu naći. </p>
<p>Ali dok čekaju trenutak kada će njihov željeni život započeti, a snovi se ostvariti, susreću se u jednom klubu gdje nalaze nešto što nisu očekivali - zrelost, odnosno odraslost i shvate kako je vrijeme koje su smatrali čekanjem bilo prijelomno vrijeme njihovih života. </p>
<p>Redatelj Matjaž Pongrajc u ovoj je predstavi spojio jezik filma i kazališta, tehnologiju i žive glumce. Dok neki izvođači, kao u većini današnjih filmova punih specijalnih efekata, glume ispred plavoga platna, drugi koji se također nalaze na sceni preuzimaju ulogu kamermana ili namještaju minijaturne kulise koje se, na velikom video zidu i nekoliko televizijskih ekrana, spajaju s glumačkom igrom u zajedničku sliku. </p>
<p>Gledatelj ima više dojam da gleda film nego kazališnu predstavu, a takav je postupak olakšao i upotrebu titla pa se predstava, za razliku od prijašnjih godina kada su na Danima satire gostovala slovenska kazališta, lako mogla pratiti. </p>
<p>Dramu »Fragile!« Tena Štivičić, koja već nekoliko godina živi i radi u Londonu, izvorno je napisala na engleskome jeziku, a praizvedena je krajem prosinca 2005. godine u Ljubljani. </p>
<p>Na ovogodišnjim 16. Marulićevim danima, predstava »Fragile!« ovjenčana je posebnom nagradom za izvanredan sklad i vrhunsku izražajnost svih segmenata kazališnog čina, dok je Matjaž Pongrac nagrađen za najbolju režiju. [S. Tešinski]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Manje novca »Republici« i »Mostu«</p>
<p>Posebno je istaknut problem ogranaka DHK, koji muku muče s neadekvatnim prostorom i nedostatkom mlađih članova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Časopisima Republika i Most/The Bridge državne su institucije dale manje novca nego protekle godine, čulo se, među ostalim, na godišnjoj skupštini Društva hrvatskih književnika, održanoj u subotu u Zagrebu. Tako je Republika, koju tiskaju DHK i Školska knjiga, od traženih 550.000 kuna dobila 280.000 od Ministarstva kulture i Gradskoga ureda za kulturu, dok je Mostu od traženih 340.000 pripalo 230.000 kuna.</p>
<p>No i ostale su djelatnosti naše najstarije književničke udruge ostale prikraćene. Tako je, primjerice, za hladni pogon Društva izdvojeno 800.000 kuna (a traženo je 980.000), a međunarodnoj je književnoj suradnji odobreno 20.000 kuna (traženo je 82.798). Međutim, do danas na račun DHK nije stigla ni lipa od traženih 137.000 kuna za informatizaciju toga društva. U ovu je godinu DHK ušlo i sa 134.746 kuna minusa.</p>
<p>Osim financijskom nenaklonjenošću državnih institucija, pojedini članovi DHK nezadovoljni su i položajem svojih ogranaka. Boris Biletić upozorio je tako da Ogranak Pula neće moći bez prostora, a da je, osim toga, potrebno i redefinirati status članova, odnosno podmladiti »istarski DHK«.</p>
<p>I zadarski ogranak ima ozbiljnih problema s manjkom mlađih članova, a Ogranak Čakovec već treću godinu nije dobio ni kune. </p>
<p>»Nemamo prostora ni telefona, nemamo novca za kavu i sok, ne sastančičimo, a razgovaramo kad se slučajno sretnemo«, rekao je Ivica Jembrih, koji je predstavljao čakovečki ogranak DHK, apeliravši pritom na sedmu silu da im pomogne.</p>
<p>Bez obzira na spomenute probleme, proteklo je razdoblje za DHK, kako je istaknuo njegov predsjednik Stjepan Čuić, proteklo u lijepom ozračju. »Svaki smo tjedan nešto činili, a naši su kolege putovali u inozemstvo. Naša je osnovna briga bila zaštititi riječ od banalnosti, a to smo postigli preko Male knjižnice DHK, Republike, Mosta, naših tribina... Pojačali smo veze s ograncima, nastojali vratiti dostojanstvo našim kolegama... </p>
<p>Naši su kolege dobivali značajne nagrade, a DHK je s HND-om, Gradskom knjižnicom Vukovar i Radio Vukovarom utemeljio i novinarsko-književnu manifestaciju 'Grad – to ste vi', u spomen na Sinišu Glavaševića«, kazao je Čuić.</p>
<p>Među nezadovoljnima pak bio je i Joja Ricov, koji je upozorio da njegova radiodrama »Kanarinac« nije uvrštena u nedavno objavljenu »Antologiju hrvatske radiodrame« Nikole Vončine, dok je Josip Palada upozorio da se »u Baranji ne može napraviti ni slikovnica, a kamoli knjiga«.</p>
<p>DHK je u svoje redove primio i nove članove – Dubravku Težak, Božicu Zoko, Branka Pilaša, Duška Lončara, Franju Džakulu i Petra Miloša. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Skakavci« najbolja predstava </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najboljom predstavom 51. Sterijina pozorja, u subotu, 3. lipnja na pozornici Srpskoga narodnog pozorišta u Novom Sadu, proglašena je predstava »Skakavci« Biljane Srbljanović u režiji Janusza Kice i izvedbi Zagrebačkoga kazališta mladih. Bila je to jednoglasna odluka ocjenjivačkoga suda u kojem su bili Jovan Ćirilov, dramaturg, Jovanka Ćirlić Mencle, kazališna kritičarka, Branislava Liješević, producentica, Zoran Erić, skladatelj, i Svetislav Jovanov, teatrolog, a koji je Zagrebačkome kazalištu mladih dodijelio još tri nagrade. </p>
<p>Urša Raukar dobitnica je nagrade za glumačko ostvarenje za ulogu Žane, a Slavica Radović ovjenčana je nagradom za scenografsko ostvarenje u »Skakavcima«. Slavica Radović također je dobila nagradu koju u sklopu Sterijina pozorja dodjeljuje Udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Srbije. </p>
<p>Drama »Skakavci« ZKM-a, koja govori o duboko poremećenim obiteljskim odnosima što odražavaju bolest društva u kojem ne uspijevamo saznati kako bismo mogli preživjeti ne samo tuđu ili vlastitu starost, već i tuđu ili vlastitu sreću, bila je prva hrvatska predstava koja je nakon 16 godina izvedena u konkurenciji Sterijina pozorja, pa su stoga i četiri nagrade koje je primila iznimno značajne za promicanje hrvatskoga glumišta i hrvatske kulture. </p>
<p>Ansambl ZKM »Skakavce« je izveo u četvrtak, 1. lipnja. Predstavu je s oduševljenjem pratilo tisuću gledatelja, a na okruglom stolu nakon izvedbe teatrolozi, kazališni kritičari i umjetnici hvalili su redateljsko viđenje i glumu zagrebačkih dramskih umjetnika. </p>
<p> »Zagrebačko uprizorenje najnovije drame Biljane Srbljanović odlikuje se nešto radikalnijim scenskim rješenjima od beogradske izvedbe te drame i drugačijim stilom glume«, rekao je izbornik Sterijina pozorja Ivan Medenica. </p>
<p>Iz nagrađene predstave u kojoj nastupaju Nataša Dorčić, Krešimir Mikić, Doris Šarić-Kukuljica, Maro Martinović, Barbara Prpić, Pjer Meničanin, Rajko Bundalo, Božidar Boban i Zdenka Marunčić, izbornik Medenica izdvojio je iz simboličkih razloga doajena hrvatskoga glumišta Peru Kvrgića kao prvoga dobitnika glumačke nagrade u povijesti Sterijina pozorja. [K.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Praizveden Bobićev »Izraelski triptih«</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – U velikoj koncertnoj dvorani varaždinskog HNK u petak je održana hrvatska praizvedba »Izraelskog triptiha« varaždinskog skladatelja Davora Bobića, jednoga od najizvođenijih hrvatskih skladatelja mlađega naraštaja. </p>
<p>To djelo za zbor i udaraljke na stihove židovskih pjesnika posvećeno žrtvama holokausta izvođeno je krajem prošle godine u Jeruzalemu i Tel Avivu, gdje je doživjelo velik uspjeh. </p>
<p>»Izraelski triptih« izveo je Komorni zbor »Ivan Filipović« iz Zagreba pod ravnanjem Gorana Jerkovića, a u sklopu Večeri hrvatske zborske glazbe. </p>
<p>Izvođena su bila i djela Skjavetića, Lukačića, Lešćana, Paraća, Uhlika, Slavenskog, Berse, Ronjgova, Gotovca, Tarbuka i Berdovića. Djela Davora Bobića izvode istaknuti umjetnici i ansambli na koncertima od Švedske do Velike Britanije i Rusije. Za skladateljski rad dobio je niz nagrada, a koncert u dvorani Vatroslava Lisinskog na kojem je izvođen Bobićev »Vukovarski requiem« Vjesnik je proglasio glazbenim događajem 2004. godine. [Karmen Gumbas]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U splitskome Hrvatskom državnom arhivu u petak je predstavljena knjiga Nataše Bajić Žarko »Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju (1823. – 1975.)«, čime je zaokružen opsežan posao sređivanja i inventarizacije ukupnog katastarskog gradiva Hrvatske pohranjenog u domaćim i inozemnim arhivima. </p>
<p>Predstavljači Mirela Slukan Altić, Melina Lučić i Stanko Piplović knjigu su ocijenili važnim djelom od neprocjenjive vrijednosti za istraživače, napominjući kako ona na 900 stranica obuhvaća opsežnu građu od prve austrijske katastarske izmjere do izmjera zaključenih 1975. godine. Novo vrijedno djelo plod je rada nekoliko naraštaja arhivskih djelatnika, koji su precizno i pedantno obavljali svoj posao, s posebnim naglaskom na geodeta Stjepana Ivaniševića, koji se prihvatio prvoga sređivanja i popisivanja gradiva Arhiva mapa. Autorica Bajić Žarko naglasila je da Arhiv sadrži oko 770 katastarskih mapa za Istru i Dalmaciju i vrijedan je ne samo za istarski i dalmatinsku povijest 19. stoljeća, nego i za povijest geodezije, mjerništva i druge znanstvene discipline. [M. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Gol iz bezvezne prilike skupo će nas koštati</p>
<p>Ponavljaju nam se pogreške u obrani, primamo golove iz prekida. I u kvalifikacijama nam se to događalo, protivnik ne stvara šanse, a mi primimo gol zbog svoje dekoncentracije. U utakmicama Svjetskog prvenstva to bi bilo kobno, kaže Kranjčar</p>
<p>Izbornik nogometaša Zlatko Kranjčar i dan nakon prijateljske utakmice protiv Poljske i poraza 0-1 ne želi kritizirati svoje igrače. Štoviše, izbornik iskazuje zadovoljstvo određenim dijelovima igre, ističući kako se u prvom poluvremenu i u početnom dijelu nastavka igralo dobro. Jasne su i namjere takvog Kranjčarovog verbalnog ponašanja. </p>
<p>Iako, ruku na srce, partija Hrvata protiv Poljaka nije bila odveć dobra, izbornik ne želi poljuljati samopouzdanje igrača glasnim i vidljivim kritikama u novinama. Zbog toga valja vjerovati da će izbornik u razgovorima s igračima nasamo pokazati što nije bilo u redu...</p>
<p>»Utakmica protiv Poljske dala nam je ono što smo tražili. Pomno smo pratili kako ćemo organizirati igru, kako ćemo biti disciplinirani u toj organizaciji igre, i sve je to bilo dobro, osim same završnice. Stvorili smo svojom dobrom igrom nekoliko prigoda, ali nismo zabili gol, zbog čega se i igra nogomet. Da je završnica bila bolja, svi bismo govorili da smo odigrali sjajnu utakmicu. Ipak, glavno je da smo stvorili dosta izglednih situacija koje smo napravili svojom organizacijom igre. Noge su umorne i vidljivo je da napadači imaju problema s realizacijom. Još nam nije igrao Dado Pršo, koji je najbolji u realizaciji. Zbog svega nabrojanog, konačno mogu biti zadovoljan«, rekao je Kranjčar.</p>
<p>O primljenom zgoditku izbornik Kranjčar ima zanimljivo razmišljanje:</p>
<p>»Ponavljaju nam se pogreške u obrani, primamo golove iz prekida. I u kvalifikacijama nam se to događalo, protivnik ne stvara šanse, a mi primimo gol zbog svoje dekoncentracije. Bitno je da su igrači u ovoj fazi pokazali koncentraciju i htijenje, te smisao za igru, čemu svi težimo. Mi ćemo stalno bacati naglasak na organizaciju igre u ofenzivi, jer tu smo najjači. U utakmicama SP-a, koje nas očekuju, ne smijemo sebi dopustiti da ne realiziramo svoje prigode i da potom primimo golove iz bezveznih situacija, kao protiv Poljske. To bi onda po nas bilo kobno«.</p>
<p> •Kako ste zadovoljni nastupom vratara Butine koji je branio u službenoj utakmici nakon dugo vremena?</p>
<p>»Mislim da je Butina dobro reagirao u većini situacija. Jedino kod primljenog pogotka, u predakciji, morao je biti eksplozivniji i ne dozvoliti da Šimić izbaci loptu u korner iz kojeg onda primimo gol. Zadovoljan sam i najvažnije u ovom trenutku jest da smo konačno dobili Butinu spremnog. Podigli smo mu formu specijalnim treningom i utakmica protiv Španjolske u Ženevi u srijedu pokazat će nam tko će biti prvi vratar. Poslije Španjolske još imamo šest dana treninga, traženja kroz trening, a sve kako bismo našli najbolje rješenje za ostale pozicije u momčadi«.</p>
<p> •Što vas ipak najviše veseli s ove utakmice protiv Poljske?</p>
<p>»Nesumnjivo me najviše veseli povratak Joea Šimunića koji je odigrao dobru utakmicu. Na kraju ga je koljeno malo zaboljelo, ali to je daleko od onog što je mučilo Joea. Njegov je povratak velika stvar. On je iznova potvrdio koliko je bitan za našu obranu. Imamo u obrani još Tomasa i Šimića, u konkurenciji ta četiri igrača, uključujući Roberta Kovača, tražit ćemo pravu obranu za Španjolsku, time i za Brazil. Srna ili Babić se mogu više povući i onda zaigrati s četvoricom u liniji otraga. Već ste to mogli primijetiti«.</p>
<p> •Koliko ste zadovoljni igrom Marka Babića u fazi obrane?</p>
<p>»On je mene zadovoljio odnosom prema taktičkoj disciplini. I u obrani, Babić ima komponentu da se brzo može prebaciti u napad i doći do same završnice. Jedino nisam bio zadovoljan s njime u drugom poluvremenu, jer je većinu svojih akcija pokušao napraviti posve individualno, zanemarujući kolektivnu igru. To ćemo u treningu i razgovoru s njim riješiti. Nemojmo zaboraviti, Babić je odigrao sve prijateljske utakmice od prve do zadnje minuta. Pa, valjda je osjećao i zamor«.</p>
<p> •Kako komentirate vezne igrače - Modrića, Vranješa, Kranjčara?</p>
<p>»Svi su u prvome poluvremenu odigrali prema naprijed veoma dobro. Sigurno da dio Vranješove igre nije bio na razini koju smo očekivali. Vranješ ima odgovorne zadatke i nije mu lako, ali smo očekivali neke bolje reakcije. U predaji lopte, dakle u organizaciji napada dosta je griješio. Modrić i Kranjčar odigrali su dobro, razigravali, proigravali i doveli i sebe i Olića i Klasnića u pozicije da zabiju gol. To što nismo zabili, ponavljam, stvar je naše nespretne završnice«.</p>
<p> •Tko će biti drugi napadač, uz standardnog Dadu Pršu?</p>
<p>»Mislim da je to nebitno. Igrao uz Pršu Klasnić ili Olić, znamo što i kako želimo. S Dadom u momčadi puno dobivamo. Na njega se polaže velika pozornost, on razigrava i probija, zabija i dodaje, on je naša velika vrijednost koja je silno nedostajala u utakmici protiv Poljske. Svojim čuvanjem lopte, gradnjom, te smislom za pas, on sjajno igra za Olića ili Klasnića. Malo smo ga morali odmoriti, a i dobio je laganiji oblik viroze, pa nije bilo smisla opterećivati ga«.</p>
<p> •Koliko su zadovoljili igrači koji su protiv Poljske igrali prvi puta u pripremnim utakmicama za SP?</p>
<p>»Istaknut ću Ivana Leku, razigranog i koncentriranog. Imao je odličan pas prema Bošnjaku za gol. Bio je trkački i taktički dobar. Ivan Bošnjak je bio uobičajeno agresivan i trkački dobar. Međutim, u šansi koju je imao morao je bolje reagirati. No, još nema kontinuitet nastupa u reprezentaciji, pa mu se dozvoljava da takvu šansu ne iskoristi. Navikli smo da Bošnjak u domaćem prvenstvu zabija super golove, no u reprezentaciji, protiv jačih suparnika, treba biti malo suptilniji. Svjesni smo toga, no kod Bošnjaka me veseli njegova polivalentnost. Može igrati napadača i biti u veznoj liniji, na boku. I zato je u kadru 23 igrača. Marijan Buljat je igrao dobro u nastavku. Ukupno, više dobroga nego lošega i kod ostalih«, zaključio je Kranjčar. [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tko je sljedeći?</p>
<p>Hoće li hrvatska reprezentacija u punom sastavu dočekati start Svjetskog prvenstva i okršaj protiv Brazilaca</p>
<p>Dinamovi su se nogometaši ove godine pripremali u Turskoj, upravo u vrijeme prijetnje ptičje gripe i prošli su neokrznuti. Ali, zato reprezentacija ode u Njemačku i gotovo sve igrače pokosi tajanstveni virus. Dobro, nisu baš svi popadali, ali kako je krenulo... </p>
<p>Na popisu za hitne intervencije kod liječnika osvanuli su i Dado Pršo, Stjepan Tomas, Jerko Leko, Joey Didulica... Igrači padaju jedan za drugim, poput čunjeva, i pitanje je hoće li se i kad svi izredati. Hoće li reprezentacija u punom sastavu dočekati start Svjetskog prvenstva i okršaj protiv Brazilaca? Prvo su se u krevet stropoštali Ivica Olić, Boško Balaban i Dario Šimić. Osjetili su bolove u želucu, dobili meku stolicu i povraćali. </p>
<p>Sva su trojica sljedeći dan propustili prijepodnevni trening. A ondje se za trbuh uhvatio Anthony Šerić i nakon 15-ak minuta treniranja krenuo prema hotelu. Poslijepodnevni je trening, uslijed svih ovih nepredviđenih okolnosti - otkazan. A kad izbornik otkaže trening usred završnog dijela priprema za SP, onda to baš i nije posve bezazleno. </p>
<p> U pitanju je ipak obična crijevna viroza, a ne trovanje hranom, kako su u prvi mah mnogi pomislili. No, taj je virus i te kako poremetio ritam treninga i života u kampu hrvatske selekcije. Štoviše, Balaban je prve noći nakratko i izgubio svijest što je jako uplašilo njegovog cimera Bošnjaka. Stanje mu je sad, čini se, ipak stabilno. I Balabanu i Bošnjaku... Ali, zato nije Prši, Tomasu, Leki i Didulici. I dok Pršo i Tomas protiv Poljske uopće nisu mogli zaigrati, Jerko Leko je ušao u 64. minuti i izdržao do kraja. Tko je sljedeći? [M.T.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Vratari ni bolji niti lošiji nego jučer</p>
<p>Izbornik Kranjčar njeguje čvrsti stav da takve, povremene pogreške neće utjecati na status naših vratara</p>
<p>Sve to pomno promatram i moram vam priznati da mi je doista zabavno«, pomalo je ironično dobacio prvi (ili ipak drugi?) vratar hrvatske reprezentacije, Tomislav Butina, inače vlasnik dresa s brojem 23, dakle dresa koji bi po nekakvim običajima trebao pripasti - trećem vrataru. </p>
<p>Većinu medijskih analiza, vezanih uz problematiku vratara naše selekcije, Butina ocjenjuje neozbiljnima i to je razlog zbog kojeg su mu ta štiva, kako kaže, zabavna. I dijelom je doista u pravu. No, s druge je strane jednako tako vidljivo da su i neke reakcije naših čuvara mreže također takve - neozbiljne.</p>
<p>Pa, kad »neozbiljan ocjenjuje neozbiljnog« to uistinu zna biti i te kako zabavno. A u kategoriju neozbiljnih mogli bismo, naposljetku, svrstati i rezultate hrvatske reprezentacije u posljednje vrijeme. Imamo momčad koja odigra sjajnih 1-1 protiv Brazila, kasnije pobijedi Argentinu na neutralnom terenu, ali potom jedva nekako iščupa remi kod kuće protiv Irana i potom izgubi protiv Poljske. </p>
<p>Uz ovakav, »nesuvisli i pomahnitali« dijagram, malo tko može predvidjeti kako će to naša selekcija proći na Svjetskom prvenstvu. </p>
<p>Rasplet nastupa u Njemačkoj uvelike će ovisiti i o čuvarima mreže, a oni su u ovome trenutku »slatkasta« meta velikog dijela naše javnosti. Pa, kakav je to, dakle, hrvatski vratarski trojac? Dojma smo da u njihovu kvalitetu i sposobnosti ne treba sumnjati. Uostalom, sjetimo se koliko je to puta Pletikosa spašavao reprezentaciju, posebice u prošlom kvalifikacijskom ciklusu za EP u Portugalu. Još uvijek nam je u mislima 94. minuta utakmice u Tallinnu protiv Estonije kada je Pletikosa spriječio izjednačenje s kojim Hrvatska vjerojatno ne bi vidjela EP. </p>
<p>Ništa manjih zasluga nije imao ni Butina, kojem također valja udijeliti veliki kredit, mir i, što je najvažnije, podršku uoči SP. Tek je Joey Didulica relativna nepoznanica našoj javnosti, iako je svojedobno vrlo dobro egzistirao i u velikom Ajaxu. I baš kad je dobio priliku Didulica je - kiksao, protiv Južne Koreje u Hong Kongu. </p>
<p>Izbornik Kranjčar njeguje čvrsti stav da takve, povremene pogreške neće utjecati na status naših vratara. Problemi su samo u slučajevima kad pogreške osvanu u povorkama i kad, dakle, postanu pravilo. A to u hrvatskih vratara nije slučaj.</p>
<p> Nije li, primjerice, i Dražen Ladić bio sklon kiksevima? I njemu i te kako pamtimo neke »nezaboravne« trenutke, kao primjerice pogodak protiv Bosne i Hercegovine u Zagrebu u kvalifikacijama za SP 1998, pa ipak, taj je Ladić upravo na samome Svjetskom prvenstvu bio jedan od generatora najvećega uspjeha u povijesti hrvatskoga nogometa. </p>
<p> Sada, pak, mnoge zabavlja pitanje tko je, zapravo, krivac za pogodak protiv Poljske. Ide li on na teret neaktivnih stopera koji su omogućili Smolareku laku egzekuciju ili, pak, minus valja pripisati Butini, jer je primio pogodak iz svoga »peterca«. No, dojam je da se u ovakvim utakmicama valja više usredotočiti na globalnu sliku naše selekcije, na njenu formu i ukupni dojam, a ne na pojedinačni kiks.</p>
<p> »Nisam ja imao 'rupu' od šest mjeseci, već jednostavno tih šest mjeseci nisam nastupao. Ali, jako sam puno trenirao, imam kontinuitet treninga. Nakon toliko godina i iskustva mogu reći da mi je svaka utakmica zapravo ista. Uvijek sam svjestan činjenice da vrataru jedna lopta može promijeniti život, ali ja nisam ništa bolji niti lošiji nego jučer. Isto vrijedi i za cijelu ovu momčad. Mi znamo kakvi smo i ne treba nam utakmica protiv Poljske ili Španjolske da bismo to doznali. Ovo su ipak samo pripreme«, zaključio je Butina. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novi Abramovičev napad milijunima</p>
<p>Chelsea vlada otočkim nogometom već dvije godine, no to mu ne uspijeva u Europi. Hoće li nova sezona ponuditi i novo, jače Chelseajevo europsko lice...</p>
<p>Treću godinu zaredom ruski milijarder Roman Abramovič, koji je odlučio zagospodariti engleskim i europskim nogometom preko Chelsea (koristeći se enormnim privatnim proračunom), skakuće tržištem i privoli sebi sve što mu se svidi. Uoči Svjetskog prvenstva odlučio se za još jednu od svojih epizoda - bacio je pred Ukrajincem Andrijom Ševčenkom milijune i kupio sebi novu »igračku«.</p>
<p>Krute informacije koje su izašle izvan prostorija gdje su stolovali Abramovič, Galliani i Ševčenko govore da je potpisan ugovor koji ne ide ispod 40 milijuna eura. Upućeniji će reći da je gotovo sigurno prva znamenka ugovora - pet. U svakom slučaju, Abramovič je time postao rekorder u povijesti engleskog nogometa. Zapravo nas čudi kako je izdržao na »drugom mjestu« čak tri godine. Naime, dosad je najveći nogometni transfer na Otoku bio prijelaz obrambenog igrača Rija Ferdinanda iz Leedsa u Manchester Utd. za 39 milijuna eura. Sada je na prvom mjestu Ševčenko (sasvim blizu pet najtransfera u povijesti).</p>
<p>Roman Abramovič, naravno, koristi sve svoje pluseve ne bi li svom Chelseaju omogućio ugledno mjesto u europskom nogometu. Trener londonskog kluba Jose Mourinho će reći kako se to već dogodilo, jer »znak da najbolji igrač Milana prelazi u Chelsea govori da smo postali europski moćnici«. Zasad Chelsea, koji je nekad bio znan po najluđim navijačima u Europi, a danas je šminkerska družina koja se bahati milijunima, nema odraz svega toga na terenu. Odnosno, ne baš prikladan…</p>
<p>Prvaci su drugu godinu zaredom na Otoku, no moć je u europskim okvirima i dalje tupa. Jednom ih je u Ligi prvaka zaustavio Liverpool, drugi put Barcelona. I svaki put prije finala…</p>
<p>»Gledao sam ovogodišnji finale Lige prvaka iz Pariza i bio sam tužan. Tužan jer nije bilo mog Chelseaja«, kaže Rus.</p>
<p>Jaki argument protiv megalomanije Chelseaja je taj što dvije godine u finalu Lige prvaka igraju Englezi koji daleko minimalnije u sve koriste novac. Prije dvije godine Liverpool je postao prvak, ove je Arsenal s mladom momčadi bio nadomak istom rezultatu. Je li, uistinu, u svemu najbitnije šuškati milijunima ili je bitnije »srce momčadi«, tradicija koja se ne može steći preko noći…</p>
<p>Uostalom, ako pogledate najskuplje transfere u povijesti nogometa, vidjet će se da oni koji su najviše posegnuli u vlastiti proračun, nisu uzimali profit. Madridski Real je napravio dva najveća transfera (Zidane i Figo), ali su na terenu dobili jednu vrstu kontraefekta. Nije bilo uspjeha u domaćem prvenstvu, niti u euronatjecanjima. Lazio i Inter su se također često busali u prsa »vampirskim« pojačanjima, ali Juventus i Milan uvijek su bili vlasnici svih talijanski uspjeha.</p>
<p>Abramovič će pokušati još jednom. Uostalom, prije Ševčenka, plavi je Chelseajev dres obukao i Michaelu Ballacku. Budite uvjereni, bacat će milijune i nakon Svjetskog prvenstva i pitanje je dana kada će se pojaviti kao egzekutor najjačeg nogometnog transfera svih vremena. Pitanje je samo što će od svega dobiti zauzvrat…</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ančić s grčevima do četvrtfinala</p>
<p>Ivan Ljubičić je nakon dva dana uspio slomiti Argentinca Juana Monaca za plasman u osminu finala</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Mario Ančić je u četvrtfinalu, Ivan Ljubičić u osmini finala Roland Garrosa. Obojica su do najvećeg uspjeha na pariškoj zemlji stigli nakon pet setova. Prvi hrvatski reket je dva dana »kopao« put do 4-6, 5-7, 6-3, 6-4, 6-2 pobjede protiv Argentinca Juana Monaca, dok je Mario Ančić usprkos grčevima sa 6-4, 4-6, 2-6, 6-4, 7-5 nadigrao sedmog nositelja Španjolca Tommyja Robreda.</p>
<p>Četvrti nositelj je u subotu zbog lošeg servisa, obrambenog tenisa, ali i najboljeg meča Juana Monaca u karijeri bio suočen sa 0-2 zaostatkom u setovima. Osim toga, Monaco je vodio sa 2-0 u trećem i četvrtom setu. Ipak, Ljubičić je u nastavku popravio igru, dok je servis ostao na jednakoj razini, ali je ipak imao dovoljno koncentracije da dočeka grešku suparnika. I kad je Ljubičić konačno prvi put u meču preuzeo inicijativu i poveo sa 4-2 u petom setu, meč je prekinut zbog mraka.</p>
<p>Srećom u nastavku je prvi hrvatski reket od početka autoritativno startao i odmah došao do »breaka« za 5-2 vodstvom, koje je ubrzo pretvorio u pobjedu nakon ukupno 175 minuta igre, odnosno desetak minuta u nedjeljnoj »drugoj epizodi« dvoboja trećeg kola.</p>
<p>Nakon preokreta u trećem kolu, osmina finala nosi još jednu naizgled prelaznu prepreku. Naime, Španjolac Ruben Ramirez Hidalgo, 79. tenisač svijeta, kao i Monaco posljednjih desetak danas igra najbolji tenis u karijeri. U trećem kolu je pobijedio Španjolca Davida Ferrera, a protiv Ljubičića nije nikad igrao.</p>
<p>Nakon Wimbledona, gdje je igrao polufinale, i US Opena Mario Ančić je izborio mjesto među osam najboljih i na Roland Garrosu. Pritom je uzvratio Robredu za poraz u polufinalu Hamburga prije dva tjedna. Kao i tada, tako su i u nedjelju odlučivale sitnice. No, ovoga puta presudni poeni su otišli na stranu Super Marija.</p>
<p>Treći gem drugog, trećeg i petog seta bili su kobni za Ančića, dok je deseti gem prvog i četvrtog seta donio 22-godišnjem Splićaninu priliku za konačni trijumf. Naime, tada su obojica priskrbili »breakove«, više im nije bilo potrebo za osvajanje seta. </p>
<p>Ipak, status najvećeg borca na Touru Ančić je još jednom iskazao u petom setu, kad je nanizao pet uzastopnih gemova, a nakon što je izgubio servis u trećem gemu. Kod 5-3 vodstva je servirao za meč, no nije bio dovoljno odlučan, pa se Robredo vratio »u igru« za četvrtfinale. Tada su Ančića uhvatili grčevi u lijevoj nozi, pa je morao tražiti pomoć fizioterapeuta usred gema. Nakon toga je bio prisiljen igrati kratke poene, jer je osjećao kako neće dugo izdržati. Srećom, u rukama je ostalo dovoljno snage i preciznosti, dok je glava pokretala noge taman koliko je trebalo za hvalevrijednu pobjedu nakon četiri sata igre.</p>
<p>Četvrtfinale nosi pobjednika dvoboja Rogera Federera i Tomasa Berdycha.</p>
<p>Ženski dio ždrijeba ostao je bez hrvatskih predstavnica. Posljednja je ostala Ivana Lisjak, koja je uhvatila gem po setu protiv Martine Hingis u dvoboju trećeg kola.</p>
<p> Čakovčanka je uoči meča najavljivala ravnopravan otpor Swiss Miss, koja očajno želi postati »kraljica zemlje« i osvojiti jedini Grand Slam koji nedostaje u njenoj karijeri. </p>
<p>Još sam na zagrijavanju vjerovala da mogu igrati ravnopravno s njom, no dokazala je da je fantastična. Jadno sam se osjećala na terenu, imaš osjećaj da pravi budalu od tebe. Kada gledaš sa strane, možda ne izgleda tako, no kad s njom uđeš na teren, osjetiš da je najbolja od svih. Mislim da će osvojiti turnir«, rekla je Lisjak. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mogu li cibosi do savršenih 18-0 </p>
<p>Unatoč nogometnoj ludnici predstoji nam zanimljiv košarkaški tjedan koji će dati odgovor na pitanje o prvaku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaška sezona došla je do kraja, prvak će biti odlučen u sljedećem tjednu. Košarkaški zaljubljenici na programu imaju »klasik« dvoboj Cibone i Zadra, a prva utakmica starih suparnika na rasporedu je u KC Dražen Petrović u ponedjeljak (18 sati).</p>
<p>Cibosi su do finala stigli sa savršenim omjerom 16-0. Još niti jedna momčad do naslova prvaka nije stigla bez izgubljenog dvoboja. Četrnaest ligaških pobjeda, te dvije nad Zagrebom u polufinalu ostvarenje je vrijedno respekta, ali neće ništa značiti ako cibosi ne vrate naslov u Savsku. S druge strane, Zadrov put do finala nije bio uvjerljiv. Pet su puta u Ligi za prvaka parket napuštali pognutih glava, a Split su u polufinalu svladali tek u majstorici. Istina, u kojoj su uvjerljivo nadigrali »žute«.</p>
<p> Dok su u Jazinama imali »popravni«, cibosi su imali vremena za odmor. Za očekivati je da u finalu »vukovi« neće u utakmicu ući kao prošli četvrtak u Trnskom. Iako su ove sezone u više navrata svladali Zadrane, svako podcjenjivanje bi bilo vrlo štetno, jer se finalna serija igra ekspresno, na samo dvije pobjede. </p>
<p>Uoči dvoboja, trener Cibone odbija prihvatiti status favorita:</p>
<p>»Po kvaliteti su obje momčadi podjednake. Neće me zavarati to što je Zadar polufinalnu seriju prošao kroz tri utakmice. Treći dvoboj bio je za njih lakši šuterski trening«, rekao je Anzulović. </p>
<p>Problemi s ozljedama su prošlost. U momčad se nakon problema s tlakom vratio i kapetan Davor Marcelić. Scoonie Penn je protiv »mrava« još jednom pokazao svoju kvalitetu, u posljednje raspoložen je i Damir Markota. Dvojac je to koji bi trebao slomiti Zadrane i vratiti naslov prvaka u Zagreb prije nego što nogometna »epidemija« zavlada svijetom.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nowitzki - vladar NBA lige</p>
<p>PHOENIX</p>
<p> – U velikom finalu NBA lige susrest će se momčadi Dallas Mavericks i Miami Heat. Odluka o finalistu s Istoka riješena je još prošli tjedan, Dallas je kroz vrata koja vode u finale prošao u nedjeljno jutro svladavši Phoenix Sunse na njihovom parketu 102-93, slomivši domaće košarkaše jakom obranom u drugom dijelu utakmice. Tako je u svojoj prvoj punoj trenerskoj godini Avery Johnson, koji je i zaradio trofej namijenjen najboljem treneru sezone, odveo momčad Dallasa u njihovo premijerno finale u 26 godina njihova postojanja. Kada je sezona startala, malo je bilo onih koji su bili spremni svoj novac staviti na upravo ovaj par u finalu doigravanja. Još manje onih koji pamte kakve su to momčadi bile prije 10-ak godine. </p>
<p>Nowitzki vladar statistikeNo, Miami je održao lekciju Detroitu i ostatku društva s Istoka, a Mavericksi su, među ostalima, preskočili najbolje na Zapadu (Spurse) i najraspucanije u ligi (Sunse). I to sve na krilima Dirka Nowitzkog...</p>
<p>Možemo se mi s nostalgijom prisjećati Dražena Petrovića, »kleti« se u Tonija Kukoča, vrednovati Predraga Stojakovića, Arvydasa Sabonisa, Rika Smitsa ili Tonyja Parkera, no najbolji Europljanin NBA lige jest Nijemac pod nadimkom »plavi anđeo«. </p>
<p>Razlozi: Za Dražena nikada nećemo znati koliko je daleko mogao, »opipljivo« je da je put itekako dobro počeo trasirati u dresu New Jersey Netsa. Toni Kukoč ima sve, uz naslov »tek« najboljeg šestog igrača lige, a Dirk Nowitzki je već ove sezone u izboru za MVP bio treći najbolji košarkaš sjevernoameričke profesionalne košarkaške lige. Prva je opcija svoje momčadi u nekoliko statističkih rubrika, igrač odluke, »vlasnik« posljednje lopte, ali i nesebični košarkaš koji će rado i podvaliti loptu boljepozicioniranom suigraču. Riječju - košarkaški vođa koji svoje suigrače čini boljima. Dođu li Mavsi do naslova, zasluge će biti uglavnom njegove.</p>
<p>Oproštaj Sunsa</p>
<p>Utakmicu nakon što je »izbombardirao« Sunse sa 50 poena i 12 skokova, sada im je Nowitzki uzeo mjeru s 24 poena i 10 skokova, čime je gurnuo Dallas u finale. Boris Diaw je u posljednjoj ovosezonskoj utakmici Sunsa ubacio 30 koševa i uhvatio 11 lopti... [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Blix traži potpunu zabranu nuklearnog oružja </p>
<p>Blixovo izvješće traži eliminaciju oružja za masovno uništenje jednom za sva vremena. Posebno se poziva SAD da kao zemlja s najvećim potencijalom nuklearnog naoružanja pruži primjer koji će svijet slijediti</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zemlje koje proizvode nuklearno oružje, bez obzira je li u njima na vlasti demokratski izabrana vlada, ili totalitarni režim, potencijalna su opasnost po čovječanstvo. </p>
<p>Tu prilično oštra poruku je Hans Blix, bivši glavni inspektor UN-a za naoružanje u Iraku uputio odmah nakon što je novinarima na East Riveru predstavio svoje završno izvješće o oružju za masovno uništenje »Oružje terora« na 231 stranice, tiskano na inicijativu švedske vlade i UN-a. </p>
<p> Blix je obrazložio kako je ovaj naslov izabran ne zbog medijske popularnosti ili puke inflacije termina teror, već zbog namjere da se stvarno predoči prava opasnost s kojom se čovječanstvo suočava. </p>
<p>On je izričito zatražio da svjetske vlade učine sve kako nuklearno oružje ne bi palo u ruke teroristima. Izvješće iza kojeg stoji skupina uglednih dužnosnika UN-a, Australije, Kine, Rusije, Francuske, Velike Britanije, Japana, Indonezije, Švedske i SAD-a preporučuje ad hoc mjere.</p>
<p>Jedan od prijedloga je i stvaranje beznuklearne zone na Srednjem istoku. Izrael bi bio podvrgnut većoj kontroli svog nuklearnog naoružanja (tvrdi se da već ima od oko 200 bojevih raketa sa atomskim glavama. Ova jedina nuklearna sila na Srednjem istoku bi, prema preporukama, trebala prestati sa daljnjom proizvodnjom atomskog oružja. </p>
<p>Ostajući pri stavu da oružje masovnog uništenja nije sigurno u ničijim rukama jer će njegova upotreba biti katastrofalna za čovječanstvo, autori ističu, da postojanje nuklearnog arsenala potiče daljnju trku u naoružavanju. </p>
<p> Blix je izbjegao izravno iznositi vlastita uvjerenja o tome da li Iran posjeduje ili već razvija tehnologiju za atomsku bombu. Paralelno, dok je u New Yorku Blix predstavljao ovo izvješće, američki šef svih obavještajnih službi John Negroponte je za BBC izjavio kako se ipak vjeruje, iako o tome nema još dokaza, da bi Iran u sljedećih deset godina mogao proizvesti atomsku bombu.</p>
<p>Blix je iz UN-a radije uputio globalna upozorenja svima: Zalihe nuklearnog oružja alarmantno su visoke, rekao je. To podrazumjeva 27.000 nuklearnih bojevih glava, od kojih je 12.000 aktivno raspoređeno. Pomalo cinički primjećujući da se otkrivanje atomske bombe, nakon što je otkrivena »više ne može dekretom zabraniti«. Ali, nuklearno se oružje može i treba staviti izvan zakona i to za sve zemlje. Eventualna eliminacija nuklearnog oružja nije van granica dostignuća ovog svijeta, stoji u izvješću.</p>
<p>Blixovo izvješće poziva na organiziranje svjetskog summita o razoružanju i zabrani širenja oružja masovnog uništenja. Izvješće poziva i na smanjenje strateškog nuklearnog naoružanja, dok bi se nestrateško trebalo staviti pod punu kontrolu, uz uklanjanje s teritorija trećih zemalja. </p>
<p>Ostali prijedlozi uključuju, zabranu proizvodnje goriva za nuklearno oružje, zabranu obogaćivanja urana u te svrhe. Predlaže se i usvajanje tzv. no-first-use (ne upotrijebiti prvi). Tu je i zahtjev kojim bi se atomske sile obvezale da ne mogu upotrebljavati atomsko oružje protiv onih zemalja koje to oružje ne posjeduju. Traži se i zaustavljanje razvoja novih nuklearnih oružja. </p>
<p>Blixovo izvješće traži eliminaciju oružja za masovno uništenje jednom za sva vremena. Posebno se poziva SAD da kao zemlja s najvećim potencijalom nuklearnog naoružanja pruži primjer koji će svijet slijediti. Ako se to ne dogodi, ističe Blix, suočit ćemo se s izvjesnom utrkom u nuklearnom naoružavanju te mogućim ljudskim greškama koje vode u propast.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sprječen napad cijankalijem</p>
<p>U Londonu su uhićena dvojica braće porijeklom iz Bangladeša koji su planirali načiniti »kemijski prsluk«, za samoubilački kemijski napad</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska policija i tajne službe uvjereni su da islamski teroristi spremaju napad pomoću kemijske bombe koja je vjerojatno »začinjena« cijankalijem. To je, kako upravo izlazi na vidjelo, bio i glavni razlog racije što je krajem prošlog tjedna izvedena u istočnom Londonu. U raciji su uhićena dvojica braće porijeklom iz Bangladeša, od kojih je jedan i nastrijeljen. No bomba nije nađena. </p>
<p>Britanska služba sigurnosti MI5 dobila je, međutim, pred mjesec dana informaciju od nekog svog informatora da sumnjiva braća Abdul Kahar Kalam i Abdul Koyair Kalam, planiraju načiniti »kemijski prsluk«, za izvođenje samoubilačkog kemijskog napada. </p>
<p>Obavještajne analize pokazale su potom da mladići vjerojatno planiraju načiniti primitivnu kemijsku bombu, ili još preciznije, kemijsku bombu začinjenu cijankalijem koja bi proizvela smrtonosni toksični oblak. Prijetnja se smatrala toliko ozbiljnom da je šefica tajne službe MI5 Eliza Mannigham-Buller o predstojećoj raciji osobno obavijestila premijera Tonyja Blaira, koji je na odmoru u Italiji. </p>
<p>Upravo strah od kemijske bombe bio je razlog za dramatičnu raciju prošlog petka, izvedenu na adresi u području Forest Gatea, etnički miješanoj zoni istočnog Londona, u kojoj živi mnogo muslimana. U raciji je sudjelovalo čak 250 policajaca, no nikakva kemijska bomba nije pronađena u kući braće Kalam. Oni su uhićeni, a policija je u subotu i nedjelju nastavila pomno pretraživati njihovu kuću. Pretražena su i radna mjesta braće Kalam. </p>
<p>Policijski izvori izjavili su agenciji Reuters da traže »neku vrstu djelotvorne kemijske naprave« za ubijanje, vjerojatno kemijsku bombu začinjenu toksičnim materijalom. Pozivajući se na obavještajne izvore, Sunday Times precizira da je taj toksični materijal trebao biti upravo cijankalij. </p>
<p>Obitelj braće Kalam tvrdi da su momci nedužni i žali se da je policija ranila jednog od njih pucajući bez upozorenja. No snage sigurnosti ne žele ništa prepustiti slučaju.</p>
<p>Za malo više od mjesec dana, 7. srpnja, navršava se godišnjica sinkroniziranih terorističkih napada na podzemnoj željeznici i u jednom gradskom autobusu u Londonu u kojima je poginulo više od pedeset ljudi. </p>
<p>Od tada su tajne službe spriječile još tri slična napada. No stalno je prisutan strah da bi neka islamska teroristička skupina mogla obilježiti 7. srpnja novim krvoprolićima poput onih prije godinu dana kada su četiri mlada britanska muslimana usred Londona detonirala svoje ruksake pune eksploziva.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Paroubek odbija priznati poraz</p>
<p>ODS s mogućim saveznicima iz redova demokršćana i Zelenih ima točno 100 mjesta u parlamentu, jednako kao i socijaldemokrati s mandatima komunista</p>
<p>Rezultati parlamentarnih izbora u Češkoj, prema kojima je pobjedu, ali ne i većinu u parlamentu, odnijela oporbena Građanska demokratska stranka (ODS) po svoj će prilici zemlji donijeti nekoliko tjedana političke neizvjesnosti, a možda i nove izbore. </p>
<p>Naime, sa 35,38 posto osvojenih glasova, odnosno 81 mjestom u parlamentu koji broji ukupno 200 zastupnika, konzervativni ODS postaje najjača stranka, ispred dosad vladajućih socijaldemokrata (ČSSD) koji su dobili 32,32 posto glasova odnosno 76 mandata. </p>
<p>No, ODS s mogućim saveznicima iz redova demokršćana (KDU-ČSL) koji su osvojili 13 mandata i s osam mandata Zelenih koji prvi put ulaze u parlament ima točno 100 mjesta u parlamentu, jednako kao i socijaldemokrati s mandatima komunista. </p>
<p>Političkoj neizvjesnosti u zemlji, izazvanoj pat pozicijom u novom sazivu parlamenta, pridonio je i čelnik ČSSD-a i aktualni premijer Jiri Paroubek. Paroubek ne samo da odbija je priznati izborni poraz, nego u pitanje dovodi i valjanost izbora. U vrlo emotivnom govoru u subotu, najavio je žalbu upravnom sudu, navodeći da su prekršena pravila vođenja predizborne kampanje i da su mediji stali na stranu oporbe u širenju kleveta protiv njega. </p>
<p>Kao »manipulaciju bez presedana« izdvojio je navode da je seksualno zlorabio maloljetnike te zaključio da je nakon ovih izbora češka demokracija pretrpjela težak udarac koji se može usporediti samo sa događajima iz siječnja 1948., godine kada su u Čehoslovačkoj komunisti preuzeli vlast. Jedina razlika, ustvrdio je Paroubek, jest činjenica da Češkoj sada, umjesto crvene prijeti »plava diktatura«. Česima nije trebao objašnjavati da je plavo zaštitna boja ODS-a. </p>
<p>Usporedbe s 1948. šokirale su političku javnost, a predsjednik Vaclav Klaus (inače počasni predsjednik ODS-a) odmah je sazvao izvanrednu press-konferenciju na kojoj je istaknuo da »kao državni poglavar neće dopustiti da se gazi demokracija i rezultati slobodnih izbora«. Klaus je najavio da će u ponedjeljak s Mirekom Topolanekom, čelnikom ODS-a, početi pregovore o formiranju nove vlade.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Plan za izbjegavanje ovisnosti o Rusiji</p>
<p>Javier Solana predlaže novi strateški plan kojim se predlaže energetski deal s Rusijom, ali u isto vrijeme i način kako tu zemlju zaobići </p>
<p>Europska komisija i Unijin šef za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana predložit će zemljama članicama novi strateški plan kojim se predlaže energetski »deal« s Rusijom, ali u isto vrijeme i način kako tu zemlju zaobići u budućim energetskim planovima EU-a. </p>
<p>U tom prijedlogu koji će šefove država i vlada zemalja EU-a dočekati na summitu za petnaestak dana, Solana predlaže i promociju alternativnih plinovoda koji zaobilaze Rusiju.</p>
<p>Temeljna zamisao Javiera Solane i Europske komisije je ostvariti kvalitetan partnerski odnos s Rusijom kad je riječ o energiji, ali i nagovoriti zemlje članice da prihvate i alternativna rješenja kako Europska unija ne bi bila ovisna samo o jednom izvoru. </p>
<p>Europska unija trenutno podmiruje oko četvrtinu svojih potreba za plinom uvozom iz Rusije. Takva situacija je dala mogućnost ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da zaprijeti Bruxellesu, ustvrdivši kako bi se Moskva mogla lako okrenuti svojim azijskim partnerima. </p>
<p>No, takve prijetnje izgleda ne zabrinjavaju previše Europsku uniju. Na svojoj strani diplomati EU-a imaju činjenicu da je EU najpouzdaniji partner, tj. da je, za razliku od ostalih potencijalnih konzumenata na nesigurnom Istoku, redoviti platiša. To je Putinu neobično važno. </p>
<p>Osim toga, u Bruxellesu su svjesni kako ruski energetski div može funkcionirati samo ako ga se modernizira. To Putin nije u stanju učiniti sam jer mu nedostaje tehnologija, ali prije svega novac. Novac koji dolazi u iz EU-a, za Rusiju je ključan. Dužnosnici EU-a naglašavaju kako su Rusiji potrebne »ogromne količine novca« kako bi modernizirala i proširila energetsku infrastrukturu. </p>
<p>»Oni ne trebaju samo kapital već i tehnologiju« tvrde u Bruxellesu, sugerirajući da upravo tvrtke iz EU-a mogu osigurati Rusiji potreban know-how. Naravno, pod uvjetom da im Kremlj omogući pristup tržištu pod jednakim uvjetima. </p>
<p>Ipak, Solana u dokumentu spominje i alternativna rješenja koja zaobilaze Rusiju. Stoga se spominju projekti koji su već odobreni ili su u naprednoj fazi planiranja, poput projekata u sjevernoj Africi, na Srednjem istoku, području Kaspijskog mora ili Norveške. Naftovod između Kaspijskog mora i Srednje Azije u dokumentu je naznačen kao »vitalan za EU«.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Proglašenje neovisnosti bez nazočnosti oporbe</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Crna Gora službeno je proglasila neovisnost u subotu navečer postavši tako 48. europska država. </p>
<p>Na svečanoj sjednici parlamenta u Podgorici, najprije je konačne rezultate referenduma priopćio predsjednik referendumskog povjerenstva slovački diplomat František Lipka, da bi potom predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić pročitao tekst deklaracije o neovisnosti koji je usvojen jednoglasno. Sjednici su nazočili predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, premijer Milo Đukanović, predsjednik SCG Svetozar Marović, te brojni crnogorski ministri i drugi visoki državni dužnosnici. Pored Đukanovića, stajao je izaslanik EU-a za referendum Miroslav Lajčak, a pored Vujanovića član Europskog parlamenta Jelko Kacin.</p>
<p>Sjednici nisu nazočili zastupnici oporbenih stranaka. Socijalistička narodna stranka donijela je u subotu popodne odluku na Središnjem odboru da bojkotira proglašenje neovisnosti, što je zapravo poraz umjerene struje koju su najčešće vezivali za lidera oporbe Predraga Bulatovića. Prethodno su istu odluku donijele i druge pro-srpske stranke. </p>
<p>Oporba je trenutno u velikom šoku, baš kao i njeni mentori u Beogradu. Strategiju izlaza s prihvaćanjem mišljenja EU-a koju je predložio Bulatović očigledno nisu spremni prihvatiti. Veliko je pitanje shvaćaju li lideri ekstremnih opcija u Crnoj Gori jednu od temeljnih zakonitosti demokracije vezanu za mandat predstavljanja: ne možeš tražiti mandat građana neovisne države i tvrditi da ne priznaješ njenu neovisnost.</p>
<p>Možda je ovo samo uvod u novu fazu političke borbe u kojoj će Đukanovićev DPS biti suočen s Grupom za promjene na čijem je čelu energični Nebojša Medojević, dok će stara oporba, odnosno bivše Miloševićevi pristaše koji su izgubili desetak izbora u nizu, nestati.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>EU: Rasprava o crnogorskoj neovisnosti 12. lipnja</p>
<p>BRUXELLES </p>
<p> - Europska Unija je primila na znanje proglašenje neovisnosti Crne Gore i najavila da će o daljnjim koracima odlučivati 12. lipnja u Luksemburgu na sastanku ministara vanjskih poslova, priopćeno je iz predsjedništva EU.</p>
<p> »EU ponavlja da će u potpunosti poštivati odluku naroda Crne Gore. Što se tiče daljnjih koraka, zemlje članice su se dogovorile da će o njima razgovarati na sjednici Vijeća za vanjske poslove 12. lipnja«, ističe se u priopćenju austrijskoga predsjedništva EU.</p>
<p> EU u priopćenju poziva Beograd i Podgoricu da uspostave izravan i konstruktivan odnos i poziva crnogorsku vladu i oporbu da se angažiraju na dijalogu i konstruktivnoj suradnji kada je riječ o primjeni političkih, društvenih i gospodarskih reformi. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Pravila nisu za sve ista</p>
<p>Tony Cetinski okitio se Grand Prixom, a na čuđenje mnogih, iako je na pripremama za »Derbi«, nagrađen je i Thompson</p>
<p>Tony Cetinski i Marko Perković Thompson glavne su zvijezde finalne natjecateljske večeri 10. hrvatskog radijskog festivala u Trogiru, na kojem je nastupio 21 izvođač. Pjesmom »Sve je s tobom napokon na mjestu« Cetinski je proslavio trostruki trijumf, prigrlivši sve nagrade u kategoriji pop-rock glazbe. Osim nagrade glazbenih urednika i slušatelja, osvojio je i dugo očekivani Grand Prix kojim je potvrdio status jednog od najboljih i najomiljenijih domaćih glazbenih umjetnika. Premda se Thompson, zbog priprema za »Derbi«, nije popeo na trogirsku pozornicu, njemu je pripao Grand Prix u kategoriji zabavne glazbe, što je iznenadilo mnoge sudionike HRF-a. Time su pale u vodu sve prijašnje tvrdnje organizatora festivala o tome da oni koji ne budu sudjelovali u natjecateljskoj večeri neće moći biti pobjednici. No direktor HRF-a Juraj Hrvačić odlučio je popustiti, a Thomposnovu nagradu nazvao je »pobjedom istine i humanosti«. »Istine, jer je njegova pobjeda zbroj glasova glazbenih urednika i slušatelja svih hrvatskh radijskih postaja, a humanosti, jer Thompson ovih dana sudjeluje u izuzetnom humanitarnom projektu. Čestitam mu od srca« kazao je Hrvačić. </p>
<p>Dok su publika i glazbeni urednici u kategoriji pop-rock glazbe bili složni, u zabavnoj to nije bio slučaj. Naime, urednici su najviše glasova dali Barunima i pjesmi »Mene grije«, a publika je bila na strani Dražena Zečića i pjesme »Zora«. Ipak, zbrojem svih glasova ispalo je da ih najviše ima Thompson. </p>
<p>Nakon ceremonije proglašenja pobjednika, šampanjca i rezanja totre, Hrvačić je novinarima priredio malo iznenađenje, te u kuli Kamerlengo na izravnoj telefonkoj liniji pozdravio Thompsona. Iznenađeni pjevač rekao je da je sa svojim nogometnim kolegama u samoborskoj karanteni gledao prijenos HRF-a, te se iznenadio čuvši da je dobitnik Grand Prixa. »Istodobno sam bio u šoku i presretan zbog uspjeha. Žao mi je što ste doživjeli neugodnost zbog cijele situacije. Znam da su pravila nalagala diksvalificiranje izvođača koji se ne pojave na festivalu, ali vi ste pokazali veliko razumijevanje«, kazao je Thompson Hrvačiću te mu predložio da se s njegovim Grand Prixom pojavi u Maksimiru na Derbiju i tako potvrde zajedništvo i humanost. </p>
<p>Jubilarnom izdanju HRF-a na ruku nije išao play-back koji je zakazao u izravnom prijenosu na Novoj TV. Tako je nakon nasnimljene najave za Barune puštena pjesma Dražena Zečića, što je u tzv. green roomu u kuli Kamerlengo izmamilo široke osmjehe na licima pojedinaca. Prijeteća kiša i hladnoća, zbog koje su se izvođači smrzavali u laganim odijelima i ljetnim hajinama, elegantnoj voditeljici Mirni Maras očito nisu smetali, jer je u nekoliko navrata spominjala »prekrasno proljetno vrijeme u Trogiru«. Njezin partner na pozornici bio je Davor Dretar koji je svoj dio posla obavio u već poznatom zafrkantskom stilu. Čini se da je najveći gubitnik bio popularni makedonski pjevač Toše Proeski koji sa svojim hitom »Srce nije kamen« nije uspio zaraditi ni jednu nagradu. Ako je vjerovati njegovim izjavama, plasman mu je bio nevažan, a najavio je i skorašnji veliki koncert u Splitu. HRF je okončan spektakularnim vatrometom i nastupom trećeplasiranog na Eurosongu Hari Mata Harija. Na žalost Trogirana i njihovih gostiju, zbog kiše je odgođen završni koncert izvođača koji su obilježili 10 godina HRF-a »10 za 10«. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sigurno uživanje u seksu</p>
<p>Polovica žena u Hrvatskoj ne koristi nijedan oblik kontracepcijske zaštite, a samo 11 posto njih uzima tablete protiv začeća</p>
<p>Istraživanje o korištenju kontracepcije u Hrvatskoj, čije je rezultate ovih dana predstavila međunarodna farmaceutska tvrtka Schering AG, a koje je za njih - na reprezentativnom uzorku od 1000 žena - provela agencija Puls d.o.o. pokazalo je da gotovo pola fertilnih djevojaka i žena u dobi od 15 do 45 godina u našoj zemlji ne koristi nijedan oblik kontracepcije! Pridružimo li toj poražavajućoj statistici još i podatak da se kao najčešća metoda kontracepcije, prema istraživanju, koriste kondomi (15 posto) i prekinuti snošaj (14 posto) dok kontracepcijske tablete uzima samo 11 posto žena, zaključak je da smo prema tim pokazateljima ne samo daleko od razvijenih zemalja zapadne Europe nego su ispred nas i susjedne države Slovenija, Češka i Mađarska. Kao rezultat te nepovoljne situacije, devet posto žena u Hrvatskoj namjerno izaziva pobačaje! </p>
<p>Iako bi trebalo biti obratno, glavni izvor informacija o kontracepciji ženama pružaju časopisi, a tek su nakon njih zastupljeni liječnici, prijateljice, televizija, članovi obitelji i u nešto manjem postotku škola i stručna literatura. Oni koji žele nešto više doznati o tabletama i spirali za savjet se obraćaju svome ginekologu, dok korisnicima kondoma informacije pružaju časopisi i, nešto manje, prijatelji, televizija i liječnici za koje 23 posto žena tvrdi da daju šture informacije, nemaju vremena i ne trude se oko svojih pacijenata. Kao dva najvažnija razloga korištenja određene kontracepcije, pouzdanost metode zastupljena je sa 24 posto (pretežno su se tako izjasnile žene u izvanbračnim vezama i one koje nisu u vezi), dok je neuzrokovanje nuspojava uglavnom važno starijim ženama. Iz religioznih uvjerenja kontracepciju ne koristi samo jedan posto žena. Voditelj Scheringova ginekološkog programa za Hrvatsku dr. med. Željko Dubravac pojašnjava kako je istraživanje pokazalo da one ispitanice koje nisu u braku i koje žive u gradu, češće same odlučuju koju će kontracepcijsku metodu koristiti. </p>
<p>»S porastom obrazovanja raste i postotak ispitanica koje o kontracepciji odlučuju zajedno s partnerom, odnosno suprugom«, kaže Dubravac. Kada je u pitanju znanje partnera o kontracepciji, na skali od jedan do pet, većina ispitanih žena uglavnom je zadovoljna i svojim dečkima i supruzima daje prosječnu ocjenu od 3,7. Oni spoznaje o kontracepciji dobivaju iz razgovora s znancima i prijateljima, a prednost daju kondomima, tabletama i prekinutom snošaju. Dobra je vijest da samo dva posto muškaraca umjesto svojih partnerica odlučuje koju će metodu kontracepcije koristiti. </p>
<p>Unatoč tomu što su znanstvenici u proteklih pedeset godina već dokazali da hormonska kontracepcija koja se uzima oralno, uvelike pomaže pri planiranju obitelji, čuva reproduktivno zdravlje žena i regulira menstruacijski ciklus, u nas većina djevojaka i žena (čak 65 posto), umjesto da se odluči za uzimanje nekih tableta, osjeća menstrualne tegobe. Zbog njih gotovo polovica svaki mjesec uzima analgetike (najviše voltaren i ketonal), ne odlazi na posao nego ostaje kod kuće, pije tople napitke, a samo jedan posto njih jede čokoladu i liječi se rakijom orahovicom! Podaci isto tako tvrde kako žene sjeverne Hrvatske menstrualne tegobe imaju u nešto manjem postotku i rjeđe u odnosu prema ženama iz ostalih dijelova Hrvatske. Željko Dubravac tvrdi da što su ispitanice obrazovanije i što su im prihodi kućanstva viši, to su svjesnije pozitivnih strana tableta. Također, ispitanice koje žive u gradu u većoj mjeri navode pozitivne strane tableta nego one sa sela. Žene i djevojke koje koriste kontracepcijske tablete, to čine najviše zato što ih percipiraju kao pouzdanu metodu koju preporučuju liječnici. S druge strane, ispitanice koje su prestale koristiti tablete navode nuspojave i svoje zdravstveno stanje kao glavne razloge prelaska na druge metode (uglavnom su to kondomi i prekinuti snošaj). Dr. sc. Dinka Pavičić - Baldani sa Zavoda za humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj pojašnjava da se nuspojave najčešće javljaju samo u prva tri mjeseca uzimanja. »To su uglavnom oskudna i točkasta krvarenja, osjetljivost dojki, češće glavobolje i mučnine. No mnoge žene, zbog neinformiranosti ili netočnih informacija i uvriježenih predrasuda, često unutar tog razdoblja prekidaju terapiju, što ne bi trebale«, tvrdi liječnica. S njome se slaže i Željko Dubravac koji napominje da u jako bliskoj budućnosti (koja je u SAD-u već počela) možemo očekivati tablete s produljenim režimom djelovanja. Pile bi se bez prestanka tri ciklusa, a potom bi se radila stanka od sedam dana. Trenutačno se rade istraživanja s tabletama koje sadrže folnu kiselinu koja se inače daje trudnicama. Time će se korisnice pripremati za eventualnu planiranu trudnoću. </p>
<p>Da su razlike u korištenju kontracepcije u svijetu velike, uopće nema dvojbe. Dinka Pavičić - Baldani kaže da na uzimanje kontracepcije u svijetu velik utjecaj imaju vjerski faktori, mediji, okolina, sustav obrazovanja i sami liječnici. »Činjenica je da su one zemlje u kojima više od pola mladih djevojaka i žena uzima hormonsku terapiju iskorijenile namjerne pobačaje, a među njima prednjače Nizozemska i Njemačka«, kaže liječnica.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Policajci na skuteru za petama kriminalcima</p>
<p>Policija će skuterom patrolirati uz plaže i štititi kupače od glisera koji se obali približe na nedopuštenoj udaljenosti</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Zadarski policajci Franko Grancarić, Dino Žuvanić, Emil Bačić i Bernard Županjac patrolirat će zadarskim akvatorijem od 1. svibnja do 1. listopada. Dvojica će patrolirati na morskom skuteru dugom 3,34 metra, a druga dvojica će more nadgledati s kopna. Četveročlani tim je opremljen prslucima i kacigama označenima policijskom oznakom, a naoružanje i sredstva veze smještena su u vodonepropusnom pretincu ispred upravljača skutera »yamaha jet ski«. </p>
<p>Riječ je o novom pilot projektu PU zadarske, vrijednom 120.000 kuna i nazvanom »Policijska ophodnja plovilima na vodeni mlazni pogon - skuteri«. Načelnik zadarske PU Antun Dražina kaže kako su na ideju za pokretanje projekta došli na osnovu pozitivnih iskustava iz ostalih mediteranskih zemalja i SAD-a, gdje policija godinama koristi morske skutere tijekom ljetne sezone. </p>
<p>Ovim projektom promiče se učinkovitost policije na moru. Naime, morskim skuterom naš će se tim koristiti u sprječavanju i hvatanju počinitelja raznih kaznenih djela. »Najučestalija kaznena djela na našem području su izlov prstaca, pogotovo u Pašmanskim kanalu, zatim ubijanja riba minsko-eksplozivnim sredstvima te krađe amfora i drugi oblici devastacije arheoloških nalazišta«, rekao je Dražina. Ujedno, policija će skuterom patrolirati uz plaže i štititi kupače od glisera koji se obali približe na nedopuštenoj udaljenosti. Osim toga, morski skuter je okretniji od ostalih glisera, ima plići gaz pa se može dosta približiti obali, brzo razvija <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, a potorošnja goriva je ekonomična. Skuter ima i trailer pa se može odvući i na udaljenije lokacije. Ovaj projekt financijski su pomogle Gospodarska komora Zadarske županije i brodarska kuća Tankerska plovidba. </p>
<p>Inače, na plažama Zadarske županije u proteklih je pet godina zabilježeno 13 stradavanja na moru. Najčešće su stradavali upravo kupači, a 2000. godine na otoku Viru, svega 20 metara od obale, propeler glisera ubio je 18-godišnjeg ronioca iz Češke, a počinitelj ubojstva nikada nije pronađen. Do rujna 2004. godine podnesene su 83 prijave o prekršajima iz sigurnosne plovidbe, a od tog se broja 14 prijava odnosilo na nepropisno glisiranje. Prošle godine evidentirano je 80 prekršaja iz sigurnosne plovidbe, od čega se 21 odnosila na nepropisno glisiranje. </p>
<p>U zadarskoj policiji vjeruju kako će se opravdanost projekta pokazati već za tjedan do dva kada će na plažama porasti broj kupača, a u akvatoriju plovila. Nadaju se da će i ostale kolege iz obalnih policijskih uprava slijediti njihov primjer.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Najviše krađa na plažama</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Početkom ljeta i turističke sezone u svakom primorskom mjestu započinje i sezona turističkog kriminaliteta. Službeno traje od 1. lipnja do 30. rujna, no provalnici se nerijetko »aktiviraju« već u svibnju. Iz Policijske uprave zadarske kažu da je tijekom prošlogodišnje sezone evidentirano 1451 kazneno djelo, što je gotovo 60 posto od svih evidentiranih kaznenih djela do rujna 2005. godine. </p>
<p>Ukupno je počinjeno 969 kaznenih djela protiv imovine, a iz područja turističkog kriminaliteta zabilježeno su 482 kaznena djela. Lopovi najviše kradu na plažama, gdje su prošlog ljeta oštetili 61 osobu, a u vozila parkirana u blizini plaža provalili su 59 puta. Osobne predmete i tehniku s brodova su krali 35 puta, a u apartmane su provalili 26 puta. Na meti su bili i kamperi u čije su šatore ili kamp kućice provalili 13 puta, a u apartmane 18 puta. Krađe po hotelskim sobama rijetko se događaju, ali usprkos činjenici da gotovo svaki hotel ima osiguranje, u 2005. godini dogodilo se 14 krađa u hotelima. Osim što kradu nakit, novac, bijelu tehniku i umjetničke vrijednosti, zadnjih nekoliko godina lopovi su se okomili i na građevinski materijal i drvnu stolariju. Nerijetko se dogodi da vikendaši svoju kuću za odmor zateknu bez vrata i prozora, a da u prostorijama ništa ne nedostaje. </p>
<p>Jedna od najvećih provala dogodila se u kolovozu prošle godine u autokampu u Šimunima na otoku Pagu, kada su provalom u sef iz uredskih prostorija provalnici tijekom vikenda otuđili zaradu od gotovo milijun kuna. Počinitelji ovog kaznenog dijela nisu pronađeni. Policija upozorava građane da zaključavaju kuće i zatvaraju prozore. Iako misle da je kuća sigurna, najveći broj provala događao se danju, dok su vlasnici spavali ili uređivali okućnicu. Kupače koji na plažu odlaze sami, policija upozorava da su njihove torbe lak plijen, pogotovo ako u njima ostavljaju dragocjenosti. [Mia Veršić]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Mladom paru pružena liječnička pomoć</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog tučnjave koja je između voditeljice sportskih vijesti na RTL televiziji Tanje Tomić (31) i njezinog sedam godina mlađeg supruga Mislava Margetića, izbila u subotu oko 4 sata u kafiću »Arabesca« u novozagrebačkom Sigetu, »novopečeni« je bračni par uz ozlijede, »zaradio« i prekršajne prijave zbog nasilja unutar obitelji. Ipak, ako je suditi prema iskazima supružnika pred prekršajnim sucem, postoji kako smo doznali, uzajamna »dobra volja« da par nastavi zajednički život.</p>
<p>Do incidenta čiji je povod još uvijek nepoznat došlo je, prema informacijama iz policije, po dolasku lijepe voditeljica u lokal u kojem se njezin suprug već nalazio sa prijateljima. Najprije je počela svađa, a potom su »pale« i šake od kojih su oboje zadobili lakše ozlijede. Poznatom paru pružena je liječnička pomoć, nakon čega su privedeni prekršajnom sucu, gdje su se, kako doznajemo, nakon prekršajnog ročišta gdje su dali izjave, naposljetku oboje branili šutnjom. </p>
<p>Zanimljivo je to da je do sukoba došlo tek dva dana nakon što je jedan dnevni list objavio vijest o mogućem razvodu ovog para. Tomić je tada tvrdnje demantirala, tvrdeći da »gdje nema braka, nema ni razvoda«. Par se naime, u prosincu 2005. godine vjenčao u najvećoj tajnosti te činjenicu da su svoju ljubav »okrunili« brakom, u javnosti nikada nisu priznali. </p>
<p>Informacija je, pak, u medije »iscurila« kada su novinari došli do njihova izvatka iz matične knjige vjenčanih.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Žrtva svjedočila monstrumu u prilog</p>
<p>Sudac koji je suđenje zatvorio za javnost, potvrdio je da je optuženi negirao navode iz optužnice</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zadru počelo je suđenje Jurici Mataku (27), kojeg optužnica tereti da je 8. travnja 2006. godine u Bibinjama šest sati, od 21 do 3 ujutro, mučio i na osobito okrutan način prisilio Ninu Toth Mikas (32) na spolni odnos. </p>
<p>Sudac Ante Anić suđenje je zatvorio za javnost, ali je za medije potvrdio da je Jurica Matak negirao sve navode iz optužnice i izjavio da se ne osjeća krivim. Njegovu, navodnu, nevinost potvrdila je i navodna žrtva, Nina Toth Mikas. Izjavila je da su te noći imali normalan spolni odnos te da njezin prvi iskaz policiji nije bio istinit, jer je bila pod stresom, pa im je »svašta ispričala«. Izjavila je da se s Matakom često znala posvađati, ali to je za njih, kako je rekla, sasvim normalna stvar. Tijekom svjedočenja nekoliko je puta ponovila da Mataka voli i obožava te da je on nikada ne bi povrijedio. Nina Toth Mikas, inače majka dvoje malodobne djece, koja je prije pola godine nakon 12 godina braka napustila supruga i otišla živjeti s Matakom u trošnu drvenu kućicu u Bibinjama, nedugo nakon ovog slučaja otišla je u rodni Zagreb gdje se mjesec dana liječila od alkoholizma. Ni to je nije spriječilo da viđa Juricu Mataka kojeg je posjećivala dvaput tjedno. </p>
<p>Podsjetimo, slučaj su policiji prijavili liječnici Opće bolnice u Zadru, gdje je Nina Toth Mikas dovezena kolima Hitne pomoći nakon što joj je pozlilo. Prema optužnici, nju je Matak te večeri najprije verbalno izvrijeđao, a poslije ju je istukao rukama i nogama. Zatim joj je džepnim nožićem razrezao desnu podlakticu, a u rani je gasio opuške cigareta. U optužnici se navodi da joj je naredio da skine odjeću i legne na madrac nakon čega ju je silovao prstima, a na spolnom organu joj je nekoliko puta ugasio cigaretu. Suđenje je odgođeno dok se ne naprave vještačenja ozljeda koje je Nina Toth Mikas zadobila, a sudac je zatražio da se utvrde biološki tragovi na opušcima pronađenima u sobi u kojoj se prema optužnici dogodilo zlostavljanje. Ovi će se nalazi usporediti s tragovima na tijelu Nine Toth Mikas.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Lažno prijavila krađu »porschea«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog lažnog prijavljivanje krađe svog »porsche 911 carrere «, Slovenka Jožica Katarina Hočevar (38) na zagrebačkom je Općinskom sudu nepravomoćno osuđena na uvjetnu kaznu zatvora od tri mjeseca uz rok kušnje od dvije godine. Vlasnici skupocjenog automobila slovenskih registracija, kako je navedeno u optužnom prijedlogu, izrečena je i sigurnosna mjera protjerivanja iz Hrvatske u trajanju od dvije godine. </p>
<p>Slovenska državljanka priznala je na sudu da je 11. travnja 2006. u pp Centar lažno podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe, tvrdeći da joj je u noći na 11. travnja s parkirališta na Tomislavovu trgu ukrao auto. U svojoj je obrani pak ispričala da su joj muškarci iz Slovenije, čija imena nije otkrila, ponudili »nagradu« od milijun tolara ukoliko »kombinaciju«, odradi do kraja. Automobil zapravo i nije bio njezino vlasništvo, a upravo radi planirane prijevare, bio je registriran na njezino ime. Slovenka je u Zagreb, kako je iznijela u obrani, stigla noć prije nego je prijavila krađu, a automobil je parkirala ispred hotela »Central«, odakle je ujutro krenula u u policijsku postaju. Izrazila je i kajanje zbog tog čina i suglasila se s kaznom koju je tužiteljstvo predložilo, što joj je bila olakotna okolnost, s obzirom da se i njezin branitelj Marko Ujević u završnim riječima »pozvao« na njezino iskreno žaljenje zbog djela za koje ju se teretilo.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Motociklist poginuo u sudaru s autom </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Dragan Ćosić (39) iz Đurđevca poginuo je u prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 12 sati na poluautocesti Rijeka-Zagreb u blizini Delnica. Ćosić je u pravcu Rijeke upravljao motociklom »kawasaki«, njemačke registracije MN PZ-5, i sudario se s osobnim automobilom »hyundai elantra« RI 831-JK, za čijim je upravljačem bio Č.S. (71), iz Rukavca. Nesreću je skrivio vozač »hyundaija« koji je u blagom desnom zavoju preticao teretno vozilo »mercedes« ZG-7234-BB i u trenutku sudara se zatekao na lijevoj strani kolnika. Automobil je prednjom lijevom stranom udario u motocikl nakon čega je nesretni Ćosić odletio sa sjedala »kawasakija« i pao na kolnik. Udarac o tlo je bio smrtonosan. Vozač »hyundaija«, kao i njegova supruga na mjestu suvozača, lakše su ozlijeđeni, dok su dvije djevojčice koje su bile na zadnjem sjedištu neozlijeđene. Očevid na mjestu nesreće obavila je Ksenija Zorc, istražna sutkinja riječkoga Županijskog suda.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Investitori čekaju na red </p>
<p>Od predaje dokumentacije za kupnju zemljišta u Zoni do građevne dozvole potrebno je 60 dana</p>
<p>VARAŽDIN- Na nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu, koje je potkraj prošlog tjedna, u Šibeniku, organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, najboljom poduzetničkom zonom u Hrvatskoj proglašena je Zona malog gospodarstva Jalkovec, smještena u rubnom dijelu Varaždina. Zona je utemeljena prije četiri godine, kada je Grad dobio šest hektara zemljišta bivšeg vojnog poligona Jalkovec. Grad je potom otkupio za potrebe Zone malog gospodarstva Jalkovec još 11 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.</p>
<p>Prvih deset parcela prodano je investitorima potkraj 2002. u jednom danu, a do danas su prodane sve 44 parcele. Kao najveću prednost investitori ističu komunalnu opremljenost zemljišta, povlastice, koje su izražene u oslobađanjem plaćanja komunalnog doprinosa, troška i participacije u mreži komunalne infrastrukture. </p>
<p>Od predaje dokumentacije za kupnju zemljišta u Zoni do građevne dozvole, potrebno je 60 dana. Tu su smještene 34 tvrtke s više od 800 zaposlenih, kaže Tomislav Bogović, voditelj projekta Zone. Grad Varaždin je uz državnu financijsku potporu u otkup zemljišta Zone i njegovo opremanje uložio tri milijuna eura, a gradonačelnik Čehok navodi da je Varaždinska županija i u tom projektu sudjelovala s minimalnih 100 000 kuna. U tijeku je druga faza proširenja Zone s daljnjih 2, 5 hektara zemljišta prema jugozapadnoj obilaznici Varaždina, a prostorno- planska dokumentacija predviđa proširenje zone na još 8, 5 hektara. Na ulazak u Zonu čeka još deset novih investitora.</p>
<p>Varaždin je tako postao najveće gospodarsko gradilište u Hrvatskoj jer se uz Zonu Jalkovec gradi i u Slobodnoj zoni i Zoni Brezje. Najviše objekata u funkciji je u Slobodnoj zoni.</p>
<p> »Do 1990. su ulaganja u varaždinsko gospodarstvo bila minimalna, a u tom je vremenu stasala jedino tvrtka Koka. Usporedbe radi, nekada su u Varaždinu bile 23 tvrtke, sada ih ima 2.300, rekao je na posljednjoj sjednici Poglavarstva Čedomil Cesarec, predsjednik HGK- Županijske komore Varaždin.</p>
<p>Nova ulaganja odrazila su se i na rezultatima poslovanja gospodarstva grada. Tako je ukupni prihod gradskih tvrtki 2005. u odnosu na 2004. veći 10,7 posto dok je dobit porasla čak 35 posto. Gubici su smanjeni 17, a nezaposlenost 0,7 posto, izvoz je veći 1,6 posto, a broj zaposlenih porastao je 4, 9 posto. Ti postoci nadmašuju republički prosjek u istom razdoblju, za razliku od prosječne plaće, koja je 800 kuna manja od prosjeka Republike.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Više plina iz Jadrana nego s kopna </p>
<p>Plinska polja u Jadranu već daju oko 4,2 milijuna prostornih metara plina dnevno</p>
<p>Proizvodnja plina na poljima na sjevernom Jadranu prvi put je premašila onu na kopnu, doznajemo u Ini.</p>
<p>Naime, plinska polja na kopnu daju oko 3,3 do 3,4 milijuna prostornih metara plina na dan, a jadranska već oko 4,2 milijuna prostornih metara dnevno. To treba zahvaliti početku proizvodnje na novom polju Marica koje već daje oko 600.000 prostornih metara na dan te nedavnom početku probne proizvodnje na poljima Ika i Ida. Ta dva manja polja povezana su s najvećim jadranskim poljem Ivanom pa zajedno dnevno proizvode više od 3,5 milijuna prostornih metara, doznajemo u Ini.</p>
<p>Međutim, proizvodnja na Jadranu koju vodi hrvatsko-talijanska tvrtka INAGIP dijele se otprilike po pola - Hrvatska i Italija - dok talijanski Agip ne vrati velika ulaganja u taj projekt. No, očekuje se da će već ove ili sljedeće godine hrvatski dio preći 50 posto i postupno se povećavati tako da će na kraju Hrvatskoj pripasti 73 posto, a Talijanima 27 posto proizvodnje.</p>
<p>Na ubrzano povećanje proizvodnje tog sve popularnijeg energenta na jadranskim poljima utjecalo je povećanje broja proizvodnih platformi. Početkom ove godine bilo ih je ukupno šest, a sada ih je već 12. Posljednja, Ivana C puštena je u rad prije nekoliko dana, a do kraja godine bit će ih 13.</p>
<p>Proizvodnja na Jadranu i dalje će se povećavati. Već se dovršavaju tri bušotine na novom polju Katarina, a za polje Anamaria, smješteno na liniji razgraničenja s Italijom, pripremaju se ugovori o zajedničkim ulaganjima u razradu i proizvodnju s Talijanima. U taj posao bit će uključena i novootkrivena polja Ana i Vesna gdje su ispitivanja zasad potvrdila komercijalnost otkrića na dvije bušotine.</p>
<p>Povećanje proizvodnje na Jadranu posebno je važno zato što će se proizvodnja tog sve traženijeg energenta na kopnu postupno smanjivati zbog starosti polja u Panonskoj nizini. Istodobno se potrošnja ubrzano povećava (očekuje se da bi za nekoliko godina mogla porasti čak 40-50 posto). Na to će utjecati stalan snažan rast tzv. široke potrošnje (tu spadaju i kućanstva) zbog ubrzane gradnje magistralnih plinovoda i planirane gradnje nekoliko termoelektrana na plin u Sisku, Zagrebu, Osijeku, a možda i kraj budućeg LNG terminala.</p>
<p>Zasad se hrvatski dio plina proizvedenog na Jadranu transportira do talijanske obale i onda preko Italije i Slovenije do Hrvatske jer ne postoji podmorski plinovod od jadranskih polja do hrvatske obale. Zato ga Ina ubrzano gradi. Cijevi su već položene na 25 od ukupno 44 kilometra plinovoda, a ostatak će položiti do sredine srpnja.</p>
<p>Istodobno Ina i državna tvrtka Plinacro grade kopneni plinovod od Pule do Karlovca gdje će se do sljedeće zime spojiti na postojeći plinski sustav. Njegov dovršetak će olakšati opskrbu potrošača sljedeće zime i donijeti brojne druge koristi.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Belamarić: Vjerujem u domaću proizvodnju </p>
<p>Telefoni Free porta osvojili su domaće i regionalno tržište</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prva hrvatska tvornica telefona i telefonskih centrala Free port, koja godišnje ostvaruje promet od 20 milijuna kuna, obilježila je ovih dana desetu godišnjicu rada na domaćem i tržištu zemalja u regiji.</p>
<p>Vlasnik Free porta Boris Belamarić kaže da je početak rada prve domaće tvornice telefona u općini Unešić kod Šibenika bio vrlo težak jer su svi s nevjericom prihvaćali njegovu ideju o otvaranju tvornice u zabačenom kraju bez industrijske tradicije. Osim toga, kako kaže, gasila se proizvodnja telefona u Iskri, RIZ-u, EI Nišu i Rudi Čajavcu...</p>
<p>Međutim, pokazalo se da Belamarićeva 'ideja iz kafića' o pokretanju tvornice telefona može zaživjeti u praksi. Iako, je malo toga na početku izgledalo obećavajuće, no poslovni prostor je bio tu i to je valjalo iskoristiti, napominje Belamarić. </p>
<p>»Počeli smo od nule, kad nam je Općina Unešić dala u 30 godišnji najam staru, napuštenu školu koju smo preuredili u tvornicu. Za pokretanje proizvodnje telefona uzeli smo nenamjenske kredite«, napominje Belamarić. </p>
<p> Uz stručno osposobljavanje u tvornici je zaposleno osam žena iz toga kraja, koje rade sve najsloženije operacije sklapanja telefona, uz minimalni postotak škarta (0,3 posto godišnje). Tvrtka Free port sada ima 19 zaposlenih.</p>
<p>Unešićka tvornica postala je tijekom deset godina respektabilni proizvođač i izvoznik. Danas proizvodi sedam modela analognih telefona, dva modela pokazivača broja, bežične fiksne telefone kao i telefonske centrale različitih kapaciteta. </p>
<p> »Kućni brand Free port postao je prepoznatljiv ne samo na domaćem tržištu već i u svim državama bivše Jugoslavije, te Albaniji. U planu je proširivanje tržišta na Rumunjsku i Bugarsku, te dalje na istok. Naš je cilj imati pet posto tržišta od 100 milijuna ljudi«, kaže Belamarić.</p>
<p>U deset godina postojanja Free port je dobio samo jedan posao na javnom natječaju u Hrvatskoj. Uz ulaganje u proizvodnju nije bilo novaca za marketing.</p>
<p>Belamarić se posebno uzda u novi proizvod kada je riječ o širenju usluga Free porta na tržište mobilne telefonije. Riječ je o Dual sim kartici, koja omogućava razgovor na dvijema mobilnim mrežama s jednoga telefona. Uz to, uzdaje se u hrvatski proizvod, koji je svoju premijeru imao prije tri godine i na Cebitu. Riječ je o 'ispeglanom telefonu', pod nazivom e-pad, telefonu koji je smješten u podlozi kompjuterskog miša. Osim toga, pri završetku smo testiranja bežičnog telefona sa SMS funkcijama, kaže Belamarić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nastavljen ubrzan gospodarski rast zemalja srednje i istočne Europe</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Zemlje srednje i istočne Europe u idućih će nekoliko godina nastaviti bilježiti brzi gospodarski rast, prognoziraju austrijski gospodarski analitičari. Kako se navodi u najnovijoj analizi ekonomskog istraživačkog instituta WIFO sa sjedištem u Beču, prosjek rasta tih zemalja trebao bi biti dva do tri postotna boda snažniji od prosjeka u zapadnoj Europi. Gospodarski uspjesi novih zemalja članica Europske unije, navodi WIFO, kao i zemalja kandidata Rumunjske i Bugarske, temelje se na mjerama restrukturiranja koje su već provedene na krilima velikih izravnih stranih ulaganja. Istodobno, na zapadnom Balkanu zabilježeno je kontinuirano jačanje političke stabilnosti te rast šansi za EU integraciju. S druge strane, Rusija i Ukrajina nastavljaju ovisiti o stanju na svjetskim tržištima sirovina. Taj institut, tako, očekuje da Rusija nastavi sa 6-postotnim gospodarskim rastom tijekom nekoliko idućih godina, dok su s druge strane prisutne velike nesigurnosti glede Ukrajine, uključujući političku situaciju, čak i kratkoročno gledano. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Do kraja lipnja osniva se fond fondova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Mislim da nije dobro da nekoliko banaka kontrolira cijelo financijsko tržište«, rekao je Ivan Rajnpreht, predsjednik Uprave KD Investmentsa, komentirajući novoizabrani nadzorni odbor Zagrebačke burze, dodavši da podržava inicijativu za osnivanje jedinstvene burze u Hrvatskoj.</p>
<p>Najavio je osnivanje fonda fondova do kraja lipnja ove godine, prvog takvog fonda u Hrvatskoj koji će ulagati u vrijednosne papire na svjetskim burzama. Očekivani prinos tog novog fonda sličan je mješovitom fondu, odnosno 10 do 15 posto. Priopćeno je i da KD Investments od 1. lipnja do 31. srpnja omogućava pristup svim svojim fondovima bez ulazne naknade. [R. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zagrebačka burza: U svibnju povećan promet za 86 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Zagrebačkoj je burzi tijekom svibnja ostvareno više od 6,12 milijardi kuna prometa, od čega se na institucionalni promet odnosi čak 4,35 milijardi kuna, a redovni 998,8 milijuna kuna, dok je prijavljeni promet iznosio 776,33 milijuna kuna. U odnosu na prethodni mjesec ukupni je promet u svibnju povećan za čak 86 posto. No, sa Zagrebačke burze ističu još značajniji rast u usporedbi s podacima za svibanj prošle godine - redoviti promet dionicama gotovo je četiri puta veći (298,2 posto), dok redovni promet obveznicama bilježi rast od 136,7 posto. Ipak, vrijednost indeksa Crobex smanjena je tijekom svibnja u odnosu na travanj za 0,8 posto, dok je u odnosu na kraj svibnja 2005. godine bio veći za 43,7 posto te je iznosio 2.494,1 bod. Obveznički Crobis indeks je pak na mjesečnoj razini pao za 0,4 posto, na 101,9113 boda.</p>
<p>Među dionicama su najlikvidnije bile Plivine, kojima je ostvareno više od 318,3 milijuna kuna prometa, odnosno trećina ukupnog redovnog prometa dionicama u prošlom mjesecu. Njihova je cijena na kraju svibnja bila jednaka onoj s kraja travnja, odnosno iznosila je 600 kuna, no krajem mjeseca dosegnula je i najvišu razinu unazad šest godina - od 622 kune. Slijedi Podravka, čijim je dionicama realizirano više od 256,3 milijuna kuna, uz porast cijene za 0,8 posto, na 387,01 kunu, dok je povlaštenim dionicama Adris grupe ostvaren promet od 39,65 milijuna kuna. Njihova je cijena tijekom prošlog mjeseca smanjena za 5 posto, na 3.110 kuna. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>U Zagrebu će se graditi dom Hrvatske vatrogasne zajednice</p>
<p>Prema Vladinu sedmogodišnjem programu obnove voznog parka do 2009., vatrogascima će biti predano 210 novih vozila, rekao je premijer Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čestitajući vatrogascima 130. obljetnicu vatrogasne zajednice, premijer Ivo Sanader je u nedjelju najavio namjeru da se u Zagrebu sagradi dom hrvatske vatrogasne zajednice. </p>
<p>Premijer je, u sjedištu Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba u Savskoj ulici, u kojoj se okupilo 1500 vatrogasaca iz svih hrvatskih županija, rekao da ih je »lijepo vidjeti, posebice kad čovjek zna koji važan posao obavljaju za sve hrvatske građane«. </p>
<p>Objasnio je da je, iako se ove godine slavi 130 godina od osnutka vatrogastva u Hrvatskoj, prva vatrogasna postrojba osnovana 12 godina ranije, 1864. u Varaždinu, a osnovali su se je građani da bi od vatre zaštitili svoje domove i imovinu. Sanader je kazao kako je težnja iz Varaždina dovela je do toga da je u Sisku 1886. osnovana Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica te kako mu je drago što je čelni čovjek vatrogasaca Marijan Mlinarić, bivši ministar policije, upravo Varaždinac.</p>
<p>Rekao je kako u današnje vrijeme uznapredovale tehnologije više nije dovoljno da se goloruki ljudi suprotstavljaju vatri, te je, kazao je, stoga potrebno da na te izazove odgovori i najviši državni vrh. </p>
<p>»Zato je 2003. godine donesen sedmogodišnji program obnove vatrogasnih vozila koja su do tada bila stara 20 godina. Po tom će programu do 2009. vatrogascima biti predano 210 novih vozila«, rekao je Sanader. Izvijestio je da su 92 vozila vatrogasci već dobili, u nedjelju popodne potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor predala im je još 17 novih vozila, a isto toliko dobit će do kraja godine. Prema premijerovim riječima, tijekom 2007. vatrogasci će dobiti još 34 nova vozila, tijekom 2008. 38 vozila, a do kraja 2009. još 31 novo vozilo. </p>
<p>Premijer je kazao da je cijeli projekt vrijedan 82 milijuna eura, od čega je iz proračuna za 2006. izdvojeno 108 milijuna kuna. Dodao je da je, uzmu li se u obzir sredstva koja se za vatrogastvo izdvajaju kroz MUP i Centar za zaštitu i spašavanje, riječ o iznosu od pola milijarde kuna. »Dolazi sezona ljetnih požara i uvjeren sam da ćete dobro ispuniti svoju zadaću i da će nova vozila doprinijeti još boljem gašenju«, rekao je Sanader. Prisjetio se i 220 vatrogasaca poginulih u Domovinskom ratu, od čega su 24 poginula gaseći požare izravno uzrokovane ratnom agresijom. Obraćanje hrvatskim vatrogascima premijer je završio vatrogasnim pozdravom »vatru gasi, brata spasi«. </p>
<p>Također, Sanader je komentirao mišljenje predsjednika Stjepana Mesića o gradnji mosta za Pelješac, naglasivši da poštuje sve što misli Predsjednik, ali u ovom slučaju njihova su mišljenja različita. »Vlada ne odustaje od gradnje mosta«, ponovio je Sanader. Nakon svečanog postrojavanja u sjedištu vatrogasne postrojbe grada Zagreba, 1500 vatrogasaca se u mimohodu kroz Frankopansku ulicu i Ilicu uputilo prema glavnom zagrebačkom trgu bana Josipa Jelačića. Tamo ih je dočekao i pozdravio predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. On je čestitao vatrogascima obljetnicu, osvrnuvši se na njihov doprinos za vrijeme Domovinskog rata. »Vatrogasci su pod kišom bombi i granata iskazali neopisivo herojstvo i junaštvo te položili žrtvu za svoju domovinu«, rekao je Šeks i obećao potporu u gradnji hrvatskog vatrogasnog doma.</p>
<p>Vatrogasci su na kraju pred mnoštvom okupljenih građana na zgradi Zagrebačke banke izveli pokaznu vježbu spašavanja i gašenja.</p>
<p>Davor IvanovBranka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pripremaju se dokumenti za priznanje Crne Gore</p>
<p>Vlada Republike Hrvatske prihvaća činjenicu da su se u Crnoj Gori građani na referendumu izjasnili za neovisnost. Sinoć je to potvrđeno i u najvišem zakonodavnom tijelu - crnogorskom parlamentu«, rekao je u nedjelju novinarima premijer Ivo Sanader. Kazao je da će hrvatsko priznanje Crne Gore uslijediti sljedećih dana i da se za priznanje pripremaju međunarodno-pravni dokumenti.</p>
<p>»Naravno da ćemo to učiniti u dogovoru s predsjednikom Mesićem, a o tajmingu ćemo se još dogovoriti«, rekao je Sanader. Na pitanje hoće li Hrvatska priznati Crnu Goru zajedno s EU-om, kazao je da će Vlada odlučiti hoće li je priznati istog dana kad i Bruxelles. </p>
<p>Sanader je poručio da Hrvatska s Crnom Gorom želi razvijati dobre odnose, prevladati sve probleme iz prošlosti jer je, rekao je, Crna Gora bila dio velikosrpske agresije na Hrvatsku. »Ona se od toga mora distancirati, a prije svega od napada na Dubrovnik«, naglasio je premijer. Dodao je kako svi znamo što se »dolje događalo«, ali i to da želimo gledati u budućnost te da treba riješiti sva otvorena pitanja iz prošlosti.</p>
<p>»Naravno da podržavamo činjenicu što se velika većina, demokratska većina građana Crne Gore izjasnila za neovisnost«, zaključio je premijer.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Inteligentni grad na usluzi građanima</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Nakon trogodišnje realizacije projekta »Rijeka digitalni grad«, riječka gradska uprava prelazi u višu fazu, odnosno projekt »Inteligentnoga grada«, kao vodećeg u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe. Prijelaz iz »digitalnog« u »inteligentni« grad olakšat će život mnogim građanima. Trenutačno su Riječani jedini u Hrvatskoj koji iz svog doma putem portala Grada Rijeke www.rijeka.hr mogu plaćati režije. </p>
<p>Pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke Vanja Smokvina napomenuo je da putem Interneta građani mogu predati stanje plina, postaviti pitanja čelnicima gradske uprave, kupiti karte za kulturna zbivanja ili putem digitalne karte pronaći nepoznatu ulicu i kućni broj te najkraći put između dvije lokacije u gradu.</p>
<p>Inteligentni grad eliminirati će čekanje u redovima, uštedjeti novac, vrijeme i smanjiti stres, a građani će u svakom trenutku znati gdje im se nalazi koji dokument i u kojoj je fazi obrade. To su pogodnosti koje imaju najrazvijeniji gradovi u svijetu. Riječko je poglavarstvo otvorilo i sjednice građanima pa putem Interneta imaju uvid u sve dokumente o kojima se raspravlja. Riječka gradska uprava prva je uvela i digitalni potpis, ubrzavajući tako proces donošenja odluka i sređivanja dokumentacije. </p>
<p>Uspjesi digitalizacije Rijeke prepoznati su i izvan Hrvatske, pa je to jedini hrvatski grad koji je stvorio sve preduvjete za uključenje u mrežu inteligentnih gradova Europe. </p>
<p>Novi iskoraci u odnosu gradske uprave prema građanima temelje se na primjeni suvremenih tehnologija, a cilj im je poboljšanje kvalitete i pružanje svih usluga građanima elektroničkim putem, osiguranje pristupa svim bazama podataka na razini lokalne, regionalne i državne uprave, elektroničko uključivanje građana u različite oblike života grada, njihovu animaciju u procesima upravljanja i odlučivanja u gradu te povezivanje ljudi tehnologijom jednostavnom za uporabu.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Goriva usklađena s europskim propisima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Goriva koja se prodaju na benzinskim postajama u Hrvatskoj moraju od početka lipnja, prema nedavno donesenoj Vladinoj uredbi, biti usklađena s europskim propisima.</p>
<p>Uredbom je, uz neke iznimke, propisano da ta goriva moraju zadovoljavati važeći standard u Europskoj uniji Euro IV koji predviđa da u kilogramu goriva može biti najviše 50 miligrama sumpora i do jedan posto benzena. Ta će se goriva prodavati pod nazivom eurosuper i eurodizel.</p>
<p>Naftne tvrtke koje to žele mogu prodavati još kvalitetnije gorivo koje zadovoljava Euro V standard. Po njemu u kilogramu goriva može biti najviše 10 miligrama sumpora, a u EU će vrijediti od početka 2009. Takva goriva će se zvati eurosuper BS (bez sumpora) i eurodizel BS. </p>
<p>No, Uredbom je predviđeno i da Vlada, kao i dosad, može do kraja 2009. svake godine odrediti količinu goriva koja se može prodavati iako ne udovoljava propisanim graničnim vrijednostima. Pritom treba odrediti najveće dopušteno odstupanje od tih vrijednosti, a takva se goriva lošije kvalitete od standarda Euro IV ne smiju prodavati pod nazivom eurosuper ili eurodizel i bit će jeftinija. Time Vlada želi zaštititi Inu dok za nekoliko godina ne dovrši modernizaciju svojih zastarjelih rafinerija u Sisku i Rijeci, ali dozvole mogu dobiti i druge tvrtke koje prodaju goriva.</p>
<p>Pridržavaju li se trgovci novih propisa, provjeravat će Državni inspektorat. Tvrtki koja ih prekrši prijeti kazna od 300.000 do 600.000 kuna, a odgovornoj osobi od 40.000 do 70.000 kuna. </p>
<p>[Ž. Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Saborska televizija najesen</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je Hrvatski sabor zbog zauzetosti HRT-ove opreme prvi put prošlog tjedna ostao bez izravnog televizijskog prijenosa sjednica, ponovo je aktualizirana ideja o osnutku saborske televizije koja bi samostalno snimala saborske sjednice i distribuirala materijal zainteresiranima. Time Sabor više ne bi ovisio o kapacitetima HRT-a, koji istodobno radi praćenja saborskih sjednica ne bi trebao angažirati svoje kamere i reportažna kola. Saborska televizija trebala bi profunkcionirati tijekom ove godine jer je za njezin osnutak u državnom proračunu osigurano 1,4 milijuna kuna, a isti iznos, prema projekcijama budućih proračuna, izdvojit će se i u 2007. i 2008. </p>
<p>Kako nam je kazao pomoćnik tajnika Sabora Davor Orlović, ne bi to bila klasična televizija koja bi program emitirala na posebnom kanalu, nego bi se snimke emitirale putem Interneta i nudile zainteresiranim televizijama, i to besplatno. </p>
<p>Osim sjednica Sabora i odbora, snimali bi se i posjeti saborskih i stranih izaslanstava. Proračunski novac iskoristit će se za namještaj i televizijsku opremu, a u Saboru će se urediti i poseban studio, vjerojatno u podrumu zgrade. </p>
<p>Natječaj za kupnju opreme mogao bi se raspisati tijekom lipnja nakon čega bi trebali biti poznati svi tehnički detalji djelovanja saborske televizije koja bi mogla profunkcionirati najesen. </p>
<p>Prema Orlovićevim riječima, kad se realizira prva faza saborske televizije, u drugoj bi se fazi uredila arhiva snimljenog materijala koji bi također bio dostupan zainteresiranim korisnicima. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Sljepoća je zanemarivati pečate kršćanstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Europa koja bi željela zanemariti vlastite kršćanske korijene, zanemarila bi ono što je veliko i dobro, a što su naši pređi primili od kršćanske vjere i što su nam prenijeli«, poručio je u nedjelju tajnik za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice, nadbiskup Giovanni Lajolo, predvodeći koncelebriranu misu na blagdan Duhova u Zagrebačkoj katedrali. </p>
<p>»Ne bi li bila nevjerojatna sljepoća više ne primjećivati smisao vrijednosti vjere - hrabrosti, nesebičnosti, služenja, čovjekoljublja, koje su civilizaciju europskih naroda učinile humanom i slobodnom?«, upitao je nadbiskup Lajolo. »Čini mi se da iz toga i za nas, ljude današnjice, upravo dok se pokušava sastaviti pluralnost europskih naroda u novome i snažnome ujedinjenju, proizlazi nešto nalik dvostrukoj poruci«, rekao je Lajolo objasnivši da bi čvrstoća tog novog jedinstva naroda različitih jezika bila varljiva ako se želi isključiti Boga.</p>
<p>Lajolo je posebno zahvalio ministrici vanjskih poslova i europskih integracija Kolindi Grabar-Kitarović na čiji poziv je došao u Hrvatsku. </p>
<p>Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, koji je koncelebrirao misnom slavlju, zahvalio nadbiskupu Lajoli što se spremno odazvao pozivu da predvodi središnju misu svetkovine Duhova u Zagrebačkoj katedrali. [Gordan Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dunav i Drava ponovo prijete </p>
<p>BATINA/OSIJEK</p>
<p> - Ni mjesec i pol dana nakon velikih poplava koje su Slavonija i Baranja pretrpjele zbog visokih vodostaja Dunava i Drave, ove dvije rijeke ponovo prijete. Dunav je kod Batine u samo tri dana proteklog vikenda porastao za čak jedan metar. Budući da je njegov vodostaj u subotu prešao plus 500 centimetara, u subotu je proglašena redovna mjera obrane od poplave za zaštitne vodne građevine na Dunavu, od mađarske granice do polovice nasipa Zmajevac-Kopačevo. Sve se to uglavnom događa zbog jakih oborina u gornjem toku Dunava u srednjoj Europi, što se sada održava na našem području. U nedjelju u 11 sati vodostaj Dunava kod Batine iznosio je plus 554 centimetra. I Drava u Osijeku u tri dana porasla je za 90 centimetara. [M. S.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060605].
|
