NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060804].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 162584 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.08.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Strani turisti opsjedaju nacionalne parkove</p>
<p>Najposjećenija Krka je ostvarila 22-postotni porast posjetitelja, a Kornate je posjetilo desetak tisuća više izletnika no lani</p>
<p>Plitvička jezera, Krka, Kornati, Brijuni, Paklenica, Risnjak i Mljet završili su prebrojavanje srpanjskih posjetitelja, a brojke pokazuju da se već sada opasno ljulja prošlogodišnji rekord posjećenosti nacionalnih parkova Hrvatske. </p>
<p>Najposjećenija Plitvička jezera u sljedećih tjedan dana očekuju petstotisućitog posjetitelja. Krka je u ovoj godini ostvarila 22-postotni porast posjetitelja s obzirom na 2004., a Kornate je posjetilo desetak tisuća više izletnika no prošle godine. Paklenicu je - nakon zbog lošeg vremena »izgubljenih« 3000 svibanjskih penjača, pohodilo skoro 20.000 srpanjskih izletnika. Kroz glavni ulaz Nacionalnog parka Risnjak prošlo je pet posto više ljudi no lani. </p>
<p>U odnosu na prošlu godinu, Brijuni bilježe osam posto više posjetitelja u ovogodišnjem srpnju. Mljet je samo u srpnju posjetilo skoro 20.000 ljudi, među kojima čak oko 4000 djece.</p>
<p>Uz standardnu posjećenost Nijemaca, Austrijanaca, Francuza, Nizozemaca, Slovenaca, Plitvice ove sezone bilježe poveći ulaz Japanaca i Kineza, dok su Brijune brojnošću iznenadili - Rusi.</p>
<p>»Gostiju ima odasvuda. Najšarolikije je u autokampu, koji zbog posjetitelja s raznih strana podsjeća na svijet u malom«, kaže glasnogovornica NP Plitvička jezera Vlatka Ružić. </p>
<p>Plitvice je ove godine (do 1. kolovoza) posjetilo 438.417 gostiju, što je oko jedan posto više no lani. Da se broj posjetitelja povećava pokazuju podaci za srpanj, u kojemu je najljepše prirodne znamenitosti Europe posjetilo 181.748 izletnika, odnosno 3000 više no lani u isto doba. Većoj posjećenosti gostiju nadaju se u kolovozu i privatni ugostitelji po Plitvicama, čije se cijene noćenja kreću od 13 do 60 eura.</p>
<p>Zadnji dani srpnja popravili su statistiku drugog po posjećenosti nacionalnog parka. »Do 31. srpnja nacionalni park Krka posjetilo je 333.576 posjetitelja, odnosno oko dva posto više no u istom razdoblju prošle godine. Srpanj nam je ipak nešto slabiji no lani, za oko pet posto«, kažu u NP-u Krka, gdje ove sezone bilježe jači ulaz gostiju iz Skradina nego iz Lozovca. U nacionalnoj strukturi nema novosti, pa u park ulaze standardni zapadni gosti Nijemci, Francuzi, ali i Česi i Mađari.</p>
<p>Pojačan interes Rusa za Brijune iznenadio je Upravu parka, kojega je po najnovijim podacima kroz sedam mjeseci ove godine posjetilo 94.570 izletnika, što je četiri posto više no lani. »Udarni mjesec za Brijune, srpanj, pokazuje osampostotni porast posjetitelja«, kaže Morena Milevoj iz NP-a Brijuni. Ukupno je u srpnju Brijune posjetilo 26.288 gostiju, među kojima podjednako domaćih i stranih.</p>
<p>Kornati, koje posjećuje 60 posto stranaca, nakon lanjskih 25.700 posjeta i za nautičare slabije godine, ove godine (do 22. srpnja) bilježe 34.200 posjetitelja.</p>
<p>U prvih šest mjeseci 2006. Mljet je posjetilo 22.133 turista, od kojih je samo 3915 domaćih. »U srpnju bilježimo blagi porast posjetitelja. Prošle godine u srpnju na Mljetu je bilo 19.055 posjeta, a ove godine 19.167«, kaže Diana Dabelić, voditeljica turističkog odjela u Upravi NP-a. </p>
<p>U porastu je broj prodanih ulaznica za djecu: od siječnja do kraja lipnja Mljet je vidjelo 3919 djece, a tijekom srpnja još 2814. Za njih je ulaznica - kao i za umirovljenike i studente - 30 kuna, dok ostali plaćaju 90 kuna.</p>
<p>Od svih nacionalnih parkova, slabiju posjećenost no lani ima jedino Paklenica. Prema riječima Ivane Čavić iz Službe za promidžbu, Paklenicu je do 1. kolovoza posjetilo 52.968 ljudi, što je desetpostotni pad u odnosu na prošlu godinu. No, sezonom su zadovoljni u omanjem Risnjaku. Nacionalni park u zaleđu Rijeke i kvarnerskog priobalja posjetilo je oko pet posto više gostiju no lani. </p>
<p>»Čini se da nas sve više otkrivaju stranci, i to sami, pa ima Francuza, Belgijanaca, Nizozemaca, Talijana, Nijemaca, Slovenaca i Austrijanaca«, kaže voditeljica Odjela promidžbe i turizma NP Risnjak, Tatjana Petranović. Park oko 15 kilometara od mora posjetilo je do kraja srpnja oko 9500 izletnika. No, riječ je tek o službenim podacima s glavnoga ulaza - dobar dio ulazaka u Risnjak nemoguće je kontrolirati a kamoli prebrojati.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zaobiđite tunele Sv. Rok i Mala Kapela</p>
<p>Ako ipak odlučite putovati u vrijeme kada je promet najintenzivniji, preporučljivo je koristiti alternativni smjer Ličkom magistralom</p>
<p>Zbog rekordnog broja turista, zastoji i kolone postali učestala pojava na hrvatskim cestama, a Hrvatski autoklub (HAK), ali i policija savjetuju da oni koji ne moraju, izbjegavaju put vikendom, jer upravo petkom i subotom u smjeru juga, odnosno prema Jadranu ima najviše vozača koji najčešće putuju autocestom. U tom slučaju zastoji se ne mogu izbjeći, a najveće kolone stvaraju se ispred tunela Mala kapela i Sveti Rok.</p>
<p>Ako ipak odlučite putovati u vrijeme kada je promet najintenzivniji, preporučljivo je koristiti alternativni smjer Ličkom magistralom i dalje prema Kninu. </p>
<p>Ako veći dio puta vozite autocestom, zastoj ispred tunela Mala Kapela iz smjera Zagreba može se izbjeći silaskom s autoceste na izlazu Ogulin, nakon čega se put nastavlja preko Oštarija, Josipdola, Modruša i Jezerana te se u Brinju ponovo spaja na autocestu. Iz smjera mora vrijedi obrnuto. </p>
<p>Tunel Sv. Rok iz smjera Zagreba zaobiđite korištenjem izlaza Gornja Ploča ili Sveti Rok, nakon čega se put preko Ličkog Cerja nastavlja prema Gračacu, preko Velebita - Zatona Obrovačkog do Maslenice, gdje se na Posedarju možete ponovo spojiti na autocestu.</p>
<p>Oni koji putuju u smjeru Istre i Kvarnera manje probleme mogu očekivati ispred tunela Učka. Tko ne želi riskirati čekanje, može voziti starom cestom koja preko Veprinca vodi na istarsku stranu preko Učke, nakon čega slijedi spajanje na Istarski ipsilon. Alternativno, voziti se može i starom cestom Opatija - Labin te nakon toga prema Pazinu ili Puli.</p>
<p>Na autocesti Zagreb - Rijeka gužve iz smjera Zagreba mogu se izbjeći silaskom s autoceste kod Bosiljeva, nakon čega se nastavlja put preko Severina na Kupi, Delnica i Gornjeg Jelenja do Čavla gdje slijedi spoj na riječku obilaznicu.</p>
<p>Gužve na Jadranskoj magistrali od Splita do Makarske izbjegnite cestom Sinj - Trilj - Cista Provo i dalje prema Brelima.</p>
<p>U slučaju zastoja kod naplatnih kućica Lučko iz smjera mora najbolje je s autoceste sići na izlazu Jastrebarsko te vožnju nastaviti starom cestom Karlovac - Zagreb preko Klinča Sela i Rakova Potoka prema Zagrebu. Kod naplatnih kućica Zaprešić kolone se stvaraju iz smjera Krapine, pa je na izlazu Gubaševo moguće napustiti autocestu i put prema Zagrebu nastaviti starom Zagorskom magistralom uz Veliko Trgovišće i Pojatno.</p>
<p>Na naplati autoceste kod Krapine stvaraju se kolone iz smjera Zagreba, pa je alternativa silazak na izlazu Začretje te vožnja cestom prema Krapini.</p>
<p>Do otoka bez čekanja</p>
<p>Do Brača se, osim preko Splita, može stići i iz Makarske. Najbolje je voziti od Dugopolja prema Makarskoj i nastaviti cestom uz Cetinu preko Šestanovca te natrag na Jadransku magistralu. Osim iz Splita, do Hvara plovi trajektna linija iz Drvenika do Sućuraja. Put od Splita do Drvenika je nešto dulji, ali je vožnja trajektom kraća. Do Korčule se može i preko Pelješca, trajektnom linijom Orebić - Dominče. Umjesto čekanja u koloni u trajektnoj luci Prizna, na Pag se može stići i preko Paškog mosta. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Poduzetničke zone pune općinske proračune</p>
<p>Premda se 86 posto svih prihoda u Hrvatskoj slijeva u državni proračun, prihodi lokalnih jedinica posljednjih godina rastu zbog gospodarskog razvoja i procesa decentralizacije </p>
<p>Istarska i Zagrebačka županija imaju najbogatije gradove, a Primorsko-goranska najbogatije općine. Takav zaključak proizlazi iz podataka Ministarstva financija o prihodima koje su u 2005. ostvarile jedinice lokalne i područne samouprave. Uvidom u te podatke opaža se velika raznolikost u financijskoj moći među 124 grada i 426 općina koliko je do nedavnog osnutka nekoliko novih općina i gradova bilo u Hrvatskoj. Neki gradovi ostvaruju milijunske prihode, neki su po zaradi siromašniji od mnogih općina, a većina županijskih središta ima veće prihode nego županije. Razlog tome je nejednak broj stanovnika koji pune lokalne proračune, kao i razlike u gospodarskoj razvijenosti pojedinih gradova i općina. </p>
<p>Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi njezin proračun pune lokalni porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, prihodi od stvari u njezinu vlasništvu i imovinskih prava, prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu lokalne samouprave, naknade za koncesiju, novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje što ih jedinica sama propiše, te udjel u zajedničkim porezima s državom. Od 2001. taj udjel za županije iznosi 10, a za gradove i općine 34 posto. </p>
<p>Poboljšan je položaj općina i gradova na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima te na otocima, koji čine polovicu svih lokalnih jedinica. Njima se ustupa 100 posto državnog dijela poreza na dohodak i na dobit, a država ima i obvezu povrata poreza na dohodak građanima s tih područja.</p>
<p>Grad Zagreb kao posebna upravna cjelina s prihodom od 5,4 milijarde kuna daleko prednjači u odnosu na sve gradove i županije, odnosno zaradi više nego sve one zajedno. Tomu pridonosi velik broj stanovnika, 780.000, koji uz ostala davanja plaćaju i prirez od 18 posto, mnogo tvrtki i dobro poslovanje gradskih poduzeća. </p>
<p>Slijedi Rijeka sa 588,3 milijuna kuna prihoda, Split sa 580,6 milijuna, Osijek sa 342,7 te Zadar sa 264,7 milijuna. Ukupno 15 gradova ima prihode više od sto milijuna kuna, među kojima su po tri u Istarskoj (Pula, Poreč i Rovinj) i Zagrebačkoj županiji (Velika Gorica, Zaprešić i Samobor). </p>
<p>Među općinama, najviši prihod lani je ostvarila Sveta Nedelja koja je nedavno dobila status grada - 55,1 milijun kuna. U posljednjih desetak godina postala je jedna od najrazvijenijih sredina u Hrvatskoj zahvaljujući poduzetništvu pa ima oko 1000 registriranih poslovnih subjekata. Kako nam je rekla voditeljica općinskog ureda za financije Biserka Delač, općina ima čak 18.000 stanovnika pa se mnogo novca u blagajnu slilo od poreza i komunalnih doprinosa te naknada, ali najviše ipak od izdavanja građevinskih dozvola na području triju poslovnih zona - Svete Nedelje, Novaka i Kerestinca. Za razliku od nekih drugih općina Sveta Nedelja ne ostvaruje velike prihode od prodaje zemljišta jer ga uglavnom nema pa ga zainteresirani poduzetnici kupuju od privatnih vlasnika. Takav je bio slučaj i s naseljem Hoto ville sagrađenom na privatnom zemljištu pa je općina zaradila samo na građevinskim dozvolama. Sveta Nedelja nema ni svoje komunalno poduzeće već je ono u vlasništvu Grada Zagreba pa iako izgrađuje komunalnu infrastrukturu, ne naplaćuje priključke na nju. </p>
<p>Druga općina po ostvarenim prihodima su Konavle sa 46,9 milijuna kuna kojima kao području od posebne državne skrbi ostaje velik dio novca od poreza na dobit i dohodak. Dio novca stiže i od naplate boravišne pristojbe turistima, a kad se uz zračnu luku u Čilipima uredi poslovna zona, očekuje se dodatna zarada. Prihode Konavlima donosi i transport vode za Herceg-Novi.</p>
<p>Posebna hrvatska priča o uspjehu je općina Dugopolje sa 3100 stanovnika čiji je prihod lani bio 43,6 milijuna kuna. Nekad siromašna općina u zaleđu Splita postala je poznata zbog gradnje poslovnih zona, u kojima su uglavnom smještena maloprodajna i veleprodajna skladišta te proizvodni pogoni. Razvoju općine pridonijela je i autocesta Zagreb-Split. Oko 80 posto prihoda Dugopolju donesu komunalni doprinosi i prodaja građevinskog terena.</p>
<p> »Lani smo prodali oko 15 parcela površine 45.000 četvornih metara, a cijena kvadrata bila je 190 kuna. Najviše novca trošimo na gradnju infrastrukture - cesta, kanalizacije, vodovoda, uređenje zelenih površina, kao i na škole, vrtiće i groblje«, kaže načelnik Zlatko Ževrnja. Poduzetničke zone donijele su velike prihode i Poličniku i Privlaci u zadarskom zaleđu. </p>
<p>Mnoge jadranske općine zarađuju od turizma, najviše Mljet, Medulin, Malinska i Vrsar, dok Kršan ostvaruje profit od Termoelektrane Plomin, a Molve od izvora nafte. </p>
<p>Osim po načinu stjecanja prihoda, jedinice lokalne samouprave razlikuju se i po tome kako troše zarađeni novac. Županije, njihova središta i gradovi iznad 10.000 stanovnika, ukupno 53 jedinice, preuzele su brigu za funkcioniranje zdravstva, školstva i socijalne skrbi. No, onima koji ne mogu dovoljno financirati te decentralizirane funkcije, pomaže Fond za izravnanja. </p>
<p>Dario Runtić, jedan od koordinatora projekta reforme lokalne samouprave, smatra kako bi Fondu trebalo omogućiti da lokalnim jedinicama pomaže i nenamjenski da bi se povećala njihova učinkovitost. </p>
<p> »Trebalo bi analizirati koliko koštaju usluge što ih pruža neka jedinica, primjerice izdavanje građevinske dozvole, zatim to podijeliti prema broju stanovnika i odrediti iznos koji bi se dobivao iz Fonda«, ističe Runtić. Dodaje kako bi lokalnim jedinicama trebalo omogućiti da samostalno odlučuju kako će trošiti prihod od komunalnih naknada koji je sada namijenjen isključivo za gradnju i obnovu infrastrukture. »U suprotnom, bit će primjera da neka općina ima izvrsno razvijenu infrastrukturu, a da novac za plaće zaposlenika mora dobivati iz Fonda za izravnanja«, upozorava Runtić. </p>
<p>Premda se 86 posto svih prihoda u Hrvatskoj slijeva u državni proračun, prihodi lokalnih jedinica posljednjih godina ipak rastu zbog gospodarskog razvoja i procesa decentralizacije, a porast se može očekivati i ubuduće kad zaživi najavljena fiskalna decentralizacija kojom se predviđa drukčija raspodjela poreza na dohodak i dobit.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Istra mora biti lokomotiva hrvatskog turizma</p>
<p>Nije mi jasno kako se moglo dogoditi da Pag nema redukcije vode, a Novalja ima. Jesu li to »dvije države« na jednom otoku? Ako je lokalna samouprava znala da bi moglo biti problema s vodom jer se predviđa vruće ljeto, onda je trebala prije reagirati. Ta je cisterna morala biti na mjestu prije nego što je nastupila nestašica vode</p>
<p>Da nije bilo nekoliko incidenata između hrvatskih građana i stranih gostiju te nestašice vode u nekim jadranskim mjestima, turistička sezona bila bi relativno nezanimljiva. </p>
<p>Inače, prema broju posjeta, sve se odvija kako je planirano, čak i bolje. Pitanje je, naravno, kako što više izvući od svake sezone jer turizam je taj, priznali to mnogi ili ne, koji nam drži glavu iznad vode. </p>
<p> O dobrim i lošim stranama sezone razgovarali smo s državnim tajnikom za turizam Zdenkom Mičićem. Ponajprije, zanimao nas je njegov komentar sad već nerijetkih sukoba domaćina i turista. </p>
<p>»Problem je na strani gostiju. Nerijetko započinju provocirati svojim slobodnijim ponašanjem, pogotovo mlađi, pa upuštaju i u seks na javnom mjestu. Svojedobno je to bio trend na Ibizi i Krfu, a sada je došao i do nas. Dosad smo bili destinacija obiteljskog tipa i uljuđenog ponašanja, a sada se mnogo toga promijenilo, a ovdašnji ljudi nisu navikli na to. . Na slobodnija mjesta kao što su Zrće i Carpe Diem, dolazi klijentela koja se tako i ponaša.«</p>
<p>• Opravdavate li tučnjave u kojima sudjeluju domaćini?</p>
<p>- Ne, naravno. Smatram da domaći ljudi ne smiju ući u fizički kontakt s gostom. Treba pozvati policiju da ona rješava slučaj. Pitanje je zašto policije nema na mjestima pojačanog rizika. Imamo lokacije noćnog života gdje se pije više nego što je uobičajeno, a takva mjesta policija izbjegava u širokom luku.</p>
<p>• Je li problem u našoj policiji ili u gostima provokatorima?</p>
<p>- I pijani gosti dijelom pridonose sukobu. U dubljoj analizi hvarskog slučaja pokazalo se da su Britanci počeli provocirati. Kasnije, nakon što su izbili problemi, govorili su svojim medijima da smo »mi divljaci i da je ovo Balkan«.</p>
<p>Rješenje je, dakle, da bude više policije na ključnim mjestima.</p>
<p>• S jedne strane provodi se akcija »Volim Hrvatsku«, a s druge mlate turisti. </p>
<p>- Takvi se slučajevi više ne bi smjeli ponoviti. Njima će se pozabaviti Povjerenstvo za provedbu sezone, a tražit ćemo i izvješće MUP-a. </p>
<p>• Je li se mogla izbjeći nestašica vode? </p>
<p>- Problem je u lošoj infrastrukturi, ali još više u lokalnoj samoupravi. Ovdje je riječ o animozitetu Paga i Novalje. Nije mi jasno kako se moglo dogoditi da Pag nema redukcije vode, a Novalja ima. Jesu li to 'dvije države' na jednom otoku? Ako je lokalna samouprava znala da bi moglo biti problema s vodom jer se predviđa vruće ljeto, onda je trebala prije reagirati. Ta cisterna morala je doći tamo prije nego što je nastupila nestašica vode. </p>
<p>Nije dobro da se prvo nešto mora dogoditi kako bi naši ljudi počeli reagirati. </p>
<p>• Nastavlja li se prošlogodišnji pozitivan trend u Dalmaciji?</p>
<p>- Da, to područje bilježi stabilni trend rasta, s tim da mu nedostaje većih investicija. Dalmacija tek doživljava renesansu, a velike će se stvari dogoditi tek za nekoliko godina kad se ostvare dugoročni projekti.</p>
<p> Istra privodi kraju svoje dugoročne planove, a u Dalmaciji se tek rade prostorni planovi i idejni projekti. No ide na bolje, u sljedećih četiri, pet godina tamo će se moći ponuditi oko 20.000 kvalitetnih ležajeva i Dalmacija će doživjeti bum. Potrebno je, naravno, završiti privatizaciju, no primarno je da se provedu veliki projekti poput Tustice, Punta Skale, Kaštela...</p>
<p>• Smatrate li da je nakon nekoliko lošijih sezona došao kraj kriznog razdoblja u Istri?</p>
<p>- Istra mora biti lokomotiva koja će vući ostatak zemlje. Njoj će se vjerojatno pridružiti Kvarner kad se i tamo završi privatizacija. Ove godine podbacio je jedino Dubrovnik. Podizanje cijena, bahatost i prepotencija prema tržištima izazvali su tako loš rezultat. Sada je pitanje što će se tamo događati.</p>
<p>• Brojčano, sezona je vrlo dobra, ali i dalje cvjeta siva ekonomija. Mnogo novca odlazi nerijetko u džepove ilegalnih stranih iznajmljivača. Zašto se to radikalno ne riješi?</p>
<p>- Uz ostalo, sporazumi zahtijevaju od nas da se usklađujemo s pravnom stečevinom Europske unije, kako bi stranci imali jednaka prava kao i naši ljudi. S jedne strane, moramo se približiti Europi, a s druge, u određenim situacijama, pokazati zube. </p>
<p> Hrvatska se mora definirati kao organizirana zemlja koja ima propise što se moraju poštovati. No to ne ide preko noći. Nerijetko, stranci poprimaju navike naših ljudi koje su prisutgne 30 i više godina.</p>
<p> Naše institucije, država, pravna regulativa i inspekcije, u nekim slučajevima ne nastupaju dovoljno agresivno. Ili nikako. Dođe inspektor ili netko drugi odgovaran za provedbu zakona pred kuću ilegalnog iznajmljivača gdje je parkirano petnaestak automobila, ali ne uđe unutra. Možda bi trebalo reformirati državnu upravu, vidjeti tko što radi i tko je za što odgovoran.</p>
<p>• Inspektori, pak, imaju premalo ovlasti, a i kazne za prekršitelje su vrlo niske. Ima li izgleda da se nešto promijeni? </p>
<p>- Uskoro bi inspektori trebali imati veće ovlasti, a kazne će se drastično povećati. Ipak, mislim da se i ove sezone dosta kuća zapečatilo. Ako ništa drugo, barem je ukazano na to koliki je problem siva ekonomija. </p>
<p>Ove su godine kontrole mnogo veće nego lani, ciljano se nadziru restorani, kafići, prodaja prstaca, izdavanje računa, stanje sanitarija... Inspekcije su se pokrenule iako možda još nisu dovoljno učinkovite.</p>
<p>• Napuhuju li se brojke o dolascima turista?</p>
<p>- Ne vidim razloga zašto bi se to radilo. Kad god sam pitao voditelje i manjih i većih turističkih ureda o broju posjeta, svi su mi rekli da ove godine imaju mnogo više prijavljenih gostiju.</p>
<p>• Zašto se dopušta gradnja usred sezone, kao što je slučaj na jednom južnom otoku?</p>
<p>- Teško ćemo se riješiti gradnje u srcu sezone iako je takvih slučajeva bitno manje u odnosu na prošla vremena. Sada se više rade tiši, unutarnji radovi. Ipak događaju se i nevjerojatne stvari; čitam da sada, početkom kolovoza, postavljaju skele na Peristil. Zar se nije moglo pričekati kraj rujna kad se već kasni? </p>
<p>Uglavnom, bum gradnje je iza nas, najveća gradnja je završila, ljudi su se istrošili.</p>
<p>• Što predviđate za posezonu?</p>
<p>- Oni koji nude nešto, dobro će proći. Rezultati u posezoni bit će dobri svugdje gdje ima dodatnih sadržaja i motiva za dolazak i ostanak u destinaciji, bilo da je riječ o wellnessu, biciklističkim turama ili nekim drugim aktivnostima. </p>
<p> Ali, u izvansezonama smo sve više nekonkurentni pa ćemo uskoro analizirati što to rade Turci, Grci, Španjolci da privlače goste i u to doba godine kako bismo i mi postigli pomake. Teret dovođenja turista u neatraktivnijim dijelovima sezone pao je isključivo na leđa hotelijera, a oni se sve teže nose s tim.</p>
<p>Paradoksalno je da se hoteli zatvaraju sve ranije, a sljedeće sezone otvaraju sve kasnije. Nužno je da više institucija sudjeluje u dovođenju gostiju i osmišljavanju programa za njih.</p>
<p>• Koliko ste zadovoljni funkcioniranjem službi na granicama, dočekom gostiju i slično?</p>
<p>- Mislim da to dobro funkcionira već godinama i da su strani turisti primijetili to. Inače, ne bi mirno i strpljivo čekali u dugim kolonama, bez prigovaranja. Na neke stvari zasad ne možemo utjecati, no nastojimo da sve prođe u najboljem redu. </p>
<p>Dubrovnik i crnogorsko primorje ne privlače iste goste</p>
<p>• Što biste učinili da ste odgovorni za dubrovački turizam?</p>
<p>- Hotelijeri, ali i svi ostali, moraju stabilizirati politiku cijena i definirati dugoročnu strategiju. Ovakvim cjenovnim eskapadama samo će napraviti nered, izgubiti tržište i povjerenje gostiju. Za to područje iznimno je važno što prije razviti okruženje - Kupare, Vrtove sunca, Orebić i Konavle.</p>
<p>• Hoće li Crnogorci preuzeti goste Dubrovniku i okolici? Je li moguć masovni odlazak na crnogorsko primorje?</p>
<p>- Dubrovnik i crnogorsko primorje ne privlače iste goste. Dubrovnik je destinacija s tri, četiri i pet zvjezdica, dok Crna Gora ima objekte s dvije i tri zvjezdice. Ona je destinacija masovnog turizma kakav je kod nas bio posljednjih sedam, osam godina. Zato Dubrovčani ne bi smjeli vidjeti konkurenciju u crnogorskom primorju čiji je proizvod daleko ispod razine koju nude dubrovački hoteli.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Split će biti prvorazredna turistička metropola!</p>
<p>Ovo je vrijeme krupnih promjena u Splitu, u kojem će se sve više investirati, pa vrijedi u tome sudjelovati</p>
<p>Splitska vlast, predvođena HDZ-ovim gradonačelnikom Zvonimirom Puljićem, ušla je u drugu godinu mandata u kojoj kreće s provedbom osam kapitalnih projekata, vrijednih 411 milijuna kuna. Snažan investicijski ciklus, prvi nakon Mediteranskih igara 1979., označit će kraj tridesetogodišnje stagnacije Splita i osposobit će grad za gospodarski iskorak.</p>
<p>• Čak 50 posto turista, koji pohode Split, ostaju samo jedan, dva dana. Čini se da Splitu uvijek nešto nedostaje? </p>
<p>- Zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i hotela visoke kategorije, Split je postao tranzitno središte iz kojeg turisti brzo odlaze jer nemaju gdje odsjesti. Split raspolaže tek s 1700 postelja, što je ograničavajući čimbenik koji namjeravamo ispraviti. Osam kapitalnih infrastrukturnih projekata, koji će se financirati municipalnim obveznicama, imaju samo jedan cilj, a to je preobrazba Splita iz tranzitne u prvorazrednu turističku metropolu na Jadranu. Izlaskom iz prometne izolacije, stvoreni su preduvjeti za ukupni gospodarski oporavak Splita, a upravo ulaganje u turistički sektor najbolja je i najbrže isplativa investicija. Pokretanje investicijskog ciklusa presudno je za razvitak grada. Split za turiste ne smije biti samo kratkotrajna uspomena, nego prvorazredna turistička metropola s vrhunskim hotelskim kapacitetima.</p>
<p>• Zajamčili ste da će osam kapitalnih projekata, koji su okosnica »splitskog preporoda«, biti dovršeni do isteka vašeg mandata.</p>
<p>- Provedba jednog od najznačajnijih projekata, uređenje splitske rive kao pješačke zone, počet će u listopadu i bit će dovršeno do svibnja 2007. Gradnja Vukovarske ulice također je kapitalna investicija, koja će poboljšati prometnu protočnost zapadnog i istočnog dijela grada. Rekonstrukcijom Manđerove ulice, koja će biti gotova do 2008. riješit ćemo problem prometne komunikacije gradskog središta s periferijom, a posebna atraktivnost preuređene Ulice kralja Tomislava bit će postavljanje ploča s imenima splitskih olimpijaca. Na lokaciji naselja Dobri sagradit ćemo sustav podzemnih garaža na tri etaže. Završit ćemo i Dom mladeži, te pješački most, koji će povezivati Boškovićevu ulicu s visokoškolskim ustanovama. Započeti će i gradnja šest do sedam sportskih dvorana za osnovne škole koje će se, osim obveznicama, financirati i modelom javno-privatnog partnerstva.</p>
<p>• Najavili ste da ćete od Vlade zatražiti odobrenje za izdavanje obveznica, vrijednih 100 milijuna kuna za financiranje još nekih projekata. O čemu je riječ?</p>
<p>- Svi planirani projekti temelje se na dobrim financijskim pokazateljima, a oni potvrđuju da su zaduženja Grada Splita znatno ispod zakonskog ograničenja od 20 posto ostvarenih prihoda. Godišnji prihodi kontinuirano rastu i nema dvojbe da su ulaganja u Split sasvim sigurna i najbrže isplativa. Ubrzo idemo s natječajem za novu upravnu zgradu po JPP-u, koja će od sadašnjeg sjedišta splitske vlasti postati prvorazredno hotelsko zdanje, a čeka nas i preseljenje željezničkog i autobusnog kolodvora iz gradske luke u prigradski dio Splita. Time će se otvoriti atraktivan prostor za gradnju poslovnih centara, hotela i parkirališta, i to u samom srcu gradske luke. Vjerujemo i da će nam država ustupiti dio ratne luke Lora, što bi rasteretilo gradsku luku, jer bi se tamo mogli premjestiti nautičari i megajahte. Ukratko, ovo je vrijeme krupnih promjena u Splitu, u kojem će se sve više investirati, pa vrijedi u tome sudjelovati.</p>
<p>• Budući da grad ne raspolaže zemljištem, kako ćete privući investitore?</p>
<p>- Potencijalnim investitorima ponudili smo model posebnih poreznih olakšica, odnosno odgodu plaćanja komunalnog doprinosa na četiri godine uz tri posto kamate ili umanjenje 15 posto kod jednokratne uplate. Riječ je o modelu poreznih olakšica koji je, s obzirom na dosadašnji interes potencijalnih ulagača, dugoročno primamljiv i isplativ. </p>
<p>• Oporba vam spočitava da se iza velikih riječi i bombastičnih najava kriju Potemkinova sela?</p>
<p>- Oporba i vlast ne mogu se ravnopravno sučeljavati sve dok prvi barataju praznim riječima, a potonji konkretnim djelima. Omogućili smo besplatne knjige za sve osnovce, a umirovljenicima isplaćujemo mjesečno naknadu. Počela je i provedba sanacije odlagališta otpada na Karepovcu. Učinci investicijskog ciklusa, koji počinje u drugoj godini našeg mandata, pokrenut će sve raspoložive potencijale Splita, preobraziti ga u vrhunsku turističku destinaciju, te ga osposobiti za najbrži gospodarski iskorak. To je ujedno i najbolji demanti zluradih ocjena koje dolaze iz redova bivše gradske vlasti.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Ljeto bez hladovine</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Učiteljima se neki ovih dana sjete zavidjeti. Razlog za zavist su godišnji odmori koji prosvjetarima traju koliko i zimski, proljetni i ljetni praznici učenicima. Zbroje li se ti dani, ispadne da se prosvjetari godišnje odmaraju više od tri mjeseca, od čega dva ljetna - srpanj i kolovoz. Za razliku od ostalih koji ne pamte kada su uzeli tri tjedna »u komadu«, prosvjetari, dakle, mogu lješkariti na plaži do mile volje (naravno, ako imaju sreće da im je predak sagradio vikendicu, jer s prosječnom plaćom od oko četiri tisuće kuna teško da si mogu priuštiti bilo kakvo ljetovanje). </p>
<p>No, je li uistinu učiteljski odmor najdulji ili je to samo ustaljeno mišljenje nekih prošlih vremena kada su se učitelji doista odmarali najdulje od svih u (bivšoj) državi? Svi koji nismo učitelji, možemo odahnuti: prosvjetarima u kolektivnom stoji pravo godišnjega odmora od najmanje 18 dana, a dodatnih mogu dobiti do četiri. Ali što onda rade ti ljudi ostale dane, kada nema nastave, a koji su im, po kolektivnom, radni? Odgovor je: pripremaju se. Uoči uvođenja novog oblika nastave od jeseni, učitelji su ovoga ljeta u stavu mirno. Što ne znači da miruju, nego se od njih očekuje da polože stručne seminare i usavršavaju, prouče novi nastavni plan i program, pripreme se za satove i sve ostalo što stiže iz kuhinje nadležnog im ministarstva. U ljetu, barem ovom, prosvjetari baš i ne vide hladovinu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kako doći na naslovnice novina?</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Ima ljudi i događaja koji, bez obzira na njihovu važnost i zanimljivost, teško mogu računati na neku značajniju medijsku pozornost i novinske naslovnice. Štoviše, tih je ljudi i događaja neusporedivo više nego li onih drugih, kojima je medijski prostor preplavljen čak i onda kada za to nema pravog opravdanja.</p>
<p>Jedan od događaja koji teško može računati na naslovnice i šlagerske pozicije u novinama je, primjerice, Svjetsko prvenstvo u streljaštvu. Možda ste čuli ili pročitali da se jedno takvo upravo ovih dana održava u Zagrebu. Iako je streljaštvo olimpijski sport, iako streljačko SP traje petnaest dana i na njemu sudjeluje 3000 sportaša iz stotinjak zemalja, sva ta događanja u čak 50 streljačkih disciplina nemaju širok krug poklonika i zainteresirane publike. Čak ni kada zanimanje za ista pokaže i sam predsjednik međunarodnog olimpijskog odbora, Jacques Rogge.</p>
<p>No, usprkos svemu navedenome, Svjetsko streljačko prvenstvo u Zagrebu ipak je u dva navrata okupiralo naslovnice dnevnih tiskovina: prvi put zbog toga što je na streljani Vračpanski potok litra vode prodavana po 100 kuna, a drugi put zbog »otkrića« da je u sastavu srpske streljačke reprezentacije u Zagrebu, navodno, nastupio i ozloglašeni četnički snajperist. Pitanje je, sad, jesu li organizatori natjecanja bili pretjerano sretni zbog toga što su medijsku pozornost privukli baš na ovaj način, no činjenica je da u medijima danas najbolje prolaze upravo teme »podvučene« žutim ili crnim. </p>
<p>Nema tako velikog i značajnog dosega o kojem bi se govorilo i pisalo duže od dan ili dva, ali smo zato spremni danima i tjednima razvlačiti priče koje intrigiraju onaj zločesti dio naše podsvijesti. Eto, čak se ni nedavnog Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj više nitko, osim svjetskih prvaka Talijana, nije sjećao dan poslije, ali se zato sve do prije neki dan raspredalo o onom famoznom Zidaneovom udarcu u Materazzijeva prsa s kraja finalne utakmice Mundijala. Štoviše, velika je vjerojatnost da bi u nekoj anketi većina gledatelja izjavila da im je upravo to bio najdojmljiviji događaj čitavog prvenstva. </p>
<p>Hrvatskoj javnosti, prije negoli su stigla odličja, ni događanja na prošlim Olimpijskim igrama u Ateni nisu bile naročito zanimljive. Veću je pozornost na početku Igara, tako, privlačila trakavica vezana uz Vrdoljakove uvredljive opaske na račun hrvatskog predsjednika, kao i budalasta i sasvim nevažna priča o putešestvijama kamiona kojim u hrvatsku kuću u Ateni stiže meso za sponzore i ostale »džabalebaroše« koji su se tamo okupljali. </p>
<p>To je, naprosto, tako. Engleski filozof Thomas Hobbes je još u 16. stoljeću dokučio da su svi ljudi u osnovi zločesti i da ih samo represivni aparat pravne države sprječava da se međusobno ne pobiju. Pa, kad se već ne smiju nesmetano tući i ubijati, nitko ne može zabraniti njihovoj podsvijesti da uživa u ekscesnim situacijama koje se događaju u njihovom bližem i daljem okružju. Zato ih neodoljivo privlače ekscesni događaji i ekscesne osobe. Mnogi željni medijske pozornosti zbog toga u svojoj blizini priželjkuju likove koji su svakodnevno spremni prirediti barem nekakav mini-eksces. Može i verbalni. Ne treba, tako, čuditi ako će predstojećih mjeseci najveću pozornost u hrvatskom sportu privlačiti nogometni klub Zagreb. Ne zbog toga što su dečki iz Kranjčevićeve spremni na neke velike nogometne domete, već zbog toga što im je trener Ćiro Blažević. A, na njega se novinari (i ne samo novinari) lijepe k'o manekenke na nogometaše. Okupirao je stranice hrvatskih tiskovina i onda kada je privremeno »pobjegao« u Iran, pa čak i onda kada je na klupi Xamaxa ispadao iz slabašne švicarske prve nogometne lige. Možete se, stoga, kladiti da će ove sezone nogometnog kluba Zagreb biti po novinama više nego kada je prije nekoliko godina osvojio naslov prvaka. </p>
<p>Uostalom, uz dužno poštovanje sve malobrojnijim majstorima nogometne igre, nogomet svoju golemu globalnu popularnost ne duguje toliko igrama na travnjaku, koliko milijardama dolara koje se vrte oko nogometa, holivudskom tretmanu najvećih nogometnih zvijezda i neprestanim intrigama u nogometnom miljeu. Čak i onima insceniranima. Način razmišljanja - »neka se piše, pa makar i loše« - u nogometu je već davno usvojen kao jedan od temeljnih postulata i osnova za veliki business. Na čemu, dakako, nogometu svi zavide.</p>
<p>Možda bi se, zato, u perspektivi i u tzv. »malim sportovima« trebali poslužiti trikovima za privlačenje pozornosti gledetelja i medija. Istina, oni nikada neće moći najaviti nastup igrača vrijednog 100 milijuna eura na terenu uz istovremeno ukazanje njegove žene pop-zvijezde na tribinama stadiona. Još će teže pronaći nekog Ćiru Blaževića, a ni četničkih snajperista neće biti dovijeka. No, koliko god to nekome neprihvatljivo bilo, publiku će sve manje privlačiti sam sport, a sve više filmsko-kazališno-cirkuska komponenta istoga.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Etički versus globalistički kapitalizam</p>
<p>Prototip globalističkoga kapitalizma je američki model tržišnoga kapitalizma i na njemu zasnovanoga društva s američkim snom kao etičkim ciljem </p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>U nedostatku ozbiljnijih rasprava o etičkom kapitalizmu ili tržišnom društvu politika ponekad zahvaća u konceptualna pitanja društva. Tako se nedavno s temom etičkoga kapitalizma javnosti oglasio i sam predsjednik Republike. To što se politika oglasila nema ništa loše. U takvom oglašavanju mogu se prepoznati preostali tanki interesi za pitanje načina ustrojavanja društva kao cjeline. Pojam »kapitalizam« eminentno je borbeno ideologijski, kojega bi možebiti trebalo supsituirati pojmom »etički tržišno društvo«. Premda mi se ovaj drugi čini manje ideologičnim, za potrebe teksta ostajem pri starom. Naime, što se zapravo krije iza odrednice »etički kapitalizam«? Mogući novi odnos kapitala i zajednice, društva. Odnos i model sustava koji bi podrazumijevao veći interes kapitala za sve društvene slojeve ili šire interese cjeline. </p>
<p>Zatim možebitno utemeljenje novog ethosa kapitalizma nasuprot divljem i globalističkom kapitalizmu. </p>
<p>Etički kapitalizam podrazumijevao bi tako nešto kao što je socijalna osjetljivost kapitala općenito. Zatim »korporativnu socijalnu odgovornost«. Korporacije ne mogu samo uzimati - moraju iskazivati brigu i solidarnost za sredinu iz koje sišu profit a da pritom nisu puke profitne krvopije.</p>
<p>Korporacije trebaju pokazati veću ekološku svijet i voditi računa o ponašanju unutar okolnoga svijeta. Tržište nije samo puko mjesto razmjene roba. Ta se razmjena treba temeljiti na etičkim pravilima poštene igre. I ovdje vrijede pravila poslovne etike. Potrošači nisu samo puki tamanitelji roba bez ikakvih prava ili propagandom zatupljena potrošačka masa. Prema tome, ovdje valja uključiti potrošačka prava. </p>
<p>Marketing kompanija/korporacija također bi trebao odgovarati kvaliteti deklariranih roba. Mediji ne bi trebali podilaziti korporacijama. Upravitelji/menadžeri kompanija u svojem ponašanju ustanovljuju i upravljački kodeks isto kao što ga propisuju zaposlenicima, a ovi pak zajamčena prava na isplatu zarade. Uključenost civilnoga društva u pitanja oblikovanja etičkoga kapitalizma mora biti snažna. Jer je civilno društvo brana devijacijama političkog i korporacijskoga društva.</p>
<p>Sadašnji globalistički kapitalizam nema »etičkoga kompasa«. U naravi je bezobziran, beskrupulozan, agresivan u preuzimanju s nemoralnim ponudama, primjer čega se može uzeti tijek preuzimanja Plive. Igra na kartu tržišnog fundamentalizma bez socijalne odgovornosti. </p>
<p>Kao socijalni neodarvinizam nije opterećen pitanjima socijalne države. Pokazuje nedostatak etike solidarnosti, a potiče beskupuloznu etiku uspjeha i iscrpljivanja. Nije socijalno odgovoran, prema društvima i prirodi. Lišen etičkoga, globalistički kapitalizam ruši sve barijere, igrajući po vlastitom pravilu igre moći i tihe dominacije.</p>
<p>Prototip globalističkoga kapitalizma je američki model tržišnoga kapitalizma i na njemu zasnovanoga društva s američkim snom kao etičkim ciljem toga modela, kojega navodno može svatko ostvariti samo ako uporno radi i tomu teži. Njemu nasuprot stoji europski, poglavito njemački model socijalno-tržišnog gospodarstva s većom etikom solidarnosti i supsidijarnosti.</p>
<p>Jeremy Rifkin nedavno je u nas objavio knjigu »Europski san«. Kako europska vizija budućnosti polako zasjenjuje američki san (Školska knjiga, Zagreb, 2006.), koji se u istoimenoj knjizi opredjeljuje za europski san, smatrajući da američki polako kopni, nestaje. Rifkin, iako Amerikanac, prednost daje novonastajućem europskom snu. Pa kaže: »U europskome snu odnosi unutar zajednice važniji su od autonomije pojedinca, kulturna raznolikost važnija je od asimilacije, kvaliteta življenja od akumulacije bogatstva, održiv razvoj od ograničenog materijalnog rasta, posvećenost samome sebi važnija je od mukotrpnoga rada, univerzalna ljudska prava i prvo na zdrav okoliš važniji su od imovinskih prava, a globalna suradnja važnija je od jednostrane demonstracije sile«. (Rifkin, nav. dj. str.11.). </p>
<p>Iako Rifkin veću važnost pridaje europskim snu, taj se san mora othrvavati američkom. </p>
<p>Riječ je o dvjema suprostavljenim etikama u kojoj etika američkog sna nastoji nametnuti europskoj etici socijalne, ekonomske i ekološke odgovornosti i održiva rasta, pri čemu bi pobjeda američkog sna u globalizacijskoj igri bila kraj etike socijalne odgovornosti europskoga sna bez koje se etike socijalne odgovornosti u pitanje dovodi socijalna kohezija Europske unije ili zapadnog balkona. Zapravo budućnost zapadnog balkona, pri čemu EU treba braniti svoj koncept možebitne etičke i regulirane globalizacije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nitko ne zna u komu čuči genij </p>
<p>Zašto ne razmišljamo da i među djecom branitelja ima izvrsnosti koja će doći do izražaja malo kasnije, ili će otpasti, kao i ostali koji neće zadovoljiti na studiju. Zašto im ne dati priliku, koja nije privilegij nego obveza društva</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Tko bi mislio da će siromašni lički dječačić, Nikola Tesla, postati genij. Jednako tako i mali dječak iz Otavica kad je pasao ovce, Ivan Meštrović, ili onaj iz podravskih Hlebina, Ivan Generalić. Svi su oni iznenadili sve koji su ih poznavali, a i one koji ih nisu poznavali. Einstein je, kažu, bio loš iz matematike itd.</p>
<p>Kad danas pratim polemike u vezi tobožnjih privilegija kod upisa djece branitelja, sjećam se školske godine 1953/'54. kad nas se više od tisuću prijavilo za upis na medicinu. Budući da se primalo samo 250 kandidata, polagali smo eliminacijski prijamni ispit i ja sam bio među onima koji su ga položili. Nezadovoljstvo je bilo veliko i tada je Moša Pijade, član Politbiroa KPJ-u i jedan od najbližih Titovih suradnika, jednostavno naredio da se moraju upisati svi, a ne samo oni koji su položili prijamni ispit. </p>
<p>I naravno, tako je bilo unatoč tomu što Medicinski fakultet nije bio u mogućnosti kadrovski, prostorno i vremenski podnijeti toliko opterećenje. Dakle, uz izvrsnost upisala se i masa prosječnih i ispodprosječnih studenata. Prva godina studija bila je selekcija, nova utakmica. Tko je gubio prvu godinu, gubio je pravo na ponovni upis. Na drugu godinu nas je prešlo nešto malo više od 250, ali među nama je sad bilo, iako malo, i onih koji nisu bili zadovoljili na prijamnom ispitu. Pouzdano mogu svjedočiti da u toj utakmici nije bio privilegiran ili označen bilo čime onaj koji je prijamni ispit položio. Selekcija je bila stvarno objektivna.</p>
<p>Ovim uvodom želim kazati da sada kao umirovljeni sveučilišni profesor, kad ne moram misliti na svoj reizbor, mogu objektivnije iznijeti što mislim o sadašnjoj žustroj raspravi u vezi upisa djece branitelja na izabrane fakultete s potporom. Sveučilište uvijek gleda na svoje mogućnosti glede ostvarenja programa izvrsnosti, a to, naravno, teže postiže većim brojem studenata. Mnogi u društvu ističu da im je dosta bilo kakvih privilegija koje su trpjeli u jednoumlju. Djetetom »palog borca« tretiralo se i čovjeka s pedeset godina i to je stvorilo alergijsku reakciju na bilo što slično. Ima i roditelja koji su svoje sinove skrivali po Austriji, Njemačkoj, Italiji itd. za vrijeme Domovinskog rata, pa kako se i mnogi od njih ne mogu upisati jer nisu kvalitetni, galame na »privilegije« djeci branitelja, ne bi li kroz tu galamu progurali i svoju djecu. I to je ljudski i razumljivo.</p>
<p>No, ono što nije ljudski i nije razumljivo jest to što se djeca branitelja, ni kriva ni dužna, proskribiraju, i daje im se biljeg profitera. Vrlo smo brzo zaboravili, a nekima to nije ni poznato, niti imaju u sebi osjećaj da to razumiju, kako je to kad su u ona tmurna praskozorja odlazili očevi te djece braniti dom i Domovinu. Djeca nisu kamenje da nisu osjetili neizvjesnost i strah i ona su bila oštećena emotivno, materijalno i društveno kroz dugo razdoblje rata i poraća. A što je s onima koji oca nisu dočekali, ili mu još traže kosti? Što je s onima kojima se otac vratio u kolicima, na štakama i sl? Kakvo su djetinjstvo i kakav razvitak imala ta djeca onih očeva koji su stvorili našu državu? Nepravedno ih je stavljati u usporedbu s onom populacijom djece koja rat nisu ni osjetila i koja su imala sve za svoj razvitak. Nitko se ne zalaže da zbog posljedica rata zanemarimo rat za izvrsnost naših studenata, stručnjaka ili znanstvenika, ali zašto ne razmišljamo kako i među djecom branitelja sigurno ima te izvrsnosti koja će doći do izražaja malo kasnije, ili će otpasti, kao i ostali koji neće zadovoljiti na studiju. Zašto im ne dati priliku koja nije privilegij nego obveza društva da razumije kako će kasnije posijana pšenica kasnije i roditi? A tko može jamčiti koji će klas biti bolji, a koji lošiji? </p>
<p>Fakultete razumijem jer sam svjestan što znači pretrpanost učionica, što znači Bolonjski proces, koji ne trpi izostanke s nastave i što to znači za obveze nastavnika, koji ni pod koju cijenu neće podbaciti, a to znači crnčenje u pravom smislu te riječi.</p>
<p>Pravedna selekcija učinit će tijekove normalnijima, ali je sigurno da će i jedan dio sada nepravedno označene djece ostati među izvrsnima. Pa zašto im onda ne dati priliku uz potporu zbog onog što su izgubili u odnosu na druge! Najgore je i to treba zaustaviti, etiketiranje te djece i pogoršani odnos prema njima. Ustavni sud je pokazao svu svoju pamet i nije se upustio u presudu što je ustavno, a što neustavno u tom pitanju. Njihovi su očevi omogućili ovaj Ustav, a piše li sve u njemu piše druga je stvar. Budimo razumni, pošteni i pravedni. To piše u svakom Ustavu. </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor i doktor znanosti</p>
<p> u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Mladi svećenici pred višestrukim opasnostima </p>
<p>Od mladih svećenika javnost očekuje svježinu, toliko potrebnu Crkvi, ali s dozom neizvjesnosti i bojazan neće li se oni brzo uklopiti u već ustajale modele razmišljanja i djelovanja u Crkvi koji očito više ne zadovoljavaju šire slojeve ljudi</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ</p>
<p>Srpanj i kolovoz mjeseci su mladomisničkih slavlja novozaređenih svećenika, kojima je Katolička crkva u Hrvatskoj, Bogu hvala, bogatija na ponos Crkvi i narodu kojima će služiti. Vrijedna je pozornosti doživotna odluka u duhovnome se pozivu posvetiti Kristovoj službi, to više u vremenu kad je čovjek odlučio posve raskinuti s religijom i vjerom, kad mu pogled u onostrano zamagljuje prevelika briga oko isključivo ovozemne stvarnosti. U vremenu kad se svijest i duh ovodobna čovjeka načelno, ali i stvarno, odvojio od kršćanskih izvora, tim više i tek zaređeni svećenici bit će izloženi sve većim izazovima u obavljanju svoje službe. Prevladavajući i razarajući društveni mentalitet materijalizma, hedonizma i samodostatnosti, kojemu su ponekad skloni i nesavršeni članovi Kristove Crkve, bacio je u drugi plan ljudske, duhovne i etičke vrednote. Sve se mjeri očima zarade, užitka i sebičnosti. </p>
<p>Ipak, Katolička crkva rješenje problema nipošto ne vidi u zatvaranju ili bježanju od konkretne stvarnosti, ma kako se gdjegod doimalo da su se i predvodnici Kristova stada pomirili s takvim općim mentalitetom i ponašanjem većine. No, ići »linijom manjega otpora« značilo bi iznevjeriti Kristov primjer ostavljen Crkvi kao putokaz. Od mladih svećenika javnost s pravom očekuje svježinu, toliko potrebnu Crkvi, ali s dozom neizvjesnosti i bojazan neće li se oni brzo uklopiti u već ustajale modele razmišljanja i djelovanja u Crkvi koji očito više ne zadovoljavaju šire slojeve ljudi. U novim, »suvremenim« oblicima života, u kojima se čovjek pokušava osloboditi svake navezanosti na postavljene autoritete, pa i one religiozne, s ciljem posjedovanja potpune slobode, od iznimne je važnosti ponuditi čovjeku pravi i istinski izlaz iz okova kojima se je sam dao okovati.</p>
<p>Vrlo važnim se čini pitanje hoće li se novozaređeni službenici Crkve moći othrvati vidljivoj, a pogubnoj slici našega društva, koja donekle »nagriza« i Crkvu u kojoj su poslani djelovati? Jer mladi su svećenici višestruko u opasnosti pokleknuti pred današnjim izazovima. Prvo, za svećenički život u materijalističkome i hedonističkome svijetu poprilično su neiskusni; drugo, takva sredina pogoduje gušenju senzibiliteta za duhovnu stvarnost, pa će im kako nastup tako i življenje biti otežani. Jer - složit ćete se - nije ni ljudski ni moralno uz obijesno vozilo ili bogati stol moralizirati ili propovijedati socijalnu pravdu, u okruženju u kojemu većina populacije ne živi »na visokoj nozi«. </p>
<p>Takvim okolnostima i okruženju novozaređeni će se službenici Crkve uspješno moći suprotstaviti tek osobnim životnim primjerom nenavezanosti na okove ovoga svijeta i mentaliteta, bez čega nije moguća potpuna predanost pozivu, a time ni autentičan život.</p>
<p>Autor je profesor rimokatoličkoga vjeronauka</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Osjećaju da trebaju pomoći</p>
<p>Neki dan sam putovao avionom za Split. Budući da teško hodam sa štakom, a imao sam i prtljagu, na ulazu u aerodromsku zgradu djelatnik aerodroma ponudio mi je pomoć. I ne samo da nisam trebao čekati i proći formalnosti, već mi je osigurao aerodromski automobil koji me je dovezao do aviona. U Splitu se ponovila ista procedura. Nakon silaska iz aviona, opet su se našli aerodromski djelatnici koji su organizirali automobil kojim sam se dovezao izravno do autobusa za Split. Ma koliko me razveselila ta pažnja koja je podsjećala na državni protokol, htio bih istaknuti nešto drugo.</p>
<p>Tijekom tih zbivanja imao sam osjećaj da ti djelatnici to ne rade zato jer je to u opisu njihova radnog mjesta, već da kao ljudi osjećaju da trebaju pružiti pomoć nekome kome je potrebna. Europa nam u mnogo čemu mora biti uzor, no možda u nas ipak postoje neke stvari u koje se mogu ugledati naši europski prijatelji.</p>
<p>TUGOMIR ŠURINA, ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kako uspostaviti trajni mir</p>
<p>Svjedoci smo nove krize na Bliskom istoku. Opet se puca, ljudi, većinom civili, ginu, cijena nafte raste, kraja se ne vidi. Vjerojatno će se pod međunarodnim pritiskom sve pomalo smiriti, ali ne zadugo. Ujedinjeni narodi bi se trebali vrlo ozbiljno angažirati da se napokon uspostavi trajni mir na Bliskom istoku, na opće zadovoljstvo Izraelaca i Palestinaca. Osnovna pretpostavka takvoga trajnog mira dvije su potpuno slobodne i nezavisne države, Izrael i Palestina. Od rijeke Jordana treba povući crtu do Sredozemnog mora i na njoj uspostaviti strogo kontroliranu granicu. Sve sjeverno od te crte je suverena država Palestina, a južno je suverena država Izrael. Središnji dio Jeruzalema, gdje su sveta mjesta triju religija, treba biti posebno eksteritorijalno područje pod trajnom upravom židova, muslimana i kršćana. </p>
<p>Vjerojatno ni Izraelci ni Palestinci (pogotovo ne hamasovci, hesbolahovci i sl.) ne bi htjeli ni čuti za gore opisanu podjelu, ali bi pod međunarodnim pritiskom i uz odgovarajuće financijske stimulacije ipak pristali na takvo ili neko slično rješenje.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Očistimo Hrvatsku od olupina! </p>
<p>Prekršitelj se kažnjava sa samo 100 kuna</p>
<p>Akcija »Očistimo Hrvatsku od automobilskih olupina«, u suradnji Ciosa i Auto Blitza, traje već dvije godine. Idejni začetnik Romeo Ibrišević kaže da je do sada uklonjeno više od dvije tisuće napuštenih vozila. Njegovom intervencijom u četvrtak je odnesena i »peglica« koju je netko ostavio na Sljemenskoj cesti.</p>
<p>»Glavni nadzornik Parka prirode Medvednica obavijestio me o olupini na Sljemenskoj cesti, koju smo odmah maknuli, ali to nije prvi slučaj da nesavjesni građani uništavaju parkove prirode i na taj način. Samo u prošlih mjesec dana, na Sljemena su ostavljena dva stara automobila. Olupine nalazimo u nacionalnim parkovima i rijekama«, kaže Romeo Ibrišević i smatra da treba postrožiti zakone i povećati kazne za neodgovorne građane. </p>
<p>Glavni nadzornik Parka prirode Medvednica Miroslav Đurik kaže da su olupine na Sljemenu česta pojava. »Ovaj automobil primijetili smo 7. srpnja jer je ostavljen u blizini naše upravne zgrade, ali čekali smo nekoliko dana hoće li se pojaviti vlasnik«, kaže Miroslav Đurik. Budući da nitko nije došao po automobil, obavijestili smo policiju, koja je 20. srpnja obavila očevid. </p>
<p>No, kako kaže zamjenica glasnogovornika MUP-a Emina Lišić, takvi slučajevi nisu u policijskoj ti. »Policija je dužna obavijestiti komunalne redare, a odluke o kažnjavanju osoba, za koje se utvrdi da su ostavile automobilske olupine, također su u njihovoj nadležnosti«, rekla je Emina Lišić. </p>
<p>Prema riječima Miroslava Đurika, nakon obavljenog očevida, »olupinu automobila u međuvremenu je netko gurnuo s ceste pa su morali reagirati i ukloniti ga«. </p>
<p> Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo i komunalne poslove, kaže da su kazne za ostavljanje olupina na javnim površinama 100 kuna. »Zadatak komunalnih redara jest naplata kazne i obavijest o tome gdje se nalazi olupina. Ona se zatim odvozi na deponij i reciklažu«. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Vlakom je brže i ugodnije! </p>
<p>Nakon pola sata vožnje, eto nas u Savskom Marofu, na krcatoj željezničkoj postaji. Kakva li je tek kad nisu školski praznici?! </p>
<p>Pospanci na kolodvoru. Razasuti ruksaci, pokoji sneni zagrljaj, pogled na sat. Otkucala je peta ura! Jutarnja. Čekamo vlak za Savski Marof. Prigradski. Oni s ruksacima, sigurni smo, neće s nama. »Neka im je sretno do najljepšega mora!«, ispratismo ih mislima. </p>
<p>Škripa kočnica. Vlak se zaustavlja, putnici izlaze, vreva na peronu. »Vlak za Podsused, Zaprešić, Savski, Marof, polazi s trećeg perona petog kolosijeka«, začu se glas sa zvučnika. »To je naš!«, razveselismo se. Ulazimo u njega. Gotovo je prazan. </p>
<p>U jednome od vagona - glasni smjeh. Gospođe, kažu da su iz Siska, putuju na posao. U »Kamensko«. Prepričavaju jučerašnje zgode.</p>
<p>»Ne bismo o imenima! Na poslu bi bilo svakakvih priča«, kaže jedna ne želeći se predstaviti. »Ispričamo se i 'ispušemo' na putu jer, kad dođemo na posao, 'zgrbi' kičmu i hvataj normu!«, nadoveže se njezina kolegica. Obje su put Zagreba krenule u četiri ujutro. Do Zagreba jednim, a od Glavnoga do Zapadnoga kolodvora drugim vlakom. I tako svaki dan. Gospoda Marijani, jedan Gavić, drugi Haramina, s posla (iz noćne smjene) putuju do Zaprešića. »Dobro je, zadovoljni smo!«, ne baš pričljivo, dok se vlak polako zaustavljao na stanici, rekoše nam suputnici, oboje zaposleni u HŽ-u. </p>
<p>Prolazimo dalje vagonom. Iz kuta, gledajući kroz prozor, smješka nam se Ankica Jagačec. Vlakom putuje do Savskog Marofa, a dalje autobusom do Laduča. »Putovanje je ugodno, nema gužve kao u Zagrebu, još da vlak ide češće ... «, prokomentirala je gospođa Ankica. Ponekad putuje sama, ponekad s kolegicama, a vrijeme joj, kaže, brzo prođe. I nama je! </p>
<p>Nakon pola sata vožnje, eto nas u Savskom Marofu, na krcatoj željezničkoj postaji. Kakva li je tek kad nisu školski praznici?! A, sad nazad, preko Zagreba do Dugog Sela. </p>
<p>»Dobro jutro! Vozne karte na pregled, molit ću!«, začu se kondukter Branko Zelenković. U jednoj smjeni, objasnit će, ponovi to i nekoliko desetaka puta. </p>
<p>»Nemojte me slikati! Nemojte mene, nisam kupila pokaznu kartu, zaboravila sam! Ne švercam se!«, vadeći iz novčanika 200 kuna zavapi jedna putnica. Ostavljamo je. Krenusmo dalje. U drugi vagon. </p>
<p>»Kad sam sâm slušam kaj drugi pričaju, da bi kad dođem na posao i ja imal kaj pričati«, kroz smjeh nam kaže Mladen Jurak. »Tri sam godine na posao putovao automobilom, a onda sam rekao - dosta! Ne zbog novca, nego živaca. Kod nas u Zaprešiću stalno se nešto kopa pa mi do posla ponekad treba i sat i pol. Vlakom je brže i ugodnije«, ispričao je Jurak. </p>
<p>Gospođe Anđela, Ankica i Paula iz Savskog Marofa kažu da je vožnja prekratka za dugu priču pa su tek 'površno' komentirale sušu i usahlu, požutjelu travu na poljima. Sve do Vrapča, kada im je pogled skrenuo na divlji deponij uz samu prugu. »Svaki dan je sve veći, još malo i smeća bu' sve do centra Zagreba«, u šali su komentirale. </p>
<p>Ubrzo stigosmo i do Glavnoga kolodvora. Većina putnika napušta vlak. Do Sesveta je gotovo prazan. U njemu ostaju tek oni koji se, iz noćne smjene, vraćaju kući. U Dugo Selo. Jedan od njih, Marko Jukić, otkriva nam da honorarno radi kao noćni čuvar. U mirovini je i, kaže, mora nešto dodatno zaraditi. »Lijepo je putovati vlakom. I nije skupo. Imam pokaznu kartu, a od Čulinca do Dugog Sela dođem za petnaestak minuta«, ispričao je Marko. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Planinarske domove vratimo planinarima! </p>
<p>»O tome kako grad brine o planinarskim domovima, najbolje svjedoči dom Željezničar ili lječilište na Brestovcu. O tome govori i činjenica da su, kao vlasnici, 15 godina nakon osnivanja hrvatske države, u zemljišnim knjigama još uvijek upisani narodnooslobodilački odbori. Takve oznake, među ostalima, imaju Runolist, Puntijarka, Risnjak i Grafičar. Mislimo da planinarski domovi trebaju ostati u vlasništvu planinarskih društava, koja su ih izgradila i brinu se o njima«, rekao je Jozo Radoš, na konferenciji za novinare, ispred oronulog Željezničara.</p>
<p>»Planina stenje pod skijalištem jer ne može podnijeti reflektore, topove i toliku količinu umjetnoga snijega, kao ni električnu energiju i vodu, koju je za to trebalo dovesti. Na tu je megalomaniju »ulupano« 200 milijuna kuna, umjesto da su obnovljeni svi planinarski objekti«, rekao je Radoš. </p>
<p>Dok traje sudski spor koji su planinarska društva pokrenula kada je Grad Zagreb preko trgovačkog društva »Medvednica« 2001. pokušao preuzeti vlasništvo domova, objektima upravljaju planinarska društva, što je jedina dobra posljedica sporosti pravosuđa, rekao je Radoš. No, time je, kaže, otežano upravljanje tim objektima. Radoš očekuje odgovor od Gradske skupštine na pitanje da li je u međuvremenu bilo pokušaja nagodbe s društvima i u kojoj je fazi sudski postupak. </p>
<p>Nakon toga će zagrebački HNS-liberalni demokrati pripremiti prijedlog rješenja za Gradsku skupštinu ili Hrvatski sabor. To će vjerojatno biti inicijativa da se ukine Odluka Skupštine iz 1996., kojom je Grad preuzeo upravljanje domovima, ili prijedlog da se mijenja Zakon o sportu iz iste godine, koji je omogućavao razvlaštenje planinarskih društava. [M.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Čeka se prostor za terapijsko jahanje </p>
<p>Udruga Krila terapijskog jahanja, koja pomaže gotovo stotini korisnika, osoba s invaliditetom, ne djeluje od lanjskog prosinca zbog neriješenih uvjeta rada. Budući da je površina od šest hektara na Gornjem Bukovcu, s konjušnicom i konjičkom arenom, u vlasništvu je tvrtke Imes iz Ivanca, Udruga Krila prisiljena je ishoditi novu lokaciju.</p>
<p>»Grad Zagreb obećao je osigurati nove prostore ili urediti sadašnje, koje bi otkupio od tvrtke Imes«, kaže Marija Jakopanec, tajnica Udruge Krila. Dok se čeka odluka Grada, na adresi Udruge raste lista čekanja. Na terapijsko jahanje predbilježilo se 112 zainteresiranih, većinom djece. »Dok ne riješimo problem prostora, ne možemo provoditi terapije. Nemamo ni natkrivenu arenu pa nas onemogućuje i svaka kiša«, kaže Jakopanec. Udruga Krila ima 12 terapijskih konja. Rehabilitacijsko jahanje smanjuje spazme, povećava mobilnost i izdržljivost, pomaže cirkulaciji i psihosocijalnoj integraciji odraslih i djece s invaliditetom.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Polaganje vijenaca na Mirogoju </p>
<p>U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, danas u 10.30 sati, delegacija Grada Zagreba, predvođena gradonačelnikom Milanom Bandićem, položit će vijence na grobove poginulih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava rata - na grobnicu Kenotaf na Krematoriju, pored Središnjeg križa u Aleji branitelja i na grob dr. Franje Tuđmana. </p>
<p>Odjel za branitelje Grada Zagreba obilježit će Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, zajedno s predstavnicima Udruga proizašlim iz Domovinskog rata. Danas u 10 sati položit će vijence kod središnjega križa na Miroševcu, u 10,30 sati na Mirogoju, potom ispred Masovne grobnice Kenotaf, Središnjega križa i na grob prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.</p>
<p>Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u subotu će se slaviti na Trgu bana Jelačića, Bundeku i Jarunu. Prigodom 11. godišnjice trijumfalnog oslobađanja okupiranih dijelova Hrvatske, na Jelačić placu će, s početkom u 20.45 sati, nastupiti kvartet saksofona Dona Lee. Slavlje će na Bundeku početi u 9 sati domoljubnim pjesmama. Uprava Jaruna, u povodu praznika na Malom jezeru, organizira cjelodnevne besplatne sportsko-rekreacijske programe. </p>
<p>Od 10 sati posjetitelji će moći igrati speedminton, stolni tenis, mini-golf, badminton, odbojku na pijesku i ploviti kajakom. U 16 sati održat će se spasilački edukativni i likovni program za mališane, a u 18 sati aerobik. [T.M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Pijavica poharala šumu i kamp kod Fažane </p>
<p>Srušeno je oko stotinu stabala / Drveće je u autokampu uništilo desetak automobila i kamp-prikolica, te desetak bungalova </p>
<p>PEROJ</p>
<p> - Pijavica koja je stigla s mora, poharala je u četvrtak poslije podne Perojsku šumu u općini Fažana - u roku od 15 minuta. Dvije su osobe lakše ozlijeđene, strušeno je više od stotinu stabala, oštećeno desetak bungalova u autokampu »Pineta Fažana« te desetak vozila i nekoliko kamp-prikolica. Prizor nakon pijavice djelovao je uistinu katastrofalno. Pijavica koja je došla sa strane Brijuna rušila je sve u potezu od sedam kilometara, no najviše je nastradao spomenuti autokamp te susjedne privatne parcele, većinom s kamp-prikolicama. Upravo na granici autokampa, gospođa Zora Lerić i njezin sin Marin jedva su izvukli živu glavu, kad se na njihovu kamp-prikolicu srušio stoljetni bor. »Ja sam ležala u kamp-prikolici, kad me sin odjednom povukao i bacio na vrata. Jedva smo u brzini izišli i spasili se. Spasio nas je Bog i Gospa Marija Bistrička«, još uvijek u šoku pričala nam je neozlijeđena gospođa Zora, čija je prikolica potpuno zdrobljena, a sin i ona izvukli su se kroz otvor od 40-ak centimetara. Stablo koje je palo zaustavilo se na granama kojima se zabilo u tlo i koje su ga zadržale da i njih ne zdrobi. </p>
<p>Šteta još nije procijenjena, no bila bi i veća da je pijavica kojim slučajem skrenula malo ulijevo na područje kampa u kojemu su šatori, koji ne bi izdržali što i betonski bungalovi ili kamp-prikolice. U autokampu »Pineta« bilo je oko 1200 turista, od kojih je 200 već otišlo. </p>
<p>Zbog nevremena nasukan brod</p>
<p>Zbog snažnoga nevremena koje je danas poslije podne zahvatilo područje južne Istre, pulska Lučka kapetanija zaprimila je oko 17,30 sati obavijest motornoga broda "Mikula« da je jedna putnica u šoku, a pet minuta kasnije da je u brod počela prodirati voda, izvijestio je u četvrtak navečer kapetan pulske Lučke kapetanije Josip Lazarić.</p>
<p> Brod Mikula je sa 44 putnika iz Rovinja plovio prema Fažani.</p>
<p> Nakon što je u 17,35 sati posada izvijestila Kapetaniju da je voda počela naglo prodirati u brod upućeni su da u uvali Kolona iskrcaju putnike te da se brod nasuče.</p>
<p> Na mjesto događaja upućena je hitna medicinska pomoć, koja je preuzela dvije putnice koje su bile u šoku, dok su ostali putnici iskrcani na obalu. </p>
<p> Također je upućena i brodica Lučke kapetanije radi izvidnih radnji. [S. Brnabić /Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Razorni tajfun usmrtio šest ljudi</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - U naletu razornog tajfuna Prapiroon u prteklih dva dana poginulo je šest ljudi, a 15 ih je teško ozlijeđeno. Više tisuća ljudi bilo je primorano napustiti domove, a šteta se broji u milijunima dolara. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U eksploziji busa poginulo 11 putnika</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Iz još neutvrđenih razloga u četvrtak uutro eksplodirao je gradski autobus u gradu Tianzhou u sjeverozapadnoj kineksoj pokrajini Guizhou. Poginulo je 11 putnika, a dvadesetak ih je zadobilo teško ozlijeđeno. Policija intenzivno istražuje uzroke razorne eksplozije. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nasukao se kit težak 36 tona</p>
<p>CAPE TOWN</p>
<p> - Maritimni biolog iz Južnoafričke Republike spaljuje kita koji se nasukao na plaži Kommetje nedaleko Cape Towna. Kit težak 36 tona uginuo je nedugo nakon nasukavanja, a kako se nasukao na plaži koja je vrlo popularna među turistima, valjalo je brzo reagirati. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Žene imaju kvalitetniji san od muškaraca</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Novo istraživanje o snu, kvaliteti sna i spavanju objavljeno u zadnjem broju stručnog časopisa American Journal of Epidemiology pokazalo je da postoje značajne razlike u »zakonitostima« spavanja kod muškaraca i žena, kod bijelaca i crnaca te kod osoba s različitim prihodima. Istraživanje čije je rezultate na internetskim stranicama objavila američka udruga The National Academies, također otkriva da su sudionici istraživanja bili uvjereni da su spavali dulje nego što objektivno jesu. Prema rezultatima, žene općenito imaju kvalitetniji san od muškaraca. Tijekom noći žene prosječno spavaju šest sati i 42 minute, u odnosu na muškarce koji spavaju šest sati i šest minuta. Kada je riječ o crnoj rasi, ustanovljeno je da i žene i muškarci spavaju prosječno gotovo sat vremena manje od bijelaca, žene pet sati i 54 minute, a muškarci pet sati i šest minuta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Čekali satima za Arsenal uživo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Već od 8.30 sati ujutro u četvrtak počele su se formirati kolone ljudi željnih ulaznica za utakmicu 3. pretkola Lige prvaka između Dinama i Arsenala 8. kolovoza na maksimirskom stadionu. Iako je prodaja ulaznica počela u podne, pred Dinamovim kioskom na Kvaternikovom trgu i »južnoj« blagajni maksimirskog stadiona mnogi su odlučili doći ranije i čekati nekoliko sati za jednu od 33 tisuće ulaznica koliko je pušteno u prodaju. [Lj. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Predstavljen lijek protiv ptičje gripe</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> - Na konferenciji za novinare tajlandskog Ministarstva znanonsti i tehnologije u četvrtak je predstavljen lijek protiv ptičje gripe prozvan »GPO-A-Flu«. Tajlandski znanstvenici ubrzali su istraživanja na lijekovima protiv ptičje gripe zbog sve češćih pojava te bolesti koja hara među peradi, ali i ljudima. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Seksualno nezadovoljena supruga pozvala upomoć policiju</p>
<p>FRANKFURT</p>
<p> - Policija u njemačkom gradu Aachenu u srijedu usred noći primila je neobičan telefonski poziv, kada je jedna nezadovoljna supruga pozvala dežurne policijske zaposlenike da interveniraju budući da njezin suprug nije želio ispuniti svoje bračne dužnosti. Nakon što je bračni par nekoliko mjeseci spavao u odvojenim krevetima, bez ikakva seksualnog kontakta, 44-godišnja supruga odlučila je prekinuti takvu praksu, probudivši svojeg 45-godišnjeg supruga usred noći, tražeći da dotični obavi svoju bračnu dužnost. S obzirom da ju je suprug odbio, izbila je žestoka svađa nakon koje je iznervirana Njemica pozvala policiju ispričavši o čemu se radi i zatraživši njihovu intervenciju. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Izazovi trogirske »Aide« </p>
<p>Novi prostor Kamerlenga nameće i neka nova redateljska rješenja, kaže redatelj Petar Selem </p>
<p>Nakon pola stoljeća izvođenja na drevnoj pozornici Peristila, slavna Verdijeva opera »Aida« ove se nedjelje prvi put seli u novi scenski prostor. </p>
<p>Premijerna obnova toga glazbeno-scenskog remek djela održat će se u trogirskoj Tvrđavi Kamerlengo iz 15. stoljeća, a na pozornici će zablistati ponešto izmijenjena predstava koju je još 1997. godine režirao Petar Selem. »Aidina« selidba u Selemu istodobno izaziva radost i tugu, no skloniji je pozitivnijem stavu i mišljenju da se opera premješta u fascinantni grad s bogatom kulturnom tradicijom i, što je još važnije, bit će izvedena u izazovnom scenskom prostoru. Izvanredna akustika, odgovarajući ambijent te veća pozornica i gledalište samo su neke od prednosti velebnog Kamerlenga.</p>
<p>Novi prostor nameće i neka nova redateljska rješenja premda nukleus predstave i njezina duboka bit, kaže Selem, ostaju isti. Ipak, opera će u nekim važnim sastavnicama biti dosta izmijenjena. »To se posebice odnosi na skupne prizore koji dobivaju novu dimenziju na pozornici od 23 metra. Bit će i novih naglasaka u glumi, jer prostor Tvrđave nameće snažnija i zornija rješenja od intimnijeg Peristila. Kostimi Danice Dedijer i Irene Sušac ostaju isti, osim što će, uz izmjenu sitnih detalja, biti prilagođeni novim pjevačima«, ističe Selem.</p>
<p>Scenografija Zlatka Kauzlarića Atača također će doživjeti stanovite izmjene, no dobro se uklopila u trogirski ambijent. »Ulaskom Atačeve konstrukcije u tvrđavu dobili smo citat egipatske umjetnosti, vizualnog svijeta i likovnog znakovlja. Nije riječ o kričavim, upadljivim bojama, nego scenografiji prigušenih sivkastih tonova sa zlatnim akcentima«, kaže redatelj. U vječnoj ljepoti »Aide« uživat će brojni Trogirani, Splićani i strani turisti koji se već nekoliko dana raspituju za cijene ulaznice, imena solista, redatelja i dirigenta. Dolazak na predstavu neće ih razočarati, jer će dirigentsku palicu preuzeti maestro Ivan Repušić, uz vrhunsku pjevačku postavu.</p>
<p>Selem ističe kako ni u jednoj dosadašnjoj splitskoj »Aidi« nije imao cjelovitiju ekipu. Najdelikatnije pitanje Radamesa riješeno je odabirom izvrsnoga mladog bugarskog tenora Kamena Čaneva, pjevača pred kojim je blistava budućnost. »Čanev je scenski okretan, glumstven i lijepo izgleda. Tu je i Olga Romanko u ulozi Aide, koja je postigla blistavu međunarodnu karijeru i jedna je od prvih zvijezda u opernom svijetu. Mladi bugarski bariton Kiril Manolov (Amonasro) također je veliko otkriće, a tu su i izvrsni Ivica Čikeš (Ramfis), Ante Jerkunica (Egipatski kralj), Saša Jakelić (Egipatski glasnik), Zlatomira Nikolova (Amneris) i Barbara Othman (Egipatska svećenica). </p>
<p>Osim što su kvalitetni pjevači, svi navedeni umjetnici su i odlični glumci, što se u operi rijetko događa«, tvrdi Selem. </p>
<p>Veliki projekt premještanja »Aide« iz Splita u Trogir, te gostovanja brojnih glazbenih, dramskih, koncertnih i plesnih programa 52. splitskog ljeta u još nekim susjednim gradovima Selem naziva kulturnom misijom koja treba postati tradicija. Odluka o premještanju »Aide« u Tvrđavu Kamerlengo nije donesena na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i bez pomna promišljanja, a operni tim koji je tu predstavu osmislio, smatra kako bi bilo dobro da ona opstane u novom prostoru. No, Kamerlengo je vrlo podatan ambijent u kojem se mogu izvoditi i neka druga operna djela. »Nisam sklon mišljenju da 'Aidu' fiksiramo uz Kamerlengo kao što je to slučaj s Peristilom, uz koji je vezana povijesno i kulturno. To, međutim ne znači da trogirska 'Aida' mora doživjeti sudbinu one koja je plesala samo jedno ljeto«, tvrdi Selem. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Boje i oblici hrvatskog juga</p>
<p>Više od dva stoljeća hrvatski kipari i slikari nadahnuti bojama i oblicima dalmatinskih krajolika iskušavaju jezik umjetnosti nastojeći dočarati ljepotu Jadranskog mora i obale. No, koliko su stranci upoznati s hrvatskom umjetnošću</p>
<p>Jedan od najvećih literarnih pobunjenika 20. stoljeća Henry Miller, siromašni američki pisac gotovo uvijek prazna želuca i bez centa u džepu, u svom epohalnom romanu »Rakova obratnica« o Parizu (gdje je jedno vrijeme radio kao korektor) zapisao je: »Uzgojio sam neku blagu vrstu ludila, mislim da se zove eholalija. Svi ostaci noćne korekture plesali bi mi na vrhu jezika. D a l m a c i j a – u ruci sam imao korekturu nekog oglasa za taj predivni biser među ljetovalištima. Dobro, Dalmacija. Sjedneš na vlak i ujutro ti se svaka pora na koži znoji, a grožđe bubri da prsne iz opne. Mogao sam raspredati o Dalmaciji sve od velikog bulevara do palače kardinala Mazarina. Ne znam čak ni gdje je na mapi, ne želim ni saznati, ali u tri sata ujutro sa svim onom olovom u žilama i odjećom zasićenom znojem i metvicom i zveketom linotipa i onim pivskim brbrljarijama, na koje sam osuđen, sitnice kao što su geografija, lokalna odjeća, govor, arhitektura, ne znače ni koliko je crno pod noktom. S tim malim komadićkom Dalmacije, koji počiva u mojim uzdrhtalim živcima poput hladne oštrice noža, mogu doživljavati najdivinije senzacije putovanja«. </p>
<p>Ako je veliki američki pisac zaljubljen u Europu »naletio« na štivo o Dalmaciji, što tek reći za trenutno globalno medijsko otkriće hrvatskih prirodnih i kulturnih ljepota u svim svjetskim medijima? Koliko su stranci uopće upoznati s bogatstvom slikarskog i kiparskog stvaralaštva, napose onoga nadahnutog Jadranskim morem? Koliko hrvatska kultura promiče likovnu baštinu Istre, Primorja i Dalmacije?</p>
<p>Bez sumnje, hrvatski je jug dubinski obilježio slikarstvo i kiparstvo nekih od najvećih domaćih umjetnika koji su uvršteni i u europske preglede likovne umjetnosti. Nije li Emanuel Vidović davno svojim sjetnim i melankoličnim vizurama Splita stvorio jedno od najuzbudljivijih likovnih djela, podjednako snažno kao i u venecijanskih vedutista? Nije li Celestin Medović zapalio platna pelješkim vizurama i čarobnim vrijesom? Gdje su tek sva ona druga djela od Mencija Clementa Crnčića, Vladimira Becića, Frane Šimunovića, Jurja Plančića, Cvijete Job, Gabrijela Jurkića, Otona Postružnika, Vilka Šeferova, Jerolima Mišea, Marijana Trepšea, Ernesta Tomaševića, Ante Kaštelančića, Zlatka Price, Ive Kaline, Vjekoslava Paraća, sve do Zvonimira Mihanovića, da nabrojimo tek neke ugledne umjetnike vezane dijelom ili cjelinom opusa uz more. </p>
<p>A što je sa suvremenicima, među kojima su nas neki i ne tako davno napustili? Nedavno je u Zagrebu predstavljena izložba Mladena Veže koji iako neko vrijeme Parižanin, cijeli život slika voljeni Brist s kamenim kućicama, maslinicima i čempresima jer je dobro znao da slikarsko nadahnuće može potražiti i u vlastitu domu, ne odlazeći u veliki svijet.</p>
<p> Istra, ta mitska »čarobna« zemlja u koju su bili zaljubljeni Rimljani, duboko je nadahnjivala i hrvatske umjetnike. Najveći talijanski teoretičar umjetnosti 20. stoljeća Giulio Carlo Argan napisao je za Dušana Džamonju da je »najveći simbolist našeg vremena«. I dandanas Džamonja u svom parku skulpture u Vrsaru predstavlja djela u kojima je tako sudbinski istraživao skulpturu da su njegovi radovi uvršteni u svjetske preglede umjetnosti. (Prije dvije godine izlagao je skulpture i skice arhitektonskih projekata u Kraljevskom društvu britanskih arhitekata u Londonu.)</p>
<p> I pokojnog velikana apstrakcije Edu Murtića Istra je više puta nadahnula za raskošne apstraktne cikluse. U njoj je svake godine boravio po nekoliko mjeseci. U Istri je i Ljubo de Karina (Brseč) koji već desetljećima, fasciniran kulturom kamenog doba, stvara snažna kiparska djela kojima oplemenjuje istarske pejzaže. U Labinu već tri desetljeća kiparski simpozij Dubrova (kojem je cilj prerasti u europski park skulpture) vodi kipar Josip Diminić koji je tamo ugostio više od 80 kipara iz Azije, Europe i Amerike. </p>
<p> Sâmom Diminiću rodno tlo uvijek je bilo izvorište nadahnuća za neke od najpoetskijih radova suvremenog hrvatskog kiparstva. U tom gradu živi slikarica Jasna Maretić koja već godinama slika fascinantni svijet hrvatskog priobalja. Dean Zahtila je pak u nadzemlju labinskog rudnika otvorio likovni klub »Lamparna« u koji dolaze europski umjetnici, a u podzemlju rudnika u suradnji s Istarskom Županijom i gradom Labinom kani stvoriti jedinstveni »Podzemni grad Istra« kao svjetsku kulturno-turističku atrakciju koja bi podzemnim rudarskim oknima i staklenim liftom povezivala Labin i Rabac.</p>
<p> Nedaleko, u Rijeci već dugo vremena, zagledan kroz prozor svog ateliera još jedan europski poznati umjetnik Vjekoslav Vojo Radoičić slika i modelira prizore pune mediteranske nostalgije i sjete, evocirajući neko davno doba. Preko puta na otoku Krku prekrasni je gradić Omišalj u kojem su godinama živjeli i slikali Oton Gliha i Mila Kumbatović stvorivši maestralne opuse.</p>
<p>Nedavno je preminuo velikan splitske likovne scene Vasko Lipovac koji je na svojim platnima i skulpturama uskrsnuo onaj stari Split dama i gospode u šeširima, lijepih djevojaka i mornara, biciklista i ridikula svih vrsta, elegantni mediteranski grad čija se kultura mogla mjeriti s najljepšim gradovima Italije.</p>
<p> U Trogiru već godinama svjetski zanimljiva kiparska istraživanja provodi Matko Mijić. Jedan je od kipara čija bi djela obvezno trebalo predstaviti u inozemstvu. To je, na sreću, učinjeno s djelima poznatih hvarskih kipara Peruška Bogdanića, Slavomira Drinkovića, Kažimira Hraste i Kuzme Kovačića. Uz Hektorovićev ljetnikovac u Tvrdlju u Starom gradu na Hvaru i splitsku Galeriju umjetnina, njihove su skulpture izložene i u bečkoj palači Porcia, te u Szentendreu u Mađarskoj.</p>
<p> Generacije slikara opčinjene su Dubrovnikom iskušavajući krajnji jezik slike. Đuro Pulitika svojim je čudesnim izborom boja uskrsnuo svjetla Grada. Njegova platna već desetljećima kupuju iskonski ljubitelji slikarstva, ali dubrovačkim pejzažem inspirirana su, među ostalima, i djela Marka Rašice, Josipa Lalića, Gabre Rajčevića, Joška Baice i Milovana Stanića. </p>
<p>Europska kvaliteta hrvatskih slikara i kipara svakako zahtijeva snažniju kulturnu promidžbu za brojne strane goste što se žele upoznati s domaćim stvaralaštvom. Treba li otvarati autorske galerije (a svaki od navedenih umjetnika bi je zaslužio), jače internetski i medijski oglašavati izložbe u inozemstvu i prevoditi kataloge barem na engleski - bespotrebno je pitanje u trenutku kad se Hrvatska priprema za europsku obitelj.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kazališno viđenje Tesle</p>
<p>SMILJAN</p>
<p> - Baviti se Teslom u našem kazališnom životu pravi je izazov, rekao je redatelj predstave »Tesla electric company« Tomaž Pandur na konferenciji za novinare u četvrtak u Memorijalnome centru »Nikola Tesla« u Smiljanu, rodnome mjestu velikoga znanstvenika. O predstavi koja će se premijerno održati 11. i 12. kolovoza u Tvrđavi Minor na Malom Brijunu govorio je glumac Rade Šerbedžija. Predstavljajući kooprodukcijsku zamisao zagrebačkoga Kazališta Ulysses i ljubljanskoga Pandur Theatersa, Šerbedžija je istaknuo da je ta suradnja »čudesan izazov i da postaje živo tkivo u kazališnome životu Republike Hrvatske. U goste 'Ulyssesu' dolazili su najveći režiseri i producenti svijeta. Ne želim se s gorčinom žaliti koliko smo malo sredstava za projekt dobili od Istarske županije i RH, ali zato ističem 25 sponzora iz cijele Hrvatske, bez kojih ovaj projekt posvećen l50. obljetnici rođenja Nikole Tesle ne bi bio ostvaren«, rekao je Šerbedžija. Autor teksta »Tesla electric company« Darko Lukić naglasio je da je Tesla živio i djelovao ispred svoga vremena, što drugi nisu bili spremni prihvatiti. O tomu govori predstava u kojoj je ostvaren spoj vremena i prostora, a njezin uspjeh jamči i pridruživanje Rade Šerbedžije u ulozi Tesle, zaključio je Tomaž Pandur. [Tomislav Čanić]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Gavranov »Predsjednik« u Münchenu</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> – Nakon što je u ožujku ove godine drama »Kako ubiti predsjednika« Mire Gavrana izvedena na njemačkom jeziku u »Sensemble Teatru« iz Augsburga, münchenski teatar »Und So Fort« odlučio je tu predstavu u identičnoj postavi uvrstiti na svoj repertoar. Münchenska premijera je zakazana za 7. kolovoza, redatelj je Heiko Dietz, a u glavnim ulogama nastupaju Daniela Nering, Sandra Lenhmann, Johannes Haag i David Scholz. Ta drama je do sada izvedena u zagrebačkom Teatru ITD i sarajevskom Kamernom teatru 55 te u bečkom Teatru Brett. Osim francuskoga i njemačkoga jezika, načinjeni su i prijevodi na slovački, engleski, talijanski, poljski i bugarski jezik. [H. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Sućuti obitelji Stjepka Težaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U povodu smrti istaknutoga hrvatskog jezikoslovca Stjepka Težaka uputili su izraze sućuti obitelji Težak predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader i ministar kulture Božo Biškupić. »Smrću prof. dr. Stjepka Težaka Hrvatska je ostala bez velikog znanstvenika koji je svojim dugogodišnjim djelovanjem na promicanju hrvatskog jezika i filmske umjetnosti ostavio neizbrisiv trag. Prof. Težak ostat će nam u trajnom sjećanju«, stoji u brzojavu sućuti premijera Sanadera. Stjepko Težak »svojim predanim, svestranim i plodonosnim djelovanjem kontinuirano je obogaćivao hrvatsko jezikoslovlje i književnost više od pola stoljeća. Ostat će zapamćen i kao istinski zaljubljenik u čari kajkavštine, što je pretočio u mnoge raspre i članke. Ostavio je neizbrisiv, dubok trag u hrvatskoj kulturi, napose u jednoj od njezinih najbitnijih sastavnica – jeziku«, stoji u brzojavu sućuti ministra Biškupića. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Umrla sopranistica E. Schwarzkopf</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Engleska operna diva njemačkog podrijetla Elizabeth Schwarzkopf, sjajna inepretatorica Mozartovih opera, Richard Straussa te Franza Schuberta, jedna od najvećih sopranistica njezine generacije, umrla je u 90. godini u Schrunsu, na zapadu Austrije, izvijestila je agencija APA.</p>
<p> Schwarzkopf, za koju je glasoviti dirigent Herbert von Karajan 1946. rekao da je »vjerojatno najbolja pjevačica u Europi«, počela je svoj uspon 1938. u Berlinu, odakle se preselila u Beč.</p>
<p> Istaknula se po velikim ulogama u Mozartovim operama, a nastupala je na svim velikim svjetskim pozornicama.</p>
<p> Bila je udata za britanskog umjetničkog procuenta Waltera Leggea, »lovca na glasove«, koji je otkrio Karajana, ali i Mariu Callas i Victoria de Los Angeles.</p>
<p> Rođena 9. prosinca 1915. u Jarotschinu (današnja Poljska), kao kći pruskog učitelja, upisala se na Konzervatorij u Berlinu gdje je debitirala 1938. u Berlinskoj operi da bi postala vodeća solistica u Bečkoj operi, koju je i najviše voljela.</p>
<p> Schwarzkopf, koja je kasnije primila britansko državljanstvo, bila je izložena kritikama zbog članstva u nacističkoj stranci u Drugom svjetskom ratu, pa ju je američki New York Times nazvao »nacističkom divom«.</p>
<p> U intervju za jedan francuski tjednik takve je optužbe odbacila kazavši »Otac mi je rekao: ti nemaš glavu za politiku. Ali imaš taj glas, glas stoljeća, samo se tome posveti. Poslušala sam ga. Ništa vam više o tome ne mogu reći«. </p>
<p> Nako suprugove smrti 1979., povukla se i posvetila podučavanju mladih pjevača, poglavito u Mozarteumu u Salzburgu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Treći svjetski rekord Njemica</p>
<p>Njemačke plivačice očito imaju sezonsku pretplatu na svjetske rekorde u Budimpešti. Nakon štafete 4x100 m slobodno i 100 m slobodno Britte Steffen, ponovno je štafeta (Dalmann, Samulski, Steffen, Liebs) na Europskom prvenstvu, ovog puta na 4x200 m slobodno, isplivala najbolji svjetski rezultat - 7:50.82, što je za 2.60 sekundi brže od dosadašnjeg rekorda Amerikanki. Njemice, predvodjene Brittom Steffen, u posljednjoj su disciplini dana zasjenile i Francuskinju Laure Manadou koja je zlatu sa 800 m slobodno, pridodala još dva najsjajnija odličja, na 200 m mješovito (2:12.69) i 100 m leđno (1:00.88) te broncu iz štafete. Ukrajinka Jana Kločkova, koja u karijeri nije izgubila niti jedan veliki finale na 200 i 400 m mješovito, u pripremama za SP i OI nije previše »grizla« na kraćoj dionici EP-a, s kojih je deseterostruka prvakinja. </p>
<p>Slavili su i Poljaci, s dva zlata i srebra. Na 100 m prsno, nakon diskvalifikacije prvoplasiranog Talijana Lorisa Faccija zbog nepravilnog ulaska u cilj, pobjednik je postao Slawomir Kuczko (2:12.12) ispred branitelja naslova Paola Bossinija. Svjetski prvak Pawel Korzeniowski uzeo je i europski naslov na 200 m leptir (1:55.04). Poljakinje su u štafeti 4x200 bile druge, dok je na 200 m mješovito srebru medalju osvojila Katarzyna Baranowska. Europski rekorder na 100 i 200 m leđno, Nijemac Helge Meeuw se iskazao na najkraćoj dionici, naslov je osvojio na 50 m leđno (25.06). </p>
<p>• Rezultati finala</p>
<p>Plivači, 50 m leđno: 1. Helge Meeuw (Njem) 25.06, 2. Aristeidis Grigoriadis (Grč) 25.14, 3. Matthew Clay (VB) 25.15... 200 m leptir: 1. Pawel Korzeniowski (Polj) 1:55.04, 2. Ionnis Drymonakos (Grč) 1:57.03, 3. Nikolaj Svorcov (Rus) 1:57.12... 200 m prsno: 1. Slawomir Kuzcko (Polj) 2:12.12, 2. Paolo Bossini (Ita) 2:12.35, 3. Kristopher Gilchrist (VB) 2:13.21... </p>
<p>Plivačice, 100 m leđno: 1. Laure Manaudou (Fra) 1:00.88, 2. Antje Buschschulte (Njem) 1:01.40, 3. Janine Pietsch (Njem) 1:01.55... 200 m mješovito: 1. Laure Manaudou (Fra) 2:12.69, 2. Katarzyna Baranowska (Polj) 2:13.36, 3. Alessia Filippi (Ita) 2:13.75... 4x200 m slobodno: 1. Njemačka 7:50.82 - SR, 2. Poljska (Jedrzejczak, Budzis, Barzycka, Zwiejska) 7:56.32, 3. Francuska (Popchanka, Huber, Mongel, Manaudou) 7:56.44... [I. P. A. /Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dobar trening za »pedeseticu«</p>
<p>Nisam razočaran, znam da bih teško do medalje, evenutalno bih mogao do petog, šestog mjesta, rekao je Draganja</p>
<p>Iako smo s trenerom reprezentacije Dimitrom Bobevim podijelili uvjerenje kako Duje Draganja »ima« medalju na 100 m slobodno, kvalifikacije su ponudile drugačiju sliku. Najbolji hrvatski plivač ujutro je imao tek 26. vrijeme (50.43), no neuspjeh u disciplini u kojoj je prije četiri godine osvojio brončanu medalju, iza Popova i Van den Hoogenbanda, na Europskom prvenstvu, nije mu nimalo pokvarilo raspoloženje. »Nisam razočaran, znam da bih teško do medalje, evenutalno bih mogao do petog, šestog mjesta. Već dvije godine nisam napravio bazu, idem iz natjecanja u natjecanje i to se osjeti na 'stotki'. Van den Hoogenband nije nastupao prošle godine, on i Kapralov su preskočili SP u malim bazenima u Šangaju, imaju svježinu«, dao je Draganja logično objašnjenje nakon neuspjeha u kvalifikacijama druge od tri utrke iz budimpeštanskog rasporeda.</p>
<p>Duje je plivao u skupini s Van den Hoogenbandom, okrenuo je kao treći (23.99), no zaostao je na drugih 50 metara. </p>
<p>»Znam da sam najbrži na pedeset i tu sam trebao napraviti prednost, ići ispod 23 sekunde, gdje ostali idu 23.5. Nije mi uspjelo, nisam mogao uhvatiti ritam«, kazao je naš najbolji plivač koji je na stotki, osim europske bronce, bio šesti u finalu OI (49.23) i peti na SP-u (48.89). </p>
<p>Dimitar Bobev je ponudio svoje mišljenje: </p>
<p>»Duje kao tipičan sprinter teško mijenja ritam za razliku od Van den Hoogenbanda i Magninija koji plivaju i 200 metara. Po rezultatima, formi i kvaliteti, uvjeren sam da bi podijelio medalju s tom dvojicom. Ali, od početka je bio sporiji i to više nije mogao uhvatiti.«</p>
<p>Draganja je na EP-u već dohvatio srebro na 50 m leptir, a nekako su od početka najveća očekivanja vezana za 50 m slobodno, disciplini koja je na rasporedu posljednjeg dana natjecanja. To je razlog što je Duje lako »prebolio« lošiji nastup na 100 m slobodno i zaključio: </p>
<p>»Nema veze, to mi je bio samo dobar trening za 'pedeseticu'.«</p>
<p>Bobev je još prije nekoliko dana kazao: </p>
<p>»Jako je brz, ne vidim tko mu može uzeti zlato.« </p>
<p>Takvu rečenicu nismo čuli od Draganje, no bolje nego itko zna da je najbrži europski sprinter. U nedjelju to »samo« treba potvrditi. </p>
<p>U kvalifikacijama na 100 m slobodno nastupili su Mario Delač i Nikola Delić. </p>
<p>»Boli me rame, čak je liječnik mislio da je bolje da ne plivam. Nikako nisam mogao završiti zaveslaj«, kazao je Delač nakon vremena 51.45 i 50. mjesta u kvalifikacijama. </p>
<p>Nikola Delić kojem su prve discipline ipak prsno i mješovito, bio je, pak, zadovoljan svojim nastupom (51.79) i 53. mjesto. </p>
<p>»Prvi put plivam 'kraul' za reprezentaciju. Nikada nisam u kvalifikacijama išao ispod 52 sekunde«, kazao je Delić. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»U plivanju sam 24 sata dnevno«</p>
<p>Gordan Kožulj je ponovno dobio društvo u leđnim disciplinama. Nakon Marka Strahije s kojim je često dijelio postolja, naš najbolji leđaš polako »predaje štafetu« 18-godišnjem Ivanu Toliću. Na nedavno završenom juniorskom EP-u, budući student američkog sveučilišta West Virginia osvojio je zlato na 50 i broncu 100 metara leđno. </p>
<p>U Budimpešti je plivao na razini svojih rekorda, bio 11. u polufinalu (26.06), no na »pedesetici« je ipak htio ići ispod 26 sekundi, brže od rekorda koji drži Kožulj. </p>
<p>»Zadovoljan sam, jer mi je špica sezone bila prije tri tjedna na juniorskom EP. Vrlo je teško održavati formu u takvom razmaku. Ipak, žao mi je što nisam srušio rekord«, kazao je mladi Tolić koji je dobrim rezutatom iz Palma de Mallorce ispunio normu i sa SP sljedeće godine u Melbourneu. </p>
<p>»Konkurencija je jaka na EP-u, stekao sam fantastično iskustvo. Prije sam mjesec dana gledao sam ove plivače, proučavao njihovu tehniku, a sada sam imao priliku natjecati se s njima«, kazao je Tolić koji je, iako na pragu seniorskog plivanja, već poznat po svojoj studioznosti. </p>
<p>»U plivanju sam 24 sata dnevno, kada nešto volim, ništa mi nije teško. Znanjem nadoknađujem neke nedostatke«, pojasnio je Tolić koji za dva tjedna postaje brucoš na West Virginiji gdje će studirati sportsku psihologiju i nutricionizam. </p>
<p>»NCAA prvenstvo pada točno prije Melbournea, tako da vjerujem da ću biti spreman i za SP«, uvjeren je Tolić.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ergotić očekuje najmanje pet finala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prva skupina hrvatskih atletičara već u petak kreće prema Göteborgu na središnji događaj sezone - Europsko prvenstvo. Do nedjelje navečer kompletirat će se cijela reprezentacija koja broji 28 članova, od čega 14 atletičara. Izbornik Siniša Ergotić podijelio ih je u dvije grupe. </p>
<p>U prvoj su mladi atletičari koji će imati velike ambicije dogodine na Europskom prvenstvu mlađih seniora (do 23 godine), a u Göteborgu pred njih nisu postavljeni nikakvi imperativi. Tu prije svega spadaju lanjski sudionici juniorskog EP-a - zlatni Danijela Grgić (400 m), Željko Vincek (400 m) i Milan Kotur (400 m prepone) te finalistica Nikolina Horvat (400 m prepone). Tu je još i Andrea Ivančević (100 m prepone) te nešto stariji Josip Šoprek (200 m). Grgić, Vincek i Kotur bi s rezultatima na razini osobnih rekorda mogli do polufinala (Danijela si je zaželjela i finale), dok preostalih troje teško mogu proći prvi krug kvalifikacije. Ergotić je još jednom istaknuo teške uvjete u kojima trenira Kotur, koji jedini od spomenutih ove godine nije potvrdio normu.</p>
<p>»Milan trenira na nogometnom terenu u Jasenovcu, a situacija je u posljednje vrijeme još teža jer traje stanka u prvenstvu, pa se trava uopće ne kosi«, pojasnio je izbornik.</p>
<p>U drugoj skupini su atletičari od kojih se ipak očekuju bolji rezultati. Tu je, dakako, na prvom mjestu Blanka Vlašić koju Ergotić vidi u borbi za medalju, zatim kladivaši Ivana Brkljačić i Andras Haklits (prije nekoliko dana bacio 76.92) te diskašica Vera Begić. Oni bi trebali ući u finale, a na granici plasmana u završnicu Ergotić očekuje i Nedžada Mulabegovića (kugla) i Ivana Pucelja (dalj). Vanja Perišić (800 m) po godinama pripada prvoj skupini, ali po rezultatimna je u drugoj. Od nje glavni trener reprezentacije očekuje polufinale, a »možda i nešto više«. Posljednji putnik je Slavko Petrović (10.000 m) koji je jedini siguran u finalu, budući da u njegovoj disciplini nema kvalifikacija.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zlato Estoncu Inešinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Estonac Andrej Inešin osvojio je naslov svjetskog prvaka u disciplini skeet na SP u streljaštvu u Zagrebu. Inešin je do zlata stigao sa 148 pogodaka, srebrnu medalju je sa 147 pogodaka osvojio Rus Valerij Šomin, a brončanu također sa 147 pogodaka Norvežanin Tore Brovold. Od hrvatskih predstavnika najbolji je bio Ante Kovačić na 47. mjestu sa 117 pogodaka u kvalifikacijama, Damir Katić je bio 56. sa 116, a Stjepan Cvitković 60. sa 115. Momčadsko zlato osvojili su Talijani sa 365 pogodaka, što je svjetski rekord, srebro su osvojili Česi sa 361, a broncu Norvežani sa 360 pogodaka. Hrvatska je sa 348 pogodaka bila 15. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Đoković koketira s hrvatskim državljanstvom</p>
<p>»Ne želim govoriti o tome kad će moj sin otići iz Srbije. Naročito jer je na ovim prostorima osjetljivo sve u vezi s Hrvatskom. Sigurno kako o toj opciji ne razmišljamo«, rekao je tata Đoković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koliko je realno očekivati Novaka Đokovića, najboljeg srpskog tenisača, u hrvatskoj reprezentaciji sa Ljubičićem i Ančićem? Ako pitate novinare beogradskog lista Press osobna iskaznica je spremna za plastificiranje. S druge strane, Novakov otac Srđan Đoković na stolu već od ranije ima ponudu Velike Britanije, a o uzimanju hrvatskog državljanstva ne razbija glavu...</p>
<p>»U ovom trenutku mogu samo reći da je Novak izuzetno dobro primljen u Umagu. Publika je bila uz njega, navijanje je bilo vrlo korektno, čak tvrdim da je Novak postao ljubimac domaće publike. Ne želim govoriti o tome kad će moj sin otići iz Srbije, kad će uzeti drugo državljanstvo. Naročito jer je na ovim prostorima osjetljivo sve što je u vezi s Hrvatskom. Sigurno kako o toj opciji ne razmišljamo«, rekao je tata Đoković.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša priznaje kako je razgovarao s Đokovićima u Umagu, no nije bilo riječi o uzimanju hrvatskog državljanstva. A predsjednik Hrvatskog teniskog saveza Radimir Čačić bi objeručke prihvatio 19-godišnjeg Beograđanina u reprezentaciju. Naravno, ako bi postao hrvatski građanin.</p>
<p>Ako se Đokovići ipak odluče prihvatiti hrvatsko državljanstvo, neće biti potrebe za izmišljanjima »bake u trećem koljenu«. Naime, Novakova majka Dijana je rođena u Vinkovcima, pa stoga neće biti nikakvih problema. </p>
<p>Inače, ovo nije prvi takav slučaj u hrvatskom tenisu. Već ranije se koketiralo s prelaskom srpske tenisačice Jelene Dokić u hrvatsku reprezentaciju. Osim što u Hrvatskoj ima dečka, stan, osim što je ovdje pronašla sigurno utočište od ludog oca, Dokić je i rođena u Osijeku. A prije dvije godine realiziran je jedini takav prelaz, tada su kajakaši na mirnim vodama braća Stjepan i Mićo Janić iz Srbije prešli u Hrvatsku, za koju su na Mediteranskim igrama u Almeriji osvojili dvije zlatne medalje.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>I Balić u borbi za SP</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izaslanstvo Hrvatskog rukometnog saveza, pojačano članom MOO-a Antunom Vrdoljakom i predsjednikom HOO-a Zlatkom Matešom, otputovalo je u njemački Herzogenaurach, gdje će se u subotu glasovati o domaćinu Svjetskog prvenstva rukometaša 2009. </p>
<p>Protukandidati Hrvatskoj su Češka, Grčka i Rumunjska, glasovat će 18 članova Vijeća IHF-a, a potrebna je natpolovična većina. Pretpostavlja se da će europski glasovi biti podijeljeni, a ključni bi mogli biti glasovi afričkih članova. </p>
<p>Iako u redovima našeg izaslanstva neće ni zucnuti o prognozama, kako se čini, Hrvatskoj je plus što može jamčiti dobar posjet i pravi rukometni spektakl, ali joj je manjak infrastruktura. Nedostaju primjerene dvorane i hoteli, a još danas nema velike dvorane, koja prima oko 15 tisuća gledatelja, što je IHF-ov uvjet za završnicu. No, Hrvati se uzdaju da će svoje napraviti jamstva koja je predsjednik IHF-a, Hassan Moustafa dobio od predsjednika RH, Stjepana Mesića, nekih članova Vlade RH i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a i vrlo pozitivno izvješće Aleksandra Kožuhova, predsjednika IHF-ove Tehničke komisije. Uz to, Hrvatska se već dokazala kao dobar organizator EP-a rukometaša 2000. i SP-a rukometašica 2003. godine. Hrvatsku će ekspediciju u Herzogenaurachu pojačati i rukometne zvijezde Ivano Balić i Vlado Šola, a na prezentaciji će se Hrvati predstaviti trojezično: predsjednik HRS-a Željko Kavran će govoriti njemački, Mateša i Šola engleski, a Balić će pričati španjolski. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Golijada u Maksimiru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako bi imali što više dana za odmor i pripremu, dinamovci će u petak odigrati dvoboj 2. kola prvenstva protiv Šibenika. Sukladno situaciji Kuže će momčadi Ivana Pudara suprotstaviti »šarenu« momčad, ovaj put bez Modrića i Ćorluke. </p>
<p>»Očekujem mnogo golova zbog napadačke igre Šibenika. Također, očekujem pobjedu kojom ćemo zadovoljiti apetite navijača, te još više nadograditi dobro ozračje«, rekao je trener Dinama Josip Kuže.</p>
<p>Goran Ljubojević sâm se preporučio Kužeu s tri pogotka i zavidnom razinom truda protiv Ekranasa. Trenutačno uživa potpuno povjerenje Kužea kad se radi o utakmicama na domaćem terenu. Baš je u takvim utakmicama u 16-ercu neophodan raspoloženi golgeter. </p>
<p>»Igrat će protiv Šibenika od prve minute. Svakako je i ubuduće kandidat za udarnu postavu u domaćim utakmicama.«</p>
<p>I dok se Ljubojević proslavio, Anderson se još više »zakopao« u prosječnosti. </p>
<p>»Anderson? Nije zabio, krenut će ga na nekoj drugoj utakmici«, kazao je Kuže nastavivši ne kritizirati svoje igrače za javnost.</p>
<p>Sastav Dinama: Turina - Etto, Nowotny, Drpić, Čale, Mamić, Carlos, Vukojević, Vugrinec, Eduardo, Ljubojević. [Lj. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Bez hvalisanja do bodova«</p>
<p>»Bitno je da moji momci shvate da nema ništa od priče u novinama nego da se moraju dokazati na terenu«, veli trener Vulić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Hajduk bi pobjedom u drugom kolu Prve HNL, u subotu kući protiv Cibalije barem stvorio privid snage da se uključi u utrku za prvaka. Ujedno, što je mnogo važnije, kapitalizirao bi se uspjeh iz Čakovca protiv Međimurja. Ozračje bi u trenu postalo šampionsko. Sigurno bi i navijači prepoznali napore bijelih da se trgnu iz letargije, pa bi se možda izgladili hrapavi odnosi između dijela navijača i uprave.</p>
<p> No, što bi bilo kad bi bilo ostavit ćemo za drugi put. Sada je na redu Cibalija, a trener Zoran Vulić kaže:</p>
<p>»Start prvenstva je uvijek nezgodan, momčadi su u formiranju. I mi se još tražimo, a ozlijeđeni su nam vratar Runje, Žilić, Bartolović. Sastav znam, ali... Bitno je da moji momci shvate da nema ništa od hvalisanja kroz novine nego da se moraju dokazivati samo na travnjaku. Treba ići polako od utakmice do utakmice. Sada je na redu Cibalija i mi je moramo dočekati maksimalno koncentrirani«. </p>
<p>Vjerojatno će Vulić na travnjak protiv Cibalije poslati ovih jedanaest igrača: Balić - Miladin, Vučko, Gal, Hrgović - Damjanović, Musa, Kranjčar, Balatninac - Bušić, Jelavić.</p>
<p>Zanimljivo je i da Cibaliju trenira dugogodišnji trener iz Hajduka Siniša Jalić, te da za nebesko plave igaju i dvojica hajdukovaca Rožić i Lojić.</p>
<p>»Čim je Cibalija postigla tri pogotka protiv Rijeke onda je opasna. Pokazalo se, pak, da joj je problem obrana. Ne očekujem da će ovdje napadačkom igrom tražiti iskupljenje, već će defanzivnom postavkom tražiti bod(ove)«, dodaje Vulić.</p>
<p>U Hajduku je još uvijek prva tema bijeg tri Ivana: Strinića, Perišića i Čelikovića. Iskoristili su Hajduka i sada su s poljudske lansirne rampe odletjeli u Europu. Trener Vulić ističe:</p>
<p>»I Strinić i Perišić su tijekom priprema dobivali prigode, bili su u krugu igrača na koje se računa. Čeliković je, pak, nešto mlađi, ali želim kazati da su dobro iskoristili Hajduka. Mislite da su viđeni u nekoj »Surdulici« i da su ih tamo zapazili. Ne, nego su primjećeni jer su igrali u Hajduku, a oni su se ponijeli blago rečeno nekorektno«. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Olić pogodio za pobjedu CSKA</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – U prvoj utakmici 15. kola ruskog nogometnog prvenstva CSKA iz Moskve je kao domaćin svladao Luč-Energiju iz Vladivostoka sa 2-1, te je s ta tri boda izbio na prvo mjesto na ljestvici s bodom više od Spartaka iz Nalčika. Proboj na čelo ljestvice CSKA-u je omogućio hrvatski reprezentativni napadač Ivica Olić pogotkom za konačnih 2-1 u 69. minuti utakmice. Redoslijed: CSKA M. 28 bodova, Spartak N. 27, Spartak M. 25, Lokomotiv M. 23, Krilja Sovjetov 23... [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Juščenko popustio, Janukovič premijer</p>
<p>Janukovič se obvezao da će njegova vlada nastaviti prozapadno usmjerenje zemlje</p>
<p>Četiri mjeseca nakon parlamentarnih izbora, okončana je napokon aktualna kriza vlasti u Ukrajini: Prozapadno orijentirani predsjednik Viktor Juščenko pristao je imenovati svoga proruskog rivala Viktora Janukoviča premijerom nove vlade. »Tešku« odluku kojom na vlast ponovo dovodi političara kojega je porazio na predsjedničkim izborima 2004. u tzv. narančastoj revoluciji, Juščenko je objavio u noći na četvrtak. </p>
<p>Objavi su prethodili višesatni pregovori s Janukovičem, u kojima se budući premijer obvezao da će njegova vlada nastaviti prozapadno usmjerenje zemlje. </p>
<p>»Ovo je jedinstvena prilika da ujedinimo obje obale rijeke Dnjepar«, rekao je Juščenko u izjavi za državnu televiziju, osvrćući se tako na duboke podjele između proruskog istoka i reformski orijentiranog zapada Ukrajine. Naglašavajući da je svjestan poteškoća koje donosi njegova odluka, predsjednik je istaknuo da je vrijeme da se u Ukrajini završi »politički rat«. </p>
<p>Juščenko je najavio da će uskoro s Janukovičevom Strankom regija potpisati sporazum u kojem će se definirati najvažnije smjernice unutarnje i vanjske politike kao i potvrditi prozapadno usmjerenje zemlje. </p>
<p>Stranka regija dosad se zalagala za proruske stavove i oštro se suprotstavljala Juščenkovoj politici, osobito njegovim planovima o pristupu Ukrajine NATO-u. Politička kriza u Ukrajini nastupila je nakon izbora 26. travnja na kojima niti jedna politička grupacija nije dobila apsolutnu većinu. U parlamentu koji broji 450 zastupnika, proruski savez osvojio je 240 mandata, od čega je 186 pripalo Stranki regija. Pokušaji Juščenkovih saveznika iz narančaste revolucije da formiraju vladu propali su, čime je predsjednik stavljen pred izbor: predložiti Janukoviča kao novog premijera ili raspisati nove izbore. Unatoč činjenici da se Julija Timošenko, Juščenkova saveznica iz doba revolucije žestoko protivila Janukovičevu povratku na vlast i tražila raspuštanje parlamenta, predsjednik se po isteku ustavnih rokova ipak odlučio za kompromis. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kuba: Ni Castro ni njegov brat zasad se ne pojavljuju u javnosti </p>
<p>HAVANA</p>
<p> - Skoro puna tri dana nakon povijesnog prijenosa vlasti na Kubi, u javnosti se nije pojavio ni predsjednik Fidel Castro koji se oporavlja od operativnog zahvata niti njegov brat Raul koji privremeno obavlja predsjedničku dužnost, izvijestile su u četvrtak agencije.</p>
<p>Tisak nije objavio Castrove fotografije niti su snimke kubanskog predsjednika prikazane u programu državne televizije otkad je prije tri dana podvrgnut kirurškom zahvatu zbog krvarenja u trbušnoj šupljini, zbog čega je nakon 47 godina vladavine morao privremeno predati vlast svojem 75-godišnjem bratu Raulu.</p>
<p> »Ne znamo što se uistinu događa. Očekujemo da nam se Raul Castro obrati«, rekla je Kubanka Vilma Gutierrez za Reuters, oprezno dodajući: »Ljudi ne žele ništa komentirati, te samo mogu nagađati što se zapravo događa«.</p>
<p> Havanske su četvrti mirne, a u siromašnijim dijelovima grada može se zamijetiti nešto veći broj policajaca. Kubanci čija rodbina radi za sigurnosne snage ili vojsku tvrde kako ih je, u znak opreza, nešto veći broj nego što je uobičajeno mobiliziran u policijskim postajama i vojarnama.[Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Izraelski zrakoplovi ponovno napali Bejrut</p>
<p>Rakete Hezbollaha pale su 70 kilometara duboko u izraelski teritorij</p>
<p>Nakon dva dana zatišja, izraelsko ratno zrakoplovstvo je u četvrtak rano ujutro ponovno napalo ciljeve u južnim predgrađima Bejruta. Svjedoci tvrde da su ispaljene četiri rakete od kojih je jedna pogodila zgradu Vjerskog učilišta. U tom je napadu poginulo nekoliko civila, tvrde libanonski izvori. Istovremeno, službeni predstavnici izraelske vojske tvrde da su napadnuti ciljevi bili komunikacijska središta i skladišta naoružanja što ga koristi Hezbollah. </p>
<p>U zračnim napadima Izraela na sjeveroistoku Libanona, u gradu Baalbeku i okolici poginulo je najmanje 19 civila, a izraelska vojska tvrdi da je u tim akcijama zarobljeno najmanje pet Hezbollahovih gerilaca koji su odmah prebačeni u Izrael. </p>
<p>U znak odmazde za akcije izraelske vojske u dolini Bekaa i oko Baalbeka, Hezbollah je u četvrtak ispalio više od 300 raketa na ciljeve na sjeveru Izraela. Neke rakete pale su čak 70 kilometara u dubinu izraelskog teritorija. To je do sada najveći dnevni napad Hezbollaha na ciljeve u Izraelu. Vojne stručnjake izraelske vojske zabrinjava činjenica da su rakete ispaljene s položaja za koje se prije tvrdilo da su uništeni, međutim, očito je da gerilci Hezbollaha drže pod kontrolom znatne dijelove juga Libanona.</p>
<p>Izraelski premijer Ehud Olmert izjavio je da će njegova zemlja nastaviti s vojnim akcijama protiv gerilaca Hezbollaha sve dok se ne budu u Libanonu rasporedile međunarodne mirovne snage. »Nadamo se da će međunarodne snage imati dozvolu za borbeno djelovanje«, izjavio je Olmert. Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti u New Yorku nastavljaju ubrzano tražiti prihvatljivu rezoluciju koja bi otvorila mogućnost slanja međunarodnih mirovnih snaga u Libanon. Neslužbeno se saznaje da bi takva rezolucija mogla biti usuglašena sljedećega tjedna. </p>
<p>Predstavnici 57 država članica Organizacije islamske konferencije u rezoluciji koja se priprema na sastanku u Kuala Lumpuru, zahtijevaju hitan prekid vatre, slanje međunarodnih mirovnih snaga u Libanon, pod uvjetom da su u njihvou sastavu i vojnici koji dolaze iz islamskih zemalja. Nekoliko desetaka izraelskih tenkova blokiralo je grad Rahi ušavši više od osam kilometara u Pojas Gaze. U granatiranju ciljeva poginulo je petoro Palestinaca a izraelski vojni izvori tvrde da je riječ o pripadnicima pokreta Hamas. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>McKenzie nepoželjan u BiH? </p>
<p>Premda je od njegovog odlaska iz BiH proteklo 14 godina, još nije zaboravljena (loša) uloga bivšeg zapovjednika UN-ovih snaga u Bosni i Hercegovini, kanadskog generala Lewisa McKenzieja, kojeg su čak sumnjičili da je sudjelovao u masovnoj kampanji silovanja zarobljenih Bošnjakinja.</p>
<p>Tako je ovih dana Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike zatražio od državnih tijela BiH donošenje odluke kojom bi se general McKenzie proglasio nepoželjnom osobom u BiH. Zahtjev je obrazložen ulogom kanadskog generala tijekom rata u BiH, koji je svojim izjavama utjecao da se u međunarodnoj javnosti stvori dojam da se u BiH radi o građanskom ratu, a ne o agresiji i zločinu protiv čovječnosti. Kongres također najavljuje da će zahtijevati formiranje povjerenstva u samoj Kanadi koje bi utvrdilo ponašanje i odgovornost generala McKenzieja za vrijeme boravka u BiH kao i nakon toga. Rad tog povjerenstva bi, kako navode, bio podržan istraživanjima na terenu u BiH.</p>
<p>Nema dvojbe da se računa i na rezultate istrage tadašnjeg vojnog tužiteljstva u Sarajevu koje je prikupilo iskaze svjedoka o tome da je McKenzie često kao gost i »korisnik usluga« posjećivao zloglasni zatočenički logor u Vogošći pored Sarajeva, gdje je srpska vojska držala zarobljene Bošnjakinje koje su služile kao seksualne robinje. Sarajevska istraga protiv McKenzieja obustavljena je još 1993., budući da su pripadnici UN-a imali imunitet. Propao je i pokušaj da se istraga obnovi 1999., a kako smo doznali, u Sudu BiH zasad nema nikakvih planova o preuzimanju ovog predmeta. I sadašnji glavni tajnik UN-a Kofi Annan oglušio se o zahtjeve iz Sarajeva da se lokalnom pravosuđu dostavi dokumentacija o McKenziejevom boravku u BiH. Posljednji pokušaj utvrđivanja odgovornosti kanadskog generala dogodio se prije nešto manje od dvije godine kad je Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike uputio pismo Haaškom tribunalu odakle je stigao odgovor da ICTY nema nadležnosti za procesuiranje UN-ovog generala. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Priština priprema popis stanovnika </p>
<p>Beograd inzistira na tome stanovnika može biti isključivo u nadležnosti suverenih država </p>
<p>Paralelno sa tokom pregovora o budućem statusu, kosovske vlasti, uz potporu UNMIK-a i EU, pripremaju održavanje popisa. Popis bi trebao osigurati lakše provođenje državnih nadležnosti ako Kosovo postane neovisno, a prema neslužbenim izvorima metodologija popisa kreirana je tako da obuhvati što više ljudi.</p>
<p> Uz dva svjedoka, svatko će moći dokazati stalni boravak, odnosno da nije bio odsutan duže od godinu dana. Vjeruje se da će albanska dijaspora iskoristiti ovu mogućnost da na Kosovu registrira stalni boravak, što neće biti slučaj sa srpskim stanovništvom koje je nasilno protjerano. Malo je vjerojatno da će bilo tko od protjeranih Srba biti u stanju naći dokaze ili dva svjedoka koji će potvrditi da osoba nije živjela van Kosova u posljednjih godinu dana.</p>
<p>Beograd je već prosvjedovao zbog vijesti o pripremi popisa. Kosovske vlasti i međunarodna zajednica optuženi su da opstruiraju pregovore o budućem statusu, implementacijom popisa koji može biti u nadležnosti isključivo suverenih država. Istovremeno, Priština je optužila Beograd da mu nije u interesu rješavanje prilika u regiji, te da svjesno opstruira pregovore tražeći odlaganje naredne runde. </p>
<p>Koštunica: U novom ustavu Kosovo dio Srbije </p>
<p>Ako dođe do nametanja rješenja za status Kosova, odnosno njegove neovisnosti, premijer Srbije Vojislav Koštunica će predložiti da se u novom srbijanskom ustavu navede da je Kosovo sastavni dio Srbije, a ustav će tamo stupiti na snagu kada se za to steknu uvjeti, rekao je za list Blic Koštuničin savjetnik Aleksandar Simić.</p>
<p>To su ta pravna i diplomatska sredstava kojima će se Srbija boriti protiv nametnutog rješenja za Kosovo, rekao je Simić. »Premijer je predložio ideju po kojoj bi se južna pokrajina tretirala kao dio Srbije. Za to je već postojao primjer kad je riječ o DR Njemačkoj i Saveznoj Republici Njemačkoj. U ustavu Savezne Republike Njemačke postojala je odredba po kojoj se DDR tretirao kao dio teritorija Njemačke. Ona je predviđala da će se ustav SRNJ primjenjivati na tom teritoriju kad se za to steknu uvjeti. U našem tekstu moglo bi stajati takvo rješenje kad je riječ o Kosovu«, rekao je Simić za »Blic«. </p>
<p>Bojan al Pinto Brkić/Hina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Najsenzibilniji pop-sastav današnjice</p>
<p>Iako su dani kad je spomen imena tog benda značio soul-senzaciju iza njih, Simply Red je i danas vjerojatno najbolji izbor za provođenje prave ljetne romantične večeri </p>
<p>Nakon što je prije tri godine prvi put gostovao u veličanstvenoj pulskoj Areni, Simply Red ponovno će posjetiti jedan od najatraktivnijih koncertnih prostora na svijetu 5. kolovoza. Bit će to ujedno i koncertna promocija njihovoga najnovijeg albuma »Amplified«.</p>
<p>Jedan od najpopularnijih britanskih pop-sastava u posljednja dva desetljeća osnovao je sredinom osamdesetih u Manchesteru Mick Hucknall. Preostali članovi banda gotovo da i nisu bitni u povijesti Simply Reda, jer su se mijenjali od albuma do albuma. Apsolutni alfa i omega Simply Reda bio je od početka pa do danas Hucknall.</p>
<p>Korijeni Simply Reda sežu još od 1976. godine i čuvenog nastupa Sex Pistolsa u Lesser Free Trade Hallu u Manchesteru. Hucknall je uz originalne članove Joy Divisiona, Smithsa i Buzzcocksa, tada prisustvovao koncertu koji će svim posjetiteljima zauvijek promijeniti život. Prva inkarnacija Simply Reda bila je punk-grupa The Frantic Elevators. Sastav u svojih sedam godina postojanja nije ostvario veći uspjeh, osim na lokalnom planu, te su se raspali 1984. ostavivši iza sebe samo jedan uspješan singl - »Holding Back The Years«.</p>
<p>Hucknall se nakon raspada The Frantic Elevatorsa povezao s menadžerom Elliotom Rashmanom te su početkom 1985. okupili sastav lokalnih glazbenika i počeli privlačiti pozornost diskografskih kuća. Za razliku od ostalih posjetitelja legendarnoga koncerta Sex Pistolsa, koji su se posvetili mračnijim stranama pop-glazbe, Hucknall se nakon punkerskih početaka odlučio za soul pop-vode.</p>
<p>Grupa si je dala ime Simply Red (zbog Hucknellovog nadimka povezanog s bojom kose, ali i njegove privrženosti nogometnom klubu Manchester United i naklonosti lijevoj političkoj opciji) te su potpisali za Elektru. </p>
<p>Njihov prvi singl bio je »Money’s Too Tight (To Mention)«, obrada soul-standarda The Valentine Brothersa. Singl je postigao internacionalni uspjeh ušavši na službene ljestvice Velike Britanije, Francuske i Amerike, dok je u Italiji dogurao do petog mjesta, što je ujedno početak izuzetne popularnosti koju Simply Red uživa u Italiji.</p>
<p>Bend ponovno snima 1986. svoj stari hit »Holding Back The Years«, ovaj put u pristupačnijem pop-stilu, te singl postaje njihov najveći hit, došavši do drugog mjesta ljestvica u Velikoj Britaniji i prvog u Sjedinjenim Državama, pa Simply Red postaje prepoznatljivo pop-ime. Njihov debitantski album »Picture Book«, koji je objavljen 1985., počeo se zahvaljujući uspjehu spomenutog singla još bolje prodavati, da bi na kraju ostvario veliki međunarodni uspjeh i platinastu tiražu.</p>
<p>Na njihovom drugom albumu »Men and Women« (1987.) već su bile primjetne promjene, kako u imidžu, tako i u glazbenom izričaju grupe. Odbacili su ležeran stil odijevanja i počeli se pojavljivati u živopisnim odijelima i šeširima, dok su u glazbu uveli još više funk -elemenata. Negdje u to vrijeme Hucknall je postao i omiljena tema tabloida. Njegovao je imidž playboya i privlačio pozornost stalnim pojavljivanjem u javnosti s brojnim manekenkama te bahatim izjavama koje je davao u medijima, što je ionako zaštitni znak većine manchesterskih glazbenika.</p>
<p>Usprkos Hunckellovoj lošoj reputaciji i slabim kritikama, album je ponovio komercijalni uspjeh prethodnika (hitovi »The Right Thing« i »Infidelity«).</p>
<p>Svojim trećim albumom »A New Flame« (1989.) bend se okrenuo još komercijalnijem zvuku, što je bilo najočitije u obradi pop-klasika Harolda Melvina »If You Don’t Know Me By Now«, koji je postao njihov drugi američki broj jedan i najveći uspjeh u karijeri do tada (Grammy za najbolju R pjesmu). Veliki hitovi postali su i naslovna skladba albuma te »It’s Only Love«. Hucknall postaje superzvijezda, neprestano u društvu hollywoodskih zvijezda i modela. Pojavljivao se gotovo na svakoj važnijoj zabavi, na kojima bi ohrabren kokainom i alkoholom redovito bio zvijezda večeri. Sve je to narušilo odnose u bendu, pogotovo Hucknallove izjave tipa »Simply Red je ionako oduvijek solo projekt«.</p>
<p>Vrhunac popularnosti grupa je doživjela izdavanjem svoga četvrtog albuma »Stars« (1991.), koji je dvije godine zaredom bio najprodavaniji album u Europi i Velikoj Britaniji, dok je jedino podbacio u Sjedinjenim Državama u odnosu prema njihovim prethodnim albumima. Grupa se okrenula lounge-jazz zvuku, a hitove »Stars«, »Something Got Me Started«, »Thrill Me« i »For Your Babies« bilo je gotovo nemoguće izbjeći, bilo da je riječ o MTV-u ili o radijskim postajama diljem Europe. U to je vrijeme Hunckell bio čest gost u tiskovinama zahvaljujući svojoj kratkoj vezi s tenisačicom Stefi Graff, koja se pojavljuje i na početku pjesme »Something Got Me Started«.</p>
<p>Nakon velike turneje koja je trajala dvije godine, Simply Red vraćaju se 1995. singlom »Fairground«, koji je sa svojim dance utjecajima najavio album »Life« (1995.). Zahvaljujući hit singlovima »Never Never Love« i »Remembering The First Time«, album se prodao u više od milijun primjeraka samo u Velikoj Britaniji. </p>
<p>Nakon »Greatest Hits« (1996.) izdanja, slijedio je album »Blue« (1998.), gdje su vrlo slušane bile pjesme »Mellow My Mind«, »Say You Love Me« i »The Air That I Breathe«, ali vrhunac albuma ostaje Hucknallova suradnja s »najboljom ritam sekcijom na svijetu« Slyom i Robbijem na pjesmi »Night Nurse«. </p>
<p>»Love and the Russian Winter« (1999.) i »Home« (2003.) pokazali su da je grupa u kreativnoj krizi, usprkos tome što je sa svakog albuma skinut po jedan veliki hit (»Ain’t That A Lot Of Love« i »Sunrise«).</p>
<p>Zbog toga se Hucknall s novim albumima vratio prokušanom receptu. Prošlogodišnji »Simplified« i recentni »Amplified« u biti su albumi s nekoliko novih pjesama, dok ostatak čine najveći hitovi grupe, samo u novim aranžmanima. »Simplified« sadrži većinom akustične aranžmane, dok je »Amplified« više rockerski orijentiran.</p>
<p>Upravo će materijal s »Amplifieda« i činiti najveći dio repertoara na pulskom koncertu, jer je ionako riječ o turneji kojom se promovira aktualni album. No sigurno će se naći mjesta i za ostale klasike iz opusa Simply Reda, a s obzirom na to da su do sad prodali više od četrdeset pet milijuna primjeraka svojih albuma, ne bi trebali imati problema s izborom pjesama. Na prethodnom pulskom koncertu Mick Hucknall i ekipa oduševili su punu Arenu dvosatnom svirkom i fascinantnom energijom koju su, među ostalim, prikupili i odmorom na našoj obali.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>More u domu</p>
<p>Za morski se akvarij odlučuju većinom iskusni akvaristi, jer zahtijeva mnogo znanja i strpljenja</p>
<p>Morski je akvarij mnogima najljepši, ali i najzahtjevniji oblik akvaristike, a pogled na predivno šarenilo boja, živih biljki, prekrasnih riba uistinu svakog oduševljava.</p>
<p>Zaljubljenici u ribe od davnina su barem dio te ljepote željeli imati u svojoj blizini o čemu svjedoče zapisi da ljubav prema slatkovodnoj akvaristici seže u doba Mezapotamije. Akvarij kakav danas poznajemo, prvi se put pojavljuje u Japanu oko 1500. godine, a prvi morski akvarij napravila je 1864. godine gospođa Thynne iz Velike Britanije i od tada raste broj zaljubljenika u taj hobi. </p>
<p>No većina početnika akvarista trebala bi biti svjesna da za početak i za stvaranje morskog svijeta treba mnogo znanja i strpljenja. Naime, briga za morski akvarij mnogo je veća nego za slatkovodni. Kako bi se mogli pravilno brinuti za taj morski kutak, moramo se prije samog postavljanja dobro informirati o načinu i uvjetima održavanja.</p>
<p>Pri postavljanju je takva akvarija najčešća i najveća pogreška nedostatak strpljenja. Tko nema vremena ili tko jednostavno ne želi polagano uživati u pripremi i njegovu stvaranju, neka odmah odustane, jer, navodno, u prve dvije godine čak 80 posto potencijalnih akvarista odustane zbog neznanja i nestrpljivosti. Akvarij se jednostavno ne može u jednom danu očistiti, napuniti vodom i naseliti ribama. </p>
<p>No predivno lelujanje koralja, vlasulja i prekrasna boja riba većini će akvarista biti najljepša zahvala za sav uloženi trud. </p>
<p>Kao i kod slatkovodnih akvarija, tako je i za morski pogrešno odabrati onaj manjih dimenzija. Uvijek odaberite najveći koji si možete priuštiti i za koji imate mjesta. Minimalna veličina akvarija za morske ribe je 75 litara, ali se preporučuje da ne bude manji od sto litara. </p>
<p>Kao i u svakom akvariju, kako bi ribe i biljke bile zdrave, važna im je određena temperatura i stabilnost. Idealna temperatura je između 22 i 27 Celzijevih stupnjeva. </p>
<p>Kada se odlučite stvoriti morski akvarij, morate od početka biti svjesni da ćete morate izdvojiti više novaca nego na onaj slatkovodni. Osim akvarija i postolja na kojem će on stajati, potrebni su dobri filtri, rasvjeta, grijač, crpke za vodu i zrak, termometar (stalno treba provjeravati temperaturu u akvariju), hidrometar (za mjerenje slanosti vode), podloga (stavlja se na dno akvarija, mora biti za morske akvarije ), sol (sintetska sol koju dodajemo vodi kako bismo dobili sve što sadrži morska voda), tekućine za pripremu vode, testovi za kakvoću vode i još mnogo toga. </p>
<p>Kada ste stvorili idealne morske uvjete (idealna slanost vode, temperatura) tek onda možete u kupnju riba. Prije kupnje morate se odlučiti kakav životinjski svijet želite. Želite li društveni akvarij, kupite mirnije ribe. Idealne su klaun ribe, poznate po svojoj simbiotskoj vezi s vlasuljama. Zatim kardinali, koji su lagani za držanje, a najčešće se kupuju u paru ili manjim grupama. Svoje mlade drže u ustima dok se ne razviju, i to ili ženka i mužjak naizmjenično. </p>
<p>Jedna od najpopularnijih riba su tangovi. Ispred repa imaju bodlju koja im služi za obranu teritorija pa su po njoj i dobili ime ribe-kirurzi, jer mogu ozlijediti druge ribe. Svojim oblikom tijela i visoko usađenim očima vrlo su atraktivna vrsta. Pošto mogu stvarati svoj teritorij i onda ga pomno čuvaju, pravilo je da se u akvariju drži samo jedan primjerak. </p>
<p>Morske su leptirice ribe koje žive na koraljnim grebenima. Tijelo im je spljošteno što im omogućuje da se provlače između koraljnih ogranaka u potrazi za hranom. Ribe bodeljke smatraju se jednim od veličanstvenijih stvorenja u akvariju, i još ih zovu i ribama lavovima, zmajevima i puranima, zbog predivnih bodlji koje šire. </p>
<p>U svakom slučaju, pri odabiru riba morate pripaziti koje si riblje vrste međusobno odgovaraju kako biste uživali u ljepoti svojeg morskog akvarija. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Za tragediju u tunelu još nema kaznene prijave</p>
<p>Izvor sa zagrebačkog Županijskog suda pretpostavlja kako je istražni sudac »prepustio« posao policijskoj ekipi za očevide </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tjedan dana nakon stravične nesreće u kojoj su u tunelu Ledenik na autoscesti A1 kod Svetog Roka poginule dvije žene i dvoje djece javnost od nadležnih očekuje još mnoge odgovore. Vjerojatni krivac nesreće, vozač »šlepera« koji je naletio na automobil u kojem je poginulo četvero još je u bolnici i navodno se ničega ne sjeća.</p>
<p> Policija još nije podnijela nikakvu prijavu, a u medijima je objavljeno kako sporni kamion, odnosno njegovi ostaci nisu poslani na »mehanoskopsko vještačenje« što je trebao naložiti istražni sudac koji je vodio očevid, već ga je vlasnik »odšlepao« na improvizirano parkiralište u mjestu Kalinovica kod Svete Nedjelje. U zadarskoj policiji su izvijestili da će kaznena prijava biti podnesena kada se »u koordinaciji sa Općinskim državnim odvjetništvom u Benkovcu kompletiraju svi dokazi«. </p>
<p>Istražni sudac zadarskog Županijskog suda Milan Pečina na godišnjem je odmoru, a dan ranije mediji su prenijeli kako nije želio komentirati svoju odluku da se kamion ne vještači. </p>
<p>Sugovornici u zagrebačkoj policiji, koji su željeli ostati anonimni, tvrde da im je čudno što vozilo koje je skrivilo nesreću nije vještačeno, ali dozvoljavaju mogućnost da je istražni sudac ili šef ekipe za očevide mogao na mjestu događaja sve snimiti i prikupiti dovoljno dokaza.</p>
<p>Izvor sa istražnog Odjela zagrebačkog Županijskog suda (koji također želi biti anoniman iz »kolegijalnih razloga«) navodi da pretpostavlja kako je u konkretnom slučaju istražni sudac koji je vodio očevid na mjestu nesreće u tunelu Ledenik, »prepustio« posao policijskoj ekipi uzdajući se u njihovu stručnost i znanje. Isti izvor navode i da je takvo ponašanje istražnog suca praksa i u ostalim slučajevima teških kaznenih djela, budući da suci »ne mogu imati tako široko stručno znanje«. [D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Petrač poduzeo sve kako bi što prije bio izručen</p>
<p>Odvjetnik je istaknuo da je Petrač od grčkih vlasti tražio što brže prebaciva-nje u Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvoje Petrač, osuđen za otmicu sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca uskoro bi mogao biti izručen Hrvatskoj, a, po riječima njegova odvjetnika, sam Petrač traži od vlasti u Grčkoj, gdje se nalazi u zatvoru još od uhićenja prije godinu dana, da se postupak izručenja ubrza.</p>
<p> Petračev odvjetnik Marijan Pedišić izjavio je u četvrtak Hini da je moguće da se izručenje provede već tijekom ovoga mjeseca, istaknuvši da sam Petrač od grčkih vlasti traži što brže prebacivanje u Hrvatsku kako bi mu se ponovno sudilo za sudjelovanje u otmici Tomislava Zagorca u veljači 2004. </p>
<p> »Pripreme za izručenje su u tijeku i moguće je da se ono obavi u kolovozu, no točan datum za sada nije poznat«, rekao je Pedišić.</p>
<p> Petrač je, inače, kao navodni inicijator otmice lani u veljači na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen na šestogodišnju zatvorsku kaznu, a budući da je tada bio u bijegu i presuda mu je izrečena u odsutnosti, može od Vrhovnog suda tražiti i dobiti novo suđenje.</p>
<p> Pedišić je istaknuo da je Petrač sam ubrzao postupak izručenja time što se u Grčkoj odrekao svih pravnih lijekova te povukao zahtjev za dobivanje azila.</p>
<p> »U Ministarstvu pravosuđa i Vladi znaju da je Petrač poduzeo sve kako bi što prije bio izručen Hrvatskoj«, rekao je, napominjući da će njegov branjenik, čim stigne u Hrvatsku, tražiti obnovu sudskog postupka.</p>
<p> Pedišić je odbacio nagađanja u medijima koji skoro Petračevo izručenje povezuju s prekjučerašnjom predajom Nikole Matekovića, posljednjeg iz skupine otmičara koji je bio u bijegu.</p>
<p> I glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić potvrdila je Hini kako se uskoro očekuje Petračevo izručenje, no o datumu nije htjela govoriti.</p>
<p> »Pripreme su u tijeku, a javnost će o svemu biti pravovremeno obaviještena«, kazala je.</p>
<p> Prije točno godinu dana grčke su vlasti izvijestile da su uhitile Petrača na trajektu koji je plovio iz grčke luke Igoumenitsa za talijansku Anconu, a Ministarstvo pravosuđa odmah je zatražilo njegovo izručenje koje je grčki Vrhovni sud odobrio krajem studenoga.</p>
<p> Konačnu odluku o Petračevu izručenju donijet će grčki ministar pravosuđa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Odvjetnik kriv zbog propuštenog roka?</p>
<p>Obitelj Momčilović, čiju je kćer 1993. ubio pripadnik »Tigrova«, Odvjetni-čkoj je komori podnijela prigovor protiv zagrebač-kog odvjetnika Dragana Milačića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Milijunski spor za naknadu štete kojeg je obitelj Momčilović zbog smrti svoje 23-godišnje kćeri, koju je u travnju 1993. hicem u glavu ubio pripadnik »Tigrova«, protiv Ministarstva obrane pokrenula još 1998., niti nakon osam godina nije dobio sudski »epilog«. Naprotiv, u ožujku 2003., rješenjem tog suda tužba Momčilovićevih, nakon što je postupak dva puta bio u fazi »mirovanja«, proglašena je povučenom, iako je ubojica Davorke Momčilović Zlatko Rutina, 1994. godine proglašen krivim i osuđen na devet godina zatvora.</p>
<p>Obavijest o rješenju kojim je sud tužbu proglasio »povučenom«, kako obitelj Momčilović tvrdi u žalbi drugostupanjskom sudu, nikada nisu primili, iako sudskom spisu »priliježe« dostavnica koju je navodno potpisao njihov tadašnji odvjetnik Dragan Milačić. Momčilovićevi su zbog toga, u ožujku 2005. Odvjetničkoj komori podnijeli prigovor protiv njihova bivšeg opunomoćenika, zagrebačkog odvjetnika Milačića. Zbog »neupućenosti« su nadalje kako navode, žalbu na odluku prvostupanjskog suda, podnijeli izvan zakonskog roka, odnosno čak nakon njezine pravomoćnosti. U Rješenju kojim je u studenom 2005. drugostupanjski sud odbio žalbu tužitelja na presudu koja je još u travnju 2003. postala pravomoćna, naveo je kako je dostavnica spornog rješenja njihovu tadašnjem odvjetniku dostavljena još 9. travnja 2004.u njegov pretinac na Općinskom sudu u Zagrebu. Nelogično je stoga, navodi se u obrazloženju odbijene žalbe Momčilovićevih, da bi navedenu dostavnicu, odnosno potvrdu o primitku Rješenja, potpisao netko drugi, a ne Milačić osobno.</p>
<p> Disciplinski postupak protiv Milačića, kako doznajemo od nadležnih u Odvjetničkoj komori, u tijeku je. Momčilovićevi su, rekla je u razgovoru za Vjesnik njihova sadašnja odvjetnica Lovorka Kušan, ponovno podigli tužbu prije nekoliko mjeseci, te se slučaj trenutno nalazi na Općinskom sudu u Karlovcu.</p>
<p> Do obitelji Momčilović, unatoč brojnim pokušajima, nismo uspjeli doći telefonskim putem, dok njihov bivši odvjetnik, Dragan Milačić navode Momčilovićevih nije htio komentirati. U odgovoru na tužbu, tuženi MORH pak tvrdi kako Rutina, u vrijeme počinjenja djela nije bio u »službi«, već je djevojku ubio u slobodno vrijeme. Iako je tvrde, Rutina ubojstvo počinio službenim pištoljem te se nesreća dogodila pod ratnim okolnostima, nije to bilo za vrijeme nikakve ratne operacije.</p>
<p>Ubojica od devet godina »odležao« samo tri</p>
<p>Davorku Momčilović kojoj su bile samo 23 godine, 1. travnja 1993. u karlovačkoj slastičarnici »Korzo«, u kojoj je bila zaposlena, hicem iz pištolja ubio je tadašnji pripadnik I. gardijske brigade »Tigrova« Zlatko Rutina. Masakr se odigrao oko 21.30 sati na karlovačkom Trgu Petra Zrinskog, gdje je nesretna djevojka posluživala stol za kojim je tada bio i 26- godišnji vojnik, koji je nakon samo nekoliko minuta postao njezin ubojica. Rutina je iz 9-milimetarskog službenog pištolja marke »PHP« pucao djevojci u predio čela. Zbog prostrijela glave prekinuta joj je moždina, te je 23-godišnjakinja na mjestu preminula. Nakon zločina, Rutina se uputio prema Domobranskoj vojarni, a djelo nikada nije priznao. Presudom Vojnog suda u Karlovcu u lipnju 1993. Rutina je osuđen na osam, a Vrhovni mu je sud 1994. povisio zatvorsku kaznu preinačivši je u 9-godišnju. »Odležao« je međutim, samo tri godine, nakon čega je uvjetno otpušten iz zatvora. Roditelji ubijene, Barica i Nikola te brat Darko od MORH-a traže svaki po 350.000 kuna, kao i gotovo 62.000 kuna pogrebnih troškova. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ključno će biti otkriti motiv</p>
<p>Miro Matijević, inače, pred zakonom je čist i nema niti jednu evidentiranu kaznenu prijavu, a i njegov brat se povukao iz »društvenog života«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Iako su inspektori splitske policije vrlo ozbiljno shvatili podmetanje eksploziva ispred ulaznih vrata stana Mire Matijevića (54) na splitskim Blatinama, ipak su šanse za otkrivanje počinitelja vrlo male. Tijekom očevida su izuzeti svi tragovi pronađeni na trećem katu stambene zgrade u Poljičkoj 15, međutim čini se da neće dovesti do otkrića »bombaša«: radilo se o relativno primitivnoj eksplozivnoj napravi iz »kućne radinosti«.</p>
<p> Pronađeni su fragmenti električne detonatorske kapisle te ostaci privrednog eksploziva; oba sastojka se mogu relativno lako nabaviti, osobito ukoliko je počinitelj povezan s kakvom građevinskom tvrtkom. Tek kada policija utvrdi identitet, može se govoriti i o otkrivanju motiva za taj čin. U samoj eksploziji, koja je odjeknula nešto iza 3 sata u noći, nije bilo ozlijeđenih, a i materijalna šteta je minimalna, oko 2000 kuna. Eksploziv je postavljen na dno ulaznih vrata gdje je i napravio rupu te oštetio kameni prag. Od krhotina je puklo staklo na hidrantu s druge strane stubišta. Zanimljivo, vlasnik stana već dulje vrijeme živi i radi u Češkoj gdje s obitelji vodi motel, tako da se stanom koristi njegova kći. Upravo posljednjih dana stan se temeljito renovira pa su susjedi pomislili da je do eksplozije došlo zbog loše obavljenih radova.</p>
<p>Miro Matijević pred zakonom je čist, nema niti jednu evidentiranu kaznenu prijavu. Jedini put kad se njegovo ime spominjalo na stranicama crne kronike bilo je prije pet godina, na gotovo istom mjestu. U popodnevnim satima koncem ožujka 2001. godine njega su napala trojica muškaraca te je došlo do fizičkog obračuna, a jedan od njih je čak ispalio jedan hitac prema Miri Matijeviću, koji se sakrio u susjedni kafić. Napadači su ubrzo uhvaćeni, no slučaj je ubrzo pao u zaborav. Mnogo eksponiraniji od Mire je njegov četiri godine mlađi brat Goran Matijević, zvani Surla. U Splitu je poznat kao voditelj poslovanja nekoliko diskoteka i popularnih kafića, no pravu »slavu« stekao je zbog činjenice da je često bio meta pravih revolveraških napada. Sve ih je redom preživio.</p>
<p>Zdenko Podrug</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U sudaru poginulo dijete, i majka u životnoj opasnosti</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradalo četverogodišnje dijete, a njegova majka zadobila teške tjelesne ozljede i nalazi se u životnoj opasnosti, dogodila se u selu Putičanju kod Tisnog, na cesti od autoceste Zagreb - Split prema otoku Murteru. Kako doznajemo u šibenskoj policiji, vozačica osobnog automobila »ford fiesta« zagrebačkih oznaka iz još neutvrđenih razloga izgubila je kontrolu nad vozilom i prešla na suprotni kolnički trak gdje se izravno sudarila s automobilom »volkswagenom caravelo«, u kojem se nalazilo pet osoba. Dijete je preminulo na mjestu nesreće, a njegova majka, koja je upravljala »fiestom« hitno je prebačena u šibensku Opću bolnicu gdje se liječnici bore za njezin život. U istu je bolnicu prevezeno i pet osoba iz »volkswagena«. Nitko od njih nije u životnoj opasnosti. [J. Klisović]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Veliki gradovi svijeta protiv globalnog zagrijavanja</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Los Angeles, London, New York, Seul i još 18 velikih gradova u svijetu ujedinili su snage u okviru projekta usmjerenog borbu protiv globalnog zagrijavanja kroz smanjenje emisija plinova koji izazivaju efekt staklenika.</p>
<p>Ta će inicijativa, koju je pokrenula fondacija bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, tim gradovima omogućiti objedinjenje njihove kupovne moći i smanjenje cijene proizvoda koji štede energiju, te pružiti tehničku podršku njihovim nastojanjima usmjerenim na učinkovitije korištenje energije.</p>
<p>Urbana područja odgovorna su za više od 75 posto svjetskih emisija štetnih plinova, što ukazuje koliko je reducirana potrošnja energije ključna za usporavanje globalnog zatopljenja.</p>
<p>Štedljivi semafori, ulična rasvjeta, korištenje bio-goriva u gradskom prijevozu te sheme rješavanja prometnih gužvi samo su neki od praktičnih koraka koje bi ti gradovi trebali poduzeti s ciljem smanjenja emisija štetnih plinova.</p>
<p>»Najveći gradovi svijeta mogu na to značajno utjecati. Oni se već nalaze u samom središtu razvoja tehnologija i inovativnih novih praksi koje daju nadu da je moguće radikalno reducirati emisije ugljičnog dioksida«, kazao je gradonačelnik Londona Ken Livingstone, koji je tu inicijativu zajedno s Clintonom i britanskim premijerom Tonyjem Blairom pokrenuo u utorak u Los Angelesu.</p>
<p>Fondacija Clinton priopćila je kako se nada da će koordinacija između velikih gradova pridonijeti dosadašnjim pojedinačnim nastojanjima nekih regija.</p>
<p>Partnerstvu su se za sada priključila 22 grada - Berlin, Buenos Aires, Cairo, Caracas, Chicago, New Delhi, Dhaka, Istanbul, Johannesburg, London, Los Angeles, Madrid, Melbourne, Mexico City, New York, Pariz, Philadelphia, Rim, Sao Paolo, Seul, Toronto i Varšava. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Otočnim poslodavcima ove godine 7 milijuna kuna</p>
<p>Vladinom uredbom potiče se zapošljavanje otočnog stanovništva, kao i razvoj otočnih gospodarstva</p>
<p>Nedavno donesenom Vladinom uredbom otočnim će se poslodavcima ove godine dodijeliti državna potpora u iznosu od 7 milijuna kuna s ciljem poticanja zapošljavanja otočnog stanovništva.</p>
<p>Uredbom se također želi potaknuti razvoj otočnog gospodarstva u skladu s programima održivog razvitka otoka i državnim programima razvitka otoka s ciljem ujednačavanja razvitka otoka s ostalim hrvatskim regijama. Pravo na naknade tako će imati 15.000 zaposlenih u 5250 tvrtki i zadruga na hrvatskim otocima.</p>
<p>Uredba, kako se objašnjava, pruža mogućnost dodjele državne potpore otočnim poslodavcima koji imaju sjedište na otocima i koji svoju djelatnost obavljaju na otocima, a njezina provedba doprinijet će stvaranju pogodne klime za otvaranje novih radnih mjesta, poticanju gospodarstvenika na zapošljavanje domicilnog stanovništva te na prijavljivanje tvrtki na otocima.</p>
<p>Prosječna plaća na hrvatskim otocima iznosi oko 2927 kuna neto. Predviđanja pak govore kako će spomenuta mjera dovesti do povećanja prihoda od poreza na dohodak za otočne jedinice lokalne samouprave, što lančano dovodi do otvaranja novih radnih mjesta. </p>
<p>Također, želi se pomoći u održivom i demografskom razvoju otoka, posebno potičući opstanak i razvoj otočnog malog gospodarstva u segmentu autohtonih - izvornih otočnih djelatnosti.</p>
<p>Pravo na državnu potporu nemaju otočni poslodavci kojima u vlasničkoj strukturi udio države, županije, grada ili općine ne prelazi 50 posto, te financijske institucije (banke, osiguravajuća društva, štedno-kreditne zadruge i slično). Mogući korisnici potpora su trgovačka društva, obrti ili zadruge te će za njih Ministarstvo u dnevnom tisku raspisati javni poziv za dodjelu potpora koje mogu ostvariti u iznosu do 750.000 kuna u razdoblju od tri godine.</p>
<p>Otočni poslodavci sa sjedištem na otocima prve skupine (nedovoljno razvijeni i nerazvijeni, mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići) imaju pravo na veću naknadu (u iznosu od 100 posto jedne prosječne isplaćene mjesečne bruto plaće bez doprinosa na plaću) za razliku od poslodavaca koji iste djelatnosti obavljaju na otocima druge skupine (svi ostali otoci i poluotok Pelješac). Ti poslodavci će moći koristiti 50 posto jedne prosječne isplaćene mjesečne bruto plaće bez doprinosa na plaću.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Maistra ulaže 335 milijuna eura</p>
<p>Plan uključuje opsežne projekte izgradnje i obnove svih postojećih turističkih objekata i kompleksa</p>
<p>ROVINJ</p>
<p> - S ciljem realizacije razvojnih planova, Maistra je izradila Strateški plan razvoja za razdoblje od 2005. do 2009. godine, koji uključuje opsežne projekte izgradnje i obnove svih postojećih turističkih objekata i kompleksa.</p>
<p>Uz odmorišni turizam, od kojeg će se i nadalje ubirati najveći prihodi, Maistra naglasak stavlja na razvoj komplementarnih sadržaja, kongresnih, sportskih, ili primjerice wellnessa, što će u konačnici omogućiti produljenje sezone i porast dana pune zauzetosti.</p>
<p>Realizacija je započela prošle godine, nakon što je u ožujku formirana Maistra, jedna od vodećih hotelijerskih kompanija u Hrvatskoj kao dioničko društvo i dio koncerna Adris grupe, a nastala je spajanjem Rovinja d.d. i Anite d.d. Vrsar. Nova kompanija naslijedila je 50 godina iskustva u turizmu.</p>
<p>Razvoj turističkog portfelja započinje investicijama u Turistička naselja Petalon u Vrsaru i Amarin u Rovinju, te investicijama u unaprjeđenje sadržaja u šest kampova na području Rovinja i Vrsara.</p>
<p>U ovoj godini nastavljena je realizacija investicijskog ciklusa u visini 77 milijuna eura. Najvažniji projekti su hotel Istra na otoku Sv. Andrija ili Crvenom otoku od 24 milijuna eura, čime je obnovljen otok razoren u strašnoj oluji 2002. godine, a kvaliteta usluge podignuta je s tri na četiri zvjezdice. Hotel Istra postao je tako prije svega obiteljski hotel s prestižnim wellness sadržajima.</p>
<p>U turističko naselje Belvedere Maistra u ovoj godini ulaže 13 milijuna eura kako bi standard podigla s dvije na četiri zvjezdice, a u sklopu turističkog naselja Koversada investirat će se 7 milijuna eura u apartmanski niz Blesička, koji će također s dvije doći na kvalitetu od četiri zvjezdice. U vodeći Maistrin hotel Eden u Rovinju uloženo je 4 milijuna eura, čime je zadržao postojeću razinu kvalitete od 4 zvjezdice, uz značajno unaprjeđenje svih smještajnih jedinica.</p>
<p>Strateški plan razvoja do 2009. godine predviđa nastavak ulaganja koja će u konačnici iznositi 335 milijuna. Pred kraj investicijskog ciklusa realizirat će se i najvažnije investicije, one u hotele Monte Mulini i Montauro u uvali Lone, što uključuje i hotele Eden i Park.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prihodi od poslovnih skupova 24 milijuna kuna</p>
<p>U svibnju je održano ukupno 508 skupova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom svibnja ove godine u Hrvatskoj je održano ukupno 508 poslovnih skupova, na kojima je bilo 41.788 sudionika, a ukupan prihod od tih skupova iznosio je nešto više od 24 milijuna kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Prosječno su poslovni skupovi u svibnju trajali po dva dana, a najveći dio sudionika - njih 90 posto ili 37.563 bili su domaći.</p>
<p>Od ukupnog broja poslovnih skupova tijekom svibnja, najviše se održalo kongresa - njih 241 sa 24.327 sudionika, te korporacijskih, odnosno poslovnih sastanaka - 186 sa 10.719 sudionika.</p>
<p>Tako je i od kongresa ostvaren najveći prihod, veći od 18,45 milijuna kuna, dok je od korporacijskih, odnosno poslovnih sastanaka ostvareno 3,33 milijuna kuna prihoda.</p>
<p>No, podijele li se pak ostvareni prihodi s brojem poslovnih skupova, ispada da je organizacijom jednog kongresa u svibnju ostvareno prosječno oko 76.600 kuna prihoda, a korporacijskog, odnosno poslovnog sastanka oko 18.000 kuna.</p>
<p>Tako proizlazi da je najisplativije bila organizacija insentiv putovanja (poticajna putovanja za stimulaciju zaposlenika). Naime, ukupni prihod od sedam insentiv putovanja tijekom svibnja iznosio je 673.827 kuna ili oko 96.260 kuna po putovanju.</p>
<p>Istodobno, najmanji je prosječni prihod ostvaren od korporacijskih, odnosno poslovnih sastanaka.</p>
<p>Podaci DZS-a pokazuju i kako su najveći broj poslovnih skupova u svibnju, odnosno 291 skup, organizirali poslovni subjekti, odnosno poduzeća. Slijede banke, osiguravatelji, političke strane i nevladine organi, koji su organizirali 66 skupova, te strukovne udruge, sa 52 skupa. Strane su organizacije u svibnju u Hrvatskoj održale 37 skupova, dok su tijela državne i lokalne uprave i samouprave organizirala 23 skupa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Parafiran ugovor o prodaji Energopetrola konzorciju INA-MOL</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Ahmet Hadžipašić te predstavnici Energopetrola i INA-e i MOL-a parafirali su u četvrtak u Sarajevu ugovor o prodaji većinskog vlasničkog udjela u sarajevskoj naftnoj tvrtki hrvatsko-mađarskom konzorciju. Ugovor bi trebao biti potpisan i stupiti na snagu kada se o njemu očituje Skupština dioničara Energopetrola, najavljena za 31. kolovoza. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Uljanikova dobit 42,2 milijuna kuna</p>
<p>PULA</p>
<p> - Pulsko brodogradilište Uljanik ostvarilo je 42,2 milijuna dobiti u prvom polugodištu. Nakon što je u prvom tromjesečju ostvario dobit od 20,9 milijuna kuna, u drugom se pozitivno razdoblje nastavlja te je ostvarena dobit od 21,3 milijuna kuna. Dobit su zabilježila sva Uljanikova društva. [S. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Veličanstvena pobjeda oslobodilačke vojske</p>
<p>»Oluja« je bila simbol snage vremena iza nas i nadahnuće i obveza za vrijeme koje tek dolazi</p>
<p>Svakog 5. kolovoza Knin je glavni grad Hrvatske. </p>
<p>Proslava jedanaeste godišnjice »Oluje«, veličanstvene oslobodilačke operacije kojom je Hrvatska sama izborila slobodu nova je prilika podsjetiti se na blistave trenutke povijesti koji su nam osigurali budućnost.</p>
<p>Jedanaest godina nakon »Oluje« slobodno možemo reći da je Hrvatska ispunila sva očekivanja koja su i njene građane vodile u bitke na život i smrt u kojima se doslovce odlučivalo o sudbini zemlje. Danas imamo slobodnu, europsku Hrvatsku, koja je izborila svoje mjesto u krugu civiliziranih europskih država i koja osigurava miran i dostojanstven život svih njenih građana.</p>
<p>Ponos je prava riječ koja obuzme svakog hrvatskog građana tog 5. kolovoza, kada se hrvatska zastava zavijorila na kninskog tvrđavi. U operaciji koja je trajala od 4. do 7. kolovoza 1995., vraćen je hrvatski ustavno-pravni poredak na cijelom okupiranom području, osim istočne Slavonije, a »Oluja« je uz »Bljesak« značila i definitivnu pobjedu nad velikosrpskim agresorom.</p>
<p>Ponos nas obuzme i zbog saznanja da je »Oluja« bila simbol narodne volje da Hrvatska vrati teritorij. »Oluji« su prethodile teške godine velikosrpske agresije i zločina. Balvani, čime je počela agresija na Hrvatsku, pretvorili su se u teške zločine koje su pobunjeni Srbi činili u Hrvatskoj, sve u nadi da će hrvatski teritorij pripojiti »velikoj Srbiji«. Uza sve razumijevanje međunarodne zajednice, Hrvati su ostali sami. Tako je bilo i uoči »Oluje«.</p>
<p>Ponos nas obuzima što smo sami ispisali svoju povijest i tako postavili temelje budućnosti. Hrvatski državni vrh uoči »Oluje« pozvao je sve Srbe da ostanu u Hrvatskoj, svojoj domovini. Mnogi to nisu učinili, pod pritiskom propagande iz Beograda. Hrvatska je liječila svoje rane, ali je imala snage otvoriti vrata svim ljudima dobre volje, koji nisu učinili zločine, da se vrate u svoje domove.</p>
<p>Ponos nas obuzima stoga što smo 11 godina kasnije ispunili sva nadanja. Sagradili smo modernu državu, u kojoj »stanuju« svi demokratski standardi. Isti za sve građane Hrvatske. Ponos nas obuzima kad se prisjećamo tih slavnih dana hrvatske prošlosti. I trebamo ih se podsjećati. Prava istina uvijek treba živjeti u Hrvatskoj. Na toj istini sagradili smo državu koju više nitko ne može ugroziti. Nije bilo lako, a samo u »Oluji« je oslobođeno 18 posto hrvatskog teritorija!</p>
<p>Ponos nas obuzima i zbog činjenice da smo imali ljude s vizijom i snagom, od Franje Tuđmana nadalje, koji su znali procijeniti što Hrvatska treba učiniti. Svoju povijesnu zadaću izvanredno su ispunili. I hrvatski generali i vojnici. Imali smo snage i za oprost, iako nikad ne smijemo zaboraviti. Imamo snage gledati i u budućnost, koju svi na jugoistoku Europe moramo graditi. I to je snaga moderne Hrvatske.</p>
<p>Ponos nas obuzima kada 11 godina nakon »Oluje« živimo u mirnoj zemlji, koja je uzor za regiju. U dvije i pol godine vlade Ive Sanadera Hrvatska je učinila snažne korake prema Europi i postala zemlja koja je vratila vjerodostojnost. </p>
<p>Ponos nas obuzima stoga što je u Hrvatskoj pobijedila demokracija. Ostaju nam obveze da sve one koji su dali temelje za ovu Hrvatsku ne zaboravimo. »Oluja« je bila simbol snage vremena iza nas i nadahnuće i obveza za vrijeme koje tek dolazi.</p>
<p>U subotu, 5. kolovoza, u Kninu će na središnjoj proslavi biti Stjepan Mesić, Ivo Sanader i Vladimir Šeks. »Oluja« će se obilježiti polaganjem vijenaca u spomen na pripadnike Oružanih snaga stradale u Domovinskom ratu, podizanjem državnog stijega na kninskoj Tvrđavi, svetom misom za domovinu. Državna izaslanstva posjetit će Veleučilište »Marko Marulić«, koje dobiva nove kolegije. Svečanost »Oluje« završit će večernjim koncertom na središnjem kninskom trgu.</p>
<p>Prošle godine, obilježavajući desetu godišnjicu »Oluje«, hrvatski državni vrh jasno je poručio da je ona bila legitimna i opravdana akcija, a ne zločinačka planirana akcija radi protjerivanja Srba. </p>
<p>Državni vrh čestitao građanima </p>
<p>Predsjednik Republike, Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks čestitali su građanima Hrvatske Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza. </p>
<p>Predsjednik Mesić u čestitci ističe da se, uz počast i zahvalnost sudionicima Domovinskog rata i slavljenje pobjede, nastavlja i borba za demokratsku i civiliziranu Hrvatsku, koja će naći svoje mjesto u europskoj obitelji država i naroda. »Hrvatska je danas, 11 godina nakon Oluje - simbola odlučnosti hrvatskog naroda, učvrstila svoj međunarodni položaj. Hrvatska je iskoračila u novo doba, doba europskih vrijednosti izgradnje demokracije, tolerancije, mira i napretka«, ističe premijer Sanader u svojoj čestici. Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks ističe da se - obilježavajući 11. obljetnicu državnog blagdana - Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, ponosno i dostojanstveno prisjećamo povijesne i veličanstvene pobjede hrvatskih vojno-redarstvenih snaga.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Promaknuto 60 pripadnika HV-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prigodi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga (OS) Stjepan Mesić donio je, na temelju svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, odluke o odlikovanju 89 pripadnika OS-a prema prijedlogu Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja, a na prijedlog načelnika Glavnog stožera OS-a i ministra obrane, odluke o dodjeli činova i izvanrednom i redovnom promaknuću za 60 pripadnica i pripadnika OS-a.</p>
<p>U priopćenju Predsjednikova ureda stoji da je Redom bana Jelačića odlikovano šest osoba, Redom hrvatskog križa jedna osoba, Redom hrvatskog trolista 49 osoba, Redom hrvatskog pletera 32 osobe i medaljom »Oluja« jedna osoba. Pukovnica Mirjam Antolić redovno je promaknuta u čin brigadirke, a pukovnici Dražen Bartolac, Davor Jonjić, Joško Karamatić, Đorđi Todorovski, Matija Aračić i Ognjen Preost u čin brigadira. Pukovnici Mijo Haršanji i Dinko Barbarić u čin brigadira promaknuti su izvanredno. Redovito su promaknuti: 11 bojnika u čin pukovnika, tri satnika u čin bojnika, šest natporučnika u čin satnika te 11 poručnika u čin natporučnika. Izvanredno su promaknuti: tri bojnika u čin pukovnika, jedan satnik u čin bojnika, četiri natporučnika u čin satnika te sedam poručnika u čin natporučnika. Dodijeljeno je i pet činova poručnika, navodi se u priopćenju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Policija odvela radnike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U četvrtak oko 16 sati počela je drama u Jagićevoj ulici, kad su se radnici Tvornice duhana Zagreb pojavili na krovu tvornice, nakon što su propali pregovori između Novoga sindikata i Tvornice duhana Rovinj. </p>
<p>»Pristali smo na sve uvjete koje je Uprava TDR-a zatražila, a sad samo tražimo da se ti uvjeti koji su izneseni u priopćenju Ureda za socijalno partnerstvo prihvate i da stave svoj potpis, no oni su rekli da će to još razmotriti«, rekao je Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata. Dodao je da Uprava samo želi izigrati radnike kako im ne bi isplatila otpremnine.</p>
<p> Četverosatna drama u kojoj su radnici stajali na rubu krova prijeteći skokom, uzvikujući »lopovi, lopovi«, završila je oko 20 sati, kad je policija upala u prostorije tvornice i »deložirala« radnike. Dvjestotinjak policajaca okružilo je zgradu, a tridesetak radnika smješteno je u policijske marice i odvezeno u Drugu policijsku postaju na Črnomercu. Ozlijeđeno je najmanje troje radnika: Ivo Rupić ozlijedio je kralježnicu, a njegovim kolegicama Ljubici Dovranić i Mili Međugorac je pozlilo zbog, kako doznajemo, srčane aritmije. Policija je priopćila da nije primijenila silu, te da su tri osobe zatražila liječničku pomoć zbog pretrpljena šoka, a jedna zbog pada prilikom izlaska iz tvornice </p>
<p> Iako nikomu nije jasno kako su radnici ponovno dospjeli u tvornicu, nakon što su je prije nekoliko dana napustili, oni su poručili da će se opet vratiti. Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, izjavio je kako im je policija zajamčila da će sve radnike nakon saslušanja pustiti, a pregovori će se nastaviti. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić: Trebalo bi povećati zatvorske kapacitete </p>
<p>Bilo bi dobro da ministrica pravosuđa s ministrom obrane pregleda sve kapacitete koji vojsci više ne trebaju, kazao je Mesić</p>
<p>LEPOGLAVA</p>
<p> - Bilo bi dobro povećati zatvorske kapacitete, osobito sada kada imamo dosta prostora koji vojsci nisu atraktivni i vojska ih napušta. Možda bi bilo dobro da ministrica pravosuđa s ministrom obrane pregleda sve te kapacitete koji vojsci više neće biti potrebni, kako bi se ovo stanje pretrpanosti u zatvorima popravilo, rekao je u četvrtak u Lepoglavi nakon obilaska Kaznionice hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p>Uspoređujući uvjete u kojima je on služio zatvorsku kaznu u Staroj Gradiški s uvjetima u današnjim zatvorima, Mesić je rekao da su tada bile sobe s 32 zatvorenika, nisu imali vode, kanalizacije, a ni grijanja.</p>
<p>»Ovdje imaju televizor i telefon, nekoliko ih je u sobi, hrana je zadovoljavajuća, imaju radne i slobodne aktivnosti. Svaki zatvor je težak i ako vas netko zatvori u 'Esplanadu' i kaže vam da pet godina ne možete van, isto ćete se osjećati kao da ste u kaznionici«, rekao je Mesić. </p>
<p>Predsjednik je u Kaznionici razgovarao i s nekoliko zatvorenika koji su mu se požalili na neobjektivno suđenje, no nitko nije imao primjedbi na tretman i zatvorski režim.</p>
<p>Ravnatelj Uprave za zatvorski sustav Ivan Damjanović napomenuo je da je nedovoljni kapacitet smještaja zatvorenika temeljni problem kod usklađivanja s europskim sustavom. Kad se taj problem riješi, rekao je Damjanović, onda ćemo biti potpuno usklađeni, a nedostaje oko 600 mjesta. Odgovarajući na novinarsko pitanje o problemu 79 dragovoljaca, koji ne mogu dobiti opis ratnog puta, Damjanović je rekao da su službenici zatvorskog sustava tijekom Domovinskog rata bili u 98. brigadi. »Svi oni koji su bili pripadnici te brigade regulirali su status. Ovdje je riječ o grupaciji koja nije bila u tom sustavu, no Ministarstvo pravosuđa će učiniti sve kako bi se njihov status regulirao«, rekao je Damjanović. </p>
<p>U Lepoglavi je bila i ministrica pravosuđa Ana Lovrin, koja je podržala ideju lepoglavskog Gradskog poglavarstva o otvaranju Kaznionice.</p>
<p>»Ovdje postoji suživot, kao i svugdje gdje su kaznionice neki od glavnih objekata. Mnogo je ljudi ovdje zaposleno i nema razloga da ne postoji interakcija između Grada i Kaznionice«, rekla je Lovrin. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Sanader: Očekujemo rast plaća od pet posto!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom 2007. posvetit ćemo se problemu plaća odnosno dogovorima o zakonu o minimalnoj plaći, izvijestio je premijer Ivo Sanader nakon sastanka s predstavnicima sindikata i drugim socijalnim partnerima. Kazao je da plaće ne bi smjele rasti brže od rasta BDP-a, odgovarajući na pitanje koliko bi one u 2007. trebale rasti u javnom sektoru, kazao je da se može očekivati rast od pet posto, iako su sindikalci tražili dvoznamenkastu »cifru«, dok bi se u privatnom sektoru išlo na zakon kojim bi se propisali »minimalci«. </p>
<p>Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst kazao je da će se o zakonu o privatizaciji raspravljati na jesen te kako vjeruje da će se i za to pronaći rješenje. Premijer Sanader pojasnio je kako je stav Vlade o radničkom dioničarstvu jasan te kako Vlada misli da je riječ o veoma stimulirajućem modelu. Rekao je da nije riječ o povratku u samoupravljanje nego o modelu koji postoji svugdje u svijetu, ali će biti potrebno definirati visinu postotka i načine dioničarstva. </p>
<p>Budući da je samo 47 posto radnika u Hrvatskoj uključeno u sindikate predlaže se i uplaćivanje doprinosa solidarnosti, jer bi se u tom slučaju kolektivno pregovaranje odnosilo na državne, javne i privatne tvrtke. Na sastanku je još bilo riječi o smjernicama državnog proračuna za iduću godinu, postignutom konsenzusu za strateški okvir za razvoj 2006.-2013., te izmjenama i dopunama zakona o prekršajnom i parničnom postupku. Prihvaćen je sindikalni prijedlog da Ministarstvo pravosuđa objavi informaciju koja bi sadržavala broj i vrstu svih radnih sporova koji se vode na hrvatskim sudovima i da se načini analiza zašto tako velik broj sporova odlazi u zastaru. </p>
<p>»Vlada se ne može miješati u rad pravosuđa«</p>
<p>Na pitanje vezano uz pregovore s radnicima bivše tvornice TDZ Sanader je kazao da oni još traju te da Vlada blagotvorno gleda na dogovore. Čelni čovjek HUP-a Emil Tedeschi rekao je, međutim, kako je vlasništvo temelj demokracije i da ako sindikat ima pritužbi i sumnji na nepravilnosti u privatizaciji to treba riješiti s Državnim odvjetništvom, a ne zauzimanjem prostorija. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ubrzanje gospodarskog rasta do sedam posto</p>
<p>Smanjenje nezaposle-nosti na devet posto jedan je od ciljeva Strateškog okvira za razvoj od 2006. do 2013.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Postizanje razvoja i zapošljavanja u konkurentnom tržišnom gospodarstvu, koje djeluje u europskoj socijalnoj državi, uz ubrzanje gospodarskog rasta i do sedam posto te smanjenje nezaposlenosti na devet posto, neki su od ciljeva Strateškog okvira za razvoj od 2006. do 2013., koji bi hrvatska vlada trebala usvojiti na sjednici.</p>
<p>Strateški okvir Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju predstavljen je sredinom svibnja ove godine, nakon čega je provedena javna rasprava o tom dokumentu, odnosno svoje komentare, primjedbe i sugestije za njegovo poboljšanje dali su predstavnici sindikata, poslodavaca, Vladinih i nevladinih organizacija i dr.</p>
<p>Značajan dio tih prijedloga, kako se doznaje u Vladi, uvršten je u dokument, primjerice prijedlog sindikata da se u području socijalne kohezije posebna važnost da kolektivnom pregovaranju, odnosno da se u području funkcioniranja pravosuđa istakne ubrzanje rješavanja raznih sporova i sl.</p>
<p>Strateški okvir za razvoj do 2013. kao strateška razvojna područja definira ljude i znanje; znanost, tehnologiju i informacijsko-komunikacijsku tehnologiju; socijalnu koheziju i pravednost; promet i energiju; prostor, prirodu, okoliš i regionalni razvitak; makroekonomsku stabilnost i gospodarsku otvorenost; financije i kapital; poduzetničku klimu; privatizaciju i restrukturiranje te novu ulogu države.</p>
<p>Nova uloga države, koja bi se sve više trebala povlačiti iz gospodarstva, u kojem glavnu ulogu preuzima privatni sektor, razlog je i zašto se ovaj dokument eksplicite ne bavi pojedinim gospodarskim sektorima, nego postavlja okvire djelovanja državnih institucija u pomoći privatnom sektoru.</p>
<p>Sektorske strategije pak u Vladi »prepuštaju« zainteresiranim gospodarskim subjektima i udruženjima.</p>
<p>Najkonkretnije mjere Strateški okvir predlaže na području privatizacije i restrukturiranja, pa se tako do kraja ove godine najavljuje dovršetak privatizacije Croatia osiguranja te dviju željezara, do 2010. dovršetak privatizacije svih brodogradilišta, a do 2007. tvrtki-kćeri HŽ-a.</p>
<p>Također, njime se predviđa ubrzanje gospodarskog rasta iznad pet posto, a nakon 2010. i rastom od šest do sedam posto, što bi do 2013. prosječni dohodak po stanovniku u Hrvatskoj trebalo podići sa sadašnjih 54 na 75 posto europskog prosjeka.</p>
<p>Nova uloga države podrazumijeva pak kompetentnu, jeftiniju, bržu i kvalitetniju javnu upravu, reformu pravosuđa, te novu ulogu države u gospodarstvu. Neke od mjera kojima bi se to postiglo su informatizacija, skraćivanje trajanja sudskih sporova na najviše tri godine te reforma sustava i smanjenje državnih potpora.</p>
<p>Prema riječima Martine Dalić, državne tajnice Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju, od predstavljanja tog dokumenta on je doživio nekolicinu izmjena, kojima su pak prethodile prezentacije predstavnicima HUP-a, malih i srednjih poduzetnika, nevladinih organizacija...</p>
<p>»Njihovi komentari, sugestije i primjedbe u najvećoj su mjeri uključeni u dokument«, kazala je Dalić, posebno ističući angažman sindikalaca. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ravnatelj bolnice će se očitovati u ponedjeljak?</p>
<p>Uprava riječke bolnice izvješće o ovom slučaju napravit će kada bude poznat ishod liječenja</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Stanje Miroslava Maškarina iz mjesta Kampor na Rabu, kojem je amputirana noga zbog komplikacija nakon operacije slijepog crijeva, stabilno je ali teško, te je i dalje životno ugrožen, izvijestio je u četvrtak predstojnik Odjela za anesteziologiju KBC-a Rijeka Alan Šustić. Zamjenik predstojnika Klinike za kirurgiju Hrvoje Štalekar potvrdio je službeno da je 20-godišnjem Maškarinu za operacije odstranjivanja slijepog crijeva, 10. srpnja u riječkom KBC-u, laparoskopskom metodom ozlijeđena aorta uslijed čega je došlo do jakog krvarenja te hemoragičnog šoka. </p>
<p>U ovom slučaju krv se zbog nedostatka u tijelu povlači u vitalne organe iz udova, a posljedica je za Maškarina bilo oslabljenje mišića lijeve noge i njihovo odumiranje, zbog čega je noga deset dana kasnije morala biti amputirana. Zbog hemoragičnog šoka zatajili su i bubrezi, a došlo je i do poremećaja u mikrocirkulaciji krvi na staničnoj razini, te se liječnici riječkog KBC-a bore za život mladića. </p>
<p>Štalekar je kazao da su u posljednje vrijeme uočeni znakovi poboljšanja funkcije bubrega. Rekao je da je druga noga još u opasnosti te da će morati biti operativno liječena, a da će nakon svega, ako liječenje uspije, zbog oštećenja biti obavljena rekonstruktivna operacija na toj nozi. </p>
<p>Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić zatražio je od ravnatelja KBC-a Hermana Hallera očitovanje unutarnje kontrole bolnice zbog sumnje da je počinjena pogreška prilikom operacije, no ravnatelj je na godišnjem odmoru, a na posao se vraća u ponedjeljak. Iz uprave riječke bolnice izvijestili su da će izvješće o ovom slučaju biti napravljeno nakon dovršetka sadašnje faze liječenja Maškarina, odnosno kada bude poznat ishod liječenja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Povratak stoljetnoj tradiciji viteštva</p>
<p>SINJ</p>
<p> - Plutoni mačkula s tvrđave starog Grada i zvuci budnice koji pozivaju Sinjane na iskrenu molitvu za dostojanstven završetak velikog pučkog slavlja, navijestit će početak središnje manifestacije 291. sinjske alke koja će, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, održati u nedjelju poslijepodne.</p>
<p>Ovogodišnjoj će Alki, uz izaslanika predsjednika Mesića generala Mladena Kruljca, nazočiti i potpredsjednica Sabora Đurđa Adlešić, ministri Berislav Rončević, Dragan Primorac, Ivan Šuker i Petar Čobanković, te 31 saborski zastupnik. </p>
<p>Pojačani interes za ovogodišnju Alku čelnici VAD-a pripisuju ruci pomirenja što su je pružili predsjedniku Mesiću, čiji je izlaslanik prije pet godina bio prisiljen otrpjeti uvrede i poniženja zbog čega je viteško nadmetanje lišeno državnog pokroviteljstva. Novi predsjednik VAD-a Stipe Jukić i alkarski vojvoda Ivan Čikara, potvrdili su nam da će »ovogodišnja Alka označiti početak vraćanja stoljetnoj tradiciji viteštva« i poručili da se »više nikad ne smije dogoditi da se državnom poglavaru prišivaju najpogrdniji atributi i uvrede«.Predsjednik je preuzeo pokroviteljstvo, te odlučio poslati na Alku svoga izaslanika.Obustavom stegovnog postupka protiv alkara Stipe Breke, Ivice Perića te peterostrukog slavodobnika Ognjena Preosta, alkarska je uprava priznala pogreške iz prošlosti. Na službenim pozivnicama i plakatima VAD-a neće biti fotografija generala Mirka Norca. Alki će prethoditi nadmetanje za Baru i Čoju. [Dobrila Stella]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060804].
|
