NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060504].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 129648 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.05.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pijani skrivili 325 nesreća više nego lani</p>
<p>U ovogodišnjim je nesrećama pet posto više poginulih, dok je ozlijeđenih devet posto više</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prva četiri mjeseca ove godine na hrvatskim je cestama bilo 16.476 prometnih nesreća, dok ih je u istom lanjskom razdoblju bilo 16.234. Riječ je o povećanju za 242 nesreće ili 1,5 posto. U ovogodišnjim je nesrećama poginulo 147 osoba, dok ih je u istom razdoblju lani poginulo 140. Povećanje od pet posto poginulih u Ministarstvu unutarnjih poslova ne smatraju alarmantnim, ali upozoravajućim smatraju 339 više ozlijeđenih (devet posto).</p>
<p>Premda u MUP-u ne navode da je alkohol najčešći uzrok prometnih nesreća, jer se uzroci utvrđuju naknadno vještačenjima, i dalje je na neslavnom prvom mjestu broj nesreća u kojima je utvrđena alkoholiziranost vozača. </p>
<p>Ove su godine pijani vozači skrivili 2197 nesreća, dok ih je prošle godine bilo 1872, odnosno 325 manje. Međutim, policija u tim nesrećama bilježi manje poginulih, 14,6 posto, teško ozlijeđenih, 20,7 i lakše ozlijeđenih 27,1 posto.</p>
<p>Također, pijanih vozača koji su skrivili nesreću manje je za 31 posto, teško ozlijeđenih »pijanaca« je za 23 posto manje, a lakše 13,9 posto.</p>
<p>Ipak, protekli je vikend, koji je uzeo čak 12 života, ponovo upozorio vozače na oprezniju vožnju, a policiju na još predaniju kontrolu. </p>
<p>Miron Huljak iz MUP-ova odjela za sigurnost cestovnog prometa ističe da će policija kao i dosad pojačano nadzirati mjesta i skupine koje su najrizičnije, a na temelju Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, provodit će se preventivne aktivnosti. </p>
<p>Tako će se sanirati »crne točke«, neravnine na cestama, oštri i nepregledni zavoji, te će se postaviti odgovarajuća signalizacija na prometnicama.</p>
<p>Huljak dodaje da će se aktivnosti provoditi stalno, a naročito vikendima i blagdanima.</p>
<p>Da vikendi često budu »crni«, govore i sljedeći podaci: od 20. do 22. siječnja dogodile su se 84 prometne nesreće u kojima je poginulo sedmero ljudi, a 117 ih je ozlijeđeno. Za vikend od 3. do 5. veljače dogodile su se 94 prometne nesreća u kojima je poginulo šest osoba, a ozlijeđeno 127. Jedan od najtragičnijih vikenda bio je već idući, onaj od 10. do 12. veljače, kada je poginulo 11 osoba. Vikend od 24. do 26. veljače odnio je osam života, onaj od 10. do 12. ožujka sedam, a od 21. do 23. travnja ponovo osam.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kućni pritvor - samo dekoracija u zakonu</p>
<p>Kućni pritvor se može provoditi uz mjere elektroničkog i videonadzora. Međutim, to je u nas neizvedivo jer se smije nadzirati samo vanjski prostor, a ne i osoba koja je u kućnom pritvoru</p>
<p>Nije nepoznato da su naši zatvori prenatrpani a, s druge strane, javnost je ne jednom bila zgrožena olakim puštanjem iz pritvora u slučajevima počinjenja vrlo teških kaznenih djela. Jedno od rješenja mogla bi biti primjena instituta kućnog pritvora.</p>
<p>Iako mogućnost izricanja kućnog pritvora u nas postoji već četiri godine, zanemarivo se malo primjenjuje. Poznat je tek slučaj sa Županijskog suda u Zadru, koji je 2004. odredio kućni pritvor H.R.-u zbog teške krađe. Vrhovni sud odbio je njegovu žalbu zbog produljenja kućnog pritvora.</p>
<p>Ana Garačić, predsjednica Kaznenog odjela Vrhovnog suda, ističe da joj je teško odgovoriti zbog čega se kućni pritvor rijetko primjenjuje. »Za svaku izmjenu zakona potrebno je određeno vrijeme prilagodbe, ne samo sudaca nego i stranaka«, kaže Garačić, napominjući da suci često govore da ni same stranke ne predlažu tu mjeru. No, dodaje Garačić, sud može kućni pritvor odrediti i bez prijedloga stranaka.</p>
<p>»Može se reći da je kućni pritvor zapravo dekoracija u našem zakonu«, kaže Krešimir Devčić, voditelj Istražnog centra zagrebačkog Županijskog suda, te objašnjava da su glavne prepreke - teškoće u organizaciji kućnog pritvora. </p>
<p>Prema članku 102. Zakona o kaznenom postupku (ZKP), kućni pritvor može se odrediti ako postoji opasnost od bijega okrivljenika, od ponavljanja ili dovršenja kaznenog djela, ili počinjenja kaznenog djela kojim se prijeti. Kućni pritvor mogao bi se odrediti za sva kaznena djela, pa i ona najteža.</p>
<p>Provedbu kućnog pritvora trebali bi nadzirati sud te policija, koja bi to mogla činiti i bez sudskog naloga. To bi trebao biti 24-satni nadzor, a u našim uvjetima policija to vrlo teško može provoditi jer za to treba dosta novca i velik kadrovski potencijal, kaže Devčić. Neki suci zato smatraju da bi okrivljenici sami trebali financirati kućni pritvor, ali to pak zakon to ne predviđa.</p>
<p>Kućni pritvor se, uz dopuštenje okrivljenika, može provoditi uz mjere elektroničkog i videonadzora, što bi zapravo značilo ugradnju alarma i kamera koje bi bile povezane s policijskim postajama, napominje Devčić. To je poprilično komplicirano, a postoje mnogo jednostavnija rješenja, a to je nadzor putem elektroničkih ogrlica koje se okrivljeniku stavljaju na ruku ili nogu. </p>
<p>Dr. Davor Krapac, jedan od inicijatora uvođenja kućnog pritvora, ističe da se u bogatijim državama taj institut uvijek kombinira s primjenom elektroničkog nadzora nad okrivljenikovim kretanjem. Kriminolozi, napominje, hvale prednost takve mjere zato što ona u načelu čuva socijalnu integraciju osobe pod takvim nadzorom, umanjuje opasnost počinjenja daljnjih kaznenih djela, te reducira troškove. No, Krapac kaže i kako neki smatraju da dulje zadržavanje neke osobe u kućnom pritvoru pod nadzorom njegovu obitelj stavlja pod veći stres no što bi ga izazvalo upućivanje te osobe u »pravi« pritvor, odnosno zatvor.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Primorac: Možemo bez mita i korupcije</p>
<p>Mijenjamo sustav najbolje što možemo i pripremamo teren za državnu maturu, rekao je ministar Primorac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osim što je jedne namučila grčka književnost, a druge esej na temu ljubavne pjesme, oko 13.500 učenika prvih razreda svih gimnazija u Hrvatskoj bez većih problema riješili su u srijedu prve nacionalne ispite. </p>
<p>»Prvo sam bila protiv tih ispita jer su 'nacionalni'. A sada sam za njih. Lakši su od većine ispita koje polažemo svakoga dana, a i bolje je što ih se ocjenjuje postocima nego brojkama«, komentirala je učenica zagrebačke Ženske opće gimnazije Magdalena Jelić. </p>
<p>Riječ je o standardiziranim ispitima koji se polažu kao priprema za državnu maturu, koju će ista generacija gimnazijalaca polagati za tri godine. Ispiti se neće ocjenjivati, nego će služiti za usporedivost znanja učenika i rada škola. Rezultati će biti poznati do sredine lipnja.</p>
<p>Zbog zaštite ispitnih pitanja, škole su pokušale osigurati najstrože sigurnosne mjere dosad. Uspješno, jer u srijedu, uoči polaganja prvih ispita, do učenika, nastavnika i novinara nije »procurio« ni jedan test. </p>
<p>U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta tvrde da nije bilo prepisivanja niti kašnjenja na polaganje ispita. Nedostajalo je, kažu, samo nekoliko gimnazijalaca, i to iz opravdanih razloga, zbog smrtnog slučaja ili bolesti. »Žao mi je što svi ispiti nisu ovakvi, jer prije ovoga nisam morala štrebati«, rekla je Karla Vukasović, učenica 1.b razreda zagrebačke V. gimnazije, čiju je školu prvu posjetio ministar znanosti Dragan Primorac.</p>
<p>»I, je li bilo teško?«, zanimalo je Primorca. Nakon što mu je gimnazijalac Hrvoje Vučemilo priznao da ga je namučila »nekakva ljubavna pjesma«, ministra je zanimalo je li bilo muke zbog pjesme ili ljubavi. »Oboje«, odgovorio mu je učenik. </p>
<p>»Polaganje ispita prošlo je iznimno uspješno, reakcija učenika je sjajna. Mijenjamo sustav najbolje što možemo i pripremamo teren za državnu maturu. Tada će se učenici na fakultete upisivati na temelju svoga znanja, a ne na temelju veza koje imaju njihove mame i tate«, rekao je Primorac, naglašavajući da je Hrvatska položila test koji pokazuje da je moguće funkcionirati bez mita i korupcije. Nacionalne ispite, rekao je Primorac, nije kreirala politika nego struka. Priznao je da u školstvo nije ulagano godinama, no ponovio je da će hrvatsko školstvo do 2010. biti ponajbolje u Europi. Prvo polaganje nacionalnih ispita nazvao je golemim korakom za hrvatsko školstvo.</p>
<p>Rezultati nacionalnih ispita, objasnio je Primorac, neće biti javni jer po standardima EU-a školski sustav mora biti ujednačen da bi se mogao uspoređivati. Selo i grad u Hrvatskoj nemaju iste uvjete školovanja, pa ne bi bilo ni u redu objavljivati rezultate i razapinjati jedne zbog lošije riješenih testova. Primorac je u srijedu istaknuo da je cilj školstva, koji se dostiže nacionalnim ispitima i državnom maturom, postići da učenik iz Knina ili s Hvara može upisati Hardward jednako kao onaj iz Zagreba ili Splita.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Gluhoslijepi čekaju prevoditelja</p>
<p>Problemi gluhoslijepih pacijenata su neostvarivanje komunikacije pacijent - liječnik, što dovodi do nerazumijevanja</p>
<p>Inovacije u komunikaciji liječnika i medicinskog osoblja s gluhim i gluhoslijepim pacijentima uvođenjem prevoditelja za gluhe odnosno gluhoslijepe osobe omogućio bi ostvarivanje prava na obaviještenost o zdravstvenom postupku, koje dosad gluhe i gluhoslijepe osobe nisu mogle ostvariti.</p>
<p>Prema podacima centara za socijalnu skrb, u Hrvatskoj su 2922 osobe s oštećenjem sluha i 820 osoba s oštećenjem govorno-glasovne komunikacije, što je u odnosu na ukupan broj osoba s invaliditetom (evidentiranih pri centrima za socijalnu skrb u Hrvatskoj) 38 posto.</p>
<p>»Najčešće poteškoće kod prepoznavanja gluhoslijepih pacijenata su nedovoljno poznavanje gluhosljepoće, koja se odražava kao nedovoljna podrška gluhoslijepim pacijentima. Stoga je podrška prevoditelja gluhoslijepim osobama nužna tijekom pružanja zdravstvene zaštite«, ističe predsjednica Hrvatske udruge gluhoslijepih osoba Sanja Tarczay. Dodaje da bi se zakonom o prevoditeljima omogućilo gluhim i gluhoslijepim osobama pravo na pristup informacijama kod pružanja zdravstvene zaštite.</p>
<p>Najčešći problem gluhoslijepih pacijenata je neostvarivanje komunikacije pacijent - liječnik, što dovodi do nerazumijevanja, teškoća pri pristupu informacijama, te nemogućnosti sudjelovanja pacijenta u načinu liječenja.</p>
<p>»Gluhoslijepi pacijenti nemaju mogućnost dobiti informaciju u obliku kakvom im to Zakon o zaštiti prava pacijenata propisuje. Teško ostvaruju pravo na odabir terapije, i često su suočeni s parcijalnim informacijama liječnika«, objašnjava Tarczay.</p>
<p>Potreba za prevoditeljima gluhim i glohoslijepim osobama sukladna je Zakonu o zaštiti pacijenata, članku 8. koji se odnosi na pravo na obaviještenost o zdravstvenom postupku, odnosno postupku liječenja. Tim pravom pacijent s invaliditetom ostvaruje informaciju na njemu pristupačnom obliku.</p>
<p>Udruga službe podrške »Dodir« osigurava stručno educirane prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe tijekom posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite, specijalističkih pregleda, rehabilitacije, te prevođenje tijekom terapije ili operacije. Međutim, »instituciju« prevoditelja Ministarstvo zdravstva još nije zakonski odobrilo, iako financira rad službe podrške (putem natječaja) sa 67.840 kuna. Služba podrške »Dodir« ima 12 stručnih prevoditelja, koje je educirala Švedska organizacija prevoditelja, jedna od najutjecajnijih u Europi.</p>
<p>»Zakonom o socijalnoj skrbi, gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na usluge stručnog prevoditelja, ali te usluge zbog nelegitimnosti 'institucije' prevoditelja teško ostvaruju«, kaže Tarczay.</p>
<p>Uvođenjem institucije prevoditelja izjednačila bi se mogućnost ostvarivanja temeljnog ljudskog prava na pristup informacijama i komunikaciji, kako u zdravstvenom, tako i u ostalim sferama života gluhih i gluhoslijepih osoba.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sve više branitelja zadrugara</p>
<p>Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, nedavno je potpisala ugovor o financiranju pet zadruga hrvatskih branitelja u iznosu od 750.000 kuna. Na taj će se način, smatra ministrica, potaknuti zapošljavanje hrvatskih branitelja. </p>
<p>Programom stručnog osposobljavanja zapošljavanja branitelja, koje je pokrenulo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti 2004. godine, dosad je zaposleno više od 3500 hrvatskih branitelja. </p>
<p>Zvonko Milas, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, kaže da je poticanje zadrugarstva te udruživanje hrvatskih branitelja pridonijelo ne samo boljem zapošljavanju hrvatskih branitelja, nego i većoj tržišnoj konkurentnosti.</p>
<p>»Poticanje zadrugarstva, osim zaposlenosti, pridonosi osjećaju korisnosti i resocijalizaciji hrvatskih branitelja. Osjećaj korisnosti odnosi se na plasiranje i razmjenu hrvatskih proizvoda na hrvatskom tržištu«, ističe Milas.</p>
<p>Dodaje da 51 zadruga, koliko ih dosada ima u Hrvatskoj, doprinosi bržem i sigurnom zapošljavanju hrvatskih branitelja. Tako Poljoprivredna zadruga »Kadulja« s područja Zadra i zadarskog zaleđa, planira zaposliti dva branitelja godišnje te još pet branitelja u sezonskom obavljanju poslova. Slično je i s Poljoprivrednom zadrugom »Brezine«, koja okuplja 16 hrvatskih branitelja, ali i šezdesetak kooperanata iz Gornjih Bogićevaca, Nove Gradiške i Okučana. Gospodarsko opredjeljenje te zadruge je podizanje trajnih nasada te gradnja preradbenih kapaciteta za voće i povrće. Zadruga branitelja »Rika« s područja Rijeke i Gorskoga kotara odnedavno pak uz osnovnu djelatnost povrtlarstva i stočarstva, planira pokrenuti maslinarstvo na području otoka Cresa. Ivan Bogdanić, predsjednik Zadruge ističe da će zanatski poslovi kao što su stočarstvo, poljoprivreda i maslinarstvo osigurati hrvatskim braniteljima bolju egzistenciju, te će hrvatskim proizvodima konkurirati i na domaćem i na inozemnom tržištu.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Osnovica za socijalna davanja i do 4000 kuna?</p>
<p>BJELOLASICA</p>
<p> - Sva socijalna davanja u Hrvatskoj mogla bi se vezati uz jedinstvenu proračunsku osnovicu, prijedlog je to Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a u sklopu reorganizacije sustava socijalne skrbi.</p>
<p>Riječ je o naknadama za uzdržavanje, rodiljnim naknadama, naknadama za nezaposlene, te braniteljskim dodacima. Prema prvom prijedlogu, osnovica bi odgovarala prosječnoj plaći iz 2001. odnosno bila bi oko četiri tisuće kuna. »Proračunska osnovica bit će pravednije rješenje. Ispitujemo sve varijante i nadamo se da će na taj način socijalna pomoć za koju osnovica već niz godina iznosi fiksnih 400 kuna rasti sukladno rastu standarda i BDP-a«, najavio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić, tijekom prve radionice o projektu reforme socijalne skrbi na Bjelolasici.</p>
<p>Reforma teška 47 milijuna eura financirat će se kreditom Svjetske banke u iznosu 31 milijun eura, darovnicom švedske Međunarodne agencije za razvoj (SIDA) od 1,6 milijuna eura, dok će Vlada iz proračunskih sredstava izdvojiti 14 milijuna eura. Reforma socijalnog sustava provest će se kroz tri komponente, i to na način da se decentralizira sustav, osnuju županijski centri, adaptira 57 ustanova socijalne skrbi, sagradi 13 novih centara socijalne skrbi te adaptira još 13 centara socijalne skrbi. »Najvažnije je riješiti se nepotrebnog administriranja u sustavu koji se previše bavi sam sa sobom te osigurati kvalitetnu uslugu korisnicima. Moramo smanjiti papirnati broj različitih socijalnih prava, a trenutačno ih imamo 108, i istodobno ih učiniti bržim i dostupnijim korisnicima«, zaključio je ministar Ljubičić. [Silvana Oruč Ivoš]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Svršetak </p>
<p>ZLATKO HERLJEVIĆ </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ima smisla za dramatične zaplete i sretne rasplete. Sigurno bi uspio kao redatelj. </p>
<p>Sada, naime, povlači još jedan potez zbog kojeg će mu publika pljeskati. Ukida odluku o 12 kuna nameta koji je Čistoća uvela za odvoz glomaznog otpada. Bandić se opravdava da je tada bio na putu te da su direktor holdinga i Čistoće prenaglili.</p>
<p>Zapravo, riječ je o tome da gradonačelnik nije imao mnogo izbora nakon što je Državni inspektorat prošlog mjeseca izričito naredio obustavu nepravednog i protupravnog načina naplate odvoza krupnog otpada. Baš kao što smo i predvidjeli u komentaru kada je krenulo poskupljenje, Bandić je pričekao da se slegne prašina pa onda ponudio spasonosno rješenje. A ono glasi: odvoz krupnog otpada naplaćivat će se po kilogramu!</p>
<p>Hoće li na kraju netko biti odgovoran kao da više i nije važno. Ako ništa drugo, veseli da je baš na Međunarodni dan slobode medija gradonačelnik pokazao da zna poslušati novinare.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Mediji pred novim izazovima</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Dan slobode medija u Hrvatskoj je, tradicionalno, obilježen tišinom, iako je to bila dobra prilika da se nešto kaže o poziciji u kojoj je hrvatski žurnalizam. Je li šutnja dostatna poruka ili je samo alibi da se ne pretjera u kritici, stvar je prosudbe, dok činjenice govore na svoj način. Govoreći o stanju u našim medijima, pojednostavljeno možemo reći da dobivamo raznolike ocjene inozemnih promatrača naših medijskih zbivanja, ali i podjednako nejasne procjene domaćih analitičara. </p>
<p>Globalno, svi se slažu da su mediji u današnjoj Hrvatskoj slobodni, ali tu slobodu objašnjavaju na razne načine. Primjerice, američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Freedom House stavila je Hrvatsku na ljestvici medijskih sloboda na nisko 85. mjesto, uz Istočni Timor i Kamerun, dok je šef OESS-a u Zagrebu Jorge Fuentes nedavno naše medije ocijenio daleko slobodnijima nego u nekim zemljama EU-a. Razlozi koji su Hrvatsku preselili u susjedstvo Istočnog Timora jesu presude protiv klevete koje su izrekli hrvatski sudovi, te činjenica da je kleveta, za novinare, još uvijek kažnjivo djelo. </p>
<p>Hrvatski mediji su, svakako, slobodni, ali su i dalje izloženi velikim pritiscima i izazovima. Danas se teško može reći da su mediji na nacionalnoj razini pod pritiskom politike i dužnosnika. U lokalnim medijima situacija je drukčija, posebice u sredinama gdje su mjesni političari ušli u vlasništvo medija. Smanjivanje političkog pritiska ne znači da urednicima i vlasnicima listova nedostaje izazova. Nove okolnosti u medijskom biznisu su pritisci i ucjene iz redova financijski snažnih korporacija, koje ne žele da se o njima piše negativno. Recentni primjeri pokazuju da malo koje novine pišu o poslovnim teškoćama najvećih tvrtki što djeluju u nas iako se, čitanjem stranog tiska, može uočiti da one postoje.</p>
<p>Velike korporacije kažnjavaju neposlušne medije povlačenjem reklama, što financijski slabi položaj nakladnika. Takvih bi se primjera, iz prošlih godina, moglo navesti dosta. S druge strane, neki se mediji sami stavljaju u koruptivan odnos prema velikim tvrtkama, jer im to omogućuje lakše preživljavanje na tržištu.</p>
<p>Problemi pritiska vlasnika kapitala na medije i odgovor urednika i novinara na te izazove najvažniji je problem s kojim će se hrvatsko novinarstvo susretati. Nakon preživljavanja snažnih političkih pritisaka u nedavnoj prošlosti, može se pretpostaviti da bar dio hrvatskih medija neće pokleknuti ni pred novim izazovima.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pregovori u šaci</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Sudbina jedne tako velike zemlje poput Irana ne može se samo tako zapečatiti</p>
<p>Američki predsjednik pažljivo je pročitao konačna izvješća CIA-e i Agencije za nacionalnu sigurnost. Proučio je sve papire iz Pentagona. Konzultirao se i sa svojim »obavještajnim carem« (direktorom svih američkih tajnih službi). </p>
<p>Vijeće za nacionalnu sigurnost potvrdilo je potrebu hitnih mjera dok ne bude kasno jer su diplomacija i sankcije zakazale. Vrijeme je da Amerika potvrdi svjetsko vodstvo: za početak, na iranske važne vojne objekte bit će bačene mega-konvencionalne bombe koje imaju razarajuću snagu atomskog oružja ali bez zračenja. Na nuklearne pogone bit će lansirana i mini-nuklearna punjenja koja trebaju vatrenim i udarnim valom onesposobiti iransko tunelsko osoblje i sakrivenu tehniku s ograničenom radijacijom od samo nekoliko stotina metara...</p>
<p>Američko-iranski rat u kojem nije isključena uporaba taktičkog nuklearnog oružja?! Još 2002., oni koji su tvrdili da se George Bush neće usuditi poduzeti masovni napad na Irak i srušiti Saddama Husseina bili su u većini. </p>
<p>Danas, gotovo svi tvrde da bi bombardiranje Irana bila ludost. Ali kad će se dogoditi? U trenutku kad postane jasno da Iran hrli prema svojoj prvoj A-bombi te da je njegov cjelokupni službeni nuklearni program bio zapravo paravan za zataškavanje vojnog programa.</p>
<p>U praksi, Iran sad obogaćuje samo pet posto urana. Za proizvodnju nuklearnog oružja mora obogatiti 95 posto. </p>
<p>Dobiju li Amerikanci od svojih obavještajaca (ima ih i u iranskim redovima) podatke o česticama obogaćenim za 34 do 54 posto, izvest će samo jedan zaključak: Teheran je aktivirao vojni nuklearni program. Iranci mogu reći da podaci nisu točni, nego da su u Isfahanu ili Natanzu sumnjive centrifuge zagađene kontaminacijom izvana. Ali tada će biti prekasno za razgovore, a ono što će Pentagon pokrenuti na Iran višestruko će nadmašiti sve viđeno u Iraku. Amerika ne želi dopustiti Iranu da bude država ni otvorenog ni zatvorenog nuklearnog arsenala. Ono što mogu Pakistan i Izrael Iranu je zabranjeno.</p>
<p>Ipak, sudbina zemlje velike poput Irana ne može se tek tako zapečatiti. Od početka je jasno da Teheran neće poslušno prihvatiti američku i zapadnu igru. Iranci stalno ponavljaju: »Naše je pravo imati pravo na atomsku energiju u miroljubive svrhe koju razvijamo bez ičijeg nadzora«.</p>
<p>U Teheranu inzistiraju da njihov nuklearni program nije ilegalan nego tajan iz sigurnosnih razloga. »Ako svoje centrifuge ne sakrijemo pod zemlju, Amerikanci će nas stalno potkopavati i provjeravati«, tvrde glavni iranski pregovarači i »nuklearni« glasnogovornici i dodaju: »Mi i dalje držimo pregovore u ruci, ali za sada nećemo otvoriti ruke«.</p>
<p>Teheran kupuje vrijeme igrajući na kartu Rusije i Kine i njihova prava veta u UN-u. No, te zemlje neće moći dugo zaustavljati Amerikance. Službeni Washington će, bude li morao, učiniti ono što je napravio i s Irakom – zaobići će Vijeće sigurnosti i pozvati se na Povelju sedam UN-a.</p>
<p>Iran će stoga za Ameriku biti glavni »neprijatelj godine«, ne samo u 2006. nego do razrješenja »iranskog nuklearnog pitanja«. Samo da sve ne ispadne kao u onoj anegdoti kada je svjetski poznata britanska čelistica na nekom primanju spazila muškarca kako zadubljeno čita knjigu. Dolazio je na sve njezine koncerte, ali ju je izvan toga ignorirao. Prišla mu je i vidjela što piše na koricama: »Volite Sigmunda Freuda? On je velik, ali bi bio još veći da nije izmislio A-bombu«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Nije dovoljno biti samo navijač </p>
<p>Imamo niz istaknutih svjetskih sportašica i sportaša, ali imamo i mladost koja luta od nemila do nedraga veoma često ne znajući što će sami sa sobom</p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ</p>
<p>Koliko prema vlastitim mogućnostima slijedimo primjer naših sportskih veličina? I naši invalidi zorno nam pokazuju da se na sportskom planu mogu postizati svjetski vrijedni rezultati. S osvojenim medaljama na velikim natjecanjima kao što su Olimpijske igre i svjetska prvenstva stojimo veoma dobro, međutim, nije u tome bit problema. Što je sa sportom u širokoj populaciji mladih, sredovječnih, pa na primjeran način i starijih žitelja Hrvatske?</p>
<p> Primjerice, veliko novozagrebačko naselje Dugave nema neke zapaženije rezultate na sportskom planu osim nešto malo dječaka koji treniraju nogomet zahvaljujući sponzorstvu svojih roditelja koji sami angažiraju trenere.</p>
<p> Za uspjehe u sportu treba uložiti dosta truda, slobodnog vremena, znoja, napora, znanja i novca, kojeg očito nema. Ali i mali pomaci koraci su koji vode prema uspjehu. Pa ako se popnemo na Sljeme, Kalnik, Dilj ili obronke Velebita i to je veliki uspjeh zar ne? Bolji svakako nego ispijati alkohol u zadimljenim kafićima. Ako malo bolje začeprkamo po razvoju našeg sporta, uočit ćemo da imamo niz istaknutih svjetskih sportašica i sportaša. S druge strane, imamo mladost koja je najčešće prepuštena sama sebi i koja luta od nemila do nedraga veoma često ne znajući što će sa sobom. Lutajuće horde navijača zamijenile su dan za noć nalazeći utjehu u alkoholu, pa i drogi diveći se našim sportskim veličinama.</p>
<p> Umjesto aktivnog bavljenja sportom, čitave horde mladih nalaze utjehu u divljačkom navijanju, neredima, pasivnosti i zadovoljavanju uspjesima svojih veličina. Nemojmo se zavaravati pojedinačnim uspjesima naših istaknutih sportaša. To je u redu, ali kad ćemo postići da se sportom bave širi slojevi našeg pučanstva u skladu sa svojim mogućnostima.</p>
<p> Najviše je dragocjenih stvari, kako ističe kardinal Bozanić, besplatan. Tako se umjesto nepotrebnoga gruntanja i zanovijetanja možemo pomaknuti iz stanja letargije i sportske uspavanke u jedno aktivnije stanje angažirajući našu motivaciju, struku, pa i neka materijalna sredstva.</p>
<p> Baza naše sportske aktivnosti moraju biti škole, fakulteti, ali i naselja. U tom smislu društvo treba uložiti veća materijalna sredstva, koja će se sigurno višestruko vratiti, jer ulaganje u mladost jamstvo je naše bolje sadašnjosti i budućnosti. Na brojnim natjecanjima u svijetu znanja dokazano je da imamo vrijednu i talentiranu mladost. Učinimo to i na sportskom polju, jer uspavana i sportski neaktivna mladost ne vodi nikakvom boljitku nego nas orijentira prema stanju društvene inertnosti koja ne može Hrvatsku pokrenuti naprijed.</p>
<p> U tom cilju učinimo i mi nešto pozitivno, jer iako veoma važno, nije dovoljno samo navijanje za naše, zar ne? </p>
<p>Autor je umirovljeni profesor filozofije i povijesti</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Misliti na generacije koje dolaze</p>
<p>Iako slika našega obrazovnog sustava nalikuje slagalici ispremiješanih dijelova, takvo stanje treba prihvatiti u onome što se iz njega može najbolje naučiti, a pogreške se daju ukloniti samo ako je čovjek kadar na tome poraditi </p>
<p>DAFNE VIDANEC</p>
<p>Svjedoci smo različitih zbivanja na socijalnom, političkom, pravnom, obrazovnom, duhovnom i moralnom planu. Stoga i priliči čovjeku, prije svega kao razboritom i društvenom biću, da dâ svoj doprinos društvu u kojem živi i koje ga oblikuje. Naravno da to podruštvljenje svatko od nas prolazi na svojstven način, ali ono što nas veže moguće je staviti pod zajednički nazivnik morala, odnosno moralnog djelovanja.</p>
<p>Kakvu nam sliku daje naše društvo? Korupcija je prodrla u sve pore privatnoga i javnog života, a, nažalost, sve je više prepoznatljiva i u onim djelatnostima koje su se oduvijek smatrale važnima za čovjekov život, a među kojima je obrazovanje neizostavno. </p>
<p> Naše osnovno obrazovanje počinje u sedmoj godini života, a završava u petnaestoj. Ono je prema Ustavu obavezno, dok srednje i više ili visoko obrazovanje nije obavezno. Tko se nakon osnovne škole želi i dalje školovati, taj mora u klupe i daljih četiri do osam i više godina, ovisno o profilu obrazovanja kao i o tome uključuje li dalje obrazovanje usavršavanje na doktorskom studiju. Dakle, za potpunu izobrazbu koja na kraju uključuje i akademski stupanj doktora znanosti potrebno je dvadesetak i više godina neprekidnog školovanja i deranja laktova po školskim i fakultetskim katedrama. I što čovjek koji je četvrtinu ili više svojeg života potrošio na obrazovanje na kraju dobije? </p>
<p> Obrazovanje i znanstvena djelatnost u Hrvatskoj nisu autonomni, što i nije toliko zastrašujuće pored prešutne činjenice da jedno i drugo služe nečijoj moći, odnosno društvenom položaju i/ili političkom angažmanu. Tako se, primjerice, u različitim stručnim povjerenstvima i odborima unaprijed ugovaraju i dogovaraju vodeće pozicije i sl. Žalosno je to da, ma koliko god ti ljudi bili od struke, na djelu se nerijetko pokazuju nestručnima, djelujući iz vlastita uvjerenja, ili, bolje rečeno, iz ideologije. Također se zna dogoditi i to da u nekim odborima koje je imenovala Vlada ljudi sami sebe predlažu za potpredsjednika odbora, a kad se unutar nekog povjerenstva ili odbora nađe netko dobronamjeran i pošten te o takvim i sličnim nemoralnostima želi izvijestiti meritornu osobu ili ustanovu da se uklone takve i slične nepravde, onda se sve nastoji zataškati, kao da se ništa nije dogodilo, jer oni koji bi o tome najviše trebali voditi računa, smatraju da u takvim slučajevima nema ničega nepropisnoga ili nemoralnog. </p>
<p> Postoji na desetke, a možda i na stotine primjera zloupotrebe u znanstvenoj djelatnosti - od korupcije i namještanja razno-raznih izbora do zloupotrebe položaja i izrabljivanja časnih i poštenih ljudi kojima je u interesu dati svoj malen doprinos i znanosti i društvu i mladima, a na kraju i državi koja im je sve to omogućila. Dakako da puk o tome ne zna ništa. Puk ne zna da u našoj državi ima oko 20 posto ljudi sa završenom osnovnom školom i isto toliko ih ima bez ikakve škole te prema tome pripadamo ne podobrazovanim, nego zemljama s niskom stopom obrazovanja.</p>
<p> Odgovore na pitanja zašto su obrazovanje i znanost postali sredstvom u rukama politikanata, a ne plemeniti cilj za kojim valja težiti misleći pritom i na mlade generacije, valja tražiti u činjenicama koje govore za sebe: 40 posto hrvatskog stanovništva nepismeno je ili polupismeno, a svega šest ili sedam posto su visokoobrazovani. </p>
<p> Što se, pak, tiče ponovljenih izbora za rektora Zagrebačkog sveučilišta, valja reći da je riječ o primjeru kojim se potvrđuje samo ljudska nedjelotvornost. Zar bi inače bilo moguće da se dvjestotinjak znanstvenika i akademskih djelatnika ne može dogovoriti u vezi izbora jednog čovjeka?! Tehnički to jest moguće, ali pitanje nisu li izbori namjerno opstruirani ostaje i dalje otvoreno. Dok je visoko školstvo zabavljeno izborom novog rektora, osnovno i srednje školstvo prolazi kroz druge muke: uvođenju Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda, HNOS-a, neki se protive jer većina škola nema zadovoljavajuće tehničke uvjete.</p>
<p> No, bez obzira na prigovore koji su pristigli s različitih strana i od različitih ustanova i osoba u školstvu želi se da projekt krene od sljedeće školske godine. Sadržajno je projekt novost o kojem se nekoć samo moglo sanjati, ali stara poslovica kaže da »prvo štalica, a onda kravica«. Drugim riječima, prvo je trebalo školama osigurati tehničke uvjete koji se poglavito tiču prostora, satnice i nastavnoga kadra. Jer, škola ima premalo i premale su, a učenika je mnogo, stoga i nije čudo zašto neke škole imaju po tri do četiri smjene, a nastavni satovi traju 40 minuta. </p>
<p> Iako cjelokupna slika našega obrazovnog sustava, uključujući i visoke škole i ine znanstvene ustanove, naizgled nalikuje slagalici ispremiješanih dijelova te se često ne zna tko pije, a tko plaća, takvo zbiljsko stanje treba prihvatiti u onome što se iz njega može najbolje naučiti, a pogreške se daju ukloniti samo ako je čovjek kadar na tome poraditi. Stoga ne bi bilo na odmet da oni koji vode politiku odgoja, obrazovanja i znanosti počnu misliti na nadolazeće generacije kojima će, da se poslužim biblijskim govorom, »trnuti zubi«, jer su »oci jeli kiselo grožđe«. </p>
<p>Autorica je teologinja, profesorica i publicistkinja iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Točni podaci o zgradi </p>
<p>U rubrici Analize (Vjesnik, 29., 30. travnja i 1. svibnja 2006.) objavljen je prilog »Radnička prava« autora Vlahe Bogišića. U tekstu autor spominje početak duhanske industrije u Zagrebu, što povezuje s današnjom zgradom Rektorata i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Veza postoji, ali ne u prvoj polovici devetnaestog stoljeća, ostvarena je u drugoj polovici.</p>
<p> Naime, zgrada Sveučilišta građena je od 1856. do 1859. za potrebe opće bolnice. Jedinstvena zgrada, po stilu, dimenzijama i unutrašnjoj strukturi, nije služila svojoj namjeni. U njoj je bila privremeno smještena realna gimnazija, 1864. u zgradi se održava gospodarska izložba, a tek 1866. kratko služi kao bolnica. Godine 1869. zgrada je iznajmljena ministarstvu financija na deset godina za potrebe tvornice duhana - to su bili počeci duhanske industrije u Zagrebu. Godine 1880. zgrada je odlukom vlade predana Sveučilištu. Adaptacija za potrebe sveučilišne nastave završena je 1882. Nikada nije bila u vlasništvu industrije, pa se ne može »revizijom vratiti rektorat duhanskoj industriji« kako bi to želio »preispitati« autor.</p>
<p>Ranka Franz-ŠternZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Osam dana za put od tri km</p>
<p>Pismo, koje mi je upućeno 19. travnja zaprimljeno na pošti 10.040 u Dubravi, što je jasno vidljivo iz fotokopije koverte, primila sam tek 26. travnja. Bio je to poziv za 22. travnja za promociju knjige-zbornika »O žrtvama je riječ«, koji mi je i te kako bio važan. Zahvaljujući neodgovornosti i očito lošoj organizaciji poštanske administracije, nisam prisustvovala promociji knjige s održanoga kongresa, kojeg sam i sama bila sudionik izložbom dva likovna djela iz ciklusa »Križni put hrvatskih crkava«. O održanoj promociji zbornika saznala sam tek 24. travnja iz Vjesnika.</p>
<p> Upitala sam poštara, koji mi svakodnevno donosi poštu, kako se to zakašnjenje moglo dogoditi? Objasnio mi je, da je to moguće, jer sva zaprimljena pošta ide prvo u Glavnu poštu u Branimirovoj, a potom se vraća u nadležne ispostave, odakle se dostavljaju primateljima. Zar je moguće da mojoj pošti, udaljenoj samo tri kilometra, treba osam dana da mi dostavi obično pismo?</p>
<p>Fanika CvitanićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>»Bolje da radim, nego da kradem!« </p>
<p>»U mojoj zgradi skupljamo i razdvajamo otpad koji u posljednje vrijeme, umjesto bacanja u kontejnere, dajemo osobama koje za njega dobivaju novac u trgovinama«, kaže Ljiljana Talić s Jaruna </p>
<p>Nakon tri mjeseca skupljanja ambalažnog otpada u trgovinama, stručnjaci drže da se danas skupi pet do šest puta više PET ambalaže nego prošlih godina, što dnevno iznosi oko 150 tisuća plastičnih boca. Velik obol tome svakako pridaju građani koji skupljanjem otpada upotpunjuju svoj kućni budžet. </p>
<p>No, pojedinci do otpada, za koji se isplaćuje naknada, dolaze na neprimjeren način provaljujući u kontejnere i nanoseći veliku materijalnu štetu gradskim službama. Karlo Devčić, čitatelj Vjesnika, predlaže, apelirajući na sugrađane, da prazne i čiste boce ostavljaju uz kontejnere kako bi ih marljivi sakupljači nesmetano pokupili i umanjili oštećivanje kontejnera. </p>
<p>»Time bismo se, s higijenskog gledišta, vratili desetljećima unazad, kada su gradske ulice prekrivale vrećice smeća, koje su raznosili psi i mačke«, misli Žarko Momčilović, rukovoditelj Službe primarne reciklaže Čistoće, čiji radnici svakodnevno nalaze nasilno otvorene kontejnere, napominjući da »ne postoji elegantan način vađenja stakla iz spremnika. Ljudi ih otvaraju silom, a ambalažu, koju ne mogu prodati, ostavljaju razbacanu uokolo«, kaže Momčilović. </p>
<p>Nasilna otvaranje kontejnera toliko su česta da je Čistoća prestala stavljati zaštitne brave jer, kaže Momčilović, što je jača zaštita, to je nasilnije provaljivanje. Momčilović se nada da će se situacija smiriti kada građanima prijeđe u naviku predavati otpad u trgovine. Neredu na zagrebačkim ulicama Čistoća pokušava doskočiti češćim pražnjenjem kontejnera, što je, međutim, dodatno financijsko opterećenje. </p>
<p>»Građanima polako prelazi u naviku donositi ambalažu u trgovine. Kontejnere su razbijali i prijašnjih godina, ali s ekološkog gledišta njihov je današnji broj kap u moru prema više od 150 tisuća plastičnih boca dnevno koje ne završavaju na deponiju, nego su pravilno zbrinute«, zaključuje Momčilović. </p>
<p>Gotovo sve veće trgovine otkupljuju ambalažni otpad i isplaćuju naknadu od 50 lipa za komad. Danijel Milašinčić, djelatnik Getroa na odjelu povrata ambalaže, kaže da građani svih generacija neprestano donose ambalažu. »Česti su redovi, ali nikad nisam uspio izbrojiti koliko dnevno dolazi građana«, kaže Milašinčić. </p>
<p>I gospodin Pero N. obilazi kontejnere s plastičnom ambalažom. Noseći na ramenima nekoliko velikih vreća s plastičnim bocama, kaže da ih dnevno skupi oko dvjesto. »Nisam ponosan na to što radim. Godinama sam na burzi, posla nemam, a živjeti moram«, kaže Pero, koji smatra da bi mu posao bio lakši kada bi građani boce, kao i hranu koja se može iskoristiti, ostavljali pored kontejnera. </p>
<p>Ljiljana Talić s Jaruna ističe vlastiti primjer pomaganja skupljačima ambalaže. »U mojoj zgradi skupljamo i razdvajamo otpad, a u posljednje vrijeme, umjesto bacanja u kontejnere, dajemo ga osobama koje za njega dobivaju novac u trgovinama«, kaže Ljiljana.</p>
<p>U pratnji prijatelja, Naske iz Dubrave automobilom obilazi zagrebačke četvrti u potrazi za kontejnerima, iz kojih vade plastične i staklene boce, a skupe nekoliko stotina boca dnevno, za koje dobiju 50 lipa po komadu. »Država mi ne daje posao, sedam godina sam na burzi. Bolje da to radim, nego da kradem!«, kaže Naske. »Ljudi nas čudno i gledaju i zgražaju se kad virimo iz kontejnera, ali nama ne smeta. Sretni smo da možemo zaraditi za život«, zaključio je Naske. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Komunalci dnevno »dižu« 80 auta </p>
<p>Sve će autoškole biti zamoljene da upozore mlade vozače na novo pravilo</p>
<p>Otkako su</p>
<p> – početkom ove godine – gradske vlasti odlučile da komunalni redari mogu premjestiti svaki automobil parkiran na nogostupu koji nije obilježen kao javno parkiralište, redari su uklonili 4609 automobila, a prosječno ih dnevno »dižu« osamdesetak.</p>
<p>Građani, pogotovo stanovnici Gornjeg i Donjeg grada, koji nisu dovoljno upoznati s odlukama gradske uprave, čude se zašto im se premještaju automobili, koje se dosad bez problema parkirali na nogostup i to ispred svojih zgrada. </p>
<p>»Maknuli su mi automobil s nogostupa na Gornjem gradu. Nisam ni znao da je to zabranjeno, pogotovo zato što znam da zakon propisuje koliko mjesta na nogostupu mora ostati za prolaz invalidskih kolica«, rekao nam je ogorčeni građanin. Objasnio je kako njegov automobil nije smetao ni pješacima niti vozilima u prometu. Automobil ga je dočekao u Strojarskoj, a dobio je kaznu od 500 kuna te je odlučio žaliti se. </p>
<p>Odluka o komunalnom redu mijenjala se koncem prošle godine, a kako se dnevno premješta oko 80 vozila, svakog dana komunalnom redarstvu žali se prosječno pet građana. </p>
<p>Iz Ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet kažu da »ako se radi o težim zdravstvenim i socijalnim situacijama, komunalno redarstvo ima razumijevanja, te se građani samo upozoravaju na prekršaj«. </p>
<p>Rukovoditelj službe premještanja vozila Zagrebparkinga Marijan Tomašić kaže da su pauci u ovoj godini, po nalogu komunalnog redarstva, premjestili sa zagrebačkih nogostupa 4609 vozila. </p>
<p>Uzimajući u obzir da je ove godine premješteno ukupno oko 12 tisuća vozila, proizlazi da uklanjanje vozila s nogostupa čini više od trećine posla koji pauci obavljaju. Zakon o sigurnosti prometa, objasnio je Tomašić, predviđa uklanjanje vozila s nogostupa samo ako je između njih i unutarnjeg ruba ostavljeno manje od jednog metra prostora, u ostalim slučajevima naplaćuje se kazna. Tako je bilo i prošle godine na gradskim ulicama, kada je kazne naplaćivala policija.</p>
<p>Donošenjem nove Odluke o komunalnom redu pauci moraju uklanjati sva vozila s nogostupa, no kako nema dovoljno pauka, uklanjaju se samo vozila iz centra grada, gdje je promet pješaka gušći. Tako su pauci, prema naputku komunalnog redarstva, prvo počeli »čistiti« nogostupe na Lenucijevoj potkovi, zatim u Frankopanskoj i na Kaptolu. </p>
<p>Od prije mjesec dana pauci često interveniraju i u Vlaškoj, jer su vozači stvorili naviku da parkiraju ispred samih trgovina u koja ulaze. Sada se već, kaže Tomašić, vidi napredak i sve manje vozača krši zakon takvim parkiranjem u centru, a sve ih više odlazi u obližnje garaže. No, znaju li mladi vozači, koji tek završavaju autoškolu, za nova pravila parkiranja koja se odnose samo na Zagreb? </p>
<p>Glavni tajnik Hrvatskog autokluba Sinan Alispahić rekao nam je kako će obavijestiti sve autoškole da upozore mlade vozače na nova pravila.</p>
<p>Hrvoje DorešićIgor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Stanari neće blokirati garažu </p>
<p>Na javnoj površini kod zgrade na uglu Donjih Svetica i Budakove ulice, pored novouređene javne garaže, pauci do daljnjeg neće dizati automobile, niti će se naplaćivati parkiranje. Dogovorili su to u srijedu predstavnici Grada sa stanarima zgrade. Stanare je, naime, naljutilo to što je Zagrebparking preuzeo garažu ispod njihove zgrade, a automobilima koje su parkirali izvan garaže pauci su prijetili odvoženjem, kako bi se površina oko zgrade »raščistila« i također pripremila za naplatu. Stanari su Gradu čak prijetili tužbom i blokadom garaže, tvrdeći da je ona njihova i da je Grad u njezino vlasništvo došao ilegalno. No, nakon što je predstavnica jednog ulaza zgrade razgovarala s gradonačelnikom, djelatnici Gradskog Odjela za promet te nekoliko gradskih trgovačkih društava u srijedu su sa stanarima pored garaže dogovorili uređenje parkirališta. Garaža, iako je bilo najavljeno, tada još nije započela s naplatom. </p>
<p>»Drago mi je da su ljudi shvatili da Grad može pomoći«, rekao je načelnik Odjela za promet Stipan Matoš, dodavši kako će sa suradnicima »snimiti« stanje na terenu i u što kraćem roku izmijeniti projekte za uređenje okoliša zgrade. Povećat će se, naime, broj parkirnih mjesta izvan garaže te će se uvesti naplata, s čime se slažu i mnogi stanari. </p>
<p>Stanarima se predlaže kupnja mjesečnih parkirnih kartica, po cijeni od 55 kuna, što je njima prihvatljivo. Kako je u garaži cijena parkiranja po satu niža, predviđa se da će za stanare na vanjskom parkiralištu ostati dovoljno mjesta. Uskoro će se urediti i nogostupi, prostor za kontejnere za smeće te mjesta za invalide, a time će se ukloniti skoro sve poteškoće koje su razljutile stanare. »Ništa nismo tražili besplatno i ovime smo pokazali da se sve može riješiti dogovorom«, rekao je sretni stanar Srđan Dožai.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Nemamo što izgubiti!« </p>
<p>Više od dvjesto malih dioničara, bivših djelatnika Name, nastavilo je u srijedu prosvjedovati ispred Name na Kvaternikovom trgu. Njihov glavni zahtjev je procjena tržišne vrijednosti robnih kuća Nama na Kvaternikovu trgu, u Ilici i Trnskom te u Vinkovcima i Vukovaru. Do petka će mali dioničari, koji imaju 12,77 posto dionica, kako su rekli Vjesniku, mirno prosvjedovati do petka, a onda će izići pred Namu na Ilici i, ako bude potrebno, blokirati promet.</p>
<p>»Mi tražimo konačno rješenje problema koji se vuče od 1999., kada smo tražili sastanak s Državnim odvjetništvom. Tada su i podnesene kaznene prijave protiv protuzakonitog rješenja«, kaže Marija Radošević, predsjednica Udruge malih dioničara Name dodajući da prosvjednici traže poništenje nagodbe s Privrednom bankom, vrijedne 30 milijuna eura i da se nekretnine iz nagodbe vrate jer je njihova cijena puno veća. Također traže poništenje prodaje svih nekretnina, prodanih za manje od 75 posto tržišne cijene. Ono čega se najviše boje jest zastara na sudu pa prosvjedom žele aktualizirati svoj problem. </p>
<p>»Stečaj predugo traje, odugovlači se da bi kroz kamate na kraju mi ostalih kratkih rukava«, kaže prosvjednica Jaka Herceg. Nama je u stečaju od lipnja 2000., kada je zapošljavala dvije tisuće radnika, a danas ih ima tek 460. Biserka Klaić, bivša zaposlenica, otada je na burzi, gdje i danas prima pomoć od tisuću kuna. </p>
<p>»Mi ćemo ustrajati jer više nemamo što izgubiti. Nećemo odustati!«, kaže gospođa Biserka. Prosvjednici pozvaju sve dioničare Name da im se pridruže jer među njima ima i onih koji nisu radili u Nami, ali su u njezine dionice uložili veliko bogatstvo. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nestaju zagrebačke šume</p>
<p>U Zagrebu se godišnje bez dozvole posiječe gotovo 200 hektara privatnih šuma. Podatak je to iz Studije o stanju i perspektivi razvoja privatnih šuma područja Grada Zagreba, koju je izradio zagrebački Šumarski fakultet. </p>
<p>Tijekom izrade Studije došlo se do podataka da se šuma nezakonito siječe, prenamjenjuje u poljoprivredno, a zatim u građevinsko zemljište. Evidentirani su i slučajevi da su na mjestu posječene šume, bez ikakvih dozvola, sagrađeni objekti.</p>
<p>Darko Vuletić, pročelnik Gradskoga ureda za poljoprivredu i šumarstvo, rekao je Vjesniku da je najkritičnije stanje u podsljemenskoj zoni. </p>
<p>»Problem je nastao 2000. kada je šumarska inspekcija preseljena u Državni inspektorat, čime smo izgubili nadležnost nad inspektorima. Ljudi nas zovu zbog nezakonitih sječa, ali mi smo nemoćni«, kaže Vuletić, napominjući da Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo pokušava pronaći najbolje rješenje.</p>
<p>»Jedno od njih, koje bi pridonijelo bržem reagiranju na nepravilnosti, bilo bi da se inspekcijske službe vrate u nadležnost Grada«, dodaje Vuletić i otkriva da je Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo nedavno počeo pripremati materijale kojima bi se lobiralo kod saborskih zastupnika da promijene postojeće zakone te inspekcijske službe vrate u nadležnost lokalne uprave. </p>
<p>Vuletić napominje i da Zakon o šumama, iz prosinca 2005., propisuje da dozvolu za čistu sječu šume više ne izdaje Gradska skupština, nego nadležno upravno tijelo. U Gradu Zagrebu to je Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Zlostavljači novinara i medijskih sloboda podno Eifella</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - »Reporteri bez granica«, u srijedu su podno Eiffelova tornja organizirali izložbu u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana Slobode medija. Reporteri su ovom prilikom predstavili listu »predatora«, redom svjetskih moćnika koji svojim (ne)djelima krše slobodu govora i nerijetko se obrušavaju na medije i novinare. Lista je od ove godina bogatija za još jedno ime. Naime, riječ je o Iranskom predsjedniku Mahmoudu Ahmadinejadu. Inače, 2005. godina bila je najteža za novinare u posljednjem desetljeću. Najmanje 63 novinara poginulo je radeći svoj posao, a njih otprilike 1300 bilo je napadnuto. </p>
<p>Nema sumnje da kandidata s ove liste ima još i da bi za sve njih Trocaderov trg na kojemu je izložba postavljena, zapravo, bio premalen... [C. K./Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Četvrta žena bila kap previše</p>
<p>KARACHI</p>
<p> - Jedna je Pakistanka mužu odrubila glavu, rasjekla tijelo i komade pobacala u kanalizaciju, a sve zato što je objavio da se kani i četvrti put oženiti, objavila je u srijedu policija. Majeeda Khatoon ubila je muža, bogatoga građevinara, u snu. Tijelo je uz pomoć dvojice rođaka rasjekla na sedam komada. Khatoon (43) je uhićena prošli tjedan. Rekla je da je njezin 55-godišnji muž imao druge žene i javno joj bio nevjeran, ali da je pretjerao kad je najavio i četvrtu ženidbu, objavila je policija.Islam dopušta četiri žene, a u Pakistanu poligamija nije pravilo, ali nije ni rijetkost. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>SAD izbacuju gazirane sokove iz osnovnih škola</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Milijuni učenika američkih državnih osnovnih škola više neće moći kupovati gazirane sokove dok su na nastavi, dogovoreno je prema u srijedu objavljenom sporazumu postignutim između vodećih distributera pića i boraca za suzbijanje problema prekomjerne težine. Prema dogovoru postignutom između distributera i zajedničke inicijative Fundacije William J.Clinton i Američkog saveza za prevenciju bolesti srca, u osnovnim školama odsad će se prodavati samo voda, sokovi i nemasno mlijeko, kazao je Jay Carson, glasnogovornik bivšeg američkog predsjednika Clintona, čija se fondacija između ostaloga bavi pitanjima sigurnosti zdravlja.</p>
<p> Prema njegovim riječima, sporazum su potpisale kompanije Cadbury Schweppes, Coca-cola, PepsiCo i Američki savez proizvođača i distributera pića. Dijetalna gazirana pića, dijetalni i nezašećereni čajevi, te razne vode i sportska pića, kao i vode s okusima, prodavat će se, pak, samo srednjim školama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>5,6 milijuna djece godišnje umire od pothranjenosti </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Približno 5,6 milijuna djece umire svake godine jer ne dobivaju adekvatnu prehranu dok je 146 milijuna djece u opasnosti od prerane smrti zbog nedovoljne tjelesne težine, prema podacima UNICEF-a u studiji objavljenoj u utorak u New Yorku. Izvješće UNICEF-a pod naslovom »Napredak za djecu: podaci o prehrani« pokazuje da u zemljama u razvoju više od četvrtine djece mlađe od pet godina ima nedostatnu tjelesnu težinu, čime im je ugrožen život. »Dokaz je to da svijet ne poštuje obveze preuzete prema djeci«, objavio je UNICEF. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Disneyland nagradio dvije milijarditog posjetitelja </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Nešto više od 50 godina nakon otvaranja svog prvog zabavnog parka, tvrtka Walt Disney Co. u utorak je dočekala svog dvije milijarditog posjetitelja. Sretna dobitnica je 12-ogodišnja djevojčica iz američkog grada Colorado Springsa koja je došla u Disneyland u Anaheimu u južnoj Kaliforniji, gdje je Walt Disney otvorio svoj prvi tematski park u srpnju 1955. Djevojčicu je pozdravio lik Mickey Mousa i uručio joj zlatni ključ za slobodan ulaz u svih 11 Disneylanda širom svijeta. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Vlaga nagriza Meštrovićeve kipove </p>
<p>Iz mramornih podova izbija sol, jer je podloga od morskoga pijeska. Najviše su ugroženi Meštrovićevi metalni kipovi </p>
<p>Na nekoliko vrijednih brončanih skulptura glasovita kipara Ivana Meštrovića u stalnom postavu u Muzeju grada Drniša primijećeni su tragovi korozije. Ako se uskoro nešto ne poduzme, vlaga će debelo nagristi i uništiti vrijednu Meštrovićevu ostavštinu darovanu Drnišu.</p>
<p>Iz kamenih podova je prije nekoliko godina uočeno izbijanje vlage koja danas uvelike nagrizla veliki dio poda u muzejskoj prostoriji u kojoj se nalazi 51 rad slavnog kipara i slikara iz Otavica.</p>
<p>Joško Zaninović, ravnatelj Gradskog muzeja Drniš, proveo nas je kroz stalni postav pokazujući primjetna oštećenja na skulpturama u obliku plavičastih mrlja koje se pretvaraju u koroziju, te objašnjava: </p>
<p>»Iz mramornih podova koji su, očito, napravljeni nedovoljno stručno i kvalitetno, a na što mi nismo mogli utjecati, počela je izbijati sol.</p>
<p>Podloga kamenu bila je morska spržina (pijesak) pa sada kapilarnom vlagom sol izlazi na površinu u obliku velikih tamnih mrlja, a posljedice su vidljive na više eksponata, posebno na metalnim predmetima. Mi bismo svake godine trebali čistiti izloške, a kako za takvo što nemamo novaca, opasnost je velika«, kaže Zaninović. </p>
<p>Objašnjava da je rad restauratora vrlo skup i njima u ovome trenutku neizvediv. U ovoj su godini, naime, za muzejsku djelatnost dobili, slovom i brojkom, 15 tisuća kuna.</p>
<p> Još prije nekoliko godina Drniški muzej je zatražio od Ministarstva kulture da im odobri projekt novog uređenja muzejskih prostora za stalni postav, za što su izradili arhitektonsko rješenje s troškovnikom i idejno rješenje te naveli kako novac ne moraju dobiti u jednoj godini.</p>
<p> Unatrag četiri-pet godina stalno traže isto, a od Muzeja se stalno traže novi dokumenti, recenzije... Pozitivni odgovor na svoj zahtjev za financiranje uređenja muzeja za stalni postav do danas nisu dobili.</p>
<p>Među pedesetak izloženih radova Ivana Meštrovića koje je on oporučno ostavio svomu rodnom kraju je osam ulja na platnu. Pozornost privlači spomenik rumunjskim braniteljima, zatim Grgur Ninski i Mojsije, pa Orači iz 1955., autoportret iz 1956., Majka iz 1911., portret sestre iz 1912., konjanik...</p>
<p>»Obnova u ratu oštećenom Muzeja grada Drniša očito nije bila temeljita. Bilo je puno improvizacija, radilo se na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i sada imamo problem koji se hitno treba riješiti«, naglašava Zaninović.</p>
<p> Drniški muzej ima vrijednu građu koja je odavno prerasla okvire zavičajne zbirke. Muzej teritorijalno pokriva 80 četvornih kilometara.</p>
<p> »Gradeći ovaj muzej puno smo naučili, opremili se, raspolažemo najvećom digitaliziranom građom... Državi ni u kom pogledu nismo skupi, naši zahtjevi nisu nerealni, a u usporedbi s drugim sredinama, kad je u pitanju dobivanje sredstava, vrlo loše prolazimo«, kaže za Vjesnik Joško Zaninović.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Svečanost glazbe</p>
<p>Miljenko Turk, rođeni Čakovčanin i jedan od uspješnih mladih baritona, izvest će »Pjesme moje majke« Josipa Štolcera Slavenskog</p>
<p>Majski muzički memorijal »Josip Štolcer Slavenski« u Čakovcu ove se godine održava od 4. do 11. svibnja. Riječ je o središnjoj čakovečkoj glazbenoj manifestaciji koja je posvećena životu i djelu toga istaknutoga hrvatskoga skladatelja i čija tradicija traje još od 1974. godine. </p>
<p>Memorijal je do sada ugostio mnoge poznate domaće i inozemne umjetnike, orkestre i ansamble. Od 1970. godine tom prigodom nastupaju i laureati Vjesnikove godišnje nagrade za glazbu koja nosi ime Josipa Štolcera Slavenskog, a koja je ove godine dodijeljena skladateljici Olji Jelaski za skladbu »Leptiri«.</p>
<p>Nakon gostovanja velikih orkestara i filharmonija na nekoliko posljednjih Memorijala, ove godine naglasak je na komornijem programu, kazao nam je njegov umjetnički ravnatelj Ladislav Varga, objasnivši kako je razlog tomu s jedne strane želja da se velika fešta priredi ponovno za 35. obljetnicu, a s druge strane promicanje nove koncertne dvorane »Zrinski«, otvorene u zgradi Scheiner, u samome središtu Čakovca, kao i predstavljanje novoga Yamahina klavira. </p>
<p>U četvrtak, 4. svibnja 33. memorijal svečano otvara koncert slovenskoga pijanista Petera Zoltana u dvorani »Zrinski« na čijem su programu uz četiri kompozicije Slavenskoga i djela Liszta, Bartóka, Beethovena, Chopina, Ravela i Rahmanjinova. Uoči samoga koncerta u predvorju zgrade Scheiner mađarski veleposlanik Laszlo Mihay otvorit će izložbu posvećenu velikom mađarskom skladatelju Beli Bartóku. </p>
<p>Sljedeći koncert u okviru ovogodišnjega Majskoga memorijala održat će se u crkvi sv. Antuna Padovanskog gdje će nastupiti violinist Anđelko Krpan, orguljaš Mario Penzar i, na Olimpijadi zborova višestruko nagrađivani, pjevački zbor iz Čakovca »Josip Štolcer Slavenski«. </p>
<p>Tom će prigodom uz ostali program, a zahvaljujući novim crkvenim orguljama nakon 18 godina biti izvedena i Sonata religiosa za violinu i orgulje op. 7 Josipa Štolcera Slavenskog. Osobito zanimanje domaće publike zasigurno će izazvati nastup Miljenka Turka, rođenog Čakovčanina, koji gradi međunarodnu karijeru i već se svrstava među poznatije baritone. </p>
<p>Turk, kojega će pratiti zagrebački ansambl Trio (Jože Haluza, violina, Milan Čunko, viola, i Pavle Zajcev, violončelo), izvest će djela Slavenskoga, među kojima i »Pjesme moje majke« te nekoliko Mozartovih skladba. »Pjesme moje majke« koje su, kako nam je kazao Varga, lajtmotiv samoga Memorijala Slavenski je napisao za mezzosopran ili bariton pa organizator stoga nastoji da ih svake godine izvede neko »zvučno« ime, od Dunje Vejzović do Martine Tomčić. Kao gosti toga koncerta nastupit će splitski klarinetist Željko Milić i moldavska violinistica Alina Gubajdullina. </p>
<p>Memorijal će završiti 11. svibnja koncertom na kojemu će orkestar Cantus i sopranistica Davorka Horvat pod dirigentskom palicom Berislava Šipuša izvesti skladbu »Leptiri« za koju je autorica Olja Jelaska nagrađena Vjesnikovom nagrade za glazbu »Josip Štolcer Slavenski«. </p>
<p>Program Memorijala, među ostalim, uključuje i izložbu »Mozartu u čast« čije će otvorenje 5. svibnja popratiti predavanje Marijane Pintar.</p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izumitelj romantizma </p>
<p>Prvi put prikupljena djela iz najvećih Friedrichovih zbirki u Dresdenu, Hamburgu i St. Peterburgu</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – U njemačkome gradu Essenu u utorak je, uz prisutnost švedske kraljice Silvije, otvorena dosad najveća retrospektiva djela najpoznatijeg njemačkog romantičarskog likovnog umjetnika Caspara Davida Friedricha, koja će od petka biti otvorena i za publiku. </p>
<p>»Caspar David Friedrich nije bio samo izvanredni umjetnik, nego on simbolički predstavlja tijesnu vezu između Njemačke i Švedske«, izjavila je kraljica Silvia, podrijetlom Njemica, koja je preuzela pokroviteljstvo nad izložbom. Švedska kraljica pokroviteljica je izložbe zbog Friedrichove povezanosti sa Švedskom, odnosno činjenice da se Friedrichov rodni grad Greifswald za vrijeme umjetnikova rođenja 1774. nalazio u sklopu Kraljevine Švedske. </p>
<p> Izložba, pod nazivom »Caspar David Friedrich – Otkriće romantizma«, osim po broju izloženih eksponata, jedinstvena je i po tome što je prvi put objedinila djela iz najvećih Friedrichovih zbirki u Dresdenu, Hamburgu i St. Peterburgu. </p>
<p> Kustosi izložbe posebnu su pažnju, kako se moglo čuti prilikom otvorenja, osim religiozno-političkog aspekta, posvetili Friedrichu kao umjetničkom inovatoru, kao »izumitelju romantizma« u slikarstvu. Izložba bi, nakon Essena, trebala biti pokazana i u Hamburgu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Najljepša glagoljička knjiga</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon što je desetak godina krasio vitrine splitskoga Gradskoga poglavarstva, reprint Hrvojeva misala iz 1973. godine u srijedu je premješten u Muzej grada Splita, čime je upotpunjena bogata izložbena zbirka umjetnina iz 15. stoljeća. </p>
<p>Izvorni Hrvojev misal, napisan u razdoblju od 1403. do 1404. godine, smatra se najljepšom i najbogatijom glagoljičkom knjigom. Sastoji se od 247 pergamentnih listova ukrašenih s 96 minijatura i 380 inicijala. Napisao ga je pisar Butko za vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića, u vrijeme kada je bio i herceg splitski i ban hrvatskodalmatinski. Misal sadrži starozavjetne i novozavjetne teme, a poznat je po bogatstvu uresa sitnoslikama, od kojih neke sadrže vedute Dioklecijanove palače. </p>
<p>Ravnatelj Muzeja grada Splita Goran Borčić kazao je kako misal sadrži tri posebno lijepa ukrasa i iluminacije: Hrvoja Vukčića Hrvatinića na konju, njegov grb i lik sv. Mihovila. Za splitsku povijest važne su i tri iluminacije iz Kristova života kroz koje su prikazane zidine Dioklecijanove palače. »Premda nisu oslikane u realnom obliku, iluminacije se smatraju najstarijim sačuvanim prikazima Splita«, istaknuo je Borčić. Misal je, po legendi, iz Bosne odnio kralj Matijaš Korvin, a Turci su ga uzeli iz kraljeva dvora u Budimu. </p>
<p>»Original se čuva u knjižnici turskog muzeja Topkapi Saray u Istanbulu, gdje sam boravio prije dvadesetak godina. Znajući za njegovu vrijednost i bogatstvo ilustracija zamišljao sam kako bi bilo lijepo da se original predstavi u Splitu, no imajući na umu da se to vjerojatno neće dogoditi, nadao sam se da će Split dobiti barem kvalitetnu repliku, što se danas i ostvarilo«, istaknuo je Borčić, zahvaljujući pri tom gradonačelniku Splita Zvonimiru Puljiću na vrijednom poklonu, bogatoj donaciji stručnih knjiga o povijesti Splita, čime će knjižnica Muzeja grada, uoči obilježavanja Dana grada i blagdana sv. Dujma 7. svibnja, biti upotpunjena vrijednim izdanjima. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dubrovački orkestar dobio nove prostorije </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Dubrovački simfonijski orkestar dobio je nove prostorije pokraj tvrđave Revelin, u kojoj se redovito i održavaju najvažniji koncerti u Dubrovniku. Do sada je orkestar bio smješten u ljetnikovcu Crijević-Pucić.</p>
<p> Na konferenciji za novinare gradonačelnica Dubravka Šuica kazala je da će tvrđava Revelin uskoro biti dana na upravljanje Dubrovačkim ljetnim igrama, te će u potpunosti imati kulturnu namjenu. Ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Pero Šiša najavio je da će 5. i 6. svibnja Dubrovački simfonijski orkestar, u suradnji s ansamblom riječkog HNK Ivana pl. Zajca, izvesti Mozartovu operu »Cosi fan tutte«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Van Gogh prodan za 40,3 milijuna dolara</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Portret »Arležanka, Madame Ginoux« Vincenta van Gogha iz 1890. prodan je u utorak za 40,3 milijuna dolara u New Yorku, objavila je aukcijska kuća Christie's. To remek-djelo prikazuje vlasnicu kavane u Arlesu gdje je slikar živio s Paulom Gauginom. Do sada je od van Goghovih djela »Portret doktora Gacheta« 1990. prodan po rekordnih 82,5 milijuna dolara. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Rijeci Kup, Varteksu kapa dolje </p>
<p>Varaždinci su bili na rubu iznenađenja, nogometnog čuda koje se ipak nije dogodilo</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Varteks je najavljivao dostojan oproštaj od kupa, no u finalnoj uzvratnoj utakmici Kupa postigao je i više od toga, ali su na kraju ipak slavili Riječani. Varaždinci su bili na pragu ostvarenja nogometnog čuda jer su nakon katastrofalnog poraza u prvoj utakmici uspjeli uvjerljivo nadmašiti Riječane s visokih 5-1. Tek je jedan potez Davora Vugrinca bio dovoljan da Riječani postignu jedan gol i tako zbog postignutog gola u gostima još jednom osvoje Rabuzinovo sunce. </p>
<p>Od 1. minute utakmice bilo je jasno da je Varteks krenuo s velikim ambicijama. Već u 3. minuti Benko je bio u krasnoj prilici, ali je pucao preko gola.Svoju nadmoć domaćin je kapitalizirao prvi puta u 23. minuti. Jertec je izveo slobodan udarac, zapravo vratio loptu na 30 metara odakle je topovskim udarcem Lučić smjestio loptu u Žilićevu mrežu.</p>
<p> Nakon erupcije slavlja na stadionu Rijeka je pokazala prve znakove nervoze, a Varaždinci su postajali sve svjesniji da je moguće napraviti veliko iznenađenje. Na njihovu veliku žalost Benko je u 37. minuti iz blizine glavom uputio loptu tek u gredu. Tijekom cijelog prvog poluvremena najviše problema Riječanima stvarali su raspoloženi Jertec i najbolji igrač susreta Pavličić koji su vrlo često probijali po boku i upućivali vrlo iskoristive lopte prema šesnaestercu gostiju. </p>
<p>U drugom poluvremenu Varteks je krenuo još odlučnije. Već u prvim minutama nastavka stadion je bio na nogama kada je Novinić ubacio loptu u mrežu, ali je podignuta zastavica pomoćnog suca Luševića prekinula slavlje radi zaleđa. Od tog trenutka gotovo svaki potez sudačke trojke predvođene Alojzijom Šuprahom domaća publika dočekivala je s negodovanjem. Na 2-0 Varaždinci su povisili u 54. minuti kada je Benko u kaznenom prostoru Riječana imao dovoljno vremena prihvatiti loptu na prsa, smiriti je i iz okretaja ju provući kroz mnoštvo igrača do riječke mreže. </p>
<p>U tim trenucima vodstva od 2-0 počeo se gotovo ostvarivati san Varaždinaca. Riječka obrana je sve više griješila a Varaždinci sve češće dolazili u prilike. I Riječani su imali svoje propuštene prilike. Najveću od njih propustio je u 67. minuti Linić kada je imao otvoren šut, ali je ipak promašio. Najdvojbenija situacija utakmice dogodila se u 75. minuti kada je ponovno Novinić ubacio loptu u mrežu, ali su suci ponovo označili zaleđe. </p>
<p>U jeku napada Varaždinaca zbio se ključni trenutak utakmice. Varaždinac u dresu Riječana Davor Vugrinec prihvatio je jednu loptu u Varteksovom kaznenom prostoru, vještom varkom se oslobodio svog pratitelja Halilovića, namjestio udarac i pogodio gol. Ali Varteks nije posustao nego je do posljednje minute činio ono što se najavljivalo. Igrao je sjajno, nastojeći dohvatiti veliku prednost Riječana. U 83. minuti Lerant je rukom zaustavio ubačaj Pavličića, pa je Šupraha pokazao na bijelu točku s koje je siguran izvođač bio Šafarić za 3-1. </p>
<p>U posljednjim trenucima utamice Novinić je postigao dva gola - u 89. doslovce je nakon dodavanja Halilovića iščeprkao loptu vrataru Žiliću i ubacio je u mrežu. A u posljednjim sekundama susreta postavio je i konačnih 5-1 kada je odbijenu loptu glavom pospremio u mrežu. </p>
<p>Bila je to velika pobjeda Varteksa, ali i nogometa. Prekrasna utakmica u kojoj su mogli svi uživati, ali Riječani su zahvaljujući pogotku u gostima na kraju slavili i primili iz ruku Stjepana Mesića, predsjednika RH veliko Rabuzinovo sunce. Varteks je bio na rubu iznenađenja, nogometnog čuda koje se ipak nije dogodilo. Iskusna ekipa Rijeke bila je na rubu poraza, ali Varteks će morati pričekati svoj sedmi nastup u Kupu i novu priliku da osvoji svoj prvi trofej. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Berlin spreman za hrvatske navijače </p>
<p>Berlinski Olimpijski stadion, izgrađen još 30-ih godina prošlog stoljeća, posve je renoviran i moći će primiti više od 74.000 gledatelja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Tijekom svoga kratkog boravka u Hrvatskoj stekao sam dojam da dolazim u zemlju budućih svjetskih prvaka, a posebno mi je drago što će hrvatska nogometna reprezentacija prvi korak prema naslovu napraviti upravo u Berlinu 13. lipnja protiv svjetskih prvaka Brazilaca, a možda i zadnji u velikom finalu na istom stadionu«, kazao je regionalni voditelj za jugoistočnu Europu Njemačke centrale za turizam (DZT) Knud Jörgen prilikom predstavljanja Berlina u Zagrebu kao jednog od domaćina Svjetskoga nogometnog prvenstva. »Iako na renoviranom stadionu u Berlinu igrate s Brazilcima, vjerujem da će veliki dio gledatelja navijati za Hrvatsku, dijelom i stoga što su hrvatski reprezentativci braća Niko i Robert Kovač rođeni u glavnom njemačkom gradu«, kazao je Jörgen. </p>
<p>Berlinski Olimpijski stadion, izgrađen još 30-ih godina prošlog stoljeća, posve je renoviran i moći će primiti više od 74.000 gledatelja, a u njegovu su sanaciju utrošena 242 milijuna eura. Tijekom pregradnje stadion je opremljen sofisticiranim sustavom rasvjete i ozvučenja, izgrađeno je 90 novih loža i 13 odvojenih povišenih tribina. Osim utakmice Hrvatska - Brazil, na Olimpijskom stadionu u Berlinu odigrat će se još četiri utakmice SP-a, ali i ona završna za naslov svjetskih prvaka, koju će pratiti više od tri milijarde ljudi. </p>
<p>Osim velikih sportskih događaja, Berlin će svojim posjetiteljima, a među njima zasigurno i velikom broju Hrvata, ponuditi i niz drugih atraktivnih sadržaja, s raznolikom kulturnom ponudom, koja nudi više od 1500 dnevnih događanja. </p>
<p>»Berlin je, nakon Londona i Pariza, treće najomiljenije turističko odredište u Europi, lani je metropolu na rijeci Spree posjetilo više od 140 milijuna turista, a ne dvojimo da će ta brojka ove godine, i zbog Svjetskog prvenstva, biti kudikamo veća«, kazao je Jörgen. </p>
<p>Skupu u zagrebačkom hotelu Esplanade nazočio je i veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj Jürgen Ar. Staks. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lakše s Vugrincem</p>
<p>Miroslav Tomašević </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tek četiri boda u tri međusobne utakmice. Takav je učinak Dinamovih nogometaša u okršajima protiv Osijeka ove sezone. Štoviše, upravo su Osječani jedina momčad koja je jesenas uspjela svladati Dinamo u prvenstvenom dvoboju. Ovoga su proljeća, pak, i to s praktički rezervnom postavom, odigrali 0-0 protiv Dinama u Gradskom vrtu.</p>
<p>Taj i takav Osijek ove subote dolazi u Maksimir u utakmici u kojoj gotovo sav Dinamov navijački korpus očekuje relativno laganu pobjedu i proslavu naslova prvaka. Da bi i teoretski osvojili naslov, »plavima« nedostaje još samo jedan bod. </p>
<p>»Slavimo naslov! Mislim da će doći dosta ljudi, podržati nas i s nama proslaviti. Protiv Osijeka nam neće biti lako. Dobra su momčad, što su i pokazali u prvenstvu. Ali, vjerujem u našu pobjedu, jer svi smo - maksimalno 'nabrijani' na tu utakmicu«, naglasio je kreator Dinamove igre Luka Modrić. </p>
<p> No, sljedeće bi mu se sezone, u ulozi graditelja igre, trebao pridružiti i Davor Vugrinec. Nije nerealno očekivati da će se zajedno naći i na popisu putnika za SP. </p>
<p> »O reprezentaciji ne bih ništa govorio. Izbornik će odlučiti je li Vugrinec za reprezentaciju. Znam da bi Dinamu sigurno bio pojačanje. Već je u karijeri dokazao svoje vrijednosti. S njim će mi sigurno biti lakše.«</p>
<p> U takvoj bi, osvježenoj momčadi, Modrić mogao zaigrati nešto defanzivnije. </p>
<p> »Nije da mi takva uloga ne bi odgovarala. Uostalom, i u reprezentaciji sam bio u ulozi zadnjega veznog i dobro odigrao. Najviše mi odgovara pozicija prema naprijed, tu mogu najviše dati. Ali, ako šef kaže da moram igrati defanzivnije, dat ću sve od sebe da ispunim njegove zahtjeve«, kaže Modrić.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>I Celtic želi Niku Kranjčara </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Za Niku Kranjčara zagrijao se i glasgowski Celtic, pa će predstavnici škotskog prvaka u subotu doći u Split i pogledati dvoboj Hajduka i Varteksa. Lako je uočiti na Kranjčarovu licu da mu godi što je na meti Celtica. </p>
<p>Uglavnom, čini se da se sasvim primaknuo rastanak Kranjčara i Hajduka i da bi kreator igre hrvatske reprezentacije ugovor za novi klub mogao potpisati i prije početka Svjetskog prvenstva. Vidjet ćemo hoće li to biti francuski Lyon, Celtic ili neki treći klub. No, onaj tko otkupi Niku morat će iz blagajne izvući najmanje dva i pol milijuna eura. U Hajduku se nadaju da bi transfer mogao biti i veći pa da u njegovu praznu blagajnu kapne koji euro. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Cedevita »zakomplicirala« hrvatsko prvenstvo</p>
<p>Momčad iz Podsuseda stigla je do druge pobjede u prvenstvu i vratila se u igru za željeno četvrto mjesto koje vodi u Goodyear ligu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Cedevite u srijedu ujutro vjerojatno su se osjećali lakši barem tonu, kao da su zbacili golem teret s leđa. Nakon silnih očekivanja, neuspjeha i propitivanja, poraza u posljednjim sekundama i promjene trenera, momčad Rudolfa Juga konačno je upisala jednu značajnu pobjedu. U Sutinskim vrelima Cedevita je svladala aktualnog prvaka Zadra (103-93), što je zapravo najveća pobjeda u povijesti kluba. koji se nekad zvao Botinec, pa Hiron, da bi ulaskom jakog sponzora uoči ove sezone promijenio ime u Cedevita. </p>
<p>Pobjedom protiv Zadra, momčad iz Podsuseda stigla je do druge pobjede u prvenstvu i vratila se u igru za željeno četvrto mjesto koje vodi u Goodyear ligu. Zadrani su, pak, neočekivano upisali već treći poraz u prvenstvu. Dok se u Jazinama još nekako mogu pomiriti s -5 na gostovanju kod Cibone, poraz na Gripama i u Sutinskim vrelima nisu u računici za Euroligu. </p>
<p>Vanjkova momčad, vidjelo se protiv Cedevite, nema ravnotežu unutarnje i vanjske igre, lopte teško dolaze do Todora Gečevskog, koji je visinom, a i znanjem dominantan većini suparnika. Već se sada može kazati da će Zadrani vrlo teško do »jedinice« koja bi im donijela prednost domaćeg terena u doigravanju, što u slučaju Jazina nije zanemarivo. </p>
<p>Nakon sedmoga kola, polovice lige, stanje na ljestvici potpuno se »zagužvalo«. Posljednjeplasirana momčad je na dvije pobjede, jedino se Cibona odvojila od konkurencije, dok se ostatak lige stisnuo od drugog do osmog mjesta. Za razliku od ranijih godina, kad su neke momčadi zadovoljile ambicije ulaskom u Ligu za prvaka, sada nema autsajdera, bolje momčadi teško ubiru bodove u gostima kod Borika, Svjetlosti...</p>
<p>Takav smo razvoj događaja i najavljivali uoči početka drugog dijela domaćeg prvenstva koje više nije, kako smo već pisali, samo »ples za dvoje«, samo borba Zadra i Cibone. I to je nešto jako dobro što se moglo dogoditi hrvatskoj košarci. Zato je prava šteta što Liga za prvaka uz doigravanje ne traju dulje, već su zbijeni od 5. travnja do 11. lipnja. Čak se i finale ne igra kao ranijih godina, na tri pobjede, već samo na dvije, sve zbog, kakvo je objašnjenje Hrvatskoga košarkaškog saveza, početka Svjetskoga nogometnog prvenstva u Njemačkoj. Šteta...</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mladost produžila nadu</p>
<p>Četvrta utakmica na rasporedu je u petak (19 sati) na plivalištu u Gružu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vaterpolisti Mladosti su produžili nadu u osvajanje naslova prvaka 13-8 pobjedom protiv Juga u trećoj utakmici finalne serije. Zagrepčani su na domaćem plivalištu prvi put u finalu doigravanja uspjeli zadržati stečenu prednost i odgoditi odluku o prvaku najmanje do 12. svibnja, kada je na rasporedu četvrta utakmica, ovoga puta na plivalištu u Gružu. </p>
<p>Dubrovčani u srijedu nisu imali dovoljno želje i volje, no ispred njih su još dvije meč-lopte za treći uzastopni naslov prvaka.</p>
<p>»Mislim da je Jug još uvijek u velikoj prednosti. Mi iz utakmice u utakmicu igramo sve bolje, ovoga puta je sve funkcioniralo kako treba, od vratara preko obrane do napada. Mislim da ova kraća dvodnevna stanka nama više ide u korist, ali bit će teško zaustaviti Dubrovčane pred njihovom publikom«, komentirao je trener Mladosti Ozren Bonačić.</p>
<p>Upravo je kombinacija velike želje kod domaćina i manjka volje za nadigravanjem gostiju presudila u korist Mladosti. Agresivnom igrom mladostaši su poveli sa 5-2 sredinom druge četvrtine, a u tom periodu iskakao je Franković, koji je izborio i pogodio dva peterca. U nastavku je njegovu ulogu preuzeo Teo Đogaš, koji je s da uzastopna pogotka odveo Mladost na 7-4.</p>
<p>No, kako se utakmica bližila kraju tako su se jugaši budili. Početkom treće četvrtine prvi su put iz šestog pokušaja iskoristili igrača više za 5-7, a malo kasnije su pogotkom Komadine stigli na pogodak zaostatka. Do kraja treće dionice Jug je još jednom stigao na korak do izjednačenja, no Burić je pogodio za 9-7 uoči posljednjih osam minuta. Neizvjesnost se nastavila i u završnici. Iako je Mladost povela sa 10-7, Bošković je smanjio na 10-8, dok je Kržić imao stopostotnu priliku za 10-9, no pogodio je Pavića u glavu. Nakon toga se Jug predao...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Bolton: SAD može i mimo UN-a uvesti sankcije Iranu</p>
<p>Washington neće tako lako odustati od svojih, kako to tvrde američki mediji, rigoroznih mjera, uključujući i moguće vojne udare</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Busheva administracija postaje sve svjesnija da ne može ostvariti puni konsenzus u Vijeću sigurnosti o načinu kažnjavanja Irana zbog njegovog nuklearnog programa. Svima je sada uočljivo sve izraženije protivljenje Rusije i Kine. Ipak, Washington neće tako lako odustati od svojih, kako to tvrde američki mediji, rigoroznih mjera, uključujući i moguće vojne udare. </p>
<p>Ako ne sa svima, Amerikanci će onda raditi sa svojim istomišljenicima glede Irana; s Velikom Britanijom i Francuskom, ali i Njemačkom koja nije članica Vijeća sigurnosti, ali je važna zemlja Europske unije. Uz to, pristanak službenog Berlina da se ovaj put svrsta uz Bushevu administraciju ima više nego simbolično značenje.</p>
<p>Sjedinjene Države, koje još uvijek održavaju svoje sankcije prema Iranu, preko svog predstavnika u UN-u, veleposlanika Johna Boltona intenzivno lobiraju kako bi Vijeće sigurnosti dvotrećinskom većinom, znači uz devet glasova »za«, usvojilo paket međunarodnih sankcija protiv Teherana. Problem je međutim, što veleposlanik Bolton, nije ostvario još niti jednu diplomatsku pobjedu.</p>
<p>Bolton je ostao usamljen prilikom izglasavanja novog Vijeća za ljudska prava UN-a. Amerika je bila samo jedna od tri zemlje, uključujući i Iran, koje su glasovale protiv uspostave novog Vijeća; čak 178 zemalja bilo za to novo UN-ovo tijela. Posljednji »diplomatski poraz« Bolton je doživio kod preglasavanja oko Annanovog paketa reformi. One su, kako neki analitičari tvrde, odbijene i zato što su te reforme ponajviše gurali Amerikanci. </p>
<p>Gospodin Bolton očito za nevidljivog diplomatskog neprijatelja i ovaj put ima pritajeni val antiamerikanizma. </p>
<p>Govoreći u Zastupničkom domu Kongresa, u Komitetu za reforme, američki veleposlanik u UN-u najavio je da neće odustati i da će, usprkos protivljenju Moskve i Pekinga, »tražiti od drugih zemalja ili skupina zemalja da uvedu sankcije« protiv Irana. Diplomati u UN-u su to odmah protumačili kako će Amerika pokušati uvjeriti europske partnere da se Iran kazni prekidom nekih trgovačkih veza. A to je i najteže, jer business često ne sluša politiku.</p>
<p>Bolton je, govoreći pod Capitol Hillom, odbio neke novinske špekulacije da je rat sa Iranom zapravo već započeo. On je demantirao da su na iranski teritorij već infiltrirane specijalne postrojbe američke vojske. To je medijska »fikcija« rekao je Bolton u Kongresu. Dodao je, kako se Busheva administracija zasad fokusira na »diplomatsko rješenje problema«. </p>
<p>Dobri znalci prilika u UN-u znaju, međutim, koliko mnogo Amerikanci lobiraju kako bi se rezolucija Vijeća sigurnosti protiv Irana temeljila na Poglavlju 7., Povelje UN-a. Ovom odredbom se odluke Vijeća sigurnosti čine mandatnima, a njihovo (ne)ispunjavanje veže se za sasvim konkretne sankcije. »Bilo bi dobro da imamo jedinstvenu rezoluciju Vijeća sigurnosti, ali ako ne usvojimo ovu rezoluciju pod odredbama Poglavlja 7., nije nemoguće da ćemo ići dalje bez njih, (Rusije i Kine)«, priznao je Bolton u Kongresu! </p>
<p>Američki kongresnici održali su saslušanje želeći upravo čuti veleposlanika Boltona, u nastojanju da dobiju što više saznanja o mogućim sankcijama koje želi progurati u UN-u Busheva administracija, osim prema Iranu, i Sudanu zbog genocida u Darfuru. No, u Kongresu je Bolton ostao u najmanju ruku nedorečen. Rekao je da nije čitao novinske napise u kojima se tvrdi da će Busheva administracija bombardirati Iran.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Prekid pregovora EU s Beogradom</p>
<p>Olli Rehn na konferenciji za novinare istakao da se pregovori mogu nastaviti čim Srbija uspostavi punu suradnju</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn odlučio je u srijedu u Bruxellesu otkazati nastavak pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) zbog nedovoljne suradnje s Haaškim sudom.</p>
<p>»Danas sam primio negativno izvješće od glavne haške tužititeljice Carle del Ponte o suradnji Beograda s Haškim sudom, stoga je Komisija morala otkazati pregovore o SSP-u«, rekao je Rehn na konferenciji za novinare u Bruxellesu, dodajući da se pregovori »mogu nastaviti čim Srbija uspostavi punu suradnju«.</p>
<p>»Žalosno je što Beograd nije mogao locirati, uhititi i izručiti Ratka Mladića u Haag«, rekao je povjerenik. Sljedeći krug pregovora trebao se održati 11. svibnja. Krajem ožujka, Rehn je postavio kraj travnja kao krajnji rok za uhićenje Mladića, odgodivši tada za mjesec dana odluku o prekidu pregovora nakon što mu je srbijanski premijer Vojislav Koštunica obećao da će ratni vođa bosanskih Srba biti brzo u Haagu. </p>
<p> Kao jedan od »ključnih razloga« zašto se Mladić ne nalazi u Haagu, Rehn je naveo to što srbijanske obavještajne službe nisu pod »punim civilnim i demokratskim nadzorom«.</p>
<p> »Ovdje je riječ o vladavini prava, Srbija mora pokazati da nitko nije iznad zakona i da se svi koji su optuženi za ozbiljne zločine moraju suočiti sa sankcijama«, rekao je Rehn, pozvavši »demokratske snage Srbije« da zajednički rade na ciljevima koji će biti u korist zemlje i građana. Rehn je rekao da je još uvijek moguće da Srbija i Crna Gora zaključi pregovore o SSP-u do kraja ove godine, ako brzo uspostavi punu suradnju s ICTY-em. Upitan da komentira glasine i špekulacije da je Mladić uhićen koje su se opet pojavile u Beogradu, Rehn je odgovorio da bi to sigurno bila »udarna vijest«. »Vrijeme špekulacija je prošlo, sada je vrijeme rezultata«, zaključio je. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Morales na tragu Cháveza </p>
<p>Nacionalizacija prirodnog plina i nafte koju je u svom prvosvibanjskom govoru proglasio bolivijski predsjednik Evo Morales zabrinula je strane ulagače u tu zemlju, a osobito one tvrtke koje tamo već posluju. </p>
<p>Njegove riječi: »Država preuzima vlasništvo i kontrolu nad svojim prirodnim izvorima energije«, mnogi u svijetu shvatili su kao dramatičan signal stranim kompanijama, premda ih nije potpuno razvlastio, nego obvezao da potpišu nove ugovore sa državom. </p>
<p>Među 26 stranih kompanija koje su se našle u neizvjesnosti su i španjolski Repsol, francuski Total, američki Exxon, britanski British Gas i brazilski Petrobras.</p>
<p>Otkako je kao prvi Indijanac postao predsjednik Bolivije, Morales je stalno naglašavao da nije protiv stranih ulagača, da tvrtke iz inozemstva ne moraju strahovati zbog njegova dolaska na vlast. Čak je govorio da i one moraju ostvarivati određeni profit. No, davši stranim tvrtkama rok od 180 dana za potpisivanje novih ugovora s državom, prema kojima će 82 posto dohotka od plina i nafte pripasti Bolivijcima, te poslavši bolivijsku vojsku na plinska i naftna polja i postrojenja, Morales je izazvao konsternaciju u zemljama čije kompanije posluju u Boliviji i koje ovise o bolivijskom plinu. </p>
<p>Nakon burne reakcije u susjednom Brazilu, Morales je nazvao brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu, uvjeravajući ga kako je opskrba plina Brazilu zajamčena bilateralnim ugovorima i međunarodnim zakonima. A brazilska je vlada u svom priopćenju poručila da priznaje »suverenost bolivijske odluke«, istodobno upozorivši kako će znati zaštititi interese Petrobrasa. </p>
<p>Nepotrebne napetosti sa zemljama u Južnoj Americi Morales će pokušati spriječiti u četvrtak na sastanku s predsjednicima Argentine, Brazila i Venezuele na kojemu će se razgovarati o posljedicama nacionalizacije.</p>
<p>U međuvremenu, neki analitičari već pišu da je Morales svojom odlukom o nacionalizaciji izabrao kojem će se tipu latinoameričke ljevice prikloniti. Kad je došao na vlast, kao socijalist i bivši vođa siromašnih seljaka uzgajivača koke, a ipak s retorikom pragmatičnog političara, mnogi su se pitali hoće li biti sličniji umjerenom brazilskom predsjedniku Luli da Silvi ili radikalnom venezuelanskom predsjedniku Hugu Chávezu koji se, kao najžešći kritičar SAD-a, pokušava nametnuti kao novi kontinentalni vođa. </p>
<p>Sada, kad je proglasio nacionalizaciju bez pregovora i eventualnih dogovora sa stranim ulagačima, Morales je u opasnosti da ga se svrsta s populistom Chávezom, te da ispadne iz kruga modernih latinoameričkih ljevičarskih vođa koji svoje zemlje nastoje izvući iz siromaštva suradnjom, a ne konfrontacijom s velikima i moćnima.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ciampiju još jedan mandat?</p>
<p>RIM</p>
<p> - Talijanski parlament će na sjednici 8. svibnja izabrati predsjednika države objavile su u utorak agencije Ansa i Radiocor pozivajući se na parlamentarne izvore. Mandat Carla Azeglia Ciampija (85) završava 18. svibnja. Ubrzanje rokova za izbor šefa države mogao bi omogućiti i bržu inauguraciju nove vlade Romana Prodija. </p>
<p>Desna koalicija predvođena Silvijem Berlusconijem izrazila je u utorak navečer želju da se predsjednik Ciampi kandidira na novi semdmogodišnji mandat. Predsjednik se nasmijao, ali nije komentirao prijedlog o novom mandatu. Svojedobno je izjavio da mu pozne godine onemogućuju još jedan mandat. Međutim, postoje procjene da bi predsjednik Ciampi mogao popustiti pritiscima stranaka obje koalicije i prihvatiti se još jednog mandata za šefa države. Tijekom posjeta rodnome Livornu u srijedu gdje je rođen 9. prosinca 1920., trebao je biti njegov posljednji službeni put izvan Rima kao predsjednika države. Upravo su u Livornu njegovi sugrađani počeli uzvikivati da ostane predsjednikom, na što je Ciampi odgovorio: »Vidjet ćemo«. Unija lijevog centra, budućeg premijera Romana Prodija, držala je pak Ciampijevu želju da ne bude ponovno izabran za predsjednika gotovo svetom i nije ga htjela, kako je rekao Prodi, povlačiti za rukav moleći ga da ostane. No, nakon što je desni centar naznačio Ciampija kao svoga kandidata za predsjednika Republike, sada će vjerojatno to morati prihvatiti i lijevi centar. </p>
<p>Smatra se da bi Ciampi sada mogao popustiti. Vjerojatno će se naći neko rješenje po kojem bi Ciampi mogao ostati u Quirinalu dok se politička situacija ne smiri i dok se ne dođe do nekog novog imena, prihvatljivog i desnom i lijevom centru.</p>
<p> Bude li kandidat Ciampi, onda bi mogao biti izabran u prvom krugu, kao što je bio izabran i prije sedam godina. No, bude li kandidat netko drugi, onda u prva tri glasovanja u parlamentu mora dobiti dvotrećinsku većinu, odnosno 674 glasova da bi bio izabran. Od četvrtog glasovanja nadalje biti će potrebna apsolutna većina, odnosno 506 glasova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bosanske piramide »postale realnost«</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zaklada Arheološki park Bosanska piramida Sunca priopćila je da su pronađeni materijalni dokazi o postojanju piramide kod Visokog u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>»Dvadeset dana nakon početka ovogodišnje geoarheološke kampanje otkopavanja Bosanske piramide Sunca rezultati su izvanredni. Ključni materijalni dokazi o postojanju kamenih blokova koji grade zidove piramide su pronađeni na svim otkopanim sekcijama: na istočnoj, zapadnoj i sjevernoj strani piramide. Njihova težina je između 5 i 30 tona i po tome odgovaraju sličnim monolitima uporabljenim u gradnji piramida u Meksiku i Egiptu«. Također se dodaje da su se pokazale neutemeljenim kritike manjeg dijela stručne javnosti u BiH i optužbe o tobožnjem »uništavanju stećaka i grobnica«, te su čak i potpisnici peticije za zaustavljanje radova priznali da su bili u krivu.</p>
<p>»Bosanski seljak iz srednjeg vijeka, a niti 'primitivni pećinski ljudi' iz neolita nisu imali tehnologiju ni znanje za obradu i transport tridesettonskih kamenih blokova. Jednostavno treba priznati činjenicu da su bosanske piramide postale realnost. Pravilna geometrija piramide Sunca sa četiri strane, perfektna orijentacija prema stranama svijeta što je karakteristika u gradnji piramida. Satelitske, termalne i radarske analize, geodetski i topografski dokazi, geološko-sedimentološki izvještaji, astronomska i geometrijska korelacija tri bosanske piramide Sunca, Mjeseca i Zmaja, nezavisne potvrde iz Geodetskog zavoda BiH i Katastarskog ureda općine Visoko - svi oni ne ostavljaju mjesta sumnji da se u središnjoj BiH krije veličanstveni piramidalni kompleks iz daleke prošlosti«, priopćeno je iz Zaklade.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Papa: Napredak u dijalogu Vatikana i Moskve</p>
<p>RIM</p>
<p> - Papa Benedikt XVI. poručio je u srijedu da samo štiteći kršćanske korijene Europa može dati novi poticaj razvitku, te je ocijenio da je u suradnji između Crkve u Rimu i Pravoslavne crkve u Moskvi ostvaren napredak. »Europa će samo ako sačuva i u cijelosti vrednuje bogatstvo vrijednosti koje su joj prenijeli preci moći napisati novu stranicu povijesti«, navodi se u Papinoj poruci koju će sudionicima europskog savjetovanja, koje se održava u Beču od 3. do 5. svibnja, prenijeti državni tajnik Svete stolice Angelo Sodano. Europski susret kršćanske kulture pod naslovom »Dati dušu Europi« koji se održava u Beču zajednički su organizirali Papinsko vijeće za kulturu i Moskovska pravoslavna patrijaršija Aleksija II. Dijalog između Crkve u Rimu i pravoslavne patrijaršije u Moskvi treba nastaviti u obrani i vrednovanju kršćanskih tradicija na starom kontinentu i u štovanju čovjeka i ljudskih prava, poručuje Benedikt XVI., te poziva na zajedničku hrabru evangelizaciju Europe. Susretu, koji je Papa ocijenio kao »plod ohrabrujuće suradnje između dva crkvena tijela«, prisustvuju stručnjaci iz cijele Europe. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kina: I drugi biskup bez vatikanskog blagoslova </p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kineska katolička crkva, koju podupire službeni Peking, u srijedu je postavila novoga biskupa, drugoga bez vatikanskoga blagoslova u posljednja četiri dana. Liu Xinhong postao je najnoviji biskup u gradu Wuhuu u pokrajini Anhuiju, potvrdio je u telefonskom razgovoru crkveni ured u katedrali Sv. Josipa.</p>
<p>Liuovo imenovanje događa se nakon slične svečanosti obavljene u nedjelju kad je na mjesto biskupa u Kunmingu postavljen Ma Yinglin. U oba je slučaja Vatikan bezuspješno pokušao intervenirati, objavio je hongkonški list South China Morning Post. Hongkonški kardinal kojega podržava Vatikan, Joseph Zen, prosvjedovao je zbog imenovanja novih biskupa državne crkve i rekao kako taj potez ugrožava novouspostavljeni dijalog između Vatikana i Kine. Kineska državna crkva koja ne priznaje papu, najnovijim je imenovanjima odustala od prešutnoga sporazuma prema kojemu će dvije godine samo papa imenovati biskupe, kako je i učinjeno lani u slučaju biskupa u Šangaju i Xi'anu, objavila je katolička agencija AsiaNews.</p>
<p>Zauzvrat je papa pristao prestati za biskupe postavljati svećenike iz zabranjene kineske katoličke crkve koja je odana papi i ima osam milijuna vjernika. [Dpa/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>I slavni vole zeleno</p>
<p>Trendu vegetarijanstva, koji mnogima postaje načinom života, pridružuje se sve više glumaca, pjevača, manekenki i dizajnera</p>
<p>Iako će pravi gurmani, koji dobar objed ne mogu zamisliti bez fina komada teletine ili janjetine, tvrditi suprotno, vegetarijanstvo nije moda ili trend. Dokaz za to su podaci da vegetarijanstvo postoji dulje od šest tisuća godina, te da čak četiri milijarde ljudi živi uglavnom vegetarijanski. Ističem uglavnom, jer mnogi se ipak samo »furaju« na vegetarijanstvo, a tu i tamo si dopuste komad ribe, piletine ili čašu mlijeka. </p>
<p>Većina ljudi koji su se odlučili na vegetarijanstvo (a nisu se rodili kao vegetarijanci) to rade jer im jesti životinje ne dopušta vjera, jer su pobornici prava životinja, jer su shvatili da je jesti meso nezdravo, ili pak – što će učiniti najmanje ljudi – jer je to »in«. Ovi potonji najčešće i ne ostaju vegetarijanci cijeli život, nego poslije nekoliko godina preživljavanja na čistom zelenilu ipak ne uspijevaju odoljeti mesnim poslasticama. </p>
<p>Na svijetu postoji nekoliko desetaka magazina posvećenih vegetarijancima i njihovoj prehrani. Postoji i bezbroj vegetarijanskih dijeta koje su mnogim predstavnicima svjetskih elita omogućile savršen izgled. Vegetarijanci imaju čak i svoje nagrade za najseksepilnije predstavnike tog životnog stila. Ovogodišnju je ponijela 22-godišnja Natalie Portman. </p>
<p>Glumica rođena u Izraelu zvijezda je filma »O za osvetu« koji je ovih dana počeo igrati i u domaćim kinima. Natalie je vegetarijanka postala još sa osam godina, tako da meso nije stavila u usta punih 16 godina! Lijepa hollywoodska zvijezda izbjegava i svu hranu sa želatinom (želatina se radi od goveđe koštane srži) i ostalim nusproduktima koji su sastavni dio i, na primjer, sladoleda. Stoga ističe da je ona vegan, odnosno da je mnogo čvršći vegetarijanac od većine ostalih njezinih kolega. »Pravi sam vegetarijanac. Jako volim životinje i nikad ih ni na koji način ne bih povrijedila«, kaže glumica koja je pobijedila na šestom natječaju koji organizira PETA. </p>
<p>Kako je Natalie Portman, glumica koja je za film »Bliske odnose« (Closer) bila nominirana za Oscara, bila studentica psihologije, u to je vrijeme znala reći da je iznimno teško biti vegetarijanac na koledžu. »Hrana koju nam serviraju je doslovno odvratna. Znam da to ne bih smjela reći, jer nije nimalo jednostavno prehraniti 1500 usta, ali ne mogu si pomoći. Zato i ne jedem u školi, nego odem u neki od obližnjih restorana, gdje serviraju hranu i za vegetarijance«.</p>
<p>Da danas studira, Natalie ne bi imala takvih problema. Vegetarijanski su jelovnici još prije nekoliko godina uvedeni na američke i europske koledže, a od 1. veljače postoje i u hrvatskim menzama. </p>
<p>Lanjski pobjednik PETA-ina natječaja bio je čelnik skupine Coldplay Chris Martin. Njega je, među svim »zelenašima« koji se redovito pojavljuju na crvenom tepihu, izabralo čak 13 tisuća glasača. I Chrisova supruga, glumica Gwyneth Paltrow, poznata je po ljubavi za vegansku kuhinju, te su i njihova djeca, kći Apple i novorođeni sin Mosus, po roditeljima vegetarijanci. Međutim, za razliku od Natalie Portman, Chris priznaje da tu i tamo zna pojesti meso. »Ponekad jedem stvari koje su bile žive, zbog čega nisam pravi vegetarijanac. Neki sam dan pojeo komad patke, i to – pogreškom. Mislio sam da jedem kupus…«</p>
<p>Ne znamo kako je Chris mogao pomiješati okus kupusa s okusom patke, ali činjenica je da je taj glazbenik zasjenio sve lanjske poznate osobe, nominirane za najseksepilnije vegetarijance. Među njima su bili 18-godišnja soul pjevačica Joss Stone, ovogodišnja oskarovka Reese Witherspoon, pop-legenda Annie Lennox i modna dizajnerica Stella McCartney. Nagradu je ponijela nama nepoznata Carrie Underwood, pobjednica Američkog idola. U kategoriji najmuškaraca bili su nominirani Andre 3000 iz skupine OutKast, Damon Albarn izi Blura, Thom Yorke iz Radioheada, »čovjek pauk« Tobey Maguire i glazbeni genij Morrissey, koji je objavio i himnu vegetarijanaca »Meat Is Murder« (Meso je ubojstvo).</p>
<p>Iako je javno priznao da omaškom zna pojesti komad mesa, Chris Martin i njegova skupina Coldplay još su na jedan način pridonijeli vegetarijanskom svijetu: kupili su deset tisuća drveća manga u Indiji. Vjerovali ili ne, razlog za tu kupnju je – to samo oni mogu razumjeti – reguliranje emisije ugljičnog dioksida u zraku! Pitanje je samo, ako su već toliko »zagriženi« zelenaši, zašto se Martin, poput mnogih pripadnika elite, ne vozi bioautomobilom nego vozi BMW X5…</p>
<p>Nije Chris Martin jedini vlasnik šume – davnih osamdesetih to je postao Gordon Sumner, u svijetu poznatiji pod nadimkom Sting. On je, naime, vegetarijanac postao u tinejdžersko doba, a oduševljen zelenilom i prirodom, početkom osamdesetih osnovao je zakladu Rainforest, čiji je cilj očuvanje prirode.</p>
<p>Vegetarijanstvo iz godine u godinu biva sve popularnijim. Ljudi počinju shvaćati da je zdravlje važnije od bilo čega, pa tako i biraju vegetarijanstvo kao način života. Mnoge su slavne osobe postale vegetarijancima, poput Paula McCartneyja, Richarda Gerea, Stevieja Wondera, Kim Basinger, Brada Pitta i Angeline Jolie, Daryl Hannah, Whitney Houston, Martine Navratilove, Ashley Judd, Billyja Idola, Boba Dylana, Boya Georgea, Bridgitte Bardott koja se ujedno i iznimno mnogo, kao i Pamela Anderson, zauzima u PETA-i. Potom meso ne jedu Drew Barrymore, Dustin Hoffman, Chelsea Clinton, Jerry Seinfeld, Alicia Silverstone, Joaquin Phoenix, Lenny Kravitz, Michael J. Fox i mnogi drugi. Dakako, kako vegetarijanstvo postoji stoljećima, tako je i u povijesti bilo znamenitih vegetarijanaca, a među najpoznatijima se ističu Vincent Van Gogh, Leonardo da Vinci, Isaac Newton, Albert Einstein, Jean Jacques Rousseau, sv. Franjo Asiški i Pitagora.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kako se nositi s depresijom</p>
<p>Mnoge mlade žene smatraju da će ona nestati sama od sebe, a starije se same muče s njom</p>
<p>Mnoge žene tijekom života zapadnu u depresiju, ali nerijetko kad im se to dogodi ne reagiraju pravilno. Kako bi pomogli takvim ženama da pomognu same sebi, američki Nacionalni centar za zdravstvenu pomoć ženama (NWHRC) i tvrtka koja se bavi inovacijama »Eli Lilly and Company« pokrenuli su edukativni program pod nazivom »Godine i stadiji«. </p>
<p>U istraživanje je bilo uključeno 1200 žena raznih dobi. Pokazalo se da žene depresiju često ne prepoznaju, te stoga i ne liječe. Nakon istraživanja postalo je jasno kako edukacija žena o toj bolesti treba biti osmišljena ovisno o njihovoj dobi. </p>
<p>Problem u mladih žena od 20 do 40 godina jest u tome što one ne shvaćaju ozbiljnost te bolesti. Čak 60 posto žena do 29 godina izjavilo je da smatra da će same od sebe prevladati depresiju. U vodiču koji je izdan u sklopu akcije »Godine i stadiji« toj grupaciji žena nastoji se objasniti kako je depresiju potrebno liječiti, a ne očekivati da će ona nestati sama od sebe. Također se objašnjava da do nje može doći nakon gubitka posla, veze ili prijateljstva, ali i tijekom trudnoće. Ženama te dobne skupine preporučuje se da o problemima koji ih muče najprije razgovaraju s bliskim prijateljima i obitelji. </p>
<p>Žene u dobi od 40 do 50 godina prolaze pak razne fiziološke promjene i ulaze u razdoblje menopauze. Istraživanje je pokazalo da čak 12 posto žena simptome depresije zamjenjuje onima menopauze, te se stoga ne obraćaju liječniku. Tim ženama stručnjaci u vodiču objašnjavaju važnost prepoznavanja tegoba i njihova pravilnog tretiranja. U tom životnom razdoblju mnoge se žene suočavaju s odlaskom djece iz roditeljskog doma, razvodom braka ili smrću roditelja. </p>
<p>Žene iznad 60 godina najčešće se suočavaju s depresijom same. U toj dobi vrlo je vjerojatno da ih pogodi i smrt partnera, što im može pojačati tegobe. Svega 20 posto ispitanica te skupine reklo je da je za pomoć upitalo rodbinu i prijatelje. Ženama starije dobi naročito je važno da potraže pomoć stručnjaka, jer se same ne mogu nositi s depresijom. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Liječnik primio označeni novac?</p>
<p>Odvjetnik : To je dokaz da ni među liječnicima više nema solidarnosti, koja im je nekad bila svojstvena, već si sada podvaljuju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Istražni sudac zagrebačkoga Županijskoga suda, Zoran Luburić u srijedu je ispitao liječnika Mislava Gjurića (48) osumnjičenoga da je od obitelji jedne maloljetne pacijentice zatražio 4500 kuna mita, kako bi joj operirao uho i ugradio umjetnu pužnicu. Naime, Uskok u svojemu istražnome zahtjevu sumnjiči liječnika da je 1. ožujka ove godine, nakon pregleda pacijentice, njezinoj majci sugerirao operaciju uha njezine kćeri, tvrdeći neistinito da troškove operacije ne snosi HZZO, te da »protezu« može nabaviti preko udruge čiji je on predsjednik i osnivač i da je cijena proteze 4500 kuna. Otac pacijentice je, pak, u dogovoru s Uskokom Gjuriću predao označene novčanice, nakon čega je Gjurić kazneno prijavljen. Liječnik je, međutim, u srijedu iznio drukčiju verziju priče od one Uskokove, te porekao da se radilo o traženju mita. </p>
<p>On je, naime, u prisutnosti svojega odvjetnika Ante Madunića, ustvrdio da je operacija pacijentici bila potrebna kako bi se djevojci, te još jednoj pacijentici spasio sluh. Što se tiče cijene pomagala, Gjurić je ustvrdio da su nove bolje proteze stajale po 4000 kuna, a kada je shvatio da se na njih ne plaća PDV, jednoj pacijentici je vratio 1000 kuna, dok s drugom nije uspio stupiti u kontakt. Gjurićev odvjetnik Madunić, u srijedu se osvrnuo i na otkaz koji je njegov branjenik dobio u KBC Šalati, nakon što ga je policija prijavila. »To je dokaz da ni među liječnicima više nema solidarnosti, koja im je nekad bila svojstvena, već si sada podvaljuju«, rekao je Madunić. </p>
<p>Sudac bi uskoro trebao odlučiti postoji li osnovana sumnja da je Gjurić počinio inkriminirano djelo, odnosno hoće li protiv njega otvoriti istragu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Načelnik policije prepoznao ga na ulici</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Sandro Santini, načelnik policijske postaje Šibenik prepoznao je na ulici, zahvaljujući opisu žrtava, razbojnika koji je proteklih mjeseci operirao po šibenskim ulicama napadajući starije ženske osobe i žene srednje životne dobi od kojih je oduzimao novac iz novčanika. Riječ je o 27. godišnjem Zadraninu koji je od 27. siječnja do 1. svibnja ove godine na šibenskim ulicama počinio 15 kaznenih djela i to tri kaznena djela razbojništva, osam teških krađa, dva slučaja nanošenja teških tjelesnih ozljeda, te dva kaznena djela računalne prevare. Zadranin je starijim ženama prilazio s leđa , otimao im torbice i iz njih krao novčanike. Pretpostavlja se da je ukupno otuđio oko 5 do 6 tisuća kuna. </p>
<p>Zadranin je Šibenikom operirao danju i na večer, a noću bi se vraćao u Zadar. Često je mijenjao osobni izgled i to promjenom odjeće, frizure i sunčanih naočala. </p>
<p>Zanimljivo je da taj Zadranin nije od ranije poznat po počinjenju kaznenih djela niti je konzument opojnih droga. </p>
<p>Uz kaznenu prijavu priveden je u Istražni centar u Šibeniku.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Na meti i Državni zavod za statistiku</p>
<p>Provalnicima su bila zanimljiva i dva fakulteta, poduzeće u stečaju i Američko-hrvatsko društvo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je u noći na srijedu zabilježila čak pet provala, i to u dva fakulteta, tiskaru i Državni zavod za statistiku, potom u poduzeće u stečaju te u Američko-hrvatsko društvo.</p>
<p>Iz prostorija Kemijskog- tehnološkog fakulteta na Marulićevom trgu provalnik je odnio projektor vrijedan deset tisuća kuna. Iz prostorija, pak, Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Pierottijevoj ulici provalnik je ukrao dva monitora, skener i centralnu računalnu jedinicu ukupne vrijednosti od nekoliko tisuća kuna.</p>
<p>Iz prostorija tiskare i Državnog zavoda za statistiku u Petrićevoj ulici lopov je nakon obijanja ulaznih vrata ukrao zlatnu narukvicu i nešto sitnog novca, dok je Američko-hrvatsko društvo sa sjedištem u Petrovoj ulici ostalo bez tri računala, dva printera, monitora i novca.</p>
<p>Nakon što je obio ulazna vrata skladišta poduzeća »T.P.U. Hoffmann« u Selskoj ulici lopovi su se dokopali električnih instalacijskih kablova vrijednih više desetaka tisuća kuna.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uhićen još jedan zadarski diler</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - U Zadru je u srijedu uhićen još jedan navodni diler heroina. Nakon što su prošle subote u Zadru uhićeni Zadranin Domagoj Jelenković (28) i Remzo Mandžukić (59) iz Bosne sa 610 grama heroina vrlo visoke kakvoće u srijedu je u Zadru uhićen te istražnom sucu Županijskoga suda priveden i Željko Jurić (43).</p>
<p>Nakon saslušanja istražni sudac odredio mu je jednomjesečni pritvor. Sumnjiči ga se da je sredinom travnja posredovao u kupoprodaji oko 20 grama heroina između Hrvoja Jakopovića (34) iz Zadra i Domagoja Jelenkovića.</p>
<p>I Jakopović je tada bio uhićen i priveden u policiju na krim obradu nakon koje je, uz kaznenu prijavu, priveden i istražnom sucu. </p>
<p>Međutim, istražni sudac je Jakopovića saslušao i pustio jer nije našao razloga za pritvaranje.</p>
<p>Sada pritvoreni Jurić otprije je poznat zadarskoj policiji zbog “poslova” s drogom, ali i imovinskih delikata. [C.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bagić završio u bolnici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivšem tajniku Ureda predsjednika RH, Željku Bagiću, u utorak oko 11 sati, dogodila se prometna nesreća u kojoj lakše ozlijeđen. </p>
<p>Kako doznajemo u PU zagrebačkoj, Bagić se svojim motociklom »ducati 1000« vozio Ulicom grada Mainza u smjeru istoka. Dolaskom do križanja sa Slovenskom, 27-godišnji vozač »renault megana« naglo je zakočio i pokušao se prestrojiti. Najvjerojatnije zbog nedovoljnog razmaka, Bagić nije uspio zaustavi svoj motocikl i zabio se u stražnji dio »renaulta«. Nakon udara Bagić je pao na kolnik. Kolima hitne medicinske pomoći prevezen je u KB Sestara milosrdnica na Odjel traumatologije. </p>
<p>Kako nam je rekao šef Odjela traumatologije KB Sestara milosrdnica, dr. Aljoša Matejčić, ozlijeđeni Bagić je odmah podvrgnut operacijskom zahvatu. »Izvršena je laksacija ključne kosti u ramenu, a nakon operacije pacijent se osjeća dobro. Tijekom sutrašnjeg dana moguće je otpuštanje pacijenat na kućnu njegu«, rekao nam je dr. Matejčić. </p>
<p>U kratkoj izjavi, Bagić nam je rekao da je zadovoljan smještajem u bolnici. O prometnoj nesreći samo je kratko dodao da je motocikl kupio nekoliko dana prije 1. svibnja i da ga je namjeravao registrirati upravo na dan kada mu se dogodila nesreća. Dodao je da je u vrijeme nesreće vozio polako i da je na glavi imao kacigu. Vozač »renaulta« nazvao ga je već nekoliko puta, uplašen radi njegovih ozljeda, no » poručio sam mu da ćemo, kada izađem iz bolnice, popiti kavu i sve dogovoriti«. Doznali smo da je Bagića tijekom dana u bolnici posjetio Ivo Pukanić. </p>
<p>U PU zagrebačkoj tvrde da će protiv sudionika te prometne nesreće biti podnesene prekršajne prijave. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Najvjerojatnije bez poskupljenja plina</p>
<p>Idućih će se godina cijene plina u Hrvatskoj usklađivati s europskima</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Ove godine se najvjerojatnije neće mijenjati cijena prirodnog plina za široku potrošnju, u koju spadaju i kućanstva. Plin će poskupjeti jedino velikim potrošačima (HEP i kutinska Petrokemija), izjavio je u srijedu Vladimir Vranković, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.</p>
<p>Vranković je na Međunarodnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji najavio izradu plana po kojem će se idućih godina postupno usklađivati cijena plina u Hrvatskoj s europskima. No pritom će se voditi briga da se nešto više od polovice potrebnog plina proizvodi u Hrvatskoj te da je njegova cijena niža od cijene uvoznog plina pa će trebati odrediti optimalnu cijenu koja će jamčiti daljnji razvoj, rekao je državni tajnik.</p>
<p>Na skupu je istaknuto da svjetske cijene plina s kašnjenjem od šest do devet mjeseci slijede svjetske cijene nafte. Prema riječima predstavnika međunarodnih plinskih organizacija iz Hrvatske stručne udruge za plin, koja je organizirala skup, cijene plina za kućanstva u EU kreću se od 3,5 kuna u Sloveniji do 8,5 kuna dok su u Hrvatskoj u prosjeku oko 2,2 kune.</p>
<p>Vranković je istaknuo da je Vlada donijela odluke o uvođenju dva nova pravca za dopremu plina u Hrvatsku. Prvi preko Mađarske kapaciteta 1,5 do dvije milijarde prostornih metara godišnje trebao bi biti gotov do 2009., a drugi, koji se već gradi, će preko plinskih polja na Jadranu povezati talijansku i hrvatsku obalu. Osiguravanje novih dobavnih pravaca vrlo je važno kako bi se riješili dosadašnji problemi zbog zimskih nestašica plina te omogućila nabavka neophodnih velikih dodatnih količina.</p>
<p> Međutim, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je upozorio da je za njihovu županiju neprihvatljivo da uz tri postojeće dobiju još dvije nove termoelektrane, jednu na ugljen u Plominu i jednu plinsku kraj LNG terminala.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvati ne vole odmor na svjetionicima</p>
<p>U uvjetima opće potrošačke konfekcije nešto uistinu posebno - robinzonski odmor u srcu Mediterana - zasad najviše koriste Talijani</p>
<p>Iako im je pred nosom, u vlastitom dvorištu, odmor iz snova na nekom od jedanaest svjetionika prilagođenih turizmu hrvatske građane uglavnom ne zanima. Čistu egzotiku i u uvjetima opće potrošačke konfekcije uistinu nešto posebno - robinzonski odmor u srcu Mediterana - zasad najviše koriste Talijani i potom gosti s njemačkog govornog područja. Hrvatski građani u ukupnoj godišnjoj posjeti sudjeluju s pet posto.</p>
<p>U Plovputu, splitskoj tvrtki koja skrbi o svjetionicima, ne znaju razlog zbog kojeg Hrvati izbjegavaju svjetionike. Hrvoje Mandekić, zadužen za odnose s javnošću, tvrdi kako je njihova ponuda dobro izreklamirana u domaćim medijima i da je cijena glavni razlog slabije posjete domaćeg puka. Mi smo, međutim, sigurni da će domaći ljudi prepoznati svjetionike tek kada prođe prvi ešalon stranaca, događati će se nešto slično kao s Visom koji su početkom 90-ih prvi masovnije počeli pohoditi Slovenci. S druge strane, oni što su proveli odmor na pustom otoku tvrde kako se radi o nezaboravnom iskustvu. Turisti rafiniranijeg ukusa, uglavnom stranci, lakše prepoznaju kvalitetu pa je već bukirano 70 posto kapaciteta u razdoblju špice sezone. Iako je po planu od prije nekoliko godina navedeno da će se za turističke svrhe preurediti 48 svjetionika to se ne ostvaruje i zbog problema i odnosa unutar samog Plovputa.</p>
<p>Zasad je u turističkoj eksploataciji 13 svjetionika od toga su dva, Sveti Andrija i Host, iznajmljeni dugoročno. Do kraja godine trebao bi se preurediti svjetionik Sestrice nedaleko Korčule.</p>
<p>Najtraženiji su Veli Rat na Dugom otoku (koji je po mnogima jedan od najljepših svjetionika na Jadranu) te Rt Zub kod Poreča. Rt Zub popunjen je najviše dana u godini, 180, Veli Rat dvadesetak dana manje. Apartmani na svjetionicima mogu primiti od četiri do četrnaest osoba, a cijene se kreću od 90-ak kuna na više (po osobi i danu), što je apsolutno prihvatljivo obzirom na ono što se nudi. Ukupnu cijenu nerijetko povećava transfer pa recimo povratno putovanje do Palagruže stoji 380 eura po apartmanu.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Metronet će ponuditi usluge svim poslovnim korisnicima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Metronet je u proteklih godinu dana izgradio vlastitu optičku mrežu u pet gradova koja omogućuje pružanje komunikacijskih usluga korisnicima, kazao je u srijedu predsjednik Uprave Metroneta Mihovil Prpić na obilježavanju prve godišnjice rada tvrtke.</p>
<p>Dodao je da je Metronet u kratkom razdoblju komercijalnog rada prebolio sve »dječje bolesti« te se nada još uspješnijem poslovanju s poslovnim korisnicima. Inače, riječ je devet hrvatskih tvrtki Agrokor, Croatia osiguranje, Dalekovod, FIMA Holding, IGH, Konstruktor, Nexe Grupa, M SAN i PBZ, članovim Ouaestus fonda, ulagačima u Metronet.</p>
<p>Stariji potpredsjednik Cisco Systema Paul Mountford kazao je da Cisco ima puno povjerenje u Metronetov poslovni model, što dokazuje i nagrada Cisco Systemsa za najkvalitetniju mrežu nove generacije u srednjoj i istočnoj Europi.</p>
<p>»Metronet je izradio mrežu prema najvišim svjetskim standardima«, napomenuo je Mountford. Ciscovi neto prihodi za drugi kvartal ove poslovne godine iznose 1,4 milijardu dolara, dok za prošlu poslovnu godinu (koja je završila u srpnju 2005.) iznose 24,8 milijardi dolara.</p>
<p>Metronet planira nastaviti rad na izgradnji vlastite mreže kako bi svoje usluge mogao ponuditi svim poslovnim korisnicima u Hrvatskoj. Član Uprave Quaestus fonda Željko Lukač kazao je da u privatnom fondu traže dobre i zanimljive projekte jer imamo tvrtke koje mogu uspješno raditi ne samo u Hrvatskoj već i šire, kaže Lukač. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Boje i lakovi za europsko tržište</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Chromos boje i lakovi primjer je kako ugrađivanje znanja u proizvod rezultira izvrsnošću, koja je potrebna za uspjeh na tržištu. Tim putem trebale bi ići i druge tvrtke, ali i cjelokupno gospodarstvo, koje treba težiti međusobnom povezivanju i suradnji, kako bi bilo konkurentno. Chromos boje i lakovi, povezivanjem sa slovenskom grupom Helios, pokazao je kako je moguće razvijati dobre partnerske odnose i na taj način već biti prisutan u Europskoj uniji kojoj težimo, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na svečanosti dodijele certifikata za upravljanje okolišem ISO 14001:2004 tvrtki Chromos boje i lakovi.</p>
<p>Tomislav Cerc, predsjednik Uprave Chromos boja i lakova, naglasio je kako je certifikat rezultat kontinuiranog kvalitetnog rada tvrtke, koja je jedna od rijetkih u Hrvatskoj nositelj certifikata za sustav upravljanja kvalitetom i ovog koji se odnosi na zaštitu okoliša. To je još jedan od dokaza da tvrtka koja proizvodi boje i lakove, zaštitu za drvo, metal, razmišlja i o ekološkom aspektu i prilagodbi europskim standardima, rekao je Cerc. Godišnji promet tvrtke iznosi oko 20 milijuna eura, od čega se na izvoz odnosi od 20 do 25 posto.[L. C.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Javna ponuda dionica Jadran Kapitala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jadran Kapital započet će u četvrtak javnu ponudu redovnih dionica, koja će trajati do 19. svibnja, a izdat će neograničen broj redovnih dionica po cijeni od sto kuna, rečeno je u srijedu na predstavljanju ponude. Kako je najavljeno, Uprava planira prikupiti 200 milijuna kuna za ulaganja. Agent izdanja su Fima vrijednosnice, a depozitna banka Hrvatska poštanska banka.</p>
<p>»Strategija Jadran Kapitala je usmjerena prema razvoju projekata na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te njihovo približavanje međunarodnim financijskim tržištima. Planiramo u roku od šest mjeseci investirati značajan dio imovine u već pripremljene projekte, a očekujemo da će fond ostvariti dobit od dvanaest posto godišnje«, kazao je Darije Vladimir Josić, predsjednik Uprave Jadran Investa. Najavio je da će se ulaganja disperzirati, i to 60 posto u turističke i stambene objekte, 20 posto u poslovne i/ili komercijalne objekte, do 20 posto u građevinska zemljišta i do 10 posto u poljoprivredna zemljišta.</p>
<p>Ravnatelj Odjela za odnose s Vladom i javnošću Zagrebačke burze Željko Kardum najavio je da će IPO-om Jadran Kapital provjeriti zrelost ideje i spremnost investitora za ulaganja u Hrvatsku.</p>
<p>Predviđeno je da nakon uspješnog okončanja javne ponude dionice Jadran Kapitala budu uvrštene u JDD kotaciju Zagrebačke burze, a u roku od godine dana planirano je i uvrštenje u Službeno tržište Zagrebačke burze i na AIM tržište Londonske burze. [J. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Vukovar je hrvatska legitimacija za Europu</p>
<p>Vukovar je jedan od onih dokaza da je Hrvatska istinska srednjoeuropska zemlja, kazao je predsjednik Vlade </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - »Vukovar je danas grad novog poleta, grad u kojem ljudi znaju da tolerancija mora biti temelj naše budućnosti. Tolerancija i dijalog - to je ono što želimo u Hrvatskoj graditi, a za to je najbolji primjer Vukovar«, poručio je u srijedu predsjednik Vlade Ivo Sanader u Vukovaru.</p>
<p>»Hrvatska danas na pragu svog ulaska u punopravno članstvo EU-a ima svoje europske legitimacije, a to su Vukovar i Marko Marulić«, izjavio je premijer Sanader. On je u Vukovaru na Dan grada i zaštitnika Vukovara sv. Filipa i Jakova, zajedno s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom, potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, ministrima Božo Biškupićem, Petrom Čobankovićem, Marinom Matulović Dropulić i Brankom Vukelićem, nazočio otkrivanju spomenika književniku Marku Maruliću, rad Vaska Lipovca, otvaranju poduzetničke zone »Priljevo« te svečanoj sjednici Gradskog vijeća Vukovara.</p>
<p>Objašnjavajući što to Marulić i Vukovar imaju zajedničko, Sanader je istaknuo da je to - kultura. »Ako jesmo to što jesmo to je po kulturi, po jeziku, književnosti po civilizaciji. I zato Marulić kao otac hrvatske književnosti izvanredno paše u Vukovar«, rekao je Sanader. </p>
<p>»Vukovar je jedan od onih dokaza da je Hrvatska istinska srednjoeuropska zemlja. Vukovar je naša srednjoeuropska legitimacija, naša podunavska legitimacija, a srednja Europa i Sredozemlje kroz cijelu povijest su bili kolijevka europske civilizacije«, rekao je Sanader.</p>
<p>Sanader je odao i priznanje hrvatskim braniteljima za herojstvo koje su pokazali u obrani Vukovara. »Branitelji nisu branili samo Vukovar, oni su branili Hrvatsku. Svaki dan više u kojem su uspjeli odoljeti agresoru Hrvatska se mogla dan više pripremati za konačnu obranu i za oslobođenje koje je uslijedilo veličanstvenim operacijama 'Bljesak' i 'Oluja'«, istaknuo je premijer, te dodao da su Marulićev spomenik i razrušena zgrada pokraj red podsjetnik da smo preživjeli i da ćemo sve obnoviti.</p>
<p>Na otvorenju poduzetničke zone »Priljevo«, veličine 40.000 četvornih metra i vrijedne 7,5 milijuna kuna, koja će moći zaposliti oko 200 ljudi, predsjednik Vlade je kazao da »projekti gospodarskog oživljavanja Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije idu dalje«, izjavio je premijer. Najavio je dva infrastrukturna projekta koja će biti započeta uskoro: priključak iz Vukovara na autocestu te obilaznicu oko Vukovara. Dodao je da će država dati punu potporu projektu gradnje brodogradilišta u Vukovaru u slučaju da Grad i investitor pronađu zajednički jezik. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora i počasni građanin Vukovara Vladimir Šeks najavio je početak ostvarenja dugoočekivanog sna - početak radova na gradnji kanala Dunav - Sava, strateški važnog za Hrvatsku. Najavivši skorašnje raspisivanje natječaja za izradu prostornog plana kanala, Šeks je istaknuo da kanal znači integraciju hrvatskih plovnih puteva Dunavom, Dravom i Savom, preko hrvatskog državnog teritorija, čime će se omogućiti unutrašnji promet između riječnih luka. Istaknuo je da je riječ o višenamjenskoj građevini vrijednoj 4,5 milijarde kuna, s funkcijom plovidbe, navodnjavanja i odvodnje, koji se nalazi na prometnom koridoru Podunavlje - Jadran, dugom 560 kilometra, koje će znatno skratiti plovidbu prema zapadnoj i istočnoj Europi.</p>
<p>Kako je rekao, navodnjavanjem iz voda kanala omogućit će se povećanje poljoprivredne proizvodnje od 40 do 70 posto. [Goran Čorkalo / Tomislav Grdić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sanader preuzima predsjedanje SEECP-om</p>
<p>Tri su temeljna stupa na kojima će se temeljiti naše predsjedanje, a prije svega je jačanje regionalnih inicijativa. Želimo da se glas jugoistočne Europe više čuje u EU«, kazala je ministrica Grabar-Kitarović</p>
<p>SOLUN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Poboljšanje susjedskih odnosa te potpora i pomoć da sve zemlje jugoistoka što prije zadovolje uvjete za pristup Europskoj uniji, bit će glavni ciljevi hrvatskog predsjedanja asocijacijom Proces suradnje u jugoistočnoj Europi«, rekla je u srijedu u Solunu Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija.</p>
<p>U četvrtak će u Solunu predsjedanje od Grčke preuzeti hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je već najavio da bi stalna članica trebala postati i Europska komisija, koja bi pratila rad te asocijacije. Hrvatska najavljuje i mnoge druge inicijative u radu te asocijacije, koja bi uskoro trebala zamijeniti i Pakt o stabilnosti.</p>
<p>Asocijacija Proces suradnje u jugoistočnoj Europi okuplja od srijede deset članica, jer je i u nju ušla i Moldavija. Ministri vanjskih poslova dogovorili su u srijedu u Solunu da bi se do kraja 2007. trebao naći institucionalni okvir za daljnji rad te asocijacije. Dogovoreno je i da će izabrati izaslanika u Europskoj uniji.</p>
<p>»Ministrima smo podijelili kratak plan predsjedanja, koji navodi temeljne prioritete koje ćemo provoditi. Tri su temeljna stupa na kojima će se temeljiti predsjedanje, a prije svega je jačanje regionalnih inicijativa. Želimo da se glas jugoistočne Europe više čuje u EU«, kazala je Grabar-Kitarović. Drugi hrvatski cilj je jača suradnja samih zemalja u jugoistočnoj Europi i jača međusobna potpora za ulazak zemalja u EU, na načelu individualnog pristupa. Treći cilj je jačanje same asocijacije i veza s Europskom komisijom.</p>
<p>»Planiramo niz aktivnosti, ministarskih sastanaka na svim razinama, od politike do kulture i sporta, ali i jačanje suradnje nevladina sektora«, rekla je.</p>
<p>Hrvatska će se sljedeće godine posebno zauzimati za to da Bruxelles otvori vrata svim zemljama jugoistoka koje ispunjavaju uvjete, te da se postigne dogovor o daljnjem proširenju Unije. Zato Zagreb i želi mnogo tješnju suradnju te asocijacije s Europskom komisijom, a takvo raspoloženje postoji i u Bruxellesu. </p>
<p>U Solunu su se našli i ministri vanjskih poslova Grčke, Hrvatske i Bugarske, uz zaključak da je pred tom asocijacijom važan posao i da Hrvatska preuzima predsjedanje pred važne događaje - od referenduma u Crnoj Gori, rješavanja statusa Kosova, te suradnje zemalja jugoistoka s Haagom.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>NATO donosi stabilnost i investicije </p>
<p>Želimo da Hrvatska što prije uđe u Savez, zagovaramo vaše članstvo, ali to ćemo još lakše raditi uz jaču potporu hrvatskih građana, rekao je Soren Gade</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska ima dansku potporu za ulazak u NATO, poručio je danski ministar obrane Soren Gade, koji se u srijedu u Zagrebu sastao s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i ministrom obrane Berislavom Rončevićem. </p>
<p>U Predsjednikovu uredu potvrdili su da se na sastanku razgovaralo o obrambenoj suradnji i o sigurnosnoj situaciji u regiji te da je Mesić istaknuo ulogu Hrvatske u postizanju dugoročne stabilnosti regije. Danski je ministar nakon sastanka s kolegom Rončevićem u MORH-u kazao da Danska podupire proširenje NATO-a i individualnu procjenu hrvatskog napretka.</p>
<p>»Želimo da Hrvatska što prije uđe u Savez, zagovaramo vaše članstvo, ali to ćemo još lakše raditi uz jaču potporu hrvatskih građana«, istaknuo je Gade i poručio kako ljudi u Hrvatskoj trebaju znati da je NATO više od vojnog saveza. »On je organizacija koja promiče demokratske vrijednosti, ljudska prava, politički dijalog i tržišnu ekonomiju«, istaknuo je Gade, te je dodao da članstvo u Savezu donosi stabilnost i strana ulaganja. </p>
<p>Hrvatska je, prema njegovim riječima, pojačala svoj doprinos u mirovnim misijama, te je izrazio zadovoljstvo što vojnici dviju zemalja sve više surađuju u mirovnoj operaciji u Afganistanu. </p>
<p>Ministar Rončević upoznao je danskoga kolegu s tijekom hrvatskih obrambenih reformi, te je istaknuo hrvatsku ambiciju za što skorije pristupanje u punopravno članstvo NATO-a. Rončević je, međutim, naglasio da se reforme provode i radi podizanja efikasnosti hrvatskog obrambenog sustava. </p>
<p>Danskom je kolegi otkrio da je Hrvatska dovršila nacrt Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga do 2016. te da je on na stručnoj recenziji Ekonomskog instituta, a u lipnju će se naći na zastupničkim klupama.</p>
<p>»Sve što radimo radimo kao da je Hrvatska punopravna članica NATO-a«, kazao je ministar obrane. </p>
<p>Dvojica ministara istaknula su želju za formiranjem regionalnog centra za obuku ronioca u splitskoj vojarni »Sveti Nikola« u Lori. [M. Rožanković / M. Franičević]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vjesnikovim novinarima tri nagrade </p>
<p>Nagradu »Robert Schuman« za precizno informiranje o EU dobio je Bruno Lopandić. Milan Jelovac osvojio je nagradu »Marija Jurić Zagorka« za najbolju reportažu, a Ratko Mavar osvojio je nagradu »Ivan Fabijan« za najbolju novinarsku fotografiju s područja kulture i umjetnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskom novinarskom društvu (HND) u srijedu su dodijeljene novinarske nagrade za 2005. godinu i, prvi put u Hrvatskoj, nagrade Hrvatskog novinarskog društva i Izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj pod nazivom »Robert Schuman«. </p>
<p>Tri vjesnikovca - vanjskopolitički novinar i komentator Bruno Lopandić, urednik deska Milan Jelovac te urednik fotografije Ratko Mavar osvojili su nagrade.</p>
<p>Nagradu »Robert Schuman« za precizno informiranje o Europskoj uniji dobio je Bruno Lopandić. Milan Jelovac osvojio je prestižnu nagradu »Marija Jurić Zagorka« za najbolju reportažu, a Ratko Mavar osvojio je nagradu »Ivan Fabijan« za najbolju novinarsku fotografiju s područja kulture i umjetnosti. </p>
<p>Nagradu »Novinar godine« osvojio je Goran Milić s Hrvatske televizije, a nagradu o »Otokar Keršovani« za životno djelo osvojio je Igor Mandić. Za novinara godine glasalo je 977 novinara HND-a.</p>
<p>Nagradu »Robert Schuman« dobili su i Tina Šimurina i Dragan Nikolić, za uređivanje emisije »Euromagazin« na HTV-u, te Zrinka Vrabec Mojzeš za emisiju pod nazivom »Abeceda europskih integracija«.</p>
<p>Novinarsku nagradu »Milan Grlović« za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarstva u 2005. dobili su fotoreporteri Valent Grobenski i Nenad Reberšak. Ocjenjivačka skupina HND-a nagrade »Marija Jurić Zagorka« dodijelila je Tanji Božić, Orlandi Obad, Branimiru Pofuku, Nataši Škaričić, Želju Rošku, Branki Jovičić, Vasviju Mazeleu, Morani Panjkoti, Igoru Bobiću, Robertu Zuberu, Ernestu Marinkoviću i Goranu Miliću.</p>
<p>U kategoriji najbolje karikature, ilustracije i fotomontaže nagradu je osvojio Krešo Skozert iz Večernjeg lista. </p>
<p>Nagradu »Nikša Antonini«, za najbolju novinsku fotografiju, osvojio je fotograf Večernjeg lista Patrik Macek za fotografiju psa bigla u kavezu veterinarskog fakulteta. </p>
<p>Nagradu za najboljeg fotoreportera godine »Pavao Cajzek« osvojio je Robert Anić. </p>
<p>Nagradu za unaprjeđenje novinarskog izraza dobio je Robert Knjaz, a nagradu »Žarko Kaić«, za najbolji snimateljski prilog Saša Ilijaš. [Tomislav Tadić]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatske granice po EU-ovim standardima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tri hrvatska ministarstva - unutarnjih poslova, zdravstva i financija - potpisala su u srijedu s Državnim inspektoratom »Opći sporazum o integriranom upravljanju granicom Republike Hrvatske«, čime je zaključen i veliki twinning projekt »Integrirano upravljanje granicom« koji se provodio u sklopu godišnjeg akcijskog plana CARDS 2001. za Hrvatsku. Na taj način i formalno je uveden europski način upravljanja državnog granicom, uz punu zajedničku suradnju svih nadležnih državnih institucija.</p>
<p>Opći sporazum o suradnji potpisali su ministri Ivica Kirin, Neven Ljubičić, te pomoćnik ministra poljoprivrede Miroslav Božić i glavni državni inspektor Kruno Kovačević. »Ubuduće ćemo nadzirati ne samo one koje uhvatimo na djelu, u različitim oblicima kriminala, nego i tvrtke koje su im to omogućile izdavanjem lažnih potvrda ili faktura«, objasnio je Kirin.</p>
<p>Sporazumom se formalizira međuresorna suradnja na području upravljanja državnom granicom. »Djelatnici MUP-a moći će, uz pomoć djelatnika Carinske uprave, ući i u njihov sustav te doznati i provjeriti detalje o tvrtki koja preko granice prevozi određenu robu«, objasnio je ministar. Dodao je da su, zahvaljujući sustavu integrirane kontrole, zaplijenjene značajne količine droge i švercane robe. Projekt je vrijedan oko 1,8 milijuna eura. [M. Franičević]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za razrješenje zločina nikad nije kasno</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Ratni osječki gradonačelnik, potpredsjednik HSLS-a Zlatko Kramarić, u srijedu se na konferenciji za novinare osvrnuo na zahtjev glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića za skidanje imuniteta saborskom zastupniku Branimiru Glavašu i pokretanje kaznenog postupka zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. </p>
<p>»Ne treba ništa prejudicirati. Treba pustiti da institucije rade svoj posao, a politika bi trebala biti duboko izvan toga«, istaknuo je Kramarić, te dodao: »Meni je kao ratnom gradonačelniku vrlo važno da se ta stigma s Osijeka napokon skine, a da se sve ono što predstavlja loše riješi tamo gdje se treba rješavati, a to je na sudu«.</p>
<p>On smatra kako treba vjerovati da Državno odvjetništvo zna što radi te da će, ako dođe do daljnjeg postupka, sve biti korektno.</p>
<p>Na upit novinara kako komentira činjenicu da se 15 godina ovaj slučaj nije rješavao, Kramarić je odgovorio: »To je tragično. Ali za razrješenje zločina nikad nije kasno«. </p>
<p>»Ako želimo biti moderno društvo, moramo se suočiti i s tamnim stranama naše prošlosti. Svakako da smo u ovih 15 godina propustili šansu, mnoge bi stvari bile lakše, a Osijek ne bi bio talac neriješenih slučajeva«, objasnio je Kramarić. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje hoće li HSLS u Saboru glasovati za skidanje imuniteta Glavašu, kazao je da ne može govoriti u ime drugih dok se ne dogovore, ali da je to »kod takvih kvalifikacija automatizam«.</p>
<p>Osvrnuo se i na istupe osječkoga gradonačelnika Ante Đapića, naglasivši da mu »smeta što 'jedna osoba' nema pojma o duhu zakona i činjenici da u modernim demokratskim društvima postoji trodioba vlasti, te da moramo pustiti institucije da rade svoj posao«. </p>
<p>Prema njegovim riječima, »izvan svake pameti je da si političar uzima za pravo da utječe na način ponašanja neke druge institucije kao, primjerice, javnim čitanjem imena potencijalnih svjedoka«. [Maja Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>TDR mora dokazati vlasništvo nad Jagićevom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sudac zagrebačkog općinskog suda Marijan Vugić trebao bi za pet dana odlučiti hoće li udovoljiti zahtjevu odvjetnika Tvornice duhana Rovinj (TDR) i očevidom utvrditi identitete prosvjednika, radnika bivše Tvornice duhana Zagreb (TDZ), koji su tuženi jer su prije dvadesetak dana zauzeli pogon tvornice u zagrebačkoj Jagićevoj ulici. Zahtjev za očevid iznio je u srijedu na ročištu odvjetnik TDR-a Ivan Gjurgjan. Sudac je također utvrdio da strane u sporu nisu podastrle dokaze koji bi potkrijepili činjenično stanje, te im je naredio da to učine kako bi se moglo odlučiti o daljnjem tijeku postupka. Branitelji tridesetak optuženih radnika predali su u srijedu i odgovor na tužbu u kojem tvrde da TDR nije u posjedu pogona u zagrebačkoj Jagićevoj ulici, te je od tužitelja zatraženo da sudu prikaže bar jednu uplatnicu iz koje je vidljivo da TDR plaća zakup TDZ-u. [A. K.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060504].
|
