NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061103].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 127974 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.11.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jadran čuvati kao koraljne grebene kod Australije!</p>
<p>Znanstvenici predlažu proglašenje cijelog Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem, a istraživanja pokazuju da Jadran zadovoljava sve kriterije za to</p>
<p>Skupina hrvatskih znanstvenika u suradnji s norveškim Institutom Fridtjof Nansen iz Osla izradila je, na poziv hrvatskog Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, platformu koja bi hrvatskoj delegaciji trebala pomoći u regionalnim razgovorima o proglašenju Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem (Particular sensitive sea area - PSSA).</p>
<p>Znanstvenici su utvrdili da prirodne, ali i prometne karakteristike Jadrana onemogućuju dijeljenje Jadrana u više dijelova, pa predlažu proglašenje cijelog Jadrana PSSA područjem. Jadran, kažu na osnovi istraživanja, zadovoljava sve kriterije za proglašenje nekog mora PSSA područjem. Istaknula je to Maja Markovčić-Kostelac o Jadranskome moru kao posebno osjetljivom morskom području na nedavno održanom znanstvenom skupu »Pomorsko pravo i pravo mora - interesi Hrvatske«, koju su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Jadranski zavod.</p>
<p>Markovčić-Kostelac tom je prigodom istaknula da Hrvatska bez regionalne suradnje ne može ishoditi proglašenje Jadrana posebno osjetljvim područjem.</p>
<p>PSSA područje je institut koji je razvila Međunarodna pomorska organizacija (IMO) kako bi se osigurala zaštita nekih mora za koje je ocijenjeno da zbog svojih karakteristika i ugroženosti zaslužuju posebnu zaštitu. Prema definiciji u smjernicama IMO-a, PSSA je područje koje zahtijeva posebnu zaštitu aktivnostima IMO-a zbog značenja svojih ekoloških, društveno-ekonomskih ili znanstvenih atributa, koji mogu biti ugroženi međunarodnim plovilima. Ti atributi podrazumijevaju jedinstvenost i rijetkost, odnosno značenje tog područja za neke vrste.</p>
<p>Društveno-ekonomske karakteristike podrazumijevaju značenje samog područja za stanovništvo, ribarstvo, turizam, a znanstvene karakteristike daju važnost tom području za razvitak znanosti i obrazovanja. Svaka zemlja koja želi proglasiti PSSA mora dokazati sve od tih karakteristika.</p>
<p>Marković-Kostelac smatra da su do početka ovog stoljeća samo dva morska područja proglašena posebno osjetljivima. To su veliki koraljni grebeni u Australiji i Savana otočje na Kubi. Nakon 2000. godine još je osam morskih područja dobilo taj status. U raspravama o proglašenju nekog mora PSSA područjem sve se češće spominje devalvacija tog instituta, tvrdi Marković-Kostelac, a uz to isticala se i potreba detaljnije analize svakog pojedinog prijedloga za proglašenje nekog mora PSSA područjem.</p>
<p>Balastne vode</p>
<p>Rasprava o proglašenju Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem akutalizirala se istodobno s projektima izvoza nafte preko jadranskih luka (Družba Adria), naglašava Marković-Kostelac, dodavši da je zaključak, a ujedno i prijedlog znanstvenika, da se sa susjednim zemljama pokuša dogovoriti sustav usmjerene odijeljene plovidbe u središnjem dijelu Jadrana te kao dodatna zaštita upravljanje balastnim vodama. Ta mjera nije predviđena ni u jednom proglašenom PSSA morskom području. Mjera bi sadržala obavezno javljanje za brodove, sustav koji bi povezivao sve jadranske države o stanju mora u njihovim lukama te zabranu izmjene balastnih voda u Jadranu. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Za 20 dana počinje cijepljenje 700.000 Hrvata</p>
<p>Cijepljenje po domovima zdravlja počinje 20. studenoga, ali je poželjno ugovoriti termin kako bi se izbjegle gužve</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cijepljenje protiv gripe počinje oko 20. studenoga, a jedna doza za one koji ga moraju platiti. Podsjetimo, cjepivo je besplatno za osobe starije od 65 godina, kronične bolesnike i same cjepitelja - koštat će 60 kuna, što je dvostruko više nego lani. Kako doznajemo od dr. Borislava Aleraja iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, razlog poskupljenja različiti su dobavljači cjepiva, a račun ide na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji je lani dobavljaču isplatio 30 milijuna kuna.</p>
<p>Aleraj napominje da je u nekim drugim zemljama cjepivo protiv gripe ove godine skuplje i do 100 puta te da pri ocjeni skupoće treba imati u vidu što se sve njime dobiva, kao i pozadinu cjepiva koja počinje znanstvenim radom sve do proizvodnje koja ne može biti jeftina.</p>
<p>Cijepljenje će se, kao uvijek, organizirano provoditi u domovima zdravlja kod liječnika opće prakse ili u županijskim zavodima za javno zdravstvo, odnosno tamo gdje je pacijentima najbliže. Da ne bi uletjeli u gužvu, za cijepljenje je dobro predbilježiti se. Aleraj sugerira da se prva runda cijepljenja ostavi slobodnom za kroničare (bez obzira na njihovu dob) i starije osobe, kao najosjetljiviji dio stanovništva.</p>
<p>Zasad nema nikakvih naznaka da bi ovogodišnja gripa mogla imati pandemijski potencijal, što treba zahvaliti i dobroj procijepljenosti. Očekuju se isti sojevi kao i lani, virusi A tipa Nova Kaledonija H1N1 i Kalifornija H3N2, te virus B tipa Šangaj. Ovo cjepivo nije djelotvorno protiv virusa ptičje gripe, ali još nije zabilježen slučaj prijenosa toga uzročnika s čovjeka na čovjeka.</p>
<p>U Hrvatsku u nekoliko rundi dolazi 700.000 doza cjepiva, a svo prolazi kontrolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Cjepiva su istoga proizvođača kao i lani te ono dosad nije izazvalo većih nuspojava osim pojedinačne preosjetljivosti na komponente cjepiva koje se sastoje u crvenilu i malom otoku na mjestu uboda, do blage »zimice«. </p>
<p>Cjepivo je napravljeno od umrtvljenog virusa i dobro se podnosi, a ne treba strahovati od incidenata kakav se prije nekoliko tjedana dogodio u Izraelu nakon cijepljenja. Dokazano je, naime, da cjepivo nije bilo uzrok smrti četvero cijepljenih, već je za njih bila kobna - osnovna bolest.</p>
<p>Simptomi gripe traju oko tjedan dana, treba je preležati kako ne bi bilo posljedica. Slabost nakon preboljele gripe traje desetak i više dana od početka bolesti pa je dobro nakon toga pojačati prehranu potrebnim vitaminima i mineralima. Za gripu inače nema lijeka, već se njezini simptomi ublažavaju sredstvima za snižavanje visoke temperature, nadoknadom tekućine i mirovanjem u ležećem položaju. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HNOS se u 'mozaik-školi' provodi bez greške</p>
<p>Iako im školu okružuje kanal s otpadnim vodama te nemaju blagovaonicu i knjižnicu , za učenike OŠ »Dr. Vinko Žganec« u Kozari putu HNOS je samo ozakonjenje onoga što su radili i dosad</p>
<p>Vrtić i osnovna škola zasad su jedina zelena oaza dvjema neslužbeno spojenim mjesnim samoupravama u istočnom dijelu Zagreba, Kozari putu i Kozari boku. Tu oazu u kojoj svakodnevno boravi više od tisuću djece okružuje kanal otpadnih voda, koji grad već podulje »zatrpava«. </p>
<p>Ne bi li došla do škole, djeca s Kozari puta svakodnevno pretrčavaju most postavljen preko kanala. »A kud će okolo«, sliježe ramenima ujna malog Sulje, svjesna da ispod sklepanog mosta viri ponor od dobrih pet metara. </p>
<p>Suljo Seferović jedan je od 130 učenika upisanih u prvi razred Osnovne škole »Dr. Vinko Žganec« na Kozari putu. Ovih mu se dana pridružila i dvostruko starija Lorena, dvanaestogodišnja Romkinja, prvašica, koja dosad nije išla u školu. Zbog stalnog doseljavanja stanovnika na Kozari put škola je odlučila držati upise otvorene tijekom cijele školske godine.</p>
<p>Suljo čuči pred školom čekajući da izađe sestrična Veronika s ostatkom zajedničke obitelji. Po njih dolazi majka s najmlađim djetetom, pa zajedno napuštaju školsko igralište. Romi u toj školi mogu popuniti cijeli razred - tridesetpetero ih je, no integrirani su s ostalom djecom u više razreda. Učiteljice kažu da na taj način sasvim dobro napreduju u učenju. </p>
<p>»Malo smo odterećeni otkad je sagrađena škola u Petruševcu. Ipak, puno je djece na Kozari putu koja polaze našu školu. Nemamo dovoljno prostora, ali gdje čeljad nije bijesna, ni kuća nije tijesna«, smije se ravnateljica škole Ljerka Franić. </p>
<p>Ona vodi, kako kaže, mozaik-školu. Učenici su raznih nacionalnosti - po broju djece romske nacionalnosti na prvom su mjestu u Zagrebu, a iako djeca ne znaju za sukob na nacionalnoj bazi, osjećaju da ih se previše stislo među školske zidove. Stariji učenici već su se pomirili s time da su ostali bez blagovaonice (otad se hrane na hodnicima), informatičke učionice i knjižnice. Te su prostorije pretvorene u učionice. </p>
<p>»Nedostaje nam još šest učionica da bismo mogli normalno funkcionirati. Ipak, provodimo HNOS bez greške«, tvrdi ravnateljica odvodeći nas na terensku nastavu. Ona se održava pokraj kanala. Riječ je o spoju hrvatskog jezika i vjeronauka. </p>
<p>»Ovo vam je vjeronauk u kanalu«, šali se sestra Vlatka, ozbiljno nastavljajući učenicima objašnjavati temu - pustinja. Djeca zamišljaju da su u pustinji (što i nije tako teško dočarati) i promatraju što ih okružuje. Bageri i bespravno sagrađene kuće. U daljini crvena slova poznatog trgovačkog lanca. Djeca i od toga znaju složiti priču.</p>
<p>»HNOS je za nastavu u našoj školi golem pomak, posebice za 34 učenika s teškoćama u razvoju za koje organiziramo bonus-nastavu«, kaže psihologica Jasenka Šenović. »Oni na drukčiji način svladavaju gradivo«, dodaje.</p>
<p>»Veća je i uloga roditelja otkad je u školi HNOS«, kaže psihologica. Ravnateljica dodaje da je HNOS kod njih zapravo samo ozakonjenje onoga što su radili i dosad. </p>
<p>Prva škola bez nasilja</p>
<p>Osnovna škola »Dr. Vinko Žganec« trebala je biti nadograđena 2001. godine, kada je proglašena prioritetom zbog velikog broja učenika. Otad su sagrađene škole u Soblincu, Petruševcu, Borovju, a njima se, kaže ravnateljica, više nitko i ne javlja. Škola ima diplomu eko-škole i brojne nagrade i diplome za uspjehe učenika i nastavnika. Prva su zagrebačka škola primljena u Unicefov program »Stop nasilju među djecom«. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Od utapanja u moru spasili 20 osoba</p>
<p>Članovi HCK-ove Službe spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja, ovoga su se ljeta iskazali od Dubrovnika do Pule. Ističemo i njihove kolege uz obale jezera, koji ne mogu biti kandidati za Plavu vrpcu Vjesnika </p>
<p>Pri Hrvatskom Crvenom križu djeluje Služba spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja, čiji su članovi ovoga ljeta od utapanja u moru spasili 20 ljudi na plažama od Dubrovnika do Pule. </p>
<p>Kako je Vjesniku rekla koordinatorica te službe Hrvatskog Crvenog križa Silvana Radovanović, HCK je 1996. postao punopravni član Međunarodne federacije za spašavanje života na vodi te se odmah počelo s ustrojem službe. Služba spašavanja života na vodi HCK-a osposobljava spasitelje po međunarodnim standardima. </p>
<p>Ovoga ljeta među spasiteljima HCK-a posebno su se brojem akcija istakli Puljani Josip Valić i Filip Kovačlija koji su na plaži »Brioni« u dvije akcije spasili čak tri života, i to 4. kolovoza jednu ženu, te 21. istog mjeseca muškarca i dijete. Valić je na istoj plaži 16. kolovoza spasio od utapljanja i jednu mladu ženu. </p>
<p>Koordinator Službe spašavanja HCK-a za Istru Sebastijan Labinjan nam je skrenuo pozornost na spašavanje koje je na pulskom kupalištu »Mornar« 19. lipnja učinio Davor Valčić. Tom mladom spasitelju to je bio prvi radni dan ovoga ljeta, a iz mora je u zadnji trenutak od utapljanja spasio jednu ženu koja je već bila metar i pol ispod površine mora. Za spomenutim junacima ne zaostaje ni Dean Saratlija iz Trogira koji je podno apartmana »Medena« spasio dva života - jednom uz pomoć Davora Delića. Ovog ljeta od Dubrovnika do Pule živote su spasili sljedeći spasitelji HCK-a: Siniša Zonić, Davor Valčić, Jose Čović, Dino Marić, Vedran Leutar, Ivona Burmaz, Ante Žuvela, Dean Saratlija, Davor Delić, Dragan Troskat, Ivan Radas, Luka Skender, Branimir Matejčić, Nadja Pavić, Matko Bonačić, Božo Perišić, Stipe Plejić, Dario Burmas, Mate Đaković, Tomislav Primorac, Ante Knezović, Kristijan Popovski, te već spomenuti Josip Valić i Filip Kovačlija. </p>
<p>Za Plavu vrpcu Vjesnika predlažu se ekipno svi spasitelji HCK-a koji su ovog ljeta bdjeli nad kupačima na našoj obali. </p>
<p>Spasitelji uz obale jezera</p>
<p>Plava vrpca Vjesnika isključivo se dodjeljuje za poduhvate spašavanja na moru, no s ponosom ističemo i to da su spasitelji HCK-a tijekom ovog ljeta spasili i 14 života na jezerima Bundek, Jarun i u Novskoj. Najčešće se radilo o spašavanju djece od 3 do 13 godina starosti. Pritom treba istaknuti Ivu Tomašek koja je na Bundeku spasila tri mlada života - dječaka i djevojčicu od tri i četiri godine života, te jednog 13-godišnjaka. </p>
<p>Navodimo i imena ovoljetnih spasitelja HCK-a s tih jezera: Borna Hrestak, Luka Blažević, Igor Ivanušec, Jelena Vrcelj, Kristijan Slančec, Hrvoje Hagorščak, Marin Sorić, Zdenko Babić, Mario Žužić, Matej Vidović, Miroslav Pervan, Filip Mijatović, Borna Jakušić, Kosta Kostanjević i Iva Tomašek. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ulazak znanosti u Zagorje</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Prije deset godina: čovjek ode u Englesku, postaje docent na sveučilištu Imperial College London, gdje i doktorira. Objavi četrdesetak znanstvenih radova i potpisuje autorstvo patenata u području interaktivne televizije i mrežnih servisa. Koautor je i popularnog sustava za mobilne slikovne poruke. Postaje direktor primijenjene tehnologije u londonskom BBC-ju. Iako si je, zahvaljujući uspjehu utemeljenom na radu u području telekomunikacija, mobilnih, mrežnih multimedijskih i inteligentnih sustava, priskrbio titulu jednog od uspješnijih i bogatijih Hrvata u Britaniji, odlučuje se za povratak u Hrvatsku. Naravno da mnogi misle kako je poludio. O tome je, doduše, i ranije razmišljao no uvjeti baš i nisu bili primamljivi. Zaključio je da sada jesu. Danas: vlasnik je primamljivog zagorskog dvorca u koji odlučuje smjestiti tvrtku (čiji je direktor) i Institut za informatičke inovacije (čiji je ravnatelj), u što ulaže gotovo milijun eura. Država prepozna njegove kapacitete ulažući 3,5 milijuna kuna u projekt te se tako »udružuju«, a politički vrh dolazi na otvorenje Instituta u Zagorju. Slučaj Janka Mršića Flögela, poduzetnika i znanstvenika-povratnika, uistinu je jedinstven, a državni ga vrh proglašava prvim primjerom javno-privatnog partnerstva u znanosti, koji bi, očekuju, mogao biti dobar model za druge povratnike, posebice zbog odabira lokacije. Naime, pokoji znanstvenik s vlastitim kapitalom dobro bi došao i Lici, Gorskom kotaru, a i otocima. </p>
<p>Sutra: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa zaprimilo je 18 zahtjeva znanstvenika otišlih u inozemstvo za povratak u Hrvatsku. Povratnici su, očito, zaključili da su u Hrvatskoj sazreli uvjeti za razvoj znanosti. U Ministarstvu smatraju da je svemu pridonio Prvi kongres znanstvenika iz domovine i inozemstva, na kojem im je službenim pozivom države otvoren put za povratak. </p>
<p>Za nekoliko godina: predsjednik Vlade i ministar znanosti najavljuju - Hrvatska će biti zemlja znanja koja će do 2010. imati najbolji obrazovni sustav u ovom dijelu Europe. Iako pozdravljaju takvu zamisao o budućnosti male Hrvatske, sindikati i akademska javnost važu je li teza o Hrvatskoj kao zemlji znanja stvarnost ili utopija. Nakon desetljeća gotovo nikakvog ulaganja u znanost te nenaviknutosti gospodarstva da se druži s institutima i sveučilištem, nije nelogična opreznost sindikata: »Želimo da je stvarnost, vjerujemo da nije utopija i nadamo se da nije obmana«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Ćelave« gume</p>
<p>TOMISLAV GRDIĆ</p>
<p>Od 1. studenog počelo je zimsko razdoblje za vozače, a obvezan dio opreme su i zimske gume. No, iako su gume jedan od najvažnijih elemenata sigurnosti automobila, u našem ih se društvu redovito smatra nepotrebnima i dodatnim troškom. No svijest da je zimska guma bitan dio sigurnosne opreme, koja odavno postoji u svakoj razvijenoj europskoj i svjetskoj zemlji, pomalo se širi, jer se i na našem tržištu sve više prodaju zimske gume koje su cijenom prilično povoljne. No, iako stručnjaci savjetuju oprez kod jeftinih guma, smatraju da je i najjeftinija zimska guma bolja od ljetnih. No, najtragičnija je činjenica da će i ove godine velik broj vozila zimi po gradskim prometnicama voziti s »ćelavim« ljetnim gumama! </p>
<p>S tim će se problemom pozabaviti policija i osiguravajuća društva, no najbitna je edukacija vozača, jer se korištenjem dvaju kompleta kotača, osim povećane sigurnosti - i štedi. Naime, i ljetne i zimske gume traju dulje ako se voze u uvjetima za koje su i namijenjene.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ključne promjene</p>
<p>Dvije najvažnije reforme u BiH koje se tiču unutarnjeg ustroja države još nisu provedene</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Do kraja godine američki vojnici napustit će Bosnu i Hercegovinu, svoj odlazak nedavno su najavili i Nijemci, a još se vode rasprave treba li sredinom sljedeće godine, kako je ranije bilo planirano, biti zatvoren i Ured visokog predstavnika u toj zemlji. Iz tih podataka, kao i iz zadovoljstva koje se iskazivalo u povodu, kako se predstavljalo, uspješne provedbe izbornog procesa u toj zemlji, može se steći dojam da je BiH stabilna i uređena zemlja u kojoj su provedene ključne reforme, te je međunarodna zajednica može početi napuštati.</p>
<p>Istini za volju, kroz proteklo razdoblje BiH je provela određene reforme poput objedinjavanja carina, ustrojavanje granične službe, reformiranju sektora obrane, o čemu se sada brine zajedničko tijelo na razini države dok su sva tri konstitutivna naroda dobili pravo na po jedan vojni puk. Pomaci su napravljeni i u nekim drugim područjima. Međutim, dvije najvažnije reforme koje se tiču unutarnjeg ustroja te države, od čega pak ovisi i njezina dugoročna stabilnost, još nisu provedene. Riječ je o preustroju policije i ustavnim promjenama.</p>
<p>Ako je suditi prema političkom raspoloženju u zemlji, nije izvjesno kada bi se to moglo dogoditi. Čelnici bosanskih Srba posljednjih dana uporno ponavljaju kako neće prihvatiti nikakvu reformu policije. Takav tvrdi stav obrazlažu izjavama kako ne žele da njihov entitet, Republika Srpska, postane »ljuštura«, kostur bez sadržaja. Zadržavanje policijskih ovlasti predstavljaju kao zadnju crtu obrane svog entiteta.</p>
<p>Ne brine ih mnogo što je provođenje te reforme uvjet za početak ugovornih veza BiH s Europskom unijom. Bosanskim Srbima najsporniji je dio kojim se na razini države umjesto trenutačno entitetskih uspostavlja deset policijskih regija koje ne bi slijedile međuentitetsku crtu razdvajanja. Međutim, ne prihvaćaju ni da se ovlasti i financiranje policije s entiteta prenese na novu organizacijsku vertikalu koja bi trebala imati tri stupnja: država, regije, općine.</p>
<p>Nimalo optimističnija situacija nije ni s ustavnim promjenama. Posljednji prijedlog izmjena ustava koji su sastavili Amerikanci odbacio je prije nekoliko mjeseci parlament BiH, i to ponajprije zbog zadržavanja odredbe o ostanku entitetskoga glasovanja u tom tijelu. Sada se ponovo taj isti prijedlog pokušava oživjeti, iako je jasno da bi se njime zapravo još više učvrstila podjela zemlje na dva dijela. No, neovisno o tome daju se nazrijeti obrisi političke kampanje kojoj je cilj usvajanje upravo takvog paketa ustavnih promjena. Krene li se u tom smjeru, BiH bi vrlo brzo mogla dobiti novi ustav koji bi definitivno ozakonio entitete kao paradržave. S druge strane, s obzirom na odnose političkih snaga, nije realno očekivati prihvaćanje reforme policije. U toj varijanti raspleta dobili bismo još čvršću podjelu BiH na dva dijela od postojeće. Bivši visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown je zagovarao takav model, tvrdeći da BiH treba biti kao Belgija u kojoj postoje dvije zajednice, flamanska i valonska (dok BiH ipak ima tri konstitutivna naroda), i koja se, usput, prema posljednjim pokazateljima, nalazi na rubu raspada.</p>
<p>Ako netko u BiH želi proizvesti novu nestabilnost, a u konačnici i dezintegraciju zemlje, ne treba činiti ništa drugo doli podruprijeti blokadu reforme policije i pritiscima ishoditi ustavne promjene s ostankom entitetskog glasovanja u parlamentu BiH. Uspjeh mu je u tom slučaju, i više nego zajamčen.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Razmišljanja o Europskoj uniji</p>
<p>Hrvatska nije imuna na europske procese, ali probleme s kojima se susrećemo u Hrvatskoj neće nam riješiti Europska unija, nego se s njima moramo suočiti i razračunati sami </p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Listajući neki dan svoj seminarski rad »Bez Gotovine i gotovine nema Europe« s poslijediplomskog studija na Fakultetu političkih znanosti, želim svoje viđenje Europske unije podijeliti sa širom javnošću.</p>
<p>Nameće mi se pitanje koliko hrvatski narod doista želi i jedva čeka da se na našim granicama zavijori europska zastava. Slušajući političare čija bi imena ostala zapisana u povijesti jer su obilježili jednu epohu, prateći medije i često u njima dirigiranu istinu, pomislili bismo da doista cijeli hrvatski narod jedva čeka ulazak u EU.</p>
<p>Često se Europska unija prikazuje idealnom utopijskom zajednicom o kakvoj su sanjali još drevni antički mislioci. Realnost je da je ta ista Unija začeta radi širenja interesa kapitala. Kao takva, Unija postoji i funkcionira i danas, tražeći nova tržišta, jeftiniju radnu snagu i namećući novi sustav vrijednosti u kojem se kao cilj života postavlja - imati i trošiti. Cilj globalizacije je beskrajno povećavanje tržišta da bi se omogućio rast proizvodnje. Napredak tehnike i tehnologije postaje cilj, a čovjek sredstvo, čak često na temelju nametnutih normi i sustava vrijednosti s televizijskih ekrana, nije ni svjestan da je riječ o novoj vrsti terora i neslobode. Politički totalitarizam i nametanje volje silom u tim uvjetima nisu ni potrebni jer napredak tehnike i tehnologije od čovjeka čine poslušno bezvoljno biće koje se ponaša kao programirani automat.</p>
<p>Ni Hrvatska nije imuna na te procese - onaj tko ima u rukama novac, a uz to još i medije, ima i moć. Propagira se kič, nova elita bez rada i znanja kao uzor. Um caruje, ali onih koji nastoje sebi prigrabiti što više na štetu svih ostalih, a njihova »lova klade valja«, jer novcem, nažalost, mogu kupiti sve. </p>
<p>Problemi s kojima se susrećemo u Hrvatskoj, a koji su osobito naglašeni kroz nezaposlenost, sve raširenije siromaštvo, život na kredit, sve veće socijalno raslojavanje, procvat sive ekonomije, korumpiranost i upitnost vjerodostojnosti pravosudnih tijela, neće nam riješiti EU, nego se s tim problemima moramo suočiti i razračunati sami. </p>
<p>»U ovom dobu koje vjeruje da za sve postoji prečac, najvrjednija lekcija je ta da je najteži put, dugoročno gledano, onaj najlakši«, rekao je Henry Miller. Europska unija već ima takve, problematične, kao što smo mi. Siromašne, s niskim BDP-om, ali i jeftinom radnom snagom. S druge strane, Europa treba zone na rubu, u svom predgrađu, koje bi trebale služiti daljnjoj eksploataciji kako ljudskih tako i prirodnih potencijala. Razmažena stara Europa s puno aristokratske tradicije, ali i novim svjetonazorom imanja i trošenja, osim stoljetne eksploatatorske navike, još od kolonijalnog doba i ratovanja za teritorije, više se ne treba silom teritorijalno širiti, ali treba pronaći odlagalište za svoje zastarjele proizvodne tehnologije (po mogućnosti i dobro naplatiti), treba čistu vodu (koje sama gotovo da više i nema), treba atraktivne lokacije za odmor (kakva je, primjerice, Jadranska obala koju sami ne znamo iskoristiti) te, na kraju, treba i odlagalište za svoj otpad koji proizvodi u velikim količinama. Nažalost, »vuk dlaku mijenja ali nikad i ćud«, pokazuje se u brojnim primjerima koje sami ne vidimo ili ne želimo vidjeti. Ne želimo prihvatiti da nas, u dosta slučajeva, zapravo gledaju kao zaostala plemena koja u njihovu društvu teško da će ikad biti njima ravna. I stara židovska poslovica kaže: »Svi smo oblikovani od istog tijesta, ali nismo pečeni u istoj pećnici«. A u osnovi svega stoji novac i samo novac. </p>
<p>Velika većina Europljana ne boji se toliko mogućeg terorističkog napada, klimatskih promjena ili zagađenja okoliša koliko se boji utvare koja »lebdi nad njima« i svakodnevno im krade poslove, poskupljuje život i pojeftinjuje njihov rad. Riječ je, naravno, o euru koji je zamijenio nacionalne valute i promijenio svakodnevicu građana 12 država tada nastale eurozone. Neprestano jačanje eura u odnosu na sve ostale svjetske valute dodatno je »pritisnulo« srednji sloj EU-a koji si od tog »crnog« 1. siječnja 2002. nije priuštio pošteni godišnji odmor.</p>
<p>Razvoj Europske unije je u zastoju. Više od pola stoljeća ideju o stvaranju jedinstvenog europskog područja gradile su političke elite postupno mijenjajući i zaobilazeći mišljenje samih građana. Čim su političari (pre)pustili masi sudjelovanje u procesu odlučivanja, dobili su »nož u leđa«. Jasno, riječ je o odbijanju ustava EU-a. Rezervnog plana zasad nema. Budućnost EU-a više nije kristalno jasna i predvidljiva, a ispunjenje polustoljetne vizije palo je na prvoj većoj prepreci. Zanimljivo je da se analitičari nisu previše stigli baviti razlozima zašto je francuski i nizozemski puk rekao »ne« ustavu, jer su se odmah morali prebaciti na novonastalu krizu u Uniji vezanu uz proračunska pitanja i euro. </p>
<p>A mala Hrvatska koja je cijelu priču o ulasku u veliku i sretnu europsku obitelj zamislila po riječima Alberta Camusa - »Ne hodaj iza mene, možda te neću voditi. Ne hodaj ispred mene, možda te neću slijediti. Jednostavno, hodaj uz mene i budi mi prijatelj« - razočaranja broji iz dana u dan. </p>
<p>I zato ne treba čuditi što, isto tako iz dana u dan pada popularnost ideje o ulasku u EU, što su građani sve revoltiraniji rasprodajom nacionalnih vrijednosti koje su desetljećima stvarali i gradili hrvatski radnici. Zadnjih godina, da bi se »pokrpale proračunske rupe« te vratili dugovi nastali zbog nečije gluposti - prodana je Pliva, telekomunikacije, Ine, u planu je i HŽ, a sve su glasniji i zagovornici prodaje nacionalnog blaga poput Hrvatskih šuma, otoka. Glavni kupci su stranci ili hrvatski mešetari koji prodaju strancima da bi ostali u njihovoj službi. Rasprodajom Hrvatske topi se tisućljetni san o cjelovitoj, monolitnoj i jedinstvenoj Hrvatskoj. Zato, prekinimo rasprodaju i, ako ulazimo u EU, uđimo kao kompaktna država, a ne država u dijelovima. </p>
<p>Autor je predsjednik URSH-a i Glasa HR</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Čuvar jezika Horacija i Cicerona</p>
<p>Profesor Marijan Bručić pripadao je onim »kulturnim ratnicima« koji su pridonijeli da latinski u našim školama ne doživi svoju »giljotinizaciju«</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ</p>
<p>Nedavno je u Zagrebu umro dugogodišnji profesor na zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji prof. Marijan Bručić (1927.-2006.). Njegovi kolege i kolegice, kao i učenici priredili su mu ne samo jednu divnu komemoraciju prisjećajući se njegova plodnoga i društveno korisnoga životnoga djela i učinka.</p>
<p>Marijan Bručić odgojio je brojne naraštaje kao i pojedince predavajući im »jezik Agore«, to jest grčki kao i jezik »Senata i naroda rimskoga«, to jest latinski, kako bi rekao naš veliki Antun Gustav Matoš.</p>
<p>Kad je svojevremeno klasičnim jezicima u Hrvatskoj prijetila doista »smrtna opasnost« da budu potpuno ukinuti u našim školama i gimnazijama, da budu svedeni na »ostatke ostataka...«, odnosno na: »reliquiae reliquiarum...« u našim stoljetnim školama i učilištima, prof. Marijan Bručić je pripadao onim »kulturnim ratnicima«, s još nekoliko svojih kolega i kolegica, u prvom redu s prof. dr. Vladimirom Vratovićem, prof. Vesnom Lopinom i još nekima, kojima je uspjelo da jezik Homera i Platona, odnosno grčki, i jezik Horacija i Cicerona, to jest latinski, ne dožive svoju »Bartolomejsku noć«, odnosno »giljotinizaciju« u našim školama i gimnazijama. Prof. Marijan Bručić sa svojim je »klasičnim suborcima« dobrim dijelom u tome uspio...</p>
<p>Pitamo se: može li se Hrvatska kao zemlja i njen narod odreći, recimo latinskoga jezika, kad je latinski jezik drugi jezik hrvatske pisane riječi, odnosno hrvatske književnosti, jer su brojni hrvatski književnici, u prvom redu »otac hrvatske književnosti« Marko Marulić (1450.-1524.) kao i mnogi drugi »našijenci«, odnosno hrvatski književnici, pisali jezikom latinskim? </p>
<p>Učeći latinski jezik u srednjoj školi lakše ćete na studiju i »u životu« naučiti neke svjetske jezike, u prvom redu: talijanski, francuski, engleski, španjolski i još neke »manje jezike« koji imaju svoje korijene i ishodište u latinskome jeziku.</p>
<p>Naš veliki Augus-Tin Ujević svojevremeno je završio Klasičnu gimnaziju u Splitu, na što je bio uvelike ponosan i to rado isticao. Bi li naš Tin bio i jezično i pjesnički tako velik, upravo grandiozan, da u svojim korijenima nema klasičnu naobrazbu i klasičnu uljudbu? Razmislimo malo o tome. </p>
<p>Na komemorativnome skupu u povodu smrti prof. Marijana Bručića jedan od sudionika toga skupa izrazio je ideju da se u našem gradu po prof. Bručiću imenuje jedna ulica, jer je on brojnim naraštajima i generacijama u srca i »trajno pamćenje« ulio toliko lijepoga i plemenitoga da će ostati u trajnom sjećanju brojnih generacija. </p>
<p>Autor je umirovljeni profesor-antikvar iz Zagreba</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Za šest godina katedrala bez skela</p>
<p>Preradom će se financirati dovršetak obnove eminentnog sakralnog i kulturnog objekta</p>
<p>Nazivom »Obnovimo lijepu našu Stepinčevu katedralu« u četvrtak je službeno počelo prikupljanje 50 milijuna kuna za dovršetak obnove Katedrale recikliranjem PET ambalaže. U 10 zagrebačkih župa, u posebnim će se kontejnerima prikupljati limenke, staklo, metal i stari papir, a prikupljenim sredstvima financirat će se dovršetak obnove eminentnog sakralnog i kulturnog objekta, koji bi trebao biti dovršen do 2012.</p>
<p>Doprinosi građana i države nisu dovoljni za zaštitu toga spomenika pa smo potražili alternativne izvore i time slijedimo europske standarde u obnovi kulturnih spomenika«, rekao je mons. Vladimir Stanković, kustos katedrale. Najvažniji donatori bit će, dodaje, ponovo plemeniti građani. Dokustos Katedrale preč. Mijo Gabrić istakao je da, prema posljednjim istraživanjima, 60 posto ljudi ne odlaže PET ambalažu u reciklažne kontejnere, nego ju baca s ostalim otpadom. »Pozivamo građane da reciklažni materijal spremaju u za to predviđene kontejnere jer time svaki čovjek čini dvostruko dobro djelo - pomaže očuvanju hrvatske kulturne baštine i štiti prirodni okoliš u kojem živi«, kaže Gabrić.</p>
<p>Plemenite ciljeve te akcije prepoznao je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te pružio apsolutnu podršku. »Otpadno smeće postala je vrijedna sirovina, a s više od 70 tisuća tona prikupljenog otpada, Hrvatska ide u korak s najrazvijenijim zemljama«, kaže direktor fonda Vinko Mladineo.</p>
<p>Uz građane, velik obol akciji dat će i glavni partneri Konzum i Unija papir. »Lanac maloprodajnih trgovina Konzum, kao prilog akciji, odriče se povratne naknade od 50 lipa, kao i poticajne naknade, tj. troškova skupljanja otpada od 15 lipa«, najavio je predsjednik Uprave Konzuma Josip Zaher.</p>
<p>Tvrtka Kova preuzela je odgovornost za logistiku projekta i donirala kontejnere za provedbu akcije sakupljanja reciklažnog otpada. »Za prikupiti 50 milijuna kuna potrebno je (po otkupnoj cijeni od 50 lipa) skupiti 100 milijuna boca. Znači da svaki Hrvat treba donirati 20 boca. To možemo skupiti već do Božića!«, uvjeren je Vjekoslav Kovačić, direktor trvrtke Kova.</p>
<p>Domagoj Cerovac, ispred glavnog organizatora projekta EP64, rekao je da građani otpad u početku mogu odlagati na deset lokacija u župama Zagrebačke nadbiskupije. »Do kraja godine proširit ćemo broj kontejnera na cijelu Zagrebačku županiju i Hrvatsku«, najavio je Cerovac i dodao da će se na primjeru Stepinčeve katedrale povesti obnova i drugih objekata kulturne baštine u Hrvatskoj.¸</p>
<p>Kako podržati akciju?</p>
<p>Mjesta, gdje možete odlagati PET ambalažu za obnovu katedrale:</p>
<p>- Sv. Terezija, Miramarska 92</p>
<p>- Sv. Kvirin, Pantovčak 85</p>
<p>- Sv. Ivan Nepomuk, Sijačevo šetalište 2, Stupnik-Lučko</p>
<p>- Sv. Matej, Ulica sv. Mateja 87</p>
<p>- Sv. Obitelj, Avenija M. Držića 31</p>
<p>- Katedrala Alojzija Stepinca, kaptol 31</p>
<p>- Blažene Djevice Marije Kraljice Mira, Granešinski Novaki, Novačka 169, Dubrava</p>
<p>- Presveto Trojstvo, Prečko 50</p>
<p>- Sv. Marko Križevčanin, Selska 91</p>
<p>- Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije, Mimare 67, Oranice</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Aparati za kavu samo u zbornicama</p>
<p>Prema Programu javnih potreba u školstvu Grada Zagreba za 2006., osnovne i srednje škole mogu ostvariti vlastite prihode iznajmljivanjem prostora za automate uz zakupninu, koja ne može biti niža od 700 kuna mjesečno. Aparati sa slatkišima, međutim, više nemaju mjesta u osnovnim školama. Prema uputama Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport od 22. rujna, u osnovnim školama je riješena prehrana (školske kuhinje) pa prodajni automati postaju suvišni. Božica Šimleša iz Ureda za obrazovanje kaže da su aparati sa slatkišima već povučeni iz većine zagrebačkih škola, osim »onih koje imaju ugovore do 1. siječnja 2007.« </p>
<p>U osnovnim školama jedino se u zbornicama ili u, učenicima nedostupnim prostorijama, dopuštaju aparati za kavu. Prema podacima Ureda za obrazovanje, u osnovnim školama dopušteni su jedino aparati za vodu. Ravnatelj OŠ Josip Račić Tomislav Horvat smatra da problem nije riješen sustavno riješen jer se »struka treba izjasniti o zdravoj prehrani djece. Ako su, primjerice, čokoladice štetne i miču se iz škola, treba ih povući i iz trgovina«. Horvat kaže da nutricionisti trebaju odrediti namirnice najvažnije za razvoj i rast djece, a zatim utjecati na promjenu školskih jelovnika. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kompostana bez posla jer lišće ne pada</p>
<p>Gradski ured za imovinsko-pravne odnose traži zamjensku lokaciju za kompostanu u Jankomiru</p>
<p>Listopad je iza nas, a lišće se još uvijek drži na granama. S pojavom mraza, žutog će lišća biti sve više na ulicama i parkovima, a manje na drveću. U njegovu skupljanju svakodnevno sudjeluju Čistoća i Zrinjevac. »Ekipe Čistoće uklanjaju lišće s ulica i pločnika, a na zelenim površinama operira Zrinjevac«, rekao je za Vjesnik direktor Zrinjevca Igor Toljan. </p>
<p>Lišće se potom razvozi u dvije kompostane. Za zapadni dio grada zadužena je u kompostana Jankomir, ali, kaže direktor, ona se koristi na pola kapaciteta zbog blizine stambenog naselja. »Ispričavamo se građanima zbog jankomirske kompostane, koju nastojimo što manje koristiti i tražimo drugu lokaciju«, kaže Toljan. Još 2004. građani Jankomira, Malešnice, Stenjevca, Gajnica i Španskog potpisali su peticiju »Do kada taj smrad?« Otada Zavod za javno zdravstvo Zagreba mjeri kakvoću zraka u tom dijelu grada. </p>
<p>Gradski ured za imovinsko-pravne odnose pokušava naći zamjensku lokaciju za kompostanu u Jankomiru. Budući da je ona sve manje u upotrebi, Zrinjevac koristi ZGOS-ovu kompostanu Prudinec koja je u probnom pogonu, a za istočni dio grada je od 1995. u pogonu kompostana Markuševec.</p>
<p>U gradu se dnevno skupi do 40 kamiona lišća, koje se prerađuje s ostalim zelenim otpadom. Jankomirska i Markuševečka kompostana imaju kapacitet od 30 tisuća kubnih metara zelenog otpada. Inače, Zrinjevac brine za tisuću hektara raslinja i 163 kilometara zagrebačkih drvoreda.</p>
<p>Lišće koje pada nije, dakle, samo inspiracija pjesnika, ono se prerađuje i upotrebljava kao prirodno gnojivo u poljoprivredi. Proces kompostiranja traje od osam do deset mjeseci, a proces nadzire i analizira Agronomski fakultet. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Trinaestica« koja je jurila u smrt</p>
<p>Pamti se kao jedna od najvećih svjetskih tramvajskih nesreća s 19 poginulih putnika</p>
<p>Boris Curl, tada šesnaestogodišnji mladić, spasio je život skokom iz tramvaja koji je jurio u smrt </p>
<p>Prije 52 godine, 31. listopada 1954., tramvaj broj 13, koji se s Mirogoja spuštao prema Gupčevoj zvijezdi, nije stigao na odredište. Oni stariji pamte veliku tragediju u kojoj je poginulo 19 putnika, a ozlijeđeno je 37 osoba. U kobni tramvaj se toga nedjeljnog jutra, uoči Dana Svih svetih, u 8.30 ukrcalo 60 putnika ne sluteći što ih čeka. Tramvaj s nesretnim brojem 13, krenuo je s Mirogoja i, dok je ulazio u prvi zavoj, vozač je pokušavao uključiti tračničku kočnicu, kada je opazio da ona ne radi. Nastavio je kočiti i ručnom kočnicom uz sipanje pijeska, ali sve je bilo uzalud. Tramvaj je već dobio takvu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> da se nije mogao zaustaviti. Kola su izletjela iz tračnica na drugu stranu ceste, pored bolnice ispred Gupčeve zvijezde i prevrćući se udarila u tri stabla i čelični stup, a fotografije iz toga doba pokazuju potpuno uništeni tramvaj. </p>
<p>Kako se sjećaju oni koji nesreću pamte, a drugi iz tuđih priča, Boris Curl je, tada šesnaestogodišnji mladić, uspio iskočiti iz tramvaja koji je jurio u smrt i tako si spasio život. On je primijetio da tramvaj neobično brzo vozi i ne usporava, iako je stigao pred zavoj, a prije Borisa iskočio je i mali prodavač cvijeća. Kasnije je Borisovo svjedočenje, kao i trideset drugih svjedoka te dugotrajna istraga okolnosti, u kojima se nesreća dogodila, pokazalo da je kriv bio vozač tramvaja. Nakon iscprne sudske rasprave i dviju rekonstrukcija nesreće, presudom je utvrđena vozačeva krivica. Naime, pokazalo se da su tramvajska kola prije nesreće imala sudar na između Degenove i Medveščaka, ali kako nije bilo vidljive štete, vozač je nastavio vožnju. Naknadno je istražna komisija ustanovila da je brzina kola iznosila 80 kilometara na sat, odnosno bila je čak pet puta veća od dopuštene. Oni koji su se tamo našli. svjedočili su o strašnom prizoru, jaucima i zapomaganjima. Na mjesto nesreće uskoro su stigla vozila hitne pomoći iz svih dijelova grada, kao i drugi vozači i taksisti. Došla je do izražaja i građanska solidarnost jer je hitno otvoren Zavod za transfuziju krvi, koji nije radio nedjeljom, gdje je više od sto građana dalo krv onima kojima je bila potrebna.</p>
<p>Na dionici Mirogoj zvijezda, potpuno je prekinut tramvajski promet idućih 10 godina, kada su na toj relaciji počela voziti nova motorna kola s jakim kočnicama i s točno propisanom brzinom. Sedamdesetih godina mirogojska pruga je razmontirana i otada na Mirogoj voze samo autobusi i osobni automobili. Nesretna »trinaestica« na današnjoj relaciji, od Kvaternikovog trga do Žitnjaka, vozi od 1996. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Da« za promet, ali ne samo u Zagrebu </p>
<p>Studija treba predložiti mrežu autocesta, brzih cesta i gradske željeznice </p>
<p>Poglavarstvo Zagrebačke županije je, na sjednici u četvrtak, prihvatilo Sporazum o sufinanciranju studije cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja Grada Zagreba. Sporazum je prihvaćen uz uvijet da se studijom obuhvati područje cijele Županije, a ne samo šireg područja Zagreba. »Što je to 'šire područje Zagreba'?! Zna se gdje su granice Zagrebačke županije! Ako se radi studija, ona mora obuhvaćati cijelu Županiju!«, rekao je član Poglavarstva Vladimir Lasić. Podržao ga je i župan Stjepan Kožić rekavši da Poglavarstvo mora ravnomjerno brinuti o svim dijelovima Županije te da će Sporazum potpisati samo ako bude poštovao uvijet Poglavarstva. Sporazum bi, uz Županiju, trebali potpisati Grad Zagreb, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice. Studija bi pak trebala sadržavati pregled stanja prometnog sustava i predložiti model rješavanja prometnih problema, mreže autocesta, brzih cesta i željezničku mrežu »zagrebačkog čvora«, u što je uključena i brza gradska željeznica. </p>
<p>Poglavarstvo je Dugom Selu i Ivanić Gradu te općinama Luka, Pušća, Dubrava i Gradec odobrilo 1,9 milijuna kuna bespovratne potpore za gradnju komunalne infrastrukture. Ivanić Grad će odobreni novac utrošiti u gradnju vodovoda u naselju Šumećani, kanalizacije u Donjoj Poljani i pješačkoga prijelaza preko željezničke pruge u Ivanić Gradu, a Dugo Selo u gradnju kanalizacije u naselju Kozinščak. Općine Luka, Pušća i Gradec novac će uložoti u asfaltiranje nerazvrstanih cesta, a Općina Dubrava u projektiranje magistralnog cjevovoda Vrbovec-Dubrava. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Oluja na Sjevernom moru i Baltiku</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> - Olujno nevrijeme još uvijek bjesni Sjevernim i Baltičkim morem, a gotovo svi obalni gradovi su poplavljeni. U Hamburgu je razina mora porasla na tri metra od dopuštene, a nekoliko teretnih brodova i tankera se nasukalo nošeni velikim olujnim valovima. Tako se švedski brod »Finnbirch« u Baltiku se prevrnuo na bok, a nizozemska »Clementina« nasukala na Sjevernom moru. U oba slučaja u dramatičnoj akciji svi članovi posade su spašeni. [EPA/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Na Velebitu spašen irski planinar </p>
<p>STARIGRAD PAKLENICA</p>
<p> - Pripadnici Gorske službe spašavanja u četvrtak su pronašli izgubljenoga irskog planinara na području između Velike i Male Paklenice na Velebitu. Skupina od dvadeset planinara, irskih državljana, u popodnevnim se satima uputila kroz Malu Paklenicu prema Velikoj Paklenici. Jedan od njih oko 15 sati se odvojio, nakon čega ga više nisu vidjeli. Ostali su se spustili oko 18 sati u Starigrad, te prijavili policiji da se P. Mc C. (53) izgubio. Organizirana je akcija te su pripadnici Gorske službe oko 22 sata pronašli planinara na Anića kuku. U njihovoj pratnji neozlijeđen se spustio u Starigrad. Utvrđeno je da je izgubio orijentaciju u prostoru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Borg prodao svoj drveni reket </p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Švedska teniska legenda Bjorn Borg prodao je za 10.000 američkih dolara svoj drveni reket s kojim je 1976. igrao Wimbledon, jedan od jedanaest Grand Slam turnira koje je 50-godišnji Borg osvojio u karijeri, piše list Dagens Nyheter. Borg je cijeli prihod od prodaje reketa donirao u zakladu za borbu protiv raka dojke. Zanimljivo je da je u ožujku Borg namjeravao prodati pet pokala s turnira i dva reketa, jer je upao u financijske teškoće, no na aukciji se predomislio i povukao predmete. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Višemjesečni požari na Sumatri</p>
<p>JAKARTA</p>
<p> - Zbog požara šuma na indonezijskom otou Sumatri koji bjesni već nekoliko mjeseci, tamošnje vlasti potražile su pomoć od Rusije koja im je iznajmila vatrogasne avione tipa »antonov« i »iljušin«. Vatrogasni avioni polijeću svako malo i ispuštaju vodu iznad požarišta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Tko će u petak osvojiti 131 milijun eura?!</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – 131 milijun eura bit će u petak ulog na lutriji »Euro Millions« koju dijeli devet europskih zemalja, jer od 1. rujna nijedan igrač nije pogodio dobitnu kombinaciju (pet brojeva plus dva dopunska). Milijuni ljudi u Francuskoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Luksemburgu, Švicarskoj, Portugalu, Irskoj i Austriji, okušat će sreću ne bi li osvojili iznos vrijedan poput 655 kabrioleta »Bentley Continental GTC« ili tri Airbuseva zrakoplova »A319«! Zgoditak bi mogao biti i veći od 131 milijuna eura zbog golemog zanimanja igrača. Dosad najveći zgoditak, 115.436.126 eura, osvojila je irska kućanica Dolores McNamara, u srpnju 2005. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Eksplodirao amonijak</p>
<p>PEKING</p>
<p> - U jednoj kineskoj kemijskoj tvornici zapalio se otrovni amonijak. Tom prilikom došlo je do eksplozije kojom prilikom je poginuo jedan radnik, a desetak ih je teško ozlijeđeno. Vatrogasci još uvijek gase zapaljenu tvornicu. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Rasprodaja nakita kraljevske obitelji</p>
<p>ZÜRICH</p>
<p> - Dražbovna kuća Christie's organizirat će 13. i 14. studenog u Ženevi prodaju velike kolekcije nakita i satova koji su u vlasništvu kraljevske obitelji. Švicarski tisak piše da je riječ o kraljevskoj obitelji iz Perzijskog zaljeva.</p>
<p> Na dražbi se nudi 317 predmeta kojih se vrijednost procjenjuje na 20 milijuna dolara, priopćio je Christie's. Među nakitom su dijamanti, biseri i satovi najpoznatijih švicarskih urara koji nisu bili nošeni. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Streisandovu publika gađala čašom</p>
<p>MIAMI</p>
<p> - Na zadnjem koncertu održanom na Floridi u sklopu turneje po 20 američkih gradova, američka glumica i pjevačica Barbra Streisand iz publike je gađana »plastičnom čašom punom nekog napitka«, koja ju je, prema izjavi njezina menadžera »na sreću promašila«, nakon što je pričala viceve na račun aktualnog američkog predsjednika Georgea Busha. 64-godišnja pjevačica stoički je podnijela prosvjed, kazavši kako je Amerika slobodna zemlja i kako publika smije slobodno izražavati svoje mišljenje. Skečevi i vicevi, što ih je Streisandova izvela u još nekim američkim gradovima u kojima je nastupala, razljutili su i tamošnju publiku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Transseksualac tuži vojsku</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> - Samart Meehcharoen (22), tajlandski transseksualac, namjerava tužiti vojsku jer ga je pri novačenju odbila zbog »mentalne neuravnoteženosti«. Meehcharoen kaže kako mu je takva kvalifikacija bitno smanjila mogućnost traženja posla, a da ga je nedavno privatna tvrtka odbila navodeći kao razlog kvalifikaciju koju je vojna komisija upisala u njegov zdravstveni karton. »Ne mogu to prihvatiti jer ja nemam psihički problem, Ja sam normalan momak koji se osjeća kao cura«, kazao je Meehcharoen koji nosi dugu kosu, povećao si je grudi ali još se nije odlučio na punu promjenu spola. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Bitka protiv kradljivaca amfora </p>
<p>Lokalitet na kojem su podvodna istraživanja nastavljena nakon 32 godine obiluje arheološkim nalazima iz 3. i 4. stoljeća. Pojedinci su ih otimali unatoč zaštitnoj željeznoj mreži</p>
<p>Nakon pune 32 godine na splitskom predjelu Spinut, nedaleko od Veslačkog kluba Gusar, počela su podvodna istraživanja lokaliteta bogatog arheološkim nalazima iz 3. i 4. stoljeća. To područje koje obiluje amforama desetljećima je bilo devastirano neovlaštenim akcijama pojedinaca, a prije četiri godine lokalitet je zaštićen željeznim mrežama, no ni one nisu spriječile devastatore da pokušaju doći do vrijednog plijena.</p>
<p> Nova arheološka istraživanja na lokalitetu ukupne površine oko dva hektara na vidjelo su iznijela velike količine keramičkog materijala, stakla i brončanih predmeta iz 3. i 4. stoljeća, a pronađen je i komad antičkog stupa te dio četvrtaste kamene urne. Otkrića se nalaze na udaljenosti od pet do sedamdeset metara od obale i na dubini od jedan do četiri metra. Istraživanja provodi Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda na čelu s voditeljicom Irenom Radić-Rossi, a na terenu su i članovi podvodno-istraživačkog kluba Mornar iz Splita, Bojan Pešl, kustos splitskoga Hrvatskoga pomorskog muzeja i Konzervatorski odjel Ministarstva kulture. </p>
<p> Lokalitet su prije više od pedeset godina otkrili splitski ronioci, a pionir hrvatske podvodne arheologije Nenad Cambi sedamdesetih je godina na njemu proveo manje zaštitno istraživanje. Iako je dobrim dijelom uništen izgradnjom platoa, na njemu se još uvijek nalazi velika količina amfora za koje se već znalo da predstavljaju lučku konstrukciju. Najvjerojatnije je konstrukcija bila zasuta žbukom i učvršćena granjem, a iz zračnih fotografija razaznaje se nasip koji je u antičko vrijeme bio nad površinom mora.</p>
<p> Ovogodišnjim istraživanjem arheolozi su otkrili kako su rubovi nasipa bili učvršćeni nizom drvenih pilona zabijenih u morsko dno. U samo tri dana stručnjaci su izbrojili 230 pilona, no njihovu svrhu tek treba istražiti i donijeti konkretnije zaključke. </p>
<p> »Tijekom istraživanja sedamdesetih godina prošloga stoljeća, akademik Nenad Cambi primijetio je u konstrukciji i sjevernoafričke cilindrične amfore, no njima za sada još nismo ušli u trag. Otkrili smo, međutim, 15 hispanskih globularnih amfora koje su se proizvodile tijekom prvih stoljeća poslije Krista. Oštećene amfore nalaze se u gornjim slojevima nalazišta, dok u donjim leže potpuno očuvani primjerci. Pri ilegalno vađenje nije lako neprimjetno otkopati i izvaditi tešku posudu punu mulja, pa su uglavnom zbog toga i stradali površinski nalazi. Prava je šteta što se ljudi tako lako polakome za amforama, čime uništavaju sliku cjeline koja je nama arheolozima itekako važna«, kaže Irena Radić Rossi.</p>
<p>Arheolozi će nalaze za sada ostaviti na dnu mora, a vađenje i izlaganje predmeta uslijedit će tek nakon što se dobije prava slika nalazišta i njegove svrhe. U prvoj fazi rada nalazište će se prekriti geotekstilom, zasuti kamenim agregatom i zaštititi željeznim mrežama. Zbog nedostatka novca, istraživanja će potrajati samo osam dana, ističe voditeljica projekta. </p>
<p>»Za ovo istraživanje novce je osiguralo Ministarstvo kulture. Nije riječ o velikom iznosu, ali je važan jer nam je omogućio da predvidimo opseg daljnjih zaštitnih radova. Nadamo se kako će i Grad Split pokazati zanimanje za projekt, jer je riječ o baštini koju je moguće kvalitetno iskoristiti u svrhe kulturnog turizma. Dobrodošla je, naravno, i pomoć svih sponzora i donatora«, napomenula je Radić- Rossi.</p>
<p> Ove je godine arheolozima znatno pomogao Veslački klub Gusar, koji im je ustupio prostorije nužne za čuvanje i servisiranje složene opreme potrebne za podmorska istraživanja. Veliku ulogu u očuvanju bogatog lokaliteta odigrao je Podvodno istraživački klub Mornar koji je posljednjih godina često pregledavao lokalitet i upozoravao nadležne institucije na neovlaštene ronilačke akcije. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tko će naslijediti Weyergansa</p>
<p>Ugled Goncourta održavaju imena dobitnika, među kojima su Marcel Proust, Simone de Beauvoir i André Malraux</p>
<p>Poslije dodjele Bookera Kiran Desai i poslije dodjele Nobela Orhanu Pamuku preostaje pred kraj godine još jedno uzbudljivo pitanje: Tko će dobiti francuskoga Goncourta? </p>
<p>Izbor je napetiji i stoga što je svekolika književna industrija odavna zatomila književne vrijednosti, ali su zadaće žirija utoliko veće. Indijka Desai mnogo je hvaljena, Pamuk je već postao klasik, pa je za očekivati da će i žiri Goncourtove nagrade (koja se dodjeljuje 6. studenoga) nastaviti njegovati duboki unutarnji pogled u komercijalnom plićaku, a s time i dostojanstvo tzv. visoke literature.</p>
<p>Atmosfera pred dodjelu nagrade Goncourt (koja je utemeljena 1903. godine) jest vruća zbog neobična razloga – među dva najjača kandidata su Jonathan Littell (Amerikanac koji piše na francuskome) i Alain Fleischer, obojica autori vrlo opsežnih i »debelih« romana. Prvi je napisao roman »Les Bienveillantes« (priču o holokaustu) na 900 stranica, a drugi je svoju priču o odrastanju (tj. roman »L'Amant en culottes courtes«) »rastegnuo« na 600 stranica. </p>
<p>Mora se priznati da žiri (koji dvoji između 14 romana i koji tradicionalno baca kocku u pariškom restoranu »Drouant«) nije štedio vrijeme, a ostavlja ga na volju i književnim sladokuscima koji ne vjeruju samo u goli efekt priče i prodaje. </p>
<p>Dok je Nobelova nagrada, unatoč neospornom ugledu, zasjenjena diplomatskim pitanjima (švedska porota vodi računa ne samo o književnom kozmosu, nego i o političkoj karti svijeta), Goncourtova je popraćena spekulacijama o bitkama triju velikih izdavača – Grasseta, Gallimarda i Le Seuila.</p>
<p> To je javno spočitnuo i Houellebecq 1998. godine, kada mu je izmakla nagrada za roman »Elementarne čestice«, a koju je dobio Paul Constant.</p>
<p> Nije, naravno, sve u vlasništvu moćne trojice, ali mnogo toga ipak jest – četiri romana u ovogodišnjem izboru opet su izdanja Gallimarda, a izdavač knjige »Tri dana kod moje mame« Françoisa Weyergansa, prošlogodišnjega dobitnika Goncourta, jest Grasset.</p>
<p> I ovogodišnja dva najjača kandidata imaju na svojim knjigama zaštićena imena – Fleischer Seuila, a Littell Gallimarda.</p>
<p> No obojica, unatoč velikim mecenama, imaju već od prije zamijećene umjetničke biografije – Alain Fleischer (rođen 1944. ) jest i pisac, i fotograf, i redatelj i glumac, a Jonathan Littell (rođen 1967.) nedavno je za roman s kojim se kandidira dobio nagradu Francuske akademije, svojevrsnoga stožera za očuvanje francuskoga jezika. </p>
<p> Otpuhnemo li priče o izdavačima (možda su, uostalom, moćni i književno najjači), vidjet ćemo da ugled Goncourta održavaju imena dobitnika, među kojima su Marcel Proust, Simone de Beauvoir, André Malraux i drugi.</p>
<p> Dakako, i ova nagrada ima svoju povijest sporova, među kojima su zanimljivi oni oko Prousta (1919. godine javnost je s gnušanjem dočekala njegova Goncourta, jer je krunu navodno trebao dobiti Roland Dorgeles za roman o Prvome svjetskom ratu »Les Croix de bois«, stoga što bijaše i pisac i borac, za razliku od Prousta koji je bio oslobođen od vojske zbog astme). </p>
<p> U ovogodišnjem su izboru za Goncourta, osim Fleischera i Littella, još Stéphane Audeguy, Antoine Audouard, Christophe Bataille, Jean-Eric Boulin, Nancy Huston, Gilles Lapouge, Camille Laurens, Léonora Miano, Amélie Nothomb, Olivier et Patrick Poivre d'Arvor, Michel Schneider i François Vallejo. </p>
<p>Žiri je uzeo u obzir 455 romana među prijavljenih 691. Vrijedi s nestrpljenjem čekati tko će ove godine biti kralj zagonetki. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dosad najveći Interliber</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Onaj tko je ove godine propustio otići na Frankfurtski sajam knjiga i nije vidio nastup hrvatskih nakladnika, moći će to nadoknaditi, jer će se na Interliberu, od 7. do 11. studenoga, predstaviti sličan program. U skladu s »godinom znanja«, na 29. međunarodnom sajmu knjiga i učila u Zagrebu predavanja će održati znanstvenici svjetskoga glasa prof. dr. Ivan Đikić i akademik Miroslav Radman, a izložba o Nikoli Tesli, koja je gostovala u Parizu, pa u Frankfurtu, sada se vraća u Zagreb.</p>
<p>Tri velesajamske manifestacije Interliber, Educa plus i Info dani održavaju se pod sloganom »Knjiga i učenje su in«, a prvi put ove godine ulaz na sve događaje bit će besplatan – istaknuo je u četvrtak na konferenciji za novinare Juraj Centner, pomoćnik direktora ZV-a. </p>
<p>Berislav Čižmek, direktor grupe sajmova, istaknuo je pak kako je ovogodišnji Interliber najveći u povijesti Zagrebačkoga velesajma. Više od 500 predstavljanja novih knjiga, okrugli stolovi, razgovori s autorima, književne radionice i popratna događanja održavat će se svakodnevno u 5. i 6. paviljonu od 10 do 19 sati, a u petak i subotu sajam će biti otvoren do 22 sata. </p>
<p>Zdenko Ljevak, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara, koja organizira nastup, istaknuo je kako je ovogodišnji Interliber početak još ozbiljnijeg i sustavnijeg razvoja knjige, najavivši ujedno da će na sajmu biti riječi i o jedinstvenoj cijeni knjige. Partner Interlibera je Slovenija, koja će predstaviti svoje izdavaštvo, pisce te bogat kulturni program. Pokrovitelj je Ministarstvo kulture. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tanja Dabo u Tate Modernu</p>
<p>LONDON</p>
<p> - U programu »Global Photography Now: The Balkans« koji će se održati u londonskoj galeriji Tate Modern, u petak, 3. studenoga, od 14 do 17 sati, sudjeluje hrvatska umjetnica Tanja Dabo, na poziv umjetnice, teoretičarke i kustosice Suzane Milevske, uz još tri umjetnice iz regije, Aydan Murtezaoglu, Alexandru Croitoru i Auroru Dediu. Program »Global Photography Now« daje pregled nekih od najuzbudljivijih fotografskih praksi iz cijelog svijeta. Na okruglome stolu predstavljaju se vodeći međunarodni kustosi i umjetnici tijekom jeseni 2006. u Tate Modernu. Do sada su predstavljeni odabrani fotografi Srednjega istoka, potom iz zemalja vivšega SSSR i Indije, dok je navedeni program posvećen balkanskim zemljama. Slijede Latinska Amerika, Azija, Afrika i drugi. [M. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pronađen najvjerniji Aristotelov portret</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Poprsje glasovita grčkog filozofa Aristotela pronađeno je ispod Akropole u Ateni. Mramorna bista visoka 46 centimetara najbolje je očuvani Aristotelov prikaz ikada pronađen, rekao je arheolog Alkestis Horemi. Datirana u kasno prvo stoljeće, bista koja predstavlja bradatog Aristotela odlučnog lica u dobi od 60-ak godina – vjerojatno je ukrašavala neku rimsku vilu. [M. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Kuže nije oduševljen s momkom iz Brazila </p>
<p>Riječ je o darovitom igraču koji bi i te kako mogao pomoći Dinamu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Član je juniorske brazilske reprezentacije, prošle je godine nastupio na Sendai kupu u Japanu, gdje je sudjelovala i Hrvatska, ondje ga je vodio proslavljeni brazilski reprezentativac Branco... To su tek crtice iz zanimljivoga nogometnog životopisa tek 19-godišnjeg igrača, koji bi uskoro trebao odjenuti Dinamovu majicu. Ime mu je Jorge Sammir Cruz Campos, u nogometnom se svijetu predstavlja jednostavno kao Sammir, a donedavno je nastupao za Atletico Paranaense iz Curitibe. Rođen je 23. travnja 1987. godine i igra na mjestu ofenzivnoga veznog. </p>
<p> Poveznica je, zapravo, jednostavna. Za isti je klub nastupao i Etto, u Curitibi živi i menadžer, koji u posljednje vrijeme blisko surađuje s Dinamom. i koji je, naposljetku, i transferirao Etta u maksimirski klub. Dakako, to ne znači da je isključivo »veza« razlog Sammirova dolaska u Zagreb. Ako je suditi po dostupnim referencama, riječ je o darovitom igraču, koji bi i te kako mogao pomoći Dinamu. Doduše, maksimirski nam trener Josip Kuže ne djeluje suviše oduševljenim pričom o Sammiru. </p>
<p> »Ne bih suviše komentirao novog Brazilca, neka to procijene ljudi u klubu. Nisam ga još vidio uživo, ali sam ga gledao na kazetama«, pomalo je rezervirano rekao Kuže, ne izjasnivši se o kvalitetama mladoga nogometaša. </p>
<p> Međutim, sam podatak da je član brazilske reprezentacije, snažna je preporuka. Istina, i sadašnji je Dinamov napadač Anderson Costa svojedobno igrao za kadetsku selekciju Brazila, pa se kod Kužea baš i nije snašao. Dakako, vrijeme će pokazati je li problem u Dinamovu sustavu igre, treneru ili možda u samom Andersonu.</p>
<p> Kako god bilo, Sammir formalno još nije potpisao ugovor s »plavima«, ali bi to, kako nas uvjeravaju u klubu, trebao učiniti sljedeći tjedan. Tada bi ga i službeno trebali predstaviti u javnosti. Sammir bi tako trebao postati već šesti Dinamov Brazilac. Dobro, izuzmemo li Juniora, koji je ovih dana završio jednogodišnju »avanturu« u Maksimiru, onda je Sammir peti. Uz Eduarda, Andersona, Carlosa i Etta. </p>
<p> U ovom je trenutku teško reći znači li Sammirov dolazak ujedno i završetak priče o angažmanu kolumbijskoga reprezentativca Sota. Maksimirski su čelnici još ljetos pompozno najavljivali da će za Dinamov uskoro zaigrati i dvojac iz kolumbijske reprezentacije - Dairo Moreno i Elkin Soto. Štoviše, u klubu i dalje govore da nisu odustali od kolumbijske veze, ali nam se sada Sotov dolazak čini manje izvjesnim, s obzirom na to da pokriva upravo poziciju ofenzivnog veznog. Ipak, Soto je šest godina stariji od Sammira... Moreno je, pak, napadač i njemu su valjda vrata još otvorena. Uostalom, i sam Kuže vapi za napadačima. A kako Dinamov trener očito ne zna što bi s klasičnim, robusnim, visokim centarforima poput Ljubojevića, Andersona i Pandeva, s kojima je krenuo u sezonu, možda će znati uklopiti Morena, visokog tek 178 cm.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Međimurje preko Varteksa do trećeg mjesta </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – U Čakovcu je maksimalna mobilizacija uoči subotnjega susjedskog derbija s Varteksom (14 sati), od kojeg domaćini mnogo očekuju. Imaju i argumente, jer Međimurje igra dobro i na petom je mjestu s 18 bodova. Eventualnom pobjedom preskočili bi Varteks, a u slučaju Zagrebova kiksa sa Slavenom Belupom zasjeli bi na treće mjesto ljestvice, što bi bio najbolji plasman kluba u Prvoj ligi. </p>
<p>Celiščak trenira normalno, ali će trener Stanko Mršić tek uoči utakmice odlučiti hoće li ga uvrstiti među prvih jedanaest. </p>
<p>»Protiv Hajduka smo u većini utakmice pokazali da se možemo nositi s velikima, a to je recept i za Varteks. U sastav se vraća Janjetović, važan igrač u veznom redu, a o nastupu Celiščaka odlučit ću prije utakmice«, rekao je Mršić. </p>
<p>Međimurje će utakmicu započeti u sljedećem sastavu: Tomić, Balašković, Zurak, Vitas, Bratković, Celiščak, Lima, Darmopil, Janjetović, Grgurović, Kresinger, Piškor. [Z. N.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Bit ću zdrav do Izraela« </p>
<p>Nije stvar u nemilosti trenera Šahtara, već je Pletikosi potrebno vrijeme da zaliječi ozljedu prsta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vratar hrvatske nogometne reprezentacije Stipe Pletikosa nije bio ni na klupi u utakmici svog Šahtara protiv Valencije (2-2), u sklopu Lige prvaka. Mnogi su to protumačili još jednom diskreditacijom ovoga izvanrednog vratara koji blista samo u utakmicama naše vrste, dok u klubu godinama proživljava golgotu. </p>
<p>Podsjetimo, nakon odlaska vratara Lašturke u Fulham, pomislilo se da će Pletikosa konačno postati prvi vratar kluba iz Donjecka. To se na neki način i dogodilo, branio je u Valenciji protiv istoimenog domaćina, no odmah nakon toga mu je napukao prst lijeve ruke. Upravo u toj ozljedi, odnosno u tretmanu zalječivanja ozljede treba gledati na činjenicu da u uzvratnoj utakmici protiv Valencije Pletikosa nije bio ni u konkurenciji za prvi sastav, odnosno na klupi. </p>
<p>Prije određenog vremena u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS), zajedno s izbornikom Slavenom Bilićem, razmišljali su o odlasku u Donjeck na razgovore s čelnicima Šahtara i trenerom Lucescom, da vide što se događa s našim vratarom koji je jedno vrijeme pošto-poto htio napustiti Ukrajinu baš zato što ne brani kontinuirano. A upravo kad mu se ukazala šansa, Pletikosu se nezgodno ozlijedio i stvar se vratila na početak. </p>
<p>»Pratimo sve što se događa s Pletikosom, sada je najbitnije da se oporavi prije priprema za utakmicu protiv Izraela. On je praktički naš najstandardniji igrač i u tome što nije branio protiv Valencije ne treba tražiti skrivene uzroke«, kaže Bilićev pomoćnik Aljoša Asanović, koji pomno kontrolira situaciju. </p>
<p>Sam Pletikosa tvrdi da je njegova ozljeda možda nezgodna, ali da neće zahtijevati dugo vremena za oporavak.</p>
<p>»Uvjeren sam da ću u Zagreb na pripreme stići posve spreman. I dalje treniram, samo pazim da ne naškodim šaci. Baš nemam sreće, kao očito mnogi vratari u cijeloj Europi ove sezone«, rekao je Pletikosa. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Umjesto 7-0 Arsenalu strah za drugi krug </p>
<p>Slab dan engleskih klubova - poraz Manchestera u Kopenhagenu i remi Arsenala </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Još su donedavno bili nogometno »teški oku«. Njihove igre su bile mučne, bez najmanje potrebe za umjetničkim dojmom. No, u posljednje dvije sezone Arsenal zaslužuje skoro desetku za dojam. Istu ocjenu Fabregas, Rosicky, Hljeb ili Henry mogu dobiti i nakon utakmice s moskovskim CSKA-om, no nikakav profit Arsene Wenger od toga nema, budući da je bilo 0-0. </p>
<p>»Bilo bi normalno da smo pobijedili sa 7-0 ili 7-1, budući da je CSKA imao jednu ili dvije dobre prilike pred Lehmannom. Ljudi su možda frustrirani zbog naše igre, ali želim napomenuti kako je ovo naša najbolja utakmica u Ligi prvaka ove sezone. Jedna od boljih u posljednje vrijeme«, rekao je francuski trener na klupi Arsenala. </p>
<p>Nevjerojatno što je sve Arsenal uspio promašiti u 24 udarca prema moskovskim vratima. Jedan od dana kad ništa, apsolutno ništa ne ide... </p>
<p>»Promašili smo neke sjajne prilike na početku utakmice, što je povećavalo nervozu. Možda smo željeli zabiti perfektan pogodak, ali zato neću optuživati svoje igrače«, govori Wenger. </p>
<p>Na ljestvici ove skupine velika je gužva. CSKA ima osam bodova, Porto i Arsenal po bod manje, no umjesto »7-0 za Arsenal u srijedu« Englezima ostaje strah do kraja natjecanja, jer, osim domaće utakmice s Hamburgom, moraju u Porto. </p>
<p>»Ne bojim se, dok god budemo ovako igrali«, smirivao je nervozu Wenger. </p>
<p>Moskovljani još nisu primili pogodak u Ligi prvaka! Uz samo dva postignuta pogotka imaju prilično čist pogled prema nastavku natjecanja. Za razliku od domaćeg prvenstva, Ivica Olić u Ligi prvaka igra mnogo manje. U Londonu je igrao tek pet minuta, no dok god klubu ide tako dobro vjerojatno nije previše nervozan. </p>
<p>Nikolaos Liberopoulos skinuo je s AEK-a »prokletstvo« dugo 22 utakmice u Ligi prvaka. Naime, toliko je dugo trebalo grčkoj momčadi da nekoga pobijedi u ovom natjecanju, a učinili su to protiv Lillea (1-0). Nakon pobjede, AEK ima vrlo dobre izglede čak za drugo mjesto u skupini, iza Milana, a o podizanju motiva u ovoj momčadi najbolje govori izjava strijelca povijesnog pogotka protiv Lillea: </p>
<p>»Pobijedit ćemo Milan, ući ćemo u drugi krug Lige prvaka.« </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hladan tuš za Pranjića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Drugo kolo Kupa Uefe prošlo je bez zapaženijeg nastupa nekog od hrvatskih nogometaša. Osvajanje novih bodova su slavili tek Pršo, Bišćan, Andrić i Šerić. </p>
<p>Nakon remija kod Osasune u prvom kolu povećao se optimizam u redovima nizozemskog Hereenveena, no u četvrtak je uslijedio hladan tuš u režiji danskog Odensea koji je u gostima slavio sa 2-0. Danijel Pranjić je odigrao svih 90 minuta bez značajnijeg učinka. Dado Pršo je dvoboj Rangersa i Maccabija iz Haife (2-0) odigrao do 66. minute, a igru je napustio pri rezultatu 1-0 za Škote. Engleski Blackburn bio je prevelik zalogaj za Basel, bila je to jedna od rijetkih večeri kada se u strijelce nije uspio upisati naš reprezentativac Mladen Petrić. Basel je pretrpio 0-3 poraz, Petrić je odigrao cijelu utakmicu, dok je potencijalnih kandidat za hrvatsku reprezentaciju, Ivan Rakitić igrao do 55. minute. Slično su na gostovanju u Engleskoj, ali u Londonu prošli Boško Balaban i Ivan Leko. Club Brugge je bio gost Tottenhama, koji je slavio sa 3-1. Balaban je teren napustio u sudačkoj nadoknadi, a Ivan Leko je utakmicu promatrao s klupe za zamjene. Vedran Runje je, pak, branio za Bešiktaš koij je u Bukurešut poražen od Dinama sa 1-2. </p>
<p>Hrvatska kolonija u grčkom Panathinaikosu (Andrić, Šerić, Bišćan) je imala razloga za slavlje. Grci su se sa gostovanja kod Mlade Boleslav vratili sa tri boda, igroa je jedino Bišćan. Mario Tokić je odigrao cijeli dvoboj za bečku Austriju na gostovanju protiv Ajaxa koji je slavio 3-0. [Lj. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ančić osigurao status zamjene</p>
<p>Još su tri tenisača »u igri« za jedno mjesto koje vodi na Masters - Blake, Ančić i Haas</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Plasmanom u četvrtfinale dva milijuna eura vrijednog ATP turnira iz masters serije u Parizu Mario Ančić je osigurao put u Šangaj na završni turnir najboljih osam tenisača svijeta. Status prve zamjene na Mastersu Ančić je izborio 6-3, 6-1 pobjedom protiv Francuza Juliena Benneteaua čime je prestigao Čileanaca Fernanda Gonzaleza na devetom mjestu »utrke za prvaka« s ukupno 412 bodova. Ako u Šangaj želi otići kao jedan od »osmorice veličanstvenih« 22-godišnji Splićanin će u četvrtfinalu morati pobijediti Rusa Nikolaja Davidenka.</p>
<p>Nakon četvrtka još su tri tenisača »u igri« za jedno mjesto koje vodi na Masters - Blake, Ančić i Haas. U srijedu je otpao Fernando Gonzalez, a od četvrtka o svojoj sudbini više ne odlučuje James Blake. Trenutno 12. tenisač »utrke za prvaka« Tommy Haas pobijedio je Blakea sa 6-4, 6-2 i tako održao kolike-tolike nade u plasman na Masters. No, Haasu će trebati naslov u Parizu uz još neke rezultate njemu »na ruku« ako želi do osmog mjesta.</p>
<p>S druge strane, porazom Blakea mjesto u Šangaju je osigurao Argentinac David Nalbandian, koji je zbog problema sa želucem otkazao nastup u Parizu. Jednako tako, nakon 6-4, 7-6 (1) pobjede protiv Paula Henrija Mathieua u trećem kolu Pariza sedmo mjesto na Mastersu je rezervirao i Tommy Robredo. Prazno je jedino još osmo mjesto, na kojem je trenutno Blake. No, ako Robredo i Ančić stignu do polufinala, gdje će igrati međusobno, onda Amerikanac otpada iz kombinacija.</p>
<p>Španjolcu je praktički otvoren put do polufinala, budući da ga očekuje dvoboj protiv Rusa Teimuraza Gabashvilija, koji je uskočio na mjesto Rogera Federera. A Ančić će morati još jednom izvući najbolje iz sebe protiv prvog ruskog reketa. Iza njih su četiri dvoboja i 2-2 međusobni omjer. </p>
<p>Optimizam nudi podatak o dvije ovogodišnje pobjede Ančića, na tvrdoj podlozi u Miamiju i na zemlji u Hamburgu. Osim toga, Davidenko je već ranije osigurao Masters, dok Ančić ima jedinstvenu priliku...</p>
<p>Inače, Super Mario je sredio Benneteaua za 68 minuta. Tek je nekoliko početnih gemova prošlo u izjednačenom nadigravanju. Kad je Ančić »namjestio« ruku, Francuz nije imao nikakve šanse. Nakon 3-3 uslijedila je serija od sedam uzastopnih gemova Ančića za 6-3, 4-0 vodstvo. Osjetio se umor u igri 25-godišnjeg Francuza, koji je nakon 0-3 u drugom setu pozvao fizioterapeuta.</p>
<p>• Rezultati, 3. kolo: Haas (10) – Blake (7) 6-4, 6-2, Berdych (8) – Ginepri 6-3, 6-3, Davidenko (4) – Tursunov 6-2, 6-2, ANČIĆ (9) – Benneteau 6-3, 6-1, Robredo (6) – Mathieu 6-4, 7-6 (1). </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Plivači složni, žele večernja finala</p>
<p>Član MOO-a Sergej Bubka poručuje da se rekordi mogu rušiti u bilo kojem dijelu dana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nezadovoljstvo plivača odlukom Međunarodnog olimpijskog odbora da se finalna natjecanja na Olimpijskim igrama u Pekingu održe u jutarnjim satima raste iz dana u dan. Elitna skupina plivača koji su zajedno osvojili »tonu« olimpijskih i svjetskih medalja obratila se javnosti pismom u kojem se vrlo jasno izjašnjavaju protiv najavljenih promjena.</p>
<p>»Zabrinuti zbog komercijalnog utjecaja na sport, u cilju poštenog natjecanja i kvalitetnih rezultata, želimo večernja finala u Pekingu«, stoji u uvodu pisma koje su potpisali Ian Thorpe, Grant Hackett, Pieter van den Hoogenband, Laure Manaudou, Michael Klim, Roland Schoeman, Otylia Jedrzejczak, Arkadij Vjačanin, Kosuke Kitajima i Markus Rogan. </p>
<p>»Vjerujemo, na osnovi natjecateljskog iskustva, da navečer možemo plivati brže. Razumijemo da ovakva odluka donosi određene komercijalne prednosti američkom tržištu. Ali, apeliramo zbog integriteta našeg sporta i olimpijskog duha da se Igre održe kao i dosad. Za integritet olimpijskih igara! Za svjetske rekorde! Za večernja finala!«, zaključak je plivača. </p>
<p>Odgovor su dobili od Sergeja Bubke, svjetskog rekordera u skoku s motkom i člana Međunarodnog olimpijskog odbora.</p>
<p>»Ako za promjenu termina znate dvije godine ranije, možete se prilagoditi na bilo koje vrijeme. Ja sam neke svoje rekorde postavio oko podneva, neke poslijepodne, a neke kasno navečer. Zato ne vidim nikakve probleme«, poručio je Ukrajinac. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Cibonina »predaja« u posljednjoj četvrtini</p>
<p>Tri četvrtine Cibona je imala Panathinaikos blizu sebe, no do kraja nije izdržala</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Cibona je tridesetak minuta u Ateni izgledala dobro, borbeno je prkosila daleko kvalitetnijem Panathinaikosu, no u zadnjoj je četvrtini ostala bez snage i na kraju ipak potpisala uvjerljiv poraz. Grčka momčad je bolja, na kraju je pobijedila 86-69 (23-25, 38-36, 59-53).</p>
<p>»Zanimljivu« su utakmicu odigrali košarkaši Cibone u Ateni. U prvoj četvrtini su gađali – za dva poena (66 posto), za tri poena (42 posto), skakački su bili bolji od moćne centarske linije Atenjana (Batiste – Javtokas). Međutim, jaku koncentraciju u obrani, te napadačku svježinu zadržali su samo deset minuta. Potom su karakteristično započeli svaku sljedeću četvrtinu – u drugoj su tek nakon osam minuta postigli koš iz igre, u trećoj nakon skoro pet, a u posljednjoj nakon četiri minute. I premda je Panathinaikos u četvrtak bio tek prosječan, takve Cibonine napadačke posrtaje je znao iskoristiti.</p>
<p>Utakmica je počela u jakom ritmu Kusa, mirnoj ruci Warrena (dvanaest poena u prvoj četvrtini), te sjajnom napadačkom skoku Badera (tri skoka). Panathinaikos je mijenjao zonu s presingom, no nije uspijevao zaustaviti jako dobar start Cibone. No, serija nije predugo trajala...</p>
<p>Batiste i Tomašević su uzeli veći zamah u reketu, a nekoliko ukradenih lopti Diamanatidisa okrenulo je utakmicu u korist domaćina. Ali, i dalje je trajala rezultatska neizvjesnost, do početka drugog poluvremena kada se Panathinaikos serijom 10-0 odvaja na 48-38. Mali zastoj u domaćem slavlju tada je učinio Goran Vrbanc preuzevši rizik u napadu, te s tricom i ulazom udiše Ciboni još jednu, ali i posljednju nadu za iznenađenjem (53-47). </p>
<p>Nova loša napadačaka epizoda, te trica Diamanatidisa sa osam-devet metara (68-55) pet minuta prije kraja odveli su utakmicu u očekivanom smjeru. Dotad, koliko je mogla biti odgovorna igra Cibone, se raspala, a tricama su Delk i Šakota odveli Panathinaikos na još veću razliku, na konačnih 86-69. </p>
<p>• Panathinaikos – Cibona 86-69</p>
<p>(23-25, 38-36, 59-53)</p>
<p>PANATHINAIKOS: Delk 12 (4-4), Papanikolaou, Bečirovič 7 (2-2), Batiste 15 (3-4), Šiškauskas 5 (2-2), Hatzivrettas 13 (7-8), Dikoudis 8 (0-2), Diamanatidis 7 (2-4), Tomašević 8 (4-7), Šakota 6, Javtokas 5 (1-2).</p>
<p>CIBONA: Wright, Warren 14 (4-4), Kus 14 (6-6), Krasić 4 (2-2), Andrić, McCullough 6 (1-2), Bader 2 (2-2), Žuža 6 (2-2), Rozić, Mance 12 (2-2), Vrbanc 11 (2-2).</p>
<p>SUCI: Zachara (Češka), Cicoria (Italija) i Lefwerth (Švedska)</p>
<p>GLEDATELJI: 9000</p>
<p>UKUPAN ŠUT: Panathinaikos 27-51 (53%), Cibona 20-53 (37%)</p>
<p>TRICE: Panathinaikos 7-23 (Šakota i Delk 2...), Cibona 8-23 (Kus, Mance i Warren 2...)</p>
<p>SKOKOVI: Panathinaikos 30 (18+12), Cibona 31 (19+12).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Michael BATISTE [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Partizan slomio Maccabi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iznenađenje drugog kola Eurolige je uvjerljiva pobjeda Partizana u Beogradu protiv Maccabija 103-91. Za goste je Vujčić postigao 11 poena i imao šest skokova. Od hrvatskih košarkaša zapažen je bio Kasun sa 19 poena u pobjedi Barcelone, dok je Ukić imao »tek« tri asistencije i dva skoka. Marko Popović je bio ponajbolji igrač Žalgirisa sa 14 poena i po četiri skoka i asistencije. Nicevićevih 14 poena i 7 skokova, te pet poena Skelina bila su malo Le Mansu za pobjedu u Poljskoj, dok je Prkačin postigao pet poena i imao 3 skoka u pobjedi Efes Pilsena u Kölnu.</p>
<p>Skupina A: Köln – Efes Pilsen 68-82, Prokom – Le Mans 69-67; redoslijed: Olympiacos i Efes Pilsen 2-0, Tau Ceramica, Dinamo, Le Mans i Prokom 1-1, Climamio i Köln 0-2.</p>
<p>Skupina B: Panathinaikos – Cibona 86-69, Unicaja – Joventut 66-68, Partizan – Maccabi 103-91; redoslijed: Panathinaikos 2-0, Partizan, Union Olimpija, Joventut, Lottomatica, Cibona i Maccabi 1-1, Unicaja 0-2.</p>
<p>Skupina C: Žalgiris – Napoli 83-65, Barcelona – Benetton 82-69; redoslijed: CSKA i Barcelona 2-0, Žalgiris, Benetton, Aris i Pau Orthez 1-1, Napoli i Fenerbahçe 0-2. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Giriček i Markota ostali na klupi </p>
<p>»Šlager« večeri nakon tri produžetka pripao Knicksima protiv Grizzliesa</p>
<p>SALT LAKE CITY</p>
<p> – Prve utakmice NBA klubovi za koje nastupaju hrvatski košarkaši Gordan Giriček (Utah Jazz) i Damir Markota (Milwaukee Bucksi) okončali su slavljima, no Hrvatima treneri nisu ukazali povjerenje. Utah je na krilima Carlosa Boozera (24 poena, 19 skokova) svladala Houston Rocketse sa 107-97, kod kojih je vrlo dobar bio Yao Ming s 22 koša i devet skokova. </p>
<p>Za svojevrsno iznenađenje pobrinuli su se Bucksi, svladavši Detroit Pistonse rezultatom 105-97, uz sjajnu večer Michaela Redda (37), ali i primjetan »propuh« u reketu domaće momčadi izazvan odlaskom Bena Wallacea. Naime, Pistonsi (Hamilton i Billups po 25) su primili čak 70 poena iz reketa, »kraljevstva« igrača koji im je otišao u Chicago Bullse. </p>
<p>Za prvi »triple-double« (76. u karijeri) sezone pobrinuo se Jason Kidd. U pobjedi New Jersey Netsa sa 102-92 protiv Toronto Raptosa Kidd je svoju svestranost okrunio sa 14 poena, 10 skokova i 10 asistencija za samo 34 minute igre. Sjajan je bio i Vince Carter (25 koševa, 11 skokova, šest dodavanja), što je bilo puno previše za vrlo dobru otvarajuću utakmicu bivšeg suigrača Nikole Vujčića iz »Maccabi ere« Anthonyja Parkera (22). »Šlager« večeri odigrali su Memphis Grizzliesi i New York Knicksi, kojima ni 19 poena prednosti u trećoj četvrtini nije bilo dovoljno za mirno slavlje. U utakmici okončanoj tek nakon tri produžetka istaknuo se Quentin Richardson (31 koš, devet skokova), dok je za Memphis najviše ubacio bivši cibos Chucky Atkins (25). [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Maljkin izjednačio 89 godina star rekord </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Hokejaš Pittsburgha Rus Jevgenij Maljkin ušao je u povijest NHL lige kao prvi igrač nakon 89 godina koji je postigao zgoditke u svojih prvih šest utakmica. </p>
<p>Igrač Penguinsa postigao je dva zgoditka u srijedu navečer, a njegov je i pobjednički pogodak u produžetku protiv Los Angeles Kingsa (4-3). Dvadesetogodišnji Rus izjednačio je tako rekord trojice hokejaša koji su u prvoj sezoni NHL lige 1917./1918. postizali barem po pogodak u prvih šest utakmica. </p>
<p>Maljkin je ove na startu ove sezone otišao iz Rusije, iako nije imao dozvolu svoga kluba Metalurga, zov milijuna najjače lige svijeta bio je prejak. I danas se vodstvo kluba iz Magnitogorska ne miri s odlaskom ili kako oni tvrde otmicom nove hokejaške zvijezde, no Amerikanci su lukavo iskoristili sve rupe u ruskom zakonu i nema nikakvih prepreka glede njegova nastupa u NHL ligi. Zbog ozljede ramena Jevgenij je propustio prve četiri utakmice sezone, a eventualnim pogotkom u subotu protiv San Jose Sharksa njegova bi NHL karijera na startu bila upisana zlatnim slovima. [D. J./Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Papa otvara put Turskoj u Europu</p>
<p>Predstojeći posjet Pape bez sumnje je izrazito važan za Tursku, ali i za Vatikan</p>
<p>Papa Benedikt XV. dolazi u posjet Turskoj od 28. studenoga do 1. prosinca, ali ga neće dočekati turski premijer Recep Tayyip Erdogan. Naime, upravo za vrijeme posjeta premijer će boraviti u Rigi, na summitu NATO-a, i diplomatski izvori u Turskoj su potvrdili Vatikanu da će posjet proći bez Erdogana.</p>
<p>»Nemamo što reći u vezi s posjetom Benedikta XVI. Turskoj. Program je objavljen i sve se zna«, komentar je Vatikana, nakon što su novinari tražili dodatna objašnjenja, uz komentare da je Erdogan na elegantan način izbjegao susret. </p>
<p>Da bude sve još kompliciranije, Erdogan će biti u Turskoj 28. studenog, na dan kada dolazi Papa, pa se kalkulira da su i dalje ipak otvorene sve opcije.</p>
<p>Zna se da će Papu dočekati turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer i turski muftija te da će se sastati s predsjednikom komisije za vjerska pitanja Alijem Bardakogluom. Erdogan koji je na čelu islamske stranke i gorljivi zagovornik Turske u Europskoj uniji u delikatnom je položaju jer s jedne strane želi u »kršćansku Europu«, a s druge se boji reakcija i u vlastitoj stranci, ali i u Turskoj.</p>
<p>Posjet Pape bez sumnje je izrazito važan i za Tursku, ali i za Vatikan. Benedikt XVI. kao zagovornik ujedinjene Europe ovim će posjetom otvoriti i niz pitanja koja nisu isključivo i jedino u okvirima pastoralnih posjeta i već time će se po tko zna koji put pokazati da poglavari Rimokatoličke crkve indirektno sudjeluju i u političkom životu Europe i svijeta, bez obzira što politika nije u opisu »njihovog radnog mjesta«.</p>
<p>Postoji li opasnost za sigurnost Pape prilikom posjeta Turskoj, ostaje pitanje koje i dalje intrigira javnost. Nakon što su se uzburkali duhovu u muslimanskom svijetu poslije izjava Benedikta XVI., sad je došlo i do smirivanja i mnogo tolerantnije klime koja prethodni ovom važnom Papinom putovanju. </p>
<p>Nakon umirujućih Papinih riječi tijekom nedavnog angelusa, stanje se smirilo i svi ocjenjuju da je Turska »u normalnom ozračju«, što znači da postoji uvjerenje kako će sve proći u redu.</p>
<p>Nije potrebno govoriti da su pripreme koje prethode putovanju rigorozne u svim aspektima, da će osiguranje biti nevjerojatno jako i da će se Papa sastati i s katoličkom zajednicom u Turskoj. Njegove riječi muslimanski svijet će pažljivo pratiti i sigurno kasnije komentirati, a očekuje se da će Papa pozvati na razum i mir i dati poticaj Turskoj da nastavi s aktivnostima koje bi joj otvorile vrata Europe.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bakijev odbija smanjiti predsjedničke ovlasti</p>
<p>Zemlja u kojoj se nalaze i američka i ruska vojna baza geostrateški je vrlo važna</p>
<p>Politička situacija u Kirgistanu, relativno malenoj zemlji s nešto manje od pet milijuna stanovnika smještenoj u Srednjoj Aziji između Kine, Kazahstana, Uzbekistana i Turkmenistana nikako da se stabilizira. </p>
<p>Nakon odluke kirgistanskog predsjednika Kurmanbeka Bakijeva da odgodi najavljene ustavne reforme kojima bi se smanjile njegove ovlasti a ojačala uloga parlamenta i vlade, oporba je najavila masovne prosvjede te podizanje šatora ispred njegove palače. </p>
<p>»Ako budete radili pritisak kroz prosvjede dobit ćete potpuno neadekvatan odgovor«, upozorio ih je Bakijev koji je postao predsjednik Kirgistana prošle godine kad je nakon oporbenih prosvjeda koje je sam predvodio s vlasti svrgnut dotadašnji predsjednik Askara Akajeva. </p>
<p>Njegovu odlasku prethodili su krvavi nemiri u kojima su poginule četiri osobe, a više od tri stotine je ranjeno. Tada su nekoliko dana kirgistanskim gradovima vladale bande koje su terorizirale stanovništvo i pljačkale trgovine. Dolaskom Bakijeva na vlast stanje se smirilo, međutim, čini se da je i on odustao od ispunjavanja danih obećanja povezanih s demokratizacijom zemlje. </p>
<p>Međunarodni promatrači drže da su sukobi u Kirgistanu zapravo obračuni vladajućih klanova, jer je Bakijev dvije godine bio premijer dok je predsjednik zemlje bio Akajev. Ti unutarnji sukobi i ne bi izazivali toliku pozornost da u Kirgistanu od 2001. godine svoju vojnu bazu, uz postojeću rusku, nisu uspostavili i Amerikanci. </p>
<p>Baza daje potporu borbi protiv terorizma u Afganistanu. Ima oko 1500 vojnika i 30 zrakoplova, te je najveća američka baza u srednjoj Aziji. SAD ima još dvije vojne baze, u Uzbekistanu i Tadžikistanu. Amerikanci godišnje Kirgistanu plaćaju 92 milijuna dolara za najam baze. Od toga 37 milijuna dolara ide za građevinske poslove i operacije baze, dok se za svako uzlijetanje i slijetanje zrakoplova plaća sedam tisuća dolara. </p>
<p>Osim borbe protiv terorizma ta baza u Kirgistanu za SAD ima dodatno geopolitičko značenje. »Washingtonski planeri predviđaju mogućnost da u njoj smjeste taktičku zračnu silu koja bi se mogla nositi s kineskim strateškim nuklearnim arsenalom koji je smješten u zapadnoj Kini, blizu zemalja srednje Azije«, objavio je svojedobno Glas Amerike. Stoga najave nemira ili promjena vladajućih struktura u Kirgistanu, koji je inače sklon Rusiji, nije samo unutarnje pitanje te zemlje nego ima i međunarodne dimenzije. Pogotovo nakon nedavnog Putinovog poziva zemljama srednje Azije da zatvore američke vojne baze na tom području. </p>
<p>Predsjednikovu ostavku traži 30.000 prosvjednika </p>
<p>Oko 30.000 prosvjednika okupilo se u glavnome gradu Kirgistana, tražeći ostavku predsjednika Kurmanbeka Bakijeva. Predsjednik odbija prihvatiti zahtjev oporbe o reformama ustava koje bi omogućile smanjenje njegovih ovlasti. Prosvjednici su mašući crvenim zastavama glavnog oporbenog pokreta Za reforme, izvikivali »Odlazi Bakijev«, okupljeni ispred predsjedničke palače na glavnom gradskom trgu. »Predsjednik nam beskonačno laže o ustavu, a mi smo umorni od njegovih laži«, rekao je bivši predsjednik parlamenta i jedan od oporbenih čelnika Omurbek Tekebajev. Bakijev je rekao kako će ustavne amandmane podnijeti na uvid članovima parlamenta idući ponedjeljak kada će organizirati održavanje državnog referenduma ako ga zastupnici ne odobre u roku od deset dana. </p>
<p>Marko Barišić/AP/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Lieberman ojačao Olmertovu vladu</p>
<p>Ulaskom radikala Liebermana u vladu Olmert ima podršku 79 od 120 zastupnika</p>
<p>Prošlotjedno imenovanje Avigdora Liebermana za potpredsjednika izraelske vlade zaduženog za strategijske poslove zabrinulo je analitičare zbivanja na Srednjem istoku. Svi se slažu da će Lieberman i njegova stranka Israel Beytenu osnažiti položaj Olmertove vlade u parlamentu. Međutim, strahuje se da bi to moglo značiti skretanje udesno i odustajanje od političkog rješenja srednjoistočne krize. </p>
<p>Lieberman je poznat po svojim radikalnim stavovima u odnosu na Palestince, ali i ostale arapske zemlje u susjedstvu. Dok je bio član nekoliko vlada desnoga centra na čelu s Likudom, ovaj političar se zalagao za zračne udare na Jordan, Iran, Siriju te palestinske ciljeve u Pojasu Gaze i zapadnoj obali Jordana. Njegove radikalne stavove više je puta kritizirao i tadašnji premijer Ariel Sharon koji ga je upozorio da njegova ekstremna stajališta prema Arapima koji žive u Izraelu ne može prihvatiti jer su oni dio židovske države. </p>
<p>Lieberman i njegova politička stranka koju čine uglavnom Židovi doseljeni s područja bivšeg Sovjetskog Saveza i današnje Rusije osvojili su 11 zastupničkih mjesta. Ulaskom Liebermana u vladu Olmert ima podršku 79 od 120 zastupnika. Dobri poznavatelji prilika u Izraelu upozoravaju da bi promjene u vladi mogle dovesti do napetosti između Olmerta i njegovih koalicijskih partnera laburista. Ako će se Lieberman baviti strateškim pitanjima, otvara se problem položaja ministra obrane Amira Peretza, inače, predsjednika Laburističke stranke. Nekoliko izraelskih vojnih akcija proteklih dana u Pojasu Gaze pokazuju da je vlada u Jeruzalemu ponovo pokrenula rješavanje srednjoistočne krize vojnim sredstvima. Prema ocjenama promatrača to se događa mimo želja i planova ministarstva obrane i pretpostavlja se da je to utjecaj novog potpredsjednika vlade Avigdora Liebermana. </p>
<p>Zbog toga, kako neki procjenjuju, dolazak Liebermana u vladu mogao bi uskoro pokrenuti političku krizu u redovima vladajuće izraelske koalicije.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rumsfeld i Cheney ostaju uz Busha do kraja mandata </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush u srijedu je iskazao puno povjerenje u ministra obrane Donalda Rumsfelda i potpredsjednika Dicka Cheneya, rekavši kako oni svoj posao odrađuju »fantastično« te da će ostati na svojim dužnostima do kraja njegovog predsjedničkog mandata u siječnju 2009. </p>
<p>Podršku dvojici svojih najbližih suradnika Bush je dao tijekom intervjua u Bijeloj kući, kao odgovor na sve učestalije pozive demokrata, ali i republikanaca u predizbornoj kampanji za smjenom ministra Rumsfelda kao najodgovornijeg za poraznu situaciju u Iraku, te kritike na račun Cheneya. </p>
<p> »Obojica rade fantastično na svojim poslovima. (...) Zadovoljan sam napretkom koji ostvarujemo«, rekao je Bush, kako prenosi FOX news televizija. Senator Chuck Shumer iz države New York, u ime Demokratske stranke izrazio je neslaganja s predsjednikovim stajalištem. »Uz sve dužno poštovanje, predsjednik jednostavno ne shvaća. Mi trebamo promjenu strategije u Iraku, a sve dok je Rumsfeld 'šef parade' nećemo je dobiti«, ocjenio je Shumer. Busheva podrška uslijedila je dan nakon što je Rumsfeld odobrio prijedlog da se osigura dodatna milijarda dolara za naoružanje i bržu obuku iračke vojske i policije kako bi što prije preuzele odgovornost za sigurnost zemlje od američkih snaga. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>IAEA potiče gradnju novih nuklearnih elektrana </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Međunarodna agencija za energetiku (IAEA) namjerava sljedećeg tjedna uputiti globalni poziv vladama da ubrzaju izgradnju nuklearnih elektrana, istaknuo je u intervjuu za Financial Times glavni ekonomist te agencije. Nekoliko dana prije objavljivanja IAEA-inih Svjetskih energetskih prognoza, Fatih Birol je istaknuo kako vlade svoje glasače moraju uvjeriti da je nuklearna energija siguran i nužan alat za ostvarivanje nacionalnih ciljeva u postizanju sigurne energetske opskrbe i ciljeva u sprječavanju klimatskih promjena. »Odluka nam je potrebna već gotovo sutra, namjeravamo li djelovati prije nego stignemo do točke s koje nema povratka na području sigurnosti opskrbe energijom i globalnih klimatskih promjena«, rekao je Birol. IAEA će u svom dokumentu naglasak staviti na cijenu nuklearne energije koja je gotovo ista kao cijena ugljena i plina, te zaključiti da su nalazišta urana dovoljna za povećanu potražnju. Birol je također naglasio kako će kalkulacije IAEA-e, kojima se predviđa potreba za ulaganjem u energetiku do 2030. od 13.000 milijardi eura na globalnoj razini, biti revidirane i uvećane zbog rasta troškova. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Vlasi ne vole kofein </p>
<p>Dolaskom hladnijeg vremena kosi treba posvetiti više njege, jer sušilo za kosu oštećuje i isušuje vlasi te se one rascvjetavaju i pucaju</p>
<p>Većina se tegoba s kosom i vlasištem može izliječiti promjenama u prehrani, posebno ako je riječ o masnoj kosi. Perut i ispadanje pak mogu biti rezultat određenih bolesti - od seboreična dermatitisa, dijabetesa i stresa do gruba postupanja s kosom.</p>
<p>Tegobe mogu nastati zbog konzumiranja nekih lijekova, a prorjeđivanje vlasi može biti i rezultat hormonskih promjena. Na njezinu ljepotu uvelike utječu i neodgovarajući šamponi, jer joj loši mogu naškoditi tako što nagrizaju korijen vlasi i isušuju nježnu tanku kožu tjemena.</p>
<p>Za suhu su kosu dobri šamponi s ekstraktom sjemena čička, a masnoj će pomoći dobar šampon od algi i breze. Preparati s ekstraktom kamilice i smreke pomoći će osobama koje imaju problema s prhuti, a šampon od ružmarina pospješuje cirkulaciju. Kako bi kosa pravilno rasla te bila sjajna i zdrava treba pripaziti na njegu tjemena pri pranju jer tjeme valja prati blagim pokretima prstiju i masirati ga s malo šampona. Ljudi prečesto pretjeruju s njime misleći da je mnogo pjene znak dobro oprane kose. Pri takvu se pranju kosa često ne ispere dovoljno pa se stvaraju uvjeti za razvoj peruti, promjene rada žlijezda lojnica i drugoga. Što je tjeme oštećenije, bakterije i gljivice imaju dobru podlogu za razvoj. Da bi vam kosa bila lijepa i mamila uzdahe, prehranu treba obogatiti konzumiranjem vitamina A, B, D, C, te kalcijem i fosforom. Kako bi sjajem vlasi izmamljivali uzdahe, u narodu je poznat »lijek« da se u pola šalice tople vode istuče svježe jaje koje se nakon pranja nanese na kosu, te nakon nekoliko minuta ispere. Nije zgorega taj pakung ostaviti čak i do jutra, pa potom kosu oprati mlakom vodom.</p>
<p>Izgled kose rezultat je i načina života, boravka u zadimljenim prostorima, pušenja, konzumiranja previše kofeinskih napitaka, alkohola i loše prehrane. Stoga treba redovito uzimati namirnice bogate bjelančevinama, karotenom i esencijalnim masnim kiselinama. Stres je velik neprijatelj lijepe kose, a zimske promjene temperatura toplo-hladno također mogu utjecati na ljepotu kose, to više jer napetost mišića koja nastaje pri takvu stresu zateže vlasište i onemoguće njegovu dobru prokrvljenost hranjivim tvarima u folikulima korijena kose pa se korijen stanji, a vlasi nerijetko počinju prerano ispadati.</p>
<p>Ispiranje čajem od lavande</p>
<p>Kako biste spriječili gubitak kose i dugo je održali lijepom i zdravom valja, među ostalim, izbjegavati i brzo mršavljenje nezdravim dijetama. Pokušajte što više prakticirati metode relaksacije, jer i to odgovara kosi, kao i redovito kretanje kojim se poboljšava rad krvotoka. Nije zgorega kosu ispirati čajem od lavande koja blago djeluje na vlasište. Kod problema s njim mogu pomoći i eterična ulja geranija i sandalovine, te maslinovo i bademovo ulje.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dijete će doći kada se opustite </p>
<p>Neke žene koje imaju problema s neplodnošću odlučuju se za jogu, hipnozu ili akupunkturu </p>
<p>Mnoge žene koje priželjkuju dijete, a ne mogu ga imati jako zbog toga pate. Većina njih hrli u liječničku ordinaciju po pomoć, dok se neke radije opredjeljuju za pomoć alternativne medicine. Glumica Brooke Shields jedna je od žena koja je dugo čekala da postane majkom. Prema njezinim riječima, prošla je pravu kalvariju u bolnicama dok nije rodila. Osim nje, taj je problem mučio i Kate Winslet i Emmu Thompson. </p>
<p>Istraživanja pokazuju da se, prije nego se posegne za hormonskim terapijama i ostalim lijekovima, mogu isprobati mnogo ugodnije metode koje također mogu biti učinkovite. Glumica Brenda Strong, koja u seriji »Kućanice« posuđuje glas Mary Alice Young, odlučila se za jogu. Njoj je ta vrsta relaksacije i vježbe pomogla da zavoli svoje tijelo koje ju je, kako je sama rekla, iznevjerilo jer nije mogla začeti. Joga joj je pomogla da vrati samopoštovanje, smanji napetost, te stabilizira odnos sa suprugom. Nakon što je dobila dijete snimila je video za sve one koji ne mogu imati djecu »Yoga 4 Fertility«, a može se naručiti putem interneta. Američka znanstvenica Alice Domar s hardvardske medicinske škole pratila je skupinu djevojaka koje su imale problema s neplodnošću, a koje su deset tjedana vježbale jogu i meditirale. Nekoliko mjeseci nakon toga čak 55 posto ih je zatrudnjelo. Stručnjakinja za hipnozu Zita West, koja je pomogla i Kate Winslet, smatra da mnoge žene blokira strah od majčinstva. Tako organizam dobiva zbunjujuće signale koji su smetnja za začeće. Hipnoza je idealna upravo za takve slučajeve. Ona oslobađa od nepotrebnih emotivnih barijera i negativnih misli. Jedno izraelsko istraživanje provedeno na sveučilištu Soraka pokazalo je kako je hipnoza pomogla ženama da udvostruče svoje izglede da ostanu u drugom stanju. </p>
<p>Mnogi liječnici se slažu da se neke žene moraju osloboditi stresa kako bi lakše zatrudnjele. Profesorica Sara Berga sa sveučilišta Emora u SAD-u otkrila je da visoke razine hormona stresa kortizola mogu blokirati signale u mozgu koji stimuliraju ovulaciju u žena. Onima koje žele dobiti dijete također se preporučuje da se ne iscrpljuju u teretanama. Umjesto toga mnogo je bolje ići na psihoterapiju koja će ih osloboditi straha i nemira koji osjećaju. Na nedavnoj prezentaciji u Pragu, koja je održana u sklopu kongresa Europskog društva za ljudsku reprodukciju, profesorica Berga rekla je da je dokazano kako takva vrsta terapije stimulira ovulaciju. </p>
<p>Pokazalo se da i akupunktura može biti učinkovita u prevenciji spontanih pobačaja. Emilio Minelli sa sveučilišta u Milanu rekao je da akupunktura poboljšava protok krvi u maternici i balansira hormone. </p>
<p>Čudotvorne biljke</p>
<p>Jedno američko istraživanje provedeno na stanfordskom sveučilištu pozabavilo se biljkama koje mogu pomoći u borbi protiv neplodnosti. Oko 30 posto žena koje su dobivale biljni »koktel« na bazi konopljike (agnus castus) zatrudnjelo je za svega nekoliko mjeseci. Ta se biljka koristi i za predmenstrualne smetnje, a u onih koji imaju problema sa začećem stimulira proizvodnju hormona progesterona. Za mušku neplodnost navodno je učinkovita peruanska biljka maca koja ima intenzivan miris i ne tako ugodan okus. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Hrvatski trgovac oružjem uhićen s 20 kg kokaina</p>
<p>Već osuđivani hrvatski državljanin poznat je kao trgovac oružjem još od 1995.</p>
<p>MILANO</p>
<p> - Talijanska financijska policija uhitila je u četvrtak ujutro u području Milana već osuđivanoga hrvatskog državljanina koji je u terenskom vozilu krijumčario 20 kilograma kokaina, javlja talijanska agencija Ansa. </p>
<p>Vozilo je zaustavljeno kod naplatne kućice na autocesti kod Agrate, a droga je bila skrivena u prtljažniku. </p>
<p> Procjenjuje se da bi otkrivena droga na tržištu postigla cijenu od milijun i pol eura, prenosi Ansa.</p>
<p> Državljanin Hrvatske star je oko 30 godina, piše Ansa i ne navodi niti ime niti inicijale uhićenoga već dodaje da je on pušten iz zatvora 2003. godine, nakon što je nekoliko godina služio zatvorsku kaznu za trgovanje oružjem. </p>
<p> Godine 1995., njemu je bilo oduzeto 35 strojnica. Prema istrazi uhićenje u četvrtak ujutro svjedoči o povezanosti međunarodne trgovine oružja i trgovine drogom, piše Ansa. </p>
<p>Šibenčanin kod Ibize »pao« s 2,4 tone</p>
<p>Kod španjolskog otoka Ibize 28. rujna ove godine zaplijenjeno je 2,4 tone kokaina, a policija je uz još dvojicu muškaraca uhitila i 28- godišnjeg šibenčanina Nikolu S. On je bio skiper na katamaranu »Tatibat« kojim se transportirala pošiljka droge vrijedna više od 200 milijuna eura. Šibenčanin je otad u španjolskom zatvoru, kao i jedan bugarski i jedan češki državljanin. Trojka je, po mišljenju Španjolske policije, dio većeg međunarodnog lanca krijumčara droge. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Cigarete švercane u kukuruzu</p>
<p>Kontroliraju se sva vozila koja prijevoze merkantilni kukuruz za talijansko tržište</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U koordiniranoj akciji više policijskih uprava i carine u posljednja dva dana je zaplijenjena velika količina švercanih cigareta koje su prevožene u desetak kamiona i u još nekoliko drugih vozila. Kako smo neslužbeno saznali cigarete su u kamionima švercane ispod kukuruza. </p>
<p>Za sada se ne zna točno o kojoj količini cigareta je riječ, a u četvrtak popodne kamioni su s Bregane prevezeni u vojarnu u Samoboru gdje bi se trebao iskrcati kukuruz i utvrditi koliko se pod njim točno nalazi šteka cigareta. Za sada se procjenjuje da je riječ o više tisuća šteka. U MUP-u se u četvrtak nisu mogle dobiti službene informacije, a jedine službene podatke smo dobili od ravnatelja Uprave Carine navodi se ; 1. studenog 2006. godine u 20.30 sati carinski službenici Odjela za nadzor, Odsjeka za upravljanje rizikom, suzbijanje prijevara i istrage, Carinarnice Osijek i službenici CI Erdut, otkrili su pokušaj krijumčarenja cigareta. Prema prvim saznanjima carinskih službenika količina krijumčarenih cigareta u kontroliranom kamionu iznosila je otprilike 80 - 100 šteka.</p>
<p> Naime, krijumčarene cigarete bile su skrivene u bočnim držačima cerade na način da su u nosač tiskane kutiju po kutiju.</p>
<p> Detaljna analiza događaja te zaključak da se u konkretnom slučaju radi o puno širem opsegu djelovanja krijumčara, rezultirao je širenjem opsega analize, pa slijedom toga i pokretanjem kontrole na sva teretna vozila koja prijevoze merkantilni kukuruz u rinfuzi za tržište Talijanske Republike. </p>
<p>Nadalje, izdan je nalog svim graničnim prijelazima prema Republici Srbiji o pojačanom nadzoru teretnih motornih vozila što prevoze merkantilni kukuruz, dok je istovremeno preko Službe za nadzor Središnjeg ureda CURH-a, obaviještena i CI Bregana, Carinarnice Zagreb.</p>
<p> Tijekom 2.studenoga službenici Carinarnice Osijek zaustavili su, pregledali i otkrili u 7 kamiona cigarete, identično skrivene u nosačima cerade u preliminarnim količinama od 100 šteka po kamionu. (50 šteka Marlboro Light I 50 šteka Marlboro crveni). </p>
<p> Navedena vozila prepraćena su u prostor Zračne Luke Osijek radi provođenja daljnjeg postupka, odnosno detaljnog pregleda istih, uz uporabu RTG uređaja i istovara robe u natkrivenim prostorima.</p>
<p>I službenici CI Bregana, Carinarnice Zagreb, pristupili su detaljnim pregledima kamiona koja prevoze merkantilni kukuruz, uz korištenje Rtg uređaja, pri čemu je zaustavljeno 6 kamiona, a u ovom trenutku potvrđeno je da se u jednom od navedenih kamiona nalaze također, identično skrivene cigarete u nosačima cerade u preliminarnim količinama od 100 šteka.</p>
<p>Tomislav GrdićDragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Šoić na službenom putu?</p>
<p>Prije nego je proglašen krivim osuđenik je »odšetao« sa suda i otad je nedostupan policiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši direktor Štedno-kreditne zadruge »Kasica«, Ivan Šoić (57), koji je u ponedjeljak prije nego je proglašen krivim za višemilijunsku prijevaru te osuđen na pet godina zatvora , »odšetao« je sa suda i dalje je nedostupan policiji. </p>
<p>Prema priopćenju kojeg je sudac Mladen Žeravica u četvrtak dobio od samoborske policije, Šoić u utorak nije zatečen na kućnoj adresi u Zagrebačkoj ulici u Samoboru, a njegova supruga Vesna policajcima, koji su na vrata »pokucali« sa dovedbenim nalogom, rekla je da je njezin suprug prije dva dana službeno otputovao. </p>
<p>»Ne znam točnu lokaciju službenog puta, ali vratit će se nakon Svih svetih«, tvrdi gospođa Šoić, navodi se u dopisu nadležne policijske postaje, koja nastavlja potragu za osuđenikom.</p>
<p> O provjeri Šoićeve druge adrese, u Vrličkoj 10 na Trešnjevci, na kojoj je također prijavljen, zagrebačka se policija doznajemo, do četvrtka još nije očitovala sudu. Policijskoj upravi zagrebačkoj, sudac Žeravica odmah je nakon objave presude, na kojoj se Šoić nije pojavio, poslao i nalog za centralnom tjeralicom za njim, a u remetinečki je zatvor dostavljeno Rješenje o određivanju pritvora za Šoića.</p>
<p> Podsjetimo, prijevaru »tešku« više od 8 milijuna kuna počinio je na štetu 89 svojih štediša s kojima je potpisivao ugovore s oročenim depozitom te na ugovore stavljao anekse, lažno predočavajući da je uplata depozita sigurna. Na raspravi prije objave presude Šoić se pojavio, no sa suda je otišao 40-tak minuta prije objave odluke.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sedam godina za ubojstvo znanca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mato Nikić (48), vojni namještenik koji je radio na porti Remontnog zavoda MORH-a, na zagrebačkom je Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na 7 godina zatvora zbog ubojstva svojega znanca, 51-godišnjeg Miroslava Mežnarića iz Koprivnice. Prema presudi Nikić je u Mežnarića 24. travnja ove godine ispred porte Zavoda, nakon svađe, ispalio jedan hitac iz službenoga pištolja, na mjestu ga usmrtivši. Nakon što je ubio Mežnarića, Nikić se sam predao policiji. Povod je navodno bio novac kojeg je Mežnarić, uz veliku kamatu, posudio Nikiću, a kojeg Nikić nije mogao vratiti. Na dan ubojstva Mežnarić je došao na portu na kojoj je Nikić radio te mu zaprijetio da mu vrati novac, nakon čega je izbila svađa koja je rezultirala Mežnarićevim ubojstvom. Predsjednik sudskoga vijeća, Vladimir Pavleković kao olakotnu okolnost naveo je Nikićevu dosadašnju neosuđivanost. Budući da mu je izrečena kazna veća od 5 godina zatvora, pritvor je Nikiću »automatski« produljen do pravomoćnosti presude. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Mozak operacije« u bijegu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Po nalogu zagrebačkog Županijskog suda pretražena je i kuća Srećka Makovića (43), koji je u ponedjeljak zajedno s Rajkom Kurčubićem (42) uhićen radi pokušaja iznude, a uz dva pištolja i streljivo pronađen je i mobitel s kojeg su Branimiru Greguriću upućivane prijetnje. Policija još uvijek traga za Mišel Poljanec (41), za koju se u ovom trenutku smatra da je »mozak« organizacije, odnosno da su na njen zahtjev Kurčubić i Maković pokušavali prijetnjama od Branimira Gregurića iznuditi 100.000 eura, a doznali smo i da se Poljanec i Gregurić poznaju od ranije iz nekih zajedničkih poslova. </p>
<p>Uhićeni Maković, koji je od ranije poznat policiji po nekoliko kaznenih djela, i Kurčubić odvedeni su u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda, a pred istražnim sucem branili su se šutnjom. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Šetao i krao od Trga do Črnomerca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Spajanjem čak 16 sudskih spisa u kojima ga se tereti za 83 djela teških krađa i još nekoliko u pokušaju, na zagrebačkom je Općinskom sudu prije nekoliko dana počelo suđenje Darku Kurečiću (27). Mladić za kojeg je zatražena bezuvjetna šestogodišnja zatvorska kazna, od rujna se nalazi u pritvoru, a na zakazane rasprave ne želi dolaziti sve dok ne budu svjedočili oni koje je sam predložio. Njegova je majka, pak, prije nekoliko dana izvanraspravno zatražila od suda da se njezina sina, ako je to zakonski moguće, što dulje zadrži u pritvoru. Tvrdi naime, da je njezin sin dugogodišnji ovisnik o drogama, te da ga se jedino tako može spriječiti u počinjenju kaznenih djela. »Odnio je sve iz obiteljskog doma samo da se domogne droge«, navodi nesretna žena u svom zahtjevu, zbog čega je za mladića predloženo i psihijatrijsko vještačenje. Zbog »opsežnosti« optužnice i velikog broja oštećenika, njih 70-tak (što pravnih što fizičkih osoba), sudac Nenad Lukić zakazao je rasprave u studenom tri dana za redom, jer je dosad obranu iznijela samo drugooptužena i Kurečićeva »pomagačica« Anja Basarić (21). Prema njezinim riječima, on je krao sve na što je »naletio«, a prije »šljake« dvojac bi se »opustio« uz gotovo litru pelinkovca. Ona međutim tvrdi da nije znala što se događa, te da je nju policija privela na Črnomercu dok je Kurečić predmete koje je ukrao »šetnjom« od Jelčićeva trga do Črnomerca, trpao u njezinu torbicu. Među oštećenima našli su se tako i Diona, Zagrebačka banka, kiosci Duhana i Tiska te brojni drugi. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Sisak udvostručuje proizvodnju eurosupera </p>
<p>Nakon završetka remonta, normalizirat će se i opskrba autoplinom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potkraj prošlog tjedna završen je veliki godišnji remont u Ininoj Rafineriji nafte Sisak, pa je rafinerija nastavila redovnu proizvodnju.</p>
<p>Remont je, sudeći prema informacijama iz rafinerije, iskorišten za završetak radova na investiciji »Spliter FCC benzina« u tzv. aromatskom kompleksu rafinerije koji se ne mogu obaviti tijekom rada postrojenja. Svi ostali radovi trebali bi završiti do kraja studenog, pa bi nakon probnog rada sisačka rafinerija trebala zahvaljujući tom ulaganju povećati proizvodnju eurosupera 95 sa sadašnjih 30 na 75 do 80 posto, najavljuju iz rafinerije. </p>
<p>Riječ je o gorivu koje zadovoljava u Europskoj uniji važeći standard kvalitete Euro IV, koji može imati najviše 50 miligrama sumpora u kilogramu goriva. To će biti prijelazno rješenje do izgradnje planirane jedinice za hidrodesulfurizaciju benzina koja će omogućiti proizvodnju benzina po standardu Euro V, koji će u EU, prema najavama, stupiti na snagu tek početkom 2009. godine.</p>
<p>Prema riječima člana Uprave Ine za rafinerije i veleprodaju Josipa Petrovića, i sisačka i riječka rafinerija će zahvaljujući ubrzavanju njihove modernizacije već 2009. godine proizvoditi goriva Euro V kvalitete.</p>
<p>Inače, tijekom listopadskoga jednomjesečnog remonta sisačke rafinerije, osim kontrole i popravaka opreme i sigurnosnih ventila, zamjene dijelova, servisiranja i čišćenja opreme na proizvodnim i energetskim postrojenjima, istodobno se odvijala rekonstrukcija tri važna dijela rafinerije. Glavni izvođač radova bila je Inina tvrtka STSI sa svojim podizvođačima. </p>
<p>Završetak remonta sisačke rafinerije posebno je razveselio vozače koji koriste autoplin, jer je tijekom remonta zbog prekinute proizvodnje bilo, posebno u Zagrebu, dosta problema u opskrbi tim sve popularnijim gorivom. </p>
<p>Tijekom remonta nije bilo problema u opskrbi drugim gorivima, jer je rafinerija zahvaljujući pojačanoj rujanskoj proizvodnji stvorila zalihe, a potrošači su normalno opskrbljivani i iz Inine riječke rafinerije, gdje se radilo pojačano.</p>
<p>Planirano je da sisačka rafinerija nakon završetka remonta u studenom preradi oko 180.000 tona nafte. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Veći prihodi s manje zaposlenih </p>
<p>Najmanju prosječnu ostvarenu cijenu sobe imaju Kvarnerani, 37,43 eura, a najskuplje su sobe u Zagrebu, 84,37 eura</p>
<p>Dok ukupni poslovni prihod po raspoloživoj hotelskoj sobi raste, istovremeno pada broj prosječno zaposlenih po istoj toj sobi. Raste i prosječna starost hotela, sada je 42,6 godina, a drastičan manjak fitness i wellness centara sve nas više udaljuje od hotelski razvijenijih država. To su neki od rezultata iscrpnog istraživanja Horwath Consultinga Zagreb, koji je ovih dana predočio rezultate poslovanja u Hrvatskoj za aktualnu godinu. Uzorak je obuhvatio 104 hotela, odnosno 23.611 soba, a terenski dio istraživanja proveden je od travnja do rujna ove godine.</p>
<p> U hotele se dosta ulaže, pa ne čudi da je 2001. godine prosječna cijena sobe iznosila 38,68, a ove 52,21 eura. Raste i ukupni poslovni prihod po raspoloživoj sobi - lani je bio 13.857, ove godine bit će 15.002 eura.</p>
<p>Nemaju, međutim, sve regije istu prosječnu zauzetost, cijenu sobe niti isti prihod. Najmanju prosječnu zauzetost soba imaju istarski hoteli, 40,6 posto, najbolju hotelijeri južne Dalmacije, 54,6 posto. Zanimljivo je da samo Kvarner, južna Dalmacija i kontinent imaju više od 50 posto godišnje popunjenosti soba (i to tek koji postotak više). Svi ostali su ispod toga, što govori da hoteli nisu ni približno dovoljno iskorišteni. </p>
<p>S druge strane, najmanju prosječnu ostvarenu cijenu sobe imaju Kvarnerani, 37,43 eura, a najskuplje su sobe u Zagrebu, 84,37 eura. Izvrsno se drže i hotelijeri južne Dalmacije, koji ostvaruju cijenu od 78,38 eura. Najmanji ukupni poslovni prihod po raspoloživoj sobi ima Istra, 11.828 eura, najveći Zagreb, 25.146 eura. I ovdje je, izuzmemo li prihod južnodalmatinskih hotela od 21.198 eura, stanje prilično jadno - u prosjeku 12 tisuća eura. Hoteli u prosjeku nisu obnavljani četiri godine. Najviše turista, 35,7 posto, dolazi posredstvom turoperatora. </p>
<p>Istrani »drže fenjer« sa samo 7,5 mjeseci godišnjeg poslovanja, a državni prosjek je 8,8 mjeseci. Na Kvarneru je, nadalje, najmanje hotela s prostorima za kongrese i sastanke, dok Zagreb i unutrašnjost s tim nemaju problema. Tek 51 posto hrvatskih hotela ima bazen, najmanje bazena imaju zagrebački hoteli, tek jedna četvrtina, a najviše južnodalmatinski - 64 posto. </p>
<p> Samo petina hotelskih objekata ima wellness centre, a unutrašnjost države, osim Zagreba, gotovo da i nema ozbiljnijega takvog centra. Nešto je bolje s fitness centrima, kojih na razini cijele države ima 31 posto. Ne čudi stoga da hotela s golf terenima ima jedan posto, s kockarnicom šest, a s marinom četiri posto. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Barr raspolaže s 91,74 posto temeljnog kapitala Plive</p>
<p>Barr raspolaže s ukupno 17,056.977 Plivinih dionica vrijednih 1,7 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon preuzimanja Plive, američka farmaceutska kompanija Barr i osobe koje s njim zajednički djeluju, raspolažu s ukupno 91,74 posto Plivina temeljnog kapitala, a u Skupštini Plive Barr ima 96,38 posto glasova, podaci su iz izvješća o preuzimanju Plive koje je objavio Barr.</p>
<p>Barr je izvješće o preuzimanju Plive Barr objavio u skladu s obvezama iz Zakona o preuzimanju dioničkih društava. Nakon preuzimanja, Barr i osobe koje s njim zajednički djeluju, raspolažu s ukupno 17,056.977 Plivinih dionica s pravom glasa, ukupne nominalne vrijednosti 1,7 milijardi kuna, što predstavlja 91,74 posto Plivina temeljnog kapitala. Svaka stečena dionica daje pravo na jedan glas u Skupštini Plive, tako da nakon preuzimanja Barr raspolaže sa 17,056.977 glasova. Od ukupno izdanih 18,592.648 dionica Plive, 895.229 su vlastite dionice koje se ne smatraju dionicama s pravom glasa, tako da Skupština Plive sada broji 17,697.419 glasova, od čega na glasove Barra otpada udjel od 96,38 posto.</p>
<p>Barr je u zakonskom roku isplatio i preuzeo 17,056.977 dionica Plive uredno pohranjenih kod Središnje depozitarne agencije, plativši za dionicu 820 kuna. </p>
<p>Za 9114 dionica utvrđene su sporne činjenice pohrane, te ih stoga Barr nije preuzeo.</p>
<p>Kao što je već objavljeno, Upravu Plive i dalje će voditi Željko Čović, član Uprave ostaje Ivan Mijatović, a u Upravu ulaze tri nova člana - Paul M. Bisaro, predsjednik i glavni operativni direktor Barra, Tim Sawyer, potpredsjednik zadužen za prodaju generičkih proizvoda u Barru, te Zdravka Knežević, izvršna direktorica Globalnog istraživanja i razvoja u Plivi. Za 19. prosinca sazvana je izvanredna Glavna skupština Plive na kojoj će se izabrati novi nadzorni odbor, dok će sadašnji Plivine financijske rezultate razmotriti na sjednici 7. studenog. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Potpisan ugovor o gradnji HE Lešće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska elektroprivreda je u četvrtak s konzorcijem hrvatskih tvrtki, zagrebačkim Končar Inženjeringom za energetiku i transport, kao voditeljem konzorcija, te zagrebačkom Ingrom i splitskim Konstruktor-Inženjeringom, potpisala ugovor o izvođenju glavnih radova na hidroelektrani Lešće, priopćili su iz HEP-a.</p>
<p>Ugovor su potpisali predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak i direktor HEP-Proizvodnje Željko Dorić te predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Darinko Bago, predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim i generalni direktor Konstruktor - Inženjeringa Željko Žderić. </p>
<p>Ugovoreni radovi vrijedni su 444 milijuna kuna, a trebaju biti dovršeni za 35 mjeseci. </p>
<p>HE Lešće, snage 42,3 megavata, s godišnjom proizvodnjom od 98 gigavatsati, prva je hidroelektrana koja se gradi u Hrvatskoj od njezinog osamostaljenja.</p>
<p>Svečanost obilježavanja početka glavnih radova očekuje se sredinom studenoga, na gradilištu buduće hidroelektrane na rijeci Dobri. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Još 1280 novih teretnih vagona</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Cargo promet je u odnosu na prošlu godinu porastao za 12 posto i stalno se povećava. Stoga će Hrvatskim željeznicama u 2007. godini trebati još 150 Eanoss vagona te 50 Habisz vagona, a do kraja 2011. godine HŽ planira obnoviti vozni park s 1280 novih teretnih vagona, poručio je predsjednik Uprave HŽ-a Holdinga Davorin Kobak, prilikom primopredaje teretnih vagona u Đuro Đaković Specijalnim vozilima u četvrtak. Tom je prilikom HŽ-u isporučeno posljednjih 11, od ugovorenih 50 vagonskih cisterni, te 15 otvorenih vagona tipa Eanoss-z. Predsjednik Uprave Specijalnih vozila Bartol Jerković napomenuo je da je postignuta dinamika proizvodnje od vagona dnevno, a u listopadu je prvi put broj mjesečno isporučenih vagona premašio trideset. Predsjednik Uprave Holdinga Đuro Đaković Zdravko Stipetić je kazao da kroz rast konkurentnosti HŽ-a i Đuro Đaković dobiva priliku da se izgradi i osposobi da bi bio konkurentan na europskom tržištu i kvalitetom i cijenom. [A. Benić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zaustavljena T-Comova usluga »Non-stop«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - T-Com pregovara s Hrvatskom agencijom za telekomunikacije glede uvođenja nove usluge u fiksnoj telefoniji pod nazivom »Non-stop«, kažu u Korporativnom sektoru za komunikacije T-HT-a. Dodaju da u uvođenju te promotivne akcije koja je trebala krenuti 2. studenoga ne vide ništa sporno. Akcija je, kažu, osmišljena s namjerom da se omogući još povoljnije telefoniranje unutar fiksne mreže, a kako bi time poticala korisnika na korištenje fiksnog telefona, čiju prednost u korisničkim telekomunikacijskim navikama u posljednje vrijeme sve više preuzima mobilno telefoniranje. Ipak, neograničeni razgovori uz mjesečnu naknadu od 20 kuna, uz naplaćivanje uspostave poziva po cijeni od 28 lipa, zasad će pričekati. [M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Osnovan Državni odbor za pristupanje NATO-u</p>
<p>Premijer Sanader je istaknuo kako je osnivanje Odbora »znak da Hrvatska misli ozbiljno« te da se u sa skorog sastanka u Rigi očekuje i dobar dokument </p>
<p>Vlada je u četvrtak sa svoje redovite sjednice izvijestila javnost o osnivanju Državnog odbora za pristupanje NATO-u, kojem će na čelu biti predsjednik Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. U radu Odbora sudjelovat će i načelnik Glavnog stožera, Predsjedništvo Sabora, šefovi saborskih odbora za vanjsku politiku, europske integracije i interparlamentarnu suradnju te hrvatski veleposlanik pri NATO-u. </p>
<p>Premijer Sanader je istaknuo kako je osnivanje Odbora »znak da Hrvatska misli ozbiljno« te kako je to važan korak prema članstvu u NATO-u, ali i Europskoj uniji. Dodao je da se u sa skorog sastanka u Rigi očekuje i dobar dokument u kojem će se afirmativno govoriti o Hrvatskoj i njezinim perspektivama za članstvo u objema asocijacijama.</p>
<p>Prema premijerovim riječima, jedna od zadaća Državnog odbora bit će i pomoć resornim ministarstvima u izradi komunikacijskih strategija za pristupanje NATO-u. Vlada je na sjednici u četvrtak i formalizirala odluku kojom Ministarstvo obrane prepušta borongajsku vojarnu Ministarstvu znanosti za projekt gradnje Znanstveno-učilišnog centra. Govoreći o važnosti toga, kako je kazao, stoljetnog projekta, Sanader je istaknuo potrebu gradnje društva koje se temelji na znanju. Rekao je da je pitanje koji će se fakulteti smjestiti na Borongaju sada samo »slatka briga« i da se Vlada neće miješati u neovisnost Sveučilišta. </p>
<p>Nadležni ministar Dragan Primorac napomenuo je da je riječ o najvećoj sveučilišnoj investiciji u posljednjih 160 godina, namijenjenoj za 35.000 do 40.000 studenata, sa smještajnim kapacitetima za 5000 studenata. Studentski kampus na Borongaju nalazit će se na površini od 928.000 četvornih metara. </p>
<p>Primorac je najavio i da će se u petak u Rijeci otvoriti prva građevina, plod dvogodišnjeg Vladina projekta, u koju su već uselili studenti Umjetničke akademije. </p>
<p>Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o stočarstvu kojim se to područje usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Posebno se to odnosi na uvjete za obavljanje stočarske proizvodnje, zoohigijene, kakvoće stočne hrane i proizvoda životinjskog porijekla te inspekcijski nadzor. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković, nabrajajući područja koja će se urediti zakonom, posebnu je pozornost posvetio izobrazbi uzgajivača stoke, naglašavajući da se očekuje da će predložene izmjene podići konkurentnost hrvatskog stočarstva i omogućiti mu lakše natjecanje na zajedničkom europskom tržištu.</p>
<p>Vlada je na sjednici u četvrtak Saboru uputila svoje mišljenje o godišnjem izvješću o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2005. godinu, godišnjem izvješću o državnim potporama za 2005. godinu, te je predložila Pravilnik o objavljivanju popisa pravila o državnim potporama. Govoreći o važnosti Agencije za tržišno natjecanje, Sanader je istaknuo hrvatsku opredijeljenost za tržišno gospodarstvo i podizanje njegove konkurentnosti. </p>
<p>»Moramo stvoriti sve uvjete da hrvatsko gospodarstvo bude konkurentno na europskom tržištu«, naglasio je premijer. </p>
<p>Vlada je prihvatila i izvješće o aktivnostima u vezi s nezakonitim radom i zapošljavanjem maloljetnika za razdoblje od 1. travnja do 30. rujna ove godine. Potpredsjednica Vlade i resorna ministrica Jadranka Kosor istaknula je da se broj takvih slučajeva u odnosu na prethodno šestomjesečno razdoblje bitno smanjio. </p>
<p>Vlada je prihvatila i uredbu o objavi Ugovora između hrvatske i bugarske vlade o međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima, te je hrvatskim jedriličarima za osvojenu brončanu medalju na ovogodišnjem prvenstvu u Španjolskoj dodijelila novčane nagrade. </p>
<p>U 2005. ukupno 6,51 milijardi kuna poticaja</p>
<p>Ukupni iznos državnih potpora u 2005. iznosio je 6,51 milijardi kuna, što je 13,2 posto više nego u 2004. i osam posto više nego u 2003., podaci su iz godišnjih izvješća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2005. kojima je Vlada u petak dala pozitivno mišljenje. Udjel ukupnih državnih potpora u bruto domaćem proizvodu u 2005. iznosio je 2,84 posto, te je nešto viši nego u 2004., kada je iznosio 2,78 posto. Rast ukupnih državnih potpora u 2005., u odnosu na 2004., rezultat je povećanja državnih potpora dodijeljenih sektorima prometa i poljoprivrede. Trećina potpora u 2005. - 2,18 milijardi kuna ili 33,5 posto, dodijeljena je poljoprivredi i ribarstvu, a 4,03 milijarde ili 61,85 posto industriji. Ostatak je potrošen na regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini. </p>
<p>Branka Valentić / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Jezerinac: Branitelji na mržnju odgovorili ljubavlju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac predvodio je u četvrtak na Dušni dan misu za pokojne hrvatske branitelje u kapelici Vojnog ordinarijata. </p>
<p>»Slaveći blagdan Dušnog dana, spominjemo se ne samo naših najmilijih, nego poglavito svih stradalnika rata, više od 13.000 civila i više od 12.000 hrvatskih branitelja, koji su se suočili s mržnjom i zlom koje se okomilo na Hrvatsku«, rekao je u propovijedi mons. Jezerinac. Istaknuo je kako su na tu mržnju branitelji odgovorili s ljubavlju »da bi spasili ne samo svoja ognjišta nego i da bi izborili slobodu hrvatskom narodu i svim građanima naše domovine, pa i onima koji danas po njima pljuju«. </p>
<p>Govoreći o slobodi pojedinca i naroda, mons. Jezerinac je napomenuo da ona nalazi stvaralački prostor tek na području dobra. </p>
<p>»Ali ima i obratnih slučajeva zloupotrebe slobode. Zar nam to ne potvrđuju i ratovi? Zar to nisu slučajevi uzurpacije prava da se zakonom jačega vlada nad drugima te takozvanim 'izvozom demokracije' ograničava njihovu slobodu, i to čak pod maskom zaštite sigurnosti«, zaključio je vojni biskup dodavši da se čovjek koji zloupotrebljava slobodu »pretvara u razornog demona«. »To jednako vrijedi za pojedince i za zajednice, za duhovnike i političare, za redovnike i moćne elite«, upozorio je Jezerinac. </p>
<p>Govoreći kako Isus u blaženstvima pokazuje put za pravi život, vojni ordinarij je poručio: »Koga Isus proglašava blaženim? Zar sebične bogataše? Zar progonitelje istine i pravednosti? Zar one koji se hvale atomskom bombom? Ne, nikoga od njih! Bog je uz one koji se bore da u svijetu bude više pravde, istine i slobode«, zaključivši da je Isus po tome prvi utemeljitelj globalnog pacifizma i antiterorizma. [G. Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Na Svetom Juri minus tri stupnja Celzija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U noći na četvrtak na na Dinari, Zavižanu i Sljemenu pale su prve pahulje snijega. Najviše snježnog pokrivača (šest centimetara) izmjereno je na Zavižanu. Prema riječima dežurnog prognostičara Državnog hidrometeorološkog zavoda snijeg se neće zadržati na tlu, a u Lici, Gorskom kotaru i Slavoniji i u petak je moguća susnježica. Za stanovnike Dalmacije veći problem od snijega je olujna bura koja na mjestima stvara orkanske udare. Tako je zbog jake bure koja puše na Makarskom primorju i do 80 kilometara na sat, od četvrtka ujutro bio u prekidu trajektni promet između Makarske i Sumartina na otoku Braču. Prema podacima Hrvatskog autokluba zbog jakog vjetra dionica Jadranske magistrale od Senja do Svete Marije Magdalena, Paški most i most u Dubrovniku u četvrtak su bili zatvoreni za autobuse na kat, motocikle i vozila s kamp prikolicama. U Zračnu luku Dubrovnik nisu mogli sletjeti zrakoplovi iz Zagreba i Frankfurta. Olujni udar vjetra na Jadransku turističku cestu kod mjesta Zvekovica poviše Cavtata, srušio je veliki reklamni pano pa je promet na tom dijelu bio u prekidu. Na najvišem vrhu Biokova - Svetom Juri - temperatura se u četvrtak spustila na minus tri stupnja Celzija.</p>
<p>Dežurni prognostičar napominje kako bi se jak vjetar trebao smiriti do subote. [T.T., A.H.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Poboljšan standard sisačke bolnice</p>
<p>Pacijenti koji su do sada na terapiju hidromasažom putovali u Zagreb ili u druge gradove od sada te usluge mogu dobiti u Jodnom lječilištu u Sisku</p>
<p>SISAK</p>
<p> – Završetak rekonstrukcije i uređenja zgrade Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, poznatog kao staro Jodno lječilište, u sastavu sisačke Opće bolnice »Dr. Ivo Pedišić« u Obrtničkoj ulici, obilježen je u četvrtak na prigodnoj svečanosti.</p>
<p> Ravnatelj Opće bolnice »Dr. Ivo Pedišić« dr. Damir Pahić istaknuo je da je Sisak dobio u četvrtak funkcionalan zdravstveni objekt kojim je obnovljena i opremljena stara zgrada Jodnog lječilišta, izgrađena 1932. godine u stilu hrvatske moderne.</p>
<p> Zgrada Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Opće bolnice obnavljana je 18 mjeseci u što je uloženo 5,9 milijuna kuna decentralizirana novca za zdravstvo.</p>
<p> U zgradi su otvoreni novi odjeli hidroterapije s trima hidromasažnim kadama i jednom četverostaničnom kupkom i dječje fizikalne terapije s ambulantom, konzilijarnom ordinacijom, radnom terapijom i fizioterapijom. </p>
<p> Na prvom katu otvoren je Odjel za kožne i spolne bolesti u kojem se nalazi kompletna dermatološko-venerološka poliklinika s trima dermatološkim ambulantama te kozmetičko-dermatološkom i ambulantom za kožno-venerične bolesti.</p>
<p>Pacijenti koji su do sada na terapiju hidromasažom putovali u Zagreb ili u druge gradove od sada te usluge mogu dobiti u Jodnom lječilištu u Sisku. </p>
<p> U sklopu obnove i opremanja objekta, izgrađeno je i novo parkiralište na 750 četvornih metara zemljišta. Sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić je, čestitavši upravi Opće bolnice zbog uspješne obnove zgrade, naglasila da su time znatno poboljšani radni uvjeti medicinskog osoblja, koje radi s velikim brojem pacijenata iz cijele županije te da je uređenjem i opremanjem novih prostorija podignuta razina zdravstvenih usluga.</p>
<p>Jodno lječilište važno je za stanovništvo cijele županije, kazala je županica Lovrić. Svečanosti su nazočili i sisački gradonačelnik Dinko Pintarić i zamjenik petrinjskoga gradonačelnika Darinko Dumbović. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Uvode se poticaji za uljanu repicu</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Na tradicionalnom sastanku poljoprivrednih proizvođača, zadrugara i poljoprivrednih instituta u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, u četvrtak je u HGK Županijskoj komori Osijek istaknuto zadovoljstvo jesenskom sjetvom i berbom kasnih usjeva, kojom se dosegnula rekordna žetva. Iako se u Osječko-baranjskoj županiji bilježi rast od 30 posto više zasijanih površina pšenicom u odnosu na lani, interes za povećanje proizvodnje pokazuju i ostale županije.</p>
<p>Pomoćnik ministra poljoprivrede Stjepan Mikolčić izrazio je zadovoljstvo time da je žetva porasla u odnosu na lani. »Proizvodnja svih kultura upućuje na spoznaju da imamo natprosječnu godinu, što potvrđuju i financijski pokazatelji. U svim kulturama se vidi napredak, osim u uljanoj repici, gdje se ministarstvo sprema prvi put primijeniti mjere potpore proizvođačima uljane repice za biodizel, ali samo u organiziranoj proizvodnji«, kazao je Mikolčić. Istaknuo je da će uz izmjene Zakona o potporama, posebno za pšenicu, uvesti tržnu uredbu, kojom bi se zajamčile cijene u otkupu pšenice, ako tržište ne bude funkcioniralo. [O. G.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061103].
|
