NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060803].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 139772 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.08.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Više se neće morati u rezervu!</p>
<p>Nerazvrstana pričuva HV-a neće se pozivati ni obučavati dok to budu dopuštale sigurnosne procjene</p>
<p>Od sredine iduće godine počinju pripreme za novu organizaciju pričuvnog sastava Hrvatske vojske. </p>
<p>Za vojne obveznike najveća je novost što će baš kao i služenje vojnog roka i pričuva prestati biti stroga zakonska obveza i postati stvar izbora profesionalnih vojnika, sve dok sigurnosne prilike to dopuštaju. Postojeći skupi model, temeljen na općoj mobilizaciji i sukobu velikih razmjera, MORH će zamijeniti novim konceptom podijeljenim na dragovoljno/ugovornu i nerazvrstanu pričuvu.</p>
<p>Naime, Oružane snage neće imati više od 16.000 djelatnih vojnih osoba i 2000 dragovoljnih ročnika, dok će još 6000 pripadnika biti u tzv. ugovornoj pričuvi. Najkasnije od 2010. ta će se tri segmenta početi popunjavati isključivo dragovoljcima.</p>
<p>U tzv. nerazvrstanoj pričuvi bit će oko 40.000 vojnih obveznika koji neće biti ni pozivani niti obučavani sve dok za to nema potrebe. O njima će se tek voditi evidencija i čuvati im se dio pješačkog naoružanja i opreme. </p>
<p>Neposredno nakon oslobodilačkih operacija, Hrvatska je demobilizirala pričuvni sastav, ali od 1995. pričuvne postrojbe nisu prošle ni jednu vježbu niti zahtjevniju obuku. Prvi i posljednji put nakon rata postrojili su se 1999. i cijelo vrijeme postoje tek u vojnim evidencijama.</p>
<p>Kad se vidjelo koliko sve to košta, zabranjeno je i pozivanje i postrojavanje, pa i obuka »rezervista«. Odlukama vrhovnog zapovjednika pričuvni je sastav HV-a smanjen najprije sa 165.000 na oko 109.000, a nedavno je sveden i na 32.360 pričuvnika. Prije toga, naša se vojna pričuva dijelila na »A« i »B« komponentu. U prvoj su bili vojni obveznici od 18 do 35 godina, a u »B« oni stariji od 35 godina. Njih više od 70.000 godinama nisu pozivani ni na okupljanje a kamoli na vojne vježbe, pa je ukidanje bio sasvim očekivan potez. </p>
<p>No, zbog izvršavanja temeljne ustavne misije - zaštite suvereniteta - Hrvatska će ipak zadržati opću vojnu obvezu, a time i sposobnost narastanja ukupnog vojnog potencijala. Ako to bude potrebno, u skladu s ustavnim i zakonskim odredbama, svi će vojni obveznici biti pozvani u službu u Oružane snage. </p>
<p>U misije ide i ugovorna pričuva</p>
<p>Za pripadnike dragovoljne ugovorne pričuve sudjelovanje u međunarodnim operacijama bit će obveza jednaka onoj profesionalnih vojnika HV-a. Naime, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga predviđa kako će se održivost snaga i sposobnost izvođenja dugotrajnih operacija izvan Hrvatske, među ostalim, osigurati i obvezom svih pripadnika profesionalnog sastava i ugovorne pričuve za sudjelovanje u međunarodnim operacijama. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ponovo se stvara hrvatska flota »cruisera«</p>
<p>Jadran je treća zona krstarenja na svijetu, nakon Kariba i norveških fjordova, ističe Darko Mikulandra, te upozorava da bi trebalo zaštititi Jadran od invazije stranih »cruisera« / Ulaskom u EU, Hrvatska će zaštititi svoju flotu drvenih brodova za krstarenja, jer ona je najatraktivniji dio naše ploveće turističke ponude</p>
<p>Najunosniji dio svjetske turističke industrije su kružna putovanja brodovima, a u svijetu ima oko 400 »plovećih hotela«, koji su samo prošle godine prevezli skoro 14 milijuna putnika, ostvarivši pritom prihod viši od 20 milijardi dolara. </p>
<p>Domaćoj javnosti malo je poznato da je prije četrdesetak godina Hrvatska bila među prvim zemljama na Sredozemlju koja je imala brodove za kružna putovanja, odnosno »cruisere« - »Istru«, »Dalmaciju«, a nešto kasnije i »Adrianu«, koji su u sastavu Jadrolinije krstarili ne samo po Jadranu i Sredozemlju nego i po Karibima i norveškim fjordovima. No početkom devedesetih tvrtka »Jadrolinija Cruising« je ugašena, a brodovi su prodani strancima kojima sada donose dobit.</p>
<p>Brod »Dalmacija« ponovo je pod hrvatskom zastavom, jer ga je prije dvije godine kupila »Uljanik plovidba«, a u lipnju prešao je u ruke »Autotransa«, i plovit će u sastavu njihove tvrtke »Adriatic Cruises«. Prema riječima direktora tog novog riječkog brodara Tedija Čandrlića, »Dalmacija« je sada na vezu u Puli, na krstarenja će krenuti u ožujku 2007., a u međuvremenu će biti napravljen remont. Brod je sagrađen 1965. u Puli, dugačak je 117 metara i širok 17, prima 300 putnika u 140 kabina, a rekonstruiran je 1999. Čandrlić naglašava da će »Dalmacija« krstariti Jadranom u međunarodnoj plovidbi do naših do crnogorskih i albanskih luka. </p>
<p>Pod hrvatskom zastavom trebao bi zaploviti i »cruiser« »Darli« u vlasništvu riječke tvrtke »Dami«, kupljen prije dvije godine u Norveškoj. Kako nam je rekao vlasnik »Darlija« Darko Mikulandra, brod je dugačak 56 metara, može primiti 82 putnika u oko 40 vrlo komfornih kabina. </p>
<p>»Darli« je temeljito rekonstruiran u Rijeci i prilagođen za krstarenja. Krstarit će od Rijeke do Dubrovnika, a Mikulandra napominje da se na Jadranu može krstariti i deset mjeseci godišnje. Mikulandra kaže da je Jadran trenutačno treća zona krstarenja na svijetu, nakon Kariba i norveških fjordova. On upozorava da bi Hrvatska trebala pažljivo zaštititi svoje more od invazije stranih »cruisera«, odnosno sačuvati ga za brodove za krstarenja pod domaćom zastavom. </p>
<p>S tim se slažu i turistički radnici, koji smatraju da će moćni svjetski brodari za kružna putovanja vrlo brzo potrošiti Jadran kao zanimljivu destinaciju.</p>
<p> Darko Mikulandra upozorava da velike tvrtke za kružna putovanja turiste privlače na krstarenja Jadranom nudeći im prije svega posjet Dubrovniku. </p>
<p>Besplatnim korištenjem našeg najvećeg turističkog branda oni ostvaruju ogromnu zaradu, te stoga mnogi turistički radnici smatraju da bi tu najezdu »cruisera« na hrvatsko more trebalo mnogo više naplatiti no što to činimo. Naime, smatra i Mikulandra, stranim »cruiserima« trebalo bi ograničiti pristup u naše more kako bi ono i dalje ostalo zanimljivo za krstarenja, a ne da nas velike 'cruising' tvrtke »potroše«, a to bi značilo pad zanimanja za naše more i obalu. </p>
<p>Hrvatska ima oko 170 jedrenjaka za krstarenja, kapaciteta od 12 do 40 putnika, koji se u sve većem broju preuređuju da bi gosti imali željeni konfor. Ulaskom u EU, Hrvatska treba zaštititi tu svoju flotu drvenih brodova za višednevna krstarenja, jer ona je odavno postala najatraktivniji dio naše ploveće turističke ponude. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kupci ne znaju koliko ih zakon dobro štiti </p>
<p>U Zakonu o zaštiti potrošača stoji da bi vraćeni novac trebao biti uvećan i za zatezne kamate</p>
<p>Svaki hrvatski potrošač barem je jednom u životu reklamirao kupljeni proizvod. I požalio. Poučeni svaki svojim iskustvom, građani dobro znaju da je reklamacija posljednji korak koji se poduzima ako se kupi neispravan proizvod. Manji nedostaci se zanemaruju, veći se samostalno uklanjaju, a proizvod se reklamira samo ako uopće ne pokazuje znakove života.</p>
<p>Ilija Rkman, predsjednik udruge za zaštitu potrošača »Potrošač«, potvrdio je da građani nerado reklamiraju proizvode. Prepričao je slučaj građanina koji se žalio da mu automobil troši dvostruko više od navedenog u deklaraciji, da bi mu u autosalonu odbrusili da - ne zna voziti.</p>
<p>Prema Rkmanu, rješenje problema vrlo je jednostavno: edukacija. Naime, potrošači su vrlo dobro zaštićeni zakonima i propisima samo oni to ne znaju. Ne znaju, primjerice, da u Zakonu o obveznim odnosima piše da kupac neispravnog proizvoda od prodavatelja može zahtijevati ne samo uklanjanje nedostatka nego i zamjenu za novi proizvod, pa i povrat novca. U Zakonu o zaštiti potrošača piše da bi taj vraćen novac trebao biti uvećan i za zatezne kamate.</p>
<p>»Sve piše u zakonima samo ih se nitko ne pridržava - ni kupci niti prodavači«, pojasnio je Rkman. Kaže da trenutačno reklamacija proizvoda ovisi isključivo o politici trgovine.</p>
<p>Provedbu spomenutih zakona provjerava Državni inspektorat. Kruno Kovačević, glavni inspektor, objasnio je da su odnosi između trgovca i potrošača utvrđeni ugovorom koji potpišu. </p>
<p>»Za sve odnose koji nisu određeni ugovorom primjenjuju se Zakon o obveznim odnosima i Zakon o zaštiti potrošača«, govori Kovačević. Kaže da je trgovac stoga dužan kupcu ispuniti i odredbe iz ugovora i one iz zakona.</p>
<p>Rkman je upozorio i na činjenicu da u Hrvatskoj potrošač mora imati povod za reklamaciju, dok u Americi bez ikakva objašnjenja može vratiti robu i uzeti natrag novac.</p>
<p> Kaže da će se ulaskom Hrvatske u EU i to promijeniti. </p>
<p>Kazne od 3000 do 50.000 kuna</p>
<p>U Zakonu o zaštiti potrošača, među ostalim, piše da će novčanom kaznom u iznosu od 3000 do 50.000 kuna za prekršaj biti kažnjen trgovac ako:</p>
<p>- jasno ne istakne uvjete prodaje,</p>
<p>- ističe cijenu koja nije konačna za potrošača,</p>
<p>- cijenu ukrasnog papira i dodatnih ukrasa ne istakne vidljivo i jasno,</p>
<p>- potrošaču ne omogući provjeru kakvoće i količine kupljenog proizvoda,</p>
<p>- na zahtjev potrošača ne zadrži ambalažu prodanog proizvoda. </p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Uživaju u ljepoti, a ne žele platiti</p>
<p>Ulaznica u NP iznosi 80 kuna, a kupi li se na jednom od 40 prodajnih mjesta u marinama i agencijama duž obale, cijena je 40, odnosno 50 kuna</p>
<p>Od početka nautičke sezone, na području Nacionalnog parka Kornati naplaćeno je samo oko 15.000 ulaznica, iako je posjećenost parku nedvojbeno bila znatno veća. I ta slaba naplata bolja je od lanjske, ali još nedovoljna u odnosu na potrebe.</p>
<p>»Osnovni problem je taj, što nemamo ovlasti zaustavljati brodove u plovidbi i naplaćivati ulaznice, već nautičare čekamo na sidrištu ili vezu. Kad posjetitelj ne želi platiti ulaznicu, ne možemo mu ništa, osobito kad je stranac. Ima slučajeva da domaćini svojim starim gostima preporučuju upravo ovakvo ponašanje, a mi smo nemoćni«, kazao je Vjesniku Branko Kereta, ravnatelj Uprave NP Kornati.</p>
<p>Ulaznica u park iznosi 80 kuna, a kupi li se na jednom od 40 prodajnih mjesta u marinama i agencijama duž obale, cijena je 40, odnosno 50 kuna. Sedmogodišnji spor između Uprave NP-a i ACI-ja, koji u granicama parka ima marinu na otoku Piškeri, a izvan parka na otoku Žutu, ostavlja duboke štetne tragove u naplati. Uprava ACI-ja ne dopušta prodaju ulaznica za park na svojim recepcijama, a svi pokušaji da se to promjeni nisu uspjeli. Prije tjedan dana, na Kornatima su se ponovno sastali čelnici tih ustanova, pa se ponovno dogovorili da se problem riješi: dogovorili su se da će se dogovoriti!</p>
<p>»Uprava parka traži da ACI naplaćuje ulaznice nautičarima koji odsjednu u marini, uz rabat od 10 posto, a mi bismo njima po cjeniku odvozili smeće iz dviju njihovih marina na Kornatima. Taj prijedlog je star već dvije godine, ali ga ranije ACI nije prihvatio. Sad se nadamo da je napokon došlo vrijeme za dogovor«, kaže Kereta. ACI-jeve marine na Kornatima već više od godine rade, iako nisu dobile produženje koncesije. Nisu zatraženi ni propisani uvjeti zaštite prirode, što ACI mora imati kako bi mogao raditi u parku.</p>
<p>Osim s naplatom ulaznica, Uprava NP-a bezuspješno se godinama bori s brodarima koji na kornatsko otočje dovoze tisuće posjetitelja. Većina brodara odbija platiti naknadu za obavljanje gospodarske djelatnosti. Brodari s odobrenjem i oni bez njega lani su imali gotovo izjednjačen broj prijavljenih gostiju, što je zapravo poražavajuća činjenica. Uvijek jedni te isti brodari odbijaju svesti svoju djelatnost u zakonske okvire, a posebice se to odnosi na brodare sa zadarskog područja, doznaje Vjesnik od Kerete.</p>
<p>Odobrenje podrazumijeva i nižu cijenu ulaznice, samo 40 kuna s PDV-om, a i ta se svota plaća u roku desetak dana, ne odmah. Ni to, očito, nije dovoljno primaljivo za zakonsko poslovanje, jer je nezakonito još unosnije. »Nijedan nacionalni park u zemlji ne nudi olakšice kao mi«, zaključuje Kereta. Velik otpor pružaju i ugostitelji, kojih je dvadesetak, a samo ih dvojica-trojica plaćaju naknadu parku za gospodarsku djelatnost. Neuredno poslovanje zvrši na sudu, ali ti procesi znaju potrajati.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Koalicijska vlada bila je katastrofalna</p>
<p>Predložit ćemo da se ponovi revizija privatizacije, a gdje se otkriju nezakonitosti sankcionirati preuzimanjem dijela vlasništva dionica i prebacivanjem u zdravstveni i mirovinski fond</p>
<p>S Davorom Šternom, koji će u četvrtak i službeno postati član HSLS-a, razgovarali smo u Dubrovniku, uoči njegova formalnog učlanjenja u stranku. Za Vjesnik govori što očekuje od HSLS-a, te kakva rješenja nudi za »uspavano« gospodarstvo.</p>
<p>• Što donosite HSLS-u i što od stranke očekujete?</p>
<p>- Od HSLS-a očekujem da u njemu nađem skupinu istomišljenika koji će se složiti s nekim od mojih stavova i ideja. Cilj mi je u okviru takve političke stranke pomoći da pokrenemo Hrvatsku da ide brže i bolje naprijed.</p>
<p>• Vaš ulazak u HSLS povezan je ponajviše s gospodarskim programom. O čemu je riječ?</p>
<p>- Osnovica tog programa jest da se ne počinje od predviđanja stopa ekonomskog rasta, nego se ide na konkretne akcije po pojedinim lošim i bolnim točkama hrvatskoga gospodarstva. Realizacijom tih programa, a time rješavanjem konkretnih problema, doći će i do veće stope rasta a hoće li to biti četiri ili šest posto u ovom trenutku neozbiljno je prognozirati.</p>
<p>• Kako mislite riješiti pitanje dosadašnje privatizacije?</p>
<p>- Konkretno, ima nekoliko stvari koje bi riješili na »revolucionaran« način, a među njima je i dosadašnja privatizacija. Pitanje privatizacije u Hrvata je »kamen« za koji svi obećavaju da će ga riješiti, a nitko nije ništa dosad napravio jer je jednostavno nemoguće poništiti pretvorbu. Predložit ćemo da se ponovi revizija privatizacije, a gdje se otkriju nezakonitosti da se one sankcioniraju preuzimanjem određenog dijela vlasništva dionica i njihovim prebacivanjem u vlasništvo zdravstvenog i mirovinskog fonda. </p>
<p>Time bi se povećala ukupna aktiva fondova, čime bi se podržao sustav koji svako malo puca po šavovima. To je talijanski model, jer u svakoj zemlji postoje problemi poput naplate poreza ili nedopuštenih i poluzakonitih privatizacija. Time bi se napravila svojevrsna »gospodarska abolicija« kroz koju bi nakon revizije jedno međustranačko tijelo procjenjivalo hoće li neka tvrtka dati pet ili manje posto vlasništva u navedene fondove.</p>
<p>• S iskustvom ministra u dvjema hrvatskim vladama, možete li usporediti uspješnost aktualne vlade u odnosu na onu koalicijsku na čelu s Ivicom Račanom?</p>
<p>- Možda se HSLS-u koji je bio njezin dio neće svidjeti što ću reći, ali je u odnosu na bivšu koalicijsku vladu ova sadašnja bolja. No ne zato što je ova vlada dobra, nego zato što je ona koalicijska bila katastrofalna s obzirom na to da je to bio skup pojedinačnih interesa ne samo stranaka nego i pojedinaca, i kroz nju se mnogo toga provuklo, o čemu se malo toga sada govori. Sadašnja vlada je sigurno bolja, no dosad nije napravljeno dovoljno oštrih rezova u načinu vođenja države, tako da se ponavljaju isti problemi kao i prije, poput primjerice privatizacije. Politika mora izaći iz gospodarstva.</p>
<p>• Velik dio snage Sanaderove vlade ulaže se u ulazak Hrvatske u EU. Hoće li nam, kada postanemo dio Unije, doista biti bolje?</p>
<p>- Nisam protivnik ulaska u EU, no smatram da to nije ključ rješavanja naših problema. Previše ljudi u Hrvatskoj misli da će se ulaskom u EU riješiti svi problemi, a to nije točno. Hrvatska je po mome mišljenju i prije ulaska u EU trebala prihvatiti njezina pravila i primjenjivati ih, bez obzira hoćemo li i kada ući u EU. Hrvatskoj je potreban reinženjering cijele države, a prije svega komprimiranjem zakona koji su sada u velikoj mjeri u neskladu. Efikasnost rada povećala bi se pojednostavljenjem administracije i stavljanjem Vlade pod jedan krov, odnosno u zgradu u kojoj bi se nalazila sva njezina ministarstva, te vraćanju digniteta Saboru koji bi uz zakonodavnu funkciju trebao biti pravi kontrolni mehanizam rada Vlade. Ulaskom u EU dobit ćemo mnogo povlastica, no prihvatit ćemo i mnogo velikih obveza. Kroz pregovore moramo izvući maksimalnu dobit za Hrvatsku od ulaska u Uniju, pri čemu vrijeme ulaska nije važno.</p>
<p>• Bi li pozitivne pomake uspješnije napravila tehno-menadžerska ili politička vlada?</p>
<p>- Uvijek sam bio pristaša tehno-menadžerske vlade, iako je taj izraz bio vrlo nepopularan ne samo tijekom komunizma nego i kod protivnika vlade Nikice Valentića. No i koalicijska Račanova vlada bila je tehno-menadžerska, ali nije vođena dovoljno čvrsto, pa su pojedinačni interesi prevladali nad općima. No tehno-menadžerstvo pozitivan je proces u kojem ljudi koji su svoju sposobnost dokazali vođenjem tvrtki ili resursa ulažu sve svoje znanje, energiju i želju za boljitkom na jednom mjestu s kojeg se kreira politički, gospodarski i ostali život jedne države.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kapitalni projekti </p>
<p>MARINA TENŽERA</p>
<p>Svjetski vrijedan Arheološki muzej Narona u Vidu kraj Metkovića što će krajem godine trajno udomiti najznačajniju skupinu rimskih carskih skulptura iz 1. stoljeća (senzacionalno otkriće hrama Augusteum Narone dr. Emilia Marina iz 1995. godine), a čiju dovršenu suvremenu muzejsku zgradu po projektu arhitekta Gorana Rake je svečano javnosti predstavio ministar kulture mr. Božo Biškupić u utorak 1. kolovoza – pokazatelj je zahuktalih aktivnosti države oko kapitalnih projekata kulture.</p>
<p>Činjenice, kao što bi rekli američki novinari, govore same za sebe. Pred ulaskom Hrvatske u europsku obitelj, Ministarstvo kulture gradi muzeje koji će bez sumnje postati izvanredno atraktivna kulturno turistička odredišta. </p>
<p>Dakle, zahvaljujući vrlo promišljenoj strategiji razvoja muzejske djelatnosti, u Hrvatskoj su u izgradnji atraktivni Muzej pračovjeka u Hušnjakovu (Krapina) u obliku pužnice, a u pripremi je i izgradnja Muzeja za podvodnu arheologiju u Zadru, koji će uz već postojeći Centar za podvodnu arheologiju skupljati informacije o istraživanjima i predstaviti arheološku baštinu. </p>
<p>Osnovan je i Arheološki muzej u Osijeku koji će predstaviti drevno slavonsko blago kao i Muzej antičkog stakla u Zadru za kojega uopće ne treba sumnjati da će biti - senzacionalan.</p>
<p> Prošle je godine otvoren prekrasni Muzej sakralne umjetnosti u Trogiru. U tijeku su pripreme za osnivanje muzeja Domovinskoga rata, Muzeja Marka Pola na Korčuli, Muzeja hrvatskog iseljeništva, Muzeja sakralne umjetnosti u Splitu kao i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci koji će u starim industrijskim zdanjima Rikarda Benčića ugostiti remek djela moderne i suvremene umjetnosti.</p>
<p> Dakako, na Bundeku u Novom Zagrebu zahuktala je gradnja najvažnijeg hrvatskog Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) na kojega se čekalo više od trideset godina. U tom će zdanju, nalik na meandar, po projektu arhitekta Igora Franića biti smještena kapitalna djela hrvatske i svjetske suvremene umjetnosti skupljana pola stoljeća. </p>
<p>Oba muzeja u Zagrebu i Rijeci trebala bi postati važnim srednjoeuropskim zdanjima koja će privlačiti europske »kulturne nomade«, ugostiti strane izložbe i predstaviti nacionalno likovno blago.</p>
<p> U vrlo povoljnom globalnom medijskom otkriću Hrvatske kao zemlje osobitih prirodnih i kulturnih ljepota ovakva strategija razvoja Ministarstva kulture nije mogla biti bolja za budućnost hrvatske kulture i muzejske djelatnosti koja je danas u svijetu jedan od najvažnijih turističkih izvora prihoda. I u Parizu i Beču i Londonu, pa zašto ne i u Hrvatskoj?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zločini i arhivi</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Upravo pred jedanaestu obljetnicu pada srpske paradžave »Krajine« Vjesnik je aktualizirao pitanje postupaka koji su vođeni pred sudovima te »države«. Naime, u Novom Sadu je podignuta optužnica protiv osoba za koje se sumnja da su u veljači 1992. godine u okupiranom Vukovaru iz koristoljublja ubili četveročlanu hrvatsku obitelj. Nije jasno zašto se tek sada novosadsko tužiteljstvo sjetilo pozabaviti zločinom od prije 15 godina, a također se ne može u potpunosti razumjeti zbog čega hrvatsko pravosuđe do današnjeg dana za taj zločin nije znalo.</p>
<p>Ipak vijest ohrabruje i potvrđuje uzrečicu po kojoj je pravda spora, ali dostižna. Činjenica da arhivi »krajiških« sudova postoje obećava da će pravdi biti privedeni i počinitelji sličnih zločina. Isto tako Vjesnikova bi priča trebala potaknuti naše pravosuđe da se založi kod srbijanskih vlasti da se vrate spisi odnosno čitavi arhivi koji su iz sudova na okupiranom području nakon oslobođenja prebačeni u Srbiju. Da zločinci odgovaraju tamo gdje su činili zlo.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kuba i »Dan X« </p>
<p>Bushova administracija već je oformila Komisiju za pomoć slobodnoj Kubi </p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>S obzirom da je zdravstveno stanje Fidela Castra državna tajna o tome ne vrijedi špekulirati. Ipak, onog trenutka kada on umre Amerikanci će aktivirati plan nazvan »Dan X«. Još 2003. godine Bushova administracija oformila je Komisiju za pomoć slobodnoj Kubi. Čim Castro fizički ode, prvih 80 milijuna dolara upumpava se izravno kubanskoj oporbi. Tu se ne misi na 600.000 kubanskih emigranata u SAD-u, nego na otočne Kubance. CIA procjenjuje da trećina ljudi na Kubi ne podržava Castra. Oni će stoga dobiti punu američku pomoć uključujući i stručnu podršku CIA-inih aktivista na terenu (bude se iz faze »spavanja«). Istodobno, procjenjuje CIA, 25 posto Kubanaca vjerni su pristaše režima. Oni su spremni i dalje okupljati se oko revolucionarne zastave braniti »fidelizam« svim sredstvima.</p>
<p>CIA-u operativno ne zanimaju oni koji će umjesto »Živio Castro« odmah početi vikati suprotno. Njoj u tranzicijskom razdoblju ne trebaju ulični bukači nego autentični kubanski disidenti koji su ostali na Kubi i koji su najbolje godine života proveli po zatvorima i logorima za preodgajanje. Prednost imaju otpadnici iz samog Castrovog režima jer oni poznaju strukturu sustava i znaju komunicirati s masama.</p>
<p>Naime, u cijeloj priči oko budućnosti Kube nakon Castra ključno je 50 posto Kubanaca (skoro 6 milijuna ljudi) koji šute i čekaju. To ne znači da će svi u toj populaciji jednodušno i raširenih ruku dočekati povratak Amerikanaca i odbjeglih rođaka s Floride (željnih osvete i visokih položaja u vlasti). Mnogi pamte što je bila Kuba prije Fidela: banana-republika u kojoj zapravo nije vladao korumpirani proamerički režim nego gangsterski klanovi iz Las Vegasa, Miami Beacha, Chicaga i New Yorka. Ponovno pasti u ralje američke vulgarne kulture bilo bi u 21. stoljeću pogubnije nego ranije. Stoga se može ustvrditi da će ovog puta američke vlasti biti opreznije i pažljivije. Jer, Castro više nije Fidel nego Raul. </p>
<p>Mlađi brat teško bolesnog kubanskog predsjednika sasvim je solidan tehnolog moći. Raul Castro zna da moć na Kubi izlazi iz puščanih cijevi. Kubanske oružane snage su u proteklim godinama temeljito »pročišćene« pripremajući se za famozni »Dan X«. Raul Castro računa na 50.000 najlojalnijih vojnika i 20.000 pripadnika tajne policije koji će ubuduće brinuti jedino o redu i miru u zemlji. Kada se pridoda i pričuva, Fidelov brat ima na raspolaganju 100.000 ljudi spremnih umrijeti za revoluciju.</p>
<p>Iako je opće mišljenje da je Raul Castro ideološki žešći od Fidela razlike postoje. Mlađi partijski kadrovi žele kopirati kineski model: u gospodarstvu širok manevarski prostor s elementima kapitalističke prakse, a u politici mekanija vladavina bez pravog višestranačja. Premda vojnik, Raul Castro je pragmatičniji i skloniji privrednim reformama nego njegov stariji brat koji o tome nije htio čuti niti riječi. Dio starijeg vojnog kadra koji je u prošlom stoljeću pod Raulom ratovao u Angoli, Mozambiku i Etiopiji, te sada uživa brojne povlastice i visok društveni status, također podržava promjenu pravca, tvrdeći da više nije vrijeme niti za avanturu, niti za ideološku tvrdoglavost. U režimu su još za života Fidela Castra polako stvorene dvije struje: »fidelisti« i »raulisti«. Prvi će se sigurno prikloniti »raulistima« kada Fidel fizički ode. A to znači da će na Kubi prijenos vlasti biti očekivan, brz i lak, a tranzicija vjerojatno duga i bolna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nitko ne zna u komu čuči genij </p>
<p>Zašto ne razmišljamo da i među djecom branitelja ima izvrsnosti koja će doći do izražaja malo kasnije, ili će otpasti, kao i ostali koji neće zadovoljiti na studiju. Zašto im ne dati priliku, koja nije privilegij nego obveza društva</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Tko bi mislio da će siromašni lički dječačić, Nikola Tesla, postati genij. Jednako tako i mali dječak iz Otavica kad je pasao ovce, Ivan Meštrović, ili onaj iz podravskih Hlebina, Ivan Generalić. Svi su oni iznenadili sve koji su ih poznavali, a i one koji ih nisu poznavali. Einstein je, kažu, bio loš iz matematike itd.</p>
<p>Kad danas pratim polemike u vezi tobožnjih privilegija kod upisa djece branitelja, sjećam se školske godine 1953/'54. kad nas se više od tisuću prijavilo za upis na medicinu. Budući da se primalo samo 250 kandidata, polagali smo eliminacijski prijamni ispit i ja sam bio među onima koji su ga položili. Nezadovoljstvo je bilo veliko i tada je Moša Pijade, član Politbiroa KPJ-u i jedan od najbližih Titovih suradnika, jednostavno naredio da se moraju upisati svi, a ne samo oni koji su položili prijamni ispit. </p>
<p>I naravno, tako je bilo unatoč tomu što Medicinski fakultet nije bio u mogućnosti kadrovski, prostorno i vremenski podnijeti toliko opterećenje. Dakle, uz izvrsnost upisala se i masa prosječnih i ispodprosječnih studenata. Prva godina studija bila je selekcija, nova utakmica. Tko je gubio prvu godinu, gubio je pravo na ponovni upis. Na drugu godinu nas je prešlo nešto malo više od 250, ali među nama je sad bilo, iako malo, i onih koji nisu bili zadovoljili na prijamnom ispitu. Pouzdano mogu svjedočiti da u toj utakmici nije bio privilegiran ili označen bilo čime onaj koji je prijamni ispit položio. Selekcija je bila stvarno objektivna.</p>
<p>Ovim uvodom želim kazati da sada kao umirovljeni sveučilišni profesor, kad ne moram misliti na svoj reizbor, mogu objektivnije iznijeti što mislim o sadašnjoj žustroj raspravi u vezi upisa djece branitelja na izabrane fakultete s potporom. Sveučilište uvijek gleda na svoje mogućnosti glede ostvarenja programa izvrsnosti, a to, naravno, teže postiže većim brojem studenata. Mnogi u društvu ističu da im je dosta bilo kakvih privilegija koje su trpjeli u jednoumlju. Djetetom »palog borca« tretiralo se i čovjeka s pedeset godina i to je stvorilo alergijsku reakciju na bilo što slično. Ima i roditelja koji su svoje sinove skrivali po Austriji, Njemačkoj, Italiji itd. za vrijeme Domovinskog rata, pa kako se i mnogi od njih ne mogu upisati jer nisu kvalitetni, galame na »privilegije« djeci branitelja, ne bi li kroz tu galamu progurali i svoju djecu. I to je ljudski i razumljivo.</p>
<p>No, ono što nije ljudski i nije razumljivo jest to što se djeca branitelja, ni kriva ni dužna, proskribiraju, i daje im se biljeg profitera. Vrlo smo brzo zaboravili, a nekima to nije ni poznato, niti imaju u sebi osjećaj da to razumiju, kako je to kad su u ona tmurna praskozorja odlazili očevi te djece braniti dom i Domovinu. Djeca nisu kamenje da nisu osjetili neizvjesnost i strah i ona su bila oštećena emotivno, materijalno i društveno kroz dugo razdoblje rata i poraća. A što je s onima koji oca nisu dočekali, ili mu još traže kosti? Što je s onima kojima se otac vratio u kolicima, na štakama i sl? Kakvo su djetinjstvo i kakav razvitak imala ta djeca onih očeva koji su stvorili našu državu? Nepravedno ih je stavljati u usporedbu s onom populacijom djece koja rat nisu ni osjetila i koja su imala sve za svoj razvitak. Nitko se ne zalaže da zbog posljedica rata zanemarimo rat za izvrsnost naših studenata, stručnjaka ili znanstvenika, ali zašto ne razmišljamo kako i među djecom branitelja sigurno ima te izvrsnosti koja će doći do izražaja malo kasnije, ili će otpasti, kao i ostali koji neće zadovoljiti na studiju. Zašto im ne dati priliku koja nije privilegij nego obveza društva da razumije kako će kasnije posijana pšenica kasnije i roditi? A tko može jamčiti koji će klas biti bolji, a koji lošiji? </p>
<p>Fakultete razumijem jer sam svjestan što znači pretrpanost učionica, što znači Bolonjski proces, koji ne trpi izostanke s nastave i što to znači za obveze nastavnika, koji ni pod koju cijenu neće podbaciti, a to znači crnčenje u pravom smislu te riječi.</p>
<p>Pravedna selekcija učinit će tijekove normalnijima, ali je sigurno da će i jedan dio sada nepravedno označene djece ostati među izvrsnima. Pa zašto im onda ne dati priliku uz potporu zbog onog što su izgubili u odnosu na druge! Najgore je i to treba zaustaviti, etiketiranje te djece i pogoršani odnos prema njima. Ustavni sud je pokazao svu svoju pamet i nije se upustio u presudu što je ustavno, a što neustavno u tom pitanju. Njihovi su očevi omogućili ovaj Ustav, a piše li sve u njemu piše druga je stvar. Budimo razumni, pošteni i pravedni. To piše u svakom Ustavu. </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor i doktor znanosti</p>
<p> u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Mladi svećenici pred višestrukim opasnostima </p>
<p>Od mladih svećenika javnost očekuje svježinu, toliko potrebnu Crkvi, ali s dozom neizvjesnosti i bojazan neće li se oni brzo uklopiti u već ustajale modele razmišljanja i djelovanja u Crkvi koji očito više ne zadovoljavaju šire slojeve ljudi</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ</p>
<p>Srpanj i kolovoz mjeseci su mladomisničkih slavlja novozaređenih svećenika, kojima je Katolička crkva u Hrvatskoj, Bogu hvala, bogatija na ponos Crkvi i narodu kojima će služiti. Vrijedna je pozornosti doživotna odluka u duhovnome se pozivu posvetiti Kristovoj službi, to više u vremenu kad je čovjek odlučio posve raskinuti s religijom i vjerom, kad mu pogled u onostrano zamagljuje prevelika briga oko isključivo ovozemne stvarnosti. U vremenu kad se svijest i duh ovodobna čovjeka načelno, ali i stvarno, odvojio od kršćanskih izvora, tim više i tek zaređeni svećenici bit će izloženi sve većim izazovima u obavljanju svoje službe. Prevladavajući i razarajući društveni mentalitet materijalizma, hedonizma i samodostatnosti, kojemu su ponekad skloni i nesavršeni članovi Kristove Crkve, bacio je u drugi plan ljudske, duhovne i etičke vrednote. Sve se mjeri očima zarade, užitka i sebičnosti. </p>
<p>Ipak, Katolička crkva rješenje problema nipošto ne vidi u zatvaranju ili bježanju od konkretne stvarnosti, ma kako se gdjegod doimalo da su se i predvodnici Kristova stada pomirili s takvim općim mentalitetom i ponašanjem većine. No, ići »linijom manjega otpora« značilo bi iznevjeriti Kristov primjer ostavljen Crkvi kao putokaz. Od mladih svećenika javnost s pravom očekuje svježinu, toliko potrebnu Crkvi, ali s dozom neizvjesnosti i bojazan neće li se oni brzo uklopiti u već ustajale modele razmišljanja i djelovanja u Crkvi koji očito više ne zadovoljavaju šire slojeve ljudi. U novim, »suvremenim« oblicima života, u kojima se čovjek pokušava osloboditi svake navezanosti na postavljene autoritete, pa i one religiozne, s ciljem posjedovanja potpune slobode, od iznimne je važnosti ponuditi čovjeku pravi i istinski izlaz iz okova kojima se je sam dao okovati.</p>
<p>Vrlo važnim se čini pitanje hoće li se novozaređeni službenici Crkve moći othrvati vidljivoj, a pogubnoj slici našega društva, koja donekle »nagriza« i Crkvu u kojoj su poslani djelovati? Jer mladi su svećenici višestruko u opasnosti pokleknuti pred današnjim izazovima. Prvo, za svećenički život u materijalističkome i hedonističkome svijetu poprilično su neiskusni; drugo, takva sredina pogoduje gušenju senzibiliteta za duhovnu stvarnost, pa će im kako nastup tako i življenje biti otežani. Jer - složit ćete se - nije ni ljudski ni moralno uz obijesno vozilo ili bogati stol moralizirati ili propovijedati socijalnu pravdu, u okruženju u kojemu većina populacije ne živi »na visokoj nozi«. </p>
<p>Takvim okolnostima i okruženju novozaređeni će se službenici Crkve uspješno moći suprotstaviti tek osobnim životnim primjerom nenavezanosti na okove ovoga svijeta i mentaliteta, bez čega nije moguća potpuna predanost pozivu, a time ni autentičan život.</p>
<p>Autor je profesor rimokatoličkoga vjeronauka</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Osjećaju da trebaju pomoći</p>
<p>Neki dan sam putovao avionom za Split. Budući da teško hodam sa štakom, a imao sam i prtljagu, na ulazu u aerodromsku zgradu djelatnik aerodroma ponudio mi je pomoć. I ne samo da nisam trebao čekati i proći formalnosti, već mi je osigurao aerodromski automobil koji me je dovezao do aviona. U Splitu se ponovila ista procedura. Nakon silaska iz aviona, opet su se našli aerodromski djelatnici koji su organizirali automobil kojim sam se dovezao izravno do autobusa za Split. Ma koliko me razveselila ta pažnja koja je podsjećala na državni protokol, htio bih istaknuti nešto drugo.</p>
<p>Tijekom tih zbivanja imao sam osjećaj da ti djelatnici to ne rade zato jer je to u opisu njihova radnog mjesta, već da kao ljudi osjećaju da trebaju pružiti pomoć nekome kome je potrebna. Europa nam u mnogo čemu mora biti uzor, no možda u nas ipak postoje neke stvari u koje se mogu ugledati naši europski prijatelji.</p>
<p>TUGOMIR ŠURINA, ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kako uspostaviti trajni mir</p>
<p>Svjedoci smo nove krize na Bliskom istoku. Opet se puca, ljudi, većinom civili, ginu, cijena nafte raste, kraja se ne vidi. Vjerojatno će se pod međunarodnim pritiskom sve pomalo smiriti, ali ne zadugo. Ujedinjeni narodi bi se trebali vrlo ozbiljno angažirati da se napokon uspostavi trajni mir na Bliskom istoku, na opće zadovoljstvo Izraelaca i Palestinaca. Osnovna pretpostavka takvoga trajnog mira dvije su potpuno slobodne i nezavisne države, Izrael i Palestina. Od rijeke Jordana treba povući crtu do Sredozemnog mora i na njoj uspostaviti strogo kontroliranu granicu. Sve sjeverno od te crte je suverena država Palestina, a južno je suverena država Izrael. Središnji dio Jeruzalema, gdje su sveta mjesta triju religija, treba biti posebno eksteritorijalno područje pod trajnom upravom židova, muslimana i kršćana. </p>
<p>Vjerojatno ni Izraelci ni Palestinci (pogotovo ne hamasovci, hesbolahovci i sl.) ne bi htjeli ni čuti za gore opisanu podjelu, ali bi pod međunarodnim pritiskom i uz odgovarajuće financijske stimulacije ipak pristali na takvo ili neko slično rješenje.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Ponovno se posuđuje »Sjever i jug«</p>
<p>Knjižnice u Zagrebu svojim su korisnicima izašle u susret pa posuđene knjige mogu zadržati tijekom ljeta, a mogu ih posuditi neograničen broj, a što sve ljeti Zagrepčani čitaju ispričala je Zdenka Sviben voditeljica informativno posudbenog odjela Gradske knjižnice. </p>
<p>»Ljeti se više posuđuje beletristika, no veliko je zanimanje i za svu literaturu koja je u medijima na bilo koji način izazvala određenu pozornost, kao na primjer Da Vincijev kod, za koji još uvijek čitatelji pokazuju iznimno zanimanje«, kaže Zdenka Sviben. Napominje da je tešk napraviti neke top liste najpopularniji knjiga jer njhovo čitanje ovisi o nizu faktora.</p>
<p> »Nekih knjiga imamo više primjeraka, a kod nekih je presudan i autor, no čitanost knjiga ovisi i o dobnim skupinama koje ih posuđuju, a u našim knjižnicama čak 60% čine studenti« istaknula je Zdenka Sviben.</p>
<p>Iako neke knjige padnu u zaborav, za njihov povratak na liste najčitanijih zaduženi su upravo mediji. »Kada se prije par godina reprizirala serija Ptice umiru pjevajući, svi su ponovno tražili upravo tu knjigu, a danas je jedna od traženijih knjiga »Sjever i jug«, jer se trenutno ta serija ponovno prikazuje«, kaže Zdenka Sviben. Ističe da su u njihovoj knjižnici osim filmova vrlo traženi i CD-i sa tečajevima stranih jezika, a velik interes korisnici su pokazali i za filmske klasike koji se također mogu posuditi u njihovoj knjižnici. Među naslovima najtraženijih knjiga, osim Da Vincijeve koda, našla su se i Sjećanja jedne gejše, a kako kaže , Zdenka Sviben, tražena je i sve literatura o alternativi. Beletristika se najviše posuđuje i u knjižnici Medveščak, a kao kaže Jelena Čale iz te knjižnice, puno je manji interes za stručnu i ispitnu literaturu.</p>
<p>Da je ljeti nešto traženija »lagana literatura«, potvrdila nam je i Borka Radosavljević koju smo zatekli u knjižnici na Krvavom mostu. »Redovito posuđujem knjige, no moram priznati da je ljeto ipak rezervirano za ljubavne romane «, rekla je Borka Radosavljević. Lagane romane voli za vrijeme ljetnih praznika čitati i Nikola Štefanec. »Ovoga ljeta pročitati ću sve nastavke Harry Pottera koje do sad nisam stigao «, kaže Nikola Štefanec. No, postoje i redoviti korisnici knjižnica čiji afiniteti ne ovise o vremenu. »Nisam, sezonac i redovito posuđujem knjige koje najviše volim čitati , a to su SF romani«, rekao je Roman Timko. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Stanari ne znaju svoja prava </p>
<p>Upravitelj zgrade nije u mogućnosti razgovarati sa svakim pojedinim suvlasnikom </p>
<p>Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo Zagrepčani često pitaju o predstavniku suvlasnika stanara. »Građani, koji se tuže na svog predstavnika suvlasnika zgrade, pitaju kako ga mogu smijeniti i traže informacije o tome ne znajući da sami mogu odlučivati o gotovo svim pitanjima«, kaže Marija Sesler, suradnica za Odnose s javnošću i reklamacije u Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu.</p>
<p>Predstavnik suvlasnika je osoba koja povezuje upravitelja i suvlasnika zgrade, odnosno najčešće GSKG i stanare. Razlog tome je činjenica što upravitelj zgrade nije u mogućnosti razgovarati sa svakim suvlasnikom. »U manjim zgradama to bi možda bilo moguće, ali u onima s više stanova, poput Mamutice ili Raketa, to nije izvedivo«, kaže suradnica Sesler.</p>
<p>O izboru, smjeni i naknadi za predstavnika, odlučuju samo stanari, a da bi suradnja na relaciji upravitelj-suvlasnici bila što bolja, predstavnik je dužan održavati redovite godišnje sastanke suvlasnika, upoznati ih sa stanjem zgrade, potrebnim radovima na njezinom održavanju ili troškovniku za pojedine sanacije. </p>
<p>U GSKG-u napominju da predstavnici često provode samovolju i rade »na svoju ruku«, ali i rješenje toga problema ovisi o suvlasnicima zgrade koji se moraju upoznati sa svojim pravima, obvezama i mogućnostima.</p>
<p>»Kada smo birali predstavnika stanara naše stambene zgrade, nitko se od stanara nije želio prijaviti opravdavajući se drugim obvezama ili dužim izbivanjem iz stana. Na sreću ili nesreću, susjeda koja je u mirovini pristala je obavljati taj posao i već je duže vrijeme predstavnica naše zgrade«, rekla je čitateljica Vjesnika, stanarka zgrade u Španskom. </p>
<p>Uzajamni odnosi suvlasnika utvrđuju se međuvlasničkim ugovorom koji, među ostalim, propisuje imenovanje i honorar predstavnika o, čemu također odlučuju stanari. Smjena je moguća ako se s njom složi većina suvlasnika, čiji suvlasnički dijelovi, odnosno stanovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. U GSKG-u napominju da je bitno ugovorom odrediti iznos naknade za predstavnika, koji ponovo određuju suvlasnici, a ne upravitelj zgrade.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Prometne gužve na Zelenom valu</p>
<p>Brzom kraju radova nadaju se stanari koji danima vješto preskaču rupe i blato</p>
<p>U utorak je na Zelenom valu blizu Mažuranićeva trga, jutarnji pljusak nakratko zaustavio radnike Vodotehnike koji užurbano postavljaju vodovod i plinovod. Automobili su vozili u sporim kolonama jer se zbog radova Vukotinovićevom ulicom vozilo u dva, umjesto uobičajena tri traka. Radnici se nisu obazirali na prometni čep i nervozne vozače, pušili su, gledali u vis i molili da ubrzo prestane kiša.</p>
<p>»Radimo i vikendom samo da sve obavimo na vrijeme«, ispričao je Vjesnikovim reporterima pomoćnik šefa gradilišta Branko Miletić. »Do 10. kolovoza moramo dovesti plin i vodu na Marulićev i Mažuranićev trg, odnosno, Zeleni val do Žerjavićeve. Čim završimo, počinje asfaltiranje raskopanih cesta«.</p>
<p>Tijekom razgovora, Miletiću je nekoliko puta zvonio mobitel. Radnicima je davao upute, a šefu podnosio izvještaj. Kada završe s tim dijelom posla, Vodotehnika će postavljati plinovod i vodovod na Trgu maršala Tita i u Masarykovoj ulici. Za taj posao Vodotehnika ima rok do 20. kolovoza.</p>
<p>Brzom kraju radova nadaju se stanari toga dijela grada, koji danima vješto preskaču rupe i blato, koje se razlilo pločnicima.</p>
<p> Dvoje umirovljenika pažljivo se kretalo ulicom, koja omeđuje Marulićev trg na zapadu, izbjegavajući blatnu kašu. Radnika, koji je bagerom iskopao rov dubok jedan metar, pitali su: »Kad bu' to gotovo? Jedva hodamo!«. Nasmiješio se i odgovorio da daju sve od sebe i, ako ih posluži vrijeme, završiti za tjedan dana. »Budući da stanujem u susjedstvu, ovuda stalno prolazim i nadam se da će radovi biti ubrzo završeni.</p>
<p> Nama pješacima zaista je nezgodno hodati raskopanom ulicom«, požalila se simpatična studentica Maja Stanetić. No, kako kaže, to je mala cijena za buduću bolju opskrbu vodom i plinom.</p>
<p>Ipak, najviše zbog radova trpi promet. Na Zelenom valu, od križanja sa Savskom, do Gundulićeve, nastaju prometni čepovi koji će nestati tek kad završe svi radovi. Vozači moraju biti oprezni jer se, po potrebi, preko vikenda za vožnju zatvaraju dva prometna traka Žerjavićeve pa nastaje još jedno usko prometno grlo. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Obnova nakon 20 godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cimosova zgrada na Staglišću napokon bi se trebala početi preuređivati nakon gotovo 20 godina zapuštenosti. Hypo-Alpe-Adria bank u njezinu obnovu planira uložiti 25 milijuna eura, a projekt je osmislila ekipa arhitektonskog studija 3LHD. Zgrada će, umjesto dosadašnje kocke, izgledati poput osmice i bit će ostakljena. Radovi bi trebali početi u rujnu, a završiti za 16 mjeseci. Svih devet katova imat će površinu od 1300 četvornih metara, a tvrtke će samostalno sastavljati urede. Poslovno-trgovački centar od 2500 četvornih metara, gdje će, osim restorana, biti i poslovno-prodajni prostor, nalazit će se u prizemlju.</p>
<p>Da podsjetimo, Cimosova zgrada je, zbog neriješenih vlasničkih odnosa, već dugo ruglo grada, u koje svraćaju jedino ovisnici. Slovensko poduzeće Cimos international financiralo je 1989. gradnju modernog sjedišta za »citroen« vozila za tržišta bivše države, čijim se raspadom prekidaju sva ulaganja u tu zgradu, što iz projekta povlači izvođača radova Tehniku. Od tada to ogromno zdanje propada, a sada bi napokon trebalo dobiti novo ruho. [M.Pa.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Grad pust, trgovine zatvorene</p>
<p>Zagrepčane će nakon povratka s ljetovanja dočekati preuređeni prodajni prostori </p>
<p>Osim uobičajenih ljetnih sniženja, na izlozima trgovina pojavili su se i natpisi »sniženja zbog preuređenja«. Trgovina poput Top sporta i Sisleya u Ilici, već su zatvorene, a neke će se tek zatvoriti - Terranova u Ilici preuređivat će se mjesec dana, a i Lanteina trgovina Rašica u Ilici također će se uskoro zatvoriti. </p>
<p>»Zatvaramo dućan na neko vrijeme da bismo ga preuredili, a ljeto je najbolje jer nema mnogo ljudi u gradu«, rekla je prodavačica.</p>
<p>Trgovci koriste vrijeme godišnjih odmora, kada je grad prilično pust i nema prometa, za zatvaranje i preurešenje trgovina. Tako će Zagrepčane, nakon povratka s ljetovanja, dočekati preuređene i uljepšane trgovine, koje će ih mamiti više nego prije. </p>
<p>»To nije loš potez! U kolovozu gotovo nema prometa u trgovinama, trgovci ih preuređuju, a građani će ih doći barem pogledati«, rekla je Anamarija Pisković koja je Terranovi kupovala majice. </p>
<p>U toj trgovini već nekoliko dana, zbog velikih sniženja, vladaju poprilične gužve. Majice su snižene s 97 kuna na 30, a one koje su koštale 78 kuna sada se mogu kupiti za samo 25 kuna. U Sachu sniženja iznose 50 i 60 posto. Košulje su s 400 kuna snižene na 200, a traperice s 313 na 125 kuna. U trgovinama Roberto sada sva ljetna obuća košta 79 i 99 kuna. Šimecki također ima sniženja, a većini obuće cijena je snižena za 100 kuna. </p>
<p>Ljetne majice također su snižene i u Tally Wejilu pa se mogu kupiti za 39, 69 i 99 kuna. U Magmi je većina bolje i jeftinije robe već rasprodana. Tako su u Turbo sportu ostale samo skuplje muške i ženske japanke od oko 200 kuna. Onih po 20 kuna više nema jer su rasprodane u nekoliko dana. </p>
<p>U Castello centru, gdje se prodaje roba Naf Nafa, Jackpota i ostalih marki, odjeća je snižena 70 posto, isto kao i u Mangu, gdje je osim ljetne robe, na sniženju i prošlogodišnja zimska kolekcija.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Djeca dobro »potkovana« o životinjama </p>
<p>Posjetitelji zagrebačkog Zoološkog vrta, o životinjama ponešto mogu saznati u natpisima pored kaveza i nastambi ili od edukatora Tomislava Krizmanića, jedinog zoo-edukatora u Hrvatskoj. »Svaki je dan u zoološkom vrtu drugačiji. U proljeće predajem grupama, a osim priprema za predavanja, brinem i o natpisima koji su istaknuti kod kaveza i životinjskih nastambi«, kaže Krizmanić. </p>
<p>On primjećuje da su djeca najbolje informirana o pojedinim vrstama i navikama životinja. »Pogrešna je predodžba da djeca misle kako je »krava ljubičasta«. Ona mnogo znaju, pogotovo o vrstama koje ih zanimaju, poput gmazova«, kaže Tomislav Krizmanić.</p>
<p>Da bi život životinja u zoološkom vrtu bio što kvalitetniji, važno je gdje obitavaju, kaže naš sugovornik »Tapiri, prerijski psi i ćukovi jamari do jeseni će dobiti nove nastambe, a u zoološki vrt stići će nove životinjske vrste, poput kanadskih gusaka«, kaže Krizmanić i ističe da su životinje smještene prema tematskim cjelinama, a za njih se brinu timaritelji, podijeljeni po sektorima. »Životinje, poput majmuna, poznaju ljude koji se brinu o njima i donose im hranu, ali uvijek samo jednu osobu smatraju pravim vođom«, napominje Krizmanić. </p>
<p>I životinje trpe zbog velikih vrućina. »Sve životinje zaštićene su od sunca, a vodu im mijenjamo nekoliko puta na dan «, kaže Krizmanić. Iako su neki europski zoo-vrtovi ovih dana uveli sladoled za životinje, na taj potez se u Zagrebu još nisu odlučili. »Možemo im smrznuti hranu, ali ne smiju sve životinje jesti hladno jer se, kao i ljudi, mogu prehladiti«, kaže Tomislav Krizmanić.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Picula: Grad ne plaća životna osiguranja!</p>
<p>Novac velikogoričkih poreznih obveznika ipak ne ide u privatne džepove, kako su u srijedu objavile jedne dnevne novine, naglasio je na konferenciji za novinare gradonačelnik Tonino Picula demantirajući napise o tome da mu Grad Velika Gorica uplaćuje životno osiguranje u Eurohercu. </p>
<p>Potvrdio je da doduše postoji uplatnica, ali za životna osiguranja pet djelatnika Javne vatrogasne postrojbe. Spomenuti djelatnici plaćaju životno osiguranje u ratama koje im se mjesečno oduzimaju od plaće. Budući da Grad financijski posluje putem riznice, na takav se način obavljaju i slične transakcije. »Odgovorno tvrdim, a dokumenti to i dokazuju, da Grad ne plaća životno osiguranje ni meni ni članovima Poglavarstva«, istakao je Picula i okarakterizirao spomenuti tekst »namjernim i grubim podmetanjem« te najavio tužbu za klevetu. Picula smatra da se izmišljanjem afera pokušavaju prikriti prave činjenice i afere, poput one o potrošnji novca u Požeškoj županiji. </p>
<p>Picula je potvrdio da se djelatnicima gradske uprave, od portira do gradonačelnika, uplaćuje dodatno zdravstveno osiguranje prema ugovoru koji je potpisao bivši HDZ-ov gradonačelnik 2004. [E.S.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Loza puna »korisnih insekata«</p>
<p>Godišnja proizvodnja ovisi o vremenskim prilikama, a doseže do 15 tisuća litara vina </p>
<p>Zelinčani Branko i Nada Čegec prije tri godine su, prvi u Hrvatskoj, počeli proizvoditi ekološko vino. Dobivanjem deklaracije ekološkoga proizvoda, u butelje su stavili chardonnay (proizveden tehnologijom njege na kvascu), traminac, graševinu i zweigelt. Za ekološku proizvodnju supružnici Čegec počeli su se zanimati devedesetih godina prošloga stoljeća. </p>
<p>»Tragali smo za dostupnom literaturom, posjećivali predavanja, punih šest godina 'eksperimentirali' u vinogradu i podrumu«, objašnjava Branko dodajući da u nas nema dovoljno sluha za ekološku proizvodnju.</p>
<p>»Ljudi nisu dovoljno osvješteni. Mnogi nas ismijavaju, smatraju nenormalnima, ali mi smo ustrajni. Naučili smo skromno živjeti i ne vodi nas bolesna želja za brzim profitom«, kažu supružnici.</p>
<p>»Ne možemo jamčiti kontinuitet proizvodnje jer ona ovisi o godini i bolestima loze, ali jamčimo da je ono, što plasiramo na tržište, proizvedeno na potpuno prirodan način«, napominje Branko. Grožđe je ove godine, kaže, lijepo i zdravo. »Samo da ne bude tuče, koja nam je lani nanijela 60-postotnu štetu«, dodaje. </p>
<p>Obitelj Čegec godišnje plasira na tržište do 15 tisuća litara ekološkoga vina, koje je u svim fazama proizvodnje pod stalnim nadzorom Prve ekološke zadruge iz Zagreba te tvrtke koja izdaje potvrdnicu ekološkoga proizvoda. Posjeduju četiri vinograda, ukupne površine 1,6 hektara.</p>
<p>»Vinograde tretiramo zrelim stajskim gnojivom i biljnim kompostom iz vlastitoga gospodarstva, prskamo ih u strogo ograničenim količinama i to pripravcima na bazi bakra i sumpora, oko trsa kopamo motikom, a u podrumu ne doslađujemo mošt, ne dodajemo umjetne kvasce, nema hladne stabilizacije vina«, kaže Branko dodajući da se u obiteljskim vinogradima na lozi gnijezde ptice pa su oni »puni korisnih insekata«.</p>
<p>»Drago nam je da smo prvi i što će drugi učiti na našim temeljima. Već je bilo upita, ali kada ljudi čuju što je sve potrebno za ekološku proizvodnju vina, brzo odustaju«, kažu Branko i Nada Čegec.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Čak 10.000 mrtvih i nestalih u Sjevernoj Koreji</p>
<p>SEUL</p>
<p> - Deset tisuća osoba poginulo je ili se smatra nestalima u poplavama koje su pogodile polovicom srpnja jedan dio Sjeverne Koreje, priopćila je u srijedu južnokorejska organizacija za zaštitu ljudskih prava, Good Friends (Dobri prijatelji). »Oko 4.000 osoba smatra se otad nestalima, a očekujemo da bi bilanca mrtvih i nestalih mogla doseći 10.000 osoba«, kazala je organizacija u priopćenju. Službeni sjevernokorejski mediji dosad su govorili o »nekoliko stotina osoba« koje su poginule ili nestale u poplavama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Japan do 2030. želi sagraditi naselje na Mjesecu</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Japanska svemirska agencija (Jaxa) planira 2020. godine uputiti astrounaute na Mjesec kako bi ondje izgradili naselje koje će u funkciji biti 2030. godine. Prema tom planu predstavljenom na međunarodnoj konferenciji u Tokiju za koji, međutim, još ne postoji nikakav proračun, Japan će početi projekt lansiranjem satelita u orbitu Mjeseca 2007. godine. U prvoj etapi u svemir će se lansirati brod bez posade radi prikupljanja uzoraka. U idućoj etapi, godine 2020., astronauti bi se trebali iskrcati na Mjesecu i početi gradnju postaje te je završiti, kako se predviđa, u roku od deset godina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U policijskoj potjeri poginulo 6 osoba</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Šest osoba poginulo je a još su dvije teško ranjene kada se njihovo vozilo gonjeno policijskom potjerom zaletilo u drvo u Frankfurtu na Odri. Do incidenta je došlo u utorak navečer u tom gradu na njemačkoj granici s Poljskom. Policija kaže da je pokušala uhvatiti vozilo ocijenivši da su njegovi putnici uključeni u krijumčarenje ljudima. Vozač je povećao <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kako bi pobjegao ali je izgubio kontrolu nad vozilom i zaletio se u drvo. Troje ljudi poginulo je na licu mjesta, a troje je preminulo kasnije u bolnici. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Atlantis« spreman za lansiranje</p>
<p>CAPE CANAVERAL</p>
<p> - Sve je spremno za lansiranje space shuttlea »Atlantis« u Svemirskom cesntru Kennedy na Floridi. U tijeku su samo završne pripreme za šesteročlanu posadu koja odlazi u orbitu 27. kolovoza. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Njemački par krenuo pješice na put dug 25.000 km</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemački par iz pokrajine Schleswig-Holstein, na sjeveru zemlje, odlučio je da će pješice, s kolicima, krenuti na put po svijetu dug 25.000 kilometara koji bi trebao trajati nešto više od tri godine. Susanne Bimek i Mirko Beuger u utorak su krenuli na put koji će ih odvesti u 14 zemalja Europe i Amerike. Sa sobom su uzeli svoje pse, Happyja i Pantovu, i 60 kilograma prtljage, među kojom je šest pari cipela i šator za dvije osobe. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>London dobio svoj Oktoberfest</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Pivopija iz Škotske Alastair Downie upravo je ispio »tko zna koju po redu« pintu piva na upravo započetom fstivalu piva u Earls Courtu u Londonu. Britanski ekvivalent njemačkom Oktoberfestu traje do nedjelje, a posjetitelji će, vjeruju organizatori, ispiti hektolitre piva. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Potjera za odbjeglim pedofilom</p>
<p>TORONTO</p>
<p> - Nakon desetosatne potjere pripadnici Kanadaske kraljevske policije uhitili su odbjeglog pedofila Petera Whitemorea na pustopoljini nedaleko grada Kiplinga u državi Saskatchewan. Whitemorea policija sumnjiči za desetak bludničenja nad djecom, a prijeti mu dugotrajna kazna zatvora. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Učenici preživjeli pad busa u kanal </p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se dogodila u srijedu ujutro na sjeveru Indiji školski autobus prepun učenika survao se u odvodni kanal. Srećom, žrtava nije bilo, a autobus je izvučen putem dizalica. No, većina djece je doživjela šok, pa su preventivno prevezeni u lokalnu bolnicu. Uzroci nesreće još se ispituju. [Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Četveroručno i ljupko</p>
<p>Uz Ljetnu glazbenu akademiju, do 20. kolovoza slijedi devet koncerata u Eufrazijani. Prvi su održale pijanistice Martina i Terezija Cukrov koje su i osnovale taj porečki festival </p>
<p>U Poreču se od 31. srpnja do 20. kolovoza u organizaciji porečke udruge Musicistra održava međunarodni glazbeni festival »Terra Magica«. Uključuje Ljetnu glazbenu akademiju i devet koncerata »Poreč classics« u znamenitoj Eufrazijevoj bazilici. Taj vrijedan projekt osnovale su godine 2004. sestre Martina i Terezija Cukrov, rođene Porečanke, radi usavršavanja mladih glazbenika u disciplinama klavira, violine, violončela i komorne glazbe te pružanja građanima i gostima Poreča glazbeni sadržaj dostojan kulturne tradicije dvomilenijskog Poreča.</p>
<p> Kontakti s pedagozima međunarodna ugleda učvršćuju se i proširuju iz godine u godinu, tako da na ovogodišnjoj trećoj Ljetnoj glazbenoj akademiji u Poreču kao predavači glasovira sudjeluju uz sestre Cukrov i Miju Elezović iz Hrvatske, Solomon Mikowsky s Manhattan Schooll of Music i Columbia University u SAD-u, Marina Horak s ljubljanske Akademije za glazbu, Jerome Rose s Mannes College of Music u New Yorku, Yuan Sheng s pekinškog Konzervatorija i drugi. Među violinistima posebno je zanimljivo ime Rusa Vasilija Meljnikova uz Japanku Urara Mogi i Španjolku Raquel Castro. Ove godine nema violončela, a komornu glazbu zastupa Gudački kvartet Maia iz SAD-a. </p>
<p>Pedesetak polaznika različite dobi raspoređeno je na tri tečaja po tjedan dana koji se održavaju u prostorijama hotela Diamant, a svi sudionici mogu posjećivati i satove ostalih profesora prema dogovoru. Zanimljiva je i glazbena radionica »Skriveni potencijali« koja se bavi psihološkim pristupom glazbenom djelu i prevladavanjem treme pri nastupu. </p>
<p>Obaveza predavača je da održe večernji koncert, a prve su u utorak, 1. kolovoza nastupile sestre Cukrov, pred, doduše, malobrojnom, ali pažljivom publikom koja nije krila svoje zadovoljstvo.</p>
<p>Kako je ovogodišnji program koncerata iz ciklusa »Poreč Classics« u znaku jubileja Wolfganga Amadeusa Mozarta, Roberta Shumanna, Dmitrija Šostakoviča i Borisa Papandopula, to se dijelom odrazilo već u programskoj koncepciji prvoga koncerta. Iz Mozartova opusa umjetnice su izabrale dvije skladbe za glasovir četveroručno - Fugu K 375 i Sonatu K 521. </p>
<p>Poštujući klasične stilske odrednice predloška, interpretaciji su pristupile prije svega savjesno i iskreno. Tehnički superiorne, muzikalne i u skladnom međusobnom dosluhu, Mozartovu prelijepu glazbu donijele su prirodno, živo, ljupko i pregledno. </p>
<p>Uz to, Terezija Cukrov izvela je u visokom stilu Francusku suitu u c-molu BWV 813 Johanna Sebastiana Bacha i posebno suptilno, strastveno i temperamentno Fantaziju u C-duru op. 17 Roberta Schumanna. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Useljenici zaustavili film </p>
<p>Još jedna svjetska senzacija obavila se oko knjige, ovoga puta oko knjige »Brick Lane« Monice Ali, koja je u časopisu »Granta« bila proglašena najvećim talentom među mladim britanskim piscima, čak još prije nego li je knjiga uopće izišla iz tiska.</p>
<p> Punih 46 tjedana roman je bio na listama najprodavanijih knjiga, no potaknuo je danas osjetljivu temu doseljeništva i manjinskih prava, pa je zajednica britanskih useljenika iz Bangladeša javno prosvjedovala zbog priče o preljubu, manjka religioznosti i uopće zbog stereotipne slike o životu bangladeških useljenika.</p>
<p> Biografija Monice Ali također oslikava probleme života u izbjeglištvu i razapetost između bivše i nove sredine – majka, rođena u Engleskoj, upoznala je oca u Daki, a poslije rasnih nemira u Bangladešu 1971. obitelj se seli u Bolton.</p>
<p> Svojom knjigom Monica Ali otvorila je aktualnu temu prava pridošlica, koji su osjetljivi na svoju tradiciju, pa su tako bangladeški useljenici pokazali i nezadovoljstvo što nisu opisani kao vjerni muslimani.</p>
<p> Protest je dobio i teatralni oblik na Ulici Brick Lane u istočnom Londonu, gdje su se okupili pripadnici bangladeške useljeničke zajednice da spriječe snimanje filma po tome romanu, a odjek njihovih negodovanja traje i još se širi u svjetskom tisku.</p>
<p> Aferi su se priključili i intelektualci – feministica Germaine Greer, koja tvrdi da svaka zajednica o kojoj se pisalo osjeća invaziju i izdaju, i Salman Rushdie, koji, pak, njezin komentar smatra licemjernim, prijetvornim i sramotnim, jer u vrijeme napada na njegov roman »Sotonski stihovi« odbila je potpisati peticiju i zaštititi njegova prava, opisujući ga još kao megalomana, Engleza tamne kože. Polemici se priključuju Hari Kunzru, Hanif Kureishi i drugi. U vremenu multikulturalnosti i borbe za manjinska prava (i švedski žiri za Nobelovi nagradu sve više nagrađuje pisce poput Naipaula, koji se bave pitanjima dvostrukih identiteta) knjige sve više podgrijavaju i političke senzibilitete.</p>
<p> I klasika je na meti – knjiga »Pustolovine Huckleberryja Finna« u mnogim američkim školama uklonjena je iz lektire jer navodno vrijeđa Afroamerikance, a knjiga slavne Flannery O'Connor »Umjetni crnac« bila je mnogim prosvjednicima trn u oku kao psihološki duboki prikaz rasizma južnjačkih sirotinjskih bijelaca.</p>
<p>Izvanknjiževni razlozi katkada zasjenjuju namjere pisca, no priča oko knjige ionako je odavna više u modi nego li sama priča. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Oruđe rata i zavođenja </p>
<p>Angažirani plakat se pojavljuje i kao umjetničko djelo i kao čin interesnih skupina ili pojedinaca</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Unutar široke lepeze uporabe plakata kao sredstva prenošenja poruke izdvaja se angažirani plakat koji se pojavljuje i kao umjetničko djelo i kao svojevrstan društveni čin interesnih skupina ili pojedinaca koji zastupaju određeni politički ili etički stav. </p>
<p> Naglasila je to kustosica riječkoga Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Ljubica Dujmović Kosovac na koferenciji za novinare u utorak u čijoj se organizaciji 3. kolovoza u Malom salonu na Korzu otvara izložba »Angažirani plakat u Hrvatskoj 1945. – 2005.«.</p>
<p> »Izložba je dosta zahtjevna i nedvojbeno će prerasti u multidisciplinarni projekt, muzejski proizvod zanimljiv inozemstvu«, dodala je Dujmović Kosovac.</p>
<p>Za izložbu su upotrijebljeni plakati i zbirke MMSU-a u Rijeci, zbirke sitnog tiska Sveučilišne knjižnice u Rijeci i plakati u vlasništvu autora Alfreda Pala i Predraga Došena.</p>
<p>Kako iznosi Dujmović Kosovac, od trenutka nastanka do danas angažirani je plakat u raznim situacijama služio kao oruđe rata i ideologija, ali i zavođenja.</p>
<p> Za razliku od političkog plakata, koji je pojmovno klasificiran, tematski određen i obrađen, angažiranom je plakatu određen suživot i u političkom, i u filmskom, i u sportskom, i u reklamnom plakatu i, uz kraća razdoblja stagnacije, prisutan je u hrvatskoj plakatnoj proizvodnji do danas.</p>
<p> Neposredno nakon II. svjetskog rata vlast u Hrvatskoj primjenjuje razne metode preustroja i preobrazbe od uvjeravanja i naredaba do represije. Propagandi (političkoj i edukativnoj) daje se posebno značenje, a u okviru nje nastaje novi val u proizvodnji plakata, objašnjava Dujmović Kosovac.</p>
<p> Za mobilizaciju stanovništva u provedbi partijsko državnih direktiva plakat je iznimno podatan. Na njemu se uravnoteženim omjerom kombiniraju naputak, upozorenje i apel. </p>
<p>Apelira se na radnike da ispune petogodišnji plan, na omladinu da sudjeluje u izgradnji socijalizma; uvjeravaju se seljaci da se udruže u poljoprivredne radne zadruge, birače se savjetuje da u organe vlasti biraju ljude odane socijalizmu. </p>
<p> Hrvatska je kasnih pedesetih i šezdesetih godina u znaku krupnih političkih promjena. Nakon Informbiroa napušta se tvrd centralistički sustav. Država se postupno otvara utjecajima zapadnih zemalja. </p>
<p>Nakon uspostave hrvatske države, na cijelom njezinu teritoriju angažirani plakat u suživotu s političko ratnim plakatom odlazi u povijest, premjestivši svoje žarište na ekološke i društvene teme – od zaštite Jadrana i ugroženosti ljudskih prava do povremenog izbornog plakata. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Saša Broz će tužiti Pulu ako Gradsko vijeće potvrdi razrješenje</p>
<p>PULA</p>
<p> - Aleksandra Saša Broz, koju je pulsko Gradsko poglavarstvo smijenilo s mjesta intendantice pulskog kazališta, rekla je u četvrtak da će tužiti Grad Pulu ako i Gradsko vijeće potvrdi taj prijedlog. Dodala je da joj nije jasna formulacija da je njezino razrješenje predloženo zbog neizvršavanja programske djelatnosti. Ona je, kaže, sama inicirala razgovor s dogradonačelnikom Fabriziom Radinom koji je najprije hvalio njezin rad i financijsko izvješće, da bi kasnije potpisao prijedlog njezina razrješenja. Zaključila je da je smjenjuje vlast IDS-SDP-HSU. Broz je sigurna da će njezino razrješenje biti provedeno. [S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Preminuo Stjepko Težak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Istaknuti hrvatski jezikoslovac Stjepko Težak preminuo je u utorak na večer u Zagrebu. Rođen je 22. srpnja 1926. u Požunu kod Ozlja. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1954., a doktorirao 1965. godine. Bio je profesor metodike hrvatskoga jezika od 1978. na Odsjeku za kroatistiku na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.</p>
<p> Autor je i suautor niza priručnika i drugih knjiga te brojnih studija i članaka. Zajedno sa Stjepanom Babićem napisao je Gramatiku hrvatskoga jezika, a samostalno metodičke priručnike o hrvatskome jeziku te knjige jezičnih savjeta, među kojima »Hrvatski naš svagda(š)nji«, »Hrvatski naš osebujni« i »Hrvatski naš (ne)zaboravljeni«. Zapažen je njegov prinos i utemeljenju poduke o filmskoj kulturi.</p>
<p> Bio je član suradnik HAZU te pomoćnik ministra kulture i prosvjete 90-ih godina, a obnašao je i druge odgovorne dužnosti. Sprovod dr. Stjepka Težaka obavit će se u ponedjeljak u Zagrebu, na groblju Mirogoj. [K. R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Rapaić je Bilićev »džoker«</p>
<p>U stručnom će stožeru, uz prvog suradnika Asanovića, te Jurčevića i Mrmića, biti i Robert Prosinečki, ali kao vanjski suradnik-volonter</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nema više nepoznanica o sastavu stožera novog nogometnog izbornika Slavena Bilića. Zahvaljujući »solomonskom rješenju«, iako nema formalne kvalifikacije, na mala je vrata u ulozi tzv. »skauta«-volontera u stožer ušao i Robert Prosinečki, na čijem je angažmanu posebno inzistirao izbornik. Bilić je ujedno i obznanio 22 igrača za prijateljski ogled s Italijom 16. kolovoza u Livornu. U tom popisu upada u oči pozivanje 32-godišnjeg Milana Rapaića, te izostanak Davora Vugrinca.</p>
<p>Bilić je objasnio da u dvoboju s Italijom želi dobiti uvid u mogućnosti kandidata, koji bi trebali činiti okosnicu u kvalifikacijama za EP, koje započinju susretom protiv Rusije u Moskvi 6. rujna. Ističući kako su Dario Šimić i Josip Šimunić na okupljanje13. kolovoza pozvani tek zbog druženja, jer zbog kartona ne mogu igrati u Moskvi, Bilić je obrazložio svoj izbor:</p>
<p>»To što nekih sad nema, ne znači i da su otpisani. Postoji popis od 30-ak igrača na internoj listi, sve ćemo ih pratiti i prema potrebi pozivati«.</p>
<p>Spremno je Bilić dočekao i pitanje o ponovnom angažiranju uskoro 33-godišnjeg Milana Rapaića, koji je zadnju svoju utakmicu za Hrvatskoj odigrao prije dvije godine na EP-u u Portugalu:</p>
<p>»Ne treba isticati Rapaićeve igračke kvalitete. U vrlo jakoj belgijskoj ligi njegov se Standard upravo zahvaljujući Rapaiću borio za naslov prvaka do zadnjeg kola. Riječ je o igraču koji zna napraviti razliku na terenu, motiv mu je nevjerojatan i očekujem ga kao nositelja igre naše reprezentacije.«</p>
<p>Pozivanje Gorana Sablića umjesto Stjepana Tomasa pojasnio je Bilić snagom kluba u kojemu je Sablić standardan. S druge, pak, strane, neugodnosti koje je Tomas doživio u zadnje vrijeme takve su naravi da ga je poželjno na neko vrijeme držati dalje od reprezentacije.</p>
<p>Na upit što je s Vugrincom, poglavito jer se Kranjčaru dosta prigovaralo što ga nije poveo na SP, Bilić je odgovorio:</p>
<p>»I ja sam bio jedan od zagovornika Vugrinčeva pozivanja u Njemačku, jer je u prošlom prvenstvu bio ponajbolji igrač naše lige. On je i dalje jedan od kandidata, ali u ovoj smo prigodi prosudili da su nam potrebniji drugi igrači za poziciju koju bi on zauzimao.«</p>
<p>Bilić je rekao da bi bilo nerazumno ne vidjeti se s Dadom Pršom i konačno od njega čuti je li njegovo »zbogom reprezentaciji« zaista konačno ili ne, pa je zato najavio odlazak u Glasgow. Zažalio je Bilić zbog najave Tomislava Butine da više nema namjeru konkurirati za vratara reprezentacije, ali se utješio da mu je momčad na tom mjestu dobro pokrivena, jer se Vedran Runje već dulje vrijeme nameće kao mogući kandidat.</p>
<p>Zamoljen da prokomentira izjavu svog prethodnika Zlatka Kranjčara da je Biliću put do EP-a lakši nego što je bio njemu, jer se sad dvije reprezentacije direktno plasiraju na EP, Bilić je odvratio:</p>
<p>»Mi smo tu da se plasiramo među prva dva u skupini. Najlakše je obećati, no da o tome ne razmišljamo i da nam to nije cilj, ne bismo danas bili ovdje. Otkad se Hrvatska natječe u kvalifikacijama, s obzirom na težinu skupine, nalazi se u najtežoj situaciji do sada i neće nam biti nimalo lako.«</p>
<p>Pozvani Čale, Sablić i Knežević</p>
<p>Na popisu izbornika Slavena Bilića za prijateljsku utakmicu protiv Italije nalaze se 22 imena:</p>
<p>VRATARI: Pletikosa, Didulica</p>
<p>OBRANA: Šimić, Sablić, Tudor, R. Kovač, Šimunić, Knežević, Čale</p>
<p>VEZA: Vranješ, N. Kovač, J. Leko, Babić, Srna, Rapaić, Kranjčar, Modrić</p>
<p>NAPAD:Klasnić, Petrić, Olić, Balaban, Eduardo</p>
<p>Ukoliko netko od pozvanih nogometaša otkaže nastup, na njegovo mjesto uskočit će netko od petorice nogometaša kojima su upućeni pretpozivi, a to su: V. Runje, Buljat, Šerić, Pranjić i I. Leko. </p>
<p>Utakmica Italija - Hrvatska igra se 16. kolovoza u Livornu a dan igrat će mlade reprezentacije.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pobjeda i sa pola gasa</p>
<p>Proslavio se Goran Ljubojević s tri pogotka, no sudeći po prilikama mogao je zabiti barem dvostruko više </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mnogo je godina prošlo otkako si je neki hrvatski klub mogao dozvoliti nastup s drugom postavom u nekom europskom natjecanju. No, tu komociju dozvolio si je trener Dinama Josip Kuže čiji su igrači u uzvratnom dvoboju 2. pretkola Lige prvaka u Maksimiru svladali Ekranas 5-2. Dinamo je tako ukupnom 9-3 pobjedom ostvario plasman u 3. pretkolo gdje ga čeka kudikamo snažniji suparnik – londonski Arsenal. Dinamo je utakmicu počeo s drugom postavom, na klupi su se našli Čale, Etto te Eduardo i Vugrinec koji su u igru ušli u posljednjih desetak minuta.</p>
<p>Ako su postojale i one najmanje dvojbe oko tijeka utakmice one su nestale već u drugoj minuti. Modrić je na lijevom boku iznudio prekršaj blizu korner zastavice, »slobodnjak« je izveo Buljat, a Ljubojević glavom smjestio loptu u mrežu. Bio je to početak kakav se samo poželjeti može, i očekivali smo da će promiješani sastav Dinama nastaviti istim ritmom. No, kako su odmicale minute pritisak prema vratima litvanske momčadi polako je jenjavao. Dinamovci su se sve više opuštali, a plod toga bila je za gledatelje neatraktivna igra sa dosta pogrešaka. No, budući da se radi o suparniku nedoraslom Dinamovoj kvaliteti, »plavi« nisu morali strahovati da će Litvanci ugroziti Turinin gol. Ekranas nije bio sposoban iskoristiti Dinamove poklone.</p>
<p>Interesantno je da se mogao proslaviti Goran Ljubojević, koji je zaigrao s Andersonom u napadu. Dok je Anderson imao tek jednu priliku koju je nespretno promašio s pet metara, Ljubojević je imao čak pet pokušaja, računajući šansu za pogodak. Pokušavao je Ljubojević nogom i glavom, no bezuspješno. Ili je lopta odlazila malo pokraj okvira gola, ili se ispriječio vratar Ekranasa Skrupskis. Uglavnom, do 30. minute još su se s vremena na vrijeme redale prilike »modrih«, a potom je utakmica sve više nalikovati na uspavanku.</p>
<p>Početak nastavka ponudio je scenarij sličan onome iz prvoga dijela. Vukojević je preciznim i odmjerenim udarcem s kuta 16-erca u drugoj minuti nastavka povisio rezultat na 2-0. Stekli smo dojam da su dinamovci dobili »jezikovu juhu« u pauzi od svog trenera, te da su ozbiljnije prionuli poslu. Potvrdu te teorije dobili smo i kroz slijedećih 15-ak minuta kada je prvo Anderson u 56. minuti skoro prepolovio gredu udarcem glavom, te u 62. minuti kad je Ljubojević tek iz drugog pokušaja ugurao loptu u mrežu Ekranasa za 3-0. No, dinamovci su se ovoga puta još više opustili nego u prvome dijelu, pa su Litvanci iz dvije kontre uspjeli čak i smanjiti na 3-2. U razmaku od četiri minute strijelci su bili Tavenas (65.) i Lukšyc (69.).</p>
<p>No, to je bilo sve što su prikazali igrači Ekranasa, a da se nakon utakmice ne bi pričalo o tijesnoj pobjedi Dinama, pobrinuli su se Vugrinec i još jednom Ljubojević zgoditcima u sudačkoj nadoknadi.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO – EKRANAS 5-2</p>
<p>DINAMO: Turina 6</p>
<p>Buljat 6,5 </p>
<p>Drpić 6</p>
<p>Ćorluka 6</p>
<p>Carlos 6</p>
<p>Agić 5,5</p>
<p>Tomić 6 (od 79. Vugrinec – </p>
<p>Vukojević 6,5</p>
<p>Modrić 7 (od 65. Grgurović 6)</p>
<p>Anderson 6</p>
<p>Ljubojević 7,5</p>
<p>Skrupskis 5,5</p>
<p>Gardzijauskas 5</p>
<p>Banevičius 5</p>
<p>Klimabičijus 5</p>
<p>Paulauskas 5</p>
<p>Varnas 5,5 (od 58. Pogreban 6)</p>
<p>Kučys 5,5</p>
<p>Tavenas 6 </p>
<p>Petrauskas 5,5 (od 84. Galkevičius –)</p>
<p>Tomkevičijus 5 (od 46. Šlekyc 5,5)</p>
<p>Lukšyc 5,5</p>
<p>Sudac: Styles (Engleska) 7.</p>
<p>Gledatelja: 7000.</p>
<p>Strijelci: 1-0 Ljubojević (2.), 2-0 Vukojević (47.), 3-0 Ljubojević (62.), 3-1 Tavenas (65.), 3-2 Lukšyc (69.), 4-2 Vugrinec (90. +1), 5-2 Ljubojević (90. +2)</p>
<p>Žuti Kartoni: Carlos, Kučys</p>
<p>Igrač utakmice: Goran LJUBOJEVIĆ</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Patrick Vieira u Interu </p>
<p>MILANO</p>
<p> – Francuski nogometni reprezentativac Patrick Vieira (30) prešao je iz Juventusa u Inter iz Milana za odštetu od 9.5 milijuna eura. Vieira je u Juventus stigao iz Arsenala prije godinu dana za 20 milijuna eura, ali su ga torinski »crno-bijeli« morali prodati za znatno manji iznos nakon izbacivanja u Drugu ligu zbog umiješanosti u namještanje utakmica u posljednje dvije sezone.</p>
<p>Vieira je potpisao »vjernost« Interu do 2010. godine, a vrlo je vjerojatno da će u tom periodu nositi i kapetansku traku francuske nogometne reprezentacije. Uglavnom, Vieira je posljednji u zasad nepreglednom nizu odlazaka najboljih igrača iz Juventusa. Staru su damu već napustili Fabio Cannavaro, Alessandro Nesta, Gianluca Zambrotta, Emerson, a nagađa se da će Gianluigi Buffon i Zlatan Ibrahimović karijeru nastaviti u Milanu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hoogenband nedodirljiv </p>
<p>Ukrajinka Gana Hlistunova bez pardona je uzela zlato na 100 prsno (1:07.55) </p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Dugo iščekivani dvoboj Pietera Van den Hoogenbanda i Talijana Filippa Magninija na kraju se pretvorio u Nizozemčevu solo zabavu. Ozljeda leđa je očito prošlost, stoga je Hoogenband dominirao na 200 metara slobodno, ostavio konkurenciju za dužinu tijela i isplivao impresivnih 1:45.65, najbolji rezultat sezone i četvrti svih vremena. Massimiliano Rosolino osvojio je srebrno (1:47.02), dok je Magniniju pripala bronca (1:47.57) te je odmah najavio uzvrat na 100 m slobodno, disciplini u kojoj je aktualni svjetski i europski prvak.</p>
<p> Nismo sigurni hoće li uspjeti, Nizozemac će mu u svakom slučaju maksimalno otežati posao. Na «stotki» ne treba zaboraviti niti Duju Draganju, polufinale je na rasporedu u četvrtak.</p>
<p>Van den Hoogenband je tako nakon godinu dana stanke, obranio naslov iz Madrida, vratio se u svjetski vrh, a sigurni smo da je rezultat iz Budimpešte odmah odjeknuo i u Melbourneu, u domu svjetskog rekordera Iana Thorpea, bez obzira na vremensku razliku.</p>
<p>Drugi svjetski rekord postignut u Budimpešti ponovno je u njemačkom vlasništvu. Nakon što je u štafeti 4x100 m slobodno s kolegicama postigla najbolji rezultat svih vremena, Njemica Britta Steffen sve je zaprepastila na 100 slobodno svjetskim rekordom – 53.30, 12 stotinki bolje od rezultata Australke Lisbet Lenton s početka ove godine. Istina, bila je najjača karika štafete (53.87) u ponedjeljak, ali ova 22-godišnjakinja prošla je težak put od juniorske prvakinje do seniorskih uspjeha. U međuvremenu se i ostavljala plivanja, nakon neuspjeha u njemačkim kvalifikacijama za OI u Ateni, prihvatila se treninga tek u rujnu prošle godine. </p>
<p>Tribine plivališta Alfred Hajos gotovo su se stropoštale od navijanja, kada se na startnim blokovima pojavio domaći dečko Laszlo Cseh, svjetski prvak i doprvak na 400 i 200 mješovito. Pobjeda nije bila upitna, Mađar je bez problema obranio europski naslov, no očekivao se bolji rezultat od konačnih 1:58.17. Na polovici utrke Cseh je išao brže od svjetskog rekorda Michaela Phelpsa (1:55.94), no pao je dionici prsnog, tako da slavlje nije ipak poprimilo razmjere euforije. </p>
<p>Vrijedi zapamtiti i prvi nastup na velikim natjecanjima 18-godišnje Ukrajinke Gane Hlistunove koja je bez pardona uzela zlato na 100 prsno (1:07.55) i najavila rušenje svjetskog rekorda u bliskoj budućnosti. Neke predispozicije već ima, rođena je isti dan kao i Duje Draganja...</p>
<p>Francuskinja Laure Manadou je nakon neuspjeha u kvalifikacijama na 200 mješovito, počela ostvarivati Plan B (sedam zlata) i za početak pokupila «zicer», najsjajnije odličje na 800 slobodno uz europski rekord 8:19.29 te ušla u finala na 100 leđno i 200 mješovito. </p>
<p>Tolić 11. u polufinalu</p>
<p>Od hrvatskih plivača popodne je nastupio samo 18-godišnji Ivan Tolić na 50 leđno. Nakon 26.19 sekundi i 12. mjesta u kvalifikacijama, Tolić je u polufinalu plivao 26.06, dvije stotinke sporije od osobnog rekorda i četiri od hrvatskog, Kožuljevog. To je vrijeme bilo dovoljno za 11. mjesto. </p>
<p>«Nisam niti planirao doći na EP, nastup u Budimpešti mi je bonus. Žao mi je što nisam išao ispod 26 sekundi, imam to vrijeme. Lošije sam startao, mogu ići 25.8, što bi mi donijelo finale», kazao je 18-godišnji Tolić, juniorski prvak Europe u istoj disciplini. </p>
<p>• Rezultati finala</p>
<p>Plivači, 200m slobodno: 1. Pieter van den Hoogenband (Niz) 1:45.65, 2. Massimiliano Rosolino (Ita) 1:47.02, 3. Filippo Magnini (Ita) 1:47.57; 200m mješovito: 1. Laszlo Cseh (Mađ) 1:58.17, 2. Alessio Boggiatto (Ita) 2:00.14, 3. Tamas Kerekjarto (Mađ) 2:00.17;</p>
<p>Plivačice, 200m leđno: 1. Esther Baron (Fra) 2:10.07, 2. Irina Amšenjikova (Ukr) 2:12.13, 3. Melanie Marshall (VBr) 2:12.17; 800m slobodno: 1. Laure Manaudou (Fra) 8:19.29 (ER), 2. Rebecca Adlington (VBr) 8:27.88, 3. Rebecca Cooke (VBr) 8:28.40; 100m slobodno: 1. Britta Steffen (Njem) 53.30 (SR), 2. Marleen Veldhuis (Niz) 54.32, 3. Nery-Madey Niangkouara (Grč) 54.48; 100m prsno: 1. Ganja Hlistunova (Ukr) 1:07.55, 2. Kirsty Balfour (VBr) 1:07.95, 3. Agnes Kovacs (Mađ) 1:08.60</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kožulj i Jovanović 17. u kvalifikacijama</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Iskusniji dio hrvatske plivačke reprezetnacije, Gordan Kožulj, Sanja Jovanović i Vanja Rogulj, ostao je trećeg dana EP-a bez plasmana u polufinala. Tome su najbliži bili Kožulj i Jovanović, no na kraju su ostali prvi ispod crte, na 17. mjestu kvalifikacija. </p>
<p>Nakon što je na 200 leđno plivala daleko sporije od svojeg najboljeg rezultata te nije niti došla u priliku braniti brončanu medalju osvojenu na prošlom EP u Madridu, Sanja Jovanović nije uspjela niti na dvostruko kraćoj dionici, za polufinale na 100 leđno su joj nedostajale dvije stotinke. Rezultat 1:03.48 gotovo je sekundu slabiji od vremena koje je Sanja već plivala ove godine, a još dalji od njezinog i hrvatskog rekorda (1:01.86).</p>
<p>Gordan Kožulj uvijek se bolje osjećao na duljim dionicama, tako da njegovih 26.45 na 50 leđno nije preveliko iznenađenje, te je na kraju zauzeo 17. mjesto. Kožulju još ostaje nastup u njegovoj omiljenoj utrci na 200 metara, tu će vjerojatno dati sve svoje adute.</p>
<p>Vanja Rogulj isplivao je svoje drugo vrijeme na 200 prsno (2:17.83), no to je bilo dovoljno tek za 24. mjesto u kvalifikacijama. </p>
<p>»Konkurencija je strašna, 12 plivača može ići oko 2:12. Trebao sam plivati jače prvih sto metara. Očito još ne poznajem svoje tijelo«, kazao je 24-godišnji Rogulj.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Dva metra možda neće biti dovoljna za medalju</p>
<p>Kiša može utjecati na rezultate, mogu biti i do deset centimetara lošiji, smatra Blanka</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hrvatska rekorderka u skoku u vis Blanka Vlašić sa svojim je stručnim stožerom, u kojem su treneri Bojan Marinović i Joško Vlašić te fizioterapeuti Joško Grželj i Vinko Tranfić, održala »presicu« uoči Europskog prvenstva, koje se u švedskom Göteborgu održava sljedeći tjedan. Svojim rezultatima Blanka se nalazi u najužem krugu skakačica koje kandidiraju za jednu od medalja.</p>
<p>»Šveđanka Kajsa Berqvist glavna je kandidatkinja za osvajanje zlatne medalje. U odličnoj je formi, puna je samopouzdanja, skače pred svojim navijačima. Ima najbolji rezultat sezone, u nekoliko navrata je pokušavala srušiti svjetski rekord. Sve ostale skakačice borit će se za preostala dva odličja«, kazala je Blanka Vlašić.</p>
<p>• Što očekujete ili priželjkujete od nastupa na europskom prvenstvu?</p>
<p>»Ništa. Uopće ne razmišljam hoću li ili ne osvojiti odličje. Ne želim stvarati sebi pritisak, koji ionako raste što je EP bliže. Stalno sam u vrhu skoka u vis i svjesna sam da ne mogu izbjeći ulogu kandidatkinje za medalju. Još mi je to sve nekako daleko, nastojim što opuštenija otići u Göteborg. Nemam nikakvih prognoza, samo znam da će biti pakleno. Tako je, uostalom, pakleno bilo na svim mitinzima Zlatne lige. Niti jednom nije bilo lako pobijediti.«</p>
<p>• Hoće li preskočenih 200 cm biti dovoljno za medalju?</p>
<p>»Možda neće!«</p>
<p>• Kako se osjećate poslije viroze koja vam se proteklih dana zadavala dosta problema?</p>
<p>»Dobro sam, oporavljam se. Ne osjećam nikakve posljedice.«</p>
<p>• Meteorolozi najavljuju kišne dane za vrijeme EP-a. Koliko vrijeme može biti odlučujući faktor u podjeli odličja?</p>
<p>»Kiša može puno utjecati na rezultate, mogu biti i do deset centimetara lošiji. Ovisi koliko sigurno trčite po kiši, čini li vas to stabilnom ili ne. Puno je tu faktora koji utječu na rezultat kada se skače po kišnom vremenu. Kiša je svim skakačicama problem. Vjerujem da će nas vrijeme ipak poslužiti.«</p>
<p>• Na mitinzima ste često propuštali neke visine.</p>
<p>»To je dio taktike. Mene više motivira preskočiti 200 cm nego bez problema preskočiti 197 ili 198 cm. To je nešto čudno u mojoj glavi. Što mi vrijedi da preskočim neke visine koje mi ništa ne znače.«</p>
<p>• Imate li neki ritual prije nastupa?</p>
<p>»Ne! Ne gledam ni kada moje suparnice skaču. Znam da se neke mole. Tko zna, možda jedna moli protiv druge.«</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Neočekivani trijumf na kraju</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Hrvatska košarkaška reprezentacija 73-69 pobjedom protiv Italije osvojila je treće mjesto na 20. izdanju Akropolis kupa. Pobjedu u posljednjem kolu bismo mogli nazvati i iznenađujućom, jer iza naša reprezentacije tek je 10-ak dana priprema, dok su Talijani (kao i Grčka te Francuska, naši suparnici na ovom turniru) u završnoj fazi priprema za predstojeće Svjetsko prvenstvo. Hrvatska je u Olimpijskoj dvorani u Ateni osim slavlja nad Italijom upisala dva poraza, 54-79 od aktualnih europskih prvaka Grka, te 69-76 od brončanih sa EP Francuza.</p>
<p>Igrači Jasmina Repeše odlično su otvorili utakmicu i u 9. minuti vodili sa 19 koševa prednosti (24-5). Do pada je kao i u prethodne dvije utakmice došlo u drugoj četvrtini kada su Talijani uzvratili serijom 22-4 i vratili rezultat u egal. Početkom drugog poluvremena zbog problema s osobnim pogreškama i ranim ulaskom u bonus, Italija je preuzela vodstvo i u posljednju četvrtinu ušla s pet koševa prednosti (50-55), no boljom obranom Hrvatska je vratila prednost i mirno zaključila dvoboj.</p>
<p>»Nije bilo realno očekivati pobjedu. Ona će nam puno značiti za daljnji rad i skorašnje kvalifikacije za EP. Svi igrači su dali sve od sebe«, rekao je asistent izbornika Repeše, Dražen Anzulović i dodao: »Naravno da u našoj igri ima dosta oscilacija, no veseli me trijumf nad Italijom i način na koji smo odigrali drugo poluvrijeme protiv Francuske.«</p>
<p>Protiv Italije najviše je koševa ubacio Mario Kasun (18), Zoran Planinić imao je odličan učinak sa 17 poena, osam skokova i četiri asistencije, dok je Roko Leni Ukić postigao 11 poena. </p>
<p>Reprezentativci po povratku iz Atene imaju slobodno do kraja tjedna, a u nedjelju se okupljaju u Selcu i nastavljaju s pripremama za EP. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Karanušić predao Spadei </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Hrvatski tenisač Roko Karanušić nije se kvalificirao u 2. kolo 575.000 dolara vrijednog ATP turnira u Washingtonu. Karanušić je predao dvoboj 1. kola Amerikancu Vinceu Spadei kod rezultata 7-5, 1-0 za Spadeu. REZULTATI:</p>
<p>1. kolo:</p>
<p> Vince Spadea (SAD) - ROKO KARANUŠIĆ (HRV) 7-5, 1-0 - predaja</p>
<p> Teimuraz Gabašvili (Rus) - Jean-Christophe Faurel (Fra) 6-3, 6-3</p>
<p> Ramon Delgado (Par) - Peter Luczak (Aus) 6-4, 6-4</p>
<p> Edgardo Massa (Arg) - Somdev Dev Varman (Ind) 6-4, 6-0</p>
<p> Tomaš Zib (Češ) - Jean-Rene Lisnard (Fra) 7-5, 6-4</p>
<p> Gilles Muller (Luk) - Paul Capdeville (Čil) 3-6, 7-6 (7), 4-0 - predaja</p>
<p> Hyung-Taik Lee (J. Kor) - Frank Dancevic (Kan) 2-6, 6-3, 6-2</p>
<p>2. kolo:</p>
<p> Kenneth Carlsen (Dan) - Paradorn Srichaphan (Taj) 4-6, 7-6 (6), 6-3</p>
<p> Tim Henman (VB) - Phillip King (SAD) 6-7 (3), 6-3, 7-5</p>
<p> Wesley Moodie (JAR) - Sebastien Grosjean (Fra/6) 6-4, 3-6, 6-3</p>
<p> Andrea Stoppini (Ita) - Andre Agassi (SAD/4) 6-4, 6-3</p>
<p> Marat Safin (Rus) - Nicolas Mahut (Fra) 6-3, 5-7, 6-4</p>
<p> Arnaud Clement (Fra) - Ryan Sweeting (SAD) 6-2, 6-1</p>
<p> James Blake (SAD/1) - Kevin Kim (SAD) 7-5, 3-6, 6-2 [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kraj za Lisjak </p>
<p>SAN DIEGO</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Ivana Lisjak, koja je ušla u glavni turnir 1.34 milijuna dolara kao »sretni gubitnik«, nije se uspjela plasirati u 2. kolo. Bolja od Lisjak je u dvoboju 1. kola sa 6-2, 7-6 (2) bila Ukrajinka Alona Bondarenko. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Perić posljednji </p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Hrvatski skakač u vodu Šime Perić zauzeo je posljednje, 24. mjesto u kvalifikacijama skokova s daske visine jednog metra na Europskom prvenstvu u Budimpešti. Perić je za svoja dva skoka dobio ukupno 235.75 bodova. Najbolji je u kvalifikacijama bio Finac Joona Puhakka sa 382.40 bodova, drugi je bio Španjolac Javier Illiana sa 375.00, a treći Rus Aleksandar Dobroskok sa 369.10. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Subota donosi istinu o Landisu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Floyd Landis, još uvijek upitni pobjednik najveće biciklističke utrke na svijetu Tour de Francea, u subotu će, zajedno s ostatkom svijeta saznati, hoće li njegovo ime ostati upisano među najvećima ili će postati prvi kojem će taj naslov biti oduzet. Podsjetimo, nakon dopinških afera prije početka Toura koje su sa sobom odnijele ponajveće favorite utrke, Amerikanac je dopedalirao do ukupne pobjede, nakon čega su laboratorijski nalazi pokazali da je koristio nedopustiva sredstva. Točnije, razina njegova testosterona bila je daleko iznad normalne, a kada se zna da testosteron ubrzava oporavak onemoćalog tijela, kao i da pojačava snagu i izdržljivost, onda ne čudi da je prst sumnje uperen u njega. Premda je Landis, koji je nedavno operirao kuk, izjavio kako je razina testosterona kod njega oduvijek povišena, pravda se tražila preko B uzorka, čiji će rezultati biti objavljeni početkom vikenda. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Najbolji mađarski sprinter dopingiran</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Najbolji mađarski sprinter Gabor Dobos bio je pozitivan na doping kontroli na testosteron nakon natjecanja u Rigi 27. svibnja, te ga očekuje doživotna zabrana nastupa. Službena potvrda je stigla manje od tjedan dana prije početka Europskog prvenstva u Göteborgu. Dobosu je ovo drugi put da je pozitivan na doping kontroli, prvi puta je uhvaćen 2000. godine kada je kažnjen s dvije godine zabrane nastupa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska u polufinalu</p>
<p>TALLIN</p>
<p> – U dvoboju drugog kola kola drugoga kruga Europskog prvenstva rukometaša do 18 godina u estonskom Tallinu Hrvatska je svladala Dansku sa 26-21. S ovom pobjedom i uspjehom protiv Francuza (37-21) hrvatski rukometaši su osigurali nastup u polufinalu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Maser tvrdi da nije kriv</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Maser, kojeg je trener Justina Gatlina optužio da je njegovom učeniku utrljao kremu s testosteronom, očekivano je opovrgnuo sve špekulacije o svojoj krivnji. Podsjetimo, Gatlin je bio pozitivan na dopinškome testu na mitingu u Kansas Cityju u travnju. Njegov trener Travor Graham dugo je mislio i dosjetio se »genijalne« ideje kako opravdati svoga sprintera. Za sve je okrivio masera koji je, navodno, bio ljut što je najprije otpušten iz Gatlinova stožera, a onda ipak vraćen na posao. Graham nije želio imenovati masera, ali se ovaj sam odlučio otkriti »gradu i svijetu«.</p>
<p>»Graham ne priča u Gatlinovo ime i ne govori istinu«, poručio je Chris Whetstine, dodavši kako je u potpunosti surađivao u istrazi oko ovog slučaja. </p>
<p>Svjetski i olimpijski prvak na 100 metara suočen je s doživotnom zabranom bavljenja atletikom. Može ga spasiti jedino čvrsti dokaz da nije svjesno uzimao doping, a komične priče poput ove o maseru to sasvim sigurno nisu. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kubica mijenja Villeneuevea</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Mario Theissen, prvi čovjek BMW-a u svijetu formule 1, isti onaj koji je Michaelu Schumacheru ponudio 500 milijuna funti za jednogodišnju vjernost, mogao bi se odreći usluga svjetskog prvaka iz 1997. godine Jacquesa Villeneuevea. Naime, osim što će zbog Kanađaninove nespremnosti za natjecanje Robert Kubica imati premijeru u svijetu formule 1 u nedjelju na Velikoj nagradi Mađarske (čime će postati prvi Poljak u bolidu f1), Theissen je spreman još mu više otvoriti vrata u svijet brzina, pa je spomenuo mogućnost da Poljak i nadalje mijenja Villeneuevea, kojemu ionako krajem sezone ističe ugovor. Inače, Kubica je dva puta bio na Hungaroringu. Prvi puta 1997. godine, kada je odgledao utrku i kazao da više nikad neće otići na takvo zbivanje osim kao pilot forumule 1, te drugi puta nastupajući u junior formula Renaultu (2001.). [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="49">
<p>Izraelski komandosi u Baalbeku</p>
<p>U borbama izraelskih komandosa i Hezbollaha u okolici Baalbeka poginulo je 15 civila</p>
<p>Najava Izraela da će pojačati intenzitet vojnih akcija i proširiti područje djelovanja svoje vojske u Libanonu potvrdilo se u noći od utorka na srijedu kada su u helikopterskom desantu izraelski komandosi ušli u grad Baalbek na sjeveroistoku Libanona, udaljen nekoliko kilometara od granice sa Sirijom te više od sto kilometara sjeverno od rijeke Litani. </p>
<p>Prema izvorima libanonskog Hezbollaha, izraelski komandosi iskrcali su se u blizini bolnice i tijekom srijede vodile su se ulične borbe između šijitske milicije i izraelskih vojnika. Libanonski službeni izvori kažu da je u akciji pogođena bolnica te da je poginuo veći broj bolesnika, ali službenih potvrda za to nema. </p>
<p>U Baalbeku se, inače, dugo vremena nalazio stožer sirijskih postrojbi koje su se u Libanonu nalazile gotovo 30 godina. U okolici grada, Sirijci su podigli snažnu vojnu infrastrukturu, rovove, skloništa, utvrđene centre za komunikaciju koje je preuzeo Hezbollah kada su Sirijci napustili Libanon prije godinu dana. U borbama izraelskih komandosa i milicije Hezbollaha u okolici Baalbeka poginulo je 15 civila, a izraelski vojni izvori tvrde da je zarobljeno nekoliko šijitskih gerilaca koji su odmah prebačeni u Izrael. Izrael je nastavio s napadima na ciljeve na jugu Libanona. U okolici lučkog grada Sidona koji se nalazi sjeverno od ušća rijeke Litani u more, napadnuta je jedna baza libanonske vojske i tom prilikom najmanje tri vojnika su poginula.</p>
<p> Istovremeno, Hezbollah je nastavio gađati raketama ciljeve na sjeveru Izraela. U najnovijem napadu ispaljeno je 13 raketa, ali prema izraelskim izvorima, nitko u tim napadima nije ranjen niti poginuo. Shimon Peres, zamjenik izraelskog premijera Ehuda Olmerta doputovao je u Washington da bi s predstavnicima američke administracije nastavio razgovore o političkom rješenju sadašnje srednjoistočne krize. Nakon razgovora s Condoleezzom Rice, Peres je ocijenio da je potrebno još najmanje dva tjedna vojnih akcija prije nego što dođe do prekida vatre, ali Condoleezza Rice tvrdi da je prekid vatre moguć i za nekoliko dana.</p>
<p>O istoj temi raspravljali su i ministri vanjskih poslova Europske unije. Pod finskim predsjedništvom, ministrima se nudila formulacija o trenutačnom prekidu vatre, no tome su se usprotivile Velika Britanija, Njemačka i Nizozemska, koje su predlagale formulaciju o trenutačnom prekidu neprijateljstava. Kako kompromisno rješenje, europska 25-orica su prihvatili luksemburšku formulaciju o trenutačnom prekidu neprijateljstava za kojim će doći trajni prekid vatre. </p>
<p>Dok se ministri nadmeću igrom riječi, broj žrtava u Libanonu raste iz dana u dan. Prema službenim podacima međunarodnog Crvenog križa, do sada je u Libanonu poginulo 820 osoba, uglavnom civila, a računa se da ih je još nekoliko stotina zatrpano pod ruševinama zgrada. 900.000 Libanonaca napustilo je svoje domove, a 220.000 je potražilo spas u inozemstvu, najviše u Siriji, Jordanu, na Cipru te drugim zemljama. </p>
<p>Žrtve broji i Izrael. Prema službenim podacima iz Jeruzalema, u raketnim napadima Hezbollaha poginulo je 60 Izraelaca civila, a vojni gubici se ne objavljuju. </p>
<p>Papin novi poziv za prestanak nasilja u Libanonu </p>
<p>Papa Benedikt XVI. u srijedu je uputio novi poziv na »prestanak svih neprijateljstava i nasilja« u Libanonu, a istovremeno je zatražio i pronalaženje »konačnog političkog rješenja koje će zajamčiti mirniju i sigurniju budućnost generacijama koje dolaze«. »Ništa ne može opravdati prolijevanje nevine krvi s bilo koje strane«, rekao je Benedikt XVI. na općoj audijenciji pred tisućama vjernika okupljenih na Trgu Svetog Petra. Papa je od međunarodne zajednice »i onih koji su uključeni u ovu tragediju« zatražio da što je prije moguće uspostave uvjete za konačno političko rješenje krize, a to bi rješenje, istaknuo je, trebalo osigurati mirniju i sigurniju budućnost generacijama koje dolaze. Od početka izraelsko-libanonskog sukoba, Papa je u svim svojim javnim nastupima tražio trenutačni prekid vatre i okončanje nasilja u Libanonu. </p>
<p>Aleksandar Milošević/AFP/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Castro poručio da se osjeća jako dobro </p>
<p>Nova Castrova izjava pročitana na državnoj televiziji, ali bez snimke kubanskog vođe </p>
<p>Kubanski vođa Fidel Castro izjavio je u utorak da mu je stanje stabilno nakon operacije trbuha zbog koje je ovlasti prenio na brata. </p>
<p> »Mogu reći da mi je zdravlje stabilno«, rekao je Castro u izjavi koja je pročitana na državnoj televiziji. Kubanski vođa nije se pojavio u televizijskom prilogu.</p>
<p> »Osjećam se jako dobro«, rekao je Castro koji će 13. kolovoza navršiti 80 godina. Kubanski komunistički vođa, na vlasti od 1959. godine, prenio je u ponedjeljak predsjedničke ovlasti na mlađeg brata Raula zbog odlaska na operaciju kojom bi se zaustavilo krvarenje crijeva. </p>
<p>Američki mediji u utorak naglašavaju kako je, bez obzira na zdravstveno stanje Fidela Castra, na Kubi započela politička tranzicija te da Washington mora biti spreman za eventualnu otvorenost novog režima u Havani. </p>
<p>Washingtonu bi u tome moglo pomoći ukidanje Helm-Burtnovog zakona iz 1996. koji onemogućuje američkom predsjedniku da ukine ekonomski embargo koji je »obogaljio« kubansku ekonomiju u posljednjih 40 godina.</p>
<p>Kako je malo vjerojatno da će Fidel i njegov imenovani nasljednik brat Raul duže poživjeti, navodi The New York Times, Washington bi trebao uspostaviti kontakt s njihovim nasljednicima i »pokušati igrati što konstruktivniju ulogu u razvoju otočke evolucije«.</p>
<p>List također poziva na što skorije ukidanje ekonomskih sankcija radi jačanja kubanske srednje klase i upozorava Bijelu kuću da ne bi smjela dopustiti da njenu strategiju politike prema postkastrovskoj Kubi kompromitiraju »nazadne fantazije« kubansko-američke zajednice u Miamiju na Floridi koju čini oko 600.000 izbjeglica Castrova režima. </p>
<p>Times poziva američkog predsjednika Georgea Busha da prevlada ideološke fiksacije kubanske zajednice na Floridi i postane prvi američki predsjednik koji će imati »realne šanse da pomogne Kubancima izgraditi bolju, postkastrovsku budućnost«. [Reuters/Hina/mb]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Albanski zastupnici napustili makedonski parlament </p>
<p>Ogorčeni što neće sudjelovati u vladi, zastupnici DUI-ja napustili su sjednicu parlamenta</p>
<p>Ugledni kazališni i filmski režiser, teatrolog i književnik Ljubiša Georgievski izabran je za novog predsjednika makedonskog parlamenta. Na svečanoj sjednici za njega je glasalo 69 od 120 zastupnika. Međutim, konstituirajuća sjednica parlamenta prošla je u ozračju žestokih sukobljavanja predstavnika vladajuće koalicije »Za bolju Makedoniju« i oporbenih stranaka Socijaldemokratskog saveza Makedonije i Demokratske unije za integraciju. </p>
<p>Ogorčeni što neće sudjelovati u budućoj koalicijskoj vladi, zastupnici Demokratske unije za integraciju, stranke koja okuplja makedonske Albance, napustili su sjednicu Parlamenta optuživši vladajuću koaliciju da retrogradnom politikom gura Makedoniju u krizu. Je li je odlazak albanskih zastupnika iz redova DUI-ja dugoročna politička mjera ili će oni doći već na sljedeću sjednicu Sobranja, pokazat će vrijeme. Istovremeno, oporbeni Socijaldemoratski savez Makedonije bio je suzdržan pri glasovanju za novog predsjednika Parlamenta. </p>
<p>Novi predsjednik Ljubiša Georgievski poznat je u političkom životu Makedonije. Bio je predsjednički kandidat VMRO-DPMNE na izborima 1994. godine i izgubio u sučeljavanju sa Kirom Gligorovim. </p>
<p>Nakon toga bio je makedonski veleposlanik u Bugarskoj te predsjednik Odbora za međunarodne odnose VMRO-DPMNE. </p>
<p>Dio političkih analitičara predviđao je da će Georgievski biti novi ministar vanjskih poslova, no vodstvo VMRO-DPMNE i njihovi koalicijski partneri smatrali su da je mjesto drugog čovjeka u državi ono na kojem se treba naći ugledni režiser i teatrolog. </p>
<p>Prije izlaska iz parlamentarne dvorane, zastupnici Demokratske unije za integraciju najavili su cijeli niz akcija kojima namjeravaju vršiti pritisak na VMRO-DPMNE da u vladinu koaliciju uključi i njihove predstavnike. Oni, naime, tvrde da su samo oni istinski predstavnici Albanaca u Makedoniji. VMRO-DPMNE je za svog koalicijskog partnera izabrao Demokratsku partiju Albanaca s kojom je bio na vlasti i od 1998. do 2002. godine, a koja u Sobranju ima pet zastupnika manje u DUI-ja. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dio arhiva Stasija otvoren za javnost </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Državni ured za pohranu spisa DDR-ove tajne policije Stasi otvorio je za javnost dio materijala koji se odnosi na zastupnike Bundestaga koji su od 1969. do 1972. održavali kontakte s istočnonjemačkom tajnom policijom.</p>
<p>»Danas objavljeni spisi nisu toliko pikantni kao što su to mediji najavljivali«, izjavila je šefica Ureda Marianne Birthler državnoj TV postaji ZDF. Ona je naglasila da se u objavljenom materijalu radi o 16 zastupnika tadašnjeg zapadnonjemačkog Bundestaga koji su »svjesno ili nesvjesno« radili za Stasi.</p>
<p> Jedanaest od šesnaest zastupnika koji se nalaze na listi već je preminulo.</p>
<p> Oko objavljenih spisa se već neko vrijeme u javnosti vodi kontroverzna rasprava jer su neki mediji Birthler optužili da svjesno oteže s objavljivanjem tih podataka što je ona danas iznova okarakterizirala kao »besmislicu«.</p>
<p>Danas objavljeni materijali dio su datoteke pod nazivom »Rosenholz« koju su američki obavještajci odmah nakon pada Berlinskog zida 1989. odnijeli iz Stasijeve središnjice u Berlinu i tek prije nekoliko godina vratili njemačkim vlastima.</p>
<p>Jedna glasnogovornica Ureda za pohranu Stasijevih spisa potvrdila je da iz danas objavljenih materijala proizlazi da su dvojica demokršćanskih zastupnika od DDR-a dobila po 50.000 njemačkih maraka kako pri izglasavanju povjerenja 1972. tadašnjem kancelaru Willyju Brandtu ne bi glasovali protiv socijaldemokratskog premijera. Willy Brandt je zbog svoje popustljive politike prema istoku za DDR bio poželjna osoba na vrhu Zapadne Njemačke.</p>
<p>Tjednik »Die Zeit« nedavno je objavio da je Stasi u razdoblju od 1969. do 1972. raspolagao s 43 »neslužbena djelatnika« u Bundestagu. Brandt je 1974. dao ostavku na mjesto kancelara nakon što je otkriveno da je jedan od njegovih najbližih suradnika bio istočnonjemački špijun. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dodik: Samoopredjeljenje RS realna mogućnost </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Oko 90 posto Srba iz Republike Srpske (RS) podržalo bi raspisivanje referenduma o odcjepljenju ovog entiteta od Bosne i Hercegovine u slučaju da Kosovo dobije nezavisnost, pokazali su rezultati istraživanja banjalučke agencije »Partner«. A premijer RS Milorad Dodik otvoreno je izjavio da bi RS mogla postojati i izvan BiH: »Zašto ne bi mogla postojati? Pa Republika Srpska je sada najfunkcionalniji dio BiH. RS ima takvu monolitnu strukturu, da može egzistirati i u BiH i izvan nje, kazao je Dodik u intervjuu što ga je prenio Dnevni avaz. Dodao je da »neki u Sarajevu i dalje misle graditi BiH na nekim osnovama liberalne demokracije, po uzoru na početak devedesetih godina … naravno da povratak u to razdoblje nije moguć, pogotovo ako on znači umanjivanje nadležnosti ili ukidanje RS«.</p>
<p>Dodik tvrdi da pravo RS na samoopredjeljenje postoji »kao realna mogućnost i najviši demokratski oblik izražavanja«. Naravno, posve je jasno da ovakve izjave premijera predstavljaju dio predizborne (nacionalističke) retorike, jer je RS, za razliku od Kosova, nastala tek u ratu, pod vojnim pritiskom i nakon zastrašujućih rezultata etničkog čišćenja.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Moda za normalne žene</p>
<p>U Španjolskoj s modnih pista nestaje konfekcijski broj 34</p>
<p>Na nedavno održanoj modnoj reviji u Barceloni, kako su primijetili svi modni kritičari i mediji, nije bilo »nezdravo« mršavih modela. I dizajneri i organizatori te uspješne revije odlučili su ne izazivati polemike izborom modela-kostura, kakve su se u javnosti pojavile nakon revije Pasarela Cibeles u Madridu koja je održana u veljači. Tada su udruge za zaštitu od anoreksije i bulimije prosvjedovale zbog prikazivanja modela veličine 34, opasna po zdravlje mladih djevojaka koje teže idealu ljepote s modnih pista. </p>
<p>Josep María Donat, predsjednik Udruge dizajnera Gaudí i revije Paserela de Barcelona obećao je da će udruga stvoriti »zdrav estetski standard« koji će pomoći da se spriječe bolesti poput anoreksije.</p>
<p>K tomu, zaključeno je, i modni kreatori i industrija moraju voditi računa da se uvažavaju mjere struka i bokova Španjolki i time pokaže njihova »tjelesna raznolikost«. Na modnim pistama neće se više pojavljivati »bolesno mršave cure«, poput nekih top-modela posljednjih godina.</p>
<p>Još 1999. senatska komisija za obrazovanje i kulturu upozorila je na pojavljivanje premršavih modela koje su mlade djevojke, pa i djevojčice, sklone imitirati što za posljedicu često ima poremećaj prehrane. Ta je komisija prihvatila uredbu kojom se ne dopušta izlazak na piste modela ispod veličine 38, ali ta je uredba godinama zanemarivana.</p>
<p>No odsad će modni kreatori morati voditi računa o oblinama Španjolki pa će se svi modeli moći naći u veličinama od 38 do 46. U kampanju protiv pretjerane mršavosti modela uključila se i jedna od najpoznatijih španjolskih manekenki Nieves Álvarez, koja je počela svoju karijeru 1992., a završila je 2003. Tada je napisala knjigu »Pobijedila sam anoreksiju« upravo zato da bi senzibilizirala javnost na problem poremećaja u prehrani od kojega pate tisuće mladih djevojaka.</p>
<p>Španjolski mediji podsjećaju kako su devedesetih godina modnim pistama vladale ljepotice poput Cindy Crawford, Naomi Campbell i Claudije Schiffer, »raskošne žene s oblinama na pravom mjestu«, za razliku od sadašnjih modela-kostura.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Izbjegnite zamke brzih jela</p>
<p>Stavite li u hamburger više povrća i manje masnog umaka, dobit ćete zdrav i ukusan obrok koji možete jesti bez straha od suvišnih kalorija</p>
<p>Brza hrana u posljednje je vrijeme sve više na meti nutricionista i onih koji propagiraju zdrav način prehrane. No ne mora biti tako, postoji li i najmanja mogućnost da na svoga prodavača brze hrane i najmanje utječete ili ako si, još bolje, brzinske obroke spravljate sami. Uostalom, nakon toliko povika, vjerojatno su i proizvođači brze hrane i sami pokušali nešto promijeniti na bolje, ili barem ponuditi i zamjenska jela s manje kalorija. Pa, da bi se smanjio suvišan unos masnoća u organizam, pozornost treba obratiti na veličinu obroka. Zato je pametnije pojesti manji hamburger nego onaj koji s užitkom jedu samo naše oči. Naravno da nije iznenađenje ni činjenica da dodaci u njemu, poput sira, slanine, majoneze ili specijalnih umaka drastično povećavaju njihovu kaloričnost. Pomoći će ako zatražite, ili u hamburger iz kućne radinosti sami stavite dodatke poput kečapa, senfa, zelene salate, rajčice ili kiselih krastavaca. Pri izboru krumpirića odlučite se radije za pečene nego pržene, te ako su eventualno preliveni laganim umakom od rajčice.</p>
<p>No kad su u pitanju piletina i riba, pravila su vrlo jednostavna. Odlučite li se za prženu inačicu, na tragu ste golemih količina masnoća. Pravilan odabir metode pripreme hrane znatno će smanjiti kaloričnost obroka. Stoga, ne možete li odoljeti prženome, a želite vitku liniju, morat ćete se na to prisiliti. Pečeni ili na žaru pripremljeni komadi piletine ili ribe mnogo su bolji izbor. Kao i kod hamburgera, ono što dodate osnovnome jelu i kod piletine i kod ribe bit će jedna od presudnih stvari za ukupnu količinu masnoća u vašemu obroku. Ne nude li u vašem omiljenom fast food restoranu grilane namirnice, pokušajte u neobaveznom razgovoru s vlasnikom natuknuti da bi se, s obzirom na trend sve zdravijeg načina prehrane, takve stvari možda dobro prodavale. Uostalom, na mnogim mjestima jelovnici se i sastavljaju na temelju želja i potreba gostiju.</p>
<p>Volite li najviše sendviče, evo i za vas nekoliko prijedloga. Sendvič, priredi li se od peciva ili kruha s cjelovitim brašnom, može biti koristan i zdrav obrok. I kod sendviča, naravno, pripazite s dodacima. Radije nego salame i druge suhomesnate proizvode koristite pileća ili pureća prsa ili šunku spravljenu od njih. Dodajete li majonezu, maslac ili sir, neka to bude doista malo, ali nastojte prednost dati zelenoj salati, rajčici, paprikama, senfu i kiselim krastavcima.</p>
<p>Salate su, ipak, vjerojatno, najbolji izbor. Osim što su bogate vitaminima i drugim zdravim sastojcima, izaberete li dobru kombinaciju, odlično će vas i zasititi. Najbolje je izabrati one čiji sastojci cjelovitu obroku daju bogatu paletu različitih živih boja. Neka na tanjuru bude crvene, narančaste, žute, zelene… Imate li ih pri ruci, pospite salatu suncokretovim sjemenkama i prelijte je niskokaloričnim preljevom. Ako ga nemate, ili ga u restoranu ne nude, koristite samo pola porcije uobičajenoga.</p>
<p>Slijedite li te savjete, i brza će hrana biti više vaš saveznik nego neprijatelj. Ipak, nemojte se opustiti. Prednost uvijek radije dajte pomno pripremljenoj zdravoj hrani u vlastitu domu. Dobar tek!</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Dva puta prodane slike vrijedne 220.000 dolara</p>
<p>Splitski hiperrealistički umjetnik tužio kupca svojih slika iz američkih galerija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poznati hrvatski hiperrealistički slikar Zvonimir Mihanović podnio je na zagrebačkom Općinskom sudu tužbu protiv Jasminka Hodžića, uz zahtjev za naknadu štete u iznosu od 106.000 američkih dolara.</p>
<p>Naime, kako se navodi u tužbi Hodžić je od splitskog umjetnika kupio dva ulja na platnu, »Mid Summer Afternoon« i »Old Friends«. Nakon toga je od slikara, čija su djela i bila, zatražio da ih putem svojih kontakata proda posredstvom E.S. Lawrence Gallery iz Aspena u američkom Coloradu. Galerija je prošle godine u veljači sliku Old Friends prodala za 80.000 američkih dolara, dok je Mid Summer Afternoon u srpnju iste godine prodala za 140.000 američkih dolara. Pri prodaji galerija je za svoju uslugu uzela 40 posto od prodajnih cijena, odnosno 88.000 dolara.</p>
<p>Međutim, Hodžić je prije toga, ne navevši to slikaru, slike već bio prodao Avi Ron iz Houstona. Kako su slike dva puta prodane, a trenutno su bile u posjedu galerije u Aspenu, Avi Ron je zatražio od američkog suda u Aspenu izricanje privremene mjere kojom bi se zabranila daljnja prodaja slika. Sud je temeljem računa-ugovora koji je Hodžić s Avi Ronom potpisao 10. lipnja 2004. godine, i kojim je postao vlasnik slika, odobrio privremenu mjeru.</p>
<p>No, odobravanjem privremene mjere E.S. Lawrence Gallery je kupcima slika morala vratiti novac, te od njih zatražiti da vrate slike. Time je, galeriji nastala šteta zbog gubitka poslovnog ugleda i povjerenja kod kupaca, a izgubila je i materijalnu dobit od 106.000 dolara koliko bi zaradila prodajom slika. </p>
<p>Budući da galerija taj novac potražuje od Mihanovića, jer je upravo on i zatražio od galerije da se slike prodaju, umjetnik je podnio tužbu kojom od Hodžića potražuje dug koji bi potom isplatio galeriji. </p>
<p>Naime, u pismu koje je galerija uputila umjetniku, navodi se da su od prodaje »Midsummer Afternoona« izgubili 56.000 dolara, a od prodaje slike »Waiting for the Wind«, koju su kupcima ponudili u zamjenu za sliku »Old friendsa«, jer su je morali vratiti, izgubili 50.000 dolara. Potražuju i troškove za odvjetnika, no, s obzirom da postupak nije dovršen, još se ne zna točan iznos.</p>
<p>Mihanović je još u tužbi naveo i da je Hodžić, davši slike koje je kupio na prodaju, a ne obavijestivši slikara da ih je već prodao, postupio krajnje nesavjesno te Mihanovića izvrgnuo poslovnoj sramoti, narušivši mu ugled kod galerija u Americi, te kod budućih kupaca.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Kljunak jr. priveden na obavijesni razgovor</p>
<p>Na blokiranoj jahti Kljunkova oca u tijeku je opsežna policijska pretraga</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Dubrovačka policija u srijedu ujutro na obavijesni razgovor privela je dvadesetčetverogodišnjeg Mara Kljunka, sina nekadašnjeg dubrovačkog dogradonačelnika Srećka Kljunka, tijekom istrage oko narušavanja javnog reda na pučkoj festi »Siđ« u Slanome.</p>
<p> Kako nam je kazao glasnogovornik PU Dubrovačko-neretvanske Ivan Kukrika na pučkoj festi je u utorak bačena dimna bomba sa suzavcem, no nitko od posjetitelja nije ozljeđen, ali je u sklopu istrage koja još traje na obavijesni razgovor priveden i Maro Kljunak, koji je sa svojim društvom u tu vrijeme bio u Slanome kamo je stigao očevom jahtom na kojoj je u tijeku policijska pretraga.</p>
<p> Policija će više moći reći, kazao je Kukrika, nakon završetka istrage. Inače, nakon dojave da će policija pretražiti brod obitelji Kljunak, novinari su se u srijedu ujutro skupili u marini »Orsan« u Lapadu, a uskoro je stigao i sam Maro Kljunak. Unatoč upozorenju policajca pomorske policije da ne ulazi na brod, Kljunak se ukrcao te zatvorio u kabinu. Nakon nekoliko minuta na gat pri kojemu je vezana jahta došla su još dva policajca pomorske policije a nakon dvadesetak minuta i tri policajca temljne policije s nalogom za privođenje. Policajci su pozvali Mara Kljunka da izađe sa broda jer imaju nalog da ga privedu na obavijesni razgovor pa je nakon kraćeg telefonskog razgovora, Kljunak i izašao. </p>
<p>Nakon što je potpisao nalog o privođenju tijekom čega je upoznat da ima pravo pozvati branitelja, mirno je otišao sa policajcima.</p>
<p> Jahtu Kljunkovih do dolaska ekipe za očevide ostao je čuvati jedan policajac koji je udaljio jednog od Marovih prijatelja koji se htio ukrcati na dvanestometarsku »Calafuriu«. Inače, Maro Kljunak u proteklih nekoliko godina bio je privođen zbog izgreda i nasilničkog ponašanja.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Starica u rastrojstvu u zatvorskoj bolnici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sedamdesetdvogodišnjoj Vjeri Pezdirc, koja je osumnjičena za ubojstvo sina Davora (43) i pokušaj ubojstva supruga Alojza (72), istražna sutkinja Vanda Senta odredila je zadržavanje u pritvoru od 48 sati, da ne bi »dovršila djelo«, što se odnosi na pokušaj ubojstva supruga.</p>
<p>Kao što smo pisali, osumnjičena je u sina pucala na dok je spavao, iz pištolja, u noći na utorak, oko 2 sata. Kada je suprug začuo hice ušao je u sinovu sobu i žena je tada pištolj uperila i u njega i ispalila nekoliko hitaca, no, samo jedno ga je zrno okrznulo po lijevoj ruci, nanijevši mu lakšu ozljedu. Žena je ispalila sve metke, tako da ju je tada muž mogao svladati i pozvati policiju.</p>
<p>Osumnjičena je u istragu dovedena u utorak navečer, nakon dugotrajne kriminalističke obrade. Naime, zbog njezina teškog psihičkog stanja bilo je s njom teško uspotaviti komunikaciju. U istrazi, pak, nije govorila ništa, a kada bude podnesen zahtjev za provođenje istrage dobit će i odvjetnika. V. Pezdirc nalazi se u zatvorskoj bolnici, pod liječničkom kontrolom.</p>
<p>Ta obiteljska tragedija pogodila je sve njihove najbliže susjede, koji su rekli da su bili šokirani takvim razvojem događaja, jer su ih poznavali kao vrlo tihu i povučenu obitelj, čiji su članovi vrlo malo komunicirali čak i s najbližim susjedima. Ubijeni Davor bio je kemijski inženjer, koji se od žene rastao prije pet godina, a s njom živi i njihovo troje djece. On se u nekoliko navrata liječio u Jankomiru i Vrapču zbog depresije i bio je izuzetno mirna osoba. Prije ove tragedije, bio je također na liječenju i iz bolnice se vratio prije tjedan dana.</p>
<p>Otac Alojz umirovljeni je profesor glazbe i prema riječima susjeda smiren i tih čovjek, koji je bio najstabilniji u obitelji. Naime, pretpostavlja se da je veliki trag na njima ostavila smrt njihove kćeri , koja se ubila prije 30 godina. Je li majka htjela okončati njihove muke možda će se saznati u istražnom postupku.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Predao se i posljednji od braće Mateković </p>
<p>Od desetorice osuđenih za otmicu hrvatskim pravosudnim vlastima još je nedostupan samo Hrvoje Petrač, čije se izručenje očekuje iz Grčke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - I posljednji bjegunac među osuđenima za otmicu malodobnog sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca, 28-godišnji Nikola Mateković u utorak u večernjim satima, nakon dvije i pol godine bijega, dobrovoljno se predao u zagrebački Okružni zatvor u Remetincu na odsluženje zatvorske kazne u trajanju od godinu i pol dana.</p>
<p> Kao najmlađi i posljednji od trojice braće Mateković koji je bio u bijegu, Nikola Mateković u Remetinec je stigao u utorak oko 19 sati u pratnji odvjetnika Milenka Umićevića, koji je to u srijedu u jutarnjim satima potvrdio Hini.</p>
<p> Nikola Mateković je u veljači 2005. u odsutnosti nepravomoćno osuđen na godinu i pol dana zatvora zbog sudjelovanja u otmici maloljetnog Tomislava Zagorca u veljači 2004.</p>
<p> Pošto mu se sudilo u odsutnosti, on može, kao što su to učinila i njegova braća Ivica i Libero, zatražiti ponovljeno suđenje koje mu je sud dužan osigurati, no odvjetnik Umičević u takav ishod ne vjeruje.</p>
<p> »Ne vjerujem da će tražiti novo suđenje, iako u roku od godinu dana, koji je počeo njegovom predajom, ima mogućnost uputiti zahtjev za obnovu sudskog postupka«, rekao je Umičević.</p>
<p> Na čelu desetočlane skupine koja je planirala i izvela otmicu bio je njegov stariji brat Ivica Mateković koji je osuđen na sedmogodišnju zatvorsku kaznu. Kao prvog od odbjeglih Matekovića zagrebačka ga je policija uhitila krajem kolovoza prošle godine u Novom Zagrebu.</p>
<p> Nepunih mjesec dana potom u remetinečki se zatvor, nakon 19 mjeseci bijega, dobrovoljno javio Libero Mateković koji je nepravomoćno osuđen na jednogodišnji zatvor.</p>
<p> Vrhovni sud je u travnju ove godine udovoljio zahtjevu Ivice i Libera Matekovića da im se ponovno sudi, budući da su osuđeni u odsutnosti.</p>
<p> Kao jedini od desetorice osuđenih za otmicu koji još nije dostupan hrvatskim pravosudnim vlastima ostao je Hrvoje Petrač, navodni inicijator otmice, koji je prošloga ljeta uhićen u Grčkoj, a Hrvatska još uvijek očekuje njegovo izručenje kako bi odslužio dosuđenu šestogodišnju zatvorsku kaznu.</p>
<p> Petračev sin Novica i Marinko Gošuljević nepravomoćno su osuđeni na tri i pol godine zatvora, Siniša Ježovita na tri godine i tri mjeseca, Ivan Bastalić na tri godine i dva mjeseca, Stevo Smrček na dvije godine i devet mjeseci, a Dario Jaić na godinu dana, no, budući da mu je u kaznu uračunato vrijeme provedeno u pritvoru, pušten je na slobodu.</p>
<p> Tomislav Zagorec otet je 23. veljače 2004. ispred obiteljske kuće na Pantovčaku, a otmičari su ga pustili četiri dana kasnije, nakon što im je njegov otac platio 750.000 eura, odnosno polovicu tražene otkupnine. Taj novac do danas nije pronađen. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Spašeno troje slovenskih »nautičara«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Troje slovenskih državljana, koji su u utorak popodne isplovili gliserom na kupanje i nisu se vratili, spašeni su jutros oko 8 sati, nakon što ih je brodica Lučke ispostave Mali Lošinj pronašla jednu nautičku milju istočno od otočića Oruda kod Lošinja, izvijestilo je u srijedu Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.</p>
<p> Djed (61) i baka (56) s dvogodišnjim unukom isplovili su u utrak oko 13 sati iz Velog Lošinja petmetarskim gliserom bez kabine, a budućida se do kasno navečer nisu vratili, vlasnica panisona u kojem su odsjeli, nazvala je policiju. O tome je odmah obaviještena i Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru (MRCC) u Rijeci nakon čega je pokrenuta akcija traganja i spašavanja.</p>
<p> U potragu je upućena brodica Lučke ispostave Mali Lošinj, a preko obalne radio postaje Rijeka poslana je radio poruku hitnosti (pan pan) svim brodovima na tom području da budno motre i uključe se po potrebi u spašavanje. </p>
<p> Brodica Lučke ispostave tragala je do kasno u noć, no zbog nevremena, kiše i smanjene vidljivosti potraga je iza 1 sat obustavljena. </p>
<p> U akciju spašavanja u srijedu u 7 sati uključio se i zrakoplov tipa »Pilatus«, a sat vremena kasnije slovenski državljani su pronađeni u, kako kažu u Ministarstvu, dobrom psihofizičkom stanju. Njihov gliser je otegljen u Veli Lošinj. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Izvoz raste brže od uvoza</p>
<p>Pokrivenost uvoza izvozom u prvih šest mjeseci ove godine bila je 46,6 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je u prvom polugodištu ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 28,5 milijardi kuna ili 4,8 milijardi američkih dolara, dok je uvoz istodobno premašio iznos od 61 milijarde kuna ili 10,2 milijarde dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je do kraja lipnja ove godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom dosegao gotovo 5,5 milijardi dolari, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila niskih 46,6 posto.</p>
<p>U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u razdoblju od početka siječnja do kraja lipnja hrvatski je izvoz izražen u kunama povećan za 16 posto, dok je uvoz pak rastao po stopi od 15,2 posto.</p>
<p>Najveći se dio uvoza i izvoza odnosio na prerađivačku industriju, koja je ostvarila izvoz od 4,4 milijarde dolara (rast za 10 posto), ali je i uvezla roba u vrijednosti od gotovo 8,7 milijardi dolara, što je 11,6 posto više nego lani.</p>
<p>Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz odnosi se na brodogradnju, i to u iznosu od 600,2 milijuna dolara. To je porast od gotovo 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.</p>
<p>Istodobno je izvoz u proizvodnji naftnih derivata povećan za 24,2 posto, na 462,8 milijuna dolara, dok je na trećem mjestu proizvodnja hrane i pića, sa 407,98 milijuna dolara izvoza i rastom od 25,2 posto prema istim lanjskim mjesecima.</p>
<p>Privremeni podaci DZS-a pokazuju i da je Hrvatska do kraja lipnja najviše uvezla strojeva i transportnih uređaja, od čega se značajan dio odnosi na uvoz cestovnih vozila.</p>
<p>Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i u prvom polugodištu ove godine ostale su zemlje Europske unije, na koje se odnosi gotovo 67 posto izvoza te 65,4 posto uvoza.</p>
<p>Tradicionalno, pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno 24,3 posto više roba nego lani, ukupne vrijednosti 1,2 milijardi dolara. Istodobno iz nje je uvezeno roba za 1,67 milijardi dolara, što je rast od 15 posto. Po vrijednosti hrvatskog izvoza slijedi Bosna i Hercegovina, u koju je izvoz povećan za jedan posto, na 553,7 milijuna dolara. Izvoz u Njemačku je pak povećan za 10,8 posto, na 514,9 milijuna dolara.</p>
<p>Po vrijednosti uvoza, nakon Italije slijedi Njemačka sa 1,5 milijardi dolara, dok je treća Rusija, iz koje je uvezeno roba za 1,04 milijarde dolara ili 29,2 posto više nego u prvoj polovici 2005. [R. D./Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Moguće ograničenje računa na 500 kuna</p>
<p>Usluga ograničenja telefonskog računa se aktivira i deaktivira unošenjem PIN-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - T-Com je od 1. kolovoza, u skladu s obvezom koju je propisalo Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije, uveo uslugu nazvanu Limit računa.</p>
<p>Ta usluga korisnicima omogućuje dodatnu kontrolu troškova zabranom odlaznih poziva tako da ih, ako uključe navedenu uslugu, govorni automat prije nego što dosegnu limit od 500 kuna obavještava o ostvarenoj potrošnji. Zadani limit u tekućem mjesecu odnosi se samo na telekomunikacijski promet i ne uključuje mjesečne niti druge jednokratne naknade, kažu u T-Comu. Kako saznajemo u T-Comu ovakav tip zaštite postoji u Danskoj, a od susjednih zemalja zaštitu korisnika koristi i Mađarska.</p>
<p>Navedenu uslugu automat aktivira neposredno prije nego što dosegne limit od 500 kuna koji se odnosi na telefonski promet, odnosno obavještava korisnika počevši od trenutka kada telefonski račun dosegne iznos 50 kuna manji od propisanog limita.</p>
<p>Korisnici, nakon što prime glasovnu poruku da su dosegli limitirane odlazne pozive, imaju mogućnost zabraniti ih na način da unesu broj 2 i svoj PIN, koji korisnici dobivaju pismeno uz obavijest o uključenju usluge nakon što podnesu zahtjev za aktivaciju. Ako korisnici nakon primljene glasovne poruke žele i dalje ostvarivati odlazne pozive, trebaju unijeti broj 3 i PIN. Zabrana odlaznih poziva isključit će se automatski na kraju mjeseca, a korisnici je mogu isključiti i sami u bilo kojem trenutku unošenjem PIN-a.</p>
<p>Aktivaciju usluge korisnici mogu zatražiti na prodajnim mjestima, a aktivacija kao i usluga su besplatni, ističu u T-Comu.</p>
<p>Osim ove usluge korisnicima T-Com mreže se i dalje nudi usluga zabrane odlaznih poziva, a omogućuje besplatnu zabranu poziva prema određenim kategorijama brojeva. Limit računa i zabranu odlaznih poziva nije moguće rabiti istodobno.</p>
<p>U T-Com napominju da uvođenjem limita u prvom redu očekuju smanjenje broja prigovora na previsoke telefonske račune uzrokovane dialerima.</p>
<p>Ivan ŠebeljaIvan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Najvrjedniji globalni brandovi Coca-Cola, Microsoft i IBM</p>
<p>Među 10 najvrjednijih brandova u svijetu su i General Electric, Intel i Nokija, ujedno najvrjedniji europski brand</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Coca-Cola, Microsoft i IBM najvrjedniji su globalni brandovi u 2006., isto kao i godinu ranije, pokazalo je najnovije istraživanje američkog tjednika BusinessWeek i agencije Interbrand.</p>
<p>Vrijednost branda Coca-Cole procijenjena je na 67 milijardi dolara, jedan posto manje nego lani. Slijedi softverski gigant Microsoft, s brandom vrijednim 56,93 milijarde dolara ili pet posto manje nego u 2005. IBM-ov brand vrijedan je 56,2 milijarde dolara, pet posto više.</p>
<p>Među 10 najvrjednijih brandova u svijetu još se nalaze i General Electric, vrijedan 48,91 milijardu dolara, Intel, 32,32 milijarde, finska Nokija, ujedno i najvrjedniji europski brand, »težak« 30,13 milijardi ili 14 posto više nego lani.</p>
<p>Slijedi japanska Toyota, s vrijednošću branda od 27,94 milijarde dolara, Disney, 27,85 milijardi, McDonalds, 27,5 milijardi te njemački Mercedes-Benz, 21,76 milijardi dolara.</p>
<p>Na popisu 100 najvrjednijih globalnih brandova čija vrijednost premašuje milijardu dolara pretežu američki brandovi, slijede njemački (9 brandova), japanski i francuski (8), britanski (6), švicarski (5), talijanski (4) nizozemski i južnokorejski (2) te po jedan iz Španjolske, Finske i s Bermuda.</p>
<p>U proteklih godinu dana najviše je porasla vrijednost branda američkog internetskog diva Googlea, za čak 46 posto, na 12,38 milijardi dolara.</p>
<p>Inače, najvrjedniji brandovi u svijetu izabiru se po dva kriterija: da su globalni, odnosno da najmanje 20 posto njihovih prihoda potječe od inozemne prodaje, te da su njihovi financijski i marketinški podaci dostupni javnosti kako bi se mogla utvrditi njihova vrijednost. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Klima povećava račune za gorivo </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Korištenje klimatizacijskih uređaja u automobilima tijekom vrućih ljetnih mjeseci značajno će povisiti vaš račun za gorivo, upozorava u srijedu njemačka auto-udruga VCD. Automobili u gradskoj vožnji potroše prosječno 1,8 litara više ako im je uključen klima-uređaj, jer motor mora jače raditi, utvrdio je VCD. No, udruga predlaže nekoliko načina kako to izbjeći: kada ne vozite, prije uključivanja klime otvorite prozore kako bi u automobil ušao svježi zrak, pri velikim brzinama vožnja s otvorenim prozorima zahtjeva jače kočenje, pa povećava potrošnju goriva, držite umjerenu temperaturu klima-uređaja. [Dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Tropska oluja gurnula cijenu barela nafte na 76 dolara</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Barel nafte u srijedu je na svjetskim tržištima premašio cijenu od 76 dolara, zbog pojave tropske oluje usmjerene ka Meksičkom zaljevu gdje se nalaze američka naftna i plinska polja koja se još nisu oporavila ni od prošlogodišnjih devastirajućih uragana. Na tržištu u Londonu cijena barela sirove nafte skočila je čak 50 centi, dosegavši razinu od 76,39 dolara. Na američkom tržištu cijena nafte ojačala je 39 centi, na 75,3 dolara. Američki Državni centar za uragane sa sjedištem u Miamiju na Floridi objavio je da je u Karipskoj regiji zabilježeno jačanje tropske oluje Chris, upozorivši da bi se mogla razviti u prvi ovogodišnji uragan koji prijeti sigurnosti Meksičkog zaljeva i to negdje potkraj srijede ili u četvrtak rano ujutro. Prema prognozama, u Zaljev bi trebao ući u ponedjeljak ujutro. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Istraga o odgovornosti tek nakon završetka liječenja </p>
<p>Ministarstvo zdravstva traži očitovanje ravnatelja riječkoga KBC-a te žurno postupanje unutarnje kontrole riječke bolnice </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Liječnici Jedinice intenzivnoga liječenja riječkoga KBC-a i dalje se bore za život 20-godišnjeg Miroslava Maškarina iz Kampora na otoku Rabu, kojemu je zbog komplikacija pri operaciji slijepoga crijeva amputirana lijeva noga. </p>
<p>Iako mladićevi roditelji, majka Zdenka i otac Ivica, još uvijek nisu prijavili liječničku pogrešku, Ministarstvo zdravstva o tom je slučaju zatražilo očitovanje ravnatelja riječkoga KBC-a prof. dr. Hermana Hallera, te žurno postupanje unutarnje kontrole riječke bolnice. </p>
<p>Ministar zdravstva prof.dr. Neven Ljubičić kazao je da će se po primitku očitovanja utvrditi postoje li elementi za dodatnu kontrolu zdravstvene inspekcije. </p>
<p>Prema dostupnim informacijama, zbog prerezane arterije došlo je do akutne tubularne nekroze. Naime, Miroslav Maškarin 9. je srpnja, neposredno uoči proslave zbog položenog vozačkog ispita, osjetio bolove u trbuhu, nakon čega je počeo povraćati. S ocem Ivicom uputio se u rapski Dom zdravlja, gdje mu je dijagnosticirana upala crijeva. Otac ga je s Raba prevezao na Odjel digestivne kirurgije riječkoga KBC-a, gdje je oko ponoći operiran. Kako neslužbeno dozajemo, operaciju je vodio jedan od specijalizanata, a nastavio ju je kirurg Branko Popović. Tijekom operacije došlo je do presijecanja aorte, što je izazvalo krvarenje i hemoragični šok. Zbog komplikacija hitno su pozvani profesori Arsen Depolo i Miljenko Uravić, koji su navodno mladom Maškarinu spasili život. Presijecanje abdominalne aorte može se sanirati, jer se aorta klemira. U Miroslavovu slučaju to je predugo trajalo, te je nestalo cirkulacije u donjim ekstremitetima. Liječnici su cirkulaciju pokušali potaknuti i skidanjem gornjega sloja kože na nogama; na desnoj uspješno, na lijevoj bezuspješno. To je uzrokovalo nekrozu tkiva, zbog čega su Maškarinu morali amputirati nogu u visini polovice bedrene kosti. Naime, u stanju hemoragičnog šoka tijelo povlači krv iz perifernih u vitalne organe, a do amputacije je došlo zbog neprokrvljenosti i atrofije mišića. </p>
<p>Prekid krvotoka doveo je i do zatajenja bubrega, pa je mladi Rabljanin iz riječke bolnice prebačen na sušačku Jedinicu intenzivnog liječenja. </p>
<p>Ministar Ljubičić izjavio je da će se slučaj uputiti Hrvatskoj liječničkoj komori, te da će specijalizant biti amnestiran odgovornosti. Rekao je da je specijalizant u postupku učenja i kako je za slučaj odgovoran kirurg pod čijim je nadzorom rađen zahvat. Ujedno, ministar je poručio da se odšteta u ovom slučaju pacijentu mora platiti. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Priznanje Hrvatskoj u traženju nestalih </p>
<p>Predajom dosjea međunarodna zajednica Hrvatskoj priznaje da je sposobna nositi se s odgovornim poslom traženja nestalih samostalno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pitanje zatočenih i nestalih u nekoliko su navrata u zadnjih mjesec dana, na dnevni red stavili predstavnici hrvatskih i srpskih vlasti. Predsjednici države i Vlade, Stjepan Mesić i Ivo Sanader, zatražili su u razgovoru sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem da se i s političke razine učini sve na rješavanju tog humanitarnog problema. A i svom kolegi Vojislavu Koštunici za nedavnog posjeta Beogradu Sanader je to istaknuo kao prioritetan problem bitan za normalizaciju budućih odnosa Hrvatske i Srbije.</p>
<p>Dok čeka pomoć Beograda, bez čega očito nema rješenje za još 1131 obitelj čiji su najmiliji na popisu nestalih, Hrvatska ipak bilježi znatne pomake. Ovih dana Vlada je potpisala Memorandum s Međunarodnim odborom Crvenog križa koji 31. prosinca ove godine zatvara svoj zagrebački ured, a svu prikupljenu dokumentaciju u traženju nestalih predaje Hrvatskom Crvenom križu. U Hrvatskoj su od 1991., a do isteka mandata prikupili podatke za 5774 nestale osobe. Od toga su 2400 slučajeva dosad riješili. Hrvatskim vlastima predaju još 3374 neriješena slučaja čije su obitelji pokrenule zahtjeve za traženje. Uz pomoć Međunarodnog odbora Crvenog križa Hrvatska je prikupila i podatke o 946 hrvatskih građana srpske nacionalnosti stradalih ili nestalih u »Oluji« 1995.</p>
<p>Predajom dosjea hrvatskim vlastima, međunarodna zajednica Hrvatskoj priznaje da je sposobna nositi se s odgovornim poslom traženja nestalih samostalno. </p>
<p>Obiteljima koje su kod njih otvorile zahtjeve za traženjem, predstavnici Međunarodnog odbora Crvenog križa poslat će osobna pisma tražeći privolu da se njihovi dosjei predaju Hrvatskom Crvenom križu.</p>
<p>Najviše se sada ipak očekuje od dokumenata pohranjenih u vojnom arhivu u Beogradu s kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti. Hrvatska strana vjeruje da će se time raspetljati i mučna priča vukovarske bolnice. Dokumentaciju o tome Hrvatska bezuspješno traži već godinama, kao i bilo kakve tragove o mjestima ispremještanih masovnih grobnica. </p>
<p>Dokumentacija bivše JNA - upozoravao je često pukovnik Ivan Grujić, glavni hrvatski pregovarač za nestale - takva saznanja zasigurno skriva. Pretpostavlja se da su u njoj i zapovijedi te izvješća pobunjenih hrvatskih Srba centrali u Beogradu o čemu postoje svjedočanstva i dokazi. No, još nitko od predstavnika vlasti ne prognozira kada bi im druga strana mogla dostaviti dosjee.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Godišnji prihod veći od milijardu kuna</p>
<p>U prvih šest mjeseci ove godine autocestama je prošlo 12,592.673 vozila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske autoceste (HAC) u 2006. planiraju prihod od čak milijardu i deset milijuna kuna. </p>
<p>Samo u prvih šest mjeseci ove godine autocestama kojima gospodari HAC (A1 Zagreb - Split, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, A4 Zagreb - Goričan, A7 Rupa - Rijeka - Žuta Lokva i Krčki most) prošlo je 12,592.673 vozila. Od tog broja vozila ukupno je, bez PDV-a, naplaćeno više od 440 milijuna kuna cestarina.</p>
<p>U istom razdoblju prošle godine HAC-ovim autocestama prošlo je 12,731.654 vozila, ali je taj broj vozila teško usporediti s ovogodišnjim rezultatima, jer je su u pojedinim mjesecima prošle godine vozila na autocesti Zagreb - Split morala tri puta stajati i plaćati cestarinu. To je bilo na dionicama Zagreb - Bosiljevo 2, Jezerane - Pirovac i Vrpolje - Dugopolje. Sada kada je autocesta Zagreb - Split dovršena, brojke pokazuju manji broj vozila, a on je zapravo veći. </p>
<p>Tako je tijekom prvih šest mjeseci 2005. ostvareni prihod od cestarina, bez PDV-a, iznosio više od 371 milijun kuna, što je za oko 69 milijuna kuna manje nego ove godine.</p>
<p>Prema tome, ove godine se bilježi porast prihoda od 18,52 posto. </p>
<p>Damir Čorda iz Hrvatskih autocesta napominje da je HAC iznimno zadovoljan ovogodišnjim rezultatima, jer se sve planirano ostvaruje. [Tomislav Tadić]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Osobni dokumenti o znanju stranog jezika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stručni timovi Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa izradili su Europsku jezičnu mapu, osobni dokument za (samo)vrednovanje učenja stranih jezika na temelju kojih će ubuduće učenici svoja postignuća u stranim jezicima moći mjeriti prema europskim standardima.</p>
<p>Riječ je o zbirci dokumenata i podataka koji svjedoče o stupnju znanja nekog stranog jezika. Cilj Europske jezične mape je poticanje učenja stranih jezika u Europi i u Hrvatskoj. U novi dokument učenici sami unose podatke o znanju stranih jezika i poznavanju stranih kultura primjerenih svojoj dobi, što - smatraju u Ministarstvu znanosti - pridonosi izgradnji multikulturalnog društva. Jezična mapa temelji se na jezičnim normama opisanim u Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje Vijeća Europe. Ujedno je riječ o dokumentu koji daje jedinstvenu mogućnost vrednovanja jezičnih postignuća usvojenih u formalnom školskom i neformalnom izvanškolskom obrazovanju. Prvi primjerci jezične mape u knjižarama u Hrvatskoj naći će se početkom listopada.</p>
<p>Europski jezični portfolio, iako izvorno dokument Vijeća Europe, jedan je od pet sastavnih dijelova EUROPASS-a, dokumenta Europske komisije za poticanje mobilnosti i cjeloživotnog učenja u Europi. [M. Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Alka mora biti lišena utjecaja politike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader primio je u srijedu izaslanstvo Viteškog alkarskog društva (VAD) Sinj i tom prigodom je istaknuo da VAD stoljećima čuva vitešku tradiciju Cetinske krajine te da Alka mora biti čuvarica istinskih hrvatskih vrednota i lišena utjecaja politike. Dodao je da je alka i izniman promotor Hrvatske u inozemstvu. </p>
<p>Sanader je naglasio da je Alka očuvala i hrvatski nacionalni identitet i kulturu Cetinske krajine, a iz viteštva alkara i njihovih momaka moraju učiti i budući hrvatski naraštaji.</p>
<p> Predsjednik VAD-a Stipe Jukić i gradonačelnik Sinja Nikola Tomašević izrazili su zadovoljstvo time što Vlada prepoznaje važnost Alke te zahvalili na potpori koju Vlada daje projektima VAD-a poput gradnje alkarskih dvora i alkarske ergele. </p>
<p>Na sastanku se također razgovaralo o gospodarskim problemima Cetinske krajine, a premijer Sanader je rekao da Vlada vodi računa o ravnomjernom razvoju Hrvatske, pa će pronaći i rješenja za važna gospodarska pitanja toga kraja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tölle oslobođena optužbe za otmicu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Županijski sud u Zagrebu odbacio je žalbu tužitelja Ljubomira Čučića, bivšeg veleposlanika Republike Hrvatske u Bruxellesu, potvrdivši tako prvostupanjsku presudu Općinskog suda.</p>
<p>Čučić je, naime, tužio Nevu Tölle, koordinatoricu Autonomne ženske kuće, te aktivisticu iste ustanove - Valentinu Andrašek, da su 15. svibnja 2003. oduzele dijete od roditelja, odnosno počinile kazneno djelo otmice, odnosno oduzimanja djeteta ili maloljetne osobe, po članku 210, stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, odnosno da su sudjelovale u neovlaštenu odvođenju djeteta Ljubomira Čučića i njegove tadašnje supruge Magali Boers.</p>
<p>Podsjetimo, Čučić je još u svibnju 2003. podnio ostavku na svoje dužnosti, nakon što ga je supruga Magali Boers-Čučić u medijima optužila za dugogodišnje psihičko i fizičko zlostavljanje. </p>
<p>Čučić je u tužbi protiv Tölle i Andrašek tvrdio da su njih dvije bile zajedno s njegovom bivšom suprugom Magali Boers-Čučić kada je u to vrijeme iz Hrvatske odvela njihovu djevojčicu. U presudi Županijskog suda kaže sa da je jedini vjerodostojni iskaz upravo onaj Magali Boers, koja je navela da je nijedna od dviju žena nije bila s njom kada je iz parka od dadilje uzela vlastito dijete. Dapače, kaže se dalje u odbačaju tužbe, svjedokinja je navela da sve do dana kada se dogodio spomenuti slučaj nije poznavala nijednu od optuženih žena. </p>
<p>Naime, Boers je utvrdila da je Nevu Tölle i Valentinu Andrašek upoznala tek nakon što je pokupila dijete, na što je u tom trenutku prema odluci francuskog suda imala pravo i potom, zajedno s djetetom otišla u Autonomnu žensku kuću Zagreb, gdje joj je pružena zaštita. Zbog svega toga, ali i niza drugih okolnosti i iskaza, Tölle i Andrašek oslobođene su krivnje za sudjelovanje u oduzimanju djeteta, te je Ljubomir Čučić izgubio i ovaj drugostupanjski sudski spor, s obzirom na to da je presuda Županijskog suda u ovom slučaju pravomoćna. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ribić za dvoznamenkasti rast plaća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uoči sastanka s premijerom Ivom Sanaderom o smjernicama fiskalne i ekonomske politike, zakazanom za četvrtak, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizirao je u srijedu konferenciju za novinare. Predsjednik Velikoga vijeća Sindikata, Vilim Ribić, najavio je da će od Vlade tražiti dvoznamenkasto povećanje plaća zaposlenih u javnim i državnim službama. Ribić, naime, najavljeno povećanje plaća od pet posto smatra nedovoljnim. </p>
<p>»S pet posto povećanja plaća, Vlada zapravo povećava plaće svojim zaposlenicima za 8,1 posto, a bruto domaći proizvod rast će ukupno 36 posto«, rekao je Ribić, dodajući da takav rast neće pokriti gubitke koje je zaposlenicima nanio porast troškova života od osam posto. Analizirajući politiku plaća, Ribić je zaključio da je Vlada omogućila svojim zaposlenicima, a posredno i svim drugim građanima u Hrvatskoj, četiri puta manji udio u rastu društvenog bogatstva od onoga što je proizvedeno. Svojim prijedlogom o pet posto povećanja plaća, Vlada će do kraja 2007., tvrdi Ribić, smanjiti kupovnu moć više od 250 tisuća ljudi i njihovih obitelji za sedam posto. </p>
<p>»Vlada se prema svojim zaposlenicima odnosi dvostruko lošije nego drugi poslodavci u zemlji«, zaključuje Ribić, upozoravajući da Vladina politika plaća utječe i na plaće zaposlenih u gospodarstvu jer je riječ o najvećem poslodavcu u državi. Ustvrdio je da plaće zaposlenih u gospodarstvu rastu znatno brže od plaća onih koje zapošljava država. Plaće zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave negdje su veće i za 50 posto, rekao je Ribić. [Mirela Lilek]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060803].
|
