NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060302].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 146457 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.03.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pripravnički staž na trošak države</p>
<p>Poslodavcu koji zaposli pripravnika zdravstvene struke Vlada će refundirati bruto plaću, za što će se izdvojiti 25 milijuna kuna</p>
<p>Najnovijim mjerama za poticanje zapošljavanja Vlada je odlučila stimulirati pojedina deficitarna zanimanja. Posebice se to odnosi na poslove u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi. Tako će država u roku godine dana osobama s visokom i višom stručnom spremom u zdravstvu u potpunosti financirati pripravnički staž s time da početak obavljanja staža počne tri mjeseca nakon završetka školovanja. Poslodavcu koji zaposli pripravnika zdravstvene struke Vlada će refundirati bruto plaću. Za to namjerava izdvojiti 25 milijuna kuna. </p>
<p>Ujedno, u ovoj će godini Vlada povećati broj ekipa opće medicine u osnovnoj mreži jer, pokazuju analize, u Hrvatskoj je 2004. nedostajalo 170 takvih ekipa, i to uglavnom u ruralnim područjima. </p>
<p>Osim u zdravstvu, Vlada će poticati zapošljavanje u sustavu socijalne skrbi. Za tu će se mjeru izdvojiti 10,3 milijuna kuna. Predviđeno je zapošljavanje 113 djelatnika visoke i više stručne spreme, mahom socijalnih radnika, defektologa, psihologa i pravnika. </p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u siječnju je prijavljeno 110 novih radnih mjesta za doktora medicine (opće i specijaliziranih). Istodobno, u evidenciji HZZ-a posao traži čak 413 doktora medicine - uglavnom onih bez specijalizacije. Na burzi je trenutačno i 200 stomatologa, 234 medicinsko laboratorijskih tehničara, 54 medicinsko-laboratorijskih inženjera te 54 socijalna radnika. </p>
<p>Kad je riječ o teško zapošljivim zanimanjima, treba istaknuti zanimanja profesora društveno-humanističkih predmeta u srednjim školama. Trenutačno svoje usluge nudi njih 932, a u siječnju se otvorilo tek 261 takvo radno mjesto. Profesori prirodoslovno-matematičkih predmeta u srednjim školama u nešto su boljem položaju. Tako je omjer 269 prema 129 u korist ponude.</p>
<p>Među nezaposlenima velik je broj zidara - čak 2339, što je zapravo i čudno s obzirom na to da se uvijek govori kako to zvanje spada u onu radnu snagu koju moramo uvoziti. Problem je vjerojatno u tome što velik broj zidara ne udovoljava zdravstvenim kriterijima koje zakon propisuje, a poslodavci postavljaju. </p>
<p>Riječ je o ljudima koji godinama rade u teškim i za zdravlje nepovoljnim uvjetima. S duge strane, pri zapošljavanju takve radne snage nužan je liječnički pregled koji pak velika većina ne prolazi. Rješenje ovog problema je u njihovoj prekvalifikaciji.</p>
<p>Najveće razlike u ponudi i potražnji na burzi rada su u zanimanju diplomiranog ekonomista. U siječnju je na Zavodu evidentirano čak 1976 nezaposlenih ekonomista dok se radno mjesto otvorilo za samo njih 82. Diplomirani pravnici tek su u nešto povoljnijoj situaciji od ekonomista. Tako je u prošlom mjesecu evidentirano 911 diplomiranih pravnika, a tražilo ih se samo 60.</p>
<p>Loše perspektive imaju i sva zanimanja vezana uz državni sektor - primjerice, odgojitelji u vrtićima - a malo su tražena i zanimanja raznih referenata u državnim službama. Uz završen pravni i ekonomski, najmanje se traže pedagoški, kineziološki i prometni fakultet.</p>
<p>U najtraženija pak zanimanja spadaju ona vezana uz informatiku i informatizaciju tržišta - ponajprije zanimanje programera. Hrvatska kao zemlja u razvoju ima povećanu potrebu za takvim kadrovima koji će razvijati specifične programe za domaće i stane tvrtke. </p>
<p>Prema istraživanju brojnih agencija za zapošljavanje, osim zanimanja programera, najtraženija su zanimanja menadžera u prodaji, inženjera strojarstva, građevinarstva i elektrotehnike te zanimanja vezanih uz financije. Također su vrlo tražena zvanja vezana uz visoke položaje u farmaceutskoj industriji i za rukovodeće položaje u proizvodnji. Na tržištu rada dobro prolaze i stručnjaci u marketingu i PR-u (odnosi s javnošću), turistički i djelatnici u ugostiteljstvu te stručnjaci za grafički dizajn u izradi časopisa, reklama i internetskih stranica.</p>
<p>Sve ovo ne znači da se na burzi rada ne može naći ljude za najtraženija zanimanja. Problem je u neusklađenosti obrazovnog sustava i tržišta rada. Ponuda uglavnom ne prati potražnju. Upisne kvote u pojedinim školama i sveučilištima nisu u skladu s potrebama tržišta rada. No, kako se očekuje, provedba Bolonjske deklaracije to bi trebala ispraviti. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dokad nestašica Plivita D3</p>
<p>Nema opasnosti ako nestašica ne potraje dulje od 2-3 mjeseca, kaže dr. Jovančević</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nestašica vitamina Plivit D3 (kolekalciferola), važnog za normalan rast i razvoj dječjih kostiju traje još od polovice siječnja. Dobavljači tog Plivinog proizvoda, redovitog dodatka prehrani dojenčadi, obećali su novu pošiljku početkom ožujka, a sada se govori o kraju mjeseca. </p>
<p>Umjesto D3 djeci se prepisivao AD3 vitamin jednake učinkovitosti, ali ponestalo je i njega, doznajemo od pedijatra dr. Milivoja Jovančevića, predsjednika Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju. No, nestašica vitamina, dodaje, neće ugroziti zdravlje djece ako ne potraje dulje od dva do tri mjeseca, osim ako nisu oboljela od rahitisa. U svojoj dugogodišnjoj praksi dr. Jovančević nije kod nas vidio tako oboljelo dijete, što treba zahvaliti sistematskoj profilaksi. On zamjera proizvođaču i zdravstvenim vlastima što pedijatre, koji te vitamine propisuju preventivno, nisu obavijestili o nestašici. Dostupnost D3 dostignuti je standard koji se ne bi smio tek tako narušavati, te ju je trebalo preduhitriti, rekao je Vjesniku pedijatar u KBC-u Zagreb. Roditelji traže zamjenu, ali jedino su Plivini vitamini na listi HZZO-a, a druge treba platiti. Kupuje se tako uvozne (vigantolet), ali nestalo je i njih, iako bočica košta 25 kuna, rekli su nam u velikogoričkoj ljekarni, kao i to da nova pošiljka dolazi za desetak dana. Nude jednostavnu kombinaciju vitamina A i D, ali vitamin D ne djeluje kao D3.</p>
<p>»Do sada nismo imali roditelje kojima je propisana terapija pa nije bilo potrebe za naručivanjem vitamina iz uvoza«, kažu u splitskoj ljekarni Lučac. U Prima Pharmi napominju da su bez D3 ostali krajem siječnja, te da u zamjenu ne mogu pružiti ništa adekvatno. Riječani po D3 odlaze u Sloveniju. </p>
<p>Biserka Lovrić[Surađivali: D. H., M. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska vodocrpilišta zasad sigurna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Velika količina mineralnih ulja izlivenih u Neretvu iz HE Jablanica onečistila je četiri vodocrpilišta u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, ali su dva glavna vodocrpilišta s hrvatske strane granice: Prud i Doljani zasad sigurna, doznajemo iz Hrvatskih voda.</p>
<p>Stožer za civilnu zaštitu Hercegovačko-neretvanske županije izvijestio je da voda iz vodocrpilišta Salakovac, Studenac, Bjelave i Biletić polje, iz kojih se vodom opskrbljuju građani Mostara te područja općina Čapljine i Čitluk, nije za piće. Naime, sanitarna inspekcija je u tim vodocrpilištima otkrila sastojake mineralnog ulja, u vodocrpilištu Studenac, koje opskrbljuje Mostar, čak 40 puta veće količine od dopuštenih. Zato voda iz vodocrpilišta Studenac i Salakovac nije upotrebljiva ni za tehničku namjenu pa će se Mostar pitkom vodom opskrbljivati iz alternativnog crpilišta na rijeci Radobolji. </p>
<p>U Stožeru kažu da se najnovije stanje u dolini Neretve može nazvati alarmantnim, ali ističu da nema razloga za pretjeranu paniku.</p>
<p>Zbog problema u BiH povećat ćemo broj svakodnevnih uzimanja uzoraka vode, kažu u splitskom dijelu Hrvatskih voda. U međuvremenu su uzorci mineralnog ulja proslijeđeni na stručnu analizu u zagrebački Zavod za javno zdravstvo kako bi se utvrdilo ima li u njemu kancerogenih polikloriranih bifenila (PCB). </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Rotorima do veće sigurnosti</p>
<p>Kružni su tokovi, tvrde stručnjaci, najsigurnija raskrižja jer usporavaju promet i tako uvelike smanjuju broj nesreća</p>
<p>Po uzoru na europske zemlje, i Hrvatska se uključila u novi prometni trend</p>
<p> - uvođenje kružnih tokova umjesto dosadašnjih raskrižja sa semaforima.</p>
<p>Sve je veći broj rotora koji zamjenjuju raskrižja. Samo u Zagrebu u posljednjih su nekoliko mjeseci iznikla dva u Petrovoj ulici (na raskrižju s Jordanovcem i s Bukovačkom cestom). Time je Petrova postala jedna od posebnijih zagrebačkih, pa čak i hrvatskih ulica, jer ima čak četiri kružna toka. Rotori su postavljeni i kod Hoto centra, kod King Krossa u Jankomiru, a još se jedan planira sagraditi i na početku ulice Savezne Republike Njemačke (pokraj Bundeka). Slična je situacija u gotovo svim hrvatskim gradovima.</p>
<p>Prema svjetskim pokazateljima, kružni su tokovi najsigurnija raskrižja koja smiruju i usporavaju promet te time povećavaju sigurnost, ali i protočnost prometa.</p>
<p>»Ako je kružni tok na ispravnoj lokaciji i dobro projektiran, povećava prometnu sigurnost jer usporava promet«, rekao je Vjesniku Ivan Dadić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti. No, Dadić ističe da kružni tokovi često ipak nisu najbolje rješenje. »Na nekim mjestima nisu primjereni intenzitetu prometa pa se moraju pronaći druga rješenja«, kaže Dadić i dodaje da semafori zauzimaju manje mjesta i mogu propustiti više vozila nego kružni tok, a osim toga, kružni tok i pješacima produžuje put kretanja.</p>
<p>»Za kvalitetan kružni tok vrlo je bitna i kvalitetna izvedba prilaza jer postoje kružni tokovi koji nisu dobro projektirani«, smatra Dadić i tvrdi da je 70 posto kružnih tokova u Hrvatskoj dobro izvedeno, a za ostalih 30 trebala bi se pronaći druga rješenja.</p>
<p>»Bitan je faktor i intenzitet prometa koji mora biti stabilan ili barem približno jednak iz svih smjerova kako bi kružni tok kvalitetno ispunio svoju svrhu«, smatra Dadić.</p>
<p>Viktor Forjan iz Odjela za cestovnu sigurnost prometa MUP-a kaže pak da se još čekaju rezultati učinkovitosti novopostavljenih rotora, jer treba proći određeno vrijeme da se prouči njihova funkcionalnost.</p>
<p>»Međutim, izvjesno je da će rezultati biti povoljni jer je svjetska praksa pokazala da manji broj kolizijskih točaka koje su u kružnom toku prometa uvelike smanjuje broj prometnih nesreća u odnosu na klasično raskrižje«, rekao je Forjan.</p>
<p>Dodao je da je, čak i ako dođe do prometne nesreće, materijalna šteta manja jer je manja i brzina automobila koji se kreće kružnim tokom.</p>
<p>No, pri postavljanju rotora postavlja se pitanje sigurnosti pješaka. Budući da na takvim raskrižjima s kružnim tokom prometa više nema semafora, dobiva se dojam da su pješaci u ugroženom položaju.</p>
<p>»Ne mislim da rotor pješacima oduzima prednost, dapače. Smatram da, osim što imaju označeni pješački prijelaz, upravo zbog smanjene brzine automobila koji ulaze u rotor, imaju više prostora za procjenu«, smatra Forjan. </p>
<p>I Stipan Matoš, načelnik zagrebačkog Odjela za promet, ustvrdio je, nakon puštanja u promet kružnih tokova u Petrovoj, da će regulacija prometa u kružnom toku usporiti vozila, ali će istodobno porasti propusnost raskrižja, čime će i pješaci biti sigurniji.</p>
<p>Bojan TerglavAnita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Aligator živi u kadi</p>
<p>U Vrtu nema ni veterinarske ambulante i životinje u njemu nitko ne liječi, a one ugibaju od svakojakih bolesti. Primjerice, u kavezu od svega pet metara četvornih smještena su četiri vuka</p>
<p>SPLIT- »Split se mora odlučiti hoće li od Zoološkog vrta na Marjanu imati ozbiljnu znanstvenu instituciju, zabavni centar ili cirkus iz 19. stoljeća, koji je sada tamo«, upozorila je članica splitskoga Gradskog poglavarstva zadužena za kulturu Tamara Visković. </p>
<p>Poglavarstvo je, naime, donijelo odluku o zabrani neplanskog povećavanja broja životinja u Prirodoslovnom muzeju i Zoološkom vrtu, a ravnatelja obvezala da načini popis životinja kojima u Splitu nije prirodno stanište, a sve u cilju smanjenja broja životinja koje su na Marjanu. Grad je odlučio da su ulaganja u uređenje ZOO-a, u njegovom sadašnjem obliku, promašena investicija. Ideje vodilje u stvaranju novih sadržaja temeljit će se na edukaciji, znanstveno-istraživačkom radu i zaštiti prirode.</p>
<p>Način držanja životinja, higijenski uvjeti, profesionalni status i premali broj zaposlenika se moraju promijeniti. Na tom je prostoru 450 životinja, a ne bi ih smjela biti ni petina od toga broja. Standard smještaja je ispod svake civilizacijske razine. U Vrtu nema ni veterinarske ambulante i životinje u njemu nitko ne liječi, a one umiru od svakojakih bolesti. Tako su, primjerice u kavezu od svega pet metara četvornih smještena četiri vuka.</p>
<p>»Vukovi su bez ušiju! Krv im curi s glave i to vaša djeca to gledaju! Pitala sam što im je, jesu li bolesni. Odgovoreno mi je da nisu bolesni, nego su svi mužjaci pa se tuku. Za par dana u taj kavez su doveli i petoga vuka, kojeg su ovi umalo zaklali, pa su ga prebacili u šupu od metra četvornog. Aligator živi u kadi i budući se uopće ne miče, nitko ne zna je li živ ili mrtav. Sova je u kavezu u kojem ne može raširiti krila. Majmuni već godinu dana žive u toj šupi, jer ZOO nema zimovnika u koji bi se smjestile vrste koje ne mogu preživjeti zimu na Marjanu«, dodala je Visković.</p>
<p>Predloženim rješenjima u Gradu smatraju kako će razmjerno brzo i učinkovito pomoći najugroženijim životinjama.</p>
<p>Treba li u dugoročnim planovima takav sadržaj potpuno ugasiti, očuvati u formi humano koncipiranog ZOO-a za autohtone hrvatske i mediteranske vrste ili obnoviti na drugoj lokaciji, odlučit će se nakon svibnja ove godine do kada svi ti koncepti trebaju biti dostavljeni gradskoj Službi za kulturu. </p>
<p>Nakon što se utvrdi popis egzotičnih životinja koje ne mogu preživjeti u »marjanskoj klimi«, Uprava splitskog ZOO-a mora pronaći ustanove i centre koje bi te životinje primjereno prihvatile.</p>
<p>Splitski ZOO prostire se na 6500 četvornih metara na vrhu Marjana. Zgrada je sa građena prije 80 godina. Nikada nije rekonstruirana. Stanje građevine i kaveza je katastrofalno. U zgradu Vrta, zbog opasnosti od njena urušavanja, posjetiteljima je ulaz već godinama zabranjen. Životinje preživljavaju isključivo zahvaljujući dobroj volji donatora, nekih splitskih tvrtki i splitske Carinarnice, koja daruje na graničnim prijelazima zaplijenjeno meso. Nakon višegodišnjih zahtjeva, Grad je nedavno u Vrtu omogućio zapošljavanje drugog timaritelja i domara. Iz proračuna ove godine ZOO će dobiti dodatnih 400.000 kuna za sanaciju. Naime, prošle godine ZOO je dobio pola milijuna kuna za drugu i treću fazu sanacije i uređenja Vrta, kojima se saniralo nije - ništa.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Da ne budemo kmetovi na vlastitoj zemlji</p>
<p>U Donjem Miholjcu okupit će se svi nezadovoljni i ogorčeni poljoprivredni proizvođači iz 150 različitih udruga u kojima su okupljeni ratari, stočari, mljekari, voćari...</p>
<p>DONJI MIHOLJAC</p>
<p> – Tisuću seljaka iz svih pet slavonskih županija u četvrtak će od 11 do 13 sati traktorima blokirati centar Donjeg Miholjca da bi izrazili svoje nezadovoljstvo zbog »ugnjetavanja seljaka, koji su posljednjih godina bili višestruko zakinuti«. </p>
<p>Kako je Vjesniku najavio Ivica Miketek, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije, u Donjem Miholjcu okupit će se svi nezadovoljni i ogorčeni poljoprivredni proizvođači iz 150 različitih udruga u kojima su okupljeni ratari, stočari, mljekari, voćari...</p>
<p>S obzirom da će seljaci blokirati glavnu prometnicu u središtu Donjeg Miholjca, to znači da će u navedeno vrijeme biti blokiran i donjomiholjački granični prijelaz s Mađarskom, jer je ta prometnica jedina poveznica s prijelazom. </p>
<p>»S prosvjeda ćemo uputiti zahtjev premijeru Ivi Sanaderu i ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću da se zemlja ne da u koncesiju na 99 godina, već da se proda seljacima, da se zakašnjeli poticaji hitno isplate te da se smanji plaćanje naknade za vodoprivredu«, najavio je Miketek. </p>
<p>Ako se njihovim zahtjevima ne udovolji, on najavljuje da će tada njihova sljedeća akcija biti – blokada Zagreba traktorima. </p>
<p>Po Miketekovim riječima, seljaci ne žele biti kmetovi na vlastitoj zemlji. A upravo to, tvrdi on, dogodit će se ako se zemlja da u koncesiju na 99 godina »jer to znači da neće biti u našem vlasništvu nego će je zgrabiti stranci i tajkuni«. </p>
<p>Nadalje, seljaci su ogorčeni činjenicom što poticaji stalno kasne, a iz godine u godinu sve su manji. </p>
<p>»Slavonski seljaci proizvođači našli su se u doista nezavidnoj situaciji. Svi smo ulagali u razvoj svojih gospodarstava, podigli smo kredite, a sada ih ne možemo vraćati jer poticaji kasne ili su drastično smanjeni«, tvrdi Miketek. </p>
<p>Dodao je da će seljaci i dalje inzistirati na tome da se donese uredba prema kojoj država neće smjeti mijenjati poticaje barem pet godina, od dana kada ih odredi, odnosno da svaku reformu politike poticaja najavi pet godina unaprijed kako bi njihovi korisnici mogli planirati svoj razvoj. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Notari kucaju na vrata</p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
<p>Učinci primjene novog Ovršnog zakona polako postaju uočljivi. U Zagrebu sa »žešćom« prisilnom naplatom počinje Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, čime će biti obuhvaćeno oko 15.000 dužnika za pričuvu. Taj se broj zapravo može pomnožiti sa tri, jer su u pitanju kućanstva koja za pričuvu u 2003. i 2004. godini duguju oko 17 milijuna kuna. Tu su i ovrhe za neplaćenu televizijsku pretplatu. Iako to HTV želi prikriti, jasno je da je prema 40.000 dužnika krenula naplata. </p>
<p>Ovrhe su preuzeli javni bilježnici, koji su se našli na udaru zbog velike zarade na tom poslu. Iako oni tumače da je zarada oko 30 posto od naplaćenih taksa za ovrhe, lako je izračunati da će se notarske zarade znatno uvećati. Za to najmanju krivnju snose javni bilježnici, koji će samo obaviti ono što im je zakonodavac povjerio.</p>
<p>Pri donošenju Ovršnog zakona, kao da je nezamijećeno prošla odredba kojom se vjerovnicima prepušta da sami određuju koji će notari provoditi ovrhe za njih. Zato sad velika javna poduzeća, poput HEP-a, Plinare, Čistoće i drugih, sama određuju koji će notari raditi za njih. Premda ni u koga unaprijed ne treba sumnjati, činjenica je da to otvara golem prostor za razne nepravilnosti. Jer, nije preteško zamisliti da neki korumpirani službenik komunalnog poduzeća, kojem su u ruke odjednom pale tisuće ovrha, pokuša nešto ušićariti i za sebe. Dovoljno je postići džentlmenski dogovor s nekim notarom sličnih sklonosti i podijeliti zaradu. Naravno da zakon ne može uređivati moralna pitanja, no trebao bi u startu spriječiti i samu pomisao na korupciju, koje je u nas ionako previše.</p>
<p>Ipak, valja priznati da se nešto pokrenulo, jer je činjenica da se računi moraju podmirivati. Razumljivo je kad plaćanje računa izbjegava netko tko nema ni za kruh, no među neplatišama ima i dobrostojećih građana. Prvima bi kroz socijalne programe trebale pomoći država i lokalna samouprava, a ostale će, valjda, efikasnije ovrhe naučiti da podmirivanje računa mora biti ispred kupnje novih automobila.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Crna magija</p>
<p>BOJAN DIVJAK </p>
<p>Radišni su inspektori u samo nekoliko tjedana stavili ključ u bravu gotovo 70 pekarnica i to iz istog razloga: njihovi su se vlasnici bavili crnom magijom. Jer samo se tako može objasniti činjenica da majstor pekar od kilograma brašna kojega je evidentirao u knjizi utroška ispeče kamiončić kruha.</p>
<p>Kakve se sve grozote pod okriljem noći događaju u pekarnicama, strah me je i pomisliti. Okrutni obredi, prinošenje žrtvi, pekari i pomoćnici koji u transu uzvikuju tajne lozinke moleći se velikom meštru prijevare... I hrpica brašna u tren oka pretvara se u lijepu količinu novca što će ga kupci ujutro ostaviti, naivno se osmjehujući prodavaču koji lukavo prikriva svoj demonski grč facijalnih mišića.</p>
<p>No, velika inkvizicija uzvratila je udarac, doduše ne lomačom, nego pečatom na vratima, zbog gnjavaža oko ljudskih prava koja se kao kuga šire svijetom.</p>
<p>Dakle majstori, koliko brašna, toliko kruha i pekara radi. Do dana kada će netko poželjeti provjeriti i kvalitetu kruha.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nitko neće u špijune</p>
<p>Nema obavještajne i protuobavještajne službe koja može funkcionirati bez stalne i lojalne vanjske suradničke mreže</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Je li učestalo objavljivanje popisa navodnih agenata i suradnika tajnih službi bivšeg jugoslavenskog režima početak lustracije u Hrvata ili je samo riječ o nabijanju tiraže po svaku cijenu?</p>
<p>Špijunske teme uvijek su golicale znatiželju ljudi, osobito onih koji odmah jure kupiti list ili tjednik koji donosi popise takve vrste. To čine iz dva razloga: da vide jesu li i oni u prozvanom društvu, kao i tko je od poznatih pribijen na stup srama hrvatskog istraživačkog novinarstva.</p>
<p>Pravu svrhu najnovijih otkrića u sadašnjem vremenu nije lako shvatiti. Kakva je korist od takvih jurišnih akcija kada su one gotovo štetne za našu državu. Zašto? Zato što više neće biti puno onih koji će, u nas i u inozemstvu, željeti surađivati s hrvatskim sigurnosno-obavještajnim agencijama.</p>
<p>Nema obavještajne i protuobavještajne službe koja može funkcionirati bez stalne i lojalne vanjske suradničke mreže, koja pak stupa u tajnu suradnju iz različitih motiva: domoljublje, novčani i kompenzacijski interesi, pustolovne pobude, talentiranost za uloge »dvostrukih agenata«... Rusi su sačuvali klasični model obavještajnog i protuobavještajnog djelovanja čiji je temelj uspješnosti spoznaja, i osoblja i suradničkog lanca, da ih služba za koju rade neće ostaviti na cjedilu, čak i kad je riječ o agentima pridobivenim ucjenom na podlozi kompromitirajućeg materijala.</p>
<p>Postoji opravdana bojazan da će u nas dugoročni učinak biti potpuno suprotan od onog što ga očekuju oni koji su iz tajnih arhiva dostavili novinarima prave, lažne ili nepotpune popise. Tko će se pametan ubuduće upuštati u zahtjevan, konspirativni špijunski posao i to onaj koristan za državu, ako će koju godinu kasnije njegovo ime i pseudonim objaviti ovi ili oni nacionalni listovi i tjednici?!</p>
<p>Amerikanci su naučili tu lekciju. Njihova CIA, panično bježeći 1975. iz opkoljenog Sajgona, u »gluhoj« sobi američkog veleposlanstva na stolu je ostavila evidencijske kartone (većinu s fotografijama) svih svojih suradnika i na vijetnamskoj komunističkoj strani i u redovima savezničkog sajgonskog režima. Sjevernovijetnamci su potom čistke i sječe među tim »izdajnicima« (više od 20.000 popisanih ljudi) provodili glatko i tiho. </p>
<p>Posljedica: nitko u Vijetnamu više nije htio raditi za CIA-u koja se zbog propusta i gluposti u vlastitim redovima morala na tim terenima oporavljati desetljećima.</p>
<p>U našem slučaju nikakve priče o korisnosti naknadnog kemijskog čišćenja suradnika Udbe i KOS-a ili bilo kakvo pokajničko šibanje neće popraviti nepromišljene cinične teze da u 2006. trebamo znati tko su nam susjedi. </p>
<p>Ono što je u Hrvatskoj državna tajna s razlogom je državna tajna, a svaka bi se zloraba trebala sankcionirati. To vrijedi i za radne skice i bilješke u pokušaju ovlaštenih hrvatskih službi da rekonstruiraju suradničke mreže Udbe i KOS-a, kao i za verificirane tajne dokumente s kojima je upoznat državni vrh. Što on ne odobri odlazi u strojeve za sitno rezanje papira, a ne u nečije privatne džepove.</p>
<p>Listovi ili tjednici koji nas uporno zasipavaju takvim nusproizvodima mogli bi nam se učiniti trajno odbojnim. Najbolji načelni odgovor na tu dvojbu dao je legendarni profesor geopolitike Radovan Pavić. Nedavno je u Leksikografskom zavodu posjetio svog bivšeg studenta, danas vrsnog enciklopedista i analitičara. Ispod ruke je donio nekakav list, odmah ga raširio po stolu i dulje tražio određenu fotografiju. Na primjedbu »profesore, novine držite naopako«, Pavić je uzvratio: »Za ovakve novine to nije važno!«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Nedovoljan broj punionica </p>
<p>Na godinu građani u vozilima i u domaćinstvima potroše 135.000 tona UNP-a, ostatak od 245.000 tona izvozimo po 1,25 kn/kg, dok ga kod kuće prodajemo po 4,10 kuna </p>
<p>ŽELIMIR MANENICA</p>
<p>U Vjesniku je 15. veljače objavljen zanimljiv članak pod naslovom »Zašto vozači izbjegavaju dvostruko jeftiniju vožnju«, u kojem se navode primjeri poticaja koji se daju u drugim državama za korištenje plina kao energenta u vozilima i gospodarstvu. Sa svime sam suglasan, osim s pretpostavkom novinara Željka Bukše o nepovjerenju građana prema ukapljenom naftnom plinu (UNP).</p>
<p>Osnovni razlog je nedovoljan broj punionica za UNP u Hrvatskoj, jer je još u prvom dijelu 2005. u Hrvatskoj bilo samo 36 postaja za prodaju autoplina, od čega u Zagrebu samo dvije, na 1,500.000 vozila, od kojih je više od 1,350.000 osobnih. </p>
<p>Na godinu u gospodarstvu Hrvatske građani u vozilima i u domaćinstvima potroše 135.000 tona UNP-a (manje od dva posto ukupne energetske potrošnje – Vjesnik od 21. prosinca 2005.), a ostatak od 245.000 tona izvozimo po 1,25 kn/kg u Europu, dok ga kod kuće prodajemo po 4,10 kn/kg.</p>
<p>Cijena ugradnje instalacije i spremnika u vozilo kreće se od 4500 do najviše 16.500 kuna bez PDV-a, što nije malo. Ako država želi pomoći u većem korištenju UNP-a može i treba to žurno učiniti, ukidanjem članka 5 Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila Po tom članku »za sve osobne automobile i kombinirane automobile, propisana godišnja naknada od 180 kuna do 1200 kuna za uporabu javnih cesta, za automobile s pogonom na plin uvećava se za 550 kuna«.</p>
<p>Po istom članku za ostala motorna vozila (autobuse, teretna vozila, vučna vozila, motocikle) čija je godišnja naknada od 1000 do 9000 kuna, s pogonom na plin, visina godišnje naknade uvećava se za 2000kuna. Treba podsjetiti da, pored ugrađenog spremnika za autoplin, u vozilu ostaje i dalje spremnik za benzin, koji se u pravilu isto puni i koristi u vožnji s obzirom na nerazvijenu mrežu postaja za autoplin.</p>
<p>Tu su još i naknade za ispitivanje ugrađenog spremnika, vaganje vozila, izvanredan tehnički pregled nakon ugradnje instalacije za autoplin, Centru za vozila Hrvatske u ukupnom iznosu od otprilike 1500 kuna, iako ovlašteni serviser svojom izjavom i ovjerom sukladno »Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati uređaji i oprema za pogon motornih vozila plinom«, u cijelosti odgovara za obavljen posao i obavlja sve propisane provjere instalacije i spremnika, prije predaje vozila naručitelju, što je uključeno u cijenu ugradnje instalacija. Kod korištenja UNP-a za potrebe gospodarstva, domaćinstva putem unajmljenih malih spremnika troškovi projekta, taksa, montaže, atestiranja, nabave odgovarajućeg bojlera, izrade instalacije, nabave i postavljanja radijatora, aparata za gašenje požara su 33.000 kuna za obiteljski objekt od 150 četvornih metara.</p>
<p>Ako država želi potaknuti gospodarstvo i građane na korištenje UNP-a, kojeg zaista imamo za izvoz, može to jednostavno učiniti priznavanjem osobnih ulaganja građana, koji na sve plaćaju 22 posto PDV-a.</p>
<p>Vrijedilo bi vidjeti u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva putem kojeg se ostvaruju državni poticaji za malo i srednje poduzetništvo, na koje je u 2005. bespovratno potrošeno 183 milijuna kuna (Vjesnik, 15. 2.) jesu li neka sredstva i kolika utrošena za nabavu i postavljanje spremnika (tzv. SKID jedinica) za punjenje vozila autoplinom u naseljima u Hrvatskoj.</p>
<p>Spremnici su nadzemni, s odgovarajućim agregatima, montaža je jednostavna, rukovanje i naplata goriva uz minimalnu obuku kao na svim benzinskim postajama, ne zahtijevaju mnogo prostora osim za pristup vozila koje puni spremnik UNP i za vozila koja koriste UNP za vožnju. Cijena kompletne SKID jedinice bez PDV je 26.500 eura domaće proizvodnje, a nešto niža uvozne, isto homologizirane u našoj zemlji.</p>
<p>U Poljskoj i Rumunjskoj pojedina domaćinstva kreditima, dijelom bespovratnim sredstvima u zavisnosti od veličine naselja, na svom posjedu (zemljištu) uz prometnicu postavila su punionice (SKID jedinice) za autoplin. Na taj način pridonose bržem razvoju tržišta UNP-a, zapošljavanju radom na postaji, ali i proizvođača, montažera i servisera tih uređaja, na opće zadovoljstvo.</p>
<p>Autor je inženjer telekomunikacija u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zanemarivanjem odgoja povećavamo nasilje </p>
<p>Pedagogija je prognana iz naših škola, a kao rezultat toga imamo sve više nasilja među mladima </p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ</p>
<p>Nekada je u školama, osim obrazovnog, pedagoškom radu i odgoju mladih pridavano daleko veće značenje. Učenici su u sklopu obrazovnog programa sustavno podučavani i lijepom ponašanju, međusobnim odnosima te ophođenju prema roditeljima, nastavnicima i starijima.</p>
<p> Osamdesetih godina prošlog stoljeća disciplina u školama znatno je popustila. Zavladao je liberalizam, relativizam. Poneki nastavnici počeli su se »družiti« s učenicima, misleći da će tako postati popularniji, »napredniji« te da će dopuštanjem kojekakvih nepodopština smanjiti distancu između sebe i učenika. Ali, bez razumne distance nema neophodnog međusobnog uvažavanja i poštivanja. To kupovanje popularnosti obit će se o glavu kako nastavnicima tako i roditeljima.</p>
<p> Naime, dokazano je da učenici istinski cijene stručnoga, pravičnog profesora, pa makar bio i strog. Mlak profesor koji stalno pravi nekakve ustupke učenicima popularan je na kratku stazu. </p>
<p> S druge strane, roditelji sve manje pažnje posvećuju sustavnom odgoju svoje djece s kojima se mnogi viđaju kratko navečer ili samo preko vikenda. Pritom imućniji roditelji kupuju naklonost djece darovanjem skupih automobila, ljetovanjem na plažama Tenerifa, Havaja, Kube i sl. Na taj način javljaju se podjele među djecom. No, nikakvim se materijalnim dobrima ne može nadoknaditi istinska roditeljska briga, odgoj i ljubav. Napokon, takvi darovi mogu krajnje nepedagoški djelovati na mlade, jer za njih nije uložen nikakav napor. A čovjek istinski cijeni ona dobra do kojih je došao vlastitim zalaganjem i radom.</p>
<p> Nadalje, danas su djeca uglavnom prepuštena grupama vršnjaka među kojima su prisutni nasilje, alkohol, droga. Mladi danas izlaze u vrijeme kad bi trebali ići na počinak, a poznato je da su noćni san i odmor nezamjenjivi. </p>
<p> Sljedeći uzrok povećanog nasilja među mladima koji se onda manifestira agresijom ne samo prema vršnjacima nego i prema starijima jeste nedostatak odgovarajućih uzora, ideala i valjanih primjera na koje se mladi mogu ugledati. Čovjekov život bez valjanih uzora, kao i poštivanja temeljnih moralnih normi, tjera mlade u nesigurnost, depresiju, apatiju, defetizam i nasilje.</p>
<p> Nasilje može nastati i kao produkt neuzvraćene ljubavi. A što se danas promovira pod ljubav. Goli, divlji seks bez istinske nježnosti i ljubavi. Ne zaboravimo poznatu Heraklitovu izreku »ljubav sve stvara, a mržnja sve razara«. Nemojmo se čuditi zašto toliko nasilja među mladima. Pa nasilje je svugdje oko nas, na filmu, televiziji, koje mladi vješto kopiraju. Mladi brže i bolje uče od odraslih ne samo pozitivno nego i ono negativno. Ne zaboravimo, mladi nisu kiša koja je pala s neba, oni su produkt svih naših odnosa, nedostataka i nedosljednosti u društvu.</p>
<p> Pedagogija je jednostavno prognana iz naših škola, a kao rezultat toga imamo sve više nasilja među mladima, pa i njihovoga nasilnog odnosa prema nastavnicima, što je donedavno bilo nepojmljivo. Valjda se mislilo da će stvari s odgojem ići same od sebe, pa tu nije potreban nikakav sustavan rad s mladima. Zbog svega toga neophodno je daleko više pažnje posvetiti pedagoškom radu s mladima, od obitelji kao temelja zdravog društva, do škola, crkve, sportskih društava, neformalnih skupina i dr. Plodove sustavnog i strpljivog odgoja sa znanjem, stručnošću i ljubavlju treba očekivati nakon dugoročnog rada s mladima, na koje u konačnici ne treba bacati svu krivicu.</p>
<p>Autor je umirovljeni profesor filozofije i povijesti iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Mozartova godina«</p>
<p>U Hrvatskoj je Mozart dobro poznat odavno, pa se nakon »Bachove godine« i »Mozartova« dolično predstavlja prije svega glazbom, a uz njenu pomoć, naravno i količinom podataka, i uopće sposobnošću prizivanja prošlih događaja koji grade orijentire u sadašnjosti. Jedan od tih mogao bi zainteresirati čitatelje Vjesnika. Naime, riječ je o kraćem članku bez naslova nepoznatog autora iz godine 1956. tiskanom u listu za muzička pitanja Suvremeni akordi.»Dubrovački muzej, u povodom otvaranja muzičke dvorane u starom Kneževom dvoru u Dubrovniku, priredio je pet 'Historijskih komornih koncerata' (od 13. do 20. 12. 1956.), u znaku proslave 200-godišnjice rođenja Mozarta. Na programu su bila Mozartova komorna djela. Interesantnost ovih koncerata bila je u tome što su svi izvođači bili u odijelima kakva su se nosila u Mozartovo vrijeme, dvorana je bila osvijetljena stotinama voštanica u starim venecijanskim lusterima i kandelabrima, a klavir je iste marke kao i Mozartov i donesen je u ono doba u Dubrovnik baš iz Salzburga (tipke za tonove su crne, a za polutonove bijele).«</p>
<p>Očito je da se »Mozartova godina« i Dubrovnik ne nasljeđuje nego stječe. </p>
<p>MAJA HRIBAR OŽEGOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ptičja gripa, kravlje ludilo... </p>
<p>Uništavanjem okoliša u kojem obitavaju raznolike vrste životinja uništavamo sami sebe i svoju budućnost. Nemoguće je ne primijetiti povezanost čovjekova odnosa spram životinja s raznim oboljenjima koja nam dolaze u zadnje vrijeme. Sada se vidi prava cijena koju plaćamo zbog nemara pojedinih interesnih lobija. Problem životinja je prije svega i problem ljudi. Danas je poznato da je mesno koštano brašno najveći uzrok bolesti koju nazivamo kravlje ludilo, koja je uzela mnoge živote. Nedavno je jedan čovjek, preživjeli svjedok nacističkih koncentracijskih logora, izjavio: »Sa nama su postupali kao sa životinjama u klaonicama« i ta izjava najbolje govori kako je životinjama danas i kako, dokle god tako postupamo sa životinjama, nemamo pravo nazivati se civiliziranim društvom. </p>
<p>ŽELJKO SKENDERPREDSJEDNIK UDRUGE OSLOBOĐENJE ŽIVOTINJA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Ceste u »komi«, vozači plaćaju ceh</p>
<p>Vozači i ne znaju da bi od osiguranja mogli dobiti naknadu za gume i felge uništene zbog rupa na cesti </p>
<p>Bilo da je riječ o prigradskim naseljima ili o centru, zagrebačke su prometnice i pri kraju ove zime prepune opasnih rupa, između kojih vozači voze slalom kako ne bi oštetili vozila. Grad je u krpanje rupa ove zime već utrošio više od 2,5 milijuna kuna, a djelatnici Zagrebačkih cesta rupe su krpali svakodnevno. Ipak, građani se pitaju kako to da, unatoč neprekidnim »akcijama krpanja«, mnoge prometnice krajem zime i dalje nalikuju švicarskom siru.</p>
<p>Stanovnici Rudeške i dalje čekaju da njihova cesta dođe na red za obnovu. Tamo, kaže vozačica Ljubica Sivec, ne mogu ni izbjegavati rupe jer ih ima previše. »Katastrofa, vožnja ovuda je rizik, a u svom malom autu sa slabim amortizerima mogu zaboraviti na udobnost«, dodala je dok je jedan od pješaka dobacio: »Ma kakav popravak ceste, kad ovdje ni nogostupa nemamo!«.</p>
<p>Taksist Dubravko već je 26 godina na zagrebačkim prometnicama. Prije godinu dana kupio je nov automobil a, kaže, raspucale ceste već su uzele svoj danak. Mnoge ceste u centru, poput zelenih valova, ipak traže potpunu obnovu. Dodaje da ne može kriviti Zagrebačke ceste jer se vidi da stalno krpaju, ali okrivljuje Grad koji bi, misli, više novca trebao izdvajati za potpunu obnovu cesta.</p>
<p>Taksist je kao negativan primjer istaknuo Grškovićevu ulicu, koja je u potpunosti obnovljena prije nepune godine dana, a sada je na jednom dijelu potpuno ispucala. Novinar Vjesnika u toj se ulici i sam uvjerio kako je cijeli jedan dio ceste prepun rupa. Čak su i vozači iz svojih automobila dovikivali: »Slikajte, neka se vidi ova sramotna 'nova' cesta!«.</p>
<p>Objašnjenje za brzo propadanje dijela Grškovićeve dao je Srećko Vučković, rukovoditelj tehničke operative Zagrebačkih cesta. »Cesta se na tom dijelu slegla i popucala najvjerojatnije zbog kanalizacije koja prolazi ispod nje, a sanirat ćemo je čim nam vremenski uvjeti omoguće taj zahvat«, rekao je.</p>
<p>Ipak, čini se da zimska oštećenja cesta barem nekome donose profit. U auto-servisu »Cvjetno« kažu da im svakodnevno dođe barem jedno vozilo s »precvikanom« gumom i uništenom felgom, i to zbog naleta na rupe. Nova guma s felgom košta nesretne vozače najmanje tisuću kuna. Jačina oštećenja, kaže jedan od djelatnika, dosta ovisi i o načinu vožnje. Tako najgore prolaze vozači koji na rupi naglo zakoče i time dodatno pojačaju udarac u oštar rub napuklog asfalta.</p>
<p>Na pitanje traže li odštetu za vozila koja oštete na cestama, većina ljudi odgovara kako ni ne znaju da je tako nešto moguće. Mnogi vozači ne mogu si priuštiti kasko osiguranje koje bi im pokrilo troškove popravka pa sve plate iz vlastitog džepa.</p>
<p>To potvrđuju i u Koncernu Agram, koji obuhvaća Jadransko, Sunce i Euroherc osiguranje. Tamo kažu da dobivaju mali broj takvih odštetnih zahtjeva, iako se naknada za štetu prouzročenu rupom na cesti, ako se dokaže, naplaćuje od tvrtke zadužene za održavanje te ceste. No, kažu, postupak dokazivanja odgovornosti zna potrajati jako dugo.</p>
<p>Obnova umjesto krpanja</p>
<p>Ovih dana Zagrebačke ceste dobile su novog tehničkog direktora, Stipu Ćorića. O krpanju rupa, koje je sada u njegovoj nadležnosti, kaže da je samo privremeno i skupo rješenje te dodaje da je to svojevrstan dvosjekli mač - krpati se zimi mora i može samo hladnim asfaltom, a kiša, led i gust promet taj asfalt brzo unište. Najbolje je, dodaje, cestu potpuno obnoviti, no financijska sredstva omogućuju obnovu oko 400 cesta godišnje, što je tek nekoliko desetaka kilometara prometnica, a Zagreb ih ima više od 2000 kilometara. Ćorić ističe kako bi novoosnovani holding, zbog usklađivanja radova gradskih poduzeća, također mogao povećati kvalitetu prometnica, jer se ceste neće morati svako malo iznova raskapati. Poziva građane da sva oštećenja i rupe prijave na besplatni broj telefona 0800 0551.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Blatna livada postaje dječje igralište</p>
<p>Novo igralište imat će četiri koša, dva gola, odbojku na pijesku, terene za tenis, skateboard stazu i dječji park</p>
<p>U zagrebačkom naselju Siget gradit će se polivalentno igralište na 11 tisuća četvornih metara zapuštenog zemljišta kraj stambene zgrade, poznate kao »super Andrija«. Prema riječima Jadranka Baturića, predsjednika Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb zapad, projekt je vrijedan milijun kuna, a igralište će biti dovršeno 2008. </p>
<p>»Na igralištu će se nalaziti četiri koša, dva gola, košarkaški , dva terena za odbojku na pijesku, šest za stolni i veliki teniski teren, skateboard staza i mali dječji park«, rekao je Jadranko Baturić. Osim toga, ako se prikupi dokumentacija, sagradit će svlačionicu i manju teretanu, koja će, kao i tereni, biti za sve građane besplatna. Zapušteno zemljište u vlasništvu Grada Zagreba, novim je urbanističkim planom namijenjeno sportskoj rekreaciji. </p>
<p>Budući da naselje Siget ima jedino školsko igralište, stanari su zadovoljni odlukom o gradnji toga središta rekreacije. Nela Sazunić Janev kazala je da blatnjava livada nije služila nikome. »Konačno će se asfaltirati ledina, koja je bila ruglo ovoga kvarta «, kazala je Nela Sazunić Janev. Kao majka troje djece, Marije, Nene i Borisa, smatra da je Sigetu potrebno dječje igralište. Do sada su mnogi roditelji iz susjednog naselja Trnsko prolazili preko livade ne bi li skratili put do vrtića. »Roditelji su svojevremeno tražili od Grada asfaltira put do vrtića, no bili su odbijeni«, objasnila je. Novom odlukom će, kaže, svi biti zadovoljni.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Šest radnica čisti sto tramvajskih kola</p>
<p>Nakon cjelodnevne vožnje gradskim ulicama i »torturu« građana različitih kulturnih i higijenskih navika, tramvaji ZET-a vraćaju se u svoje »domove«, u remize na Trešnjevci i u Dubravi. Kako bi saznali kako se tramvaji čiste, novinari Vjesnika proveli su jednu smjenu s čistačicama tramvajskog servisa na Trešnjevci. </p>
<p>I prije razgovora pažnju privlači stara »sedamnaestica« koja se upravo vratila s vožnje a unutrašnjost joj je potpuno išarana grafitima. »Nemojte se ništa čuditi, tako je svaki dan«, dočekao nas je voditelj servisa Darko Pehar. Dodaje kako su grafiti i žvakaće gume najveći problem s kojim se bore.</p>
<p>»Zgužvane vozne karte, papirnate i plastične vrećice, ostaci hrane, žvakaće gume, prazne boce najčešće pronalazimo nakon što se tramvaji vrate u garažu«, priključuje se razgovoru radnica Selveta.</p>
<p> Čistačice koje prosječno imaju oko 25 godina radnog staža, rekle su nam kako su se na takve stvari već naviknule i ništa ih više ne može iznenaditi. Kažu da se vandali ipak boje videonadzora koji postoje u novim tramvajima pa se oni i manje uništavaju.</p>
<p>»Žvakaće gume sastružemo koliko je moguće, a grafite uklanjamo razrjeđivačem. Većina grafita s vanjske strane vozila ne može se oprati te je onda nužno ličenje«, objašnjavaju nam čistačice. Da bi očistile jedan stari tramvaj potrebno im je oko 12 minuta, a za niskopodne, koji su duži, i više od 20 minuta. »Najteže je čistiti zimi jer se voda ne smije previše koristiti, kako se ne bi stvorio led. I bljuzgavica se zna zalediti na tramvaju pa je treba strugati«, kaže Selveta. </p>
<p>U svakodnevnom čišćenju tramvaja najvažnije je, kažu, očistiti vozačku kabinu, oprati vjetrobranska stakla te pomesti i obrisati prašinu u putničkom prostoru. Svaka četiri dana tramvaji se peru izvana u automatskoj praonici, a »generalke« koje uz dnevno čišćenje uključuju i ribanje stepeništa, poda i pranje staklenih površina, rade se svaka tri do četiri mjeseca.</p>
<p>Strojno pranje zimi se ne primjenjuje, jer bi se tramvajska kola smrznula, objašnjavaju nam radnice.</p>
<p>»Prije je bilo puno lakše raditi jer nas je bilo više«, rekla nam je brigadirka Štefica. Pehar objašnjava kako su najveći problem ljudi. Na čišćenju je zaposleno 36 radnika ali zna se dogoditi da ih zbog bolovanja bude mnogo manje. U trenutku našeg posjeta za čišćenje 100 tramvajskih kola na raspolaganju je bilo samo šest radnica. Na naše pitanje kako sve to stignu očistiti, dobivamo odgovor: »Moramo stići«. </p>
<p> Voditelja servisa upitali smo postoji li mogućnost da se u tramvaje stave mirisi kako bi tramvaji mirisali tijekom cijeloga dana. »U starim tramvajima ne postoji takva mogućnost no u novima ti se mirisi puštaju kroz klimatizacijske uređaje«, objašnjava nam Pehar. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Za Uskrs prva misa </p>
<p>Župnik Mario Bičak poziva građane da milodarima pomognu dovršenje crkve i pastoralnog centra</p>
<p>Radovi na budućoj crkvi i pastoralnom centru u Vrbanima, koji se od ožujka prošle godine grade između zgrade Jadranskog osiguranja i Rudeške ulice, teku punom parom.</p>
<p>»Sredinom idućeg tjedna bit će završen toranj i tada će se postaviti željezna sedmerokutna konstrukcija za četiri zvona, nakon čega slijede komunalni priključci i podizanje kata pastoralnog centra«, kaže Mario Bičak, župnik župe Blagovijesti navještenja Gospodinova. Ovogodišnju uskrsnu misu, najavljuje Bičak, vjernici jedne od najmlađih župa Zagrebačke nadbiskupije slavit će u novoj crkvi. Vrijednost dosad izvedenih radova iznosi 4,6 milijuna kuna, no sredstva koja je uložila Zagrebačka nadbiskupija nisu dostatna za krajnje uređenje crkve. </p>
<p>Značajan doprinos podizanju i uređenju crkve dali su vjernici, a, prema riječima župnika, gotovo petsto obitelji redovito pridonosi milodarima. Župnik je zahvalan za svaki i najmanji doprinos izgradnji crkve, a velike napore ulaže u pronalaženje donatora koji nisu privatne osobe. »Donacijama i milodarima do sada je sakupljeno 380 tisuća kuna, ali je još mnogo novaca potrebno za uređenje crkve i pastoralnog centra«, kaže Bičak koji ne gubi nadu, već kako kaže vjeruje u ljude dobre volje uz čiju će, i Božju, pomoć u narednim godinama, polako i prema mogućnostima, privesti kraju uređenje crkve i pastoralnog centra. Ppoziva, vjernike da nastave svojim milodarima pomagati dovršetak crkve i pastoralnog centra.</p>
<p>Gradnju pastoralnog centra uz samu crkvu, potpomogla je i činjenica da u velikom naselju s više od 10 tisuća stanovnika ne postoji prostor za zajednička druženja. »Vrata 350 četvornih metra velikog pastoralnog centra bit će otvorena za sve vjernike, ali i svakog čovjeka dobre volje«, kaže Bičak najavljujući u centru programe za cijelu obitelj. »U prostorijama, čije dovršenje očekujemo ove jeseni, organizirat ćemo radionice, edukativne tečajeve, zabavne sadržaje i programe za sve generacije, a na katu će biti biblioteka i čitaonica«, kaže Bičak.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bitka na Vugrinščaku</p>
<p>Podno samoborskog starog grada mačeve su »ukrstile« vojske kraljice Elizabete i kralja Ladislava</p>
<p>Bitka kod Samobora iz 1441. godine, oživjela je jučer na livadi Vugrinščaka podno ruševina Samobor-Grada zahvaljujući trudu Samoborskog muzeja i Turističke zajednice grada Samobora. Stotinjak okupljenih školaraca i ostalih znatiželjnika u srijedu imali su prilike vidjeti ponešto moderniziranu rekonstrukciju te bitke. Umjesto lukovima, strijelama i mačevima, borba se vodila kuglicama ispunjenima bojom, koje su ispaljivane iz pušaka desetak članova Paintball centra Jagnjić Dol, a konjanici nisu vodili okršaje nego su zastavama simbolizirali sukobljene strane. Jedine strelice ispaljivane su u za to predviđene mete na turniru kojeg je organizirao Streličarski klub Samobor. </p>
<p>Povijesne knjige, naime, kažu da su smrću Albrehta Habsburgovca svojedobno nastale silne borbe u Hrvatskoj i Ugarskoj za nasljedstvo prijestolja. U toj borbi s jedne strane bili su Celjski grofovi, koji su podupirali kraljicu udovicu Elizabetu, dok su s druge strane bili poljski kralj Vladislav Jagelović i njegove pristaše. Kao svoju prednju stražu poljski je kralj poslao Stjepana Banića od Lendave u Hrvatsku koji je prodro sve do Samobora. Tu se, na samu Pepelnicu 1. ožujka 1441. sukobio s Ivanom Vitovcem, vojvodom Celjskih knezova. Kod močvara što su ih tada kod Samobora činile Sava i Gradna, dogodila se krvava bitka, koja je završila porazom vojvode Stjepana Banića.</p>
<p>»Bilo nam je daleko organizirati rekonstrukciju baš na točnoj lokaciji, a nismo htjeli propustiti ovu nevjerojatnu podudarnost da je nakon 565. godina 1. ožujka - Pepelnica, baš kao što je to bilo na dan bitke«, pojasnio nam je direktor Turističke zajednice Marijan Dumić činjenicu da se rekonstrukcija odvijala podno Starog grada. </p>
<p>Kako nam je najavio direktor Dumić jučerašnja rekonstrukcija bitke samo je prvi korak u stvaranju nove turističke atrakcije, a to nam je potvrdio i ravnatelj Samoborskog muzeja Miroslav Milonjić. »Želja nam je da obilježavanje tog događaja postane tradicionalno s time što ćemo idućih godina možda sve pomaknuti u svibanj ili lipanj, kada je ljepše vrijeme kako bi se lakše organizirao viteški turnir, paintball turnir i slične stvari, tako da se možemo družiti cijeli dan«, najavio je ravnatelj Milonjić posebno zadovoljan, jer je rekonstrukcija bitke privukla velik broj školaraca. Naime, ovogodišnja tema Dana muzeja 18. svibnja biti će »Muzej i mladi«, pa je već najavio da će se i u tom terminu pokušati organizirati nešto slično. </p>
<p>Krunoslav Solenički</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Putnici »šokirani« udobnom vožnjom </p>
<p>»Napokon vidimo kroz prozor. Toplo nam je, a i vozač kulturno vozi«, komentirale su učiteljice iz osmogodišnje škole u Pokupskome</p>
<p>Bližila se sedma ura. Jutarnja. Na autobusnom kolodvoru u Velikoj Gorici dvadesetak putnika za Pokupsko. Autoturistov autobus polako je otvorio vrata. »Nemojte se uplašiti, unutra je vruće. Predobar je to autobus, ne znaju oni što ih čeka«, počela su dobacivanja zadovoljnih putnika. »Pa ovo je kak da putujemo u inozemstvo. Super!«, hvalio je autobus Krunoslav Veselić. </p>
<p>Samoborski Autoturist od srijede je od ZET-a i službeno preuzeo autobusne linije od Velike Gorice do općina Kravarsko, Pokupsko i Orle. Stare – putnici kažu hladne i često prljave autobuse – zamijenili su novi, grijani, s udobnim tapeciranim sjedalima. </p>
<p>»Napokon vidimo kroz prozor. Toplo nam je, a i vozač kulturno vozi«, komentirale su Jasminka, Nela i Lidija, učiteljice osmogodišnje škole u Pokupskom. »Još kad bi u Pokupskom pomaknuli stanicu pa da vozi sve do škole... Bilo bi to jako dobro«, raspričale su se učiteljice. Njihova kolegica, učiteljica škole u Kravarskom, s uzdahom je dodala da je »šokirana ovako lijepim autobusom«. »A, ne, ne, ime vam neću reći. Novinari svašta pišu«, dodala je smiješkajući se. »Vozim se svaki dan, i prvi je dojam odličan«, ljubazno je objasnila Tatjana Martinko. </p>
<p>Vožnja je doista ugodna. Tiha glazba, snijegom prekrivene Vukomeričke gorice i sunce koje je uprlo u prozor autobusa. Idealno za drijemanje. Još da nema zavoja ... »Putujem 15 godina. Stvarno je fantastično. Kao da idemo na izlet. U starim autobusima dobro smo se isprehlađivali, stoga je ovo za nas ugodna promjena«, ispričala nam je Ivančica Strgar. I ona je učiteljica, u područnoj školi u Gornjem Hruševcu.</p>
<p>Dvadesetak minuta vožnje i autobus je u središtu Kravarskoga. Ispraznio se. Do Pokupskoga vožnju nastavlja samo sedmero putnika. No već na sljedećoj stanici u autobus ulazi desetak učenika. Voze se do Područne škole u Gornjem Hruševcu. Na izlasku Ana je kratko dobacila: »Autobus je super«. A oni prije, pitasmo je. »A joj, baš i nisu«, odgovorila je. I na sljedećem autobusnome stajalištu, u Opatiji, u autobus ulazi nekolicina začuđenih učenika. »Ajde, ajde to je vaš bus«, dobacuje gospođa s prvoga sjedala. Dječji smijeh, vrata se ponovno zatvaraju i autobus nastavlja prema krajnjem odredištu – Pokupskom. Do njega nam je od Velike Gorice trebalo nešto manje od sat vremena vožnje. »Sad se bumo vozili ko' gospoda«, izlazeći iz autobusa dobacio je Nikola Banić. Autobus se okrenuo, prihvatio nove putnike i krenuo natrag u Veliku Goricu. A novinari Vjesnika u ured načelnika Pokupskoga. </p>
<p>»Ljudi zovu i uglavnom su zadovoljni. No, bit će i negodovanja. Više, naime, ne sufinanciramo pokaze, izuzev socijalno ugroženim osobama. Iznos od 300 tisuća kuna godišnje, s koliko smo sufinancirali autobusni prijevoz, prevelik je izdatak za naš proračun«, rekao nam je Božidar Škrinjarić, načelnik Pokupskoga. Općina je dosad s 50 posto cijene sufinancirala učeničke, studentske i umirovljeničke pokaze. </p>
<p>»Kao dobri gospodari moramo poboljšati životni standard i stvoriti uvijete za gospodarski razvoj. Neprilično je davati novac, a s druge strane tražiti ga od države«, objašnjavao je Škrinjarić, dodajući da novi autobusni prijevoznik na liniji od Pokupskoga do Velike Gorice vozi po nižoj cijeni. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Državni »challenger« za spas života mlade žene </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Život dvadesetdvogodišnje Danijele Sentić, majke tromjesečnog djeteta, u srijedu je spašen zahvaljujući akciji dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice, na čiju su molbu predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader odobrili prijevoz državnim zrakoplovom »challangerom«. </p>
<p>Naime, Danijela Sentić prošle je subote u svom rodnom Neumu u BiH sa svojim suprugom doživjela tešku prometnu nesreću nakon koje je dovežena u najbližu bolnicu, Opću bolnicu Dubrovnik, gdje joj je ukazana pomoć. Zbog teških ozljeda pluća bila je priključena na respirator i stanje joj je bilo kritično, pa su lječnici zaključili kako joj život može biti jedino spašen u zagrebačkoj bolnici Jordanovac. Kako se nije mogla čekati redovna zrakoplovna linija između Dubrovnika i Zagreba, šef anestezije dubrovačke bolnice Riki Lentz pozvao je u pomoć dubrovačku gradonačelnicu. »Poziv od doktora Lentza stigao je upravo u trenutku kada sam snimala prilolog za HTV-ovu emisiju »Život uživo« i tada je počela trka za predsjedničkim zrakoplovom. Zvala sam predsjednika Mesića no rečeno mi je da je na putu a potom i premijera Sanadera no dobila sam odgovor da je u Saboru na Aktualnom satu. U međuvremenu smo saznali da je predsjednički zrakoplov u Splitu a nakon toga uspjela sam kontaktirati predsjednika i premijera koji su odobrili da avion odleti u Dubrovnik a potom sa pacijenticom u Zagreb«, ispričala nam je dubrovačka gradonačelnica. </p>
<p>Zbog čega tijekom četverodnevnog boravka u dubrovačkoj bolnici nije ranije utvđena ozbiljnost stanja Danijele Sentić i zatražen helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva nismo uspjeli doznati. [A. Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Iz 10 metara duboke jame spašena dva psa</p>
<p>ŽDRILO KNEŽEVIĆI</p>
<p> – U velikoj akciji spašavanja koju je organiziralo Društvo prijatelja životinja iz Zadra - - uz pomoć istoimenog društva iz Zagreba, Gorske službe spašavanja i policije - u srijedu su iz jame duboke 10 metara spašena dva psa. Akcija je počela u 9 sati, a već u 10.30 prvi je pas izvučen, dok je s drugim bilo puno više problema, no i on je izvučen u 13.20, nakon pet sati.</p>
<p>U pitanju su mladi mješanci, stari najviše godinu – nisu ozlijeđeni, kako se isprva sumnjalo, ali su vrlo uplašeni. Već imaju i imena: crno-bijelo-smeđi zove se Laki, a crno-bijela kujica je Lakica. Odvezeni su u Veterinarsku stanicu u Zadru gdje će biti pregledani i zbrinuti te proći karantenu od 10 dana. Potom slijedi udomljavanje.</p>
<p>Jama zvana Jamurka nalazi se kod zaseoka Ždrilo Kneževići blizu Vinjerca, duboka je 10 metara, s oko 300 metara podzemnih tunela. Lokalnom je stanovništvu očito postala omiljeno mjesto za bacanje živih pasa. Lani je u svibnju iz nje izvučen pas koji je u jami proboravio punih pet godina, a u jamu je bačen još kao štene! </p>
<p>Društvo prijatelja životinja traži udomitelje za Lakija i Lakicu, a zainteresirani se mogu javiti na 091/732-8454.</p>
<p>Budući da mještani u jamu Jamurka bacaju i smeće, to je psa Dona lani spasilo sigurne smrti od gladi, a često su mu hranu donosila i djeca iz zaseoka. Nesretnog Dona po spašavanju je udomila obitelj Bagarić iz Zagreba, s kojom napokon živi normalan život. Na žalost, vid mu je veoma oštećen i ne može hodati uz stube, a od ljudi ne boji samo svojih udomitelja.</p>
<p>Lovorka Došen, članica zagrebačkog Društva za zaštitu životinja, koja često boravi u Zadru, u subotu je otišla do jame, jer ju je obitelj Bagarić zamolila da je snimi. Tad je primijetila da se u jami drugi pas, pa je u srijedu uslijedila i akcija spašavanja. Mili Blažeka iz Osijeka sâm je dopremio kavez, jer se psa jedino mamcem u kavezu moglo privući i izvući vani. No, u međuvremenu je, pretpostavlja se u ponedjeljak, u jamu bačen i drugi pas, Lakica. Laki je, pak, u jami sigurno boravio već nekoliko mjeseci. </p>
<p>Jana Mijailović iz GSS-a spustila se u jamu i uspjela Lakija dozvati, jer su psi u strahu od ljudi bježali u tunele. On je izvučen nakon sat i pol, dok je borba za Lakicu trajala gotovo pet sati. </p>
<p> Društvo prijatelja životinja traži udomitelje za Lakija i Lakicu, a zainteresirani se mogu javiti na mobitel 091/732-8454.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Amerikancima najbolji splitski džem od smokava</p>
<p>SAN FRANCISCO</p>
<p> – Džem od smokava iz hrvatske proglašen je najboljim na testiranju u San Franciscu, piše »San Francisco Chronicle«. Džem koji se prodaje pod imenom »Dalmatia Dried Fig Spread«, zaradio je 62 od mogućih 100 bodova i dobio pohvale za istinski okus smokava. Taj džem u SAD već godinama izvozi splitska tvrtka SMS. Stručnjaci, kuhari i ugostitelji isprobali su 12 džemova od smokava koje su našli u trgovinama, od onih iz Kalifornije do onih iz Hrvatske i Francuske. Drugo mjesto po kvaliteti dobio je džem iz Kalifornije – sa samo 28 bodova! [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Još jedan neuspjeh ruske rakete</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Ruski svemirski program u srijedu je doživio novi neugodan neuspjeh kad potisna raketa nije uspjela odvesti arapski komercijalni satelit u predviđenu orbitu. Telekomunikacijski satelit Arabsat 4A u vlasništvu saudijske tvrtke ARABSAT, lansiran je s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu. Nosila ga je raketa Proton-M opremljena dodatnim modulom Briz-M. Proton-M uspješno je doveo satelit u privremenu orbitu, ali je tad izbio kvara u radu modula koji zato nije uspio odvesti satelit u predviđenu orbitu.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Duhovne vježbe i za Papu Benedikta XVI.</p>
<p>VATIKAN</p>
<p> - I prvi čovjek Katoličke crkve, papa Benedikt XVI., mora imati nekoga tko će ga duhovno voditi i okrijepiti. Tako na prvu korizmenu nedjelju, 5. ožujka, u kapelici Redemptoris Mater započinju sedmodnevne duhovne vježbe za Papu i njegove suradnike u Rimskoj kuriji. Voditelj duhovnih vježbi umirovljeni je venecijanski patrijarh kardinal Marco Ce, a njihova je tema »Kročiti s Isusom prema Uskrsu«. Vježbe će započeti u izlaganjem Presvetog, liturgijom Večernje, klanjanjem i euharistijskim blagoslovom, a završavaju u subotu 11. ožujka liturgijom Jutarnje i završnom meditacijom. Tijekom vježbi neće biti audijencija, pa tako ni opće audijencije srijedom. [D. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Obilježen Dan borbe protiv pušenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ovogodišnji hrvatski Dan borbe protiv pušenja, koji se svake godine obilježava na prvi dan korizme, posvećen je štetnosti pušenja za dijete tijekom trudnoće i nakon rođenja. Na promotivnim lecima koje je Povjerenstvo za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dijelilo u svim ginekološkim ambulantama i ambulantama primarne zdravstvene zaštite, upozorava se da je »pušenje u trudnoći i izloženost djeteta duhanskom dimu nakon rođenja, zlostavljanje djeteta«. U Hrvatskoj se Dan nepušenja obilježava na prvi dan korizme jer u to doba mnogi pušači razmišljaju o toj ovisnosti i prestanku pušenja.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Na Biokovu dva metra snijega!</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Na području cijele Dalmatinske zagore u srijedu je padao snijeg, a ujutro su cestama Splitsko-dalmatinske županije patrolirale 24 dežurne ekipe. Šef operative županijske Zimske službe Miljenko Sisarić upozorio je vozače da na put ne kreću bez zimske opreme, jer su prometnice iznimno kliske.</p>
<p>Na najvišem vrhu Biokova, Sv. Juri, temperatura se spustila na -6 stupnjeva Celzija, a snježni nanosi ponegdje su i viši od dva metra. Po riječima sinoptičara splitskog Meteorološkog centra, stabilizacija vremena ne očekuje se još nekoliko idućih dana. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Odlično krivotvori, ali je nepismen</p>
<p>NIKOZIJA</p>
<p> – Pakistanski državljanin Fazal Ur Rehman na Cipru je osuđen na osam mjeseci zatvora zbog krivotvorenja dokumenata. Policija ga je uhitila nakon što je na afganistanskoj putovnici s kojom je putovao uočila pravopisne pogreške. Osim njih, putovnica je bila savršeno krivotvorena, tvrde stručnjaci. Riječ »Ministarstvo« na krivotvorenom je žigu ispalo »Menistarstvo«, a u riječi »government« (vlada) nije bilo prvog »n«. »Putovnica je izgledala savršeno, profesionalno izrađena... Čak su i forenzičari rekli da je gotovo originalna«, priznao je sudu jedan policajac. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Novi Bukovac u Londonu</p>
<p>Slika Vlahe Bukovca naći će se na dražbi u londonskoj dražbovaonici Bonhams 13. lipnja, a isklična cijena bit će između 400 i 600 tisuća kuna</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U londonsku dražbaonicu umjetnina Bonhams ovih je dana iz Amerike stiglo veliko platno Vlahe Bukovca (1855.- 1923.), koje prikazuje nagu djevojku na stijeni, u poluležećem stavu. Ime osobe koja preko poznate dražbaonice želi prodati sliku nije poznato. No zna se da je ona sasvim slučajeno pronađena u Americi, prilikom preuređenja nekog newyorškog hotela, kada je završila na hrpi otpada. Tamo su je otkrili te spasili sadašnji vlasnici. Oni su je, kako tvrdi Bonhamsova ravnateljica za slikarstvo Caroline Oliphant, držali nekoliko godina, prije nego su je odlučili ponuditi ju na prodaju. Slika će se naći na dražbi u Londonu 13. lipnja, a isklična cijena bit će, kako saznajemo, između 40.000 i 60.000 funti (između 400 i 600 tisuća kuna).</p>
<p>Zajedno s lady Jadrankom Bersford Peirse, Zagrepčankom udanom za britanskog lorda, koja u Britaniji neumorno pokušava ući u trag nepoznatim i zagubljenim Bukovčevim djelima, te Florom Turner, savjetnicom za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu, Vjesnik je ovih dana posjetio prostorije Bonhamsa u New Bond Streetu u Londonu. Tamo nam je Caroline Oliphant pokazala novopristiglu Bukovčevu sliku iz Amerike, rekavši: »Zapanjuje da je nešto tako lijepo vrlo lako moglo propasti. Bukovčeva popularnost i njegov značajan doprinos umjetnosti 19. stoljeća velikim su dijelom bili zaboravljeni izvan Hrvatske u 20. stoljeću. No, zahvaljujući nedavnoj kampanji nekoliko ljudi u Britaniji, uključujći i lady Beresford Peirse iz Međunarodne zaklade za hrvatske spomenike, te Alexa Kidsona iz Galerije Walker u Liverpooolu, hrvatski umjetnik doživljava svoj povratak.«</p>
<p>Prije nekoliko godina na dražbi u Londonu bila je prodana jedna manja Bukovčeva skica žene, no slika koja se sada pojavila na umjetničkom tržištu ima dimenzije 127 x 97 centimetra. </p>
<p>Potpisana je i datirana s »Bukovac 1887/Paris«. Prikazuje akt mlade žene koja pomalo drsko gleda promatraču ravno u oči, ispružena na stijeni. Oko nogu plete joj se prozirni veo, a oko nje razbacano je cvijeće. Premda možda ne spada u vrhunska Bukovčeva djela, slika je vrlo dopadljiva i izvedena jako sigurnom rukom. Kada je se pogleda iz blizine, upada u oči da je rađena jako razrijeđenom bojom, a ne u gustim premazima. Stoga nije isključeno da se možda radi o djelu koje je slikano na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, ili nije sasvim dovršeno. No, presudnu riječ o tome mogli bi dati tek naši povjesničari umjetnosti – ako slika pobudi neko zanimanje u Hrvatskoj. </p>
<p>Najviše zalaganjem lady Beresford Peirse, nedavno su u Galeriji Walker u Liverpoolu te Galeriji Mercer u Harrogateu priređene manje izložbe Bukovčevih djela koja se nalaze u Britaniji. Izložba u Harrogateu još je u tijeku i traje do 19.ožujka, a na njoj se uz ostalo mogu vidjeti i slike iz zaostavštine lady Zorice Glen, pokojne Bukovčeve unuke, koja je živjela u Engleskoj. </p>
<p>No Vlaho Bukovac dosta je svojih slika prodao i sakupljačima u Engleskoj. Njegovi mecene bili su industrijalac Samson Fox i poduzetnik Richard Le Doux sa sjevera Engleske, koji su voljeli i skupljali djela hrvatskog umjetnika, cijeneći njegov elegantan akademski stil. Bukovac je bio njihov česti kućni gost i obiteljski prijatelj. Nakon Harrorgatea, Bukovčeva izložba bit će od 23. do 29. ožujka prikazana i u londonskom Bonhamsu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Fabrijevi romani ponovno pred čitateljima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Što se događa kada se susretnu, a taj je susret neminovan, velika povijest i mali, slabi pojedinac? Na to pitanje odgovaraju romani Nedjeljka Fabria »Vježbanje života«, »Berenikina kosa« i »Triemeron« koji čine Jadransku trilogiju, ali i »Smrt Vronskoga«. Ta su četiri romana ponovno objavljena u Profilovoj Biblioteci sabranih i izabranih djela i predstavljena u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u srijedu. Iako su najavljeni kao izabrani Fabrievi romani, to su zapravo svi romani koje je napisao, ali to se može shvatiti onako kako je Julijana Matanović rekla: kao kompliment, jer to znači da među odabrane spadaju svi njegovi romani. </p>
<p>Govoreći o odlikama današnjeg vremena, kada je »laka misao« ključna signatura, i o domaćoj literaturi u kojoj ne manjka »na brzu ruku sklepanih knjiga«, Krešimir Nemec je Fabrievu književnost nazvao finim ručnim, filigranskim radom. Takav odnos prema napisanomu iziskivao je i dosta vremena pa je tako Jadranska trilogija pisana više od 20 godina tijekom kojih je Fabrio tragao za građom koja bi mu bila svjedokom prošlih vremena, a najčešće ju nije pronalazio u važnim dokumentima, već na stranicama starih dnevnih novina.</p>
<p> O povijesti u Fabrievim romanima, a ona je njegova opsesivna tema, govorili su i Julijana Matanović i Velimir Visković i Krešimir Nemec (povijest koja nije učiteljica života i u kojoj nema pobjednika), ali navedimo sliku kojom je svoje shvaćanje povijesti sam autor predočio: obitelj koja se za stolom okuplja o nekoj svečanoj prigodi, a za tim istim stolom su prazna mjesta koja pripadaju onima koje je povijest pojela. Takvoj povijesti koja melje živote jedino se suprotstavlja umjetnost, ona je jedina dostojna obrana od trenutka, i u njoj je Fabrio našao, kako je rekao Krešimir Nemec, ako već ne spokoj, onda prostor svoje realizacije. A njegova je umjetnička realizacija, što zorno potvrđuju četiri predstavljena romana, nezaobilazna vrijednost hrvatske književnosti. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zagrebačka izložba svjetske razine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pripreme za reprezentativnu izložbu »Van Gogh, Mondrian i haaška slikarska škola« 14 nizozemskih slikara iz kasnog 19. stoljeća, koji su zbog novosti što su ih unijeli u tadašnje slikarske tokove nazvani »haaška škola«, bliže se kraju. Nešto više od 80 slika, među kojima i tri rana rada velikog Vincenta Van Gogha i nekoliko široj publici malo poznatih ranih pejzaža Pieta Mondriana, uz radove još 12 majstora, od petka na večer napokon će biti dostupno posjetiteljima Klovićevih dvora. </p>
<p>Uoči otvaranja, u srijedu je u Galeriji potpisan i ugovor o generalnom sponzorstvu koji su u ime Klovićevih dvora i T-Mobilea potpisali ravnateljica Galerije Vesna Kusin i Lordan Kondić iz T-Mobilea. Ta suradnja posjetiteljima će omogućiti povoljniju cijenu karata putem mobilnih telefona korištenjem MMS poruka, te nagrade za 10.000-tog, 25.000-tog, 50.000-tog i 100.000-tog posjetitelja. </p>
<p>»Van Gogh, Mondrian i haaška slikarska škola« drugi je veliki međunarodni projekt te galerije, nakon izložbe »Dora Maar i Picasso – dodir pogledima« 2004. godine. Objema izložbama zajedničko je da su projekti Klovićevih dvora, čime je ta galerija, prema riječima ravnateljice Vesne Kusin, pokazala da je Zagreb grad žive i zanimljive kulturne scene koja ima što ponuditi svijetu. Inače, u Klovićevim dvorima očekuju da će tom izložbom premašiti brojku od 100.000 posjetitelja koliko ih je vidjelo izložbu »Dora Maar i Picasso«, a budući posjetitelji već se najavljuju iz susjednih zemalja, kazala je ravnateljica, uz koju su posljednje pripreme za veliku izložbu predstavile i kustosice Jasmina Bavoljak i Iva Sudec. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Makedonski teatar u »Gavelli« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U »Gavelli« će se u tri dana 1., 2. i 3. ožujka prikazati tri predstave skopskoga Dramskog teatra s kojima će se na zagrebačkoj pozornicu predstaviti gotovo cijeli njegov glumački ansambl, najavio je Darko Stazić, ravnatelja kazališta »Gavella«, na konferenciji za novinare u srijedu u tome teatru. </p>
<p>Dani makedonskog kazališta otvaraju se u srijedu predstavom »Divlje meso« Gorana Stefanovskog. Ona je nakon praizvedbe 1980. proglašena predstavom stoljeća makedonskog kazališnog prostora. Novu inscenaciju potpisuje Aleksandar Popovski. </p>
<p> Tekst Venka Andonovskoga »Candide u zemlji čudesa« u režiji Saše Milenovskog izvest će se u četvrtak, dok je petak rezerviran za Moliereova »Don Juana«, također u režiji Aleksandra Popovskog. </p>
<p>»Izabrali smo predstave koje smatramo najboljima«, istaknula je glumica Sofija Matevska Kunovska na konferenciji kojoj su prisustvovali i Silvija Stojanovska, ravnateljica Dramskog tetara Skopje, te glumac Sašo Tasevski. [Sonja Tešinski]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pismo Hrvatskoga kulturnog vijeća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatsko kulturno vijeće obratilo se, u prigodi godišnjice svoje Izjave o stanju hrvatske kulture i nacije, širim pismom hrvatskoj javnosti u kojem ističe kako se svim nedaćama Hrvatska može suprotstaviti samo samostalnom politikom samostalne hrvatske države svjesne hrvatskih interesa. »Jedina integracija koja je sada nužna, jest ponovna integracija hrvatskog društva«, napominje se u pismu u srijedu dostavljenu Hini, koje je potpisao predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec.</p>
<p> Glede javne televizije navodi se da »ostaje izvan utjecaja javnosti«, a pojedini dijelovi programa »izravno su i izazovno suprotstavljeni duhu i ukusu pretplatnika«. Za jezičnu praksu kaže se kako je kaotična u većini tiskovnih i elektroničkih medija te da se nastavlja bagateliziranje starih hrvatskih kulturnih institucija što izaziva ogorčenost umjetnika i stvara nekreativnu atmosferu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvati »srušili« Argentinu</p>
<p>Velikom pobjedom protiv velikog suparnika Hrvati najavili velike ambicije na SP</p>
<p>BASEL</p>
<p> – Pogotkom Darija Šimića u sudačkoj nadoknadi hrvatska je nogometna reprezentacija, na krilima sjajne igre debitanta Luke Modrića, svladala jednu od ponajboljih selekcija svijeta, Argentinu, sa 3-2 te tako na velika vrata najavila svoje ambicije na Svjetskom prvenstvu.</p>
<p> Bila je to utakmica puna preokreta, s furioznim početkom u kojem smo nakon samo šest minuta igre vidjeli čak tri pogotka! S druge strane, teško se prisjetiti kada je obrambeni red hrvatske reprezentacije toliko griješio kao u ovoj utakmici. No, čak iz u čitav serijal gotovo nevjerojatnih pogrešaka, nakon kojih su »gauchosi« i postigli oba svoja pogotka, Hrvatska je uspjela pobijediti. Što bi tek bilo da je obrana bila na uobičajenoj razini?</p>
<p> Lopta je odsjela u argentinskoj mreži već u trećoj minuti, i to nakon greške kakve smo do kraja prvoga poluvremena uglavnom gledali kod hrvatske obrane. Neshvatljivo smušeno je reagirao defanzivni red »gauchosa« nakon što je Niko Kranjčar izveo slobodan udarac iskosa, s lijeve strane. Zavrnuo je loptu na vrh peterca, a upravo kad ju je argentinski vratar namjeravao prigrabiti, smeo ga je Niko Kovač. Štoviše, dojam je da ju je uspio i okrznuti, pa je Abbondanzieri ispustio loptu, a odmah potom se sudario s vlastitim braničem, Burdissom. Sve je to pomno promatrao Klasnić, iskoristio »žutu minutu« svojih suparnika i piknuo loptu u mrežu. No, tada je uslijedilo »žutih 40 minuta« hrvatskih braniča.</p>
<p> Hrvati još nisu stigli niti proslaviti vodstvo protiv velikoga suparnika, a već su - gubili! Jedan od ponajboljih mladih igrača svijeta, vezist Barcelone Lionel Messi, neshvatljivo se lagano »šetuckao« hrvatskim kaznenim prostorom i nimalo ometan lansirao loptu pored Pletikose. Neposredno prije no što je prešla aut-crtu, u mrežu ju je zakucao, također neometani Tevez. Nekoliko desetaka sekundi kasnije Tomas je iz poluokreta poslao loptu ravno u noge Messiju i potom ga pustio da se došeta do kaznenog prostora i isto ga tako pustio da opali loptu u mrežu za 2-1. Bilo je tu još sličnih »bravura« pred hrvatskim vratima i pravo je čudo što Argentinci to nisu oštrije kaznili. Babić je nonšalantno vraćao loptu, koja je završila u nogama »gauchosa«, nedugo potom se Šimić poskliznuo i izgubio loptu... a sve se to događalo na predvorju Pletikosinog šesnaesterca.</p>
<p> Nakon sedam minuta igre u drugom poluvremenu, u kojem je hrvatska selekcija doživjela svojevrsnu renesansu, Pršo je prodro po lijevoj strani i preciznom asistencijom pronašao čelo Darija Srne, koji je loptu mirno poslao u »malu mrežu« za izjednačenje. Pršo je nešto kasnijem, nakon proigravanja Niko (Kovač) - Niko (Kranjčar) izbio sam pred argentinskog vratara koji mu je ipak uspio iščeprkati loptu. Pobjedu je donio Šimić u 92. minuti nakon kornera kada je loptu pokušao udariti glavom, a zahvatio ju - leđima, nakon čega je odsjela u desnom kutu.</p>
<p> Nekoliko dvostrukih proigravanja, nekoliko dopadljivih akcija s maštovitim rješenjima izbacivale su argentinske braniče iz ravnoteže i da su naši napadači imali malo više koncentracije i sreće, još bi koji put uspjeli svladati Abbondanzierija. A i ovako su im utrpali tri pogotka! Ovime je selekcija Zlatka Kranjčara pokazala da nedavni remi protiv Brazila nije bio slučajan, no sve će to ipak valjati potvrditi i na SP. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pierluigi Collina postao novinar </p>
<p>»Veličanstveni ćelavac« na Sky Sportu će komentirati utakmice predstojećega Svjetskog prvenstva u Njemačkoj </p>
<p>RIM</p>
<p> – Godinama najbolji nogometni sudac na svijetu, Talijan Pierluigi Collina, nakon prekida sudačke karijere otisnuo se u novinarske vode. Potpisao je ugovor s televizijskom postajom Sky Sport, koja je u vlasništvu medijskog magnata Rupperta Murdocha. »Veličanstveni ćelavac« na Sky Sportu će komentirati utakmice predstojećega Svjetskog prvenstva u Njemačkoj. </p>
<p>»Veselim se novom izazovu i jedva čekam početak Svjetskog prvenstva«, kazao je Collina. </p>
<p>Jedan od najcjenjenijih sudaca rođen je u Bologni, a trenutačno živi u Viareggiju.</p>
<p> Fifinu je značku dobio 1995 godine, a uz redovito pojavljivanje u dvobojima Serie A, ozbiljniju karijeru nagovijestio je sudjelovanjem na Olimpijskim igrama u Atlanti. </p>
<p>U bogatoj karijeri sudio je utakmice svih europskih kupova, a prvo je veliko priznanje stiglo u svibnju 1999. godine kad je sudio i finalni dvoboj Lige prvaka (Manchester United – Real). Hrvatski ljubitelji nogometa iste su ga godine mogli uočiti i kao prvog suca dvoboja Marseillea i tadašnje Croatije, a pamtimo ga i po prijateljskom ogledu »vatrenih« sa Španjolcima u Sevilli. </p>
<p>Konačna nagrada za autoritativno suđenje tijekom karijere stigla je Koreji i Japanu kad mu je povjereno finale između Brazila i Njemačke. Naravno, elitni je status u Fifi i Uefi potvrdio priznanjem za najboljeg suca 2002. i 2003. godine, dok je reputaciju prave sudačke zvijezde zaradio pojavljivanjima na brojnim koncertima, priredbama, modnim revijama i drugim društvenim događanjima. Govori čak četiri svjetska jezika - talijanski, engleski, francuski i španjolski. </p>
<p>Zbog iznimnog Collinina značaja u nogometnom svijetu Talijanska je sudačka organizacija predložila, a Talijanski nogometni savez (FIGC) prihvatio, prijedlog da se zbog njega dobna granica za suce pomakne na 46 godina života.</p>
<p> No, kad je potpisao sponzorski ugovor s njemačkim Opelom, koji mu donosi zaradu od milijun eura, FIGC mu je zabranio da poznatog proizvođača automobila reklamira na svojoj odjeći, jer je Opel i sponzor Milana. Collina nije pristao na taj uvjet i završio sa suđenjem. </p>
<p>»Nakon 28 godina napuštam sudačku organizaciju. Kad su posumnjali u moje poštenje odlučio sam se na rastanak s AIA-om. Ljudi moraju vjerovati sucima, jer nogomet inače nema smisla«, poručio je Collina početkom rujna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hrvatska – Danska 2-1</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Šteta što tribine riječkog stadiona nisu odgovorile dostojnim brojem gledatelja za predstavu koja im je ponuđena. Očito je domaća publika tempirana više na domaće bitke za bodove, a osim toga mnogi su ostali kod svojih kuća da bi na vrijeme sjeli pred tv ekrane i gledali utakmicu iz Basela. Ipak, istočni dio gledališta popunili su dječaci koji su svojim žagorom davali neuobičajeni štimung predstavi. </p>
<p>Kažemo šteta, jer mladići Hrvatske i Danske su prikazali dobar nogomet – žustar od početka do kraja sa zavidnim tehničkim i taktičkim umijećem. Zadovoljstvo na kraju može biti obostrano, ali kod hrvatskih mladića i znatno veće jer su izborili i pobjedu koja im daje poticaj u pripremama za sljedeći kvalifikacijski ciklus prvenstva Europe. </p>
<p>Na samom početku domaćini su došli u vodstvo. Pogodak je zajedničko djelo strijelca Ahmada Sharbinija i Mensura Mujdže. U završnici akcije Mujdža je pucao i svladao gostujućeg vratara, ali se lopta odbila od vratnice do nogu Ah. Sharbinija koji je samo dovršio ono što je Mujdža naumio i ubacio loptu u mrežu za 1-0. </p>
<p>Nešto kasnije, u 35. minuti Mujdža je sve obavio sam. Udarcem sa 18-tak metara gađao je i neobranjivo loptom pogodio desni gornji kut. Nakon ovako relativno brzo stečenog vodstva hrvatski mladići su dobili na sigurnosti i poletu i razvila se dobra igra za koju zasluge imaju također i veoma dobri suparnici iz Danske. Obrana Hrvatske je djelovala sigurno, a u nekim momentima i veoma požrtvovno, pa su se Danci morali zadovoljiti samo počasnim pogotkom postignutim u sučevoj nadoknadi vremena. Kahlenberg je majstorski izveo slobodnjak s 18-ak metara prebacivši živi zid i pogodivši sam lijevi kut vratiju Subašića. </p>
<p>• Hrvatska – Danska 2-1 (2-0)</p>
<p> HRVATSKA: Subašić 6, Vukman 6 (od 73. Schildelfeld -), Čale 6,5 (od 46. Pokrivač 6), Parlov 6 (od 76. Jertec -), Ćorluka 6,5, Vučko 6, Tadić 6, Brkljača 6,5 (od 60. An. Sharbini 6), Ah. Sharbini 6,5 (od 65. Mandžukić -), Grgurović 6,5, Mujdža 7 (od 70. Vručina -)</p>
<p>DANSKA: Ellegaard 6, Hansen 6, Andreasen 6, Tröst 6, Jakobsen 6 (od 46. Cagara 6,5), Würtz 6 (od 73. Zimling –), Jörgensen 6, Krohn-Dehli 6,5, Kamper 6 (od 78. Sörensen –), Kahlenberg 6,5, Rasmussen 6 (od 33. Curth 6). </p>
<p>SUDAC: Skomina (Slovenija) 6,5. GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Ah. Sharbini (10), 2-0 Mujdža (35), 2-1 Kahlenberg (90). </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Rasmussen, Krohn-Dehli, Brkljača</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mensur MUJDŽA</p>
<p>Tonko Kraljić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Cibona - Efes 3-0</p>
<p>Velika je istanbulska pobjeda gurnula Cibonu prema četvrtfinalu Eurolige</p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> - U sjeni »velikog dana hrvatskog nogometa«, u kojem je reprezentacija igrala protiv Argentine, košarkaši Cibone odigrali su sjajnu utakmicu, još jednu u drugom krugu Eurolige. Pao je »Pao« (Panathinaikos), pao je i Efes Pilsen. Treći put ove sezone Cibona je pobijedila tursku momčad, ovaj put 69-63, sad u dijelu natjecanja kad su ulozi još veći, kad je u igri plasman među osam najboljih momčadi u Europi.</p>
<p>Cibona se u dvorani Abdi Ipekci doista osjeća kao kod kuće, prethodne dvije pobjede dale su nevjerojatno samopouzdanje cibosima, u trećoj »rundi« protiv Efesa Anzulovićeva je momčad vodila u »bodovima« gotovo cijelu utakmicu i na kraju bacila domaćina u »nokaut« i očaj. Činilo da je sve drugo, osim Cibonine pobjede, nemoguć ishod u Istanbulu. </p>
<p>Na početku (a i na kraju) Penn (23 poena) je ponovno bio napadački raspoložen, prve tri trice gađao je bez promašaja i Cibona je povela 11-4. S druge strane, Penn je zaboravio na »svog čovjeka« Arslana, koji je uzvratio s deset poena u prvom poluvremenu. </p>
<p>U Efesovoj momčadi nije bilo glavnog »motora«, ozlijeđenog Marka Popovića, možda se zato Penn malo opustio u obrambenim zadacima. Pennu se u napadu pridodao Levour Warren, koji se konačno okuražio u Ciboninom dresu, prodorima je načeo Efesovu obranu, a potom je pouzdani Kus pogodio dvije trice za sigurnu, autoritativnu igru Cibone u istanbulskoj dvorani Abdi Ipekci. Domaćina je u igri držao Arslan, ponovno nismo vidjeli ništa od razvikanih Amerikanaca Domercanta i Grangera koji su ukupno šutirali 5-21, Efes je uglavnom svoje poene postizao iz reketa. </p>
<p>Drugo poluvrijeme Cibona je otvorila tricama Kusa i Marcelića za vodstvo 38-31. Efes se vraćao poenima pokretljivog centra Kaye Pekera (devet u 3. četvrtini) i poveo u 28. minuti 41-40. No, cibosi u Istanbulu osjećaju veliko samopouzdanje, jer trice s natpolovičnim uspjehom ne pogađaju niti u Draženovom domu. Izvan crte 6.25m pogađali su Kus, Markota i Warren za Cibonino vodstvo 53-45 na kraju treće četvrtine. Zakucavanje Davisona dodatno je unervozilo domaćina, jer Anzulovićeva je momčad vodila +10. Ipak, Efes je smanjio zaostatak na pet poena, zahvaljujući pogreškama cibosa kojima je padala koncentracija. </p>
<p>Ipak, Penn je povukao tri pobjednička poteza. Prvo je asistirao Davisonu na zicer, pogodio tricu za novih deset razlike (64-54) u 38. minuti, a potom svoju posljednju (šut 5-7) za još jednu za veliku, veliku pobjedu koja Cibonu gura u četvrtfinale Eurolige. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagreb razbio Čakovčane</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – U derbiju 7. kola rukometne Lige za prvaka odlični je Zagreb u Čakovcu pobijedio Perutninu PIPO IPC 39-28 (21-10). </p>
<p>Zagrebaši su od početka krenuli furiozno, čvrstom i za domaćina neprobojnom obranom te odličnim kontranapadima, pa su od početka kontrolirali igru. Već su u 8. minuti vodili 9-3, a u 26. minuti su kod 19-7 prelomili utakmicu u svoju korist. Domaći su igrači bili potpuno bezidejni, s puno pogrešaka u napadu, što je Zagreb rutinski kažnjavao kontranapadima. Na poluvrijeme su otišli kod 21-10 u korist Zagreba, a domaći rukometaši i ne pamte kad su u prvom poluvremenu zabili samo deset golova.</p>
<p>U drugom poluvremenu Zagreb je rutinirano održavao prednost, predvođen odličnim vratarom Lapajneom (16 obrana) te sjajnom kolektivnom igrom u kojoj su se istakli Lelić, Toskić te Terzić. Kod Perutnine PIPO IPC, osim djelomično raspoloženog Arnautovskog, ostali su bili potpuno blijedi i neprepoznatljivi. Zagreb je potpuno zasluženo pobijedio u derbiju koji od derbija nije bio niti »d«. Zagrebaši su još uvijek klasa za sebe u prvoj HRL i sigurnim korakom grabi prema još jednom naslovu prvaka Hrvatske. PIPO IPC će, pak, u žestokoj borbi sa Agramom Medveščakom pokušati izboriti drugu poziciju koja vodi u Kup EHF-a. </p>
<p>P. PIPO IPC - ZAGREB 28-39</p>
<p>Dvorana GOC </p>
<p>PERUTNINA PIPO IPC: Martinović (7), Mateša (0), Raguž 2, Baltić 2 (1), Varga 1, Arnautovski 5 (1), Balog 1, Borković 3 (1), Lesjak 1, Turk 4, Mesarić 3, Batinić 3, Herman 2, Krajner 1</p>
<p>ZAGREB: Lapajne (16), Blažičko (1), Pongračić 1, Goluža, Lelić 8, Špoljarić 5, Toskić 7, Džono 1, Anušić 6, Kapisoda 4, Horvat, Lisičić 2, Terzić 5 (1)</p>
<p>SUCI: Mraz i Ladić (Varaždin). GLEDATELJA: 2000</p>
<p>SEDMERCI: P. PIPO IPC 6 (3), Zagreb 2 (1)</p>
<p>ISKLJUČENJA: P. PIPO IPC 4 minute (Baltić, Balog), Zagreb 8 minuta (Terzić 2+2, Pongračić, Džono) </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Beno LAPAJNE</p>
<p>Zoran Novosel</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sampras se vraća tenisu </p>
<p>Amerikanac Pete Sampras vraća se »bijelom sportu«, ali ne ATP Touru, već će nastupiti u World Team Tennis Pro League</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Nakon više od tri godine pauze jedan od najboljih tenisača svih vremena Amerikanac Pete Sampras (34) vraća se »bijelom sportu«, ali ne ATP Touru, već će nastupiti u World Team Tennis Pro League. </p>
<p>»Zaželio sam se tenisa, nedostaje mi igra, ali nema govora o povratku u profesionalni svijet. Ta je priča za mene završila«, poručio je Sampras koji je tijekom karijere osvojio 64 turnira, među kojima i 14 Grand Slam naslova. Samo je od turnirskih nagrada zaradio više od 45 milijuna dolara. </p>
<p>WTT Pro League pokrenuli su Billie Jean King i Larry King 1974. godine, a nakon kraćeg se prekida od 1981. godine nalazi u kalendaru Američkoga teniskog saveza. Liga se sastoji od 12 ekipa koje se tijekom ljeta bore za dva mjesta u velikom finalu, a dosad su kroz ovo natjecanje prošli brojni ugledni igrači kao što su Andre Agassi, Bjorn Borg, Jimmy Connors, Tracy Austin, Billie Jean King, Chris Evert, Rod Laver, Jimmy Connors, John McEnroe, Martina Navratilova, Andy Roddick, Venus Williams, Patrick Rafter, Ana Kurnjikova... </p>
<p>»Bit će to sjajna zabava, tenis bez pritiska. Igrat ću singlove, parove i mješovite parove i to me posebno raduje«, dodao je Sampras, koji se povukao iz tenisa 2002. godine nakon trijumfa na US Openu protiv Andrea Agassija. </p>
<p>Prošle je godine pobjednički trofej osvojila ekipa NY Sportimes, koju su predvodili Martina Hingis, Steffi Graf, Andy Roddick, James Blake, Ana Kurnjikova, John McEnroe, Martina Navratilova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Slovenci analiziraju razloge neuspjeha </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Nastup slovenskih sportaša na ZOI u Torinu bio je prava katastrofa, tako barem ocjenjuju slovenski mediji i javnost, koji su najviše očekivali od skijaša skakača i alpske skijašice Tine Maze. </p>
<p>Desetim mjestom u ekipnoj konkurenciji skakači Kranjec, Benković, Peterka i Damjan nisu se uspjeli probiti ni u finale, pa ih je ljubljansko Delo proglasilo najvećim razočaranjem. Na drugom je mjestu Tina Maze, koju su mediji prije Igara uspoređivali s Janicom Kostelić, a u superveleslalomu je zauzela 39. mjesto, dok je u veleslalomu, njezinoj glavnoj disciplini, bila tek 12., tri mjesta ispod kolegice iz reprezentacije, mlade Ane Drev. </p>
<p>Mediji su Tinu, koja je u ovoj sezoni pokazivala odlične rezultate, proglasili pravom »snježnom kraljevnom na zrnu graška«, jer je odbijala kontakte s novinarima, a nakon slabih nastupa na ZOI žalila se na staze koje joj nisu odgovarale ili slab snijeg. </p>
<p>»Tina još nije vrhunska skijašica, to će biti tek kad joj budu odgovarale sve staze«, izjavio je za komercijalnu televizijsku postaju POP-TV direktor slovenskih skijaških reprezentacija Tone Vogrinec, koji se uskoro oprašta od bijelog sporta i svoje mjesto prepušta Bojanu Križaju. </p>
<p>Zamoljena da analizira slabe rezultate Tine Maze u Torinu, najbolja slovenska skijašica svih vremena Mateja Svet rekla je da to ne može komentirati, jer je ne poznaje kao osobu, ali je navela indijansku poslovicu: ne ocjenjuj kako je Indijancu ako nisi dva mjeseca hodao u njegovim mokasinama. Priznaje da je skijašima iz Slovenije nekoć bilo lakše, iako su bili pod sličnim pritiskom javnosti da osvajaju najviša mjesta, ali su bili i jačega karaktera. </p>
<p>»Nisam bila kao Janica Kostelić koja je stvarni fenomen, ali su me kao i Janicu zanimala samo najviša mjesta. Kada sam bila četvrta, nisam mogla zaustaviti suze, jer to nije bilo ono što sam željela«, rekla je Mateja Svet za Delo. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Bush smiruje azijski nuklearni trokut</p>
<p>U New Delhiju, američki će se predsjednik susresti s neriješenim pitanjem kontrole indijskog nuklearnog programa</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na putu za Indiju gdje će boraviti tri dana, da bi potom otišao u jednodnevni posjet Pakistanu, američki predsjednik George Bush je neočekivano svratio u Afganistan. U Kabulu ga je dočekao stari prijatelj, predsjednik Hamid Karzai. </p>
<p>Bio je to, kako navode prilično iznenađeni američki mediji, skoro neočekivan izlet, iako predsjednik na dnevnom redu tijekom svog boravka na Indijskom potkontinentu ima naravno i pitanje terorizma. Upravo iz Kabula, Bush je iznova obećao Amerikancima, da će Osama bin Laden, s kojim ih je nakon 11. rujna 2001. toliko plašio, i još uvijek to čini, biti izveden pred lice pravde, bez obzira na neuspješni petogodišnji lov za njim.</p>
<p>Uz visoke mjere sigurnosti, Bush je helikopterom preletio još uvijek nesigurne ulice Kabula, da bi se u Karzaijevoj rezidenciji susreo s važnim saveznikom u američkoj borbi protiv terorizma. Predsjednik Afganistana, koji je inače čest gost u Washingtonu, dočekao je Busha u njegovoj prvoj posjeti ovoj zemlji, riječima da se radi o velikom prijatelju i oslobodiocu.</p>
<p>Upitan od novinara, što je zapravo sa zaboravljenim Bin Ladenom, te da li se sjeća svog obećanja da će ovaj terorist biti uhvaćen živ ili mrtav, Bush je rekao da se potraga za Bin Ladenom i njegovim suradnicima nastavlja.</p>
<p>Pitanje nije hoće li oni biti uhvaćeni i izvedeni pred lice pravde, već kad će biti uhićeni rekao je Bush u Kabulu. Predsjednik je dodao da Bin Ladena ne love samo američki vojnici već i snage iz Afganistana i Pakistana. </p>
<p>Međutim, utjecajni The Washington Post podsjeća da se Afganistan, nakon pada talibanskog režima još nije smirio te da je posljednjih mjeseci povećan broj terorističkih incidenata sličnih onima u Iraku. Afganistan se, čini se, neočekivano vratio u vrh zabrinutosti Busheve administracije, već dugo zaokupljene događajima u Iraku.</p>
<p>Bush je obišao i vojnu zračnu bazu Bagram gdje se sastao s američkim vojnicima: Američki mediji prenose, da su prilikom kratkog leta pri povratku iz Kabula, iz helikoptera u kojem je bila skupina američkih novinara koji prate predsjednika ispaljena dva rafala na nepoznate ciljeve na zemlji. </p>
<p>Predsjednik je tvrde, isti izvori, imao priliku iz prve ruke vidjeti koliko je Kabul još uvijek nesiguran grad. U Kabulu je Bush inače službeno otvorio novo američko veleposlanstvo. </p>
<p>Busha u sljedeća četiri dana očekuje retorika koja ne trpi patetiku. To će značiti i preuzimanje nekih vrlo konkretnih obveza u regiji koja postaje vruća zbog ekonomskog rasta većeg od sedam posto godišnje, ali i zbog političkih tenzija. Upravo u New Delhiju, američki će se predsjednik susresti s neriješenim pitanjem kontrole indijskog nuklearnog programa. Dogovor Washingtona i New Delhija oko nastojanja da se Amerika uključi u tehnološku potporu indijskom mirnodopskom nuklearnom programu još nije finaliziran. On se događa u izrazito nepovoljnoj globalnoj političkoj koreografiji u koju se ne uklapa susjedni Iran kojem se predbacuje razvoj nuklearnog programa. Niti američki najznačajniji saveznik u borbi protiv terorizma, Pakistan nije presretan zbog tih nastojanja Washingtona da se još više približi New Delhiju.</p>
<p>Busha u Indiji dočekuje vruće političko pitanje Kašmira kao kamena spoticanja između dviju nuklearnih sila. Washington je naviknut živjeti s strateškom realnošću koja se zove azijski nuklearni trokut: Indija, Pakistan i Kina ostaju u vrhu američkog interesa. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Promjene ustava pod američkim pritiskom</p>
<p>»Skrivene zamke« nalaze se u mehanizmima odlučivanja, odnosno navodnom jačanju uloge entiteta. Lideri stranaka iz BiH obvezali su se da će 31. ožujka postići dogovor o ustavnim promjenama</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Pod sve snažnijim američkim pritiskom, pregovori o promjenama Ustava Bosne i Hercegovine dovedeni su u završnu fazu, a ključni razlog za žurbu je rok do 31. ožujka, do kojega su se lideri stranaka iz BiH obvezali postići dogovor o ustavnim promjenama koje bi trebale osnažiti središnje državne institucije i učiniti BiH spremnijom za uključivanje u euroatlantske integracije. </p>
<p>Spomenuta obveza lidera BiH dana je u studenoem prošle godine pred američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice, za obilježavanja obljetnice Daytonskog sporazuma, pa bi svaki eventualni neuspjeh posve ugrozio kredibilitet političara iz BiH kod američke administracije i europskih saveznika, s očito vrlo ozbiljnim posljedicama.</p>
<p>Ipak, sami bosanskohercegovački političari nisu se ni ovaj put uspjeli dogovoriti tijekom razgovora vođenih proteklih mjeseci, pa je tek snažan angažman američkog veleposlanika u BiH Douglasa McElhaneya pokrenuo pregovore s mrtve točke.</p>
<p>»Ne možemo zauvijek pregovarati o ustavnim promjenama. Vrijeme je da zatvorimo to poglavlje i da ih pretvorimo u amandmane na Ustav tako da narod nekoliko mjeseci nakon izbora ima bolju vlast«, kazao je McElhaney. I u srijedu je veleposlanik McElhaney u svoju rezidenciju pozvao lidere vodećih političkih stranaka iz BiH, najavivši cjelodnevne pregovore i konačno potpisivanje sporazuma o ustavnim promjenama. </p>
<p>Ključno neriješeno pitanje je ostao način izbora predsjednika i dopredsjednika Predsjedništva BiH, na što su goleme primjedbe imali praktično svi važniji predstavnici Hrvata iz BiH, ocjenjujući kako bi sporazum o ustavnim promjenama zapravo mogao postati srpsko-bošnjački dogovor na štetu Hrvata, odnosno ojačati podjelu zemlje na entitete, pri čemu bi pozicija Hrvata kao konstitutivnog naroda bila ugrožena. Ipak, i neke dominantno bošnjačke stranke, prije svega Silajdžićeva Stranka za BiH imaju krupne primjedbe na ustavne reforme i izražavaju strah da su sada ponuđena rješenja još gora od Daytonskih kada je riječ o statusu entiteta. Ima i mišljenja da sve zapravo otvara put ka odcjepljenju Republike Srpske (RS) iz sastava BiH. Ključne točke sporazuma odnose se na to da bi Bosna i Hercegovina, nakon izbora na jesen, trebala dobiti izvorne nadležnosti za obranu, sigurnost, pitanja koja se odnose na ulazak u EU i NATO te predsjednika, premijera i predsjednika parlamenta BiH. </p>
<p>Naizgled je riječ o jačanju državnih institucija, no mnogi upozoravaju da se »skrivene zamke« nalaze u mehanizmima odlučivanja, odnosno navodnom jačanju uloge entiteta. Hrvatske primjedbe formulirao je član državnog Predsjedništva Ivo Miro Jović tijekom ceremonije u utorak kada je dužnost predsjedatelja predao bošnjačkom članu »kolektivnog šefa« države Sulejmanu Tihiću. »Zadani okvir o kozmetičkim promjenama, gdje se inzistira na dogovoru stranaka iz dva naroda je sramotan i po budućnost i uopće opstanak multikulturalne i mutietničke BiH. Jedino donošenje odluka konsenzusom na korist svih konstitutivnih i suverenih naroda i građana na načelima i standardima EU može jamčiti prosperitet ove zemlje«, kazao je Jović, dodavši kako je ustavnim promjenama potrebno ostale razine vlasti prilagoditi ustavnim temeljima tri ravnopravna suverena konstitutivna naroda na čitavom prostoru BiH, a istovremeno cjelokupno uređenje treba biti sukladno uređenju EU.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Skandal zbog supruga britanske ministrice</p>
<p>Pokaže li se da je Home Office kočio izručenje supruga britanske ministrice Italiji, slučaj bi mogao postati međunarodni politički skandal</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Istražitelji u Milanu tvrde da je britansko ministarstvo unutarnjih poslova (Home Office) aktivno sabotiralo njihovu istragu protiv londonskog odvjetnika Davida Millsa i pokušaje da se on izvede pred talijanski sud, tvrdi u srijedu Times. </p>
<p>Slučaj ima političku notu zbog odvjetnikovih poslovnih veza s talijanskim premijerom i milijarderom Silvijem Berlusconijem te zbog činjenice da je ujedno suprug britanske ministrice za kulturu Tesse Jowell. </p>
<p>Times je vidio dokumente u kojima talijanski istražitelji tvrde kako je Home Office potkopao njihove napore da Mills bude izručen Italiji time što je vladi Silvija Berlusconija otkrio »izuzetno osjetljive informacije«. </p>
<p>Milanska istraga upravo pokušava utvrditi kakva je točno sprega postojala između Silvija Berlusconija i londonskog odvjetnika. Sumnja se da je David Mills pomogao Berlusconiju da izbjegne plaćanje poreza te da je čak lažno svjedočio na sudu u njegovu korist, za što ga je Berlusconi navodno nagradio svotom koja se možda penje i na milijun dolara. I Berlusconi i Mills niječu međutim sve te navode.</p>
<p>U slučaj je posredno umiješana i ministrica Jowell, jer je i ona potpisom sudjelovala u složenim financijskim transakcijama svoga muža dok je novac iz talijanskih izvora prebacivao u Britaniju.</p>
<p>Milanski istražitelji tvrde da je Home Office o njihovoj istrazi bez potrebe obavijestio Berlusconijevu administraciju, odnosno Ministarstvo pravde u Rimu. Također navode da je britanski Ured za velike financijske prijevare iznenada prestao komunicirati izravno s istragom u Milanu i slati dokazni materijal »u nezapečaćenim paketima« preko Berlusconijeve vlade u Rimu. </p>
<p>Glasnogovornik Home Officea u Londonu tvrdi, međutim, da je spomenuto ministarstvo samo slijedilo uobičajenu proceduru.</p>
<p>Guardian međutim tvrdi u srijedu kako je talijansko veleposlanstvo u Londonu upozorilo visoke članove Berlusconijeve vlade da Davidu Millsu prijeti izručenje u Italiju. Navodno su Berlusconijevi ljudi potom zatražili da osobno imaju glavnu riječ u svim budućim zahtjevima za izručenjem. Ako bi se pokazalo kako ima imalo istine u navodima da su se dužnosnici Home Officea ili talijanske vlade imalo miješali u pokušaje da se supruga britanske ministrice za kulturu izruči Italiji, slučaj bi mogao poprimiti razmjere velikog međunarodnog političkog skandala. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pad popularnosti vladajućih konzervativaca u Grčkoj</p>
<p>Za oporbeni PASOK glasovalo bi 34,4 posto, a za vladajuću Novu demokraciju 34 posto birača</p>
<p>Ako bi se danas održali izbori u Grčkoj, za oporbenu socijalističku stranku PASOK glasovalo bi 34,4 posto birača, a za vladajuću konzervativnu stranku Nova demokracija 34 posto. </p>
<p>To su rezultati ankete koja je pokazala prvi veliki skok socijalista nakon izbora u ožujku 2004. godine kada su izgubili vlast nakon 20 godina. Istovremeno, konzervativna vladajuća Nova demokracija bilježi pad popularnosti od pet posto u odnosu na predzadnje ispitivanje javnog mnijenja. </p>
<p>Uz socijaliste, raste podrška i desnoj stranci Narodni pravoslavni zbor čiji se čelnik Jorgos Karagaferis zalaže za snažniji utjecaj Pravoslavne crkve na politički život države. </p>
<p>Analitičari u Ateni smatraju da je pad popularnosti Nove demokracije rezultat složenih gospodarskih prilika, sve veće nezaposlenosti i rasta cijena, a političke uzroke nalaze u aferi prisluškivanja telefona vladajućih i oporbenih političara te još uvijek neriješenim sporom oko imena sa susjednom Makedonijom. Grčka, naime, osporava republici Makedoniji pravo na to ime, tvrdeći da u geografskom i povijesnom smislu Makedonija pripada Grčkoj i da se tim imenom može zvati samo sjeverni dio Republike Grčke. </p>
<p>Zbog spora oko imena, Makedonija je u međunarodnim organizacijama priznata pod privremenim imenom »Bivša jugoslavenska Republika Makedonija«, a službena Atena i Skopje već desetak godina vode pregovore tražeći rješenje za ime koje bi bilo prihvatljivo jednoj i drugoj strani.</p>
<p>O odnosima s Makedonijom govorila je i nova šefica grčke diplomacije Dora Bakojanis. Osvrćući se na otvoreno pitanje odnosa dviju zemalja Bakojanis je ustvrdila da je pitanje imena za Grčku izuzetno osjetljivo i da bi bilo dobro da se nađe rješenje koje će zadovoljiti obje strane, ali i učvrstiti političku stabilnost u regiji. </p>
<p>Dora Bakojanis također je istaknula da je, unatoč otvorenom pitanju oko imena, Grčka najsnažniji inozemni investitor u makedonsko gospodarstvo, te da se dobri gospodarski odnosi i dalje razvijaju. Pregovori Grčke i Makedonije oko imena bez većih uspjeha vode se u Ujedinjenim narodima uz posredničku misiju američke diplomacije, no za sada nema naznaka o pomaku. Skopje ne odustaje od ustavnog imena »Republika Makedonija«, a Grčka i dalje to ne prihvaća. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>RS: Nova vlada Milorada Dodika</p>
<p>BANJA LUKA</p>
<p> - Narodna Skupština Republike Srpske u utorak navečer je izabrala novu Vladu RS kojoj je predsjednik vođa Saveza nevisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik na čiji poticaj je 28. siječnja parlament RS izglasovao nepovjerenje prethodnoj vladi premijera Pere Bukejlovića iz Srpske demokratske stranke (SDS).</p>
<p> Za izbor Dodika glasovalo je 46 zastupnika, a za novu vladu 45 od ukupno 83 zastupnika. Glasovanje su bojkotirali zastupnici iz srpskih nacionalnih stranaka na čelu s SDS-om. Dodik je formirao multinacionalnu vladu, u kojoj su, proporcionalno, a prema Ustavu RS, zastupljeni Srbi (osam ministara), Bošnjaci (pet) i Hrvati (tri). Dodikova vlada će se zalagati za socijalnu pravdu, zapošljavanje nezaposlenih i poboljšanje statusa umirovljenika. Posebno mjesto u angažiranju nove vlade zauzima razvoj i unaprjeđenje regionalne suradnje s Hrvatskom i SCG, te kontinuirano izvršavanje obveza prema tribunalu za ratne zločine u Haagu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>U susret Crvenom planetu</p>
<p>Mars Reconnaissance Orbiter trebao bi na Zemlju poslati dosad najpreciznije podatke o geološkim i klimatološkim obilježjima Marsa</p>
<p>NASA-ina letjelica »Mars Reconnaissance Orbiter« (MRO) priprema se za ulazak u Marsovu orbitu 10. ožujka, objavljeno je iz kontrole misije. Protekne li sve u redu, letjelica će sljedećih sedam mjeseci provesti u spiralnom spuštanju prema planetu, dok ne dođe na samo 300 kilometara iznad njegove površine, gdje će početi znanstveni dio misije – proučavanje geoloških i klimatoloških obilježja. Letjelica bi na Zemlju trebala poslati dosad najpreciznije podatke o tim obilježjima Crvenog planeta. </p>
<p>Od lansiranja iz Svemirskog središta Kennedy na Floridi u kolovozu 2005. godine letjelica je dosad proputovala 459 milijuna kilometara, odnosno oko 95 posto ukupnog puta do Marsa. »Sve teče prema planu, letimo prema susretu s Marsom 10. ožujka«, rekao je voditelj misije James Graf. No upozorio je da je taj susret vrlo rizičan. »Približavamo se području u kojem smo u posljednjih petnaestak godina izgubili dvije letjelice«, dodao je. </p>
<p>Da bi se MRO sigurno spustio u Marsovu orbitu, njegovi će glavni postisnici morati raditi 27 minuta kako bi mu se brzina smanjila za 18 posto. »Ne uspijemo li s paljenjem potisnika, postat će preletna letjelica«, kaže Graf. Štoviše, kontrolori misije neće odmah znati je li njihov manevar uspio, jer će, gledajući sa Zemlje, letjelica pola sata, tijekom kojih neće biti radiokontakta s njom, biti iza Marsa. A potisnike bi trebalo ugasiti nakon što opet postane vidljiva. »Uspije li ulazak u orbitu, letjelica će početi sa sedmomjesečnom fazom 'zračnog kočenja'«, kaže Michael Meyer, šef znanstvenog tima u NASA-inu Programu Mars.</p>
<p>Tijekom te faze, MRO će stotinama puta zaranjati duboko u atmosferu Crvenog planeta te će korigirati svoju orbitu od 35 sati, koja se proteže do 56.000 kilometara iznad planeta, na samo dvosatnu orbitu koja je samo 300 kilometara iznad površine. »U tom će trenutku početi skupljati podatke, i to više podataka od svih misija na Marsu ukupno«, dodaje Meyer.</p>
<p>Letjelica je opremljena sa šest moćnih instrumenata, uključujući i najjaču kameru koja je ikad poslana prema nekom planetu, a koja može snimiti objekte veličine od jednog metra pa bi trebala moći snimiti i rovere »Spirit« i »Opportunity«, koji su trenutačno na suprotnim stranama Marsa. </p>
<p>Instrumenti će pratiti Marsovu klimu, geologiju i mineralogiju te će se, u potrazi za vodom, probiti i oko kilometar ispod njegove površine. »Misija će skupiti oko 34 bilijuna bajta podataka o Marsu. Toliko podataka otprilike ima u jednoj videoteci«, kaže Meyer i dodaje: »To će revolucionarizirati naše razumijevanje Crvenog planeta«. Istaknuo je i da će ti podaci pomoći u planiranju budućih misija, odnosno mjesta na koja će se »primarsiti« misije »Phoenix« (2007.), »Mars Science Laboratory rover« (2009.) te eventualna neka buduća misija s ljudskom posadom.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kad se sruši svijet</p>
<p>Iako je nakon trideset godina braka mislila da se više ništa nepredviđeno ne može dogoditi, dogodilo se da ju je muž ostavio zbog – mlađe!</p>
<p>Nakon trideset godina braka, žene obično misle da su već sve doživjele i da im ne prijete nikakva iznenađenja. Pogotovo suvremene žene, pune samopouzdanja, poslovne, koje i u pedesetima izgledaju vrlo dobro zahvaljujući redovitoj tjelovježbi i svemogućoj kozmetici. No ispovijest žene koju je suprug nakon tri desetljeća zajedničkoga života napustio zbog druge dokazuje da u životu nikada nije sve dorečeno i kako sretni svršeci nikome nisu zajamčeni. Ma što da se dogodi, treba se s time znati nositi. Uostalom, ni jedna životna situacija nije konačan kraj.</p>
<p>Nekoliko dana prije Božić njih su dvoje stajali, ruku pod ruku, pred izlogom prodavaonice dječje odjeće i razgovarali o tome kako će biti zabavno kada jedno od njihove troje djece dobije potomstvo. Dvoje ljudi, čiji brak još nije bio mrtav, koji su održavali redovite seksualne odnose, kojima su mlađi poznanici zavidjeli smatrajući da su jedan od rijetkih sretnih parova s tako dugim bračnim stažem.</p>
<p>Samo nekoliko tjedana poslije jednoga je subotnjega jutra rano ustao i kazao da mora na putovanje za vikend. Odgovorila mu je da joj je previše i to što ga tijekom tjedna vrlo malo viđa (on je, naime, diplomat) pa bi bilo lijepo da je barem vikendom kod kuće. On je samo kratko odgovorio da nema sada vremena s njome razgovarati, te da bi jednom možda mogli zajedno večerati.</p>
<p>Taj joj se prijedlog odmah učinio čudnim. Nekoliko dana poslije nazvao ju je na posao i pozvao na ručak. Mislila je da će joj reći kako je bankrotirao ili da je posjetio javnu kuću, uglavnom nešto što mogu zajednički riješiti. No čim je ušla u restoran prema izrazu njegova lica shvatila je da nešto definitivno nije u redu. »Sreo sam drugu«, kratko je rekao.</p>
<p>Najprije je, potiskujući bol i suze koji su prijetili poput vulkanske erupcije izbiti na površinu, upitala: »Voliš li tu ženu?«. Kratko je potvrdio: »Ona je moja srodna duša«. </p>
<p>Doznala je još i da je ta srodna duša tridesetogodišnja maserka koja kani ostaviti svoj posao i s njezinim suprugom pokrenuti vlastiti. Razum je ipak nadvladao ljutnju i bijes te je napustivši restoran, odmah otišla u banku blokirati račune. Ostaviti je može, ali s njihovim zajedničkim novcem neće graditi svoju novu poslovno-ljubavnu vezu.</p>
<p>Sljedeći su dani nekako prolazili, uglavnom uz podršku i pomoć djece. Isprva im nije željela reći što se točno dogodilo, ali kada je shvatila da zbog njezina letargična ponašanja sumnjaju da im je netko od roditelja bolestan, da ima karcinom ili takvo što, sve im je ispričala. Svijet se oko njih polako počeo rušiti, a djeca su osjetila gotovo jednaku ljutnju prema ocu. To više jer se ubrzo doznalo da je njezin suprug već odavno potrošio hrpu novca na malo gnijezdo koje je svio sa svojom ljubavnicom, na njezinu skupu odjeću, obuću, izlaske… I sve je to i mogao, jer njoj, dakako, nikada nije padalo na pamet da ga kontrolira. To ne bi bila ljubav.</p>
<p>Posljednjih tisuću dolara s računa potrošila je na odvjetnika, djecu i sebe. Kći joj je savjetovala da kupi nešto što u normalnim uvjetima nikada ne bi, i to je i učinila. Majka troje djece, vratila se iz kupnje s napadnim ružičastim cipelama. Poslije ih je obuvala svaki put kada je trebala zamišljenu podršku; one su bile svojevrsno »objašnjenje« za ono što joj se dogodilo i vraćale su joj samopouzdanje, pomagale da se osjeća ženstvenije, mlađe.</p>
<p>Podsjećale su je na to kako ga je prije trideset godina osvojila svojom neovisnošću i strastvenošću, ali i na to kako je, postavši žena diplomata, sve te svoje vrline morala obuzdati. S vremenom je shvatila da je sve vjerojatno krenulo naopako kada je prije nekoliko godina, kada su djeca stasala i osamostalila se, odlučila ponovno pronaći posao. Našla ga je, i to vrlo dobar. Brzo je napredovala, a on se prestrašio. Nije pokraj sebe želio, a ni mogao podnijeti, nekog jednako uspješnog. Znala je da je, da se to nije dogodilo, ne bi napustio.</p>
<p>No upravo su joj taj posao, podrška djece i simbolične sitnice - poput one kada je otkrila da je u njihovu fotoaparatu mnoštvo fotografija njezina supruga i njegove ljubavnice, fotografije izradila i poslala ih njima, a fotoaparat, zajedno s vjenčanim prstenom bacila u rijeku - pomogli da se osjeća bolje. Olakšanje je bilo gotovo opipljivo.</p>
<p>Nakon mjesec dana stvari su se počele formalizirati. Odvjetnici su počeli odrađivati svoj dio posla. On se želio dogovoriti o podjeli zajedničke imovine, ali su ona i njezina odvjetnica odlučile inzistirati na svemu. Nakon razgovora u restoranu, nasamo su se sreli samo jednom, kada je došao kući pokupiti svoje stvari. Na odlasku ga je ispratila do vrata i kazala mu da će jednoga dana biti star i ružan i kako tada njegove dvostruko mlađe maserke sigurno neće biti u blizini. Otišao je s očitom nelagodom, a ona je htjela da shvati da ne ostavlja samo nju ili njihovih troje djece nego prijateljstvo, povjerenje, suradnju, duboku ljubav, sve. Život. Vrijeme će pokazati je li bila dobra proročica. Uostalom, takav ishod njoj i nije cilj. Cilj joj je sadašnjost, a ono što u njoj može učiniti jest pokušati normalizirati vlastiti život, a njega barem navesti da ipak razmisli o svome.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Dopredsjedniku HUS-a prijeti šest mjeseci zatvora </p>
<p>Matijašević je, navodno, sada već bivšem direktoru kaštelanskog »Adriachema« Petru Čovi, poručio »da će ga zakucati za beton ako se usudi radnicima podijeliti otkaze«</p>
<p>SPLIT- Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zatražilo je za predsjednika HUS-a Ozrena Matijaševića jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od šest mjeseci, tereteći ga u optužnom prijedlogu za kaznena djela prijetnje, te prisile prema pravosudnom dužnosniku, potvrđeno je u srijedu na splitskom Županijskom sudu.</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo smatra da je Matijašević, kao tadašnji dopredsjednik HUS-a, uputio javne prijetnje bivšem direktoru kaštelanskog Adriachema Petru Čovi, poručujući mu da će ga »zakucati za beton ako se usudi radnicima podijeliti otkaze«.</p>
<p>Matijaševića se također tereti i za prijetnje i prisile prema pravosudnom dužnosniku, odnosno sucu splitskog Trgovačkog suda Damiru Čudini, kojem je 2001. poručio da će u slučaju smjene stečajnog upravitelja Jadrantekstila pokrenuti sindikalnu akciju, »koja neće imati veze s racionalnim razmišljenjem«. Osim što je Trgovački sud nazvao »kuhinjom«, Matijašević je tada najavio i »događanje naroda u Splitu, nakon kojeg će pojedine suce izbaciti iz njihovih fotelja«. Prema optužnom prijedlogu, Matijašević nije samo prijetio sucu Čudini, nego je prema njemu izvršio i prisilu, jer je u medijima, prije donošenja pravomoćne presude, iznio mišljenje o tome kako bi stečajni sudac trebao postupati.</p>
<p>Matijašević je potvrdio Vjesniku da će se pojaviti na suđenju, koje počinje u petak, naglasivši kako ono predstavlja »sumrak pravosuđa, koje zatvara oči kad su u pitanju malverzacije u privatizaciji, ali zato revno progoni one koji upozoravaju na kriminal u gospodarskom poslovanju i vođenju stečajnih postupaka«.</p>
<p>Čelnik HUS-a poručuje da je odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu, koju su protiv bivšeg direktora Adriachema podnijeli sadašnja uprava i radnici, »no zato je protiv mene, i to nakon pet godina, pokrenulo kazneni progon, iako je svima jasno da je upravo Čovo dokrajčio kaštelansku tvornicu«. Što se tiče suca Čudine, koji je u međuvremenu preminuo, Matijašević podsjeća da mu je krajem 2003. Državno sudbeno vijeće, na zahtjev Uskoka, skinulo sudački imunitet zbog sumnji da je kao stečajni sudac dugoratske tvornice Dalmacija, a zajedno sa stečajnom upraviteljicom Blankom Tuđen- Mazuth, tražio mito od Branka Roglića, tadašnjeg savjetnika predsjednika Mesića. »Kao sindikalni vođa, imam samo jednog poslodavca, a to su radnici. Nema šanse da ih iznevjerim i da u strahu od zatvorske kazne prestanem zastupati njihova prava. Državno odvjetništvo u Splitu propustilo je pokrenuti kazneni progon protiv onih koji su najzalužniji za krah splitskog gospodarstva, ali zato odlučno tuže one koje ih upozoravaju na kriminalce«, rekao je Matijašević, pozvavši oko 1200 bivših radnika Jadrantekstila i Dalmacije da u petak dođu na splitski sud.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mujkiću prijeti 14 mjeseci zatvora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Narcisu Mujkiću (30), suprugu pjevačice popularne grupe »Colonia«, i još šestorici suoptuženih, zbog krivotvorenja i ovjeravanja isprava, koje je trebalo je u srijedu početi na zagrebačkom Općinskom sudu, odgođeno je zbog nedolaska čak šestero okrivljenih. Jedini koji se, u nazočnosti svog branitelja Ljube Pavasovića Viskovića, u srijedu pojavio u sudnici sutkinje Ivane Kršul je suprug poznate pjevačice, pa će za sljedeći put »grupa«, ukoliko se ne pojave, biti privedena. Jedino će brata drugookrivljenog Narcisa, šestookrivljeni Damira Mujkića, koji se trenutno nalazi na školovanju u Kanadi, odakle se vraća u travnju, na sljedeću raspravu pozvati po sudskom dostavljaču. </p>
<p>U svih devet točaka optužnog prijedloga, prvookrivljeni Darko Petruša (47) tereti se za falsificiranje uvoznih carinskih deklaracija tijekom 1999. i 2000. godine, i to za ukupno devet automobila marke »audi«, »mercedes«, »bmw«, »VW golf« i »mitshubishi«. Narcis Mujkić »provlači« se kroz dvije točke optužnog prijedloga, u kojima se optužuje da je u veljači 2000. u nakani da u Hrvatskoj registrira »mercedes 300 D« s »lažnom« šasijom, zatražio od Petruše da mu za taj automobil pribavi falsificiranu carinsku dokumentaciju. </p>
<p> Isto je Mujkić, stoji u optužnom prijedlogu, napravio i u rujnu 2000., kada je »audi tt« registrirao na ime svoje bivše supruge Anđele Burčul. Josip Brkić, zvani Pope, koji je nedavno ranjen ispred narodnjačkog kluba »Pasha«, Augustin i Petar Glasnović, Damir Mujkić i Danijel Čibarić terete se za ista djela kao i Narcis Mujkić, dok se Augustin Glasnović najčešće spominje kao »veza«, odnosno posrednik između Petruše i ostalih okrivljenih. </p>
<p>Tužiteljstvo za Petrušu Nacisa Mujkića, i Augustina Glasnovića traži bezuvjetnu zatvorsku kaznu. Za Petrušu pet, a za Mujkića i Glasnovića po godinu i dva mjeseca zatvora. Za Brkića, Petra Glasnovića i Damira Mujkića zatraženo je deset mjeseci uvjetno, dok tužiteljstvo za Čibarića predlaže također uvjetnu kaznu od godinu i dva mjeseca.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>11 godina za ubojstvo rođaka</p>
<p>Ubojstvo se dogodilo 18. kolovoza 2004. godine oko 21 sat na parkiralištu ispred ugostiteljskoga objekta »Sirena« u Dramlju.</p>
<p>RIJEKA- Dino Bajrić ( 46) iz Sesveta u srijedu je nepravomoćnom presudom riječkoga Županijskog suda osuđen na 11 godina zatvora zbog ubojstva svog rođaka, 42-godišnjeg Ekrema Bajrića iz Zagreba. </p>
<p>Ubojstvo se dogodilo 18. kolovoza 2004. godine oko 21 sat na parkiralištu ispred ugostiteljskoga objekta »Sirena« u Dramlju. Ubijeni Ekrem tamo se dovezao svojim automobilom. Ubojica ga je sačekao i bez razmišljanja izvukao pištolj »walter« kalibra 7,65 mm te ispalio četiri hica. Ekrem je još bio za upravljačem automobila koji se potom nekontrolirano zabio u staklena vrata lokala. Dva hica su bila kobna i usmrtila ga. Nitko drugi nije bio ozlijeđen što je bilo pravo čudo jer je na terasi lokala bilo puno gostiju. Ubojica je potom »mazdom 626« pobjegao s mjesta zločina. </p>
<p>Nekoliko sati kasnije policija je uhitila Dina Bajrića dok je u drugom automobilu, »Opel kadet«, zajedno sa suprugom i sinom pokušao pobjeći iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Do ubojstva je došlo zbog međusobnih dugovanja, a obojica, žrtva i ubojica, bavili su se prodajom odjeće na crikveničkoj tržnici. Sutkinja Srebrenka Šantić ubojici je kao otegotnu okolnost uzela sukob koji je sa žrtvom trajao od ranije te činjenicu da je ubijeni otac dvoje djece. Olakotnim je ocjenjeno to što je sam ubojica otac četvero djece i što je u vrijeme činjenja zločina bio smanjeno ubrojiv. Dinu Bajriću je nakon izricanja presude produljen pritvor.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tužiteljica našla »ukradeni« novac</p>
<p>Dobro obaviješteni izvori sa suda tvrde da je tužiteljica novac pronašla malo prije nego je trebala biti poligrafski testirana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Veću količinu novca, čiji je nestanak iz svojeg ureda na zagrebačkom Općinskom sudu policiji prijavila prošli tjedan, zamjenica Općinskog državnog odvjetništva Nada Josipović, pronašla je kako doznajemo, u stanu u kojem živi. Iako načelnik Ureda načelnika PU zagrebačke Krunoslav Borovec informaciju nije potvrdio, dobro obaviješteni izvori s tog suda tvrde da je tužiteljica novac pronašla malo prije nego je trebala biti poligrafski testirana u policiji. Kako smo i ranije pisali, radilo se o svoti od oko 10. 000 kuna, kojima je Nada Josipović trebala platiti režije. Tužiteljica je nestanak novca iz svoje aktovke, sa sedmog kata Općinskog suda, gdje se nalazi ured tužiteljstva, podsjetimo, prijavila prošlog ponedjeljka, tvrdeći da je ukraden preko vikenda. Kako na zgradi samog suda, nije bilo znakova provale, policija je tada događaj okvalificirala kao krađu, a ne kao provalu. [A.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Krali bakrenu žicu s pruge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon dvotjedne potrage policija je ušla u trag dvojici lopova koji su sa željezničkih pruga u okolici Velike Gorice krali bakrene vodiče i u nekoliko akcija skinuli 500 metara žica raznih debljina, izvijestila je zagrebačka policija.</p>
<p> Jedan od osumnjičenih je uhićen, a za drugim se još traga, no protiv obojice su podnesene kaznene prijave, kažu u policiji.</p>
<p> Sumnja se da su lopovi 13. veljače na željezničkoj pruzi Žitnjak-Velika Gorica u mjestu Mićevec, kliještama presjekli oko 50 metara bakrenog izoliranog vodiča debljine 16 milimetara koji služi za napajanje pruge električnom energijom. Ukradene žice prodali su u stanici za otkup sirovina kao staro željezo. </p>
<p> Na isti način i na istom mjestu dan kasnije skinuli su još 50 metara bakrene žice, no tada su naišli zaposlenici, pa su dvojica lopova pobjegla bez plijena. Istoga dana poslijepodne drugi osumnjičeni je došao na prugu u Jankovićevoj ulici, presjekao i ukrao još 50 metara bakra.</p>
<p> U posljednjoj i najvećoj akciji ukradeno je 350 metara bakrene užadi za uzemljenje stupova promjera 15 milimetara, na pruzi Sisak-Velika Gorica. Policija procjenjuje da je ukupna materijalna šteta 35 tisuća kuna. [H]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Hitrorezom do konkurentnijeg gospodarstva</p>
<p>U prvoj godini primjene broj postojećih propisa može se smanjiti za 20 do 50 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - USAID-ov projekt Poduzetna Hrvatska uz potporu Nacionalnog vijeća za konkurentnost predlaže hrvatskoj vladi novi model uklanjanja suvišnih zakona i pravilnika koji opterećuju domaće gospodarstvo pod nazivom Regulatorna giljotina, kazao je u srijedu predsjednik Nacionalog vijeća Darko Marinac na konferenciji pod nazivom Unaprjeđenje hrvatske konkurentnosti.</p>
<p>Dodao je da će »giljotina« u Hrvatskoj, uz potporu Vlade i zajedničku akciju s Nacionalnim vijećem, postati Hitrorez. Riječ je o uspješnom Vladinom projektu koji je pokazao da se možemo mijenjati, odnosno da idemo u pravom smjeru, kazao je Marinac.</p>
<p>Prema Marinčevim riječima, regulativnom reformom zakona i upravljanjem kvalitetom, uz snažnu političku podršku, u prvoj godini se broj postojećih propisa se može smanjiti za 20 do 50 posto, a kroz optimalizaciju poslovanja značajno bi se smanjila i korupcija.</p>
<p>Osim toga, predlažemo da se regulatornom giljotinom preispita 12.000 normativnih dokumenata koji datiraju još iz bivše države, a čije dvije trećine više nemaju nikakvu tehničku niti tržišnu vrijednost, napomenuo je Marinac.</p>
<p>Cilj hrvatskog gospodarstva mora postati bolje upravljanje kvalitetom, okrenutost prema kupcu te uvođenje europskih normi poslovanja.</p>
<p>»Ako danas ne možemo prodavati robu u Grazu, sutra to nećemo moći ni kod kuće. Primjerice, kada je riječ o upravljanju kvalitetom za Slovenijom zaostajemo nekoliko puta«, pojasnio je Marinac.</p>
<p>Direktor Programa globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma Augusto Lopez-Claros kazao je da se Hrvatska u izvješću o globalnoj konkurentnosti za 2005. godinu nalazi na 63 mjestu od 117 zemalja. Primjerice, 2004. godine je bila na 64. mjestu globalne konkurentnosti.</p>
<p>Lopez-Claros je ocijenio da se Hrvatska nalazi u najdinamičnijoj gospodarskoj regiji, pored Kine, u posljednjih 40 godina, iza Slovenije i Bugarske, ali da ima dobre izglede da popravi 97. mjesto konkurentnosti kad je riječ o regulativnoj reformi (propisi i zakoni). »Točno tamo gdje su Češka i Estonija, najuspješnije zemlje pristupnice, bile 2000. i 2001. Hrvatska je danas, a iskustva tih dviju zemalja pokazuju kako se pretpristupno razdoblje može dobro iskoristiti«, istaknuo je.</p>
<p>»Hrvatska ima dobru radnu snagu, relativno velik inovativni potencijal, ostvarila je bitan makroekonomski napredak i snažno prihvaća informacijske i komunikacijske tehnologije. Međutim, u Hrvatskoj su još uvijek visoki troškovi pokretanja posla, kao i porezi«, zaključio je Lopez-Claros.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Neto gubitak Pliva Grupe 75 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prošlu poslovnu godinu, koja je bila godina restrukturiranja i konsolidacije, Pliva Grupa je završila s prihodima od oko 1,2 milijarde američkih dolara, što je za šest posto više nego u 2004., dok je ukupna prodaja porasla na 999 milijuna dolara, odnosno za devet posto, rekao je, među ostalim, Zoran Stanković, direktor Kontrolinga Grupe na konferenciji za novinare u srijedu.</p>
<p>Dodao je da je tvrtka poslovnu godinu završila s neto gubitkom od 75 milijuna dolara, no unatoč tomu te činjenici da je zbog obustavljenih aktivnosti izgubljeno 260 milijuna dolara, Uprava i Nadzorni odbor tvrtke predložit će dioničarima isplatu dividende u iznosu od 12 kuna po dionici. </p>
<p>Glavninu prodaje Grupe činila je prodaja neprekinutog poslovanja koja je dosegla 976 milijuna dolara, a obustavljena aktivnost zabilježila je prodaju od 23 milijuna dolara. Zabilježen je i pad operativne dobiti od deset posto, na 147 milijuna dolara, bez troškova restrukturiranja. Neto dobit neprekinutog poslovanja dosegla je 184 milijuna dolara.</p>
<p>Predsjednik Uprave Plive Željko Čović, javivši se iz Londona gdje rezultate poslovanja predstavlja investitorima, kazao je da se u ovoj godini planira desetpostotno povećanje prodaje, pri čemu će pokretač rasta biti generičko poslovanje čija bi prodaja trebala porasti za petnaestak posto. Ove poslovne godine, istaknuo je, očekujemo dobit od neprekinutog poslovanja prije kamata, oporezivanja i amortizacije od oko 180 milijuna dolara. [Vesna Antonić]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sadnice besplatno poljoprivrednicima</p>
<p>U ovoj će se godini iz županijskog proračuna za nabavku sadnica izdvojiti 2,4 milijuna kuna</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Ožujak je tradicionalno vrijeme kad poljoprivrednici sade nove sadnice loznih cijepova, maslina ili voćaka. Županija je odlučila i u ovoj godini nastaviti uspješan i hvaljen projekt dodjele besplatnoga sadnog materijala zainteresiranim poljoprivrednicima, pa će za koji dan na njihove adrese stići ukupno 410 tisuća sadnica vinove loze, 15 tisuća sadnica maslina i oko 4300 sadnica voćaka. </p>
<p>U prošloj godini županija je besplatno podijelila 235 tisuća sadnica loznih cijepova, 17.500 sadnica maslina i 1000 sadnica voćaka. Kad se vidjelo da na području županije ima dosta zainteresiranih, župan Duje Stančić odlučio je nastaviti projekt revitalizacije poljoprivredne proizvodnje, po čemu je ta županija jedinstvena u državi, jer daje besplatni materijal. Osim doniranja sadnog materijala za podizanje trajnih nasada, županija uskoro kreće i u projekt navodnjavanja, što će biti velika pomoć poljoprivrednicima šibensko-kninskoga kraja.</p>
<p>U ovoj će se godini iz županijskog proračuna za poticanje poljoprivrede, odnosno nabavku sadnica izdvojiti 2,4 milijuna kuna. Župan Duje Stančić ističe da se stalno kontrolira stanje na terenu kako se ne bi dogodilo da netko preprodaje besplatno dobiveni sadni materijal. Da malverzacija na terenu nema potvrdio nam je i Drago Matić, šef lokalne Agencije za razvoj.</p>
<p>Osim poticajnih mjera u poljoprivredi, županija već nekoliko godina za redom uspješno potiče i malo i srednje poduzetništvo, aktualna su četiri projekta. Prvi projekt lokalnog razvoja »Poduzetnik« startao je prošle godine kad je poduzetnicima plasirano oko 50 milijuna kuna posredstvom osam poslovnih banaka. U ovoj godini je osigurano 30 milijuna kuna, koji će se dodjeljivati po istim kriterijima i uvjetima. </p>
<p>Drugi projekt nosi naziv »Šibenski poticaj«, a realizira se u suradnji s Jadranskom i Erste bankom. Poduzetnicima će u ovoj godini biti na raspolaganju 20 milijuna kuna.</p>
<p>Treći projekt je »Replasman«, koji se provodi u suradnji s Jadranskom bankom, a u ovoj godini poduzetnici će moći dobiti oko 16 milijuna kreditnih sredstava. Po toj kreditnoj liniji 32 poduzetnika je podiglo kredite teške 12,5 milijuna kuna. </p>
<p>Četvrti projekt odnosi se na Garantni fond i provodi se u suradnji s HAMAG-om i Jadranskom bankom. Poduzetnicima je na raspolaganju oko 10 milijuna kuna. Drago Matić ističe da je taj program interesantan malim poduzetnicima koji se odlučuju na maksimalne iznose kredita od 50 tisuća eura, a koji nemaju dovoljno vlastite imovine za hipoteku. U takvim slučajevima uskače Garantni fond, koji »pokriva« do 50 posto kredita jamstvom. </p>
<p>Župan Stančić vjeruje da će sa sličnim projektom u ovoj godini izići i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a županija će se uključiti u njegovu provedbu. Prioritetna ulaganja u ovoj godini bit će ulaganja u proizvodne programe, zatim u projekte koji se realiziraju u poslovnim zonama, potom u one koji zapošljavaju više radnika, a među prioritetima su i poduzetnici početnici. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Atlas Airtours ove godine planira 50.000 putnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Atlas Airtours će ove godine organizirati odmor za više od 50.000 putnika, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare. Ta je turistička agencija prva objavila katalog odmora na Jadranu s najopsežnijom ponudom dosad (20 posto više hotela i 30 posto više kreveta). Direktor za odnose s javnošću Mislav Veselica rekao je da Atlas Airtours leti iz Zagreba i za Tunis, Santorini i Antalyju, dok su letovima iz Ljubljane pokrivene gotovo sve atraktivne europske destinacije. Kupnjom First minute aranžmana kupac može uštedjeti i do tisuću kuna (također se mogu kupovati na rate, ali se mora rezervirati do kraja aktualnog mjeseca). [D. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Započeo izbor najbolje marke u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međunarodna organizacija Superbrands, koja je prisutna u 55 zemalja i globalni je autoritet na području brandinga, započela je izbor najboljih robnih marki u Hrvatskoj. Nominirano je 575 domaćih i stranih brandova koji su prisutni na hrvatskom tržištu, a najbolje će odabrati vijeće koje čine poslovni i marketinški stručnjaci te predstavnici medija. Nagrade će biti dodijeljene u travnju, a krajem godine organizacije će tiskati i svojevrsnu bibliju robnih marki u Hrvatskoj. [R. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Neto dobit PBZ Grupe 799 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - PBZ Grupa ostvarila je u 2005. dobit prije oporezivanja od 1,005 milijardi kuna, što je 8,2 posto više u odnosu na godinu ranije, dok je neto dobit povećana 8,7 posto, na 799 milijuna kuna, izvijestili su u srijedu iz PBZ-a, nakon usvajanja financijskih rezultata Banke i PBZ Grupe u 2005. Dobit Banke prije oporezivanja iznosi 925 milijuna kuna, a nakon oporezivanja 752 milijuna kuna. [I.S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Sanader: Vlada ne može prihvatiti odluku talijanskog parlamenta</p>
<p>Odluka talijanskog parlamenta predizborna je, u njoj se otišlo predaleko, poručio je premijer </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Talijanska vlada je uvijek bila prijateljski raspoložena prema Hrvatskoj, no zakon od državljanstvu protivan je nekim europskim konvencijama, o čemu ćemo obavijestiti i Europsku komisiju«, izjavio je premijer Ivo Sanader u srijedu u Saboru. </p>
<p>Na Aktualnom prijepodnevu najviše pitanja bilo je upućeno predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu, a dva su se odnosila na odnose s Italijom, i to zbog nedavne odluke talijanskog parlamenta da proširi pravo na stjecanje talijanskog državljanstva. Slavenu Letici, kojeg je zanimalo ima li Vlada strategiju za odgovor na »talijanski neofašizam«, Sanader je kazao da su takvi krugovi u Italiji marginalni. </p>
<p>Zastupnik talijanske manjine Furio Radin premijera je upitao smatra li da se nuđenjem talijanskog državljanstva hrvatske Talijane stavlja u položaj podijeljene lojalnosti, a Sanader je ponovio svoj prijašnji stav da je talijanska odluka predizborna. »Zakon je neprihvatljiv jer se odnosi samo na područja koja su bila pod talijanskom okupacijom, a ne i na Talijane u Zagrebu ili Pakracu, a talijansko bi državljanstvo po tome mogli dobivati i Hrvati«, rekao je Sanader.</p>
<p>»Ljudi s dvostrukim državljanstvom mogu biti most, a ne problem suradnje, ali otišlo se predaleko«, rekao je, dodavši da će Vlada, kada s međunarodno-pravne strane razmotri tu odluku, znati odgovoriti »na primjeren način«. Radin je obećao da će talijanskom parlamentu predložiti da se pravo na državljanstvo proširi i na Talijane u drugim dijelovima Hrvatske. </p>
<p>»Odgoda screeninga za poglavlje pravosuđa i ljudskih prava nije nikakva pljuska hrvatskom pravosuđu niti je do nje došlo zbog lošeg stanja u pravosuđu«, rekla je u srijedu ministrica pravosuđa Ana Lovrin na Aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru, odgovarajući Nenadu Staziću (SDP) koji je ustvrdio da je screening odgođen zbog korupcije, zaostataka u pravosuđu i načina imenovanja sudaca. Ministrica je dodala da će u rujnu, kad screening počne, stanje u pravosuđu biti mnogo bolje jer će se nastaviti njegova reforma i biti dovršena strategija borbe protiv korupcije, čime će Hrvatska biti spremnija za screening nego što je sada. </p>
<p>Premijer Sanader složio se s Ljubicom Lalić (HSS) o potrebi iznalaženja rješenja kojim bi se spriječilo lokalne vijećnike da, promjenom tabora nakon izbora, izigravaju volju birača, ali ne i s njezinom izjavom da je HDZ najveći kupac mandata. »Mogao bih uzvratiti s nekoliko vrlo ubojitih primjera prema vašoj stranci, ali to neću učiniti. Nije dobro da se prepucavamo, nego trebamo osigurati da se volja birača poštuje nakon izbora«, poručio je Sanader HSS-ovoj zastupnici za saborskog Aktualnog prijepodneva.</p>
<p>Kazao je da Vlada, u suradnji s ustavnopravnim stručnjacima, traži rješenje kojim bi se, s jedne strane, ispoštovalo načelo da mandat pripada vijećniku, ali i, s druge strane, spriječilo nepoštivanje volje birača. Premijer je odbacio tvrdnje Dragutina Lesara (HNS) da Vlada na više načina opstruira rad Sabora, a posebno, po Lesarovim riječima, time što ne daje mišljenja na oporbene prijedloge i tako spriječava da se o njima raspravlja u Sabornici.</p>
<p>»Vlada ni po čemu ne opstruira rad Sabora, upravo suprotno, čini sve da pridonese njegovom dobrom radu«, kazao je Sanader, poručivši Lesaru da Vlada ne želi nabrzinu davati mišljenja, nego da se o svakom prijedlogu posavjetuje sa strukom.</p>
<p>U slučaju Lesarova prijedloga izmjena Zakona o pravima i dužnostima zastupnika, koji se još od rujna prošle godine nalazi u saborskoj proceduri, Sanader kaže da se Vlada konzultirala s HNS-ovcima koji se, tvrdi, s njim ne slažu. </p>
<p> U nastavku sjednice saborska većina odbila je HNS-ov zahtjev za vjerodostojno tumačenje Zakona o političkim strankama u dijelu što se odnosi na financiranje zastupnika. HNS-u je neprihvatljivo da nezavisni i zastupnici nacionalnih manjina primaju po 250 tisuća kuna godišnje naknade za rad. Tvrde da zakon poznaje samo financiranje stranaka »po zastupničkoj glavi«, pa davanje novca nezavisnima i manjincima vide kao »kupovinu kojom vladajući osiguravaju većinu«. HDZ, pozivajući se i na tumačenje Ustavnog suda, uzvraća da i ti zastupnici imaju pravo na naknadu, inače bili u neravnopravnu položaju samo zato što nisu u okrilju neke stranke. [Ivka Bačić/Marijan Lipovac/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Branitelj s bombom u ruci prijetio samoubojstvom </p>
<p>Ministrica Kosor željela je osobno razgovarati s bombom naoružanim braniteljem, ali joj policija to nije dopustila zbog opasnosti od talačke krize</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Trosatna drama pred zgradom Ministarstva branitelja na Trešnjevci završila je u srijedu oko podne sretno, a muškarac koji je čučao s bombom u ruci primljen je na psihijatrijski odjel bolnice »Rebro«.</p>
<p>Sve je počelo oko 9,20 sati kada je Vlado Krmelić (49), ratni vojni invalid liječen od PTSP-a, ušao na portu Ministarstva, počeo nesuvislo pričati, a zatim izvadio ručnu bombu te izašao ispred zgrade. Iz bombe »M57« izvukao je osigurač, a tijekom sljedećih sati povremeno ga je vraćao pa opet vadio, često plačući, te povremeno ustajući.</p>
<p>Ubrzo su k njemu prišli državni tajnik za branitelje Tomislav Ivić i načelnik Odjela za psihosocijalnu skrb Ministarstva dr. Mladen Lončar, koji su uz Krmelića ostali cijelo vrijeme pokušavajući ga nagovoriti da se smiri, no on ih nije slušao, ali ni postavljao zahtjeve.</p>
<p>Ministrica Jadranka Kosor je, nakon što je doznala za događaj, htjela doći pred zgradu razgovarati s njim, ali joj policija to nije dopustila. Kako doznajemo, u MUP-u je procijenjeno da postoji opasnost od talačke situacije, odnosno mogućnost da »bombaš« uzme ministricu kao taoca. Mjesto događaja su ubrzo okružili pripadnici interventne i specijalne policije, a nazočili su i donačelnik zagrebačke policije Dubravko Novak i zapovjednik specijalne policije MUP-a Zdravko Janić. Oko podneva Krmeliću je prišao policajac-pregovarač koji mu je dao mobitel na koji mu se javila ministrica. Tijekom tog razgovora predao je bombu policajcu, da bi ubrzo bio uveden u zgradu Ministarstva.</p>
<p>Ubrzo je automobilom stigla ministrica i upitala ga kako je, na što je Krmelić odgovorio: »Nisam dobro, ali ću s vama razgovarati«.</p>
<p>Neslužbeno smo doznali da je ministrica s Krmelićem razgovarala u četiri oka, a nakon razgovora koji je trajao oko sat odvezen je kolima Hitne pomoći u bolnicu.</p>
<p>Glasnogovornik Ministarstva Berislav Živković nakon svega je izjavio da »čin prijetnje suicidom nije bio motiviran statusnim ostvarivanjem prava nego teškim psihičkim rastrojstvom«. Dodao je da je ovo drugi ozbiljni slučaj ove godine, napomenuvši da se »gotovo svakodnevno u Ministarstvu događaju manji incidenti«. [Dragan Grdić]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Velika Britanija ukida vize za Hrvatsku</p>
<p>Vizni režim prema Hrvatskoj ukida se od 22. ožujka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Britanska vlada ukida vizni režim za hrvatske državljane koji putuju u Veliku Britaniju, a odluka se primjenjuje od 22. ožujka. Potvrdio je to na konferenciji za novinare u srijedu britanski veleposlanik u Hrvatskoj John Ramsden.</p>
<p>Hrvatski državljani koji u Britaniju putuju turistički, poslovno, zbog studiranja ili pak posjeta obitelji tamo bez vize mogu ostati do šest mjeseci, objasnio je Ramsden. Za boravak u Britaniji dulji od pola godine vize su potrebne. Ujedno, oni koji se hoće zaposliti u Britaniji morat će dobiti valjane radne dozvole. Britanski je veleposlanik pritom naglasio da će hrvatski državljani i dalje biti podvrgnuti imigracijskoj kontroli pri ulasku u Veliku Britaniju, kao i državljani zemalja koje nisu članice EU-a. </p>
<p>Ramsden smatra da će ukidanje viznoga režima pridonijeti boljoj suradnji između Velike Britanije i Hrvatske. </p>
<p>O odluci o ukidanju viza prema Hrvatskoj britanski ministar unutarnjih poslova Charles Clarke izvijestio je u srijedu britanski parlament, rekavši da »hrvatski državljani ne predstavljaju nikakvu značajnu prijetnju britanskoj imigracijskoj kontroli«.</p>
<p>Vizni režim prema Hrvatskoj uveden je 1999. zbog velikog broja hrvatskih državljana koji su tada tražili azil u Velikoj Britaniji. U međuvremenu je broj hrvatskih državljana koji su tražili azil značajno smanjen. S obzirom na to da je britanska vlada obvezna svom parlamentu najaviti promjene imigracijskih pravila tri tjedna prije njihove primjene, vizni režim prema Hrvatskoj ukida se od 22. ožujka. [Vinka Drezga]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sveučilište u Zagrebu još bez novog rektora</p>
<p>Pljesak za Bjeliša, koji je u drugom krugu osvojio 105 glasova, prekinuo je Žarko Puhovski. »Nije izabran, nije izabran«, vikao je Puhovski, objašnjavajući da je za izbor potrebno 107 glasova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sekundu ili dvije nakon što je Aleksa Bjeliš primio svoje prve čestitke a na displayu se uz njegovo ime pojavila titula novog rektora Sveučilišta u Zagrebu, pljesak je prekinuo Žarko Puhovski sjurivši se pred izborno povjerenstvo. »Nije izabran, nije izabran«, vikao je Puhovski, objašnjavajući da postupak izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu treba ponoviti.</p>
<p>Da bi bio izabran, naime, novome rektoru treba natpolovična većina glasova prisutnih članova biračkog tijela, odnosno najmanje 107 glasova. Aleksa Bjeliš u drugome je izbornom krugu imao 105 glasova, samo glas više od Vjekoslava Jerolimova. Nakon prvog izbornog kruga, ispali su dekan Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović s 45 i dekanica Agronomskog fakulteta Jasmina Havranek s 39 glasova. </p>
<p>Iako vjerojatno nitko nije očekivao takav ishod, upozorenje Puhovskovog (naknadno i Kregarovo i Budakovo) ozbiljno je shvaćeno, a odluku o tome što činiti dalje trebao je donijeti sedmeročlani Odbor za statutarna pitanja, na čelu s Ivom Josipovićem s Pravnog fakulteta. Dodatan problem nastao je, međutim, kada je utvrđeno da je Josipović spriječen sudjelovati u izboru zbog obveza u Saboru, te da nedostaju još tri člana Statutarnog odbora. Sveučilište u Zagrebu u srijedu tako nije dobilo novoga rektora, a kada će - ne zna se.</p>
<p>Sadašnjoj rektorici Heleni Jasni Mencer mandat istječe 31. ožujka u ponoć. »Nije mi drago zbog ove situacije i neću biti mirna. Ipak, izborno tijelo me nije razočaralo jer su u drugi krug ušla moja dva prorektora. Ne lobiram ni za jednoga, iako se već zna tko je moj favorit«, izjavila je Mencer nakon neuspjelog izbornog postupka.</p>
<p>Nakon što Statutarni odbor da svoje mišljenje o tome treba li ponavljati izbore u cijelosti, što podrazumijeva nove kandidate, ili će se ponoviti samo drugi krug, konačnu odluku o danu izbora donosi Senat. Mencer namjerava sazvati hitnu sjednicu Senata do 9. ožujka. </p>
<p>Na pitanju treba li ponoviti izbore ili samo glasovanje u drugome krugu, akademska zajednica se podijelila. U Statutu, naime, stoji da ako ni nakon konačnoga glasovanja nema pobjednika, postupak se ponavlja.</p>
<p>»Prema mome mišljenju, ne bi trebalo ponavljati cijeli postupak, jer se ionako kasni s izborom rektora«, smatra dekan Pravnoga fakulteta Josip Kregar. </p>
<p>Izborni postupak trebao je, naime, početi osam mjeseci prije isteka mandata Heleni Jasni Mencer. S Kregarom se složio i gotovo izabrani rektor Aleksa Bjeliš. »Neće biti dobro za Sveučilište ako se postupak izbora bude ponavljao, jer bi cijela procedura mogla trajati dva do tri mjeseca. Nije dobro da Sveučilište predugo traži rektora, no Statut se mora poštovati«, komentirao je Bjeliš, inače jedan od autora Statuta. Dodao je da ne zna hoće li se ponovo kandidirati bude li ponovljen postupak.</p>
<p>Njegov protukandidat s glasom manje, Vjekoslav Jerolimov, također iznenađen situacijom, rekao je da je sve očekivao, ali ne i ovo. »Situacija je nejasna i najkorektnije bi bilo ponoviti postupak«, smatra Jerolimov.</p>
<p>Neočekivani razvoj postupka izbora rektora možda je najviše otežala činjenica da se on odvijao po novome statutu koji dosad nije bio u primjeni. Jedna od novosti je oveće biračko tijelo od ukupno 229 članova (svi nisu pristupili izboru), dok su u izboru rektora prije četiri godine sudjelovala samo 43 člana. Ipak, »nategnuto« glasovanje s po jednim glasom razlike Sveučilištu nije novost. Marijan Šunjić, primjerice, izabran je za rektora nakon nadglasavanja koje je potrajalo do dugo u noć...</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Brstilo: Zasad nema dokaza o nezakonitu zbrinjavanju lešina</p>
<p>Na farmi, od početka njezina rada 2004., inspektori su evidentirali 22 uginuća i sve je bilo po pravilima struke, uključujući i slanje glava na testiranje na kravlje ludilo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ravnatelj Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Mate Brstilo izjavio je u srijedu kako za sada nema naznaka da se na farmi »Pro milk« u Sadilovcu u Karlovačkoj županiji s leševima uginule stoke postupa protuzakonito.</p>
<p> Po njegovim riječima, takav su iskaz pod materijalnom i kaznenom odgovornošću dali zaposlenici farme u utorak, tijekom veterinarskog nadzora koji je on naredio, a nakon novinskih napisa da se na farmi uginula stoka navodno zakapa u gnoj, što je protuzakonito i opasno.</p>
<p> Brstilo je za Hinu rekao da je veterinarska inspektorica Ivana Kubelka tijekom nadzora zatekla dvije uginule krave i jedno tele i da te lešine tijekom srijede trebaju biti prevezene u Sesvetski Kraljevec u tvrtku Agroproteinka, koja je ovlaštena za spaljivanje pod visokim temperaturama. </p>
<p>Brstilo također ističe da nadzor još nije završen, budući da vlasnik farme Milan Mirosavljević u utorak nije zatečen na farmi, te inspektorici Kubelki nije bila dostupna sva potrebna dokumentacija. Kubelka je za Hinu precizirala kako to znači da tek treba provesti kontrolu ušnih markica i ustanoviti nedostaje li koje grlo.</p>
<p> Na farmi »Pro milk«, od početka njezina rada 2004., inspektori su evidentirali 22 uginuća i sve je bilo po pravilima struke, uključujući i slanje glava na testiranje na GSE, tj. kravlje ludilo, a kontrolu ušnih markica stoke na toj farmi ovih će dana provesti karlovačka Veterinarska stanica, kaže Kubelka.</p>
<p> Na pitanje tko je prijavio navodno zakapanje lešina u gnoj, Kubelka je rekla da je dobila anonimnu dojavu, te da joj je »jedan novinar rekao kako je osobno vidio fotografiju gnoja iz kojega vire papci, a koju je navodno snimio jedan bivši radnik na farmi u Sadilovcu«. Kubelka ističe da ona nije navodnu fotografiju dobila na uvid. </p>
<p>Direktor otkupa Karlovačke mljekare KIM Mario Kutle rekao je da se mlijeko s farme svakodnevno analizira i da je zdravo i kvalitetno. Vlasnik Mirosavljević kazao je za Hinu da će u izjavi za medije ostati »suzdržan, iako glasine nisu točne«, te je najavio tužbu protiv novina koje su »objavile te špekulacije«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Odgoda screeninga neće dugo trajati</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić izrazio je u srijedu žaljenje zbog odgode screeninga za pravosuđe, te nadu da ta odgoda neće dugo trajati. »Reformu pravosuđa moramo provesti mi, a pregovori se provode u Bruxellesu. Sve je u našim rukama«, kazao je. </p>
<p>»Na žalost, korupcije u Hrvatskoj ima dosta i sami vidite da u medijima rijetko naiđemo na vijest da je netko sankcioniran zbog korupcije«, istaknuo je Mesić.</p>
<p>Predsjednik je u Splitu otvorio Tri sajma u jednom, 11. međunarodnu sajamsku manifestaciju »Gast«, »Gušti« i »Mediteranski sajam«, koja se održava do 5. ožujka.</p>
<p>»Turizam postaje glavna gospodarska grana. Rast deviznih prihoda utjecao je na smanjenje deficita platne bilance. Vjerujem da možemo imati i veću stopu rasta, ali monetarna politika mora postati dijelom razvojne politike. Mjere koje poduzima HNB mogu dati rezultata, ali to nije dovoljno. Najviše mogu poduzetnici koji omogućavaju stvaranje novih vrijednosti«, kazao je Mesić, dodajući da se moraju stvoriti uvjeti u kojima će im se omogućiti lakši rast.</p>
<p>Za posjeta Makarskoj, gdje se susreo s gradskim čelništvom, Mesić je naglasio da se Hrvatska mora reindustrijalizirati, ali na višoj tehnološkoj razini. Podržao je i prijedlog župana Ante Sanadera da se zemljišta u vlasništvu Hrvatskih šuma prepuste na upravljanje jedinicama lokalne uprave i samouprave, radi njihova razvitka. [Irena Dragičević]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Od Mokrica do Krapine vožnja bi trebala biti besplatna</p>
<p>Problem usporedne ceste od Zaboka do Krapine datira još od Matešine vlade</p>
<p>KRAPINA</p>
<p> - Sve dok se ne sagradi usporedna cesta, cestarina za Zagorce na dionici od Mokrica do Krapine trebala bi biti besplatna. Takav je bio slučaj u svim dijelovima Hrvatske gdje se autocesta gradila - istaknuo je Radimir Čačić, predsjednik Središnjeg odbora HNS-a u Krapini na tribini o problematici vezanoj za izgradnju autoceste Zagreb - Macelj.</p>
<p>Problem usporedne ceste od Zaboka do Krapine datira još od Matešine vlade, naglasio je Čačić, jer se tada nijedan ugovor o gradnji autocesta nije potpisivao temeljem provedenog natječaja, već se dogovaralo »pod stolom« ili u četiri oka.</p>
<p>- Kad sam došao na dužnost ministra javnih radova, pokušao sam popraviti što se dalo, a prije svega se to odnosi na cijenu gradnje autoceste. Odbacujem optužbe da sam glavni krivac za probleme koje danas ima Zagorje. Jer, usporedna cesta nije bila predviđena zbog nečije nesposobnosti da se koordinirano vode projekti, a tu nesposobnost netko mora platiti. Nažalost, sada tu cijenu plaćaju, ni krivi ni dužni, Zagorci - zaključio je Čačić. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060302].
|
