NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060801].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 137479 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.08.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za volan kamiona samo iskusne vozače</p>
<p>Kvalitetnom signalizacijom i boljom regulacijom prometa broj nesreća može se smanjiti za trećinu</p>
<p>Nesreća u kojoj je proteklog petka kamion naletio na kolonu osobnih automobila u tunelu Ledenik na autocesti A1 i skrivio smrt četvero ljudi još jednom je na najtragičniji način pokazala da je potrebno preispitati zakone i pravilnike vezano uz vozače i promet teških kamiona.</p>
<p>To potvrđuje i dr. sc. Ivan Dadić iz Instituta prometa i veza, ujedno i profesor na Prometnom fakultetu, koji smatra da bi stalnom modernizacijom prometne signalizacije, sustavnim ulaganjem u sigurnost cesta, te obuku vozača kamiona, ali i osobnih vozila broj nesreća bio uvelike manji.</p>
<p>»Poznato je da su nesreće koje izazivaju kamioni u pravilu višestruko teže i opasnije nego one koje prouzroče automobili, a osnovni je problem svih kamiona, posebice teških, to što imaju znatno lošije manevarske i kočne sposobnosti od automobila«, objašnjava Dadić, pri čemu ističe važnost iskustva vozača, ali i tehničke ispravnosti i stalne modernizacije voznog parka.</p>
<p>»Iako je dobna granica i zrelost vozača kamiona jako bitna, presudni faktor kod upravljanja teškim kamionima trebalo bi biti iskustvo, odnosno broj prijeđenih kilometara«, tvrdi Dadić.</p>
<p>Kako objašnjava, to je danas zbog stalnog protoka radne snage teško kontrolirati, no vlasnici prijevozničkih tvrtki morali bi više pažnje posvetiti tome koga zapošljavaju te ulagati u sustavnu obuku i profesionalizaciju svojih zaposlenika, što je i samoj tvrtki u interesu.</p>
<p>Vjesnikov sugovornik smatra da je signalizacija na hrvatskim autocestama dobra, no da uvijek postoji mjesta za poboljšanja. Prema njegovim riječima - kvalitetnom signalizacijom i boljom regulacijom prometa broj nesreća može se smanjiti i za trećinu.</p>
<p>Smatra da jedan od problema leži i u nepostojanju različitih ograničenja brzine i predlaže da se na svim znakovima ograničenja postave dvostruke oznake - jedne za kamione, a druga za osobna vozila.</p>
<p>Tvrdi da je nelogično da na opasnijim mjestima, poput oštrih zavoja, vrijedi isto ograničenje brzine i za automobil i za šleper, jer ispravan automobil, pri brzini od 100 kilometara na sat, može stati u 40 metara, dok kamionu pri toj brzini za zaustavljanje treba sto, a šleperu i više od dvjesto metara.</p>
<p>Zbog toga se u svim razvijenim prometnim sustavima temeljito kontrolira brzina, tehnička ispravnost i opterećenje šlepera, a svi ekstremni prekršaji, poput prebrze vožnje u tunelima, rigorozno se kažnjavaju.</p>
<p>»Samo ta mjera, uz sustavne kontrole na opasnim mjestima, prepolovila bi rizike od teških kamionskih nesreća«, tvrdi Dadić, no napominje da bi se te mjere kvalitetno provodile nužna je i obuka i profesionalizacija prometnih policajaca, koji, kaže Dadić, nerijetko zaustavljaju vozila i kažnjavaju za minimalna odstupanja brzine, dok veći i po sigurnost prometa teški prekršaji često prođu nekažnjeni.</p>
<p>Ističe da su moguća i dodatna poboljšanja. </p>
<p>Primjerice, zbog visokih cestarina, nažalost, mnogi kamioni i šleperi s autocesta prelaze na znatno manje sigurne državne i lokalne ceste. </p>
<p>»Nižim cestarinama i drugim pogodnostima vozače kamiona i šlepera trebalo bi stimulirati da koriste autoceste. To je svima u interesu, a time se povećava sigurnost na državnim i lokalnim cestama«, tvrdi Dadić. Pretjecanje teških kamiona treba potpuno zabraniti na usponima ili u slučaju kada kamion koji obilazi ne smije ili ne može razviti 20 kilometara veću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od vozila koje pretiče.</p>
<p>Policija pojačava nadzor kamiona</p>
<p>Načelnik MUP-ova Odjela za sigurnost cestovnog prometa Boris Orlović otkrio je Vjesniku da će radna grupa Ministarstva zadužena za izmjene i dopune Zakona o sigurnosti cestovnog prometa nakon utvrđivanja više činjenica vezanih uz upravljanje mladih vozača teretnih vozila utvrditi je li dobna granica od 23 godine za upravljanje kamionima i »šleperima«, koliko je imao vozač, primjerena ili je treba povisiti. Također će se u sklopu pojačanog nadzora prometa na autocestama, pojačati i nadzor kamiona te vozila s prikolicama, i to njihovu brzinu kretanja, dopuštenu nosivost, te je li prekršeno vremensko ograničenje vožnje. O zabrani vožnje kamiona i »šlepera« na autocestama i brzim cestama tijekom vikenda i njihovom preusmjeravanju na sporije državne ceste teško je govoriti s obzirom na to da je upravo na tim prometnicama već uvedena zabrana vožnje vikendom. Dvostruka zabrana, navode u MUP-u, dovela bi u pitanje opskrbu udaljenijih dijelova zemlje, te dovelo do gospodarskog kolapsa tih krajeva.</p>
<p>Tomislav Grdić /Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sezona je dobra</p>
<p>Gostiju je više nego lani, no pitanje je kako će se to odraziti na prihodovnoj strani. O tim podacima više ćemo znati u rujnu, kada ćemo imati analizu utjecaja PDV-a na poslovanje </p>
<p>Franco Palma, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera i direktor porečke Riviere, prokomentirao nam je dosadašnji tijek sezone, za koju kaže da je dobro popunjena, no i pita se što će hotelijerima na kraju ostati od nje. Problem je u novom sustavu PDV-a, po njemu nerealnom tečaju i novim, neočekivanim nametima poput naknada za slivne vode. No prije svega zanimalo nas je kako on vidi divljaštvo koje su pojedini domaći pokazali prema turistima, odnosno premlaćivanje gostiju u Splitu i na Hvaru.</p>
<p>- Svako takvo ponašanje je kontraefekt, gubimo prednost koji smo imali pred konkurentima, a to je sigurnost. Sigurnost je čest faktor opredjeljenja stranoga gosta da dođe u Hrvatsku. Ta premlaćivanja izravan su udarac na cijeli turizam, ne samo na Dalmaciju.</p>
<p>• Koliko će ovdašnji hoteli poskupjeti za 2007.?</p>
<p>- Politika cijena ne smije se mijenjati iz godine u godinu. Postoje tržišna pravila, pa cijene smiju dizati samo oni koji su poboljšali proizvod. Svi ostali poskupjet će maksimalno od jedan do dva posto.</p>
<p>• Kako u dosadašnjem dijelu sezone stoji Riviera?</p>
<p>- Imamo isti broj noćenja kao lani, međutim struktura tih noćenja nije ista. U hotelima imamo povećanje od sedam dana, isto toliko i u apartmanima, no u kampovima imamo pad od četiri posto. Mislim da su kampovi u cijeloj Istri u padu i moramo naći razlog tom podbačaju. U srpnju su nam, recimo, u kampovima nedostajali Danci i Nizozemci. Inače, u ukupnoj strukturi prevladavaju Nijemci.</p>
<p>• Koliko kreveta ste čuvali za individualce?</p>
<p>- U prosjeku oko 30 posto čuva se za individualce koji hotelijerima znače od 25 do 30 posto bolju zaradu od alotmanskoga gosta. Alotmanski gost uvijek će biti bazni kanal prodaje, ali u budućnosti će se možda to smanjivati u korist individualnog.</p>
<p>• Koliko će u prosjeku ove godine biti popunjeni domaći hoteli?</p>
<p>- Od 140 do 150 dana. Po meni sadašnji je optimum, u operativnom poslovanju od travnja do listopada, 150 do 160 dana. Dulje sezone ovise i o drugim čimbenicima, destinacija treba živjeti 12 mjeseci da bi i hotel dobro radio 12 mjeseci. Pitanje je, međutim, imamo li argumente za cjelogodišnju sezonu i što se tiče klimatskih razloga, ali i manjka izvanpansionske ponude.</p>
<p>• Još prije dvije godine prvi ste najavili dolazak niskobudžetnih aviokompanija u Hrvatsku. Što dolazak Ryanaira znači za Istru?</p>
<p>- To je projekt koji će utjecati na bolje pred i posezone, projekt od kojega će profitirati cijela Istra.</p>
<p>• Kakva je potrošnja pića u barovima?</p>
<p>- Na pićima imamo povećanje prodaje od devet posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Cijene nismo dirali, dakle potrošnja se i u tom segmentu polako povećava.</p>
<p>• Hoće li hotelijeri dobro zaraditi ove godine, mnogo više nego lani, kao što to najavljuje resorni ministar?</p>
<p>- Gostiju je više nego lani, ali pitanje je kako će se to odraziti na prihodovnoj strani. O tim podacima više ćemo znati u rujnu, kada ćemo imati analizu utjecaja PDV-a na poslovanje. Predsjedništvo Udruge hotelijera naručilo je studiju o utjecaju 10-postotnog PDV-a. Da se naslutiti da ćemo platiti više PDV-a nego prošlih godina, pogotovo u Dalmaciji, koja je uvijek imala više organiziranih turista od Istre. </p>
<p>Ostajem pri tome da bi stopa PDV-a od osam posto bila idealna. Tečaj je, isto tako, jedan do dva posto nepovoljniji nego 2005. Prije tjedan dana dočekalo nas je iznenađenje - izmjena naknade za slivne vode. Dosad su istarski hotelijeri za tu naknadu plaćali 3,5 milijuna a odsad više od deset milijuna kuna. To nema logike. Uglavnom - imali bismo bolji prihod da je PDV nešto niži i da je tečaj povoljniji.</p>
<p>• Isplati li se onda vlasnicima hotela ulagati u objekte kada im se investicija tako sporo vraća?</p>
<p>- Investicije su nužne želimo li opstati na tržištu. Činjenica je, međutim, da se investicije sporo vraćaju i da svi grabe prema turizmu. Sezona je dobra i odvija se prema očekivanjima, ali događa se da to svi dobro grizu i pitam se što će hotelijerima ostati na kraju sezone. Bojim se malo ili ništa. Sva sreća da ima gostiju, što bi se tek događalo da imamo poluprazne objekte. </p>
<p>• Što bi trebali napraviti dubrovački hotelijeri koji zbog cijena imaju lošu sezonu?</p>
<p>- Sada ništa, na jesen trebaju sagledati gdje su pretjerali, što su krivo napravili. Mnogi su se prevarili u proračunima koliko smiju dići cijene. Pravilo je da ako dižete cijene 15 do 20 posto onda mijenjate klijentelu, a to se ne događa preko noći. Isto tako, efekti od hotelskih spuštanja cijena u hodu bit će minimalni, to je pogrešno, zapravo tim pojeftinjenjima srušili su si sustav za 2007.</p>
<p>Mediji su napuhali nestašicu vode</p>
<p>• Jesu li nestašice vode naštetile i hotelijerima?</p>
<p>- Mislim da je sve to medijski prenapuhano, no isto tako teško je objasniti gostima koji su došli na odmor zašto nema vode.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HNOS-učiteljima po 1000 kuna nagrade</p>
<p>Za provedbu reforme u idućoj školskoj godini svaka osnovna škola dobit će između 30.000 i 50.000 kuna za potrebnu opremu i daljnju provedbu HNOS-a</p>
<p>Kao nagrada za uspješnu eksperimentalnu provedbu Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS), na račune oko 2000 učitelja, ravnatelja i stručnih suradnika ovih dana stiže po 1000 kuna. Uplatitelj je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa koje će tijekom prvog polugodišta nove školske godine svim osnovnim školama uplatiti po 30.000 do 50.000 kuna za potrebnu opremu i daljnju provedbu HNOS-a.</p>
<p>Naime, nakon eksperimentalne primjene HNOS-a u pet posto škola u prošloj školskoj godini, od jeseni projekt rasterećenja suvišnoga gradiva ulazi u sve škole u Hrvatskoj, zajedno s novim nastavnim planom i programom.</p>
<p>»Novi nastavni plan i program bit će proslijeđen svim školama 20. kolovoza«, kaže državni tajnik za osnovno školstvo Nevio Šetić, tvrdeći da su završene pripreme za uvođenje HNOS-a u sve osnovne škole. </p>
<p>Tijekom ljeta su timovi iz 49 škola koje su prošle eksperimentalnu primjenu HNOS-a obišli sve škole i predstavili prosvjetnim djelatnicima što ih čeka od jeseni. Svaki tim, kaže Šetić, obišao je po dvadesetak škola, a rezultat je da su danas svi u školama obaviješteni o tome kako primijeniti HNOS. Cilj promjena je, kažu u Ministarstvu, razvijanje škole po mjeri učenika. </p>
<p>Istraživanje Instituta »Ivo Pilar« pokazalo je da su učenici koji su se proteklu školsku godinu školovali po novom, rasterećenom programu - brže napredovali. Dok u starom školskom programu osjećaju strogoću i krutost nastavnika, te reagiraju nedisciplinom i općenito negativnim osjećajem prema školi, u novoj HNOS-školi, tvrde znanstvenici, djeca vide napretke poput bolje školske klime, pravednijeg ocjenjivanja, boljeg odnosa s nastavnicima kao i suvremeniji pristup učenju. </p>
<p>U novoj školi, pokazalo je istraživanje, djeca imaju više vremena za druženje i slobodne aktivnosti nego učenici koji se školuju u tradicionalnom sustavu.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Adi(j)o pamet</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Građani Hrvatske otišli su na more. Rijetki, ostali u Zagrebu i drugim većim gradovima, očajni su zbog neizdrživih vrućina, ali zadovoljni dovoljnim brojem parkirnih mjesta i praznim tramvajima u kojima se uvijek može sjesti. Na život u gradovima koncem srpnja i početkom kolovoza ipak vrebaju još neke zamke. Riječ je o rasprodajama. Ne samo da nema čega nema, nego je sve toliko sniženo da je odolijevanje izazovu u potpunosti onemogućeno. Pernate jakne za 50 kuna, nekoliko pari natikača za par stotina, zimska odijela za četvrtinu cijene. Naravno, za sve to uopće nije potrebno imati novac. Mala plastična kartica rado će zamijeniti raspoloživi iznos, a o »posljedicama« će se već razmišljati. Utješno je jedino to što je situacija na moru još gora. Osim što su »popeglali« kartice prije no što su se otisnuli prema jadranskom plavetnilu, ili barem ispunili »brdo« čekova koji će na naplatu dolaziti i nakon Božića, građani će se tijekom preostalih ljetnih dana (a kažu da će ljeto biti toplo i dugo), uglavnom osjećati, a onda i ponašati, poput pijanih miljardera. POS aparati bilježit će nevjerojatne iznose, bankomati će sve do rujna sipati keš tako da će banke morati zaposliti sezonske radnike da ih napune svježim novčanicama. A što nam sve neće trebati? Od poslovično neukusnih suvenira koje ćemo po povratku baciti u neku ladicu i zauvijek zaboraviti, do luftića i lopti, badića, šlapa, sunčanih naočala (pa makar i onih sa štanda). Prehrana je posebna priča. Otići na godišnji, a onda se crvljiti pred apartmanskim štednjacima uistinu je neprihvatljivo. Ispeglati karticu za kakvu lošu pizzu ili ćevape, ili naručiti brancina i barem buteljicu sortnog vina... s karticom u novčaniku potpuno je svejedno. Samo jednom se živi - glavni je moto hrvatskih turista na vlastitom moru. Istih onih koji se s manje novca na računu podsmjehuju štedljivim gostima iz Češke i Slovačke, ne razumijevajući zašto iz daleke im domovine dovoze konzerve gulaša i zašto umjesto naše flaširane vode dovlače vlastitu »mattonku«. Međutim, iako i naši gosti iz spomenutih zemalja žive, također, samo jednom, njihova je svijest o rujnu koji će brzo razmijeniti rastrošni kolovoz - ponešto veća. Početak školske godine, slobodne aktivnosti, okrutne rate s ljetnih rasprodaja, brancini i butelje, sandoline i pedaline, pizze i ćevapi, sladoledi i coca-cole, sve to, a i još mnogo, mnogo više dočekat će nas upravo onda kada budemo najranjiviji, nepriviknuti na kraći dan i plići džep. </p>
<p>Građani Hrvatske ljetuju na kredit, kupuju na kredit i žive na kredit. Srpanj i kolovoz u Hrvatskoj najlakše bi bilo opisati nazivom jednog slovenskog banda - »Adijo pamet«.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Tenisko priznanje </p>
<p>IGOR MIJIĆ</p>
<p>Predvođen direktorom Studena Croatia Opena Slavkom Rasbergerom Umag je prije 17 godina počeo graditi svoj prepoznatljivi imidž elitnog istarskog ljetovališta. Tako je ove godine većina smještaja i usluga dostigla status s oznakom četiri zvjezdice. Svake godine turnir su pohodila sve poznatija igračka, ali i imena iz društvenog i političkog života. Rezultat toga je i ovogodišnje peto priznanje Udruženja teniskih profesionalaca (ATP) Award of Exellence kao najboljem turniru u odabranom društvu. Nekad je prvi čovjek umaškog turnira morao slati pozivnice predsjednicima, menadžerima i direktorima za finalni dvoboj, a sada je već tri tjedna prije finala središnji teren Stella Maris centra bio potpuno rasprodan. </p>
<p>Umag je postao uzoran primjer drugima - dok drugi slijede trendove, Umag ih nameće. Nakon 17 godina broj sljedbenika svakim danom je sve veći, a pogled na središnji teren završnog dana turnira govorio je sve - Umag se mora vidjeti i biti u njemu viđen.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nova pravila</p>
<p>Već su pokrenute rasprave ili donesene odluke o nekoliko važnih informatičkih područja</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Informatizacija hrvatskog društva jedan je od najvažnijih poslova državnog vrha. Središnji državni ured za e-Hrvatsku, kao najvažnije Vladino tijelo za provedbu sveobuhvatne informatizacije zemlje, neprekidno uvodi nove servise i usluge za široki krug građana, dok ministarstva donose važna nova pravila o ponašanju u IT sektoru. Uz projekt Hitro.hr, kao najvažniji dio informatizacije javne uprave, te projekte e-obrazovanja, e-zdravstva i e-pravosuđa, proteklih su dana pokrenute rasprave ili donesene odluke o nekoliko važnih informatičkih područja. Riječ je, točnije, o tri značajna poteza Vlade, kojima će se regulirati odnosi u različitim, ali vrlo bitnim i financijski izdašnim poslovima.</p>
<p>Prvo, odlučeno je da nadzor nad DTK infrastrukturom od 1. kolovoza preuzme Hrvatska agencija za telekomunikacije, čime je završen rat između gradova, T-Coma i drugih telefonskih operatera, koji je trajao godinu i pol.</p>
<p>Drugo, počela je rasprava o Strategiji razvoja širokopojasnog Interneta do 2008. Već njezin prijedlog pokazuje nezadovoljstvo Vlade ponašanjem najvećeg internetskog providera, koji u sferi broadbanda ima monopol.</p>
<p>Treće, Vlada je donijela odluku o usvajanju politike otvorenih programa, koja može biti poticajna za domaću IT scenu, te smanjiti uvoz softvera za potrebe države i javnih službi.</p>
<p>Već sada je jasno kako će nova pravila ponašanja imati dugoročan učinak u sva tri spomenuta segmenta. Završetak »DTK rata« i nova strategija brzih i stalnih internetskih veza nužno su raspetljavanje monopolskog položaja T-Coma, u koje se dosad nije diralo. Ništa manje nije važno niti pristupanje politici otvorenog koda, koji će sa scene barem malo istisnuti Microsoft, čiji je softver prethodna vlada kupila u velikoj količini, sasvim zanemarujući alternative.</p>
<p>Vlasništvo nad DTK infrastrukturom, dakle, nad optičkim kabelima koji su premreženi ispod hrvatskih gradova postalo je prvorazredno nacionalno političko pitanje. Stoga je odlučeno da HAT preuzme nadzor nad DTK mrežom u cijeloj zemlji, te dodjeljuje dozvole za upotrebu svim operaterima. Vlasništvo će u odvojenim pregovorima riješiti Vlada i Deutsche Telekom odnosno Vlada i lokalne samouprave.</p>
<p>Slično se može reći kad se pogleda Akcijski plan razvitka širokopojasnog Interneta, u kojem se govori o potrebi slobodnog tržišnog natjecanja i konkurencije u davanju te usluge. Trenutačno, ADSL uslugu korisnicima nudi gotovo jedino T-Com, dok su ostali internetski provideri u lošijem položaju zbog toga što nemaju vlastitu infrastrukturu, nego mogu jedino »preprodavati« ono što od njega unajme. Istina, brojka korisnika ADSL došla je do sto tisuća, kabelskih Internet-pretplatnika ima oko deset tisuća, a tu je tristo satelitskih internauta. Ukupno, tek 2,5 posto svih korisnika Interneta ima na raspolaganju broadband vezu, dok ih je u EU 11,5 posto. Vlada će, očito, poduzeti snažne mjere da se to promijeni, poput poticanja konkurencije i uvođenja novih tehnologija.</p>
<p>Razbijanje monopolističkog ponašanja i povećanje broja pružatelja usluga, uz nove tehnologije, jedini su način da Hrvatska načini korak naprijed prema zacrtanom informatičkom društvu. Informatizacijska strategija EU-a, sadržana u planu i2010, u nas je odavno prihvaćena, ali bez novih pravila ponašanja ostat će nedosegnuta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nitko ne zna u komu čuči genij </p>
<p>Zašto ne razmišljamo da i među djecom branitelja ima izvrsnosti koja će doći do izražaja malo kasnije, ili će otpasti, kao i ostali koji neće zadovoljiti na studiju. Zašto im ne dati priliku, koja nije privilegij nego obveza društva</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Tko bi mislio da će siromašni lički dječačić, Nikola Tesla, postati genij. Jednako tako i mali dječak iz Otavica kad je pasao ovce, Ivan Meštrović, ili onaj iz podravskih Hlebina, Ivan Generalić. Svi su oni iznenadili sve koji su ih poznavali, a i one koji ih nisu poznavali. Einstein je, kažu, bio loš iz matematike itd.</p>
<p>Kad danas pratim polemike u vezi tobožnjih privilegija kod upisa djece branitelja, sjećam se školske godine 1953/'54. kad nas se više od tisuću prijavilo za upis na medicinu. Budući da se primalo samo 250 kandidata, polagali smo eliminacijski prijamni ispit i ja sam bio među onima koji su ga položili. Nezadovoljstvo je bilo veliko i tada je Moša Pijade, član Politbiroa KPJ-u i jedan od najbližih Titovih suradnika, jednostavno naredio da se moraju upisati svi, a ne samo oni koji su položili prijamni ispit. </p>
<p>I naravno, tako je bilo unatoč tomu što Medicinski fakultet nije bio u mogućnosti kadrovski, prostorno i vremenski podnijeti toliko opterećenje. Dakle, uz izvrsnost upisala se i masa prosječnih i ispodprosječnih studenata. Prva godina studija bila je selekcija, nova utakmica. Tko je gubio prvu godinu, gubio je pravo na ponovni upis. Na drugu godinu nas je prešlo nešto malo više od 250, ali među nama je sad bilo, iako malo, i onih koji nisu bili zadovoljili na prijamnom ispitu. Pouzdano mogu svjedočiti da u toj utakmici nije bio privilegiran ili označen bilo čime onaj koji je prijamni ispit položio. Selekcija je bila stvarno objektivna.</p>
<p>Ovim uvodom želim kazati da sada kao umirovljeni sveučilišni profesor, kad ne moram misliti na svoj reizbor, mogu objektivnije iznijeti što mislim o sadašnjoj žustroj raspravi u vezi upisa djece branitelja na izabrane fakultete s potporom. Sveučilište uvijek gleda na svoje mogućnosti glede ostvarenja programa izvrsnosti, a to, naravno, teže postiže većim brojem studenata. Mnogi u društvu ističu da im je dosta bilo kakvih privilegija koje su trpjeli u jednoumlju. Djetetom »palog borca« tretiralo se i čovjeka s pedeset godina i to je stvorilo alergijsku reakciju na bilo što slično. Ima i roditelja koji su svoje sinove skrivali po Austriji, Njemačkoj, Italiji itd. za vrijeme Domovinskog rata, pa kako se i mnogi od njih ne mogu upisati jer nisu kvalitetni, galame na »privilegije« djeci branitelja, ne bi li kroz tu galamu progurali i svoju djecu. I to je ljudski i razumljivo.</p>
<p>No, ono što nije ljudski i nije razumljivo jest to što se djeca branitelja, ni kriva ni dužna, proskribiraju, i daje im se biljeg profitera. Vrlo smo brzo zaboravili, a nekima to nije ni poznato, niti imaju u sebi osjećaj da to razumiju, kako je to kad su u ona tmurna praskozorja odlazili očevi te djece braniti dom i Domovinu. Djeca nisu kamenje da nisu osjetili neizvjesnost i strah i ona su bila oštećena emotivno, materijalno i društveno kroz dugo razdoblje rata i poraća. A što je s onima koji oca nisu dočekali, ili mu još traže kosti? Što je s onima kojima se otac vratio u kolicima, na štakama i sl? Kakvo su djetinjstvo i kakav razvitak imala ta djeca onih očeva koji su stvorili našu državu? Nepravedno ih je stavljati u usporedbu s onom populacijom djece koja rat nisu ni osjetila i koja su imala sve za svoj razvitak. Nitko se ne zalaže da zbog posljedica rata zanemarimo rat za izvrsnost naših studenata, stručnjaka ili znanstvenika, ali zašto ne razmišljamo kako i među djecom branitelja sigurno ima te izvrsnosti koja će doći do izražaja malo kasnije, ili će otpasti, kao i ostali koji neće zadovoljiti na studiju. Zašto im ne dati priliku koja nije privilegij nego obveza društva da razumije kako će kasnije posijana pšenica kasnije i roditi? A tko može jamčiti koji će klas biti bolji, a koji lošiji? </p>
<p>Fakultete razumijem jer sam svjestan što znači pretrpanost učionica, što znači Bolonjski proces, koji ne trpi izostanke s nastave i što to znači za obveze nastavnika, koji ni pod koju cijenu neće podbaciti, a to znači crnčenje u pravom smislu te riječi.</p>
<p>Pravedna selekcija učinit će tijekove normalnijima, ali je sigurno da će i jedan dio sada nepravedno označene djece ostati među izvrsnima. Pa zašto im onda ne dati priliku uz potporu zbog onog što su izgubili u odnosu na druge! Najgore je i to treba zaustaviti, etiketiranje te djece i pogoršani odnos prema njima. Ustavni sud je pokazao svu svoju pamet i nije se upustio u presudu što je ustavno, a što neustavno u tom pitanju. Njihovi su očevi omogućili ovaj Ustav, a piše li sve u njemu piše druga je stvar. Budimo razumni, pošteni i pravedni. To piše u svakom Ustavu. </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor i doktor znanosti</p>
<p> u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Mladi svećenici pred višestrukim opasnostima </p>
<p>Od mladih svećenika javnost očekuje svježinu, toliko potrebnu Crkvi, ali s dozom neizvjesnosti i bojazan neće li se oni brzo uklopiti u već ustajale modele razmišljanja i djelovanja u Crkvi koji očito više ne zadovoljavaju šire slojeve ljudi</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ</p>
<p>Srpanj i kolovoz mjeseci su mladomisničkih slavlja novozaređenih svećenika, kojima je Katolička crkva u Hrvatskoj, Bogu hvala, bogatija na ponos Crkvi i narodu kojima će služiti. Vrijedna je pozornosti doživotna odluka u duhovnome se pozivu posvetiti Kristovoj službi, to više u vremenu kad je čovjek odlučio posve raskinuti s religijom i vjerom, kad mu pogled u onostrano zamagljuje prevelika briga oko isključivo ovozemne stvarnosti. U vremenu kad se svijest i duh ovodobna čovjeka načelno, ali i stvarno, odvojio od kršćanskih izvora, tim više i tek zaređeni svećenici bit će izloženi sve većim izazovima u obavljanju svoje službe. Prevladavajući i razarajući društveni mentalitet materijalizma, hedonizma i samodostatnosti, kojemu su ponekad skloni i nesavršeni članovi Kristove Crkve, bacio je u drugi plan ljudske, duhovne i etičke vrednote. Sve se mjeri očima zarade, užitka i sebičnosti. </p>
<p>Ipak, Katolička crkva rješenje problema nipošto ne vidi u zatvaranju ili bježanju od konkretne stvarnosti, ma kako se gdjegod doimalo da su se i predvodnici Kristova stada pomirili s takvim općim mentalitetom i ponašanjem većine. No, ići »linijom manjega otpora« značilo bi iznevjeriti Kristov primjer ostavljen Crkvi kao putokaz. Od mladih svećenika javnost s pravom očekuje svježinu, toliko potrebnu Crkvi, ali s dozom neizvjesnosti i bojazan neće li se oni brzo uklopiti u već ustajale modele razmišljanja i djelovanja u Crkvi koji očito više ne zadovoljavaju šire slojeve ljudi. U novim, »suvremenim« oblicima života, u kojima se čovjek pokušava osloboditi svake navezanosti na postavljene autoritete, pa i one religiozne, s ciljem posjedovanja potpune slobode, od iznimne je važnosti ponuditi čovjeku pravi i istinski izlaz iz okova kojima se je sam dao okovati.</p>
<p>Vrlo važnim se čini pitanje hoće li se novozaređeni službenici Crkve moći othrvati vidljivoj, a pogubnoj slici našega društva, koja donekle »nagriza« i Crkvu u kojoj su poslani djelovati? Jer mladi su svećenici višestruko u opasnosti pokleknuti pred današnjim izazovima. Prvo, za svećenički život u materijalističkome i hedonističkome svijetu poprilično su neiskusni; drugo, takva sredina pogoduje gušenju senzibiliteta za duhovnu stvarnost, pa će im kako nastup tako i življenje biti otežani. Jer - složit ćete se - nije ni ljudski ni moralno uz obijesno vozilo ili bogati stol moralizirati ili propovijedati socijalnu pravdu, u okruženju u kojemu većina populacije ne živi »na visokoj nozi«. </p>
<p>Takvim okolnostima i okruženju novozaređeni će se službenici Crkve uspješno moći suprotstaviti tek osobnim životnim primjerom nenavezanosti na okove ovoga svijeta i mentaliteta, bez čega nije moguća potpuna predanost pozivu, a time ni autentičan život.</p>
<p>Autor je profesor rimokatoličkoga vjeronauka</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Osjećaju da trebaju pomoći</p>
<p>Neki dan sam putovao avionom za Split. Budući da teško hodam sa štakom, a imao sam i prtljagu, na ulazu u aerodromsku zgradu djelatnik aerodroma ponudio mi je pomoć. I ne samo da nisam trebao čekati i proći formalnosti, već mi je osigurao aerodromski automobil koji me je dovezao do aviona. U Splitu se ponovila ista procedura. Nakon silaska iz aviona, opet su se našli aerodromski djelatnici koji su organizirali automobil kojim sam se dovezao izravno do autobusa za Split. Ma koliko me razveselila ta pažnja koja je podsjećala na državni protokol, htio bih istaknuti nešto drugo.</p>
<p>Tijekom tih zbivanja imao sam osjećaj da ti djelatnici to ne rade zato jer je to u opisu njihova radnog mjesta, već da kao ljudi osjećaju da trebaju pružiti pomoć nekome kome je potrebna. Europa nam u mnogo čemu mora biti uzor, no možda u nas ipak postoje neke stvari u koje se mogu ugledati naši europski prijatelji.</p>
<p>TUGOMIR ŠURINA, ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kako uspostaviti trajni mir</p>
<p>Svjedoci smo nove krize na Bliskom istoku. Opet se puca, ljudi, većinom civili, ginu, cijena nafte raste, kraja se ne vidi. Vjerojatno će se pod međunarodnim pritiskom sve pomalo smiriti, ali ne zadugo. Ujedinjeni narodi bi se trebali vrlo ozbiljno angažirati da se napokon uspostavi trajni mir na Bliskom istoku, na opće zadovoljstvo Izraelaca i Palestinaca. Osnovna pretpostavka takvoga trajnog mira dvije su potpuno slobodne i nezavisne države, Izrael i Palestina. Od rijeke Jordana treba povući crtu do Sredozemnog mora i na njoj uspostaviti strogo kontroliranu granicu. Sve sjeverno od te crte je suverena država Palestina, a južno je suverena država Izrael. Središnji dio Jeruzalema, gdje su sveta mjesta triju religija, treba biti posebno eksteritorijalno područje pod trajnom upravom židova, muslimana i kršćana. </p>
<p>Vjerojatno ni Izraelci ni Palestinci (pogotovo ne hamasovci, hesbolahovci i sl.) ne bi htjeli ni čuti za gore opisanu podjelu, ali bi pod međunarodnim pritiskom i uz odgovarajuće financijske stimulacije ipak pristali na takvo ili neko slično rješenje.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Jelavić: Postavit ćemo table i rušiti!</p>
<p>U društvenom domu uredit će se ambulanta, knjižnica, pošta i romski kulturni centar</p>
<p>Nakon što su u Kozari putovima na Peščenici obišli divlje izgrađene kuće, na mjestu gdje će se graditi policijska postaja i društveni dom, Vjesnikovi su novinari razgovarali s gradonačelnikom Milanom Bandićem. On je, naime, već nekoliko puta pokušavao mirnim putem zaustaviti divlju gradnju u tom području.</p>
<p>Vjesnikovu je novinaru Bandić odlučno rekao da će se s tim problemom hitno i ozbiljno »pozabaviti« Davor Jelavić i građevinska inspekcija. Pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje i izgradnju Davor Jelavić kazao je da će se u tom slučaju angažirati inspekcija. »Ako su u Kozari putovima planirani policijska postaja i društveni dom, oni će tamo biti i sagrađeni. Što se tiče divlje gradnje, tamo treba postaviti table i rušiti«, dodao je Jelavić.</p>
<p>S druge strane, mnogi stanari Putova razočarani su sporošću radova, koje je u njihovu naselju Grad započeo, ali ipak gaje slabu nadu u to da će se sve završiti prema planu. Stručni savjetnik u Vijeću Gradske četvrti Peščenica - Žitnjak Ilija Miškić pokazao je Vjesniku podatke koji bi mogli osnažiti nadu stanara. </p>
<p>Podaci, naime, pokazuju da se u posljednjih nekoliko godina mnogo toga izgradilo u Kozari putovima, pogotovo kilometri cesta i vodovoda, a u planu je i kanalizacija, čime bi to naselje doseglo civilizacijsku razinu. Može se pretpostaviti da će, nakon uvođenja komunalne infrastrukture, a bez višekratnih kopanja, asfalt i konačno uređenje stići u sve kutke naselja.</p>
<p>Najveći je problem, dodao je Miškić, što se Kozari putovi, za razliku od Kozari boka, neprestano neplanski šire i velika je zadaća Grada zaustaviti taj trend nastojeći legalizirati sve što je moguće i što nije izgrađeno u zonama koje to ne dopuštaju. </p>
<p>Putovi su, naime, nikli razvijanjem industrije u tom području za vrijeme Jugoslavije, a kuće su, zbog međusobne solidarnosti i straha od rušenja, građene na uskom prostoru, »jedna na drugoj«, što danas predstavlja problem. </p>
<p>»Putovi su tri puta veći od Boka i u njima se, na površini od pet četvornih kilometara, planira graditi Policijska postaja Peščenica te društveni dom s ambulantom, knjižnicom, poštom i romskim kulturnim centrom«, rekao je Miškić. </p>
<p>Što se tiče usporenih radova na GOK-u, njih je predsjednik Vijeća četvrti Ivan Šikić nedavno obrazložio teškoćama u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i dodao da će uređenje kanala nadalje teći bez prekida te da će se, kako je i planirano, na »zatrpanom« kanalu urediti prometnice, zelene površine i parkovi. Dodao je i da će se Vijeće jače angažirati na zaustavljanju divlje gradnje.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Počelo veliko pospremanje Kvatrića</p>
<p>U ponedjeljak su pomaknuti svi kontejneri i kiosci, a promet će se odvijati alternativnim pravcima </p>
<p>Obavljene su sve pripreme za početak gradnje podzemne garaže na Kvaternikovom trgu. U ponedjeljak su pomaknuti svi kontejneri i kiosci, a promet će se usmjeravati na alternativne pravce, mada posebna regulacija prometa oko Kvatrića i zabrana prometa na trgu, do ponedjeljka još, unatoč najavama, nije stupila na snagu. </p>
<p>Tramvaji će od utorka, za kada je i službeno najavljen početak radova, prestati voziti Šubićevom. Linija broj pet preusmjerit će se na Heinzelovu, a sedmica će voziti Branimirovom, Draškovićevom i Vlaškom. Tramvaj broj 13 okretat će se, umjesto na Kvaternikovom trgu, na Trgu žrtava fašizma. Za sva ostala vozila, Šubićeva i Heinzelova će, od Martićeve prema sjeveru, postati slijepe ulice. </p>
<p>Rakovčeva i Štoosova postat će jednosmjerne prema istoku. Šulekova, kao i Mašićeva, Račićeva i ulica Pokornoga također postaju jednosmjerne prema sjeveru. Jordanovcem i Harambašićevom voziti će se jednosmjerno prema jugu, a Mandrovićevom jednosmjerno na zapad. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>I Bundek po plavu zastavu</p>
<p>Novi zahodi i tuševi, mnoga odmorišta, eko-info punktovi i spasilačka služba koja bdije nad kupačima , karakteristike su popularnog novozagrebačkog kupališta otvorenog ove godine</p>
<p>Zagreb je grad s najviše plavih zastava u Hrvatskoj. Zahvaljujući Jarunu, pet plavih zastava vije se nad plažama koje jamče sigurnost kupača i čistoću okoliša, u skladu s međunarodnim standardima. Nagodinu bi se šesta plava zastava mogla zavijoriti Bundekom.</p>
<p>U uređenje popularnog gradskog kupališta, Poglavarstvo je utrošilo više od 55 milijuna kuna. Već sada Bundek po uređenosti plaža, uslugama i organizaciji može parirati Jarunu i zaslužiti plavu zastavu. Novi zahodi i tuševi, brojna odmorišta, eko-info punktovi i spasilačka služba, koja bdije nad kupačima, odlike su tog novozagrebačkog kupališta. </p>
<p>Budući da je Bundek tek ove godine otvoren za kupanje, direktor Jaruna Aleksa Kocijan kaže da će se »pozabaviti uvjetima za stjecanje plave zastave« i nastavlja da će na »toj ideji i uvjetima njezine realizacije poraditi prije iduće sezone kupanja«. Glasnogovornica Jaruna Sanda Pavlinić kaže da je plava zastava međunarodna ekološka markica za čiste, sigurne i dobro održavane plaže sa sanitarnim čvorovima i popratnim sadržajima. »Ona se dodjeljuje prije svake kupališne sezone, u čemu valja zadovoljiti kriterije odgoja i obrazovanja kupača u čuvanju okoliša, sigurnosti i uslugama te kvaliteti vode«, navodi glasnogovornica.</p>
<p>Inače je kvaliteta jarunske vode druge kategorije, što znači da je prihvatljiva za kupanje, a istu je ocjenu dobila i voda u Bundeku.</p>
<p>»Kada smo jarunske plaže pripremali za plavu zastavu, morali smo urediti zahode, postaviti smjerokaze i informativne ploče, svlačionice i kućice za liječničku službu te, u suradnji s Crvenim križem, organizirati spasilačku službu«, priča Sanda Pavlinić. Iako je Bundek tek nedavno »pušten u promet«, gotovo sigurno njegova infrastruktura već sada zadovoljava uvjete za plavu zastavu. Na Jarunu plave zastave krase plaže otoka Univerzijade i Trešnjevka, južnu plažu Velikog i Malog jezera te Otoka veslača. Svoju plavu zastavu čeka i Bundek. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kazne za parkiranje bez upozorenja!</p>
<p>Uzrujani i ogorčeni vlasnici automobila, većinom stanari, kažu da u toj ulici nema znaka zabrane parkiranja</p>
<p>Vlasnike automobila u Grškovićevoj, u kojoj se svakodnevno godinama parkiraju stanari i mnogi drugi zbog blizine tržnice Dolac i Kaptol centra, krajem prošloga tjedna je dočekalo neugodno iznenađenje - kazne za nepropisno parkiranje od 400 kuna! Uzrujani i ogorčeni vlasnici automobila, većinom stanari Grškovićeve, u nevjerici kažu da u toj ulici nema znaka zabrane parkiranja, a policija ih ni jednom nije upozorila na to da čine bilo kakav prekršaj.</p>
<p>No, razlog ipak postoji. Naime pločnik, kažu, nema propisanih 1,60 metara za prolaz pješaka, kao što, kažu, ima većina gradskih ulica. »Zašto je to policija ustanovila tek prije nekoliko dana? Oko nas je barem 90 posto ulica, poput Ribnjaka, Degenove, Zvonarničke i Dvorničićeve, u kojima za pješake ima dvostruko manje prostora a policija ipak nikoga ne globi, niti zabranjuje parkiranje?«, pita se gospodin Želimir, jedan od desetak stanara koji je dobio čak dvije kazne od 400 kuna. </p>
<p>On kaže da stanari neće platiti kazne, nego uložiti prigovor jer nitko nije lud platiti kaznu zbog nečijeg hira. Policajaci su se, naime, kažu stanari, samo odjedanput pojavili i nemilosrdno podijelili kazne, a na pitanje jednog stanara zašto su došli, odgovorili da su dobili prijave od čovjeka je dostavio cijeli elaborat s točnim izmjerama i fotografijama nepravilno parkiranih automobila. </p>
<p>Prema pričanju stanara, najvjerojatnije je riječ o utjecajnom čovjeku, kojemu općenito smetaju parkirani automobili. </p>
<p>Najčudnija u svemu jest činjenica da su policajci nemilosrdno stavljali kazne pod brisače i automobila parkiranih ne samo 1,60 nego i više od dva metra od ograda kuća, što ostavlja dovoljno mjesta za prolaz ne jednog, nego špalira pješaka. </p>
<p>Ti su kažnjeni vlasnici automobila snimili svoje propisno parkirane automobile i spremaju dokumentirani odgovor nepoznatom dojavljivaču i policiji koja ga je poslušala.</p>
<p>»Ako je pločnik preuzak za pješake, neka postave stupiće koje su prije godinu dana uklonili, ili znak zabrane parkiranja, a ne sami »utjerivati pravdu« i puniti svoj proračun«, kaže jedan stanar dodajući »neka jednako kažnjavaju parkiranje u cijelom gradu«. Stanari koji su za parkiranje dobili kazne od 400 i 800 kuna, u subotu i nedjelju su, u strahu od novih kazni, parkirali u ulici Medveščak, a Grškovićeva je bila neuobičajeno pusta za ulicu u centru grada, gdje se za vikend udvostručuje broj parkiranih automobila. Već ovoga tjedna sudbina bi stanara Grškovićeve mogla, ovisno o radnom nalogu policajaca iz Pete policijske postaje u Bauerovoj, zadesiti i one vlasnike automobila koji još ne znaju da bi mogli platiti najskuplje parkiranje u životu jer policija puni proračun u nasumce izabranim ulicama. </p>
<p>Ako tako nastavi, 90 posto Zagrepčana morat će svoja vozila parkirati na ledinama iza Dugog sela, Zaprešića ili Donje Stubice. </p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U potrazi za mistikom i »vješticama s Kleka«</p>
<p>Karlek je vlak HŽ-a koji subotom prevozi izletnike, planinare, kupače i ribiče </p>
<p>I prošle je subote stotinjak Zagrepčana prekrasan ljetni dan provelo »u traganju za vješticama s Kleka« i na obalama jezera Sabljaci, čije zelenilo i mirnoća izazivaju nezaboravne doživljaje. I sve to zahvaljujući Karleku, kojim se, za nešto više od jednog sata, s vreline zagrebačkog asfalta stiže u prekrasni ogulinski kraj. </p>
<p>Karlek je simpatično ime vlaka HŽ-a koji već deset godina ljeti subotom prevozi izletnike, planinare, kupače i ribiče u ogulinski kraj, bogat povijesnim i prirodnim ljepotama, u dolinu rijeke Dobre i Mrežnice, koji je sve do pojave toga vlaka bio turistički prilično zanemaren. </p>
<p>No, čini se da su ta vremena iza nas zbog organizacije jednodnevnog vlaka (cijena za odrasle 40 kuna) koji, na iznenađenje onih što prvi put njime putuju, prevozi ribičke štapove, bicikle, kućne ljubimce...</p>
<p>»Ovo je idealna prilika za mali odmor. Da smo pošli automobilom, put bi zbog gužvi na cestama zasigurno bio manje ugodan, a ovako smijemo i malo popiti«, rekao putnik, kojem su na krilu u kupeu, što je odisao toplinom, spavala dvojica sinova, a supruga je razgovarala s prijateljicom biciklisticom koja, kaže, ostaje vjerna prekrasnom Kleku.</p>
<p>Ni Ogulin ne ostaje dužan. Vlak dočekuju poznate ogulinske mažoretkinje, a, naravno, djeci su najzanimljivije prave »vještice« i »vještičare«, u crvenim odorama s tradicionalnim kapama. Oni, »sišli s Kleka«, dočekuju turiste na kolodvoru. Ponekad sviraju, ponekad samo plešu i pjevaju, ali gotovo uvijek zabezeknu one najmlađe, koji ih cikom i vriskom pozdravljaju ili bježe od njih, tako »strašnih«.</p>
<p>Za putnike, željne povijesnih znamenitosti grada Ivane Brlić Mažuranić, koji je svoj razvoj doživio u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon izgradnje željezničke pruge Zagreb-Rijeka, i ovaj je put organiziran posjet staroj tvrđavi Modrušu, gdje je uz ponudu jela i pića bilo ipak najveselije. </p>
<p>Na ruševinama tvrđave, koju su Turci opustošili 1493. pa je potom Bernardin Frankopan dao sagraditi novu utvrdu Ogulin, ove se subote pilo, pjevalo i plesalo, a povratak vlaka oko 19 sati nije samo značio kraj prekrasnog izletničkog dana, nego i početak novih prijateljstava. Vidjelo se to po izmiješanosti još ujutro međusobno nepoznatih putnika….</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Suzavac za nju, plinski pištolj za njega</p>
<p>Elektrošokeri, koji u kontaktu s tijelom ispuštaju struju i u sekundi sruše čovjeka na pod, stoje od 237 do 990 kuna, ovisno o naponu </p>
<p>Suzavci, elektrošokeri i plinski pištolji su sve popularnija sredstva samoobrane u Zagrebu. Riječ je o oružju, za koje zakon ne propisuje nikakvu dozvolu, a i legalno se kupuje u dućanima s lovačkom opremom i oružjem. </p>
<p>Pomama za ovim oružjem posljedica je osjećaja građana da njihov grad više nije najsigurnije mjesto. Potvrđuje to i priča triju sedamnaestogodišnjakinja koje su nedavno u samom središtu grada u večernjim satima doživjele neugodno iskustvo te su odlučile kupiti suzavac. </p>
<p>One su, pored kluba Krivi put u blizini Studentskog centra, susrele starijeg čovjeka koji je pokušavao napasti jednu od njih. Nitko im nije pritekao u pomoć, unatoč dozivanju, pa su sve tri počele udarati napadača, na što je on pobjegao. </p>
<p>Šokirane djevojke pozvale su policiju, ali policajci ih, kako kažu, nisu shvatili ozbiljno. </p>
<p>»Roditeljima nisam rekla za taj događaj da se ne uplaše, ali od džeparca sam izdvojila 150 kuna i kupila suzavac«, kazala je napadnuta djevojka. </p>
<p>U HunterŽ u Tomašićevoj 4, dućanu s lovačkom opremom i oružjem, kažu da sve više djevojaka i žena kupuje oružje za samoobranu. Primjerice, cijene suzavca se kreću od 36 kuna za manji primjerak, do 566 kuna za onaj od 400 mililitara. Elektrošokeri, koji u kontaktu s tijelom ispuštaju struju i u sekundi sruše čovjeka na pod, koštaju između 237 i 990 kuna, ovisno o naponu. »Elektrošokeri su manje popularni jer ih morate upotrijebiti izbliza dok suzavac možete koristiti i na daljinu«, kaže Krešimir Kuhar, direktor dućana HunterŽ. </p>
<p>U posljednje su vrijeme sve popularniji plinski pištolji, za koje, prema važećem Zakonu o oružju, nije potrebna dozvola. Riječ je vjernim kopijama pravog oružja, primjerice Colta ili Pytona, koji se pune plinskim streljivom, koje ispucano s dva metra, na napadača djeluje poput suzavca, nadražuje dišne puteve i oči. </p>
<p>»Plinski pištolji, koji stoje od 500 do 1000 kuna, također se koriste za samoobranu«, kažu u dućanu Moni u Ilici. No, njih kupuju uglavnom muškarci.</p>
<p>U Policijskoj upravi zagrebačkoj kažu kako se takva sredstva mogu legalno kupiti i nositi sa sobom, a smiju se koristiti samo radi samozaštite. »Ako ih netko rabi za napad, snosit će prekršajnu ili kaznenu odgovornost, ovisno o načinu i posljedicama«, kažu u PUZ-u. </p>
<p>»Otkad sam nabavila suzavac, uvijek ga imam u torbi i osjećam se sigurnije«, kaže napadnuta djevojka i dodaje kako joj je u trenutku napada najteži bio osjećaj bespomoćnosti i kako ih je tretirala policija. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tuča poharala voćnjake</p>
<p>Vlasnici 11 voćnjaka, na 43 hektara, procjenjuju štete na 1,5 tona uroda prve klase</p>
<p>Štetu će procijeniti Croatia osiguranje do kraja tjedna</p>
<p>U subotu je tuča veličine oraha uništila nasade jabuka u području Velike Mlake, gdje je 11 vlasnika voćnjaka prijavilo štetu svim nadležnim institucijama. Povjerenstvo Grada Velike Gorice već je u ponedjeljak obišlo teren. Štetu će procijeniti Croatia osiguranje do kraja tjedna, a gradsko povjerenstvo obići će područje i utvrditi ima li elemenata za proglašenje elementarne nepogode, rekla je Vesna Fabijančić Križanić, članica goričkog Poglavarstva. </p>
<p>Proglašenje elementarne nepogode koristilo bi vlasnicima voćnjaka jer bi, kaže jedan od njih i tajnik Hrvatske udruge voćara Đorđe Vezmar, imali popust u vraćanju kredita ili olakšicu u prijavi poreza, što im je važnije od naknade koju će dobiti ako jedinice lokalne samouprave budu imale novca. </p>
<p>»Šteta je na plodovima stopostotna, nema ni jednog neoštećenog tučom. Budući da su odlomljene i pokidane grane, šteta obuhvaća i voćke. što znači da ćemo posljedice tuče snositi još dvije godine«, rekao je Vezmar. Riječ je o nasadima jabuka i 11 voćnjaka na 43 hektara, što vlasnici procjenjuju na 1,5 tona uroda prve klase. </p>
<p>Elizabeta Stipetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Airbus prisilno sletio na dubrovački aerodrom </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Zrakoplov British Airwaysa airbus 320 sa 168 putnika i osam članova posade u ponedjeljak poslije podne prisilno je sletio u dubrovačku zračnu luku Čilipe. Naime, tijekom leta na relaciji Kreta - London napuklo je staklo u pilotskoj kabini te je, iako sigurnost zrakoplova nije bila ugrožena, zbog strogih propisa pilot morao sletjeti u najbližu zračnu luku. Po putnike je došao zamjenski zralkoplov. [A. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Morska uvertira za osvajanje Alpa i Pirineja</p>
<p>MALLORCA</p>
<p> - Španjolski slobodni penjač Samuel Rice na stijeni petnaestak metara iznad mora na Balearima pokazao je kako s lakoćom osvaja strme hridi. Osvajanje oštrih morskih hridi samo je uvertira za osvajanje stijena na Pirinejima i Alpama. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Biljka dinosaur u zadarskome parku</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - U Parku Vladimira Nazora u ponedjeljak je posađena rijetka biljka živi fosil australski stribor. Riječ je o vrsti četinjače čiji se izgled nije promijenio već 120 milijuna godina te je popularno nazivaju i biljka dinosaur. U cijelome svijetu tih biljaka ima još samo oko stotinu, a Zadar će biti šesti grad u istočnoj Europi u kojemu će rasti stablo australskog stribora. Stablo je Zadru donirala australska vlada. Posađeno je unutar velikoga kaveza, što je bio uvjet donatora, da bi se zaštitilo od eventualnog vandalizma. Stablo u početku raste godišnje po polovicu metra, a zatim i po metar na godinu. [Lj. I. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Na Plitvicama 19.500 turista </p>
<p>PLITVIČKA JEZERA</p>
<p> - U Nacionalnom parku (NP) Plitvička jezera u tri dana proteklog vikenda Donja i Gornja jezera razgledalo je 19.487 posjetitelja. Među gostima najviše je stranaca - Nijemaca, Nizozemaca, Španjolaca i Francuza. Plitvice je u prvih sedam mjeseci ove godine ukupno posjetilo 438.417 gostiju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vrućine u Kini i do 40° C</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Vrućine u Kini ovih dana dosežu i do 40° C, pa stoga ne čudi da se stanovnici ove najmnogoljudnije države na svijetu snalaze kako »znaju i umiji«. U gradu Nanjingu u istočnoj proviniciji Jiangsu stotine Kineza su, primjerice, »okupirale« gradske bazene u potrazi za osvježenjem. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Korumpirano više od 1.000 zatvorskih čuvara</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Više od 1.000 zatvorskih čuvara u Velikoj Britaniji i Walesu korumpirano je, a koriste svoj položaj da bi zatvorenicima prokrijumčarili mobitele i drogu, pokazuje najnovije istraživanje. Studija, koju je BBC proveo zajedno s antikorupcijskom jedinicom zatvorskog sustava i londonskom Metropolitan policijom, ukazala je i da je još 500 zatvorskih službenika imalo nedopuštene odnose sa zatvorenicima. Zatvorska služba, koja u Velikoj Britaniji i Walesu zapošljava 4.500 osoba, tvrdi da problem nije tako raširen. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ptičja gripa na Tajlandu i Laosu</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> - Vtereinirai su u pograničnom predjelu Tajlanda i Laosa otkrili nazočnost virusa H5N1, pa je s lokalnih farmi odmah usmrćena perad. Sumnja na ptičju gripu pojavila se krajem prošlog tjedna, tako da je dio peradi, za koju se sumnja da nosi smrtonosni virus, odnesen na ispitivanje, a ostala je usmrćena. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Još jedna luksuzna jahta na Brijunima</p>
<p>BRIJUNI</p>
<p> - U subotu je Brijune posjetila još jedna u nizu luksuznih jahti koje ni ovog ljeta ne zaobilaze otočje. Riječ je o jednoj od najljepših i najluksuznijih mega-jahti monegaške kompanije "OceAnco", koja plovi pod zastavom Kajmanskih otoka, a na Brijune je stigla posredstvom agencije A1JLT. Jahta dužine 62 metra, s 2 dvokrevetne sobe i 2 "twin" kabine, te predsjedničkim apartmanom, koja broji 12 članova posada, bila je usidrena u Fažanskom kanalu. Četvero gostiju sa jahte "Lady Christina" na Brijune je stiglo tenderom. U sklopu izleta, gosti su obišli najznačajnije lokalitete najvećeg otoka Brijunskog otočja, nakon čega su nastavili krstarenje Jadranom. [S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Pas koji se hrani Jehovinim svjedocima</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Vlasnici kuće u Britaniji policija je naredila da sa svojih dvorišnih vrata skine natpis »naš se pas hrani Jehovinim svjedocima«. Umirovljenica Janet Grove, vlasnica bezopasnog šteneta terijera po imenu Zeko, tvrdila je da se radi o maloj šali koja je trebala odvratiti neželjene posjetitelje s njezina kućnog praga. Njezin pokojni suprug je taj natpis stavio na vrata prije više od 30 godina, iznerviran posjetom Jehovinih svjedoka točno na Božić. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Razriješena Saša Broz</p>
<p>Aleksandra Saša Broz: Riječ je o čistom političkom odstrelu</p>
<p>PULA</p>
<p> - Poglavarstvo Grada Pule na sjednici u ponedjeljak ipak je donijelo zaključak kojim Gradskom vijeću predlaže razrješenje ravnateljice Istarskog narodnog kazališta (INK) - Gradskog kazališta Pula Aleksandre Saše Broz, te imenovanje v.d. ravnateljice Gordane Jeromela Kaić, dosadašnje voditeljice Općega odsjeka INK uz obvezu da se u roku 30 dana od eventualne odluke Vijeća raspiše javni natječaj za izbor novog ravnatelja ili ravnateljice pulskog kazališta.</p>
<p>»Riječ je o čistom političkom odstrelu, najgnusnijih i najpodlijih političkih namjera, o degutantnoj političkoj igri koja traje od mojeg imenovanja«, izjavila je Vjesniku Aleksandra Saša Broz, koja tvrdi da je njezin rad bio besprijekoran u programskom kao i u financijskom dijelu. »Kazalište je poslovalo bolje nego ikad, no ja sam umjetnica, a ne političarka. Jedino me s politikom povezuje moje prezime te moj zaručnik koji je trenutačno u opoziciji u Puli. Ja se politikom ne bavim, odlučila sam zadržati apolitičan stav kako bi publika nesmetano dolazila u kazalište«, kaže Saša Broz. Pojašnjavajući prijedlog razrješenja pred Poglavarstvom grada Pule, dogradonačelnik Fabrizio Radin ustvrdio je kako se prijedlog razrješenja temelji na činjenici da Gradsko vijeće nije prihvatilo izvješće o poslovanju INK zbog neizvršavanja programske djelatnosti. Saša Broz najavila je za sredinu tjedna konferenciju za novinare na kojoj kani podrobnije iznijeti svoj stav o razrješenju. [S. Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Studentima zanimljivo sviranje bez nota </p>
<p>Šibenik je od ove godine bogatiji za još jedne obnovljene stare orgulje – iz samostana svete Luce </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Šibenik je i ovoga ljeta u znaku orgulja i orguljaške glazbe koja gotovo svaku večer dopire iz jedne od brojnih crkava u povijesnoj jezgri Šibenika.</p>
<p>Tijekom srpnja u crkvi svetog Frane nastupio je prof. Miljenko Bajat, a potom je održan i koncert predavača Orguljaške škole. U crkvi svetog Frane predstavio se orguljaš Eric Lundkvist iz Švedske, a 28. srpnja održan je završni koncert polaznika škole.</p>
<p> Ovogodišnja škola podijeljena je u dva dijela. Prvi dio škole u kojem se održava sedam seminara i arhivistička radionica trajao je od 17. do 30. srpnja, a drugi dio škole u kojem će se odvijati restauratorska radionica počinje 17. kolovoza i traje dva tjedna.</p>
<p> I ove je godine bio znatan odaziv mladih za sudjelovanjem u radu 13. orguljaške ljetne škole, koju i ove godine vodi prof. Božidar Grga. U radu škole sudjeluje 50 polaznika i predavača. </p>
<p> Polaznici su se podijelili po seminarima, među kojima je bio i seminar improvizacija na orguljama, koji jenaišao na velik odaziv studenata, kaže prof. Božidar Grga, objašnjavajući kako je studentima zanimljivo sviranje bez nota, onako iz glave, a svira se na zadanu temu. Restauratorska radionica i ove je godine u znaku restauracije povijesnih orgulja iz crkvice svetog Nikole, koje su izgrađene daleke 1640. godine, a gradio ih je poznati majstor Nikola Lupini i smatraju se najstarijim instrumentom u Hrvatskoj.</p>
<p> Restauracija toga vrijednog povijesnog glazbala traje već devetu godinu za redom, a nakon ovoljetne etape obnove one će napokon i prosvirati. </p>
<p>Šibenik je nedavno postao bogatiji za još jedne sićušne orgulje pronađene prije više godina u samostanu svete Luce, koje su upravo obnovljene. </p>
<p>Njihova kolaudacija je održana 11. srpnja, na dan svetog Benedikta, zaštitnika benediktinskog reda, kojem pripada samostan svete Luce. Orguljice je blagoslovio fra Špiro Marasović, a prvi je na njima zasvirao mladi orguljaš iz Šibenika Pavao Mašić. </p>
<p>Zahvaljujući prošlogodišnjem radu arhivističke radionice, čiji su polaznici i njihova voditeljica Snježana Miklaušić-Ćeran sređivali samostanski arhiv svete Luce na Gorici, pronađen je dokument koji je svjedočio da je taj samostan imao orgulje još 1638. godine, što je bila senzacionalna vijest.</p>
<p>Malene samostanske orgulje sačuvane su zahvaljujući časnim sestrama benediktinkama. Ministarstvo kulture je dalo najveća sredstva za obnovu orgulja (240 tisuća kuna, dok su još 100 tisuća kuna izdvojili Grad i Županija). </p>
<p>Šibenik na vrhu u Europi </p>
<p>Šibenik ima po crkvama i samostanima 11 povijesnih i još najmanje toliko orgulja novijeg datuma. S takvim brojkama, a posebice sa stanjem orgulja ne može se pohvaliti ni jedan drugi grad u Europi, što Šibenik svrstava na sami vrh ljestvice gradova koje se brinu o svom blagu – orguljama. </p>
<p> Obnova orgulja može se zahvaliti upravo organizaciji Orguljaške ljetne škole i Šibenskoj biskupiji, koja godinama sustavno prati školu i njezina nastojanja.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Praznik za oči </p>
<p>Publika je uživala u mekoći pokreta, gracioznosti i savršenstvu plesa</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon što je u pulskoj Areni izveo predstavu »Labuđe jezero« Petra Iljiča Čajkovskog, Balet Letonske nacionalne opere iz Rige u nedjelju se na pozornici splitskoga HNK predstavio komadom »Gusar« Adolphea Adama, koji je prema koreografiji Mariusa Petipa postavio umjetnički ravnatelj Aivars Leimanis.</p>
<p> »Gusar« je jedan od najpopularnijih naslova klasičnog baleta, nastao na temelju istoimene Byronove poeme. Burna i romantična fabula obiluje bogatom galerijom likova, gusarskim i ljubavnim pustolovinama, haremima, orijentalnim bazarima i dvobojima. </p>
<p>Zanimljivi kostimi te jedinstvena i iznimno zahtjevna koreografija stopljeni su u savršenu kombinaciju, koja je brojnoj splitskoj publici pružila vrhunsku zabavu i uživanje u plesnoj umjetnosti. Jedinu smetnju plesačima stvarala je pozornica splitskoga kazališta koja je, čini se, za njihove potrebe premalena. No to nije umanjilo tehničku savršenost i ljepotu pokreta mladih umjetnika. U glavnim ulogama nastupili su Julija Gurviča, Raimonds Martinovs, Marians Butkevičs, Elza Leimane i drugi. Balet Letonske nacionalne opere ima tradiciju dugu osam desetljeća i iz svojih plesačkih redova iznjedrila je imena kao što su Mihail Barišnjikov, Maris Liepa, Andris Liepa i Aleksandar Godunov. Trupa je stasala na temeljima ruske klasične baletne tradicije, koju je u dvadesetim godinama prošlog stoljeća osnovala Aleksandra Fiodorova Fokina, pripadnica glasovite obitelji Fokinovih.</p>
<p> Današnji ansambl čine pretežno diplomanti Koreografske škole iz Rige. Osnova repertoara su biseri klasičnog baleta, a i predstave suvremenog plesnog izraza. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Akvareli zaljubljenika u Dalmaciju</p>
<p>Iznimno vrijedna zbirka od 41 akvarela s motivima dalmatinskih gradova koje je naslikao Thomas Graham Jackson, jedan od najvećih britanskih arhitekata 19. stoljeća, kupljena za 25 i pol tisuća funta</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić i sir Nicholas Jackson potpisali su u ponedjeljak ugovor o kupnji 41 akvarela s motivima dalmatinskih gradova nastala iz kista Tomasa Grahama Jacksona, jednog od najvećih britanskih arhitekata 19. stoljeća. Iznimno vrijedna zbirka u Split je stigla zahvaljujući posredovanju savjetnice za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu Flore Turner-Vučetić i pročelniku splitskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Jošku Belamariću, koji su sir Nicholasa Jacksona uvjerili da djela svoga djeda T.G Jacksona proda Splitu, a ne drugim brojnim ponuđačima.</p>
<p>Na slikama su prikazani gotovo svi najvrjedniji spomenički sklopovi i detalji dalmatinskih gradova, od palače Sponza u Dubrovniku, preko Dioklecijanove palače u Splitu, Katedrale sv. Dujma, korskih sjedalica, do šibenske Katedrale sv. Jakova i Sv. Donata u Zadru. Bogata zbirka slikarskih djela nastajala je za petogodišnjega boravka T. G. Jacksona u Dalmaciji, gdje je od 1882. godine stvarao jedinstveni slikarski korpus srednjovjekovne umjetnosti. Osim umjetničke, slike imaju i dokumentarnu vrijednost, a sva spomenička bogatstva Dalmacije nastala su za autorova najplodnijega životnog razdoblja. </p>
<p>Važnost djela veća je tim više što je Dalmacija oduvijek bila poznata po antičkim spomenicima, dok je T. G. Jackson obuhvatio srednjovjekovnu umjetnost pokrivši sve ono što mu je bilo dostupno: od ruha i rukopisa, do drvorezbarstva, zlatarstva i arhivske građe.</p>
<p> Zbirka je otkupljena za simbolični novčani iznos od 25. 500 funti, u čemu će Ministarstvo kulture sudjelovati s trećinom iznosa. Donirana je Muzeju grada Splita, a prije ulaska u muzejske prostore, u listopadu će biti izložena u Staroj gradskoj vijećnici. </p>
<p>Predajući gradonačelniku vrijedne akvarele, sir Nicholas Jackson kazao je kako bi bilo sebično da su slike ostale u kutijama, daleko od očiju onih koji ih imaju pravo gledati. »Budući da je moj djed volio i bio zaljubljen u Split i Dalmaciju, moja supruga Nadia i ja odlučili smo pristati na prijedlog Flore Turner-Vučetić i slike smo prodali Gradu Splitu. Tužni smo što se moramo oprostiti od djedove zbirke, no ovo je dobra prilika da se ponovno vratimo u Split i razgledamo ih u gradskom muzeju«, istaknuo je sir Nicholas Jackson. </p>
<p>Potpisivanju ugovora nazočio je i pomoćnik ministra kulture za zaštitu kulturne baštine mr. Jasen Mesić, koji je tom prigodom naglasio kako je Split primjer tisućljetnog urbaniteta, zbog čega je siguran da se slike nalaze na pravome mjestu. Zahvalio je sir Jacksonu što je naslijedio djedovu ljubav za Dalmaciju i omogućio da zbirka bude dopremljena u Hrvatsku. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Brešanov »Hamlet« na Carrarinoj poljani </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Dramski program 52. splitskog ljeta u utorak će biti obogaćen izvedbom »Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja« Ive Brešana u režiji Laryja Zappie i izvedbi riječkog HKD Teatra. S tom predstavom koja će biti odigrana na Carrarinoj poljani, Splićani su dobro upoznati, jer je u travnju izvedena na festivalu Marulićevi dani.</p>
<p> Redatelj Zappia ističe kako drama na mudar i duhovit način ulazi u dijalog s kanonom zapadnoga kazališta i najznačajnijom tragedijom osvete, Shakespeareovim Hamletom. »Smještajući svoju komediju u u zabit Dalmatinske zagore, Brešan osnovni predložak uranja u iščašenu i gotovo groteksnu malu hermetičnu zajednicu, koja samo na prvi pogled banalizira sveti predložak, a zapravo ga i nesvjesno zrcali kroz splet zamršenih i nimalo bezazlenih odnosa među likovima«, istaknuo je Zappia. Nakon splitske izvedbe, predstava će 3. kolovoza gostovati u trogirskoj kuli Kamerlengo, a dan poslije u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću. [M. Jurković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Draganja trećim vremenom u finale </p>
<p>Gordan Kožulj bio je 16. u polufinalu na 100 metara leđno</p>
<p>Da je spreman za odličja, najbolji hrvatski plivač Duje Draganja potvrdio je na startu Europskog prvenstva. Splićanin se plasirao u finale na 50 leptir trećim vremenom (23.77), što je samo šest stotinki slabije od njegovog najboljeg rezultata. No, Duje kao Duje, nikada nije zadovoljan, ovog puta je plivao - prebrzo!</p>
<p>»Ujutro sam bio loš (deveti u kvalifikacijama, 24.30), činilo mi se da sam dosta slab, prvi put sam ušao u bazen na prvenstvu i još hvatam ritam. Zato sam u polufinalu malo više 'potegnuo'. Pao sam na kraju, imao zaveslaj previše. Imam puno prostora za napredak, mogu ići oko 23.4, 23.5«, pojasnio je Duje kojem je najbolji plasman na 50 leptir prošlogodišnje sedmo mjesto na SP-u u Montrealu.</p>
<p>Draganja će u borbu za svoje prvo europsko zlato u utorak, 50 leptir je prva utrka na rasporedu (17.02 sati). U polufinalu je najbrže vrijeme imao aktualni europski prvak Ukrajinac Sergij Breus (23.71), drugi je bio Danac Jakob Andkjaer (23.76), treće vrijeme podijelili su Draganja i Finac Rajakyla. Dosad je od hrvatskih plivača na 50 leptir najuspješniji bio Miloš Milošević koji je na EP-u 1999. godine osvojio srebrnu medalju. </p>
<p>Od hrvatskih plivača u popodnevnom programu nastupio je još i Gordan Kožulj, ali se nije uspio plasirati u svoj peti uzastopni finale EP-a na 100 leđno. Nije to bila dobra utrka, Kožulj je bio 16. u polufinalu (55.90), u bazenu je bio bez ritma, težak, lutao je po pruzi. </p>
<p>»Nekad sam bio drugi u Europi, ovo je bilo prilično loše«, Kožulj je najbolje znao kako je plivao.</p>
<p>Prvog dana pao je i svjetski rekord, Njemice (Dallmann, Götz, Steffen, Liebs) su na 4x100 slobodno (3:35.22) za 72 stotinke bile brže od australske štafete s OI u Ateni. U muškoj konkurenciji slavili su Talijani (Calvi, Galenda, Vismara, Magnini - 3:15.23) ispred Britanaca i Nijemaca te tako zaokružili vrlo uspješan dan u Budimpešti uz tri medalje. Zlatna je bila i njihova sunarodnjakinja Alessia Filippi koja je u odsustvu Jane Kločkove bila najbrža na 400 mješovito (4:35.80). U najuzbudljivijoj utrci dana na 400 slobodno Rus Jurij Prilukov je u posljednjoj dužini bazena prestigao Talijana Massimiliana Rossolina koji je imao veliku prednost gotovo cijelu utrku, no na kraju mu je pripala srebrna medalja. </p>
<p>• Rezultati</p>
<p>Plivači, 400 slobodno: 1. Prilukov (Rus) 3:45.73, 2. Rosolino (Ita) 3:46.87, 3. Rostoucher (Fra) 3:47.04; 4x100 slobodno: 1. Italija 3:15.23, 2. Rusija 3:16.47, 3. Francuska 3:16.53</p>
<p>Plivačice, 400 mješovito: 1. Filippi (Ita) 4:35.80, 2. Hetzer (Njem) 4:37.97, 3. Baranowska (Pol) 4:40.02; 4x100 slobodno: 1. Njemačka 3:35.22 - svjetski rekord, 2. Nizozemska 3:37.04, 3. Francuska 3:38.83</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Van den Hoogenband prijeti Magniniju</p>
<p>Dvoboj Magnini - Van den Hoogenband jedan je od najvećih na ovogodišnjoj europskoj smotri. Talijan je već prije dvije godine naznačio da je stiglo njegovo vrijeme</p>
<p>Pietera van den Hoogenbanda na natjecanjima ga nije bilo dvije godine, od Olimpijskih igara u Ateni. Zbog operacije leđa morao je propustiti SP u Montrealu </p>
<p>Europsko će prvenstvo u Budimpešti biti mjesto povratka velikog nizozemskog plivača Pietera van den Hoogenbanda. Na natjecanjima ga nije bilo dvije godine, od Olimpijskih igara u Ateni, zbog operacije leđa morao je propustiti SP u Montrealu.</p>
<p>Nizozemac se predstavio prije sedam godina, na EP-u u Istanbulu je osvojio šest zlatnih medalja. Od tada je u klubu odabranih, najboljih plivača svih vremena, nositelj tri zlatne medalje s Olimpijskih igara, dominirao je u Sydneyju i Ateni. Danas, nakon ozljede i operacije, apetiti su skromniji. Dvadesetosmogodišnji Nizozemac će energiju rasporediti racionalnije, u Budimpešti će se održati disciplina u kojima je aktualni svjetski (100 m slobodno) i europski rekorder (200 m slobodno). Tamo će ga čekati Talijan Filippo Magnini, koji je posljednjih godina znao dobro»ugristi« Hoogenbanda. </p>
<p>Dvoboj Magnini - Van den Hoogenband jedan je od najvećih na ovogodišnjoj europskoj smotri. Talijan je već prije dvije godine naznačio da je stiglo njegovo vrijeme. U Madridu je uzeo tron Nizozemcu na 100 m slobodno, Van den Hoogenband je uzvratio u Ateni. Magnini je potom postao svjetski prvak, no u Montrealu nije bilo Van den Hoogenbanda. Sada slijedi novi okršaj. U tome bi im se mogao pridruziti u Duje Draganja, no njemu su, kako priznaje, u ovom trenutku ipak nesto draže »pedesetice«. </p>
<p>Na 200 m metara dečko iz Eindhovena je ipak lakše disao u Europi, dok je na svjetskoj razini, nakon Van den Hoogenbandovog zlata iz Sydneyja, tom disciplinom zagospodario Australac Ian Thorpe, a sada i Michael Phelps, pa su Van den Hoogenbandu ostala »samo« srebra. </p>
<p>Od povratnika, spomenimo i poljsku plivačicu Otiliju Jedrzejczak, dvostruku svjetsku i europsku prvakinju te olimpijsku pobjednicu na 200 m leptir, koja je prošle godine doživjela tešku prometnu nesreću u kojoj je život izgubio njezin brat.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Jovanović sporija pet i pol sekundi</p>
<p>Iako je najavljivala povratak u formu, Sanja se očito još traži nakon godina neprekidnog uspona</p>
<p>Na EP-u u Madridu 2004. godine Sanja Jovanović je stigla do najvećeg uspjeha u karijeri, mlada Dubrovkinja sve je ugodno iznenadila brončanom medaljom na 200 m leđno. Dvije godine kasnije, najbolja hrvatska plivačica je u kvalifikacijama iste discipline energiju okrenula u suprotnom smjeru, svrstavši se u kolonu ljudi koja očito ne funkcionira ponedjeljkom ujutro. </p>
<p>Sanja je isplivala tek 22. vrijeme kvalifikacija, a još lošije zvuči vrijeme koje je pritom imala - 2:19.44! To je čak pet i pol sekundi, točnije 5.49 sekundi sporije od njezinog madridskog rezultata (2:13.95), a 5.68 sekundi lošije od osobnog rekorda (2:13.76) kojeg je Dubrovkinja plivala iste godine na Olimpijskim igrama u Ateni. Iako je najavljivala povratak u formu, Sanja Jovanović se očito još traži nakon godina neprekidnog uspona. Jasno, razočaranje je bilo veliko.</p>
<p>»Živa katastrofa, ne znam što mi je bilo, na rasplivavanju sam se odlično osjećala. Jednostavno, nisam mogla proći cijelu utrku u glavi«, locirala je problem Sanja Jovanović. </p>
<p>I Rogulj bez polufinala</p>
<p>Nakon što je 13. srpnja ove godine na PH u Rijeci isplivao hrvatski rekord na 100 m prsno 1:02.14, Vanja Rogulj je na EP u Budimpešti bio 24. u kvalifikacijama, 17 stotinki od polufinala. No njegov rezultat 1:02.52 ipak nije drastično lošiji od nedavno postignutog rekorda. Rogulj je svoj problem, pak, vidio u treninzima. »Samo dva puta u posljednjih pet godina pogodio sam s treninzima opuštanja«, pojasnio je Rogulj. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Novi kraljevi vladaju Umagom</p>
<p>Finalist turnira u Umagu, Novak Đoković, unatoč umoru je iz kola u kolo plijenio lakoćom »čitanja« suparnika</p>
<p>UMAG</p>
<p> – Budućnost nije zaobišla umaški turnir. Možda je ovogodišnje izdanje bilo uskraćeno za nastup nekog »top 10« tenisača svijeta, ali nikako se ne može reći da je 17. Studena Croatia Open bio siromašan u smislu vrhunskog tenisa. </p>
<p>Neki novi klinci su preuzeli palice od negdašnjih kraljeva Umaga. I dok polako slabe moći Carlosa Moye i Filippa Volandrija, na obzoru su se pojavili novi kandidati u liku Stanislasa Wawrinke, Novaka Đokovića, Marina Čilića, Juana Martina del Potra…</p>
<p>Švicarac poljskog podrijetla dočekao je svoj tjedan u Umagu, koji će uvijek pamtiti kao mjesto ATP prvijenca. I zato će se vraćati. Možda mu trenutačno nije drag način na koji je stigao do pokala, no taj će osjećaj nestati s prvim sljedećim turnirom. Uostalom, do finala je nekoliko puta »visio«, a onda se potvrdio kao kandidat za naslov. Najveću priliku je imao Marin Čilić, dvije lopte za 5-2 vodstvo u trećem setu 2. kola. Tko zna, možda bi danas pisali hvalospjeve o 17-godišnjem Međugorcu. Obećavajući Argentinac Del Potro u trećem je setu četvrtfinala vodio sa 3-1. I ponovo je Wawrinka skupio dovoljno hrabrosti i snage za preokret. Inače bi Federer još uvijek bio jedini Švicarac koji je u prošlih šest godina osvajao turnire…</p>
<p>»Federer se maloprije javio porukom i čestitao«, sa smješkom na licu je pričao Wawrinka nakon što je Novak Đoković predao finale kod 3-1 vodstva u »tie-breaku« prvog seta.</p>
<p>Prema svemu prikazanom, pobjednik je trebao biti 19-godišnji Beograđanin. Prvi srpski reket je usprkos umoru iz kola u kolo plijenio lakoćom »čitanja« suparnika i pogađanja nebranjenih dijelova terena. Koliko je iznad konkurencije u Umagu, dostojno je pokazao u polufinalu, u kojem je Moya tek u završnici drugog seta spasio obraz. I sve to nakon što je ujutro igrao dva seta prekinutog meča osmine finala protiv Čega Jirija Vaneka. Ipak, koliko god bio borben i srčan, koliko god se odbio predati u finalu, umor, iscrpljenost i dehidriranost stjerali su Đokovića u kut i liječnik je umjesto njega morao baciti ručnik na pod. Ali, Đoković će se sigurno vratiti u Umag i dati sve od sebe da ode do kraja na mjestu gdje su ga dočekali kao domaćeg tenisača, gdje je, umjesto zvižduka, »okupan« pljeskom. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Čilić prvi put među 200 </p>
<p>I dalje uvjerljivo vodi Švicarac Roger Federer, ispred Španjolca Rafaela Nadala i Argentinca Davida Nalbandiana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najbolji hrvatski tenisači Ivan Ljubičić i Mario Ančić, iako prošloga tjedna nisu nastupali na turnirima, zadržali su četvrtu, odnosno osmu poziciju na novoj ATP ljestvici. Iako su prošloga tjedna igrana tri turnira, nije bilo promjena među prvih 10. I dalje uvjerljivo vodi Švicarac Roger Federer, ispred Španjolca Rafaela Nadala i Argentinca Davida Nalbandiana. Od ostalih hrvatskih igrača, valja zabilježiti novi najbolji plasman Marina Čilića koji je ulaskom u drugo kolo Umaga prvi put ušao među 200 najboljih igrača svijeta, sada je 198., šti je za 11 mjesta bolji plasman nego prošloga tjedna. Pobjednik Umaga, Švicarac Stanislas Wawrinka popravio je plasman za 16 mjesta, te je sada 53., dok je finalist Umaga Srbin Novak Đoković skočio za četiri mjesta i sada je 24., što mu je novi najbolji plasman u karijeri. Ljestvica utrke za prvaka također nije doživjela nikakve promjene među prvih 10, pa je i nadalje prvi Federer ispred Nadala, dok je Ljubičić treći, a Ančić peti.</p>
<p>REDOSLIJED: »Entry lista« : Federer (Švi) 7260 bodova, Nadal (Špa) 4930, Nalbandian (Arg) 3185, LJUBIČIĆ (HRV) 3125, Blake (SAD) 2340... ANČIĆ (HRV) 1985... 62. KARLOVIĆ (HRV) 631... 152. KARANUŠIĆ (HRV) 277...193. TUKSAR (HRV) 205... 198. ČILIĆ (HRV) 201; Utrka za prvaka: Federer (Švi) 1017, Nadal (Špa) 735, LJUBIČIĆ (HRV) 375, Nalbandian (Arg) 355, ANČIĆ (HRV) 318... 65. KARLOVIĆ (HRV) 73... 115. ČILIĆ (HRV) 25... 143. KARANUŠIĆ (HRV) 14... 209.TUKSAR (HRV) 4... 241.PERIĆ (HRV) 2... 270. BELIĆ (HRV) 1... [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Šprem ostala 47., Kostanić nazadovala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na novoj WTA ljestvici najboljih tenisačica svijeta nije bilo nijedne promjene među prvih 20. Iako je osvojila turnir u Stanfordu, Belgijanka Kim Clijsters ostala je na drugom mjestu sa 315 bodova iza vodeće Francuskinje Amelie Mauresmo. Na trećem mjestu nalazi se još jedna Belgijanka, Justine Henin-Hardenne. Najboljeplasirana hrvatska igračica Karolina Šprem također je zadržala svoj prošlotjedni plasman, ostala je na 47. mjestu, dok je Jelena Kostanić izgubila 12 pozicija i sada je 71.</p>
<p>WTA LJESTVICA: Mauresmo (Fra) 3692 boda, Clijsters (Bel) 3377, Henin-Hardenne (Bel) 3093, Šarapova (Rus) 2400, Petrova (Rus) 2134... 47. ŠPREM 442.75... 71. KOSTANIĆ 366.75... 106. LISJAK 261.75... 182. ABRAMOVIĆ 152.50... 213. VRLJIĆ 123... 275. ANČIĆ 83.75... 297. OŽEGOVIĆ 74.75... [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rusu fokejevu zlato u dvostrukom trapu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rus Vitalij Fokejev novi je svjetski prvak u disciplini dvostruki trap održanoj danas na Svjetskom prvenstvu u streljaštvu u Zagrebu. </p>
<p>Fokejev je u finalu zabilježio 190 pogodaka, srebrni Kinez Hu Binyuan imao je 189, a brončani Mađar Roland Gerebics 187 pogodaka. </p>
<p>U ovoj disciplini nisu nastupali hrvatski strijelci. </p>
<p>U ekipnom pucanju puškom velikog kalibra na 300 metara zlato su osvojili strijelci iz Norveške (1792), srebro Šveđani (1790), a broncu Australci (1787).</p>
<p>Rezultati dvostrukog trapa: </p>
<p>1. Vitalij Fokejev (Rus) 190 pogodaka </p>
<p>2. Hu Binyuan (Kina) 189</p>
<p>3. Roland Gerebics (Mađ) 187 </p>
<p>4. Richard Faulds (VBr) 187 </p>
<p>5. Wang Nan (Kina) 186 </p>
<p>6. Joshua Richmond (USA) 185. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Englezi se vesele Zagrebu</p>
<p>»Najavili su dolazak civiliziranih i korektnih navijača. U Arsenalu imaju razvijenu suradnju s njima«, kaže Dinamov direktor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nije Sol Campbell, ali jest - Sue Campbell. Proslavljeni branič Arsenala i engleske reprezentacije uskoro će vjerojatno napustiti »topnike«, pa niti neće igrati protiv Dinama u trećem pretkolu Lige prvaka. No, u Maksimiru je u ponedjeljak bila njegova prezimenjakinja - Sue Campbell. Ona je dio tročlane Arsenalove delegacije koja je tog dana pohodila maksimirski stadion. Kada je, primjerice, nekadašnja zvijezda škotskoga nogometa, Kenny Dalglish, 1997. godine zakoračio na taj isti stadion u statusu menadžera engleskog Newcastle Uniteda, tek je kratko procijedio:</p>
<p> »Ovaj me stadion podsjeća na one u Engleskoj. Ali, one s početka stoljeća!«</p>
<p> Ovog je ponedjeljka oronulo maksimirsko zdanje opet posjetila - engleska delegacija. Primarni zadatak predstavnika londonskog Arsenala bila je provjera sigurnosnih aspekata.</p>
<p> »Svjesni su da je stadion u rekonstrukciji. Za njihove potrebe je - sve u redu. Ulazi na tribinu su odvojeni i to im je dosta važno«, istaknuo je Dinamov direktor Damir Vrbanović nakon druženja s engleskom gospodom.</p>
<p> Delegaciju su, uz gospođicu Campbell zaduženu za rješavanje pitanja navijača, činili tajnik David Miles kao glavni operativac te ljudi vezani za organizaciju - Richard Voolford i Doug Hopkins, inače čovjek iz Engleskog nogometnog saveza. U obilasku su bili i predstavnici britanske ambasade - Bob Hunter i David Hunt.</p>
<p> Inzistiranje na sigurnosnim pitanjima te naglašeno zadovoljstvo odvojenim ulazima na tribine, nekome bi moglo sugerirati da u Zagreb dolazi kakva zloglasna navijačka skupina engleskih »topnika«. Ali, to bi bilo krivo razmišljanje. Naprotiv! Vrbanovićevi gosti uvjeravaju da se na utakmicu Dinama i Arsenala spremaju mirni, dragi obiteljski navijači... U Zagrebu ih očekuju između 500 i 1.200.</p>
<p>»Unaprijed su najavili dolazak iznimno civiliziranih i korektnih navijača. U Arsenalu imaju razvijenu suradnju s navijačima. </p>
<p>Štoviše, postoji popis ljudi s kojima surađuju. Preuzeli su ulaznice i pokazat će nam brojeve putovnica, imena i prezimena osoba koje će doći ovdje navijati!«, pojasnio je maksimirski direktor.</p>
<p> Dinamovi su gosti nekoliko puta posebno isticali ugođaj s utakmice između Hrvatske i Škotske, odigrane u studenom 2000. godine u kvalifikacijama za SP. O tom su im pričali Arsenalovi navijači, koji su, drukajući za Škote, tada boravili u Zagrebu.</p>
<p> »Kažu im da su se sjajno proveli u Zagrebu i da nose prekrasne dojmove. Vjeruju da će i sad biti sjajno primljeni. Žele doći, družiti se i ne stvarati probleme. Vesele se dolasku u Zagreb. Sve ovo tretiraju kao ugodan izlet«, dodao je Vrbanović.</p>
<p> A kako je Dinamov direktor - uzvratio? Kako je on opisao profil domaćih navijača?</p>
<p>»Med i mlijeko. Sve samo cvijeće. Sve pjesnici, slikari... Ma, to je sve regulirano na razini policija - policija, a ne klub - klub«, uz smiješak je dodao Vrbanović. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Dinamo povisio cijene</p>
<p>Dinamovi čelnici povisili su cijene ulaznica za utakmice Hrvatske nogometne lige. Gledatelji će, tako, prema novoj tarifi morati izdvojiti 80 kuna za zapadnu tribinu, 60 kn za istočnu, 30 kn za sjevernu te 150 kn za mjesto u loži. Iste ove cijene vrijede i za uzvratni dvoboj drugog pretkola Lige prvaka protiv litvanskog </p>
<p>Ekranasa u srijedu u 20.30 sati.</p>
<p>»Morali smo malo korigirati cijene. Uostalom, klub ih doista dugo vremena nije mijenjao. Prodaja ulaznica bi nam morala biti vrlo bitan izvor prihoda. Za Europu nam je, dakle, važan i taj dio izvora financiranja«, istaknuo je Siniša Jagodić, član Uprave za komunikacije.</p>
<p>Dinamo je u cijeloj ovoj priči ipak pomaknuo i termin odigravanja utakmice drugog prvenstvenog kola protiv Šibenika u Zagrebu. Umjesto u subotu, dvoboj će na rasporedu biti u petak, 4. kolovoza u 20 sati. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Na oproštaju revanš za 0-4</p>
<p>Bilić i Asanović novom vodstvu ostavljaju pomlađenu momčad, u kvalifikacijama za EP 2007. godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ako Slaven Bilić i Aljoša Asanović, osim velikogoričkog poraza od SCG, posebno pamte nešto iz svojeg izborničkog mandata na čelu mlade reprezentacije Hrvatske, onda je to onih 0-4 u Vinkovcima protiv BiH prije dvije godine. No, na oproštaju od selekcije do 21 godine, Bilić i Asanović imaju u utorak (18 sati) u Kostreni u prijateljskom ogledu prigodu uzvratiti istom mjerom, makar bi i bilo kakva pobjeda dobro došla.</p>
<p>Biliću i Asanoviću sigurno nije svejedno kako će završiti utakmica u Kostreni, a, kako čujemo, i igrači misle isto. Tim više, jer mladima kreće novi ciklus kvalifikacija, za EP 2007. Prije toga će 15. kolovoza odigrati pripremni dvoboj s Italijom u Grossetu, a potom ih čekaju kvalifikacijski dvoboji, 3. rujna u Bugarskoj, a tri dana kasnije protiv Ukrajine, najvjerojatnije na Kantridi.</p>
<p>Informacija o Rijeci kao domaćinu nije još potvrđena. Radi se, naime, o utakmici bez gledatelja, budući da je na snazi Uefina kazna hrvatskoj mladoj vrsti igranja jedne utakmice na svom travnjaku bez gledatelja. Posljedica je to nezadovoljstva dijela navijača na utakmici protiv SCG u Velikoj Gorici, isprovociranih nekim gestama gostiju, koje su za suca i delegata utakmice ostale nezapažene, a mogle su objektivno prouzročiti znatno veće ispade. No, čini se da će Rijeka ipak biti domaćin, budući da su Ukrajinci zamolili da se susret pošto-poto igra negdje na Jadranu. A HNS im želi tu želju ispuniti.</p>
<p>Izbor igrača koje će u utorak Bilić i Asanović imati na raspoložbi u Kostreni s razlogom se razlikuje od prethodnog ciklusa. Pelaić, Benko, Tomić, Lakić, Čustić, Bodrušić, Vranjić, Vrdoljak i Radman po starosti više ne spadaju u tu kategoriju mladih. Umjesto njih dolaze neki »novi klinci« kao što su, primjerice, Pokrivač, Jertec, Vručina, Rivić, Brkljača, Mandžukić, Mujdža, Labudović, Marčić, Bušić, Ah. Sharbini, Vučko... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Težak poraz hrvatskih košarkaša</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Hrvatska košarkaška reprezentacija teško je poražena u 1. kolu 20. izdanja Akropolis kupa. Izabranike Jasmina Repeše svladala je Grčka rezultatom 79-54. </p>
<p>»Loše smo ušli u utakmicu i dozvolili Grčkoj da se u prvom poluvremenu odvoji na 20 koševa prednosti, koju su do kraja lakoćom držali. Možemo biti zadovoljniji igrom u drugom poluvrememnu kada su igrači pokazali više želje i volje. Ovakav poraz je i očekivan jer smo tek na početku priprema dok su Grci u završnici budući da Svjetsko prvenstvo počinje za 20 dana«, kazao je Repešin pomoćnik Dražen Anzulović.</p>
<p>U drugoj utakmici prvoga dana Francuska je svladala Italiju sa 66-59. U utorak naša vrsta igra protiv Francuske, a u srijedu protiv Italije. [D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Izrael najavio prekid napada </p>
<p>Tijekom ovog tjedna VS UN-a moglo bi donijeti odluku o slanju međunarodnih mirovnih snaga u Libanon</p>
<p>Izrael je u ponedjeljak najavio da će na 48 sati obustaviti zračne napade na ciljeve na jugu Libanona kako bi se mogla provesti istraga o okolnostima u kojima je u nedjelju u gradiću Qana poginulo 60 libanonskih civila od toga više od 30 djece. Ovaj ustupak Izrael je učinio nakon žestokih osuda iz cijelog svijeta koji je zgrožen stradanjima djece i civila u dosadašnjim vojnim sučeljavanjima izraelske vojske i boraca radikalnog pokreta Hezbollah. </p>
<p>Primirje na jugu Libanona nije, međutim, zaustavilo izraelske napade na ciljeve na sjeveru zemlje. Ponovno je bombardirana glavna prometnica koja od Bejruta vodi ka Damasku i okolica glavnog graničnog prijelaza između Libanona i Sirije. </p>
<p>Zbog toga izbjeglice koje žele potražiti sigurnost u Siriji ne mogu napustiti Libanon i čekaju pod vedrim nebom bez dovoljno hrane, lijekova, vode i drugih potrepština.</p>
<p>Politički napori za prekid sukoba na Srednjem istoku zasad ne daju očekivane rezultate. Američka državna tajnica Condoleezza Rice koja je boravila u kraćem posjetu Jeruzalemu, a u Bejrut nije doputovala na zahtjev libanonske strane, vraća se u Washington s napomenom kako vjeruje da bi tijekom ovog tjedna Vijeće sigurnosti UN-a moglo donijeti odluku o slanju međunarodnih mirovnih snaga u Libanon.</p>
<p>Prije toga treba postići prekid sukoba za što u ovom trenutku Izrael ne pokazuje spremnost. Izraelski ministar obrane Amir Peretz izjavio je da njegova zemlja ne može prihvatiti prekid vatre prije nego što se otkloni mogućnost napada Hezbollaha na ciljeve u sjevernom Izraelu. Prema Peretzovoj prognozi, sukobi će trajati još desetak a možda i više dana. </p>
<p>Vijeće sigurnosti očekuje da će Francuska, Grčka, Turska i druge zemlje članice UN-a dati svoje snage za mirovnu misiju u Libanonu, no pretpostavlja se da će procedura oko formiranja tih snaga, određivanja njihovog mandata, načina financiranja te rasporeda na terenu trajati nekoliko tjedana. </p>
<p>U potrazi za političkim rješenjem krize, u Bejrut je doputovao i francuski šef diplomacije Douste-Blazy. On će s čelnicima libanonske vlade, a možda i predstavnicima Hezbollaha razgovarati o mogućnosti primirja i trajnog političkog rješenja krize. U Bejrut će s istim ciljem doputovati i španjolski ministar vanjskih poslova. </p>
<p>Dok međunarodna zajednica traži političko rješenje, predstavnici Ministarstva obrane i izraelske vlade najavljuju da će borbe u Libanonu biti intenzivirane zbog toga što Hezbollah, po njihovoj ocjeni, dobiva logističku potporu Sirije i Irana. Službeni Teheran opovrgao je te tvrdnje odbacujući svaku pomisao da oružjem ili dragovoljcima potpomaže libanonski Hezbollah. </p>
<p>Događaji u Libanonu gurnuli su u drugi plan pozornost svjetske javnosti na događaje u Pojasu Gaze gdje izraelska vojska nastavlja s operacijama protiv gerilaca Hamasa.</p>
<p>Izraelska vojska opet ušla u južni Libanon</p>
<p>Izraelske vojne snage ponovno su u ponedjeljak prešle granicu južnog Libanona u području blizu mjesta Aita Al-Shaab, izvijestio je glasnogovornik vojske. »Ovdje se operacije nastavljaju. Ovo je prvi put da su vojne snage upale u ovo područje«, rekao je glasnogovornik.</p>
<p>Pripadnici Hezbollaha izvijestili su kako žestokim otporom nastoje spriječiti napredovanje izraelskih snaga.</p>
<p>Aleksandar Milošević/ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Olmert: Prijetnja traje, nema prekida vatre</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Izraelski premijer Ehud Olmert izjavio je u ponedjeljak da u Libanonu neće biti prekida vatre dok se ne otkloni prijetnja Izraelu. »Neće biti prekida vatre sljedećih dana. Nastavljamo se boriti«, rekao je Olmert na sastanku s dužnosnicima lokalne samouprave u Izraelu.</p>
<p> »Završit ćemo rat kada se otkloni prijetnja koja lebdi nad našim glavama, kada se vrate naši oteti vojnici i kada ćemo moći sigurno živjeti u našim kućama«, rekao je. »Naše snage napreduju u južnom Libanonu kako bi uništile terorističke infrastrukture«, dodao je Olmert. Izrael će nastaviti progoniti Hezbollah »svuda i cijelo vrijeme«. »Hezbollah je primio težak udarac. Trebat će mu vremena da se oporavi, a mi mu to nećemo dozvoliti«, dodao je. »Bit će još puno borbi. Ali nećemo popustiti, sve do ispunjenja naših zahtjeva«, naglasio je izraelski premijer.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vijeće sigurnosti duboko žali zbog žrtava </p>
<p>Zatražena istraga o »tragičnom incidentu« u Qani, a izvješće treba podnijeti glavni tajnik UN-a Kofi Annan za manje od sedam dana</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Samo nekoliko sati nakon što je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan sazvao je u nedjelju kasno navečer izvanredni sastanak Vijeća sigurnosti kako bi se osudili izraelski napadi na civilne ciljeve u Libanonu. Najvažniji organ UN-a osudio najnoviju eskalaciju nasilja na Srednjem istoku, tražeći ujedno potpuni prekid vatre. </p>
<p>»Vijeće sigurnosti izražava krajnju šokiranost i uznemirenost u povodu bombardiranja stambene zgrade u Qani u kojem je ubijeno više civila, pretežno djece, uz ranjavanje mnogih drugih«, rekao je predsjednik VS-a, francuski veleposlanik Jean-Marc de La Sabliére.</p>
<p>Bila je to usuglašena izjava svih 15 članova VS-a, uključujući i SAD. Naglašeno, kako se radi o »obrambenim snagama izraelske vojske koje su izvršile napad u Qani. No, ipak je prevladao oštar ton osude napada na civile. Vijeće je zatražilo i poseban angažman tajništva UN-a. Izvješće nakon istrage o »tragičnom incidentu« treba podnijeti glavni tajnik UN-a Kofi Annan za manje od sedam dana.</p>
<p>Službena izjava naglašava i nužnost trenutačnog prekida nasilja, što se tumači kao dosad najjači signal VS-a Bijeloj kući. Službeni Washington je proteklih dana prozivan kao glavni kočničar nastojanja da se Izrael odmah zaustavi u akcijama koje već više 20 dana odnose stotine civilnih života u Libanonu. </p>
<p>Zemlje članice Organizacije Islamske konferencije (OIC) glas prosvjeduju u UN-u protiv akcija Izraela u Libanonu. </p>
<p>U njihovom se priopćenju također ističe važnost postizanja trajnog i održivog prekida vatre. Ovoj brzoj reakciji Vijeća sigurnosti, prethodila je i vidljiva verbalna ofenziva odlazećeg glavnog tajnika; Annan ne krije svoje zgražavanje zbog akcija Izraela u Libanonu. On je upozorio na reakcije koje su protiv UN-a manifestirane na masovnim prosvjedima u Bejrutu zbog sporosti, i nemogućnosti da se zaštite libanonski civile. Annan je pritom glasom vidljive nemoći apelirao na »ljude širom svijeta da uvažavaju dužnosnike UN-a. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>SAD traži da SPC uputi javni poziv za uhićenje Mladića </p>
<p>SAD očekuje vlasti u Beogradu privedu na informativni razgovor i odrede istražni pritvor bivšem šefu glavnog stožera vojske Jugoslavije generalu Branku Krgi</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbijanska policija i sigurnosne službe trebale bi ovog tjedna započeti potragu za Ratkom Mladićem. Prema obećanjima koje su premijer Vojislav Koštunica i njegova vlada dali europskim dužnosnicima, predstavljajući akcijski plan, posebni tužitelj za ratne zločine Vojislav Vukčević i šef nacionalnog vijeća za suradnju s Haaškim tribunalom Rasim Ljajić dobili su detaljne planove angažiranja pripadnika MUP-a, civilnih i vojnih struktura</p>
<p>Vukčević i Ljajić će već krajem tjedna izvijestiti vladu i predstavnike međunarodne zajednice o prvim akcijama državnih organa. Moguće je da će policija i porezna uprava označiti bankovne račune i imovinu koji će biti blokirani zbog financiranja operacije skrivanja generala Mladića.</p>
<p>Akcijski plan predviđa da će tijekom kolovoza i rujna niz konkretnih poteza protiv mreže Mladićevih jataka. Riječ je o privođenju na informativne razgovore, pokretanju istraga, podizanju optužnica, praćenju svih komunikacija, zamrzavanju imovine i računa onih za koje postoje sumnje i dokazi da su bili ili da bi mogli doći u kontakt sa generalom Mladićem. </p>
<p>Posebne policijske mjere, prema nalogu tužioca Vukčevića, bit će primijenjene i prema osobama koje su dio mreže na bilo koji način. MUP je tek prošlog tjedna službeno raspisao tjeralicu za Mladićem. Očekuje se da pripadnici policije i zapovjednici policijskih postaja prestanu zanemarivati informacije o odbjeglom generalu i shvate operativnu obradu svih na teritoriju koji je pod njihovom odgovornošću kao službeni zadatak.</p>
<p>Svoje prijedloge za dopunu akcijskog plana u pisanoj formi dostavila je američka administracija. Od vlade u Beogradu očekuje se da privede na informativni razgovor i odredi istražni pritvor bivšeg šefu glavnog stožera vojske Jugoslavije generalu Branku Krgi, bivšem šefu vojne sigurnosti i Koštuničinom savjetniku generalu Aci Tomiću, te Mladićevom sinu Darku Mladiću. Srbijanski bi premijer također trebao utjecati na crkvu da pozove na uhićenje generala.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Howard u utrci za peti mandat </p>
<p>Australski premijer John Howard najavio je u ponedjeljak da će se natjecati i za peti uzastopni mandat na izborima koji se trebaju održati krajem godine, čime je učvrstio svoju poziciju jednog od najuspješnijih konzervativnih lidera u svijetu. Popularni premijer, koji je na tu dužnost prvi put izabran 1996. godine, istaknuo je u priopćenju da je odluku o kandidaturi donio na nagovor kolega iz svoje Liberalne stranke koji su od njega tražili da vodi vladajuću koaliciju predvodi i na izborima sljedeće godine. </p>
<p>Howardova najava okončala je višemjesečni spor između premijera i njegova zamjenika i ministra financija Petera Costella koji se nadao da će mu Howard prepustiti vodstvo prije izbora sljedeće godine. Svađa je eskalirala početkom srpnja kada je Costello objavio navodni dogovor između njih dvojice iz 1994. prema kojem je Howard obećao da će mu prepustiti mjesto u polovici drugoga mandata. Howard, koji je upravo navršio 67 godina, je zanijekao bilo kakav dogovor i najavio da će ostati na čelu stanke sve dok ga u tome podupire članstvo. Costello, čiji je položaj u stranci znatno slabiji u ponedjeljak je priznao poraz i najavio da će ostati na ministarskoj dužnosti i time nastojati pridonijeti reizboru Howardove vlade. </p>
<p>Anketa TV kuće Sky provedena u ponedjeljak pokazala je da se tek 18 posto ispitanih ne slaže s Howardovim potezom, dok golema većina, 82 posto ispitanih, vjeruje da je Howard donio ispravnu odluku. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tamilski tigrovi prekinuli primirje </p>
<p>Prekid vatre između vladinih snaga Šri Lanke i pripadnika Tamilskih tigrova, postignut 2002. godine, više ne vrijedi, objavio je posredstvom Reutersa Elilan, vođa pobunjeničkih snaga Tamilskih tigrova u ponedjeljak iz svojega sjedišta u istočnome dijelu otoka Trincomaleea. </p>
<p>U ponedjeljak, petoga dana sukoba vladinih snaga i tamilskih gerilaca poginulo je sedam vojnika te troje pripadnika Tamilskih tigrova, što svjedoči o tome da je građanski rat na tom otoku obnovljen, ustvrdio je vođa političkog krila tamilskih pobunjenika Elilan.</p>
<p>Vojne snage iz Colomba uz potporu topništva prodiru prema istoku otoka, a nastoje stići i do sjevera koji pod kontrolom drže tamilski pobunjenici. Naime, prema službenom izvješću iz Colomba, vladine su snage napale pobunjeničke položaje nakon što su Tamilski tigrovi prepriječili dotok vode vladinim teritorijima. Vodoopskrba je nužna području na kojemu obitava barem 50.000 ljudi te za natapanje tamošnjih poljoprivrednih terena. </p>
<p>Glasnogovornik vojske u Colombu brigadir Prasad Samarasinge potvrdio je da se borbe nastavljaju; trupe napreduju prema planu i to uz pomoć »zračnih udara, topništva i granata«. Dužnosnik vlade Šri Lanki zadužen za mirovne pregovore Palitha Kohona tvrdi da je vladina misija u cijelosti humanitarna, jer »po međunarodnom pravu sprječavanje opskrbe civila vodom predstavlja zločin«. [Reuters/V.D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Šarm starih riječnih kupališta</p>
<p>Negdašnji Babinjak, osječka Copacabana i druge riječne plaže daruju preplanulu put i </p>
<p>pružaju jednaku zabavu kao i glasovite primorske rivijere</p>
<p>Početkom prošlog stoljeća Sava je bila bistra rijeka koja je Zagrepčane mamila na obale, ne samo ljeti nego cijele godine. Srebropjena, kako su je često nazivali pjesnici, najživlja je bila u sezoni kupanja koja je počinjala s prvim zrakama svibanjskog sunca. Na njoj se nije samo kupalo nego se i »španciralo«, kartalo, pjevalo, glumilo, zavodilo... Upravo je tamo poznati gospon Fulir u glasovitom filmu Kreše Golika »Tko pjeva zlo ne misli« (utjelovio ga je neponovljivi Relja Bašić) među natiskanim mnoštvom savskog kupališta tražio »srcu dragu« Anu Šafranek koju je glumila Mirjana Bohanec. </p>
<p>To je kupalište bilo podignuto 1926. godine od drva sa 900-stotinjak kabina. Dobro organizirana nadzorna služba i dežurni liječnici zadovoljavali su potrebe ondašnjeg stanovništva kojeg je u Zagrebu bilo nešto više od 200.000. U sklopu kupališta bio je i poznati Babinjak na kojem su se nage sunčale mnoge Zagrepčanke. U to je vrijeme to bila jedina službena nudistička plaža u zemlji i među rijetkima u Europi. Ondašnje gradsko kupalište s lijeve je strane imalo svoj »bolji dio« i bilo je poznato kao Gospodarićevo kupalište. Na njega su odlazili imućniji Zagrepčani kojima skuplje ulaznice nisu bile problem, a s desne je strane bilo javno kupalište sa dva drvena bazena napravljena u rijeci, prisjeća se glumac Relja Bašić. Kupalište je imalo i tuševe koji su nekim posjetiteljima plaže bili dovoljni za ljetno rashlađivanje. Koliko je žiteljima Zagreba bila važna tadašnja savska rivijera potvrđuje i šetnica koja se među ostalim protezala prema današnjem Jarunu. Šarolik svijet Savi je davao živost, pa su prepoznatljivosti javnog kupališta pridonosila i gospoda u bijelim odijelima i šeširima, te »špic« cipelama. Potonji su muškarci s ondašnjim neizostavnim crnim slikovitim brcima »špancirali« po plaži tražeći zgodne mlade puce koje bi »rad pozirale i natjecale se za miss, a možebitno i završile na filmskom platnu«. Jedna od prvih misica Savske plaže bila je Zagrepčanka Dragica Budiša koja se tom titulom okrunila davne 1928. godine. Izborila ju je između pedesetak natjecateljica koje su već onda imale »vel’ke želje postat kak ondašnja poznata glumica Ita Rina«. </p>
<p>Izbori ljepote bili su česti na Savskom gradskom kupalištu i nerijetko začinjeni pjesmom, te neizostavnim cvijećem koje se u velikim buketima predavalo uz laskavu titulu. Na gradskom su kupalištu bila i dva velika igrališta s pijeskom, a uokolo je bilo mnoštvo livada gdje su se ljudi sunčali, pa odmarali i hvatali boju... Do Savske je plaže, prema riječima Relje Bašića, ljeti vozio tramvaj čiji je prvi vagon bio zatvoren, a drugi otvoren, namijenjen izletnicima na Savsku rivijeru. Bila je to redovita trasa tramvaja 4, 5, 7 i 14. Na kraju Gradskog kupališta bio je popularan Babinjak. To je mjesto privlačilo mnoge tek stasale mladiće. Na žalost mnogih momaka, zagrebačke su se gospođe bile dobro pobrinule da njihova naga tijela uhvate samo Sunčeve zrake. To više jer i tada je dobra boja bila na cijeni! Savsko kupalište nije bilo obično, jer ljudi su drvene kabine znali zakupiti tijekom cijele godine pa je daščani korzo živio stalno punim plućima. Kabinaši (stalni godišnji pretplatnici drvenih kabina) svoje su drvene kućice uređivali prema vlastitoj mjeri, ukrašavali su ih tapetama, upotpunjavali praktičnim namještajem, stolovima i stolcima, jer su mnogi tako dolazili do vikendice. Povijest tog kupališta kaže da su kabine svojedobno služile i kao skrovište za odlazak u partizane. Jer tko bi se dosjetio da se kriju baš u Babinjaku! To im je mjesto dobro služilo pa su otuda noću odlazili na drugu savsku obalu zvanu Afrika, jer je u to doba desna obala Save bila »zaogrnuta« gustim visokim raslinjem, idealnim za tajne putove. Babinjak i kupalište dobro su služili i onima koji su htjeli malo mira kako bi ljubakali i očijukali »sa ljubavima svojega života«. </p>
<p>»Oni koji su željeli biti osamljeni, odlazili su prema današnjem Jarunu, a koristili su se i ostalim zelenim savskim oazama«, kaže Bašić. Na to je glasovito kupalište ljeti svakoga dana dolazilo više od 1000 Zagrepčana, a na sunčalištu Babinjak bile su stotine nagih ženskih tijela u potrazi za preplanulošću. Zagrepčanke su uvijek znale kako lijepo pocrnjeti, a ne maknuti se pritom iz grada. Neke su čak govorile »da su lijepu boju zadobile na francuskoj rivijeri. Savsko je kupalište bilo dobro za one koji nisu imali previše novca da odu na more. Tadašnja su najpoželjnija odredišta bila su Crikvenica i Novi Vinodolski«, kaže Relja Bašić. Na dijelu Kvarnera i danas je dosta potomaka Zagrepčana koji su »još nekada« imali mogućnosti kupiti komadić morskog raja da bi ljeti u njemu mogli uživati. Oni koji to nisu mogli, zakupili bi kabine na Savi i uživali kao da su na moru. Odmor su aktivno provodili samo stotinjak metara od Jadranskog mosta i desetak kilometara od srca grada. </p>
<p>Ako su im pak i kabine bile nedostižne, Zagrepčani bi iznajmili ormariće što je bilo dovoljno jer je cijena garderobe bila prihvatljiva. Popularno kupalište koje je 1926. godine otvorio tadašnji gradonačelnik Vjekoslav Heinzel imalo je svoje čuvare, iako se tako mogao zvati svaki posjetitelj plaže. Ona je Zagrepčanima za malo novca pružala ljetnu ugodu, a kupališni su vikendaši-kabinaši tamo provodili slobodno vrijeme igrajući šah, stolni tenis, kartajući se i sunčajući. Prve su nevolje snašle kupalište šezdesetih godina prošloga stoljeća kada je jedna poplava odnijela neke splavi i dio bazena u rijeci. Sava je već tada bila onečišćena pa je kupanje na njoj bilo zabranjeno, a kupalište je pretvoreno u sunčalište. Tada je i počelo propadati, da bi danas od njega starijim Zagrepčanima ostala samo sjećanja. Dugo su se kabinaši borili da Gradsko kupalište opstane, a gradske su vlasti tijekom godina imale druge planove. </p>
<p>Nije bilo volje, ponajprije novca, da se okupljalište kupača, radoznalaca željnih druženja, zabave i šetnje održi. Starost drvenarije i dugogodišnja nebriga uzeli su danak. Istodobno s nestajanjem Gradskog kupališta osamdesetih godina prošlog stoljeća nicao je novi rekreacijski centar Jarun koji danas zovu Zagrebačkim morem. Međutim, uporni posjetitelji negdašnjeg savskog kupališta nisu se dugo mogli odvojiti od svojih »drvenih dasaka«. Namjeravali su tih godina čak i osnovati udruženje koje bi koristilo Savski nasip za trčanje, vožnju biciklom i druge vrste rekreacije. Čak se jedne rujanske nedjelje dogodila i »Savijada 81 velika sportsko - umjetnička priredba. Činilo se sve samo da ne nestane kupalište a pisale su se i peticije. Kabinaški vapaj za pomoć nije urodio plodom, najamnine su se povisile a s porastom standarda Zagrepčana i kupalište je doživjelo svoj suton. Ipak do danas je zadržalo šarm sjećanja na stara vremena.</p>
<p>Sklad čovjeka i vode</p>
<p>Vremešna riječna vijugava ljepotica Drava Osječanima za kišna razdoblja često zadaje glavobolje. Posebno kada se izlije iz korita i poplavi obalu. No u ljetnim mjesecima mnogi joj sve opraštaju, jer Osječani znaju živjeti s rijekom. Iako taj slavonski grad ima čak nekoliko jezera, građanima je nezamjenjiva obala Drave. Jedna od njenih razvikanih plaža sigurno je i Copacabana koja imenom podsjeća na glasovitu vruću brazilsku obalu. </p>
<p>Osječani svoju Copacabanu od milja zovu Kopika »jer tako im je milije«. Preteča popularne Copacabane i žive osječke plaže bilo je negdašnje garnizonsko kupalište »Garnika«, otvoreno daleke 1864. godine. Tada je to kupalište bilo uređeno u skladu s vremenom. Daske na buradi i pontoni okruživali su prostor za kupanje. Svima je pružen komadić užitka pa su tako djeca imala svoj bazen, a bolji su plivači koristili ograđeni dio slobodnog tijeka rijeke. To je bilo i opasno mjesto zbog jake riječne matice. Ono, međutim, mladiće nije priječilo da pokazuju svoje plivačke akrobacije i umješnost pred nježnijim spolom. To je osječko kupalište građanima bilo omiljeno, pa i danas izaziva nostalgiju. Potonja su prirodna kupališta izvan sezone bila omiljena ribičima koji su strpljivo lovili šarane i somove. Legenda koja se prepričava sigurno nije obična »lovačka priča«, a govori da je »svojedobno osječki ribar bućkanjem lovio somove od kojih je jedan tako i zagrizao. Bio je to doista veliki som s kojim se Osječanin itekako borio satima. Na kraju borbe riba je pobijedila a ribiča je odnijela matica rijeke. Osim prirodnih kupališta, Osijek je imao i gradska kupališta, a potkraj 19. stoljeća najpoznatije je bilo »Dijana« s velikim bazenom, deset kada, odjelima za masažu, saunom i 43 kabine za presvlačenje. Svojedobno Osječanima omiljenu »Garniku« zamijenila je Copacabana iz koje je »izronilo« pet bazena prilagođenih različitoj dobi i plivačkoj umješnosti kupača. </p>
<p>Prema riječima Gorana Trdina, šefa Službe gradonačelnika Osijeka Kopika je dio Osijeka i Drave koji žive u simbiozi. To je lijepa plaža uz koju su sportska igrališta za rukomet i nogomet, tobogani za vodu, šetnica, restoran... Trdin kaže da je Osijek grad koji osim riječnih plaža ima i pet jezera od kojih se neka još uređuju. »Posadili smo vrbe prije nekoliko godina, uredili šetnicu uz Dravu i druge sadržaje. Dodaje da gradovima koji imaju rijeke treba dati mogućnost da građani s njima i žive. Posebice stoga jer »... treba njegovati sklad čovjeka i prirode kako bi ih mogli ostaviti u naslijeđe mladim generacijma«.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Najčešći svjetski glazbenik u Hrvatskoj</p>
<p>Najveća se talijanska glazbena zvijezda vratila u Hrvatsku, ovaj put na stadion Kantrida u Rijeci</p>
<p>»Aurora«, »Un altra te« i brojni drugi hitovi sa desetak albuma talijanske pop-zvijezde Erosa Ramazzotija odjekivali su u nedjelju riječkom Kantridom, gdje se na koncertu u sklopu svjetske turneje »Calma Apparente« okupilo oko 8000 slušatelja iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Na golemoj su pozornici sa tri videozida Eros i njegovi glazbenici u više od dva sata odlične svirke rasplesali publiku koja je uživala u svakoj njegovoj pjesmi. Tim je koncertom nakon mnogo godina Rijeka ponovno našla svoje mjesto na koncertnoj karti Europe, pa se Riječani nadaju da je Ramazzotijev koncert prvi u nizu gostovanja svjetski poznatih glazbenika. </p>
<p>Simpatije stanovnika toga grada iskusan je pjevač pojačao pojavom u crnoj majici s natpisom »Rijeka« na leđima i obraćanjem na hrvatskom jeziku. I prije nego je zapjevao, ženski dio publike koji je činio većinu okupljenih na Kantridi, nije skrivao oduševljenje njegovom senzualnošću. Talijanski pjevač ispričao se zbog kašnjenja uzrokovana problemima s opremom koja je umalo nastradala na posljednjem koncertu, a potom je sve okupljene podsjetio na svoj bogati glazbeni repertoar i stare hitove kao što su »Se bastasse una bella canzone«, »Terra promessa«… kombinirane s pjesmama s posljednjeg nosača zvuka. Više od 20 godina prisutnosti na talijanskoj i svjetskoj sceni, te 10 studijskih albuma prodanih u više od 40 milijuna primjeraka bili su dovoljan razlog da Rijeka ugosti Erosa Ramazzotija, a talijanski pjevač, koji je posljednji studijski album izdao u listopadu prošle godine, priredio je glazbenu poslasticu za ljubitelje popa, te odličnu zabavu. Riječki koncert nije mogao proći bez velikih Erosovih hitova, kao što su »Dove c’e’ musica«, »Musica e’«, ili »Fuoco nel fuoco«. Svi oni koji nisu htjeli, ili mogli izdvojiti oko 200 kuna za koncert talijanske zvijezde, prošetali su se uz stadion, ili s gornje ceste poslušali Erosove hitove i daleko od pozornice upijali izvrsnu atmosferu koje je vladala Kantridom.</p>
<p>U pripremanju koncerta koji je najavljivan kao spektakl kakav Rijeka dosad nije vidjela, čemu su pridonijeli vizualni efekti što su se prvi put koristili u Europi, te impresivan japanski videozid, sudjelovalo je stotinjak radnika, među kojima 50 Talijana. Zaštita za travnjak u rolama došla je iz Makedonije, a iz Žminja je dopremljeno 20 betonskih balasta teških po dvije tone, koji su držali pozornicu. Pozornicu spektakularna koncerta Erosa Ramazzotija široku 55, a dugačku i visoku 25 metara projektirali su Giorgio Ioan i Barry Halpin, uz asistenciju Marca Fischera, trenutačno najtraženijeg svjetskog dizajnera rock-setova.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Optuženi za pokolj i silovanje u Vukovaru</p>
<p>Prvooptuženi Petrović trenutno je nedostupan srpskim pravosudnim organima i nalazi se najvjerojatnije negdje u inozemstvu</p>
<p>NOVI SAD</p>
<p> - Okružno javno tužiteljstvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv Slavka Petrovića (35) i Petra Ćirića (38) iz Vrbasa te Nikole Dukića (39) zvanog Giđa iz Futoga, inače rođenog Vukovarca, koja ih tereti da su u okupiranom Vukovaru 9. travnja 1992. iz koristoljublja ubili četveročlanu hrvatsku obitelj Pakšec, te da su sudjelovali u višestrukom silovanju B.P., Srpkinje iz Vukovara. </p>
<p>Kako Vjesnik doznaje, novosadsko tužiteljstvo u optužnici navodi da su kobnoga dana Petrović, Ćirić i Dukić upali u kuću obitelji Pakšec u Ulici Josipa Cazija u Vukovaru. Iako je Vukovar u to vrijeme bio okupiran, hrvatska obitelj ostala je u gradu i skrivala se u kući. </p>
<p>Optuženi Dukić ušao je, naoružan pištoljem, u dnevnu sobu u kojoj je zatekao Stjepana Pakšeca, njegovu suprugu Anu, njihovog mlađeg sina Daria i susjedu B. P. U to vrijeme, stariji sin Damir, spavao je u sobi na katu kuće. </p>
<p>Dukić je pozvao Stjepana da izađe u hodnik, gdje su mu rekli da se kao Hrvat nalazi na popisu za iseljenje, te da im mora predati sve vrijedne stvari. </p>
<p>U optužnici se nadalje navodi da se Dukić, koji je tada imao 25 godina, vratio u dnevnu sobu te zapovjedio B.P. da ode u susjednu sobu gdje ju je uz prijetnju pištoljem silovao. Nakon njega u sobu je ušao tada dvadesetjednogodišnji Slavko Petrović, koji ju je također silovao. </p>
<p>Ubrzo je među trojicom optuženika 'pao dogovor' da ubiju cijelu obitelj Pakšec, a da B.P. »poštede« jer je Srpkinja. Zbog toga su ju Petrović i Ćirić odvezli u drugu kuću gdje su ju zatočili, nakon čega su se vratili u kuću obitelji Pakšec koje je 'čuvao' Dukić. </p>
<p>Vrativši se, od Stjepana Pakšeca zatražili su novac. Njegova supruga Ana donijela im je 150 tadašnjih njemačkih maraka, koje je predala Petroviću. No, to im nije bilo dosta, a kada im je Stjepan rekao da nemaju više ništa, odveli su ga u spavaću sobu, gdje mu je Petrović u lice ispalio tri metka. </p>
<p>Suprugu Anu i dvojicu maloljetnih sinova odvezli su do kuće na broju 28 u Novoj ulici, natjerali ih da uđu u dvorište i stanu pored bunara. Anu i starijeg sina ubili su hicima u potiljak, a mlađeg sina udarcem u glavu drškom pištolja. Njihova tijela bacili su u bunar, zajedno sa tijelom ranije ubijenog Stjepana. </p>
<p>Nakon toga Petrović i Ćirić odvezli su se do kuće gdje su zatočili B.P., koju su potom odvezli u Petrovićevu kuću, gdje su ju cijelu noć naizmjence silovali. B.P. je uspjela pobjeći tek pred jutro kada su zaspali. </p>
<p>Cjelokupan predmet dan je na uvid i tužiteljstvu za ratne zločine, ali je procijenjeno da se u ovome slučaju ne radi o ratnom zločinu, pa se trojicu optuženika tereti za višestruko ubojstvo iz koristoljublja i silovanje. </p>
<p>Inače, istragu o cijelom događaju proveo je tadašnji 'krajinski' Okružni sud u Belom Manastiru, koji je još 1996. izdao nalog za uhićenje Petrovića, Ćirića i Dukića. Spisi su nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 'prebačeni' u Novi Sad, a Ćirić i Dukić uhićeni su u prosincu prošle godine te se nalaze u pritvoru gdje čekaju početak suđenja. </p>
<p>Prvooptuženi Petrović trenutno je nedostupan srpskim pravosudnim organima i nalazi se najvjerojatnije negdje u inozemstvu. Njegova obitelj ovih je dana sudu dostavila dokument kojim se navodno dokazuje da je Petrović umro u Njemačkoj, pa se ti navodi sada provjeravaju. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Parnicu izgubila, 130 tisuća zaradila</p>
<p>Srezović je napomenula, a to je potvrdio i njezin sin Maro, jedan od producenata reality showa »Fear factor«, da su slučaj htjeli riješiti mirnim putem, te su pronašli treću stranu koja bi nastavila poslovanje lokala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Presudom zagrebačkog Općinskog suda Zlatica Srezović, bivša supruga suvlasnika »Saloona« Vlahe Srezovića, dužna je isprazniti prostor u Gundulićevoj 8, u kojem je otvorila lokal »Akademija«, te vlasnici prostora Silviji Špoljarić, na ime neplaćene najamnine platiti 215.222 kuna zajedno sa zateznom kamatom od lipnja 2002. godine do travnja ove godine. </p>
<p>Međutim, istom je presudom Špoljarić dužna Srezovićki platiti 349.690,46 kuna, također sa zateznom kamatom za radove na uređenju prostora za lokal, podrumskih prostorija, kao i sanitarnog čvora. </p>
<p>Naime, kako je navedeno u tužbi Srezović je od prosinca 1995. do 1998. godine poslovala u lokalu, nakon čega se razboljela i prestala s radom, da bi ga potom ponovno otvorila 2000. godine. Nakon godinu dana poslovanja, zbog bolesti, Srezović je lokal opet zatvorila 2002. godine. </p>
<p>Podnijela je zahtjev za otkazivanjem obrta, te otišla u mirovinu. Najam više nije plaćala, jer prostor nije ni koristila, već je otišla do vlasnice kako bi joj vratila ključeve. Tom je prilikom zatražila i povrat novca kojeg je uložila u adaptaciju lokala. Međutim, odvjetnica vlasnice joj je tada rekla da ona nema pravo na povrat uloženog novca, a Zlatica Srezović joj zbog toga nije htjela vratiti ključeve. Nakon toga je postupak i došao na sud, u kojem Špoljarić potražuje novac za najamninu, a Srezović protutužbom povrat novca za adaptaciju. </p>
<p>Srezović je na sudu izjavila, kako je prvotno imala ugovor s Gradom, jer je prostor bio gradski, no, nakon što je Špoljariću vraćena oduzeta imovina, tj. zgrada u Gundulićevoj 8 u kojoj je i spomenuti prostor, automatski je ugovor s Gradom otkazan. Srezović je tada, navela je, htjela potpisati novi ugovor sa Špoljarić, no, ona to navodno nije htjela. Špoljarić je pak tvrdila da Srezović nije htjela potpisati novi ugovor. Nadalje, Srezović je napomenula, a to je u svom iskazu potvrdio i njezin sin Maro, jedan od producenata reality showa »Fear factor«, da su slučaj htjeli riješiti mirnim putem, te su pronašli treću stranu koja bi nastavila poslovanje lokala i time plaćala najam, a njima, tj. Zlatici Srezović isplatila bi uloženi novac za uređenje. Špoljarić je navodno i to odbila. Kako je Špoljarić ustrajala u tužbi, Srezović je podnijela protu tužbu kojom je tražila 441.670 kuna za radove u lokalu, a što je izračunao sudski vještak za građevinarstvo, no, sud joj je dodijelio 349.690 kuna. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Šibenik: prometne nesreće i teške krađe </p>
<p>Tijekom vikenda se dogodilo čak 29 prometnih nesreća te 11 teških krađa po hotelskim sobama, kampovima, kioscima i vozilima</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Protekli vikend bio je u znaku velikog broja prometnih nesreća i teških krađa počinjenih na području priobalja. Naime, tijekom vikenda dogodilo se čak 29 prometnih nesreća na području Šibenika, Vodica, Pirovca, Knina i Drniša. U njima je jedna osoba smrtno stradala (motorist iz Sukošana), a ostale su prometne prošle uglavnom sa lakšim ozljedama te materijalnom štetom. Teža prometna nesreća dogodila se u Oklaju u nedjelju kasno navečer kada je alkoholizirani vozač »mercedesa« šibenskih registracija udario u neregistirani moped »aprillia« kojim je bez zaštitne kacige upravljao 44-godišnji Z.B. iz Šibenika. Vozač mopeda je zajedno sa mopedom je od silnog udarca pao na cestu i tom prilikom zadobio teške tjelesne ozljede. Najprije je prevezen u Opću bolnicu u Kninu, a odatle u splitski KBC zbog težine zadobivenih ozljeda. Vikend je bio i u znaku velikog broja teških krađa. Policija je, naime, zabilježila čak 11 slučajeva provaljivanja i krađa iz hotelskih soba, obiteljskih kuća i vikendica, ali i iz apartmana i kioska, te provaljivanje u parkirano osobno i teretno vozilo. Nepoznati provalnici iz tih su objekata ukrali razne predmete vrijedne oko 26 tisuća kuna, a pokradeni su domaći i strani turisti. Jednom je državljaninu Republike Češke napadač s ramena otrgao torbicu u kojoj se nalazio fotoaparat. [J. Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tomasoviću ukinut pritvor</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu uvažilo je žalbu odvjetnika pritvorenog kirurga Hrvoja Tomasovića, prijavljenog za sudjelovanje u tučnjavi s dvojicom Britanaca na Hvaru, te je liječnik pušten iz zatvora na Bilicama.</p>
<p>Nema razloga bojazni da bi Tomasović utjecao na svjedoke, mišljenje je vijeća, s obzirom da se cijeli incident dogodio prije dvadesetak dana, a liječnik se javio policiji u petak. Tako je imao dovoljno vremena za bilo kakav dogovor, da je to imao namjeru takvo što učiniti. Potraga za Stipom Ringvaldom i njegovom djevojkom Karlom Krnetom još uvijek traje, a oni su glavni pokretači cijelog sukoba. Krneta je naime stala provokativno dobacivati jednom od Britanaca, što se nije svidjelo Ringvladu pa je napao dvojicu turista s još nekoliko poznanika. Cijeli sukob vidjela je i Ana Sasso, djevojka Hrvoja Tomasovića, koja je ispitana kao svjedok. Podržala je izjavu svog momka da je on pokušavao smiriti sukobljene strane te da zapravo nije sudjelovao u tučnjavi. Cijela afera izbila je 15 dana nakon samog događaja, kad su britanski mediji objavili ispovijesti svojih državljana, koji su zadobili teške ozljede. Jednom je netko odgrizao komadić uha, dok je drugi ostao bez nekoliko zuba. Sve to hrvatski mediji nisu imali priliku doznati iz službenih izvora jer je glasnogovornik splitske policije smatrao da to nije u interesu istrage. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Potjera za »revolverašem« s Ferenčice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka je policija u ponedjeljak oko 16,20 sati započela potjeru za muškarcem koji je nešto ranije u vatrenom obračunu ranio drugog muškarca u Andrilovečkoj ulici u naselju Ferenčica. Do zaključenja ovoga broja u PU zagrebačkoj nisu se mogli dobiti precizniji podaci, a policija je postavila »barikade«, odnosno kontrolne točke na izlazima iz grada te na mostovima preko Save. Kako neslužbeno saznajemo policija je događaj okvalificirala kao pokušaj ubojstva. [D.G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Povratak samo u sigurni Irak</p>
<p>Oppeheim: Nadamo se da ćemo nakon stabiliziranja situacije aktivno sudjelovati u obnovi Iraka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - S početkom ratnih operacija u Iraku svi su Ingrini predstavnici povučeni u Hrvatsku, tako da u raketiranju Ingrine zgrade u Bagdadu nitko od tih radnika nije ozlijeđen. Stradali su na žalost čistačica i tajnica, obje Iračanke, ali na sreću bez težih posljedica, rekao je za Vjesnik predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim, komentirajući vijest o raketiranju zgrade kompanije koje se dogodilo u petak u glavnom gradu Iraka.</p>
<p>Zbog vrlo nesigurne sigurnosne situacije, vraćanje poslovima na termocentrali Al Shemal na sjeveru Iraka, vrijednim 25 milijuna američkih dolara, zasad je vrlo neizvjesno, čega su svjesni i sami Iračani. »Povratak naših predstavnika u Irak, bit će moguće tek kada se osiguraju svi sigurnosni uvjeti za normalan život i rad. Kada će to biti, nitko sa sigurnošću ne može reći, no mi se kao kompanija koja je prisutna u Iraku od 1970-ih godina nadamo da ćemo nakon stabiliziranja situacije aktivno sudjelovati u obnovi zemlje«, kaže Oppenheim.</p>
<p>Osim u Iraku Ingra je prisutna i u drugim zemljama Srednjeg istoka, za koje Oppenheim tvrdi kako su spremne na velike investicije u budućnosti, i svakako na njih treba gledati kao potencijalna tržišta. </p>
<p>Alžir će na primjer u idućih pet godina uložiti 50 milijardi dolara u kapitalne investicije, a Ingra koja već godinama ondje radi, upravo radi projektnu dokumentaciju za 20.000 vezova koji bi trebali pridonijeti razvoju nautičkog turizma.</p>
<p>I u drugim Zaljevskim zemljama Ingra i neke druge hrvatske tvrtke poput Konstruktora, Geotehnike, i drugih, obavljaju vrijedne poslove. U Kataru grade prometnice, u Sudanu proširuju kapacitete cementare, a u Libiji Ingra čeka rezultate natječaja za izgradnju dviju dvjesto kilometara dugih prometnica.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Karićev Mobtel prodan Norvežanima</p>
<p>Kompanija koju je država početkom godine oduzela od Bogoljuba Karića prodana je za 1,513 milijardi eura</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Vodeći operator mobilne telefonije u Srbije, kompanija Mobtel, koju je država početkom godine oduzela od Bogoljuba Karića, prodana je u ponedjeljak norveškom Telenoru za 1,513 milijardi eura.</p>
<p>Telenor je time postao stopostotni vlasnik licence za mobilnu telefoniju, mreže, cjelokupne opreme i ugovora o pretplati. Mobtel je prodan na dražbi, na kojoj su uz Telenor sudjelovali Mobilkom Austria i egipatski Orascom.</p>
<p>Prema pravilima sporazuma između države i grupe austrijskih investitora, koji su pokušali preuzeti kompaniju od Karića krajem 2005. godine, srbijanski će proračun ovom prodajom inkasirati 1,1 milijardu eura, dok će Austrijanci dobiti nešto više od 400 milijuna eura. Kako su u kompaniju uložili manje od 200 milijuna, može se računati da su za devet mjeseci ostvarili stopostotnu zaradu, što je istodobno i nadnica za strah zbog ulaganja u Srbiju.</p>
<p>Novi vlasnik Telenor nada se boljem odnosu sa srbijanskom vladom. Ova kompanija već je vlasnik jednog mobilnog operatera u Mađarskoj (Panon) i jednog u Crnoj Gori (ProMonte), i ima 90 milijuna registriranih korisnika u Europi i Aziji.</p>
<p>Prema neslužbenim procjenama, vrijednost Mobtela je više od dvije milijarde eura. [Bojan al Pinto-Brkić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Validus želi Hercegovačku banku</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Varaždinski Validus još uvijek je zainteresiran za preuzimanje vlasništva nad Hercegovačkom bankom iz Mostara, no ishod tog procesa vjerojatno će ovisiti o tome hoće li Federacija Bosne i Hercegovine prepustiti novom vlasniku 40 posto svog udjela u vlasništvu nad tom novčarskom kućom, prenosi u ponedjeljak sarajevski Dnevni avaz.</p>
<p>List navodi kako je Vlada Federacije BiH na svojoj zadnjoj sjednici odlučila federalnom parlamentu proslijediti donošenje odluke o eventualnom prepuštanju 40-postotnog vlasničkog udjela nad Hercegovačkom bankom na čemu inzistiraju iz Validusa. Privremena upraviteljica Hercegovačke banke Toby Robinson službeno je potvrdila federalnim ministrima kako pregovori s Validusom traju te da varaždinsko dioničko društvo nudi preuzimanje Hercegovačke banke uz uvjet da vlasnici depozita u njoj prihvate kao realnu 60-postotnu vrijednost postojećeg nominalnog udjela.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Neto dobit Zagrebačke banke 381 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema nerevidiranim podacima, Grupa Zagrebačke banke ostvarila je u prvih šest mjeseci ove godine prihode od 1,537 milijardi kuna. U ukupnom rezultatu Grupe i dalje dominira Zagrebačka banka koja je u prvom polugodištu ostvarila prihode od 1,242 milijarde kuna, s neto dobiti poslije oporezivanja u visini od 381 milijuna kuna, što je za 27 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Dobar rezultat ostvarila je i druga po veličini članica Grupe iz Bosne i Hercegovine - UniCredit Zagrebačka banka sa šestomjesečnom dobiti od 40 milijuna kuna. Ukupna aktiva krajem lipnja iznosila je 66,078 milijardi kuna, što je za 4,2 posto više u odnosu na kraj prošle godine. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dobit Atlantic Grupe 21,7 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Atlantic Grupa ostvarila je u prvih šest mjeseci ove godine ukupan prihod od 727 milijuna kuna, što predstavlja 13 posto organskog i 52 posto ukupnog rasta u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dobit prije oporezivanja Grupe iznosila je u prvoj polovici godine 21,7 milijuna kuna. U ukupnoj prodaji Atlantic Grupe hrvatsko tržište sudjeluje s 59 posto, a međunarodna tržišta s 41 posto. [I. S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Radnici napustili tvornicu, sindikat ostao</p>
<p>U tvornici su ostali predstavnici Novoga sindikata kako bi »sačuvali radna mjesta svojim kolegama dok se ne okončaju radni sporovi«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nešto iza 11 sati u ponedjeljak tridesetak radnika bivše Tvornice duhana Zagreb (TDZ) napustilo je tvornicu u pratnji sudskog izvršitelja, ali u tvornici su ostali predstavnici Novoga sindikata kako bi »sačuvali radna mjesta svojim kolegama dok se ne okončaju radni sporovi«.</p>
<p>Tri sata nakon što je sudski izvršitelj došao u tvornicu i uz sudsku odluku o deložaciji tražio od radnika i sindikalaca da napuste pogon, tridesetak radnika protiv kojih je donesena presuda da moraju napustiti TDZ to je i učinilo, na čelu s predsjednikom Novoga sindikata Marijom Ivekovićem. Radnici su prostor tvornice napustili uz pratnju policije. </p>
<p>Iveković je novinarima izjavio da će sindikat u TDZ-u ostati dok god to bude potrebno, kako bi štitio interese svoga članstva, odnosno do okončanja radnih sporova koje su radnici pokrenuli protiv bivšeg poslodavca Tvornice duhana Rovinj (TDR) zbog uručenih im otkaza.</p>
<p>»Nadamo se da će se o svemu razgovarati i dogovarati, bez nasilja i prisile. TDR nas je pokušao pobijediti svojom moći i fizičkom snagom, a ne argumentima, pa se nadam da će dalje pokušavati pravno, a ne samo moćno«, kazao je.</p>
<p>Glavni tajnik Novoga sindikata Tomislav Kiš, koji je nakon Ivekovićeva napuštanja tvornice ostao predvoditi sindikalce u TDZ-u, rekao je da će sindikat, kao što je i u ponedjeljak činio, i dalje poštivati sudske odluke ako one budu regularne i zakonite.</p>
<p>Kiš je naglasio da je Novi sindikat formalno-pravno kao pravna osoba u posjedu tvornice, te da protiv sindikata nije pokrenut nikakav sudski postupak, nikakva ovrha.</p>
<p>Radničko vijeće TDR-a je za poslijepodne u ponedjeljak najavilo konferenciju za novinare. </p>
<p>»Oni mogu pričati što žele, ali ne mogu se zvati radničko vijeće. To je vijeće TDR-a, a ne radničko vijeće«, rekao je Iveković. </p>
<p>Radničko vijeće kritiziralo sindikat i policiju</p>
<p>Predsjednik Radničkog vijeća Tvornice duhana Rovinj (TDR) Alen Obrovac i predsjednik podružnice PPDIV-a u TDR-u Damir Kuharić izrazili su u ponedjeljak nezadovoljstvo što nije provedena deložacija iz prostorija Tvornice duhana Zagreb te su kritizirali Novi sindikat, čiji su članovi još u pogonu u Jagićevoj ulici, da ne poštuje sudske odluke. Obrovac je rekao da je za kritiku i ponašanje policije koja nije iselila sve iz prostorija TDZ-a. Dodao je kako ostali radnici ne mogu do svojih strojeva i repromaterijala te da zbog takvog ponašanja Novog sindikata TDR trpi veliku štetu. Članove Novog sindikata u TDZ-u nazvao je neradnicima koji su odbili preseljenje u Kanfanar i velike otpremnine. Na upit o stanju sirovina u TDZ-u, Obrovac je rekao da je duhan nakon više od 100 dana neupotrebljiv te da je TDR samo na njemu izgubio mnogo novca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>12 novih policijskih presretača i 70 motocikala </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin najavio je da MUP do kraja godine planira nabaviti još četiri nova presretača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatskim cestama od ponedjeljka će prometovati i na sigurnost prometa paziti 12 novih policijskih automobila presretača te 70 motocikala koje je Ministarstvo unutarnjih poslova nabavilo za 22 milijuna kuna.</p>
<p>Riječ je o šest »mercedesa 320 CDI«, četiri »BMW-a 330« i dvije »škode superb«, te 70 motocikala »BMW R900 RT« i »BMW E650 G«, koji su nabavljeni u sklopu Nacionalnog plana za sigurnost prometa od 2006. do 2010.</p>
<p>Nabavljena vozila već su u ponedjeljak raspoređena po policijskim upravama, sukladno potrebi, a namijenjena su nadzoru brzine na autocestama, brzim prometnicama, prigradskim naseljima te na prilazima velikim gradovima.</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin najavio je da MUP do kraja godine planira nabaviti još četiri nova presretača, a u idućim godinama i više takvih automobila, sve kako bi se podigla razina sigurnosti na prometnicama te smanjio broj nesreća, posebno onih sa smrtnim posljedicama. Najavio je da će policija u tom smislu još agresivnije nadzirati promet, u suradnji sa županijama, gradovima i općinama, da će se ići na rješavanje tzv. crnih točaka na cestama, a u suradnji s ostalim ministarstvima i na jaču edukaciju o sigurnosti prometa od najranije dobi. Kazao je i da je pred krajem izrada projekta postavljanja fiksnih radarskih sustava s kamerama na najfrekventnije prometnice.</p>
<p>Kirin je najavio i da bi za mjesec dana MUP trebao biti bogatiji za oko 20 kombija opremljenih sofisticiranom opremom za očevide.</p>
<p>U MUP-u kažu da im je namjera boljom opremom osigurati veću policijsku mobilnost i učinkovitost, a prije svega spustiti crnu statističku brojku na europsku razinu - manje od deset poginulih godišnje na sto tisuća stanovnika. Kažu da je lani u Hrvatskoj po prvi put nakon dulje vremena u prometu poginulo manje od 600 ljudi (597), te da ove godine očekuju da se ta brojka još smanji. [Hina\Z. Kosinjinski]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Po 100.000 kuna poslodavcima branitelja</p>
<p>Riječ je o projektu osposobljavanja i zapošljavanja branitelja i djece poginulih, zatočenih i nestalih </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Po 100.000 kuna dodijelit će se dvama obrtima i četirima trgovačkim društvima (MĐ Commerce - Sinj, Uzgoj gljiva Štefanocić - Nova Gradiška, Izgradnja - Cernik, Inga d.o.o. - Zagreb, Gradec d.o.o. - Križevci i Alfa koža d.o.o. - Raušćica), temeljem ugovora koji je s tim tvrtkama u ponedjeljak potpisala potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor.</p>
<p>Riječ je o projektu osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece poginulih, zatočenih i nestalih branitelja. Dobitnici potpore sudjelovali su na javnom natječaju, a odabrao ih je, na temelju procjene održivosti plana, poseban stručni tim. Svih šest tvrtki ima obvezu zaposliti najmanje tri branitelja ili djece poginulih, zatočenih i nestalih branitelja, i to najkraće na tri godine.</p>
<p>Prednost su imali projekti vezani uz otoke, kaže se u službenom priopćenju iz nadležnog ministarstva, kao i područja posebne državne skrbi i područja s visokom stopom nezaposlenosti. </p>
<p>Jadranka Kosor iskazala je potporu onima koji zapošljavaju hrvatske branitelje, istaknuvši da se potpisivanjem i ovih ugovora za korištenje financijskih potpora pokazuje da Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece poginulih, zatočenih i nestalih ima prioritetno mjesto u programu ove Vlade, kaže se u priopćenju. </p>
<p>Napomenula je kako je zahvaljujući i tom programu zaposleno više od 4000 hrvatskih branitelja, te kako su zbog iznimne uspješnosti programa sredstva za njegovu provedbu u 2006. povećana za pet milijuna kuna u odnosu na godinu dana ranije. </p>
<p>»Sada ukupno iznose 35 milijuna kuna«, kazala je Kosor. Osvrnula se i na uspjehe braniteljskog zadrugarstva, podsjetivši kako je Ministarstvo u prošloj godini poduprlo osnivanje 18 braniteljskih zadruga, te kako će u ovoj godini ukupno poduprijeti čak 33. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nakon 16 godina oživio vukovarski Zlatni rat</p>
<p>Otvaranje Vukovarske ade ocijenjeno je najvažnijim događajem u godini za Vukovar</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Deseci Vukovaraca u ponedjeljak su se čikovima i drugim čamcima prvi put nakon 16 godina otisnuli s gradske obale Dunava na petominutni put do glasovite Vukovarske ade. Oko poznatog pješčanog otoka u sredini rijeke, državne komisije Hrvatske i Srbije još vode granične pregovore. </p>
<p>Vukovarska ada, predratno omiljeno kupalište i izletište svih Vukovaraca, ali i susjednih Vojvođana, od ponedjeljka je svakodnevno od 8 do 20 sati otvorena za kupanje, po pojednostavljenom režimu i bez pograničnih dozvola i putovnica. </p>
<p>Taj su napor zajednički učinili predstavnici lokalne samouprave - gradonačelnik Vukovara Tomislav Šota i predsjednik prekodunavske Općine Bač Tomislav Bogunović. U ponedjeljak su dvojica čelnika lokalne samouprave na adi stisnuli ruke te istaknuli da će Vukovarska ada biti simbol mira i brže normalizacije međuljudskih odnosa i svekolikoga života na graničnom području.</p>
<p>»Danas je velik dan za Vukovarce i odsad je Vukovarska ada na raspolaganju svim dobronamjernim građanima«, rekao je Šota, dodavši da će gradski Komunalac i Hrvatske šume očistiti zapuštenu adu. »Vukovarska ada će biti simbol mira. Očekujem da na nju dođu i mladi da je očiste, koriste i čuvaju. Dunav je jedan i on nas treba spajati, a ne razdvajati«, poručio je Bogunović, istaknuvši da mala Ada ne treba biti veliki problem već zadovoljstvo.</p>
<p>Dan uz obvezan fiš uveličali su Vukovarcima i tamburaški sastavi iz Vukovara i Bačke, a otvaranje Vukovarske ade ocijenjeno je najvažnijim događajem u godini za Vukovar.</p>
<p>Vukovarsku adu blagoslovio je fra Zlatko Špehar.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mesić primio američkog i finskog veleposlanika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak Johna Clinta Williamsona, veleposlanika SAD-a za pitanje ratnih zločina. Zadovoljan »dobrim i sadržajnim razgovorom s hrvatskim predsjednikom«, Williamson je pohvalio hrvatski akcijski plan u hvatanju osumnjičenih za ratne zločine. »Zadovoljan sam da Srbija ima akcijski plan za hvatanje ratnih zločinaca«, izjavio je Williamson dodajući da je Hrvatska u tom smislu dobar primjer Srbiji i ostalim zemljama u regiji.</p>
<p>Najavio je da nakon Zagreba i Beograda ide u Sarajevo i Banju Luku, te da se u Haagu trebaju naći Ratko Mladić i rdaovan Karadžić, te još četvorice ne otkrivajući o kome je riječ.Hvatanje ratnih zločinaca, dodao je, ne čini se zbog članstva u EU ili NATO-u, nego radi toga da se počinioce privede pravdi. </p>
<p>Predsjednik Mesić primio je i finskog veleposlanika u Hrvatskoj Ilpa Manninena koji ga je izvijestio o finskim prioritetima tijekom predsjedanja EU-om.</p>
<p>Kako je priopćeno, veleposlanik Manninen istaknuo je u tom kontekstu napredak Hrvatske u pregovorima, dodavši kako se u Finskoj proširenju Europske unije i budućnosti kontinenta pridaje velika važnost.</p>
<p>Predsjednik Mesić istaknuo je važnost europskog udruživanja za Hrvatsku i za cijelu regiju. Uz ostvarivanje europskih standarda i reformi koje još treba provesti, potrebno je i kontinuirano komuniciranje s građanima o tim temama, posebno je naglasio predsjednik Mesić. [M. R. / Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Splitski ACI ruši lanjski rekord</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Splitska ACI marina nastavlja pozitivni trend poslovanja, pa se očekuje da će 2006. premašiti odlične prošlogodišnje rezultate kada je zabilježeno gotovo 9000 noćenja brodova. </p>
<p>Direktor splitskog ACI-a Edo Karuza rekao je Vjesniku da su, uoči dolaska talijanskih nautičara, popunjeni gotovo svi vezovi, a broj uplova neće se značajno smanjiti ni tijekom rujna i listopada. Za razliku od drugih, marina u Splitu ima mogućnost sidrenja i onih brodova, čija je dužina i do 60 metara, a takve jahte uglavnom dolaze iz SAD-a. Kao dobitnik Plave zastave, međunarodnog ekološkog priznanja Europske fundacije za ekologiju, splitski je ACI udovoljio najstrožim preporukama, poput čistoće mora, sigurnosti i usluga, zbog čega u marinu, često i nenajavljeno, dolaze međunarodni kontrolori. Kako bi nesmetano pročešljali svaki kutak marine te se uvjerili u kvalitetu usluga i sigurnosnog sustava, međunarodni se kontrolori predstavljaju kao strani nautičari. Direktor splitskog ACI-a kaže kako, ni osam godina nakon dobivanja tog prestižnog priznanja, još nijednom nisu udijelili splitskom ACI-u negativnu ocjenu. [D.Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sanader s liderima jugoistoka</p>
<p>Tema skupa u Salzburgu, na kome će se okupiti premijeri JI Europe, je »Stabilnost na jugoistoku u 21. stoljeću«</p>
<p>SALZBURG (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u ponedjeljak je doputovao u Salzburg na skup premijera jugoistočne Europe koji će razgovarati na temu »Stabilnost na jugoistoku u 21. stoljeću«.</p>
<p>Domaćin skupa je austrijski kancelar Wolfgang Schüssel te ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik, a skupu će nazočiti i Erhard Busek, koordinator Pakta o stabilnosti. U ponedjeljak navečer sudionici skupa, među kojima i albanski premijer Sali Berisha, rumunjski premijer Calina Popescu Tariceanu, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, bit će na zajedničkoj večeri s austrijskim domaćinima, a u utorak će početi radni dio skupa.</p>
<p>Budući da Hrvatska predsjeda asocijaciji Proces suradnje u jugoistočnoj Europi sa zanimanjem se očekuju hrvatske inicijative koje su usmjerene tomu da ingerencije Pakta o stabilnosti, koji će uskoro prestati s radom, prijeđu na tu asocijaciju. Isto tako, lideri zemalja jugoistočne Europe razgovarat će o planovima za proširenje Cefte, što će se dogoditi najesen. Ta asocijacija preuzet će koordinaciju gospodarske suradnje zemalja jugoistoka, s čime su se složile sve zemlje. Erhard Busek u ime Pakta o stabilnosti govorit će o rezultatima rada te asocijacije. Upravo koordinacijom Pakta o stabilnosti i zemalja regije postignut je dogovor, na hrvatsku inicijativu, o gospodarskom okupljanju u Ceftu. [Jurica Körbler]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>I Sisak junak Domovinskog rata </p>
<p>SISAK</p>
<p> - Koordinacija udruga iz Domovinskog rata, pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor, dodijelila je Sisku priznanje »Grad junak hrvatskoga Domovinskog rata«.</p>
<p> Nakon Knina, Vukovara, Osijeka, Zadra i Gospića, Sisak je šesti grad kojemu je dodijeljeno to priznanje koje daju sve udruge proistekle iz Domovinskog rata. </p>
<p>Sisak je dobio priznanje za sve što je u Domovinskom ratu učinio za obranu i uspostavu hrvatske suverenosti, neovisnosti i samostalnosti, za uspostavu mira i slobode.</p>
<p> Priznanje sisačkome gradonačelniku Dinku Pintariću uručio je predsjednik Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata »Podravke« iz Koprivnice Mladen Pavković, jedan od inicijatora dodjele priznanja. Istaknuo je da se priznanje Sisku dodjeljuje zbog poginulih, ali i živih branitelja koji su zaslužni za sadašnju Hrvatsku i koji, kako je rekao, nisu zaslužili da ih se gurne na društvenu marginu. </p>
<p> Predstavnik Hrvatskoga generalskog zbora i ratni predsjednik Regionalnoga kriznog štaba za Sisak, Banovinu i Posavinu Ivan Bobetko rekao je da je Sisak uvijek bio junački grad i grad junaka, a to je potvrdio pobjedama nad Turcima, osnutkom Prvoga antifašističkog odreda 22. lipnja 1941. te osnutkom Prvoga dragovoljačkog 57. samostalnog bataljuna, prve dragovoljačke postrojbe u Domovinskom ratu. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060801].
|
