NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060601].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 135891 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.06.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska i Mađarska zajedno do Eura 2012. </p>
<p>Dajte nam priliku i pokazat ćemo da smo spremni za organizaciju ovog prvenstva, rekao je hrvatski premijer </p>
<p>NYON (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Zajednička hrvatsko-mađarska kandidatura za organizaciju Europskog prvenstva u nogometu 2012. predstavljena je u srijedu u švicarskom gradiću Nyonu. Prezentaciji je nazočio u Kući europskog nogometa i hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je time želio poslati poruku UEFA-i da Hrvatska ozbiljno shvaća kandidaturu zajedno s Mađarskom i da je spremna za organizaciju tako važne i atraktivne sportske manifestacije.</p>
<p>»Za nas je ovo važan događaj i pokazuje dobru suradnju dviju država koje su i u povijesti dijelile zajedničku sudbinu. Dajte nam priliku i pokazat ćemo da smo spremni za organizaciju ovog prvenstva«, rekao je hrvatski premijer Ivo Sanader, obraćajući se čelnicima UEFA-e, među kojima je bio i predsjednik Lennart Johansson.</p>
<p>Mađarski premijer Ferenc Gyurczany zbog važne sjednice vlade nije mogao biti nazočan, ali je poručio da je i njegova zemlja spremna za organizaciju i da će zajedno s Hrvatskom učiniti sve, ako dobije priliku, da ta sportska manifestacija pokaže i dobru suradnju europskih država.</p>
<p>U Švicarskoj su se predstavile i Poljska i Ukrajina, koje također žele zajednički organizirati prvenstvo, a prezentaciji je, među ostalim, nazočio i poznati atletičar Sergej Bubka. Treći kandidat za organizaciju prvenstva je Italija.</p>
<p>Hrvatska vlada dat će jamstva za gradnju objekata, a ako dobije organizaciju temeljito će biti rekonstruirana i četiri stadiona - u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.</p>
<p>U pratnji premijera Sanadera bio je i ministar financija Ivan Šuker, a Hrvatsku bi organizacija prvenstva koštala oko 300 milijuna eura. Korist bi bila, međutim, mnogostruka jer su organizatori u Portugalu prije dvije godine zaradili više od dvije milijarde eura. Hrvatska računa da bi bilo otvoreno i 40.000 novih radnih mjesta tijekom priprema za organizaciju Eura 2012. te da bi došli do razvoja u tom nizu pratećih sadržaja.</p>
<p>Zajednička kandidatura Mađarske i Hrvatske, kako je istaknuo i premijer Sanader, dokaz je dobre suradnje u regiji. Dvije zemlje imaju i iznimno dobru sportsku suradnju, a zbog blizine i sama organizacija bila bi vrlo atraktivna. Mađarska je također zainteresirana za organizaciju, jer Budimpešta misli da bi mogle biti potaknute investicije u ovom dijelu Europe.</p>
<p>Zajednička organizacija Hrvatske i Mađarske prilika je i za promociju turizma dviju država jer se očekuje rekordni posjet nogometnih navijača na Euro 2012. Budući da već sada postoje kvalitetne i moderne prometnice između Hrvatske i Mađarske, sama komunikacija između dviju država važna za organizaciju tako složenog prvenstva bila bi znatno olakšana. </p>
<p>Konačna odluka tko će dobiti prvenstvo bit će donesena 8. prosinca, a Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, u švicarskom Nyonu je kazao kako se nada da je bogata dokumentacija koju je priložila Hrvatska zajedno s Mađarskom dokaz da smo spremni za organizaciju.</p>
<p> Hrvatskoj prezentaciji u Kući europskog nogometa nazočio je i Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora. </p>
<p>Mesić nogometašima: Sve će oči biti uprte u vas </p>
<p>Hrvatsku nogometu reprezentaciju u srijedu je, uoči odlaska na Svjetsko prvenstvo u Njemačku, s Pantovčaka ispratio predsjednik Stjepan Mesić. U dresovima reprezentacije naši su nogometaši »utrčali« u Predsjedničke dvore, predvođeni izbornikom Zlatkom Cicom Kranjčarom i kapetanom Nikom Kovačem. »Čestitam svima na uspjehu i vodstvu koje je bilo uporno znajući što hoće i koje vas je dovelo do toga da igrate sa svjetskim nogometnim vrhom«, rekao je Predsjednik, pozdravljajući momčad. Mesić je uvjeren u uspjeh naše momčadi, ali je napomenuo da svi zajedno ne smijemo biti razočarani ako ne dođemo do vrha, poručivši: »Već i ovo što ste dosad učinili velik je uspjeh. Sve oči će biti uprte u vas i siguran sam da ćete dati maksimum od sebe«. </p>
<p>Jurica Körbler/ M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ruši se u cijeloj Hrvatskoj</p>
<p>Točan broj nelegalno sagrađenih objekata nije poznat, ali se procjenjuje da ih je u Hrvatskoj skoro 100.000</p>
<p>Iako je Vir, kao drastičan primjer bespravne gradnje, postao paradigma za kršenje zakona i za rušenje divlje sagrađenih kuća, takvih primjera ima diljem Hrvatske. Bespravne gradnje nije pošteđen ni jedan dio zemlje, a bageri Ministarstva ruše tijekom cijele godine ono što se nikako ne može legalizirati.</p>
<p>Riječ je prije svega o objektima koji se ne mogu uklopiti u prostorne planove, odnosno, kad je u pitanju priobalje, onima koji se nalaze u pojasu 70 metara od mora te na pomorskom dobru. Iako ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić ne želi otkriti točan broj bespravnih objekata koji će se morati srušiti, često ističe da ih je mnogo te da kompromisi i iznimke ne dolaze u obzir. </p>
<p>Točan broj divlje sagrađenih objekata nije poznat, ali se procjenjuje da ih je u cijeloj Hrvatskoj skoro 100.000. No, taj podatak odnosi se na sve bespravne zahvate: dogradnje, garaže, nadstrešnice i slično. U samom Zagrebu se govori o čak 30.000 bespravnih objekata, od čega ih je gotovo 10.000 stambenih. Inače, problem divlje gradnje je i najizraženiji u velikim gradovima kao što su Zagreb i Split, no posljednjih godina to postaje sve ozbiljniji problem na cijelom priobalju.</p>
<p>Stoga je Vlada donijela Uredbu o zaštiti obalnog područja kako bi se u tom vrijednom prostoru odredila stroga pravila ponašanja. </p>
<p>Namjera je bila i da se svim građanima omogući da na jednak način koriste obalu te da joj imaju isti pristup, kao i oni koji su gradeći uz samo more zapravo uzurpirali plaže i priobalje. Izmijenjen je također i Kazneni zakon te je gradnja bez dozvole proglašena kaznenim djelom, a izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu zabranjeno je priključivanje bespravno sagrađenih objekta na komunalnu infrastrukturu. </p>
<p>Najavljujući nedavno rušenje divlje sagrađenih vikendica na Viru, ministrica Matulović-Dropulić poručila je da će se rušenja nastaviti i tijekom turističke sezone tamo gdje to neće ometati turizam. Pritom je posebno istaknula primjer Istre u kojoj, rekla je, ima dosta bespravne gradnje, ali tamo investitori - kad dobiju odluku inspekcije - uglavnom ruše sami. Kako neslužbeno doznajemo, građevinska inspekcija u Istri radi jako dobro, a sljedeća lokacija predviđena za rušenje je u Medulinu. [Ivana Knežević]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Čuvajte se lažnih eura i pravih džepara!</p>
<p>Dok se služite bankomatom, prekrijte PIN svoje kartice te je uvijek imajte na oku, jer dobar i otmjen restoran nije jamstvo da uslužni konobar ne radi kopiju kreditne kartice</p>
<p>Više od 20.000 nogometnom groznicom zahvaćenih Hrvata koji će putovati u Njemačku na Svjetsko prvenstvo, zajedno su s navijačima iz ostalih zemalja potencijalne žrtve sve spretnijih kriminalaca koji planiraju iskoristiti gužvu i navijačku euforiju ne bi li napunili svoje džepove. Prijevare s lažnim ulaznicama u Njemačkoj već se broje u stotinama tisuća eura, a njemačka i hrvatska policija upozoravaju i na druge kriminalne aktivnosti: distribuciju lažnog novca, džeparenje i prijevare putem debitnih i kreditnih kartica.</p>
<p>Kako ističe Davor Tor, analitičar Policijske uprave zagrebačke, upozorenje se odnosi i na građane koji će za vrijeme nogometnog prvenstva nastupe hrvatske reprezentacije gledati na gradskim trgovima i u kafićima u Hrvatskoj. </p>
<p> Tor napominje kako je realno za očekivati da će broj krađa porasti vrijeme Svjetskog prvenstva jer gužva, frekvencija velikog broja ljudi i konzumacija alkohola lopovima olakšavaju posao. Tor zato građane poziva na oprez. Posebno upozorenje upućeno je navijačima koji putuju u Njemačku jer gubitak novca, ali i hrvatske putovnice, koja još uvijek ima visoku cijenu na crnom tržištu dokumenta, može značiti kraj putovanja.</p>
<p>Još jedna od kriminalnih aktivnosti u vrijeme Svjetskog prvenstva je i distribucija lažnog novca. Mnogi od navijača sa svih strana svijeta prvi će se put susresti s eurima, te su zato idealne žrtve krivotvoritelja novca. No, činjenica da se mnogi od njih još nisu koristili eurima ne predstavlja samo rizik za njih, nego i za one koji su bolje upoznati s tom valutom.</p>
<p>Policija iz iskustva zna da krivotvoritelji koriste masovna događanja kako bi neopaženo pustili u opticaj što veću količinu lažnog novca. To najčešće rade na mjestima gdje, zahvaljujući velikom broju ljudi i velikoj aktivnosti, mogu ostati anonimni - u trgovinama ulaznicama, na pretrpanim blagajnama u robnim kućama i prostoru oko stadiona. </p>
<p>Kako upozorava analitičar PUZ-a, krivotvorena se novčanica lako može naći u svakim rukama i tek onda mogu nastati problemi. »Teško je dokazati da vi niste osoba koja je namjerno htjela pustiti u opticaj lažnu novčanicu, a ako uspijete to riješiti s policijom, utakmica na koju ste doputovali vjerojatno će već završiti«, opominje Tor. Dodaje da je mnogo bolje promijeniti novac u bankama. </p>
<p>Osim džepara i krivotvoritelja novca, navijačima prijeti i mnogo sofisticiraniji oblik krađe koji mogu u najgorem slučaju primijetiti tek nekoliko dana kasnije. Naime, sve se više ljudi u svakodnevnom životu koriste »plastičnim« novcem, a za očekivati je da će i u Njemačkoj velik broj navijača koristiti kartice za podizanje novca s bankomata i plaćanje računa. </p>
<p>Iako se korisnici elektroničkih kartica mogu osloniti na sve naprednije sustave zaštite koje im pružaju banke i kartičarske kuće, ni kriminalci ne zaostaju u tehnološkom razvoju. Jedna od metoda koju kriminalci koriste treba istaknuti skimming, a riječ je o skidanju podataka s magnetnih traka kartica, najčešće uz nadzor na bankomatima, kao i krivotvorenje kreditnih kartica. </p>
<p>Tor zato upozorava građane da prekriju PIN svoje kartice dok se služe bankomatom te da kreditnu karticu uvijek imaju na oku, jer dobar i otmjen restoran nije jamstvo da uslužni konobar ne radi kopiju kreditne kartice nakon što ju je uzeo da naplati račun.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zagrepčani dnevno popuše 10 milijuna cigareta</p>
<p>U pluća godišnje unesu 51 tonu katrana, što je dovoljno za asfaltiranje 400 četvornih metara </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Zagrepčani dnevno popuše 10 milijuna cigareta, a u pluća godišnje unesu 51 tonu katrana, što je dovoljno za asfaltiranje 400 četvornih metara. Hrvatska ima 1,6 milijuna pušača, što znači da čak 35 posto stanovništva uživa u nikotinu. Frapantan je podatak da su »najžešći« pušači prosvjetni i zdravstveni radnici među kojima je 33 posto pušača. Ovi zabrinjavajući podaci izneseni su u srijedu na okruglom stolu splitskog Crvenog križa organiziranog u povodu Međunarodnog dana borbe protiv pušenja. </p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da u svijetu svakih osam sekundi jedna osoba izgubi život zbog posljedica uzrokovanih pušenjem, a samo u Hrvatskoj 20 posto osoba oboljelih od raka pluća svoju bolest mogu pripisati konzumaciji duhana. Zbog bolesti uzrokovanih pušenjem duhana u svijetu umire 2,9 milijuna ljudi godišnje, istaknula je dr. Mirjana Rumboldt, napominjući da je 50 posto od ukupno 4000 sastojaka u duhanu karcenogeno. </p>
<p>»Potrebno je samo 10 do 15 sekundi da nikotin iz pluća stigne do mozga i aktivira kolineričke neurone. U SAD-u puši 22 posto stanovništva, Grčka i Španjolska imaju 45 posto pušača, a najmanja stopa zabilježena je u Švedskoj - 22 posto«, istaknuto je na splitskom skupu. </p>
<p>Hrvatska ima pozitivne zakone o zabrani pušenja, rečeno je, ali nema dovoljno ljudi koji bi kontrolirali njihovu provedbu. Pušenje najčešće počinje u adolescenciji, a čak 60 posto pušača regrutira se do 14. godine života. </p>
<p>Zanimljivo je da svake godine dva milijuna novih mladih ljudi postaju konzumenti nikotina. U masovnoj pojavi pušenja, koja razvija veliku ovisnost, uživa čak jedna četvrtina ženske i jedna trećine muške svjetske populacije. Na skupu je istaknuto kako uživanje u nikotinu povećava rizik od steriliteta i kod žena izaziva bolne menstruacije, rađanje djece s niskom porođajnom težinom, a česta su i izvanmaterična začeća. Problem je u tome što je pušenje duhana socijalno prihvaćen porok, jer ne uzrokuje asocijalna ponašanja i ne dovodi do teških poremećaja u obitelji ili društvu. [Mira Jurković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Kranjčarijada </p>
<p>MARIN ŠAREC </p>
<p>Je li, zapravo, bilo ikakve šanse da naš nogometni izbornik Zlatko Kranjčar izbjegne poplavu kritika i svu ovu »kranjčarijadu« zbog toga što je njegov sin Niko »nezamjenjiv« u prvom sastavu hrvatske reprezentacije? Vjerojatno nije.</p>
<p>U zemlji u kojoj su svi, s pravom ili ne, osjetljivi na veze i vezice, nepotizam i privilegije, pojava mlađeg Kranjčara u reprezentaciji čiji je izbornik Kranjčar senior izazivala bi gunđanje čak i da je Niko igrač u rangu Ronaldinha. Cijelu stvar, dakako, dodatno komplicira to što Niko ne samo da nije Ronaldinho, nego nije ni Niko kakav bi prema svom talentu i očekivanjima nogometne javnosti trebao biti.</p>
<p>S duge pak strane, Cico Kranjčar je »formalno pravno« u sukobu interesa već zbog same činjenice da mu sin igra jednu od glavnih rola u reprezentaciji koju vodi, no bilo bi nakazno i nepravedno kada bi Cico Niku ignorirao samo zato jer se boji optužbi za nepotizam. Kada bi se to dogodilo, uspješni očevi i uspješna djeca na istom poslu postali bi istinski problem društva.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatska nije preskupa </p>
<p>Iz priče o izvanpansionu isključujemo lovce u mutnom i ugostitelje za jednokratnu upotrebu</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Cijena mora odgovarati kvaliteti i onda je sve u redu</p>
<p> - ni jedan iznos neće biti prevelik, čak ni astronomske svote za divlju bijelu ribu, jadranske škampe ili lignje. To je zajednički zaključak nekoliko direktora stranih predstavništava Hrvatske turističke zajednice koji su za Vjesnik analizirali utjecaj hrvatskih izvanpansionskih cijena na turističke dolaske.</p>
<p>Od Italije smo 20 do 40 posto jeftiniji u izvanpansionu. Talijan (ili Slovenac) bez prigovora će platiti stotine kuna za kilogram bijele ribe, ako nije iz uzgoja. No pitanje je koliko ugostitelja ribu iz uzgoja podvaljuje pod divlju.</p>
<p>Vino, nažalost, strši u svim anketama. Iako smo vinska i vinogradarska zemlja, vino je zbog nakazne proizvođačke (žele se na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> obogatiti), porezne (preveliki državni nameti) i ugostiteljske (prevelike marže) politike preskupo i u dućanima i u restoranima.</p>
<p>Turisti su (i) zbog toga nerijetko prisiljeni piti pivo koje je, izuzmemo li nešto skuplju Istru, cijenom vrlo konkurentno u odnosu na mediteransku konkurenciju. Prošli smo se tjedan vratili iz Turske, gdje pivo u boljim kafićima stoji od tri do četiri eura. U nas je prosjek 12 kuna. No u Kemeru, biseru Antalye, coca-cola stoji jedan euro, a u nas su sokovi od 10 do 12 kuna, u Istri čak od 16 do 30. Te bi cijene hitno trebalo korigirati.</p>
<p>Po cijenama i kvaliteti kave apsolutno smo najbolji na Sredozemlju. Na grčkom Santoriniju nešto što oni zovu kavom stoji i do četiri eura. Turci je također ne znaju pripremiti, ali će površni pripravak masno naplatiti, poput pola litre Efes Pilsena. U tom nam segmentu konkuriraju susjedi Talijani.</p>
<p>S prosječnih 30 kuna konkurentni smo u cijenama - za turistički svijet univerzalnog jela - pizze. </p>
<p>Iz svega ovoga isključujemo lovce u mutnom, ugostitelje za jednokratnu upotrebu, koji svjesno ulaze u posao s ciljem da rade samo jedno ljeto.</p>
<p>Zahvaljujući dolasku stranih supermarketa, namirnice su kudikamo jeftinije nego prije nekoliko godina pa stranci uviđaju da više nema potrebe putovati s prtljažnicima punim hrane. Čak i Mađari, kojima smo nekad hodočastili po hranu i piće, priznaju da smo u mnogim segmentima jeftiniji od njih. </p>
<p>Izuzmemo li cijene vina, tovljene ribe koja se prodaje pod divljom, nerijetko pretjerane cijene sokova, Hrvatska definitivno nije preskupa u izvanpansionu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vojničko laganje</p>
<p>Pentagon će morati podučiti vojnike koji odlaze u Irak i Afganistan da nisu svi na svijetu »potencijalni Amerikanci«</p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Stanovništvo u području oko Hadithe u Iraku bilo je gostoljubivo prema gostima koji bi došli s dobrom namjerom. No vremena su se promijenila. Danas tuda patroliraju najopasniji vojnici s kojima su se Iračani ikad susreli. Lokalnom stanovništvu nije jasno kakva je to vojska. Ujutro gotovo ljubazna, u podne razdražena, osobito kad čuje da ima gubitaka u zonama koje nadzire. Navečer se smiri, a noću kreće u racije.</p>
<p>Amerikanci u Iraku najviše ginu uz ceste. Ne od samoubilačkih atentata nego od stručno postavljenih nagaznih mina. Iako je obučavano za eksplozivne stupice, američko motorizirano pješaštvo gotovo svaki dan bilježi žrtve od bombi koje su postavili nekadašnji najbolji Saddamovi pirotehničari i diverzanti, a koji već tri godine vode pobunjenike u tzv. sunitskom trokutu. Eksplozivne naprave namještene su tako da »deru« podni dio oklopnih transportera pa geleri najčešće odsijecaju stopala i potkoljenice američkim posadama.</p>
<p>Jedan takav napad dogodio se 19. studenoga 2005. upravo u Hadithi. Od nagazne mine kombinirane s pobunjeničkom strojničkom vatrom jedan je marinac poginuo, a nekoliko je teško ranjeno. Vod mornaričkog pješaštva tada je podivljao. Nije sačekao podršku jurišnih helikoptera nego je samoinicijativno krenuo u osvetu. Američki marinci su, teško odjeveni (zaštićeni pancirnim pločicama od glave do pete) izgledali poput svemirskih ratnika koji kreću u obračun s vrstom kukcolikih stvorenja. Vrata prve kuće »otvorili« su plastičnim eksplozivom. U prostorije su ubacili magnezijske bombe koje su zaslijepile sve osobe zatečene u prostorima tri puta tri metra. Potom su unutra upali marinci dodatno opremljeni plinskim maskama, zaštitnim naočalama i infracrvenim optičkim uređajima. Strojnicama su kosili sve ispred sebe, lijevo i desno.</p>
<p>Ako su rafali i poštedjeli »bandite« umotane u deke, iza strojničara su došli marinci oboružani sačmaricama velikog kalibra. Oni su dovršavali posao hicima iz neposredne blizine svaki čas izbacujući prazne patrone iz spremnika. Pričuvni odred udario je zadnji i još jednom pročešljao čitavu trasu. Nitko od »terorista« nije preživio. Krv je šiktala na sve strane. Marinci su, gazeći po gomilama čahura koje su ostale iza njih, »obrađeni« teren prepustili američkoj vojnoj policiji i iračkoj hitnoj službi. Nije ih bilo briga što od 24 mrtvih ukućana nitko nije bio ni pobunjenik, niti terorist. Samo iskasapljeni nenaoružani muškarci, žene i djeca, mnogi ubijeni u snu.</p>
<p>Taj američki zločin u Iraku pokušalo se zataškati. Serija vojničkog laganja duž zapovjednog lanca bila je prozirna. Prvo su u mornaričkom korpusu tvrdili da su svi civili poginuli od bombe koja je pogodila američke vojnike. Onda se inzistiralo na verziji da su sirote ljude pogocima u prednji dio glave, potiljak, vrat i prsa usmrtili pobunjenici da bi naštetili američkom ugledu. Konačna verzija glasila je: civili su poginuli u unakrsnoj vatri jer su se vodile borbe prsa o prsa. Kako je sve procurilo u javnost, a riječ je o klasičnoj trenutnoj odmazdi i iskaljivanju bijesa na nevinima, Pentagon će morati učiniti dvije stvari: pokrenuti istragu i primjereno kazniti krivce, te zbog cijelog niza neuspjeha »s dobrim namjerama« podučiti svoje vojnike koji odlaze u Irak, Afganistan i drugdje da postoje drukčiji sklopovi ideja i filozofija života, te da nisu svi ljudi na svijetu »potencijalni Amerikanci«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Slika hrvatske znanstvene scene je poput trokuta</p>
<p>Čovjek je postao glavnom i jedinom preokupacijom znanstvenog diskursa kod nas</p>
<p>DAFNE VIDANEC</p>
<p>U posljednje se vrijeme vrlo mnogo govori o tome kako bi naše mlade generacije, koje tek koračaju putem obrazovanja i znanosti, trebale postati onaj temeljni kamen na kojemu će se izgraditi »hrvatsko« društvo znanja u budućnosti. Premda su mnogim ljudima, što na vlasti, što u znanosti, a što u školstvu općenito, puna usta znanja i znanosti, može se reći da malo tko među njima, zapravo, zna o čemu govori. </p>
<p> Znanost i obrazovanje, još od antičkih vremena, pa i ranije, postoji sa svrhom da pridonese općem napretku, dakle, napretku nekog društva na svim razinama. No, kad je riječ o znanosti kod nas, u posljednje smo vrijeme zahvaljujući natpisima u dnevnom tisku i različitim TV emisijama posvećenim poglavito pitanju znanosti, postali svjedocima da »hrvatska« znanost ponajviše služi napretku pojedinca ili manjine pojedinaca koji, primjerice, znanost smatraju nekakvim sredstvom za ostvarivanje svojih osobnih težnji, postignuća ili, pak, vlastite koristi. Znanost nije nikakvo sredstvo, nego cilj, i to plemeniti cilj, kojemu, a kako je prije više od dvije i pol tisuće godina rekao jedan glasoviti grčki filozof, svi ljudi teže po naravi. Drugim riječima, čovjek je po naravi biće znanja. To znanje shvaćeno kao vrlina prije svega je rezervirano za samog čovjeka kao razumsko biće. </p>
<p> No, govoriti o znanosti u perspektivi vremena u kojem živimo nije jednostavno, jer se čini kao da umjesto o predmetu znanosti, zapravo, govorimo o njenom subjektu - čovjeku. Nadalje, čini se da je čovjek postao glavnom i jedinom preokupacijom znanstvenog diskursa kod nas, odnosno, mjerom po kojoj valja prosuđivati vrijednost i valjanost znanstvenih postignuća, s jedne strane, te ispravnost i utemeljenost rukovođenja infrastrukture unutar razno-raznih znanstvenih institucija, čije bi djelovanje trebalo biti u službi čitavog društva, a ne samo u službi manjine onih koji upravljaju tim institucijama. </p>
<p>Svakako da taj problem valja sagledati i na drugoj razini, a to je ona politička, koja se - htjeli mi to ili ne htjeli - i te kako uplela u »znanstveni« rad pojedinih institucija, a time i u znanost kao takvu. </p>
<p>Evidentno je da je naša znanost podlegla nekim (političkim i svjetonazorskim) ideologijama, koje ne šire samo oni koji ih zastupaju, već se i pojedini mediji deklariraju kao »svrstani« kad je riječ o nekim pojedincima iz znanstvenih krugova i njihovom položaju unutar infrastrukture nekih znanstvenih institucija, bez obzira je li riječ o HAZU-u ili Institutu za filozofiju ili, pak, o nekoj drugoj znanstvenoj instituciji.</p>
<p> Što se medija tiče, valja priupitati je li u redu da se voditelj jedne TV emisije koja ipak ima svoj imidž i koju gleda izabrani gledateljski krug, ponaša kao »svrstani«, tj. kao onaj koji brani stavove tzv. Radmanovih »simpatizera«? Je li, nadalje, u redu da jedan ugledni znanstvenik, koji se u javnosti deklarira kao onaj koji je stvorio neke naše znanstvenike svjetskoga glasa, iznosi tvrdnje na račun nečijeg psihološkog profila i sl., a što zapravo nema nikakve veze s temom diskusije (a to je bila situacija u HAZU-u), nego s činjenicom da se nama gledateljima jasno dâ do znanja tko koga voli, a tko koga mrzi na »hrvatskoj« znanstvenoj sceni? Štoviše, da hrvatskom mnijenju napokon postane jasno da se i ono mora opredijeliti »za« ili »protiv« nekog znanstvenika. </p>
<p> Aktualna situacija na »hrvatskoj« znanstvenoj sceni za sada ne predstavlja ikakav plodan teren za dalji razvoj hrvatskog društva znanja, jer na koji način dati poticaje mladim budućim intelektualcima kad oni koji ih trebaju usmjeravati i poučavati djeluju u skladu s izrekom: Znanost, to sam ja, odnosno, djeluju iz perspektive njima odgovarajuće ideologije. </p>
<p> Prešutna je činjenica da se u znanost, u sport, u gospodarstvo, u pravosuđe, u zdravstvo te na kraju i u obrazovanje uvukla korupcija, a oni koji bi to trebali javno izreći pribojavaju se da ne izgube svoje radno mjesto ili pak da im znanstvena karijera ne ode u vjetar. Koliko je jaka politička moć pojedinaca koji »drže« hrvatsku znanstvenu scenu i koliko su tek jaki oni koji stoje iza paravana te znanstvene scene može se samo naslutiti. </p>
<p> Što se, pak, tiče slučaja Radman i HAZU-a ili slučaja Martinović i Instituta za filozofiju, javnost bi trebala znati jednu činjenicu: postoje mnogo ozbiljniji i akutniji slučajevi koji se tiču (ne)ispravnoga, (ne)stručnoga, (ne)vjerodostojnoga, (ne)korektnoga i (ne)humanog djelovanja nekih pojedinaca u znanosti i obrazovanju kod nas, a o čemu javnost ne zna ništa i nikada neće znati, jer se takve i slične afere, prije nego što ugledaju svjetlo dana, izbrišu iz evidencije. </p>
<p> Kad bi netko pokušao naslikati sliku hrvatske znanstvene scene, taj bi slobodno mogao nacrtati samo običan trokut, čiji bi jedan vrh označavao nekog politikanta, drugi znanstvenu instituciju, a treći čovjeka-znanstvenika koji se ne može odriješiti veze s tim dvama kutovima. Prostor između tih kutova predstavljao bi, da se poslužim govorom logike, sadržaj pojma znanost, a opseg tog pojma odredile bi granice relacije politika - znanost - čovjek.</p>
<p>Autorica je teologinja, profesorica i publicistkinja iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Otok Vir i pravna država</p>
<p>Ako su graditelji platili različite priključke na postojeću infrastrukturu, tko će im i hoće li im vratiti uloženi novac? </p>
<p>KAZIMIR MIKIĆ</p>
<p>Nepunih mjesec dana djelovanja bagera otok su Vir stavili u najzanimljiviji informatički prostor. Hrvatska je javnost sigurno bila podijeljena u vezi ispravnosti postupka ministrice graditeljstva i zaštite okoliša, a kako vrijeme prolazi izgleda da je sve manje zainteresirana za taj slučaj. No budući da je on zaista aktualan i na različite načine indikativan, njime se treba pozabaviti iz različitih aspekata.</p>
<p> Otok Vir, nekadašnji prijedlog za lociranje nuklearne elektrane, danas je svakako zanimljivo turističko odredište. A baš iz vremena razmišljanja o nuklearki i jeste krenula nevjerojatna gradnja stambenih objekata i to kao otpor i način sprečavanja njene gradnje. Cijene parcela sigurno su bile vrlo niske kako bi se Vir što više civilno izgradio.</p>
<p> U samostalnoj hrvatskoj državi Vir je doživio pravi graditeljski bum, nažalost bez ikakvih urbanističkih rješenja. O legalizaciji bespravne gradnje razmišljalo se kao o nečemu što uopće nije upitno da će se jednom dogoditi. U takvim uvjetima čudno je da mnogim investitorima nije pala na pamet gradnja objekata i na moru. Danas, kad je bespravna gradnja došla na naplatu, svi se čudom čude odakle ministrici pravo i hrabrost da ruši sagrađene i uređene vile i apartmane. </p>
<p> No, osim svih opravdanja za odlučan ministričin stav, valja ukazati na neke nuspojave koje najdirektnije zadiru u djelovanje pravne države. Tako se može postaviti pitanje koliko će novca biti bačeno zbrojivši novac uložen u gradnju i novac za rušenje objekata. Svakako će se raditi o nekoliko stotina milijuna kuna, a te će troškove podnijeti svi hrvatski građani, dakle i oni koji s Virom nemaju nikakve veze. Nadalje, ako su graditelji platili različite priključke na postojeću infrastrukturu, tko će im, i hoće li im vratiti uloženi novac. Ako to bude vraćao proračun ili HEP, HT ili bilo tko drugi, opet će u tome vraćanju sudjelovati svi građani. Ako im naprotiv nitko ne bude vratio taj dio uloženoga novca, onda je upitno funkcioniranje pravne države, jer priključile su ih državne monopolističke tvrtke, bez obzira što im nisu predočene lokacijske i građevinske dozvole. </p>
<p> Za stanje i događaje na Viru netko svakako treba odgovarati. Za sada odgovornost snose oni kojima se ruši i naravno nipošto ih ne treba žaliti. Problem je mnogo veći u spoznaji da su oni zadnji u nepoštivanju pravne države, a svi oni ispred, dakle institucije države ili lokalne samouprave, ipak će ostati nekažnjeni, bar kad se tiče Vira. Ali opća se dobrobit ipak naslućuje. Za očekivati je da se divljoj gradnji na prostoru cijele države napokon stane na kraj, ali jednako tako i da građani shvate da se pravna država stvara isključivo na njihovim leđima.</p>
<p>Do pravne države put nije ni lagan ni jeftin, ali da je ona nužnost, to svakako da. Stoga ministrica mora dobiti podršku bez obzira na sve uzroke i posljedice koji se danas manifestiraju na Viru.</p>
<p>Autor je profesor iz</p>
<p> Županje.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ptice otjerane s Bundeka </p>
<p>Bundek je postao krasno mjesto za šetnju i rekreaciju građana, ali tišti me što su čišćenjem i krčenjem šume i grmlja uništena staništa močvarnih ptica koje su se tu gnijezdile.</p>
<p> Kažu upućeni da je Bundek bio jedinstveni rezervat ptica usred jedne metropole. Jasno mi je da grad ima svoje prioritete, a to su građani, ali nadao sam se da smo prevladali atavističke nagone za uništenjem svega što nije od čovjeka. Nije li se ipak moglo urediti Bundek s manje devastacije prirode? Nismo li i mi samo dio prirode i otkud nam pravo da sav okoliš podvrgavamo svojoj volji? Jer što će čovjek sam na svijetu?</p>
<p>MIRKO MARUŠIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Vrući tramvaji</p>
<p>Pročitao sam u Vjesniku od 23. svibnja ove godine vašu tvrdnju »Vrućina se najviše osjeti u starim zagrebačkim tramvajima koji nemaju klimatizacijske uređaje«.</p>
<p>Bilo bi dobro utvrditi koliko je Celzijevih stupnjeva istog dana u pojedinim vrstama tramvaja. Možda je to moje subjektivno mišljenje, ali život u klimatiziranom prostoru je protuprirodan, jer izaziva vrlo neugodne posljedice. Stoga bi trebalo izmjeriti i temperature na tramvajskoj postaji i potom u tramvaju. </p>
<p>Stručnjaci su mjerili razinu buke izvan tramvaja, a zaboravili su mjeriti buku u tramvaju kad su ocjenjivali kvalitetu tramvaja.</p>
<p>ŽELIMIR BIŠĆANZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Crnogorski velikani</p>
<p>U sadašnjem trenutku smatram da bi Vjesnik kao najozbiljniji hrvatski dnevni list mogao obraditi životopise S. M. Štedimlije, Jevrema Brkovića i ostalih crnogorskih velikana kao i crnogorske epizode Ivana Meštrovića, Ivana Mažuranića i inih naših kulturnih vertikala.</p>
<p>Time bi se demistificirali crnogorski korijeni i lakše bi se shvatio njihov aktualni politički stav. Na taj prijedlog me potakao vaš suradnik Živko Strižić sa svojim člankom »Krležijanac bogatog životopisa«, Vjesnik, 30. svibnja 2006. u kojem je opisan životopis Savića Markovića Štedimlije.</p>
<p>GORAN RADOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Crnogorski velikani</p>
<p>U sadašnjem trenutku smatram da bi Vjesnik kao najozbiljniji hrvatski dnevni list mogao obraditi životopise S. M. Štedimlije, Jevrema Brkovića i ostalih crnogorskih velikana kao i crnogorske epizode Ivana Meštrovića, Ivana Mažuranića i inih naših kulturnih vertikala.</p>
<p>Time bi se demistificirali crnogorski korijeni i lakše bi se shvatio njihov aktualni politički stav. Na taj prijedlog me potakao vaš suradnik Živko Strižić sa svojim člankom »Krležijanac bogatog životopisa«, Vjesnik, 30. svibnja 2006. u kojem je opisan životopis Savića Markovića Štedimlije.</p>
<p>GORAN RADOVIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Bandić: »Postajemo europska metropola« </p>
<p>Predsjednica Skupštine Tatjana Holjevac uputila je, osim uobičajenih prigodnih riječi, i kritike zagrebačkoj vlasti</p>
<p>Povodom Dana grada Zagreba u Gradskoj skupštini održana je u srijedu svečana sjednica kojoj su uz gradske zastupnike prisustvovali i predsjednik Republike Stjepan Mesić, izaslanica predsjednika Vlade Jadranka Kosor, predsjednik Skupštine grada Stockholma Barry Andersson, kao i mnoge druge osobe iz političkog, vjerskog i kulturnog života. Tom prigodom predsjednica Skupštine Tatjana Holjevac i gradonačelnik Milan Bandić uručili su Nagrade grada Zagreba 14-orici dobitnika. </p>
<p>Nakon što je Lijepu našu otpjevala Tereza Kesovija, govorila je predsjednica Skupštine Tatjana Holjevac koja je, osim uobičajenih prigodnih riječi, uputila je i kritike zagrebačkoj vlasti. </p>
<p>Ustvrdila je da ta vlast ne koristi znanje stručnjaka i tako ne potiče razvoj grada. </p>
<p> Naglasila je da je Hrvatska na dnu ljestvice po broju visokoobrazovanih ljudi u Europi i istaknula kako znanje očito nije dobro došlo politici u Zagrebu. Za primjer je uzela desetak zagrebačkih inovatora koji iz gradske blagajne nisu dobili nikakva sredstva. </p>
<p>Tatjana Holjevac rekla je kako se ponosi što živi u okruženju ljudi kao što su dobitnici Nagrade grada Zagreba, no kada je predlagala da te osobe budu u gradskom kontrolnom odboru, protiv te ideje bili su i zagrebačka opozicija i zagrebačka vlast.</p>
<p>»Znači li to da politika ne želi imati pokraj sebe pametne i obrazovane ljude«, pitala je Tatjana Holjevac, a dvoranom se u tom trenutku začuo žamor i negodovanje zastupnika. </p>
<p>Nakon nje na red došao je gradonačelnik Milan Bandić, koje ustvrdio upravo suprotno. »U osmišljavanje i provedbu upravljačkog, gospodarskog, socijalnog i urbanističkog preporoda Zagreba uključili smo znanstvenike, stručnjake i građane, a koristimo i napredna iskustva iz drugih svjetskih gradova«, rekao je Bandić. Ipak, i gradonačelnik je naglasio kako se često bori s nerazumijevanjem, birokracijom, rokovima i neradom. </p>
<p>Posebno je naglasio kako je ponosan što je započelo približavanje Zagreba Savi, a uređenje Bundeka označio je značajnim iskorakom u tom projektu. Kazao je kako se Zagreb ne razvija izolirano od ostalih hrvatskih regija, već da želi postati istinsko središte u ovom dijelu Europe. </p>
<p>Bandić je kazao kako je »naš naraštaj privilegiran jer živimo u vremenu u kojem Zagreb postaje europska metropola«, i dodao da »za neke projekte neće biti dodatnih prilika, a propustimo li ih, to nam može kasnije doći na naplatu s kamatama«. </p>
<p>Predsjednik Mesić podsjetio je na neke bivše gradonačelnike kao što su Amruš, Heinzel i Holjevac, koji su svaki u svom vremenu učinili stvari značajne za Zagreb. Ustvrdio je kako je 90-ih Zagreb stagnirao, jer je »morao podnijeti svoj teret u obrani cijele zemlje«. </p>
<p>»Ne bi se smjelo dogoditi da Zagreb proguta Hrvatsku. On ne smije biti privilegiran, već mora ispuniti svoju obvezu i prema drugim dijelovima Hrvatske i potaknuti njihov razvoj«, kazao je Mesić. </p>
<p>Rekao je i to da treba depolitizirati gradsku upravu i osloboditi je od korupcije, kako bi se preuzela odgovornost za cijelu Hrvatsku, no naglasio je kako vjeruje da ova gradska vlast na tom putu neće pogriješiti. </p>
<p>U procesiji sudjelovalo deset tisuća građana </p>
<p>Na Dan grada Zagreba u srijedu proslavljen je i blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata. Proslava je počela svečanom euharistijom u zagrebačkoj katedrali u 19 sati, koju je predvodio washingtonski nadbiskup kardinal Theodore Edgar McCarrik zajedno sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, pomoćnim zagrebačkim biskupima Josipom Mrzljakom, Vladom Košićem i Valentinom Pozaićem te brojnim svećenicima. Poslije mise krenula je procesija od katedrale preko Trga bana Jelačića, Radićeve ulice pa sve do Trga sv. Marka, gdje se održao kratki program nakon kojega je slika Majke Božje ponovno vraćena na stalno mjesto u Kamenitim vratima. Procesiju u kojoj je sudjelovalo oko desetak tisuća građana, koji su u rukama držali upaljene svijeće, predvodili su ministranti nakon kojih su išli prvopričesnici, građani u narodnim nošnjama, časne sestre, svećenici i ostali građani. Sliku Majke Božje od Kamenitih vrata nosile su djevojke u narodnim nošnjama, a njih je slijedio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, noseći u rukama svijeću.</p>
<p> ></p>
<p>Hrvoje Dorešić/ Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Velik porast cijena stanova u Novom Zagrebu</p>
<p>Uređenje jezera Bundek moglo bi podići cijene stanova u okolnim novozagrebačkim naseljima i do 15 posto. Smatra to član uprave Grawe nekretnina i sudski vještak za graditeljstvo Irhad Meheljić</p>
<p>Uređenje jezera Bundek moglo bi podići cijene stanova u okolnim novozagrebačkim naseljima i do 15 posto. Smatra to član uprave Grawe nekretnina i sudski vještak za graditeljstvo Irhad Meheljić.</p>
<p>»Cijene stanova će sigurno skočiti jer uređenje Bundeka definitivno podiže kvalitetu života. Ljudi dobivaju bogat sadržaj u neposrednoj blizini, prostor za rekreaciju, šetnju i opuštanje. To je uistinu blagodat i stvaranje okruženja po mjeri čovjeka«, kaže Meheljić, napominjući kako je neizbježno da cijene stanova u blizi Bundeka skoče za 10 do 15 posto. </p>
<p>Budući da su cijene stanova ionako prenapuhane, a »kvadrat« stana u okolici Bundeka trenutačno stoji oko 1500 eura, jasno je da će biti riječ o značajnom skoku cijena. Odluka o uređenju Bundeka je izvanredna, smatra Meheljić, jer je gotovo nevjerojatno da u Zagrebu postoji takav prostor, a mi ga nismo znali prepoznati. Stoga gradska vlast zaslužuje sve pohvale, poručuje Meheljić. Kaže kako bi svakako trebalo osigurati dovoljno zaštitara tako da Bundek bude siguran i za one koji žele u večernjim satima prošetati ili primjerice džogirati. Uređenjem i otvaranjem Jaruna Bundek je potpuno zapušten, a njegovo ponovno uređenje počelo je prije dvije i pol godine. Irhad Meheljić kaže da je i on sam prije dvije godine postao svjestan budućeg potencijala Bundeka.</p>
<p>»Zamislio sam se nakon što me je kolega Austrijanac pitao kakva je to šuma u središtu grada«, navodi Meheljić, ističući da je Bundek uistinu savršeno lociran. On je na puno boljoj lokaciji od Jaruna, vrlo je blizu centra grada, svega tri minute udaljen od Palače pravde. To je smatra Meheljić njegova prednost no nikako ne možemo govoriti da će Bundek postati konkurencija Jarunu jer je riječ o različitim sadržajima. Bundek će više biti za uživanje u prirodi i šetnje, a Jarun za rekreaciju i svaki će naći svoju publiku. Kad je riječ o određivanju cijene stana Meheljić ističe da su tu vrlo važne komponente blizina zelenih površina i rekreacijskog centra te dobar pogled. Najbolji primjeri za to su, kaže, Tuškanac i Pantovčak koji imaju mir, zelenilo i izniman pogled, te Jarun u kojem se zbog blizine sportskog centra cijena »kvadrata« stana penje i do 2100 eura. Oranice, na primjer, koje uopće nisu tako loše pozicionirane, dosižu »samo« 1600 eura po četvornom metru. </p>
<p>No na cijenu stana, naglašava Meheljić, značajno utječe imidž četvrti u kojem se nalazi. Stoga, recimo, stan bolje kvalitete u Dubravi ne može doseći cijenu lošijeg stana na Jarunu. Važna je također i udaljenost od središta, i to ne toliko u kilometraži, nego to koliko vam vremena treba od stana do središta grada. Jarun je primjerice daleko od središta, ali je dosta dobro s njim povezan. </p>
<p>Pri određivanju cijene stana nije nevažno ni to kako izgleda pročelje zgrade u kojoj se nalazi, kako je uređen ulazni hodnik, te ima li zgrada lift. Za sam stan je bitan raspored prostorija, koliko ima prozora, odnosno koliko je svijetao, te kakva je kvaliteta završnih radova, zaključuje Meheljić.</p>
<p>Za sam Bundek pak kaže kako će sad postati iznimno zanimljive slobodne parcele za gradnju u njegovoj blizini, posebna ona kod motela u Središću. Tu će novi stanovi, tvrdi, sigurno dosizati visoke cijene. </p>
<p>S tom ocjenom slaže se i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović. On, međutim, smatra da će se više cijene odnositi isključivo na buduću gradnju stanova. Uređenje Bundeka će sigurno dići kvalitetu života u okolnim četvrtima Zapruđu i Središću, no oni su i dosad imali zelenu površinu, tako da se cijene starih stanova, smatra Ranilović, ne bi trebale mijenjati. Ipak je vrlo bitna kvaliteta zgrade u kojoj se stan nalazi, a tu se, zaključuje Ranilović, neće ništa promijeniti.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Građani uživali u »idili« Bundeka</p>
<p>Bio sam u New Yorku i vidio njihov glavni park i Bundek je sigurno zagrebački Central Park, rekao je umirovljenik Josip Pribanić</p>
<p>Novouređeni park na jezeru Bundek oduševio je Zagrepčane. Iako je bio radni dan, u srijedu prije podne posjetile su ga stotine znatiželjnih građana, a pritom ih je pratilo vedro i sunčano vrijeme. Mnogi od njih željeli su prisustvovati njegovu službenu otvorenju, u utorak, no u toj ih je namjeri tada obeshrabrila »neumorna« kiša.</p>
<p>Da su Zagrepčani preplavili Bundek, vidjelo se i na prilazima parku, jer su sva parkirališta bila zauzeta, pojedinci su se odvažili na nepropisno parkiranje, a mnogi su ipak automobile parkirali u obližnjim naseljima.</p>
<p>Velike karte na ulazima u park opravdale su svoje postavljanje, jer su posjetitelji prije ulaska uz njih planirali svoju daljnju šetnju. A u parku kao da je potpuno nestala nervoza gradskoga života.</p>
<p>Staze, okružene cvijećem i zelenilom, ispunjavala je vesela dječja igra, ali i glasni komentari odraslih. »Predivno je! Napokon da i u Zagrebu doživimo nešto ovakvo!«, moglo se čuti među posjetiteljima, koji su uživali u »idiličnom« ozračju parka.</p>
<p>»Bio sam u New Yorku i vidio njihov glavni park, na koji su vrlo ponosni. Ali, moram priznati da je Bundek sigurno zagrebački Central Park. Zaslužuje svaku pohvalu«, rekao je umirovljenik Josip Pribanić, koji je došao s trogodišnjim unukom Mihaelom. Malom su se Mihaelu od svega ipak najviše svidjele penjalice, za koje je rekao da će ih sve isprobati prije nego što se uputi kući.</p>
<p>I dok su odrasli uživali u cvijeću ili se odmarali na nekoj klupici, djecu su oduševile sprave za igru, postavljene na više mjesta i za različite uzraste. »Super mi je! Doći ću još puno puta«, rekla je četverogodišnja Iva Lučić, koja je parkom prošetala u pratnji mame i bake. Mama Zrinka priznala je da su »pokleknuli« i odgodili sve svoje obveze kako bi posjetili novi park. »Zagrebu je ovo zaista trebalo i stvarno je šteta što ga već i prije nisu uredili«, rekla je.</p>
<p>U sklopu parka otvorena je i vrtna izložba Floraart, koja je također privukla brojne zaljubljenike u cvijeće. »Ove je godine ulaz besplatan pa ljudi mogu dolaziti koliko puta žele, a više im novca ostaje za kupovinu«, zadovoljno je zaključio jedan prodavač kaktusa.</p>
<p>»Došla sam kupiti nešto egzotičnog bilja, koje posebno volim. Još nisam sve ni pogledala, a već sam nakupovala toliko stvari, da hitno trebam vozača«, našalila se gospođa Makedonija Hemula. Dodala je da je sličnu izložbu posjetila i u Amsterdamu, no zagrebačka joj se čini mnogo ljepšom.</p>
<p>I dok su posjetitelji uživali u Bundeku, radnici Zagrebačkih cesta dovršavali su svoj posao te su obilježavali posljednje zebre na tom novouređenom prostoru. Da bi idila parka ostala nenarušena, pazili su mnogobrojni zaštitari. Zaštitar Marijan također je uživao u svježem zraku i zelenom okolišu te je rekao: »Problema do sada nismo imali, a nadam se da ih neće ni biti. Građani bi ovaj predivni park zaista trebali čuvati«.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Mnogo je zabavnije od knjige!« </p>
<p>Više od 150 djece iz trešnjevačkih osnovnih škola u srijedu je, na Malom jarunskom jezeru, obilježilo 14. Svjetski dan sporta. U organizaciji Društva sportske rekreacije »Sport za sve«, održana su natjecanja u osam disciplina - mini maratonu, malom nogometu, košarci, badmintonu, stolnom tenisu, triatlonu, juniorskom višeboju i štafeti. </p>
<p>Karolina Muža, tajnica društva »Sport za sve« naglasila je da su sportska pravila tim povodom bitno promijenjena i prilagođena djeci da bi svi pa i oni, čija motorika nije na visokoj razini, sudjelovali ravnopravno i uspješno. »Danas, na Svjetski dan sporta, koji se obilježava svake godine posljednje srijede u svibnju, podsjećamo na važnost rekreacije i bavljenja sportom«, kaže gospođa Muža. </p>
<p>Ujutro su u rekreativnim igrama sudjelovali najmlađi, a na večer umirovljenici. U želji da barem donekle ublaže porazni podatak, koji kaže da se sportom bavi samo sedam posto Hrvata dok u europskim zemljama taj prosjek prelazi 40 posto, udruga »Sport za sve« cijelu godinu organizira besplatnu rekreaciju za sve generacije. </p>
<p>»Fizičke aktivnosti razvijamo u mladosti, u srednjoj dobi ih održavamo, a u starijoj sportom usporavamo propadanje vitalnih funkcija«, objašnjava gospođa Muža. Rekreacijom i sportom može se, osim toga, anulirati čak pedeset posto zdravstvenih problema u starijoj dobi. </p>
<p>Veću pozornost, stoga, Udruga posvećuje radu s najmlađima. U suradnji sa školama, nastoji ugraditi naviku bavljenja sportom i rekreacijom, koji snažno utječu na izgradnju čovjekove osobnosti i društvenosti, kako ispunjavaja i radošću, rezultat je čovjek kao bolja osoba.</p>
<p>Na oduševljenje učenika, u srijedu se nastava, umjesto u učionicama, održavala na sportskim terenima jarunskog jezera. »Volio bih da svaki dan bude Dan sporta. To je mnogo zabavnije od knjiga«, komentirao je Boris, učenik šestog razreda. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Domaća jagoda je najukusnija!</p>
<p>Ocjena potrošača služi da utvrdimo je li neka sorta pogodna za tržište i treba li je uopće saditi, kaže dr. Boris Duralija, iz Zavoda zagrebačkoga Agronomskog fakulteta za voćarstvo </p>
<p>U Hotelu The Regent Esplanade birala se u srijedu najbolja sorta jagode, uzgojena u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Najbolju su birali potrošači – vinari, novinari, političari – a njihova ocjena znat će se u četvrtak u 10 sati, kada će na Trgu Ante Starčevića biti objavljeno koja je od 16 kušanih sorata najukusnija.</p>
<p>»Ocjena potrošača služi da utvrdimo je li neka sorta pogodna za tržište i treba li je uopće saditi. Dobro je da jagodu ocjenjuju ljudi koji je kupuju na tržnici. Oni su puno objektivniji od nas stručnjaka, jer znaju što žele«, rekao je voditelj ocjenjivanja dr. Boris Duralija iz Zavoda zagrebačkoga Agronomskog fakulteta za voćarstvo.</p>
<p>Zagreb i njegova okolica najveći su proizvođači jagoda u Hrvatskoj. U Zagrebu se, prema riječima mr. Mladena Matuna, savjetnika u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo, proizvede godišnje 1,5 kilograma jagode po stanovniku. </p>
<p>I jagodari iz Zagrebačke županije šire proizvodnju. Prije pet godina županijski proizvođači, udruženi u udrugu Jagodni prsten, imali su manje od 200.000 sadnica, od čega je samo neznatna količina bila u plastenicima. Danas imaju više od 600.000 sadnica, od čega je više od polovice proizvodnje u plastenicima. </p>
<p>Božica Jankeš, predsjednica Udruge Jagodni prsten, uzgojem tog voća bavi se desetak godina. »Zbog dulje zime i manje sunčanih dana, ove je godine berba počela desetak dana kasnije, no kvaliteta je dobra. Zadovoljna sam«, kaže gospođa Jankeš, dodajući da su proizvođači jagoda, osim u podizanje plastenika, puno uložili i u tehnologiju proizvodnje. </p>
<p>Županijski proizvođači, dodaje gospođa Jankeš, najviše sade sorte miss, maya i clery. Prodaja je najbolja na štandovima ispred njihovih obiteljskih gospodarstava te na sezonskim seljačkim tržnicama, organiziranim u Zagrebu i županijskim gradovima.</p>
<p>»Ljuti nas nekontrolirano rušenje cijena u velikim trgovačkim lancima. To nikome ne koristi«, kaže gospođa Jankeš. Trenutno se mjerica jagoda (nešto više od pola kilograma), uzgojenih u Zagrebu i županiji, prodaje po osam kuna, a u nekim se trgovačkim lancima, kažu županijski proizvođači, cijeli kilogram toga voća može kupiti i po samo tri kune.</p>
<p>»Filozofija velikih trgovačkih lanaca je jednostavna. Spuste cijenu jagodama, jer znaju da će oni, koji dođu u trgovinu, kupiti i neki drugi proizvod«, kaže Boris Duralija. Objašnjava da se u Hrvatsku najviše uvoze španjolske te jagode iz Maroka i Egipta. </p>
<p>Nakon ocjenjivanja jagoda kušali su se pjenušci Tomislava Tomca, najboljega hrvatskog mladog vinara.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Usprkos »velikim bijelima«, 46 daskaša na jednom valu </p>
<p>SIDNEY </p>
<p> – Australski daskaši oborili su u srijedu još jedan rekord. Na sjevernoj sidnejskoj obali kod popularne i posjećene plaže Marly Beach čak 46 surfera »zajahalo« je jedan val. Organizatori su posebnu pažnju pridali mjerama osiguranja od opasnih velikih bijelih morskih pasa koji kruže spomenutom plažom, a čije bi pojavljivanje svakako onemogućilo obaranje rekorda. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dva potresa u moru južno od Visa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su u srijedu dva umjerena potresa s epicentrima u moru južno od otoka Visa. Prvi magnitude 3,0 po Richteru dogodio se u 14,48 sati, a drugi magnitude 3,3 po Richteru u 14,51 sat. Nema dojava o osjećenosti potresa, izvijestila je Seizmološka služba. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Elizabeth Taylor opovrgla glasine o bolesti</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Britanska glumica Elizabeth Taylor, jedna od posljednjih velikana Hollywooda, izjavila je u utorak da su glasine o njezinu sve lošijem zdravstvenom stanju neosnovane te da naglašava da je »živa«, u emisiji uživo na američkoj televiziji. »Jesam li mrtva ili živa? Mislim da sam živa«, kazala je 74-godišnja glumica s dva Oscara koju je u Los Angelesu intervjuirao voditelj CNN-a Larry King. »Ako im je do toga da čuju da sam mrtva, žao mi je dečki, ali nisam«, istaknula je ona. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Britanski par u braku 78 godina</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Britanski par, Anita i Frank Milford stari 97 i 98 godina, postali su ovog tjedna najstariji britanski bračni par, nakon što su proslavili 78. obljetnicu braka, piše u srijedu britanski tisak. Par se susreo na balu 1926. u Plymouthu i vjenčao dvije godina kasnije, 26. svibnja 1928. godine. Recept dugovječnosti? Mala svađa dnevno i puno smijeha, objasnio je jednoglasno par. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Taj Mahal ide na »facelifting«</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – Najpoznatiji spomenik ljubavi na svijetu, indijski Taj Mahal, ide na »facelifting«. Spomeniku će se, naime, osigurati bolji pristup cestama, uredit će mu se vrtovi, a posjetitelji će ulaznice moći kupovati na internetu, kazali su u srijedu indijski dužnosnici. »Cilj nam je da Taj Mahal postane pristupačniji i privlačniji posjetiteljima«, rekao je N.C. Joshi, dužnosnik indijskog ministarstva turizma. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Tajnovita Mona Lisa šapuće kroz osmijeh</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Iako je osmijeh Mona Lise vječna zagonetka, japanski stručnjak za akustiku potrudio se dočarati kako bi zvučao njezin osmijeh. Dr Matsumi Suzuki je uspoređivao snimljene glasove poznatih osoba i njihove kretnje lica tijekom govora te je našao najprikladniji za tajnovitu Mona Lisu. Prema Suzukiju, Mona Lisa kroz osmijeh šapućehim glasom »Ja sam Mona Lisa, Moj pravi identitet je zaogrnut misterijom«. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tamnookiji vrapci lete brže i pjevaju ljepše</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Testosteroni bi mogli pomoći pticama pjevicama da »žive brže, umru mlade i budu lijepi mrtvaci«, rezultati su najnovijih istraživanja Državnog sveučilišta Sjeverne Dakote. Stručnjaci su, naime, proučavajući vrstu sjevernoameričkog vrpaca došli do saznanja kako su tamnooki mužjaci više atraktivniji ženkama zbog bržeg letenja i ljepšeg pjevanja, pa su stoga i spolno aktivniji od »svjetlookijih« suparnika. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dječak pronađen nakon lutanja bespućima Colorada</p>
<p>CANON CITY</p>
<p> – Nakon što se u subotu izgubio u bespućima kanjona rijeke Colorado, 8-godišnji dječak je pronađen u srijedu ujutro potpuno neozlijeđen. Iako je dječak u divljini prošao bez ikakvih ozljeda, ipak je prebačen u lokalnu bolnicu. Za Evanom Thompsonom tragalo je nešto više od stotinu članova gorske službe spašavanja, psi tragači te tri izviđačka zrakoplova, a korišteni su i kamioni sa snažnim zvučnicima putem kojih su tragači dozivali njegovo ime. Izgubljeni dječak je, pak, pronađen nakon, činilo se uzaludnih, danonoćnih potraga kako plače jednom brijegu. Dječak se, naime, izgubio kad je napustio roditelje nakon izletničkog doručka i krenuo u šetnju. Čim je pronađen Evan je izustio kako samo želi pojesti »hot dog«, usoljeno meso i sok od malina. [V. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nizozemci gnjevni na novu stranku </p>
<p>DEN HAAG</p>
<p> - Najava pedofilskoga pokreta u Nizozemskoj da će osnovati političku stranku izazvala je opći gnjev u toj zemlji, objavili su mediji. Priopćenje utemeljitelja buduće stranke da će tražiti zakonsku promjenu koja će omogućiti seks »na konsenzualnoj bazi« između odraslih i djece od 12 godina, šokirala je Nizozemce. Stranka bi se zvala Ljubav prema bližnjemu, sloboda i raznolikost (NVD) i zalagala bi se da djeca starija od 16 godina smiju glumiti u porno-filmovima. Inače, svaki četvrti nizozemski ispitanik kaže da bi zabrana pedofilske stranke bila neprihvatljiv oblik cenzure. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Arktička »Noina arka« čuva svjetsko sjeme</p>
<p>OSLO</p>
<p> – Smrznuta »Noina arka« koja će od kataklizme čuvati sjeme svjetskoga voća, povrća i žitarica, gradi se na udaljenome arktičkom otoku blizu norveške obale, objavile su norveške vlasti. Gradnja »Globalne škrinje za sjeme« u stijeni otoka Svalbarda, tisuću kilometara od Sjevernog pola, počet će u lipnju, a završetak je predviđen za rujan 2007. Norveška će na taj način pridonijeti globalnome sustavu čuvanja raznolikosti poljoprivrednoga bilja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Na prijestolju popa</p>
<p>Kao što su ime preuzeli iz davnine, i glazbena podloga »Franza Ferdinanda« brojnim referencama dotiče se zlatnoga doba novog vala s kraja sedamdesetih godina</p>
<p>Skorašnji gosti festivala INmusic na zagrebačkoj Šalati 4. srpnja, škotska postava »Franz Ferdinand« - dvije večeri poslije, 6. srpnja nastupit će Morrisey - bez dvojbe su jedno od tržišno i kreativno najrentabilnijih pop-imena posljednjih godina. Kao što su ime preuzeli iz davnine, i glazbena podloga »Franza Ferdinanda« brojnim referencama dotiče se zlatnoga doba novog vala s kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ako su nešto stariji diskofili »obuku« prošli iz prve ruke, mlađim poklonicima »Franz Ferdinand« predstavljaju vezu s »boljom prošlosti« i novovalnim imenima koja poznaju samo s CD-ova i iz rock- enciklopedija. </p>
<p>Nakon newyorških »The Strokes« koji su 2000. ambiciozno započeli proces povratka neprežaljene estetike novog vala u rock-glazbu, škotski »Franz Ferdinand« bili su prije dvije godine potencijalna novosezonska pop senzacija, ujedno i ime koje se nije sramilo priznati da donosi glas nove generacije art-rock inteligencije. Uvjerljiv nastup na dodjeli Grammyjevih nagrada 2005. predstavio ih je globalnoj publici, iako su ih u poslovično reklamerskom britanskom tisku već prije prozvali predvodnicima trenda povratka pameti u pop-pjesmu.</p>
<p> Postava iz Glasgowa detaljno je razradila radni plan koji učinkom podsjeća na vrijeme novog vala kada se na rock- sceni »borilo« kompleksnijim sredstvima od pseudorockerske pravovjernosti, koju su pak inaugurirali benigni »Oasis« i preveli britpop devedesetih žednog preko vode. </p>
<p>Od imagea ružnih studenata u sakoima od djedova, preko tankih brčića i kariranih uzoraka a la Šaper & Divljan iz »Idola«, bilo je jasno da »Franz Ferdinand« slijede scenske i sviračke naputke ranih »Talking Headsa«, XTC ili Gang Of Four i ABC. No, samo načelno, jer radi se o samosvojnoj ideji i odličnim pjesmama koje im nitko nije mogao precrtati kao falsifikate. Uz staru istinu da su u pravim rukama tri akorda, pametni tekstovi i primjerena produkcija alati s neograničenom mogućnošću primjene, »Franz Ferdinand« imali su i ono nešto što se obično zove nepatvoreni svirački žar, pa su unutar jezgrovito postavljenih albuma i koncerata uspijevali »citirati« mnogo toga: zarazne pop-refrene, glam-rock propitkivanje istospolnih odnosa, neurotičnu pop-funky ritmiku i tečne melodije. </p>
<p>Prvi album »Franza Ferdinanda« najuspješnije je nagovijestio dolazak novog vala britanskih i inih bendova i ostao zabilježen kao »znak vremena«. Jašući na valu retro-rocka vraćenog u središte zanimanja javnosti, »Franz Ferdinand«, »The Strokes, Yeah Yeah Yeahs, The Killers« i društvo isprovocirali su i nalet skandinavskoga novog rocka: švedski »Mando Diao«, nakon »Hivesa« - koji su lani nastupili na MTV-jevskom inauguralnom koncertu na Šalati - »Hellacoptersa« i drugih, pokazali su da je ipak bilo potrebno i nekoliko skandinavskih imena kako bi anglosaksonskim rock-imperijalistima pokazali kako se to radi. Na temelju velikog uspjeha prvijenca »Franz Ferdinand« su imali otvorene ruke pri snimanju nastavka. Drugi album »You Could Have It So Much Better« - u sklopu čijega predstavljanja i dolaze u Zagreb - nije pretjerano različit od prvijenca i koristi slična »oružja« u pokušaju definitivnog cementiranja uspjeha. Ako ništa drugo, potpuno je jasno da se kod njih radi o nefriziranoj pop-strasti uz pomoć koje »Ferdinandi« uspijevaju unutar jezgrovito postavljene sviračke strategije istodobno biti ekstatični, simpatični, a i reći par pametnih stvari. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rastrošna ravnateljica </p>
<p>PULA</p>
<p> – Na sjednici pulskog Gradskog vijeća u utorak odbijeno je izvješće o poslovanju Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula kao jedino koje nije zadovoljilo među izvješćima svih gradskih javnih ustanova.</p>
<p> U raspravi su i vladajući i dio oporbe iznijeli oštre primjedbe na rad pulskog INK kao i ravnateljice Aleksandre Saše Broz. Naime, pročelnica Odjela za kulturu Klara Udovičić kazala je kako je izvješće odbijeno prije svega iz razloga što se na produkciju samo triju predstava utrošilo čak 1,2 milijuna kuna, a to je ujedno i 90 posto sredstava predviđenih za sve kazališne programe tijekom prošle godine. </p>
<p>Na taj način čak je 50 posto programa ostalo nerealizirano, izjavila je pročelnica za kulturu Udovičić koja je optužila ravnateljicu Kazališta Sašu Broz i za nenamjensko trošenje sredstava iz gradskog proračuna. </p>
<p>Naime, u prošloj godini Kazalištu su odobrena namjenska sredstva za zapošljavanje dvaju glumaca, međutim, zaposlena je samo jedna glumica dok su ostala sredstva utrošena drugdje. Vijećnici su ravnateljici zamjerili i to što je angažman Dramskog studija INK u Međunarodnome kazališnom festivalu mladih bio minimalan, iako je Dramski studio temelj za formiranje glumačkog ansambla čemu kazalište stremi. </p>
<p>Unatoč odbijenom izvješću o poslovanju pulsko je kazalište ipak poslovalo pozitivno, no nezavisna vijećnica Loredana Štok izrazila je mišljenje da se o tome pokušava stvoriti loša slika, budući da je pozitivno poslovanje s većim prihodima, kaže, rezultat povećanja cijena ulaznica.</p>
<p>Vijećnici su izrazili nezadovoljstvo i, kako su rekli, neodgovornim ponašanjem ravnateljice INK zbog urušavanja stropnih ploča u Kazalištu oko Božića. Istodobno, Poglavarstvo grada naložilo je Odjelu za kulturu da zajedno s Kazalištem u roku od mjesec i pol dana načini izvješće s novim smjernicama poslovanja, i to prije sjednice Gradskog vijeća na kojoj je odbijeno izvješće o poslovanju. </p>
<p>Gradonačelnik Pule Valter Drandić zaključuje:</p>
<p>– Očigledno smo dobro postupili zatraživši novo izvješće sa smjernicama poslovanja jer je programski dio u Kazalištu nedostatan i realiziran je tek 50 posto. Potrebne su nam promjene u Kazalištu što ponajprije ovisi o ravnateljici. </p>
<p>Očito, postoji tako i politička poruka o odbijanju izvješća o poslovanju pulskog Kazališta prema kojoj se između redaka očekuje i ostavka ravnateljice Aleksandre Saše Broz. U obranu ravnateljice Broz stao je Klub vijećnika IDF čiji je stav da Kazalište nije nikada bilo toliko posjećeno, čemu svjedoče u nekoliko navrata unaprijed rasprodane ulaznice. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zahvala kraljice Sofije Dragutinu Tadijanoviću </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U ime španjolske kraljice Sofije njezin glavni tajnik Jose Cabrera Garcia uputio je bardu hrvatske književnosti Dragutinu Tadijanoviću pismo u kojemu se potvrđuje primitak pjesnikove dvojezične bibliofilske grafičke mape s iznimno lijepom posvetom.</p>
<p> »Raduje me što mogu potvrditi primitak Vaše knjige 'Na stolu kruh/ Bread on the Table' koju ste ljubazno poslali Njezinu Kraljevskom Veličanstvu s izuzetno lijepom posvetom. Njezino Veličanstvo iskreno zahvaljuje na knjizi i s osobitim će ju zadovoljstvom čuvati u svojoj biblioteci. Zadužila me da Vam u njezino ime pošaljem srdačan pozdrav s najboljim željama za uspjeh toga djela. Ispunjavajući s najvećim zadovoljstvom zaduženje koje sam primio od Njezina Veličanstva, srdačno vas pozdravljam«, stoji u pismu.</p>
<p> Za nedavna boravka u Španjolskoj, kada je predstavljena Tadijanovićeva knjiga »Poesia escogida« (Izabrane pjesme), prevoditeljice Tadijanovićeve poezije na španjolski Željke Lovrenčić, kraljici Sofiji je poslano dvojezično bibliofilsko izdanje grafičke mape »Na stolu kruh /Bread on the Table«.</p>
<p> Na mapi je Dragutin Tadijanović nadnevka 30. travnja 2006. na španjolskom napisao posvetu: »Njezinu Kraljevskom Veličanstvu kraljici Sofiji za njenu osobitu ljubav prema poeziji«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Publika disala sa Mehtom</p>
<p>Baš kao što je Zubin Mehta, jedan od najvećih dirigenata današnjice, i predvidio, zagrebačka je publika njegov koncert sa Izraelskom filharmonijom u srijedu kasno navečer u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog dočekala sa oduševljenjem. Posjetitelji su prepoznali i interpretativnu dubinu slavnog dirigenta i tehničku uvježbanost orkestra i visoku umjetničku razinu cijele izvedbe te su svaku skladbu nagradili dugotrajnim pljeskom i uzvicima »Bravo«.</p>
<p>Također kako je Zubin Mehta predvidio, odabrani program prikazao je Izraelsku filharmoniju u najboljem svjetlu. Koncert su otvorili uvertirom »Leonora br. 3« Ludwiga van Beethovena, svirali su i »Vragolije Tilla Eulenspiegla« Richarda Straussa, a vrhunac večeri bila je »Fantastična simfonija« Hectora Berlioza.</p>
<p>Karte za koncert rasprodane su već mjesec dana, a posjetitelja je bilo toliko da su »pomoćni stolci« stajali uz svaki red gledališta, ali i na samoj pozornici. Kako je ansambli bio vrlo velik, građani nisu, kao što je uobičajeno, sjedili iza orkestra, već sa strane, između timpana i vratiju pozornice. Svaki je kutak bio iskorišten. No, od silne se publike nije čuo niti uzdah kada je Zubin Mehta, doživotni glazbeni ravnatelj Izraelske filharmonije, dignuo dirigentsku palicu i zasvirao nježni piano Beethovenove »Leonore«. </p>
<p>Koncert je priredila Koncertna direkcija Zagreb uz pomoć Grada Zagreba. Događajem je obilježen Dan Grada Zagreba te 200. obljetnica njegove Židovske općine. [Vera Pfaff]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zelene čarape i grenlandski leptiri</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Je l' možemo danas razgovarati, a da ne bude tako službeno, upitala je Irena Vrkljan prije razgovora kojemu su povod bile čak tri knjige – njezin još svježi roman »Sestra, kao iza stakla«, nešto malo stariji »Zelene čarape« te netom objavljena knjiga Luke Paljetka »Grenlandski leptiri«.</p>
<p>I zaista, utorak na večer u Gliptoteci HAZU protekao je u opuštenom književnom čavrljanju Irene Vrkljan, ovogodišnje dobitnice Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo u području književnosti, Luke Paljetka, prošlogodišnjeg dobitnika Nazorove godišnje nagrade, njihovih prijatelja Andree Zlatar i Tonka Maroevića te urednice u Nakladi Ljevak Nives Tomašević.</p>
<p>»Luko je prije svega jedan intrigal, čovjek koji zna voditi priču na renesansni način«, kazao je akademik Tonko Maroević, dodajući da bi Luko, da nije pjesnik kakav jest, bio naš najveći filolog. </p>
<p>U »Grenlandskim leptirima«, knjizi sastavljenoj od 14 priča, Luko Paljetak se, kako smo imali prilike zaključiti iz jednoga dijela knjige koji je pročitao sam autor, od »posljednjega dubrovačkog trubadura« pretvorio u »modno osviještenog« čovjeka koji s iznenađujućom upućenosti i preciznosti, među ostalim, opisuje elegantnu ženu koja je zaokupila njegovu pažnju na jednom putovanju vlakom.</p>
<p>»U pomoć su mi došle neke divne ženske revije, koje su ponekad zanimljivije od suvremenih romana jer nude bolje likove, a manje teksta«, priznao je duhovito Paljetak publici, koju je u stankama zabavljao jazz glazbenik Davor Križić, inače nećak Irene Vrkljan. [S. V. Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Izložba hrvatske filatelije</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Izložba hrvatske filatelije otvorena je u ponedjeljak 29. svibnja u Institutu lijepih umjetnosti u gradu Shenzhenu. Izložene su marke četrdeset poznatih hrvatskih slikara i dizajnera, a zajedno s izloženim posterima Hrvatske turističke zajednice željelo se dati svestranu obavijest o Hrvatskoj, njezinoj povijesti, kulturi, znanosti i umjetnosti te sportskim postignućima. Izložba će trajati do 7. lipnja, a postavljena je u suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Pekingu s Uredom za kulturu grada Shenzhena.</p>
<p> Osmomilijunski Shenzhen je poznata Specijalna ekonomska zona uz samu granicu s Hong Kongom. Grad je osnovan 1979. godine, a svojim strjelovitim razvojem simbolizira suvremenu Kinu i politiku »reformi i otvaranja prema svijetu«. </p>
<p>Nakon Shenzhena izložba hrvatske filatelije bit će postavljena u prostorijama Glavne pošte u Hong Kongu. [K. R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Niste li vi željeli Niku prije mene? </p>
<p>Kranjčar prognozira da će svjetski prvak biti Argentina, da će najbolji hrvatski igrač na SP-u biti Pršo, a da će najveće iznenađenje njemačke smotre biti upravo - Hrvatska!</p>
<p>Znamo takva stanja kad nam sugovornik, ovog puta nogometni izbornik Zlatko Kranjčar, gromkim glasom i stalnim, naizgled otvorenim, a zapravo samoutješnim smijehom istodobno daje odgovore, ali i nudi pitanja za koja misli da bismo mu ih trebali postaviti. Stoga priznajemo da koliko god je odabir vremena za taj razgovor pogodovao takvom izbornikovom euforičnom stanju, jer bližilo se pola noći, kad su se u hotelu Sheraton trebali okupiti reprezentativci, toliko nam se činilo nepoštenim što koristimo takvu situaciju i poput lešinara nastojimo iščeprkati nešto posebno. </p>
<p>Već sama činjenica da se izbornik praktički sâm ponudio kako bi »otvorio srce i dušu« upućuje na nešto, a nije teško dokučiti što. Nema komentara novinare nakon osječkih 2-2 s Iranom koji se nisu očešali o činjenicu odnosa otac-izbornik naprema sin-nedodirljivi član prvog sastava. Spomenuta se simbioza svakim danom želi predstaviti tim iritantnijom što se izbornik više trudi da obrani i opravda Niku, tako da je teško povjerovati da sve otrovniji novinski napisi i pored jednog i pored drugog, ali i pored reprezentacije prolaze poput mrtvog slova na papiru: </p>
<p>»Ne znam što misli Niko, pitajte njega, ali koliko god se trudio da napise shvatim sastavnim dijelom vašeg posla, oni ostavljaju traga, od toga se ne može pobjeći. No, zašto i vaše kritike ne bih shvatio kao dobrodošle, one koje bi Niku ili bilo koga drugoga mogle dodatno motivirati kako bi se digao i u punom sjaju pokazao zašto mu vjerujem. Uostalom, kad na sastanku s igračima prvi pred svima 'udarim' po Niki, zašto ne biste i vi?« </p>
<p>U vezi s osječkim zvižducima, ali i saznanju o tome kako ih je Niko primio, izbornik je dodao: </p>
<p>»Samo on može dati odgovor na to pitanje, jer je on potvrđena vrijednost, pa mora shvatiti da se od njega očekuje da se trudi i uvijek bude na toj razini, to tim prije jer sve zna, kao i Pršo, Klasnić, Olić, braća Kovač, zapravo svi iz udarnih redova naše vrste. Nitko me ne može prevariti u ocjeni igračevih sposobnosti, pa tako ni Niko, jer je dosad dao ono što sam tražio, kao i svi drugi.« </p>
<p>I dok smo tražili predah, izbornik je iskoristio priliku i nama postavio pitanje. Zanimalo ga je zašto se Niko tretira praktički glavnim i jedinim problem ove reprezentacije: </p>
<p>»Zar je Niko problem zato što nije dobro igrao u Osijeku? Koliko znam, bilo je još onih koji nisu blistali. Drago mi je zapravo što je bilo još lošijih, jer je to dobar znak da će biti bolji. U biti sam zadovoljan što stvari ovako teku, budući da znam da postoji još mnogo prostora za nadgradnju svih igrača, pa tako i Nike.« </p>
<p>Budući da se Niko očigledno javlja kao središnji kamen spoticanja hušačkih napisa o reprezentaciji nakon osječke utakmice, Kranjčar podsjeća: </p>
<p>»Opet ću posjetiti hrvatsku javnost da ste bili uz Niku znatno prije mene, a sada ste svi protiv njega, jer nosi prezime Kranjčar, bez obzira na to što je riječ o igraču koji zavrjeđuje biti jedan od nositelja hrvatske igre. No, znajte da me sve to neće shrvati i obeshrabriti, dapače. Jedina opsesija kojom sam zaokupljen jest želja biti među 16 na svijetu.« </p>
<p>Ističući kako stoji iz svog izbora i sva 24 pozvana igrača, ipak priznaje da nije očekivao takvu hajku: </p>
<p>»Pretpostavljao sam da će biti negodovanja u vezi s nepozivanjem Eduarda, a budući da se sad razbuktalo, mislim da je riječ o instrumentaliziranoj hajki, koja Hrvatskoj kao maloj zemlji samo može naškoditi. Neshvatljivo je da bi se zbog Nike moglo rušiti sve ono dobro što sam naslijedio od prethodnika, a što je mukotrpno građeno.« </p>
<p>Izbornik se nije dao izbaciti iz takta niti kad je trebao pojasniti zašto u džepu još nema potpisan ugovor s HNS-om o produženju vjernosti, iako je to prema najavama trebao zaključiti još prije mjesec-dva. </p>
<p>»Ugovor je odavno potpisan, za mene je Markovićeva riječ vrednija od svake formalnosti«, zaključuje Kranjčar, koji je nakon japanskih 2-2 s Njemačkom podsjetio da je hrvatska meč-lopta za prolaz među 16 upravo Japan i da je taj njihov rezultat za Hrvatsku motivirajuć. </p>
<p>Kranjčar uzgred prognozira da će svjetski prvak biti Argentina, da će najbolji hrvatski igrač na SP-u biti Pršo, a da će najveće iznenađenje njemačke smotre biti upravo - Hrvatska!</p>
<p>Molim vas da se ne borite sa mnom</p>
<p>Budući da se sve u razgovoru s izbornikom izravno ili neizravno vrtjelo oko njegova sina Nike, Kranjčar je dodao: </p>
<p>»Niko je zapravo trenutačno sasvim nevažan, ali je važan zbog budućnosti hrvatskog nogometa. Kao i Modrić, Eduardo... Oni će igrati i onda kad Kranjčar neće biti izbornik. Činjenica je da je Niko imao veću potporu medija u vrijeme Barićeva mandata, kad mu je spočitavano da ga zanemaruje, a valja se podsjetiti da to nije bilo bez razloga. Osim što je Niko bio najbolji igrač EP-a igrača do 17 godina u Engleskoj, u prvi ga se plan guralo i kao oglednog produkta hrvatskog nogometa i Dinama, zatim interesa Mamića, javnosti i ostalih, a svi su ga zdušno podržavali. Mislim da bi zbog svega toga bilo suludo da sam ja protiv njega. Možda izgleda da ga branim, ali se on obranio i prije nego što sam ja postao izbornik. Osim toga, ne bi li bilo neozbiljno u predvečerje SP-a prevrtati sastav, kao što bi to neki željeli? Zato vas molim da se ne borite sa mnom«. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Japanci kao Brazilci</p>
<p>LEVERKUSEN</p>
<p> – Hrvatske nogometaše nakon Brazila na Svjetskom prvenstvu čekaju neki drugi »Brazilci«. Japanska reprezentacija vođena brazilskim strategom Zicom odigrala je u Leverkusenu protiv Njemačke 2-2, makar je do 76. minute vodila 2-0 i bila vidljivo kvalitetnija od domaćina Svjetskog prvenstva.</p>
<p>Da su brzi znali smo, da su puni energije znali smo, da su tehnički potkovani svi od vratara do napadača znali smo, da mogu držati loptu jednako dugo kao igrači Barcelone – znali smo. No, sve su te pojedinosti podigli na stupanj više u odnosu na prošlo Svjetsko prvenstvo. Japanska reprezentacija je respektabilna - igraju agresivnu obranu od sredine terena, munjevito se organiziraju u kontru, fanatični su i posebno impresivni u znanju čuvanja i baratanja s loptom. To na sjajan način čine i stoperi...</p>
<p>Od igrača je najbolji dojam u Leverkusenu ostavio napadač Takahara s dva pogotka. Kod prvog je iskoristio sjajnu loptu u prostor Yanagisawe, a kod drugog je okrenuo dva njemačka obrambena igrača i drugi put u osam minuta učinio ono što nisu klubovi u Ligi prvaka učinili 600-ak minuta – svladati Lehmanna. Nakazawa je »japanski Puyol«, Nakata jednako inteligentan kao nekada, Oguro (koji je ušao u igru) nevjerojatno eksplozivan. Domaćina su »spasili« pogotcima Klose (76.) i Schweinsteiger (80.) s dva pogotka iz prekida (japanski minus), no veću žal za pobjedom ima Japan - imali su još četiri stopostotne prilike...</p>
<p>Japan je igrao u sastavu: Kawaguchi, Tsuboi, Miyamoto, Nakazawa, Kaji (od 39. Komano), H. Nakata, Fukunishi, Santos Alex, Nakamura, Yanagisawa, Takahara (od 78. Oguro). [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vlašić: Činjenica je da Blanka nije u formi</p>
<p>Grand Prix je Grand Prix, dva metra su dva metra i to je dovoljno da je ovaj nastup više nego uspješan, kaže Joško Vlašić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Blanka Vlašić još je jednom izazvala divljenje, preskočivši u, za atletičare, »neprijateljskim« meteorološkim uvjetima magičnu granicu od dva metra. U Ostravi na Grand Prixu ne samo da je porazila konkurenciju već i kasnojesensku temperaturu od samo 8 Celzijevih stupnjeva. Preskočena dva metra po hladnoći u atletskom se svijetu smatraju velikim uspjehom. </p>
<p>Svoje oduševljenje nije skrivao ni Blankin trener i otac Joško: </p>
<p>»Ovaj utorak držim posebnim danom, jer preskočiti dva metra na samo 8 Celzijevih stupnjeva stvarno je vrhunsko dostignuće. Koliko znam, Blanka je prva preskočila dva metra po ovakvoj hladnoći, i u to u tajicama. Grand Prix je uvijek Grand Prix, dva metra su uvijek dva metra i to je dovoljno da se nastup smatra vrlo uspješnim. Međutim, kad se zna da je niska temperatura otežavala skokove i da je Blanka bila odjevena u tajice, rezultat dobiva na težini.« </p>
<p>• Koliko bi Blanka bila blizu 208 cm Stefke Kostadinove po idealnom vremenu? </p>
<p>»Ne bih tako razgovarao. Činjenica je da Blanka nije u formi, još je u jakom treningu, ima žulj na odraznoj nozi i pije antibiotike zbog problema sa zubom. Također, ne znamo kako bi mišić reagirao na 25 Celzijevih stupnjeva. Ne bih razmišljao koliko bi skočila u idealnim vremenskim uvjetima. Ni u Dohi vrijeme nije bilo naklonjeno atletičarima. Puhao je vjetar i stoga sam bio vrlo zadovoljan i s preskočenih 197 cm. Međutim, rezultat iz Ostrave me oduševio.« </p>
<p>• Što očekujete u Oslu na mitingu Zlatne lige? </p>
<p>»Bit će to zanimljivo natjecanje. Doći će i Bergqvist, zatim Sljesarjenko te Amerikanka Howard, najveće Blankine suparnice. Misli li tko ugrabiti 'jack pot' mora pobijediti u Oslu. Stoga očekujem iznimno dramatičnu borbu. U Oslu će se razgovarati i s Kajsom Bergquist glede njezina dolaska u Split na miting u rujnu na Prokurativama.« </p>
<p>Blanka je spremna za velika dostignuća i u daljnjim natjecanjima Zlatne lige i Grand Prixa, a posebno na EP-u u Göteborgu možemo očekivati vrhunski rezultat. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ančićeva pobjeda zamalo okončana tučnjavom</p>
<p>Prvi put u karijeri Karolina Šprem je u 3. kolu glavnog turnira, nakon predaje Kineskinje Peng</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - I treću godinu uzastopce Mario Ančić će igrati u trećem kolu Roland Garrosa. Ipak, ovoga puta je prošao najteži put. Ne toliko zbog 7-5, 6-3, 7-6 (3) pobjede protiv Paula Capdevillea u drugom kolu, već nesportskog ponašanja Čileanca, koje je zamalo završilo fizičkim obračunom. Priliku za plasman u drugi tjedan pariškog Grand Slamav prvi put je izborila Karolina Šprem, koja je vodila sa 6-4, 4-3 kad je Kineskinja Shuai Peng predala dvoboj zbog ozljede.</p>
<p>Nakon posljednjeg poena Ančić je pružio ruku prema Capdevilleu, a ovaj se odbio rukovati, okrenuo se prema sucu i počeo prigovarati. Nakon toga je i Ančića počeo vrijeđati, a ubrzo i naguravati. Svađu u kojoj bi uskoro počele »govoriti« šake na vrijeme je zaustavio sudac. </p>
<p>Čileanac se mogao jedino ljutiti na odluke linijskih sudaca. Na terenu nije ponudio previše, Ančić je diktirao tempo od početka, a sve je mogao i uvjerljvije okončati, budući da je imao 13 »break« prilika. Tijekom 159 minuta igre Super Mario je tri puta oduzeo servis 23-godišnjem Čilenacu, po jednom u svakom setu. Ipak, kad je u trećem setu servirao za meč kod 5-4, 125. tenisač svijeta je nakratko zablistao i napravio jedini »break« u meču. No, u »tie-breaku« je Ančić izgubio tek tri poena.</p>
<p>Najbolji rezultat u Parizu Super Mario će pokušati ostvariti preko Španjolca Alberta Montanesa, 105. tenisača svijeta, protiv kojeg 12. nositelj nikad nije igrao.</p>
<p>Čini se kako Karolina Šprem polako hvata negdašnju formu. Istina, u drugom kolu se nije mogla do kraja pokazati, ali do trenutka predaje bila je bolja tenisačica na terenu. Samopouzdanje je svakim danom sve veće kod Šprem, koja se više ne boji potegnuti udarac. Istina, kao i u prvom meču, tako je i ovoga puta puno pogađala, ali promašivala. Nakon 83 minute igre Šprem je upisala 34 »winnera« i 35 neforsiranih pogrešaka. Treće joj kolo nosi pobjednicu dvoboja Amerikanke Venus Williams i Finkinje Emme Laine. </p>
<p>Ivan Ljubičić, Ivo Karlović i Ivana Lisjak u četvrtak igraju dvoboje drugog kola. Prvi hrvatski reket igra protiv Španjolca Oscara Hernandeza treći meč na terenu broj dva nakon 11 sati, kada Ivo Karlović igra protiv Slovaka Dominika Hrbatyja na terenu broj 16. A Lisjak i Kineskinja Jie Zheng su četvrte na redu na terenu broj 3, gdje program počinje također u 11 sati.</p>
<p>• Rezultati</p>
<p>2. kolo, tenisači: Moya - Južnji 6-3, 6-4, 6-2, Nalbandian (3) - Gasquet 6-2, 3-6, 7-6, 6-0, Federer (1) - Falla 6-1, 6-4, 6-3, Davydenko - Saretta 6-2, 4-1 predaja, Ferrero - Kohlschreiber 6-2, 6-4, 6-2, Kiefer (13) - Gicquel 6-0, 6-1, 5-7, 3-6, 11-9, Ančić (12) - Capdeville 7-5, 6-3, 7-6 (3);</p>
<p>tenisačice: Šarapova (4) - Benešova 6-4, 6-1, Mauresmo (1) - Duševina 6-1, 7-6 (5), Safina (14) - Sromova 6-0, 6-2, Šprem - Peng 6-4, 4-3 predaja. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Otvoren lov na pobjednike Jaruna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prve su lopte preletjele mreže na jarunskom jezeru, što će reći da je drugo izdanje VIP Opena, turnira svjetske serije u odbojci na pijesku, započelo. </p>
<p>Jaka kiša koja je stvarala jesenski ugođaj u Zagrebu u utorak nije poremetila satnicu odigravanja dvoboja kvota po državama, a težak teren donio je i prvo iznenađenje. Naime, prva postaja svjetske serije (Šangaj) dala je naslutiti kako će brazilska kombinacija Cunha i Franco igrati zapaženu ulogu i u Zagrebu, ali finalisti Šangaja nisu prošli ni kvalifikacije. Time je samo potvrđeno kako je zagrebački turnir jak, odnosno kako je rekao press delegat svjetskog odbojkaškog saveza Tim Simmons: </p>
<p>»Zagrebačko izdanje turnira šesto je najjače po odazivu otkad je odbojka na pijesku olimpijski sport.« </p>
<p>Ispred svih sudionika igrača na VIP Open istupio je Švicarac Sasha Heyer, bivši svjetski prvak i aktualni svjetski doprvak, koji nam je dao uvid u jačinu turnira. </p>
<p>»U Zagreb su doputovala tri brazilska para od četiri najjača svjetska tima. Što se tiče mog očekivanja, moram reći da se moj partner Paul Laciga tek u studenome vratio s operacije, no svejedno se nadam da ćemo ući među prvih pet VIP Opena. No, bit će teško.« </p>
<p>Ponovno su svi najbolji ovdje, 32 para u glavnom turniru hvatat će lanjske pobjednike Magalhăesa i Arauja, najbolji svjetski par Ricarda i Emanuela, a niti 32.000 američkih dolara nije zanemariva nagrada...</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Chávez: Rusi će mi graditi tvornicu kalašnjikova</p>
<p>Nakon što joj je SAD ograničio prodaju oružja, Venezuela dogovorila vojnu suradnju s Rusijom</p>
<p>Kontroverzni venezuelanski predsjednik Hugo Chávez nastavlja prkositi Washingtonu kad god ima priliku za to, osobito kad uživa pozornost svjetskih medija.</p>
<p> Tako je u utorak za posjeta glavnom gradu Ekvadora Quitou najavio gradnju tvornice kalašnjikova u Venezueli, pohvalivši se dobrom suradnjom s Rusijom. </p>
<p>»Rusi će nam pomoći izgraditi tvornicu kalašnjikova i tvornicu streljiva.</p>
<p> Tako ćemo moći obraniti svaku ulicu, svako brdo i svaki kut naše zemlje«, rekao je Chávez novinarima u Ekvadoru. Te su njegove riječi zapravo javna poruka SAD-u koji je ograničio prodaju oružja Venezueli, optužujući njezina predsjednika da želi destabilizirati Južnu Ameriku. </p>
<p>Chávez se okrenuo Rusiji i napravio dobar posao s kojim se sad hvali u Quitou gdje je s ekvadorskim predsjednikom Alfredom Palaciom potpisao naftni sporazum povoljan za tu siromašnu zemlju. Kako naglašavaju analitičari, Chávez pokušava takvim sporazumima s južnoameričkim zemljama proširiti svoj utjecaj na kontinentu i kao otvoreni protivnik Washingtona nametnuti se za novog lidera cijele regije. </p>
<p>Chávez već mjesecima govori kako Venezuela nema dovoljno oružja kako bi naoružala milijun ljudi koji bi je morali braniti od, kako tvrdi, planirane američke invazije. Već je kupio 100.000 kalašnjikova, a do kraja lipnja u Venezuelu treba stići još 30.000 tih pušaka. Početkom ove godine Venezuela je dogovorila sa Španjolskom kupovinu zrakoplova i vojnih brodova u iznosu od milijardu i pol dolara, zbog čega je SAD također izrazio svoju zabrinutost. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bush o zločinima u Hadithi doznao - iz novina</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako predsjednikovi kritičari cinično tvrde da George W. Bush ne čita novine, oslanjajući se na jednu njegovu davnu izjavu, pokazalo se da to nije točno. Predsjednik Bush saznao je o Hadithi, čitajući izvješće magazina Time, kad je ono i objavljeno, u ožujku ove godine.</p>
<p>Prema riječima novoimenovanog glasnogovornika Bijele kuće Tonyja Snowa, predsjednik je za prošlogodišnji napad marinaca na civile u iračkoj pokrajini Anbar te masakr koji je potom uslijedio doznao »onda kada je reporter magazina Time to i objavio«. A tekst je objavljen gotovo četiri mjeseca nakon što se zločin dogodio. </p>
<p>Time je Snow možda i ne htijući potvrdio da se izvješće o masakru za koje se zna da je odmah dokumentirano i odgovarajućim fotografijama, možda ipak namjerno provlačeno kroz ladice od Pentagona do Bijele kuće. Američke novine već počinju uspoređivati zločin u Hadithi sa sličnim u Vijetnamu, prije više od 40 godina kad je ubijeno 124 civila.</p>
<p>Tu usporedbu napravio je i kongresnik John Murtha koji od nedjelje ne silazi s TV ekrana. On nastavlja postavljati pitanje svima koji se u Bushevoj administraciji službeno bave ratom u Iraku: »Zašto se tako dugo šutjelo«? </p>
<p>Uvidjevši razmjere političke bure izazvane i ovim najnovijim »neugodnim otkrićem« u Iraku, Bijela kuća je najavila, da će u potpunosti obavijestiti javnost »o svim detaljima« navoda o incidentu iz Hadithe. Predsjednik Bush je o svemu već detaljno izviješten od strane njegovog glavnog savjetnika za nacionalnu sigurnost Stephena Hadleya. </p>
<p>Glasnogovornik Snow, međutim, zasad odbija ponuditi više detalja o tome koliko je Bush osobno zainteresiran, pa i uključen u nastojanja da se istraga provede »do dna«, ali i do vrha. To ostavlja mjesta za spekulacije kako administracija i dalje provjerava puls javnosti, očekujući možda da se priča o zločinu u Hadithi, sama ukloni iz medijskog fokusa, potisnuta nekim važnijim događajem.</p>
<p>»Neću prestati o ovome govoriti sve dok ne saznamo punu istinu«, poručio je, međutim, odlikovani vijetnamski ratni veteran, neumoljivi kongresnik Murtha. </p>
<p>Tony Snow kaže da je svatko onaj tko je čuo priču postao osobno zainteresiran, jer je nemoguće (takvu angažiranost) izbjeći. Snow je pokušao uvjeriti profesionalno skeptične novinare da će sve biti objavljeno bez prikrivanja te da zapovjedništvo marinaca agresivno istražuje ovaj slučaj. Jedino tako ćemo steći punu sliku o onome što se dogodilo, kaže Snow! A puna slika, tvrde dobro upućeni, mogla bi biti mozaik stravičnih fotografija o zločinu u Hadithi. Ostaje otvoreno pitanje je li itko te fotografije u Bijeloj kući već vidio. I čemu onda ovolika priča i odugovlačenje? Ako nitko drugi, kongresnik Murtha će te odgovore dobiti.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Aviokompanije strahuju od kaosa u zračnim lukama</p>
<p>Presuda Europskog suda pravde kojom su europske zračne kompanije opomenute da krše zakon ako Amerikancima daju podatke o putnicima mogla bi izazvati ne samo transatlantske napetosti već i kaos na letovima iz Europe u Ameriku. </p>
<p>Dogovor koji je nakon dugih pregovora bio postignut 2004. godine i trebao je vrijediti do 2007. godine predviđao je da najkasnije petnaest minuta nakon polijetanja zračne kompanije pošalju američkim službama sigurnosti podatke o putnicima. </p>
<p>Radi se o 35 osobnih podataka, uključujući tu i brojeve kreditnih kartica i visinu limita na njima. Europski je sud pravde, nakon tužbe koju je zbog kršenja prava na privatnost podnio Europski parlament, presudio da zrakoplovne kompanije ne moraju davati podatke o putnicima, jer bi time kršile zakon.</p>
<p>Situacija je sada prilično nejasna. Osim što se u prvim američkim reagiranjima sa žaljenjem kaže kako to pokazuje da Europa ne razumije borbu protiv terorizma, sada bi svaka europska zračna kompanija koja ne pošalje tražene podatke o putnicima za SAD mogla biti kažnjena s 5000 eura po putniku, dok bi se procedura ulaska u SAD u tamošnjim zračnim lukama mogla produžiti »do neizdržljivosti«, što bi i opet išlo na štetu tih kompanija. </p>
<p>Ono što je jasno jest da sada ponovo predstoje mukotrpni američko-europski pregovori koji bi trebali pronaći »nemoguće rješenje«: kako da zračne kompanije ipak učine ono što ne smiju, ili kako da američke službe sigurnosti pristanu na europske uvjete koje nazivaju »previše labavima u suočavanju s terorističkom opasnošću«. </p>
<p>Amerika želi podatke o putnicima koji stižu - unaprijed, premda tamošnji stručnjaci za sigurnost kažu da sve te podatke mogu dobiti i od samih putnika kad slete, samo što će to onda značiti dodatne sate i sate čekanja na ulaz u SAD.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Beograd bi državnu zajednicu Srbija i Kosovo </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbijansko izaslanstvo započelo je kampanju za koju se nada da bi mogla promijeniti tijek poodmaklih pregovora o budućem statusu Kosova. Javnosti je predstavljen prijedlog ustavnog redefiniranja položaja autonomne pokrajine Kosovo, čiji je cilj »zaokruživanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije«. </p>
<p>Službeni Beograd je, navodno suglasan s principom Kontaktne skupine da nema povratka na stanje prije ožujka 1999., ponudio svoj dorađeni koncepta »više od autonomije, manje od neovisnosti«. </p>
<p>Prijedlogom se predviđa uspostavljanje institucija parlamenta, vlade, predsjednika, vrhovnog i ustavnog suda Kosova, pravo donošenja ustava Kosova, pravo razvijanja odnosa sa drugim državama, i sve nadležnosti u fiskalnoj politici, uključujući i stvaranje centralne banke, ali bi Srbija zadržala mjesto u UN-u, graničnu i carinsku kontrolu, te nadležnosti u zaštiti ljudskih prava, manjinskih zajednica i kulturne i povijesne baštine. Međunarodne snage bi ostale na Kosovu kao jamac stabilnosti, dok bi posebna misija vršila nadzor nad policijskim snagama. Beograd predlaže da ovakav aranžman traje 20 godina. </p>
<p>Srbija i Kosovo, kao logična zamjena za Srbiju i Crnu Goru, predstavljaju neku vrstu posljednje ponude Beograda Bruxellesu. Srbijanski premijer Vojislav Koštunica priprema si odstupnicu iz pregovora, a njegov savjetnik Aleksandar Simić je oštro napao tim posebnog izaslanika UN Marttija Ahtisaarija, koji je u utorak organizirao šesti krug izravnih pregovora u Beču. Prema Simiću, Ahtisaarijev tim se ne trudi dovoljno oko agende pregovora, zbog čega se stječe dojam da Beograd nije konstruktivan.</p>
<p>Šesta runda izravnih pregovora posvećena gospodarstvu, bila je i posljednja na kojoj se razgovaralo bez prejudiciranja budućeg statusa. Očekuje se da će Ahtisaari sada izraditi prijedlog sporazuma, koji će Beograd odbiti, što će poslužiti Vijeću sigurnosti UN-a da novom rezolucijom nametne rješenje. Koštunica bi se nakon toga mogao približiti radikalima, a Srbija ostati izvan europskih integracija.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Finkinje sto godina u politici</p>
<p>Finska je 1. lipnja 1906. godina dala ženama pravo glasa, a godinu dana kasnije na parlamentarnim izborima 19 Finkinja su bile prve žene na svijetu sa punim političkim pravima </p>
<p>HELSINKI (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Svečanom sjednicom Finskog parlamenta s velikim brojem najuglednijih gostiju Finska slavi stotu obljetnicu uspostave parlamentarne demokracije ali i činjenicu da je Finska zemlja koja je prva dala pravo glasa ženama. </p>
<p>Jedinstvena odluka finskog parlamenta prije sto godina, gledano iz današnje perspektive, prilično je »posramila« danas ugledne demokracije u Europi, ponosne na svoje demokratsko nasljeđe. Odluku da se na izborima dade pravo ženama Francuska je, primjerice, donijela punih 38 godina kasnije.</p>
<p>Finska borba za parlamentarnu demokraciju trajala je dugo, a započela je još davne 1809. godine kad je Finsku okupirala Rusija. Nakon burnih događaja, novim izbornim zakonom Finska je 1. lipnja 1906. godina dala ženama pravo glasa. Time je omogućeno da godinu dana kasnije na parlamentarnim izborima 19 Finkinja budu prve žene na svijetu sa punim političkim pravima koje su sjele u zastupničke klupe. </p>
<p>Iako je ta godina tek označila nastavak borbe Finaca za istinsku neovisnost, ovaj datum jedan je od najznačajnijih u povijesti demokracije u Europi, ali i u svijetu.</p>
<p>Na svečanu sjednicu finskoga parlamenta (Edskunte) pozvani su i predsjednici parlamenata koji su u Talinu dva dana raspravljali o jačanju uloge nacionalnih parlamenta u globalnim uvjetima. Da borba za ženska prava i njihov utjecaj na politička zbivanja nije bio nimalo lak svjedoči upravo finski primjer. Nakon revolucionarne odluke finskog parlamenta, mnoge ugledne demokracije dosta su kasnile u uvođenju istog prava za žene.</p>
<p>Finska je tu povijesnu odluku donijela sedam godina prije Norveške, 38 godina prije Francuske i 66 godina prije Švicarske. Švicarska je naime odlučila da žene mogu sudjelovati na parlamentarnim izborima ne tako daleke 1971. godine. Gori rezultat na europskoj ljestvici bilježi jedino Lihtenštajn koji je ženama vrata politike i parlamenta otvorio tek 1984. godine. </p>
<p>Finski parlament danas broj 200 zastupnika među kojima je 76 žena, no na predsjedničkoj funkciji nalazi se žena Tarja Halonen. Iako relativno nova članica EU-a (od 1995. godine), Finska je danas izuzetno aktivna članica Europske unije, a u drugoj polovici godine preuzima predsjedanje EU-om od Austrije. </p>
<p>Za razliku od nekih drugih članova koje strahuju od nastavka proširenja, Finska se zalaže za nastavak proširenja Unije na sve zemlje koje ispune kriterije. Zbog toga se Finska se protivi određivanju konačnih granica Europske unije.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Cvijet s kraljevskom krunom</p>
<p>Rijetko je koji cvijet poput ruže istodobno zanimljiv uzgajivačima, botaničarima, povjesničarima, piscima, kozmetičarima i modnim dizajnerima. I to ne samo u naše doba nego je tradicija utemeljena u proteklim vremenima. Jer živopisna povijest tog cvijeta seže u daleku prošlost, pa su stručnjaci procijenili da su najstariji primjerci ruže prije 40 milijuna godina rasli u današnjem Koloradu u Sjedinjenim Američkim Državama, o čemu svjedoče fosilni ostaci nađeni na tom području. Time je postalo očitim da je ta biljka drvenaste stabljike i ispunjena trnjem, kožastim lišćem, te cvjetovima raznobojnih latica uspješno odolijevala bolestima, kukcima, te prirodnim nepogodama. Zato je i bilo moguće do danas od jednostavne divlje ruže uspješno kultivirati 30.000 novih vrsta, a uzgoj, trgovinu i preradu tog cvijeta pretvoriti u unosan business.</p>
<p>Ipak se to vjerojatno ne bi dogodilo da prije 5000 godina radoznali kineski cvjećari nisu križali ruže i dobili prvu vrtnu ljepoticu. Zbog neobičnih boja i neodoljivih mirisa, ubrzo je postala kraljicom cvjetnjaka. Ne samo na azijskom kontinentu, jer su je obožavali i stari Grci. U tolikoj mjeri da je ruža upletena u mnoge mitove i prozvana božanskim cvijećem. Otkriva to i priča da joj je ime nadjenula Afrodita, a stvorila je boginja cvijeća Chloris koja je jednom usred šume naišla na beživotno nimfino tijelo. Da bi pomogla nesretnici, u pomoć je prizivala upravo božicu ljubavi Afroditu, koja je nimfi podarila ljepotu. Potom joj je bog vina Dionis udijelio mirisni nektar, a u stvaranje ruže su se svesrdno umiješali i drugi bogovi i božice. Tu je tajna njene kraljevske titule, čudesne ljepote i otmjenosti, zbog čega je bila cijenjena i u starom Egiptu. Zato se u faraonskim grobnicama našlo mjesta i za vijence ruža, baš kao i na čuvenim kretskim freskama. Ipak su nešto poslije Rimljani zanemarili njenu ljepotu i latice tog cvijeta koristili kao sirovinu za pripravljanje slatkiša, kao sag po kojem su koračali carevi ili dodatak vodi za kupanje. To je ponukalo tadašnje liječnike da istraže ljekovita svojstva ruže. Zanimljivo je i da su pritom bili zadivljeni njenim mirisom, pa su savjetovali da se koristi i kao parfem. Latice su za različitih svečanosti i slavlja bacali u vis kao današnje konfete, pa su potom taj običaj preuzeli kršćani za procesija i vjenčanja. </p>
<p>Povjesničari rado spominju i da je tijekom 15. stoljeća ruža korištena u borbi za prevlast nad Engleskom. Imala je ulogu simbola, pa je bijela predstavljala York, crvena Lancaster. Taj je oružani sukob zauvijek ostao poznat kao Rat ruža. Potom je taj cvijet kao kraljevski znak svojatali i moćni Tudori. No nakon dva stoljeća ipak se počeo prodavati na tržnicama, baš kao i tražena ružina vodica. Ljepoti tog cvijeta podjednako su se divili siromašni i bogati, iako nije bio lijep kao današnje ruže. Ipak su i tada posjedovale nešto po čemu su se razlikovale od drugih cvjetnica. To je uočila i Napoleonova žena Josephine, te je cvjetnjak dvorca Malmoison nedaleko od Pariza pretvorila je u ružičnjak s više od 250 vrsta. Oduševio je i botaničkog ilustratora Pierrea Josepha Rudoutea koji je vodenim bojama viđene cvjetove 1824. ovjekovječio u botaničkoj mapi. </p>
<p>No Europa je kultivirane ruže počela saditi tek u 18. stoljeću kad su nizozemskim brodovima prve sadnice dopremljene iz Kine. Otad ih uzgajivači dijele na stare i moderne, koje su se najviše uzgajale u Francuskoj i Engleskoj. A prava revolucija nastala je u 19. stoljeću kad je Joseph Permet Ducher, nakon dva desetljeća eksperimentiranja, uzgojio žutu ružu. Dakako da je neko vrijeme bila najtraženije i onda pala u zaborav. To i nije bilo čudno, jer ruže, zahvaljujući cvjetnim modnim trendovima, samo su kratko moderne. Potom su potisnute u zaborav cvjetne javnosti, da bi se opet i iznenada našle na tržištu. Budući da se na ružama zarađuju stotine milijuni, mnoge tvrtke su još sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća uvele zaštitne znakove za svoje vrste, ponajprije najveći uzgajivači, Francuzi, Japanci i Englezi. Jer ruža je od davnina mnogim ljubiteljima cvijeća botanička kraljica, pa se procjenjuje da trenutačno oko 150 milijuna sadnica krasi vrtove, terase... A tijekom povijesti nadahnjivala je mnoge pisce i pjesnike, pa ružu u svojim djelima spominje darovita Sapho, Virgilije, Homer, Dante, Shakespeare, Rilke, Keats i drugi. To više što ljepotu ruže uspoređuje sa ženinom, a mnogi su zaljubljeni i danas uvjereni da tim cvijetom mogu iskazati ljubav. U to se svojedobno uvjerio i Marko Antonije kad je ružu darovao izbirljivoj Kleopatri i tim cvijetom zauvijek osvojio vladaričino srce.</p>
<p>Ružino ulje skuplje od zlata</p>
<p>Kad su turski vojnici prije nekoliko stoljeća osvojili područje današnje Bugarske, ubrzo su dolinu Kazanlaka pretvorili u najveći ružičnjak na svijetu. No ne da bi tijekom svibnja i lipnja uživali u opojnom mirisu tog cvijeća, nego da bi iz sezone u sezonu tone ubranih latica prerađivali u ružino ulje. Riječ je o mukotrpnom i preciznom poslu koji se tada baš kao i danas obavlja ručno. To više što je za kilogram ulja potrebno ubrati tri tisuće kilograma latica. Zato je taj preparat postao skuplji i od zlata! Isprva je bio dostupan samo istočnjačkim bogatašicama, koje su ga koristile kao miris i dodatak vodi za kupanje. No ružino je ulje razvojem kozmetičke industrije postalo traženom sirovinom. Iako se kapljica, dvije koristila za dobivanje ružine vodice, dodatak solima za kupanje, kreme i druge preparate, ipak se najveća količina troši za proizvodnju parfema, koji ne žale novca da ga nabave. U međuvremenu su nikle plantaže ruža u Turskoj, Maroku, Francuskoj, Egiptu i drugdje, ali još je najtraženiji bugarski atarr. I to bez obzira na to što se trenutačno za gram plaća 12 do 14 eura.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Stalno se krećite</p>
<p>Duhovni sklad i život bez stresa uz prehranu bogatu povrćem i voćem najbolji su recept </p>
<p>Kako bi se čovjek organizam održao zdravim valja se najprije pridržavati odgovarajućih prehrambenih navika i biti fizički aktivan. Uzimanje dostatnih količina vitamina i minerala vrlo je važno, jer treba razmišljati, kažu liječnici, o kvalitetnom i aktivnom starenju.</p>
<p>Jedna je američka studija ustanovila da 90 posto ispitanih starijih osoba gradske populacije ima manjak vitamina B1 i B6, dok ih je 40 posto bilježilo manjak vitamina C i A, B3, B12, odnosno kalcija i željeza. Samo deset posto osoba konzumiralo je dovoljne količine proteina. Ne treba napominjati da je vitaminska baza u organizmu jezičac koji drži njegovu imunološku ravnotežu. Antioksidansi (vitamin C, E, karoten, selen) imaju veliku ulogu, a o tome koliko ih unosimo u organizam ovisi i povratni odgovor. </p>
<p>To više jer prehrambene navike utječu na način i kvalitetu starenja, odnosno odgađanje pojave bolesti. To najbolje potvrđuju Japanci čiji su stanovnici najdugovječniji na planeti, a posebice se to odnosi na područje Okinawe gdje je najviše stogodišnjaka. </p>
<p>To ne čudi, tvrde znanstvenici, jer osim što vode život prožet duhovnim skladom i meditacijom stalno se kreću. Nerijetko 80-godišnjaci bez problema rade u vrtu, okopavaju ga i sade biljke, a sposobni su obavljati i kućanske poslove. Profesor Ken Wadson sa sveučilišta New England, koji se bavio tim fenomenom, kaže da vremešni Japanci još rade u poljima i pomažu svojim obiteljima, a tu aktivnost, bez obzira na godine, znanstvenici objašnjavaju ponajprije zdravom hranom (osobito riba), kretanjem i ispunjenim društvenim životom. Naime, ističe dr. Wadson, u azijskim zemljama obitelj ima važnu ulogu i njeguje se u svakom pogledu, za razliku od zapadnih zemalja. Na Japance se treba ugledati, jer »starjeti treba znati«, posebice bez stresa. Hormoni stresa najviše uništavaju organizam. Ako se pritom dodaju loše navike i prehrana ne treba se čuditi onima kojima se na spomen starenja diže kosa na glavi. To je prirodni proces, a aktivna starost, kako to rade na Okinawi, je pravi recept. Istraživanje koje je provedeno s vremešnim Japancima ustanovilo je da oni (najstariji stanovnik ima 113 godina) cijeli život provode u psihofizičkom skladu bez prevelikih i čestih napetosti. Ispostavilo se da ne znaju što znači prekomjerna težina, a kalorije koje tijekom dana unose u organizam su dostatne, ali ispodprosječne granice od 1500 na dan. Ipak, kažu znanstvenici, ti ljudi ne gladuju nego organizam hrane zdravim namirnicama. Recept takva življenja nije kompliciran nego jednostavan, kaže biolog. Pokazalo se da je na tanjurima tih Japanaca uglavnom zelenilo i mnogo vrsta riba, porcije su im šarolike, a voće se često jede.</p>
<p>Jedite naranče, mrkve i rajčice</p>
<p>Kako biste bili vitalni i u poznim godinama valja povesti računa o dovoljnom konzumiranju kalcija, kažu liječnici. To više jer njegov nedostatak uzrokuje krhke kosti koje to postaju procesom starenja. Nije zgorega provjeriti i vitaminski status organizma kako biste znali što koristiti i koje vitamine konzumirati, jer uzimanje napamet organizmu može i štetiti. To se jedino ne odnosi na vitamin C, jer je topiv u vodi pa se iz organizma brzo izlučuje. Kao važan antioksidans koji uništava slobodne radikale, uzročnike starenja, važno je piti zeleni čaj, a višestruki izvor vitamina za starije ljude su rajčice, mrkva, naranče... Psiholozi kažu da ste stari onako kako se osjećate. Zato težite da to bude kao u najsretnijim danima mladosti.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Domaru šest i pol godina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši domar Caritasovog doma u Brezovici, Mario Barlović (52), u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora jer je od kraja 1998. do početka 1999. godine u više puta seksualno iskorištavao 13-godišnjega retardiranoga štićenika doma. Budući mu je izrečena kazna veća od pet godina zatvora, u srijedu mu je produljen i pritvor u kojemu će dočekati odluku drugostupanjskog suda. Prema presudi Barlović je 13-godišnjeg dječaka dovodio u prostorije koje je kao domar koristio, pred njim zadovoljavao pohotu, te ga prisiljavao na spolni odnos. Dječaku je zaprijetio da nikome ne smije ništa reći. Oštećeni, sada 21-godišnjak, u ovome postupku je svjedočio video-linkom, a Barlović je odbacujući navode iz optužnice u svojoj obrani negirao počinjenje djela, dovodeći u pitanje kredibilitet oštećenika. Njegov branitelj je u završnoj riječi ustvrdio kako Barlović nije imao slušni aparat koji mu je trebao kako bi mogao pratiti suđenje. </p>
<p>Nepravomoćna presuda protiv Barlovića prva je za događaje vezane uz navodna zlostavljanja u domu u Brezovici. Osim protiv Bralovića kazneni postupak se na zagrebačkom Županijskom sudu vodi i protiv kuhara iz doma, Mije Penića, kojemu se sudi zbog pokušaja silovanja štićenice doma, a na zagrebačkom Općinskom sudu se sudi bivšoj ravnateljici Caritasa, Jeleni Brajši, optuženoj zbog prikrivanja Penićevog dnevnika.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Policija i dalje traga za ubojicom </p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> - Varaždinska policija u srijedu je odlučila objaviti fotografiju Vlade Matića (44), kojeg sumnjiči za ubojstvo supruge Katice i pokušaj ubojstva Đurđice Topolovec. Matić je visok 1, 75 metara i mršav, ima crnu, kovrčavu kosu i brkove te ožiljak ispod oka. </p>
<p>U trenutku počinjenja djela na sebi je imao sivu majicu dugih rukava, smeđu dužu jaknu, crne samterice i crne cipele. Policajci upozoravaju da je Matić naoružan dugim vatrenim oružjem, najvjerojatnije automatskom puškom, pa stoga pozivaju građane na oprez. Ako netko ima korisne informacije o Matiću, policajci mole da o tome odmah obavijesti najbližu policijsku postaju ili nazove 92. </p>
<p> Matić je djela, kako smo pisali, počinio u ponedjeljak oko 18 sati u Mađarevu nedaleko od Novog Marofa. Najprije je u kući u kojoj je s obitelji živio kao podstanar jednim hicem iz puške usmrtio svoju suprugu, a tom je prilikom lakše ranio i svoju kćer. Zatim je otišao u susjednu kuću, gdje je u trbuh ranio Đurđicu Topolovec, koja se oporavlja u varaždinskoj Općoj bolnici. Nakon toga je viđen kako se naoružan udaljava prema voćnjaku i otada mu se gubi svaki trag. </p>
<p>Policajci ga intenzivno traže od ponedjeljka navečer. </p>
<p>»PU nema za neprobojne prsluke?«</p>
<p>Sindikat policije Hrvatske najoštrije je osudio nebrigu rukovodstva PU varaždinske te zatražilo odgovornost jer su na mjesto događaja i u potragu za ubojicom iz mjesta Mađareva uputili policajce iz Novog Marofa bez neprobojnih prsluka. Naime, navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik SPH Dubravko Jagić, djelatnike su uputili nezaštićene iako su znali da je ubojica naoružan i opasan i time su svojom nebrigom izravno ugrozili živote policijskih službenika. »Napominjemo da se na širem području Varaždina 2003. godine već dogodilo ubojstvo policajca koji je ubijen u sličnim okolnostima, a koji nije bio opremljen neprobojnim prslukom«, navodi se u priopćenju i dodaje kako ovom prilikom javno zahtijevaju da se u najkraćem roku svi policajci opreme s neprobojnim prslucima kako bi bili bolje zaštićeni u obavljanju svojih zadataka.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zatvorenici odbijaju uzimati hranu</p>
<p>Navodno 25 zatvorenika štrajka zbog »neučinkovitosti rada šibenskih sudova, duljine pritvora i suđenja bez dokaza«, a upućeni tvrde da to nisu stvarni razlozi</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Od ukupno 55 pritvorenika u šibenskom Okružnom zatvoru, njih 25 odbilo je u srijedu ujutro uzeti hranu, protestirajući na taj način zbog, kako su naveli u svom dopisu upućenom nadležnom Ministarstvu pravosuđa, »neučinkovitosti rada šibenskih sudova, duljine pritvora i suđenja bez dokaza«. </p>
<p>Od 34 potpisnika predstavke u kojoj je najavljeno da u srijedu ujutro stupaju u štrajk glađu, doručak je odbilo uzeti njih 25. </p>
<p>Kako stoji u pismu kojeg su potpisala 34 pritvorenika na štrajk glađu odlučili su se zbog neučinkovitosti rada šibenskog Općinskog i Županijskog suda, a to potkrjepljuju dugim boravkom u pritvoru koji im se, kako su naveli, pretvara u kaznu zatvora što smatraju nezakonitim i protuustavnim činom. </p>
<p>Zatvorenici su u pismu naveli »da ih se pritvara bez valjanog razloga«, a kao dokaz za to su naveli sedam primjera koji navodno svjedoče tome u prilog. Upozoravaju da se u Šibeniku ne sudi na temelju dokaza te upozoravaju da oni neće prihvatiti suđenje bez dokaznog materijala. Zbog svega traže preispitivanje »neutemeljenih pritvaranja« kao i preispitivanje uvjeta boravka po zatvorskim sobama u kojima ih, umjesto šest, smještaju čak po deset. Primjedbe su izrekli i na račun zatvorske kantine. U srijedu prijepodne priopćenjem za javnost obratio se glasnogovornik Županijskog suda u Šibeniku Branko Ivić, navodeći kako je u slučaju duljine trajanja pritvora protiv 25-torice koji su odbili uzeti hranu utvrđeno da je prema dvojici pritvorenika izrečena prvostupanjska presuda kojom su zbog kaznenog djela ubojstva osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po 10 godina, te da je u takvim slučajevima pritvor obvezujući i traje sve do pravomoćnosti presude. </p>
<p>Glasnogovornik Županijskog suda Branko Ivić konstatira da je od 25 pritvorenika, koji su odbili uzeti hranu, njih 17 u pritvoru tek odnedavno, a samo su osmorica u pritvoru nešto dulje. U tim se slučajevima radi o počiniteljima teških kaznenih djela, ubojstava, razbojništva, zlouporabe opojnih droga i sličnih, ili je riječ o počiniteljima većeg broja istovrsnih kaznenih djela počinjenih sa velikim brojem sudionika. Za neke je pritvor zbog visine izrečene kazne obvezan. </p>
<p>Za komentar štrajka u šibenskom zatvoru zamolili smo i ravnatelja za zatvorski sustav pri Ministarstvu pravosuđa, Ivana Damjanovića, koji nam je potvrdio da je 25 pritvorenika preskočilo jutarnji obrok. O pritvaranju ili duljini boravka u pritvoru ne odlučuje Ministarstvo, kao ni o ukidanju pritvora. »Na nama je samo da pritvorenicima osiguramo skrb i ukoliko pritvorenici stupe u štrajk glađu mi ćemo poduzeti sve kako bi svi kojima to bude potrebno dobili odgovarajuću liječničku skrb. Moram istaći da nitko od pritvorenika nije nezakonito u pritvoru i svi su pritvori u okviru propisanih rokova«. Ravnatelj Damjanovića je istaknuo kako već dvije godine ukazuju na prenapućenost naših zatvora, pa tako i šibenskog. S Gradom Šibenikom smo postigli dogovor o gradnji nove kaznionice i zatvora na području Poda kod Šibenika</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tri poginula, četvero ozlijeđenih </p>
<p>ZAGREB, KARLOVAC, ČAKOVEC, DELNICE</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se u srijedu dogodila oko 2,10 sati na križanju Avenije Dubrava s Dankovečkom poginuo je F.I. (35). Naime, kako se doznaje državljanin BiH, F.I. upravljao je bez položenog vozačkog ispita osobnim automobilom BMW, bosanskohercegovačkih registracija, a kojem su prometna dozvola i tehnička ispravnost istekli, te se kretao Avenijom Dubrava u smjeru istoka. Prolaskom kroz križanje s Dankovečkom nije prilagodio brzinu, zbog čega je izgubio kontrolu nad vozilom, prešao u traku za suprotni smjer i u kočenju prednjim lijevim krajem naletio na stražnji dio »audija A4«, bjelovarskih registracija, kojim je upravljao 40-godišnji hrvatski državljanin. BMW se od siline udarca zaletio u stup javne rasvjete, kojom prilikom je F.I. na mjestu poginuo. </p>
<p>Vozač »audija« prevezen je u KB Dubrava s lakšim ozljedama. </p>
<p>Jedna je osoba poginula i dvije su ozlijeđene u sudaru koji se dogodio oko 8,10 sati na autocesti Zagreb - Split, izvijestila je karlovačka Polcijska uprava.</p>
<p>Prema prvim informacijama policije, u sudaru je sudjelovalo jedno vozilo domaćih i jedno njemačkih registarskih oznaka. </p>
<p>Sudar se dogodio na 75. kilometru autoceste, na južnom kolničkom traku iz pravca Splita prema Zagrebu kod odmorišta Dobra. Očevid u tijeku, a promet regulira policija.</p>
<p>Tomislav M. (21) smrtno je stradao u prometnoj nesreći koja se u utorak oko 17, 45 sati dogodila na cesti između Štrukovca i Žiškovca. On se svojim automobilom sudario s automobilom registarskih oznaka ČK 234 DN. Od zadobivenih je ozljeda odmah preminuo, dok je vozač iz drugog automobila prevezen u čakovečku bolnicu. </p>
<p>Zagrepčanka D. K. (41) zadobila je teške, prema prvim informacijama po život opasne ozljede, u prometnoj nesreći koja se u utorak oko 17 sati dogodila na poluautocesti Rijeka - Zagreb.</p>
<p>D.K. je u pravcu Zagreba upravljala »mercedesom«, ZG 0080-ZG, i kod Delnica u blizini prijelaza za divlje životinje izgubila kontrolu nad volanom, te je vozilo prešlo na lijevu stranu ceste i izravno se sudarilo s autobusom riječkog »Autotransa«, koji je dolazio iz suprotnoga smjera. Automobil se odbio i nastavio nekontrolirano kretati dok nije udario u betonsku zaštitnu ogradu. Ozlijeđena vozačica prevezena je u sušačku bolnicu gdje je nakon pružene liječničke pomoći smještena na intenzivnu njegu.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Optužnica svaki put sve tanja</p>
<p>Svjedoci su u međuvremenu počeli gubiti sjećanje, a po sudskim kuloarima se pričalo da je Kolaka »zaborav« koštao oko 10 tisuća DEM</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Vladi Kolaku (43), optuženom za ubojstvo koje se dogodilo prije jedanaest godina, počelo je u srijedu na Županijskom sudu po treći put. U prva dva postupka bio je osuđen na po tri godine zatvora, a u drugom je osuđen za prekoračenje nužne obrane. No, dosad nije bilo pravomoćne presude, već je spis vraćan na ponovni postupak.</p>
<p>Kolaka, vlasnika poduzeća »Prigorka Ciglane«, tereti se da je 6. veljače 1995. godine, ujutro oko 8,30 sati, u Sesvetama, na zemljištu uz Tehijsku ulicu, pucao u Vjekoslava Puđaka (70) i ubio ga. Između njih je na spomenutom mjestu najprije izbila svađa, oko zemljišta čiji je vlasnik bio Puđak, a gdje je Kolak htio graditi. Tog jutra na zemljište su došli Kolak i dvadesetak radnika, s pet kamiona građevnog materijala »radi stupanja u posjed i ograđivanja«, te Puđak, i još također oko dvadesetak rođaka i mještana. Tijekom sukoba, kako se navodi u optužnici, Kolak je drškom pištolja udario Puđaka u lice, nanijevši mu lakše ozljede, da bi kasnije u njega ispalio nekoliko hitaca. Puđak je iskrvario od teških ozljeda, te je umro.</p>
<p>U prijašnjim suđenjima Kolak se branio da je Puđak na njega nasrtao metalnom šipkom, dok su svjedoci govorili o drvenom štapu. Tijekom ponovljenog suđenja svjedoci su počeli pomalo gubiti sjećanje, za koje se po sudskim kuloarima pričalo da je Kolaka koštalo oko 10. tisuća DEM, koliko je dao Puđakovu sinu za »zaborav i drugi kut viđenja događaja«.</p>
<p>Na suđenje u srijedu nisu došli svjedoci, te je ono zakazano za četvrtak.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Seljacima ponuđeno 75 lipa po kilogramu pšenice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mjesec dana prije ovogodišnje žetve pšenice, šest poljoprivrednih udruga i Žitozajednica istaknuli su otkupnu cijenu pšenice. Poljoprivrednici su tražili čak 1,30 kuna po kilogramu pšenice, a otkupljivači su ponudili 75 lipa.</p>
<p>Iz Žitozajednice su izvijestili da je njihova odluka o otkupnoj cijeni pšenice ovogodišnjeg roda donesena na sjednici s predstavnicima mlinarstva.</p>
<p>Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, kazao nam je kako trgovačka društva u sastavu Žitozajednice ne razumiju da seljaci ne mogu dati pšenicu ispod najmanje jedne kune po kilogramu. Otkupnu cijenu pšenice Žitozajednice od 75 lipa Grivičić je ocijenio kao čisti »trgovački trik«. Prema Grivičićevim riječima, seljaci bi pristali na tržišnu cijenu pšenice, ali uz poticaje od 2500 kuna po hektaru. Prošle godine pšenica se u Hrvatskoj otkupljivala za 92 lipe po kilogramu, uz smanjene poticaje s 1650 kuna na 1200 kuna. Otkupljivačima je pritom država subvencionirala otkup pšenice s 12 lipa po kilogramu, pa su je na kraju mlinari dobili po 80 lipa. [M. Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Za SP oko 11.500 dodatnih letova</p>
<p>Operateri koji se ne budu pridržavali rasporeda neće imati mogućnost ponovnog slijetanja te je predviđena i kazna od 50.000 eura zbog kašnjenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nacionalni avio-prijevoznik Croatia Airlines imat će dodatnih 16 letova za prijevoz na utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj, a njezini će zrakoplovi slijetati u tri njemačke zračne luke.</p>
<p>CA je pripremljena za sportski događaj godine. Naime, svi pregledi zrakoplova obavljeni su još ove zime, a na svim aerodromima CA ima ugovorenu tehničku suradnju s Lufthansom, za slučaj bilo kakve potrebe, potvrdili su u srijedu u CA.</p>
<p>Njemačka se maksimalno pripremila za ovaj sportski događaj, pa su posljednjih mjesec dana njemačke zrakoplovne vlasti formirale Task Force, sigurnosnu zonu iznad njemačkog neba. Tako će u vrijeme odigravanja utakmica u zračnom prostoru patrolirati dva lovca, jedan AWACS i jedan tanker, kako bi mogućnost incidenata bila svedena na minimum.</p>
<p>Očekuje se kako će na SP stići više od tri i pol milijuna gledatelja, a predviđeno je i oko 11.500 dodatnih letova; samo u Frankfurtu, najjačoj njemačkoj zračnoj luci dnevno će biti između 20 do 60 dodatnih letova, a najveći se problemi očekuju na najfrekventnijim aerodromima, u Frankfurtu i Münchenu. Odlučeno je i da njemačke zrakoplovne vlasti, ako ocijene da postoji realna opasnost od incidenta, 24 sata ranije imaju pravo zatvoriti bilo koji dio njemačkog zračnog prostora.</p>
<p> Točno su određene i zračne luke na koje će slijetati reprezentacije s igračima, a frankfurtski i münchenski aerodromi ne mogu se uvrstiti ni kao alternativa za moguće slijetanje bilo kojem operateru u vremenu kada će se na tamošnjim stadionima odigravati utakmice.</p>
<p>Sve zračne kompanije imaju precizno utvrđene rasporede slijetanja, a oni operateri koji ih se iz određenih razloga ne budu pridržavali, neće imati mogućnost ponovnog slijetanja te je predviđena i kazna od 50.000 eura zbog kašnjenja. [Andrea Latinović]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ključni izazovi proizvodnja i izvoz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izvješća o radu Hrvatske gospodarske komore u protekloj godini, konjunkturni test hrvatskog gospodarstva, prijedlog prihvaćanja završnog računa za 2005. godinu, te izvješće o aktualnim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu, glavne su teme o kojima se raspravljalo na 5. sjednici Skupštine HGK.</p>
<p>»Ključni izazov hrvatskom gospodarstvu je povećanje konkurentnosti proizvodnje te izvoza. Što se gospodarske strategije tiče, tri su ključne točke: nadzor nad potrošnim dobrima, obrazovanje i imigracijska politika, kao najvažniji preduvjeti gospodarskog napretka«, rekao je predsjednik HGK Nadan Vidošević.</p>
<p>Posebnu pozornost Skupštine privukla su aktualna gospodarska kretanja, u kojima su pozitivno ocijenjene tendencije rasta i napretka u područjima povećanja gospodarske aktivnosti, makroekonomske stabilnosti, niske inflacije i fluktuirajućeg tečaja, što je rezultiralo rastom realnog sektora, odnosno industrijske proizvodnje, trgovine, građevinske aktivnosti i turizma.</p>
<p>Pozitivne tendencije vidljive su i u kretanjima na tržištu rada i rastu plaća, fiskalnom sektoru, te smanjenju deficita državnog proračuna. Unatoč tome, zabrinjava značajan porast vanjskotrgovinskog robnog deficita, što će se odraziti na stanje platne bilance, te daljnji rast inozemnog duga, koji je prvenstveno rezultat visokog zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu. [L. C.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva od 1. do 3. lipnja organizirat će u Šibeniku deseto Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu, koje se ove godine održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade Ive Sanadera. Savjetovanje ove godine nudi brojne novitete koji su prvenstveno usmjereni na razmatranje i korištenje intelektualnog kapitala te na udruživanje poduzetnika sa zajedničkim ciljem stvaranja proizvoda koji može konkurirati na europskom i svjetskom tržištu. [T. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Radionica o zaštiti tržišnog natjecanja u sklopu CARDS-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sklopu projekta CARDS 2003. »Daljnje jačanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i provedba Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i politike tržišnog natjecanja« održana je radionica o provedbi tog zakona i politike tržišnog natjecanja u Hrvatskoj u skladu sa standardima Europske unije. Provedba projekta započela je u listopadu prošle godine, a trebala bi završiti u siječnju 2007. Ovaj je projekt vrijedan 450.000 eura (3,3 milijuna kuna), a za sustav zaštite tržišnog natjecanja do sada je za Hrvatsku iz sredstava CARDS-a osigurano oko 6 milijuna eura. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Više prevencije, manje čekanja</p>
<p>Liječnici opće medicine bi umjesto 1700 mogli imati 1500 pacijenata, stomatolozi 2000 umjesto 2200, a ginekolozi 4000 osiguranih žena umjesto 6000</p>
<p>Vlada je sa sjednice u srijedu u saborsku proceduru uputila Prijedlog nacionalne strategije razvitka zdravstva za razdoblje od 2006. do 2011., a o kojem se od 17. veljače vodi javna rasprava.</p>
<p>Prema riječima premijera Ive Sanadera, dokument je mogao biti gotovo i prije, ali se Vlada odlučila da umjesto vremenu dade prednost kvaliteti i dijalogu. Sanader je na suradnji zahvalio predstavnicima sindikata i poslodavaca, poručivši da će u Saboru još biti prilike za raspravu.</p>
<p>Prema riječima resornog ministra Nevena Ljubičića, na dokumentu je radilo 70 različitih subjekata. Ljubičić je kazao da Strategija donosi mjere, ali i rokove njihova ispunjenja. Posebno je istaknuo važnost uvođenja preventivnih pregleda, čiji je broj od 1990. pao za čak 60 posto.</p>
<p>Spomenuo je donošenje posebnih nacionalnih programa prevencije, primjerice kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, te najavio projekt prevencije i ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva. Kazao je da je zdravstvo tijekom 2004. počelo s preventivnim pregledima, pri čemu je pregledano 12.000 osoba starijih od 50 godina kod kojih su pronađene mnoge bolesti.</p>
<p>Govoreći o ciljevima Strategije, Ljubičić je naglasio nužnost unaprjeđenja primarne zdravstvene zaštite, stabiliziranje financijskog poslovanja bolnica i informatizaciju sustava, pozvavši premijera da za desetak dana otvori početak informatizacije primarne zdravstvene zaštite.</p>
<p>Strategijom se predlaže smanjenje broja osiguranih osoba po liječniku. Liječnici opće medicine bi tako, umjesto 1700, trebali imati 1500 pacijenata, stomatolozi 2000, umjesto dosadašnjih 2200, a ginekolozi bi mogli imati 4000 osiguranih žena, umjesto 6000.</p>
<p>Ljubičić je najavio i da bi se u bolnicama trebao početi provoditi pilot-projekt plaćanja prema dijagnostičko-terapeutskih skupinama.</p>
<p>Kad je riječ o politici lijekova, Strategijom se predlažu dvije liste - osnovna i dopunska, s tim da pacijenti za lijekove s osnove liste ništa ne bi trebali nadoplaćivati.</p>
<p>Govoreći o politici lijekova, Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i športa, posebno je naglasio važnost generičkih lijekova, kazavši da postoji između 55 i 60 posto lijekova koji se mogu zamijeniti generičkim, gdje se otvara prostor za uštede u zdravstvu i preusmjeravanje sredstava.</p>
<p>Ukidanje zatvora za uvredu i klevetu</p>
<p>Vlada je Saboru uputila i amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. Najznačajnija novina odnosi se na Vladin prijedlog da zastara za djela počinjena na štetu djece i maloljetnika ne može početi teći sve do njihove punoljetnosti. Nova odredba se predlaže obzirom na činjenicu da su počinitelji kaznenih djela nad djecom najčešće njihovi roditelji, posvojitelji i skrbnici. Ukida se mogućnost zatvorske kazne za kaznena djela uvrede i klevete, te za kazneno djelo iznošenja Za ta bi se djela izricale novčane kazne, i to za uvredu - novčana kazna od najviše sto dnevnih dohodaka, a za uvredu putem tiska, radija, televizije kazna do 150 dnevnih dohodaka. Vladinim amandmanima predlaže se i da se novčana kazna za lakša djela može naplatiti i prisilnim putem, te da se tek ako to nije moguće počinitelj može kazniti radom za opće dobro sa slobode.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Javni ukor Renatu Mittermayeru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader javno je, sa sjednice Vlade, uputio kritiku na račun Renata Mittermayera, koji je u utorak izjavio da Vlada priprema zakon o zabrani pušenja u kafićima i drugim prostorima, što je iz Vlade demantirano isti dan.</p>
<p>Sanader je rekao da je Mittermayer svoje osobno mišljenje trebao zadržati za sebe te kako je nedopustivo da pomoćnik ministra u ime institucije u javnost iznosi svoje mišljenje i neistine. Zatražio je da pomoćnici ministra ubuduće usklade svoje mišljenje s ministrima.</p>
<p>Rekao je i kako se u Vladi ne priprema nikakav zakon o zabrani pušenja, ali i ponovio stajalište Vlade o podupiranju nepušenja. Također, rekao je da je zakonom koji postoji jasno definirano gdje se može, a gdje ne može pušiti. Dodao je i da pomoćnici i ostali članovi Ministarstva ubuduće, ako imaju svoje osobno mišljenje, »otvore firmu ili instituciju«.</p>
<p>Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić novinarima je nakon sjednice pred Banskim dvorima kazao da će njegov pomoćnik Renato Mittermayer snositi posljedice, a na pitanje o kakvim će posljedicama biti riječ, Ljubičić je odgovorio: »Dopustite mi da o tome odlučim«.</p>
<p>Iako je bilo spekulacija o tome da će zbog izjave Renata Mittermayera, koju je Vlada odmah demantirala, uslijediti i smjena Ljubičićeva pomoćnika, do toga ipak nije došlo. Prema tvrdnjama iz Vlade, sve će ostati na javnom ukoru. [B. Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Barnimir Glavaš pred istražnim sucem </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Branimir Glavaš u četvrtak će se pojaviti pred istražnim sucem zagrebačkog Županijskog suda kako bi odgovorio na sumnje tužiteljstva da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Osijeku 1991. Glavaša će saslušati istražni sudac Zdenko Posavec, jedan od petorice sudaca zaduženih na zagrebačkom Županijskom sudu za predmete ratnog zločina. »Obrana je spremna za saslušanje. Prikupili smo brojnu dokumentaciju koju ćemo priložiti sudu«, kazao je jedan od Glavaševih branitelja Ante Madunić koji očekuje da će saslušanje trajati najmanje dva sata. Madunić nije želio otkriti pojedinosti Glavaševe obrane i iskaza koji će dati pred istražnim sucem. Dan nakon saslušanja nezavisnog zastupnika Glavaša, kojemu je Sabor ukinuo imunitet kako bi ga tužiteljstvo moglo kazneno goniti, istražni sudac će saslušati i suosumnjičenog Krunoslava Fehira. Riječ je o bivšem pripadniku I. osječke bojne kojom je 1991. zapovjedao Glavaš, a koji je u javnosti priznao da je pucao u jednog zarobljenika te svjedočio o navodnoj Glavaševoj umiješanosti u ubojstva srpskih civila. Nakon saslušanja sudac Posavec mora odlučiti hoće li pokrenuti istragu ili izraziti neslaganje s istražnim zahtjevom zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva. Tužiteljstvo od suda traži da pokrene istragu i sasluša 45 svjedoka te da se provedu sudsko-medicinska vještačenja ozljeda žrtva za čije zlostavljanje se terete dvojica osumnjičenika. Glavaša se sumnjiči da je odgovoran za zlostavljanje troje srpskih civila te ubojstvo dvojice, od kojih se jednom gubi svaki trag. Fehira tužiteljstvo smatra odgovornim za mučenje jednog zarobljenog civila kojega je, s još jednim pripadnikom I. osječke bojne, natjerao da popije kiselinu iz akumulatora, nakon čega je i pucao na njega. Obojicu se tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva po Osnovnom krivičnom zakonu koji je vrijedio do 1998. Kazna za to nedjelo je od pet do dvadeset godina zatvora. Glavaš, koji je 1991. u Osijeku bio sekretar Općinskog sekretarijata za narodnu obranu i zapovjednik I. bojne, u nekoliko je navrata već odbacio sve optužbe, ocijenivši da je riječ o politički montiranom procesu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>O Tuđmanovom trgu odlučuju Grad i struka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić osvrnuo se u srijedu, nakon svečane sjednice zagrebačke gradske skupštine, na najavu gradnje novog reaktora u Nuklearnoj elektrani Krško, kazavši da je to »odluka do koje bi trebalo doći dogovorom između dviju država«. »Raditi nuklearku znači da treba imati suglasnost ili privolu i drugih zemalja kojih se to tiče. Hrvatske se to sigurno tiče, jer se nuklearka nalazi uz našu granicu. Poručujem i našoj vladi da ih, kada donosi odluke koje se tiču drugih država, makar konzultira. Bilo bi dobro da Slovenija konzultira i nas, Austriju i Mađarsku«, rekao je Mesić. Predsjednik je također izjavio da prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman svakako treba dobiti svoj spomenik, da treba dobiti trg. »Svakako da prvi predsjednik Republike treba dobiti svoj spomenik i trg, a o tome neka se dogovori struka i Grad«, dodavši kako osobno nema prijedlog koji to trg bio.</p>
<p>Na spekulacije o mogućnosti zabrane pušenja u kafićima rekao je da bi se struka i oni koji bi trebali donijeti odluku morali usporediti sa susjednim zemljama, a posebice sa zemljama EU-a, jer »nije dobro baš uvijek stršiti u odlukama«. [H. Dorešić]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Grabar-Kitarović: EU pruža mnogo mogućnosti za mlade stručnjake</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - »Mobilnost mladih u obrazovanju i zapošljavanju« bila je tema 4. susreta Nacionalnog foruma o pristupanju Europskoj uniji, koji je u srijedu održan u hotelu »Korana Srakovčić« pod predsjedanjem ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Kolinde Grabar-Kitarović. Ministrica je istaknula da EU pruža mnogo mogućnosti u obrazovanju učenika i studenata te pronalaženju posla za mlade stručnjake. Dodala je da Hrvatska pruža potporu takvim nastojanjima kroz Bolonjski proces i razne druge oblike edukacije mladih, njihovu razmjenu s mladima iz zemalja članica EU-a, ali i dodjelom nekoliko stotina stipendija za ugledna europska sveučilišta. </p>
<p>Skup je pozdravio šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert, koji je rekao da je Hrvatskoj u procesu pridruživanja EU trenutno uz pregovore i provedbu reformi najpotrebnija dobra komunikacija s mladima koji će prvi i osjetiti sve dobre strane ulaska u tu integraciju. Naglasio je da mobilnost radnika i studenata nije prijetnja, nego dobrobit za EU i buduće zemlje članice. Predstavljene su web stranice na temu mobilnosti mladih koje su izradili najbolji sudionici natječaja Login@Europe koji je raspisalo Ministarstvo. [G. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Iz škola povučeno 200 udžbenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema izračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, cijene školskih udžbenika za iduću školsku godinu rast će u prosjeku za oko četiri posto. Prosječno povećanje najskupljeg kompleta za osnovnu školu je 4,55 posto, a najjeftinijeg 3,91 posto.</p>
<p>Međutim, s popisa udžbenika povučeno je čak dvjestotinjak koji prema riječima pomoćnika ministra Martina Oršolića nisu zadovoljili zakonske standarde. Od 465 naslova za osnovnu školu, povučeno je čak 110 udžbenika jer nisu zadovoljili potrebnih 10 posto prisutnosti na tržištu. Tako je najveći izdavač Školska knjiga ostala bez 42 udžbenika, Alfa bez 18, Znanje bez 14, Profil 10, Neodidacta bez 8, a Naklada Ljevak četiri. </p>
<p>Od ukupnog broja udžbenika za gimnazije (246), povučen je 41 udžbenik (Školska knjiga 20, Profil 9, Alfa 6, Algoritam 3...). Iz srednjih strukovnih škola povlače se 42 stara udžbenika. Ukupno, iz škola odlazi dvjestotinjak udžbenika. </p>
<p>Gledajući po razredima, od prvog do petog cijene kompleta udžbenika bit će niže. Primjerice, komplet knjiga za prvašiće koji je lani stajao 611 kuna, ove će jeseni roditelji plaćati 528 kuna. Najjeftiniji udžbenički komplet za prvi razred gimnazije stajat će 1419 kuna, a najskuplji 1631 kunu. Najjeftiniji komplet za prvi razred strukovnih škola stajat će 790, a najskuplji 880 kuna. </p>
<p>Najjeftinije će udžbenike plaćati roditelji učenika trogodišnjih strukovnih škola za koje će trebati izdvojiti u prvome razredu najviše 736 kuna.</p>
<p>»U izračun su ušle cijene udžbenika isključivo iz općeobrazovnih predmeta, pa za svaki precizniji izračun treba istaknuti točno o kojoj se školi radi te za koje usmjerenje«, pojašnjavaju u Ministarstvu znanosti. </p>
<p>U izračun nisu ušli udžbenici iz likovne kulture od petog do osmog razreda. U petom i osmom razredu, primjerice, za udžbenik iz likovnog trebat će izdvojiti 60 kuna, a u šestom 39. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Latinova predstavka Državnom odvjetništvu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavka HTV-ovog novinara Denisa Latina dostavit će se Državnom odvjetništvu, zaključio je u srijedu Odbor za informiranje, informatizaciju i medije nakon polemične četverosatne sjednice o Latinovim navodima o korupciji na HRT-u. Od vodstva te kuće zatražene su informacije o broju zaposlenika s posebnim ugovorima i njihovim primanjima, a istaknuto je da se Latina ne smije šikanirati zbog iznesenih navoda. Latin je ponovio svoje tvrdnje o političkom kadroviranju i pritiscima na HRT-u i sklapanju ugovora bez javnih natječaja, ali bez konkretnih dokaza. Tako je na traženje Nenada Stazića (SDP) da iznese dokaze o političkom kadroviranju, kazao da ne želi prenositi tračeve. Glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić odbacio je Latinove navode istaknuvši da je u suprotnom spreman snositi zapovjednu odgovornost. »Idealni nismo, ali je HRT stabilna institucija. Poslovno stanje je pozitivno, tehničke sposobnosti zavidne, a programski HTV je najgledanija javna televizija u Europi. Ovdje se ruši kredibilitet kuće bez dokaza, a to ne mogu dozvoliti«, dodao je Galić. [Ma.L.]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Sabor će nastaviti doprinositi razvitku Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svečanim prijemom za predstavnike političkog i javnog života u Saboru je u srijedu obilježen Dan Hrvatskog sabora. Umjesto odsutnog predsjednika Sabora Vladimira Šeksa, nazočnima se obratio potpredsjednik Luka Bebić. On je istaknuo da spomen na konstituiranje prvog višestranačkog sabora 30. svibnja 1990. podsjeća na temeljnu ulogu Sabora kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela građana Hrvatske, kao i na njegovu ulogu čuvara hrvatske suverenosti u ranijim stoljećima. Bebić je posebno istaknuo ulogu ZAVNOH-a koji je, uspostavom federalne državne Hrvatske, udario temelje suverenosti Hrvatske nasuprot proglašenju NDH 1941., čime se hrvatski narod svrstao na stranu antifašističke koalicije. Bebić je spomenuo da je Sabor tijekom komunističke vladavine imao samo simboličku ulogu i da je tek prvi višestranački Sabor postao mjesto donošenja ključnih odluka za budućnost Hrvatske. </p>
<p>»Danas je Sabor prioritetno usmjeren na dogradnju zakonodavstva u cilju dostizanja demokratskih i gospodarskih standarda i vrijednosti razvijenih zemalja. U okviru svoje ustavne uloge, Sabor će nastaviti doprinositi razvitku i stabilnosti Hrvatske kao pravne države i poticati Vladu na nastavak reformi«, rekao je Bebić. Dodao je da je najveći dio aktivnosti Sabora usmjeren na usklađivanje s europskim zakonodavstvom kako bi Hrvatska postala članica EU-a na ravnopravnoj i partnerskoj osnovi uz očuvanje svoje individualnosti i identiteta. [M. Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Izvješće bez afere u Uredu pravobraniteljice</p>
<p>Pravobraniteljica Gordana Lukač-Koritnik upozorila je da nema napretka u participaciji žena u politici te da se sustavno krši Zakon o ravnopravnosti spolova i političkim strankama </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Hrvatski sabor je u srijedu počeo raspravu o Izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za prošlu godinu. Pravobraniteljstvu za ravnopravnost spolova pristiglo je 176 prijava, a pravobraniteljica Gordana Lukač- Koritnik upozorava da je riječ o stopostotnom porastu. </p>
<p>Najviše prijava je iz Zagreba, a one su uglavnom vezane za obiteljsko nasilje te zapošljavanje. Upozorila je i na loš položaj žena na tržištu rada s obzirom da je od ukupnog broja nezaposlenih 60 posto žena, one su manje plaćene za svoj rad, slabije napreduju i izložene su spolnom uznemiravanju. </p>
<p>Lukač-Koritnik izvijestila je i da gotovo da nema napretka u participaciji žena u politici, napominjući da se sustavno krši Zakon o ravnopravnosti spolova i političkim strankama, a za to, ističe, odgovornost leži na političkim strankama. </p>
<p>U raspravi o ovoj temi pojedini zastupnici prisjetili su se i afere koja je prošle godine potresla Ured pravobraniteljice, kada ju je četvero djelatnika prijavilo za zlostavljanje na radnom mjestu. </p>
<p>»To je teška sramota za Pravobraniteljstvo i time je poljuljana vjerodostojnost ove institucije«, upozorila je IDS-ovka Dorotea Pešić Bukovac, te je upitala tko će slučaj mobbinga prijaviti instituciji koja je i sama prijavljena za mobbing nad svojim zaposlenicima.</p>
<p>U ime HDZ-a Karmela Caparin je također pitala zašto u Izvješću nema ni riječi o toj aferi, te je zatražila da o tome raspravlja Odbor za ravnopravnost spolova. Zastupnici su upozorili i na mali broj pritužbi građana, te se pitaju treba li nam uopće takav ured. [Ivana Knežević/ Marijan Lipovac]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060601].
|
