kostura – koristeći se pri tome standardima uspostavljenima za dječake. Ako se procjene podudaraju, posrijedi je kostur dječaka. Ako su procjene bitno različite, radi se o kosturu djevojčice. Kako, međutim, velik broj raznovrsnih čimbenika može utjecati na brzinu razvoja postkranijalnog kostura, ta metoda nije osobito pouzdana. Njezina točnost kreće se između 60% i 75%.

Znatno je pouzdanija analiza morfoloških obilježja zdjeličnog obruča. Boucher (1955.) je pokazao da su jasno vidljive razlike između dječaka i djevojčica prisutne već na fetalnom kosturu. Njegova analiza 233 kostura fetusa iz Sjeverne Amerike pokazala je da između dječaka i djevojčica postoje znakovite razlike u širini velikoga sjednog ureza. Veliki sjedni urez (incisura ischiadica major) smješten je na stražnjem rubu zdjelične kosti. Kako bi kvantificirao te razlike, Boucher je izračunao indeks definiran jednadžbom: širina velikoga sjednog ureza/dubina velikoga sjednog ureza x 100. U djevojčica taj indeks ima raspon od 4,6 do 6,7 sa središnjim vrijednostima između 5,0 i 6,0. U dječaka raspon je od 3,9 do 5,0 sa središnjim vrijednostima između 4,0 i 5,0.

Drugi parametar koji se može uporabiti da bi se odredio spol na fetalnim, novorođenim i neonatalnim kosturima jest uzdignutost aurikularne zglobne ploštine. Ta velika zglobna ploština koja nalikuje ušnoj školjci, nalazi se na stražnjem dijelu crijevne kosti i stvara zglob s križnom kosti. Weaver (1980.) je primijetio da djevojčice imaju aurikularnu ploštinu koja je cijelim rubom uzdignuta iznad površine crijevne kosti, dok je u dječaka aurikularna ploština u istoj razini s površinom crijevne kosti. Taj parametar ispravno je odredio spol u 92% muških fetalnih kostura, 73% muških novorođenih kostura i 91% muških kostura u dobi do šest mjeseci. Manje uspješan bio je u djevojčica, ispravno odredivši spol u 75% ženskih fetusa, 54% ženskih novorođenčadi i 44% ženskih kostura u dobi do šest mjeseci.

3.1.2. Određivanje spola na kosturu odrasle osobe

Najvažnija kost za određivanje spola na kosturu odrasle osobe jest zdjelična kost (os coxae). Do otprilike dvanaeste godine ta se kost sastoji od tri zasebna dijela: crijevne kosti (os ilium), sjedne kosti (os ischii) i preponske kosti (os pubis) (slika 31.). Sjedna i preponska kost međusobno se počinju spajati između sedme i osme godine života, a sve tri kosti zajedno se spajaju u acetabulumu (zglobnoj čašici kuka) oko dvanaeste godine. Spajanje najčešće završava do sedamnaeste godine (slika 31.). Brojna istraživanja (na primjer Washburn, 1948.; Phenice, 1969.; Kimura, 1982.; Krogman i İşcan, 1986.; Sutherland i Suchey, 1991.) pokazala su da su spolne razlike u građi zdjelične

Previous page

Next page