NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050131].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 159974 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.01.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ako Vlada nešto ne učini, postotak nezaposlenih žena još će se povećati</p>
<p>Kada je riječ o programu »Teen Star«, dobila sam dokument na kojem nominalno piše da jest program, no odgovorno tvrdim da to ni u profesionalnom niti u stručnom smislu ne može biti program/ No ako je to program, onda od Ministarstva tražim da ga objavi kako bi svi mogli procijeniti je li tih pet stranica, ili tri, podobno za predavanje u školama/ U izvješću za Sabor analizirat ću i jesu li muškarci i žene jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života što, na primjer, znači i imamo li barem približno jednaku zastupljenost žena i muškaraca na veleposlaničkim položajima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik za Vjesnik govori o spornom programu Teen Star, nepostojanju akcijskih planova koji bi poboljšali stanje u području ravnopravnosti spolova, opasnostima od daljnjeg otpuštanja žena i o stanju ljudskih prava Romkinja.</p>
<p>• Program Teen Star, spolni odgoj za škole, digao je veliku medijsku prašinu, a nedavno su se pojavile i spekulacije da taj program zapravo uopće ne postoji. Kakve su vaše spoznaje s obzirom na to da ste tražili od sastavljača programa da ga javno predoče?</p>
<p>- Ja sam došla na konferenciju za novinare na kojoj se govorilo o Teen Staru, jer mi je veoma važno da se u Hrvatskoj uvede sustavna edukacija učenika o spolnosti, reproduktivnim pravima i zdravlju. Međutim, na toj presici su me pitali zašto nisam reagirala na program Teen Star nakon što sam dobila pritužbu udruge Iskorak. I to je bio početak razgovora o Teen Staru. Ja jesam dobila Iskorakovu pritužbu na Teen Star i onda sam od Ministarstva obrazovanja tražila da mi pošalju program. Dobila sam prije mjesec dana dopis u kojem se kaže da mi se dostavlja dokumentacija koja se odnosi na program, a u privitku i pet stranica pod nazivom Program, od kojih se dvije odnose na reklamiranje udruge.</p>
<p>To nipošto ne mogu smatrati cjelovitim programom, unutra nema satnice, nema svih tema, a u jednoj natuknici doslovce piše »neke od tema«. Pa valjda program treba sadržavati sve teme. Zaključivši kako nisam dobila program, na izravno pitanje na konferenciji za novinare odgovorila sam da ga nisam dobila. Potom Ministarstvo kaže da sam ja dobila program.</p>
<p> Zato sada javno kažem: dobila sam dokument na kojem nominalno piše da jest program, no odgovorno tvrdim da to ni u profesionalnom niti u stručnom smislu ne može biti program. No ako je to program, onda od Ministarstva tražim da ga objavi, kako bi svi mogli procijeniti je li to program, i ocijeniti je li tih pet stranica, ili tri, podobno za predavanje u školama.</p>
<p>• Do 31. ožujka podnijet ćete izvješće Saboru. Koje će biti osnovne točke tog izvješća?</p>
<p>- U izvješću će biti zastupljena analiza primjene zakona i propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Napravili smo potrebnu analizu nekih zakona koji će ići na Sabor i sa zadovoljstvom mogu reći da su odbori pokazali razumijevanje za naše primjedbe. Među ostalim, analizirat ću jesu li muškarci i žene jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života što, na primjer, znači i imamo li barem približno jednaku zastupljenost žena i muškaraca na veleposlaničkim položajima. To ističem stoga što će se uskoro odlučivati o novim veleposlaničkim mjestima i bilo bi u skladu sa zakonom da se o tome vodi računa da bi se postojeće nejednakosti i na tom području smanjile.</p>
<p>Postoji i izravna odredba u odnosu na odbore, povjerenstva i izaslanstva Republike Hrvatske na međunarodnoj razini, koja nalaže da se pri imenovanju vodi računa o jednakoj zastupljenosti muškaraca i žena.</p>
<p>Puno nam je vremena odnijelo i ono na čemu stalno radimo, a to je da se ravnopravnošću spolova i provođenjem zakona o ravnopravnosti spolova ne bave samo državna tijela, nego da tu obvezu prihvate i svi koji su na to obvezni, sve do jedinica lokalne uprave i samouprave i tvrtki u njihovu vlasništvu, dakle oni koji su obvezni donijeti planove i provoditi mjere za postizanje ravnopravnosti među spolovima.</p>
<p>• Koje su kazne predviđene za one koji to ne čine?</p>
<p>- Kazne su prekršajne: novčana kazna od tri tisuće kuna. One nisu velike, ali treba uzeti u obzir da je riječ o novom području. Stoga mislim da ni represivne mjere ne bi imale neki velik učinak, nego da prvo treba ići na edukaciju.</p>
<p>• Što je s najavljivanim akcijskim planovima, tko ih je uopće trebao sastaviti i što oni predstavljaju?</p>
<p>- Riječ je o planovima koji bi na temelju rezultata analize broja zaposlenih, visine plaća i sličnog trebali promicati i uspostavljati ravnopravnost spolova. Rok za njihovo donošenje prošao je u srpnju prošle godine, a ja sam, slijedeći zadatak da moram pratiti primjenu akcijskih planova, zatražila od približno dvije tisuće pravnih subjekata da se o tome očituju. Vladin ured za ravnopravnost spolova dužan je ocijeniti planove kad se oni naprave i kad ih Ured dobije. Međutim, obilazeći županije, shvatila sam da mnogi ljudi ne znaju što trebaju učiniti, odnosno da ih nitko o tome nije podučio.</p>
<p>• To je trebao napraviti Vladin Ured?</p>
<p>- Prije svega Vladin Ured, jer onaj tko odobrava planove, mora znati jesu li oni dobri ili nisu.</p>
<p>• Što su posebne mjere koje ste spomenuli?</p>
<p>- Pretpostavlja se da će i Vlada donijeti posebne mjere, kakve su, primjerice, već donijete u području poduzetništva, s obzirom na to da je u poduzetništvu samo trećina žena.</p>
<p> Može se nešto učiniti i na planu zapošljavanja žena, posebice određene dobi. Mene posebno zabrinjava tržište rada jer je udjel žena u postotku nezaposlenosti znatno veći od udjela muškaraca. Mislim da se može odmah pokušati spriječiti otpuštanje žena u tekstilnoj industriji.</p>
<p> One su ionako mizerno plaćene i još im prijeti otpuštanje, primjerice u Tekstilnom kombinatu Zagreb, Goričanki, Varteksu... Ako se to dogodi i ako Vlada nešto ne učini, postotak nezaposlenih žena još će se povećati.</p>
<p>Nitko se sustavno ne bavi pravima Romkinja</p>
<p>• Stigla je vijest da UN-ov Odbor nije zadovoljan stanjem ženskih prava u Hrvatskoj, odnosno da su zadovoljni zakonodavstvom ali ne i praksom. Komentar?</p>
<p>- Još nitko nije dobio čak ni neslužbenu verziju tog izvješća, no sasvim je sigurno da će UN pohvaliti institucionalni i legislativni okvir koji je uistinu dobar.</p>
<p>• A praksa?</p>
<p>- Tu će sigurno biti i negativnih ocjena, i vjerujem, iako još ništa službeno nemamo, da će UN iznijeti neke kritike i pozvati Vladu da poboljša situaciju.</p>
<p>• Čini se da je UN najnezadovoljniji stanjem prava Romkinja, ali i svih žena pripadnica nacionalnih manjina?</p>
<p>- Kad je riječ o Romkinjama, onda je možda najveći problem nedostatak informacija, jer se time nitko sustavno ne bavi, stoga se ne treba čuditi da je UN-ov Odbor posebno osjetljiv na pitanje manjina, jer se time procjenjuje stupanj demokracije u nekoj zemlji. U prošloj godini sam zatražila podatke od svih romskih udruga u RH o tome koliko je romskih djevojčica napustilo školovanje zbog braka i o ranim trudnoćama.</p>
<p>• Jeste li te podatke dobili od Ministarstava zdravstva i socijalne skrbi i od Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta?</p>
<p>- Tražila sam od Ureda za nacionalne manjine, iz kojeg su me izvijestili da ne raspolažu takvim podacima, a pisala sam i Ministarstvu obrazovanja. No ako podaci uopće ne postoje, i to je neki podatak.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ne bi bilo zdravo za hrvatsku demokraciju da SDP i HDZ postanu partneri</p>
<p>Zajedništvo SDP-a i HDZ-a u odnosu na Bruxelles za seljake nije upitno, ali je nepotrebno to suglasje proširivati na sve druge teme na domaćem planu, jer se mora znati koja je uloga oporbe, a koja vlasti; saborska povjerenstva moraju početi raditi, kaže član Predsjedništva HSS-a Ante Markov/ Moguća Račanova koalicija sa Sanaderom bilo gdje isključuje HNS-ovu suradnju sa SDP-om, najavljuje glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković/ SDP i HDZ gotovo ni o jednom od važnih pitanja povezanih s članstvom u EU, od gospodarstva preko prodaje nekretnina strancima do obrazovanja, ne otvaraju raspravu, upozorava šef pravaša Anto Đapić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Veliko suglasje o hrvatskom putu u Europsku uniju između HDZ-a i SDP-a, posebno najnoviji detalji o »tajnim pregovorima« premijera Ive Sanadera i šefa oporbe Ivice Račana, pobuđuje veliku pozornost političke javnosti. Kod SDP-ovih partnera sve tješnja Račanova suradnja sa Sanaderom izaziva i veliko podozrenje, napose kod narodnjaka Vesne Pusić, uvjerenih da nije riječ samo o trenutačnom »savezu za Europu«, kao što tvrde Sanader i Račan, nego i o najavi koaliranja, možda već na svibanjskim lokalnim izborima. </p>
<p>U HSS-u smatraju da Račan suradnjom sa Sanaderom u ovom času želi prije svega pokazati da je njegova vlada zacrtala ispravan put u približavanju Uniji, a da Sanader samo nastavlja njegovu politiku. Član Predsjedništva HSS-a Ante Markov kaže da zajedništvo SDP-a i HDZ-a u odnosu na Bruxelles za seljake nije upitno. Nepotrebno je, međutim, to suglasje proširivati na sve druge teme na domaćem planu, jer se mora znati koja je uloga oporbe, a koja vlasti. </p>
<p>»HSS se neće ni u pogledu EU-a ponašati jednosmjerno. Nećemo unaprijed 'amenovati' sve što Sanader priželjkuje, nego ćemo tražiti ozbiljnu raspravu o svakom segmentu europskih pregovora, bilo da je riječ o poljoprivredi, gospodarstvu, turizmu ili nečemu četvrtome«, kaže Markov i objašnjava da je suglasje moguće tek kad se sve stranke u Saboru i Vlada dogovore o načinu na koji će naši pregovarači najbolje štititi nacionalne interese. </p>
<p>U HSS-u zamjeraju SDP-u što s HDZ-om blisko surađuje o pitanjima istražnih povjerenstava. »Sve postojeće institucije, pa i saborska povjerenstva, moraju početi raditi. Ne možemo stalno samo govoriti da ništa ne funkcionira, pa da zato neće ni saborska povjerenstva. O tome se ne može pregovarati, a još se manje mogu Sanader i Račan dogovarati uime svih. Sva povjerenstva, bez obzira na koga se odnose, trebaju odraditi svoj posao, pa neka javnost vidi tko je u pravu, a tko nije te tko mora politički i moralno odgovorati«, poručuje Markov. </p>
<p>Kaže da mu je zasad teško reći hoće li SDP i HDZ ubrzo sklopiti i formalnu koaliciju. HSS ima iskrene namjere što se tiče suradnje sa SDP-om na lokalnim izborima. »Vjerujem i u Račanovu iskrenost kad kaže da koalicija s HDZ-om nije na vidiku. A ne bi ni bilo zdravo za hrvatsku demokraciju da SDP i HDZ postanu partneri«, ocjenjuje Markov. </p>
<p>Šef HSS-a Zlatko Tomčić početkom godine vrlo je burno reagirao na tajni susret Račana i Sanadera, optužujući Račana za »šurovanje s HDZ-om na račun trećega«. Zato pitamo ima li u HSS-u još velikog podozrenja prema Račanovim bilateralnim dogovorima s premijerom. Markov vjeruje da Račanova i Sanaderova bliskost oko EU-a neće pomutiti odnose HSS-a i SDP-a, ali ima i konkretnu poruku za Račana: »Svaka koalicija je kao živo biće - treba je stalno zalijevati. Bez toga, papir neće ništa značiti. Svaka koalicija, osim na političkom interesu, treba se temeljiti na poštenju partnera i obostranu razumijevanju. Ako toga nema, koalicija nema smisla i neće dati rezultate«. </p>
<p>Za razliku od HSS-a, u HNS-u su uvjereni da Račanova i Sanaderova bliskost nije samo zbog saveza za Europu, ali da se njih dvojica zasad još boje formalne suradnje. »Pogleda li se samo njihov dogovor o istražnim povjerenstvima, vidi se koliko su daleko otišli u međustranačkim odnosima. Sanader i Račan se zasad još boje toliku bliskost formalizirati koaliranjem na nacionalnoj razini, ali obje stranke već najavljuju spremnost za koaliranjem na lokalnim izborima«, kaže glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković. Podsjeća na to da je HNS bio spreman potpisati sporazum sa SDP-om i HSS-om o zajedničkom izlazu na lokalne izbore, što je Račan odbio. O mogućoj suradnji SDP-a s HDZ-om u nekim većim gradovima, kaže da će ovisiti o Sanaderovoj i Račanovoj procjeni koliko im se to sad politički isplati. »Ali, budu li SDP i HDZ koalirali, HNS će biti jasna alternativa i jednima i drugima. Moguća Račanova koalicija sa Sanaderom bilo gdje, isključuje HNS-ovu suradnju sa SDP-om. U tom slučaju HNS preuzima ulogu lidera hrvatske oporbe. I druge će se oporbene stranke morati prikloniti HNS-u, koji će biti podjednako jaka opozicija i Račanu i Sanaderu«, najavljuje Blažeković. </p>
<p>Čelnik HSP-a Anto Đapić primjećuje kako se Sanader i Račan svojski trude opovrgnuti da je riječ o koaliciji. »Ali, što se oni više trude, to im javnost sve manje vjeruje. Ako surađuju oko krucijalnih pitanja i ako štite jedni drugima leđa, onda je sigurno posrijedi programska i međustranačka suradnja«, uvjeren je šef pravaša, koji upozorava i na to da SDP i HDZ gotovo ni o jednom od važnih pitanja povezanih s članstvom u EU, od gospodarstva preko prodaje nekretnina strancima do obrazovanja, ne otvaraju raspravu. Je li današnja za njega nepobitno programska koalicija HDZ-SDP ujedno i priprema za veliku međustranačku koaliciju? Đapić odgovara da se o tome zasad može samo nagađati, ali smatra da članstvo HDZ-a i SDP-a još ne želi međusobnu koaliciju, bez obzira na usku suradnju stranačkih vodstava. </p>
<p>»Zasad je to suradnja koja Sanaderovoj vladi treba malo olakšati teško vrijeme koje je pred njom što se tiče pregovora s EU-om«, kaže Đapić, koji upozorava na bliskost i suradnju vodstava SDP-a i HDZ-a u nizu važnih nacionalnih stvari, ne samo oko istražnih povjerenstava pa i onog pravaškog o transkriptima iz Ureda Predsjednika. </p>
<p>»Od dolaska na vlast, HDZ nije napravio značajnije iskorake u odnosu na Račanovu vladu. Ne mijenja se bitno politika prema Sloveniji, jer i Sanader sad ide na priču o povijesnoj komisiji, što sigurno ne znači žurno rješavanje međudržanih problema. Netaknuta je ostala i politika prema BiH i položaju Hrvata u toj zemlji. Ni u gospodarskoj politici Sanader nije ništa bitno promijenio«, naglašava Đapić. On vjeruje da će se ubrzo otkriti i prava pozadina njihove suradnje, te zaključuje da će HSP, kao i dosad, biti podjednako udaljen od SDP-a i HDZ-a. Uz najavu imovinskih kartica i za suce</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kregar: Nedopustivo je da suci i odvjetnici zajedno piju kavu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najave uvođenja imovinskih kartica i za suce treba ponajprije gledati u svjetlu promjene klime u kojoj su se suci često osjećali nedodirljivi, i povećanja njihove etičke odgovornosti. S obzirom na položaj sudaca u sustavu vlasti, morat će se postaviti drukčiji mehanizam podnošenja imovinskih kartica u što će javnost imati manje uvida nego za ostale državne dužnosnike. Suci će svoje podatke o imovini vjerojatno morati predočiti predsjednicima sudova, a ne cijeloj javnosti na Internetu, komentirao je dr. Josip Kregar iz Transparency Internationala Hrvatska inicijativu Ministarstva pravosuđa o uvođenju imovinskih kartica za oko 1600 sudaca na svim razinama u Hrvatskoj. </p>
<p>»Kod sudaca je izuzetno važan dojam kakav oni ostavljaju na građane. Primjerice, stranci koja je izgubila spor na sudu, sigurno nije ugodno kad vidi da sudac i odvjetnik nakon toga piju kavu. A kod nas je postalo uobičajeno da suci i odvjetnici zajedno idu na ručkove i skijanje, a takve stvari sigurno ne pridonose sudačkoj vjerodostojnosti«, napominje Kregar. Prema njegovim riječima, kod sudaca postoji autizam i oni su priče o korupciji često doživljavali kao atak, no sada kada ima desetak takvih slučajeva, postoji i potreba za jačim dokazivanjem sudačke vjerodostojnosti. U tom svjetlu treba gledati i uvođenje imovinskih kartica, koje same po sebi neće riješiti koruptivne slučajeve, ali će povećati etičku odgovornost sudaca, dodaje Kregar. Kako kaže, u slučaju korumpiranih sudaca o kojima se naveliko piše, pitanje je što su do sada radila represivna državna tijela, Državno odvjetništvo, pa onda i porezne uprave, koje nisu na vrijeme detektirale nezakonito ponašanje. Da postoji otpor među sucima uvođenju kontrole ne nad postupanjem, nego nad njihovim prihodima i rashodima, pokazuje slučaj sudaca Ustavnog suda. Naime, iako su bili obavezni, ni jedan ustavni sudac nije predao svoju imovinsku karticu, navodi Kregar. No, sucima svojevrsna kontrola njihove imovine samo može koristiti i zato smatram pozitivnom najavu Ministarstva pravosuđa, zaključuje Kregar.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kako zaustaviti rasprodaju nekretnina</p>
<p>Počinje li sutrašnjim stupanjem na snagu SSP-a liberalizacija tržišta nekretnina u Hrvatskoj ili je ona već na snazi? Rasprodaja hrvatskih nekretnina počela je odavno! A sada počinje borba za njeno obuzdavanje. Nije li za to već prekasno? Na to bi pitanje trebali odgovoriti bivši a i sadašnji na vlasti, kako se ne bi dogodilo da o nekretninama više neće moći govoriti jer ih više neće biti</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Samo nas jedan dan dijeli od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, čime Hrvatska postaje pridruženom članicom Europske unije. Korak po korak ostvaruje se sve tješnje približavanje Unije i Hrvatske, koja se nadmeće za što skoriji ravnopravni ulazak u udruženu zajednicu europskih zemalja. </p>
<p>Taj dan bit će opet slavljenički, na neki način, ali sigurno i polemičan, na razini uobičajenih političkih i stranačkih prepucavanja o tome tko je za to više zaslužan.</p>
<p>S istom slavohlepnošću, međutim, neće se zbiti nadmetanje u vezi s pitanjem tko je od političkih struktura i stranaka uspio bolje zaštititi hrvatske nekretnine kako ne bi definitivno otišle na europski bubanj.</p>
<p>S tim danom, naime, počinje odbrojavanje rokova za liberalizaciju tržišta nekretnina. Što to za Hrvatsku znači? I znači li uopće išta s obzirom na već započetu rasprodaju koja se najčešće otima kontroli? Svi koji su se odjedanput zabrinuli za hrvatske otoke, nešto manje za poljoprivredno zemljište ili šumske površine, a gotovo neznatno za nacionalne parkove, dok za ostale prirodne, kulturne i turističke vrijednosti nisu pokazali pretjerana nagnuća skrbi, nisu zapravo pravodobno ništa poduzeli kako bi spriječili nekontroliranu trgovinu hrvatskim prostorom.</p>
<p>Stoga je pomalo začudio nedavni oporbeni zahtjev za odgodom prodaje nekretnina strancima, koji se zbio praktički uoči stupanja na snagu SSP-a, koji je ta ista oporba, kao tada vladajuća u Hrvatskom saboru, ratificirala još u prosincu 2001. Kako je to Sabor učinio čak prije Europskoga parlamenta, to se moglo očekivati da je već razradio točnu strategiju u svim, pa i u tim segmentima prodaje, preprodaje i rasprodaje nekretnina, koje je kao dobar baštinik hrvatskoga prostora trebao maksimalno zaštititi i očuvati.</p>
<p>Sada ta ista oporba traži, gotovo zahtijeva, da se za 15 godina od ulaska Hrvatske u EU odgodi primjena liberalnoga režima stjecanja vlasništva stranaca nad nekretninama i poljoprivrednim zemljištem. Prema spomenutom oporbenom zahtjevu, za čak 18 godina trebalo bi odgoditi mogućnost da se strancima prodaju zemljišta i nekretnine u područjima zaštićenih prirodnih vrijednosti. Neki iz tih redova traže da se zaštite i prirodna bogatstva, posebice izvorišta vode. Mudro, jer će se za njih sutra voditi ratovi kao danas za naftu.</p>
<p>No što je učinjeno u razdoblju od hrvatskog ratificiranja SSP-a do kraja 2003., kada je ta oporba bila na vlasti? Koji su to zakoni i propisi doneseni kako bi se zaštitilo hrvatskog prirodno bogatstvo? Niti jedan! A upravo razni stupnjevi zaštite prirode mogli su biti dio jamstvenoga lista koji će onemogućiti rasprodaju nekretnina barem u tim dijelovima hrvatskoga prostora. U isto to vrijeme počelo je glamurozno raspisivanje povoljnih rasprodaja hrvatskih otoka u inozemnom tisku. No nitko u Hrvatskoj za otoke nije maknuo ni malim prstom sve dok ondašnja vlast nije sišla u sadašnju oporbu, a bivši oporbenjaci preuzeli vlast.</p>
<p>E sad, u godinu dana ne može se učiniti ono što se nije uspjelo ni u prethodne dvije-tri. Pa ipak, Zakon o prostornom uređenju je donesen, a onaj o zaštiti prirode pušten u proceduru. Ali rasprodaje strancima počele su puno prije toga, kad od Hrvatske nitko još nije tražio reciprocitet, a kamoli liberalizaciju tržišta nekretninama. Hrvatska je sama budzašto na tržištu nekretnina ponudila i svoje najveće vrijednosti. Među njima su se našli ne samo spomenički kompleksi (primjer zaštićene jezgre Dubrovnika, Splita, Trogira itd.), nego i industrijski pogoni (Sisačka željezara tek je vrh ledena brijega, niz koji su se davno prije odsklizale gotovo sve hrvatske banke, a bogme i medijske kuće), turistički najelitniji hoteli (poput dubrovačkoga Excelsiora), ali i cijela turistička naselja (kao što je Haludovo na Krku)... To su samo ogledni primjerci.</p>
<p>Pritom je namjerice vrijednost tih nekretnina srozana na ništavne svote u odnosu prema njihovoj pravoj vrijednosti, kako bi neki stranci, odnosno našijenci koji prikrivaju prave strane vlasnike (što je još jedna metoda izigravanja ionako slabašnih nam i još manje kontroliranih propisa), što jeftinije došli do skupocjenih posjeda.</p>
<p>Tako je, na primjer, očerupana zlatna dubrovačka koka (tj. dubrovački hoteli, prodani ispod cijene), a ono što je od nje još preostalo, žuri se prodati znatno prije roka, čiju odgodu traži oporba. Jer sad se još može loviti u mutnome, barem dok se ne postigne sporazum o tome hoće li za Hrvatsku biti moguće i takozvano prijelazno razdoblje (rasprodaja »samo« na bazi reciprociteta), neki kažu četverogodišnje, iako je prije dva tjedna europski povjerenik za proširenje EU-a, Finac Olli Rehn, jasno rekao da EU želi izbjeći prijelazna razdoblja, a posebice izuzeća od primjene europskoga zakonodavstva.</p>
<p>A hrvatsko bi se u to moralo ukalupiti! Ali i prije nego što je poduzelo prave mjere (za koje je možda već i kasno), ono je već omogućilo da stranci hrvatske nekretnine iskoriste za kupnju i preprodaju na kojoj ostvaruju svoj profit. Naime, hrvatski im je zakon omogućio da u godinu dana kupe i preprodaju nekretnine, umjesto da ih na vrijeme zaštiti određivanjem roka korištenja prije daljnje prodaje. Zakon ili »netko drugi« omogućio je da i vrijednost hrvatskih nekretnina procjenjuju (odnosno podcjenjuju) stranci, koji kao budući kupci, naravno, rade u svoju korist.</p>
<p>Kako sada odgoditi rasprodaju koja je davno počela? Gdje ste bili i što ste radili kada je trebalo? Možete li ju sada barem za neko vrijeme zaustaviti? I vi bivši i vi sadašnji? Jer oni budući više neće imati o čemu raspravljati. Hrvatskih nekretnina, naime, tada više neće biti!</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zbogom Goričanka</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Ako netko u inozemstvu ne zna kako izgleda divlji kapitalizam ili kakve su to banke koje uništavaju tvornice iako dobro posluju i rade za izvoz, neka dođu u Hrvatsku, u Veliku Goricu kako bi se upoznali s tim poslovnim običajima od kojih su u međuvremenu svi odustali. Zagrebačka banka, naime, upravo je odlučila eliminirati Goričanku, poduzeće od 250 zaposlenih, koje radi za njemačkog partnera i ima osigurane narudžbe za sljedećih šest mjeseci. </p>
<p>To će se dogoditi unatoč pozivu Vladinih dužnosnika upravi banke da tu tvornicu proda ponuđačima koji su se već javili a koji bi nastavili s proizvodnjom. Umjesto razumnog odgovora iz Zagrebačke banke je stiglo pojašnjenje kako oni nisu Caritas. Na primjedbe sindikata zašto u natječaju o prodaji nema nikakve obveze prema zaposlenicima stečajna upraviteljica se pravda kako je pravilo da se oglašavaju samo nekretnine dok radnici nigdje ne ulaze u stečajnu masu. </p>
<p>Inače, Zagrebačka banka svoju je šapu nad Goričankom stavila na temelju hipotekarnih kredita koje je po vrlo čudnim kriterijima davala nekim tajkunima zbog čega cijela ta priča sa stečajem, prodajom i namjeravanim gašenjem te tvornice ima potpuno drukčiju pozadinu. Dvojben je također i natječaj u kojemu nije navedeno da mogući kupac mora nastaviti s proizvodnjom. Kao što Štrok u Excelsioru ne može otvoriti mesnicu, Todorić u beljskim tovilištima apartmane, tako ni Goričanku ne bi trebao kupiti netko tko će je uništiti i eventualno potom pretvoriti u građevinsko područje. </p>
<p>Dakako, takva zakonska ograničenja ne bi bila potrebna kada bi Zagrebačka banka bila jedna normalna ustanova, međutim, ona to odavno nije, a potez s Goričankom je samo najnovija potvrda zašto o toj banci u zadnje vrijeme umjesto u financijskim prilozima sve češće čitamo u Crnoj kronici.</p>
<p>Međutim, ako Vlada drži do sebe te ako lokalne, velikogoričke vlasti, žele opstanak tvornice, ne bi smjeli sindikate i radnike Goričanke tek tako prepustiti namijenjenoj im sudbini. Stoga je Goričanka test na kojem padaju ili prolaze i vlast i oporba i sindikati i banka. Šutnju o tom slučaju nitko ne može opravdati.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Politički nadničar Granić</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Dr. Mate Granić pokazao nam je proteklih dana kako kod političara nada doista umire zadnja. Nakon što je izgubio ministarski položaj, propao na predsjedničkim izborima, napustio HDZ, izgubio na lokalnim izborima i u DC-u, stranci koju je osnovao, te se izvukao iz pritvora zbog nedostatka dokaza u slučaju korupcije, postao je savjetnik Hrvatske stranke prava za međunarodne odnose. Tog se optimističnog posla dr. Granić prihvatio iako je najavio kako ga politička karijera više ne zanima te da će se memoarskom knjigom oprostiti od svojih malobrojnih političkih obožavatelja.</p>
<p>Angažman kod Ante Đapića, pravaškog šefa koji voli unajmljivati neovisne intelektualce za glancanje vlastita lika i djela, stavlja Matu Granića u novu poziciju na političkoj sceni. U samom HSP-u Granić očigledno će zamijeniti dr. Slavena Leticu, koji je neslavno propao na predsjedničkim izborima. Letičina je dosadašnja zadaća bila predstavljati HSP kao stranku koja više ne oblači crne košulje nego fina siva talijanska odijela. Kako je Letica, dakle, potrošen, nađena je idealna zamjena u Graniću, kao »proeuropskom političaru«, trenutačno bez posla.</p>
<p>Što bi Granić – proslavljen kao ministar vanjskih poslova Franje Tuđmana – mogao savjetovati Đapiću, Kvesiću, Rožiću ili Tadiću, može se samo pretpostaviti. Kod Tuđmana je radio što mu je rečeno, peglajući poglavarova stajališta kako bi ih europske uši mogle čuti. Kod Đapića bi opis poslova samo uvjetno mogao biti sličan. Možda je posao Mate Granića da predstavlja HSP kao europski orijentiranu stranku?</p>
<p>Pravi bi izazov bio da se Granić pojavi na HSP-ovoj listi u Zagrebu, ali nema najava da bi pravaši na taj način željeli izvagati njegovu političku težinu.</p>
<p>Zapravo, vjerojatno je služba Granića u HSP-u da pokaže kako Đapićeva stranka ima europske vizije i da je po tim pitanjima jednaka barem DC-u. To je nemoguća misija, ali možda je zato izabran Granić, koji se takvim uzaludnim poslom bavio i kod Tuđmana. Jer on je vješt prevoditelj na zagonetni jezik međunarodne zajednice. Danas privređuje honorar kod Đapića, sutra – tko zna gdje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Zbog Europske unije treba mijenjati Ustav RH</p>
<p>Postoje ustavne odredbe koje mogu biti interpretirane na način koji bi mogao predstavljati prepreku za članstvo te ih treba drukčije formulirati. Ustav sadrži odredbe koje će se nakon pristupanja EU morati primjenjivati u novom pravnom kontekstu. Moje preporuke ne isključuju mogućnost potrebe za dodatnim izmjenama i dopunama Ustava i drugih propisa ustavnog značenja, koja bi se mogla pojaviti prije pristupanja RH u članstvo EU</p>
<p>SINIŠA RODIN</p>
<p>Približavanjem dana otvaranja pregovora za članstvo Hrvatske u EU, sve se češće postavlja pitanje ustavnih promjena koje bi bile nužne ili svrsishodne za članstvo. O potrebi takvih ustavnih promjena Katedra za Europsko javno pravo pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provela je znanstveno istraživanje, u kojemu su uzeta u obzir iskustva država članica Europske unije.</p>
<p>Istaknuo bih da je većina država članica koje su Uniji pristupile 1. svibnja 2004. zbog članstva u EU promijenila svoje ustave. Budući da je pitanje ustavnih promjena jedno od najvažnijih političkih pitanja, smatram da javnu raspravu o njima treba početi odmah. Kao prilog takvoj raspravi, želio bih predložiti odgovore na sljedeća tri pitanja.</p>
<p> (1) Jesu li promjene Ustava RH nužne kao uvjet za članstvo u EU? Europska unija ne postavlja pred kandidatkinje nikakve zahtjeve u vezi s njihovim ustavnim uređenjem. Iz perspektive hrvatskog ustavnopravnog poretka, članstvo u EU moguće je samo na temelju valjane ustavne osnove.</p>
<p>Isto tako, ustav i pravni sustav općenito, moraju osigurati nesmetano i učinkovito ispunjavanje obveza koje proizlaze iz članstva. Promjene Ustava RH trebale bi biti usmjerene na ostvarivanje tih dvaju ciljeva. Tri su vrste mogućih ustavnih promjena koje bi bilo prikladno provesti zbog članstva u EU. </p>
<p>Kao prvo, postoje ustavne odredbe koje mogu biti interpretirane na način koji bi mogao predstavljati prepreku za članstvo te ih je potrebno drukčije formulirati. Drugo, Ustav sadrži odredbe koje će se nakon pristupanja EU morati primjenjivati u novom pravnom kontekstu. Treće, bilo bi korisno unijeti neke nove ustavne odredbe koje bi točno uredile pravnu osnovu za članstvo u EU te pobliže uredile status prava EU u hrvatskom pravnom poretku.</p>
<p>(2) Koje ustavne odredbe mijenjati?</p>
<p>Ustavno određenje suverenosti (čl. 2. st. 1. Ustava) samo po sebi ne predstavlja prepreku za članstvo u EU. Međutim, ako bi se prihvatila njegova ekstremna interpretacija, članstvo u EU ne bi bilo moguće s obzirom na to da se države članice EU svojom suverenošću koriste zajednički u EU-ovim institucijama u sklopu mjerodavnosti, određenih temeljnim ugovorima.</p>
<p>Da bi se izbjegla mogućnost ekstremne interpretacije te ustavne odredbe, mogla bi se unijeti dodatna ustavna norma kojom bi se propisalo da u okvirima EU-a državnu suverenost valja interpretirati ne kao summa potestas, nego kao mjesto za stolom.</p>
<p>Pravna osnova za članstvo RH u savezima s drugim državama postoji u Članku 141. Ustava. Iako ta odredba ne predstavlja apsolutnu prepreku za članstvo, smatram da bi je trebalo mijenjati iz praktičnih razloga.</p>
<p>Mišljenja sam da postupak pristupanja Hrvatske EU treba izdvojiti iz konteksta Čl. 141 Ustava, urediti ga posebnim člankom i tako razlikovati EU od ostalih »saveza s drugim državama«, na primjer prema uzoru na čl. 23 Temeljnog zakona (Ustava) SR Njemačke.</p>
<p>Nadalje, treba razmotriti promjenu ustavnih odredaba koje pobliže uređuju pravne učinke međunarodnog prava u pravnom poretku Republike Hrvatske, poglavito čl. 140. Ustava, ali i čl. 5. Zakona o sudovima.</p>
<p>Ustavne promjene nužno je provesti kako bi se državljanima drugih država članica omogućilo aktivno i pasivno biračko pravo na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament u Hrvatskoj. Stoga je potrebno mijenjati čl. 45. i čl. 132. Ustava. Isto vrijedi i za čl. 44., koji uređuje jednakost pri obavljanju javnih poslova.</p>
<p>Izmijeniti treba i čl. 33. Ustava o pravu na azil. Kao primjer mogao bi nam poslužiti čl. 16.a Temeljnog zakona SR Njemačke prema kojemu pravo na azil ne mogu tražiti osobe koje u državu uđu iz neke druge države članice.</p>
<p>(3) Kada je potrebno pristupiti ustavnim promjenama?</p>
<p>Općenito govoreći, ustavnim promjenama treba pristupiti u roku koji ostavlja dovoljno vremena da bi se organizirao referendum za članstvo u EU, odnosno brojni su razlozi koji govore da bi tim promjenama trebalo pristupiti što prije.</p>
<p>Neizvjesnost vezana uz stupanje na snagu Ugovora o Europskom Ustavu (UEU) poziva na izvjestan oprez. Hrvatska će Europskoj uniji vjerojatno pristupiti kada UEU stupi na snagu te bi se moglo voditi računa i o nekim promjenama Ustava koje bi pratile takav razvoj. Pritom treba posebnu pozornost obratiti na mogućnost istupanja iz EU, što je prvi put uveo UEU u čl. I-60, kao i na uključivanje Sabora u zakonodavni postupak prema Protokolu o supsidijarnosti i proporcionalnosti te čl. I-11 UEU-a.</p>
<p>Dakle, uopće nije sporno treba li za potrebe članstva mijenjati Ustav. Ustavne promjene ne samo da su potrebne, nego su i nužne. Kao doprinos javnoj debati o ustavnim promjenama, a temeljem provedenog znanstvenog istraživanja, slobodan sam predložiti sljedeće:</p>
<p>– ustavnoj odredbi čl. 2 st. 1. Ustava dodati novu odredbu koja bi se odnosila na primjenu državne suverenosti u uvjetima članstva u EU;</p>
<p>– ustavnoj odredbi čl. 141. Ustava dodati novu odredbu koja bi se odnosila samo na pristupanje EU, dok bi čl. 141. mogao ostati primjenjiv na druge saveze;</p>
<p>– dodati ustavnu odredbu kojom bi se uredio status pravnih pravila prava EU u hrvatskom pravnom poretku, različito od pravnih pravila međunarodnoga prava;</p>
<p>– urediti odnos između Vlade i Sabora u »europskim pitanjima« tako da Vlada dobije autonomiju u djelovanju, a Sabor mogućnost utjecaja na djelovanje Vlade na europskoj razini, prije nego što Vlada djeluje;</p>
<p>– omogućiti redovnim sudovima da izuzimaju iz primjene hrvatske zakone i druge propise ako su suprotni nekom pravnom pravilu europskoga prava;</p>
<p>– omogućiti državljanima država članica EU aktivno i pasivno biračko pravo na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament;</p>
<p>– razmotriti izmjene čl. 33. Ustava (pravo na utočište) kako bi se ograničilo to pravo za osobe koje dolaze iz neke druge države članice;</p>
<p>– promjenama ustava pristupiti najkasnije do kraja 2005.;</p>
<p>– Ustavnim zakonom za provedbu Ustava propisati da će se neki od amandmana, poglavito odredbe o biračkom pravu građana država članica EU–a, ali i druge, primjenjivati od časa stupanja RH u članstvo EU.</p>
<p>Te preporuke ne isključuju mogućnost potrebe za dodatnim izmjenama i dopunama Ustava i drugih propisa ustavnog značenja, koja bi se mogla pojaviti prije pristupanja RH u članstvo EU.</p>
<p>Autor je predstojnik katedre za Europsko javno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kineski fenomen u središtu Zagreba</p>
<p>Da bi se problem useljavanja i naseljavanja Kineza u Hrvatsku riješio optimalno, nije dovoljan apel Saboru. Hrvatska mora prihvatiti dokument o Strategiji održivog razvitka zemlje i u njega unijeti jasan stav o rješavanju demografskih problema zemlje: biološkom reprodukcijom ili useljavanjem stranaca</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK </p>
<p>Kineski dućani uništavaju domaće proizvođače i obrtnike, upozoreno je na sjednici Gradske skupštine. </p>
<p>U Komunalnom vjesniku Grada Zagreba br. 307 od 14. siječnja 2005., povodom pitanja što ga je u Gradskoj skupštini postavio zastupnik Aladar Metzinger, objavljen je zanimljiv članak o naseljavanju, životu i radu Kineza u Zagrebu, a posebno u zagrebačkoj četvrti Kajzerici, naselju između starog Savskog mosta i Zagrebačkog velesajma.</p>
<p>Pokušajmo baciti malo više svjetla na kineski fenomen u Zagrebu. Kinezima nije zanimljiv samo Zagreb i Hrvatska nego i cijela Europa. Razlog je jednostavan: u Europi su slobodniji nego u vlastitoj zemlji i postajat će to slobodniji što Europljana bude manje i što budu stariji – koje uvjete Europa zdušno ispunjava.</p>
<p>Kinezi su u svom dugogodišnjem političkom i kulturnom razvoju stekli određene osobine: imaju znanje, inteligenciju i sposobnost snalaženja i samoorganiziranja, ali nisu izgubili skromnost i spremnost da i dalje žive »za šaku riže«. Stoga oni ne moraju čekati na »otvaranje ni državnih ni privatnih radnih mjesta«, oni ih otvaraju – sami. Druga činjenica koja ostaje nejasna u tom članku jest da Kinezi ne govore hrvatski. Znači li to da govore engleski, a kako sve više hrvatskih građana govori engleski, oni, eto, usred Zagreba lijepo trguju na engleskom jeziku. Osobno sumnjam da dovoljno kupaca, koji kupuju no name robu kod Kineza, govori engleski.</p>
<p>Prije će biti da su kineski vlasnici problem riješili zapošljavanjem hrvatske radne snage, a na engleskom jeziku posluju jedino s Europom, konkurirajući dampinškim cijenama. Zbog toga im trebaju trgovine za veleprodaju, u kojoj se može (iako se ne bi smjelo) prodavati i na malo.</p>
<p>Tome u prilog govori i svjedočenje jednog očevica: »Nemojte me ništa pitati za njih. Ima ih tu puno, ali su mirni i ne smetaju nam. Dolaze ujutro, u svojim su dućanima do navečer, zatim zaključavaju i nekud odlaze«.</p>
<p>Može li problem naseljavanja Kineza riješiti Državni inspektorat? Naravno da ne može, osim marginalno. I gradonačelnica Vlasta Pavić priznala je da to pitanje postavljaju brojni Zagrepčani, no teško je da se na njega može odgovoriti pa predlaže da se u tom smislu uputi apel Hrvatskom saboru.</p>
<p>No da bi se problem useljavanja i naseljavanja Kineza u Hrvatsku riješio optimalno, nije dovoljan apel Saboru. Hrvatska mora prihvatiti dokument o Strategiji održivog razvitka zemlje i u njega unijeti jasan stav o rješavanju demografskih problema zemlje: biološkom reprodukcijom ili useljavanjem stranaca.</p>
<p>Ako se odluči za ovo drugo, mora odrediti godišnje kvote useljavanja, mora strancima koji se useljavaju propisati uvjete pod kojima se mogu useliti, a to je da u određenom razdoblju moraju naučiti čitati, pisati i govoriti hrvatski jezik, zatražiti hrvatsko državljanstvo, osigurati uvjete za život i rad i to zapošljavanjem u administraciji i gospodarstvu ili otvaranjem trgovačkih društava, od kojih određeni dio mora biti u proizvodnom sektoru.</p>
<p>No u provođenju takve politike mora biti na minimum svedena moguća korupcija u davanju državljanstva.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Centar i Podsljeme najskuplji, Trešnjevka najtraženija, Vukomerec najjeftiniji </p>
<p>Najskuplja cijena stanova u izgradnji je u Belostenčevoj kod Kaptol centra, 3000 eura, ali se u središtu grada mogu naći stanovi od 1500 do 2500 eura po četvornom metru / Zlatnu sredinu drže Jarun, Malešnica, Trnje i Dugave, gdje se cijene kreću od 1200 do 1800 eura/ Najniže cijene, oko 550 eura po četvornom metru, mogu se naći na Vukomercu</p>
<p>Želite li kupiti stan u Zagrebu, nije dovoljno osigurati samo mnogo novca, nego imati i dobre živce, jer ćete se upustiti u mučnu i nesigurnu potragu. Nju možete početi na vlastitu inicijativu, putem oglasa, ili ćete povjerenje dati jednoj od pedesetak zagrebačkih agencija za promet nekretninama. U pravilu, oglasnik jamči naizgled jeftiniju kupnju od one posredstvom neke agencije, ali viša cijena za proviziju koju uzimaju agencije osigurava sigurnost, »čiste papire« i znatnu uštedu vremena.</p>
<p>Unatoč tome što se u Zagrebu dnevno proda od 200 do 300 nekretnina, što je značajna poslovna aktivnost, njihova kupoprodaja nije poslovno organizirana i pravno regulirana, što omogućuje nerezonsko osciliranje cijena od relativno povoljnih do nepristojnih.</p>
<p>Trenutačno najskuplji stanovi u izgradnji su u Belostenčevoj kod Kaptol centra, zatim u podsljemenskoj zoni i elitnim kvartovima, Tuškancu i Pantovčaku, gdje se za četvorni metar plaća 3000 eura. Zanimljivo je spomenuti da su i pored tako visoke cijene stanova u Belostenčevoj, za prodaju ostala samo dva stana od 40 i 105 četvorna metra. </p>
<p>No, potražnja za stanovima u elitnim dijelovima grada, koji su građeni u sklopu urbanih vila i koji imaju sav potreban luksuz, pa čak i bazene, nije velika jer su prilično loše povezani s ostatkom grada. Ostale cijene stanova u središtu grada kreću se od 1500, za starije stanove, do 2500 eura za nove. Razlog tako velikim razlikama u cijeni su dotrajala komunalna infrastruktura i kronični nedostatak parkirališnih mjesta.</p>
<p>Zlatnu sredinu drže Jarun, Malešnica, Trnje i Dugave, gdje se cijene kreću od 1200 do 1800 eura za četvorni metar. Najjeftiniji četvorni metri, oko 550 eura, mogu se naći na Vukomercu zbog starosti i blizine industrijske zone. U zadnje vrijeme najveći porast cijena stanova je na Trešnjevci, gdje su cijene s 1400 eura potkraj prošle godine porasle u ovoj godini na čak 1800 eura. Unatoč visokim cijenama stanova, Trešnjevka je najtraženija radi jako dobre povezanosti i blizine centru grada. </p>
<p>Osim s nerealno visokim cijenama stambenog prostora u većem dijelu grada, kupci se susreću i s brojnim problemima koji vladaju na tržištu nekretnina. </p>
<p> »U medije su puštane, ničim argumentirane, visoke cijene stambenog prostora nekih posrednika u prodaji nekretnina, koji u većem dijelu nisu kvalificirani za taj posao. Zbog nedostatka kriterija, neinformirani i pravno nezaštićeni kupci često dobiju nekretninu koja ne zadovoljava njihova očekivanja i uložen novac. Zbog sporosti administracije, investitori često ulaze u gradnju bez građevinske dozvole. Kad investitor krene u projekt, a ne dobije građevinsku dozvolu u razumnom roku, u pravilu se produžuje rok gradnje, što automatski povećava cijenu. Takvo stanje pogoršava i nemarnost inspekcijskih službi, što koriste investitori koji počinju gradnju bez potrebne dokumentacije. U nekim slučajevima kupci često prekasno ustanove da, na primjer, zemljište na kojima je njihov stan nije isparcelirano, pa se ne mogu upisati u zemljišne knjige, što je glavni dokaz vlasništva«, kaže ing. arh. Emil Udiljak, samostalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina. Tako zgrada u Horvaćanskoj 146A na Jarunu još uvijek nema uporabnu dozvolu iako se počela graditi 1998. godine. »Osim što smo se uselili četiri godine nakon roka, morali smo sami završiti gradnju zgrade i platiti zaostale troškove investitora«, kaže stanar te zgrade Zvonimir Krajina. </p>
<p> O još drastičnijem primjeru svjedoče stanari kuće u Krederičkoj 1C u Gajnicama. Prije završetka radova izvođač Koronida d.o.o. se zbog nedostatka novca povlači iz posla, a vlasnik nestaje. »Stanari su sami morali završavati zgradu i plaćati komunalne priključke. Kasnije se uspostavilo da investitor Koronida d.o.o nije platio građevinsku dozvolu, za čije je dobivanje sada potrebno platiti i kamate. Ti stanari se još i mogu smatrati sretnima, jer je isti izvođač na drugim lokacijama neke stanove prodavao i nekoliko puta«, kaže stanar Saša Subanović </p>
<p>»Ljudi bi se prigodom odluke o kupnji nekretnine trebali više informirati. Hrvatska gospodarska komora ima odjel za trgovinu nekretninama, a pri njoj djeluje udruženje agencija koji imaju čak i svoj kodeks«, kaže Hrvoje Baotić, voditelj ureda poduzeća za promet nekretnina Kastel. </p>
<p>Zvonimir Fabić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sljeme, Cmrok i Dom sportova okupirali skijaši, sanjkaši i klizači</p>
<p>Masa građana uputila se u nedjelju na Sljeme tako da je Sljemenska cesta već ujutro zatvorena za osobne automobile. Do vrha Medvednice vozili su autobusi, kako sa zagrebačke tako i sa zagorske strane, od Bistre do podnožja Crvenog spusta. Svi skijaški spustovi bili su otvoreni, a oko tisuću skijaša uživalo je u prelijepom sunčanom zimskom danu. Velike gužve bile su na Crvenom spustu koji je samo djelomično bio otvoren. Na jednom njegovom dijelu, naime, održavala se utrka Otvorenog prvenstva Zagreba.</p>
<p>U Gorskoj službi spašavanja rekli su da su do podneva imali samo jednu intervenciju, jedan je građanin ozlijedio rame, što je, dodali su, relativno mirno s obzirom na broj ljudi koji je bio na Sljemenu.</p>
<p>Nedjeljno sunce brojne je građane izmamilo i na popularno zagrebačko sanjkalište - Cmrok. Mali sanjkaši dolazili su iz svih dijelova grada u pratnji roditelja. Dvogodišnjem Leonu baka je popravljala sanjke koje su se prilikom spusta malo oštetile. Velika posjećenost Cmroku bila je razlog gužvi na prilaznim cestama i parkiralištima. </p>
<p>»U blizini sam živio 22 godine i kao klinac sam se stalno sanjkao na Cmroku. Sada ovamo dovodim svoju djecu, devetogodišnju Lanu i petogodišnjeg Frana«, rekao nam je ponosni tata Tomislav.</p>
<p>U potrazi za zimskim radostima, mnogi Zagrepčani uputili su se i na klizalište Doma sportova. Oko 150 posjetitelja, uglavnom mladih, te roditelja s djecom, u ritmu glazbe pokazivalo je svoje klizačko umijeće.</p>
<p>Mala Dora Hrsan u nedjelju je imala svoju »premijeru« na ledu. Međutim, klizanje za nju nije samo razonoda, već i terapija, jer Dora boluje od cerebralne paralize.</p>
<p>»Liječnici su mi savjetovali da Doru odvedem na led ili bilo koju drugu nestabilnu površinu. To mi je bilo malo čudno, ali pokazalo se kao dobra terapija«, kaže Dorina mama, a i Dora kaže da joj se klizanje jako sviđa.</p>
<p>Ljiljana Kukec prvi put je dovela svoju kćer Ninu na klizanje. Kaže da je šteta što u Domu sportova nema škole klizanja.</p>
<p>Cijena ulaznice, kao i cijena posudbe klizaljki je 15 kuna. </p>
<p>R. J., T. B., H. D., Z. V.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U Zagrebu sve više napuštenih, izgubljenih i ranjenih životinja</p>
<p>Udruga Noina arka ima trenutno 150 pasa i 350 mačaka / Mnoge od tih životinja stare su i invalidne i nikad neće biti udomljene / »Cilj nam je socijalizirati pse tako da udomitelji dobiju već 'izgrađenog' psa«, kaže predsjednica Udruge Helena Fink</p>
<p>Noina arka udruga je koja se brine o napuštenim životinjama, dajući im novu šansu za sretniji život, tražeći udomitelje za njih. Djeluje na dvadesetak mjesta. Trenutno ima 150 pasa i 350 mačaka no mnoge životinje stare su i invalidne i nikada neće biti udomljene. </p>
<p>»Mi smo svi volonteri a snalazimo se sami. Ljudi dođu i pomažu, no brzo se zasite. A tu nema mjesta zasićenju, jer to su bića koja ovise o nama i vremenu koje ćemo odvojiti za njih«, rekla je Helena Fink, predsjednica Udruge. </p>
<p>Volonteri dolaze šetati životinje dva puta dnevno, od 9 do 12 i od 16 do 19 sati. »Glavni nam je cilj socijalizirati pse, da se naviknu na uzicu, tako da udomitelji dobiju već 'izgrađenog' psa« dodala je. Marijana i Zorica dvije su volonterke koje su u Noinoj arci već dulje vrijeme. Čiste, kuhaju i vode pse u šetnju. Susreli smo i gospodina Volkera, Nijemca koji svakodnevno dolazi i pomaže, uz svoj redoviti posao. »Dobrih se ljudi uvijek nađe, no volontera nikada nije dovoljno«, rekla je predsjednica Udruge.</p>
<p> Udruga se brine i o zdravlju životinja. Svaka se životinja po dolasku u Udrugu čisti od parazita, cijepi protiv zaraznih bolesti te sterilizira, kako bi se pridonijelo smanjenju populacije. Svaki udomitelj dobije životinju u koju je već uloženo najmanje 1000 kuna. Tu novčano pomaže Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.</p>
<p>Cilj je Udruge dobiti jedno mjesto na kojemu bi se objedinio rad na sadašnjih dvadesetak. »Na taj bi se način vodila bolja evidencija a i mi bismo imali prostor za rad«, rekla je predsjednica. Udruga, naime, sada prostor plaća sama. »Dojave građana o izgubljenim psima koji lutaju svakodnevne su, a naši kapaciteti su premali«, naglasila je predsjednica Helena Fink. </p>
<p>Hrana stiže od sponzora, no kako bi psi živjeli kvalitetno, potrebno je za njih 150 tri tone hrane godišnje, što se jako teško prikupi. Dobro bi došle i donacije u obliku papira, vreća za smeće i vodilica, kojih nikada nije dovoljno a nužne su za kvalitetniji život životinja. </p>
<p>»Kada ljudi dođu po psa, provjeravamo kamo pas odlazi i ima li odgovarajuće uvjete za život. U slučaju da vlasnici kasnije ne žele psa, po ugovoru nam ga moraju vratiti. Na taj način mi sprečavamo odbacivanje životinja na ulicu, odvođenje u šinteraj i njihovo smaknuće«, rekla je predsjednica te pozvala sve vlasnike pasa da, kad cijepe svoje pse, odvoje još 80 kuna za čip, kako bi se životinja lakše vratila vlasniku u slučaju da se izgubi. </p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Urbana kultura uzvraća udarac</p>
<p>Urbana kultura i kultura mladih već dugo vremena nije bila na ovako niskim granama. Razni narodnjaci i slične zabave na koje hrli naša »zlatna« mladež, ipak bi trebali dobiti konkurenciju. Skupina mladih ljudi udružena pod zajedničkim imenom »Septima hora« odlučili su razbuditi gradski život. </p>
<p>»Naša udruga za promicanje umjetnosti i kulture pokušaj je 'isfuravanja' nekog novog urbanog pokreta. Pokušavamo promovirati autorsku kulturu, bendove i umjetnike koji nisu afirmirani i kojima treba pomoć«, rekao nam je Natko Becek, glasnogovornik udruge. </p>
<p>Upravo je zbog toga u »Pauku« u petak organiziran multimedijalni događaj na kojem su nastupili razni mladi bendovi i Dj-evi, a održana je i modna revija, prezentacija knjige i izložba fotografija i slika. </p>
<p>»Party u 'Pauku' bio je samo ispitivanje terena. Zaradu ćemo uložiti u kaparu za prostor gdje bi mladi i kreativni ljudi mogli izlaziti. Cilj nam je napraviti nekakav avangardni art klub«, nastavlja Becek. U udruzi se nadaju kako bi svoje planove mogli ostvariti u bivšem kinu »Partizan« na Kvaternikovom trgu. Taj prostor bio bi idealan za svakodnevno održavanje koncerata, izložbe slika i fotografija ili za večeri poezije.</p>
<p>Udruga službeno postoji od listopada prošle godine, a planovi za budućnost su veliki. »Namjeravamo osnovati izdavačku kuću, kako bi pomogli mladim bendovima, a u planu je i osnivanje političke stranke«, kaže Becek. Mladi aktivisti kažu kako im novac nije primarni cilj, odnosno ne žele ostvarivati zaradu. Jedino što žele je mjesto gdje će se mladima moći ponuditi i jedan drugi oblik zabave. »Svi u udruzi smo studenti. Za organizaciju ovog događaja u 'Pauku' zapostavili smo i naše obaveze na fakultetu, ali nije nam žao. Voljeli bi kada bi komunikacija s odgovornima u Gradu bila bolja, što je zbog birokracije nemoguće. No, drago mi je što su ovaj projekt prepoznali i ljudi koji nisu iz udruge i što nam pomažu«, zaključuje Becek.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Patronažne sestre uvijek su dobrodošle</p>
<p>Pomoć patronažne sestre traže građani svih uzrasta, ali najčešće mlade majke i bolesnici treće životne dobi/ Pravo na njihovu uslugu imaju svi, bez obzira na zdravstveno osiguranje</p>
<p>U svakom domu zdravlja, osim ostaloga medicinskog osoblja, Zagrepčanima stoje na raspolaganju i patronažne sestre, koje savjetuju i podučavaju pacijente o najefikasnijem liječenju. Pomoć patronažne sestre traže građani svih uzrasta, ali najčešće mlade majke i bolesnici treće životne dobi.</p>
<p>U domu umirovljenice Marice Kuzmanović dolazak više patronažne medicinske sestre iz Doma zdravlja Maksimir Štefice Šipek prava je radost. »Sestra Štefica posjećuje me u mom domu već petnaest godina. Viđamo se jednom mjesečno, a razgovori s njom od velike su mi pomoći«, kaže baka Marica. Sestra Štefica pričala je s bakom Maricom o njezinoj prehrani, zdravstvenim problemima i liječničkim nalazima te joj je savjetovala promjenu lijeka koji škodi njezinom želucu i posjet liječniku. Uz to, savjetovala je baku Maricu da promijeni prehranu i da se više kreće. Sestra Štefica kaže da je u njezinom poslu posebno važan odnos prema pacijentu i način komunikacije s njime. O tome ovisi hoće li patronažna sestra dobiti pravu sliku o njegovim stvarnim potrebama. Patronažne sestre od velike su pomoći i mladim majkama, a posebno prvorotkinjama. »Žene su danas sve opreznije, odgovornije, educiranije te rado surađuju i imaju mnogo pitanja «, kaže sestra Štefica te dodaje da majke imaju najviše pitanja u vezi pravilnog dojenja i kupanja te održavanje rane na pupku novorođenčeta. Stoga ih patronažne sestre upućuju da svladaju »prve korake« sa svojom bebom. Pravo na uslugu patronažne sestre imaju svi bez obzira na zdravstveno osiguranje. »Dolazak patronažne sestre ovisi o obavijesti liječnika ili pacijenta«, kaže Štefica.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Loša organizacija u sjeni glamura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvi hrvatski VIP operni bal, pod pokroviteljstvom zagrebačkog Gradskog poglavarstva, u subotu je navečer u Hrvatsko narodno kazalište donio dašak glamura. Večernje haljine, deseci tisuća nizozemskih crvenih ruža i podij vrijedan dva milijuna kuna samo su neki od detalja koji su pridonijeli raskoši bala. </p>
<p>Službeni dio programa koji je vodio Dinko Bogdanić, ravnatelj baletnog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta, bio je za svaku pohvalu – izvedbe djela Johanna Straussa, Franza Lehára, Blagoje Berse... oduševile su publiku, kao i scenski dio programa u izvođenju Baletnog ansambla HNK-a.</p>
<p>Međutim, organizacija bala, što se tiče novinara, nije bila za pohvalu. Novinari i snimatelji više od sat vremena su se smrzavali u atriju kazališta dočekujući posjetitelje koji su, pak, morali čekati u redu za ulazak iako su za ulaznicu izdvojili i do 37 tisuća kuna. </p>
<p>Ono što je zasigurno bio najveći promašaj bala bili su upravo posjetitelji koji su, ili zbog neznanja ili nekulture, napravili nekoliko gafova. Primjerice, tijekom izvedbe europske himne nitko nije ustao, a nakon »Lijepe naše« dvoranom se prolomio jak aplauz. Podij vrijedan dva milijuna kuna, čini se, ostao je neiskorišten. Nakon odličnog službenog dijela programa, posjetitelji su se razbježali po atriju HNK-a pa se stječe dojam kako je većina njih došla samo kako bi mogla reći da je bila na balu. Političare je te večeri predstavljala potpredsjednica SDP-a Željka Antunović, budući da je samo ona bila na balu. Čini se kako vodeći političari ipak više preferiraju originalni bečki bal. </p>
<p>Te večeri u HNK nije bilo niti jedne glazbene zvijezde. Samo su se gospodarstvenici odazvali u velikom broju. Među uzvanicima je bila smijenjena direktorica Janafa Vesna Trnokop Tanta, Ante Todorić u pratnji supruge Martine, bivši ministar gospodarstva i direktor Tifona Nenad Porges, direktor Ine Tomislav Dragičević... Bili su tu i glumica Mia Begović u pratnji supruga Željka Žnidarića i kćeri, Iva Majoli s dečkom Stipom Marićem, Dragan Jurilj i Sunčica Lalić te mnogi pripadnici hrvatskog jet-seta. </p>
<p>Jedno je sigurno - svi su se uzvanici složili kako Zagrebu ovakav bal treba. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Japanski demonski bubnjari oduševili Riječane</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Japanski demonski bubnjari, Ondekoza, prikazali su Riječanima u subotu u Hrvatskom kulturnom domu legendarni japanski način sviranja njihovih tradicionalnih bubnjeva. Ondekozu je osnovao Tagayasu Den 1969. na otoku Sado, a prema njegovom tumačenju radi se o »traženju generativne snage i porijekla japanskog naroda«. </p>
<p>Bubnjevima koji proizvode jake emocije kao što su užitak, mržnja i harmonija, članovi sastava ZA Ondekoza žive u zajednici težeći skladu i fizičkoj spremnosti. Zvukovima bubnjeva žele na publiku prenijeti upravo te jake emocije. Svi članovi sastava ZA Ondekoza trče dnevno od 30 do 40 kilometara jer sviranje japanskih bubnjeva zahtijeva veliku izdržljivost i snagu, a svaki novi član mora sam pronaći svoj način sviranja i izraz u glazbi koju izvodi bez pomoći učitelja. Tjerajući svoje tijelo i duh do krajnjih granica kroz teške fizičke i mentalne vježbe članovi tog sastava pokušavaju pronaći istinski duh japanske tradicionalne izvođačke umjetnosti. Sastav Ondekoza prvi je put nastupio u SAD-u kada su odmah nakon istrčanog Bostonskog maratona na pozornici svojim furioznim nastupom oduševili publiku.</p>
<p>Koncert u Rijeci organizirali su veleposlanstvo Japana u Republici Hrvatskoj, Grad Rijeka i Koncertna agencija Gis. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Eastwoodu nagrada filmskih redatelja </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Američko udruženje filmskih redatelja (DGA) dodijelilo je u subotu navečer Clintu Eastwoodu nagradu za najboljeg redatelja za njegovo najnovije djelo, dramu »Million Dollar Baby«. </p>
<p>Nagrade DGA dodjeljuju se uoči dodjele Oscara i važan su pokazatelj raspoloženja unutar svijeta filmske kritike.</p>
<p>Sedamdesetčetverogodišnji Eastwood je pomalo neočekivano pobijedio favorita za spomenutu nagradu, redatelja Martina Scorsesea, čiji je film »Avijatičar«, biografija milijardera Howarda Hugesa, nominiran za 11 Oscara. Scorsese je čak šest puta nominiran za najboljeg redatelja od strane DGA, ali priznanje nikada nije dobio.</p>
<p>»Million Dollar Baby« nominiran je za sedam Oscara, isto kao i »Finding Neverland«, film o tome kako je napisan »Petar Pan«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Danas počinje suđenje Jacksonu</p>
<p>SANTA MARIA</p>
<p> – Život pop legende Michaela Jacksona ovih će dana ponovno biti pod povećalom javnosti. Naime, u ponedjeljak, 31. siječnja, na sudu u Santa Mariji u Kaliforniji počet će se ispitivati 750 kandidata za 12 porotnika i osam zamjenika, koji će odlučiti hoće li u završnom suđenju zatvoriti ili osloboditi pjevača od optužbi za seksualno zlostavljanje svojih maloljetnih »prijatelja«. </p>
<p>Potencijalne porotnike ispitivat će sudac Vrhovnog suda Rodney Melville. Sam Jackson, podsjećamo, smatra se nevinim za seksualno zlostavljanje jednog dječaka, koje se navodno dogodilo na njegovom ranču Neverland. Pojavljivanje glazbenika na suđenju u travnju prošle godine izazvalo je veliko zanimanje stotine njegovih obožavatelja i medija pa se i na novom suđenju očekuje dolazak više od 80 novinara iz SAD-a, Britanije, Francuske, Njemačke, Japana i Meksika. Tužiteljstvo je podiglo optužnicu protiv Jacksona u travnju prošle godine optužujući ga za bludne radnje nad 14-godišnjim dječakom. »Erotski materijali« naziv je dokumentirane optužnice, kojom tužiteljstvo tereti Jacksona, a u kojem se vidi kako se 15-godišnji dječak, koji je obolio od raka, drži sa 46-godišnjim pjevačem za ruku. U dokumentarcu, koji je emitiran na ABC-u i britanskoj televiziji 2003., a kojeg je snimio britanski novinar Martin Bashir, ekscentrični glazbenik brani svoju naviku dijeljenja kreveta s djecom. Sudac Melville odredio je da Jacksonov tužitelj i njegov brat svjedoče na suđenju otvorenom za javnost, a i sporni će dokumentarac također biti prikazan poroti. Jacksonov odvjetnik Tom Mesereau izjavio je kako pjevačevi tužitelji žele od njega samo novac. Podsjetio je kako su se sredinom 90-ih Jackson i obitelj dječaka, koji ga je tada optužio za seksualno uznemiravanje, nagodili za veliku sumu novca tako da pjevač nikada nije bio optužen i zatvaran. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bivši britanski ministar kulture priznao da je već sedamnaest godina HIV-pozitivan </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Bivši britanski ministar kulture Chris Smith javno je priznao da je već sedamnaest godina HIV-pozitivan. Kaže kako ga je nedavna najava afričkog predsjednika Nelsona Mandele, da mu je sin umro od aidsa, nagnala da javno progovori o vlastitoj bolesti. </p>
<p>Također kaže da svome šefu, Tonyju Blairu nije o njoj ranije govorio. Smith je, naime, prvi britanski političar koji je, još prije deset godina, otvoreno rekao da je homoseksualac. </p>
<p>Novo Smithovo priznanje, o njegovu zdravlju, palo je u razgovoru za Sunday Times, kojem je izjavio da je još 1987. otkriveno kako je nositelj HIV-virusa koji dovodi do aidsa. »Kad sam to prvi put čuo, bio sam zaista zabrinut, jer je tada jedva postojalo ikakvo liječenje«, ispričao je bivši ministar. </p>
<p>No smatra da je imao sreće, jer su ga ubrzo nakon postavljanja dijagnoze liječnici ipak stavili na antiretroviralne lijekove, koji sprečavaju da bolest ne eskalira u aids. Chris Smith kaže da se za svoje zdravlje brine kombinacijom lijekova i razumnom prehranom, te da također mnogo planinari.</p>
<p>Smith je prvi put izabran za zastupnika 1983., a već poslije godinu dana javno je objavio da je homoseksualac. Premda su mu se ruke tresle od nervoze, u jednom je govoru pred zapanjenim auditorijem rekao: »Ime mi je Chris Smith. Laburistički sam zastupnik... i homoseksualac.« Za njegovo priznanje slušateljstvo ga je nagradilo petominutnim ovacijama. Kasnije je kazao da je htio naglasiti kako ljudi mogu biti dobri u bilo kojem poslu bez obzira na njihovu spolnu orijentaciju. </p>
<p>Pedesettrogodišnji Smith nije o svojoj bolesti ništa nije rekao Tonyju Blairu, kada ga je 1997. imenovao ministrom za kulturu. Tim imenovanjem postao je prvim britanskim ministrom za kojega se zna da je homoseksualac. Danas tvrdi kako tada nije osjećao potrebu govoriti ljudima o svojoj bolesti, »osim doista samo nekolicini, jer to ni na koji način nije utjecalo na moj rad«. Smith, koji je 2001. izgubio ministarski položaj, i dalje je vrlo aktivan u britanskom kulturnom životu, ali najavljuje da nakon idućih izbora više ne kani biti zastupnikom. </p>
<p>Kada je sin Nelsona Mandele Makgatho nedavno umro od aidsa, Mandela je rekao da društvo mora tretirati tu bolest kao i svaku drugu, ne stavljajući na nju nikakav žig srama. Smith kaže da se potpuno slaže s Mandelom. U posljednjih je 17 godina uspio održati normalan život, te tvrdi da su mu liječnici rekli da bi još godinama mogao ostati aktivnim. Također kaže da svojim primjerom želi i drugima pokazati kako je to moguće. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Plišani medo u luđačkoj košulji ljubavni dar ili uvreda bolesnima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Plišani medvjedić odjeven u luđačku košulju koji, po mišljenju jednih, na zabavan način simbolizira poruku »Lud za tobom« što ga čini savršenim darom za skorašnje Valentinovo, kod drugih je izazvao salve bijesa i kritika. Oni »jedni« – to je tvrtka »Vermont Teddy Bear Co.« koja se, kako joj i samo ime kaže, specijalizirala za plišane medvjediće (vidi se iz priloženih slika), a oni »drugi« – to su guverner američke savezne države Vermont, tamošnje udruge za ljudska prava, liječnici i drugo medicinsko osoblje koje se bavi mentalnim zdravljem.</p>
<p>Smeđi plišani medvjedić koji košta 69.95 dolara i uz kojega kupac dobiva i »ugovor o predanosti«, već je nekoliko dana pravi hit među američkim kupcima odlučnima da Valentinovo dočekaju spremni. Prodaja se, tvrde trgovci, odvija odlično, unatoč pritužbama da medo u luđačkoj košulji vrijeđa i stigmatizira osobe koji pate od mentalnih bolesti.</p>
<p>U kritikama prednjači zdravstveno osoblje koje brine o pacijentima s mentalnim bolestima. Oni su, štoviše, od tvrtke čak zatražili da medvjedića pod hitno povuče iz prodaje jer da je »primjer neukusnog marketinga« te da »stigmatizira mentalno bolesne«. I guverner države Vermont Jim Douglas pridružio se tom apelu nazvavši medu »bezosjećajnim i neprikladnim«.Direktorica tvrtke »Vermont Teddy Bear Co.« Elisabeth Robert pokušava ublažiti val kritika tvrdeći da je sporni medo zamišljen isključivo kao duhovit dar za Valentinovo te da je kao takav vrlo popularan među kupcima.</p>
<p>»Baš smo zbog tisuća naših zadovoljnih kupaca, a unatoč kritikama, odlučili da medvjedića u luđačkoj košulji nećemo povući iz prodaje«, obznanila je Robert. »Medvjedić je zamišljen kao jednokratan dar za ovogodišnje Valentinovo i prodavat ćemo ga sve dok nam ne isteknu zalihe«. Što se pak tiče prigovorenog im neukusa i uvredljivosti, direktorica ostaje hladnokrvna. »Našoj je tvrtki iskreno žao ako smo s ovim medvjedićem ikoga povrijedili, ali ovdje«, zaključuje ona, »nije riječ o tome, nego o slobodi izražavanja«. A o zaradi?</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vjenčanje počelo na dan tsunamija, završilo 35 dana kasnije</p>
<p>BANDA ACEH</p>
<p> – Život se sićušnim koracima vraća u potresom i tsunamijem razorenu indonezijsku pokrajinu Aceh na Sumatri. Nakon vala vijesti o novim tisućama mrtvih, iz toga kraja svijeta stiže, eto, i jedna dobra – nakon više od mjesec dana održano je prvo vjenčanje!</p>
<p>Od »dana smrti« proteklo je mjesec dana pa je zaljubljeni par Sukmadi (35) i Lidia Nurhayati (25) u glavnom gradu Banda Acehu u nedjelju napokon nastavio svadbenu svečanost što ju je 26. prosinca prekinuo tsunami.</p>
<p>Prema džamiji su tog dana krenuli odvojeno. »Već sam bila u autu kad su ljudi zavrištali "Dolazi voda, dolazi voda". U početku nisam vjerovala«, prisjeća se Lidia. Izabranik njezina srca Sukmadi u to je doba bio na drugom kraju grada. Već u odijelu, potres je osjetio još kod kuće pa su mu susjedi savjetovali da ne kreće u grad.</p>
<p>Sastali su se tek nekoliko dana kasnije. Njihove su kuće neoštećene, no među 300.000 mrtvih mnogo je njihovih rođaka i prijatelja.</p>
<p>Budući da je vjenčanje okupilo 500 svatova, možemo se samo zapitati koliko bi ih bilo da se nije zbio tsunami. Zanimljivo, na jelovniku nije bilo inače uobičajene ribe. »Ljudi više ne žele jesti ribu«, kaže mladenkina sestra, »jer smatraju da se ribe u oceanu i rijekama već tjednima hrane leševima poginulih«.</p>
<p>Unatoč ukrasima i obilju ića i pića, sjena tsunamija ipak se nadvila nad svadbu. Toga je bio svjestan i mladoženja. »Zbog žrtava ne smijemo biti previše radosni. Zato je vjenčanje dosta skromno«, kaže Sukmadi. Da, glazbe i tradicionalnih plesova nije bilo, no kao i na svakoj svadbi, i ovu je krasila cika zaigrane djece. Ni mališanima ni »upravo vjenčanima« nitko, jasno, ništa ne zamjera. Svi su Indonežani svjesni kako su upravo oni jamac da će njihova generacija, unatoč svemu, opstati. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pušenje u Butanu zabranjeno svima osim kralju</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – Kralj Butana, prve zemlje koja je posve zabranila pušenje, priznao je da nije prestao pušiti. »Neću reći koliko cigareta popušim dnevno«, rekao je kralj Jigme Singye Wangchuck. »Budući da imam četiri žene, bilo bi mi bolje da prestanem pušiti«, dodao je. Mala himalajska kraljevina sa 734.000 stanovnika od prosinca je prva zemlja svijeta koja je zabranila prodaju duhana. Simboličnom je gestom premijer Yeshey Zimba u prigodi državnog blagdana spalio gomilu cigareta. </p>
<p>Pušači mogu uvesti u zemlju cigarete tijekom boravka u inozemstvu, no moraju platiti enormnu carinu. Kralj nije htio reći koliko će kutija cigareta donijeti iz Indije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Mala zemlja za veliki etno</p>
<p>Izgleda da svaka država ima svoj razlog za podršku planetarnoj etno-infekciji, pa su i poklonici te glazbe vjerodostojno informirani o vrijednostima »druge strane«, skloni okupljati se na koncertima u većem broju / Ili možda vole iskazivati multikulturalnost kao glavni svjetonazor kojem upravo ovakvi nastupi daju najbolji »soundtrack« i istodobno su programatski iskaz potpore </p>
<p>Čak 3600 prodanih ulaznica za dva nastupa japanskoga bubnjarskog ansambla »Za Ondekoza« u dvorani »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu 30. i 31. siječnja – i to u pretprodaji – impresivan je uspjeh koji pokazuje neke promjene na terenu domaćega koncertnog poslovanja. Poznata priča o »bolesti publike« i navici domaćih poklonika da do zadnjega trenutka čekaju s kupovinom ulaznica time dobiva drugačiji smjer.</p>
<p> Bilo bi naivno vjerovati da je glavni razlog takvog zanimanja publike podatak da su »Za Ondekoza« donekle slični japanskoj postavi bubnjara »Kodo« koja je prije nekoliko godina, u sklopu Eurokaza, u Zagrebu održala fascinantan nastup. </p>
<p> Kao i u slučaju drugih najavljenih gostovanja iz ciklusa »Croatia Osiguranje World Music«, prije je riječ o pažljivo pripremljenom terenu od glavnoga organizatora, zagrebačke Multikulture. Idućih mjeseci posjetit će nas ukupno sedam vrhunskih izvođača: Balanescu Quartet (1.3.), Faared Ayaz Qawwal (15.5.) i Ladysmith Black Mambazo (5.6.) prvi put dolaze u Hrvatsku, dok su Omara Portuondo (13.3.), Cesaria Evora (10./11. 4) i Ibrahim Ferrer (14.7. u pulskoj Areni) već nastupali kod nas.</p>
<p> I portugalski Madredeus – koji u organizaciji Tvornice nastupaju u »Lisinskome« 2. veljače – također se mogu ubrojiti u etno-pretinac, samo onaj s fado predznakom.</p>
<p> Sva navedena imena kroz godine rada učinkovito su postavile etničke, tradicionalne glazbe svojih zemalja na zemljovid svijeta u čiju se globalizaciju svi kunu. Njihovo dosezanje statusa planetarnih atrakcija podudaralo se s globalnom sklonošću etničkoj glazbi, koju su i sami nesumnjivo pokrenuli. </p>
<p>Presedani za takav interes publike kod nas postoje, i na terenu world music gostovanja jasniji su nego u nekim drugim žanrovima popularne glazbe. Možda je presudno bilo stalno upoznavanje publike s izvođačima tradicijske glazbe, što je luksuz koji – izuzev koncertnog programa KSET-a ili Močvare – nije u takvoj mjeri bio priušten poklonicima suvremene inozemne rock scene. Čak i nastupi tržišno najjačih imena poput Metallice, Pinka ili Lennyja Kravitza imali su problema s manjkom publike. </p>
<p>Prije nabrojenih u Zagrebu i Hrvatskoj nedavno su odlično primljeni nastupi Whirling Dervishes, još ranije Budapest Gypsy Swing Orchestra, a i oni su nastavili plodnu tradiciju nastupa imena poput Rizwan-Muazzam Qawwali i Taraf de Haidouks u »Lisinskome«, turskog Istanbul Oriental Ensemble u SC-u, Tine Sani i pakistanskih pjevačica, Omare Portuondo i mnogih drugih. Pa i Jane Birkin ili Femija Kutija, koji su sa sobom također donijeli neke prepoznatljive »lokalizme«.</p>
<p> Ne radi se čak ni o gostovanjima imena na razmeđu etna s rock glazbom, poput Davida Byrnea, Fundamental, Transglobal Underground ili Panjabi MC-ja. Iskustvo domaćoj publici nedvojbeno su dali i prijašnji festivali »Etno Ambijent« u Solinu i Zagrebu, »Istra etno-jazz festival« Tamare Obrovac ili redoviti godišnji zagrebački festival »Nebo«. </p>
<p>Svi zajedno odigrali su ulogu promocije i upoznavanja publike s drugačijim umjetničkim i životnim svjetonazorima, što je Zagreb, očito, učinilo jednim od najzahvalnijih mjesta za gostovanja posvećena tradicionalnim kulturama. Ukratko, domaća publike imala je prilike upoznati prestižne izvođače u širokom žanrovskom rasponu od cubane, fada i šansone sve do sufističke tradicionalne glazbe i indoazijskih spojeva.</p>
<p> U sklopu globalne world music scene nakon sveprisutnih Kubanaca zadnjih godina u žarištu zanimanja probijaju se romski izvođači, eksportni glazbeni artikl za kojim, čini se, tek slijedi prava svjetska pomama. </p>
<p>Izgleda da svaka država ima svoj razlog za podršku etno-infekciji, pa su i poklonici, čini se, vjerodostojno informirani o vrijednostima »druge strane«, a i skloni okupljati se u većem broju. Možda je njihov ukus profiliraniji spram rock-publike? Ili vole iskazivati multikulturalnost kao glavni svjetonazor kojem upravo takvi nastupi daju najbolji »soundtrack«, i istodobno su programatski iskaz potpore? Ili je riječ o pomodnosti koja se zgodno podudara s dobrom ponudom organizatora? </p>
<p>U svakom slučaju, spram muke koju rock-organizatori imaju s dovođenjem publike – sjetimo se otkazivanja brojnih nastupa i nedostatka publike na održanima – organizacija world music koncerata ne samo da nije u krizi već je u kvalitativnom i tržišnom usponu. Dakako, nije sve išlo glatko s dočekom »čudnih« glazbenih opcija u tranzicijskim vremenima: Sjetimo se da su s batinom birokratskog zatezanja s dozvolama za ulazak u Lijepu našu dva puta po leđima dobili ni krivi ni dužni pakistanski glazbenici iz postave Rizwan - Muazzam Qawwali.</p>
<p> Tadašnji problem bio je izdignut na razinu kao da se trebalo dati azil talibanima, a ne potpisati unificirane radne dozvole za jednokratno gostovanje priznatim umjetnicima. Drugi je slučaj bio kada je predstavnik Ministarstva kulture tibetantsku pjevačicu, gošću festivala »Nebo« u dvorani ZKM-a, predstavio kao kinesku, zbog nezamjeranja kineskom veleposlanstvu u Zagrebu. Za razliku od nekih sredina, recimo naše, druge države pokušavaju glazbene specijalitete svojstvene njihovim zemljopisnim područjima sustavno predstaviti zainteresiranoj inozemnoj javnosti. Koliko u toj razmjeni ideja imaju uspjeha hrvatski izvođači i naša politika »izvoza« etno-kulture u svijet? Za razliku od redovitih potpora državnih struktura inozemnim gostovanjima – pa tako i »Za Ondekoza« dolaze u hrvatsku uz pomoć japanskog veleposlanstva – domaća se politika ne miješa u samostalne proboje umjetnika koji, manje-više, sve postižu vlastitom vrijednošću i snalažljivošću. Lado, Tamara Obrovac, Lidija Bajuk, Dunja Knebl, nekadašnji Legen ili pak Cinkuši, Darko Rundak i mnogi drugi, sa svojim verzijama regionalnog folklora po svijetu putuju sami. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Satiričar neodoljiva šarma</p>
<p>Jedan od najpoznatijih i najprevođenijih izraelskih pisaca umro je od srčanoga udara u svome švicarskome domu u 80. godini, ostavivši iza sebe legendarna djela među kojima je i najčitanija hebrejska knjiga poslije Biblije – »Kod kuće je najgore«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedan od najprevođenijih izraelskih pisaca, svjetski poznati satiričar Ephraim Kishon umro je u subotu na večer od srčanoga udara u svome švicarskome domu u 80. godini. Najpoznatije izraelsko pero naoštreno satirom ostavilo je iza sebe legendarna djela, poput obiteljskih priča »Kod kuće je najgore«, najčitanije hebrejske knjige poslije Biblije, romana »Kita boli more«, »Srećkovića«, »Lisca u kokošinjcu« i mnogih drugih.</p>
<p> »Izrael je izgubio svoga najvećeg humorista, a ja sam izgubio najboljega prijatelja«, izjavio je u izraelskom Parlamentu oporbeni vođa Yosef Lapid.</p>
<p>Ephraim Kishon rođen je 23. kolovoza 1924. u Budimpešti kao Ferenc Hoffmann. Godine 1944. upućen je njemačkim transportom u logor smrti Sobibor u Poljskoj, ali se, tajeći svoje židovsko podrijetlo, spašava. Nakon rata završava kiparstvo u metalu na Likovnoj akademiji u Budimpešti. Od 1945. godine piše kazališne komade i satire, a 1947. osvaja prvu nagradu na natječaju za najbolji roman u Mađarskoj svojim prvijencem »Moj češalj«. </p>
<p> Godine 1949. odlazi iz Mađarske u Izrael gdje počinje pisati popularne političke i socijalne satire u dnevnim listovima, a kasnije i u knjigama. Ephraim Kishon je više od 40 godina živio u braku sa Sarom, a nakon njezine smrti ženi se početkom 2003. austrijskom književnicom Lisom Witasek.</p>
<p> Kishonove su knjige tiskane u 43 milijuna primjeraka i prevedene na 37 jezika. Hrvatski je prijevod doživjelo 18 Kishonovih djela. U 60-ima počinje pisati i režirati izraelske filmove. Film »Salah Shabatu«, satirični pogled na život novih imigranata iz sjeverne Afrike koji se suočavaju s birokracijom i predrasudama u Izraelu, 1964. nominiran je za Oscara.</p>
<p> Svjetski poznati satiričar dospio je i u Guinnesovu knjigu rekorda zahvaljujući svojim radovima. Tijekom četiri desetljeća objavljeno je 426 izdanja njegovih knjiga, u nakladi od 34 milijuna, što dosad nije postigao ni jedan drugi autor. Slavni pisac bio je iznimno cijenjen u Njemačkoj. Stoga je krajem rujna 2001. Kishonov njemački izdavač »Langen Müller« u Münchenu predstavio sve njegove naslove. Na priređenom slavlju Kishon je izjavio da sam sebi počinje zavidjeti i ujedno najavio da će prestati pisati. </p>
<p>»U pisanju sam kao pušač koji svakih pola godine prestaje, pa ipak ponovo počinje, no ovaj put zaista sam odlučio prestati. Pisao sam već o svemu mogućem na ovome svijetu. Ja sam jednodnevna muha koja je časno posijedjela«, rekao je aludirajući na svoj roman »Jednodnevne muhe žive dulje«. </p>
<p> Kishonove priče lijek su na ljutu ranu naših histeričnih i katkad neveselih života. Tako u svome romanu »Srećković«, koji kritika ocjenjuje njegovim najosobnijim djelom, piše o pustolovinama svoga junaka, beznadno netalentirane televizijske zvijezde koja se nalazi u svijetu histeričnih medija, a sve to dodatno komplicira ljubavni trokut. </p>
<p> Knjiga »Kita boli more« vrckava je Kishonova uputa turistima jadnicima koji se drznu putovati po svijetu. Iz te zbirke putopisa s raznih strana svijeta čitatelj, među ostalim, može doznati ponešto i o tome kako je turizam u nekim zemljama postao masovni pokret, kako s nešto muke dobiti popust na talijanskim željeznicama, kako je pokrenuto pitanje manjinske politike bikova u koridi te o besmislenoj britanskoj sklonosti tradiciji i o tome kako su Amerikanci postali duševno neuravnoteženi. </p>
<p> Stari majstor satire, koji je neodoljivim humorom na juriš osvojio publiku diljem svijeta, bit će pokopan u Izraelu, a ni tu državu nije mimoišao njegov satirički žalac: »To je zemlja gdje nitko ne očekuje čuda, ali ih svi prihvaćaju zdravo za gotovo«.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nove forme Jagora Bučana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jagor Bučan, zagrebački umjetnik mlađeg naraštaja, predstavit će 20-ak novih platna u Centru za kulturu Novog Zagreba. Izložba koja se otvara u ponedjeljak, 31. siječnja u 19 sati naslovljena je »Logo lounge«, a odnosi se na elemente svakodnevnog koji konstruiraju umjetnički subjekt. Bučan se koristi tehnikom preslikavanja obrazaca na platno koji tako tvore zanimljive, grafici nalik kompozicije. Izložba ostaje otvorena do 23. veljače. </p>
<p>L. T.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dvije predstave »Mačka u čizmama« djeci na dar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Balet HNK u Zagrebu izveo je u nedjelju dvije predstave baleta »Mačak u čizmama« Bruna Bjelinskog na dar djeci grada Zagreba. Koreografkinja i redateljica ove baletne slikovnice u sedam slika jest Ljiljana Gvozdenović. Dramaturginja predstave je Tena Štivičić, scenografkinja Dinka Jeričević a kostimografkinja Barbara Bourek. Uz Baletni ansambl, u predstavama je nastupila i operna prvakinja Ivanka Boljkovac, kojoj je povjerena uloga starog mačka. Nakon prve predstave predstavnica VIP-neta Dubravka Jusić predala je ček od sto tisuća kuna ravnatelju dječje bolnice u Klaićevoj dr. Ivanu Fattoriniju za novi odjel te bolnice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Knjiga dizajna o političkom otporu</p>
<p>»Knjiga dizajna o političkom otporu« koju su više mjeseci zajednički stvarali jedan od najslavnijih i najutjecajnijih američkih dizajnera Milton Glaser te naš Mirko Ilić, pojavit će se američkim knjižarama 1. svibnja ove godine. Izdavač je Rockport Publishers, Inc., a predgovor je napisao Tony Kushner, poznat i kao autor drame »Američki anđeli«. Na 240 stranica bit će prikazano 450 izabranih radova dizajnera iz cijelog svijeta, a u tom probranom društvu mjesto su našli i hrvatski dizajneri Boris Dogan, Boris Bućan, Boris Ljubičić, Albino Uršić, Boris Kun, Dejan Kršić, Dejan Dragosavac-Rutta i Ranko Novak. U lipnju će se u galeriji SVA - Škole vizualne umjetnosti u New Yorku održati i izložba radova objavljenih u ovoj knjizi. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Smisliti novo čudo u tri dana</p>
<p>»Stalno analiziramo kako bismo im najbolje parirali. Spremali smo se za njihovu plitku obranu, ali ostao sam samo na jednom pravom šuteru Lackoviću. Morali bismo paziti na Solberga i Kjelinga i njihove brze kontrama te da ne razbranimo Eggea. No, sve ovisi o našem zdravstvenom biltenu, jer ovako će nam svaka utakmica biti teška«, kazao je Červar</p>
<p>HAMMAMET</p>
<p> – U ponedjeljak započinje i drugi dio Svjetskog prvenstva rukometaša, u kojem će se nadmetati 12 momčadi podijeljenih u dvije skupine. U skupini I, koja se igra u Radesu, su Rusija sa 4 boda, Grčka sa 3, Tunis i Češka sa po 2, Francuska s bodom i Slovenija koja iz prvog dijela SP-a nije prenijela nijedan bod. U skupini II, koja se igra u Nabeulu, su Hrvatska i SCG sa po četiri boda, Španjolska ima 2, Norveška i Njemačka po jedan, a Švedska nema bodova.</p>
<p>Prvi suparnici hrvatskim rukometašima u drugom dijelu su igrači Norveške, drugoplasirani iz skupine D. Taj će se dvoboj odigrati u ponedjeljak u 20.15 sati, dan kasnije igraju naši protiv Nijemaca (trećeplasiranih iz D), ali, prema traženju njemačke tv-kuće DSF-a ta se utakmica igra u 16.15. Posljednju utakmicu, u kojoj neće nedostajati žestine, Hrvati igraju u četvrtak, s početkom u 18.15 sati protiv rukometaša Srbije i Crne Gore, vodeće momčadi skupine D. </p>
<p>S maksimalna četiri prenesena boda, čini se da je Hrvatima put prema polufinalu, u koji idu po dvije prvoplasirane reprezentacije skupina I i II, relativno lak. Tako su i naši rukometaši nakon pobjede protiv Švedske sami govorili kako bi im mogla biti dovoljna i jedna pobjeda za polufinale. No, to je samo u najidealnijoj varijanti. U svakoj ostaloj (a takva je praksa u životu), trebat će našima malo više od samo jedne pobjede.</p>
<p>– Uvijek sam oprezan i ne mislim tako. Uopće se ne bih upuštao u takve eksperimente. Protiv svakog od suparnika trebamo ići maksimalno, pa što bude, jer svaka od tri momčadi s kojom igramo ima velike ambicije. Jesmo blizu polufinala, ali smo istodobno jako daleko, kaže izbornik Lino Červar.</p>
<p>Hrvati su sigurno u polufinalu osvoje li tri boda u tri utakmice. Poklope li se ostali rezultati, moglo bi biti dostatno i manje. No, naši zlatni rukometaši nikad se nisu previše bavili kalkulacijama. Uvijek idu na pobjedu, a obrana svjetskog naslova je najbolji mogući motiv koji mogu imati. </p>
<p>Dvoboj protiv Norvežana svakako je važan. Jer drukčije je početi glavni dio turnira s pobjedom ili čupati se iz bunara. U cijeloj priči hrvatskoj momčadi ne ide na ruku što ima ozlijeđenu dvojicu glavih igrača, Petra Metličića i Ivana Balića, a uz njih Blaženko Lacković ima problema s izvrnutim gležnjem, Davor Dominiković s upaljenom tetivom u ramenu, Venio Losert također je pod terapijom... Hrvatska jest napravila malo čudo pobijedivši u takvom sastavu jaku Švedsku, ali pitanje je može li to ponoviti.</p>
<p>– Teško je napraviti dva čuda u tri dana. Kad bi mi barem jedan igrač ozdravio do utakmice s Norvežanima, požalio se Červar.</p>
<p>Norveška momčad ima iskusne igrače, od kojih većina igra u jakoj njemačkoj ligi. Kao i sve skandinavske momčadi, Norvežani igraju 6-0 obranu, imaju odličnog golmana i brze kontre. </p>
<p>– Stalno analiziramo kako bismo im najbolje parirali. Spremali smo se za njihovu plitku obranu, ali ostao sam samo na jednom pravom šuteru Lackoviću. Morali bismo paziti na Solberga i Kjelinga i njihove brze kontranapade te da ne razbranimo Eggea. No, sve ovisi o našem zdravstvenom biltenu, jer ovako će nam svaka utakmica biti strašno teška, govorio je Červar, dodavši:</p>
<p>– Svašta sam smišljao protiv Šveđana, što ćemo smisliti sad...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zlatni pokazali snagu momčadi</p>
<p>»Odigrali smo vrhunsku utakmicu, zapravo bila je to savršena utakmica«, rekao je Mirza Džomba, najbolje desno krilo svijeta, dok je naše lijevo krilo Goran Šprem dodao: »Ovo je definitivno jedna od najvećih pobjeda naše momčadi«</p>
<p>HAMMAMET</p>
<p> – Najveća tuniska luka i centar južnog Tunisa Sfax ostao je iza naših rukometaša, ali u konačnici u lijepoj uspomeni. Tamo su otvorili Svjetsko prvenstvo i s pet pobjeda u skupini (Argentina, Japan, Australija, Španjolska i Švedska) otišli u drugi krug natjecanja. Naši rukometaši svjetski će naslov nastaviti braniti u Nabeulu, gdje se igra njihova skupina II. </p>
<p>Nedjelju prijepodne naši su igrači proveli na putu, seleći se 200-tinjak kilometara od Sfaxa do Nabeula. Bio je to slobodan dan na SP-u, ali njima nije bio dovoljan da bi još jednom proživjeli toliko važnu i veliku pobjedu 28-27 protiv Švedske, a pritom se malo i odmorili. Gorjeli su naši igrači u subotu navečer od želje za pobjedom jer im je ona donosila maksimalna četiri boda u novoj skupini. A to im umnogome olakšava posao na putu prema polufinalu. No, željeti je jedno, a moći drugo. Nakon Venija Loserta i Petra Metličića, uoči utakmice sa Šveđanima iz igre je ispao i Ivano Balić. Prvo upaljena tetiva iznad koljena, potom i gležanj. Pokušao je Ivano, somatoped Stanislav Peharec pojačao mu je bandažu, ali Ivano nije izdržao ni zagrijavanje. Tako je samo mogao gledati borbu svojih suigrača, bodriti ih i savjetovati s klupe i ponajprije nervirati se. Prošla je kroz glavu svima utakmica za broncu protiv Danske s lanjskog EP-a u Sloveniji. I tada je Hrvatska igrala bez Metličića i Balića i nije uspjela. Ovog je puta bilo drukčije.</p>
<p> Iako nije bilo lako. Baš suprotno. U jednom se trenutku činilo kao da se sve urotilo protiv hrvatske momčadi. Nedostaju dvojica iz prve postave, Lacković nije imao svoj dan zbog istegnutog gležnja, Vori se tek vraća, lopte lete oko gola, lupaju po vratnicama... A Šveđani trče, Svensson brani... No, golema želja i borba donijeli su prednost. Vlado Šola je pred svojom mrežom radio čuda. I to je bilo ono što je ponovno gurnulo naše zlatne prema pobjedi. Čuvali su naši zadnjim atomima snage prednost i sačuvali je. Bilo je promašaja, bilo je pogrešaka, ali čak i više kod Šveđana, koji su bili u punom sastavu. A oni su izgubili. </p>
<p>Opet se Hrvatska proslavila obranom. Obrana je donijela svjetski naslov prije dvije godine u Portugalu i opet postaje ključ. Pogotovo kad je na vratima raspoloženi Šola, koji je prije svega čestitao suigračima, koji su tako dobro držali obranu ispred njega. Ova je utakmica vratila i Igora Vorija. Borio se u obrani i još je stigao zabiti šest pogodaka. Istina, imao je i četiri promašaja, tri pogreške, ali i izboreni sedmerac. Vori se vratio kad je bilo najpotrebnije i to je veliki dobitak za našu reprezentaciju.</p>
<p>– Odigrali smo vrhunsku utakmicu, zapravo bila je to savršena utakmica, rekao je Mirza Džomba, najbolje desno krilo svijeta, dok je naše lijevo krilo Goran Šprem dodao:</p>
<p>– Ovo je definitivno jedna od najvećih pobjeda naše momčadi.</p>
<p>I u pravu je. Zapravo, trebamo se zapitati koliko je uistinu jaka hrvatska rukometna momčad kad i oslabljena pobjeđuje tako jakog suparnika i kad je sve protiv nje. Definitivno je jaka, jača nego što izgleda. </p>
<p>»Treba se boriti, dati sve od sebe i onda si pobjednik«, neprestano grmi izbornik Lino Červar. Zvuči kao fraza, ali to nije fraza našim rukometašima. Oni žive te riječi. Borba, samo borba i nikad predaja. To je postalo njihovo pravilo. I zato su veliki pobjednici.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Podravka potvrdila jesenski naslov</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Podravka Vegeta postala je jesenski prvak prve lige rukometašica. U posljednjoj utakmicu i prvog dijela prvenstva Podravka je pobijedila Zamet sa 43-20 (24-9). Podravka je i bez ozlijeđene Mirande Tatari bila nadmoćna tijekom cijele utakmice, a Josip Šojat dao je prigodu svim igračicama, pa su se sve upisale i u strijelce. Kod Zameta su dobro igrale Stefanišin na golu te Stojković i Linić. Iduće subote u Koprivnici je derbi, u goste Podravci dolaze hrvatske prvakinje, rukometašice Lokomotive.</p>
<p>• PODRAVKA VEGETA – ZAMET 43-20 (24-9)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin (6), Galkina (12+1), Vresk 3, Tarle 2 (1), Golubić 5, Palčić 3, Hodak 5, Sirovec 3, Popović 2, Blažeković 1 (1), Franić 3, Naukovič 11 (7), Hrgović 5.</p>
<p>ZAMET: Legović (2), Stefanišin (12), Perušić, Brčić 1, Vuković, Jukić, Čvorak 1, Strelec, Žiganto, Stojković 6, Linić 7 (3), Vučić 2, Havić 1, Brmalj 2 (2).</p>
<p>SUCI: Kober (Zagreb) i Sunajko (Dugo Selo). GLEDATELJA: 350.</p>
<p>SEDMERCI: Podravka Vegeta 9 (9), Zamet 7 (5).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Podravka Vegeta 0 minuta, Zamet 10 minuta (Čvorak 6, Brčić i Brmalj po 2).</p>
<p>CRVENI KARTONI: Čvorak (31. - treći žuti).</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Marina Naukovič</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Čim je naš ne može biti sumnjiv</p>
<p>Nije lako staviti se ni u zaštitu naših klubova, kojima se sad imputira da ih se može kupiti za tričavih 10 ili 20 tisuća eura kako bi uglazbili naručeni rezultat, temeljem kojeg su »hrvatski kladioničarski mafijaši iz Berlina« zgrtali grdan novac prije no što se lavina pokrenula. Odnosno, prije no što je progovorio njemački prvoligaški nogometni sudac, navodno do grla u namještaljkama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska je po službenim stajalištima među korumpiranijim zemljama svijeta i upravo je borba protiv korupcije jedan od njenih ključnih uvjeta ulaska u Europsku uniju. Hrvatski je klupski nogomet s pozicije internacionalnih bookmakera također svrstan u tzv. rizičnu skupinu sa zemljama kao što su Rusija, Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska..., tako da u načelu njene natjecateljske kladioničarske parove valja stavljati pod posebnije povećalo prije no što se daju u ponudu. No, kod nas ni tada, za svaki slučaj, nema klađenja na isključivo jedan željeni natjecateljski par.</p>
<p>Takve ocjene, međutim, nisu jedine zbog kojih baš i nije lako braniti našeg čovjeka ako se kojim slučajem nađe u žarištu skandala vezanog uz sumnju sudjelovanja u namještanju rezultata neke utakmice, kao što je to trenutačno slučaj s hrvatskim reprezentativcem Josipom Šimunićem iz berlinske Herthe. Zbog istih razloga, nije lako staviti se ni u zaštitu naših klubova, kojima se sad imputira da ih se može kupiti za tričavih 10 ili 20 tisuća eura kako bi uglazbili naručeni rezultat, temeljem kojeg su »hrvatski kladioničarski mafijaši iz Berlina« zgrtali grdan novac prije no što se lavina pokrenula. Odnosno, prije no što je progovorio njemački prvoligaški nogometni sudac, navodno do grla u namještaljkama.</p>
<p>A da bi se sumnja u naš natjecateljski nogomet još više produbila, i time pridonijela uvjerenju kako se ne radi o još jednoj smišljenoj međunarodnoj uroti protiv Hrvatske, dovoljno je samo se prisjetiti što je u niz navrata proteklih godina govorio Zdravko Mamić, Dinamov dopredsjednik. Čim mu, naime, neka sudačka arbitraža i ishod utakmice baš i nisu bili po ukusu, glasno, da ga se što dalje čuje, Mamić je lakoćom poručivao »gradu i svijetu« kako njegove riječi o korumpiranosti sudaca i »rihtanju« rezultata nisu nikakva njegova ekshibicija, nego živa istina temeljena na njegovom osobnom, bogatom iskustvu.</p>
<p>– Uopće ne govorim u prazno, jer sam i sâm osobno kupovao utakmice i suce, galamio je u niz navrata Mamić, ne jednom ponavljajući kako naša nogometna mafija u sprezi s vrhom HNS–a , a u kombinaciji s nogometnim sucima, prilagođava nogometnu scenu svojim potrebama. </p>
<p>Očigledno je Mamić pritom gajio uvjerenje da se takvim riječima iskupljuje zbog toga što se i on sâm petljao s đavlom. I da mu zbog takvog izljeva istine nitko neće ništa. Indikativno je, međutim, da se zbog takvih Mamićevih riječi, kojima se ponekad znao prikloniti i Igor Štimac, direktor Hajduka, ali i još neki iz nogometnih redova, nitko mjerodavan s različitih razina društvene djelatnosti (osim ponekad novinari), nije osjetio pozvanim maknuti prstom. I da ga u najmanju ruku pozove na obavijesni razgovor kako bi se, barem reda radi, pokušalo saznati koliko je uopće točno to što Mamić priča. Odnosno, da ga se kazni zbog širenja kleveta i laži.</p>
<p>No, i u tom, kao i nizu sličnih slučajeva, koji su kroz godine nedvojbeno signalizirali na mogućnost kreiranja naručenih rezultata, sve je završavalo na prebacivanju loptice prema onome tko bi zapravo trebao inicirati eventualni istražni postupak. Tako je sve ostajalo samo na konstataciji kako »nečega« kod nas zasigurno ima. Kao što su se mnogi složili da je, primjerice, »nečega« bilo prigodom jesenske zadarske utakmice Zadar – Hajduk, kad su svi znali sve, ali zavjet šutnje je i ovom prigodom pobijedio. A pobijedio je, jer je odavno poznato da bi svako zadiranje u bilo kakav takav slučaj, pogotovo u Mamićeve i Štimčeve riječi, moglo proizvesti tzv. domino efekt. </p>
<p>Stoga je i sasvim normalno da s naše strane svi skoče u zaštitu našeg čovjeka, u ovom slučaju Šimunića, jer čim je naš, ne smije biti ni osumnjičen, ne daj Bože – kriv. Kao što i naš klub na našoj nogometnoj sceni može biti izložen svim mogućim sumnjama i peripetijama, dočim svaki pokušaj nabacivanja sumnjom izvana treba bezrezervno – osuditi. Bez obzira što se govori kako nam je korumpiranost već postala sastavnica običajnog prava i što međunarodni bookmakeri Hrvatsku nogometnu ligu odavno tretiraju kao – rizičnu.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ljubojevićev gol Pletikosi donio Dinamu remi protiv Šahtara</p>
<p>Dinamov trener Ilija Lončarević napokon može biti zadovoljan igrom svoje momčadi, sustav 4-4-2 je protiv Ukrajinaca funkcionirao vrlo dobro, pogotovo u prvome dijelu utakmice</p>
<p>OLIVA</p>
<p> – Amplituda forme nogometaša Dinama trenutačno ima blagu uzlaznu putanju, nakon uvjerljivog poraza protiv Züricha (0-3), manje bolnijeg od Levantea (1-2), »plavi« su na pripremama u Španjolskoj napokon odigrali onako kako priželjkuje trener Ilija Lončarević, a rezultat toga je 1-1 protiv ukrajinskoga Šahtara iz Donjecka. Dinamo je i poveo, pogotkom Gorana Ljubojevića u 18. minuti, a izjednačio je Pukanić u 72. minuti.</p>
<p>Ono najbitnije što sigurno veseli maskimirski stručni stožer je podatak da je obrana, na čelu sa središnjim tandemom Sedloski - Cesar i bočnim »čistačima« Buljatom i sve prisutnijim Čaleom, funkcionirala gotovo besprijekorno u prvome dijelu, vezni red je bio rastrčan i agresivnošću kočio napade Ukrajinaca, a u takvim situacijama su i napadači došli na svoje. Posebice Ljubojević, koji je glavom savladao Stipu Pletikosu. Uzgred, i Darijo Srna je zaigrao je za Šahtar. Uz bok Osječaninu u vrhu napada bio je Veldin Karić koji je nakon solo prodora bio asistent za 1-0 vodstvo, no slične je akcije ponovio još nekoliko puta. Nova »egzekucija« je ipak izostala. </p>
<p>U nastavku je »plavi stroj« pomalo ostao bez »goriva«. Uostalom, u ovoj fazi priprema teško je i očekivati da momčad može izdržati veći dio utakmice u jakom ritmu, a ni zamjene nisu baš odigrale na razini prvotimaca. Ukrajinci su stezali obruč oko Vasiljeva 16-erca, što je dovelo do izjednačenja sjajnim udarcem Pukanića, očistio je »paučini« rašlji Dinamovih vratiju. </p>
<p>Dok se trener ukrajinskoga sastava pomalo i kako je Dinamo sa 0-3 izgubio od Züricha, Ilija Lončarević imao je razloga za zadovoljstvo:</p>
<p>– Zaista sam zadovoljan. Odigrali smo kako priželjkujem, upravo onako kako i želim da igramo na proljeće. Igrali smo kao momčad i tako prekrili neke pojedinačne pogreške. Nedostaje nam još sigurnost u kontroli lopte dok je u našem posjedu, ali ima još vremena. Vidi se da napredujemo.</p>
<p>• Mjesni stadion</p>
<p>ŠAHTAR DONJECK – DINAMO 1-1 (0-1)</p>
<p>ŠAHTAR: Pletikosa – Srna, Lewandowski, Benitez, Rac – Timoščuk, Iwan, Vukić, Batista – Brandao, Aghahowa (još su igrali: Šutkov, Lalatović, Hübschman, Duljaj, Pukanić, Bjeljak, Vorobej, Moldovan, Jadson)</p>
<p>DINAMO: Vasilj – Buljat, Sedloski, Cesar, Čale (od 46. Mijatović) – Bošnjak (od 83. Perić), Tomić (od 85. Ješe), Agić (od 46. Lučić), Pranjić – Ljubojević (od 62. Eduardo), Karić (od 46. Zahora)</p>
<p>SUDAC: Jimenez (Španjolska); GLEDATELJA: 150</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Ljubojević (18.), 1-1 Pukanić (72.). </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Niko Kranjčar debitira protiv Rapida iz Bukurešta</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nogometaši Hajduka su se već udomaćili u turskom turističkom odredištu Antalyji, odradili su prve treninge, a u ponedjeljak s početkom u 17 sati igraju protiv Rapida iz Bukurešta. Očekuje se da će Niko Kranjčar debitirati što u Splitu izaziva veliko zanimanje. S ništa manje zanimanja se očekuje i da Ivan Leko, koji je prije par dana raskinuo sa španjolskim prvoligašem Malagom, potpiše ugovor s Hajdukom. </p>
<p>Šef struke Igor Štimac drži da je to gotova stvar i najavljuje dolazak Leke u utorak u Antalyju. Ujedno treba napomenuti da će trener Slišković, Blatnjak i Bišćević napustiti na nekoliko dana pripreme bijelih jer 2. veljače imaju nastup za reprezentaciju BiH protiv Irana. No, trebali bi se vratiti 3. veljače te bi Hajduk kompletan zaigrao protiv beogradskog Partizana (5. veljače). Almir Turković nije skupio snage otputovati zrakoplovom u Tursku jer se boji letenja te je Hajduk najavio da bi raskinuo ugovor s iskusnim napadačem. </p>
<p>Pojavila se i opcija odlaska u Zadar, gdje je Turković već igrao, no čini se da je bivši BiH reprezentativac odlučan u namjeri da ostane na Poljudu i da pokuša izboriti mjesto u momčadi. To mu je uspjelo prošle sezone pa on ne vidi razloga zašto ne bi i ove.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Neočekivano zlato za Anju Pärson</p>
<p>Nevjerojatno, ali superveleslalom su odlučila jedna jedina vrata. Desni zavoj na dvadesetoj sekundi utrke, gdje je ispisana »osmrtnica« svim favoritkinjama. Osim što su mnoge uz nekontroliranu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> dočekale ulaz u taj zavoj, očito je i bljesak sunca bio faktor iznenađenja</p>
<p>SANTA CATARINA</p>
<p> – Svjetska prvakinja u superveleslalomu je Anja Pärson. Iako je Šveđanka rapidno poboljšala tehniku brzih disciplina, prva asocijacija na njenu pobjedu u Santa Catarini je – iznenađenje. Jer, nominalno sve uglednije skijašice ostale su daleko iza nje. Gerg, Dorfmeister, Meissnitzer i Montillet su odustale, Götschl i Kildow su vozile tragično...</p>
<p>I dok skijaški talent Anje Pärson donekle opravdava njeno zlato, čudnu priču prve utrke skijašica na prvenstvu zaokružuju srebrna Lucia Recchia i brončana Julia Mancuso. Nevjerojatno, ali superveleslalom su odlučila jedna jedina vrata. Desni zavoj na dvadesetoj sekundi utrke, gdje je ispisana »osmrtnica« svim favoritkinjama. Osim što su mnoge uz nekontroliranu brzinu dočekale ulaz u taj zavoj, očito je i bljesak sunca bio faktor iznenađenja u tom dijelu staze, koja nosi ime po najboljoj talijanskoj skijašici svih vremena Deborah Compagnoni.</p>
<p>Utrka je melankolično prolazila do starta dinamitne Šveđanke, koja je »zgazila« stazu i posebno pametno odradila taj ključni zavoj. Gdje je mogla, dodala je »gas«, gdje je trebala, tehnički je odradila savršeno posao. I onda je krenuo lom favoritkinja na jednim vratima...</p>
<p>Prvo su izvan staze odlutale Montillet i Meissnitzer, pa su se Kildow i Gerg jedva održale na stazi uz velike zaostatke, pa je diskvalificirana i Dorfmeister. Nakon peterostrukog posrtanja, na cilju je čekala još samo jedna koja je mogla iščupati neočekivano zlato iz švedskih ruku. No, Renate Götschl je plesala po rubu i prije kobnih vrata, koja su samo označila njen konačni slom.</p>
<p>»Uoči ove sezone puno sam trenirala brze discipline, ali nisam mogla ni sanjati da ću danas pobijediti. Ovo shvaćam kao nagradu za ogroman trud koji sam uložila. Osjećala sam ujutro kako ću napraviti nešto veliko, ali zlato je čak i u maštanjima bilo predaleko. No, kada sam vidjela prve favoritkinje kako ispadaju na tom dijelu staze počela sam se nadati«, govorila je Pärson.</p>
<p>Ne treba niti govoriti koliko ovaj rezultat može utjecati na daljnje raspoloženje Anje Pärson na Svjetskom prvenstvu. Uzela je zlato u disciplini u kojoj ga definitivno nije očekivala. Što će tek biti u slalomu, veleslalomu ili kombinaciji gdje je realno u uskom krugu skijašica koje »napadaju« zlato. Uz Janicu Kostelić...</p>
<p>A, nakon što su Talijani razočarali na superveleslalomu, njihove kolegice su u nedjelju »ludovale«. Recchia je uzela srebro, Fanchini je bila tri stotinke blizu bronce, dok je Kostner osvojila peto mjesto.</p>
<p>l Rezultati, superveleslalom: 1. Pärson (Šve) 1:17.64, 2. Recchia (Ita) +0.45, 3. Mancuso (SAD) +0.76, 4. Fanchini (Ita) +0.79, 5. Kostner (Ita) +0.90, 6. Maze (Slo) +1.03..., 9. Kildow (SAD) +1.18..., 13. Gerg (Njem) +1.43..., 23. Götschl (Aut) +2.29... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blanka prekinula pripreme u Budimpešti</p>
<p>»Blanka zdravstveno nije u mogućnosti odraditi punom snagom skakački dio priprema. Prisiljeni smo na povratak«, kaže Joško Vlašić</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Blanka Vlašić, najbolja hrvatska atletičarka, zbog nemogućnosti treniranja punim intenzitetom prekinula je pripreme u Budimpešti. U glavni grad Mađarske doputovala je 24. siječnja i trebala je trenirati sve do 8. veljače, s tim da je zadnjeg dana boravka u Budimpešti bio planiran nastup na prvom ovosezonskom mitingu. U dvorani pokraj NEP-stadiona Blanka je trebala odraditi skakački dio treninga, poboljšati tehniku skoka, te udariti glazuru formi za dvoransku sezonu kojoj je kulminacija Europsko prvenstvo u Madridu početkom ožujka. Kratki raport o neočekivanom prekidu trenažnog procesa prenio nam je Joško Vlašić:</p>
<p>– Morali smo prekinuti jer, jednostavno, planirano ne možemo ostvariti. Blanka zdravstveno nije u mogućnosti odraditi punom snagom skakački dio priprema. Prisiljeni smo na povratak. Već od ponedjeljka morat ćemo obaviti niz liječničkih pregleda kako bismo ustvrdili u čemu je problem.</p>
<p>Podsjetit ćemo da je prošle sezone Blanka blistavo skakala, preskočila 203 centimetra, te najavljivala svojim rezultatima vrhunac sezone na OIu Ateni. Međutim, viroza ju je pokosila. Pripreme je počela kasnije nego što je to u dosadašnjoj karijeri običavala, a radom u prva tri mjeseca i pokazateljima su svi bili zadovoljni. Međutim, u Budimpešti su ponovo na površinu isplivali zdravstveni problemi, zabrinuli su i Blanku i Joška i trenera Bojana Marinovića jer Blanka nije u stanju punim intenzitetom odraditi ključni dio priprema. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Unatoč seriji napada, velik odziv Iračana na birališta</p>
<p>U mnogim šijitskim i kurdskim područjima odziv veći od 90 posto, u sunitskim krajevima mali ili nikakav/ U samoubilačkim napadima na birališta ubijeno 36 ljudi</p>
<p>BAGDAD</p>
<p> – Iračko izborno povjerenstvo neslužbeno je procjenilo u nedjelju navečer, nakon zatvaranja birališta, da je glasovalo gotovo osam milijuna Iračana, ili 60 posto od oko 14,2 milijuna upisanih birača. Pristizanjem svježih podataka s terena korigirane su prve procjene prema kojima je na birališta izašlo 72 posto birača. Međutim, i nove brojke nadišle su očekivanja ne samo u zemlji nego i izvan nje. U mnogim je šijitskim i kurdskim područjima odziv bio i veći od 90 posto. </p>
<p> Izlazak na birališta, čije su lokacije zbog pobunjeničkih napada objavljene tek 24 sata prije početka glasanja, pratile su iznimne mjere sigurnosti. Međutim, unatoč tome, u nizu napada u nedjelju ubijeno je 36 ljudi, među kojima je najviše iračkih policajaca i vojnika. Za sve napade odgovornost je preuzela Al Zarqawijeva skupina. </p>
<p>U sunitskim dijelovima Iraka birališta su u nedjelju ujutro bila gotovo pusta. Sunitsko vjersko vodstvo pozvalo je na bojkot izbora, a gerilci su zaprijetili smrću svima koji izađu glasovati. Američki predsjednik George Bush nazvao je iračke izbore uspjehom kojim su Iračani pokazali da odbacuju antidemokratsku ideologiju terorista. (SK/Reuters/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Najvažniji događaji u Iraku od svrgavanja Saddama Husseina</p>
<p>Najvažniji događaji u Iraku od 9. travnja 2003., od ulaska američkih snaga u Bagdad i rušenja Saddamova režima:</p>
<p> l 1. svibnja 2003. - američki predsjednik George W. Bush objavljuje završetak glavnih vojnih operacija u Iraku.</p>
<p> l 12. svibnja 2003. - Paul Bremer postaje privremeni upravitelj Iraka</p>
<p> l 13. srpnja 2003. - U Bagdadu, 25 članova iračkog Privremenog vijeća održali svoju konstituirajuću sjednicu.</p>
<p> l 22. srpnja 2003. - američka vojska potvrdila da su dva Saddamova sina, Uday i Qusay, poginuli u borbama u Mosulu.</p>
<p> l 19. kolovoza 2003. - napad kamion-bombom na UN-ov stožer u Bagdadu, poginule 22 osobe, među kojima i UN-ov izaslanika Sergio Vieira de Mello.</p>
<p> l 13. prosinca 2003. - američki vojnici uhitili Saddama Husseina u blizini njegovog rodnog grada Tikrita.</p>
<p> l 15. siječnja 2004. - novčanice s likom Saddama Husseina prestaju biti zakonito sredstvo plaćanja.</p>
<p> l 8. ožujka 2004. - iračko Privremeno vijeće potpisuje privremeni ustav.</p>
<p> l 4/5. travnja 2004. - američki marinci započinju veliki napad na sunitske pobunjenike u Falluji. Pobune pristaša šijitskog klerika Moqtade al-Sadra u Bagdadu i južnom Iraku.</p>
<p> l 14. travnja 2004. - otmičari ubili Talijana Fabrizia Quattrocchia. Od tada oteto više do 120 stranaca, oko trećina njih ubijeno, neki odsjecanjem glave.</p>
<p> l 1. lipnja 2004. - raspušteno iračko Privremeno vijeće kako bi otvorilo put privremenoj vladi na čelu s Iyadom Allawijem. Ghazi al Yawar proglašen predsjednikom.</p>
<p> l 28. lipnja 2004. - SAD formalno predao suverinitet Allawijevoj vladi. Odlazi privremeni upravitelj Bremer.</p>
<p> l 18. kolovoza 2004. - na konferenciji iračkih političkih i religijskih vođa odabrano sto članova privremene nacionalne skupštine.</p>
<p> l 8. studenoga 2004. - Ofenziva na Falluju. Ubijeno 1.600, a uhićeno 1052 pobunjenika.</p>
<p> l 20. studenoga 2004. - Dogovor Pariškog kluba o otpisu 80 posto iračkog duga.</p>
<p> l 30. siječnja 2005. - izbori za 275 članova nacionalne skupštine. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vojne usluge za novac ili uz bizarno objašnjenje - kuća časti</p>
<p>Ono što je počelo razmjenom zarobljenika i tijela poginulih, završilo je otvorenom vojnom koalicijom u kojoj su Srbi Bošnjacima prodavali i iznajmljivali topničko oružje veoma povoljno, a Vojska Republike Srpske bi s vremena na vrijeme ispaljivala na položaje HVO-a čak i više od plaćenoga i dogovorenog broja granata</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Gotovo je posve nezapaženo u najvećem dijelu hrvatske i bosanskohercegovačke javnosti prošlo objavljivanje dosad relativno nepoznatih podataka o vojnoj suradnji Armije BiH s Vojskom Republike Srpske na području Mostara i ostatka Hercegovine tijekom 1993. i 1994.</p>
<p>To je pomalo čudno s obzirom na to da informacije o zajedničkoj borbi Izetbegovićevih i Mladićevih vojnika protiv Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) bacaju sasvim novo svjetlo na ratna zbivanja u tvom dijelu BiH, ali i na ukupni kontekst rata između Hrvata i Bošnjaka muslimana.</p>
<p>Kako mnogi i danas misle, rat između HVO-a i Armije BiH zapravo je posljedica dogovora Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu o podjeli Bosne te »razrade« toga sporazuma na sastanku Mate Bobana i Radovana Karadžića u Gracu. </p>
<p>Ondje je navodno dogovoreno primirje između Hrvata i Srba u BiH i zajedničke aktivnosti protiv Muslimana »u sredini«. Tobože su se Boban i Karadžić, uz Tuđmanov i Miloševićev blagoslov, dogovorili da muslimane »bace« u Neretvu.</p>
<p>O dogovoru o podjeli Bosne kao »istočnome grijehu« hrvatske politike prema BiH čak i danas postoji mnogo prijepora, no to što su Srbi pomagali Bošnjacima u ratu protiv Hrvata baca određenu sumnju na cijelu stvar.</p>
<p>A podaci o suradnji Armije BiH i Mladićeve Vojske RS u Hercegovini, i to u razdoblju kada se događaju neki od najstrašnijih srpskih zločina u ostalim dijelovima zemlje, objavljeni su na marginama jednoga novinskoga feljtona što ga je objavilo sarajevsko Oslobođenje.</p>
<p>Riječ je o zapisima Šefke Hodžića o operaciji »Jesen 94.«, akciji Armije BiH protiv srpskih položaja u istočnoj Hercegovini. Hodžić je u ratu uživao status »poluslužbenoga novinara« Izetbegovićeve vojske i tako je svjedočio je o njenim akcijama iz prve ruke. </p>
<p>Naravno, neke »delikatne pojedinosti«, na primjer informacije o pokoljima nad hrvatskih civilima, nisu u ratno vrijeme mogle naći mjesto na stranicama sarajevskoga tiska, ali su zato nakon rata dragocjeno štivo za razumijevanje pojedinih ratnih zbivanja.</p>
<p>To vrijedi i za spomenutu operaciju »Jesen 94.«, u kojoj je, kako autor tvrdi, jedan od najvećih problema bio motivirati bošnjačke vojnike da napadnu Srbe. </p>
<p>Na sastanku 20. listopada 1994. zapovjednik 42. brigade Armije BiH Esad Šejtanić predložio je da se početak operacije odgodi »jer je smatrao da je potrebno više vremena za psihološke pripreme boraca da krenu u napad na srpske snage koje su im u najtežim trenutcima pomagale da Mostar obrane od HVO-a i od Hrvatske vojske.« No borbu sa Srbima i vojničke uspjehe priželjkivao je tadašnji zapovjednik 4. korpusa Armije BiH Ramiz Dreković, navodno zavidan slavi svojeg kolege Atifa Dudakovića, koju je stekao braneći Bihaćku enklavu. Dreković koji je poslije došao u Mostar, nije imao pojma o stupnju suradnje sa Srbima, no uskoro će doznati istinu i biti prisiljen malo odgoditi svoje planove…</p>
<p>Uostalom, i Safet Oručević, tadašnji politički vođa u Mostaru, navodno je upozorio Drekovića da ne napada Srbe: »Ja sam bio jedan od onih koji su 1993. pregovarali sa srpskim snagama u Podveležju, i odnosi koji su tada uspostavljeni s njima, spasili su Mostar. A sad je trebalo da napadamo srpske crte koje su nas čuvale godinu dana. Uvjeravao sam Drekovića da odustane od operacije, jer Tuđman i Šušak još nisu završili započeti posao u Hercegovini«.</p>
<p>»U dvije godine, koliko je mirovala bojišnica prema srpskim snagama, čelni ljudi Mostara i 4. korpusa uspostavili su dobru tajnu suradnju s generalom Mladićem i njegovim zapovjednicima, pa su srpske snage pomagale u obrani istočnog Mostara. Doduše, za novac. Ilegalnu suradnju uspostavili su i mnogi mostarski borci sa srpskim borcima u Podveležju«, piše u feljtonu Oslobođenja.</p>
<p>Ključni je dokument koji potvrđuje tu suradnju jedna depeša od 8. kolovoza 1993., koja je iz zapovjedništva 4. korpusa poslana Glavnom stožeru Armije BiH. U njoj se preciziraju pojedinosti pregovora između mostarskoga vojnoga i političkog vodstva (Arif Pašalić, Fatima Leho, Šefkija Džiho, Safet Oručević) sa srpskim vojnim liderima u području, uključujući zapovjednika Nevesinjske brigade Novicu Gušića, čovjeka koji je za sve svoje poteze imao ovlasti generala Ratka Mladića.</p>
<p>Ono što je počelo razmjenom zarobljenika i tijela poginulih, završilo je otvorenom vojnom koalicijom u kojoj su Srbi Bošnjacima prodavali i iznajmljivali topničko oružje veoma povoljno, a Vojska RS bi s vremena na vrijeme ispaljivala na položaje HVO-a čak i više od plaćenoga i dogovorenog broja granata uz bizarno objašnjenje – »kuća časti«.</p>
<p>Dogovori su se vodili na crti razgraničenja, u području Buska i Gostine šume. Srbi, ohrabreni suradnjom, željeli su otići i korak dalje te mostarsko područje pretvoriti u neku vrstu druge »Abdićeve autonomije«, što se ipak nije dogodilo.</p>
<p>Bošnjački su sudionici pregovora tu suradnju poslije predstavljali »formulom opstanka Mostara« i »sredstvom pritiska na ustaše«. Nažalost, o stupnju licemjerja govori podatak da je slična suradnja, koju je HVO ostvario s Vojskom RS tamo gdje su Hrvati bili u obruču (Kiseljak, Žepče i dr.), nazivana »izdajom Bosne«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sasatanak Sharona i Abbasa 8. veljače</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Prvi sastanak izraelskog premijera Ariela Sharona i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa održat će se 8. veljače, objavio je u nedjelju izraelski javni radio. Sharonov glasnogovornik međutim, potvrdio je da će se sastanak održati u drugom tjednu veljače, no službeni datum navodno još nije određen. Bude li to ipak 8. veljače, summit će se poklopiti sa srednjoistočnom turnejom američke državne tajnice Condoleezze Rice. </p>
<p>Istodobno, izraelski ministar obrane Shaoul Mofaz izjavio je u nedjelju da će Izrael »za nekoliko dana« palestinskim vlastima predati kontrolu nad nekoliko gradova na Zapadnoj obali. »Prijenos kontrole trebao bi se dogoditi za nekoliko dana«, rekao je Mofaz. Prema izraelskom javnom radiju, prvi će biti predani Ramallah i Tulkarem, a slijediti bi ih mogli Kalkiliya, Jerichon i Betlehem. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Tri netočne tvrdnje dr. sc. Josipa Grbelje</p>
<p>U Vjesniku od 4. siječnja 2004. godine objavljen je članak pod naslovom »Osmijeh za vrlo visoku zaradu«, autora dr. sci. Josipa Grbelje. Kako su u napisu navedene tri netočne tvrdnje dužni smo reagirati.</p>
<p>Prva netočna tvrdnja jest ona da je »... odobren monopol HP-a za pošiljke do sto grama jedino u - univerzalnoj poštanskoj usluzi (putem poštanske marke i sandučića, samo za individualna pisma, dopisnice i razglednice...« Dakle, člankom 10. Zakona o pošti (NN 172/03), precizno su definirane univerzalne poštanske usluge (osim rezerviranih) koje se na području Republike Hrvatske obavljaju na slobodnom tržištu. Autor teksta je, vjerojatno, mislio na rezervirane poštanske usluge koje na području Republike Hrvatske ima pravo obavljati jedino i isključivo Hrvatska pošta kao javni operator (Zakon o pošti, čl. 12., NN 172/03). A što se, pak, rezerviranih poštanskih usluga tiče, nigdje u Zakonu nema odredbe o uvjetima poput poštanske marke, kovčežića... Jedini kriterij za određivanje koje su to pošiljke obuhvaćene rezerviranim u slugama je težina rezervirane pošiljke. A ta je - do 100 grama!</p>
<p>Drugi netočni navod je onaj o pokušaju autora napisa da je u »... Pošti 2... upitao koliko bih morao uplatiti da CityExpressom pošaljem 100 eura u Sloveniju...«. Pretpostavljamo da je autor mislio na uslugu Western Uniona (brzi transfer novca), cijenu koje određuje Western Union, a Hrvatska se pošta, kao jedan od njihovih agenata u Republici Hrvatskoj mora pridržavati tog cjenika.</p>
<p>Inače, koristimo se prigodom da uputimo našeg korisnika da se novac u Republiku Sloveniju te Srbiju i Crnu Goru može poslati i međunarodnom poštanskom uputnicom za što bi, za navedeni iznos od 100 eura, platio 30,00 kuna. Na taj bi način novac stigao primatelju u roku od 3-4 dana, dok je usluga Western Uniona brža (najkraći rok isplate je 15-30 minuta), ali je zbog toga i skuplja.</p>
<p>U posljednjem se dijelu napisa autor, uvjeren kako je oštećen, osvrće na problem s utvrđivanjem visine poštarine, odnosno nominalom poštanskih maraka u domaćem prometu. Nažalost, nemoguće je provjeriti o kakvim se točno pošiljkama radilo - tipiziranim ili netipiziranim pismima, a koje je slao autor napisa. Isto tako, ne možemo vjerovati da bi bilo tko od zaposlenika Hrvatske pošte izjavio nešto poput navedenog u napisu: »Tako je naređeno!«. Isključiva mjerila za određivanje visine poštarine, odnosno potrebne nominale poštanske marke, su: jednobojnost omotnice, njezine: masa, duljina i širina te (ne)pravilan način adresiranja (sukladno odredbama Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga (čl. 5, st. 5.). I, toga se svi zaposlenici strogo pridržavaju i dužni su upozoriti korisnika na razloge razlike u cijeni. Isto je tako u poštanskim uredima, pa tako i u prozvanoj pošti u Branimirovoj, vidljivo istaknut ogledni primjerak s ispravno napisanom adresom i cjenikom. Podsjećamo tako, još jednom, da je poštarina za tipizirane pošiljke 2,30 kuna, a netipizirane 2,80 kuna.</p>
<p>HRVATSKA POŠTA Odnosi s javnošću</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zar je u hrvatskome šoa - Shoah?</p>
<p>Upravo ovih dana, kad cijeli svijet obilježava 60. obljetnicu oslobođenja Auschwitza, čitam knjigu Errata. Propitani život svjetski poznatog britanskog pisca Georgea Steinera (prijevod: Giga Gračan, naklada: Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2004).</p>
<p>U jednom od središnjih poglavlja knjige, kao i drugdje u njoj, Steiner razmatra usud Židová, između ostaloga navodeći: »Šoa je vrhunac duge povijesti plemena« (str. 64). Na str. 67, međutim, stoji: »No ipak, enigma, singularnost opstanka Židová nakon Shoah (istaknula M. V.) uvjerava me da je posrijedi neka svrha«. Temeljito ne razumijem zašto je šoa, baš ta teško iskaziva i još teže opisiva šoa, na ovome mjestu i još nekima zamijenjena francuskom inačicom Shoah, ktomu još u kosim padežima ostavljenom u nominativu (kao u citiranom primjeru). Prihvaćeno je u transliteracijskoj praksi da se u hrvatskome hebrejska imena, pojmovi itd. bilježe, dakako, latinicom i fonetski najbliže izvorniku, pri čemu je - kao i u slučaju holokausta - jedino kolebanje valja li te riječi bilježiti velikim ili malim početnim slovom. </p>
<p>Uočila sam i jednu terminološku netočnost, koja krnji vrsnoću prijevoda. Niti sam anglist niti stručnjak za popularnu glazbu, no nikada nisam čula za »šlager na električnoj gitari« (str. 87). Čula sam da mlađarija, pa i ne tako mladi glazbenici, sentimentalne instrumentalne i vokalne skladbe nazivaju ljigom, pa me čudi što današnja pop zvijezda Madonna također izvodi šlagere (str. 88). Možda u žargonu postoje i nježniji nazivi za takav tip glazbe, no šlager je u ovim slučajevima očito netočan anakronizam.</p>
<p> Kako sam u »Bilješci prevoditeljice« korektno navedena kao jedna od konzultiranih osoba, čudim se što je prevoditeljica propustila i o tim se temama konzultirati.</p>
<p>MIHAELA VEKARIĆ književna prevoditeljica, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Depopulacija nije posao Zavoda za zapošljavanje</p>
<p>Zavod za zapošljavanje, iz gluposti ili nekih drugih meni nepoznatih razloga, propagira odlazak Hrvata iz Lijepe naše. Navodno se u posljednjih nekoliko godina iselilo oko 86 tisuća Hrvata. Ima li Zavod za zapošljavanje podatke o tome koliko se u istom razdoblju rodilo Hrvata i koliko ih je otišlo na drugi svijet. Tu je matematika jednostavna, Hrvatska je debelo u minusu. Čini se da je državnom Zavodu za zapošljavanje glas don Ante Bakovića samo glas vapijućega u pustinji? Koji je, stoga, cilj državnog Zavoda? Možda da bez rata i četničke pomoći nastaviti sa zatiranjem hrvatskog naroda. Ili se htjelo tim podacima pokazati za koliko je manji broj nezaposlenih u Hrvatskoj i to sebi pripisati u zaslugu. Ne znam je li baš tako ili nije, ali znam da bi bilo bolje da Zavod za zapošljavanje, zajedno s Vladom, osmisli suvislu strategiju gospodarskog razvoja, novog zapošljavanja i rasta životnog standarda i neka prestane Hrvate s obećanjima o basnoslovnim plaćama »izvoziti« u zemlje Europske unije. Hoće li naši vlastodršci jednom početi raditi za dobrobit Lijepe naše, a na samo za dobrobit »lijepe njihove«.</p>
<p>ARSEN PETROŠIĆ Buenos Aires - Argentina</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sljemensko se skijalište ne može isplatiti</p>
<p>Konačno je netko progovorio o problemu Sljemena. Tako je u Vjesniku od 26. siječnja u tekstu pod naslovom »Za pola novca uloženog u Sljeme mogla se dobiti kompletna Bjelolasica«, novinar Davor Verković, točno konstatirao da bi Bjelolasica, a ne Sljeme, mogla postati izravan konkurent, slovenskim, talijanskim i austrijskim skijalištima. Doista je šteta da HOC Bjelolasica nema tu sreću da se »prikopča« na golem prirez milijunskog grada. </p>
<p>Poznato je da na Sljemenu nema dovoljno snijega i da skijalište radi mali broj dana u godini. Ali evo sada, kad ima dovoljno snijega, nema noćnog skijanja!? A utrošena su golema sredstva za reflektore i opremu pa mislim da bi bilo dobro da skijališta rade noću, a na ćemu bi se dalo i dobro zaraditi. Vjerojatno će skijališta poćeti raditi kad snijeg okopni.</p>
<p>IGOR MAJSTOROVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Lani u prometnim nesrećama 94 poginula manje nego 2003. </p>
<p>Lani je u prometu poginulo 607 osoba, a godinu ranije 701/ I dalje je glavni uzrok nesreća prebrza vožnja/ Od početka ove godine do 30 siječnja poginulo 35 osoba dok je lani u istom razdoblju bilo 44 mrtvih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prošle godine na hrvatskim prometnicama od ukupno 72.331 prometne nesreća poginulo je 607 osoba, što je za 94 osoba manje nego 2003. godine kad je zabilježeno 87.624 nesreće i 701 poginula osoba. Osim toga, u prometnim nesrećama zabilježenim prošle godine ozlijeđeno je 23.211 osoba.</p>
<p>Najveći broj poginulih sudionika u prometu (279) smrtno je stradalo zbog brzine neprimjerene uvjetima na kolniku, dok je njih 46 poginulo zbog nepropisnog pretjecanja. Od ukupnog broja poginulih prošle godine, 42 osobe poginule su zbog nepoštivanja prednosti prolaza, a 39 zbog nepropisne brzine koja je godinu ranije odnijela čak 64 života.</p>
<p>MUP RH priopćio je da je 14 osoba izgubilo život zbog nepropisnog uključivanja u promet, dok je 30 osoba poginulo zbog nepropisnog mimoilaženja, nepropisnog skretanja i vožnje na nedovoljnoj udaljenosti. Čak 12 sudionika u prometu smrtno je stradalo zbog nepoštivanja svjetlosnog znaka, a njih sedam zbog zakašnjelog uočavanja opasnosti. Prema podacima s kojima raspolaže MUP, osam osoba poginulo je zbog nepropisnog obilaženja, a tri osobe poginule su zbog nepropisnog okretanja.</p>
<p>Zbog nepropisne vožnje unazad poginule su dvije osobe, kao i zbog nepropisnog prestrojavanja i nemarnog postupanja s vozilom. U čak 96 slučajeva sudionici u prometu ginuli su zbog ostalih pogrešaka vozača. Zbog kvara na vitalnom dijelu vozila prošle godine poginule su tri osobe, a zbog neočekivane opasnosti dvije osobe.</p>
<p>Pješaci, su, pak, najviše ginuli zbog nepoštivanja svjetlosnog znaka i nekorištenja obilježenog pješačkog prijelaza.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sudac osuđen zbog »korekcije« zemljišnih knjiga</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Zbog počinjenih kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službene isprave, sudac Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Vukovaru, Tihomir Gavranović (43) iz Vinkovaca, nepravomoćnom je presudom osječkog Općinskog suda proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od godinu i pol dana, koja se, međutim, neće izvršiti ukoliko u iduće tri godine ne počini kazneno djelo. </p>
<p>Podsjetimo, Gavranović je već u svibnju 2003. godine za ovo kazneno djelo proglašen krivim te mu je nepravomoćnom presudom određena također uvjetna kazna, no Županijski sud u Osijeku tu je presudu poništio, a slučaj vratio na ponovno suđenje. </p>
<p>Optužnica Općinskog državnog odvjetništva Gavranovića tereti da je u svibnju 1998. godine korekturnim lakom u zemljišnoj knjizi prebrisao stvarne podatke te kao vlasnika dvije parcele u mjestu Berak, ukupne površine jednog hektara i 54 ara, upisao svoju majku Evicu Gavranović. Nakon što je te podatke ovjerio pečatom Općinskog suda u Vukovaru optužuje ga se da je, kako bi prikrio pravog vlasnika, iz zbirke isprava istrgnuo rješenja prema kojima su sporne parcele iz vlasništva PIK-a prešle u vlasništvo Dragice Perenčević iz Berka čime je svojoj majci pribavio imovinsku korist od oko 30.000 kuna. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu, optuženi je Gavranović istaknuo kako mu je cijeli ovaj postupak namješten jer on kao sudac nije odgovarao određenim strukturama na vukovarskom Općinskom sudu. Kazao je kako je optužnica podignuta bez provođenja istrage, te da je to sve učinjeno kako bi se njega maknulo sa tog radnog mjesta. </p>
<p>Međutim, tijekom dokaznog postupka provedena su dva grafološka vještačenja iz kojih proizlazi da je rukopis spornog teksta u zemljišnoj knjizi najvjerojatnije optuženikov, koji je za to imao i motiv, jer je dvije sporne parcele prepisao na svoju majku. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Mladić ničim izazvan vrijeđao i policiji prijetio smrću</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - U posljednje vrijeme svjedoci smo gotovo svakodnevnih napada na policijske službenike, a zadnji takav slučaj dogodio se u Šibeniku. Naime kako je priopćila šibenska policija protiv 23-godišnjeg mladića iz Šibenika bit će podnesena kaznena prijava zbog sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje policijskom službeniku.</p>
<p> On je u noći na nedjelju oko 2.30 sati ničim izazvan, svojevoljno zaustavio vozilo kod zgrade Croatia osiguranja gdje su policajci obavljali kontrolu prometa te ih, izašavši iz vozila u vidno alkoholiziranom stanju, počeo glasno vrijeđati.</p>
<p> Potom je odbio dati na uvid zatražene dokumente, oglušivši se na upozorenja policije da prestane s vrijeđanjem. Mladić je zatim odveden u policijsku postaju gdje je odbio alkotest, a tijekom obrade više je puta policijskim službenicima prijetio ubojstvom. Protiv mladića će biti podnesene i prekršajne prijave zbog narušavanja javnog reda i mira, vožnje u alkoholiziranom stanju te neposjedovanja dokumenata. </p>
<p>A.R.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Riječka policija zaustavila porast kriminala</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Na području Policijske uprave primorsko-goranskoj 2004. evidentirano je 7490 kaznenih djela što je na prošlogodišnjoj razini, ali to znači zaustavljanje negativnog trenda koji je ranije rastao za 5 do 7 posto godišnje. Od spomenutog broja razriješeno je 73 posto slučajeva što tu policijsku upravu svrstava među vodeće u Hrvatskoj po uspješnosti. Od 61 razbojništva razriješeno je 41. Među nerazriješenima su i dva najveća razbojništva, pljačka poslovnice Fine u Viškovu kada je odneseno 500 tisuća kuna i pljačka specijalnog vozila Fine u garaži trgovačkog centra Kaufland kada su pljačkaši odnijeli 1,500.000 kuna. Uz to, nerazriješena su i tri ubojstva od kojih dva prošlogodišnja i jedno iz 2001. godine. To je uvodno rekao načelnik PU primorsko-goranske Oliver Grbić, na konferenciji za novinare u petak. Zanimljiv je podatak da je među najzastupljenijim kaznenim djelima krivotvorenje novca - čak 163 slučaja što je drastično povećanje u odnosu na 70 krivotvorenja 2003. Grbić je naglasio kako je policijska uprava primorsko-goranska u prošloj godini posebnu pažnju posvetila suzbijanju trgovine opijatima, potom maloljetničkoj delinkvenciji te uvođenju reda u cestovni promet. Tako je u 2004. na području Županije razbijeno nekoliko krijumčarskih lanaca droge pri čemu je pritvoreno 50 osoba. Udio maloljetničke delinkvencije u sveukupnom broju kaznenih djela u prošloj godini smanjen je ispod 8 posto što je uspjeh obzirom da se minulih godina kretao od 10 do 20 posto. Na prometnicama Primorsko-goranske županije u minulih 13 godina život je izgubilo 646 osoba, a 48 u prošloj godini. Prometna policija ove PU i dalje će posebnu pažnju posvećivati sprječavanju prekoračenju brzine vozila i vožnjom pod utjecajem alkohola, i to posebice na autocesti Rijeka - Zagreb koja se pretvorila u trkalište. U ovoj policijskoj upravi pozdravljaju odluku Grada Rijeke o uvođenju prometne mladeži kao ispomoć u reguliranju prometa. Da je povjerenje građana prema policiji sve veće svjedoči i to što joj se za pomoć obraća sve više žrtava nasilja u obitelji i školama. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Mladić poginuo udarivši »fiatom« u stup</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se u nedjelju pet minuta iza ponoći dogodila u Okrugu Gornjem na Čiovu poginuo je Ljubo Roso (19) iz Segeta Donjeg.</p>
<p> Upravljajući »fiatom uno« s pločicama ST 696-CZ iz smjera Trogira prema Čiovu, u Okrugu, na Šetalištu Stjepana Radića u blagom desnom zavoju nesretni je mladić, zbog neprilagođene brzine, izgubio nadzor nad vozilom. Automobil je sletio s ceste i udario u metalni rasvjetni stup. Od siline udarca Roso je poginuo na mjestu. Smrt je u 0,20 sati utvrdio dežurni liječnik trogirske Hitne medicinske pomoći. Po nalogu istražnog suca Županijskog suda u Splitu njegovo tijelo je prebačeno na Odjel patologije splitske Kliničke bolnice radi obdukcije. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vozač umro od zastoja srca, drugi pobjegao s mjesta nesreće </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tijekom vožnje Škorpikovom ulicom u subotu oko 18 sati zbog zastoja srca umro je Mirko Kulaš (48). </p>
<p>Zbog zastoja vozačevog srca njegov »daihatsu charade« se nastavio nekontrolirano kretati Škorpikovom ulicom te je u jednom trenutku sletio na zemljani teren i potom udario u stup javne rasvjete. Na mjesto događaja došla je ekipa hitne pomoći koja je mogla utvrditi samo smrt zbog zastoja srca te je mrtvo tijelo prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati.</p>
<p>Istog dana, sat i pol kasnije na cesti A3 dogodila se još jedna bizarna nesreća. Još uvijek nepoznati vozač je, naime, na 213. kilometru ceste A3 izgubio nadzor nad upravljačem »golfa IV« te je kotačima zahvatio snijeg uz rub ceste, zbog čega se vozilo prevrnulo preko lijevog boka i krova, te se na kotačima zaustavilo u odvodnom kanalu. U nesreći je lakše ozlijeđena 22-godišnja putnica iz vozila, inače državljanka Bosne i Hercegovine, kojoj je liječnička pomoć pružena u KB Dubrava. Ozlijeđena putnica izjavila je da je »golfom« upravljao 28-godišnji državljanin BiH s prebivalištem u Njemačkoj, no on je, iako ozlijeđen, nakon nesreće pobjegao, ostavivši putnicu u automobilu. U potragu za njim uključili su se i policajci iz Interventne jedinice policije i autoophodnje s tog područja, no 28-godišnjak nije pronađen. Osim toga, kontaktirane su i sve bolnice na području PU zagrebačke, kao i na području Novske i Kutine, no ni tamo osoba odgovarajućeg opisa nije zatražila pomoć pa se potraga za njim nastavlja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Poginula dvojica mladića</p>
<p>PULA</p>
<p> – Dvojica mladića su poginula, a jedan je teško ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju rano ujutro na ulazu u Pulu iz smjera Labina.</p>
<p> Prema podacima operativnog dežurstva Policijske uprave istarske, nesreća se dogodila u 3.30 sati u blizini crkve u Šijani, kada je »renault clio« pulskih registarskih oznaka zbog, kako se čini, prevelike brzine izletio na lijevu stranu kolnika i udario u parkirani kamion. </p>
<p> Od siline udarca smrtno su stradali 29-godišnji D.M. iz Pule i još jedan mladić koji još nije identificiran. 26-godišnji A.S. zadobio je teške tjelesne ozljede.</p>
<p> Policija još utvrđuje što je uzrok nesreće i tko je vozio. Na očevid je uz policiju izašao istražni sudac Županijskog suda u Puli Eugen Pustijanac.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Čobanković: Plavi dizel do kraja godine </p>
<p>Ina se zalaže za ukidanje plavoga dizela jer im, kažu, stvara dodatne troškove u proizvodnji, transportu i skladištenju/ Plavi dizel poskupljuje najviše i to dva tjedna zaredom; riječ je o običnom eurodizelu a »bojanje« ne može stajati toliko, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu će biti poznata sudbina plavoga dizela, jeftinijeg pogonskoga goriva za seljake i ribare, iako se za sada ne nazire kraj spora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Ine o cijeni plavoga dizela.</p>
<p>Ministar Petar Čobanković kaže da se nisu stekli uvjeti za ukidanje plavoga dizela, barem ne do kraja ove godine. Pritom je ustvrdio i da plavi dizel ne bi smio biti energent kojem cijena najbrže raste.</p>
<p>Plavi dizel, naime, poskupljuje već dva tjedna za redom, prvo za 4,1 posto pa za 3,3 posto. Plavi je dizel inače obični eurodizel, a nikakvo »bojanje« ne može stajati toliko, upozoravaju iz Ministarstva. </p>
<p>S druge strane, u Ini tvrde da im plavi dizel stvara dodatne troškove u proizvodnji, transportu i skladištenju. Ina stoga predlaže da poljoprivrednici i ribari koriste obično dizelsko gorivo, a da im država na temelju dokaza o namjenskog potrošnji refundira troškove poreza (posebnog poreza i naknade za ceste) koji se ne obračunavaju u cijeni plavoga dizela.</p>
<p>Osim toga, iz Ine upozoravaju da je potrošnja plavoga dizela od uvođenja 2001. porasla dva i pol puta, odnosno s 54.000 tona na 130.000 tona lani što, kažu, nije odraz pojačane poljoprivredne proizvodnje.</p>
<p>I ribari su ovih dana zatražili od Ine preispitivanje izračuna cijene plavoga dizela. Ceh ribara okupljen pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) smatra da bi to gorivo, uvažavajući da cijena naftnih derivata ovisi o cijeni na međunarodnom tržištu, trebalo biti znatno jeftinije. Navode i da je 1. siječnja carina za uvoz naftnih derivata snižena s 14 na 4,2 posto, a da . se to nije osjetilo na cijeni goriva.</p>
<p>Iz Ine pak odgovaraju da ta tvrtka nikada nije u potpunosti koristila svoje pravo zaračunavanja carina u punom iznosu pa se očekivani pad cijene nije mogao postići.</p>
<p>Podsjetimo, ribari i seljaci nisu pristali na ukidanje plavoga dizela što je Ministarstvo najavilo krajem prošle godine zbog navodnih zloporaba pri korištenju prava na subvencioniranje toga goriva. U Cehu ribara kažu kako ne mogu prihvatiti ukidanje plavog dizela jer bi to značilo ukidanje stečenih prava. Ribari u Italiji, primjerice, imaju ne samo plavi dizel, nego na njega ne plaćaju PDV, ističu. Ribari traže od Vlade da donese odluku po kojoj bi tri kune za litru plavoga dizela bila njegova najviša maloprodajna cijena. Osim toga, iz tog ceha poručuju da bi inspekcijske službe trebale raditi svoj posao odnosno bolje nadzirati potrošnju plavoga dizela. Naime, javna je tajna da se mnogi jeftino voze koristeći povlastice za ribare i seljake.</p>
<p>U brojkama, prema podacima Ministarstva, do kraja prošle godine potrošnja plavoga dizela, nakon potrošenih 145.000 tona u prvih 11 mjeseci, mogla bi dosegnuti 155.000 tona. U 2003. potrošnja je iznosila blizu 90.000 tona, a 2002. godine 40.000 tona.</p>
<p>Vlada je u dogovoru s Inom, početkom ove godine, ozbiljno razmotrila drukčiji model subvencioniranja nafte, koji bi bio usmjeren prema stvarnom korisniku. Vlada je potom ipak donijela odluku o tome da će svi poljoprivredni proizvođači i ribari do kraja ove godine imati pravo na jeftinije pogonsko gorivo. Dakle, bez vraćanja razlike za potrošeno gorivo. </p>
<p>U Hrvatskom seljačkom savezu kažu da sve zemlje u EU imaju jeftinije pogonsko gorivo za proizvođače hrane, a da je kod nas na snazi pogrešan pristup. Navode tako kako je nerazumljivo i neprihvatljivo da je Ina smanjivala cijenu plavoga dizela u studenome i prosincu kada seljaci završavaju sve radove i ne kupuju gorivo, a približavanjem proljetne sjetve za očekivati je da će državna tvrtka povećavati cijene plavoga dizela za seljake i ribare.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Žene podnijele najviše zahtjeva za poduzetničke zajmove</p>
<p>Od rujna prošle godine pristiglo je oko 900 zahtjeva za zajmove u vrijednosti milijardu kuna / Taj se projekt provodi u 19 županija i Gradu Zagrebu, osim u Međimurskoj županiji, u suradnji sa 17 poslovnih banaka i kreditnim potencijalom od dvije milijarde kuna / Dosad su banke odobrile 31 zahtjev u ukupnom iznosu 40 milijuna kuna od čega je 17 zajmova odobreno u županijama s područja posebne državne skrbi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za lokalne projekte razvoja »Poduzetnik«, dijela kreditnog projekta za malo i srednje poduzetništvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, od rujna prošle godine pristiglo je oko 900 zahtjeva za zajmove u vrijednosti milijardu kuna. Taj se projekt provodi u 19 županija i Gradu Zagrebu, osim u Međimurskoj županiji, u suradnji sa 17 poslovnih banaka i kreditnim potencijalom od dvije milijarde kuna. Najveći broj zahtjeva, napominje Ministarstvo, podnijele su žene poduzetnice (oko 250 zahtjeva), mali i srednji poduzetnici (230), branitelji (200), mladi poduzetnici (90), za nove tehnologije podneseno je 60 zahtjeva, a za pružanje socijalnih usluga šest zahtjeva.</p>
<p>Dosad su banke odobrile 31 zahtjev u ukupnom iznosu od 40 milijuna kuna od čega je 17 zajmova odobreno u županijama s područja posebne državne skrbi. Primjerice, Karlovačkoj i Osječko-baranjskoj odobreno je 18,9 milijuna kuna. Ministarstvo ističe da je zanimanje za zajmove iznimno veliko: iz Splitsko-dalmatinske županije došao je 301 zahtjev, Sisačko-moslavačke 45, Karlovačke 112, Ličko-senjske 26, Zadarske 38, Šibensko–kninske tri i Dubrovačko–neretvanske 36 zahtjeva.</p>
<p>Ministarstvo tvrdi da je lani financiralo 96 poduzetničkih zona u 95 jedinica lokalne uprave i samouprave s ukupno 55 milijuna kuna. Poticajima su obuhvaćene zone u svim županijama, a prosječno je, po županiji, poticaje koristilo 4,8 zona. Izgrađene su poduzetničke zone u Belome Manastiru, Kninu, Drnišu, Pakracu i Otoku. U sklopu projekata razvoja poduzetništva, u što spadaju 23 projekta Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, riješeno je iz Nacionalnog programa poticanja poduzetništva za prošlu godinu, iz 11 županija u kojima su područja posebne državne skrbi, 38 posto od ukupnog broja pristiglih zahtjeva iz svih županija.</p>
<p>Od ukupno riješenih 2386 zahtjeva poduzetnika, 919 je s područjima posebne državne skrbi, a poduzetnicima je odobreno nepovratnih 57,2 milijuna kuna državnih potpora, što je 57 posto od ukupnih državnih poticaja u cijeloj Hrvatskoj. Ministarstvo ističe da prvi podaci iz projekata za ciljne skupine (početnici, žene poduzetnice, mladi) upućuju na spoznaju o porastu poduzetničkih »rođenja« upravo na područjima posebne državne skrbi. U tim je područjima poticaje koristilo i 15 zadruga u iznosu 667.000 kuna, a u projektima učeničkih zadruga ukupno je iskorišteno 66 poticaja od 719.000 kuna, a od toga 78.000 kuna ili šest zahtjeva bilo je s područja posebne državne skrbi.</p>
<p>Nove zadruge lani su ostvarile 78 poticaja u iznosu 1,4 milijuna kuna od čega su 17 poticaja u iznosu 335.000 kuna ostvarile nove zadruge s područja posebne državne skrbi.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Završio gospodarski forum u Davosu </p>
<p>DAVOS</p>
<p> – Svjetski gospodarski forum u Davosu, godišnji susret gospodarske i političke svjetske elite u skijalištu u švicarskim Alpama završio je u nedjelju iza podneva nakon petodnevnih rasprava i susreta.</p>
<p>Ovogodišnji je forum okupio 2200 sudionika, a na dnevnom su redu bile teme poput suzbijanja siromaštva, gospodarske nejednakosti, jačanja moći Kine, Srednjeg istoka i Iranovih nuklearnih planova.</p>
<p>Među sudionicima bili su mnogi šefovi država i vlada: britanski premijer Tony Blair, njemački kancelar Gerhard Schröder, predsjednik Europske komisije Juan Manuel Dura Baross ili pak, putem videoveze iz Pariza, francuski predsjednik Jacques Chirac. Hrvatski premijer Ivo Sanader otkazao je odlazak u Davos zbog viroze.</p>
<p>Novi ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko prvi put je nastupio na forumu kako bi podupro pristup svoje zemlje Europskoj uniji, kao i turski premijer Recep Tayyip Erdogan.</p>
<p>U Davos su doputovali i mnogi poslodavci, filmske i pjevačke zvijezde kao što su Sharon Stone i Angelina Jolie koje su privukle veliku pozornost, ili pak Bono Vox i glumci Richard Gere, Chris Tucker i Gerard Depardieu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>HŽ: Željezničke vozne karte poskupljuju pet posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od utorka 1. veljače usluga željezničkog putničkog prijevoza poskupjet će prosječno pet posto, izvijestili su iz HŽ-a, uz napomenu da je poskupljenje minimalno, te da ga je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Poskupljenje je jedna od mjera za pokrivanje dijela poslovnih troškova HŽ-a, čiji je rast glavni razlog poskupljenja prijevoznih karata.</p>
<p>Uz pojedinačne vozne karte (osim onih za putovanja do 25 km), poskupjet će i mjesečne pretplatne karte za sve relacije, bez obzira na duljinu. Poskupljenje neće obuhvatiti samo posteljne karte u vlakovima za spavanje, prijevoz pratećih automobila, rezervacije sjedala u vlakovima svih vrsta, doplate za vlak višeg ranga, tiskanice i naknade za posebne usluge. U HŽ-u napominju da su zadnji put cijene prijevoznih karata povećane 1. siječnja 2003., također prosječno pet posto, no s tim što tada nisu poskupjele i mjesečne pretplatne karte, kojima je cijena zadnji put povećana 1. siječnja 2002. U međuvremenu, dodaju iz HŽ-a, u prvih devet mjeseci 2004. nafta je poskupjela 3,2 posto u usporedbi s 2003., a u ekonomskoj analizi Vlade u ovoj godini predviđa se inflacija od 2,7 posto. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>HSS i HNS sumnjičavi prema Savezu za Europu</p>
<p>Lider HSP-a Anto Đapić procjenjuje da su Sanader i Račan već sklopili programsku koaliciju, ali ne samo o EU nego i o mnogim drugim nacionalnim pitanjima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ivo Sanader i Ivica Račan posljednjih se dana jako trude uvjeriti javnost da suglasje o hrvatskom putu u EU i bliska suradnja na tom planu između HDZ-a i SDP-a nije i najava tzv. velike koalicije dviju najjačih stranaka. Promotre li se, međutim, istupi (zasad, istina, pojedinačni) nezadovoljnih HDZ-ovaca i SDP-ovaca, čini se da od tog truda i nema većeg uspjeha. </p>
<p>Poglavito to vrijedi za tri, nakon SDP-a, najjače oporbene stranke, u kojima prevladava uvjerenje da su Račan i Sanader već sklopili svojevrsnu koaliciju. U HNS-u, HSS-u i HSP-u jedino se donekle razlikuju u ocjeni karaktera te koalicije. </p>
<p>Račanovi partneri HNS i HSS prije svega podsjećaju na njegov »tajni dogovor« sa Sanaderom o ukidanju svih istražnih povjerenstava u Saboru, što im budi sumnju u to da članstvo u EU nije jedini motiv sve većeg približavanja. </p>
<p>U stranci Zlatka Tomčića stoga upozoravaju Račana da već dogovorena i potpisana koalicija HSS-SDP za skorašnje lokalne izbore ovisi o »iskrenosti obaju partnera«, a traže od SDP-a i da podrži osnivanje svih najavljenih saborskih povjerenstava, što znači i ono za Tomčića, ali i ono za Sanadera. </p>
<p>U HNS-u Vesne Pusić još su određeniji kad ocjenjuju blisku suradnju Sanadera i Račana. Za njih to nije samo trenutačni savez SDP-a i HDZ-a zbog EU-a, nego i najava formalne koalicije, možda već na svibanjskim lokalnim izborima. Sanader i Račan se zasad još boje, tvrde u HNS-u, najaviti koaliciju na nacionalnoj razini, ali ako dođe do njihova koaliranja u nekim većim gradovima, to će značiti da SDP prestaje biti oporbenim predvodnikom. »Ta će uloga pripasti HNS-u oko kojeg će se morati okupiti sve prave oporbene stranke i koji će biti podjednako jaka opozicija i HDZ-u i SDP-u«, kažu narodnjaci. </p>
<p>Lider HSP-a Anto Đapić procjenjuje da su Sanader i Račan već sklopili programsku koaliciju, ali ne samo o EU, nego i o mnogim drugim nacionalnim pitanjima. Izdvaja Sanaderovu politiku prema otvorenim pitanjima sa Slovenijom i prema položaju Hrvata u BiH, kao i gospodarsku politiku, koje se, kaže, nimalo ne razlikuju od politika Račanove vlade. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Američki sud presudio da bivši upravitelj PIK-a Vrbovec vrati dva milijuna dolara</p>
<p>Zagrebačka policija sumnjiči Bojana Bevca, slovenskog državljanina, za pronevjeru 17 milijuna kuna, a američki je sud ovih dana donio presudu da njegova američka tvrtka Adria Management mora vratiti više od dva milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je zagrebačka policija nedavno pokrenula dvije kaznene prijave protiv bivšeg predsjednika Uprave PIK-a Vrbovec Bojana Bevca, inače slovenskog državljanina, američki je sud ovih dana donio presudu da Bevčeva američka tvrtka Adria Management mora vratiti više od dva milijuna dolara. </p>
<p>Bevc tvrdi da vijest koju je objavio slovenski dnevnik Finance »nije točna«. Nadzorni odbor privatne staklane u Rogaškoj Slatini, slovenskoga nacionalnog brenda, čiji je Bevc krizni menadžer, kao što je bio i u PIK-u Vrbovec, pozitivnim je ocijenio njegov tromjesečni rad, ali nije htio komentirati »repove iz SAD-a«.</p>
<p>Bevc je na mjesto predsjednika Uprave PIK-a Vrbovec došao 2001. godine iz New Yorka, prema osnovi ugovora s Hrvatskim fondom za privatizaciju (HFP), gdje je bio predstavnikom PIK-a Vrbovec za američko tržište. Zagrebačka policija sumnjiči Bevca za pronevjeru 17 milijuna kuna. Bevc nam je rekao da je pokrenuta afera s PIK-om Vrbovec negativno odjeknula i u Sloveniji, jer kaznene prijave »nisu šala«. </p>
<p>Tvrdi kako nije točno da je za vođenje PIK-a Vrbovec tri godine dobivao 80.000 dolara na mjesec, kao što tvrdi policija. Spomenuti iznos, kaže Bevc, dobivala je njegova tvrtka za sve troškove boravka i poslovanja četiriju menadžera, savjetnika i dr.. </p>
<p>Inače, slovenska staklana investirala je deset milijuna eura u samoborski Kristal koji nikada nije proradio. U međuvremenu je medijima poslano anonimno pismo u kojem se Bevca, među ostalim, proziva da pripada najužem krugu poslovnih ljudi vezanih za poslovni sustav Nove ljubljanske banke (NLB), odnosno da je izvršitelj poslova za srodne banke i tvrtke u Sloveniji, Austriji, Švicarskoj... </p>
<p>U anonimnom se pismu upozorava na sličnost sudbine PIK-a Vrbovec i slovenske staklane. One su, navodno, samo kulisa za goleme kredite koji su bili pretvoreni, uz pomoć Bevca, u gotovinu i korišteni za »korupcijske i slične namjere«. Osim toga, u pismu se tvrdi da je Nova ljubljanska banka izravno odlučivala o izboru Bevca na čelno mjesto staklane u Rogaškoj Slatini, ali i u PIK-u Vrbovec.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kemikalije kod Male kapele mogu izazvati ekološku katastrofu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijest o navodno namjernom izlijevanju 8000 litara silikata kod tunela u gradnji kroz Malu kapelu na trasi autoceste Zagreb – Split, procurila je u javnost tek 15 dana nakon događaja, za koji, ako se dokaže, biolozi tvrde da može dovesti do ekološke katastrofe. </p>
<p>Riječ je o izlijevanju zabranjene, opasne kemikalije koja učvršćuje i pospješuje sušenje betona i za koju radnici kažu da izgriza kožu. Radnici su za izlijevanje okrivili izvođača radova talijansku tvrtku Coopcostruttori, te slučaj prijavili ogulinskoj policiji. </p>
<p>»U tom je području, točnije u podzemnoj rijeci u izvorskom dijelu zagorske Mrežnice najvažnije stanište čovječje ribice u Hrvatskoj i endemične i ugrožene ribe svjetlice, Leuciscus polylepis«, rekao je Vjesniku zoolog dr. Nikola Tvrtković, savjetnik u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, dodajući da je tu čitav niz zaštićenih i endemičnih podzemnih beskralježnjaka. </p>
<p>»Ako su kemikalije došle do tih vodotoka, i ako one djeluju kako kažu radnici, uništit će kompletnu podzemnu faunu«, ističe Tvrtković. </p>
<p>»Sudjelovao sam na izradi studije o utjecaju na okoliš gradnje autoceste Zagreb – Split. Ona je više, manje rađena napamet, jer je rečeno da je to područje minirano i da se ne smije izlaziti na teren. Upozorili smo da pri kopanju tunela i pri drugim radovima na terenu moraju biti prisutni biospeleolozi i biolozi, jer je riječ o krškom terenu koji obiluje podzemnom faunom i pitkim vodama. No odgovorni su se oglušili o to upozorenje«, kaže Nikola Tvrtković, dodajući da je Ministarstvo zaštite okoliša trebalo uvrstiti u pravilnik ili zakon da je investitor obavezan pri određenim radovima pozvati stručnjake, kako bi se spriječili mogući incidenti. Tim bi dijelom trebao prolaziti i Janafov naftovod, a studija nema. </p>
<p>Od glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva Kate Gojević doznajemo da istraga još traje, a ako ona pokaže da je riječ o odlaganju opasnoga i zabranjenog otpada, protiv počinitelja će se podnijeti kaznena prijava. </p>
<p>»Inspekciji zaštite okoliša došle su dvije prijave za područje oko tunela kroz Malu kapelu, pa su inspektori na teren izašli 15. i 16. siječnja. Prva se odnosila na neovlašteno spaljivanje smeća pa je protiv počinitelja podnesena prekršajna prijava«, rekla nam je Kata Gojević. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zagrebačka banka odbila Sanaderovu preporuku</p>
<p>Predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Josip Zidanić pozvao je predsjednika Vlade Ivu Sanadera i ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt da u ponedjeljak hitno posjete Goričanku i objasne zaposlenima koje je odluke Vlada spremna realizirati u interesu očuvanja radnih mjesta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Početni optimizam radnica Goričanke da zbog Vladine potpore neće završiti na burzi rada, naglo jenjava. Zagrebačka banka, kao razlučni vjerovnik, oglušila se na molbe premijera Ive Sanadera i ministra gospodarstva Branka Vukelića da se nekretnine tvrtke ne prodaju Pan-Peku nego nekome tko će nastaviti proizvodnju i zadržati 250 radnica.</p>
<p>Predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Josip Zidanić pozvao je predsjednika Vlade Ivu Sanadera i ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt da u ponedjeljak hitno posjete Goričanku i objasne zaposlenima koje je odluke Vlada spremna realizirati u interesu očuvanja radnih mjesta. Zidanić upozorava da je tragikomična Vladina namjera da potroši 85 milijuna eura za osnutak tri i pol tisuće radnih mjesta u slobodnim zonama, a s druge strane se ukida 250 radnih mjesta zbog 500 tisuća eura, za koliko je ponuda poduzetnika Ivice Matkovića, koji je jamčio nastavak proizvodnje u Goričanki, bila manja od Pan-Pekove. </p>
<p>Zagrebačka banka, ocjenjuje Zidanić, ima pravo odabrati ponudu na najveći iznos, ali, podsjeća on, Banka ima neke obveze prema zaposlenima u Goričanki, jednome od poduzeća iz Gucić grupe, jer je tom tajkunu dijelila »kredite bez pokrića, šakom i kapom«, a da pritom nije ulagano u modernizaciju tvrtke.</p>
<p>U Sindikatu najavljuju da su radnici Goričanke ustrajni u namjeri »da se tvrtka ni pod koju cijenu ne proda Pan–Peku«, a stečajnoj upraviteljici Biserki Jakić zabranili su ulazak u tvornicu.</p>
<p>Predsjednik gradskog HSS-a Vlado Horina ističe da vladajući velikogorički HDZ vodi politiku »pranja ruku«, koja je poznata i u slučaju Velkoma, gdje se isto tako sprema prodaja zgrade, izvora pitke vode i šljunčare, bez obzira na to što je Grad vjerovnik i sedamdesetopostotni vlasnik.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Ante Šimunović kaže da je interes Grada da radnici Goričanke ostanu na poslu, ali da banke slijede ekonomske zakone i Poglavarstvo tu ne može pomoći.</p>
<p>Renato Đurđević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pomalo mi je žao što Antu Markovića nije pogodila granata</p>
<p>Demantirala je navode Dobroslava Parage, predsjednika HSP-a 1861, da mu je 1991. rekla kako je predsjednik Tuđman izdao nalog za njegovo i ubojstvo Ante Paradžika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ruža Tomašić, saborska zastupnica HSP-a, gostujući u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u dva« demantirala je navode Dobroslava Parage, predsjednika HSP-a 1861, da mu je ona 1991. rekla kako je pokojni predsjednik Tuđman izdao nalog za njegovo i ubojstvo Ante Paradžika, tadašnjeg šefa HOS-a.</p>
<p>»Nije istina da sam ja to Paragi rekla. Paradžikovo je ubojstvo najviše odgovaralo Paragi. Predsjednik Tuđman se slagao s Paradžikom, ali s Paragom nije«, kazala je. Ponovila je i svoju izjavu iz 2003. da joj je »pomalo žao« što pri raketiranju Banskih dvora nije pogođen Ante Marković koji se baš tada susreo s Tuđmanom i Mesićem. </p>
<p>»Smatram da je on u to vrijeme mogao mnogo više učiniti za Hrvatsku. A naljutio me što je svjedočeći na Haaškom sudu rekao da mu je pokojni predsjednik Tuđman govorio o podjeli Bosne, u što ne vjerujem«, komentirala je. </p>
<p>Komentiravši nedavne predsjedničke izbore, rekla je da je Slaven Letica loše prošao na predsjedničkim izborima, jer se nije kandidirao ispred HSP-a. Angažman Mate Granića kao HSP-ova savjetnika za vanjsku politiku smatra pozitivnim. Istaknula je kako joj je uzor Anto Đapić s kojim se ranije nije slagala, ali, smatra, najviše je učinio za stranku na unutarnjopolitičkom planu. </p>
<p>Na postavljeno pitanje gledateljima, koja stranka bolje štiti hrvatske nacionalne interese HSP ili HDZ, 4131 gledatelj glasovao za HSP, a 922 za HDZ.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bozanić: Provodimo Teen Star program, on je koristan mladima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zatvarajući u subotu trodnevnu Katehetsku zimsku školu, na kojoj je sudjelovalo oko 550 vjeroučitelja, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je primijetio kako se »rimokatolički vjeronauk stalno proziva, a oni koji ga prozivaju znaju zašto to čine«.</p>
<p> »Sve vas pozivam na budnost, razboritost i na dijalošku otvorenost«, poručio je kardinal vjeroučiteljima prema Ikinu izvješću. Podsjetivši na program spolnog odgoja u školama Teen Star, kardinal Bozanić je upozorio da to nije program Hrvatske biskupske konferencije (HBK) niti zamjena školskome vjeronauku.</p>
<p> Istaknuo je da je HBK samo procijenio Teen Star program najboljim među ponuđenima. »Učinimo da program Teen Star bude što prisutniji. Provodimo taj program. </p>
<p>On je koristan za mlade«, poručio je nazočnima. Izrazivši zabrinutost zbog pritisaka javnosti na taj program, kardinal Bozanić je pozvao vjeroučitelje da zajednički istupaju u javnosti i ostavljaju dobar dojam kako bi utjecali na donošenje određenih sudova u javnosti. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Varga: Promjena statusa Kopačkog rita u nacionalni park prije svega je civilizacijsko pitanje</p>
<p>Osječki zeleni smatraju da bi bilo najbolje da se to područje proglasi komercijalno nezaštićenom zonom, a ne nacionalnim parkom, jer je upitno kako bi se i od koga tada štitio / Upozorava se da bi u slučaju proglašenja nacionalnog parka bilo potrebno obustaviti svaku gospodarsku aktivnost</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Osječki zeleni očitovali su se ovih dana protiv prijedloga za proglašenje Parka prirode Kopački rit nacionalnim parkom, jednog od najpoznatijih močvarnih područja, istakavši da je to bila najvrjednija europska močvara dok u nju nije ušao kapital Svjetske banke i počela urbanizacija i komercijalizacija. Istodobno, ravnateljica Javne ustanove Park prirode Kopački rit dr. Melita Mihaljević potvrdila je Vjesniku da je razriješena dužnosti ravnateljice, koju službeno obnaša do 16. veljače. U vezi s izborom nove ravnateljice, kazala je da će zbog zaštite digniteta struke i smatrajući se oštećenom, pokrenuti radni spor.</p>
<p>»Moja su radna prava povrijeđena. Čudi me odluka Ministarstva kulture budući da dosad nije imali primjedbe na moj rad, već samo pohvale«, rekla je dr. Melita Mihaljević.</p>
<p>Osječki zeleni smatraju da bi bilo najbolje da se to područje proglasi komercijalno nezaštićenom zonom, a ne nacionalnim parkom, jer je upitno kako bi se i od koga tada štitio. Upozorava se da bi u slučaju proglašenja nacionalnog parka bilo potrebno obustaviti svaku gospodarsku aktivnost i da se u Parku nalazi međunarodna luka Osijek te da treba uvažavati gospodarske aktivnosti Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, Belja i ribara. SDP–ov prijedlog o proglašenju nacionalnog parka ocjenjuje se zasad neprihvatljivim i preuranjenim »budući da anticipira modalitete zaštite bez provedenih postupaka«.</p>
<p>Članovi Ekološke družbe »Prijatelji Kopačkog rita« smatraju paradoksalnim da, unatoč tome što razvijeni svijet raspoznaje prirodne i kulturne vrijednosti Kopačkog rita i poplavne doline Dunava, na nacionalnoj razini nije moguće postići odgovarajući stupanj zaštite i održivog korištenja tog prirodnog bisera. »To, što bi Kopački rit trebao postati nacionalnim parkom prije svega je civilizacijsko pitanje«, kazao je Vjesniku Darko Varga, predsjednik te udruge. On ističe da se njihove tvrdnje ne mogu povezati s prijedlogom socijaldemokrata ni priopćenjima Osječkih zelenih, a najmanje sa stavovima Javne ustanove »Park prirode Kopački rit«.</p>
<p>Udruga smatra netočnim navod o potrebi obustave prometa, osobito riječnog, jer o tome svjedoče iskustva nacionalnih parkova u Austriji i Mađarskoj te NP Plitvička jezera. Vlada pak ističe da Plan upravljanja Kopačkim ritom nije prihvatio izmjenu kategorije zaštite, a »Prijatelji Kopačkog rita« kažu da se Vlada poziva na dokument, koji još nije prihvaćen, nije predstavljen javnosti niti je bio na javnoj raspravi. Ipak, nameće se pitanje: kome je uistinu u interesu zaštita Kopačkog rita?</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Štimac Radin: Sarnavka je izgubila svaki kompas</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Netočno je, bar do ovog trenutka, da je UN-ov Odbor za uklanjanje diskriminacije žena usvojio službeno Izvješće u kojemu se navodi da u Hrvatskoj postoje seksistički zakoni, kao što je i netočan podatak da se razmatralo Izvješće za razdoblje od 1998. do 2002. Podneseno Izvješće obuhvatilo je, naime, razdoblje do kraja 2004.«, navodi se u priopćenju Helene Štimac Radin, predstojnice Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova koji je reagiranje »na netočne tvrdnje i krivo prikazane činjenice« u Vjesnikovu članku »Formalna, ali ne i stvarna jednakost spolova« objavljenom u subotu, 29. siječnja, »inspiriranom proizvoljnom tvrdnjom Hine da se u izvješću UN-ova Odbora navodi da Hrvatska još ima seksističke zakone«. Štimac Radin je u siječnju pred Odborom UN-a predvodila hrvatsko izaslanstvo pri razmatranju 2. i 3. Periodičnog izvješća o primjeni Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. </p>
<p>Kako navodi Štimac Radin, »sporna tvrdnja nastala je kao produkt zbirne ocjene Odbora svih osam ispitivanih zemalja i iznesena je na završnoj konferenciji za tisak«. U priopćenju se nigdje eksplicite ne navodi, piše predstojnica, da Hrvatska ima seksističke zakone. »U razgovoru sam isključivo reagirala na ovu tvrdnju, a ne na opću ocjenu stanja ženskih prava kako je to netočno prezentirano u navedenom članku«, objašnjava. »Činjenica da postoji Ured za ravnopravnost spolova kao i druge institucije kojima je zadaća provedba zakona valjda dovoljno govori o tome da stajalište i svijest o potrebi sustavnog poboljšanja ženskih ljudskih nije samo povlastica pojedinih nevladinih udruga«, navodi se dalje u priopćenju. </p>
<p>»Nažalost, gospođa Sanja Sarnavka čini se da je potpuno izgubila svaki kompas jer inače ne bi mogla izjaviti da je Ured loše i bez ikakva promišljanja napisao predstavljeno Izvješće. Ona, naime, jako dobro zna da je službeno državno izvješće poslano Odboru UN-a 27. listopada 2003., odnosno da su ga pisali članovi/ice Povjerenstva za ravnopravnost spolova bivše vlade, kojemu je predsjedavala tadašnja potpredsjednica Vlade Željka Antunović, i s kojim je gospođa Sarnavka usko surađivala. Niti su, koliko mi je poznato, bilo gdje pobijeni ikakvi navodi Ureda Bez ikakva političkog licitiranja hrvatsko izaslanstvo predstavilo je konkretne pomake, kao što je i upozorilo na kritična područja u provedbi politike ravnopravnosti spolova. S obzirom da niukom slučaju ne pripadam među one kojima je nit vodilja 'što gore to bolje' predlažem gospođi Sarnavki da prevede i objavi cjelokupno Izvješće u sjeni koje je priredila udruga B.a.b.e i na taj način upozna cjelokupnu javnost sa stupnjem njegove demokratske korektnosti i političke pameti«, ističe predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova. (vj)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zatočenici srpskih logora najugroženija kategorija stradalnika</p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> – »Bivši zatočenici srpskih koncentracijskih logora najugroženija su kategorija ratnih stradalnika od kojih ni polovica nije ostvarila svoja prava«, ustvrdio je u subotu navečer na osnivačkoj skupštini đakovačkog ogranka Hrvatskog društva logoraša Ivan Poplašen, jedan od predlagača osnivanja ogranka. Kao osnovni razlog za osnivanje ogranka u Đakovu naveo je nezadovoljstvo radom osječko-baranjske podružnice, čije vodstvo se , rekao je Poplašen, prema Đakovčanima odnosi kao da i ne postoje, jer se boje dominacije đakovačkih logoraša, koji su i nakon mjeseci provedenih u zatočeništvu, nastavili ratovati.</p>
<p>»Prosjek zatočeništva u srpskim logorima 27 đakovačkih logoraša je oko šest mjeseci, a osječku udrugu vode oni, koji nemaju ni 15 dana logoraškog staža«, naglasio je Poplašen. Đakovački logoraši za svoga su predsjednika izabrali Igora Švraku, a članovi Predsjedništva su Damir Pile, Ivica Poplašen, Zdenko Bošković i Ivica Ivaković. Na osnivačkoj skupštini bio je i Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.</p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050131].
|
