NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051130].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 122066 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.11.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Reciklažom do 40 posto manje otpada!</p>
<p>U 2003. u Hrvatskoj je odvojeno prikupljeno i reciklirano oko 110.000 tona otpadnog papira i kartona i oko 14.000 tona staklenog loma; potrebe za starim papirom su oko 320.000 tona, a za staklom oko 93.000 tona, što znači da razliku -uvozimo </p>
<p>Na zbrinjavanju otpada do 2004. godine u Hrvatskoj se nije ništa ozbiljnije radilo što je dovelo do kritične situacije u gotovo svim gradovima i općinama. Količine otpada svakodnevno rastu, postojeća infrastruktura koja bi taj otpad trebala odgovarajuće zbrinuti nije dovoljna, a sustav gospodarenja otpadom uglavnom ne funkcionira zbog slabe i neodgovarajuće primjene propisa. Nedovoljna je i edukacija građana i zaposlenika tvrtki o potrebi odvojenog sakupljanja otpada i njegova odgovarajućeg zbrinjavanja. </p>
<p>Zbog takve kaotične situacije otpad čak i uvozimo, jer količine odvojeno prikupljenog korisnog otpada ne zadovoljavaju proizvodne potrebe. Tako je u 2003. u Hrvatskoj odvojeno prikupljeno i reciklirano oko 110.000 tona otpadnog papira i kartona i oko 14.000 tona staklenog loma. A potrebe za starim papirom su oko 320.000 tona, a za staklom oko 93.000 tona, što znači da razliku uvozimo. </p>
<p>Otpad se, naime, odvojeno sakuplja samo u desetak reciklažnih dvorišta, s tim da ih je pet u Zagrebu, i u oko 10.000 uličnih posuda za papir, staklo, PET i aluminijsku ambalažu i drugo. A odvojenim sakupljanjem i reciklažom, količina otpada koja danas odlazi na odlagališta smanjila bi se za najmanje 40 posto. </p>
<p>U 2004. odvojeno je sakupljeno i reciklirano samo oko 4,5 posto proizvedenoga komunalnog otpada iz kućanstava. Ukupno se u Hrvatskoj reciklira oko 50.000 tona komunalnog otpada od kućanstava, od čega 12.500 tona papira i kartona, 10.000 tona stakla, 1000 tona plastike, 10.000 tona bijele tehnike i automobila, 15.000 tona metala, te 3500 tona gume, drva, tekstila i stiropora. </p>
<p>Odvojeno sakupljanje zelenog otpada i kuhinjskog biootpada te njihova biološka obrada u Hrvatskoj uopće ne postoji, osim zanemarivo u Zagrebu, gdje su dvije kompostane.</p>
<p>Procjenjuje se da se godišnje odvojeno sakupi oko 30 tona otpadnih baterija, što je samo oko tri posto njihove procijenjene ukupne količine (oko 1000 tona godišnje). Odvojeno sakupimo i izvezemo oko 6000 tona otpadnih akumulatora godišnje, što predstavlja samo oko trećinu procijenjene ukupne količine otpadnih akumulatora (oko 20.000 tona godišnje). Procijenjena količina otpadnih guma u 2005. iznosi oko 50.000 tona. Otpadne gume se odlažu na odlagališta komunalnog otpada, odbacuju u prirodu, termički obrađuju u cementarama, spaljuju u prirodi, a opasan su otpad jer su vrlo zapaljive. Ministarstvo zaštite okoliša i Fond potaknuli su i pomogli osnivanje tvrtke Gumiimpex u Varaždinu, koja se bavi reciklažom otpadnih guma. Predviđeni kapaciteti te tvornice u potpunosti pokrivaju hrvatske potrebe, kažu u Ministarstvu. </p>
<p>Procjenjuje se da u Hrvatskoj nastaje 30 do 45.000 tona električnog otpada godišnje, te da njegove količine godišnje rastu oko 10 posto. Velik problem je građevinski otpad. Njime se zatrpavaju jame, vrtače, priobalno more itd. </p>
<p>Godišnje se u Hrvatskoj stvara oko 13,2 milijuna tona otpada ili oko 2,97 tona po stanovniku. Divljih odlagališta imamo oko 3000, no njihov broj se stalno mijenja jer se neka saniraju, ali se javljaju i nova. Za sanaciju divljih odlagališta Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio je 22,6 milijuna kuna, od čega je do sada isplaćeno 5,4 milijuna. </p>
<p>Trenutačno se saniraju 163 službena odlagališta, što sufinancira Fond s 1,3 milijarde kuna bespovratne financijske pomoći. Procjenjuje se da će se sa sanacijama završiti do kraja 2009. godine. Još ni jedno odlagalište nije sanirano, no pri kraju je saniranje »Bazjaša« u Vukovarsko-srijemskoj županiji, odlagališta u Požegi i Velikoj Gorici, a potpuno su sanirana odlagališta na otocima Molatu, Istu i Olibu čiji je otpad deponiran na zadarsko odlagalište Diklo.</p>
<p>Pola kune za povrat plastične boce </p>
<p>Strategiju gospodarenja otpadom pratit će niz pravilnika koji su u izradi. Krajem srpnja donesen je prvi Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Pravilnik je donesen s ciljem poticanja prerade izdvojenog ambalažnog materijala, te smanjenja uvoza otpadnog materijala radi prerade u hrvatskim tvrtkama. Danas se u prosjeku samo tri do četiri posto ambalažnog otpada reciklira. Naplata naknade zbrinjavanja počet će se obračunavati i naplaćivati od 1. listopada ove godine. Naknada građanima za vraćenu plastičnu ambalažu od pića isplaćivat će se od 1. siječnja 2006. i to 0,5 kuna po boci. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Uvoz igračaka veći od 160 milijuna</p>
<p>Jedina domaća tvornica igračaka Biserka gasi se polako, ali sigurno. Devedesetih godina njihovi proizvodi prodavali su se i u velikim trgovačkim lancima, no tad su ih povukli s polica jer »nisu ostvarivali zadani prodajni minimum«</p>
<p>Hrvatska je prošle godine uvezla dječjih igračaka u vrijednosti više od 27 milijuna američkih dolara, a uz preplavljenost tržišta stranim dječjim igračkama opstala je samo jedna hrvatska tvrtka koja proizvodi igračke za najmlađe - Biserka. Na policama se nižu lutke proizvedene u Kini, Tajlandu, poneka iz Europske unije, ali ne i iz Hrvatske.</p>
<p>U velikim trgovačkim lancima i specijaliziranim trgovinama za prodaju igračaka gotovo da se i ne može naći hrvatski proizvod. Ili je, još bolje, on zametnut na policama, premda je i do tri puta jeftiniji od uvezenoga! </p>
<p>»Tržište su preplavile pošiljke iz Kine, gdje je proizvodnja i do 40 puta jeftinija nego u nas. No, problem je gotovo nemoguća kontrola svih uvezenih igračaka koje su nerijetko sumnjive kvalitete«, upozorava direktor hrvatske tvornice igračaka Biserka Ivan Perica.</p>
<p>Slikovito nam je predočio da više nitko ne kontrolira proizvodnju lutaka na način da se rukom raščešljava i povlači umjetna kosa na lutkama kako bi se provjerilo da je vlasulja dobro pričvršćena i da dijete nije u opasnosti da u igri proguta sintetičko vlakno s nje. </p>
<p>Upozorio je i na slabu kontrolu materijala od kojih su napravljene uvezene igračke za najmlađe - zvečke i zviždaljke. Naime, u Europskoj uniji, pa tako i kod nas, postoji zabrana korištenja tvari za omekšavanje plastike u igračkama za djecu do tri godine.</p>
<p>»Ftalati, odnosno tvari za omekšivanje PVC-a, iznimno su toksični za djecu koja nerijetko igračke stavljaju u usta. Oni izravno utječu na reproduktivno zdravlje djece, no sanitarna i carinska inspekcija provjerava svaki uvoz u Hrvatsku – na samoj granici«, rekao je dr. Krunoslav Capak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.</p>
<p>Ivan Perica, pak, kaže da se u tvornici Biserka kontrolira kvaliteta proizvodnje, a svaki proizvod ima naljepnicu certifikata o zaštiti zdravlja na hrvatskom i engleskom jeziku.</p>
<p>Iako postoji još od 1941., jedina hrvatska tvornica igračaka Biserka broji tek desetak radnika i svakim danom proizvodi sve manje. </p>
<p>»Od nekadašnjih petstotinjak artikala, danas proizvodimo tek pedesetak proizvoda, i to najviše društvenih igara i lopti te konjića na napuhavanje«, kaže Ivan Perica. Nekad je u Jugoslaviji radilo pet tvornica, a sve su bile smještene u Hrvatskoj, dok je Biserka bila dobrostojeća tvrtka koja je punila police svih dućana i veletrgovina.</p>
<p>»Devedesetih godina prošlog stoljeća prodavali smo proizvode i u velikim trgovačkim lancima. No, oni su nas povukli s polica jer nismo ostvarivali zadani prodajni minimum od nekoliko stotina tisuća kuna. Na taj smo način jednostavno izbačeni iz igre«, tvrdi Perica. Biserka sada preživljava prodajom svojih igračaka u manjim papirnicama i knjižarama, rijetko i u trgovinama za igračke.</p>
<p>Skupe kopije hrvatskog konjića!</p>
<p>Još je godine 1993. tvornica dječjih igračaka Biserka u Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo zaštitila svoj proizvod - gumenoga konjića za skakanje za djecu (s prepoznatljivim ušima za koja se djeca pridržavaju). No, premda patentno pravo traje 20 godina, odavno su se na hrvatskom tržištu našle i mnoge kopije ovoga konjića. I dok uvozni konjić košta od 165 do čak 200 kuna, originalni hrvatski proizvod košta manje od 100 kuna!</p>
<p>Međutim, direktor tvrtke Biserka, Ivan Perica, tvrdi da oni nemaju dovoljno novca kako bi tužili sve one koji kopiraju hrvatski zaštićeni proizvod. »Samo bi nas jedan pravni i sudski podnesak koštao više od 2000 kuna. Kao tvrtka koja iz dana u dan sve manje proizvodi i gubi utrku s velikim stranim proizvođačima, jednostavno smo prisiljeni zatvarati oči pred kradljivcima naše ideje«, napominje Perica.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Umjesto u mirovinu, skraćeno radno vrijeme</p>
<p>Predlaže se da stariji radnik educira osobu koja će ga zamijeniti na radnom mjestu, ali i da pomogne poslodavcu umjesto da odmah nakon što ispuni uvjete ode u mirovinu</p>
<p>Radna skupina koja je pripremala prijedlog po kojem bi starije osobe mogle postupno odlaziti u mirovinu, ovih će dana predati taj prijedlog državnoj tajnici u Ministarstvu gospodarstva Veri Babić. »Predlažemo nešto na što su već odavno pristale razvijene zemlje, a što će Hrvatska u dogledno vrijeme također morati napraviti. Riječ je o prijedlogu po kojem osoba koja ispunjava uvjete za mirovinu može ostati raditi u skraćenom radnom vremenu. Pritom može educirati osobu koja će je zamijeniti na tom radnom mjestu, ali i pomoći poslodavcu umjesto da odmah nakon što ispuni uvjete ode u mirovinu«, kazao je Vjesniku predsjednik Uprave Royal osiguranja Ivo Bulaš, koji je s voditeljicom sektora industrijske demokracije u SSSH-u Dušankom Marinković-Drača i drugim stručnjacima sudjelovao u izradi tog prijedloga.</p>
<p>Hrvatska udruga poslodavaca lani se oštro sprotstavila ovom prijedlogu premda već i Zakon o radu iz 1999., kojim se reguliraju odlasci u mirovinu, omogućava ostanak na radnome mjestu i nakon što radnik ispuni uvjete za mirovinu. Drugim riječima, puni staž i godine života ne znače da radnik obvezno mora u mirovinu. No, u praksi je to obično drukčije jer poslodavcima odgovara da tako oslobađaju radno mjesto, što ne znači da umirovljenoga uvijek zamjenjuju novim radnikom.</p>
<p>U demografski starijim i bogatijim državama, u kojima je skrb za umirovljenike veoma dobra, razvila se i industrija namijenjena starijima jer su oni u tim zemljama mnogo bogatiji od onih koji su na početku radnog vijeka. Tako u Austriji postoji lanac trgovina namijenjenih starijima od 50 godina u kojima rade mlađi umirovljenici. Police u tim trgovinama postavljene su nešto niže, cijene su ispisane većim brojkama, a oni koji ne vide dobro mogu se poslužiti i povećalima. </p>
<p>Potrebama starijih prilagođavaju se i modna, kozmetička, prehrambena i informatička industrija, jer su procijenile da su te osobe dobri potrošači. U mnogim zemljama broj korisnika Interneta koji imaju više od 50 godina premašuje broj onih od dvadesetak godina.</p>
<p>Osim toga, potaknuti znanstvenim otkrićem da se vrhunac kreativnosti doseže tek u kasnijim godinama, »lovci na glave« sve češće trče i za »starijom« radnom snagom. Tako svaki drugi Amerikanac u 65. godini još radi, u 70. radi svaki treći, a u 80. svaki šesti. U SAD-u je inače zabranjeno umirovljenje zbog starosti. Agencije za zapošljavanje procjenjuju da su ti radnici mnogo bolji jer su odgovorniji, a poslu prilaze mnogo predanije zbog sigurnosti koju im omogućava dobra mirovina.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Uskoro isplovljava minolovac</p>
<p>Osnovni zadatak minolovca je zaštita naftnih platformi, prirodnih resursa i pomorskih ruta, usidrenih plovnih objekata te arheoloških nalazišta</p>
<p>Mali protuminski brod koji već deset godina leži u brodogradilištu Montmontaža Greben u Veloj Luci, napokon bi iduće godine mogao zaparati morsku površinu te odigrati važnu ulogu u zaštiti hrvatskog podmorja. Hrvatska trenutačno nema dobru kontrolu i zaštitu podmorja, a osnovni zadatak minolovca bila bi zaštita naftnih platformi, prirodnih resursa i pomorskih ruta, usidrenih plovnih objekata te arheoloških nalazišta.</p>
<p>Sudbinu 25,7 metra dugog i 6,8 širokog broda koji postiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 10 čvorova, razjasnio nam je državni tajnik u Ministarstvu obrane Mate Raboteg. »MORH se dvoumio - ili odbaciti cijeli projekt ili dovršiti brod. Na kraju je sklopljen ugovor s brodogradilištem u Veloj Luci, a završetak broda se očekuje krajem 2006.«, ističe.</p>
<p>»Minolovac s tegljenim sonarom i ostalim sustavima kao što je pramčani panoramski sonar i sustav za nadzor podmorske situacije u realnom vremenu, omogućava kvalitetnu zaštitu podmorja, i to u mirnodopskim uvjetima, dok u ratnima podrazumijeva i protupodmorničku borbu«, kaže Raboteg i napominje da bi za kvalitetan nadzor podmorja trebalo sagraditi četiri takva broda, no nastavak programa mora se prilagoditi mogućnostima financiranja. </p>
<p>Ti bi brodovi, dodaje Raboteg, spadali pod Obalnu stražu, a korisni bi bili i u antiterorističkoj borbi u zaštiti platformi, cjevovoda i plinovoda. </p>
<p>Gradnja broda pokrenuta je još 1993., no radovi su stali u ožujku 1997. do kada je utrošeno 7,1 milijun dolara. Nakon višegodišnjih pokušaja, u srpnju 2004. potpisan je Sporazum o raskidu ugovora između Brodarskog instituta i MORH-a, te je u prosincu iste godine s brodogradilištem Montmontaža Greben iz Vele Luke potpisan ugovor o nastavku radova. Ugovorena vrijednost radova iznosi 26,4 milijuna kuna, a do listopada ove godine utrošeno je oko 9,5 milijuna kuna.</p>
<p>Raboteg napominje da će se za potrebe Obalne straže prioritetno morati otvoriti i program izgradnje ophodnog broda, što je jedan od tri ključna projekta opremanja Oružanih snaga. To je projekt koji se vjerojatno neće moći financirati samo iz obrambenog proračuna, nego i iz državnoga. </p>
<p>»Time bismo omogućili kvalitetniju nazočnost na moru, od teritorijalnih voda do granice ribolovno-ekološke zone«, ističe Raboteg.</p>
<p>Izvanobalni brod bio bi minimalno »naoružan« kvalitetnim pogonskim strojem i mogućnošću duljeg boravka na moru. Optimalno bi bilo imati tri takva broda za nadzor ribolovno-ekološke zone. Hrvatska trenutačno ima četiri patrolna broda klase »Šolta« koji su u uporabi niz godina pa im je potreban veliki remont.</p>
<p>Uz postojeće radarske sustave za nadzor Jadrana - na Visu, Lastovu, Dugom otoku i Mljetu - te »starijih« sustava raspoređenih na devet lokacija, pokriven je cijeli Jadran, napominju u MORH-u. </p>
<p>Zapovjedno operativno središte Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Hrvatske ratne mornarice trenutačno se nalazi u zajedničkom objektu u Lori, a u tijeku je integracija obaju sustava radi što bolje kontrole zračnog i morskog prostora. </p>
<p>Radarima za zračni promet može se nadzirati i more, dok se radarima za nadzor mora može nadzirati i zračni promet do 3000 metara visine. </p>
<p>U MORH-u uvjeravaju da su sposobni obavljati posao Obalne straže, ali novac i brodovi koji su sada za to namijenjeni već su dugo u uporabi. Stoga će se za tu zadaću graditi jeftiniji i brži brodovi, minimalno naoružani, te će se time kvalitetno obavljati zadaća Obalne straže, ističu u MORH-u.</p>
<p>Nađena mina uništava se topom</p>
<p>Protuminski brod ima nisku akustičku zamjetljivost, nisku magnetnu zamjetljivost i otpornost na udar, a velika mu je i mogućnost preživljavanja ako u neposrednoj blizini eksplodiraju mine. Ima tegljeni sonar s bočnim lepezama i njima snima morsko dno, kao i pramčani panoramski sonar koji snima podmorje ispred sebe. Pomoću tih sustava obavlja se identifikacija i klasifikacija objekata. Brod ima i protuminsku ronilicu na daljinsko upravljanje, koja nakon prilaska mini može s nje očitati sve bitne podatke. U opremi su i mehaničke minolovke koje s posebnim škarama presijecaju sidrene lance mina, a kad mina nakon toga izleti na površinu, uništava se topom kalibra 21 milimetar.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Kako je sport postao nezdrav</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Čini se da ćemo se u budućnosti sve češće susretati s još donedavno teško prihvatljivom tvrdnjom Ante Kostelića da je modreni vrhunski sport sve drugo samo ne - zdrav. Naime, Kostelić je svojedobno spomenutom tvrdnjom pokušao obraniti alpsko skijanje od etikete ekstremnog i opasnog sporta, u kojem su posljednjih godina učestale teške ozljede, pa i pogibije vrhunskih skijaša. On je, međutim, tvrdio da su teškim ozljedama danas izloženi svi oni koji se sportom ne bave samo kao pukom rekreacijom.</p>
<p>I teška ozljeda našeg košarkaškog reprezentativca Mateja Mamića na neki način potvrđuje da je Kostelić vjerojatno bio u pravu. Trčkaranje po prirodi i rekreativno plivanje ili skijanje su jedno, a bavljenje sportom na vrhunskoj razini je nešto sasvim drugo. Rekreativci se bave sportom da bi poboljšali kondiciju i stvorili pretpostavke za očuvanje ili poboljšanje zdravlja, a vrhunski su sportaši izloženi naporima na rubu, a često i preko ruba vlastite izdržljivosti i sa svojim se zdravljem neprestano poigravaju i stavljaju ga na kocku.</p>
<p>Rekreativci i svi oni koji se sportom bave u punom smislu te riječi natječu se, uglavnom, sami sa sobom, dok se vrhunski sportaši osim toga moraju nadmetati i s jednako jakima i spremnima ili jačim i spremnijima od sebe. Rekreativci se sportom bave ne razmišljajući o novcu i pritom malo koga zanimaju, a profesionalnim je sportašima često u prvom planu zarada, a to što rade mnogima je toliko zanimljivo da su spremni platiti skupe ulaznice da bi ih gledali. Takvo zanimanje onih koji plaćaju treba opravdati, pa makar i po cijenu zdravlja.</p>
<p>Sport je, dakle, sve manje sport, a sve više gladijatorstvo. Razlika je samo u tome što današnje gladijatore nitko na silu ne tjera u arene, nego oni tamo hrle dobrovoljno. Štoviše, oni koji nisu dovoljno dobri da bi stupili pod reflektore sportskih arena napravit će baš sve, također riskirajući zdravlje i život, da bi se pod tim reflektorima našli. Rade, dakle, protiv vlastitog zdravlja, da bi došli u priliku baviti se nečim što, kako kaže Ante Kostelić, nema nikakve veze sa zdravljem.</p>
<p>Što je, dakle, s parolama »sportom do zdravlja« i sličnim porukama koje propagiraju bavljenje sportom kao put do zdravijeg i kvalitetnijeg života? Do koje bismo se razine, zapravo, trebali baviti sportom, a da se on, sport, ne pretvori u svoju suprotnost i postane nezdrav? Zvuči naivno, romantično i utopistički, no čini se da je sport zdrav i koristan sve do onog trenutka dok vam netko za bavljenje sportom ne ponudi novac.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Fotokopirano znanje</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Iako su rezultati istraživanja koje je provela udruga Monitor Statistica zabrinjavajući, jer je prema njima svaki drugi student morao kupiti udžbenik svoga profesora da bi prošao ispit, nema dokaza koji bi potvrdili tu statistiku.</p>
<p>Podatak da je 42,5 posto studenata u Hrvatskoj navodno bilo ucijenjeno kupnjom profesorove knjige jest alarmantan i nadležno sveučilišno tijelo trebalo bi ga provjeriti. Provjeru je, međutim, nemoguće odraditi bez konkretnog slučaja. Anonimna anketa Monitor Statistice nedostatna je za interventnu akciju, a svojevrsni demanti dobila je ne samo od Riječkog sveučilišta - koje u anketi prednjači po broju ucijenjenih studenata, nego i od pojedinih studenata. Jedan od najboljih poznavatelja studentske problematike Denis Avdagić poriče da je u Hrvatskoj toliki broj ucijenjenih studenata, ali upozorava na još jednu nelegalnu rabotu u akademskom životu zemlje sa 140 tisuća studenata i prosjekom studiranja od osam godina: fotokopiranje udžbenika. Ta je (već ustaljena) rabota zabranjena zakonom, pa ipak... Primjer: iza ugla Fakulteta političkih znanosti generacijama je fotokopiraonica koju studenti posjećuju u sličnim intervalima kao što piju kavicu u obližnjem kafiću. Profesor Marko Sapunar upozorava da fotokopiraonica prodaje ispitne naslove za dvadesetak kuna, dok istodobno prodaja njegove knjige »Uvod u novinarstvo« ide slabo. </p>
<p>Kada je na seminaru o bolonjskom procesu u Hrvatskoj prije dvije godine ugledni profesor stranog sveučilišta čuo za 'šalabahtere', fotokopiranje udžbenika i prodaju ispita, ostao je zatečen. Kasnije je prozborio: »Dok je znanje u osnovi besplatno, te pojave i ne trebaju čuditi. Kad student plaća svoj studij, a profesor je razumno plaćen za svoj rad, ni jednom niti drugom izmotavanje ne pada napamet. Bilo bi to kao da varaju sami sebe«.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatska ušla u klub</p>
<p>Hrvatska je kao zemlja koja je započela pregovore s Unijom na skupu u Barceloni sudjelovala ravnopravno s ostalim europskim zemljama. Donedavno smo, htjeli to priznati ili ne, uglavnom mi bili učenici, a europski lideri učitelji. Toga više nema, hrvatski premijer Ivo Sanader već je mjesecima ravnopravni sudionik u kreiranju europske politike</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Svijet ima toliko problema, podjela je mnogo, a čelnici se ne mogu dogovoriti ni o definiciji terorizma. Jasno se to vidjelo na Euromediteranskom summitu u Barceloni, skupu koji je trebao odgovoriti na upit kako živjeti u miru na dvije obale Mediterana koji povezuje Europu, Aziju i Afriku.</p>
<p>Čim su arapski lideri, jedan za drugim, počeli otkazivati dolazak u Barcelonu i poslali ministre, dok je Europa došla u punom sastavu, bilo je jasno da neće biti jedinstva o definiciji terorizma. Za Europljane su teroristi svi koji oružjem rješavaju probleme, a za arapski svijet postoje razlike, prije svega u izuzimanju onih koji se »bore za slobodu«. I upravo je ta podjela još jednom potvrdila da prava borba protiv globalnog terorizma teško može početi kad se stavovi toliko razlikuju. </p>
<p>Veliki skupovi rijetko su prigoda za inicijative koje mogu dati konkretne rezultate, ali Barcelona je ipak bila, čini se, korak naprijed. Prije nego što je skup i započeo, sastali su se svi lideri zemalja Mediterana, među kojima i hrvatski premijer Ivo Sanader, i dogovorili projekt pod nazivom Savez civilizacija. Priznali su, možda prvi put posve javno i nezaobilazno, da postoje razlike, da se svijet dijeli i da treba učiniti mnogo više da se razumijemo i uvažavamo. </p>
<p>Hrvatska je kao zemlja koja je započela pregovore s Europskom unijom na skupu u Barceloni sudjelovala potpuno ravnopravno s ostalim europskim zemljama. Mi smo zaista »ušli u klub« i promjene koje se vide posljednjih mjeseci u odnosu na prošle godine su nevjerojatno velike. Još prije godinu dana svi su veliki skupovi bili prigoda da naši dužnosnici uvjeravaju svoje europske kolege u hrvatsku vjerodostojnost. Htjeli to priznati ili ne, ali često smo mi bili učenici, a europski lideri učitelji. Toga više nema, hrvatski premijer Ivo Sanader već je mjesecima ravnopravni sudionik u kreiranju europske politike. Ako su još prije nekoliko mjeseci europski lideri o Hrvatskoj govorili »u futuru« danas to više ne čine, s Hrvatskom svi računaju i više nitko ne radi nikakvu razliku između zemalja koje su već ušle u Uniju i Hrvatske.</p>
<p>Iz Barcelone za Hrvatsku dolazi još jedna dobra vijest. Dosad su, oprezni kakvi već jesu, svi europski političari izbjegavali datume i prognoze kada će Hrvatska postati punopravnom članicom Unije. Redovno su se upotrebljavali nedefinirani termini, no već u Barceloni svi su se složili da Hrvatska treba biti u Uniji 2009. godine. To očito postaje hrvatski strateški cilj kada je riječ o Europskoj uniji, s time da datum više ni za koga nije presudan. Mnogo je važnije pregovore završiti brzo i kvalitetno i pokazati da smo po svemu spremni za Europu.</p>
<p>Veliki skupovi, poput Euromediteranskog summita, postaju za Hrvatsku važni i zbog mogućnosti da koristi novac iz brojnih europskih fondova. Hrvatska to još ne radi - Europa novac nudi, a mi za to ne znamo ili znamo nedovoljno. Koliko je samo u ovom trenutku raznih ponuda za financiranje projekata na koje se u Hrvatskoj nitko ne javlja! Ili za njih ne znaju ili nemaju što ponuditi... Europska unija i dalje je spremna financirati sve pametne i dobre projekte i treba samo pratiti ponude iz brojnih fondova. Uvjeti su vrlo dobri, daleko povoljniji od komercijalnih kredita, a Hrvatska sigurno ima potencijala da bi ponudila europske projekte. </p>
<p>Već sam pogled na Barcelonu, koja je spoj savršene arhitektonske povijesti i projekata budućnosti, pokazuju koliko su Španjolci bili vješti i pametni te iskoristili europsko raspoloženje za financiranje projekata koji donose razvoj. U Gaudijevom gradu u kojem je talent arhitekata tako vidljiv izgrađeno je mnogo toga novcem Europske unije, jer su Španjolci vješto uvjerili Bruxelles da kraljica Sredozemlja to zaslužuje. Nije riječ samo o velikim, kapitalnim objektima, nego o mnogo malih, životnih projekata. Europljani i dalje imaju mnogo senzibiliteta za investicije koje omogućuju bolji život njenih stanovnika i to je lekcija koju Hrvati vrlo skoro moraju uočiti i naučiti. Potrebno je, naravno, predlagati pametne projekte, a ne izmišljati one kojima je jedini cilj izvući novac iz europskih fondova. Ako je suditi prema Španjolcima, takvih projekata ima bezbroj.</p>
<p>Hrvatska te lekcije tek treba svladati. U sferi politike smo dobro napredovali, veliki dio posla smo završili i ostaje nam samo da i dalje budemo ovakvi kakvima smo se pokazali. Principijelni, pošteni i otvoreni. Kada je riječ o gospodarstvu tek nas čekaju brojne europske lekcije, jer tu, pogotovo kada se govori o projektima za budućnost, i dalje dramatično zaostajemo za europskim zemljama. Španjolci nam mogu biti uzor i u turizmu, jer su agilniji, vještiji i poslovniji od nas.</p>
<p>Ali, ni Hrvatsku ne treba uvijek podcjenjivati. Na skup u Barceloni doputovalo je četrdesetak lidera iz cijelog svijeta. Osiguravalo ih je gotovo 6000 policajaca, pripreme su trajale mjesecima. Na kraju je bilo dosta kaotično, promet zagušen, pa se paljba koja je osuta na organizatore zagrebačkog summita predsjednika zemalja Srednje Europe ipak čini pretjeranom. I u Barceloni su automobili satima čekali prolazak, uz ljutnju i psovke karakteristične za vozače. Za razliku od Španjolaca koji se baš nisu proslavili ni organizacijom skupa, Hrvatska je dokazala da je profesionalan, ljubazan i dobar organizator. Da su kojim slučajem organizatori u Zagrebu bili tako grubi prema novinarima kao oni u Barceloni, to bi danima punilo medije. Ovako, »velikima« se oprašta, a malima spočitava. Nije Hrvatska baš u svemu tako loša kako naši pesimisti vole pričati, iako su mnoge europske lekcije tek pred nama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Neskandalizirana javnost</p>
<p>Makedonski mediji su kratko, stidljivo i u pola glasa progovorili o posjetu načelnika glavnog stožera makedonske vojske Hrvatskoj i to na dan obilježavanja godišnjice pada Vukovara </p>
<p>BILJANA VANKOVSKA</p>
<p>Makedonija ostaje i dalje čudna oaza, ili bolje rečeno</p>
<p> - otok. Možete taj otok nazvati kako vam valja - Otok mira, Otok nade, Otok beznađa - ali, ma kako bilo, otok ostaje samo otok. Usamljen, izoliran, poseban mikrokozmos i provincija... </p>
<p>Ako su dnevne vijesti u medijima, na neki način, ogledalo ili indikator za ono kako mi gledamo na sebe ili na svijet, onda nije ni potrebna dublja analiza da bismo shvatili koliko smo obuzeti sami sobom i svojim patetičnim aferama, ogovaranjima, političkim intrigama.</p>
<p> Tako smo se ponašali i za vrijeme skoro svih ratova na području bivše Jugoslavije: zaljubljeni u svoj vlastiti imidž oaze mira i uvjereni da smo mi drugačiji od onih drugih »tamo«.</p>
<p> Zato nije ni čudno da smo prespavali posljednji regionalni skandal u koji smo izravno uključeni. Bio skandal – pa prošao, a makedonska je javnost ostala neskandalizirana! Makedonski mediji su kratko, stidljivo i u pola glasa progovorili o posljednjem posjetu načelnika glavnog stožera makedonske vojske Hrvatskoj i to na dan obilježavanja godišnjice pada Vukovara, jednog od najužasnijih urbocida i ratnih zločina u bivšoj nam državi. I ne bi bilo skandala da tog studenoga 1991. godine taj isti general Stojanovski (tada kao kapetan prve klase u specijalnim jedinicama JNA) nije bio upravo na mjestu zločina.</p>
<p>U isto to vrijeme mala se makedonska oaza mira osamostalila mirnim putem. U to vrijeme (17. studenoga 1991.) donesen je prvi ustav, dok je Vukovar krvario u masakru dotad neviđenih razmjera na ovim prostorima. Mi u Makedoniji smo oduvijek bili skloniji podsjećati se na pogibiju novaka Saška Gešovskog u Splitu, koji je ostao zapamćen kao prva žrtva nadolazećih ratova. Tako nam više priliči: mi, mirna i miroljubiva oaza, bili smo više žrtva svega toga i nemamo ništa zajedničko s ostalim krvavim konfliktima.</p>
<p> No, skandal koji se dogodio prije tri tjedna pokazuje naličje te priče: jedan drugi Makedonac, o kome su nam do sada pričali da je sjajan časnik mlađe garde, s NATO-ovom edukacijom i proeuropskom orijentacijom, jednu je od stepenica te svoje karijere (čin majora) zaslužio upravo u bitki za Vukovar. Jedan od njegovih pretpostavljenih u to vrijeme (Miroslav Radić) danas je poznat kao član tzv. vukovarske trojke, kojoj je suđenje u Hagu upravo počelo. Mislite li da se bez čina majora može stići do čina brigadnoga generala? Naravno da to nije moguće, i upravo zbog toga časno je javno reći da je do te stepenice i pozicije načelnika glavnog stožera Stojanovski stigao i zahvaljujući svojim »sjajnim« vojničkim rezultatima koji su mu donijeli čin majora 1991. godine.</p>
<p> Budimo jasni: nije tu riječ o nekakvoj pravnoj odgovornosti ili krivici za sudjelovanje u ratnim zločinima u Vukovaru (u stvari, smatra se da je našem Stojanovskom poznatiji lokalitet Vučidol, ali dokaza i sudskog postupka nema). Nije riječ čak ni o nekakvoj optužbi da je časnik (ili ma koji drugi vojnik) bio zatečen na bojištima u Sloveniji ili Hrvatskoj početkom rata. Ovdje je riječ o časniku koji nije odbio sudjelovanje u jednoj vojnoj operaciji koja je sramota za svaku armiju i za svakog časnika koji drži do svoje vojničke časti. Naprotiv, on je odradio svoj zadatak (čiji rezultati su još vidljivi) i primio odlikovanje za to. Zatim je otišao natrag u svoju oazu mira, 1998. godine prošao nekoliko mjeseci edukacije u NATO-ovoj bazi u Rimu, pa je zatim pričekao promjene u makedonskom vrhovnom stožeru (predsjednik Trajkovski nije ga prihvatio kao kandidata za načelnika, pa je to uradio Crvenkovski nakon pogibije Trajkovskog).</p>
<p> I eto ga danas tamo gdje je - a sve je, čini se, zaboravljeno! Barem tako je mislio on i oni oko njega... Čak nisu ni pomislili da bi im dobro poslužila diplomatska prehlada da opravda eventualni izostanak u Hrvatskoj, upravo na dan vezan za Vukovar.</p>
<p>Autorica je redovni profesor Filozofskog fakulteta u Skopju.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nastavnici su jedna od najvažnijih karika </p>
<p>Prosječno opterećenje na Sveučilištu u Zagrebu jest 29 studenata po nastavniku, po Bolonjskom procesu opterećenja bi trebala biti manja od 20 studenata po nastavniku</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>Jedna su od osnovnih karika pri uključivanju visokih učilišta u Bolonjski proces, osim prostora i opreme, sveučilišni nastavnici. O pitanjima vezanim uz sveučilišne nastavnike mogle su se pročitati i čuti različite izjave. Dok su dekani govorili o nedostatku nastavnika i teškoćama u ostvarivanju nastavnog programa, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa najavljeno je angažiranje više od 500 novih nastavnika. </p>
<p>Osim Ministarstva, koje utječe na djelotvornost i kvalitetu nastavnog procesa, primjerice i sudjelovanjem u donošenju odluke o prekobrojnom upisu, značajan je način na koji pojedini fakulteti ostvaruju uvjete za pomlađivanje i napredovanje vlastitih kadrova.</p>
<p>Pozornost, koju pojedino visoko učilište posvećuje stvaranju i razvoju kadrova vidi se, između ostalog, i iz podataka o brojnosti znanstvenih novaka te brojnosti obranjenih magistarskih i doktorskih radova. »Izvješće o radu«, koje Sveučilište u Zagrebu izdaje za svaku akademsku godinu sadrži i takve podatke.</p>
<p>Brojčani se podaci, zbog razlika u veličini pojedinih učilišta, ne mogu uspoređivati kao apsolutni iznosi. Simptomatični se pokazatelji dobivaju nakon izračunavanja omjera brojnosti novaka, brojnosti obranjenih magistarskih radova odnosno obranjenih disertacija, s brojnošću stalno zaposlenih nastavnika-znanstvenika. Za Zagrebačko sveučilište ti su omjeri, u prosjeku: 38,9 novaka; 26,2 obranjena magistarska rada odnosno 9,5 obranjenih disertacija na 100 nastavnika. Logični su, jer magistrirat će većina novaka, a neki od njih će i doktorirati.</p>
<p>Istim redoslijedom, kao i prosječni za Zagrebačko sveučilište, dobivaju se za Prirodoslovno-matematički fakultet omjeri: 64,4 novaka; 55,9 magisterija odnosno 31,4 doktorata na 100 nastavnika; za Fakultet elektrotehnike i računarstva 89,9; 51,3 odnosno 26,1; za Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 86,4; 44,1 odnosno 20,3 te za Medicinski fakultet 46,2; 30,0 odnosno 17,3. </p>
<p>U tisku se često piše o Ekonomskom i Pravnom fakultetu. Za Ekonomski su odnosi sljedeći: 13,3; 105,7 odnosno 6,7, a za Pravni 21,2; 59,1 odnosno 6,1. Podaci pokazuju da su nastavnici Ekonomskog fakulteta veoma djelotvorni kad je riječ o proizvodnji magistara (obrazovni proces jest proizvodni proces). Dvostruko premašuju nastavnike navedenih fakulteta. Jasno, ako se želi dobiti potpuna slika, koja uključuje i ocjenu o kvaliteti, a ne samo o količini, navedene bi pokazatelje trebalo nadopuniti i podacima o objavljivanju rezultata ostvarenih kroz magistarske radove i disertacije, u međunarodnim znanstvenim i stručnim časopisima.</p>
<p>Podaci za posljednja dva fakulteta zanimljivi su i zato jer oni prednjače po opterećenosti nastavnika studentima. Tako je na Ekonomskom fakultetu jedan nastavnik, u znanstveno-nastavnom zvanju i stalnom radnom odnosu, u prosjeku »opterećen« s 87 studenata. Na Pravnom je fakultetu opterećenost nešto manja, 84 studenta po nastavniku. Za »utjehu« im mogu poslužiti Hrvatski studiji, gdje je opterećenost 104 studenta po nastavniku. Prosječno opterećenje na Sveučilištu u Zagrebu je 29 studenata po nastavniku.</p>
<p> Kad je u pitanju ostvarenje postavki Bolonjskog proces, opterećenja bi trebala biti manja od 20 studenata po nastavniku.</p>
<p>Pitanje znanstveno-nastavnoag kadra, posebno onog koji je nositelj nastave, ključno je za kvalitetu obrazovnog procesa. Osnovna izvorišta tih kadrova su na fakultetima, gdje se i izrađuje oko 85 posto doktorskih disertacija. Briga pojedinih fakulteta o vlastitom razvoju iskazana je i kroz brojnost obranjenih disertacija. </p>
<p>Podaci o omjeru brojnosti obranjenih disertacija i nastavnika za Ekonomski i Pravni fakultet (6,7 odnosno 6,1) pokazuju da se u prosjeku kod pojedinog nastavnika jedna disertacija obrani tek svake 15. odnosno 16. godine. Ekonomisti očito pokazuju bitno veću brigu za magistrante nego za doktorante. Treba reći da na Geodetskom, Geotehničkom, Grafičkom, Metalurškom i Tekstilno-tehnološkom fakultetu u akademskoj godini 2003./04. nije obranjena niti jedna doktorska disertacija. </p>
<p>Fakulteti na kojima se izrađuje manje disertacija, a doktorat znanosti je osnovni preduvjet za izbor znanstveno-nastavno zvanje sveučilišnog nastavnika, teško će dostići načelo da kvalitetan nastavni proces zahtijeva i povoljan omjer brojnosti studenata i nastavnika.</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nagraditi i volontere Gorske službe</p>
<p>Upravo je u tijeku kandidiranje za Plavu vrpcu, tradicionalnu Vjesnikovu godišnju nagradu. Ta humana akcija odaje priznanje često potpuno nepoznatim, ali hrabrim građanima koji su uz opasnost za vlastiti život spašavali tuđe živote.</p>
<p>Prateći godinama uspjehe Gorske službe spašavanja sa svojim sekcijama (alpinistička, speleološka), zaključio sam da nije pravično dijeliti nagrade samo za spašavanje na moru. Mislim da su volonteri Gorske službe također zavrijedili da ih se jednom godišnje nagradi za njihovu hrabrost i upornost. Prisjetimo se nedavne uporne i iscrpljujuće potrage za izgubljenim Australcem na Pelješcu koja je trajala tjednima, nažalost bez uspjeha. Za taj trud pohvalila ih je obitelj nestalog Australca, ali ne i lokalna samouprava. Nevjerojatna je činjenica da status njihove službe još nije reguliran iako bi se očekivalo da će ih institucije sustava maksimalno podržati.</p>
<p>Dr. TOMISLAV ŠUŠKOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hrvatski znanstvenici u rukama američke tvrtke </p>
<p>Zahvaljujući desetljećima ulaganim naporima jednog besmrtnika, novac hrvatskih poreznih obveznika, dostignuća hrvatskih znanstvenika ali i njihove sudbine stavljeni su u službu jedne privatne američke tvrtke, koja prosuđuje tko je od hrvatskih znanstvenika »pravi igrač«. </p>
<p> Pritom hrvatska stručna javnost često i ne treba saznati što su to hrvatski znanstvenici »isporučili svijetu«. Naime, ako to i opišu za potrebe hrvatskih časopisa, njihovi »vladari«, primjerice u središtu znanstvene izvrsnosti, to ne priznaju kao intelektualni napor vrijedan napredovanja. </p>
<p>Tako je glavni urednik jednoga, u našim uvjetima vrlo solidnoga stručnoga znanstvenog časopisa, koji se, među ostalim, odlikuje nevjerojatnom točnošću u izlaženju, jako nezadovoljan što ta američka privatna tvrtka njegov časopis ne priznaje, a, što je još gore, jedan sličan priznaje. Stoga je tijekom 2004. utemeljio novi »modni pravac« u izdavačkoj djelatnosti. Naručio je analizu toga hrvatskoga sličnog časopisa, a nakon toga je počela prepiska između ta dva domaća časopisa. Tek je jedna osoba imala hrabrosti na jednom javnom skupu kazati glavnom uredniku da nije u redu raditi to za novac hrvatskih poreznih obveznika.</p>
<p>IGOR ČATIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Stan u plamenu, a vatrogasci nemoćni </p>
<p>Vatrogasci nemaju ovlasti sami ukloniti vozilo koje im zakrčuje vatrogasni put</p>
<p>Parkirani automobili na vatrogasnim putovima često onemogućavaju pravovremene intervencije zagrebačkih vatrogasaca. »U pola grada to je velik problem. Najgore je ipak u centru, pogotovo ljeti, kada ne možemo proći od terasa ispred kafića«, kaže Vlado Petek, član Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba, koji svakodnevno izrađuje vodiče za vatrogasce, odnosno rute kojima moraju toga dana voziti da bi stigli do cilja. </p>
<p> No makar im ponekad nepropisno parkirana vozila onemogućavaju intervencije, vatrogasci nemaju ovlasti da ta vozila sami uklone. »U takvim slučajevima moramo zvati policiju«, rekao je Erwin Koprić iz Javne vatrogasne postrojbe.</p>
<p>Događa se da zasmetaju vozila parkirana kod hidranata, no ipak većina građana u rubnim dijelovima grada obraća pažnju na to da ne zakrči vatrogascima pristup. U središnjim dijelovima je drukčije. U starom dijelu Trešnjevke, na primjer, ulice su uske »pa je ponekad nemoguća misija probiti se kroz njih«, kažu vatrogasci iz javne postrojbe. </p>
<p> Iz Policijske uprave zagrebačke odgovorili su da nemaju pojedinačno evidentirane slučajeve u kojima je neko vozilo onemogućilo intervenciju vatrogasaca. Viktor Forjan, službenik u Odjelu za sigurnost prometa, objasnio nam je da je kazna za nepropisno parkiranje 300 kuna, te da policija u takvim slučajevima obavještava Zagrebparking, koji na nalog uklanja takvo vozilo. </p>
<p> Direktor Zagrebparkinga, Mato Kraljević, rekao je da ni to poduzeće ne vodi posebnu evidenciju o automobilima koji zaprečuju prolaz vatrogascima, no uvjeren je da je takvih slučajeva bilo. »Ako su vozila parkirana na javnim površinama, uklanjamo ih mi, dok se za zelene površine brinu komunalni redari«, rekao je Kraljević.</p>
<p>Zagrebački vatrogasci izlaze na teren za manje od jedne minute nakon poziva i odlaze na mjesto požara putovima, koje za njih trasira tzv. Odjel za vodiče. »Grad raste i teško je svakodnevno pratiti i ažurirati karte Zagreba, no izvrsno surađujemo sa Zagrebačkim cestama, koje nas redovito obavještavaju o radovima i stanju na cestama pa to uzimamo u obzir i na vrijeme prilagođujemo vodiče«, rekao je Vlado Petek iz Odjela za izradu vodiča.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Premalo novca za promet</p>
<p>Oporba je na prvom čitanju žestoko kritizirala prijedlog gradskog proračuna za 2006. godinu, težak 6,3 milijarde kuna, kojeg je pred Skupštinu Grada u utorak uputilo Poglavarstvo na čelu s Milanom Bandićem. Sudeći po tome, krajem prosinca, na drugom skupštinskom čitanju, oporba najvjerojatnije neće podržati proračun. </p>
<p>»Novac iz proračuna uglavnom se troši na plaće gradskih birokrata i sitne projekte. A za kapitalne projekte: poboljšanje javnog prijevoza, raspetljavanja prometnog čvora Zagreba i gradnju poduzetničkih zona izdvojeno je premalo novca«, kritizirala je prijedlog proračuna predsjednica kluba zastupnika HDZ-a Katarina Fuček. S njom se složila i Morana Paliković-Gruden koja je naglasila da treba smanjiti prirez. »Građani plaćaju najveći prirez u Hrvatskoj. A za to ne dobivaju gotovo ništa«, oštra je bila predsjednica kluba zastupnika HNS-a. Kaže da građani Zagreba po glavi stanovnika za proračun izdvajaju 1264 dolara, koliko izdvajaju i stanovnici New Yorka. No, kako kaže, to je dvostruko više nego što za proračun izdvajaju stanovnici velikih europskih metropola Londona i Pariza (725, odnosno 776 dolara po glavi stanovnika). »Ta tri svjetska grada za taj novac imaju uređen promet, mostove, javni prijevoz, škole i vrtiće, a što imaju Zagrepčani? Nedovršen stadion, gužve i proračun koji se dobrim dijelom troši na plaće birokrata umjesto da se ulaže u gospodarstvo«, ustvrdila je Morana Paliković-Gruden. Gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će Poglavarstvo dobro razmotriti sve primjedbe i da će zastupnicima pročelnici svih ureda morati objasniti na što se troši svaka kuna iz gradskog proračuna. »Ovo je posljednji proračun u kojemu kapitalne investicije plaćamo izravno iz proračuna. Razradit ćemo model javno-privatnog partnerstva u kojem će za kapitalne investicije partneri biti poduzetnici«, rekao je gradonačelnik.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Uskoro stupovi za osobne oglase!?</p>
<p>Kako bi sredio izgled ulica, trgova, križanja i drugih površina, grad će uvesti reklamne izloge I oglasne stupove za besplatno oglašavanje </p>
<p>U Zavodu za prostorno uređenje trenutno se osmišljavaju plakatni stupovi na koje bi ljudi mogli nalijepiti svoje oglase, rekao je pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje Davor Jelavić. Planira se i postavljanje plaćenih reklamnih panoa u izlozima napuštenih poslovnih prostora za čije bi postavljanje i održavanje brinula specijalizirana tvrtka. O tome bi se, kako je rekao pročelnik Davor Jelavić, trebalo danas odlučiti. </p>
<p>Reklamni panoi izgledali bi poput onih u izlogu bivše prodavaonice igračaka »Zemlja čuda« u Massarykovoj 5.</p>
<p>Tim mjerama gradska će vlast pokušati stati na kraj dugogodišnjem bespravnom lijepljenju plakata na svakom uglu i urediti stakla diljem grada. No do tada ružni i sramotni gradski dekor plakata i oglasa na tramvajskim nadstrešnicama, električnim stupovima, semaforima ili izlozima i dalje izazivati zgražanje prolaznika. U tijeku je akcija njihovog čišćenja na potezu od Britanskog do Kavternikovog trga. Sa stupova rasvjete i semafora na najfrekventnijim raskršćima plakate i oglase za raznorazne kredite, škole plesa, kompjutorske tečajeve ili koncerte zvijezda uklanja 20 studenata, no koliko ih god uklone, za nekoliko se sati pojave novi. Davor Jelavić je ipak optimist što se tiče bitke s upornim ilegalcima. »Oni neće imati snage lijepiti plakate koliko ćemo mi imati snage uklanjati ih« zaključuje. Kazne od 100 kuna, regulirane Zakonom o prekršajima ipak tomu ne idu u prilog, a pitanje je kad će se povećati. Iz Poglavarstava se moglo čuti da bi se taj zakon trebao uskoro naći u saborskoj proceduri, ali kad će to biti, ne zna se. </p>
<p>Ipak, novom Odlukom o komunalnom redu komunalni redari podnijet će prijavu protiv tvrtke koja se reklamira, a ne, kao do sada, protiv osobe koju uhvati na djelu. A osim kazne za prekršaj ta će tvrtka morati platiti i trošak studenata koji uklanjaju njihove nepropisno stavljene plakate. </p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za 700 kuna može se i automobilom</p>
<p>Budućnost javnog prijevoza općina vidi u proširenju prigradske željezničke mreže do Vukovog Sela</p>
<p>Za put do Zagreba stanovnicima općine Brdovec potrebno je sat i pol vožnje autobusom, što je jednako vremenu koje bi proveli putujući na more. Autobusi voze rijetko, a kako nema izravne linije do Zagreba, putnici se moraju koristiti uslugama čak dvaju prijevoznika - Meštrović prijevoza i ZET-a. To, prilično iscrpljujuće putovanje u konačnici stoji od 615 do 735 kuna mjesečno. </p>
<p>Samo do deset minuta udaljenog Zaprešića Brdovčani mjesečno plaćaju 230 kuna dok putnici iz udaljenijih mjesta te općine, poput Šenkovca, moraju izdvojiti čak 350 kuna. Od Zaprešića do Zagreba za ZET-ov pokaz će platiti još 385 kuna. S obzirom na troškove, isplatilo bi se putovati osobnim automobilom, ali to bi još više opteretilo ionako zakrčenu državnu cestu, zasad jedini prometni pravac prema Zagrebu. </p>
<p>Iako načelnik općine Brdovec Mladen Debeljak priznaje da je autobusni prijevoz preskup, kaže da je općina po tom pitanju nemoćna. »Meštrović je koncesionar, on dogovara cijenu sa Zagrebačkom županijom, mi nemamo ovlasti mijenjati prijevoznike. Tražili smo Županiju sudjelovanje u troškovima, ali nam to nije odobrila«, kaže Debeljak.</p>
<p>Općina, doduše, planira povećati subvencije za đake i studente sa sadašnjih 50 na 100 kuna, no budućnost javnog prijevoza vidi u prigradskoj željeznici. Vlakom se, naime, iz centra Brdovca do Zagreba stiže za oko 25 minuta. Općina Brdovec će, kaže Debeljak, inzistirati na tome da se odobre stajališta u svimnaseljima, što znači da prigradski promet ne bi završavao u Savskom Marofu, nego bi se produžio do Vukovog Sela.</p>
<p>Osim što je brži, vlak je jeftiniji. Mjesečna radnička karta od Brdovca do Glavnog kolodvora stoji 289, a od Savskog Marofa 343 kune. Ako tom iznosu dodamo cijenu ZET-ovog pokaz za područje Zagreba, jer ne rade svi u blizini kolodvora, trošak će mjesečno, iako manji, prijeći 500 kuna.</p>
<p> Uzmu li se u obzir putnici iz naselja udaljenih od željezničke stanice ili oni koji, zbog nedostatka mosta preko Save, preko slovenske granice putuju u obližnji Samobor, troškovi i komplikacije još se više umnožavaju.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Zelini nastaje »borovgrad« </p>
<p>SVETI IVAN ZELINA</p>
<p> – Advent je počeo, Božić je pred vratima, a to znači da se prostor oko zelinskih bazena pretvara u pravi grad jela, smreka, borova. Tamo je, naime, »skladište« poduzeća Silber iz Zeline. Već desetak godina to veliki je opskrbljivač božićnim drvcima – prodaje ih po Zagrebu i okolici, pa sve do Dalmacije i Slavonije. Ivan Pikola Žigrović, vlasnik tvrtke, obilazio je tijekom ljeta rasadnike i plantaže i odabirao drvca koja će u mnogim domovima donijeti radost Božića. </p>
<p>»Najviše je drvaca s hrvatskih plantaža. Znatan dio je iz Mađarske, ali imamo drvaca iz Norveške, Austrije, Slovenije i Njemačke. Kupujemo samo najbolje. Već sad imamo narudžbe iz Splita, Rijeke, Pule, Osijeka i mnogih manjih gradova. Do sada nam je stiglo 15 šlepera, punih božićnim drvcima. Poslije sortiranja po veličini i ljepoti i stavljanja markica s cijenama, slijedi distribucija na prodajna mjesta, kaže Pikola.</p>
<p>Samo u Zagrebu drvca će se prodavati na dvjestotinjak mjesta. Zanimljivo je da su naši ljudi tek posljednjih nekoliko godina počeli ozbiljnije saditi borove za božićnu sječu no još ih nema dovoljno za sve potrebe tržišta, kaže Žigrović. </p>
<p>Stjepan Šagovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Deložirano pola milijuna ljudi!</p>
<p>Prema najnovijim izvješćima skupina za ljudska prava, Kina kao domaćin idućih Olimpijskih igara nastavlja nasilne deložacije diljem zemlje. Dosad je, s lokacija na kojima se grade objekti i sportska borilišta za OI 2008., samo iz okolice Pekinga nasilno izbačeno više od 400.000 ljudi!</p>
<p>»Svakodnevno primamo desetke izvješća o deložacijama iz ruralnih, ali i urbanih dijelova, osobito Pekinga i Šangaja«, tvrdi udruga COHRE iz Ženeve. Za OI 2008. samo će u Pekingu biti uloženo više od 40 milijardi dolara. Kina je, prema nekim procjenama, u posljednjih 10 godina uništila barem 1,25 milijuna domova, pritom deložiravši 3,7 milijuna ljudi, od kojih mnogima nije ponuđen prikladan zamjenski smještaj. Vlada priznaje tek 400.000 deložiranih i to isključivo za potrebe Igara.</p>
<p>»Međunarodni olimpijski odbor zasad je gluh i slijep«, tvrde u Ženevi. Je li nadahnut olimpijski slogan »brže, više, jače« u Kini dobio novo značenje? [A. K. Buterin]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Rolling Stonesi stižu u Zagreb 6. srpnja!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U okviru nove turneje »The Rolling Stones - A Bigger Bang European Tour«, ta će slavna rock'n'roll grupa nastupiti i u Zagrebu. Zbit će se to 6. srpnja iduće godine, najavili su organizatori, a potvrdila službena web stranica Stonesa. Turneja počinje 27. svibnja u Barceloni, a Stonesi će potom obići više od 20 država te održati 30-ak koncerata. Nakon Doma sportova 1976. i Hipodroma 1998., koncert u Zagrebu bit će im treći u Hrvatskoj. U Europi će Jagger i društvo ispuniti snove svojih fanova – nekoliko stotina sjedala bit će postavljeno izravno na stadionskim pozornicama.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sex Pistols i Black Sabath u Kući slavnih</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Da je pravda spora, ali i dostižna, dokazuju kultne grupe Sex Pistols i Black Sabbath. Nakon višegodišnjeg odbijanja, Kuća slavnih Rock napokon je popustila – obje će grupe biti »primljene« 13. ožujka. Osim njih, od nama poznatijih imena u Kući će se naći i legenda jazza Miles Davis kao i grupa Blondie. Punkeri iz Sex Pistolsa bili su nominirani već četiri puta, no doživjeli su četiri odbijenice. A nakon što je u Rock Hall of Fame 2003. ušla ništa manje kultna grupa The Clash, ovo je logičan slijed zbivanja. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>SMS-om do policije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U MUP-u RH najavili su da će uskoro otvoriti telefonsku liniju putem koje će gluhe i nagluhe osobe moći SMS-om kontaktirati policiju, ponajprije u hitnim situacijama. Otvaranje te linije MUP ostvaruje u suradnji s Udrugom za promicanje interesa gluhih i nagluhih osoba, a prije samog puštanja u rad, najavili su prezentaciju i upoznavanje javnosti sa svim pojedinostima. Kako doznajemo, broj na koji će se upućivati SMS bit će kratak i lako pamtljiv. [Z. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tisuće katolika na kolektivnom zaređenju</p>
<p>HANOJ</p>
<p> – Više tisuća katolika pratilo je u katedrali u Hanoju kolektivno zaređenje 57 novih svećenika. S obzirom na nazočnost vatikanskog kardinala Crescenzija Sepea, u pitanju je znak zatopljenja odnosa vijetnamskog komunističkog režima i Svete Stolice. Kardinal Sepe predvodio je svetu misu i zaređenje svećenika za osam vijetnamskih pokrajina. Katedrala svetog Josipa bila je prepuna, a više je tisuća osoba ostalo u ulicama oko katedrale. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Plaća alimentaciju idućih 10.000 godina</p>
<p>TEHERAN</p>
<p> – Iranac, koji se sporazumno rastao od supruge, morat će joj, prema iranskome zakonu, alimentaciju isplaćivati sljedećih 10.000 godina! Suprug je, u slučaju rastave, obvezan bivšoj supruzi isplatiti protuvrijednost miraza što ga je ona donijela u brak. U ovom slučaju suprug mora isplatiti 124.000 zlatnika - svaki vrijedan 120 dolara. Prema odluci suda, Iranka će mjesečno primati po jedan zlatnik (120 dolara). Da bi dogovorena svota bila posve isplaćena, trebat će 10.333 godine. Ona je na to – pristala.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Slikar koji je stvarao srcem</p>
<p>Na inicijativu Udruge Hrvatsko ukrajinske suradnje obilježena obljetnica smrti jednoga od najvećih hrvatskih i europskih majstora</p>
<p>Sićušna podravska sela utonula u ledeni obruč zime, krivudave seoske povorke praćene pticama, tužni svati i buketi nježno plavih potočnica Ivana Lackovića Croate posvuda su u svijetu pronijele ljepotu sjevernohrvatskih krajolika evocirajući san i djetinjstvo sviju.</p>
<p>Na inicijativu Jevgenija Paščenka, predsjednika Udruge Hrvatsko ukrajinske suradnje, u Muzeju naivne umjetnosti mnogi su prijatelji nazočili obilježavanju godišnjice smrti jednog od najvećih hrvatskih i europskih majstora. U ime Muzeja sve je štovatelje Lackovićeva djela pozdravio ravnatelj Vladimir Crnković. </p>
<p>»Širokom i otvorenom dušom Lacković je poklonio ukrajinskom narodu zbirku svojih radova što danas blistaju u ukrajinskim muzejima. Štoviše, njegovom zaslugom su veze između Hrvatske i Ukrajine trajno učvršćene«, istaknuo je među inim ukrajinski veleposlanik Viktor Kirik.</p>
<p> U ime Ministarstva kulture o Lackoviću je govorila mr. Branka Šulc, pročitavši nadahnuto pismo ministra Biškupića: »Lacković je duboko zadužio hrvatsku kulturu. Iz male Podravine dospio je na sam vrh svjetske likovnosti. </p>
<p>Svojom čudesnom likovnom poetikom donio nam je pregršt svjetla i ljepote, koja se danas nalazi i u Vatikanskim muzejima«.</p>
<p> Nadahnuto i s ljubavi potom je o slikaru govorio Jevgenij Paščenko: »Lacković je bio filozof i humanist. Kada je Ukrajina priznala Hrvatsku, Lacković se odmah angažirao. Priredili smo njegovu izložbu, koja je putovala cijelom Ukrajinom, fascinirajući publiku. Bio je suzdržan i komunikativan, plemenit, čovjek koji je nesebično darivao, držao se onoga što je govorio, što je danas rijetkost.«</p>
<p> Ne manje strasno o umjetniku je zborio akademik Josip Bratulić: »Lacković je izgarao za dobro. Često sretnemo umjetnike koji misle za sebe. Lacković je mislio za druge. On je oplemenjivao druge i svijet, stvarao srcem«. </p>
<p>S umjetnikom je odrastao dr. Ivan Golub: »Uz Lackovića me veže zemlja iz koje smo napravljeni. Svoju je zemlju Lacković pronosio kuda god je išao. Na crtežima ćete vidjeti podravske lampaše kako idu na zornice, vazda ćete vidjeti gotski toranj Sv. Luke. Iako mu je učitelj rekao da ne zna crtati, vinut će se, kako je rekao, Anatole Jakovsky do 'prvog crtača svijeta'«. </p>
<p> »U plodnoj brazdi Hlebinske škole Lacković je učinio svoj kraj univerzalnim. Našao je svoj put ne imitirajući druge. Donio nam je svoju specifičnu ljepotu i govor prirode, čist i elementaran crtež«, kazao je akademik Tonko Maroević. Nadahnuto je o Lackovićevu djelu u europskom obzoru govorio i Vladimir Crnković.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Novi sjaj Marije Snježne</p>
<p>Obnovljene freske Ivana Rangera te bočni oltari i propovjedaonica Josipa Schokotniga ušle su u monografiju</p>
<p>Gotovo jedanaest godina od početka obnove jedne od najljepših baroknih crkvica u Hrvatskoj</p>
<p> – Svete Marije u mjestu Belec u Hrvatskome zagorju, predivne freske Ivana Rangera te bočni oltari i propovjedaonica Josipa Schokotniga iz sredine 18. stoljeća konačno su, uz novi sjaj, dobile i svoje mjesto među koricama monografije, u izdanju glavnog pokrovitelja obnove belečke crkve, INA-e. </p>
<p>Završetak dugogodišnje obnove obilježen je u ponedjeljak na večer svečanošću i malom izložbom u zagrebačkom prolazu Oktogon. Prvu crkvicu Svete Marije Snježne u Belcu još u drugoj polovici 17. stoljeća podigli su zagorski plemići, a legenda kaže da su se njome zavjetovali Majci Božjoj da im pomogne u doba kuge, gladi i rata. Današnji je oblik sa slikovitom cinkturom, visokom ogradom rastvorenom lukovima prema unutarnjoj strani te s ugaonim tornjićima, kapelicom i posebno istaknutim ulazima, dobila je nešto poslije. </p>
<p>Nasuprot mirnom vanjskom izgledu, unutrašnjost je u živom kontrastu _ oslikana iluzionističkim zidnim freskama i raskošnim drvenim oltarima, propovjedaonicom i korskom ogradom. Glavni i četiri sporedna oltara izveli su brojni majstori među kojima su sačuvana imena dvojice pavlina _ slikara Ivana Krstitelja Rangera i kipara Josipa Schokotniga koji je u Belcu izveo dva bočna oltara i propovjedaonicu. U tom pravom baroknom gesamtkunstwerku na najljepši način skladno se nadopunjuju slikarstvo i kiparstvo u oblikovnom, kompozicijskom, kolorističkom i ikonografskom smislu.</p>
<p>Raskošne freske Ivana Rangera pokrivaju cijelu unutrašnjost, uključujući i sakristiju. Vješt u slikanju iluzionističke arhitekture, Ranger je bočne zidove oslikao pilastrima, ukladama, balustradama, prozorima i brokatnim draperijama. </p>
<p>U bogato oslikanim svodovima se pod Rangerovim se kistom otvaraju medaljoni s prikazima iz života Bogorodice. Pet oltara _ sv. Marije Snježne, sv. Barbare, sv. Josipa, sv. Stjepana i sv. Krunice, raskošna propovjedaonica i pjevalište, a sve u tipičnoj baroknoj živosti, bogato ukrašeno drvenim skulpturama svetaca i malih anđela, najčešće u raskošnoj pozlati.</p>
<p>Nakon jedanaestogodišnje obnove freske i skulpture zasjale su u punom sjaju, ovjekovječene u objektivu majstora fotografije Ive Pervana. </p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nove epizode »Profesora Baltazara« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagreb film premijerno će 30. studenoga u zagrebačkoj »Kinoteci« prikazati četiri nove epizode crtanih filmova o slavnom profesoru Baltazaru i pilot epizodu animiranog filma »Glupača«. Serijal donosi nove priče o omiljenom izumitelju iz Baltazargrada i nastavlja tamo gdje su prije 25 godina stali Zlatko Grgić, Boris Kolar i Ante Zaninović.</p>
<p> Autor novih epizoda, Marijan Lončar, ostao je vjeran starom konceptu po kojem profesor Baltazar uz pomoć stroja pronalazi nenasilna i maštovita rješenja za nevolje svojih sugrađana. Naslovi novih epizoda su »Robot Spirit«, »Mali problem«, »Kaktus Hombre« i »Sveopća praznina«. </p>
<p> »Glupača« je naziv od milja za glavni lik u animiranom filmu fotografkinje Mare Milin. Riječ je o »mušičavoj« tinejdžerki prepoznatljivoj po raščupanoj kosi i naočalama s debelim staklima, koja se suočava s tipičnim problemima jedne 18-godišnjakinje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Na tragu najvećih basova</p>
<p>U nedjelju, 27. studenoga, u Zagrebu je u 68. godini preminuo operni pjevač Franjo Petrušanec. Rođen je u 27. siječnja 1938. u Poljancu pokraj Ludbrega. Solo pjevanje je diplomirao godine 1965. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.</p>
<p> Tri godine poslije pobijedio je na Međunarodnom natjecanju u Ženevi. Od godine 1966. bio je solist u zagrebačkoj Operi, u kojoj je i umirovljen godine 1998. i u kojoj je 1997. ulogom gazde Marka u »Eri s onoga svijeta« Jakova Gotovca obilježio 35 godina umjetničkog rada. </p>
<p>Mnoge njegove uloge označile su vrhunce belkantističkog pjevanja na hrvatskim opernim pozornicama. Iako je u naponu snage mogao ostvariti veliku međunarodnu karijeru, Franjo Petrušanec je ostao privržen domovini. Ostale su u sjećanju njegove antologijske kreacije na tragu najvećih hrvatskih basova poput Ramfisa u »Aidi«, Orovesa u »Normi«, Marka u »Eri s onoga svijeta« i Sulejmana u »Zrinskome«. Ispraćaj će biti u petak, 2. prosinca, u 13.20 sati na zagrebačkom Krematoriju. [Višnja Požgaj]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Miljenko Puljić novi ravnatelj Filharmonije</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Zastupnici Skupštine Grada Zagreba u utorak su akademskog glazbenika Miljenka Puljića imenovali za novog ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Puljić, koji je druga violina Filharmonije, na mjestu ravnatelja naslijedio je Berislava Šipuša, koji je, prema mišljenju HNS-ovaca, stao na žulj Milanu Bandiću, smijenivši dirigenta Vjekoslava Šuteja zbog neprofesionalnog odnosa prema Filharmoniji.</p>
<p> »Protiv sam te smjene jer smatram da je Šipuš stručniji od Puljića«, rekao je predsjednik Odbora za kulturu Ivo Josipović. Protiv Puljićeva imenovanja bilo je i Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika. Podsjetimo, članovi orkestra Zagrebačke filharmonije većinu su glasova dali za Šipuša, a Upravno se vijeće Filharmonije odlučilo za Puljića. Gradski Odbor za izbor i imenovanje prihvatio je prijedlog Upravnog vijeća, nakon čega je Gradska skupština jučer donijela konačnu odluku. [T.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prizori poput filmske slike</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Dugotrajne ovacije i vidljivo oduševljena publika epilog su autorske večeri Gagika Ismailiana u čijoj je režiji i koreografiji na daskama riječkoga HNK Ivana pl. Zajca u ponedjeljak premijerno izvedena baletna predstava »Ljubav i samoća«. Zahtjevna koreografija te iznimno dojmljiva glazba, mješavina Istoka i Zapada, donosi nešto što Rijeka još nije vidjela. Brojnim karakterima i likovima autor je uspio na sceni postići filmsku sliku.</p>
<p> Izvođači su Antonija Družeta, Kristina Kaplan, Irina Koteles, Cristina Lukanec, Deana Marčić, Anna Ponomareva, Anka i Laura Popa, Paula Rus, Tanja Tišma, Sabina Voinea, Dmitri Andrejčuk, Leonid Antontsev, Vitali Klok, Andrei Koteles i Ashatbek Yusupžanov. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Nećemo spašavati Hajduk </p>
<p>Bodovna razlika je realna, mi smo doista dvostruko kvalitetniji od Hajduka, kaže Marijan Buljat </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vjerovali ili ne, među Dinamovim nogometašima postoje i oni koji bi gorljivo, s velikim zadovoljstvom voljeli - pobijediti Hajduk usred Poljuda što uvjerljivijim rezultatom. U čitavom se serijalu izjava maksimirskih nogometaša, koji posljednjih dana javno »plaču« nad sudbinom svoga vječnog rivala, dodavši da bi im bilo jako žao kad bi skliznuo u Ligu za ostanak, pojavio i netko tko misli - drukčije. Marijan Buljat. </p>
<p> Prvi je javno prozborio da mu je apsolutno svejedno hoće li se Hajduk ugurati u Ligu za prvaka, naglašavajući uz to da je kvaliteta Dinamove u odnosu na Hajdukovu momčad u realnosti doista sukladna bodovnoj razlici na ljestvici, dakle - dvostruko veća. U ovome segmentu, čini se, ipak pretjeruje, neovisno o tome što statistika i ljestvica idu u prilog njegovoj tezi. Dinamo ipak nije dvostruko bolji od Hajduka. Uostalom, taj je Hajduk s ne pretjerano različitim igračkim kadrom dvaput uzastopno bio hrvatski prvak, pa nije nelogično zaključiti da je splitska Uprava lošu sezonu isprovocirala prošloljetnim izborom struke. </p>
<p> »Hoćemo li spašavati Hajduk? Ma, sve su to šuplje priče, za svaku se utakmicu spremamo što bolje možemo, a posebno za Hajduk. I nama i navijačima bi pobjeda na Poljudu bila najbolji božićni poklon. Svejedno mi je hoće li Hajduk igrati u Ligi za prvaka ili za ostanak. Mnogo smo kvalitetniji od Hajduka i trenutačna je bodovna razlika realna. Mi smo upravo toliko kvalitetniji od Hajduka«, naglasio je Buljat. Štoviše, pritom je procijedio da bi Hajdukov bod ili tri u subotu bio - iznenađenje.</p>
<p> »Nisam gledao njihove utakmice, ali mislim da u njihovoj momčadi Kranjčar ipak odskače po kvaliteti. Tu su i Bartulović, Vučko... Ne znam u kakvom je stanju Blatnjak i hoće li igrati. Jasno je da će Hajduk gristi kako bi zadnjom utakmicom u godini koliko-toliko spasio sezonu. Ali, mislim da neće uspjeti iznenaditi, jer smo mi kvalitetnija momčad. Uostalom, kod nas atmosfera nikad nije bila bolja i šteta je što sad dolazi kraj polusezone«, zaključio je Buljat.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hajduk je autsajder </p>
<p>Naš je zadatak pokazati da bodovna razlika između Dinama i Hajduka nije adekvatna kvalitetama ove dvije momčadi, kazao je Gudelj </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pobjeda u subotnjem derbiju protiv Dinama za Hajduk je imperativ, a kao rijetko je kad od osnutka HNL-a u ulozi autsajdera. Zaostatak od 22 boda doveo je i do nesvakidašnje nezainteresiranosti hajdukovaca za rezultate njihova kluba. Stoga je prvi zadatak trenera Ivana Gudelja u momčad unijeti pozitivnije ozračje, ohrabriti igrače i uvjeriti ih da se mogu nositi s goropadnim dinamovcima. Jedan je od Gudeljevih poteza i taj što će od četvrtka odvesti »bijele« u Tučepe pa će se daleko od Poljuda pripremati za »utakmicu svih utakmica« i psihički i taktički. </p>
<p>»Moramo eliminirati ovo negativno ozračje. Nije bitno tko će biti trener, predsjednik, sportski direktor već moramo zajedništvom pokazati što znači igrati za Hajduk. Mobilizacija je maksimalna i svi igrači moraju dati sto posto ili ne trebaju biti tu«, rekao je Gudelj. </p>
<p>• Kako komentirate tvrdnju da vam se uoči derbija ne daju veliki izgledi za pobjedu, iako se utakmica igra u Poljudu? </p>
<p>»Dinamo je u svakom slučaju favorit, najbolji je u ligi, igra odlično, a i bježi nam 22 boda. No, naš je zadatak pokazati da bodovna razlika nije adekvatna kvalitetama te dvije momčadi. Pobjeda bi nam vratila stabilnost za pripreme u zimskoj pauzi.« </p>
<p>• Kakva je situacija s ozlijeđenima? </p>
<p>»Pletikosa će biti spreman, a Blatnjak je upitan. Kralevski i Marčić nemaju pravo nastupa. Najveći su nam problem napadači, a ako ne bude Blatnjaka ostat ćemo samo na Deranji, Makarinu i Kaliniću. Posebno se uzdam u Kalinića, mislim da neće biti opterećen derbijem. Ovo je idealna situacija da se igrači dokažu.« </p>
<p>• Jeste li svjesni alarmantne situacije, budući da Hajduk može završiti u Ligi za ostanak? </p>
<p>»Da, ali ovo je poseban dvoboj i nadam se da ćemo izaći kao pobjednici.« </p>
<p>• Spremate li obrambenu taktiku za Bošnjaka i Eduarda? </p>
<p>»Razmišljamo o tome. Dobro znamo kako njih dvojica igraju, ali i kako Dinamo stoji na terenu. Igraju 4-3-3 i mi ćemo se taktički pripremiti da im na to odgovorimo. Iz Zagreba se lansiraju priče da je u tijeku akcija 'spasi Hajduk', ali nisu realne. Ovo je derbi i svima je jedini cilj dokazati se i pokazati svoju klasu. Te bih priče okarakterizirao 'pilom naopako'.« </p>
<p>• Što u slučaju poraza? </p>
<p>»Ne treba uopće razmišljati o porazu. Nećemo misliti o lošoj situaciji«, zaključio je Gudelj. </p>
<p>Inače, prvi vratar Stipe Pletikosa dva dana je odsutan zbog obaveza služenja vojnog roka. Tijekom razgovora Gudelj je također spomenuo da bi bilo dobro kad bi se Hajduk u zimskom prijelaznom roku pojačao Balatincem iz Osijeka i Bagarićem iz Vinkovaca. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nije važan rezultat nego rad </p>
<p> ZAGREB</p>
<p> – Nogomet nam je bogatiji za još jednu filozofiju, takva zbog koje bi svaka klupska uprava i svaki trener trebao bezbrižno spavati, bez obzira na rezultate. Drugačiji se zaključak ne nameće nakon istupa Dražena Medića, Zagrebova predsjednika, koji je početkom prvenstva, ohrabren lanjskim poletom, bučno najavio pohod čak i na sam naslov prvaka, ali je u hodu znatno korigirao stavove. </p>
<p>No, ne kaže se bez razloga da papir trpi svašta i da nije važno što tko kaže nego na koji način i zašto. Osim toga, da citiramo Zdravka Mamića, Dinamova dopredsjednika: »Fućkaš čovjeka koji ne mijenja stavove, po mogućnosti što češće.« </p>
<p>Zagreb se uoči posljednjeg dvoboja jesenskog dijela prvenstva zaista nema čime podičiti. U 17 je kola nanizao osam poraza, a ako u subotu u Kranjčevićevoj ne uknjiži sva tri boda protiv razigrane Cibalije ozbiljno je ugrožen i plasman u Ligu za prvaka. </p>
<p>Za Zagrebova predsjednika, već površnim tumačenjem nekih njegovih izjava, slab plasman njegova kluba očigledno nije i znak za uzbunu i detaljniju analizu, pa čak ni činjenica mogućeg iskliznuća u Ligu za ostanak. Najbitnije je, koliko smo shvatili iz Medićevih riječi, da predsjednik savjesno i svakodnevno radi na tomu da bi klub bio što bolji. A hoće li nagrada za neskriveni trud i samoprijegor doći sada ili za koju godinu, tek će se vidjeti, kaže filozofski, čime zapravo i otvara novo poglavlje oko pitanja odgovornosti ljudi koji savjesno i predano rade u klubovima. No, jedino je pitanje je li to i dovoljno da se takve ljude ostavi na miru da rade svoj posao ili je zadatak ispunjen onda kad iza njega stoje najavljivani rezultati, temeljeni na procjenama i najavama na koje ih nitko nije tjerao. </p>
<p>Za Medića je u svemu tomu sretna okolnost što djeluje u klubu koji praktički iz godine u godinu proživljava sličnu sudbinu, slične velike riječi i priče i - nikome ništa. Kritična masa koja bi trebala upozoriti da se ipak vodi računa o tome tko što i zašto priča u klubu i oko njega praktički ne postoji, pa nije ni čudno što onda svatko tko vodi klub može reći što mu padne na pamet. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Šojat odredio ruske ratnice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izbornik hrvatskih rukometašica Josip Šojat obznanio je kojih će 16 igračica nastupiti na Svjetskom prvenstvu u St. Petersburgu, od 5. do 18. prosinca. To su vratarice Stančin, Jelčić i Grubišić; desna krila Golubić i Pensa; lijeva krila Vresk i Pušić; kružne napadačice Čop i Popović; te vanjske napadačice Horvat, Tatari, Pasičnik, Hrgović, Arslanagić, Franić i Kožnjak. </p>
<p>Šojat sa svojim stručnim stožerom i igračicama provodi posljednje dane uoči SP-a u Delnicama, a u ponedjeljak je navečer ekipu posjetilo izaslanstvo Hrvatskoga rukometnog saveza, u kojem je bio i Miroslav Škoro. On je djevojkama poželio mnogo sreće na SP-u, darovavši im svoj novi CD, a one su mu uzvratile, poklonivši mu dres hrvatske reprezentacije. Ta je ležerna večer malo razbila sportsku atmosferu u delničkom hotelu Risnjak, pa su se djevojke, umjesto gledanja suparničke igre, zabavile šalom i pjevanjem. </p>
<p>No, treninzi i gledanje videozapisa suparnica na SP-u su se nastavili. Od Delnica će se naše reprezentativke oprostiti u srijedu, kad će u Zagrebu odigrati pripremnu utakmicu protiv Podravke Vegete (dvorana II Doma sportova, 15.30). Nakon toga će biti na promociji novodizajniranog dresa hrvatskih rukometnih reprezentacija. Naime, u HRS-u su iznimno ponosni što ih Adidas toliko cijeni, pa je prvi puta na svoje dresove, osim tri crte, ubacio novi detalj - »hrvatske« kockice. U tim će novim kompletima dresova naše rukometašice i nastupiti u St. Petersburgu, kamo će krenuti u subotu, a prvi nastup na SP-u, protiv Nizozemske, imaju u ponedjeljak. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Pokvareni telefon« u bazenu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na relaciji Hrvatski plivački savez - Croatia osiguranje došlo je do »kratkog spoja«, nesporazuma koji je prijetio potpunim prekidom pregovora o sponzorstvu, a time i ubrzanim odlaskom Duje Draganje u Katar. </p>
<p>Iz najveće hrvatske osiguravateljske kuće priopćili su kako odustaju od sponzorstva najboljem hrvatskom plivaču zbog odgovornosti prema tvrtki i osiguranicima. »U tržišno orijentiranom društvu, gdje je sponzorski ugovor poslovni akt koji mora biti opravdan, 800.000 dolara za četiri godine prevelik je iznos«, stajalo je u priopćenju Croatia osiguranja. </p>
<p>Te vijesti sigurno su približile Draganju Arapskom poluotoku, no dan kasnije situacija se vratila na početak. Došlo je do zabune u cijelom iznosu sponzorstva. Iz Hrvatskoga plivačkog saveza tražili su 200.000 dolara za četvorogodišnji ugovor, dok su u Croatia osiguranju to shvatili kao godišnje potraživanje, dakle četiri puta veći iznos. Kako je kazao tajnik Hrvatskoga plivačkog saveza Tomislav Karlo, nesporazum je ubrzo riješen. </p>
<p>»Pregovori su nastavljaju, došlo je do zabune. Sigurno je priopćenje Croatia osiguranja uznemirilo Draganju. Njega već jako pritišću iz Katara, žele ga ugovorom vezati do 2012. godine«, kazao je Karlo, želeći posebno izdvojiti: </p>
<p>»Vrlo je važno znati da sponzorstvo Croatia osiguranja ne tražimo za Duju Draganju, nego za cijeli savez, za sve plivače. Dakle, CO bi podržalo cjelokupno plivanje.« </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Stolnotenisači pomeli Šveđane</p>
<p>KOPING</p>
<p> – Hrvatski su stolnotenisači u dvoboju 3. kola skupine B kvalifikacija za EP 2007. nastavili pobjednički i u Švedskoj, te nadigrali domaćine 3-0. Rezultati: Švedska – Hrvatska 0-3 (Karlsson – Primorac 0-3, Lundqvist – Tan 2-3, Gerell – Tošić 2-3). Redoslijed: Hrvatska 6 bodova, Švedska 4 boda, Austrija (-1) 3, Grčka (-1) 2. I. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Blair za gradnju novih nuklearki?</p>
<p>Tony Blair u govoru britanskim industrijalcima najavio da njegova vlada kani revidirati svoju energetsku politiku</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Protunuklearni demonstranti popeli su se u srijedu pod krov velike konferencijske hale u Londonu, izazvavši pometnju radi koje je odgođen govor u kojem je premijer Tony Blair trebao najaviti da njegova vlada razmišlja o gradnji novih nuklearki. Blair je na kraju ipak uspio održati svoj govor, ali u tek u manjoj, vrlo naguranoj susjednoj dvorani, u kojoj je bilo samo stajaćih mjesta. </p>
<p>Incident se dogodio u istočnom Londonu, tijekom konferencije britanskih industrijalaca. Dvojica prosvjednika odjeveni u poslovna odijela preko kojih su navukli upadljive žute zaštitne prsluke, odjednom se pojavila pod samim krovom visoke dvorane, balansirajući na na krovnim gredama za koje su se prikvačili planinarskom užadi. </p>
<p>Obojica su članovi ekološke organizacije Greenpeace, a svojim činom htjeli su prosvjedovati protiv nuklearnih nakana britanskog premiejra. Razvukli su i transparent s natpisom »Nuklearna opcija je kriva«, kojeg su istegnutih vratova čitali delegati sa zemlje. </p>
<p>»Cijene energije rastu. Ugrožene su energetske zalihe. Klimatske promjene stvaraju osjećaj hitnosti«, rekao je Blair industrijalcima. Upozorio je da će do 2020.u Britaniji biti zatvorene mnoge zastarjele elektrane na ugljen i nuklearno gorivo, koje trenutačno daju 30 posto potrebne električne energije. »Nešto od toga, ali ne sve, zamijenit će energija iz izvora koji se obnavljaju«, opomenuo je britanski premijer. Premda to Blair nije izravno rekao, nagađa se da će predstojeća revizija dati zeleno svjetlo novim nuklearkama, kako bi se zadovoljile buduće britanske energetske potrebe. </p>
<p>Kritičari međutim tvrde da će to opteretiti Britaniju nuklearnim otpadom, kojeg valja čuvati stoljećima, a spominju i druge potencijaln oipasnosti po okoliš. </p>
<p>No Blairov glavni znanstveni savjetnik, sir David King, prošlog je tjedna apelirao na vladu da odobri gradnju novih nuklearnih elektrana, kako bi se zaustavile klimatske promjene. </p>
<p>Borci za zaštitu okoliša predlažu međutim alternative kao što su štednja struje i fosilnih goriva, uz veće oslanjanje na energiju iz obnovljivih izvora. Gradnji novih nuklearki protivi se i četrdesetak zastupnika iz vladajuće Laburističke stranke. No tema nuklearne energije ponovo je u Britaniji čvrsto na dnevnom redu, a ozbiljna debata tek predstoji.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Stara afera srušila kanadsku vladu </p>
<p>Martin je morao otići jer je njegova vlada u veljači 2004. sklapala ugovore za sponzorstva i oglašavanje s tvrtkama bliskim liberalima</p>
<p>Oporbeni su parlamentarni zastupnici srušili kanadsku vladu sa 171 glasom »za« te 133 glasa »protiv«. Nakon sedamnaest mjeseci na čelu manjinske liberalne vlade, kanadski premijer Paul Martin sastao se u utorak s guvernerkom Michaëlle Jean, predstavnicom državne poglavarice britanske kraljice Elizabete, zatražio raspuštanje parlamenta i raspisivanje novih izbora. </p>
<p>Prema zasad neslužbenim izvorima, premijer Paul Martin najavit će održavanje novih izbora za 23. siječnja iduće godine.</p>
<p>Najnovija ispitivanja javnoga mnijenja pak pokazuju da kanadski građani žele smjenu izvršne vlasti, ali nisu osobito skloni podržati konzervativce Stephena Harpera umjesto dosadašnjih liberala. Tamošnji analitičari procjenjuju da će na izborima tijesnu većinu dobiti liberali koji će manjinsku liberalnu vladu moći sastaviti samo uz potporu ostalih stranaka.</p>
<p>Međutim, poznavatelji tamošnjih prilika procjenjuju da će, pobijedi li na siječanjskim izborima, Paul Martin teško uspjeti izgurati čitav mandat na čelu vlade. Tomu se osobito nadaju Harperovi konzervativci koji očekuju pobjedu na prijevremenim izborima najavljujući svjetliju budućnost svojim građanima. »Nije posrijedi samo kraj umorne vlade opterećene skandalima, koja i ne zna kamo ide, već i početak svijetle nove budućnosti za ovu veliku zemlju«, izjavio je Harper neposredno nakon što je tamošnji parlament izglasao nepovjerenje Martinovoj vladi.</p>
<p>Vođa kanadskih socijademokrata (NDP) Jack Layton smatra da od skorih prijevremenih izbora njegova stranka može samo profitirati.</p>
<p> Layton predviđa, naime, da će njegova stranka od iduće godine dobiti više zastupničkih mjesta i to stoga što je, kako tvrdi, NDP poznat po kvalitetnim programima u korist svih Kanađana. </p>
<p>Dosadašnji premijer Paul Martin je na dužnost prvotno stupio u prosincu 2003. godine. Nedugo nakon toga, u veljači 2004. otkrilo se da je njegova vlada sklapala ugovore za sponzorstva i oglašavanje vrijedne 80 milijuna američkih dolara upravo s tvrtkama bliskim liberalima. Upravo zahvaljujući toj aferi Martin je izgubio parlamentarnu većinu na izborima u lipnju 2004. godine. Oporba tvrdi da je skandal, još uvijek aktualan u kanadskom političkom životu, glavni razlog za prijevremene izbore.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vatikan objavio dokument o homoseksualnosti</p>
<p>VATIKAN</p>
<p> - U Vatikanu je u utorak objavljen dugo najavljivani dokument Svete Stolice kojim se regulira pristup, selekcija i odgoj kandidata za kleričku službu koji imaju homoseksualne sklonosti. Dokument pod nazivom »Uputa glede kriterija za pozivno raspoznavanje osoba s homoseksualnim tendencijama uoči njihova primanja u sjemeništa i svete redove«, objavljen je kao knjižica od osam stranica i podijeljen novinarima akreditiranima pri Uredu za tisak Svete Stolice. Kao što je i najavljivano, osobama homoseksualnih sklonosti sugerira se odustajanje od kleričkoga odgoja i formacije, čime ih Katolička crkva, međutim, nipošto ne isključuje iz svoje zajednice. Dokument su potpisali pročelnik Kongregacije za katoličko obrazovanje kardinal Zenon Grocholewski i tajnik kongregacije nadbiskup J. Michael Miller.</p>
<p> U dokumentu se objašnjava da se ne mogu zanemariti negativne posljedice koje mogu proizaći od zaređivanja osoba s homoseksualnim tendencijama, te se spominju nedavni slučajevi osobito u SAD, koji su uznemirili vjernike. U dokumentu se uglavnom apelira na kandidate da ne pokušavaju, tajeći svoju sklonost, ulaziti u sjemeništa i bogoslovije, a onima koji su u mladosti imali takvih sklonosti ređenje se dopušta ako su ih »jasno prevladali«. [D.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Merkel pozvala otmičare da puste otetu Njemicu </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u utorak u Berlinu da je Njemica koja je nestala u Iraku vjerojatno oteta te je pozvala otmičare da odmah puste nju i njezina vozača. »Jedna Njemica i njezin vozač su nestali. Na temelju sadašnjeg stanja zaključili da je riječ o otmici. Njemačka vlada najoštrije osuđuje to nedjelo«, rekla je Merkel nakon vijeća ministara djelomično posvećenog tom nestanku. Njemačke tv-mreže navode da je oteta Njemica Suzanne Osthoff (43) arheolog te da godinama živi u Iraku. U video poruci otmičari traže da Njemačka prekine svaku suradnju s iračkom vladom i prijete ubojstvom dvoje talaca ako u kratkom roku ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Hvala pčelama za dobro zdravlje</p>
<p>Prosinac u Zagrebu počinje Danima meda na kojima ćete moći kupiti pčelinje proizvode i doznati sve što vas zanima o njihovoj ljekovitosti </p>
<p>Kada nekome daruješ staklenku meda, znači da mu daruješ dobro zdravlje i dug život, uzrečica je koju smo naučili od naših starih dok smo promatrali kako posežu za tim prirodnim antioksidantom i čudesnim proizvodom boje zlata. </p>
<p>Uporaba pčelinjih proizvoda kao što su med, propolis, matična mliječ, pelud i pčelinji otrov udomaćila se odavno u kulinarstvu i narodnoj medicini i, ako je suditi prema rezultatima istraživanja, imat će još veću ulogu u 21. stoljeću. Jedan od razloga je taj što je riječ o namirnici koju je, unatoč golemom napretku tehnologije i znanosti, nemoguće proizvesti umjetnim putem. Ovih dana, stoga, u želji da svoje sugrađane bolje upozna s tim potpuno ekološkim proizvodom, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo organizira već tradicionalne Dane meda na Trgu Ante Starčevića gdje će se na štandovima promotivno prodavati med. </p>
<p>Kako bi pak pružili još više korisnih informacija o pčelinjim proizvodima, u hotelu »The Westin« u četvrtak, 1. prosinca, održat će se i okrugli stol na komu će stručnjaci i znanstvenici govoriti o tome kako sve med utječe na otpornost ljudskog organizma. </p>
<p>»Med ne samo da poboljšava rad svih organa nego i potiče umnu i fizičku aktivnost, odličan je u borbi protiv hunjavice i suhog kašlja, čisti krv od toksina, pomaže pri slabokrvnosti, poboljšava apsorbiranje lijekova i pomaže u sprječavanju stresa«, kaže jedna od organizatorica »slatke priredbe«, mr. Đurđica Sumrak, dr. vet. med. </p>
<p>Ona, naime, tvrdi da, bez obzira na to je li riječ o lipovom, kaduljinom, šumskom, cvjetnom, kestenovom ili nekom drugom medu, svaka osoba konzumirajući ga može povećati svoj imunitet i dati dodatnu snagu organizmu. </p>
<p>Stoga nije slučajno da se med popularizira upravo ovih dana kada temperature padaju, a tijelu nedostaje vitamina i otpornosti. </p>
<p>Kuhar hotela »The Westin« Branko Čukelj već je razradio ideje o tome koje će sve specijalitete za predstojeće blagdane začiniti medom i pčelinjim peludom. »Davno su prošle godine kada se mislilo da se med dodaje samo čaju. Danas inovativne domaćice znaju kako pčelinjim proizvodima obogatiti okus najrazličitijih vrsta hrane«, napominje Čukelj, upućujući nas u male tajne velikih majstora kuhinje. On, naime, kaže da je posebno slasna goveđa pisanica u umaku s medom i octom ili hrenom, a nenadmašan je užitak za nepce i dimljena riba prelivene sokom od naranče ili grejpa s dodatkom meda. Kao jedno od izrazito ukusnih jela, kuhar, čije je geslo kuhati fino i prije svega zdravo, spominje i različita rižota kojima se umjesto šafrana dodaje cvjetni pelud. </p>
<p>Med se, međutim, osim kao marinada, može upotrijebiti i kao začin voćnim salatama, te salatama od povrća i peradi, a ništa manje ukusni nisu ni kolači i razne slastice ili likeri i rakije kojima se umjesto bijelog ili smeđeg šećera dodaje med kao prirodan zaslađivač. Med je, doznajemo, najbolje uzimati ujutro s tekućinom kako bismo očistili svoj organizam od štetnih tvari koje su se nakupile tijekom noći, ali valja imati na umu da se tada ne smije zagrijavati na temperaturi višoj od 45 stupnjeva Celzijevih, jer se tada uništavaju najvrjedniji sastojci meda. Med i pčelinji proizvodi u kulinarstvu, naučit ćemo na danima u njihovu čast, djeluju u prevenciji multiplaskleroze, a imaju i protutomorski učinak. Zato što sadrže amino i organske kiseline, fermente, minerale i vitamine preporučljivi su, osim teško bolesnim osobama i trudnicama te maloj djeci. Na posljetku, kupnja staklenke meda odlična je preporuka onima koji još nisu sigurni što bi darovali najbližima za Božić. Time, osim što činimo dobro, pozitivno djelujemo na statistiku koja kaže da u Hrvatskoj svaka osoba prosječno pojede samo pola kilograma meda na godinu što je još znatno manje u odnosu prema nekim europskim zemljama. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Povratak na mala vrata</p>
<p>Iako se prije dvije godine oprostio od filma, sir Sean posudit će glas liku u niskobudžetnom crtiću</p>
<p>Kada je sir Sean Connery prije dvije godine javno rekao zbogom filmu, najavivši odlazak u mirovinu i oproštaj od doista velike glumačke karijere, rekao je da bi ga na povratak na filmski set mogla natjerati jedino ponuda koju bi mu uručila mafija. </p>
<p>Ipak, bivša zvijezda filmova o britanskom agentu s dozvolom za ubijanje Jamesu 007 Bondu, koji je odbio odigrati Gandalfa u »Gospodaru prstenova«, za koju mu je ponuđeno 12 milijuna funti, novim je ugovorom najavio povratak na film. Točnije, niskobudžetni crtić!</p>
<p>Conneryja smo gledali u »Družbi pravih džentlmena«, a ovaj će put posuditi glas Billyju the Vetu u škotskom animiranom filmu. Dok smo Conneryja navikli gledati u milijunima vrijednim hollywoodskim blockbusterima, za taj se film predviđa da će ga pogledati samo šačica filmofila na filmskim festivalima.</p>
<p>Nije poznato za koliko se novca Sir Sean odlučio vratiti na film, no dovoljno govori podatak da je cjelokupna produkcija tog filma, koji producira Glasgow Animation, procijenjena na oko 150 tisuća funti. </p>
<p>U filmu će se pojaviti još jedna hollywoodska zvijezda škotskog porijekla, glumac Alan Cumming, a glazbu piše nagrađivani škotski skladatelj Patrick Doyle.</p>
<p>»Velika nam je čast što je sir Sean pristao sudjelovati u filmu. Za nas je to velik korak i oduševljeni smo«, rekla je glasnogovornica tvrtke. »Bili smo izvan sebe kada nam se javio i rekao da pristaje«. Ćelave glave i srebrne brade, Billi the Vet čak i nalikuje na Conneryja. Riječ je o liku koji također ima korijene u Škotskoj i odjeven je u crveno-zelenu majicu od tartana (škotske vunene tkanine s kariranim uzorkom). </p>
<p>Vlasnici Glasgow Animationa i partnerske tvrtke TFF Agenc su supružnici Tessa i Sascha Hartmann. </p>
<p>»Radimo na ovome tri godine i mnogo nam je trebalo da krenemo s produkcijom. Dovršeno je gotovo 95 posto snimaka i uvjereni smo da će zanimanje za film, zahvaljujući Seanu Conneryju, biti veliko«, izjavila je Tessa Hartmann te izrazila radost što na projektu surađuje i Cumming. On je dobitnik nagrada za ulogu u mjuziklu »Cabaret« na Broadwayju, nakon čega se preselio u Hollywood te zaigrao u blockbusterima kao što su »X2« ili »Spy Kids«.</p>
<p>To što glazbu za crtić piše Patrick Doyle također mnogo obećava. Upravo je on autor glazbe mnogih hit-filmova, uključujući posljednjeg Harryja Pottera, oba nastavka o Bridget Jones, te filmova »Razum i osjećaji«, »Gasford Park« i drugih. Zanimljivo je da je 1990. princ od Walesa zatražio od Škotske kraljevske glazbene akademije da napišu pjesmu u čast 90. rođendana Kraljice Majke. Upravo je Doyle autor skladbe »The Thistle and the Rose«. </p>
<p>Jedan od najpopularnijih redatelja današnjice Steven Spielberg je sedamdesetpetogodišnjeg Conneryja opisao kao jednog od samo nekoliko pravih filmskih zvijezda. Pojavio se u više od 60 filmova, a ovog je mjeseca otkriveno da će primiti nagradu za životno djelo u Los Angelesu u lipnju iduće godine. Među dobitnicima te nagrade su i Alfred Hitchcock i Orson Welles. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Uhićeni sa 192 kilograma droge</p>
<p>Prema raspoloživim informacijama, zasad se zna da se među petoricom uhićenih, nalaze dvojica bivših vozača poduzeća »Stjepan Radić« kod Varaždina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog krijumčarenja 192 kilograma droge u Velikoj Britaniji u vremenskom razdoblju između 19. rujna i 27. listopada ove godine u nekoliko akcija britanske carine uhićena su petorica hrvatskih vozača kamiona.</p>
<p> Da se radi o hrvatskim državljanima i vozačima potvrdio nam je Marijan Banelli, predsjednik Uprave Udruženja cestovnih prijevoznika.</p>
<p>»Detaljnije o slučaju još uvijek ne možemo govoriti, jer, prema svemu sudeći, vozači nisu zatražili konzularnu pomoć našeg veleposlanstva u Londonu, pa stoga naše veleposlanstvo ne može ništa učiniti. No, pouzdano znamo da se radi o dvojici bivših vozača Autoprijevozničkog poduzeća Stjepan Radić iz Maruševca kod Varaždina. Vlasnik Stjepan Radić je prije mjesec dana otišao po svoje zaplijenjene kamione u Veliku Britaniju, i oko primopredaje kamiona sve je prošlo u najboljem redu. No, jedan od naših sindikata autoprijevoznika, tužio je Radića da je dvojici uhićenih vozača dao neopravdani otkaz. Što se tiče preostale trojice vozača, za njih još nemamo nikakvih podataka«, kazao nam je Banelli, navodeći da je provjerom utvrđeno da su hrvatski vozači kamiona uhićeni s ispravnim hrvatskim putovnicama.</p>
<p>Potvrdu o pet odvojenih uhićenja naših vozača »zbog neovlaštenog unošenja droge« dobili smo i od Ministarstva vanjskih poslova, a sve njima dostupne informacije upućene su Udruzi cestovnih prijevoznika.</p>
<p>Nakon istrage britanske policije i carine utvrđeno je da je riječ o dobro organiziranoj skupini, a prema nekim još uvijek neprovjerenim informacijama droga, čija vrsta također nije priopćena, bila je navodno namijenjena ilegalnom irskom narkotržištu.</p>
<p>Iz MUP-a RH doznajemo, pak, samo godišta dvojice uhićenih autoprijevoznika, s tim da je 48-godišnjak uhićen u rujnu, a 34-godišnjak u listopadu, dok za trojicu preostalih uhićenika, zbog započete kriminalističke obrade, MUP RH nije htio dati podatke. Neslužbeno doznajemo kako je 48-godišnjak pokušao prošvercati 132 kilograma, a mlađi 60 kilograma droge. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>11 godina zatvora i psihijatrijsko liječenje</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Mehrudin Sivro (48), državljanin BiH s boravištem u Buzetu, nepravomoćnom je presudom riječkoga Županijskog suda osuđen u ponedjeljak na 11 godina zatvora zbog trostrukoga pokušaja ubojstva obitelji Stanić iz Voloskog. </p>
<p>Sivro je 11. srpnja 2003. godine kosirom u njihovoj kući u Voloskom izmasakrirao Željka (58) i Goranu (55) Stanić te njihovu kćer Marijanu. U krvavi pohod je krenuo zbog navodnog duga od 1900 eura koliko su mu trebali platiti za izvedene građevinske radove. Nakon obračuna u Voloskom Sivro je izazvao prometnu nesreću, izletjevši izvan prometnice na cesti od tunela Učka prema Matuljima. U nesreći se i sam ozlijedio. </p>
<p>U obrazloženju presude sutkinja Đurđa Jovanić otegotnim je ocijenila okrutnost pri počinjenju djela, dok su kao olakotne okolnosti za Sivrina uzete smanjena ubrojivost, ranija neosuđivanost i djelomično priznanje. </p>
<p>Sutkinja Jovanić odredila mu je i mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja kao i izgon iz Hrvatske po odsluženju zatvorske kazne.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Potpisivali fiktivne putne naloge</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Svjedočenjem načelnika Stubičkih Toplica Vladimira Bosnara, u utorak je na zlatarskom Županijskom sudu nastavljeno suđenje bivšoj upravi donjostubičkog Komusa. Bosnar je, naime, u skupštini tog komunalnog poduzeća, koje se već godinama nalazi u stečaju, zastupao općinske interese, kao jednog od osnivača i suvlasnika Komusa. Bosnar je kazao da, iako je znao da je Hren duže vrijeme na bolovanju, viđao ga je na skupštinama poduzeća. Kazao je i da je o direktorima u Komusu isključivo odlučivala politika, pa da je Hren na mjesto direktora izabran preglasavanjem suvlasnika. Hren je na raspravi opovrgnuo tu Bosnarovu izjavu, tvrdeći da je on izabran jednoglasno. Petra Grljaču i Josipa Hrena, bivše predsjednike Komusove uprave, tereti se da su zlorabeći položaj i ovlasti krivotvorili putne naloge, pa da su tako nezakonito stekli 268.000 kuna (Grljača), odnosno 34 tisuće Josip Hren. Optuženo je još dvoje nekadašnjih članova uprave, Andrija Pikec i Mirjana Čulig, koje se optužuje da su potpisivali sporne naloge. Suđenje se nastavlja 26. siječnja za kad su na sud pozvane osobe koje su sudjelovale u Grljačevoj smjeni. [Z.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Socijalnim radnicama prijetio Bin Ladenom</p>
<p>Kulenović je također prijavljen zbog nereda koje je u prosincu 2004. radio u uredu bivše pravobraniteljice za djecu Ljubice Matijević Vrsaljko</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog prijetnji smrću u zagrebačkim Centrima za socijalnu skrb na Peščenici i Črnomercu, u utorak je na zagrebačkom Općinskom sudu trebalo početi suđenje Mili Đorđeviću (51) i Osmanu Kulenoviću (46), no nijedan se optuženi nije pojavio na zakazanim raspravama kod suca Gorana B. Heršaka. Đođevića se, prema optužnom prijedlogu tereti da je u kolovozu ove godine u prostorijama Centra za socijalnu skrb na Črnomercu, smrću prijetio svojoj bivšoj supruzi Halidi Đ. </p>
<p>Pred djelatnicima Centra, čijom je odlukom očito bio nezadovoljan, vikao je »idem po pištolj pa ću ubiti i nju i Žlibara«, misleći pritom na bivšu suprugu i njezina izvanbračnog supruga. Osim toga, okrivljeni je Đorđević, stoji u optužnom prijedlogu, učestalo prijetio smrću bivšoj supruzi, govoreći joj »vidjet ćeš ti boga svoga kad te ja ulovim, razbit ću te«. Drugi optuženi, veterinar Osman Kulenović, tereti se da je više puta tijekom 2004. godine prijetio socijalnoj radnici Ureda na Peščenici Alici Kaiserberger Cota te pravnici Aidi Hodžić kojima je čak prijetio Osamom Bin Ladenom. </p>
<p>»Uzor mi je Bin Laden, ako ginem ja sa mnom ide još vas dvadeset«, vikao je Kulenović, dodavši da će krvi i mesa biti do koljena. Kulenović je također prijavljen zbog nereda koje je u prosincu 2004. radio u uredu bivše pravobraniteljice za djecu Ljubice Matijević Vrsaljko, kada je morala intervenirati i policija. Za ovog samohranog oca dvoje djece zatražena je jednogodišnja zatvorska kazna, uz rok kušnje od tri godine. Kulenoviću je naime, nakon razvoda od supruge 1998. koja je potom netragom nestala, pripalo dvoje djece.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Opljačkali »Konzumovu« trgovinu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvojica maskiranih muškaraca opljačkala su »Konzumovu« trgovinu u ulici Vile Velebita u Dubravi, u ponedjeljak oko 19.30 sati. Zaprijetili su pištoljem prodavačici S.G. (37) i iz blagajne uzeli tri tisuće kuna. Jedan je muškarac na glavi imao vunenu kapu s prorezima za oči i usta, a drugi je navukao dolčevitu preko lica. Zanimljivo je da nitko nije primijetio pljačku, iako se trgovina nalazi između kafića, dvije apoteke, videoteke i trgovine. Ta je trgovina bila opljačkana I prošlog mjeseca. [M.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Starost prijeti Hrvatskoj</p>
<p>Nužno je prilagoditi se starenju stanovništva da se izbjegnu negativni učinci na gospodarski rast</p>
<p>Demografske statistike pokazuju da u posljednja tri desetljeća ljudi žive sve dulje, dok je novorođene djece sve manje. Stoga raste postotak starijeg stanovništva, onog iznad 65 godina, što ima ekonomske implikacije.</p>
<p>Govoreći za Vjesnik o ekonomskim posljedicama demografskih promjena, Sandra Švaljek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorila je da i Hrvatsku do 2050. ili 2070. godine čeka isto. Stoga smatra kako je nužno prilagoditi se demografskim promjenama kako se ne bismo susreli s negativnim učincima na gospodarski rast i standard. Posljedice pak mogu biti fiskalne, ekonomske i političko-ekonomske.</p>
<p>Kada je riječ o fiskalnim, vjerojatno će se morati povećati izdaci za zdravstvo jer stari ljudi više troše na zdravstvene usluge. Srećom, Hrvatska je provodi mirovinsku reformu, pa vjerojatno izdaci za mirovine neće rasti kao u drugim zemljama koje su još u starom sustavu međugeneracijske solidarnosti. Postoji opasnost od smanjenja prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje, a mogli bi se smanjiti i izdaci za obrazovanje te pojedine vrste transfera kao što su dječji doplaci i porodiljne naknade.</p>
<p>Ukupan učinak na proračun, smatra Švaljek, vjerojatno će biti negativan. Rast će deficit i javni dug. Ostale ekonomske posljedice Švaljek je podijelila na utjecaj na tržište rada, tržište roba, nekretnina, kapitala i na ukupni gospodarski rast i životni standard. Pad broja ljudi u radnoj dobi, čak i uz padajuće stope nezaposlenosti, bit će neizbježan. Zbog toga bi moglo doći do negativnih posljedica na gospodarski rast.</p>
<p>Govoreći o tržištu rada i tržištu kapitala, Švaljek je kazala da sve veći broj osoba u starijoj dobi sve manje štedi ili ima negativnu štednju. Troše ono što su uštedjeli dok su radili. To na tržištu kapitala može dovesti do smanjenja nacionalne štednje. Uz to, stariji ljudi imaju veću sklonost prema manje rizičnim oblicima imovine. U negativne ekonomske posljedice demografskih promjena ubraja se i tržište nekretnina, jer starije osobe imaju manju štednju i mogućnost kupnje nekretnina. </p>
<p>Političko-ekonomske implikacije su staro biračko tijelo, a njegove preferencije različite su u odnosu na preferencije mladog biračkog tijela. Sa starim biračkim tijelom mnogo je teže provesti određene reforme kao što su reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava, te sustava visokog obrazovanja. Švaljek stoga upozorava na izazove u vođenju ekonomske politike. Među fiskalnim je nužno smanjenje izdataka koji nisu vezani uz starenje, poboljšanje naplate javnih prihoda, reforma sustava zdravstvenog osiguranja i ustrajnost u provedbi mirovinske reforme. Izazovi vezani uz kretanja na tržištu rada su reforma sustava obrazovanja u kontekstu omogućavanja ranijeg ulaska na tržište rada i prilagodba strukturnim reformama. Tu je i poticanje zapošljavanja starijih osoba, posebice žena, i moguće promjene imigracijske politike.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hrvati će na telefoniji uštedjeti 400 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Procjene pokazuju da bi prvi učinak liberalizacije telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj mogli biti smanjeni troškovi telefoniranja na godišnjoj razini za 400 milijuna eura, kazao je predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije Gašper Gaćina. Dodao je da je studija o učincima dolaska novih operatera na domaće telekomunikacijsko tržište, u prvom redu Tele2, naručena od Ekonomskog instituta. Inače, Tele2 ima 75.000 korisnika, napomenuo je Gaćina. Prema Gaćininim riječima, usluga prenosivosti broja, nakon fiksnih operatera, kod mobilnih operatera bit će za korisnike omogućena najkasnije u ožujku 2006. godine. Operateri sa znatnijom tržišnom snagom iz razumljivih razloga otežu sa ovom uslugom, ali nakon što je gotova baza podataka takvo ponašanje više nećemo tolerirati, upozorio je Gaćina.</p>
<p>Naime, država ne krije da bi mogla ponovno raspisati natječaj za četvrtog mobilnog operatera, pa makar on bio i virtualan. Učinak bi svejedno bio višestruk. Dakle, prostora na domaćem mobilnom tržištu još uvijek ima. Naime, sama najava raspisivanja natječaja do sada je uvijek urodila plodom, tj. tržište je reagiralo pozitivno. Inače, četvrtina ispitanika planira promijeniti mobilnog operatera, a jedan posto korisnika fiksne telefonije to je već učinio, pokazuju nedavno objavljeni rezultati istraživanja hrvatskog telekomunikacijskog tržišta. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Prije ulaska u EU past će otkupna cijena mlijeka</p>
<p>Hrvatska do 2007. treba povećati godišnju proizvodnju mlijeka sa 780.000 na 1,2 milijuna litara</p>
<p>Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj, uz okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, moglo bi biti najteže pitanje za prilagodbu domaće poljoprivrede Europskoj uniji.</p>
<p>Dekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu Jasmina Havranek kazala nam je da se ne slaže s ocjenom savjetnika hrvatske vlade za prilagodbu poljoprivrede EU Franzom Fichlerom da fokus prilagodbe poljoprivrede, za koju screening počinje 5. prosinca, nije na proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda.</p>
<p>Dodala je da se radi o velikom broju malih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj (oko 42.000) koji predaju mlijeko u otkup, od kojih zasad 50 posto udovoljava visokim higijenskim standardima EU. Osim toga, u EU je praksa da se gotovo sve domaće mlijeko prodaje na tržištu zemalja Unije.</p>
<p>U Hrvatsku se i dalje uvozi gotovo 25 posto mlijeka, od čega najviše mlijeka u prahu. Uvoz svježeg mlijeka, zbog povećanja domaće proizvodnje i otkupa za 15 posto, pao je u prvih devet mjeseci ove godine za trećinu, a sira za dvije trećine u odnosu na isto razdoblje prošle godine.</p>
<p>Predsjednik Uprave nizozemske konzultantske tvrtke Veepro Holland Jan Venneman kaže da hrvatski proizvođači mlijeka do ulaska Hrvatske u EU moraju uložiti u proizvodnju kako bi spremni dočekali dolazak na europsko tržište.</p>
<p>Dodao je da Hrvatska treba iskoristiti ovih nekoliko godina za primjenu Programa razvitka govedarske proizvodnje. Do 2007. godine treba povećati godišnju proizvodnju mlijeka sa 780.000 na 1,2 milijuna litara, povećati veličinu farmi, poboljšati njihovu opremljenost te uspostaviti uvjete za nabavku kvalitetnih junica.</p>
<p>Hrvatska se u pregovorima s EU najprije mora izboriti za kvotu na nacionalnoj razini te za kvotu za svaku pojedinu farmu. Hrvatskoj će se kao referentna godina za određivanje proizvodnih kvota vjerojatno uzeti 2005. ili 2006.</p>
<p>Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj među najvećima je u Europi pa se ulaskom u EU, a možda i prije, može očekivati njezino smanjenje. Kao razlog visoke cijene Venneman navodi uvoz te potpore i poticaje, ali ističe da će ulaskom u EU cijena padati, na što hrvatski proizvođači mlijeka moraju biti spremni.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pojačava se ilegalna migracija </p>
<p>Procedura izdavanja radnih dozvola za građane BiH nakon ulaska Hrvatske u EU bit će složenija nego danas</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stručnjaci zagrebačkog Instituta za migracije uskoro će izraditi Strategiju migracijske politike Hrvatske, koju će poslati na očitovanje Vladi i Saboru, doznaje Vjesnik na tom institutu.</p>
<p>Navedena bi strategija, među ostalim, trebala odgovoriti na pitanje s kakvom će migracijskom politikom Hrvatska ući u Europsku uniju. Naime, već je sada izgledno da će Hrvatskoj u budućnosti nedostajati kvalificirana radna snaga svih profila, koju ćemo morati uvoziti iz zemalja u okruženju, objašnjava Saša Božić, znanstveni suradnik Instituta za migracije.</p>
<p>Upozorava i kako će pristupanje Hrvatske Uniji pred Zagreb staviti i određene nove zahtjeve, koji će otežati dosadašnju praksu zapošljavanja radne snage iz zemalja europskog jugoistoka. </p>
<p>Naime, kako EU prema Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji i Crnoj Gori ima vizni režim, Hrvatska će kao članica EU-a i u tom segmentu morati slijediti politiku Bruxellesa i uvesti vize za njihove državljane. Pritom je važno napomenuti kako je BiH već desetljećima važan izvor radne snage za hrvatsko gospodarstvo, a značajno mjesto u tim migracijskim kretanjima imaju i SCG i Makedonija.</p>
<p>S druge strane, Hrvatska će kao članica EU-a morati otvarati svoje tržište rada državljanima drugih članica te integracije, kao što će se i njihova tržišta postupno otvarati radnoj snazi iz Hrvatske. Problem koji se tu pojavljuje, međutim, je to što i sadašnje članice EU-a imaju manjak radne snage, pa je to jedan od razloga zašto ne treba očekivati da će Hrvatsku zapljusnuti veliki migracijski val iz tih zemalja.</p>
<p>Zbog svega toga, Božić smatra kako će i idućih godina BiH ostati glavni generator strane radne snage za hrvatsko gospodarstvo.</p>
<p>»Hrvatski poslodavci vole radnike iz BiH, kako zbog zemljopisne blizine, tako i zbog jezika«, ističe Božić.</p>
<p>Ipak, upozorava kako će procedura izdavanja radnih i boravišnih dozvola za bosanskohercegovačke građane nakon ulaska Hrvatske u EU biti složenija nego što je danas, pa se može očekivati jačanje ilegalnih migracija iz susjedne države u Hrvatsku. </p>
<p>Prema podacima iznesenima na ovog tjedna održanom okruglom stolu Instituta za javne financije i Zaklade Friedrich Ebert, u Hrvatskoj je lani izdano oko 2600 radnih dozvola za radnike koji se prvi put zapošljavaju u našoj zemlji. Radi se uglavnom o radnicima iz BiH, SCG i Makedonije, no ima ih i iz Turske, Rumunjske i Bugarske, kao i iz članica EU-a - Austrije, Slovenije, Slovačke i Češke. Strani se radnici u Hrvatskoj uglavnom zapošljavaju u brodogradnji, građevinarstvu i turizmu.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Unca zlata više od 500 dolara</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> - Cijena zlata premašila je u utorak 500 dolara za uncu po prvi put od prosinca 1987., kako investicijski fondovi preusmjeravaju svoja ulaganja iz ostale imovine u plemenite kovine zbog zabrinutosti oko globalne inflacije i geopolitičke situacije. Na azijskom tržištu spot cijena unce zlata dosegnula je 502,75 dolara. Povijesno najviša cijena zlata zabilježena je 14. prosinca 1987., kada je dosegnula 502,97 dolara. Istodobno, cijena unce platine premašila je 1000 dolara, najviše od 1980. Unca srebra stoji 8,35 dolara, a paladija 264 dolara. [Hina/Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Nema sukoba Vlade i Mesića</p>
<p>Nastup Predsjednika u medijima ne vidim kao sukob, suradnja se nastavlja u kreativnom ozračju, kazao je premijer</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader izjavio je u utorak da nije u sukobu s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem nakon njegova protivljenja Sporazumu o povratu imovine austrijskim državljanima izbjeglima nakon II. svjetskog rata. »S Predsjednikom komuniciram redovito i predložio sam mu da ga o ovom pitanju informira ministrica pravosuđa. Nastup Predsjednika u medijima ne vidim kao sukob, suradnja se nastavlja u kreativnom ozračju«, kazao je premijer. </p>
<p>Sanader je, nakon summita Cefte u Zagrebu, kazao da je Hrvatska pravna država koja će poštovati odluku Ustavnog suda.</p>
<p>»Hrvatska je vladavina prava, a to znači da je Ustavni sud donio odluku koja se mora poštovati. Vlada Ivice Račana je sukladno toj odluci donijela zakon koji se mora primjenjivati. </p>
<p>Da podsjetim, to je isti sud koji je donio odluku o naknadi umirovljenicima. Ne možemo provoditi odluku suda selektivno«, izjavio je Sanader.</p>
<p>Predsjednik Mesić je u obraćanju javnosti u ponedjeljak izrazio neslaganje sa Sporazumom koji je ocijenio opasnim presedanom čija bi provedba mogla ugroziti funkcioniranje države.</p>
<p>Sanader je pak u utorak naglasio da je bivša vlada napravila popis zemalja s kojima Hrvatska treba potpisati bilateralne sporazume. Bivša vlada je, nastavio Sanader, formirala povjerenstva za pregovore o povratu imovine, a s Austrijom su održana dva kruga pregovora. </p>
<p>»Moja vlada provodi zakon koji je donio Hrvatski sabor i koji je promovirao predsjednik Republike. Mi smo pravna država. Ima signala i o pritisku da se počnu pregovori s Izraelom i SAD-om. Moja je vlada to naslijedila. </p>
<p>Mogli smo gurnuti glavu u pijesak, probleme staviti pod tepih, no moja vlada to ne radi«, rekao je predsjednik Vlade. </p>
<p>Mak: Ogorčeni smo Mesićevim riječima</p>
<p>Nikola Mak, zastupnik austrijske i njemačke nacionalne manjine, smatra da Austrijanci nisu u potpunosti obeštećeni prijašnjim ugovorima, jer je riješeno samo pitanje državne, ali ne i privatne imovine. </p>
<p>»Mi Nijemci i Austrijanci ogorčeni smo Mesićevom izjavom da smo bili kolaboracionisti. Time je neizravno opravdao genocid nad nama nakon 1945.«, naglasio je Mak procjenjujući da bi oko 4000 Austrijanaca moglo zatražiti povrat imovine. Kazao je kako vjeruje da će to zatražiti samo bivši vlasnici velikih nekretnina čije obeštećenje ne bi išlo iz proračuna, nego bi odštetu platiti sadašnji vlasnici. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Oporba: Opasno razmimoilaženje Mesića i Sanadera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Žestoka reakcija predsjednika Stjepana Mesića na Sporazum s Austrijom o povratu imovine protjeranim Nijemcima nakon II. svjetskog rata, o kojem se tek treba izjasniti Sabor, bila je u utorak glavna tema razgovora u saborskim kuloarima. O tome su se očitovali i čelnici većine stranaka, naglašavajući da je riječ o jednom od najopasnijih razmimoilaženja predsjednika države i premijera. Predsjednik SDP-a Ivica Račan rekao je novinarima kako je očekivao Mesićevo obraćanje naciji, ali da ga je iznenadila oštrina njegova govora. </p>
<p>»Kod Mesića se spojila principijelnost i taština s obzorom na to da kao sukreator vanjske politike nije bio informiran. Mislim da Mesić ima pravo biti nezadovoljan«, kazao je, dodajući da SDP razmišlja i o mogućem pokretanju pitanja odgovornosti Vlade zbog Sporazuma.</p>
<p>Lider HSP-a Anto Đapić ocjenjuje da je, nakon umirovljenja skupine hrvatskih generala, za što je tada imao potporu vlasti, ovo najvažniji potez predsjednika Mesića, koji predstavlja izravno oponiranje Banskim dvorima. </p>
<p>»Hrvatska možda ulazi u vrlo nestabilno političko razdoblje, jer Mesićevo protivljenje Vladi može izazvati snažnu političku i parlamentarnu krizu«, smatra Đapić. </p>
<p>Predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić snažno podupire Mesićevu poslanicu, jer smatra da je Vlada na pogrešan način otvorila pitanje povrata imovine. Isto misli i IDS-ovac Damir Kajin, koji ocjenjuje da povrat imovine »može Hrvatsku odvesti u bankrot, za što nitko nema mandat«. [I. Bačić/M. Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sporazum se ne odnosi na imovinu oduzetu do 1955.</p>
<p>Ugovoreno je da austrijske fizičke i pravne osobe koje su već primile naknadu ili su na nju imale pravo po Državnom ugovoru iz 1955., nemaju pravo na naknadu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Osobe koje su mogle biti obeštećene ili su imale pravo na obeštećenje prema ranijim aktima ne mogu ostvariti nikakvo pravo naknade na temelju Sporazuma između Hrvatske i Austrije o pitanjima vezanim za naknadu za oduzetu imovinu. Naime, u članku 4. nacrta Sporazuma, ugovoreno je da austrijske fizičke i pravne osobe koje su već primile naknadu ili su na nju imale pravo po Državnom ugovoru o uspostavi nezavisne i demokratske Austrije iz 1955., nemaju pravo na naknadu«, razjašnjava Ministarstvo pravosuđa u utorak nedoumice o povratu imovine Austrijancima. </p>
<p>Tim državnim ugovorom, nastavlja Ministarstvo, tadašnja FNRJ imala je pravo zaplijeniti austrijsku imovinu koja je bila na jugoslavenskom teritoriju, a austrijska vlada obvezala se obeštetiti svoje državljane čija je imovina oduzeta. »Riječ je o tomu da je sva imovina Austrijanaca na teritoriju Republike Hrvatske bila oduzeta, a obvezu obeštećenja preuzela je tadašnja austrijska vlada. Iz toga proizlazi da se nacrt Sporazuma odnosi u pravilu na imovinu koja je moguće oduzeta Austrijancima u Hrvatskoj nakon 1955. godine«. </p>
<p>Ministarstvo pravosuđa naglašava da se Vlada u cijelosti pridržavala ugovora koji je sklopila bivša SFRJ, te ne namjerava mijenjati prije riješene odnose.</p>
<p>Slijed koji je doveo do parafiranja Sporazuma je da je Odlukom Ustavnog suda iz travnja 1999. priznato pravo i stranim državljanima na povrat imovine na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Na temelju Odluke, Hrvatski sabor 2002. donio je izmjene Zakona o naknadi kojima određuje mogućnost sklapanja međunarodnih sporazuma, po kojima bi strane fizičke i pravne osobe mogle ostvariti pravo na denacionalizaciju.</p>
<p>Pregovori s Austrijom o ispunjavanju tog izmijenjenog Zakona započeli su prije sedam godina, a bivša vlada je te pregovore realizirala u travnju 2003. osnivanjem Povjerenstva za obavljanje priprema potrebnih za pokretanje postupka za sklapanje bilateralnih ugovora. Održana su tri kruga tih pregovora, a posljednji je bio u vrijeme sadašnje vlade u travnju 2005. Sredinom listopada ove godine, voditelj hrvatske stručne skupine parafirao je nacrt Sporazuma koji je razmijenjen s austrijskom stranom. </p>
<p>Nakon toga trebalo bi uslijediti potpisivanje Sporazuma, prema odluci Vlade, a potom ratifikacija u Hrvatskom saboru. U roku šest mjeseci od njegova stupanja na snagu, austrijski državljani i tvrtke morali bi podnijeti zahtjeve za povrat imovine, nakon čega gube ta prava. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sporazum o granicama i pelješki most nisu povezani </p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Hrvatski ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta izjavio je u utorak u Sarajevu da će Hrvatska nastaviti s pripremama za gradnju mosta za Pelješac te je istodobno odbacio mogućnost da bi se provedba tog projekta vezala uz ratificiranje sporazuma o granicama s BiH.</p>
<p>Kalmeta, koji je boravio u službenom posjetu BiH, tijekom dana se sastao s ministrom transporta i komunikacija BiH Brankom Dokićem, a nakon tog susreta je izjavio da je dogovoreno da hrvatska strana Sarajevu dostavi svu dokumentaciju o planiranoj gradnji mosta za Pelješac. »Tražit ćemo rješenje na temelju činjenice da je Hrvatskoj taj most potreban, ali i poštivati činjenicu da je Hrvatska obvezna osigurati BiH neškodljiv prilaz otvorenome moru«, kazao je Kalmeta.</p>
<p>Objasnio je da će najkasnije do kraja godine Vijeću ministara BiH biti dostavljena sva tražena dokumentacija, dodavši da je Hrvatska spremna raditi na pronalaženju rješenja koje bi zadovoljilo obje strane. </p>
<p>Ministar Dokić je izjavio da će Vijeće ministara BiH tražiti da se u projekt gradnje mosta za Pelješac ugrade sva pozitivna iskustva, uključujući i ona u drugim zemljama. Dodao je da će za 30 dana, nakon što u Sarajevo iz Zagreba stigne potrebna dokumentacija Vijeće ministara BiH dati konačni sud o projektu mosta za Pelješac. Odgovarajući na novinarska pitanja, Kalmeta je kazao da most za Pelješac ne treba povezivati s odlukom Vlade od ponedjeljka o privremenoj odgodi ratifikacije sporazuma o granicama s BiH. Istaknuo je da još treba razjasniti pravna pitanja o otočićima Veliki i Mali Školj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Irska pomoć u privlačenju stranih ulaganja</p>
<p>Ahern je izrazio optimizam glede uključivanja Hrvatske u EU do 2009.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Irski premijer Bertie Ahern, koji je u službenom posjetu Hrvatskoj, sastao se u utorak u Zagrebu s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom, hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom.</p>
<p>Hrvatska i Irska dvije su prijateljske zemlje koje nemaju otvorenih političkih pitanja, što je dobar temelj za suradnju na svim područjima, ocijenili su nakon razgovora u Banskim dvorima Sanader i Ahern.</p>
<p>»Obojica vjerujemo da postoji mnogo mogućnosti za dobar daljnji razvoj odnosa između dviju zemalja«, rekao je Ahern.</p>
<p>Sanader je podsjetio da Irska od početka podupire Hrvatsku na njezinu putu u Europsku uniju. Zahvalio je premijeru Ahernu na činjenici da je za vrijeme irskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2004. Hrvatska dobila pozitivan avis i u lipnju status kandidata, kao i na njegovu osobnom zauzimanju.</p>
<p>»Mislim da je otvaranje ovih pregovora o članstvu s Hrvatskom vrlo pozitivan razvoj događaja i za druge zemlje u regiji i njihove aspiracije za članstvo«, rekao je Ahern. Hrvatski premijer kazao je da je izvijestio irskoga kolegu o tijeku pregovora između Hrvatske i EU-a. Naglasio je da Hrvatska ne želi u prvi plan stavljati datum nego učinkovite i kvalitetne pregovore te kako je cilj da hrvatski građani u lipnju 2009. sudjeluju na izborima za Europski parlament. </p>
<p>Premijer Ahern podsjetio je kako se Irska tijekom posljednjih godina trudila da Hrvatskoj pomogne savjetima i iskustvom. »Tu smo da vam pomognemo našim iskustvom sa strukturnim fondovima, kohezivnim fondovima te u privlačenju izravnih stranih ulaganja«, rekao je irski premijer.</p>
<p>U razgovoru s predsjednikom Mesićem Ahern je izrazio optimizam glede uključivanja Hrvatske u EU do 2009., a bilo je i riječi o potrebi svestranog jačanja odnosa dviju zemalja, kao i o aktualnim pitanjima vezanima uz EU, priopćeno je iz Predsjednikova ureda. Predsjednik Mesić je inzistirao na potrebi boljeg upoznavanja predstavnika gospodarskog života u obje države, a istaknuo je i ulogu irskih turista u približavanju dviju zemalja.</p>
<p>Premijer Ahern je u razgovoru s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom pohvalio Hrvatsku zbog napretka ostvarenog u političkim i gospodarskim reformama kazavši kako je usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s europskim golem izazov za svaki parlament. Razgovaralo se i o priključenju Hrvatske Uniji i mogućnostima širenja parlamentarne suradnje, priopćeno je iz Ureda predsjednika Sabora.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Makedonija nova članica Cefte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deklaracijom, koju su u utorak u Zagrebu potpisali predstavnici Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, dogovoreni su novi kriteriji koje države, napose jugoistoka Europe, moraju zadovoljiti za postizanje članstva u Cefti, a istodobno je potvrđeno da Makedonija, nakon uspješnog završetka pregovora, pristupa toj zoni slobodne trgovine.</p>
<p>Članice Cefte Hrvatska, Bugarska i Rumunjska snizili su kriterije za članstvo da bi se prostor slobodne trgovine proširio na druge države jugoistočne Europe, rekao je premijer Ivo Sanader novinarima nakon plenarne sjednice.</p>
<p>Država koja želi biti članica Cefte mora imati potpisane sporazume o slobodnoj trgovini s članicama, imati institucionalizirane odnose s EU-om te punopravno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kazao je hrvatski premijer. To otvara prostor članstvu BiH, SCG-a, Albanije te Moldove. </p>
<p>Makedonski premijer Vlado Bučkovski, koji je bio gost na skupu, istaknuo je da se odsad može smatrati da je Makedonija članica Cefte, a formalnosti će ubrzo riješiti ministarstvo vanjskih poslova. Smatra da je dobro podijeliti iskustva u predvorju EU-a, izrazivši nadu da će Hrvatska 2009. postati članicom Unije, a nakon nje Makedonija. </p>
<p>Hrvatska je od 1. ožujka 2003. punopravna članica Cefte, Srednjoeuropskog područja slobodne trgovine, koje je nastalo još 21. prosinca 1992. U toj ekonomskoj organizaciji članice su bile Češka, Poljska, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, od kojih je prvih pet lani postalo punopravnim članicama EU-a. Osnovni ciljevi Cefte su razvoj ekonomskih odnosa između zemalja članica. </p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader je izjavio da je Cefta odigrala dvostruku ulogu; među članicama podigla je razinu kvalitete funkcioniranja tih država, a ujedno je to bio i dobar trening za EU. Hrvatski predsjednik vlade je na zatvaranju summita izrazio punu podršku ulasku Bugarske i Rumunjske u EU 2007. »jer to zaslužuju, ali i što će to biti dobro za sve nas«. </p>
<p>»Što brže Rumunjska i Bugarska uđu u EU, to će brže ući i Hrvatska, a nakon toga i ostale zemlje u regiji«, izjavio je Sanader. [Bruno Lopandić]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sabor prihvatio Državni proračun </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - S 84 glasa za i 24 protiv, u utorak je Sabor usvojio Državni proračun za 2006. godinu u kojem je 72 posto od ukupno 98,9 milijardi kuna rezervirano za mirovine, zdravstvo i plaće. Usvojeni su i financijski planovi zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, HAC-a, HC-a te agencija i fondova koje se financiraju iz proračuna. Uz stranke vladajuće koalicije i zastupnike manjina, proračun su podržali i pravaši te većina nezavisnih zastupnika.</p>
<p> Rasprava i glasovanje o 304 amandmana u kojima se tražila preraspodjela ukupno 6,4 milijarde kuna bili su neuobičajeno brzi i trajali su samo desetak sati pa se nije kao proteklih godina srasprava produljila do poslije ponoći.</p>
<p> Svi su amandmani odbijeni pa i oni koje su predlagali zastupnici koji su podržali proračun, na primjer Frano Piplović (DC) i zastupnici manjina, a slavonski regionalni trojac Branimir Glavaš, Vladimir Šišljagić i Ivan Drmić odustao je od većine svojih amandmana. </p>
<p>Najviše je amandmana, 60, upućeno na dio proračuna za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, slijedi s 56 amandmana Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, te sa 44 Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Financijski najteži amandman podnijeli su Mate Arlović, Mate Gavran i Ljubica Brdarić (SDP) tražeći da se za nabavu motornih vlakova, teretnih vagona i rekonstrukciju pruga izdvoji 650 milijuna kuna. Amandman je odbijen nakon što je državni tajnik u Ministarstvu prometa Dražen Breglec najavio nabavu većeg broja vagona u 2007. i 2008. godini te 130 milijuna kuna više za željeznicu u proračunu za 2007..</p>
<p> Odbijeni su i brojni amandmani u kojima se tražilo da se više novca uloži u razvoj luka unutarnjih voda, gradnju brodova te novog putničkog terminala zagrebačke zračne luke.</p>
<p> Ništa bolje nije prošlo ni oko 60 zahtjeva za veća izdvajanja za znanost, obrazovanje i šport, niti 30 za zdravstvo i socijalu. Nisu prihvaćeni ni zahtjevi oporbenih zastupnika iz Slavonije za veća izdvajanja za natapanje kao ni amandman Božidara Pankretića i Ivana Kolara (HSS) da se za investicijsku potporu u poljoprivredi i ribarstvu izdvoji 200 umjesto 90 milijuna kuna. Ministar financija Ivan Šuker je pritom upozorio da je ta potpora s 13 milijuna u 2003. povećana na 90 milijuna za 2006. godinu. Držeći se pravila da u proceduru mogu ući samo amandmani koji ne probijaju ukupni iznos proračunskih rashoda, zastupnici su novac za svoje amandmane vrlo često »oduzimali« obavještajnim službama pa se u kuloarima moglo čuti da bi, u slučaju da se ti amandmani prihvate, POA u sljedeće četiri godine morala staviti ključ u bravu. Dosta je zastupnika zahtijevalo da se predviđena tri milijuna kuna za Vladin vozni park prepolove te preusmjere za informatizaciju Sabora. Odbijajući te amandmane, ministar financija Ivan Šuker upozorio je na to da je Sabor za informatizaciju dobio 54 posto više novca nego ove godine napominjući i da se 2006. godine ne predviđa kupnja novih automobila za potrebe Vlade. </p>
<p>Ivka BačićSanja KapetanićMarijan Lipovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051130].
|
