NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050830].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 134402 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.08.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Uhićen Ico Mateković</p>
<p>U akciji je ranjen državljanin BiH, za kojeg su policajci (nakon što je počeo bježati) pretpostavili da je osoba koju traže. Sam Ico Mateković je prilikom uhićenja lakše ozlijeđen, kao i policajac kojega je tom prilikom udario glavom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U noći na ponedjeljak u Novom Zagrebu je uhićen jedan od najtraženijih hrvatskih bjegunaca pred zakonom Ivan Ico Mateković (32), nepravomoćno osuđen na 8 godina zatvora zbog organizacije otmice maloljetnog sina generala Vladimira Zagorca. U akciji, u kojoj je angažiran sav raspoloživi sastav zagrebačke policije i specijalci ATJ (antiterorističke jedinice) Lučko, ranjen je državljanin BiH, za kojeg su policajci (nakon što je počeo bježati) pretpostavili da je osoba koju traže. Sam Ico Mateković je prilikom uhićenja lakše ozlijeđen, kao i policajac kojega je tom prilikom udario glavom.</p>
<p>Mateković je policiji bio neuhvatjiv od veljače prošle godine nakon što je uspio pobjeći sa otkupninom od 750 tisuća eura. Iz »slučaja Zagorec« na slobodi su još dvojica braće Mateković , Nikola i Libero, te kontroverzni poduzetnik Hrvoje Petrač, nepravomoćno osuđen kao naručitelj otmice. Da se »nešto događa« stanovnici Novog Zagreba mogli su primjetiti u nedjelju prije ponoći kada je policija pokrenula akciju »Krug«, odnosno blokirala sve izlaze iz grada. Ubrzo su postavljene kontrolne točke na svim prilazima Bundeku te na mostovima preko Save. Oko pola sata iza ponoći s Bundeka se čula pucnjava, a ubrzo su projurila kola Hitne pomoći. Oko 1 sat svim je policijskim ophodnjama javljeno da je akcija završila te da se »Krug« prekida. </p>
<p>Kako smo saznali, Ivan Mateković je tijekom ponedjeljka ispitivan u zgradi PU zagrebačke u Heinzelovoj ulici, a neslužbeno saznajemo da su u ispitivanju sudjelovali i agenti POA-e, koja je, po navodima službenog policijskog priopćenja, sudjelovala u višetjednoj operaciji. Policija je inače najavila da će Mateković nakon ispitivanja biti prepraćen u zatvor u Remetincu. </p>
<p>Inače, državljanin BiH, koji je u akciji ranjen, u Hrvatskoj se nalazi ilegalno. Stradao je nakon što su ga policajci zamijenili za Matekovića te zatražili da se preda. On je, bojeći se da love upravo njega, počeo bježati nakon čega ga je jedan policajac pogodio u »desni donji dio abdomena«. »Ilegalac« je operiran u KB Rebro i život mu nije u opasnosti. </p>
<p>Susret s »Crvenim beretkama«</p>
<p>Srbijanska obavještajna agencija BIA sačinila je službenu zabilješku, koja je poznata i našoj policiji, a koja Icu Matekovića stavlja u kontekst ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića. Naime, zabilježeno je da je Mateković dva dana prije ubojstva prešao granicu na Bajakovu i sastao se s oficirom »Crvenih Beretki« Boškom Jovićem. Nakon Đinđićeve smrti »Crvene beretke« su raspuštene, otkriveno je da je neposredni počinitelj atentata pripadnik te jedinice, a u Beogradu se upravo sudi bivšem zapovjedniku Miloradu Ulemeku Legiji, optuženom za organizaciju atentata. Matekovićevo se ime posredno (u kontekstu njegovih veza s Hrvojem Petračem) veže i uz krug »jataka« haaškog optuženika generala Ante Gotovine. </p>
<p>Marin DeškovićDragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pokušao se sakriti među otpadom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako doznajemo, Matekovića su policajci »snimili« u Zapruđu kod zgrade u Balokovićevoj 25, ali je on počeo bježati prema Bundeku. Kada je stigao do »Industrogradnjinog« naselja, pokušao se sakriti među glomaznim otpadom. No, policajci su ga otkrili među zahrđalim cijevima i uhitili, a kako je pružao otpor i udario policajca, munjevitom reakcijom interventne i specijalne policije ubrzo uhićen.</p>
<p>Dan nakon uhićenja zatekli smo policajce novozagrebačke policijske postaje koji su osiguravali mjesto događaja i ekipu za očevide PU zagrebačke. Čuvar kompleksa baraka, pak, navodi kako večer prije nije radio te kako ne zna ništa o samom događaju, dok su četiri umirovljenice, znatiželjno gledajući »jake snage« MUP-a, prokomentirale da policija »opet hvata narkomane po Zapruđu«. [Vanja Majetić]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Uskoro i markice za svinjsko meso</p>
<p>Meso se u mesnicama prodaje s PDV-om, a razliku u cijeni plaćaju potrošači</p>
<p>Crno tržište mesa i dalje pokriva 60 posto domaćeg tržišta, a u Dalmaciji i 90 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 1. siječnja 2006. godine uvode se evidencijske markice i za svinjsko meso. Na takav korak država se odlučila jer se, kako doznajemo u Croatiastočaru, na domaćem crnom tržištu svinjskog mesa godišnje »okrene milijarda kuna«. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva napominju da je Pravilnik o uvođenju evidencijskih markica gotov i samo se čeka početak njegove primjene.</p>
<p>»Crno tržište mesa i dalje pokriva 60 posto domaćeg tržišta, a u Dalmaciji i 90 posto. Prekupci varaju državu, a zakinuti su i potrošači mesa«, rekao je za Vjesnik Ivica Jerković, predsjednik Udruge svinjogojaca pri Croatiastočaru.</p>
<p>Dodao je da se cijene na stočnim sajmovima obračunavaju bez PDV-a, jer proizvođači svinja prodaju odojka za kunu ili dvije više po kilogramu iako pritom država gubi 22 posto.</p>
<p>S druge strane, meso se u mesnicama prodaje s PDV-om, pa potrošači plaćaju razliku u cijeni.</p>
<p>Trenutačno je prosječna cijena svinja na domaćem tržištu viša od lanjske za 2,61 posto. Uz malu ponudu svinja, potražnja varira od slabe do osrednje, a cijene su ujednačene u priobalju i na kontinentalnom dijelu zemlje.</p>
<p>U Croatiastočaru napominju kako su više puta upozoravali Ministarstvo poljoprivrede da se na domaćem crnom tržištu svinjskog mesa godišnje »okrene milijarda kuna«. Uz lanjsko smanjenje poticaja za 20 milijuna kuna, 2003. godine registrirano je 650.000 tovljenih svinja u Hrvatskoj, a ukupno ih je, doznajemo, 1,5 milijuna. Razlika između registriranih svinja u tovu i njihova broja na tržištu, pokazuje da dvije trećine pokriva crno tržište.</p>
<p>Jerković ističe kako se pokazalo da Ministarstvo poljoprivrede taj problem ne može riješiti samo. Policija, kako kaže, od različitih prekupaca i nakupaca sa sajmova traži samo otkupni list, kojim se dokazuje da stoka nije ukradena. »Ali što je s putnim listom, zdravstvenim stanjem stoke, kojih po deset vrsta zna biti u jednom kamionu«, pita se Jerković.</p>
<p>U Ministarstvu su svojedobno zbog epidemije trihineloze uveli zaštitnu mjeru zabrane prijevoza svinja iz jedne županije u drugu. Možda bi nešto takvo urodilo plodom u suzbijanju crnog tržišta mesa dok se ne uvedu evidencijske markice.</p>
<p>Proizvođači se na neuređenom domaćem tržištu mesa oslanjaju uglavnom na interventni otkup tržišnih viškova svinja. Ili u Slavoniji za kupljenu svinju besplatno nude - odojak.</p>
<p>Jerković smatra kako je rješenje da uzgajivači svinja napokon uđu u sustav PDV-a, jer bi tako svi imali više koristi. Naime, uzgajivači bi mogli ostvariti povrat sredstava na ime troškova proizvodnje, a mesoprerađivači, koji posluju u sustavu PDV-a, dobili bi jeftiniju sirovinu. </p>
<p>Na crnom tržištu mesa posluje i oko 240 klaonica iako bi se svinje, i prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, za osobne potrebe trebale klati u nekoliko komunalnih klaonica. Primjerice, Austrija ima pet takvih klaonica.</p>
<p>»Nijedna klaonica u Dalmaciji nema valjano riješen sustav otpadnih voda, i sve bih ih trebalo zatvoriti«, zaključuje Jerković.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Lakša nastava za više od 20.000 učenika</p>
<p>Nastava se više ne bi smjela temeljiti na učiteljevu predavanju nego će se nastavnici morati potruditi učenike potaknuti na raspravu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od oko 400.000 osnovaca kojima sljedećeg tjedna počinje nova školska godina njih 21.470 bit će obuhvaćeno pilot-projektom reforme školstva. U 49 osnovnih škola u Hrvatskoj, koje su se same prijavile za sudjelovanje u pokusnoj reformi, nastava će se odvijati prema novom programu - Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS). </p>
<p>Cilj je HNOS-a rasteretiti učenike suvišna (enciklopedijskog) gradiva i uvesti moderne metode poučavanja. </p>
<p>Nastavnici bi od jeseni trebali kod učenika razvijati kreativnost pri rješavanju zadataka, a ujedno bi se jačala odgojna uloga škole, koja bi pripremala djecu za stjecanje trajnog znanja. Slogan reforme (koji je u internetskoj anketi pobijedio sa 24.000 glasova) jest »Kreativnost učitelja danas, uspjeh učenika sutra!«. </p>
<p>Kako kaže ministar Dragan Primorac, učenici više neće morati »bubati i štrebati«. Obrađivat će se manje gradiva, neće se morati pamtiti silne godine iz povijesti, niti će učenik morati znati odgovor na pitanje koliko je metara visoka jela. Nastava se više ne bi smjela temeljiti na učiteljevu predavanju nego će se nastavnici morati potruditi učenike potaknuti na živu raspravu. Ujedno će se, najavljuju iz Ministarstva znanosti, smanjiti opseg domaćih zadaća.</p>
<p>Da bi se nastavnici priviknuli na novi način rada, Zavod za školstvo organizirao je seminare koje je završilo oko 1600 učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola obuhvaćenih pilot-reformom.</p>
<p>»Uistinu je dobro što se prvi put dogodilo da je toliko učitelja prošlo stručno usavršavanje«, kaže ravnatelj Zavoda za školstvo Vinko Filipović. </p>
<p>Škole koje bi trebale provoditi novi oblik nastave izabrane su među 140 prijavljenih. Birane su, kažu u Ministarstvu znanosti, po kriteriju različite zastupljenosti. Tako će se u pilot-projektu naći škole s područja od posebne državne skrbi (poput OŠ Gvozd u Sisačko-moslavačkoj županiji) ili škole koje rade u otežanim uvjetima (OŠ Gornja Poljica). U reformu su uključene otočne škole (OŠ Pučišća na Braču), brdsko-planinske škole s manje od stotinu učenika (OŠ Ogulin), ali i velike škole u Zagrebačkoj županiji poput OŠ Dugo Selo s više od 1400 učenika. Pri odabiru škola tražila se i uključenost učenika s posebnim potrebama (izabrana je OŠ Veliki Bukovac iz Zagreba), ali i zastupljenost nacionalnih manjina. U prosvjetnim krugovima najčešće se čuju dvije primjedbe. Prva, nije dobro što promjene u nastavi ne prati i promjena udžbenika. Druga, učitelje bi se trebalo dodatno stimulirati za izvođenje modernije nastave, a školama omogućiti bolje uvjete rada i opremu. U Ministarstvu ističu da će novi udžbenici biti pripremljeni za iduću školsku godinu, a postupno se opremaju i škole. Ministrova savjetnica Anđelka Toto-Ormuž kaže da je u opremu ovih škola uloženo oko 2,5 milijuna kuna.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Politika policiji odvezala ruke</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Bez političke volje borba protiv mafije je nemoguća, a događaji posljednjih godinu i nešto pokazuju da je aktualna vlast voljna stati na put dosad nedodirljivima. U noći na ponedjeljak uhićen je jedan od najtraženijih hrvatskih bjegunaca, inače važan kotačić ekipe čiji je šef - također već godinu i pol bjegunac - od početka hrvatske samostalnosti policiji poznat, ali nedodirljiv. </p>
<p>Cijele su se policijsko-tužiteljsko-sudske garniture upirale svim zakonskim sredstvima ne bi li sredile spomenutoga šefa, ali im nikako nije uspijevalo. Uvijek se u ključnim trenucima nailazilo na zid čije su cigle, to je notorna činjenica, činile i neke strukture vlasti. Bez pokrovitelja u strukturama organizirani kriminal, odnosno mafija ne mogu postojati.</p>
<p>Šef je uvijek bio korak ispred snaga reda i zakona, a izgledalo je da nakon svakog pritiska izlazi još jači i nedodirljiviji. </p>
<p>Iako se postojanje hrvatske »hobotnice« vezivalo uz političku strukturu iz devedesetih godina prošlog stoljeća, činjenica je da je upravo ta struktura pokrenula progon, dok sljedeća (sada već bivša) struktura, koja je došla na vlast 2000. godine, nije uspjela toj »hobotnici« nimalo okljaštriti pipke.</p>
<p>Uhićenje jednog od najtraženijih bjegunaca velik je uspjeh policije na terenu, a moramo istaknuti da je u samoj završnici akcije, u kojoj se i pucalo, osobno sudjelovao i načelnik zagrebačke policije.</p>
<p> Sve navedeno je dokaz da »hobotnica« više nema oko sebe zaštitni zid. U posljednjoj akciji najveći je posao odradila tajna služba iz koje sad nisu curile informacije.</p>
<p>Policija i pravosuđe sada imaju zadatak privesti ovu utakmicu kraju, odnosno hrvatskoj »hobotnici« (»hobotnicama«?) nanijeti poraz od kojeg se nikad neće oporaviti.</p>
<p>Prvi korak u tom konačnom obračunu je otkrivanje sada već klimavih stupova koji su Matekovića i ekipu pokrivali te mu omogućili da skoro godinu i pol krstari zemljama u regiji s krivotvorenim ispravama, pred nosom lokalnih policija i Interpola.</p>
<p> Na sličan je način šef i otišao iz zemlje, ali je ohrabrujuća činjenica da ga više ne štite naše strukture, nego određeni međunarodni podzemno-obavještajni krugovi.</p>
<p>Vijest da je hrvatska vlast policiji napokon dala slobodne ruke u borbi s glavnim nositeljima organiziranoga kriminala svakako dokazuje Europi, ali i - što je još važnije - građanima koji su je birali i od čijih poreznih izdataka živi, da je naša zemlja spremna i sposobna održati pravnu državu i vladavinu prava.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Masakr nije sport</p>
<p>STIPE KARADŽOLE</p>
<p>Nekada su marširali koloseumima, a gubitnik je završavao u lavljim raljama. Iako glumimo kako smo globalno postali civiliziraniji, svoje gladijatore i dalje imamo. Jedna je od rijetkih razlika to što poraženi ipak nije kažnjen smrću nego, ako stoički preživi »masakr«, odtetura u kut ringa. O posljedicama ćemo tek slušati...</p>
<p>Do prije nekoliko godina o sličnim borbama, gdje je gotovo sve dopušteno, samo bismo nešto osluhnuli i znali smo kako se to događa u gradskim podzemljima, gdje su »krvoločni« borci obasjani automobilskim svjetlima. Razvojem Mirka Filipovića dotične su se borbe uselile i u svaki hrvatski dom i danas je gladijatorstvo novog doba prva »sportska« vijest dana.</p>
<p>Nimalo ignorirajući golemi trud Mirka Filipovića, koji je uspio u svom »poslu«, koji je cijeli život posvetio cilju od kojeg je udaljen milimetrima, koji je, uostalom, doveo većinu Hrvata u stadij da zajedno s njim napeto proživljavaju svaku sekundu među konopcima - ali teško je »krvavi ples« u ringu smjestiti pod bilo koje sportsko geslo. Borba u kojoj je cilj proliti suparniku što više krvi, gdje su samo rijetki udarci nedopušteni i gdje je doslovno svake sekunde glava »na panju«, ne može izazvati prave sportske emocije gledatelja. Gledajući takve borbe bilo tko normalan molit će da što prije odjekne zvuk gonga, i to sa što manje ozljeda bilo kojeg suparnika, neće tražiti suparnikov skalp i u zraku držati palac okrenut prema dolje. Uostalom, zar nije i supruga Mirka Filipovića zajedno sa djetetom u vrijeme posljednje borbe sa Fedorom bila daleko od televizijskog prijemnika, negdje u šetnji. Vjerojatno je i nju, kao i sve te nedjelje, tresla nervoza i muka. A, kada je nešto mučno, onda to definitivno ne pripada – sportu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Račanove zvijezde u sjeni</p>
<p>Dosezi Račanove, prošle vlade, kako znamo, nisu ostali zapamćeni po osobitoj kvaliteti. Glavne »zvijezde« vlade u sjeni također, posebice Slavko Linić zbog »slučaja Lenac«. Štoviše, podsjećanje na najveće promašaje Račanova kabineta navodi nas na zaključak da političari s takvom hipotekom mogu biračima doista ponuditi samo stara obećanja</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Šef SDP-a Ivica Račan proveo je gotovo radno ljeto. Bavio se osmišljavanjem strategije za povratak SDP-a na vlast. Taj je plan, čim se vratio s odmora, predočio u medijima ne bi li odvukao pozornost političke javnosti od sličnih planova i programa kojima ih obasipaju Radimir Čačić i Anto Đapić, varaždinski župan i osječki gradonačelnik, čije su premijerske ambicije već naširoko poznate.</p>
<p>Nakon mnogo promišljanja o vladi u sjeni, političkom je tržištu ponudio svoje ljude kao spasitelje nacije. Račanove zvijezde u sjeni svakako su Ljubo Jurčić, Neven Mimica i Slavko Linić te niz manje sjajnih i javnosti poznatih zvijezda, zvjezdica i kometa koje kruže oko partijske središnjice na Iblerovu trgu. Naime, za razliku od Čačićevih i Đapićevih »vlada u sjeni«, Račan nije precizno imenovao »ministre« nego je, vrteći nekoliko starih imena i najavu okupljanja »stručnjaka«, pokušao ostaviti dojam da je riječ o dobroj ponudi.</p>
<p>Na sceni je, dakle, već treća »ljetna« vlada u sjeni. Najavio ju je SDP, zajedno sa strategijom za povratak na vlast u sedam točaka, koje javnosti još nisu predočene. Krugovi bliski SDP-u kažu da se ekonomski program za iduće izbore piše u radionici bivšeg ministra, profesora Ljube Jurčića, parlamentarni guru Mato Arlović sastavlja prijedlog izbornih zakona, a Račan se bavi kadrovskim križaljkama. SDP-ova strategija je, zapravo, predizborni program u kojem će se, doznajemo, biračima obećati gospodarski rast od pet posto, smanjenje birokracije i reforma u državnoj upravi. </p>
<p>Dakle, vrh SDP-a priprema se za izlazak na birališta iako se u njemu istodobno čuje da ne vjeruju u prijevremene izbore. Ni SDP-ovci ni drugi opozicijski lideri nisu za prijevremene izbore prije kraja godine, kada istječe saborski mandat koji jamči lijepe mirovine. Izbori im osobito ne odgovaraju ako započnu pregovori s EU-om. Tada bi HDZ bio u znatnoj prednosti. No možda se u takvim okolnostima Ivo Sanader odluči za raspisivanje izbora. Stoga je ljetna poplava »vlada u sjeni« rezultat ne samo političke mrtve sezone, nego i iskapanje rovova na predizbornoj bojišnici.</p>
<p>Očito je da SDP u toj predstavi nudi glumce i scenarije koje smo već upoznali za Račanove koalicijske vlade od 2000. do 2003. Uloge bi, doduše, mogle biti malo promijenjene pa se govori da bi Slavko Linić mogao postati ministar financija (na tom je mjestu bio profesor ekonomije Mato Crkvenac), a gospodarstvene bi interese promicao prijašnji ministar Ljubo Jurčić. Vanjskim poslovima bavio bi se Neven Mimica, dok se za ostala mjesta kandidiraju stranački lideri te ljudi izvan SDP-a čiji identitet Račan ne otkriva. Ta tajanstvenost pokazuje da Račan nema, poput Đapića, svoje ljude koje želi istaknuti za izbornu utrku, nego je ocijenio da će SDP na izborima bolje proći s nestranačkim kandidatima.</p>
<p>Sam scenarij za »preuzimanje vlasti« odavno je viđen i iščitan. »Smanjenje birokracije«, »povećanje produktivnosti«, »reforma državne uprave« i slično, uz obveznu »zaštitu prava radnika«, SDP nudi desetljećima. Uoči siječanjskih izbora 2000. nudile su se posve iste reforme - pravosuđa, vojske, policije, državne uprave - ali potom je sastavljena vlada s 19 ministarstava koja je i pravosuđe i reformu MORH-a i MUP-a držala u statusu quo do kraja mandata. Račanovi ministri pravosuđa i drugih resora nisu uspjeli digitalizirati gruntovnice ili obaviti neki sličan, u praksi tehnički posao, ali su se bavili beskonačnim »uglavljivanjem« stranačkih kadrova na mjesta u državnim upravnim tijelima.</p>
<p>Dosezi Račanove vlade, znamo, nisu ostali zapamćeni po osobitoj kvaliteti. Glavne »zvijezde« vlade u sjeni također, posebice Slavko Linić zbog »slučaja Lenac«. Štoviše, podsjećanje na najveće promašaje Račanova kabineta navodi na zaključak da političari s takvom hipotekom mogu biračima doista ponuditi samo stara obećanja. </p>
<p>U najveće Račanove gafove, nastale tijekom boravka u Banskim dvorima, svakako možemo ubrojiti sporazum o hrvatsko-slovenskoj granici s Janezom Drnovšekom, čije posljedice vidimo i u recentnim odnosima sa Slovenijom. Nezaboravni potezi bili su zabrana rada trgovina nedjeljom, ukidanje niza povlastica hrvatskim braniteljima, smanjenje rodiljnih naknada te usvajanje restriktivnog zakona o radu. </p>
<p>Reforma tajnih službi provedena je tako neuspješno da je njezin tvorac Ozren Žunec nakon nje samoinicijativno nestao s javne scene. Napokon, Račanovu je vladu pratila prilična koalicijska nestabilnost, jer je bila sastavljena najprije od šest, a kasnije pet nepouzdanih partnera. Da bi opstao, Račan je morao ukloniti IDS i Ivana Jakovčića iz Vlade, a kasnije je otišao i Dražen Budiša. Ta mu je hipoteka - teškoga koalicijskog partnera - danas velik problem. Teško je očekivati da će SDP-ova predizborna strategija i taktika, i uz pomoć zvijezda, omogućiti samostalnu socijaldemokratsku vladu. Za koaliciju mu ostaju, skupe li dovoljno mandata, isti kandidati - HNS, HSS, IDS i HSLS - dok se mogućnosti za koaliranje s HSP-om Račan već odrekao. Za očekivati je da će potencijalni koalicijski partneri, koje je sudjelovanje u Račanovoj vladi stajalo političkog rejtinga, dobro razmisliti o budućim odnosima sa SDP-om.</p>
<p>Dakle, SDP i njegov šef nude stare političke planove, strategije i taktike, iskušane kadrove i mogućnost iste koalicijske vlade kakvu smo vidjeli na djelu od 2000. do 2003. Poimence, nude nam se ministri Linić i Jurčić, koalicija Račan-Tomčić-Čačić te beskrajne »reforme državne uprave«, »smanjenja birokracije« i »povećanja produktivnosti«. Impresivno, podjednako kao i »vlade u sjeni« Čačića ili Đapića, koji pri sastavljanju ipak nisu koristili teleskop.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Kad iznimka postane pravilo </p>
<p>Donošenje pet od šest zakona po hitnom postupku je objektivno ugrožavanje načela vladavine prava</p>
<p>PETAR RADELJ</p>
<p>Na službenim stranicama Hrvatskoga sabora (www.sabor.hr) nalazi se priopćenje njegove Informacijsko-dokumentacijske službe kako je sadašnji saziv Sabora u razdoblju od 22. prosinca 2003. do 15. srpnja 2005. donio ukupno 218 zakona te da je od toga čak 181 zakon ili 83 posto njih donesen po hitnom postupku. </p>
<p>Donošenje zakona druga je po važnosti zadaća Hrvatskoga sabora (čl. 80. podstavak 2. Ustava), a ona se ima obavljati sukladno Poslovniku (čl. 79. st. 2. Ustava). Donošenje zakona po hitnom postupku posebno je razrađeno člankom 159. Poslovnika, a njegovim stavkom 1. propisano je kad se to čini:»Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kad je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.«</p>
<p>Čak 83 posto ne može biti iznimkom </p>
<p>Jednostavno je nemoguće, neuvjerljivo i neobranjivo da u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti čak 83 posto slučajeva bude iznimka! Zdrava logika kaže da nešto svedeno na svega 17 posto (tj. donošenje zakona u redovnom postupku) više nije pravilo, nego je to postalo iznimka! Osim toga, nije vjerojatno da u mirnodopskom razdoblju »interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi« zauzimaju čak pet šestina ukupne zakonodavne aktivnosti Hrvatskoga sabora.</p>
<p>Tvorac ove pojave neustavnosti i nezakonitosti je praktički isključivo Vlada jer je iz istog priopćenja nedvojbeno da je ona predlagatelj čak 97 posto svih donesenih zakona. No, to nije isprika ni izlika saborskim zastupnicima da sa sebe speru odgovornost za takvo učestalo neodgovorno i brzopleto postupanje.</p>
<p>Donošenje pet od šest zakona po hitnom postupku je objektivno ugrožavanje načela vladavine prava; onemogućuje suživljavanje pravne države; mnoge diplomirane pravnike, suce, odvjetnike i javne bilježnike pretvara u neupućene neznalice, a ozbiljno opterećuje i Ustavni sud. Naime, žurnim donošenjem zakona onemogućuje se sustavna i temeljita rasprava i uočavanje raznih nelogičnosti i rješenja nesuglasnih s Ustavom još u fazi donošenja zakona. Izravna posljedica toga je povećani priljev zahtjeva i prijedloga za ocjenu ustavnosti tako donesenih zakona. </p>
<p>Kako mnoga rješenja u tako na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sklepanim zakonima nisu promišljena, ni raspravljena, a često ni jasno oblikovana, zakoni doneseni po hitnom postupku potiču i uzrokuju niz neustavnih i nezakonitih rješenja u provedbenim propisima. To se ponovno očituje kao problem povećanog priljeva predmeta ocjene ustavnosti i zakonitosti drugih propisa.</p>
<p>Zaplitanje u začaranom krugu </p>
<p>Takav način rada u konačnici najviše se obija o glavu samomu Hrvatskom saboru, koji se sve više zapliće u vlastiti začarani krug i postaje sam sebi svrhom, da po hitnim postupcima na loš način ispravlja ono što je prethodnim hitnim postupkom već loše normirao. Naime, zakon se ne stigne ni objaviti u »Narodnim novinama«, a već započinje izrada njegovih izmjena i dopuna jer se potkrala omaška ili se nešto propustilo definirati, precizirati odnosno suvislo projicirati.</p>
<p>Posljedice takvog odnosa izvršne vlasti (kao predlagatelja) i zakonodavne vlasti (kao nezainteresiranog donositelja) najviše pogađaju sudbenu i upravnu vlast, koja ima nemoguće zadaće pohvatati sve moguće i vrlo učestale izmjene i dopune, a i kad utvrdi trenutačno vrijedeći tekst mjerodavnoga prava, očekuje je znanstvenofantastično ili gatalačko dvoumljenje što je zakonodavac htio reći. Logično je da se sudovi i upravna tijela onda kolebaju u šarolikosti mogućih odgovora.</p>
<p>Zbog svega navedenog 25. kolovoza 2005. Ustavnomu sam sudu predložio da u sklopu svojih ustavnih ovlasti praćenja ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti upozori Hrvatski sabor na taj problem. No, da bi se stanje doista promijenilo, potrebno je da većina građana i saborskih zastupnika spozna da tako dalje ne ide.</p>
<p>Autor je magistar društvenih znanosti iz Dubrovnika.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Danas mladi odlaze sami </p>
<p>Tko će moći u utakmicu sa svjetskom privredom ako su najbolji otišli u svijet</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Za vrijeme osmanlijske vladavine u Bosni, zbog potrebe za većim brojem ratnika, vlasti su odvodile iz katoličkih obitelji malu djecu kao porez zvan danak u krvi. Turska je ukinula taj barbarski zakon 1826. g., ali time nije prestao odlazak naših mladića s kućnog ognjišta u svijet. Mnoštvo mladih odlazi kao u doba Turaka s kućnog praga u strane zemlje za poslom, boljim zaradama i stipendijama koje se nude nadarenoj djeci.</p>
<p>Hrvatske vlasti, čini se, nisu svjesne kakva demografska katastrofa prijeti narodu, ali o tome ne razmišljaju ni roditelji. Kad su neki naši biskupi držali kateheze u sklopu Svjetskoga susreta mladih u Kölnu, nemalo su bili iznenađeni mojom primjedbom da na tim skupovima, gdje je bilo na tisuće mladih, nije bilo mladih Hrvata iz Njemačke, kojima domovinska crkva posvećuje dosta vremena. Crkveno vodstvo nije položilo ispit u sprječavanju hrvatskog poreza u krvi. Susreo sam jednoga dušobrižnika naših u Njemačkoj, koji je sam nosio hrvatsku zastavu, kad već nema mladih Hrvata njegove pastve. Hrvati i nemaju ništa čime bi se iskazali osim zastave koja doista privlači oči stranaca. Već su u drugom naraštaju naši mladi odnarođeni, tj. ponijemčeni po onoj staroj mudrosti domovina ti je tamo gdje ti je bolje. Mladi ne odlaze kao u tursko doba silom, nego odlaze dobrovoljno i uz podršku roditelja. Tuđe države i vlasti će, kao i u tursko vrijeme, iskoristiti sposobnosti suvremenih janjičara.</p>
<p> Kako se danas ne rađa kao u tursko vrijeme, i roditelji bi trebali dobro razmisliti tko će im u starosti pružiti čašu vode, ako ne žele pod stare dane za djecom u emigraciju. Razmišlja li itko o strašnim posljedicama za obitelji, narod i ovu državu? </p>
<p>Kad se netko osmjeli da bi pomogao zemlju svoga porijekla, onda mu naša birokracija stavlja pred nos stotine zapreka, jer je vlastima uglavnom do korupcije, unosnih plaća i aristokratskih mirovina, koje neće imati tko zaraditi. Naša djeca vani proizvode drugima ono što se ovdje kupuje i tako izvozimo s djecom i posljednji posuđeni novac onih koji su ostali ovdje.</p>
<p> Tko će moći u utakmicu sa svjetskom privredom, ako su najbolji otišli u svijet? Kad se ima u vidu da nitko od djece hrvatskih iseljenika ne dolazi, a odlazi tko gdje stigne, onda biva jasno da Hrvatska plaća danak u krvi zapadnim zemljama u kojima se zbog udobnosti ne rađa. Tako Hrvatska živi u mnogo opasnijem razdoblju od turskoga. Hrvatima se nije dobro pisalo za Turaka u Bosni kada su postali manjina, a kakva sudbina čeka Hrvate u njihovoj posljednjoj državi nije teško predočiti. Posljedice danka u krvi bio on utjerivan silom ili milom uvijek su kobno iste.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vratiti dostojanstvo policajcima </p>
<p>Potpuno sam svjestan težine, odgovornosti i opasnosti posla kojim se bave policijski i djelatnici i zato me srce boli kad god pročitam da je tamo neki huligan, nasilnik, pijana budala nasrnuo na čuvara reda, udario ga šakom u glavu, itd. I nikom ništa. Osjećaju ti nasilnici da to mogu i smiju. Nisam još pročitao o pravomoćnim oštrim presudama protiv takvih izgrednika. Crne kronike u novinama preplavljene su vijestima o uvjetnim kaznama. Većina policajaca koji savjesno obavljaju svoj posao, u stvari se ne usudi adekvatno reagirati u raznim situacijama kršenja reda i mira, iz jednostavnog razloga da ne bi sutradan osvanuli na naslovnicama dnevnih novina, s opisom kako su prekoračili ovlaštenja. Ministar unutarnjih poslova trebao bi biti dosljedan u obećanju da će zaštititi »svoje dečke« i treba odmah odlučno poduzete potrebne mjere da bi se ponovno osiguralo poštivanje i dostojanstvo hrvatskog policajca, koje je ozbiljno i sramotno narušeno. </p>
<p>IVO BELAN, DR.ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Most preko Ždrelca ne smije se izgraditi </p>
<p>U Vjesniku je 23. kolovoza objavljen članak pod naslovom »Ugrožena sigurnost plovidbe Malim ždrelcom«. Most preko Ždrelca nije se ni smio izgraditi. Ispod tjesnaca treba provesti cestovni tunel koji ni u kojem slučaju neće ometati, a kamoli onemogućavati plovidbu. Takav tunel je tehnički razmjerno jednostavan, a financijski vrlo prihvatljiv. Iznad tunela more ostaje dovoljno duboko za nesmetanu plovidbu. Prisjetimo se da Jadranom plove brodovi s nadgrađem višim od 50 (pedeset) metara. U studenom 2003. je tvrtka Vosper Thornycraft izgradila u Southamptonu jahtu »Mirabella V« dugu 45 metara s jarbolom visokim 90 metara. S obzirom na reputaciju koju naš Jadran uživa među nautičarima, realno je očekivati da će »Mirabella V« ploviti Jadranom, a onda proći kroz Ždrelac. Nevjerojatno je s koliko ustrajnosti se naš građevinsko-kopnenjački lobby opire izgradnji kvalitetnih, a razmjerno jeftinih cestovnih prometnica tzv. spojnika koje ne ometaju plovidbu, ne narušavaju »image« otoka, ne ovise o meteorološkim niti oceanografskim pojavama, trajni su, ekološki neutralni, sigurni, strateški pouzdani, tj. »žilavi«, a tehnički i financijski vrlo prihvatljivi. Malo konstruktivne suradnje između građevinara, brodograditelja i nekog agilnog poduzetnika rezultiralo bi ostvarenjem toga za Hrvatsku značajnog i korisnog projekta, i to u razmjerno kratku razdoblju. </p>
<p>IVO RUDENJAK,Sudski vještak za pomorski transportRIJEKA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Uskoro prvi park u Hrvatskoj s uređenim dijelom za pse</p>
<p>Ako se pribave sve potrebne dozvole, s uređenjem će se početi za šest mjeseci</p>
<p>Park mladenaca, smješten u Novom Zagrebu, između Trnskoga i Sigeta, uskoro će se gotovo potpuno preurediti. »Izgradit će se trim staza, ugraditi sportski rekviziti, proširit će se i urediti dječja igrališta, a izgradit će se, kao prvi u Hrvatskoj - park za pse. Dakako, postavit će se i javna rasvjeta«, rekao je za Vjesnik Jadranko Baturić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb - zapad.</p>
<p> Park mladenaca svojedobno je, kad je zasađen, prije 15-20 godina, bio vrlo atraktivna lokacija građanima Novog Zagreba. Nažalost, zbog neadekvatnog je održavanja jednostavno »propao«.</p>
<p>S vremenom građani su izgubili interes da vode svoju djecu u park. </p>
<p>No zbog izrazito atraktivne i reprezentativne lokacije i prostora, i nakon brojnih sugestija i savjeta građana, Jadranko Baturić odlučio je pokrenuti tu inicijativu. »Ova odluka 7. rujna ide na Vijeće i izgledno je da će se jednoglasno prihvatiti«, rekao je. Idejni je projekt, na kojemu su radile Hrvatske šume, izrađen i za dva bi tjedna sve trebalo biti riješeno. »Ako se pribave sve potrebne dozvole, Park mladenaca trebao bi se početi uređivati za otprilike šest mjeseci. Radovi će trajati mjesec dana. Financijska strana još nije dokraja poznata, ali se procjenjuje da će troškovi iznositi više od milijun kuna«, drži Baturić. Radove će financirati Grad Zagreb kroz sredstva Gradske četvrti Novi Zagreb-zapad, a trebao bi ih izvoditi Zrinjevac, koji pruža veliku podršku ovom projektu. Osvjetljenje će riješiti gradska javna rasvjeta Elektra. </p>
<p>»Kad se dovrše svi radovi, park će biti izrazito atraktivan, a rasvjeta, osim što će omogućiti njegovo korištenje i tijekom noći, onemogućit će moguće trganje igračaka«, tvrdi Baturić.</p>
<p>Zanimljivo je spomenuti da će budući park za pse biti jedan od prvih u Zagrebu, ali i Hrvatskoj. Park za pse radit će se isključivo zbog toga da se psi ne vode u dio parka u kojem će se igrati djeca. Očito je, naime, da sadašnje table koje zabranjuju dovođenje pasa na livadu nisu dovoljne. Stoga će se urediti veći dio na livadi upravo za potrebe pasa. Vrtne će naprave za igru pasa napraviti Zrinjevac, po uzoru na one iz istovjetnih parkova u Americi. </p>
<p>Osim što se u takvom parku vlasnici pasa mogu međusobno družiti i promatrati svoje pse kako se igraju, važno je spomenuti i rekreativni aspekt takvog parka, jer se i ljudi potiču na kretanje i rekreaciju tako da trče i vježbaju sa svojim psima. Rekonvalescenti se od raznih ozljeda u takvom okruženju brže oporavljaju, a preporučuje se da takav park ima pristup i za osobe s teškoćama u kretanju. Park za pse imat će sprave za igranje i vježbanje, fontane s vodom za piće za pse i ljude, ograđeno mjesto za manju djecu, oglasnu ploču, kante za otpad i skupljanje fekalija. O održavanju parka za pse te čišćenju njihovih fekalija brinuli bi se sami vlasnici pasa. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Skejteri-turistička atrakcija grada</p>
<p>Iako je skejtanje već dvadesetak godina popularni hobi mnogih mladih Zagrepčana, fino asfaltirani prostor ispred muzeja Mimara postao je omiljeno okupljlište skejtera u Zagrebu. Njih dvadesetak svakodnevno dolazi ispred muzeja gdje pred okupljenim gledateljima i turistima vježbaju najnovije trikove i skokove. Za to im posebno pogoduje glatki asfalt i stepenice kojima se ulazi u muzej.</p>
<p> »Nemamo ništa protiv skejtera koji mirno voze parkom, no smetaju nam oni koji skaču po stepenicama i uništavaju ih«, požalio se Tugomir Lukšić, ravnatelj Mimare. Dodao je da je teško naći neko razumno rješenje ovom problemu osim da se sagradi poseban skejt-park. Takav park već postoji na Jarunu, no on nije osobito posjećen zato što je, kako kažu skejteri, izgrađen neprofesionalno, bez konzultacije sa skejterima. Zbog nedostatka adekvatnog prostora, zagrebački su skejteri marširali 22. lipnja, na Svjetski dan skejtera, ulicama grada i pokušali ukazati na taj nedostatak. »Mimara je jedino mjesto odakle nas ne tjeraju. Neki skejtaju i na Trgu bana Jelačića ili kod HNK-a, no policija nas često rastjera. Mislim da je Zagrebu prijeko potreban novi skejt park«, kaže Kristijan Čolak, mladi skejter. »Počeo sam prije tri godine i koristim svaki slobodan trenutak za skejtanje«, dodaje Kristijan i objašnjava kako je skejtanje ne samo sport već i način života.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Marićev prolaz bi mogao izbiti na Trg bana Jelačića</p>
<p>Postoji realna mogućnost probijanja prolaza na glavni gradski trg kroz dvorište Felbingerove kuće </p>
<p>Nakon obnove Miškecova prolaza i nedavne restauracije Oktogona, vrijedne devet milijuna kuna, sljedeći bi na redu trebao biti Marićev prolaz.</p>
<p> Prolaz je sagrađen 1932. Projekt obnove toga prolaza, koji spaja Prašku i Gajevu ulicu, izradio je arhitekt Šmit još 2001. i odobren je od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. God. 2001. i dijelom 2002. obnovljeni su podni okviri od staklenih prizmi, rekonstruirana ulazna vrata i postavljene ploče s natpisima s jedne i s druge strane. </p>
<p> U sveobuhvatnom programu rekonstrukcije što slijedi prioriteti su keramitni mozaik koji krasi pod, nadsvjetla u stropu te mramorna zidna oplata, koja se kroz niz desetljeća prilično oštetila. Kako doznajemo u zavodu, tzv. Shellova palača, u kojoj se nalazi prolaz, od internacionalnog je kulturnog značaja i dovođenje prolaza izvornom stanju vrlo je zahtjevan i skup posao. </p>
<p>Poslovnu zgradu u Gajevoj 5, u kojoj se nalazi prolaz, dala su sagraditi za potrebe naftnog magnata »Shell« braća Marići, Milan i Artur, zagrebački veleindustrijalci. Zgrada i prolaz ujedno su i posljednje djelo arhitekta Rudolfa Lubynskoga. Prolaz je i tada bio namijenjen raznolikim trgovinama i obrtničkim radionicama poput salona ženskih šešira, brijačnica i zlatarnica, a danas je u njemu najpoznatija ZET-ova prodavaonica karata. Od 1937. godine pa sve do danas prepoznatljiv je kao Marićev prolaz. Preuredit će se u stilu art-decoa, u kojem je i sagrađen, a bazira se na izvornim projektima Lubynskoga i snimkama postojećeg stanja, sa svim potrebnim koracima koji bi prolazu vratili izvorni izgled.</p>
<p>Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, istaknuo je kako je za rekonstrukciju prolaza izrađena tehnička dokumentacija, a trenutno je u tijeku ishođenje suglasnosti i dozvola. »Prolaz će nakon izvedenih radova biti kompletno obnovljen«, kaže Jelavić.</p>
<p>Što se tiče najava o mogućem izbijanju prolaza na Trg bana Jelačića, u Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode još nisu zaprimili takav projekt, koji zapravo i nije baš nemoguć. »Takva je mogućnost realna i izvediva i prolaz bi mogao izbiti kroz dvorišnu vežu Felbingerove kuće na Trgu bana Jelačića br. 15, koja je također spomenik kulture«, rekao je za Vjesnik zamjenik pročelnice zavoda, Aleksander Laslo i dodao kako je ta mogućnost analizirana u više navrata, ali projekt još nije prošao potrebnu proceduru.</p>
<p>»Početak radova i njihovo trajanje te hoće li oni biti izvedeni u nekoliko faza ili u jednom dahu ovise samo o sredstvima i organizaciji radova«, kaže Laslo. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Najveći lopoč na svijetu</p>
<p>U Botaničkom je vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u ponedjeljak 29. kolovoza procvao najveći lopoč na svijetu, divovski amazonski lopoč. Jedina biljka te vrsti posađena u Botaničkom ima šest listova, promjera je i do dva metra, i cvijet veličine 40 centimetara.</p>
<p> Cvijet biljke Victoria amazonica poseban je ne samo po svojoj veličini već i zato što cvate tek dva dana. Prvi je dan cvijet bijele boje, drugi dan ružičaste, a treći se dan već zatvara i podvlači pod vodu. »Cvijetovi amazonike cvatu jedan za drugim. Ovo je prvi ovogodišnji i bit će ih sigurno još, samo ne možemo nikada unaprijed znati kada će biljka procvasti«, objašnjava Biserka Juretić, voditeljica Botaničkog vrta. Kaže da biljku oprašuju kukci koji lete noću, pa je cvijet danju zatvoren, a tek u popodnevnim satima otvara svoje latice.</p>
<p>»Kako je to tropska biljka, držimo je u bazenu u stakleniku. Vodu podgrijavamo i bude li još malo sunca, moglo bi se rascvasti još mnogo cvjetova«, veli Biserka Juretić i poziva sve građane da dođu pogledati ovu rijetku močvarnu biljku koju Botanički vrt nije imao već 20 godina.</p>
<p>Botanički je vrt otvoren svaki dan. Ponedjeljkom i utorkom od 9 do 14.30, a ostale dane od 9 do 19 sati. Ulaz se ne plaća. </p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Terase na Cvjetnom »progutale« gradske klupice</p>
<p>Terase ugostiteljskih lokala na Trgu Petra Preradovića svakim su danom sve veće i veće. Tri od šest gradskih klupica, postavljenih u sredini Cvjetnog trga, posve su »progutale« te terase. Tako na njima više nitko ne sjedi. Terase se šire na sve strane, pa je uz Srpsku pravoslavnu crkvenu opštinu napravljen hodnik od stolova i stolica kroz koji se provlače brojni šetači.</p>
<p>»Meni se čini da oni svakog dana iznesu po jedan novi stol«, govori Vesna Lana Weis, koja živi u blizini i tuda prolazi svaki dan. Na gradske klupice više nitko ne sjeda. »Svi uokolo ponešto piju, a i sama je klupica prekrivena suncobranom lokala, pa je glupo tamo sjediti i ne naručiti ništa«, žali se Vesna Lana Weis.</p>
<p>Rajko Lazić, zamjenik načelnika komunalnog redarstva, kaže da komunalni redari stalno obilaze grad i provjeravaju imaju li svi ugostiteljski lokali dozvole za terase. »Provjeravamo i to drže li se ugostitelji propisane kvadrature terase. Kazna je za nepropisno širenje terase 100 kuna, a višak stolova mora se ukloniti«, objašnjava Lazić. Za terase na Cvjetnom veli da su potpuno propisne. »Zbog radova na pročelju zgrade na Preradovićevu trgu ugostitelji su pomaknuli svoje terase za tri metra unaprijed, no za to su dobili odobrenje od Grada«, kaže Lazić. Za širenje terase prema pravoslavnoj crkvi nije imao posebnog objašnjenja, ali je naglasio da je u Zagrebu ljetos naplaćeno već pet stotina kazni te da komunalno redarstvo svakog dana kontrolira cijeli grad.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Na dva kotača i kroz centar grada</p>
<p>Na europskome zapadu biciklisti čine 15 posto sudionika u prometu, u Zagrebu pet posto, a prije sedam godina bilo ih je samo 0,9 posto </p>
<p>U zemljama zapadne Europe sve je jači razvoj cikloturizma, od kojega su prošle godine države EU-a zaradile oko šest milijardi eura. Cikloturizam u Zagrebu daleko je od zapadnoeuropskoga, ali ima nade.</p>
<p>»Cikloturizam uključuje razvijenu mrežu biciklističkih staza u gradovima i ponudu uz lokalne ceste. U Europi mnogi turisti putuju na odmor sa svojim biciklima, a neki na dva kotača stižu i do svojih odredišta«, kaže predsjednica Udruge Bicikl, Darinka Širola. Tvrdi da, prema anketi Njemačke biciklističke federacije ADFC, čak 67 posto Nijemaca želi provesti »biciklistički godišnji odmor«.</p>
<p>»Cikloturizam u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu, ima velike izglede za razvoj«, kaže Širola. Smatra da Zagreb ima potencijala da postane biciklističkom metropolom jugoistočnog dijela Europe i mamcem za cikloturiste. Glavni su aduti Zagreba : dobar geografski položaj, konfiguracija zemljišta pogodna za vožnju biciklom, grade se nove biciklističke staze, bogata kulturna tradicija i činjenica da Zagreb svake godine postaje sve popularnije odredište turista.</p>
<p>Uz to naglašava da su veliki minusi svemu tome prometna nekultura sudionika prometa, nenaviklost građana na bicikliste, nepovezanost biciklističkih staza i nespušteni rubnici. U gradu nedostaje prometne infrastrukture za bicikliste, za njih su samo dva semafora, nedostaje prometnih znakova.</p>
<p>I zamjenik direktora Turističke zajednice grada Mario Zmajević kaže da Zagreb ima potencijala za razvoj cikloturizma, a od Grada traže da nastavi s gradnjom biciklističkih staza. »Podržavamo biciklističke manifestacije u Gradu, a neke i sponzoriramo. Sudjelovali smo i u organizaciji biciklističke utrke od Vukovara do Dubrovnika. U Gradu su nam obećali da će i dalje graditi biciklističke staze«, dodaje Zmajević. Kaže da su ove godine imali mladih turista, koji su u Zagreb stigli s biciklima, ali njihov broj nije bio velik. </p>
<p>Danas u Zagrebu biciklisti čine pet posto sudionika u gradskom prometu, a prije sedam godina bilo ih je tek 0,9 posto, tvrdi Darinka Širola i dodaje: »Ako se rast nastavi ovakvom brzinom, za nekoliko bismo se godina približili europskom prosjeku od 15 posto.« Prema njegovu su mišljenju razlozi povećanja broja biciklista veća ulaganja Grada u biciklističku infrastrukturu, jačanje svijesti građana o ekološkim i zdravstvenim prednostima vožnje biciklom i sve veća frustriranost građana zbog zakrčenoga cestovnog prometa. </p>
<p>U Zagrebu danas ima 137 kilometara biciklističkih staza, a do kraja ove godine Grad planira napraviti biciklističke staze od Klaićeve ulice preko Hebrangove do Gundulićeve te u Ulici grada Vukovara sve do Ulice grada Gospića, za što je ove godine izdvojeno 3.000.000 kuna. U gradskom Odjelu za promet kažu da planiraju napraviti nova biciklistička parkirališta i semafore. </p>
<p>Također, postoji ideja da se u suradnji sa Zagrebparkingom biciklistima osigura prostor u središtu grada, gdje bi ljudi mogli ostavljati bicikle bez bojazni da će ih netko ukrasti. »Razmatramo tu ideju i aktivno surađujemo s Odjelom za promet«, kaže direktor Zagrebparkinga, Mato Kraljević. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tramvajski kaos obilježio ponedjeljak</p>
<p>Građane je na početku novoga radnog tjedna dočekao tramvajski kaos. Iako su pušteni u redovni promet svi tramvaji koji zbog radova na raskrižju Ilice i Frankopanske za vikend nisu vozili, u ponedjeljak, uz zastoj zbog ozljede putnice, dogodila su se i četiri veća zastoja zbog kvara na tramvajima.</p>
<p>U 9.18 sati u Draškovićevoj je ulici, pri ulasku u tramvaj broj 11, ozlijeđena 90-godišnja Minka Rukavina. Kolima Hitne pomoći odmah je prevezena u Traumatološku bolnicu. Ustanovljena joj je lakša ozljeda te je puštena kući. Zbog te nesreće tramvaj broj 14 nije mogao prometovati, pa je za vrijeme zastoja, do 9.42 sati, uvedena izvanredna autobusna linija Mihaljevac - Draškovićeva. </p>
<p> Kraći zastoj tramvaja uzrokovala je odlomljena grana kod Bukovačke ulice oštetivši tzv. pantografe tramvaja koji ih pripaja na struju. Od 8.04 do 8.37 sati tramvaji nisu vozili Maksimirskom zbog oštećenog tramvaja broj 12. »Tramvaj je zapeo za granu, pri čemu se potrgao pantograf. Na teren je izišla ZET-ova ekipa i dizalicom odvukla oštećeni tramvaj do spremišta«, izjavio je za Vjesnik Mato Brekalo, dežurni prometnik ZET-a. U vrijeme zastoja od Kvaternikova su trga do Dubrave uvedeni izvanredni autobusi.</p>
<p>Zbog iste se grane u 8.06 pokvario i tramvaj broj 11, ali je uspio doći do križanja Draškovićeve i Jurišićeve, gdje se, također zbog oštećenog pantografa, zaustavio. U 9.42 dizalica je uklonila »pokvareni« tramvaj te se promet u gradu napokon normalizirao.</p>
<p>U ranim poslijepodnevnim satima tramvajci nisu bili ništa bolje sreće. U 13.13 sati staro stablo palo je na tramvajske vodove u Maksimirskoj ulici pa su tramvaji u smjeru grada stajali do 13.52, dok vatrogasci nisu uklonili deblo. Za vrijeme zastoja relaciji Dubrava - Kvaternikov trg vozili su autobusi. </p>
<p>U 13.48 sati oštećena žica uzrokovala je kvar na pantografu tramvaja broj 11 na križanju Maksimirske i Mandlove ulice. U smjeru Dupca tramvaji nisu vozili do 14.07 sati. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>New Orleans ipak izbjegao biblijski potop</p>
<p>Prema prvim procjenama, najveći valovi ipak neće biti viši od 8 metara, pa će nasip pred New Orleansom visok 6 metara, uspjeti zadržati vodeni val</p>
<p>Unatoč katastrofičnim najavama po kojima je New Orleans čak trebao doživjeti potop biblijskih razmjera, priroda je ipak odlučila donekle ga poštedjeti. Uragan Katrin koji se s pučine Meksičkog zaljeva u ponedjeljak sjurio prema američkoj obali, noseći pritom oznaku 4. kategorije na Safir-Simpsonovoj ljestvici, »udario« je u obalne američke države, Louisianu, Mississippi i Alabamu, praćen snažnim pljuskovima i vjetrom brzine 220 do 280 km na sat.</p>
<p>Ono najgore zbog čega je zadnjih dana New Orleans i okolicu napustilo milijun ljudi ipak se nije zbilo. Ništa, srećom, od osam metara visokih valova koji su trebali potopiti grad, smješten većinom ispod razine mora!</p>
<p>Povrh svega, za desetak ga je kilometara zaobišlo i središte uragana, tzv. oko. Uragan je tad nastavio svoj pohod po unutrašnjosti SAD-a, gdje će s nešto manjim intenzitetom prijetiti još idućih nekoliko dana.</p>
<p>Procjene da će uništiti 60 do 80 posto zgrada u New Orleansu, zasad su se pokazale pretjeranima iako, doduše, stižu brojna izvješća o oštećenim zgradama.</p>
<p>Iako viejsti o ljudskim žrtvama još nema, izgleda da je više od 150 osoba zbog poplavljenih domova spas potražilo na krovu, no spasioci do njih još ne mogu doći zbog poplavljenih ulica kojima plutaju – uništeni čamci. Najgore je ipak u krajevima poput St. Bernard Parish preko kojih je »oko uragana« izravno prešlo – tamo je vodeni val bio visok 4 do 6 metara, no podataka o šteti i žrtvama još nema.</p>
<p>Unatoč svemu, pa i činjenici da je bez struje ostalo oko 400.000 ljudi, čini se da su se obistinile riječi jednog stanovnika koji je ostao u gradu, sakrivši se u zatvoreni stadion Superdome: »Mi iz Francuske četvrti izdržljivi smo ljudi. Dovraga, ako možemo preživjeti festival Mardi Gras, onda možemo i uragan«! </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatski brod »Novigrad« odolio naletu uragana</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Nalet uragana nije nanio nikakvu štetu ni brodu ni posadi »Novigrada« zadarske Tankerske plovidbe, koji se u ponedjeljak zatekao na sidrištu ispred New Orleansa, u rijeci Mississippi. Najjači nalet vjetra bio je brži od 200 km na sat, no naš je »Novigrad« nosivosti 22.650 tona bio usidren s dva sidra koja su izdržala taj pakao. Kako je Vjesniku u ponedjeljak navečer kazao kadrovski direktor Tankerske plovidbe Svetko Košćica, 24 člana posade pod zapovjedništvom kapetana Tihomira Bačića osjećaju se dobro i nitko nije ozlijeđen. [D. Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hrvatski planinari osvojili najviši vrh Japana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Fuji, najvišu japansku planinu, osvojili su hrvatski planinari Ivana i Damir Gobec, priopćio je Planinarski savez Hrvatske.</p>
<p>Ivana i Damir Gobec, članovi Planinarskog saveza Zagreba i Saveza gorskih vodiča Hrvatske, na vrh Fujija popeli su se 9. kolovoza. Do prije 100 godina na planinu su imali pristup samo svećenici i hodočasnici, a danas se na nju penju i planinari. Nepisano je pravilo svakog stanovnika Japana da se barem jednom u životu popne na Fuji. Inače, na vrhu treba biti kad izlazi sunce. Nakon uspješna uspona Ivana i Damir Gobec priključili su se hrvatskoj reprezentaciji u orijentacijskom trčanju, koja je nastupala na Svjetskom prvenstvu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Reaktor isključen zbog meduza </p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> - Švedska nuklearna elektrana isključila je u ponedjeljak jedan od triju reaktora zbog nakupine meduza u sustavu za rashlađivanje. Elektrana Oskarshamn na jugoistoku Švedske u tankovima za rashlađivanje koristi vodu iz Baltičkog mora. U vodi, međutim, posljednjih tjedna ima neuobičajeno mnogo meduza, pa su bili prisiljeni isključiti reaktor. Operator OKG-a objavio je da nema nikakve opasnosti, a reaktor će biti ponovno pokrenut u utorak. Elektrana Oskarshamn osigurava oko 10 posto švedskih potreba za električnom energijom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Počeo postupak Asanović-Štimac</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Na Općinskom sudu u Splitu započela je glavna rasprava i u drugom parničnom postupku protiv Igora Štimca, što ga je pokrenuo Aljoša Asanović. Podsjetimo, ranije je Štimca tužio i Alen Bokšić, a obje se parnice vode zbog neriješenih financijsko pravnih odnosa, ulaganja i zarade u kladionici »SportTIP«. Asanović od Štimca potražuje 100.000 eura s pripadajućom kamatom, dok Bokšić potražuje malo više. Sud predlaže spajanje predmeta. Najzanimljivije je što su kao svjedoci pozvane velike sportske zvijezde Goran Ivanišević, Davor Šuker, Joško Jeličić... Ova sudska trakavica starih prijatelja, suigrača i poslovnih suradnika u Splitu se prati s neskrivenim zanimanjem, i to ne samo u sportskim krugovima. [R. P]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Arijani Čulini 220.000 kuna honorara za jednu knjigu</p>
<p>S honorarom od samo šest do osam posto po prodanom primjerku (a knjižari ide četrdesetak posto od prodajne cijene) pisac može zaraditi samo uz dobru nakladu. Drugim riječima, spašava ga reklama, rijetko sam tekst </p>
<p>Kada je svojedobno objavljena velika fotografija na kojoj naši tiražni pisci stoje pred bankomatom Zagrebačke banke, onda nam je »razvučena« velika iluzija – naši popularni književnici tobože zarađuju velike novce, ali su na zvjezdanoj estradi i dalje tek zvjezdice koje po prodanom primjerku na malom tržištu zarade pet-šest kuna. A na svjetskom zvjezdanom nebu nemaju ni odsjaj! </p>
<p> Arijana Čulina, koja na našim uskim prostorima zvuči tiražno kao Danielle Steele, za roman »Što svaka žena triba znat o onim stvarima« u izdanju Mozaika knjige, koji je prodan u oko 40.000 primjeraka, zaradila je oko 220 tisuća kuna (po knjizi je dobivala postotak od 5, 5 kuna).</p>
<p> To za nas zvuči mnogo, to je hrvatska pobjeda na top-listi, no kažemo li da Thompson ili Severina za jednu koncertnu noć mogu dobiti honorar od 40.000 eura, dakle, oko 300.000 kuna, onda naša najtiražnija spisateljica za pisanje i svekoliku distribuciju i nije dobila mnogo! A ima još zanimljivih primjera sporoga hoda umjetnosti pred trkom sporta i estrade. </p>
<p>Goran Tribuson, naš legendarni majstor krimića, dobio je za knjigu »Gorka čokolada« u izdanju Školske knjige, koja je otisnuta u 4.000 primjeraka, honorar »na ruke« od 3.000 eura. Toliko dobiva, kaže, za svaki roman koji mu je prodan u nakladi od 2000 primjeraka, za nas prosječnoj. To iznosi oko 22.000 kuna (po novom, slabijem tečaju), što znači da je iskusni Tribuson zaradi od knjige za vrlo jeftini polovni auto. Što bi Tribuson bio u Americi, gdje žanrovsko umijeće obećava milijunske honorare, vile i bazene?</p>
<p> Dakako, Tribuson ovdje piše za dušu, jer igrač Hajduka Niko Kranjčar zarađuje godišnje 120.000 eura, dakle, po sadašnjem tečaju oko 750.000 kuna! Tribuson bi, po toj logici, trebao napisati godišnje oko trideset krimića. Naš uspješni pisac nikada neće udariti financijski gol, te je uz bankomat ipak trebalo uslikati nogometaše, a ne pisce.</p>
<p> S honorarom od samo šest do osam posto po prodanom primjerku (a knjižari ide četrdesetak posto od prodajne cijene!) pisac može nešto zaraditi samo uz dobru nakladu. Drugim riječima, spašava ga reklama, rijetko sam tekst.</p>
<p>I Ante Tomić, jedan od naših popularnijih pisaca, daleko zaostaje za spomenutim nogometašem. Za roman »Što je muškarac bez brkova« u izdanju Hena coma, koji je prodan u 15.000 primjeraka, zaradio je oko 130.000 kuna (po prodanom primjerku dobivao je, kaže, 8,5 kuna). Sustiže ga tiražni pisac za djecu Zlatko Krilić, koji je za roman »Zabranjena vrata« u izdanju »Alfe«, prodanom u 9.000 primjeraka, zaradio 123.000 kuna.</p>
<p> Julijana Matanović, koja je također dobila etiketu jedne od najviše plaćenih spisateljica, za roman »Zašto sam vam lagala«, koji je prodan u 16.000 primjeraka, zaradila je oko 80.000 kuna, uzmemo li da je po knjizi prosječno dobivala pet kuna. Opet zvuči raskošno, no, preračunano u vrijednosti nekretnine, Matanović je od sve slave romana zaradila za desetak kvadrata polovnoga stana. </p>
<p>Tiražni pisac s više izdanja različitih knjiga može skupiti pristojnu svotu, no sjetimo li se novčanih sapunica svjetskih pisaca, spomenemo li da je slavni Houellebecq dobio honorar u vrijednosti od oko milijun kuna samo zato što je prešao drugom izdavaču, onda su naše priče o bogatim piscima samo malo uspješnije jednočinke. Važne tek stoga da raskrstimo s mitom o piscu-siromahu.</p>
<p>Kako zarađuju nerazglašeni, a ipak dovoljno ugledni pisci? Ludwig Bauer tvrdi da mu je jedan od najvećih honorara u posljednje vrijeme bio honorar od knjige »Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat« – 30. 000 kuna. Knjigu je izdao Kruzak, u nakladi od 1200 primjeraka. Bauer, kao i mnogi drugi pisci, hvali izdavačku kuću »Profil« - za knjigu za djecu »Poliglot i pas« dobio je honorar od 5.000 eura. Najslabije iskustvo imao je s Nakladom Ljevak - za proznu knjigu »Prevođenje lirske poezije« dobio je honorar od samo nekoliko tisuća kuna. Sličan honorar dobili su i drugi pisci, na primjer Lucija Stamać, za knjigu »Labud«.</p>
<p>»Nema izdavača koji će dati za knjigu više od 20.000 kuna«, kaže nam i Ivo Brešan. »Jadno je to ako pogledamo da netko u kvizu 'Milijunaš', tko odgovori na nekoliko banalnih pitanja, i to još uz pomoć džokera, dobije učas 32. 000! Ja knjigu pišem godinu dana, a ovaj u kvizu, koji ništa ne zna, dobije više čistim slučajem« - komparira veliki pisac i dodaje da mu je kiosk-izdavaštvo mnogo pomoglo – za roman objavljen u biblioteci Jutarnjega lista dobio je 50. 000 kuna, što mu je lijepa svota s obzirom na mirovinu od 2.400 kuna.</p>
<p>Jutarnji list isplatio je 50.000 kuna i Miljenku Jergoviću za roman »Glorija in excelsis«, a isto toliko i Zoranu Feriću za roman »Djeca Patrasa« te svim ostalim piscima u biblioteci »Premijera«. </p>
<p>I drugi popularniji pisci kažu da ih je spasilo kiosk-izdavaštvo. Tribuson spominje da mu je knjiga »Povijest pornografije«, koja je izdana u biblioteci Večernjega lista, donijela najveći honorar u životu - 72.000 kuna! Zbilja mu je dobro »kapnulo«, s obzirom na to da je za slovensko izdanje knjige »Ne dao Bog većeg zla« zaradio samo 1000 eura.</p>
<p>I Pavao Pavličić kazuje da mu je Večernji list donio dosad najveću svotu - 70.000 kuna, za roman »Koraljna vrata«. No, uspjeh ima i naličje - i on i Tribuson žale se da im Večernji list ne šalje obračun te nemaju uvid u broj prodanih primjeraka svojih knjiga.</p>
<p>Ugledni pisac Nedjeljko Fabrio za svoje, bilo pripovjedne, bilo esejističke knjige, dobivao je prosječni honorar od desetak tisuća kuna, ne računajući roman »Vježbanje života«,koji je izišao u biblioteci Večernjeg lista. Priznaje da honorar ovisi i o poduzetnosti pisca, o sposobnosti cjenkanja, čemu on ne teži. </p>
<p> Dok vani agent nudi rukopis izdavaču, zastupa pisca pri potpisivanju ugovora, nadzire prodaju i honorare, kod nas je odnos pisca i izdavača još uvijek primitivna dogovorna razmjena. </p>
<p>Kako zarađuju u tom nepouzdanom biznisu manje tiražni pisci? Za »Dnevnik jedne mame«, koju je izdao Hena com., u nakladi od 1000 primjeraka, Branka Valentić dobila je oko sedam tisuća kuna. Tako prolaze, otprilike, i drugi nerazglašeni pisci, i to ako se namjere na malo boljeg izdavača. Dakle, tiražnima neka zarada, uglednima s manjom nakladom podnošljivi džeparac, novijim autorima tek malen poticaj! </p>
<p> S dramskim tekstom nije tako proizvoljno – Hrvatsko društvo dramskih umjetnika postavilo je tarifu - 2000 eura za tekst koji otkupljuju državna i gradska kazališta, plus prihod po predstavi. Molim lijepo, plati pa režiraj! S knjigama, na žalost, nije tako - ni jedna institucija, a ni agencija, koje još uvijek nema (osim Hrvatske autorske agencije, koja služi za žalbe kad je već kasno), ne jamči piscu ništa. Kazališni pisac, eto, ima gestu, romanopisac jadikovku ili sreću, ako ima neku popularnost. </p>
<p> Jer, uzmemo li postotak od prodajne cijene, pisac zapravo ne zarađuje ništa (oko šest kuna po knjizi) – sve ostale cifre čista su matematika, nipošto poklon-paket za »marku« koji dobivaju nogometaši i pjevači.</p>
<p>A koliko je doista primjeraka prodano, o tome drugom zgodom. Nikada pisac ne barata tim brojkama, kao što ne može dokazati ni priču o privatnim tiskarskim strojevima na kojima neki izdavači tajno dotiskavaju primjerke i stavljaju zaradu u svoj džep. U priču o piščevim zaradama, valja, osim novinara, uključiti malo i detektive! </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Zaklali su mi četrnaestero djece«</p>
<p>Lopovi su, pretpostavlja se, ušli kroz prozor u Franjevački samostan u Zaostrogu, a za krađu su primijenili uobičajenu taktiku: skalpelom su izrezali slike iz okvira</p>
<p>Ciklus slika »Otisci iz djetinjstva« stvarao sam gotovo pola života, a poklonio sam ga Franjevačkom samostanu svete Marije u Zaostrogu jer sam vjerovao da franjevci najbolje čuvaju umjetnine«, kazao nam je, ne bez ironije, 89-godišnji hrvatski slikar, ilustrator i pedagog Mladen Veža u povodu krađe njegovih 14 slika. Jedan od najproduktivnijih hrvatskih umjetnika trenutno boravi u rodnome Bristu u Makarskom primorju, u neposrednoj blizini Zaostroga, u kojemu su nepoznati provalnici prije nekoliko dana iskoristili odsutnost gvardijana fra Ante Babića i ukrali dio umjetnina koje je Veža darovao samostanu osamdesetih godina. </p>
<p>Lopovi su, pretpostavlja Veža, ušli kroz prozor u Franjevački samostan, a za krađu su primijenili uobičajenu taktiku: skalpelom su izrezali slike iz okvira. »Zaklali su mi 14-ero djece«, slikovito komentira njihov postupak, naglašavajući da mali broj franjevaca starije dobi više ne može voditi brigu o sakralnom blagu toga povijesnog samostana iz 16. stoljeća, iz kojega je nedavno ukraden i mač bosanskoga kralja Tvrtka Tomaševića. </p>
<p>U samostanu se nalazi Vežina memorijalna galerija sa 42 djela iz ciklusa »Otisci iz djetinjstva«. Riječ je, uglavnom, o uljima na platnu velikih dimenzija (180x200 cm) koja je umjetnik prvi put izložio na retrospektivnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu 1980. godine, nakon tridesetogodišnje šutnje zbog »političke nepodobnosti«.</p>
<p>Veža je, naime, kao student stanovao kod obitelji Vladka Mačeka, vođe Hrvatske seljačke stranke, što je kasnije često navodio kao jedan od razloga njegova političkog prešućivanja. Nakon studijskoga boravka u Parizu i izložbe »Pariških motiva«, koju 1951. nisu zabilježile nijedne novine, Veža nije javno izlagao u Zagrebu do 1980. godine. Radio je kao ilustrator za dječji list »Radost« i predavao je na Akademiji likovne umjetnosti. Rehabilitiran je početkom 90-ih, kada je portretirao hrvatskoga predsjednika Franju Tuđmana i njegovu suprugu Ankicu. </p>
<p>Govoreći o ciklusu »Otisci iz djetinjstva«, portretist predsjednika Vlade Ive Sanadera i književnika Ranka Marinkovića, napominje da je u toj slikarskoj fazi prikazao život ljudi iz podbiokovskog kraja. »Slike su nastale u vrijeme apstrakcije, kao otpor socrealizmu, ali i kao hommage ljudima koji žive na kamenjaru«, kazao je jednom prilikom Veža. Ciklus je potom, na prijedlog povjesničara umjetnosti Grge Gamulina, smješten u Franjevačkom samostanu u Zaostrogu. </p>
<p>»Iz Zaostroga je bila moja majka«, Veža dodatno obrazlaže svoju donaciju, naglašavajući da ga je na takav izbor potakla i činjenica da darovnice umjetnika gradu Zagrebu redom završavaju u podrumima. Cijeli ciklus nedavno je izložen u Makarskoj, što je po umjetnikovu mišljenju nadahnulo provalnike da ukradu 14 slika, čija se vrijednost procjenjuje na 2,5 milijuna kuna. Inače, prosječna cijena njegovih slika iznosi oko 5.000 eura. U Zagrebu, otkriva nam, zbog loših iskustava nerado surađuje s galerijama. Jednu galeriju će, kaže, morati prijaviti policiji, jer tri godine nije dobio novac za prodane slike. </p>
<p>Da je Veža itekako popularan na tržištu, pokazuje podatak da spada među najčešće krivotvorene autore, a u Zaostrogu nije bio prvi put meta kradljivaca. Prisjeća se slučaja staroga tri godine, kada ga je izvjesni Ivan Filipović, profesor na Filozofskom fakultetu u Amsterdamu, »preveslao« za četiri djela. »Policija je kod njega kasnije pronašla još jednu moju sliku, koju sam poslao sarajevskom fakultetu za dobrotvorne svrhe. Filipović je lažno nastupao pod tri imena, a prevario je i Pulitiku i Lackovića«, prisjetio se Veža. </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Posveta lijepom</p>
<p>Najveća je i neosporna kvaliteta i draž ove knjige u iznimnome stilskom minimalizmu kojim autor pažljivo osluškuje nježne šapate Njega i Nje </p>
<p>Kada se pojavila Carverova zbirka »O čemu govorimo kada govorimo o ljubavi«, veći broj čitatelja očekivao je priče prepune narativnog lamentiranja o ljubavi. Na dar i užitak dobili su »samo« izvrsnu prozu koja eksplicitno ne spominje lajt motiv naznačen naslovom. Autor je naime tim pričama postigao željeni efekt – naglasiti prisutnost osjećaja ljubavi u naizgled nevažnim trenucima kao što je npr. pripremanje za odlazak na vikend kod punice ili rasprodaja starih predmeta koji ostaju »nakon ljubavi«. </p>
<p>U novoj knjizi Krešimira Pintarića »Ljubav je sve« čita se sličan narativni sudar intimnoga i globalnoga, ljubavi i načina ostvarenja ljubavi kakvu žive jedan muškarac i jedna žena. Čini se stoga da je ovdje riječ o posve osobnom konceptu kojim Pintarić prikazuje nevidljive granice osobitog emotivnog stanja koje u općem kontekstu devalvacije osjećajnosti nalikuje endemskom. Ovih sedamnaest izvrsno posloženih priča koje otvaraju stihovi Wislawe Szymborske »Sretna ljubav«, a zaključuju Tomaža Šalamuna čine narativnu cjelinu koja tematizira ljubav kakvu pripovjedač i njegova sustanarka/Žena žive iz dana u dan. Pintarićevo iskustvo pisanja poezije (Tour de force; Divovski koraci; Commedia), proze (Rebeka mrzi kada kokoši trče bez glave) i elektroničnih knjiga (Tour de force; Commedia; Divovski koraci) u ovoj je knjizi poslužilo kao zanimljiv autorski poticaj kojim se može uspostaviti ravnoteža između sažetosti jezika i dubine osjećaja, između naracije i opisa, dijaloga i unutarnjih monologa. Jer upravo je pjesnička jezgrovitost bliža kratkim pričama nego li romanu, a »Ljubav je sve« zasigurno se može čitati kao vrlo uspješna zbirka takva ljubavnoga govora. </p>
<p>Pintarić se zaista potrudio približiti atmosferu zdrave simbioze u kojoj parovi nisu 'slijepljeni' već pripadaju jedno drugomu ma gdje se koji od njih u nekome trenutku nalazio i o čemu tada razmišljao. To znači da neke priče o vezi dvoje partnera tematiziraju njihove individualne želje koje ih približavaju (Nevini smo dok sanjamo?; Moj omiljeni mali rudar), dok ih ponekad upravo one i udaljavaju (Kome trebaju manekenke?; Ponekad mislim da me vara; Teški problemi srednje klase). Naracija se najčešće temelji na autorovu dobrom osjećaju za dijalog, dok se ritam nekih od priča održava prepričavanjem svakodnevnih banalnosti o kojima se čovjeku obično šuti ili se o njima on sam ne usuđuju pričati drugima. </p>
<p>Nije ovdje riječ o kič-instant pričama u kojima je autor svojevrsni voajer opsjednut pogledom na život svojih likova želeći preko dominantnoga pripovjedača u prvome licu čitateljima ponuditi recept za »sretnu vezu«. U njima se primarno prikazuje atmosfera prostora u kojemu egzistira dvoje emotivno i tjelesno bliskih individua. No ipak najveća je i neosporna kvaliteta i draž ove knjige u iznimnom stilskom minimalizmu kojim autor pažljivo osluškuje nježne šapate Njega i Nje ne zanemarujući pri tome niti jedan aspekt njihova intimnog proživljavanja.</p>
<p>Zapanjuje Pintarićeva izoštrenost detaljističkog opisa dok se istovremeno ne prepušta digresivnim odmacima prema nužnom oživljavanju konteksta nekih zbivanja. Svako od sedamnaest poglavlja Pintarićeva ljubavnog govora tematski je zaokruženo bez obzira obrađuje li se npr. nježan osjećaj ili duhovito seciraju mane i vrline pripovjedačeve sustanarke/Žene, dok su najzanimljivija ona u kojima se priziva u sjećanje vrijeme nakon svađa ili seksa. </p>
<p>Iz tog razloga ova se knjiga može se čitati i kao posveta onome što je lijepo, »onome što će čovjeku dati snage da preživi sva sranja«.</p>
<p>Helena Sablić Tomić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Amos Oz dobio Goetheovu nagradu</p>
<p>Amos Oz, jedan od najvažnijih suvremenih izraelskih pisaca, u nedjelju je dobio Goetheovu nagradu za 2005. godinu. Nagradu dodjeljuje grad Frankfurt svake tri godine. Oz je dobio nagradu za životno djelo, koja uključuje i svotu od 50.000 eura, na rođendan velikana njemačke i svjetske književnosti Johanna Wolfganga Goethea u frankfurtskoj Crkvi sv. Pavla. Amos Oz rođen je 1939. u Jeruzalemu. Živi u Aradu, a predaje izraelsku književnost na Sveučilištu Ben Gurion u Negevu. Oz je dobitnik mnogih međunarodnih priznanja, uključujući i Prix Feminu, izraelsku nagradu za književnost i Mirovnu nagradu na frankfurtskome Sajmu knjiga. Njegove su knjige priča, eseji i romani prevedeni na više od 30 svjetskih jezika. [S. V. A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Uz Pršu u napadu Balaban ili Klasnić </p>
<p>Kranjčaru su se tijekom ponedjeljka javili svi igrači, osim Igora Tudora, koji kasni jer sređuje prelazak u neki drugi klub </p>
<p>ČATEŽ (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Premda na početku priprema hrvatske nogometne reprezentacije sve upućuje na uobičajenu idilu i premda je do subotnje utakmice s Islandom još dovoljno vremena, izbornik Zlatko Kranjčar već je blago zaokupljen dvojbom, koju niti ne krije. Razmišlja o tome kome će, uz Dadu Pršu, namijeniti mjesto u vrhu napada - sve raspoloženijem Balabanu ili u Njemačkoj čvrsto etabliranom Ivanu Klasniću: </p>
<p>»Kad izbornik ima takvu dvojbu da od dvojice dobrih treba izabrati boljeg, onda je to slatka briga. Obojica su dosad dali značajan doprinos reprezentaciji, Balaban kod plasmana na Svjetsko prvenstvo, a Klasnić u ciklusu kvalifikacija za SP. Do četvrtka imam vremena riješiti tu dvojbu, a dotad mislim raščistiti sve eventualne nejasnoće, kojih praktički i nema, jer se sastav u načelu zna«, kazao je Kranjčar. </p>
<p>Naglasivši da u odsutnosti ozlijeđenog, a vrlo važnog Ivice Olića na raspolaganju ima još dva vrsna napadača, Bošnjaka i Eduarda, Kranjčar posebnu pozornost posvećuje Dadi Prši: </p>
<p>»Kako i ne bih, kad se zna što nam Dado znači. Zato mu u prva dva dana namjenjujem poseban tretman, uz lakše vježbanje, a od srijede kreće punim intenzitetom, kao i svi ostali.« </p>
<p>Kranjčar razmišlja o još jednom detalju, ali se njime barem zasad ne želi više baviti. Naime, čak sedmorici igrača prijeti drugi žuti karton (Olić, Tudor, R. Kovač, Kranjčar, J. Leko, Pršo i Vranješ). Stoga ne bi bilo dobro da netko od njih zbog viška kartona mora propustiti sljedeću utakmicu iz jesenskog ciklusa, možda presudnu, za prvo mjesto u skupini protiv Švedske u Zagrebu: </p>
<p>»Znam zašto potencirate to pitanje, sigurno vas zanima hoćemo li se služiti 'čišćenjem' od kartona. To bi imalo smisla jedino protiv Islanda, ali je utakmica previše važna da o tome razmišljam. No, tko zna, možda o tome ipak povedemo računa, ovisno o kretanju rezultata na Islandu«, kazao je Kranjčar, ne krijući uvjerenje da će se s Islanda i Malte vratiti s punim plijenom, no pod jednim uvjetom: </p>
<p>»Ne vjerujem da će igrači bilo kakvom neopreznošću kompromitirati sve ono veliko što smo dosad postigli. Ako su se do sada pokazali profesionalcima, zašto ne bi i ubuduće.« </p>
<p>Kranjčaru su se tijekom ponedjeljka javili svi igrači, osim Igora Tudora, koji kasni jer sređuje prelazak u neki drugi klub. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Maksimir me uvijek inspirira« </p>
<p>Ne bih se vraćao da ne vidim igračku kvalitetu i mogućnost da napravimo dobar rezultat, kazao je Pletikosa </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Stipe Pletikosa je, vrativši se u Hajduk, postao najjači adut trenera Ćire Blaževića za maksimirski derbi s Dinamom, ali i za nastavak domaćih natjecanja. U subotu je izravno iz zrakoplova došao na utakmicu i svjedočio remiju »bijelih« protiv Cibalije. No, Pletikosa nije obeshrabren onim što je vidio i uvjeren je da će Hajduk izaći iz krize te konkurirati za domaće trofeje. Zadovoljan je što je uspio iskamčiti posudbu iz ukrajinskog Šahtara u svoj matični klub, jer mu je dozlogrdilo gledanje utakmica, makar i s bogatom apanažom. </p>
<p>»Zahvaljujem predsjedniku Hajduka Branku Grgiću i šefu struke Igoru Štimcu što su mi omogućili povratak kući. Znam koliko su truda i strpljenja uložili, Štimcu nije bilo teško doći ni u Milano na pregovore s mojim predsjednikom Rinatom Ahmetovim i ja moram biti zahvalan. Došao sam u Hajduk ambiciozan i znam da sam napravio dobar potez«, kaže Pletikosa. </p>
<p>Na Poljudu očekuju da će derbi utakmica 11. travnja biti prekretnica za »bijele«, ali su također svjesni da je Hajduk s Ćirom i Nikom prava crvena krpa za sve dinamovce te da će shodno tome ozračje biti pakleno. Hajduku treba pozitivan rezultat. Čelnici bi bili prezadovoljni remijem, iako trener Blažević sanja i samo govori o pobjedi. Pletikosa o derbiju kaže: </p>
<p>»Ozračje u Maksimiru me uvijek inspirira. Dobro sam pripremljen i nadam se da ću opravdati povjerenje čelnika kluba i struke. Ova je momčad nakon euforičnog starta, osvojenog superkupa i uvjerljive pobjede protiv Osijeka naletjela na Debrecen i upala u nevolje. Ja se, pak, ne bih vraćao da ne vidim igračku kvalitetu i mogućnost da napravimo dobar rezultat. Sve nas skupa u Hajduku očekuje vrijeme dokazivanja, a ja sam iznimno motiviran da se još jednom potvrdim u Hajdukovu dresu.« </p>
<p>Sigurno da je pogonsko gorivo Pletikosina povratka u Poljud izazov SP-a. Ključno je u reprezentativnim izdanjima potvrditi se izborniku Zlatku Kranjčaru. Možda je došlo vrijeme da naplati nesretni splet okolnosti ozljeđivanja pred sam početak EP-a u Portugalu. Od tada Pletikosu nikako da zapadnu prave karte. </p>
<p>»Slijede nam kvalifikacijske utakmice protiv Malte i Islanda, a vrlo su nezahvalne. Mi smo apsolutni favoriti, a bodovi su nam važni za mirniji završetak kvalifikacija. Moramo se dobro koncentrirati i pripremiti za ta dva meča te pokazati da nismo slučajno pobijedili Šveđane i Bugare na gostovanjima. Neće biti lako i time se ne zavaravamo. Znamo da su ovi bodovi presudni na putu za Njemačku«, zaključio je Pletikosa. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hajduk kao Dinamov lakši suparnik</p>
<p>»Ljudi, koji 10, 15 godina nisu bili na utakmici, sada mi govore da bi rado došli«, kaže Kuže</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Većinu smo utakmica igrali u gostima, i to protiv jačih suparnika. Sad nam slijede one lakše«, naglasio je Dinamov trener Josip Kuže u prvoj ozbiljnijoj javnoj analizi igre njegove momčadi u ovih mjesec i pol dana nove sezone.</p>
<p> No, zanimljiva je teza o nadolazećim, lakšim utakmicama. U prvenstvu slijedi stanka zbog reprezentacije, a potom, 11. rujna, u Maksimiru gostuje - Hajduk. E sad, je li Kuže svjesno obuhvatio Splićane pod tezu o »lakšim suparnicima«, ili je ipak mislio na dugoročnije razdoblje...</p>
<p> Kako god, tri boda prednosti na vrhu, pet pobjeda u šest utakmica, što je 83 posto osvojenih bodova, mame smiješak na Kužeov obraz. </p>
<p> »Posebno je zadovoljavajuća naša napadačka igra. Jedna je od bitnijih pretpostavki za ovakav uspjeh - raspoloženje. Dečki su iznimno dobro radili, što je dovelo i do dobrog rezultata i samopouzdanja te automatski povuklo povjerenje ljudi u klubu i navijača. Navijači nam se vraćaju. Razgovarao sam s ljudima koji 10, 15 godina nisu bili na utakmici, pa mi kažu da bi sad rado došli.« </p>
<p> No, Dinamo više ne djeluje onako superiorno kao u protiv Rijeke i Intera kad je utrpao 11 golova. U posljednja je dva ogleda, protiv Varteksa i Slavena Belupa, pobijedio, ali uz znatno skromniju igru. A, i sam Kuže tvrdi da je uigranost njegove momčadi u ovom trenutku na niskoj razini. </p>
<p> »Do prosinca bi sve trebalo biti puno bolje. Ovdje javnost zahtijeva uspješnu, ali i atraktivnu igru. A ona se očituje u napadačkim akcijama, tehnički dotjeranim igračima, jakom ritmu... Nemam pravo čekati, iako bi to bilo racionalnije. Evo, Chelsea je nekakav kontraprimjer - čeka, čeka, čeka i dočeka! Sad nam opet slijedi stanka, igrači će nam se priključiti dva dana prije utakmice protiv Hajduka. Nadam se da me kolege neće krivo shvatiti ako ih zamolim da mi dostave što su igrači radili 10 dana na pripremama reprezentacije. Pitat ću igrače, a mislim da bi bila normalna i komunikacija s trenerom. Mlade ili A reprezentacije? Hm, s A selekcijom to bi bilo dosta osjetljivo...«, dodao je Kuže. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bez imena i bez Europe</p>
<p>Klub bez sponzora i imena levitira na rubu provalije koja bi ga zbog nedostatka novca na sljedećih nekoliko godina mogla udaljiti iz Europe </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najnovija bura koja je puhnula u hrvatskom sportu, odnijela je jedinoga hrvatskog predstavnika u stolnoteniskoj Ligi prvaka. Klub bez sponzora i imena, nekadašnji Večernji list, levitira na rubu provalije koja bi ga na sljedećih nekoliko godina mogla udaljiti iz Europe i koštati do 7000 eura kazne ako se dogodi ono što je izgledno. A, izgledno je da će bivši večernjakovci svoje stolnotenisko znanje odmjeravati samo unutar hrvatske granice. Jer... </p>
<p>»Ne želimo niti grad niti klub ubacivati u veće probleme. Imamo obećanje da će novac stići, no takvo obečanje imamo već pet mjeseci. Dakle, nakon sastanka upravnog odbora mogu reći da se ove godine nećemo natjecati niti u Ligi prvaka niti u Srednjoeuropskoj ligi«, kazao je direktor kluba Branko Karapandža. </p>
<p>U opširnim su lamentacijama Karapandža, predsjednik kluba Dragutin Tepeš i igrači tugovali zbog umanjenog valoriziranja postignuća kluba koji je četiri puta bio europski prvak, a prošle godine treći. </p>
<p>Klubu je potrebno 700-tinjak tisuća kuna godišnje ne bi li funkcionirao kako dolikuje klubu s takvim uspjesima, tradicijom i kvalitetom. I sve bi bilo u redu da se takva svota iz gradskog proračuna klubu daje, no, kako tvrde bivši večernjakovci, njih se u širokom luku zaobilazi i zbog toga odustaju od Europe. Tvrde u klubu da njihove molbe ne dopiru do gradonačelnika Bandića, koji im je s funkcije dogradonačelnika (prije izbora) obećao novac jednostavno ne dopiru. Spominje se čahura koja stoji ispred Milana Bandića, a ona je toliko jaka da brani ulaz informacijama koje bi bile spasonosne za klub. Samo, pitanje je kako bivši dogradonačelnik, sada predsjednik kluba bez imena Dragutin Tepeš nema broj na koji bi Bandića mogao dobiti izravno, a ne tražeći put preko tajnica. </p>
<p>U svakom slučaju, u utorak u 12 sati u Frankfurtu će biti sastanak svih predstavnika klubova iz Lige prvaka, gdje će se izreći da zagrebački stolnotenski klub ove sezone definitivno neće zaigrati u Ligi prvaka. No, svjetlost na kraju tunela pojavila se u petak kad je stolnoteniskom klubu uplaćeno 400 tisuća kuna, a da je došlo još 300-tinjak tisuća klub bi u četvrtak otputovao u Francusku, gdje bi ih u 1. kolu Lige prvaka čekao Cestas... </p>
<p>»U teškoj smo situaciji. Dobro smo se pripremili, došao je i Tošić iz Italije. Imali smo velike ambicije. Apeliram za pomoć i nadam se čudu«, izjava je Zorana Primorca, koji dok se nije saznala odluka Upravnog udbora još vjerovao u čudo.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Janica: Spremna sam za novu sezonu </p>
<p>Ovaj vikend Janica i Ivica odlaze na Zermatt, gdje će početi skijaške treninge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Janica je ponovno u Zagrebu! U ponedjeljak je tako hodočastila potpisivanje četverogodišnjega sponzorskog ugovora između Hrvatskoga skijaškog saveza i Reeboka, no tog su jutra najviše profitirali mladi posjetitelji koji su se obogatili autogramom i fotografiranjem s trostrukom olimpijskom pobjednicom. </p>
<p>»Evo i mene kratko u Zagrebu. Ljeto se lagano privodi kraju i dolazim do svoga najvećega gušta, odlaska na skijanje. Ozljeda desnoga koljena? Još ponekad malo zaboli, ali liječnici su rekli kako je to normalna pojava nakon operacije. Da, sve je u najboljem redu, spremna sam za novu sezonu«, govorila je nasmijana Janica. </p>
<p>Inače, taj najveći gušt počinje se ostvarivati od 3. rujna, kad u društvu brata Ivice odlazi na švicarski Zermatt, prvo poluvrijeme priprema za novu sezonu. Hrvatska reprezentacija ovog će se puta odvojiti, jer Nika Fleiss i Ana Jelušić obavljaju treninge na argentinskim vrletima. </p>
<p>Na potpisivanju ugovora se trebao pojaviti i Ivica Kostelić, no njega su u tome spriječile školske obaveze. Nova sezona počinje 22. listopada, na starom mjestu, u austrijskom Söldenu, no sve su oči uprte u Torino, koji je početkom sljedeće godine domaćin Olimpijskih igara. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ljubičić bez problema</p>
<p>Ljubičić je odlično iskoristio savjete Marija Ančića, koji je u prvom kolu Wimbledona nadigrao Sommerera</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Nastupi hrvatskih predstavnika prvog dana US Opena okončani su bez iznenađenja. Ivan Ljubičić je potvrdio nadmoć protiv njemačkog kvalifikanata Tobiasa Sommerera, dok je Talijanka Francesca Schiavone zasluženo pobijedila Jelenu Kostanić. Sanda Mamić se protiv Marie Vento-Kabchi ipak nije uspjela oduprijeti impresijama u premijernom nastupu na posljednjem Grand Slamu sezone.</p>
<p>Najbolji hrvatski tenisač je odlično iskoristio savjete Marija Ančića, koji je u prvom kolu Wimbledona nadigrao Sommerera. U prvom i trećem setu Ljubičić nije imao velikih problema. Meč je otvorio sa 3-0 vodstvom, dok je u trećem setu poveo s 2-0. Istina, Sommerer je izjednačio na 2-2, no Ljubičić se odvojio na presudnih 5-2. Na kraju se odlučujućim pokazao drugi set, u kojem je Nijemac poveo s 4-1. Ipak, Ljubičić se vratio, čak je kod 6-5 servirao za set, ali je sve riješio u »tie-breaku«. Nakon Sommerera u drugom kolu Ljubičić igra protiv Francuza Cyrila Saulniera. Igrali su dva puta u 2003. godini, oba puta na tvrdoj podlozi, a rezultat je neodlučen (1-1).</p>
<p>Talijanka Francesca Schiavone nadigrala je Jelenu Kostanić i treći put u jednako toliko međusobnih dvoboja. Osim što Kostanić nije blistala na američkoj turneji, Schiavone je iskazala koliko se dobro snalazi na američkom betonu. Za nešto više od sat vremena Talijanka je slavila s 6-2, 7-5.</p>
<p>Iako je projurila kroz prvi set i osvojila ga s 6-1, Sanda Mamić nije uspjela nastaviti u istom ritmu. Najbolja tenisačica iz Venezuele Maria Vento Kabchi počela je strpljivo držati loptu u igri i čekati pogrešku suparnice. S vremenom je nervoza kod Mamić rasla i neprisiljene pogreške su je odvele do 6-1, 3-6, 3-6 poraza u prvom nastupu u Flushing Meadowsu.</p>
<p>• Rezultati</p>
<p>1. kolo, tenisači: Baker – Gaudio (9) 7-6 (9), 6-2, 6-4, Massu – Gambill 7-6 (4), 6-2, 6-3, LJUBIČIĆ (18) – Summerer 6-3, 7-6 (4), 6-3, Malisse – Hernych 6-2, 7-5, 6-2, Mello – Monaco 6-7 (2), 6-2, 6-1, 6-4, Saulnier – Tipsarević 6-7, 7-6, 6-4, 6-3;</p>
<p>tenisačice: Ivanović (18) – Lee-Waters 7-6 (5), 6-3, Pastikova – Grande 3-6, 7-6 (5), 6-3, Schruff – Pennetta (28) 6-4, 3-6, 7-5, Castano – Jidkova 6-4, 6-3, Sugiyama (30) – Bondarenko 5-7, 6-4, 6-3, S. Williams (8) – Yung-Jan 6-1, 6-3, Schiavone (25) – KOSTANIĆ 6-2, 7-5, Zheng – Benešova 6-2, 3-6, 6-0, Vaidisova (26) – Peschke 6-3, 6-1, Clijsters (4) – Müller 6-1, 6-2, Hantuchova – Pin 6-3, 6-1, Petrova (9) – Birnerova 6-4, 6-4, Vento-Kabchi – MAMIĆ 1-6, 6-3, 6-3, Nakamura – Irvin 6-3, 6-3. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Braća Skelin i Rajle-Brođanac u polufinalu </p>
<p>GIFU</p>
<p> – Naši najbolji veslači, Siniša i Nikša Skelin i skifistica Mirna Rajle-Brođanac plasirali su se u polufinale Svjetskoga veslačkog prvenstva, koje se od održava u japanskom Gifu. </p>
<p>Srebrni olimpijci braća Skelin u svojoj su kvalifikacijskoj skupini dvojca bez kormilara rezultatom 6:34.27 uvjerljivo osvojili prvo mjesto i izravan plasman u poluzavršnicu, ostavivši za sobom drugoplasiranu posadu iz Slovenije Boštjan Božić/Gregor Novak za više od pet sekundi (6:39.37). Obje su se posade plasirale u polufinale koje je na programu u četvrtak. Plasman u poluzavršnicu osigurala je osvajanjem drugog mjesta u konkurenciji lakih veslačica Mirna Rajle-Brođanac s vremenom 7:38.63, zaostavši za više od dvije sekunde za skifisticom iz Švicarske (7:36.27).</p>
<p>Izravan plasman u poluzavršnicu nisu uspjeli ostvariti Kušurin i Vekić u dvojcu na pariće, jer su u kvalifikacijskoj skupini bili četvrti. Prvo su mjesto osvojili Slovenci Čop i Špik sa 6:15.16, a Kušurin i Vekić su vslali 6:23.56 te će plasman u polufinale pokušati izboriti kroz repesaž. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Kinezima smrtna kazna s odgodom </p>
<p>Odgođena smrtna kazna može se pretvoriti u doživotni zatvor, ali ta neizvjesnost može biti dio kazne</p>
<p>Drugi čovjek središnje kineske banke, Liu Jinbao, osuđen je na smrt s dvije godine odgode izvršenja kazne zato što je primio 173.000 dolara mita i s još dvoje podređenih službenika pronevjerio 2,7 milijuna dolara. Sva osobna imovina im je oduzeta. Korupciji pogoduju i velika previranja u bankarskom sustavu. Vlada je posljednje dvije godine s čak 60 milijardi dolara morala sanirati tri najvažnije banke i upravo pregovara o ulasku stranaca u kineski bankarski sustav. </p>
<p>Odgođena smrtna kazna može se pretvoriti u doživotni zatvor, ali neizvjesnost također može biti dio kazne. U Kini se smrtne kazne dosuđuju i izvršavaju lakše nego igdje - valjda prema načelu da je jeftino sve čega je mnogo pa je jeftin i život u državi sa 1,3 milijarde stanovnika. </p>
<p>Prema nepotpunim podacima Amnesty Internationala (AI), prošle je godine u 25 zemalja izvršeno 3.797 smrtnih kazni, što je rekord za posljednjih deset godina. Najviše pogubljenja bilo je u Kini - čak 3400. Na drugom mjestu je Iran s najmanje 159 pogubljenja (upravo je objavljeno da su - zbog silovanja, otmice i krađe - na trgu u Badar-Abbasu obješena četvorica mladića, od kojih je jedan mlađi od 18 godina). </p>
<p>Treći po broju pogubljenja je Vijetnam (64), a četvrti SAD (59). No, AI upozorava da su podaci za Kinu nepouzdani i vjerojatno su tek vrh ledenog brijega, jer se većina smaknuća obavlja u tajnosti. Prošle je godine u Svekineskom narodnom kongresu rečeno da se u Kini godišnje legalno smakne i do 10.000 osoba. </p>
<p>Broj pogubljenja ubrzano se povećavao otkako je početkom osamdesetih Vrhovni sud odustao od razmatranja žalbi na smrtne presude nižih sudova. Kineski premijer Wen Jiabao i predsjednik Vrhovnog suda Xiao Jang nedavno su najavili obuzdavanje smrtnih presuda. Najteža kazna neće se ukinuti, ali će se ponovno uvesti - i temeljitije razmatrati - žalbe na njih, tako da će se izricati samo za iznimno teške zločine. Promjena bi mogla broj smrtnih kazni smanjiti i za 30 posto. </p>
<p>To bi bila druga značajna izmjena kineskog pravosuđa. Prva se zbila 1996., kad je - pod pritiskom međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava - zabranjeno da se mučenjem izvlače priznanja osumnjičenih. Mučenje zatvorenika dio je kineske tradicije. Bilo je legalno u vrijeme careva, a zadržali su ga i komunisti. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Snimka oskvrnuća crkve korištena za prikupljanje novca za džihad</p>
<p>Bizarno je da su se snimljeni zločini mudžahedina mogli naći izloženi na uličnim štandovima, među »patriotskim« i »islamskim« videokasetama</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Videosnimka skrnavljenja pravoslavne crkve u okolici Bihaća kojeg je nedavno objavila Internet agencija CNS News, nije ni prvi ni najpoznatiji takav primjer, tvrdi u najnovijem broju sarajevski tjednik Dani, podsjećajući kako je još od ranije poznato da postoji videozapis oskvrnuća katoličke crkve i franjevačkoga samostana u Gučoj Gori kod Travnika od strane mudžahedina. Prema pisanju Dana, snimka je načinjena u lipnju 1993. i djelomično je uvrštena na videovrpcu »Šehidi Bosne«, koja je objavljena u nakladi Azzam Publication iz Londona. </p>
<p>Dodaje se kako je priča o zauzimanju Guče Gore postala ona vrsta inspirativnog materijala koji se koristi za tzv. fund raising, odnosno prikupljanje novaca za džihad. »Nije riječ o izoliranom incidentu kako se do sada vjerovalo u bosanskohercegovačkoj javnosti. Umjesto klasične propagandne rasprave o tome tko je kome što učinio u ratu i obrane 'naših od njihovih', treba se konačno zapitati zašto su skrnavljene pravoslavna i katolička crkva na ovim snimcima«, zaključuju Dani, podsjećajući da je ranije na osobni zahtjev tadašnjeg lidera Alije Izetbegovića, bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) uložila značajan propagandni napor da bi dokazala kako su to bili izdvojeni incidenti - no, s ovakvim snimcima te se tvrdnje ozbiljno dovode u pitanje. </p>
<p>Objavljivanje videosnimaka o zločinima počinjenim tijekom rata u BiH postalo je češće nakon što su u sudnici ICTY-ja prikazani zločini "Škorpiona" nad šestoricom zarobljenih muslimana iz Srebrenice.</p>
<p>U ovom kontekstu zanimljiv je jedan fenomen - o potrebi da se zločini učine javnim, a očitom namjerom da njihove počinitelje prikaže kao junake. I jednako kao što je snimka "Škorpiona" bila uvrštena u ponudu videoteke u Šidu, Bizarno je da su se snimljeni zločini mudžahedina mogli naći izloženi na uličnim prodajnim štandovima, među »patriotskim« i »islamskim« videokasetama, poput uratka »Šehidi Bosne«.</p>
<p>Crkva i samostan u Gučoj Gori, smješteni na obroncima planine Vlašić, nedaleko od Travnika, sagrađeni su početkom druge polovine 19. stoljeća. Najveće stradanje pretrpjeli su tijekom Drugog svjetskog rata kada su tu partizanske postrojbe namjerno izazvale požar. 1993. godine katolički su objekti u Gučoj Gori opet bili na meti vandala, ovaj put mudžahedinskih dragovoljaca iz islamskih zemalja i njihovih domaćih »sponzora«. Hrvatski tisak ponešto je pisao o ovome, no ipak u najširoj javnosti o stradanju Guče Gore malo se zna.</p>
<p>Crkvu franjevačkog samostana u Gučoj Gori muslimanski ekstremisti su obeščastili, oštetili, a kip svetog Franje mecima izrešetali. U crkvi franjevačkog samostana u Gučoj Gori ostao je pečat o počiniteljima zlodjela na arapskom jeziku.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Walesa: Solidarnost je zrela za »mirovinu«</p>
<p>Lech Walesa najavljuje raspuštanje legendarne radničke sindikalne organizacije</p>
<p>Dok se ovog tjedna priprema svečanost obilježavanja 25 godina poljske Solidarnosti njezin lider, Lech Walesa, najavljuje raspuštanje te legendarne radničke sindikalne organizacije. Govoreći u poljskom parlamentu u ponedjeljak, Lech Walesa je sa značkom Solidarnosti na reveru sakoa podsjetio na događaje koji su odredili budućnost Poljske. </p>
<p>Walesa je rekao da današnja Solidarnost nije više »ona stara«, što je i logično te da je došlo vrijeme da se Solidarnost isprati u »mirovinu« i povijest.</p>
<p>U Gdansku će se u srijedu i četvrtak okupiti europski lideri, među kojima i hrvatski premijer Ivo Sanader, na proslavi i sjećanju na štrajk radnika brodogradilišta koji pokrenuo povijesne događaje. »Ova današnja Solidarnost više nije narodni pokret i to je sasvim logično«, istakao je Walesa. </p>
<p>U Gdansku se obavljaju posljednje pripreme za svečanost, na kojoj se očekuje i dolazak predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa. Poljska se izuzetno uspješno uključila u EU i po mnogočemu je primjer među deset država koje su nedavno primljene u Uniju. Poljaci se s ponosom sjećaju vremena Solidarnosti i većina ih tvrdi da je Walesin pokret omogućio slobodu govora.</p>
<p> Također odaju počast i zbog političkih promjena u zemlji, a sam Walesa je rekao da je njegova zasluga otprilike trideset posto, a Ivana Pavla II. čak pedeset posto. Prevladava stajalište da Poljska ne bi prošla tako uspješnu tranziciju i ušla u EU da nije bilo Solidarnosti. Stari sindikalni pokret stoga će biti i tema rasprava povjesničara. Walesa je na čelu instituta koji prikuplja podatke i nastoji rezimirati sve što je Solidarnost napravila.</p>
<p> Ima međutim i mišljenja da je aktivnost Solidarnosti na nekim područjima bila negativna, pa se Poljaci tuže na veliku nezaposlenost i skupoću, a da današnji sindikalni pokret na sve to ne upozorava. To je ujedno i jedan od najvažnijih razloga zbog čega Walesa misli da »stara« i »nova« Solidarnost više nemaju ništa zajedničko te da novi sindikalni pokret treba graditi svoj imidž i na drugom imenu, kao i na posve promijenjenoj strategiji.</p>
<p>I novi poljski lideri s ljevice pokušavaju koristiti retoriku koja je korištena za vrijeme »stare« Solidarnosti, što je Walesa oštro kritizirao. Glavnoj proslavi u Gdansku nazočit će i novi krakowski nadbiskup, Stanislaw Dziwisz, dugogodišnji osobni tajnik Ivana Pavla II. On će voditi i euharistijsko slavlje, a s posebnim se interesom očekuje kako će Katolička crkva u Poljskoj, vrlo utjecajna, progovoriti i o izazovima novog vremena. Poljaci naglašavaju da je najpotrebnije sačuvati filozofiju »mirne revolucije«, koju je zagovarala Solidarnost, kao primjer svim zemljama koje nastoje doći do demokracije i slobode.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Irački predsjednik će dati ostavku ako Saddama osude na smrt </p>
<p>DUBAI</p>
<p> - Irački predsjednik Jalal Talabani rekao je da neće potpisati smrtnu presudu Saddamu Husseinu ako bivši irački čelnik bude osuđen na smrt. Objavio je da će u slučaju takve kazne podnijeti ostavku. Talabani, koji se principijelno protivi smrtnoj kazni, također je rekao da očekuje kako će bivši diktator biti osuđen tijekom njegovog mandata.</p>
<p> »Kad bi smrtna presuda došla na moj stol, ja je ne bih potpisao iz principa ... ako presuda bude donesena, podnijet ću ostavku«, rekao je Talabani. »Mislim da će presuda Saddamu Husseinu biti donesena prije kraja mog mandata«, rekao je Talabani, bivši kurdski gerilski vođa koji se borio protiv Saddamova režima. Istodobno, stotine pristaša svrgnutog iračkog predsjednika Saddama Husseina prosvjedovale su u ponedjeljak u Tikritu, uporištu njegovih sljedbenika, odbacujući nacrt iračkog ustava koji je usuglašen u nedjelju. </p>
<p>Suniti su brojnim natpisima poručili da odbacuju »federalizam« te su izvikivali slogane potpore svrgnutom čelniku koji u zatvoru čeka suđenje za genocid. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Luksuzni maturalci</p>
<p>Iako bi u svibnju ili listopadu mogli dobiti kvalitetniji i jeftiniji smještaj i prijevoz, maturantima su kolovoz i rujan najčešći izbor za termin odlaska na ekskurziju kojom proslavljaju završetak srednjoškolskog obrazovanja</p>
<p>Dok turistička sezona još traje, a hotelske kapacitete popunjavaju uglavnom strani gosti, potkraj kolovoza i početkom rujna, tradicionalno počinje i sezona maturalnih putovanja. </p>
<p>Naime, čak dvije trećine školskih ekskurzija kojima maturanti proslavljaju završetak srednjoškolskog obrazovanja realizira se potkraj ljeta, uoči početka školske godine. </p>
<p>Iako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrava organizaciju putovanja tijekom nastavne godine, samo se trećina popularnih maturalaca organizira tijekom školske godine, odnosno izvan sezone.</p>
<p>»Već se dulje zalažemo da se maturalna putovanja organiziraju tijekom školske godine. Potkraj kolovoza popunjenost hotela je još uvijek dobra, pa djecu mnogi hoteli primaju, ali uz veće cijene. I kvalitetniji autobusi su tijekom sezone iznajmljeni turistima, pa učenici koji na ekskurzije idu u tom razdoblju često putuju s neprovjerenim autobusima«, rekla je Maja Stanić, predsjednica Udruge hrvatskih putničkih agencija.</p>
<p>Organiziranje putovanja u listopadu ili svibnju značilo bi dakle ne samo kvalitetniji smještaj, nego i višu kvalitetu prijevoza. Prošle su godine tako maturanti srednje škole fra. Andrije Kačića-Miošića u Pločama na maturalno putovanje u Prag išli u listopadu, a cijena aranžmana je bila 2400 kuna. </p>
<p>»Prošlogodišnji nastavni kalendar je imao viška sati, pa propušteno nije trebalo ni nadoknađivati«, rekla je Danka Bagarić, ravnateljica srednje škole u Pločama.</p>
<p>Ove je, pak, godine, destinacija Grčka, a na putovanje će maturanti krenuti 31. kolovoza. S obzirom na turističku sezonu, cijena tog aranžmana je nešto skuplja - 3300 kuna.</p>
<p>Najveći problem je taj, kaže Maja Stanić, što iako Ministarstvo odobrava organizaciju maturalnih putovanja tijekom nastavne godine, nije dalo eksplicitnu preporuku, pa dosta ravnatelja tvrdi da se putovanja ne mogu realizirati tijekom školske godine.</p>
<p>»Nisam znala da je moguće organizirati ekskurziju za vrijeme nastave, tako da se roditelji nikada nisu bunili protiv ponuđenoga ljetnog termina, koji je uvijek malo skuplji«, rekla je S. J., majka maturanta. </p>
<p>Naime, jedini je uvjet organiziranja popularnih maturalaca tijekom školske godine da ih ravnatelji isplaniraju tijekom donošenja kalendara rada, ali i da omoguće normalnu nastavu za učenike koji ne idu na putovanje.</p>
<p>»Da bi izbjegle dodatni posao preraspodjele nastave, većina se škola odlučuje za putovanje tijekom ljeta. Također često lažu roditeljima da Ministarstvo ne odobrava putovanja tijekom školske godine«, pojašnjava Stanić. </p>
<p>No ravnatelj Prve gimnazije u Zagrebu Stjepan Videk ne slaže se s njezinim mišljenjem. </p>
<p>»Putničke agencije gledaju svoje interese, a moj interes je da nastava funkcionira. Sve aktivnosti i putovanja treba obaviti prije početka nastave, jer kad bi učenici išli na ekskurziju u listopadu, euforija putovanja bi ih držala desetak dana prije polaska, pa onda opet nakon povratka dok se slegnu dojmovi. Ovako se vraćaju prije početka školske godine i 5. rujna svi su u školi. Naša četiri razreda idu na četiri različite destinacije – u Prag, Amsterdam, Grčku i Portugal. Sve imaju različite cijene, neke su jeftinije ljeti, a neke zimi«, rekao je Videk. </p>
<p>Njegovo mišljenje da učeničke izlete treba organizirati prije ili poslije nastave dijeli i ravnateljica Sedme gimnazije Ljiljana Vokić. »Neposredno nakon nastave, 18. lipnja, organizirali smo maturalno putovanje za naše učenike u Barcelonu i Grčku. Cijena aranžmana za Grčku bila je 2850 kuna, dok je za Barcelonu bilo potrebno platiti oko 3000 kuna, ali ta je cijena bila skuplja, jer su roditelji tražili da djeca imaju doručak, ručak i večeru«, rekla je Vokić, napominjući da je cjelokupno putovanje bilo izvanredno organizirano te da su učenici čak bili smješteni u hotelu sa četiri zvjezdice u Cannesu. I vegetacija je tada bujnija, pa je put kroz Provansu bio mnogo ljepši nego u ljetnim mjesecima.</p>
<p>»Jednom smo putovanje organizirali za vrijeme nastave, ali onda je u školi nastao kaos, jer je trebalo osigurati nastavnike i organizirati nastavu za učenike koji su ostali. Ravnajući se prema svom dugogodišnjem iskustvu, mislim da je najbolje putovati poslije školske godine, a prije sezone«, rekla je Vokić, dodajući kako je jedan od razloga što nije dobro ići na ekskurziju tijekom školske godine i taj što su učenici prije i nakon završetka putovanja pod dojmom, pa to utječe na nastavu. U Sedmoj gimnaziji, kako napominje Vokić, uglavnom se odlučuju za agenciju koja ponudi i besplatno putovanje za učenike slabijega imovinskog stanja. </p>
<p>No ne nude sve agencije tu mogućnost. Zbog cijena školskih putovanja, koje su u prosjeku između dvije i pol i tri tisuće kuna, neki će učenici propustiti putovanje kojim simbolično proslavljaju završetak srednjoškolskog obrazovanja. Stoga činjenica da bi učenici mogli proći čak i dvadeset posto jeftinije ako na ekskurziju idu izvan visoke sezone nije zanemariva. Također, u sezoni je nemoguće naći slobodna mjesta u hrvatskim hotelima, pa su većini maturalaca destinacije europske metropole. </p>
<p>»Naši hotelijeri nerado primaju djecu zato što je u zadnjih deset godina mnogo hotela obnovljeno, pa čak i ako škole daju polog, ugostitelji se boje se da bi eventualne štete mogle biti veće. Djecu stoga primaju objekti koji nisu adaptirani ili se obnavljaju«, objašnjava Stanić.</p>
<p>Maturalno putovanje svakako je jedno od onih koja se pamte cijeli život. Osim što moraju biti edukativna te moraju uključivati posjete povijesnim, prirodnim i kulturnim znamenitostima, svakako bi, da bi bila dostupna svim učenicima, trebala biti organizirana u terminima s nižim cijenama, ali i terminima u kojima će nastava najmanje trpjeti.</p>
<p>Cijene aranžmana</p>
<p>Putovanje u Španjolsku do 30. lipnja i nakon 15.rujna stoji oko 1900 kuna. Isti aranžman u srpnju i kolovozu stoji od 2200 kuna pa naviše. </p>
<p>Česta destinacija maturanata je i Pariz, koji je najbolje posjetiti od 15. srpnja do 15. kolovoza kada su cijene aranžmana oko 2300 kuna. U proljeće, pak, kad je visoka sezona, aranžmani za taj grad stoje od 2800 kuna pa nadalje. </p>
<p>Prag je također jedna od omiljenijih destinacija učenika završnih razreda srednjih škola. Prosječan aranžman za Prag je oko 2000 kuna. U tom gradu visoka sezona je također u proljeće i jesen, a izvan sezone aranžmani su i za 50 eura niži, kažu u putničkoj agenciji Ferial. </p>
<p>U Rim je, pak, najbolje putovati od siječnja do travnja kad se može uštedjeti i 100 eura. Naime, hotel s tri zvjezdice u četvrtom mjesecu za toliko je skuplji od termina u siječnju u istom hotelu.</p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>I majica je muzejski eksponat</p>
<p>Da posjet muzeju može biti zanimljiv i zabavan, Zagrepčani se mogu uvjeriti ako posjete prodajnu Izložbu šašavih izuma u Tehničkom muzeju, koji su zahvaljujući maštovitosti autora Krešimira Bauera izloženi kao rublje na sušilu </p>
<p>Kad se planira posjetiti jedan od zagrebačkih muzeja, to se odredište unaprijed zamišlja kao vrlo ozbiljno mjesto. Jer otprije znamo da u njemu caruje vječna tišina, pa se posjetitelj boji i snažnije zakoračiti da ne bi poremetio uvriježenu komornu atmosferu. Ipak takvo poimanje muzeja pada u vodu ako se nađete u Tehničkom muzeju, u kojem se održava Izložba šašavih izuma s konca 19. stoljeća.</p>
<p>Iako su dvorane tog prostora ispunjene krajnje ozbiljnim izumima, odnosno tehničkim rješenjima kojima je čovjek svladavao prostor i vrijeme, dragovoljno je dio prvog kata, od 23. lipnja do 1. listopada, ustupljen šašavim izumima. Točnije onima koji nikad nisu bili ostvareni i korišteni, pa su, eto, barem nakratko izloženi kraj revolucionarne svemirske letjelice, aviona, različitih strojeva, brodova...No za razliku od maketa i prototipova u prirodnoj veličini, šašavi izumi su baš kao što im i priliči, predstavljeni na jedinstveni način – otisnuti na 50 bijelih pamučnih majica. Stoga privlače pozornost svakog posjetitelja, bez obzira na to jesu li to radoznali školarci ili iskusni djedovi i bake. Jer tko ne bi zastao i pomno promatrao crteže zračne jedrilice za jednu osobu, patenta za crtanje elipse, kreveta s podešavanjem sa zahodom, podvodnog trocikla, krila na ručni pogon, saonica s veslačima...To više što su majice pedantno obješene i pričvršćene drvenim kvačicama na tri velika vrtuljka za sušenje rublja, pa se na trenutak čini kao da ste na nečijoj terasi, a ne u muzeju. </p>
<p>Dok s neskrivenim zanimanjem razgledavamo crteže i s drugim posjetiteljima se šalimo na račun neznanih izumitelja, pokušavamo s dopisnice na kojoj je preslika crteža (vise pričvršćene na majici) pročitati ime autora te neobične izložbe. Uzalud se trudimo i tek na izlazu od čuvara doznajemo da je to zasluga Krešimira Bauera, dugogodišnjeg vanjskog suradnika muzeja. No i to nam se činio dovoljan podatak da zadovoljimo profesionalnu radoznalost i uđemo mu u trag. Iako se danima trudimo, na posljetku ipak uspijevamo. Naime, glavni junak Izložbe šašavih izuma živi u Donjoj Stubici, pa smo ga upoznali tek kad je tog tjedna prvi put došao u Zagreb. A gdje drugdje, nego u Tehnički muzej. </p>
<p>Prosijedi korpulentni pedesetšestogodišnjak duge brade i kose, odmah nam otkriva da je grafički dizajner i profesor sociologije i povijesti umjetnosti. Stoga je razumljivo da ga zanimaju zanemareni događaji, predmeti i crteži, baš kao što su i šašavi izumi. Pritom ne zaboravlja dodati i da je prije zadnje izložbe često iznenađivao Zagrepčane raznim »nepodopštinama« u drugim muzejima i kulturnim institucijama. »Otkako sam se iz Zagreba preselio u novosagrađenu kuću u Donjoj Stubici imam više vremena za dizajnerski posao, pisanje knjiga i istraživanja. Katkad to činim pregledavajući knjige, ali sve više surfajući internetom. Pasionirani sam kolekcionar koje čega, a od prije desetak godina i fotografija, crteža i skica šašavih izuma. Na to me je potaknuo crtež koturaljki sa dva kotača i čepovima, pa sam od tada skupio oko 2000 šašavih izuma. Neslućene mogućnosti otvorile su mi se kad sam uz pomoć računala zavio u funduse Arhiva patentnih ureda u Beču i Budimpešti, te na stranice The New York Timesa s početka 20. stoljeća. Bio sam zapanjen količinom izuma, te tako doznao da je kraj 19. i početak 20. stoljeća bilo zlatno doba izumiteljstva. Svi su grozničavo smišljali izume, pa je nastala prava histerija. Tisuće neznanih izumitelja nadalo se 'masnoj' zaradi i bogatstvu preko noći. Stoga su angažirali skupe novinske crtače, koji su besprijekornim potezima perom i tuševima na papir pretočili njihove zamisli. Poticaj im je bilo saznanje da su mnoge europske trgovinske i putničke kompanije poticale izumitelje da osmisle najbrže prijevozno sredstvo do kolonijalnih zemalja. Nažalost, u tome su uspjeli rijetki, pa se govori da su u izumiteljskoj zlatnoj groznici najviše zaradili crtači! Stoga je većina, poput Zagrepčanina Davida Schwartza, zbog izumiteljstva osiromašila i umrla u bijedi. Da bi od nečeg mogla živjeti, njegova je udovica suprugove skice i crteže prodala. Tako je Schwartzov leteći balon završio u vlasništvu Zeppellina i osigurao mu slavu i bogatstvo«, objašnjava autor Izložbe šašavih izuma, dodajući da i dalje nastavlja potragu za takvim izumima. </p>
<p>Pun ideja Krešimir Bauer otkriva nam i da je pripremajući zadnju izložbu baš on predložio Božici Škulj, agilnoj direktorici Tehničkog muzeja, da se izložene majice prodaju. Tako je izložba postala i prodajna. To se nakon samo nekoliko dana pokazalo punim pogotkom, pa su eksponati za 50 kuna naprosto razgrabljeni. Jer svaki se posjetitelj želi podičiti neobičnom majicom, čiji crtež odaje kako je njime bio nadahnut izumitelj električnog miksera, pedaline, pomičnog kreveta... Stoga nismo mogli, a da našeg sugovornika ne upitamo za najdraži šašavi izum.</p>
<p>»To je teško pitanje, ali bih ipak izdvojio leteći čamac i čovjeka na monociklu, koji sjedi između dva kotača. To više što u čamcu dosad nitko nije ni pokušao letjeti, a niti pokrenuti i zaustaviti se u čudnovatom monociku«.</p>
<p>I zahodi na majici</p>
<p>Maštovit, neumoran i vječni radoznalac Krešimir Bauer trenutačno naveliko radi na osmišljavanju nove izložbe u Tehničkom muzeju. Tema će joj biti šašavi zahodi tijekom povijesti, koja će nesumnjivo pobuditi veliko zanimanje baš kao i izumi. Zanimljivo je da je neke eksponate već prikupio, druge će mu za izložbu posuditi prijatelji kolekcionari, a sigurno je da ni tada neće nedostajati brdo fotografija, skica i crteža. Dakako, opet će se moći kupiti majice, ali ovaj put oslikane zahodima.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Dvojica poginula udarivši »renaultom« u zid</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - U ponedjeljak se oko 2.30 sati na području Zemunika Donjeg, na državnoj cesti 502, dogodila teška prometna nesreća u kojoj su dvije osobe poginule, a jedna je ozlijeđena. </p>
<p>Nesreća se dogodila kad je dvadesetdvogodišnji Mate K. iz Benkovca, upravljajući osobnim vozilom »renault clio«, zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom, sletio izvan ceste te udario u betonski zid poštanskog ureda na Trgu Kraljice mira. </p>
<p>Od siline naleta i zadobivenih ozljeda u nesreći je poginula njegova suvozačica Milena Marinović (20) iz sela Bruška. Ante Nakić (20) iz Vukšića, koji je sjedio na stražnjem sjedalu automobila, zbog teških je ozljeda preminuo oko 6 sati, unatoč borbi kirurga zadarske Opće bolnice da mu spase život. Mate K. u nesreći je zadobio samo lakše ozljede i jedini je bio vezan. </p>
<p>Prema policijskom izvješću, automobil se kretao brzinom od oko 100 km na sat, na dijelu prometnice na kojem vrijedi ograničenje od samo 40 km na sat. </p>
<p>Mate K. izgubio je kontrolu nad upravljačem te je izletio s ceste i desnom bočnom stranom, na kojoj je bilo oboje poginulih suvozača, udario u betonski zid.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hrvat poginuo u sudaru autobusa i teretnjaka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski državljanin M.M. (27) je poginuo, a također hrvatski državljanin R.C. (35) je teško ozlijeđen prometnoj nesreći koja se u nedjelju dogodila u Njemačkoj, doznaje se iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.</p>
<p>Vozač bosansko-hercegovačkog autobusa R.C. iz zasada nepoznatih razloga naletio je u nedjelju rano poslijepodne na teretno vozilo austrijskih registracijskih oznaka na autocesti BAB 19 u smjeru Rostocka, doznaje se iz MVPEI-a. Suvozač autobusa M.M., hrvatski državljanin, preminuo je na mjestu nesreće dok je vozač zadobio teške tjelesne ozljede i prevezen je u bolnicu.</p>
<p>Prema podacima njemačke policije, u nesreći su teže ozlijeđene tri osobe, čije državljanstvo zasada nije poznato, dok su 34 osobe zadobile lakše ozljede. Prema podacima njemačke novinske agencije dpa, autobus je vozio na liniji BiH-Norveška. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zaplijenjeno 325 grama vrlo čistog kokaina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon višemjesečne istrage, u suradnji s Uskokom i na nalog suca Županijskog suda, policija je privela petoricu mladića, između 22 i 25 godina, zbog sumnje da su organizirano nabavljali, pakirali i preprodavali veće količine kokaina. Također traga se za još jednim 41-godišnjim muškarcem za kojeg se sumnja da je pripadao istoj skupini. </p>
<p>Četvorica mladića uhićeni su u petak poslijepodne na Trešnjevci, u blizini teniskog centra »Concordia« dok su pokušali prodati 300 grama kokaina, a peti mladić iz »dilerskog kvineteta« uhićen je u subotu. Tijekom kriminalističke obrade nad petoricom odjel kriminaliteta droga zaplijenio je ukupno 325 grama kokaina izrazito visoke čistoće, manju količina marihuane i hašiša, automatsku pušku »crvena zastava« i pištolj Browning sa sedam metaka. </p>
<p>Policija je došla do saznanja da dobro organizirana skupina mladića preprodaje veće količine kokaina na području naselja Srednjaci i to po cijeni od čak 50 eura za gram, te da su unutar grupe jasno podijeljene uloge oko same preprodaje i nabavke, pronalaženja kupaca te dogovora oko kupoprodaje i nesmetanog prijenosa droge. Vrijednost zaplijenjenog kokaina procjenjuje se na oko 130 tisuća kuna.</p>
<p>Prilikom pretrage prostorija osumnjičenih pronađeno je 3.8 grama marihuane i 0.8 grama hašiša, »crvena zastava« kalibra 7.62 milimetara sa dva spremnika, dok je »browning« pronađen kod 23-godišnjaka. Za »browning« je kasnije utvrđeno da je sastavljen od dva pištolja koji su davno ukradeni te je za njima raspisana potraga. Četvorica osumnjičenih poznati su u policiji od ranije za kaznena djela posjedovanja i preprodaje droge, a dvojica za imovinske delikte i kaznena djela s elementima nasilja.</p>
<p>Nakon obrade, mladići su u subotu odvedeni Isražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. Nastavlja se daljnja istraga i otkrivanje identiteta drugih osoba koje su bile uključene u preprodaju kokaina te utvrđivanje porijekla pronađene droge.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da se radi o Tomislavu S., Ivanu K., Mirzi Z., Tomislavu H. i Kristijanu K.. </p>
<p>Marin Dešković / Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Žagar: »Počelo je s Mamićevim neboderom«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ne osjećam se krivim, tužitelj je, iznoseći tvrdnje o pojedinim članovima Hrvatske Narodne stranke, koje su kasnije demantirane, pokušao naškoditi ugledu stranke i pojedinaca«, rekao je Mislav Žagar iznoseći u ponedjeljak svoju obranu u sporu kojeg njegov nekadašnji stranački istomišljenik Miljenko Mesić, zbog klevete, vodi protiv njega na zagrebačkom Općinskom sudu. Nakon što se bivšem pročelniku Gradskog Ureda za planiranje ipak pokušao ispričati, što je Mesić odbio, Žagar je svoju obranu nastavio iznositi bez nazočnosti branitelja Ivice Mazalina. Potvrdio je svoju izjavu sa sjednice Gradske skupštine od 22. svibnja 2003., u kojoj je, između ostalog, stajalo »Mesić i dalje vjerojatno proizvodi neistine kao što je činio i dosad«, misleći pritom na Mesićevu optužbu da mu je on zabranio ulazak u zgradu Zavoda za planiranje. Razlog takvoj izjavi, nastavio je Žagar, bile su Mesićeve optužbe prema Srećku Ferenčaku za kojeg je tvrdio da je poslao bianco dopis kojim bi se Mamiću dozvolila gradnja nebodera na Vrbiku.</p>
<p> Sudski spor nastavit će se u studenom kada će biti saslušan portir Zavoda Zvonko Radićanin, koji bi trebao potvrditi je li Mesiću zaista bio zabranjen ulazak u zgradu. Žagaru je ovo inače drugi sudski spor kojeg protiv njega vodi Miljenko Mesić, jer je također okrivljen da ga je, zabranom ulaska u Zavod, sprječavao u obavljanju njegovih dužnosti kao službene osobe. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sudario se s policajcem u civilu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prometna nesreća u kojoj, na sreću, nije bilo ozlijeđenih osoba, ali je pričinjena materijalna šteta dogodila se u nedjelju oko 23 sata na križanju Klaićeve ulice i ulice Republike Austrije kada su se sudarili osobni automobil »škoda favorit« kojim je upravljao 34-godišnjak i osobni automobil »audio 80« vinkovačkih registracija kojim je upravljao 27-godišnji policijski službenik. </p>
<p>Naime, kako se doznaje, do nesreće je došlo kada je 34-godišnjak skretao u ulicu Republike Austrije bez da je provjerio sigurnost te radnje pa je svojim lijevim dijelom auta naletio na »audi« kojim je upravljao policajac II Policijske postaje koji u tom trenutku nije bio na dužnosti. </p>
<p>34-godišnjak se nakon sudara nije zaustavio već je nastavio vožnju, a policajac ga je slijedio sve do križanja Korisnikove i Jelenovečkog potoka. Tamo je došlo do fizičkog sukoba među njima te je policajac bio prisiljen nad 34-godišnjakom upotrijebiti sredstva prinude. </p>
<p>Protiv 34-godišnjaka nasilnika će biti podnesena prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti cestovnog prometa i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. [M.I.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Ina u Siriji potpisala ugovor o prodaji plina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina je u Siriji potpisala dugoročni ugovor o prodaji plina sirijskoj nacionalnoj naftnoj i plinskoj kompaniji. Ugovor su u ime Ine potpisali predsjednik Inine Uprave Tomislav Dragičević i član Uprave Mirko Zelić, a u ime sirijske tvrtke dvojica generalnih direktora Ahmad Mualla i Ali Abbas. Ugovor je svojim potpisom potvrdio i sirijski ministar nafte Ibrahim Haddad.</p>
<p>Potpisivanjem ugovora, priopćeno je u ponedjeljak iz Ine, započinje zajednički rad Ine i dviju tvrtki - Syrian Petroleum Company i Syrian Gas Company na razradi otkrivenih ležišta nafte i plina na Hayan koncesiji u Siriji. Istodobno će se graditi posebna plinska stanica, 50 kilometara sjeverozapadno od grada Palmyre, koja će omogućiti proizvodnju oko tri milijuna prostornih metara plina dnevno. [D. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>EPH će dionice Slobodne Dalmacije otkupljivati po nominalnoj cijeni </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Europapress holding i Hrvatski fond za privatizaciju potpisat će u utorak ugovor o kupnji 34,63 posto dionica Slobodne Dalmacije, vrijedan 24 milijuna kuna, čime će EPH postati većinski vlasnik splitske novinske izdavačke kuće. Skupština dioničara Slobodne Dalmacije donijela je početkom kolovoza odluku o dokapitalizaciji, odnosno povećanju temeljnog kapitala društva od strane EPH za 83,47 milijuna kuna, a nakon što u utorak potpiše ugovor s HFP-om, novi će vlasnik Slobodne Dalmacije poslati ponudu za otkup 25 posto radničkih dionica po nominalnoj cijeni od 100 kuna. Prema riječima predsjednika Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije Stipe Oreškovića, EPH će ubrzano provesti postupak dokapitalizacije, odnosno uplate do 70 posto suvlasništva, te ponuditi otkup radničkih dionica, pri čemu će poslati ponudu i Vladi za otkup pet posto državnog udjela kako bi EPH stekao što veću razinu vlasništva u splitskoj novinskoj kući. </p>
<p>Najavljene su i pripreme za uspostavu nove proizvodne i informatičke tehnologije, a iz EPH-a poručuju da će ispoštovati sve ugovorene obveze, uključujući i jamstvo da će u petogodišnjem razdoblju povećati plaće i zadržati radnike. Također se očekuje da će predsjednik Uprave EPH-a Ninoslav Pavić, koji će nazočiti potpisivanju ugovora s HFP-om, objaviti ime nasljednika predsjednika Uprave Slobodne Dalmacije Srđana Kovačića. [D. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Cijena nafte premašila 70 dolara za barel</p>
<p>Katrina je zatvorila 40 posto kapaciteta SAD-a za proizvodnju nafte, 8,5 posto rafinerijskog i 11 posto kapaciteta za uvoz nafte</p>
<p>Cijena Nymex Light sirove nafte je u ponedjeljak ujutro pod utjecajem uragana Katrina dosegla rekord od 70,80 dolara za barel - iako je nešto kasnije Nymex Light, najcitiraniji ugovor za naftu, ipak ponovno pao na 69,29 dolara za barel, 3,16 dolara više nego u petak. </p>
<p>Jačina Katrine u ponedjeljak je, naime, ipak spuštena sa kategorije pet (najviše na Saffir-Simpsonovoj ljestvici snage oluja) na četiri. Uragan je nastavio slabiti. Do sada su, inače, SAD pogodila samo tri uragana kategorije pet.</p>
<p>Uz sedam rafinerija u Louisiani, na koje otpada 8,5 rafinerijskih kapaciteta u SAD-u, te naftne platforme s više od 40 posto proizvodnog kapaciteta SAD-a, zatvoren je i najvažniji američki naftni terminal - Louisiana Offshore Oil Port, putem koje u Sjedinjene Američke Države stiže 11 posto nafte iz uvoza - što nije čest slučaj. Budu li štete na naftnim postrojenjima poput onih kakve je lani uzrokovao uragan Ivan, cijena nafte premašit će 75 dolara, upozoravaju analitičari. </p>
<p>I dok je rast cijena nafte kao što je uobičajeno potaknuo rast dionica naftnih kompanija, zbog Katrine su pale dionice osiguravatelja. Naime, prema prvim procjenama, osiguravatelji bi za štetu koje uzrokuje Katrina mogli isplatiti i više od 30 milijardi dolara naknada. Katrina bi tako po prouzročenoj šteti na osiguranoj imovini mogla biti najskuplji uragan do sada. </p>
<p>Dionice reosiguravatelja Münchener Rück i Swiss Re pali su oko 1,5 posto, a Allianz je izgubio 1,3 posto. </p>
<p>Europski su indeksi uglavnom ostali nepromijenjeni. DJ Stoxx 50 je pao 0,2 boda, na 3073,4, dok je frankfurtski Dax porastao 0,1 posto, na 4780,5 bodova. </p>
<p>U Londonu se nije trgovalo zbog praznika. </p>
<p>Home Depot, vodeći američki lanac za gradnju i opremanje doma - za kojeg uragan znači rast prodaje, porastao je 1,7 posto neposredno nakon otvaranja Newyorške burze. </p>
<p>Home Depot se posebno priprema za sezonu uragana odnosno pojačanu kupnju, primjerice, agregata prije prolaska pojedinog uragana, a kasnije artikala potrebnih za popravke nastale štete. </p>
<p>Tako su sve trgovine na očekivanoj putanji Katrine dobro opskrbljene potrebnom robom, ali su i kamioni natovareni istim artiklima unaprijed parkirani na strateški važnim mjestima. U Home Depotu su, naime, zabilježeni slučajevi kada je čitav kamion agregata prodan na parkiralištu trgovine. </p>
<p>Također je rezerviran hotelski smještaj za dodatno osoblje koje će biti poslano u pogođeno područje. U Home Depotu tvrde kako sva dodatna zarada od uragana odlazi na pokrivanje logističkih troškova, te kako je jedina korist pridobivanje vjernosti kupaca. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Transplantacije triput jeftinije u Hrvatskoj</p>
<p>Raznim kanalima dio bolesnika završava u Padovi, gdje se indicira hitna transplantacija čime se HZZO dovodi pred gotov čin pa je prisiljen snositi troškove liječenja, kaže državni tajnik za zdravstvo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U posljednje je vrijeme učestala praksa i medijski napisi o transplantacijama organa u inozemstvu iako su one triput skuplje, kazao je za Vjesnik Ante-Zvonimir Golem, državni tajnik za zdravstvo.</p>
<p>»Prema podacima HZZO-a, transplantacija organa u inozemstvu stoji gotovo tri puta više nego u Hrvatskoj, a Hrvatska, zbog malog broja darivatelja nije članica Eurotransplanta, nadnacionalne organizacije za presađivanje organa«, kaže Golem i dodaje da se u hrvatskim bolnicama obavljaju sve transplantacije, pa jedini ograničavajuć faktor nije cijena, nego broj darivatelja.</p>
<p>»HZZO ne odobrava troškove transplantacija u inozemstvu, nego se, kada se ukaže hitna potreba, prema sporazumu s Italijom, ako u Italiji postoji odgovarajući organ, isti transplantira u Hrvatskoj. Raznim drugim kanalima dio bolesnika završava u Padovi, gdje se tada indicira hitna transplantacija. Stječe se dojam kako je riječ o svojevrsnom 'elitnom transplantacijskom turizmu', pri čemu je HZZO pred gotovim činom, te je u nekim slučajevima i bio prisiljen snositi troškove liječenja. Uzrok vjerojatno leži u činjenici da javne osobe imaju veće mogućnosti naći alternativne izvore financiranja, što je većini hrvatskih građana nedostupno«, tvrdi Golem.</p>
<p>Nakon iznimno uspješne 2004. godine, kada je broj darivatelja organa u Hrvatskoj porastao na čak 59, prvih šest mjeseci ove godine bilježe pad. Godine 2000. bilo je 12 darivatelja, 2002. godine 41, a 2003. ih je zabilježeno 39. Godinu nakon toga, 2004., taj se broj gotovo udvostručio. Međutim, u prvih šest mjeseci ove godine taj se prosjek vratio na onaj iz 2003. i 2002.</p>
<p>U Hrvatskoj je sastavljen registar osoba koje nisu sklone darivati organe nakon smrti, te je provedena edukacija koordinatora Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u kontaktiranju i razgovoru s obiteljima stradalih.</p>
<p>»Poštujući zakon, ipak se mora uzeti u obzir i mišljenje najbližih. Navedene aktivnosti već su dale svoje rezultate, ali upravo promjena i primjena novog zakona je dovela do smanjenja broja transplantacija u prvih šest mjeseci ove godine«, kaže Golem.</p>
<p>Presađivanje organa čeka 1500 ljudi</p>
<p>Samo transplantaciju bubrega u Hrvatskoj trenutačno čeka oko 800 osoba, a ukupan broj onih koji čekaju presađivanje jednog organa ili tkiva je oko 1500. </p>
<p>Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi već godinama provodi mjere za unaprjeđenje Nacionalnog programa za darivanje i presađivanje organa, a Hrvatski sabor je 1999. godine donio Rezoluciju o poticanju presađivanja organa. Ove godine donesen je i zakon koji omogućava uzimanje organa radi transplantacije od svih koji se jasno za života (pismeno) nisu tome suprotstavili, odnosno uskratili svoju suglasnost.</p>
<p>Prema riječima Ante-Zvonimira Golema, taj zakon u praksi zaživljava postupno, a jedan od razloga koji mogu utjecati na smanjenje broja donora leži u potrebi ispravnog medijskog izvješćivanja.</p>
<p>Upravo stoga, a potaknut nedavno objavljenom pričom o navodnoj prodaji ljudskih organa u BiH, Golem se zalaže za korektno medijsko izvješćivanje. Državni tajnik kaže da je prodaja organa u Hrvatskoj nemoguća, što, kako kaže, potkrepljuju podaci MUP-a i izvješća Svjetske zdravstvene organizacije. Međutim, svaka neutemeljena priča, tvrdi on, može unazaditi nastojanja na povećanju broja darivatelja.</p>
<p>»Kada se crv sumnje posadi, teško ga je iskorijeniti«, kaže Golem. [B. V.]</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nove odore za HV</p>
<p>Izuzmemo li neke sofisticirane naprave kao što su uređaji za djelovanje u noćnim uvjetima, sva ostala oprema može se proizvoditi u Hrvatskoj, najavljuje Bačić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo obrane drži da je hrvatsko gospodarstvo spremno ispuniti sve zahtjeve opremanja hrvatskih vojnika novim maskirnim odorama i borbenim kacigama, otkrio je u ponedjeljak Vjesniku pomoćnik ministra obrane Ivo Bačić. U provedi projekta »Izgled hrvatskog vojnika za 21. stoljeće«, MORH će se maksimalno oslanjati na domaće proizvođače vojne opreme, no Bačić upozorava i da će uvjet za to biti njihova vrhunska kvaliteta i prihvatljiva cijena. </p>
<p>»Izuzmemo li neke sofisticirane naprave kao što su uređaji za djelovanje u noćnim uvjetima, sva ostala oprema može se proizvoditi u Hrvatskoj«, naglasio je Bačić. Prema njegovim riječima, program opremanja vojnika za 21. stoljeće je vrlo ambiciozno zamišljen, no »pravi i puni smisao može postići samo ako glavnina novca iz vojnog proračune ne ode u strana gospodarstva, nego u domaće«.</p>
<p>Kad je riječ o novim maskirnim odorama, Rončevićev pomoćnik otkriva da u našoj Vojnoj policiji već postoji digitalni uzorak maskirne šare za novu uniformu. Osim toga, u MORH-u su potpuno svjesni da se kvalitetna, moderna vojnička čizma ne može nabaviti za samo 400 kuna.</p>
<p>»To jednostavno nije moguće. Ne možemo ljude poslati u zahtjevu mirovnu operaciju ako na nogama imaju obuću napravljenu u uvjetima i mogućnostima koje su diktirale okolnosti na početku Domovinskog rata. Osim toga, nijedan strani vojnik danas na sebi nema čizme jeftinije od 100 eura«, kaže Bačić, dodajući kako domaći proizvođači moraju biti svjesni i toga da, primjerice, naši policajci u Afganistanu predstavljaju »stalni izlog« njihovih proizvoda. </p>
<p>Zbog svega toga, MORH radi standardizaciju, a ona će rezultirati stvaranjem jedinstvenog modela vojničke čizme. Ponudit će se domaćim proizvođačima, a Bačić najavljuje da bi identičan proizvod, s istom finalnom cijenom, tako trebao izlaziti s proizvodnih linija bilo kojeg domaćeg proizvođača, primjerice Borova, Inkopa, Sloge i Jelena.</p>
<p>Kupuje se 100 »hecklera« </p>
<p>Ministarstvo obrane kupuje 100 pušaka G36 njemačkog proizvođača »Heckler«, no to nipošto ne znači će baš tom proizvođaču pripasti sav posao opremanja hrvatskog vojnika novom puškom. Rončevićev pomoćnik Ivo Bačić potvrdio je, istina, da su »H« i »Kolt« među najozbiljnijim kandidatima od stranih proizvođača, ali i podsjetio da MORH čeka rezultate testiranja prototipa domaće jurišne puške »HS-Produkta« iz Ozlja.</p>
<p>»Hecklerovih 100 novih jurišnih pušaka koristit će naši vojnici u mirovnoj operaciji u Kabulu. Radi se o čisto logističkom razlogu jer su naši tamo dio njemačke brigade, a ne o konačnom izboru puške za HV«, objasnio je Bačić.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Šeks u New Yorku s Annanom</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks bit će prvi visoki dužnosnik iz Zagreba koji će doputovati na političke sastanke koji će se održati u predvečerje povijesnog, milenijskog summita Ujedinjenih naroda. U povodu 60. obljetnice UN-a, u New Yorku će se 7. i 8. rujna održati Druga svjetska parlamentarna konferencija. Očekuje se da će na konferenciji nazočiti više od 100 predsjednika parlamenata. Predsjednik Sabora će se susresti i s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom.</p>
<p>Prema prvim najavama, na ovom dosad najvećem globalnom skupu parlamentaraca bit će posebno riječi o usklađivanju domaćih parlamentarnih procedura da bi se što bolje tumačili, ratificirali i primjenjivali međunarodni zakoni. </p>
<p>Očekuje se da ta konferencija na dosad najvišoj razini osigura izravne sugestije za Visoki panel šefova država i vlada koji će se održati u UN-u od 14. do 19. rujna. Na summitu UN-a će sudjelovati i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić te ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović. Predviđeno je da će predsjednik i ministrica imati brojne diplomatske susrete sa svjetskim državnicima i dužnosnicima UN-a. </p>
<p>Hrvatskoj se diplomaciji ove godine otvara mogućnost da na najvišem globalnom skupu, na kojem je sudjelovanje najavilo oko 170 šefova država, iznova upozna relevantne zemlje sa svojom željom da Hrvatska postane nestalna članica Vijeća sigurnosti s dvogodišnjim mandatom, 2007.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Otkrivena nova masovna grobnica</p>
<p>OKUČANI</p>
<p> - Na okučanskom groblju u ponedjeljak je otkopana nova masovna grobnica u kojoj se nalaze tijela 10 žrtava, pretpostavlja se s područja Bijele Stijene. Prvi izvidi pokazuju da nije riječ o hrvatskim braniteljima, nego o civilima koje su 1991. četnici zatočili u logore Bučje i Stara Gradiška, a potom pogubili. Nalazi li se u grobnici 10 tijela ili ih je više, znat će se na kraju ekshumacije.</p>
<p>Prema riječima potpredsjednice Vlade i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor, na početku je Hrvatska tragala za 18.000 ljudi, a danas se još traži 1149 zatočenih i nestalih osoba. Do sada je otkriveno 149 masovnih i 1000 pojedinačnih grobnica, dok je Uprava za zatočene i nestale pri Ministarstvu branitelja na osnovu dobivenih informacija samo tijekom ove godine napravila 66 probnih iskapanja. Dok se u Vukovarsko-srijemskoj županiji još uvijek traga za 510 osoba, na području zapadne Slavonije traži se još 85 nestalih. </p>
<p>Jadranka Kosor naglasila je da su u ovoj godini riješena 52 slučaja nestalih. »Ova vlada uistinu to pitanje smatra prioritetnim i najvećim humanitarnim pitanjem i problemom u Republici Hrvatskoj. Zato je osnovala međuresorno povjerenstvo u kojem su predstavnici ministarstva branitelja, unutarnjih poslova, obrane, vanjskih poslova te obavještajnih službi. To će povjerenstvo na tragu svih informacija znatno poboljšati proces traženja nestalih branitelja i civila«, kazala je potpredsjednica Vlade.</p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Konačno smo u ljubavi s Dunavom«</p>
<p>OSIJEK/BATINA</p>
<p> – Vodostaj Drave i Dunava na hrvatskom istoku i dalje raste. Prema najavama iz Hrvatskih voda, vrhunac vodenog vala na Dravi kod Osijeka očekuje se u noći na utorak, a na Dunavu u srijedu ili četvrtak. U posljednja 24 sata Drava je u Osijeku narasla za 29 centimetara i njezin je vodostaj u ponedjeljak u 14 sati iznosio 347 centimetara. Kada vodostaj prijeđe 350 centimetara, bit će proglašene redovne mjere obrane od poplave. </p>
<p>Samo dvadesetak centimetara ostalo je do izlijevanja Drave na šetnicu uz lijevu obalu, gdje je nasip nešto niži. Ako se to dogodi, Osijek neće biti ugrožen jer se nalazi na desnoj obali, gdje je nasip viši za tri metra. </p>
<p>Redovne mjere obrane od poplava proglašene su u nedjelju za Dunav kod Batine, gdje je u ponedjeljak u 14 sati vodostaj iznosio 547 centimetara. To baranjsko mjesto na granici sa Srbijom i Crnom Gorom, koje je često »ratovalo« s Dunavom, posljednji se put s velikom poplavom suočilo 2002., kada je vodostaj iznosio čak 731 centimetar. Tada je intervenirala Vlada i konačno je, nakon dugih godina čekanja, Batina lani dobila nasip. »Konačno možemo reći da smo u ljubavi s Dunavom. Vodostaj raste, a mi smo još mirni. Na ovakav smo vodostaj prije nekoliko godina »čupali kosu«, gradili zečje nasipe vrećama s pijeskom i pribojavali se poplava. Sada možemo mirno spavati«, kaže Pavo Đurin iz Batine, kojega smo zatekli kako kosi travu uz dravski nasip. Dunav još nije poplavio ni poznato vikend naselje Zeleni otok pokraj Batine, gdje se gotovo redovito za visokih vodostaja pod vodom bile vikendice u prvom redu do ove moćne rijeke. </p>
<p>U Parku prirode Kopčki rit poplavljeno je oko 12.000 hektara, ali kako je riječ o poplavnom području, čiji izgled ovisi o vodostaju Dunava i Drave, pojava nije čudna. </p>
<p>Šteta 300 milijuna kuna</p>
<p>Iako rijeke još ne prijete hrvatskom istoku, poljoprivredne su kulture zbog velikih kiša i visokih podzemnih voda već pretrpjele golemu štetu. Osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo u ponedjeljak je zato za cijelu županiju proglasio elementarnu nepogodu za suncokret, šećernu repu, soju i kukuruz te povrtlarske kulture, a za grad Đakovo i općinu Čeminac i za dugogodišnje nasade jabuka. Procjenjuje se da je stradalo više od 70 posto suncokreta te oko 50 posto šećerne repe, soje i kukuruza. Dosad procijenjena šteta od visokih voda u Osječko-baranjskoj županiji iznosi 300 milijuna kuna.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mlinarić: Provest ću se »vlakom smrti«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Uzrok iskliznuća teretnog vlaka u Deanovcu na pruzi Dugo Selo-Novska je loše stanje kolosijeka«, izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Milan Brkić, izvršni direktor Vuče vlakova i održavanja vučnih vozila HŽ-a.</p>
<p>»Trenutačno se radi završni dio, ali najvjerojatnije je proširenje kolosijeka izazvano prolaskom teškog vlaka«, kaže Brkić i napominje da će za to netko odgovarati. Službeno izvješće bit će predočeno medijima u utorak.</p>
<p>Na konferenciji je predsjednik Uprave HŽ-a Tomislav Mlinarić naglasio da su »tvrdnje o kaosu u HŽ-u potpuno netočne«, poduprijevši to podacima o sigurnosti na željeznici prema kojima je broj nesreća u prvom polugodištu 2005. smanjen za 25,5 posto u usporedbi s istim razdobljem 2003.</p>
<p>Osvrnuo se i na pobunu strojovođa u Fužinama koji su odbili voziti vlak u kojem od devet vagona pet nije imalo ispravne kočnice. »Neprihvatljivo je da se zbog natpisa u medijima strojovođe boje ući u potpuno ispravne vlakove«, izjavio je Mlinarić i dodao kako će u utorak zajedno s Milanom Brkićem provesti tim »vlakom smrti«.</p>
<p>Uzroci iskakanja teretnog vlaka na pruzi Rijeka-Zagreb kod Drivenika još se istražuju. Kako tvrdi Brkić, čekaju se predstavnici mađarske željeznice, a rezultati istrage bit će poznati nakon vještačenja vagona i lokomotive. Mlinarić je osudio teze da se u HŽ-u posluje na štetu sigurnosti u željezničkom prometu. </p>
<p>»HŽ-u su potrebne promjene, veća efikasnost i smanjenje troškova, a ove je godine, prema srednjoročnom planu koji još nije prihvaćen, predviđeno investiranje više od milijardu kuna u infrastrukturne i prijevozne projekte«, naglasio je Mlinarić.</p>
<p> Na pitanje novinara namjerava li odstupiti s mjesta predsjednika Uprave HŽ-a, Tomislav Mlinarić odgovorio je da se ne osjeća odgovornim za nedavne nesreće i da neće podnijeti ostavku, jer u HŽ-u postoji niz razina odgovornosti.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050830].
|
