NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050730].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 124156 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.07.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vatru dosad gasile kiše</p>
<p>Meteorološke postaje nisu raspoređene kako treba oa vatrogasci, znaju biti zatečeni podacima o brzini i smjeru vjetra</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od osamdesetih godina prošlog stoljeća u stalnom je porastu opasnost od šumskih požara, jer je vegetacija sve bujnija, ljeti je sve manje kiše i sve je toplije, a ljudi sve više. Naravno, bilo je i predaha od požara, to jest kišnih ljeta.</p>
<p>Ipak, specifična je bila 2000. kad u Makarskoj 47 dana uzastopce nije pala kiša, i to od 17. srpnja do 1. rujna. U Dubrovniku te godine kiša nije padala 43 dana, a u Splitu 42 dana zaredom. »Zahvaljujući učestalim pljuskovima i kiši ove smo godine u posljednji čas izmakli požarima koji haraju Španjolskom i Portugalom«, kaže Marko Vučetić iz Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). To, međutim, ne znači da u drugoj polovici kolovoza neće biti požara na Jadranu. Ako izostanu kiše oko Velike Gospe, požari su vrlo vjerojatni. »Uvriježeno je mišljenje da će sve biti u redu ako je ljeto kišno. I bit će u redu tog ljeta, ali ne znači da to vrijedi i za sljedeće. Od kiše vegetacija buja, pa ako iduće godine izostanu obilnije oborine, veće su opasnosti od požara jer će imati što gorjeti«, upozorava Vučetić. </p>
<p>DHMZ uz pomoć prognostičkih karata, to jest podataka o temperaturi i relativnoj vlazi zraka, brzini vjetra i količini oborina, izračunava vlažnost šumskog gorivog materijala te prognozira opasnost od šumskih požara za 48 sati unaprijed. U tim izračunima koji se rade samo za područje Istre, Dalmacije, otoka, Like i Gorskog kotara, DHMZ se već 25 godina služi starim kanadskim modelom.</p>
<p>U početku primjene tog modela naši stručnjaci postizali su odlične rezultate. »Tako su dobro predviđali gdje će izbiti požar da su ih pratili tajni agenti, dok nisu shvatili da se u predviđanjima služe izračunima«, priča Vučetić, dodajući da se od tada nismo pomakli naprijed, »samo smo nazadovali«. </p>
<p>U Hrvatskoj se, naime, još uopće ne prognozira brzina i smjer širenja požara, što se u Kanadi, SAD-u i Europi radi već više godina zahvaljujući modernizaciji i nadopuni kanadskog modela s podacima o orografiji i vegetaciji.</p>
<p>Do 2000. sve mediteranske zemlje već su uvele novi kanadski model, prilagođen vlastitim područjima. To čeka i Hrvatsku nakon ulaska u EU. »Nije problem kupiti taj model, jer nije toliko skup, no ne možemo ga primijeniti jer on zahtijeva postavljanje automatskih meteoroloških stanica i on-line vezu s njima, kako bi se podaci automatski svakog trenutka slali korisnicima, a ne jednom na dan kao sada. Potrebni su i centri za ispitivanje zapaljivosti gorivih materijala, te softveri s orografijom (prikazom reljefa) i popisom vegetacije i njene zapaljivosti. Svega toga Hrvatska nema«, ističe.</p>
<p>Prije pet godina u sklopu jednog projekta Svjetske banke, kupljene su tri automatske meteorološke postaje. </p>
<p>Jedna je postavljena u Makarskoj, a druge dvije trebale su biti na Braču i Pelješcu, ali, nisu, zbog administrativnih zavrzlama. </p>
<p>U Makarskoj je predviđen i jedan od centara za ispitivanje zapaljivosti vegetacije, napravljena je i zgrada, no, projekt je stao. </p>
<p>U sklopu znanstvenog projekta »Biotehničke mjere u zaštiti i obnovi šuma od požara«, koji otprije dvije godine provode stručnjaci Šumarskog fakulteta u Zagrebu u suradnji s Vučetićem, postavljena je na Rabu automatska meteorološka stanica sa senzorom koji glumi biljku i pokazuje <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> njezina sušenja. U planu je i osnivanje centra za ispitivanje zapaljivosti gorivog materijala na Rabu. </p>
<p>»Problem je u sustavu i institucijama koje ne prepoznaju važnost zaštite šuma od požara. Prva i zasad zadnja knjiga o osnovama zaštite šuma od požara objavljena je 1987. </p>
<p>Ne školuju se novi ljudi koji bi pratili svjetske trendove i novosti«, napominje Vučetić, dodajući da je nekad u DHMZ-u postojao Odjel agrometeorologije koji se bavio poljoprivredom, fenologijom i zaštitom šuma od požara, no prije pet godina je reorganiziran.</p>
<p> »Postojeće meteorološke postaje nisu raspoređene kako treba za učinkovitu zaštitu šuma od požara. Sve su uglavnom u gradovima uz more, a ne u šumama gdje izbija požar«, kaže Vučetić. Vatrogasci, stoga, znaju biti zatečeni dobivenim podacima o brzini i smjeru vjetra, jer je situacija sasvim drukčija na 200 do 500 metara nadmorske visine, gdje su požari najčešći.</p>
<p> Novi kanadski model trebao bi se prilagoditi i za kontinent, što je u planu. No, na sreću, tamo nema toliko požara.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Grad velikih tvornica postao grad poduzetništva i mladih</p>
<p>O Kninu kao o gradu socijalnih slučajeva i gradu gladi više se ne može govoriti jer je zamjetan razvojni iskorak, posebice u malom i srednjem poduzetništvu. Do kraja godine bit će otvorena nova zgrada Ureda Hrvatske gospodarske komore, a još od lani djeluje i Turistička zajednica...</p>
<p>KNIN</p>
<p> – Knin je već neko vrijeme u znaku velikih priprema za obilježavanje desete obljetnice veličanstvene vojno-redarstvene akcije »Oluja«. Grad se šminka na više mjesta, posebice u središtu grada, na stadionu, gdje će biti održana ceremonija postrojavanja ratnih postrojbi.</p>
<p>O Kninu kao gradu socijalnih slučajeva i gradu gladi više se ne može govoriti jer je zamjetan razvojni iskorak, posebice u malom i srednjem poduzetništvu. Na gospodarskoj zoni Senjak više je od dvadesetak poduzetnika koji su u kratko vrijeme od malih postali srednji poduzetnici. Više od dvadesetak obrtnika ima poslovne prostore u sklopu novoga tržnog centra, a gospodarska zona Preparandija uskoro čeka prve poduzetnike. </p>
<p>Knin će u petak, 5. kolovoza, svečano otvoriti vrata svoga Veleučilišta. Privremeni dekan dr. Marko Jelić kazuje da će na Veleučilištu - koje će za proslave »Oluje« svečano otvoriti hrvatski premijer Ivo Sanader te ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac - biti tri smjera i to ekonomski, poljoprivreda krša i smjer prehrambene tehnologije. Dr. Jelić, inače rodom Kninjanin, ujedno je i voditelj projekta formiranja znanstvenog laboratorija u Kninu koji je već dobio odobrenje Ministarstva znanosti i sredstva CARDS-a.</p>
<p>U otvaranju Veleučilišta u gradu mladih, nova kninska gradonačelnica 25-godišnja Josipa Rimac (HDZ) vidi vrlo bitan iskorak.</p>
<p>»Vjerujem da ćemo i ubuduće sa svakim kvalitetnim programom imati bezrezervnu podršku Vlade i to je ono na što računamo, a mi ćemo se pobrinuti da ponudimo dobre razvojne projekte. Knin danas definitivno više nije grad velikih tvornica, već grad malog i srednjeg poduzetništva, grad mladih, grad Veleučilišta. Danas je u gradu 2500 djece koja pohađaju Osnovnu školu, predškolske je djece oko 1200, a srednjoškolaca oko 1500. Još ne znamo koliko će biti studenata jer upisi tek slijede«, kazuje nam gradonačelnica Rimac ističući posebno zadovoljstvo činjenicom da je problematika povrata kuća srpskih vlasnika privedena samom kraju. </p>
<p>Još do jučer bio je aktualan povratak više od 800 kuća, a sada je taj broj sveden na svega 70 neriješenih predmeta. Kupnjom kuća od strane APN-a, gradnjom novog naselja u Golubiću sa 126 kuća te gradnjom kuća s doniranim materijalnom, riješen je taj gorući problem. </p>
<p>Nova je gradska vlast konstituirana – riječ je o koaliciji HDZ-a i HSS-a – no Srbi koji su osvojili osam vijećničkih mandata, nezadovoljni neulaskom u vladajuću koaliciju, s izuzetkom jednog vijećnika još ne sjedaju u vijećničke klupe. Dva ih mjesta u Poglavarstvu čekaju, napominje gradonačelnica koja se ovih dana u više navrata sastajala s predstavnikom Srba Mirkom Raškovićem.</p>
<p>»Mi Srbe ni u jednom trenutku ne želimo isključiti iz aktivnosti Gradske uprave te ih očekujemo na sljedećoj sjednici«, kazuje nam ona.</p>
<p>Knin će do kraja ove godine dobiti novu zgradu u koju će biti smješten Ured Hrvatske gospodarske komore za cijelo hrvatsko područje od posebne državne skrbi. Iz gradskoga proračuna »teškog« 27 milijuna kuna znatan se dio usmjerava na komunalne projekte i intervencije. U povodu 10. obljetnice »Oluje« svim će osnovnoškolcima Grad Zagreb ovih dana donirati besplatne udžbenike.</p>
<p>U gradu uspješno rade braniteljska udruga oboljelih od PTSP-a »Tvrđava« koja svoje članove i njihovu djecu, ali i druge, obučava radu na računalima, te udruga »Bartolomej« koja pomaže djeci oboljeloj od teških bolesti. U Kninu od prije dvije godine djeluje i Turistička zajednica, a od prošle godine Knin ima i prvu privatnu turističku agenciju koja vrlo uspješno radi na organizaciji prihvata turista koji obilaze planine oko Knina.</p>
<p>Sigurnosna situacija u gradu, kao i međunacionalni odnosi, dobri su – incidenata nema. Iako je ovih dana u samom središtu grada osvanuo grafit ispisan flomasterom »Ovo je Srbija - majku vam ustašku«, zbog njega se nitko nije previše uzrujao.</p>
<p>U Kninu smo zatekli i Željka Komšića, predsjednika Udruge naseljenika »Kralj Zvonimir«. »Današnja situacija u Kninu nije loša, ali nije ni blizu dobra kakva bi trebala biti. Raduje me što se proces stambenog zbrinjavanja privodi kraju i na tome čestitam svima onima kojima je to pošlo za rukom riješiti bez većih trzavica. Pitanje zdravstvene zaštite naših članova uglavnom je riješeno, ali ne sustavno, već improvizacijama, pronalazeći rupe u zakonskoj regulativi. Najveći problem i nadalje je velika nezaposlenost i dok se tu nešto ne poduzme, ne može se govoriti o nekakvoj svijetloj perspektivi. Knin zaslužuje bolji tretman. Trebaju nam veća ulaganja na području poljoprivrede, obrtništva, poduzetništva...«, veli nam Komšić.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Isusovci mornari, franjevci Robinzoni, redovnice u kupaćim kostimima</p>
<p>Skupina mlađih svećenika je svoje ljetovanje provela krstareći Jadranom. Tako su u desetak dana proveli originalne radno-duhovno-turističke obnove duž jadranskih otoka</p>
<p>Koliko, gdje i kako ljetuje naša Crkva? Kako svoje godišnje odmore provode vjernici laici, a kako biskupi i ostali klerici? Odmaraju li se tada i od svojih redovitih molitava ili upravo tada još dublje uranjaju u meditaciju? Povlače li se svi u svježinu planina, mir samostana? Ili možda i oni, na što će se u Crkvi samo nasmijati, po plažama djevojkama otimaju Coca-Colu light, kao u TV-reklami? Nose li i na odmoru habite i »kolarke« ili hodaju u civilu? </p>
<p>»Ovdje je sve tako lijepo, ovo je raj«, poručio je Papa Benedikt XVI. iz alpskoga mjesta Les Combesa gdje je od 11. do 28. srpnja proveo svoj 18-dnevni godišnji odmor. </p>
<p>»Tko se ne zna dobro odmoriti ne zna se dobro ni umoriti«, govori nam gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović. Objašnjava da tek uz pravi odmor čovjek može »disati na oba plućna krila«. Tvrdi da biskupi jednostavno moraju tjerati i sebe i svećenstvo na koliko-toliko pošteni godišnji odmor kako bi napunili baterije za zahtjevne obveze tijekom godine. </p>
<p>U Crkvi nam objašnjavaju kako je bitno da, što god radili, tijekom godišnjega odmora zaista iskoriste tu privilegiju i dar Božji odmora za rekreaciju i tijela i duše i duha. Tako se najbrojnija redovnička zajednica, Družba Isusova vodi načelom svoga osnivača sv. Ignacija Loyole da je sve dobro »koliko me približava, a loše koliko me udaljava od Boga«. Dakle, planina, more, samostan, hotel... Sve ovisi o tome kako se time čovjek služi. </p>
<p>Tako je i skupina mlađih isusovačkih svećenika svoje ljetovanje provela krstareći Jadranom. Jedan vjernik, inače skiper organizirao je tehničku stranu priče i nekoliko svećenika i laika proveli su desetak dana vrlo izazovne i originalne radno-duhovno-turističke obnove duž jadranskih otoka, uvala, gradova. Liturgijski red bio je možda jači nego u samostanu (časoslov, misa i ostale molitve), a zahtjevi oko danonoćne brige za jedrilicu bili su više nego dobra prilika za team-building za koji se u Crkvi, dugo prije nego je izmišljena ta moderna sintagma, koristi izraz - bratsko zajedništvo.</p>
<p> Upravo to krstarenje nadahnulo je o. Luku Rađu na projekt Modrave - osmišljenoga ljetovanja za mlade koji je pokrenuo na istoimenome rtu u blizini Murtera. O. Rađa, kao istaknuti duhovnik mladih, najprije je razmišljao o organiziranju ljetovanja na jedrilici, gdje bi mladež, bez obzira na vjersku pripadnost, mogla upoznati sve prednosti i bogatstva osmišljenoga ljetovanja i kombinacije rada, molitve, odmora i zabave. Prolazeći uz rt Modrave, napušteni maslinik gdje su stari suhozidi jedini tragovi ljudske civilizacije, o. Rađa, opčinjen ljepotom uzviknuo je: »To je to«. </p>
<p>Ovoga ljeta, već treću godinu zaredom, na Modravama će jednotjedni radno-molitveno-zabavni odmor, potpuno besplatno provesti nekoliko stotina mladića i djevojaka iz svih dijelova zemlje, smjenjujući se u grupama. O. Luka, međutim, nije još vidio plodove svoje ideje. Dok je projekt još bio u povojima on je u lipnju 2003. doživio prometnu nesreću od koje se i dalje oporavlja u bolnici. </p>
<p>Najbrojniji hrvatski red, franjevci, svoj odmor provode prilično »robinzonski«. Njihova oaza mira nalazi se na napuštenom otočiću Sveti Petar u lošinjskom arhipelagu. U srednjevjekovnoj utvrdi bez struje fratri Ćiril-metodske provincije (od Vojvodine do Sušaka) provode dvotjedne ljetne praznike smjenjujući se u grupama od po 30-ak ljudi. Samostanski raspored sa zajedničkim molitvama časova i misom, na snazi je, ali u nešto blažem intenzitetu (s nešto kasnijim ustajanjem). Uz nogomet, odbojku i, naravno, kupanje, fratrima je na raspolaganju pregršt prostora za šetnju i osamu. </p>
<p> Posebnost franjevačkoga načina ljetovanja svakako predstavlja i njihov tradicionalni desetodnevni marš u kojem svakog ljeta zajednički intenzivno hodočaste i mole franjevci i mladi vjernici, a susret završava 2. kolovoza. </p>
<p>Danas franjevci i isusovci te članovi ostalih propovjedničkih redova smiju provoditi odmor i izvan zajednice. Često ga koriste za posjet rodbini, prijateljima i kolegama. Isto je i s biskupijskim svećenicima, a skidanju redovničkoga odijela tijekom ljeta sve su sklonije (inače u svjetskim razmjerima relativno konzervativne) hrvatske redovnice. Svoje ljetne odmore one provode uglavnom u okviru svojih samostana na obali ili kod rodbine, te je normalna pojava da redovnički habit zamijene kupaćim kostimom.</p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Svaki šesti prekršaj u zastari</p>
<p>Kazna za pogrešno parkiranje ili »švercanje« u tramvaju ubuduće bi prisilno »sjedala« na plaću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svaki šesti predmet na prekršajnim sudovima u Hrvatskoj prošle godine bio je u zastari! Pokazuju to ovogodišnji podaci Državnog zavoda za statistiku, koji vuku »vodu na mlin« ministrici pravosuđa Vesni Škare-Ožbolt u njezinu zalaganju za radikalnu reformu prekršajnih sudova, koja uključuje i ukidanje nekih prekršajnih sudova.</p>
<p>Statistika govori da je od 271.142 okrivljene osobe na prekršajnim sudovima (maloljetne, punoljetne i pravnih osoba), zastara lani nastupila u čak 43.458 slučajeva. Prevladavaju okrivljenici među punoljetnim osobama, njih je 245.374, a do zastare je došlo čak u tih 38.453 prekršajna predmeta. Pritom su neslavan rekorder prekršajni sudovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je u toj kategoriji u zastari svaki treći predmet, a najgore je stanje u Omišu, gdje je gotovo svaki drugi prekršajni predmet protiv punoljetnika u zastari. Situacija s prekršajnim sudovima u Zagrebačkoj županiji može se smatrati nešto boljom, jer je tu svaki šesti predmet protiv punoljetnih osoba u zastari. U samom gradu Zagrebu stanje nije toliko alarmantno jer je u prekrcanom Prekršajnom sudu, s oko 47.000 predmeta, protiv punoljetnika u zastari oko tri tisuće predmeta, odnosno otprilike svaki šesnaesti. </p>
<p>Zastare su velikim dijelom posljedica i opterećenosti prekršajnih sudova bagatelnim predmetima, u kojima se izriču niske novčane kazne. U reformi prekršajnog sudovanja i to će se mijenjati, pa primjerice pogrešno parkiranje ili »švercanje« u tramvaju više ne bi išlo kod prekršajnog suca, nego bi se naplaćivalo prisilnim »sjedanjem« na plaću.</p>
<p>Podaci Ministarstva pravosuđa pokazuju da je 2004. godine pravomoćno izrečeno oko 34.000 novčanih kazni do 300 kuna, te oko 33.000 tih kazni u vrijednosti između 300 i 500 kuna, odnosno ukupno njih oko 67.000. Novčane kazne male vrijednosti zauzimaju oko polovice svih izrečenih novčanih kazni jer statistički podaci pokazuju da je lani maloljetnicima i punoljetnicima izrečeno oko 130.000 tih kazni.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Božićnica od 2000 i regres od 3000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je Ustavni sud ukinuo doprinos solidarnosti, sindikati će od Vlade tražiti da dogovorena materijalna prava za ovu i iduću godinu ostvaruju samo članovi sindikata. Tom novinom u sindikalnoj borbi kod nas počela je u petak novinska konferencija sindikata javnih službi, uoči prvih pregovora s Vladom o materijalnim pravima zaposlenih u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, socijalnoj skrbi i kulturi. Drugim riječima, božićnice, regrese, darove, otpremnine i sve za što će se sindikati izboriti uživali bi samo vlasnici sindikalne iskaznice, a to je 70 posto svih zaposlenih u javnim službama.</p>
<p>Neizravno, to je poziv ostalim zaposlenicima da se učlane u sindikate, jer sadašnje stanje - kako je istakla Zdenka Gizdić, predsjednica Sestrinskog sindikata - poziva na neaktivnost. Nepravedno je i diskriminirajuće, dodaje, da plodove njihova zalaganja i članarine uživaju i oni koji je ne uplaćuju. Široka i aktivna sindikalna scena (sa što više članova), istakla je Gizdić, jamstvo je demokratizacije, razvoja civilnog društva i rezultata u borbi za radnička prava.</p>
<p>Za takavu »preraspodjelu« na članove i nečlanove, sindikati imaju uporište i u Zakonu o radu, a uobičajena je u Švicarskoj i Skandinavskim zemljama. Model koji će predložiti Vladi primijenjen je među tranzicijskim zemljama u Bugarskoj. </p>
<p> A u predstojećim pregovorima to bi trebala biti za ovu godinu božićnica od 2000 kuna i dar za djecu 600 kuna. Za 2006. godinu s Vladom će se pregovarati i za 20 posto veću osnovicu plaća (čime bi se kompenziralo četvorogodišnje zaostajanje), regres u iznosu od 3000 kuna (koliko prima administracija Grada Zagreba), te za četiri, osam i deset posto dodatka na plaće ovisno o uvjetima rada za one javne službe koje ga do sada nisu imale. Predmet pregovora biti će i otpremnine i dnevnice za put u inozemstvo.</p>
<p>Zvonimir Laktašić, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja, upozorio je da plaće učitelja sada zaostaju 20 posto u odnosu na prosjek u gospodarstvu, a sramotno su male početničke bruto plaće - oko 5500 kuna, dok su prosječne državnih službenika 6600. Glavni zahtjev je - izjednačiti ih, kao i to da se koeficijenti složenosti (četiri, osam i 10 posto) uračunavaju i nenastavnom osoblju u obrazovanju.</p>
<p>Predsjednica Samostalnog sindikata u zdravstvu Spomenka Avberšek pozvala je na pregovore s Vladom i čelnika Liječničkog sindikata dr. ivicu Babića, s napomenom da se radi o borbi za prava svih u javnim službama, te da je jedno mjesto u pregovaračkom odboru osigurano i za njega. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Rekordna zarada od turizma</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Kraj srpnja potvrdio je očekivano iznimno dobru ovogodišnju turističku sezonu. Jadran je prepun turista, a ove godine nema ni prije uobičajenih sezonskih rupa. Prema prvim procjenama ukupna zarada od turizma bit će deset posto veća nego 2004. odnosno mogla bi premašiti šest milijardi eura.</p>
<p>Za očekivati je da će i proračunski prihodi od trošarina na naftne derivate, kavu i pića također biti izdašniji nego prošle godine, a o povećanom prihodu od turizma dosta govori i podatak da je na svim autocestama u Hrvatskoj prošlog vikenda od cestarina uprihodovano više od 26 milijuna kuna, a najviše na autocesti Zagreb - Split (9,18 milijuna kuna).</p>
<p>Prema prvim neslužbenim podacima Hrvatske turističke zajednice, riječ je o rekordnoj turističkoj sezoni, na razini ponajboljih prijeratnih. Iz tog se razloga uvode mnoge dodatne trajektne linije, a povećan je broj i 'charter' letova. Potvrđuju to primjerice i podaci o rekordnom broju putnika u Zračnoj luci Split, koliko ih nije bilo još od 1972. </p>
<p>Uz iznimne vrućine, hrvatski saveznik je i sigurnost, s obzirom na to da su brojni strani časopisi upravo Hrvatsku označili kao jedno od najsigurnijih turističkih odredišta u Europi, ali i na Mediteranu. </p>
<p>Izvrsna turistička sezona uz punjenje državne blagajne odrazit će se pozitivno i na čitavo gospodarstvo. Povećana izvansezonska potrošnja turista pridonijet će povećanom prihodu hrvatskih tvrtki, osobito prehrambenog sektora. Naime, rekordan posjet hrvatskoj obali odrazio se već na povećanu prodaju bezalkoholnih pića.</p>
<p>Povećani priljev turističkih deviza odražava se već i na tržištu, odnosno zbog povećane potražnje za kunama euro se kreće na razini neznatno iznad 7,3 kune. Ove turističke sezone, primjerice, središnja banka ne treba pribjegavati, kao prijašnjih godina, tolikim deviznim intervencijama, jer je tečaj vrlo stabilan. Jača kuna, iako ne pogoduje izvoznicima, pogoduje većini hrvatskih građana koji su kreditno zaduženi i koji posljednjih mjeseci za otplatu kredita izdvajaju manje kuna. Taj bi se trend mogao nastaviti svakako do sredine jeseni kada uobičajeno slijedi deprecijacija kune. Jača kuna odgovara i poduzećima i državi, jer svoje devizne obveze odnosno inozemne dugove mogu lakše podmiriti.</p>
<p>Iznimno dobra turistička sezona, uz očekivano pojačani učinak poreznika i smanjenje porezne evazije, pridonijet će u konačnici i tome da ove godine ne bude novog rebalansa državnog proračuna, te da se ponovo ne prekorači s Međunarodnim monetarnim fondom dogovoreni proračunski deficit od 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sloboda na žrtveniku sigurnosti </p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Sloboda kao vrijednost, bez obzira na formalne iskaze i zaklinjanja, nije ukorijenjena u čovjeku. Ona je krhka i nema instrumentarija koji će jamčiti njezinu opstojnost bude li ugrožena. U dvoboju slobode i biologijskih nagona, a sigurnost jest takav, u pravilu pobjeđuju nagoni</p>
<p>Prije 66 godina, u kasno ljeto 1939. godine, na 21. cionističkom kongresu Chaim Weizmann, budući prvi predsjednik Države Izrael rekao: »Mrak je zavladao oko nas i mi ne možemo gledati kroz oblake«. Bila je to zla slutnja civilizacijskog sunovrata u barbarizam koji se zbio, a koji danas nazivamo Drugim svjetskim ratom.</p>
<p>Danas, barem zasad, nitko nema tako zle slutnje. Međutim, posljednjih se godina diljem svijeta svjetla slobode polako gase i pitanje je kada će ponovo plamtjeti svjetlošću kakva nas je obasjavala do 11. rujna i terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države. </p>
<p>Malo nakon 11. rujna zemlje zapadnoga svijeta, tradicionalno doživljavane ne samo kao slobodne nego i kao one koje slobodu nastoje izvesti u neslobodni dio svijeta, počele su brojnim propisima smanjivati dosegnutu razinu ljudskih prava i sloboda pojedinca. Nakon nedavnih terorističkih napada u Egiptu, Turskoj i posebno Londonu, smanjivanje dosegnute razine sloboda pojedinca i ljudskih prava ponovo je aktualizirano. Ona se, dapače, unaprijed (za svaki slučaj) nastoji ograničiti i u državama koje nisu pogođene terorizmom.</p>
<p>Nije više riječ samo o pooštrenim kontrolama putnika u zrakoplovnim lukama ili javnom gradskom prijevozu. Nije riječ ni »samo« o skandaloznoj odluci američkog sustava da ima pravo držati zatočenike koliko god hoće bez ikakve sudske odluke, bez optužnice i bez suđenja, a što se provodi u zarobljeničkim logorima u zaljevu Guantanamo na Kubi i Bagramu u Afganistanu. Odredba prema kojoj se mogu prisluškivati telefonski razgovori pritvorenika osumnjičenog za terorizam i njegova odvjetnika gotovo je zaboravljena.</p>
<p>Željom da se europske kompanije zakonom prisili da godinu dana čuvaju podatke o obavljenim telefonskim razgovorima i komunikacijama putem Interneta (što je već uvedeno u Velikoj Britaniji) narušava se sloboda pojedinca (iako se time ne narušava suverenost doma), a otvaraju se i goleme mogućnosti ne toliko za ionako upitnu zaštitu od terorizma koliko za poslovnu špijunažu. Moguće je da takvi zahtjevi vlasti koji sigurnost pretpostavljaju slobodi ne budu realizirani, ali to će se prije zbiti zbog tehničkih i financijskih razloga provedbe, a ne zbog pojedinaca i organizacija zabrinutih za ljudska prava i slobode pojedinca.</p>
<p>Većina ljudi u zapadnim zemljama zasad se ne buni protiv ograničavanja slobode (istina, početkom kolovoza u Londonu bi se trebao održati veliki prosvjedni skup). Ljudi su masovno spremni žrtvovati komadićak svoje slobode za zakonodavnu iluziju veće sigurnosti. Poteškoća je što im vlasti, bez obzira na svu moć i represivni aparat kojim raspolažu, ne mogu jamčiti ni veću sigurnost niti da se 11. rujna 2001. u New Yorku, 11. ožujka 2004. u Madridu ili 7. srpnja 2005. godine u Londonu neće ponoviti. Sve to, pak, pokazuje da sloboda kao vrijednost, bez obzira na formalne iskaze i zaklinjanja, nije ukorijenjena u čovjeku. Ona je krhka i nema instrumentarija koji će jamčiti njezinu opstojnost bude li ugrožena. U dvoboju slobode i biologijskih nagona, a sigurnost jest takav, u pravilu pobjeđuju nagoni. </p>
<p>Međutim, nagon za slobodom bitna je odrednica zapadne civilizacije posljednjih nekoliko stoljeća. Nekoliko posljednjih stoljeća povijest zapadne civilizacije može se interpretirati i kao neprestana borba za povećanjem slobode za što je moguće više stanovnika. Tom je nagonu za slobodom pridodan pionirsko-istraživački nagon Europljana manifestiran u želji da se sloboda izvozi (ponekad i instalira) u manje slobodne dijelove svijeta.</p>
<p>Nakon 11. rujna zapadni svijet sve manje izvozi slobodu (iako je upitno kakav će biti konačni rezultat akcija u Iraku i Afganistanu i možda, što je malo vjerojatno, te države i društva doista postanu slobodni prema zapadnim mjerilima), ali sve više instalira sebi samome neslobodu. U konačnici, u očima stanovnika zemalja neslobodnog svijeta zemlje zapadnog svijeta sve više gube paradigmu svjetionika i lučonoše slobode.</p>
<p>U osnovi zapadne su zemlje predvođene Sjedinjenim Američkim Državama nakon 11. rujna globalno reagirale u formalnom skladu s izrekom trećeg američkog predsjednika Thomasa Jeffersona: »Stablo slobode povremeno treba zalijevati krvlju tiranina«. Svijet je lišen barem jednog tiranina (Saddam Hussein), a u skladu sa suvremenim običajima njegovom krvlju nije zaliveno ni jedno stablo i on čeka suđenje. Stablo slobode, dakle, nije zaliveno krvlju tiranina, ali se sad više i ne zalijeva nego navodnjava krvlju njegovih nekadašnjih podanika.</p>
<p>Zapadna civilizacija u ime sigurnosti reducira upravo onoga po čemu je bila prepoznatljiva i što je u njoj bilo najprimamljvije - slobodoljublje. U svemu tome previđa se jedno veoma jednostavno pitanje: može li se biti siguran u neslobodi? Povijest dokazuje da - ne može. Dapače, što je manje slobode, to je manje osobne sigurnosti. Suvremenost, pak, pokazuje da je kada je ugrožena sigurnost (a mjestimice doista jest) ugrožena i sloboda.</p>
<p>Teroristi su uspjeli upravo u onome u što su nas politički lideri uvjeravali da neće uspjeti - polako izazivaju promjenu načina života u zemljama zapadne civilizacije. Njihovi su napadi ukazali na krizu na Zapadu. Možda je sada vrijeme da se na Zapadu pojavi neko »čudovište« jer, kako piše Cioran, »samo si čudovište može dopustiti raskoš da vidi stvari takvima kakve jesu«. U protivnom bi se moglo dogoditi da sloboda koja deklarativno nema cijene, bude prodana u bescjenje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Preslik političke volje naroda</p>
<p>Predlažem uvođenje mješovitog njemačkog modela: pola članova Sabora biralo bi se neposredno u izbornim jedinicama, pola preko stranačkih lista</p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>Dobro je da se u Hrvatskoj počelo ozbiljno javno razmišljati o promjeni Izbornog zakona (Vjesnik, 25. srpnja). Svi dosadašnji modeli tog zakona pogodovali su povećanju broja patuljastih stranaka i bujanju partitokracije, jer su glasači bili prisiljeni birati svoje predstavnike u Hrvatskom saboru samo preko stranačkih lista, koje su sastavljale partijske centrale.</p>
<p>Predlažem uvođenje mješovitog modela kakav postoji u Njemačkoj. Dakle, pola članova Sabora biralo bi se neposredno u izbornim jedinicama, a pola preko stranačkih lista. </p>
<p>Budući da Hrvatska ima oko četiri i pol milijuna stanovnika, trebalo bi ju podijeliti na 45 izbornih jedinica, dakle svaka izborna jedinica imala bi oko sto tisuća žitelja. U svakoj od njih natjecali bi se kandidati za sabornike, stranački ili neovisni, a pobijedio bi onaj koji dobije najviše glasova. Tako bi se dobilo 45 narodnih zastupnika, neposredno izabranih. Ostalih 45 sabornika biralo bi se preko stranačkih lista tako da bi cijela Hrvatska za njih bila jedna izborna jedinica.</p>
<p>Iz toga se može zaključiti da bi svaki hrvatski državljanin s pravom glasa i s mjestom boravka u našoj državi imao dva glasa: s jednim bi birao svoga narodnog zastupnika u svojoj izbornoj jedinici, s drugim stranačku listu koju preferira na razini države. Onih 45 zastupnika sa stranačkih lista podijelili bi svoje mandate prema postocima koje su dobile njihove stranke, koje nastupaju isključivo same.</p>
<p>A što bi bilo s predstavnicima nacionalnih manjina i sabornicima iz dijaspore? Odgovor je jednostavan: nacionalne manjine ostvaruju svoja prava u mjesnim zajednicama, općinama i županijama, pa ne vidim razloga zašto bi sjedile u Saboru i odlučivale o pitanjima koja nemaju nikakve veze s njihovim specifičnim manjinskim pravima. Tako je to u svim zemljama Europske unije.</p>
<p>Hrvati u austrijskom Burgelandu (Gradišće) i Slovenci u austrijskom Kärntenu (Koruška) nemaju svoje zastupnike u središnjem parlamentu te zemlje Nationalratu, nego eventualno samo u pokrajinskim parlamentima. Njemački Danci nisu parlamentarno zastupljeni u Bundestagu nego samo u parlamentu savezne zemlje Schleswig-Hollstein, u kojoj je za njih uklonjena prepreka od pet posto glasova. To bi pravo trebale dobiti i hrvatske nacionalne manjine u biranju županijskih skupština.</p>
<p>Drukčije je to s austrijskom manjinom u Italiji, koja je uvijek dosad uspjela dobiti dva do tri zastupnika u rimskom parlamentu, jednostavno zbog toga što živi kompletno u Južnom Tirolu (Alto Adige).</p>
<p>Ako bi bio prihvaćen taj model, samo bi srpskoj nacionalnoj manjini uspjelo preko svoje stranačke liste poslati u Hrvatski sabor barem tri-četiri zastupnika. Ostale manjine to ne bi mogle postignuti jer su brojčano male i ne žive na području gdje bi ih bilo dovoljno za osvajanje jednog ili više zastupnika u neposrednom glasovanju, a to ne bi bila tragedija, jer one, dakle, ostvaruju svoja prava na nižim razinama.</p>
<p>A što se tiče hrvatskih građana u inozemstvu, pri čemu Bosnu i Hercegovinu ne smatram inozemstvom, za Hrvate koji u njoj žive i hrvatski su državljani, jer je ona i država hrvatskoga naroda, oni bi mogli glasovati samo za stranačke liste, dakle imali bi samo jedan glas. Dosad se pokazalo da je u dijaspori glasovalo najviše od 100 tisuća do 150 tisuća birača, pa ako bi se taj trend nastavio, a mogao bi se i povećati zbog uvođenja glasovanja poštom (to nije tako komplicirano, kako neki tvrde), i izvandomovinska bi Hrvatska bila predstavljena u Saboru.</p>
<p>Ovaj prijedlog je pojednostavljen, mogao bi se precizirati, ali svakako je vrijedan diskutiranja, da se u Hrvatskoj napokon ustali stranački krajolik i Sabor bude stvarni preslik političke volje cijele nacije, svih političkih Hrvata, svih hrvatskih državljana. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Olujni duh</p>
<p>Olujnim remek-djelom rasplinuo se sotonski velikosrpski plan</p>
<p>IVO PANCIROV</p>
<p>U praskozorje se začuše snažni topovski plotuni, a sirena oglasi opću opasnost. Uzbuđeni glas na radiju nam potvrdi: Počelo je počelo, započela je žestoka Oluja. Naši su krenuli napokon. Sretno vam bilo, momci, i vratite se, svi se vratite svojim obiteljima.</p>
<p>Pripremajući se dvije godine za početak nove povijesti, krenuše hrvatski ratnici osloboditelji sa sjevera, juga i sa zapada. Jurnuše na paradržavnu tvorevinu utemeljenu na mržnji i zločinu. I kao kula od karata raspadala se zločinačka tvorevina. A njeni idejni tvorci i kolovođe pobjegoše kao najjadnije kukavice.</p>
<p>Tridesetak sati od početka Oluje slavodobitno uđoše u kraljevski grad Knin. U toj utvrdi velikosrpske pobune, na tvrđavi iznad grada, istaknut je hrvatski barjak. Za nepunih pet slavnih olujnih dana slomljena je velikosrpska četnička paradržavna tvorevina na teritoriju međunarodno priznate države Hrvatske. Sotonski velikosrpski plan o državnoj granici na crti Virovitica – Karlovac – Karlobag rasplinuo se je kao mjehur od sapunice.</p>
<p>Hrvatska je u transu, Hrvatska slavi svoje ratnike, svoje osloboditelje. Hrvatskom je čovjeku vraćeno dostojanstvo, samopoštovanje i divljenje mnogih dobronamjernih. Sjajnom pobjedom u žestokoj Oluji izbrisane su mnoge suze, zacijelile su bezbrojne rane. Veličanstvena pobjeda u Oluji bila je melem na rane poniženog i napaćenog hrvatskog čovjeka.</p>
<p> U prigodi slavlja desete obljetnice veličanstvene pobjede hrvatskog naroda u nezaboravnoj Oluji, duboko štovanje i divljenje svim znanim i neznanim idejnim tvorcima i provoditeljima olujnog remek-djela.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zagreb: gradonačelnik kao pijani milijarder</p>
<p>Kad hiperaktivnoga radoholičara opije slava, moć i vreća novca, dogodi se Bandić, koji sve može, sve sam rješava i sve obećava, koji se proglašava jedinim članom skupštine gradskih trgovačkih društava, što govori da gradonačelnik sebe smatra skupom, koji po hitnom postupku rješava Sljemenove radnike, već rješava problem psećeg azila s četiri milijuna kuna, za početak, bar tako kaže... Gledajuć ga tako i slušajući, čovjek se pita raspolaže li on to vrećom bez dna u koju može zagrabiti kad hoće i ne plaćamo li možda ipak prevelik prirez kada je gradonačelnik tako lake ruke. Bilo bi dobro da se gradonačelnik otrijezni pa shvati da psi imaju krzno i da se u proljeće linjaju, s razlogom, a da hrvatska sirotinja krzno nema i stoga su joj potrebnija drva za ogrjev nego psima centralno. Zato predlažem da centralno psima financiraju ljubitelji pasa i svi oni kojima je pas draži od čovjeka, a da gradonačenik našim novcem financira dječja igrališta, športske dvorane, vrtiće, škole, bolničku opremu koje nedostaje, stanove braniteljima, ogrjev nezaposlenim roditeljima i podstanarima s malom djecom, češće odvoženje glomaznoga otpada..., a kada sve to u gradu porješavamo, predlažem solidarnost s ostatkom Hrvatske, naravno nakon toga mogu doći na red i psi. Mi stariji znamo da je B.B. isto tako najprije namirila sebe, pa se prezasićena ovozemaljkih radosti okrenula životinjama, a sada dijeli packe onima kojima je dobro čovjeka ispred psećega dobra. Jedino se možemo nadati da gradonačelnik još nije u toj fazi i da će opijenost proći pa čovjek ipak shvati prioritete. </p>
<p>Gordana SmitkaZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Smetaju mu crkvena zvona, nevjerojatno!</p>
<p>Pročitao sam u Vjesniku (»Država kojom vladaju i svećenici«, 5. srpnja 2005.) stajalište g. Tomislava Kikića, kojemu smetaju, osim ostaloga, čak i crkvena zvona. To čujem prvi put u životu. Zvuke crkvenih zvona većina ljudi sluša kao ugodne i romantične, stoga i jesu toliko puta opjevana u lirici pa čak i u šlagerima, a pogotovo u narodnim pjesmama... Ovoga proljeća bio sam na godišnjem odmoru u Dubrovniku. Stanovao sam u susjedstvu glasovitoga hotela »Vila Dubrovnik« u blizini kojeg je crkva sv. Jakova, čija su zvona, zahvaljujući poduzetnosti vitalnog župnika Župe sv. Andrije don Joze Njavre, prozvonila nakon stanke od pola stoljeća. Na veliku radost žitelja predjela Ploče u Dubrovniku. </p>
<p>Mihovil UdovičićStuttgart,Njemačka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Tramvaj zvan sauna! </p>
<p>Sunčana strana tramvaja je prazna. Putnici kažu da će radije stajati nego da padnu u nesvijest</p>
<p>U vozačkoj kabini »dvanaestice« u Dubravi izmjereno je 60 stupnjeva Celzijevih. Novinari Vjesnika provozali su se tramvajima da bi provjerili kako građani podnose prisilnu »saunu«.</p>
<p>Glavni su rekviziti bočica vode i papirnate maramice, a putnice se protiv vrućine bore lepezama.</p>
<p>Na stanici na Črnomercu oko devet sati ljudi su čekali tramvaj nervozno uzdišući i pijuckajući osvježavajuća pića. </p>
<p>»Užas! Tek je devet sati, a ne može se disati«, kaže umirovljenik Zoran Stipić iz Lukšića. Žali se da je pokušao sve, ali protiv vrućine ne može. </p>
<p>Nakon pet minuta na stanici se pojavljuje stara» šestica« i putnici ulaze ne bi li uhvatili mjesto za sjedenje.</p>
<p>Prije nego sjednu, svatko prvo otvara prozor iznad svog stolca. Sjedaju i mašući raznim predmetima pokušavaju se rashladiti.</p>
<p>Osim sparine, u zraku se osjeća i neugodan miris znoja. Većina prozora na tramvaju potpuno je otvorena, a kada je tramvaj prošao nekoliko stanica, sunčana je strana tramvaja postala prazna. Putnici kažu da će radije stajati nego da padnu u nesvijest.</p>
<p>Na Trgu bana Josipa Jelačića presjedamo na »jedanaesticu«. Situacija je slična kao u šestici. </p>
<p>»Umrijet ću od vrućine«, kaže Ana Ribeš iz Dubrave, koja se pokušavala rashladiti šeširom. Kaže da se protiv takve vrućine nemoguće boriti te je savjetovala svima koji mogu neka odgode odlazak u grad. </p>
<p>»Da nisam srčana bolesnica i nisam morala ići na pregled u Vinogradsku bolnicu, ostala bih kući«, kaže Ana Ribeš.</p>
<p>Kao i putnicima, teško je i vozačima.</p>
<p>»Protiv vrućine se borim uglavnom vodom jer ventilator koji se nalazi u kabini potpuno je beskoristan«, rekao nam je vozač četvorke na okretištu u Dubravi, Mijo Miškuljić. </p>
<p>Bitno je drugačija situacija u novom niskopodnom tramvaju, u koji smo se ukrcali u Dubravi. Prije negoli je tramvaj krenuo, kontrolorka prometa upozorila je vozača da na zavojima pazi jer su tramvajski vodovi zbog vrućine oslabili i mogli bi pući. Budući da je tramvaj klimatiziran, putnici barem nakratko zaboravljaju vrućine. Nažalost, vozi samo jedan niskopodni tramvaj, a drugi će početi voziti sredinom kolovoza. </p>
<p>»Stari i novi tramvaji uopće se ne mogu uspoređivati«, rekao nam je srednjoškolac Stjepan Mužinić. Kaže, osjeća se kao u hladnjaku i duhovito dodaje da je razmišljao »preseliti se« u nj. </p>
<p>Slična je situacija i u autobusima. Vozač autobusa 232 Dubrava - Jazbina, Mato Grgić, kaže da je većina autobusa na terminalu Dubrava klimatizirana, pa je vožnja puno ugodnija nego u tramvajima. Situacija u autobusima koji voze u smjeru Zaprešića i Velike Gorice slična je kao u tramvajima, samo još gora. Naime, na tim linijama voze uglavnom »stare limene kante«, u kojima je neizdržljivo. Putnici u njima naprosto skapavaju. Vrata se ne smiju otvarati prilikom vožnje, klime nema, prozorčići zanemarivi. Uzalud vam i voda i lepeze.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Srećom,još ne grize »azijski tigar« </p>
<p>U Zavodu za javno zdravstvo kažu da je u Zagrebu nemoguća najezda komaraca poput nedavne u Osijeku jer Zagreb nema velikih močvarnih područja</p>
<p>Pred rojevima komaraca, stanovnici Trnskoga i Trokuta moraju navečer zatvarati prozore, pa makar se »skuhali«. </p>
<p>Isti problemi muče i one koji stanuju na Jaruna, Ravnicama i u Maksimiru. Ovih su dana dosta često telefonirali Vjesniku žaleći se na probleme s komarcima.</p>
<p>Olakšanje od »krvožednih napasnika« mogli bi osjetiti već od ponedjeljka. Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba najavljuje početak akcije zaprašivanja komaraca, koje će trajati čitav kolovoz. </p>
<p>»Užas! Navečer, kada napokon popusti vrućina, moram zatvarati prozore jer je drugačije nemoguće zaustaviti nadiranje komaraca u stan. Ima ih posvuda, a noćima, od njihova zujanja, gotovo i ne spavam«, žali se umirovljenica iz Trnskoga, Rozeta Kraljev. Kaže da komaraca najviše ima u Parku mladenaca između Trnskoga i Sigeta te uz nasip željezničke pruge, koji nitko ne održava pa je zarastao u šipražje. Misli da su takva mjesta najpogodnija za razmnožavanje komaraca, najezda kojih je počela ovog tjedna, kada su nakon tropskih kiša uslijedile pustinjske vrućine.</p>
<p>Vjesnikovi su reporteri za ljetne popodnevne vreve posjetili Park mladenaca u Trnskom i uvjerili se u istinitost priče gospođe Kraljev. Iako komarci za dnevnih vrućina miruju, novinari su osjetili njihove ubode čim su se približili grmlju na zapadnoj strani parka. »Noću je još triput gore!«, tvrdi umirovljenik Branko Breli iz Sigeta, i dodaje: »Pogledajte, grmlje je puno izmeta i smeća, a to pogoduje razmnožavanju komaraca. Uz željezničku prugu u Trokutu raste šikara i tamo ih ima - i to na milijune. Znam ja sve«. Pita se zašto nitko ne vodi brigu o čistoći parka jer misli da bi time bilo i manje komaraca.</p>
<p>»Park mladenaca čistimo redovito. Mislim da komaraca ima puno iz drugih razloga, ali reći ću radnicima da obrate više pažnje na spomenuto grmlje i da ga dobro očiste«, govori direktor Zrinjevca Igor Toljan. </p>
<p>U ponedjeljak dvije tvrtke zadužene za suzbijanje komaraca kreću s akcijom zaprašivanja odraslih jedinki na području cijelog grada, dok je u petak u večernjim satima ponovo zaprašeno kritično područje ŠRC Jarun.</p>
<p>U proljeće su provedene akcije uništavanja gnijezda ličinki komaraca, prema planu Gradskog zavoda za javno zdravstvo. Tada su uništena gnijezda ličinki na Bundeku, Hipodromu, Mostu slobode, kompletnom području ŠRC Jaruna, te potoci Dubravica, Vrapčak i Črnomerec. Uskoro slijede nove akcije zaprašivanja krilatih komaraca. </p>
<p>Biologinja Ana Klobučar u Zavodu zadužena za mjerenje gustoće i suzbijanje komaraca na području grada ističe kako je moguće da ih ima i na području Maksimira, gdje je zabranjeno zaprašivanje zbog zakona o zaštiti prirode. »Nemoguće je zaprašivanjem uništiti sve komarce, no možemo potvrditi da je ova godina po broju komaraca čak ispod prosjeka zahvaljujući pravodobnom uništavanju gnijezda «, rekla je Klobučar. U Zavodu za javno zdravstvo kažu da je u Zagrebu je nemoguća najezda komaraca poput nedavne u Osijeku jer Zagreb nema velikih močvarnih </p>
<p>Marija ČekadaTomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Plastični prozori na spomeniku kulture </p>
<p>Poslala sam zahtjev Ministarstvu, ali tek danas kad smo počeli s radovima, kaže vlasnica stana </p>
<p>Darko Kahle, suradnik Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, obustavio je u petak građevinske radove u stanu na drugom katu stambene zgrade u Kačićevoj 9. Radnici su tamo od osam sati ujutro izbijali stare drvene prozore i stavljali aluminijske okvire. Prema Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, zgrada u Kačićevoj 9 nalazi se na području kulturnog dobra i za sve je promjene potrebno tražiti dozvolu. Zgrada je upisana i u Registar nepokretnih spomenika kulture RH. </p>
<p>Inspektor Kahle je u samo pet minuta donio odluku i zabranio radove. »Tražio sam samo dozvolu, a oni mi je nisu pokazali. Za radove na pročelju apsolutno moraju imati našu dozvolu, a mi im sigurno ne bismo dozvolili da stavljaju plastične prozore na prekrasnu staru zgradu«, rekao je Kahle uzrujan od raspravljanja s radnicima koji su ga uvjeravali da su prozori isti. »Cijelo pročelje ima identične prozore, a samo su na drugom katu novi plastični! Odmah ih skinite i vratite natrag originale«, naredio je Kahle radnicima.</p>
<p>Inspekcija je na ovu adresu navraćala i prije, ali nisu mogli reagirati dok radovi nisu počeli. »Inspektor je došao čim su skinuli vanjske prozore, ali mu je vlasnica rekla da su prozori na bojanju. Ja sam te prozore vidjela u dvorištu, na kiši, s ostalom šutom, i odmah mi je sve bilo jasno«, rekla je Miljenka Perović, stanarka zgrade. »U Zagrebu ljudi mijenjaju pročelja kako im se prohtije! Stavljaju klime, izbijaju prozore i dižu potkrovlja. Arhitekt sam po struci pa me sve to jako smeta«, govori Miljenka Perović.</p>
<p>Vlasnica stana i investitorica Gabriela Kordej bila je vrlo uzrujana. »Poslala sam zahtjev na Ministarstvo, ali, nažalost, tek danas kad smo s radovima i počeli. Sad ćemo morati čekati sljedeći tjedan da bismo nastavili«, govori Gabriela Kordej i dodaje da nije očekivala da će nastati tolika strka oko izmjene prozora.</p>
<p>Čim je inspektor Kahle otišao, radnici su nastavili s postavljanjem aluminijskih prozora jer, kako kažu, ne mogu preko noći ostaviti rupu u kući. »Završit ćemo sad to kad smo već i počeli. Ionako je petak pa sutra ne radimo, a do ponedjeljka će se valjda to riješiti«, rekao je radnik Mate Vučković i nastavio s radom.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Viduka traži Tomčićevu ostavku </p>
<p>Bivši član Predsjedništva Gradske organizacije HSS-a Tomislav Viduka optužio je predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića za autokratsko i nedemokratsko vladanje strankom i zatražio njegovu ostavku. Viduka tvrdi da je u HSS učlanio 537 ljudi te je siguran da će mu svi dati podršku, a nada se da će mu u »rušenju« Tomčića pomoći istomišljenici iz cijele Hrvatske.</p>
<p>U pismu koje je Viduka u petak predao novinarima stoji kako Tomčić odgovornost za neuspjeh na izborima prebacuje na niže stranačke institucije, a da sam Tomčić ne snosi nikakvu odgovornost. Nadalje navodi da je Tomčić u Zagrebu primijenio tutorski način »delegiranja« čelnika gradske organizacije inzistirajući na izboru samo jednog kandidata.</p>
<p>Spomenuti »Tomčićev kandidat« tj. predsjednik gradskog odbora HSS-a Berislav Radić, koji je u međuvremenu postao i potpredsjednik Gradske skupštine, u sms poruci novinaru Vjesnika napisao je kako je zauzet radom u bolnici te da ne želi komentirati Vidukine izjave. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Podsljeme i član HSS-a Drago Topolovec kaže kako je Viduka 2001. godine iz HNS-a prebjegao u HSS te da je jedini motiv Vidukina istupa osobna korist.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zahvala udomiteljima 32 bigla </p>
<p>U znak zahvalnosti volonterima i medijima koji su sudjelovali, i još sudjeluju, na rješavanju afere sa 32 psa beagla na Veterinarskom fakultetu, udruga Prijatelji životinja u petak je priredila druženje uz vegetarijanski domjenak u Kaptol centru. </p>
<p>Predsjednik Prijatelja životinja, Luka Oman, pri tom je rekao da su u kontaktu s udomiteljima 32 beagla, neke su od njih i obišli i da se samo jedna udomiteljica nije snašla, pa je pas otišao k novim udomiteljima. </p>
<p>Prošli su tjedan Prijatelji životinja poslali zahtjev Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva za razrješenjem dužnosti glavnoga državnog veterinarskog inspektora, Željka Devčića, i hitnu inspekciju rada veterinarskog inspektora Tomislava Perokovića, koji je od samog početka bio upoznat sa stanjem beaglova. U udruzi su najavili i podizanje krivične prijave protiv dr. Antuna Brkića i dr. Slobodana Vukićevića, glavnih aktera u aferi beagl.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Isprika potrošačima plina</p>
<p>Gradska se plinara ispričava potrošačima plina na učinjenoj grešci za vrijeme ispisa kvartalnog obračuna plina za razdoblje od 18. travnja do 12. srpnja. Plinara je izradila dva identična obračuna koja su poslana potrošačima u području dijela Dubrave Čučerja i dijela Sesveta. Obračun je ispravan, a potrošači koji su dobili takve obračune mole se da jedan bace. [K.Š.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Svi putevi vode u Umag</p>
<p>UMAG</p>
<p> - Zanimanje nikad veće, nikad u zadnjih 15 godina jedini hrvatski ATP teniski turnir nije bio tako posjećen. Svaka uložena kuna direktora »Croatia Opena« Slavka Rasbergera višestruko se isplatila, centar »Stella Maris« prepun je znatiželjnika koji traže odavno rasprodane ulaznice za polufinale ili finale. Zbog Nadala, Moye, Ferrera i Corije teniski su obožavatelji godišnji su odmor odlučili provesti u blizini umaške školjke.</p>
<p>Prije su sportaši, estradnjaci, političari i gospodarstvenici smještaj u Umagu rezervirali od četvrtka, tj. petka, običavajući dolaziti na polufinale i finale. Ove je godine gužva od ponedjeljka. I svakim je danom sve veća. Umag je u teniskom svijetu nadaleko poznat po popratnim sadržajima, pa i hostesama, kojih je ove godine oko 130, najviše na Touru! Rijetko je koji igrač odolio »zovu noći«, nitko ne ide spavati prije 1, 2 ujutro. Koliko se organizator brine o svakom detalju, najbolje dokazuju i četiri nagrade »Award of excellence« ATP-a za najbolju organizaciju.</p>
<p>Ono što je oduvijek privlačilo publiku, danas je »začinjeno« najjačim izdanjem. Svi priznaju da se liste prijava ne bi sramio ni višestruko bogatiji turnir od 400.000 eura vrijednog »Croatia Opena«. Nesuđeni prvi nositelj, Rafael Nadal, udijelio je velik kompliment Rasbergeru rekavši da je i bez njega to jedan od najboljih ovogodišnjih turnira na zemlji.</p>
<p>Mobitel Slavka Rasbergera i suradnika zadnjih dana ne prestaje zvoniti, svi žele biti dijelom ponajvećeg sportskog događaja u Hrvatskoj. Rasberger je stoga pregledao središnji teren i našao više »rupa« Ispunit će ih s 200 stolica, što ih je naručio iz Slovenije. Istodobno je otvorio listu rezervacija za završnicu turnira iduće godine. Pa tko prvi...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zbog igračaka 15.000 sati zastoja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iz Kanade je stigla poruka očajnika: »Molimo putnike da gumene pištolje, pištolje na vodu i slične igračke ostave u kući jer uzrokuju goleme zastoje«. U potpisu – djelatnici osiguranja u zračnim lukama. U prvih je šest mjeseci 2005. na rendgenskom pregledu prtljage u Kanadi nađeno 3000 gumenih pištolja i bombi, pištolja na vodu... Kako na rendgenu izgledaju kao pravi, osiguranje mora pregledati sve pa je kanadski zračni promet bio u zastoju čak 15.000 sati!</p>
<p>Naša su iskustva u tome mnogo bolja. Štoviše, u prtljazi putnika u Zračnoj luci Zagreb takvih igračaka gotovo i nema. »Osim eksploziva, oružja i drugih predmeta, našim su zakonom već duže vrijeme zabranjene i igračke u obliku oružja te replike oružja. Zbog strogih pregleda mnogi su nam se stranci prije smijali govoreći da smo policijska država. Sada nam, u strahu od terorizma, priznaju da od nas treba učiti«, kaže Tanja Pilipović, iz Odjela za odnose s javnošću na Plesu. Dodaje da su domaći, ali i strani putnici, posebice redoviti, već upoznati sa zabranama i naviknuti na stroge preglede pa, za razliku od Kanade, razloga za zastoje – nema! [A. K. Buterin]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Po šampanjac u more</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Veljko Rogošić, hrvatski kralj plivačkog maratona, u petak je doplivao do Tisnog na Murteru te nastavio prema Vodicama. Na pola toga puta oborio je vlastiti svjetski rekord u etapnom plivanju morima i jezerima iz 1977. Ta 28. plivačka dionica duga je 16.560 metara. Kad Rogošić dopliva do vodičke rive, za njim će biti 457,37 preplivanih km, što je dovoljno za obaranje svjetskog rekorda u etapnom plivanju kojeg je postavio 1977. Tada je na maratonu »Podgora-Rijeka«, za 33 dana preplivao 449 km! </p>
<p>Obaranje rekorda slavni će maratonac proslaviti u moru, ispijajući hladni šampanjac. Na putu do najjužnije točke Punte Ostro na Prevlaci čeka ga još 30 dnevnih dionica, a maratonska je ruta ukupno duga 1000 km.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Gola istina« u bečkom muzeju</p>
<p>BEČ</p>
<p> – Više se stotina Bečana u petak odazvalo pozivu Leopoldova muzeja na besplatan obilazak. Jedini je uvjet bio: na izložbu prikladnog naziva »Gola istina« dođite goli ili barem u kupaćim kostimima! Na ugodnih 21 stupnjeva Celzija razgledali su provokativne radove austrijskih majstora s prijelaza u 20. stoljeće. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>MIlijun za Lennona</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Tunika vojnog orkestra koja je inspirirala naslovnicu albuma Beatlesa »Sgt Pepper's Lonely Hearts Club Band« prodana je za 100.000 funti (više od 1,1 milijun kuna). Rukom pisan tekst pjesme 'All You Need Is Love', uzet s pozornice nakon zadnjega tv-nastupa Beatlesa, prodan je za 600.000 funti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Rumunjskom filmu »Propeler Motovuna«</p>
<p>MOTOVUN</p>
<p> – Glavnu nagradu 7. motovunskog filmskog festivala, »Propeler Motovuna«, dobio je rumunjski film »Smrt gospodina Lazarescua«, redatelja Cristia Puiua koji je ujedno dobio i »Filmsku nagradu Amnesty International« za najbolji film s ljudsko-pravnom tematikom. </p>
<p>Nagradu »Od A do A« koja se dodjeljuje za najbolji film nastao u regiji (od Austrije do Albanije), dobio je film »Bal-can-can«, makedonsko-talijanska koprodukcija redatelja Darka Mitevskog. Nagradu međunarodnoga žirija kritičara FIPRESCI, dobio je danski film »Dan i noć« redatelja Simona Stahoa.</p>
<p>Posebno priznanje prema ocjeni glavnoga žirija, koji je odlučio i o »Propeleru Motovuna«, zaslužile su Natalie Press i Emily Blunt, glavne glumice filma »Moja ljetna ljubav«, redatelja Pawela Pawlikovskog. [B. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Osveta marginalaca događa se svaki dan </p>
<p>Mira Furlan: »Medeja« ima posebnu težinu i na ovim prostorima u razrješavanju naših sukoba</p>
<p>Na malom Brijunu Kazalište Ulysses ovoga tjedna iznova prikazuje Euripidovu tragediju »Medeju«, u kojoj glavnu ulogu igra Mira Furlan. </p>
<p>•Glumite Medeju na Brijunima četvrti put. Što nam novo može Medeja danas reći?</p>
<p>– Mnogo toga, jer suvremenost Euripida je neupitna. Drama se zasniva na mitu o Medeji koja herojskom avanturistu Jazonu, zbog ljubavi, pristaje pomoći u njegovim ratnim osvajanjima i krađi Zlatnog runa. Kada je Jazon napusti Medeja počini strašni čin osvete ubijajući i svoju i Jazonovu djecu. </p>
<p>•Nije li drama poput one u »Medeji« obilježila na neki način i živote mnogih drugih žena? </p>
<p>– »Medeja« nije bila samo tadašnja bračna drama u drevnoj Grčkoj. »Medeja« ima posebnu težinu čini mi se i ovdje, na ovim prostorima, u razrješavanju naših sukoba. Na globalnom planu »Medeja« i Euripid su metafora za problem terorizma, brojnih emigranata i marginalaca širom svijeta koji su krenuli u neku osvetu i destrukciju i s izrazito katastrofalnim posljedicama. To se, dakle, događa svakodnevno, posvuda oko nas. </p>
<p>•Medeja je u Euripidovoj priči emigrantkinja, strankinja koje se svi boje? </p>
<p>– Da, to je divlja, hrabra, strasna i strašna žena strankinja koju ne poznaju. Žena koju je najbolje – ako ne ubiti, a ono daleko udaljiti, protjerati. Od vremena kada je Euripid napisao tu dramu u ljudskoj se civilizaciji nije, zapravo, ništa promijenilo. Događaju se iste strasti, isti strahovi , iste sklonost nasilju. To je priča o ratu ne samo u staroj Grčkoj, nego i o našim današnjim ratovima. Tako da se meni čini da je iz svih tih razloga izbor toga kazališnog komada savršen. </p>
<p>•Kakav je osjećaj glumiti tu ulogu? Možete li povući neku paralelu s vlastitim životom? </p>
<p>– Sviđa mi se što u Medeji postoji zajedničko i istovremeno sudjelovanje vrućega i hladnoga. Strast je vruća, a istovremeno postoji beskrajna hladnoća u planiranju zločina Medeje. O paralelama s vlastitim, privatnim životom ne bih više govorila. Tu sam na Brijunima s mužem i sinom. </p>
<p>•Što ste u posljednje vrijeme snimali u SAD-u?</p>
<p>– Prošlu sam godinu radila zanimljivu ulogu u TV seriji »Lost« (»Izgubljeni«). Glumim ženu koja 16 godina živi sama na otoku i ima mračnu povijest. Serija se snima na Havajima i nastavit će se snimati. Inače, već sam jako dugo u Los Angelesu i ne brojim više godine.</p>
<p>Mirjana Sošić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ekscentrični umjetnik i pustolov </p>
<p>Izložba s osamdesetak litografija i bakropisa glasovitoga austrijskoga arhitekta, slikara, dizajnera i aktivista Greenpeacea Friedensreicha Hundertwassera (1928. – 2000.), otvara se 5. kolovoza u Kulturnome centru Infeld u Dobrinju na otoku Krku, a na jesen (5. listopada) bit će preseljena u zagrebačku galeriju »Mona Lisa«. Kako saznajemo od vlasnika galerije Zlatka Henca, posrijedi su Hundertwasserova djela iz zbirke austrijskoga skupljača umjetnina Petera Infelda. </p>
<p>Nekadašnji operni pjevač i nasljednik tvornice žica za glazbene instrumente u Beču još je u 60-im godinama počeo izražavati svoju strast prema kolekcionarstvu, nastavljajući obiteljsku tradiciju. U žarištu skupljačeva interesa našli su se austrijski surrealisti (Hausner, Fuchs, Hutter, Brauer i Lehmden), a među djelima 750 umjetnika, koliko ih broji zbirka, istaknuto mjesto imaju predstavnici hrvatske naive. </p>
<p>Poznavatelji tvrde da je Infeld vlasnik najveće europske kolekcije hrvatske naive. Zaljubljen je u podravske motive, ali i u Dobrinj, u kojemu je prije nekoliko godina osnovao Kulturni centar Infeld. Taj podatak objašnjava na prvi pogled nevjerojatnu informaciju da se izložba umjetnika svjetskoga kalibra otvara baš u Dobrinju, malome mjestu u unutrašnjosti Krka. Izložba Hundertwasserovih djela u Dobrinju zapravo se sasvim uklapa u svjetonazor revolucionarnoga ekologa i svjetskoga putnika koji je, između ostalih odredišta, živio u Beču, Veneciji i Parizu, a zadnje utočište pronašao na Novom Zelandu. Tamo je prvi put doplovio još 1974. godine svojim legendarnim brodom »Regentag« (Kišni dan). </p>
<p>Oduševila ga je ljepota života u prirodi, opušteno druženje s Maorima i mogućnost da na otočju Južnoga Pacifika živi anonimno, kao obični stanovnik Kawakawe. U tome je gradu dva mjeseca prije smrti napravio pomalo neobično oproštajno djelo: javni wc koji u svoje itinerere uključuju povjesničari umjetnosti i turisti iz svih dijelova svijeta. </p>
<p>»To je samo jedan wc, ali on bi trebao pokazati kako i male stvari mogu unijeti ljepotu u naše živote«, kazao je tim povodom Hundertwasser. Dva mjeseca kasnije umro je od posljedica srčanog udara na brodu »Queen Elizabeth 2«, na jednome od mnogobrojnih putovanja. </p>
<p>Rođen kao Friedrich Stowaser, umjetnik je u 21. godini promijenio ime u Friedensreich (bogat mirom) Hundertwasser (sto voda). Sebe je nazivao »liječnikom za arhitekturu«. Autor je otkvačenih kuća s pročeljima bogata kolorita u Austriji, Njemačkoj, SAD-u, Japanu i Novom Zelandu. Njegove bečke realizacije (kuća Hundertwasser, Kunsthaus…) nezaobilazan su dio kulturne i turističke ponude grad koji je Hundertwasser smatrao previše ozbiljnim i konzervativnim da bi u njemu stalno živio. </p>
<p>Svojom je magičnom palicom čak i spalionicu otpada pretvorio u atrakciju. Početkom 90-ih godina postojala je ideja da Hundertwasser u Zagrebu napravi projekt reciklažnog dvorišta i spalionice smeća, koja bi, poput bečke, fantastično spojila ekološku i estetsku funkciju, no do izvedbe, na žalost, nije došlo. </p>
<p>Hundertwassera nisu pogađale ocjene koje su njegovo djelo klasificirale kao kič. »Odsutnost kiča čini naš život nepodnošljivim«, kazao je u tekstu »Lažna umjetnost« slavni austrijski slikar koji je prijateljevao s hrvatskim umjetnikom Vojom Radoičićem. Oni su se u Beču našli na istoj valnoj duljini, a zajedno su ostvarili nekoliko projekata, među kojima najveće mjesto pripada toplicama Blumau u Štajerskoj, gdje je Radoičić na izvoru tople vode napravio veliki brod. </p>
<p>Na otvorenju izložbe u Dobrinju (u suorganizaciji s Austrijskim kulturnim forumom) Radoičić će iznijeti sjećanja na prijatelja i suradnika koji je, prema vlastitoj želji, pokopan na svome novozelandskome posjedu, u vrtu koji je nazivao »vrtom sretnih mrtvaca«.</p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Dinamo nastavlja tutnjiti, Rijeka već sad gubi korak?</p>
<p>Hoće li Rijeka nakon lošeg starta i unutarklupskih previranja, ostati legitimni kandidat za naslov prvaka</p>
<p>Nastavlja li Dinamo tutnjiti Slavonijom, hoće li Rijeka nakon jedva iščupanog boda protiv Pule ispustiti nove bodove na Kantridi, Puljani dolaze na noge još uvijek huktajućem Interu, Zagreb nakon sve četiri pobjede protiv Hajduka u prošloj sezoni sada opet gostuje na Poljudu... Niz je zanimljivih pitanja i neizvjesnih dvoboja na »meniju« drugoga kola Prve HNL. Dakako, reflektori javnosti bliješte u smjeru Poljuda, gdje ćemo vidjeti koliko se Hajduk uspio psihološki regenerirati nakon mađarske epizode.</p>
<p>Dinamo je, pak, u dvjema uzastopnim predstavama, protiv sarajevskog Željezničara u Maksimiru u prijateljskom te protiv Cibalije u Vinkovcima u prvenstvenom dvoboju, djelovao uvjerljivim i oba puta pobijedio sa 4-0. Sve to, bez obzira na snagu (ili slabost) Dinamovih suparnika, sugerira na zaključak da se posrnula maksimirska družina napokon trgnula. No, u takvo što ćemo povjerovati tek nakon još nekoliko sličnih dopadljivih nastupa. Ako ćemo, dakle, suditi po samome otvaranju sezone, gdje je Hajduk torpedirao Osječane sa 6-0, Dinamo ne bi smio u Gradskom vrtu imati suviše problema.</p>
<p>»Najavljujem da ćemo u ovoj utakmici biti bolji nego prošle subote u Vinkovcima, a u onoj sljedećoj i još razigraniji«, naglasio je Dinamov trener Josip Kuže dodajući:</p>
<p>»U Vinkovcima smo zaigrali s nešto većim oprezom, pa smo u prvom poluvremenu bili malo zakočeni. Sad imamo više samopouzdanja. Uvjeren sam da ćemo biti jači, snažniji, zreliji, pogotovo u napadu. Naravno, to ne znači da ćemo automatski i pobijediti s uvjerljivijim rezultatom nego u Vinkovcima. O Osijekovoj kvaliteti ne sudimo na temelju njihovog uvjerljivog poraza protiv Hajduka. To je kvalitetna momčad, igrači se žele rehabilitirati nakon tog poraza, pogotovo to žele učiniti protiv Dinama, iskusni su...«</p>
<p> Od prve bi minute, shodno Kužeovim najavama, trebali istrčati: Turina - Ćorluka, Drpić, Bosnar, Čale - Mamić, Marić; Mitu, Modrić, Bošnjak - Eduardo.</p>
<p> Nakon vrlo dobrih predstava u prošloj sezoni, momčad Rijeke sada figurira kao jedan od ozbiljnijih kandidata za naslov prvaka, odmah uz bok »vječnom dvojcu«. No, pogrom dijela navijača prema novopridošlom srpskom vrataru Žiliću (što li će tek biti ako pod takvim pritiskom načini kakav kiks?), pa sve glasnija medijska prepucavanja između trenera Scorije i direktora Koljanina, te skromni bod protiv Pule na Kantridi, polako formiraju nezdravo ozračje. Gost Kantride je dojučerašnji drugoligaš Cibalia.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Blažević krenuo prema stativi</p>
<p>Jasno je zašto je Ćiro vapio za Liverpoolom. Tada mu nitko ne bi mogao prigovoriti za krah</p>
<p>Hoće li se Ćiro Blažević doista objesiti o</p>
<p> - stativu? To bi, doduše, vjerojatno učinio da je prošloga ljeta sjedio na Hajdukovoj klupi umjesto Ivana Katalinića i ispao od irskoga Shelbournea. Slatkasto evociranje neuspjeha »bijelih«, a posebice njegovoga omiljenog kolege Katalinića, Ćiro je dodatno začinio ironičnom opaskom da bi se nakon takvog poraza objesio o stativu (ne prečku, već baš stativu)...</p>
<p>Hm, a što ćemo sad? Takvom si je izjavom Blažević, da se poslužimo njegovom retorikom, natovario veliku hipoteku na leđa. Jer, taj je Debrecen, objektivno, europski anonimus upravo na razini Shelbournea! A Hajduk je već nakon prve utakmice skliznuo niz liticu i pitanje je može li se uhvatiti za kakvu grančicu i vratiti na površinu. Već je u startu, dakle, bilo jasno zašto je Ćiro uoči ždrijeba vapio za Liverpoolom. Tada mu nitko ne bi mogao prigovoriti na porazu, ma kako visok bio. Verbalnim je paradama kasnije pokušao puku preventivno pojasniti kako je, jel', i Debrecen u samome europskom vrhu, pa bi Hajdukov prolaz valjda bio ravan - čudu. No, takvu, plitku platformu za stvaranje alibija vjerojatno ne može progutati čak ni hrvatska medijska scena na kojoj Blažević dominira dva i pol desetljeća.</p>
<p>»Gledao sam tv prijenos, slušao radio komentare i pitam se što su ti ljudi pričali kad sam ja igrao s jednim napadačem. Kako su me samo pokopali«, razočarano je nakon debrecenske epizode govorio donedavni Hajdukov trener Blaž Slišković. A upravo je Blažević u Mađarskoj načinio ono zbog čega često voli očešati svoje kolege. Igrao je tek s jednim napadačem.</p>
<p>Sad je nekako i jasnije otkud Hajdukovom treneru nadimak - Ćiroklecijan, kako ga je nazvao tjednik Globus. Ćiro kleca i pred anonimnim Debrecenom! Štoviše, nakon srijede ga, shodno rezultatu, možemo zvati i - Trioklecijan.</p>
<p> Malo tko će primijetiti da je ovo najveći poraz hrvatskog kluba u dvobojima protiv mađarskih u cjelokupnoj povijesti. Štoviše, Blažević je time nastavio nizati rekorde. Nedavno je, primjerice, pokunjeno izvijestio da mu je poraz s Varteksom na Poljudu u posljednjem kolu prošloga prvenstva najveći u karijeri i da nikad nije izgubio sa 6-0! Ako nas sjećanje ne vara, Blažević je, kao trener francuskog Nantesa, bio autorom najvećeg poraza u povijesti »žuto-zelenih«. Olympique Marseille ih je svladao upravo sa - 6-0!</p>
<p> Kako god bilo, Hajduku u Debrecenu nije mogao pomoći ni »čudotvorac Ćiro«, kako mu je uporno kliktao tv komentator amnestirajući ga od bilo kakve krivice za uvjerljiv poraz. I koliko god Ćiri priznavali objektivne zasluge za neke dosadašnje uspjehe, tako mu valja priznati i krivicu za neuspjehe. Doduše, upravo ju je on sâm preuzeo na sebe, ali njegove su nas izjave podsjetile na 1993. godinu, kada je zagrebačka Croatia poražena protiv Steaue.</p>
<p> »Ja sam kriv! A kriv sam zato što sam onog Pakasina uveo u igru!«</p>
<p> U svakom slučaju, još uvijek smo mišljenja da Hajduk ima izgleda u konačnu pobjedu. Uostalom, dovoljno je tek nakratko zaroniti u arhivu europskih klupskih natjecanja i primijetiti da se gotovo svake sezone (!) dogodi nekakav veći preokret. Naposljetku, možemo evocirati i Dinamov pohod do naslova pobjednika Kupa velesajamskih gradova, današnjeg Kupa Uefe, kada je u uzvratnom polufinalnom okršaju 1967. protiv tada jakog (i prepotentnog) Eintrachta pobijedio sa 4-0 i neutralizirao tri pogotka zaostatka iz Frankfurta.</p>
<p> No, za hrvatski bi nogomet bila porazna euforija kakva bi nedvojbeno nastupila nakon preokreta na Poljudu. Blažević bi vjerojatno plesao na rukama Hajdukovih igrača, navijača, pa i velikog dijela medija i kulisa bi bila vjerojatno ravna onoj da je Hajduk pobijedio i Liverpool i Manchester United i Real i Brazil - zajedno!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>PAROVI 3. PRETKOLA LIGE PRVAKA </p>
<p>Basel (Švi)</p>
<p> – Werder Bremen (Nje), Artmedia Petrzalka (Slk)/Celtic (Ško) – Partizan (SCG)/Sherif Tiraspol (Mol), Šahtar Donjeck (Ukr) – Inter (Ita), Shelbourne (Irs)/Steaua (Rum) – Rosenborg (Nor), MANCHESTER UNITED (ENG) – DEBRECEN (MAĐ)/HAJDUK (HRV), Malmo (Šve)/Maccabi Haifa (Izr) – Dinamo Kijev (Ukr)/Thun (Švi), Everton (Eng) – Villarreal (Špa), FBK Kaunas (Lit)/Liverpool (Eng) – SK Tirana (Alb)/CSKA Sofija (Bug), Sporting (Por) – Udinese (Ita), Valerenga Oslo (Nor)/Haka Valkeakoski (Fin) – Club Brugge (Bel), F91 Dudelange (Lux)/Rapid Beč (Aut) – Rabotnički Skopje (Mak)/Lokomotiv Moskva (Rus), Anderlecht (Bel)/Neftchi Baku (Aze) – Slavia Prag (Češ), Anorthosis Famagusta (Cip)/Trabzonspor (Tur) – Glasgow Rangers (Ško), Dinamo Tbilisi (Gru)/Brondby (Dan) – Ajax (Niz), Betis (Špa) – Monaco (Fra), Wisla Krakow (Polj) – Panathinaikos (Grč)</p>
<p>PAROVI 2. PRETKOLA KUPA UEFA</p>
<p>Litex Lovech (Bug) – RIJEKA (HRV), INTER ZAPREŠIĆ (HRV) – Crvena Zvezda (SCG)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Igrači se žele vratiti kući s medaljom</p>
<p>Utakmica vrijedna bronce na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima između Hrvatske i Grčke nosi i dodatnu draž nadmudrivanja učitelja Ratka Rudića i njegovog učenika Alessandra Campagne. </p>
<p>Campagnu je u trenerske vode uveo Rudić u doba kada je bio izbornik Italije i naučio ga je trenerskom zanatu. Stoga je lako zaključiti da je subotnji dvoboj ujedno i dvoboj sličnih taktičkih pogleda, a metode rada, građenja momčadi, igre suštinski jednake. Intrigantnost njihovog nadmudrivanja daje još jednu dimenziju borbi za onu preostalu medalju. Zlato i srebro dijele Mađarska i SCG. Sama utakmica za treće mjesto je nezahvalna jer gubitnik ostaje praznih ruku. i sa razočaranjem da je »došao u Rim a nije vidio Papu«. </p>
<p>Rudić je tek na početku puta s Hrvatskom dok Campagna već tri godine brusi Grke. I ta nijansa nije nebitna, makar je u ovakvim utakmicama gubitnika polufinala ključ u motivirianosti igrača. Treba vidjeti koja momčad će se bolje, prije oporaviti od šoka poraza i izgubljenih nada. Tko će više napuniti motivacijske baterije? I u tom segmentu važna je uloga trenera, a uvjereni smo da je Rudić sposobniji od Campagne. </p>
<p>»Izgubili su utakmicu od Mađara, ali su se pokazali u odličnom izdanju. Nisu igrali dobro igrača više, a baš ih je dobra realizacije s viškom igrača karakterizirala tijekom turnira. Oni su duže vrijeme na okupu s tim da su nakon Olimpijskih igara uveli dva iznimno dobra mlada igrača. Očekujem da ćemo obranu odigrati na razini kao protiv SCG, a pokušat ćemo bolje igrati igrača više. Pripremit ćemo se dobro, to nema sumnje. Također ćemo zadržati natjecateljske tenzije. Ova momčad i ovi igrači žele se vratiti kući s medaljom«, rekao je hrvatski izbornik Ratko Rudić. Rane od poraza sa SCG brzo bi zarasle ako bi naši najbolji vaterpolisti pobijedili Grke. </p>
<p>U Montrealu su se promovirali izvanredni vratar Pavić, pa centar Pavlović, zatim bek Bušlje, potvrdio se još jednom sidrun Hinić, kapetan Đogaš, branič Burić... No prije svega javnosti se predstavila se jedna nova poletna reprezentacija. Priča ipak ne bi bila ista vrate li se Hrvati »vodeni vatreni« bez medalje.</p>
<p>•HRVATSKA - SCG 4-5</p>
<p>(2-3, 0-0, 0-1, 2-1)</p>
<p>Kompleks bazena na otoku Sveta Helena</p>
<p>HRVATSKA: Pavić, Burić, Pavlović, Antonijević, Vranješ, Franković 2, Primorac, Đogaš 1, Bušlje, Komadina, Hinić, Bošković 1, Volarević</p>
<p>SCG: Šefik, Trbojević, Janović 1, Udovičić, Savić, Ikodinović 2, Nikić, Gojković, Zloković, Šapić 1 (0), Vujasinović 1, Jokić, Radić</p>
<p>SUCI: Tulga (Turska) i Channey iz (SAD)</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Hrvatska 3-12, SCG 4-8</p>
<p>ČETVERCI: Hrvatska -, SCG 0-1</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nikad jači umaški četvrtfinale</p>
<p>Ako je suditi prema igri Volandrija protiv Guillerma Garcije-Lopeza, onda Robreda čeka težak zadatak</p>
<p>UMAG</p>
<p> – Najveći favoriti Croatia Open stigli su do četvrtfinala neokrznuti. S izuzetkom ozlijeđenog Rafaela Nadala, preostalih sedam nositelja izborilo je mjesto među osam najboljih, na preostalo mjesto je »uletio« Čeh Lukas Dlouhy, Nadalova zamjena. Umag nikad nije imao jača imena u četvrtfinalu...</p>
<p>Treći nositelj Tommy Robredo prilagodio se uvjetima u Umagu, »prebolio« je hladni i kišoviti Stuttgart gdje je igrao prošlog tjedna. Raspoloženi Robredo je ispustio četiri gema u 6-3, 6-1 pobjedi protiv Srbina Janka Tipsarevića.</p>
<p>»Bolje sam igrao nego protiv Kuertena. Kad ovako igram onda je lako pobjeđivati, i to u serijama, onda se mogu i turniri osvajati. U prvom kolu je bilo teže, sad sam ovdje već četiri dana i odlično se osjećam. Danas sam uputio loptu tamo gdje sam htio«, rekao je Robredo.</p>
<p>Krivicu za popravak raspoloženja kod Robreda djelomice snosi i tradicionalni izbor za miss hostesa. Naime, Robredo je bio član žirija te je dodijelio nagradu prvoj pratilji.</p>
<p>Četvrtfinale mu nosi ogled s Filippom Volandrijem. Najbolji talijanski tenisač dva puta je igrao u finalu Umaga, no svaki put je odnio samo utješni pokal. Ako je suditi prema igri Volandrija protiv Guillerma Garcije-Lopeza, onda Robreda čeka težak zadatak. Španjolac je uzeo jedan gem u svakom setu, sve je bilo gotovo za 70 minuta. Zanimljivo, Robredo u tri ogleda protiv Volandrija nijednom nije izgubio set.</p>
<p>»Volim igrati protiv Volandrija. Gledao sam ga protiv Garcije-Lopeza, no ako ću igrati kao danas, on će morati brinuti«, samouvjereno je pričao Robredo.</p>
<p>David Ferrer je prije tri godine u Umagu izborio prvo ATP finale. Tada ga je lagano nadigrao Moya. Jednako je bilo i prije dvije godine u četvrtfinalu. Priliku da pokaže koliko je sazrio od tada imat će u ovogodišnjem četvrtfinalu. U međuvremenu je Ferrer dogurao do četvrtog nositlja, odnosno 11. mjesta u ATP »utrci za prvaka«. Sunarodnjak Fernando Vicente nije imao pravog odgovora, 23-godišnji Ferrer je slavio sa 6-2, 6-3.</p>
<p>Kralj Umaga je Carlos Moya, je ove godine četiri puta u jednako toliko međusobnih dvoboja nadigrao Ferrera. Mjesto među osam Moya je izborio 6-3, 6-1 pobjedom protiv Belgijanca Kristofa Vliegena.</p>
<p>»Rame je u redu, ništa ne boli. Nestrpljivo iščekujem ogled s Ferrerom. Inače, moram reći kako četvrtfinale Umaga izgleda kao četvrtfinale nekog turnira iz ATP masters serije. Da je još Nadal ovdje bilo bi to fantastično«, rekao je Moya.</p>
<p>•Rezultati, 2. kolo: Ferrer (4) - Vicente 6-2, 6-3, Moya (6) - Vliegen 6-3, 6-1, Volandri (8) - Garcia-Lopez 6-1, 6-1, Robredo (3) - Tipsarević 6-3, 6-1.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Penn ponovno Cibonin</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U noći dok su hrvatski vaterpolisti gubili od kolega iz SCG u Montrealu, s druge strane Atlantika dogodilo se nešto i pozitivno za hrvatski sport. Američki košarkaš Scoonie Penn potpisao je ugovor i vraća se u Cibonu. U »tornju« bi trebao provesti sljedeće dvije godine, navodno za svotu od 300.000 američkih dolara po sezoni. </p>
<p>Dogodila se i ta formalnost, Penn je dugo bio broj jedan na popisu želja trenera Dražena Anzulovića. Cibonin strateg nije mogao zaboraviti pretprošlu sezonu u kojoj je Penn organizirao napade cibose. Tada su »vukovi«, do njegove ozljede »mljeli« na oba kolosijeka, Euroligi i Goodyear ligi. Doduše, tada je Penn imao suigrače poput Rimca, Golemca, Žižića, Mamića... Penn je lani sezonu počeo u Makedonikosu, da bi nakon razlaza pod čudnim okolnostima s klubom iz grčkog Kozanija, karijeru nastavio u Scavoliniju. Klub iz Pesara završio je u bankrotu na kraju sezone i u fuziji s nižerazrednim klubom kreće iz treće talijanske lige. Nadamo se da 178 centimetara visoki Amerikanac nema veze s financijskim posrtajem kluba s velikom tradicijom i ugledom u europskoj košarci. </p>
<p>Potpisom Scoonieja Penna nije kompletirana momčad Cibone, iako su posljednjih nekoliko dana ugovore potpisali Bryant, Penn, Marcelić, gotov je posao s Rančićem i Skelinom. </p>
<p>»Nismo u potrazi za igračima, našli smo one koji nas zanimaju i sada s njima pregovaramo«, kazao je trener Cibone Dražen Anzulović koji može biti vrlo zadovoljan »ulovom« u ovom tjednu.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>IRA: Nasilje nije bilo djelotvorno</p>
<p>Britanska vojska u Sjevernoj Irskoj počela u petak uklanjati niz svojih kontrolnih točaka, uključujući omražene promatračke tornjeve </p>
<p>U petak, samo dan nakon što je IRA najavila da polaže oružje, vlada u Londonu počela je ispunjavati svoj dio nagodbe. Krenula je s rušenjem kontrolnih točaka na granici koja britansku pokrajinu Sjevernu Irsku dijeli od Republike Irske. Te osnadzorne točke i osmatračnice jedan su od simbola britanske vlasti u Sjevernoj Irskoj protiv koje se zadnjih desetljeća borila IRA. Ona kani nastaviti tu borbu, no odsad samo demokratskim metodama.</p>
<p>Dogodilo se nešto gotovo nezamislivo: nekoć najopasnija gerilska organizacija na svijetu svojim je članovima naredila da ubuduće smiju služiti »isključivo miroljubivim sredstvima«.</p>
<p> Britanska vlada uzvratit će to čitavim nizom mjera koje bi trebale pridonijeti normalizaciji života u Sjevernoj Irskoj. Uskoro bi trebao biti donijet zakon koji će paravojnim bjeguncima omogućiti povratak. Ministar za Sjevernu Irsku Peter Hain planira i druge poteze, ali prije toga želi vidjeti da je IRA doista počela ispunjavati svoja obećanja.</p>
<p>Tijekom zadnjeg desetljeća, IRA se samoinicijativno pridržavala primirja. Stavila je van uporabe dio svog ubojitog arsenala. Njene puške, bombe i eksplozivi bili su pred posebnom komisijom zapečaćeni u bunkerima, a prema nekim nepotvrđenim izvješćima i zaliveni betonom. Sad je najavila da će na sličan način povući iz opticaja i sve svoje preostalo naoružanje. List The Irish Times tvrdi kako postoje »jake indicije« da će IRA s time početi već za nekoliko dana. Neki njeni politički protivnici su međutim skeptični. </p>
<p>Vodeća protestantska stranka Sjeverne Irske, stranka DUP i njen vođa Ian Paisley tvrde da je IRA i ranije davala obećanja koja nije održala. Tek ako se DUP uvjeri da je ovaj put doista drukčije, bit će u spreman dijeliti vlast s predstavnicima IRA-inog političkog krila, stranke Sinn Fein, u regionalnom parlamentu Stormontu. Dojučerašnji smrtni neprijatelji u istoj vladi? Neki tvrde da to »neće biti lijep prizor«, no svakako će biti ljepše to nego 3000 mrtvih, koliko ih je poginulo u tri desetljeća međusobnih obračuna između sjevernoirskih katolika i protestanata. </p>
<p>Odluku IRA-e da se odrekne nasilja s olakšanjem su dočekale vlade u Londonu, Dublinu i Washingtonu. Britanski premijer Tony Blair rekao je da se radi o »koraku kojem po veličini nema presedana«. No, na taj potez IRA se nije odlučila zbog neke iznenadne provale plemenitosti i čovjekoljublja, već zbog praktične spoznaje kako se dugogodišnje nasilje nije pokazalo djelotvornom metodom borbe za ujedinjenu Irsku.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Rusija se pribojava ignoriranja u EU </p>
<p>S vjerojatnim odlaskom Schrödera i sve slabijim Chiracom, Putin ostaje bez saveznika u EU</p>
<p>Kriza EU i očekivane promjena vlasti u Njemačkoj počinju zabrinjavati Rusiju: analitičari u Moskvi, ocjenjujući kamo ide EU, vjeruju da predstoji razdoblje u kome će Europa imati druge prioritete te će na neko vrijeme »zaboraviti« na uključivanje Rusije u europske poslove. Za Putinovu Rusiju, takav bi trend mogao biti »vrlo loš«, ocjenjuju u Moskvi.</p>
<p>Ako je silazak s vlasti njemačkog kancelara Gerharda Schrödera »gotova stvar«, onda to vjerojatno znači i raspad francusko-njemačke koalicije koja je s uvažavanjem uključivala Rusiju u razgovore o svim bitnim europskim temama, a EU će ionako još neko vrijeme biti previše zauzet svojim problemima da bi se još bavio i Rusijom. </p>
<p>Štoviše, ruski analitičari ocjenjuju kao vrlo nepovoljnu vjerojatnost da će EU glavnu riječ u svojoj politici prema Rusiji prepustiti Poljskoj, kao što će Francuska vjerojatno biti zadužena za popravljanje odnosa EU s Amerikom. Prioriteti EU bit će, vjeruje se u Moskvi, transatlantski odnosi, dok bi se Rusijom trebale baviti nove zemlje članice EU koje su nekoć bile u Varšavskom ugovoru. Moskovski analitičari, dakako, ne spominju »blagi paradoks« u činjenici da zemlje koje su nekoć bile pod sovjetskom kontrolom sada diktiraju politiku EU prema Rusiji, ali podsjećaju na držanje EU prema Ukrajini koje je bilo odlučujuće za promoviranje demokracije u toj zemlji i njeno okretanje od Rusije ka Europi. Također se podsjeća i na nedavni primjer kada su se u Kalinjingradu sastali lideri Rusije, Njemačke i Francuske, pa su »najveću galamu« zbog toga u EU digle upravo Poljska i pribaltičke zemlje koje tamo nisu bile pozvane.</p>
<p>Bez Schrödera i s vjerojatno sve slabijim Chiracom, Putin ostaje bez uporišta u EU, a Rusija postaje manje zanimljivom Europi zaokupljenoj vlastitim problemima i krizom. A ono što pritom Rusiju najviše zabrinjava jest vjerojatnost da će ton odnosima EU-Rusija uskoro davati Poljska i pribaltičke zemlje, što bi moglo biti radikalno drukčije i prije svega hladnije nego u vrijeme djelovanja koalicije Berlin-Pariz.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rice, Wu Yi i Timošenko najmoćnije žene na svijetu</p>
<p>Condoleezza Rice je zadržala prvo mjesto na koje je prošle godine došla kao predsjednikova savjetnica </p>
<p>Američka državna tajnica Condoleezza Rice ponovno je proglašena najmoćnijom ženom svijeta. Na sada već tradicionalnom popisu američkog gospodarskog magazina Forbes koji rangira sto najutjecajnijih žena, Rice je zadržala prvo mjesto na koje je prošle godine došla kao predsjednikova savjetnica za nacionalnu sigurnost. Na drugom mjestu je potpredsjednica kineska vlade Wu Yi, a na ovogodišnjem popisu, na visokom trećem mjestu debitirala je ukrajinska premijerka Julija Timošenko. </p>
<p>Prošlogodišnja trećeplasirana Sonia Gandhi, šefica vladajuće Kongresne stranke u Indiji zabilježila je najveći pad - ove godine nije uvrštena među izabranih stotinu. Filipinska predsjednica Gloria Arroyo koja trenutačno muku muči s optužbama za izborne manipulacije, stigla je sa devetog na četvrto mjesto. </p>
<p>Peto i šesto mjesto pripada ženama iz poslovnog svijeta - izvršnoj direktorici on-line aukcijske kuće Bay Margaret Whitman koju slijedi šefica Xeroxa, Anne Mulcahy.</p>
<p>Na rang-ljestvici koju prenose svjetske agencije našle su se i demokratska senatorica i bivša prva dama SAD-a Hillary Clinton, koja se plasirala čak 20 mjesta ispred aktualne prve dame Laure Bush (na 46. mjestu). Autorica serije superuspješnih knjiga o mladom čarobnjaku Harryju Potteru Joanne K. Rowling zauzela je 40. mjesto, a najprepoznatljivije žensko lice CNN-a Christiane Amanpour domogla se 72. mjesta. </p>
<p>Popis koji Forbes objavljuje drugu godinu za redom rezultat je sustava u kojem se boduje funkcija kandidatkinje, njezina postignuća i ekonomska »težina« područja u kojemu ona ima utjecaja (tako se primjerice za zemlje uzima visina BDP-a) i naposljetku učestalost spominjanja u svjetskim medijima.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Optužene manjine, protjerani diplomati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što su proteklih dana Poljska i Bjelorusija međusobno protjerale nekoliko diplomata zbog raznih optužbi, poljsko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da su »poljsko-bjeloruski odnosi su u ozbiljnoj krizi«. U priopćenju se naglašava da razlozi krize »ne leže u bilateralnim poljsko-bjeloruskim odnosima, već u postupcima bjeloruskih vlasti prema svojim građanima«. Poljska je povukla i svog veleposlanika iz Bjelorusije na konzultacije u znak protesta zbog politike predsjednika Aleksandra Lukašenka prema poljskoj manjini i represije bjeloruskog režima prema Poljacima u Bjelorusiji, a ministar Adam Rotfeld objasnio je da se veleposlanik »neće vratiti sve dok se ne smiri situacija i ne prestane represija prema poljskoj manjini« koja prema posljednjem popisu broji oko 400.000 osoba. Prije toga Bjelorusija je protjerala nekoliko poljskih diplomata, a u srijedu je osudila na višednevne zatvorske kazne demokratski izabrane predstavnike Saveza Poljaka u Bjelorusiji. Privedeni su na višesatne informative razgovore i poljski novinare kojima nakon toga nije bilo dopušteno da se vrate u zgradu Saveza Poljaka po svoje osobne stvari. Iz te je zgrade u međuvremenu bjeloruska policija izbacila novo vodstvo Saveza Poljaka i otvorila prostor za staro vodstvo koje je podržavalo predsjednika Lukašenka. Policija je u četvrtak ispitivala i Andželiku Borisovu koja je od ožujka predsjednica Saveza Poljaka. Lukašenkov režim optužuje novo vodstvo Saveza Poljaka da njegovi vođe »pripremaju revoluciju«.</p>
<p>Varšava želi da se u što kraćem vremenu sastanu i predstavnici Europske unije kako bi riješili situaciju u Bjelorusiji, ali to, zbog ljetnih praznika, vjerojatno neće biti moguće prije rujna.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nova uhićenja u seriji racija u Londonu</p>
<p>LONDON </p>
<p> - Britanska policija uhitila je u petak u Londonu čovjeka za kojeg se tvrdi da je prije tjedan dana pokušao dignuti u zrak jedan vlakova podzemne željeznice. Uhićen je i napadač koji je, u istom terorističkom udaru prošlog tjedna, pokušao podmetnuti eksploziju u jednom gradskom autobusu. Prethodnih dana uhvaćen je i treći potencijalni bombaš-samoubojica, a četvrti je još na slobodi. U seriji dramatičnih racija diljem Londona policja je u petak uhitila još nekoliko osumnjičenih, za koje se vjeruje da su izravno pomagali teroristima. [J.Z.N.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Ceste sravnjenih ugostitelja</p>
<p>Na starim cestama prema moru, koje je ispraznila autocesta, miris janjetine s ražnja postao je rijetkost, jer je i turista koji bi zastali radi uživanja u tom do jučer nezaobilaznom jelu sve manje </p>
<p>Dok država ubire (visoku) cestarinu od turista, ugostitelji na starim cestama prema Splitu i Rijeci očajni jadikuju. »Promet nam je pao 90 posto«, kao lajtmotiv ponavljali su Vjesnikovu novinaru vlasnici restorana na staroj cesti od Zagreba do Rijeke i na onoj od Zagreba do Splita. Tamo kuda se donedavno nije moglo proći bez zaustavljanja, gotovo svi restorani sada su – prazni ili poluprazni, a janjetina više ne miriše kao nekada. Da država ima mrvicu više obzira prema lokalnom pučanstvu Like i Gorskoga kotara, koje je velikim dijelom živjelo upravo od tranzitnoga turizma, autocesta ih možda ne bi posve pregazila.</p>
<p>U nas se, naime, turisti radije tjeraju na autocestu, pa makar satima stajali pred tunelom Mala kapela i »pacali se« na užarenom asfaltu, nego da ih se uputi na stare ceste kojima se posljednjih vikenda do mora obično stizalo brže. U HAK-ovim se izvješćima stare ceste gotovo ne spominju. Uvijek se govori o stanju na autocestama i sugerira vozačima da biraju vrijeme - ne kada će putovati, nego kada će putovati autocestom. Nigdje se ne kaže da na cesti kroz Liku nema gužve, a još manje da za 157 kuna cestarine mogu pojesti kilu janjetine ili nešto drugo, pa im još i ostane za kavu.</p>
<p>S druge su strane problem i putokazi. Lani su se mnogi putnici žalili da je kod Karlovca ostala stara tabla koja je vozače prema Splitu usmjeravala na izlaz u Karlovcu, iako je već postojala autocesta. Tada su putokaze promijenili, no sada pak vozače put Splita isključivo »tjeraju« autocestom. Zbog čega kod izlaza u Karlovcu, pored zelenog putokaza s oznakom za Split ravno, autocestom, nije ostao i žuti sa Splitom putem D1? Upravo se na to ugostitelji najviše žale. A strani turisti koji ne poznaju Hrvatsku, slijede, razumljivo, samo putokaze. </p>
<p>Tako su neki poznatiji restorani, primjerice »Putnik« u Severinu na Kupi i »Ivan« između Karlovca i Slunja zbog autoceste svoja vrata možda zauvijek zatvorili. Ima ih još. Navodno se samo na »janjećoj« riječkoj cesti ugasilo još desetak manjih restorana i kafića. Oni koji su preostali, zimi većinom zatvaraju vrata i rade samo ljeti. No u dva-tri ljetna mjeseca ne uspijevaju zaraditi dovoljno za ostatak godine. Ljudi se snalaze radeći druge poslove i sretni su što ih, kao neke druge njihove kolege, autocesta nije poslala na burzu.</p>
<p>Od desetaka gotovih jela koja su nekada kuhali, većina restorana zadržala je jedno do dva, ili samo pečenje jer oni rijetki koji dođu, uglavnom i traže samo pečenje. Gotova kuhana jela uzimaju uglavnom vozači kamiona i autobusa. Restorani s parkiralištima mogu računati barem na njih. Sve dotle, kažu, dok država ne potjera i kamione na autoceste. Ako se dogovore s prijevoznicima, vlasnici ugostiteljskih objekata mogu si osigurati barem toliko prihoda da mogu opstati. No i to su rijetke iznimke. Jedini restoran kojemu ide dobro je »Macola« u Korenici. Tamo, navodno, vozači autobusa imaju besplatan ručak. </p>
<p>Stoga mnogi vlasnici restorana i kafiće uz staru cestu razmišljaju i o preseljenju do autoceste. Međutim, ugostiteljskim prometom, kažu, ne bi mogli zaraditi dovoljno ni da bi platili najam objekta ili zemljišta uz autocestu, a zbog europskih higijenskih propisa, tamo ne bi ni smjeli vrtjeti janjce »po domaće«, kako rade uz staru cestu. Iako se ranije spominjalo da će se i na starim cestama zbog tih propisa janjci morati prestati vrtjeti, to je ipak teško zamislivo uz stare navike naših ljudi koji vole janjetinu s ražnja. Da nije vikendaša, izletnika i nekih starih gostiju koji ih nisu zaboravili nakon što je autocesta prošla, svi bi se restorani, vrlo vjerojatno, mogli zatvoriti. Samo od pripremanja obroka za lokalne radnike, na što su se neki morali preorijentirati, ipak se ne bi moglo živjeti.</p>
<p>Žalosno je što se pri spominjanju autoceste, zaboravljaju prirodna bogatstva Like i Gorskoga kotara. Planinarenje, rafting na rijekama, posjeti špiljama, nacionalnim parkovima…sve bi to moglo oživjeti Gorski kotar i Liku, koji bi ubuduće živjeli ne od tranzitnog turizma i gladnih putnika, nego od organiziranih posjeta turista. Preduvjet je, kažu ugostitelji, da naša zemlja prestane turistički propagirati samo razvikana i turistima već poznata odredišta na Jadranu. Zbog čega se ne bi, recimo, oglasilo prekrasno mjesto Rastoke na rijeci Slunjčici? Budućnost je Like i Gorskoga kotara ekoturizam i organizirani obiteljski izleti vikendom.</p>
<p>Za to će ipak trebati vremena, a dotad ostaje nejasnim kako to da se većina vozača u raznim anketama izjašnjava da će zbog visoke cestarine do Splita radije starom dobrom ličkom magistralom, a restorani na njoj, kao i na riječkoj cesti, zjape prazni?!Ako je suditi prema dobrim automobilima ponajviše zagrebačkih i splitskih registracija koje susrećemo na ličkoj magistrali, ne bi se reklo da starim cestama putuje samo sirotinja. A možda smo se jednostavno nasitili janjetine pa nam više ne odgovara…</p>
<p>Tomislav Pupačić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Pacijenti i dalje na prvom mjestu</p>
<p>Prenamjena dijela proračunskih kuna namijenjenih zdravstvu uznemirila je zdravstvene djelatnike, jer su njome zaustavljene gradnja i kupnja opreme, i uplašila korisnike da će oni morati popuniti novonastale financijske praznine</p>
<p>Trideset posto od 114 milijuna kuna, dijela rebalansa proračuna Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, bilo je namijenjeno intelektualnim uslugama na nekim programima i projektima putem kojih se prao golem novac, rekao je nam je ministar Neven Ljubičić, odgovarajući na upit zašto je u korist drugih proračunskih korisnika prenamijenjeno oko 230 milijuna zdravstvenih kuna predviđenih za gradnju i kupnju opreme. </p>
<p>Zaustavljanje investicija može smanjiti kvalitetu zdravstvene zaštite, upozorili su i poslodavci u zdravstvu, ravnatelji zdravstvenih ustanova, na sjednici predsjedništva svoje udruge, ističući da su »zatečeni rebalansom«. Bez prevelike buke rebalans je prošao Sabor, ali je Ministarstvo zdravstva nakon toga otrpjelo žestoke kritike. Jer je Sabor malo nakon rebalansa izglasao, na prijedlog tog ministarstva, administrativne takse do 30 kuna na mjesec za sve bolesnike. Što drugo zaključiti nego da je 230 milijuna uzeto zdravstvu, a nastalu »rupu« moraju začepiti - bolesnici.</p>
<p>Investicije su, kažu ravnatelji zdravstvenih ustanova, nedjeljiv dio cjelokupnog sustava zdravstvene zaštite i preduvjet su za kvalitetnu kontinuiranu zdravstvenu zaštitu. O tome nema dvojbe, ali Ljubičić smatra da zbog rebalansa u zdravstvu ništa neće trpjeti. Ponajprije, u zdravstvu rebalans nije 226 milijuna nego 114 milijuna kuna, a razlika se tiče administracije i socijalne skrbi. Odnosno, odgođeno je uvođenje novoga informatičkog sustava u Ministarstvo i preuređenje prostorija na zagrebačkom Ksaveru u koje se trebala preseliti administracija socijalne skrbi. U toj je svoti bio i nov automobil za potrebe ministra koji se sada vozi u sedam godina starom automobilu što je prošao već 300.000 kilometara.</p>
<p>Kad govori o pranju novca putem intelektualnih usluga, koje sada više ne mogu biti isplaćene, Ljubičić misli na davanje mišljenja je li za nas dobro uvođenje nekoga novog sustava. Na to se troše milijuni kuna, ističe. </p>
<p>U tih 30 posto zdravstvenog proračuna ostala su uskraćena i savjetodavna povjerenstva Ministarstva koje je Ljubičić zamolio da shvate situaciju, ističući da su prioritet bolesnici. </p>
<p>Sedamdeset posto uzetog dijela zdravstvenog proračuna čine kapitalne investicije, odnosno građevine za koje je proteklih godina plaćani predujmima. Primjerice, objašnjava Ljubičić, sada su u fazi prizemlja, a ove godine u planu je bio i krov, ali ništa od toga, jer pojavljuju se problemi s projektnom dokumentacijom. To se dogodilo s gradnjom novog KBC-a Rijeka i KB Split. Početak gradnje je bio planiran, ali još nema projekta za prilazne ceste zbog, recimo, neriješenih imovinskih problema, a već bi ove godine trebale biti pod krovom. Plate li se planirani predujmi (što je protuzakonito) nitko ne jamči da s novcem u džepu izvođač neće nestati, kaže Ljubičić i tvrdi da se to već događalo i da za to ne želi biti odgovoran. </p>
<p>Dakle, rebalansom je odgođeno plaćanje za objekte koji se ove godine ionako ne mogu završiti. Novac je vraćen u proračun da bi se potrošio, pojašnjava ministar zdravstva i socijalne skrbi, za novo zapošljavanje i, u ovom trenutku, korisnije programe. Javnosti je promaknulo, na primjer, da se osigurala socijalna skrb za 26 novih korisnika u Vinkovcima čime je zaposleno šest novih radnika, a gotovo isto toliko i u Primorsko-goranskoj županiji. </p>
<p>Administrativnim taksama i još nekim uštedama planira se u sustav »ukrcati« oko 500 milijuna kuna što je mnogo više od novca koji je iscurio rebalansom, ali i mnogo manje od novca koji nedostaje ukupnom zdravstvu. Svaki je odljev novca u tom smislu loš za sustav u koji, tvrde analitičari, mnogo izdvojena novca nikad ne uđe. Dosad još nijedan resorni ministar nije našao instrumente da se za njega izbori, pa nije čudno da to ne može ni za novac namijenjen sustavu u tekućoj godini.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="39">
<p>Kod 14-godišnjaka pronađena marihuana</p>
<p>20 posto učenika prvih razreda srednjih škola izjavilo je da bez problema dolazi do droge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Četrnaestogodišnji dječak koji je u četvrtak zatečen s marihuanom, jedna je od najmlađih ovogodišnjih osoba koja je zatečena s nekom od opojnih droga u Hrvatskoj.</p>
<p> Ako se uzme u obzir da se mladi s drogom prvi put susreću u dobi između 15 i 17 godina, a najčešće sa 16 godina, onda slučaj četrnaestogodišnjaka na alarmantan način upozorava da se dobna granica u kojoj se mladi prvi put susreću s drogom spušta.</p>
<p> Poražavajući je podatak i da se mladi s drogom osim na ulici, gdje je najčešće riječ o marihuani i u disku, gdje najčešće konzumiraju tablete ecstasyja, najčešće susreću u školama. Naime, prema podacima iz jednog istraživanja 20 posto učenika prvih razreda srednjih škola izjavilo je da bez problema dolazi do droge u osnovnim školama. I premda se smatralo kako mladi do droge dolaze od nepoznatih osoba, u policiji su nam istaknuli kako im drogu najčešće ponudi prijatelj, te ju onda međusobno podijele između sebe.</p>
<p> I slučaj 14-godišnjaka, tako ne odudara od tog koncepta. Naime, policajci Odjela kriminaliteta droga Policijske postaje Novi Zagreb prilikom kontrole vozila i vozača zaustavili su osobni automobil »renault clio«, zagrebačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 19-godišnji mladić. S njim su se u vozilu nalazila dvojica sedamnaestogodišnjaka, te četrnaestogodišnjak, koji je prilikom legitimiranja odbacio plastičnu vrećicu s oko 7.8 grama marihuane. Iako su stariji mladići u policiji izjavili da pojma nisu imali o tome da dječak posjeduje drogu, teško je povjerovati da je drogu s prijateljima ponio samo zbog sebe. </p>
<p>Da su mladi česti konzumenti opojnih droga govori i podatak da je od 1052 osoba svih zatečenih s drogom u prvih šest mjeseci ove godine bilo 69 maloljetnih. To je poražavajući podatak, ako se zna da je u istom prošlogodišnjem razdoblju s drogom zatečeno 49 maloljetnika.</p>
<p> Zloporaba droga kod maloljetnika je na drugom mjestu po kaznenim djelima, nakon teških krađa. Njih su maloljetnici do 1. srpnja ove godine počinili 110. Od droge maloljetnici najčešće konzumiraju marihuanu, s kojom se uglavnom prvom i susretnu, a potom hašiš, te prema istraživanjima u prvim i drugim razredima srednjih škola udisanje lijepila i raznih otapala. Nakon toga kod dječaka slijedi ecstasy, a kod djevojčica razni sedativi.</p>
<p>Premda među 19 smrtnih slučajeva u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, za koje je obdukcijom utvrđena smrt zbog predoziranja nema maloljetnika, valja spomenuti da su među njima i dvojica 23-godišnjaka.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bludničio nad ženama na kolodvoru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U policijsku postaju Ivanić grad u četvrtak je priveden 59-godišnjak nakon što je rano ujutro, oko 6.15 sati, počinio bludne radnje nad nekoliko žena koje su čekale vlak na kolodvoru u Novoselcu. Spomenuti 59-godišnjak, koji dosad nije evidentiran, prilazio je ženama i dodirivao im intimne dijelove tijela, a potom se udaljio prema Kolodvorskoj ulici. Jedna od oštećenih žena, 30-godišnjakinja, slijedila ga je i telefonski obavijestila policiju o događaju. Policajci su osumnjičenog ubrzo pronašli i priveli. Protiv 59-godišnjaka je podnesena kaznena prijava redovnim putem, a zbog remećenja javnog reda i mira odveden je sucu za prekršaje u Ivanić Gradu. [M.I.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pijani vozači mlađi od 30 godina</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave proteklog su vikenda proveli pojačani nadzor sudionika u prometu s ciljem suzbijanja prekršaja alkoholiziranosti vozača.</p>
<p>Akcija je provedena na području cijele županije i to u noći na subotu, od 18 do 5 sati, te u noći na nedjelju u vremenu od 20 do 6 sati. </p>
<p>Obavljen je nadzor 960 vozača, od kojih je njih čak 68 bilo pod utjecajem alkohola. Od ukupno 68 alkoholiziranih vozača najviše ih je bilo u dobi od 18 do 30 godina – čak 47. Sa najvećom koncentracijom alkohola u organizmu od 2.86 promila, zatečen je pedesetjednogodišnjak iz Donjeg Miholjca, koji se biciklom kretao Ulicom Pavla Radića u petak oko 18.50 sati. Taj je rekorder dosad počinio tri prekršaja iz područja prometa, od čega su dva bila vožnja u pijanom stanju.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Vlasniku jahte prijeti kazna od milijun i 750 tisuća kuna</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Jedrilica »Adriatic Star«, dugačka oko četrdesetak metara, u četvrtak je zadržana u dubrovačkoj luci Gruž zbog sumnje na »crni čarter«. Naime, djelatnici Lučke kapetanije posumnjali su da se plovilo ilegalno izdaje nakon što je utvrđeno da su neki putnici na jedrilici ukrcani, odnosno isckrcani u Hrvatskoj, bez da su navedeni u popisu putnika. Vlasnik jahte, slovenski državljanin, kako saznajemo, zaprijetio je da će o svemu izvijestiti i hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića jer su mu, naglasio je, ugrožena njegova prava. Nakon što je u skladu sa zakonom obavljen očevid na jedrilici sva brodska dokumentacija je zadržana, a u Lučkoj kapetaniji proveden je prekršajni postupak, pa vlasniku prijeti novčana kazna i do 250.000 kuna ili čak i oduzimanje broda. Istovremeno je i Carinarnica Dubrovnik pokrenula postupak kojim će se utvrditi težina prekršaja te da li je napravljen carinski dug. Zbog carinskog prekraja kazna bi mogla iznositi i do 1.5 milijuna kuna. [A.H.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zvona pravoslavne crkve nađena u šumi</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Nakon dojave vinkovačkog paroha protojereja Predraga Azapa, da ima saznanja da bi se na rubu šume Stara Zabrana, na području Šumarije Stari Mikanovci, mogla nalaziti zvona crkve Silaska sv. Duha iz Vinkovaca, srušene 1991. godine, djelatnici vukovarsko-srijemske Policijske uprave izašli su na teren te su iz zemlje iskopali tri zvona u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve u Vinkovcima. </p>
<p>Paroh protojerej Predrag Azap izjavio je da su zvona, od kojih najteže ima 850 kilograma, u vrlo dobrom stanju. </p>
<p>»Zvona su izlivena 1924. u zvonolivnici 'Predrag Jovanović i drug' u Novom Sadu. Najveće od njih posvećeno je srpskoj pravoslavnoj opštini Vinkovci dok se na preostala dva nalaze likovi kralja Petra I. i Svetoga Save«, objasnio je Azap, dodavši da je realno za prepostaviti da je prije uništenja crkve spašen i ikonostas, te moli sve koji znaju gdje bi se mogao nalaziti da to jave Pravoslavnoj crkvi ili policiji.</p>
<p>Inače, pravoslavna crkva Silaska sv. Duha u Vinkovcima bila je sagrađena 1793. godine. Srušena je tijekom 1991., a njezina bi obnova trebala početi početkom iduće godine.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>Vlada HEP-u nije odobrila poskupljenje struje</p>
<p>Ministarstvo gospodarstva spremno prihvatiti poskupljenje električne energije od prosječno 8,7 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada Hrvatskoj elektroprivredi nije odobrila poskupljenje struje od rujna za deset posto, doznajemo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Ministarstvo je početkom srpnja dobilo HEP-ov prijedlog da im se od 1. rujna odobri poskupljenje struje za sve potrošače od 12 posto. No prije bilo kakve Vladine odluke o opravdanosti tog zahtjeva, uz Ministarstvo se najprije treba izjasniti i Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).</p>
<p>Stručnjaci Ministarstva su nakon analize umanjili iznose navedene u HEP-ovu prijedlogu. Konkretno, smatraju opravdanim poskupljenje za kupce na srednjem i niskom naponu (tu spadaju i kućanstva) za 9,49 posto, a za kupce na visokom naponu za šest posto, dakle u prosjeku za 8,7 posto.</p>
<p>Naime, struja nije poskupjela od 1. rujna 2002., a u međuvremenu su znatno porasle cijene goriva za elektrane, uvozne struje i drugi HEP-ovi troškovi poslovanja, objašnjavaju u Ministarstvu. Osim toga, HEP im je najavio da, ako se prihvati njihov zahtjev, tri godine (do sredine 2008., kad će biti potpuno liberalizirano tržište strujom) neće tražiti nova poskupljenja, osim u slučaju velikih neočekivanih promjena na tržištu.</p>
<p>O njihovom i HEP-ovom prijedlogu poskupljenja u ponedjeljak će se izjasniti HERA, čije mišljenje ne obvezuje Vladu. Potom će Ministarstvo mišljenje regulatorne agencije i svoj prijedlog za promjenu cijena poslati Vladi koja tek treba odlučiti hoće li u potpunosti ili dijelom prihvatiti njihov prijedlog ili ga, pak, još jednom odbaciti. Naime, HEP je i lani u jesen prvo predlagao poskupljenje od desetak posto, ali je potom odustao jer nije dobio »zeleno svjetlo« Vlade, a pomogla im je i dobra hidrološka situacija. U HEP-u ističu da struja nije poskupjela već tri godine, od 1. rujna 2002., ali sada je to nužno zbog velikog porasta njihovih poslovnih troškova. Tako su, tvrde, u te tri godine znatno porasle cijene goriva za termoelektrane (loživog ulja 50 posto, plina 21 posto i ugljena 113 posto), a uvozne struje devet posto. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Dioničari Unicredita odobrili preuzimanje HVB-a</p>
<p>Uprava UniCredita dobila je ovlasti da poveća ponudu malim dioničarima Bank Austrije</p>
<p>Dioničari vodeće talijanske banke UniCredito Italiano odobrili su u petak izdavanje 4,69 milijuna novih dionica namijenjenih za 15,4 milijardi eura vrijednu ponudu za preuzimanje druge po veličini njemačke banke HVB, odnosno ponude malim dioničarima HVB-ovih podružnica Bank Austrije i poljskg BPH. </p>
<p>Osim toga, odbor UniCredita ovlastio je u petak upravu da prema potrebi poveća ponudu malim dioničarima Bank Austrije, u kojoj HVB drži 77,45 posto, sa ranije najavljenih 70,04 eura za dionicu, što je šestomjesečna prosječna cijena dionice na burzi. Naime, očekuje se kako će austrijski regulator za tržište kapitala, prema drugačijem izračunu, zatražiti da ponuđena cijena bude između 72 i 73 eura za dionicu. Zajedno s obveznim ponudama malim dioničarima Bank Austrije - koja je vlasnik HVB-ovih devet podružnica u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući i HVB Splitsku banku - i BPH, ukupna vrijednost UniCreditove ponude doseže 19,2 milijarde eura.</p>
<p>Međutim, to će preuzimanje po svemu sudeći značiti ponovnu prodaju Splitske banke, jer ona zajedno s UniCreditovom Zagrebačkom bankom pokriva više od 34 posto hrvatskog bankarskog tržišta.</p>
<p>Upravo će u Hrvatskoj nakon spajanja UniCredita i HVB-a koncentracija nove grupacije biti veća nego na bilo kojem drugom tržištu. I u Poljskoj i Bugarskoj UniCredito će nakon preuzimanja HVB-a biti najveća banka, ali s manjim tržišnim udjelom - od 16,7, odnosno 24,3 posto. U BiH tržišni će udjel iznositi 22 posto, ali banka neće biti najveća na tržištu.</p>
<p>Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković je prilikom najave preuzimanja u lipnju kazao kako se odluka o eventualnoj prodaji Splitske banke može očekivati krajem ove ili početkom sljedeće godine. Izvršni direktor UniCredita Alessandro Profumo je, pak, u lipnju kazao kako ne vidi problem s preklapanjem poslovanja u Hrvatskoj jer je Zagrebačka jaka u Zagrebu, a Splitska u Dalmaciji.</p>
<p>Inače, ne dođe li do prodaje Splitske banke, Hrvatska će po vrijednosti aktive biti drugo po važnosti tržište UniCredita među 16 zemalja srednje i istočne Europe. Naime, od ukupne aktive od 70 milijardi dolara u toj regiji (u koju UniCredito uključuje i Tursku), na Hrvatsku će otpadati 14,6 posto, u usporedbi sa 38,7 posto u Poljskoj.</p>
<p>Od nadležnih regulatora, preuzimanje je nedavno odobrio njemački regulator za financijske usluge BaFin. U Njemačkoj će nakon preuzimanja UniCredito imati udjel od pet posto, u Italiji deset, a Austriji 18 posto.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Radnici su ipak znali za preseljenje TDZ-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tomo Lucić, zaposlenik Tvornice duhana Zagreb, opovrgnuo nam je u petak tvrdnje radnika i sindikata da su o preseljenju tvornice u Kanfanar saznali tek putem medija. </p>
<p>»Još prije mjesec dana Uprava TDR-a organizirala je kolektivne sastanke s radnicima na kojima nas je detaljno obavijestila o planovima preseljenja proizvodnje iz Zagreba. Svi su dobro znali što slijedi i nemoralno je izjavljivati da su radnici o svemu saznali iz medija«, kazao je Lucić.</p>
<p>Istodobno Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, potvrđuje da je Uprava prije mjesec dana svoje planove radnicima priopćila usmeno, no ne i pismeno: »Bez pismene obavijesti sindikat ne može organizirati svoje djelovanje, a kada sam od Uprave zatražio pismeni izvještaj, rekli su da pričekamo do rujna. No imali su vremena sastaviti pismenu obavijest za medije, što je uzrujalo radnike, koji se boje da ne izgube posao.«</p>
<p>Glasnogovornik TDR-a Predrag Grubić opovrgnuo je navode o otpuštanjima radnika: »Ne samo da ima dovoljno mjesta za preseljenje svih radnika iz Zagreba u Kanfanar, nego ćemo do kraja 2006. otvoriti i tvornicu kartonske ambalaže i dodatno zaposliti ljude«. [K. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>HGK: Nepotrebno sklapanje jednog trgovinskog ugovora za cijelu regiju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zamjena dosadašnjih bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi multilateralnim ugovorom je nepotrebna, ocijenio je u petak predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, koje je iznio u razgovoru s novinarima u stanci susreta predstavnika hrvatskih gospodarstvenika i diplomatsko-konzularnih predstavnika, sklapanje trgovinskog ugovora za cijelu regiju ne bi imalo značajnijih učinaka, budući da su zemlje regije ionako već liberalizirale trgovinu putem dvostranih ugovora. Štoviše, smatra Vidošević, posljedica sklapanja takvog ugovora bila bi getoizacija regije, osobito nakon što Bugarska i Rumunjska pristupe EU. Stoga predlaže da Unija sa zemljama zapadnog Balkana sklopi carinsku uniju, po uzoru na onu koja postoji između EU i Turske. Upozorio je i na problem nekonkurentnosti Hrvatske, kao i na izostanak greenfield ulaganja. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zbog eksplozije u Teksasu cijena nafte ponovno iznad 60 dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon eksplozije u BP-jevoj rafineriji u Texas Cityju i požara zbog kojeg su zatvorena tri pogona te treće po veličini rafinerije u SAD-u, cijena sirove nafte u petak je ponovno premašila 60 dolara za barel, prvi puta u posljednja dva tjedna. Prema mnogim analitičarima, eksplozija u BP-jevoj rafineriji (osnovanoj 1934.) još je jedan znak preopterećenosti rafinerijskih kapaciteta koji su jedva dostatni za pokrivanje trenutačne visoke razine svjetske potrošnje derivata. Inače, to je već druga eksplozija u toj rafineriji ove godine - u eksploziji 23. ožujka život je izgubilo 15 ljudi, a ozlijeđeno 170. Ta je eksplozija znatno smanjila kapacitet rafinerije, dok ova posljednja nije prouzročila ljudske žrtve i ima tek ograničene posljedice po proizvodnju.</p>
<p>Nymex Light sirova nafta je u petak ujutro u New Yorku porasla 41 cent, na 60,35 dolara za barel. IPE Brent je do poslijepodneva u Londonu porastao 43 centa, na 59,19 dolara. [P. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Rekordna turistička sezona</p>
<p>Zarada od turizma ove bi godine mogla biti do deset posto veća nego lani. Prema HNB-u, prihod od turizma lani je iznosio 5,4 milijardi eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U subotu počinje špica turističke sezone, a sljedeća tri tjedna Jadran će biti pun gostiju. Najveća godišnja smjena turista, osim hotela koji su uglavnom i dosad dobro radili, napunit će i kampove i privatni smještaj.</p>
<p>»Sezona bi mogla biti izvanredna. Hotelijeri za kolovoz imaju toliko upita za rezervacije da ne stignu na sve ni odgovoriti. Za kolovoz se također najavljuju velike vrućine tako da vjerojatno svjedočimo rekordnoj sezoni«, rekao je za Vjesnik Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, velik je posao već obavljen u lipnju i srpnju kada je, za razliku od prošlih godina, izbjegnuta sezonska rupa. »Hotelijeri su se odlično pripremili za sezonu i 'probili' alternativna tržišta. Nijemci su, istinabog, djelomično zakazali, ali nadomjestila su ih alternativna tržišta poput skandinavskog«, ističe Mičić. </p>
<p>On tvrdi da je srpanj daleko bolji od lanjskog, da su izvanredne brojke vidljive po cijelom Jadranu, napokon i u Istri. Tijekom srpnja, naglašava Mičić, kvalitetno je radio i privatni smještaj, sada se u kolovozu očekuje puna popunjenost.</p>
<p>Posebno je zadovoljan time što je u dosadašnjem dijelu sezone dobro funkcionirala infrastruktura i nada se da će tako ostati i dalje. Izuzev gužvi ispred tunela Sv. Rok i Mala Kapela, cestovni promet je solidno funkcionirao, Jadrolinija je dosad besprijekorno obavljala svoj posao, a pohvale je uputio i turističkoj »logistici«: MUP-u, ekipama HAK-a, Hitnoj pomoći... (istina, dva glavna vikenda su tek pred nama). </p>
<p>Iako će problematika paušala privatnim iznajmljivačima biti razmatrana u budućnosti, državni tajnik smatra da paušal u nekim mjestima već daje vidljive rezultate, pa, recimo, Pakoštane u dosadašnjem dijelu sezone ima 200 posto više prijavljenih turista nego 2004.</p>
<p>Što se zarade tiče, Mičić tvrdi kako bi ona mogla biti do deset posto veća nego lani. Podsjećamo, po HNB-u prihod iz stavki turizam lani je iznosio 5,4 milijardi eura.</p>
<p>Sezonom je iznimno zadovoljan i Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Rekao nam je kako će srpanj, prema njegovoj statistici, biti pet posto bolji od lanjskog i kako će plan od dva do tri posto više gostiju nego lani sigurno biti premašen.</p>
<p>Bulić je razmišljao o ciljevima za 2006., ali kaže kako će pričekati listopad, da se ne zaleti, jer će sezonu koja je pred nama po svemu sudeći biti teško premašiti.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Gužve otplaćuju Zagreb - Split</p>
<p>Ovoga vikenda cijelom autocestom A1 moglo bi proći od 180 do 200 tisuća vozila</p>
<p>Velik broj vozila u smjeru mora još u petak ujutro najavio je početak udarnog turističkog vikenda. Na naplatnim kućicama u Lučkom bilo je otvoreno šest ulaza, a u ranim poslijepodnevnim satima otvarali su se i dodatni. Na autocesti A1, prema moru i prema unutrašnjosti, vozilo se u povremenim kolonama, ali bez zastoja. Vjesnikov reporter koji je krenuo iz Zagreba do Splita tunele Mala Kapela i Sveti Rok u ranim poslijepodnevnim satima prošao je bez stajanja, vozeći brzinom od 100 do 130 kilometara na sat.</p>
<p>Do 13.30 sati prema Splitu kroz tunel Sveti Rok prošlo je oko 9000 vozila, a u smjeru Zagreba oko 7100, rekao je Vjesniku Zdenko Bulić, voditelj Tehničke jedinice Sveti Rok. Tom dionicom, kaže Bulić, prođe i do 37.000 vozila. Iako se ne može procijeniti koliko će ta brojka biti, nagađa se da bi ovoga vikenda autocestom A1 moglo proći od 180 do 200 tisuća vozila. To će se odraziti na dobit HAC-a, s obzirom na to da je prošli vikend uprihodovano 26 milijuna kuna.</p>
<p> »Usred takva prometa mogu se očekivati nesreće i kolapsi putnika zbog vrućine, no spremni smo«, ističe Bulić i najavljuje da će im se na dionici od Gospića prema Svetom Roku dijeliti voda. </p>
<p>Glavno usko grlo bit će opet tunel Mala Kapela, pa će se promet, u slučaju velikih kolona, preusmjeravati na stare ceste. </p>
<p>Svi oni koji u subotu budu putovali s juga prema unutrašnjosti, od 4 do 10 sati, neće moći proći tunel Malu Kapelu, nego će na čvoru Brinje biti preusmjereni na staru cestu D23 do Gospića, kaže Igor Novačić iz HAK-a. Prema unutrašnjosti treba krenuti u ranim poslijepodnevnim satima. Promet vozila dvjema trakama kroz Malu Kapelu ubrzat će protočnost. </p>
<p>Vozači se upozoravaju da se nekoliko kilometara prije tunela Mala Kapela prestroje iz lijevoga u desni prometni trak.»Zastoji nastaju upravo zbog grubog prestrojavanja u zadnji čas«, napominje Novačić, moleći domaće turiste da u subotu sutra uopće ne kreću na put. [Tomislav Pupačić]</p>
<p>Bude li trebalo, promet će se s autocete na stare ceste preusmjeravati i s dionice Sveti Rok - Maslenica, na državne ceste preko Udbine i Gračaca. Ličkom magistralom, pokazali su prošli vikendi, vozi se uglavnom bez zastoja, pa ni bi bilo loše već u Karlovcu isključiti se s autocete i krenuti prema jugu preko Plitvica.</p>
<p> Ekipa hitne pomoći iz Gospića, koju smo jučer poslijepodne zatekli kod tunela Sveti Rok, također je spremna dočekala smjenu turista, i to s novim, najsuvremenijim vozilom. "Prozivaju nas da smo spori, no mi pokrivamo dionicu od 100 kilometara, pa ne možemo uvijek odmah stići na mjesto nesreće ili preletjeti stojeće kolone", kaže, moleći za razumijevanje, voditelj ekipe dr. Vlatko Duvnjak. I prometna policija za danas i sutra najavila je da će angažirati dodatne jedinice. Da bi ubrzali protočnost, i na naplatnim kućicama u Lučkome opet su angažirali mlade snage, koje dijele kartice.</p>
<p> Kraće zastoje danas bi moglo prouzročiti i i suženje ceste kod bivših naplatnih kućica u Bosiljevu, nekoliko kilometara nakon odvajanja autocesta za Split i Rijeku. Tu valja usporiti i na 40 km/h, a prebrze vozače, jučer je vrebala i prometna policija. Putnicima koji kupuju benzin - upozorenje! Na nekikm benzinskim crpkama, no ne na Ininim, ove turističke sezone odlučili su dodatno zaraditi na ionako skupom benzinu. Tako je europsuper 95 na Tifonovu odmorište Dobra, za 12 lipa skuplji nego izvan autoceste, a eurosuper 98 čak za 46 lipa! To znači 12 ili čak 34 kune više za spremnik od 55 litara!</p>
<p>Tomislav Pupačić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kaznena prijava protiv Brajše sljedeći tjedan</p>
<p>Istražitelji smatraju da je Brajša počinila djelo onoga trenutka kada je izjavila i policiji i medijima da ne zna gdje je dnevnik</p>
<p>Podnošenje kaznene prijave protiv ravnateljice Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jelene Brajše sve je izglednije, doznajemo neslužbeno od izvora bliskih policijskim istražiteljima, koji već dulje vrijeme u koordinaciji s Državnim odvjetništvom intenzivno rade na tom slučaju, a istu informaciju, također neslužbeno, potvrđuje Vjesniku i Državno odvjetništvo.</p>
<p>Prema saznanjima, prijava će najvjerojatnije biti podnesena do sredine idućeg tjedna. Policijski istražitelji, naime, moraju još prikupiti izjave nekoliko ljudi koji su zasad nedostupni, no najvjerojatnije zbog toga što se mogući svjedoci nalaze na godišnjem odmoru.</p>
<p>Također doznajemo da bi prijava trebala biti podnesena zbog kaznenoga djela pomaganja počinitelju nakon počinjenja kaznenoga djela, konkretno o prikrivanju dnevnika kuhara Mije Penića, kojega je policija pronašla u kući Jelene Brajše. Naime, istražitelji smatraju da se u ovome slučaju riječ o tzv. kaznenome djelu stanja za koje nije nastupila zastara, te da je, iako nije poznat točan datum kada je Brajša došla do dnevnika, ona počinila djelo onoga trenutka kada je izjavila i policiji i medijima kako ne zna gdje je dnevnik, prikrivši upravo tada predmet nastao kaznenim djelom. </p>
<p>Informacija o kaznenoj prijavi protiv Brajše na tragu je priopćenja koje je 8. srpnja medijima uputilo Državno odvjetništvo, a potpisao Dragan Novosel, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, a u kojem se odvjetništvo o Brajšinoj odgovornosti obećalo očitovati do konca srpnja. Međutim, u vrijeme objavljivanja tog priopćenja Brajši se na dušu stavljalo samo kazneno djelo neprijavljivanja počinitelja, odnosno neprijavljivanje silovanja za koje je osumnjičen brezovički stolar Mario Barlović. Pronalazak dnevnika kuhara Mije Penića u kući, točnije u pisaćem stolu Jelene Brajše, u kojem je Penić navodno opisao najgnusnije detalje svoga bludničenja sa štićenicima i zbog čega je, pod kaznenom prijavom za pokušaj silovanja, i pritvoren, bacio je novo svjetlo na kaznenopravnu odgovornost Jelene Brajše. </p>
<p>Prema odredbama Kaznenog zakona za kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela Jeleni Brajši prijeti zatvorska kazna u trajanju do tri godine, a što je Vjesnik još najavio prošloga tjedna, neposredno nakon pronalaska kuharova dnevnika.</p>
<p>Jelena Brajša se u petak poslijepodne još nalazila na odjelu Neurologije 4, KBC-a Rebro, a informacije o njezinu zdravstvenom stanju liječnici su odbili priopćiti novinarima.</p>
<p>Marin DeškovićBranka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Grabar-Kitarović: Na prvom mjestu nacionalni interesi</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako su odnosi između Hrvatske i Sjedinjenih Država u stalnom usponu, Hrvatska će se u tim bilateralnim relacijama voditi ponajprije nacionalnim interesom. To je, među ostalim, rekla novinarima u Washingtonu hrvatska ministrica vanjskih poslova i euroatlantskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović. Ona je neposredno uoči najvažnijeg sastanka u sklopu trodnevnog posjeta s podtajnikom u američkom državnom tajništvu Nicholasom Burnsom kazala da je jačanje odnosa sa SAD-om kontinuirani proces za hrvatsku vladu.</p>
<p>Naglasila je da stalan rast odnosa sa Sjedinjenim Državama ne ide nauštrb odnosa Hrvatske s Europskom unijom. »Oni su upravo komplementarni zato jer Hrvatska uz europske ambicije ima namjeru postati članica NATO-a«, rekla je Grabar-Kitarović.</p>
<p>Osim toga, ministrica je izjavila da se nije raspravljalo o mogućoj hrvatskoj vojnoj nazočnosti u Iraku. Samo je podsjetila da, iako Hrvatska nema vojnike u Iraku, ima tri policijska instruktora u Jordanu, koji tamo treniraju iračku policiju. [Erol Avdović]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>I Vlada i Transparency international najavili izradu zakona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Transparency International Hrvatska pokreće projekt smanjenja korupcije u politici, u sklopu kojega će izraditi prijedlog zakona o financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja, rekao je u petak predsjednik udruge Zorislav Antun Petrović. Dvogodišnji projekt stajat će 440.000 kuna, a novac je osigurala zaklada Akademija za razvoj obrazovanja, koju financira američka administracija. U izradi zakona sudjelovat će stručnjaci Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta iz Zagreba.</p>
<p> »Zakon o financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja nužno je donijeti jer je postojeća pravna regulativa nedorečena, što se pokazalo i na izborima. Da postoji takav zakon, mogla se spriječiti isplata 500 milijuna kuna na osobni račun jednog predsjedničkog kandidata, kao i lokalne političare da kampanje financiraju iz lokalnih proračuna«, kaže Petrović. Iako zakonom to sada nije regulirano, sve je kandidate pozvao da predoče kako su financirali kampanje. U Hrvatskoj je trenutno posebnim zakonom regulirano jedino financiranje kampanje za predsjedničke izbore. Zabranjene su donacije iz proračuna, no nema limita donacija, niti je reguliran način doniranja. Stoga je u predsjedničkoj kampanji još uvijek moguće davati i primati donacije u gotovini, a ne putem računa, a za kandidate koji ne daju podatke o izvorima financiranja nisu propisane nikakve kazne.</p>
<p> Zakon o financiranju stranaka prvi je lani izradio DC, no u travnju ga je Sabor odbio, uz zaključak da Vlada u roku godinu dana mora izraditi novi zakon. »Podršku prijedlogu dao je i Gong, no stranke su u raspravi ocijenile da je prijedlog restriktivan i drakonski. To je točno, no jedino takav zakon i može imati uspjeha«, izjavio nam je autor zakonskog teksta, DC-ov zastupnik Frano Piplović. Prema tom prijedlogu, fizička osoba ne bi smjela političkoj stranci godišnje dati prilog viši od 100.000 kuna, dok prilog pravne osobe ne bi smio prijeći 500.000 kuna. Financijski prijestup kažnjavao bi se deset puta višom kaznom od iznosa za koji je prijestup utvrđen, a ako stranka ne bi platila kaznu, bila bi ukinuta. Stranke bi za novac prikupljen članarinom, iz proračuna ili na drugi način morale voditi evidenciju, ne bi smjele dobivati novac od tijela državne uprave i lokalne samouprave, kao ni od poduzeća u državnom vlasništvu i privatnih tvrtki koje posluju s državom. Čelnici stranke koju bi se zbog neplaćanja kazne ukinulo, dvije godine ne bi mogli biti članovi upravnih tijela drugih stranaka. </p>
<p>U izradi Vladinog zakona sudjelovat će i ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, predsjednica DC-a, pa će neke odredbe iz njihova prijedloga vjerojatno ući i u Vladin tekst.[Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Djeca otrovana klorom se oporavljaju </p>
<p>Četvero mališana, koji su se u srijedu na popularnom osječkom kupalištu »Copacabana« otrovali klorom iz bazena, uspješno se oporavljaju, a dvoje ih je već u petak iz Kliničke bolnice Osijek pušteno na kućnu njegu. To je Vjesniku potvrdio pomoćnik ravnatelja Kliničke bolnice Ivan Mihaljević, istaknuvši da su provedene sve potrebne pretrage kojima je utvrđeno da ni jedno dijete neće imati trajnih oštećenja. »Srećom, djeca su na vrijeme dovezena u bolnicu i na vrijeme zbrinuta. Tako da trajnih posljedica neće biti. Dvoje danas puštamo na kućnu njegu, no još će neko vrijeme morati dolaziti na redovite kontrole«, kazao je u petak dr. Mihaljević dodavši da će ista pravila vrijediti i za drugo dvoje djece, koje će iz bolnice najvjerojatnije pustiti u ponedjeljak. [M. Sajler]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050730].
|
