NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050130].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 157086 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.01.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Moguće koalicije SDP-a s HSP-om</p>
<p>»SDP može formirati vlast u jedinicama lokalne i regionalne uprave u kojima živi oko polovica hrvatskog stanovništva«, tvrdi Tonino Picula na temelju ankete koju je proveo SDP. Ta stranka na lokalnim izborima računa i na moguće partnerstvo s HSU-om, ali i HSP-om koji je, kaže Picula, »stranka sa sve većim koalicijskim kapitalom«. U Zagrebačkoj županiji SDP će prvo mjesto na listi, najvjerojatnije prepustiti Boži Pankretiću, a u Brodsko-posavskoj Ljubici Lalić </p>
<p>Iako ni na ovim lokalnim izborima nećemo izravno birati župane, gradonačelnike i načelnike, SDP-ova kampanja za predstojeće lokalne izbore bit će u mnogo većoj mjeri personalizirana od kampanje za prošle parlamentarne i lokalne izbore. </p>
<p>Rejting Milana Bandića, koji je izgleda desetak posto bolji od rejtinga SDP-a u Zagrebu, te rezultat koji je na izvanrednim lokalnim izborima polučio SDP-ov gradonačelnik Požege Zdravko Ronko, ali i pobjeda Stipe Gabrića Jambe u Metkoviću, primjeri su personaliziranih kampanja na kojima, izgleda, SDP želi graditi uspjeh na lokalnim izborima. </p>
<p>»Građani očito lakše uspostavljaju komunikaciju s pojedincima nego s apstraktnim stranačkim programima. Pogotovo ako se radi o političarima koji otvoreno pokazuju želju za promjenama i vitalizam, kao odgovor na frustracije birača koji političarima zamjeraju nedostatak želje za promjenama. Takvim političarima se i oprašta više nego drugima«, kaže Tonino Picula, predsjednik Glavnog odbora SDP-a. </p>
<p>No, kao jedan od glavnih pregovarača s potencijalnim koalicijskim partnerima za lokalne izbore Picula najavljuje i neka moguća iznenađenja u sklapanju partnerstva. Moguće su, na primjer, i lokalne koalicije s HSP-om. </p>
<p>»To je stranka sa sve većim koalicijskim kapitalom i SDP će, ako u nekim sredinama bude postojao zajednički politički interes, razgovarati s HSP-om, ako ga predstavljaju prihvatljivi ljudi«, kaže Picula.</p>
<p>Proširivanje liste mogućih pred i postizbornih partnera SDP-a, očito je rezultat ankete koja je za SDP provedena uoči Nove godine, a koja je pokazala da SDP sa samo jednim partnerom, dakle HSS-om, u mnogim izbornim jedinicama ne može računati na formiranje vlasti, koje mu je dostižno ako se u igru uključi i treći partner. Na toj listi potencijalnih prihvatljivih partnera je i HSU, aktualni partner HDZ-a na državnoj razini koji se, kako kaže Picula, »sve više emancipira od HDZ-a, pogotovo na terenu na kojemu sve više haesuovaca napušta iluziju da će uz pomoć HDZ-a riješiti probleme umirovljenika«. HSU je, čini se, jocker s kojim na Iblerovu trgu računaju u slučaju da se dogovor ne postigne s HNS-om, koji je posljednjih dana žestoko napao Račanove socijaldemokrate zbog uskraćivanja podrške osnivanju povjerenstva koje bi trebalo ispitati porijeklo imovine premijera Ive Sanadera i ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, a ne sustaju ni prijepori zagrebačkog HNS-a s Milanom Bandićem. No, u vrhu SDP-a očito smatraju da priča o partnerstvu s HNS-om još nije propala. </p>
<p>»Nadam se da su to prolazna sučeljavanja, a ne strateško opredjeljenje HNS-a, bez obzira na to što se razilazimo u nekoliko tema. Donedavno smo s terena dobivali dobre signale, pogotovo u Primorju i Dalmaciji. No, tada je središnjica HNS-a na teren poslala embargo na lokalne dogovore, dok se partnerstvo ne dogovori na razini stranačkih središnjica. Smatram da je to promašena taktika jer se ipak radi o lokalnim izborima«, kaže Picula. No, on tvrdi da se ni SDP još ne želi upuštati u ozbiljnije dogovore s HNS-om, jer se još ne zna kako će završiti okrupnjivanje liberalne scene koje je HNS najavio još prije nekoliko mjeseci, ali ono nije okončano. </p>
<p>»Dok se ne zna kako će to završiti, ne zna se ni tko bi u stvari trebao biti potencijalni treći član terceta«, kaže Picula.</p>
<p>Sve nedoumice, barem službeno, nisu riješene ni u prije pola godine najavljenoj koaliciji s HSS-om. Iako se očekivalo da će se najkasnije do Nove godine znati koja će stranka dobiti prvo mjesto na županijskim listama, to još nije objavljeno, a Picula tvrdi da je odgoda rezultat koncentracije stranaka na predsjedničke izbore. No, prema neslužbenim informacijama koje nitko u vrhu stranke ne želi potvrditi, ali ih nitko niti ne demantira, taj krovni dogovor je de facto postignut. </p>
<p>SDP će, izgleda, odustati od prvog mjesta na listi u Zagrebačkoj županiji i prepustiti ga bivšem HSS-ovom ministru poljoprivrede Božidaru Pankretiću. Svi su izgledi, pak, da će zajedničku listu u Brodsko-posavskoj županiji vjerojatno predvoditi zamjenica predsjednika HSS-a Ljubica Lalić iako je, kažu izvori iz SDP-a, anketa pokazala da predsjednik brodsko-posavskog SDP-a Mato Gavran ima izvrstan rejting, otprilike kao i Bandić u Zagrebu. Prema informacijama iz izvora bliskih vrhu SDP-a, HSS taj uzmak može zahvaliti ponajprije ulozi koju je Ljubica Lalić odigrala nakon posljednjih parlamentarnih izbora, kada se oštro suprotstavila koaliciji HSS-a i HDZ-a, koja je imala pobornike u vrhu stranke.</p>
<p>Iako SDP ne želi javnost upoznati s rezultatima ankete, Picula tvrdi da ona pokazuje da »SDP može sudjelovati u formiranju vlasti u jedinicama lokalne i regionalne uprave u kojima živi oko polovica hrvatskog stanovništva«. No priznaje i to da će u više od polovice županija za pobjedu biti potrebna suradnja najmanje triju stranaka te da SDP zasad osjetno bolje stoji u gradovima odnosno središtima županija nego u cijelim županijama. Budući da će se za SDP uskoro raditi još jedna anketa, to bi moglo značiti da se vrh stranke ozbiljno dao na provjetravanje lokalnih organizacija u kojima čelnici nisu postigli rezultate koji bi im omogućavali visoka mjesta na listama na koje su navikli. </p>
<p>Budući da je Vlada izgleda odustala od premještanja lokalnih izbora s treće nedjelje u svibnju na sredinu travnja, u vrhu SDP-a očito računaju da do izbora imaju dovoljno vremena i za taj posao, koji će neminovno proizvesti nezadovoljnike, od kojih neki mogu biti i vrlo glasni. </p>
<p>Picula očekuje uvjerljivu pobjedu u Zagrebu</p>
<p>Picula u Zagrebu računa s uvjerljivom pobjedom, kao i u Međimurskoj te Primorsko-goranskoj županiji. U Istri nitko ne sumnja u pobjedu IDS-a no ta stranka jamči SDP-u sudjelovanje u vlasti. Dobre izglede lista SDP-a i HSS-a, tvrdi Picula, ima i u Krapinsko-zagorskoj, Križevačko- koprivničkoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. </p>
<p>Neizvjesnim Picula zasad smatra ishod izbora u Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Za pobjedu u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji bila bi izgleda potrebna suradnja SDP-a i HSS-a s barem još jednim, a možda i dvije stranke. U središnjici SDP-a smatraju da u Osječko-baranjskoj županiji imaju mnogo birača, ali nisu zadovoljni radom stranke na tom području pa se na Iblerovom trgu ne vjeruje u neki ozbiljniji rezultat prije nego što se obavi ozbiljan zahvat u stranačkoj infrastrukturi. </p>
<p>U Vukovarsko-srijemskoj županiji anketa je pokazala rezultate koji se u vrhu SDP-a ocjenjuju dobrima, ali nedovoljnima za pravi uspjeh. Na temelju ankete se veliki izborni uspjeh SDP-a izgleda ne može očekivati u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Karlovačka županija je također pod upitnikom, a iako Picula tvrdi da SDP relativno dobro stoji u Varaždinskoj županiji, neki drugi izvori u stranci kažu da je rezultat stranke u toj županiji bio najveće razočaranje koje je donijela anketa. </p>
<p>A među najugodnijim iznenađenjima je, može se čuti, drugo mjesto Nevena Mimice na ljestvici najpopularnijih SDP-ovaca među Zagrepčanima i stalan rast podrške SDP-u u metropoli koja se popela na tridesetak posto, dok HDZ u SDP-ovoj anketi dobiva 19, a HNS 10 posto.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Žrtve bez zaštite, država okreće glavu</p>
<p>U našim zakonima mobbing nije prepoznat i definiran pa nema ni ustanova u kojima bi žrtve našle zaštitu. A da žrtava ima, pokazuje i veliki broj poziva Udruzi za edukaciju i pomoć žrtvama mobbinga. Stanje bi se trebalo promijeniti kad se naši radni zakoni budu usklađivali sa zakonodavstvom EU </p>
<p>Mobbing, odnosno zlostavljanje na poslu, u hrvatskom Zakonu o radu nije definiran pa time nije ni kažnjiv, ali žrtve mobbinga česti su pacijenti u bolnicama i domovima zdravlja. </p>
<p>Istraživanje Elvire Koić, psihijatrice i šefice Odjela psihijatrije županijske Opće bolnice u Virovitici, i njezinih suradnika, pokazuje da je mobbing čest u našim sredinama. </p>
<p> Istraživanje na uzorku od 700 osoba (49 posto ispitanika bile su žene, a 51 posto muškarci) pokazuje da je među urbanim stanovništvom u našim poduzećima neki oblik mobbinga iskusilo od 15,4 do 53,4 posto zaposlenika. Prisutnost mobbinga kod nas pokazuje i 480 telefonskih poziva upućenih Udruzi za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga samo u razdoblju od rujna do prosinca 2004., što znači u prosjeku četiri poziva dnevno. U istom razdoblju bilo je i oko 200 kontakata e-poštom. </p>
<p>Jadranka Apostolovski, predsjednica zagrebačke Udruge za pomoć žrtvama mobbinga, komentirala je pravni status mobbinga.</p>
<p> »Kao pojam, mobbing još nije uveden u naše pravne propise. Kao udruga smatramo da je u okviru radno-socijalnog zakonodavstva potrebno odrediti mobbing kao kažnjivo ponašanje, na odgovarajući način sankcionirati počinitelje, a žrtvama pružiti punu pravnu zaštitu. Smatramo također da naše zakonodavstvo i u tom pogledu treba uskladiti s pravnim propisima zemalja EU«. </p>
<p>Zakon o radu komentirala je i Dušanka Marinković Drača iz pravne službe Saveza samostalnih sindikata hrvatske. </p>
<p>»Zabrana diskriminacije (zdravlje, spol, dob) dignuta je na razinu ustavnog načela. Radno je zakonodavstvo u tom dijelu u cijelosti usklađeno s direktivama EU, ali problem je u tome što država nije prepoznala potrebu da sama štiti žrtve i da prekršitelje kazneno sankcionira, nego je to prepušteno pojedincu«. </p>
<p>Savez sindikata poziva žrtve mobbinga da nazovu telefon broj 0800 200004 kako bi dobile elementarnu pravnu pomoć. </p>
<p>Mobbing nije definiran ni u Zakonu o zaštiti na radu kao ni u Kaznenom zakonu. Nema institucije kojoj se žrtve mogu obratiti za pomoć i zaštitu. Nema mehanizma koji prepoznaje mobbing i koji bi intervenirao u sredinama gdje on destruktivno djeluje na pojedince i na ustanovu. </p>
<p>Zakon protiv mobbinga na snazi je, primjerice, u Francuskoj. Kazna se kreće od novčane kazne od 15.250 eura pa do jedne i više godina zatvora.</p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hoće li Talijani gurati Solaninu formulu za pravo prvokupa nekretnina?</p>
<p>Za Italiju, esulska je imovina u prvom redu važno unutarnjopolitičko pitanje pa kvalitetno rješenje s Hrvatskom skida veliki teret s leđa talijanske vlade. Slovenija je s Italijom naporno pregovarala o tom pitanju. Službena je Ljubljana samoinicijativno uplatila novčani iznos na račun u banci, no Italija taj čin nije prihvatila. Rješenje je nađeno tzv. Solaninim kompromisom, prema kojem su Talijani dobili pravo prvokupa. No, na takvo kompromisno rješenje kojim je Slovenija tada kupila talijansku podršku za dobivanje sporazuma s Europskom unijom Hrvatska ne bi trebala pristati jer je prije svega protivno europskim zakonima. I u slučaju Slovenije, koja je u međuvremenu postala članica EU, nema nikakvo značenje. Pravilo jednakopravnosti vrijedi za sve zemlje</p>
<p>Kad se 8. veljače u Budimpešti susretnu dvojica premijera Ivo Sanader i Silvio Berlusconi na sastanku kvadrilaterale, sasvim će sigurno imati o čemu razgovarati. Prije desetak dana u Ministarstvo vanjskih poslova na službene razgovore došlo je talijansko diplomatsko izaslanstvo. Na Zrinjevac su donijeli poruku novog talijanskog ministra vanjskih poslova Gianfranca Finija - s još uvijek neriješenim pitanjem talijanske imovine u Hrvatskoj Fini će se baviti osobno i s posebnom pažnjom. </p>
<p>Ta posebna pažnja, smatraju neki hrvatski diplomati, ne isključuje i traženje talijanske strane da se primijeni tzv. Solanina formula, model primijenjen u Sloveniji po kojem su Talijani u kupnji nekretnina imali pravo prvokupa. Talijanska diplomacija to zasad demantira i ističe kako joj je samo stalo da se osjetljivo pitanje esulske imovine riješi na što bezbolniji način. A za nekretnine u Hrvatskoj bila je zainteresirana oduvijek. </p>
<p>No, kako će se dolazak Finija na čelo Farnesine odraziti na odnose Italije i Hrvatske i napokon na pregovore Hrvatske s EU-om? </p>
<p>Neriješena bilateralna pitanja uvijek su unutar EU-a bila najboljim oruđem za diplomatsko-političke trgovine. O tome trenutno postoje dvije teze. Dolaskom Finija na mjesto šefa talijanske diplomacije, političara koji je 1994. hvalio Mussolinija, tvrdi se s jedne strane, diplomacije Hrvatske i Italije mogle bi imati dodatnoga posla i novih komplikacija u ionako složenim odnosima dviju država opterećenih temama iz prošlosti. S druge, pak, dolaze uvjeravanja kako bi se esulsko pitanje moglo riješiti mnogo brže i učinkovitije upravo zbog Finijeva osobna interesa za tu temu.</p>
<p>No, bez obzira na pristup, težak zadatak imaju političari i diplomati s obiju strana Jadrana, jer kad zagusti uglavnom se ne razumiju, a u vlastitom dvorištu politički im menadžment nije baš najjača strana.</p>
<p>Talijanska diplomacija je iznimno zadovoljna pozitivnim obratom u odnosima s Hrvatskom nakon parlamentarnih izbora i potezima Sanaderove vlade kad je riječ o odnosu prema talijanskoj manjini u Hrvatskoj, ali i novom zamahu u rješavanju esulske imovine u Hrvatskoj. O tom još uvijek otvorenom pitanju neslužbeno se i dalje razgovara kroz mogući dogovor o gesti političke dobre volje – vraćanjem nekih objekata pravim vlasnicima ili uspostavom nekog zajedničkog kulturnog centra, prije nego uplatom duga koji je Hrvatska naslijedila još od bivše Jugoslavije.</p>
<p>No iako je riječ o simbolici, pitanje simboličnih gesta je i dalje za službeni Zagreb politički preosjetljivo. Odgovor koji je talijansko izaslanstvo na Zrinjevcu dobilo je kako su simbolične geste dobrodošle, posebice ako se realiziraju s obje strane. </p>
<p>Sa simboličnim gestama trebalo bi se ići zajednički, smatra hrvatska diplomacija, kako bi se stvorila politička klima za razumno rješenje. U tom kontekstu u Zagrebu se spominju akcije poput zajedničkog trajnog obilježavanja spomenika žrtvama svih totalitarnih režima ili pak grobova iz Drugog svjetskog rata. </p>
<p>Za Italiju, esulska je imovina u prvom redu važno unutarnjopolitičko pitanje pa kvalitetno rješenje s Hrvatskom skida veliki teret s leđa talijanske vlade. Slovenija je s Italijom naporno pregovarala o tom pitanju. Službena je Ljubljana samoinicijativno uplatila novčani iznos na račun u banci, no Italija taj čin nije prihvatila. Rješenje je nađeno tzv. Solaninim kompromisom, prema kojem su Talijani dobili pravo prvokupa. </p>
<p>No, na takvo kompromisno rješenje kojim je Slovenija tada kupila talijansku podršku za dobivanje sporazuma s Europskom unijom Hrvatska ne bi trebala pristati, jer je prije svega protivno europskim zakonima. I u slučaju Slovenije, koja je u međuvremenu postala članica EU-a, nema nikakvo značenje. Pravilo jednakopravnosti vrijedi za sve zemlje.</p>
<p>Dogovorom o »novom zamahu« za rješavanje pitanja talijanske imovine u Hrvatskoj hrvatskog i talijanskog premijera Ive Sanadera i Silvija Berlusconija, na sastanku kvadrilaterale prije godinu dana Berlusconi je otvorio put ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u talijanskom parlamentu, no rješenje za zatvaranje poglavlja esulske imovine još uvijek nije na vidiku.</p>
<p>Finijeva poruka službenom Zagrebu četvrti je pokušaj da se dade još jedan zamah u rješavanju ovog pitanja. </p>
<p>U razdoblju Tuđmanove vlasti s Italijom se razgovaralo ozbiljno, no za istinski pomak nije bilo prave političke volje. Hrvatska vlast je sredinom devedesetih izbjegavala učiniti simboličnu gestu, a vrijeme je trošila na pregovaranje o sporazumu o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i Italije. Nakon više od osam godina pregovaranja od tog se nauma odustalo.</p>
<p>Iako je prije dvije i pol godine bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula upravo s Berlusconijem u New Yorku pokrenuo osnivanje zajedničke komisije koja bi se bavila pitanjem talijanske imovine u Hrvatskoj, pomaka nije bilo, jer je opet izostala politička volja, ovaj put Račanove koalicije. Komisija se sastala tri puta i nije napravila ništa.</p>
<p>U posljednje četiri godine, zbog nesposobnosti ljudi koji su se bavili odnosima s Italijom, što je kulminiralo proglašenjem ekološko-ribolovnog pojasa, odnosi s tom važnom susjednom zemljom stalno su se pogoršavali. U međuvremenu je ipak napravljen jedan pomak. </p>
<p>Izmjene i dopune Zakona o denacionalizaciji otvorile su mogućnost uključivanja talijanskih državljana u proces denacionalizacije, neovisno o međunarodnim ugovorima koji su već na snazi između Hrvatske i Italije. Jednostavno rečeno, zajednička komisija treba dogovoriti metodu rada i ustvrditi one slučajeve kad se nije moglo optirati, dakle one koji nisu obuhvaćeni postojećim sporazumima.</p>
<p>Budući da Italija stalno ponavlja da će poštivati sve potpisane ugovore, Hrvatska smatra da će optanti ostati talijanska briga, a hrvatski državljani briga hrvatske države koja je izmjenama i dopunama Zakona o denacionalizaciji omogućila povrat talijanske imovine u Hrvatskoj.</p>
<p>Prigoda je to za hrvatske političare da se riješe nekih starih i irealnih strahova od obnove talijanskog fašizma, što je dobrim dijelom priječilo konkretne dogovore. Hrvatska politika cijeli niz godina nije razumjela talijansku. S druge strane, talijanska se politika, upravo kada je riječ o osjetljivim imovinskim pitanjima, nije znala iskopati iz vlastitih unutarnjopolitičkih problema, dijelom i stoga što i sâma nije održala riječ vlastitim građanima koje je obećala novčano obeštetiti.</p>
<p> Dolazak Finija na čelo Farnesine ne mora, dakle, značiti lošu vijest za Hrvatsku i njezine odnose s Italijom, no svakako bi trebao senzibilizirati obje diplomacije na pripremu za sprječavanje mogućih kriza koje se uglavnom javljaju zbog različitih interpretacija nečijih izjava. </p>
<p>Uspješni pregovori značili bi barem djelomično ispravljanje nepravde što su je Italija i tadašnja Jugoslavija nanijele svojim građanima koji su uz imovinu izgubili i zavičaj, a kvalitetno rješenje uklonilo bi opasnost da se ispravljanjem starih nepravdi učine nove.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Čak 95 posto Hrvata zimuje na rate</p>
<p>Carinici EU-a ni ove godine nisu radili probleme oko sadržaja prtljažnika vozila s hrvatskim registracijskim oznakama. Sarme i ostale domaće poslastice mirno su i sigurno stigle do krajnjih odredišta. Domaća skijališta, nažalost, ostala su - prazna </p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Hrvatska je odskijala svoje</p>
<p> - proteklog tjedna, od 22. do 29. siječnja, većina naših građana odradila je zimski odmor.</p>
<p> Prema procjenama Udruge hrvatskih putničkih agencija i ove će zime oko 200.000 Hrvata skijaške piste potražiti u inozemstvu, od tog broja 90 posto njih vezalo je zimovanje uz tjedan školskih praznika. Austrija, Slovenija i Italija ovih su dana odzvanjale hrvatskim. Zapravo, naš je jezik prevladavao na »ciljanim« skijalištima, jer ovdašnji skijaši teško mijenjaju navike. U Austriji je prvi na listi želja već godinama Bad Kleinkirchheim, u Italiji Kronplatz, Sloveniji Kranjska gora i Rogla. </p>
<p> Lanjskih sezona Slovenija je bila tzv. rezervna varijanta sedmodnevnog odmora (pogodnija za vikende), a od ove, rekli su nam u domaćim agencijama, stala je uz bok Austriji i Italiji. Razlog treba potražiti u padu standarda hrvatskog kupca zimskih aranžmana. Četveročlanoj obitelji za tjedan dana odmora potrebno je, naime, oko 10.000 kuna, što nije mali novac. </p>
<p>Ne čudi stoga što 90 posto hrvatskih građana zimuje na rate. Prema Maji Weber iz Generalturista taj je postotak još i veći. Ona, naime, tvrdi da je 95 posto njihovih klijenata zimovalo posredstvom kreditnih kartica. Najviše se plaćalo na šest obroka, nešto manje na dvanaest, najmanje na 24. Skijanje će se, dakle, otplaćivati najmanje do ljeta. </p>
<p>Postoji, doduše, i jeftinije rješenje zimovanja - direktni dogovor sa stranim vlasnikom smještaja. U tom su slučaju aranžmani (apartmani) najmanje 20 posto jeftiniji, ali je problem u tome što direktni dogovor u pravilu eliminira obročna plaćanja. </p>
<p>Nadalje, nakon višegodišnjeg rasta prodaje hotelskih aranžmana, Hrvati su se ove godine ponovo vratili apartmanima. Hotelski odmor je komforniji (nema kuhanja), ali su apartmani jeftiniji. Po osobi i do 50 posto u odnosu na bolji hotel. Što se pak ugođaja tiče, uvijek ćemo glasati za apartmane, pogotovo one smještene na samim stazama.</p>
<p> Koliko je nama poznato, carinici EU-a ni ove godine nisu radili probleme oko sadržaja prtljažnika vozila s hrvatskim registracijskim oznakama. Sarme i ostale domaće poslastice mirno su i sigurno stigle do krajnjih odredišta. </p>
<p>Domaća skijališta, nažalost, ostala su prazna. Sljeme se zagubilo nakon »skijaškog cirkusa«. </p>
<p>Poslije domoljubnih hvalospjeva sve se više otvara pitanje potrebe tako skupe investicije u državi gdje je siromašna polovica stanovništva. Bjelolasica, koja je mogla biti sređena po svjetskim standardima za upola manje novca od onog potrošenog na Sljeme, također je ostala pusta. Dugo nije bilo snijega, a nemaju topove za umjetni. </p>
<p>Na skijaškoj karti Europe, Hrvatska je i dalje na margini.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Vincekovo '05. pod kapom od 0,5 promila: hoće li napokon prosvjednici ozbiljnije nastaviti akciju ili...</p>
<p>Ovogodišnji blagdan sv. Vinka (Vincekovo, 22. siječnja) kojim se folklorno označava početak nove vinogradarsko-vinske godine prošao je (i) u znaku posebnog »osvrta« na zakon o »nula promila« – u više krajeva prigodom svečanosti rezanja i blagoslova prvog trsa na razne načine ukazivano je na taj propis namijenjen sigurnosti na našim prometnicama koje su, zahvaljući primitivizmu određenog broja vozača, postale – groblje i krivaca i nevinih žrtava. Točno, trebalo je odgovorno reagirati, ali željeni cilj nije ostvaren. Kako i zašto?</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Akcija »Pravo na čašu vina« koju su u lanjskome rujnu organizirali vinari i ugostitelji s još nekim istomišljenicima kao odogovor ili reakciju na 20. kolovoza '04. uvodenu »prohibiciju« u Hrvatskoj (zar baš u špici turističke sezone?!) ili inauguraciji famoznih »nula promila« ubrzo se, na žalost, razvodnila. Eto, s prikupljanjem potpisa pod istim naslovom nije se daleko dotjeralo, posebno ne među ugostiteljima, dok su se vinotekari i trgovci čuli u stilu »tu i tamo«...</p>
<p>Kako je ta akcija prikupljanja potpisa protiv prohibicije organizirana i provedena ponajbolje potvrđuje slijedeći primjer! Sakupili su okruglo oko 180.000 potpisa, a u njihov Ceh u sastavu Hrvatske obrtničke komore učlanjemo je, kako službeno tvrde, čak oko devetnaest tisuća lokala, dakle da su u svakome od njih sakupili samo tridesetak potpisa svojih gostiju bilo bi to čak 579.000 potpisa pilaca!</p>
<p>Dakle, ni ta akcija nije ozbiljno shvaćena ni provedena. Ipak, možda bi im se moglo progledati kroz prste jer se moglo dogoditi (ili se doista događalo!) da je u lokalima znatno opao broj gostiju jer što će tamo ako jelo ne smiju zaliti vinom...</p>
<p>Bilo kako bilo, dogodilo se da je ta ishitrena odluka o ovođenju prohibicije u jednu vinogradarsko-vinarsku, poljoprivrednu i turističku zemlju s naglašenim ambicijama na svoj je način »minirala« turističku sezonu u njezinoj »špici«, te posebno odavno poznati jači vikend-promet u, na primjer, Istri. Nakon mlakog i nedorečenog otpora izravno pogođenih državna se odluka nije mijenjala, znatan promet i zarada su nepovratno izgubljeni, a jedan od glavnih dokaza tome je »slučaj« s poznatim istarskim posezonskim vikend-prometom (gosti iz Italije, Austrije i Slovenije!) koji se – prepolovio. Vili Šaina, predsjednik Gospodarske komore Istarske županije, čak je izjavio da bi bili»...zadovoljni da se samo prepolovio«... Znači da je bio i manji!</p>
<p>Sve u svemu, reakcije vinara i, posebno, ugostitelja i njihovih foruma bile su blijede i kratka vijeka, što uz ostalo dokazuje i njihovo godišnje okupljanje (Ceh ugostitelja pri HGK) početkom lanjske jeseni u Koprivnici na kojemu su se čuli protesti na »nula promila«, ali nikakva dalja ozbiljna akcija nije dogovorena, dok je npr. dogovoren (opravdani!) protest famoznom ZAMP–u u obliku »Tjedna bez glazbe u lokalima«, ali tjedni prolaze i prolaze, a taj najavljeni »glazbeni muk« još ne dolazi...</p>
<p>Državna je vlast, jer druge nije bilo, jednostavno morala nešto poduzeti u pravcu saniranja stanja na prometnicama (kravali, sudari, poginuli, ranjeni, uništena vozila...) i pribjegla je uvođenja policijskih »puhaljki« i kažnjavanju određenoga broja puhača, ali su se istodobno među kažnjavanima našli turizam, ugostiteljstvo, proizvođači određenih roba koje su bez čaše nezamislive, itd. Očekivano, javnost je odgovarala pitanjima što je u ovoj zemlji s dvije važne kategorije koje jamče bolju sigurnost i red – preventivom i represivom?! Zašto?</p>
<p>Da se sigurnost u prometu osiguravala najprije preventivnim mjerama (oduzimanjem vozačkih dozvola na određeno vrijeme, »pečačenjem« vozila, novčanim globama, sudskim mjerama...) broj udesa bio bi znatno manji, a da su se nakon prijestupa primjenjivale normalne i u svijetu priznate represivne mjere nesreća bi bilo još manje! Ovako? Dio oduzetih vozačkih dozvola vraća se prekršiteljima uhodanim VIP-receptima, telefonskim intervencijama, plavim kovertama... Što se tiče sudskih sporenja ti traju »unedogled«, razvlače se i godinama, a kad napokon stigne presuda ta je nepravomoćna, pa treba i dalje čekati i čekati...</p>
<p>Hoće li, dakle, vinogradarsko-vinarska i turistička Hrvatska u sezonu '05. za koju su (skupe) pripreme već počele u obliku stotinu nastupa na inozemnim turističko-poslovnim sajmovima i revijama, a uskoro će i kod kuće, ući s nula ili 0.5 promila ili će kao i lani (od 20. kolovoza) svojoj sve jačoj i jačoj sredozemnoj konkurenciji – ići na ruku? Naime, pršut, kulen, istarski sir, riba s gradela ili »na brodet«, pašticada, domaća janjetina s ražnja... ne može se (pa niti smije!) zalijevati kiselicom i sokovima. Takve delicije imaju u turističkoj ponudi naglašenu vrijednost i prednost i najbolja su reklama receptivnoj zemlji! Ali samo ako počinju domaćim travaricama i nastavljaju se plavcima, malvazijama, graševinama...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Vrijeme je da mladi nauče što je holokaust</p>
<p>Mladima bi kao uvod u holokaust trebalo ponuditi presjek ličnosti Adolfa Hitlera. Učenici moraju shvatiti da je Adolf Hitler bio patološka ličnost koja je za sobom povela njemački narod. O holokaustu moramo govoriti racionalno a ne emotivno. Jer destrukcije se rađaju – u ljudima! A to odgojem moramo spriječiti danas jer sutra bi moglo biti kasno</p>
<p>ANA JURIĆ - ŠIMUNČIĆ</p>
<p>Nedavno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poslalo preporuku školama da se povodom Dana holokausta 27. siječnja s učenicima prigodno obradi pojam holokausta. Čini se da je pritom zaboravljeno da od 22. siječnja do 30. siječnja traju zimski školski praznici. No rečeno je da će se ta tema obraditi kad se djeca vrate s praznika (sic!).</p>
<p>Stariji učitelji i profesori znaju da se novina uvijek do u sitnice analizira i tek se potom ide pred učenike. Jer pitanje holokausta može postići dvojaki rezultat. To više što među srednjoškolskom populacijom ima i onih koji pokazuju osobito zanimanje za ideologiju nacizma, fašizma, ustaštva...</p>
<p>Nije dovoljno reći da je u fašističkim logorima nestalo šest milijuna Židova i drugih nacija te ih taksativno nabrojiti. To su suhoparni podaci koje sadašnji naraštaji učenika ne mogu ni racionalno niti emotivno shvatiti i prihvatiti. Jer da bi se razumjela nacistička Hitlerova doktrina, prijeko je potrebno mnogo više znati o samom Hitleru.</p>
<p>Bio je sin Aloisa Hitlera i njegove nećakinje Klare. Alois je bio izvanbračno dijete i prezivao se Schicklgruber, a poslije je uzeo prezime Hitler. Podaci govore da je bio brutalni tiranin koji je tražio red i rad. S druge strane, popustljiva majka toliko se nametnula sinu Adolfu da ju je on istodobno i volio i mrzio.</p>
<p>Adolf Hitler iskazivao je u osnovnoj školi osobitu inteligenciju, ali i težnju nametati se svojim vršnjacima. Već u osnovnoj školi uočena je njegova mržnja prema ocu, a kada je dobio brata, prvi je put imao ispad bijesa. Psihoanalitičari se slažu da početak Hitlerova nekrofilnog ponašanja leži u incestuoznosti.</p>
<p>Kada mu je 1907. mati umrla, ljubav prema njoj polako ali snažno prelazi u mržnju jer ga je napustila. Mržnja je veoma jaka emocija koja ruši sve pred sobom, pa i samog čovjekomrsca. Svoju domovinu poistovjetio je s majkom pa su tu korijeni Hitlerove dominantne emocije: mržnje prema domovini i prema cijelom svijetu.</p>
<p>Srednju školu Hitler ne završava, i kako piše u svojem »Mein Kampfu«, on silno želi biti slobodni umjetnik. Odlazi u Beč i uzima satove pjevanja, ali ni u tome nema uspjeha; želi se upisati na akademiju likovnih umjetnosti, no ne uspijeva ni u tome.</p>
<p>Najbolji je bio u maštanjima i dugim govorima pred svojim vršnjacima. Lagao je svima da je upisan na akademiju, a dane je provodio dangubeći u Beču. Godine 1909. ostaje bez novca te bježi iz stana, ne plativši najamninu. Od tada se skiće ulicama, spava u parkovima ili u kući za beskućnike.</p>
<p>U kući za beskućnike javlja se zanimanje za politiku: uživao je držati govore skitnicama koji su mu gorljivo pljeskali. I tako se pomalo razvija njegova strast za moći i veličinom. Iz Beča odlazi u München sa željom da se upiše na akademiju, što mu ponovno ne uspijeva pa prodaje slike po pivnicama.</p>
<p>Izbijanjem Prvog svjetskog rata Hitler odlazi na bojišnicu, što u cijelosti zadovoljava njegovu pohotu za destrukcijom. Rat je završio porazom i revolucijom u Njemačkoj, što Hitler nikako nije mogao prihvatiti. Okrivljujući Židove za revoluciju, javlja se mržnja prema njima.</p>
<p>Od tada se Adolf Hitler razvija kao destruktivna osoba tipičnog nekrofilnog karaktera. Objekti njegove destrukcije su gradovi i ljudi. Oduševljeno je gradio najveće građevine u Njemačkoj, a planirao rušenje Pariza, Varšave i drugih europskih gradova. Iskazivao je mržnju prema Poljacima, za koje je govorio da ih treba kulturno kastrirati te zapovjedio da se poljska inteligencija deportira u Katinsku šumu.</p>
<p>Preuzevši vlast, činio je sve da Židovima zagorča život. Hitler je mrzio Židove, ali mrzio je i Nijemce, ljudski rod... jednostavno, mrzio je – život!</p>
<p>Mladima bi kao uvod u holokaust trebalo ponuditi upravo presjek ličnosti Adolfa Hitlera. Učenici moraju shvatiti da je Adolf Hitler bio patološka ličnost koja je za sobom povela njemački narod. Nužno je sa starijim učenicima raspravljati i o tome zašto socijalna grupa prihvaća bolestan i destruktivan um za vođu.</p>
<p>Pristupimo li temi holokausta tako kompleksno, onda ćemo postići i odgojne ciljeve: osudu nasilja i destrukcije, snošljivost i mir među različitim socijalnim skupinama te humani odnos među ljudima.</p>
<p>O holokaustu moramo govoriti racionalno a ne emotivno. Jer destrukcije se rađaju – u ljudima! A to odgojem moramo spriječiti danas jer sutra bi moglo biti kasno.</p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece u Karlovcu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nasilje kao »ulaznica« za društveni prestiž</p>
<p>Većina katastrofa proizlazi zbog toga što vanjski svijet surovo odbija unutrašnje idealne slike mlada čovjeka. A to je ono što razara svako zdravo tkivo jer se svakodnevno ponižavanje akumulira. Umjesto da se više posvetimo metodi samopromatranja, nudi nam se voajerizam kao poželjni model ponašanja</p>
<p>ZLATKO MILIŠA</p>
<p>Konrad Zacharias Lorenz u svojoj je knjizi »O agresivnosti« implicirao tezu o čovjeku kao masovnom ubojici i kao pojedincu sa stalnim nagonom za (auto)destruktivnošću. Tvrdio je da »pogon u čovjeku nije racio niti moral nego instinkt, koji je mnogo stariji od razuma« (str. 177.). U suvremenim društvima Lorenzova teza sve više dobiva na značenju jer je samo nasilje (kao bliskoznačnica za agresivnost) »ulaznica« za društveni prestiž.</p>
<p>Zbog svega toga mladi su posebno osjetljivi prema dvostrukom moralu starijih i prema diohotomiji eksplicitnih i implicitnih vrijednosti. Stoga se ne treba čuditi da je jedna od najsnažnijih i najteže oborivih Lorenzovih tvrdnji da razumije mladu generaciju koja je skeptična do granica nihilizma, danas i više nego opravdana i aktualna.</p>
<p>Sigmund Freud razvio je tumačenje da je suvremena civilizacija sama po sebi patološka pojava. Poslije su i sociolozi uzroke agresivnosti tražili u »višku« otuđenja konzumentskog društva. U pothodniku zadarskog kolodvora i danas stoji grafit dramatična sadržaja: »Najiskreniji oblik samokritike je samoubojstvo«.</p>
<p>Prema statističkim podacima, Hrvatska dijeli sudbinu zemalja s visokom stopom samoubojstava – u »društvu« s Ukrajinom, Finskom, Kazahstanom, Danskom, Bjelorusijom i Austrijom. Ispred nas, s najvišom stopom suicida, jesu Litva, Latvija, Mađarska, Rusija i Estonija.</p>
<p>Većina katastrofa proizlazi zbog toga što vanjski svijet surovo odbija unutrašnje idealne slike mlada čovjeka. A to je ono što razara svako zdravo tkivo jer se svakodnevno ponižavanje akumulira. Zbog toga mislim da danas prevladava afektivan obrazac ponašanja kod naših adolescenata.</p>
<p>Agresivnost mladih u domovima za nezbrinutu djecu i za onu s poremećajima u ponašanju raste, jer je samo društvo stigmatiziralo te ustanove, a u »normalnim« školama zavladala je odgojna nemoć. Zato je nasilje u školama izvedenica društvene agresije.</p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je potkraj prošle godine od parlamenta da odustane od dopuna Zakona o sredstvima javnog informiranja, kojima bi se zabranilo prikazivanje scena nasilja u zabavnim, dokumentarnim i igranim filmovima, objasnivši to stavom da su scene nasilja – »za dobrobit djece«!</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, mnogi crtići i emisije za djecu, kao i ratni filmovi, jačaju psihu mladih u razlikovanju dobra i zla. Zanimljivo je da Putin ne želi čuti za UN-ovu Deklaraciju o ljudskim pravima, u kojoj piše da se prava djece krše i putem medija. On se ne zabrinjava što brojna psihologijska istraživanja otkrivaju upravo poraznu činjenicu da iznimno brutalne scene u filmovima potiču na (auto)destruktivnost.</p>
<p>Danas vladaju zamjene teza o slobodi i zabranama: umjesto prava na život, favorizira se pravo na pobačaj, umjesto da tražimo uzroke nasilja nad mladima, mi istražujemo nasilje među mladima (u školama), postavljamo pitanje kako zaraditi a ne raditi, potičemo »psihološki kanibalizam« (dr. Goran Dodig u tjedniku Fokus o Big Brotherovoj kući) i život u »zlatnom kavezu« (Mario Kovač u knjižici »Sto dana ispred TV ekrana«), pa mladi doživljavaju slobodu kao bijeg od »vanjskog svijeta«.</p>
<p>Umjesto da se više posvetimo metodi samopromatranja, nudi nam se voajerizam kao poželjni model ponašanja. Manipulatori stvaraju »zbunjena stada pasivnih promatrača« (W. Lippman). Vjerujem čak da će do kraja godine »ribari ljudskih duša« otkupiti američki projekt »Cheaters« (Preljubnici), gdje se javno prikazuju scene špijuniranja vlastitih partnera tijekom preljuba… I tako normalno postaje nenormalno, i obratno.</p>
<p>A sve je to nasilje nad mladima, zbog čega nitko ne snosi posljedice niti razmišlja o zabrani uvoza te »moralno kvarljive robe«.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, profesor Sveučilišta u Zadru.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Hoće li samo lokalni izbori proći Bandićevim tunelom</p>
<p>U Krapinsko-zagorskoj županiji postoji prostorni plan u kojemu su ucrtana dva koridora kroz Medvednicu - prvi je Zagrebu neprihvatljiv, a drugi će se graditi državnim novcem. »Izgradnja tunela je dugoročan proces, ona zahtjeva izradu studije o utjecaju na okoliš, prometne, klimatološke, geološke i druge ekspertize. A pitanje je i ekonomske, prometne i prostorno-planske isplativosti cijelog projekta«, ističe Saša Bašić koordinator izrade Prostornog plana Medvednice ispred Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva</p>
<p>Već 40 godina provlači se ideja povezivanja Zagreba i Zagorja izgradnjom tunela kroz Medvednicu. Svaka gradska vlast približavanjem lokalnih izbora aktualizira tu ideju, a »red« je sada došao i na zamjenika zagrebačke gradonačelnice Milana Bandića.</p>
<p>Tako, na primjer, Vlasta Hubicki, županica Krapinsko-zagorske županije, o najavama izgradnje tunela kroz Medvednicu zna samo ono što je pročitala u novinama. Ona, zapravo, nije sigurna o kakvom je točno projektu (pro)govorio Bandić.</p>
<p>Prema njenim riječima županija je prilikom donošenja prostornog plana pripremila dva koridora kroz Medvednicu.</p>
<p>»Prvi uključuje tunel kroz Medvednicu kod Stubaka i uključuje cestu i željeznicu i pretpostavljam da je to valjda taj o kojem Bandić govori, međutim, iz Poglavarstva Grada Zagreba uvijek su bili protiv tog koridora jer bi im on, kako su govorili, zadao nove prometne probleme i zagušio promet. Drugi koridor uključuje cestu Marija Bistrica - Zlatar Bistrica - Zabok. Taj pravac uključuje mali tunel i taj je u planu izgradnje do 2008. Izgradnju tog koridora financirat će Vlada, jer je riječ o državnoj cesti«, pojasnila je Hubicki.</p>
<p>Na naš upit, bi li Županija bila zainteresirana za projekt o kojemu govori Milan Bandić, ona je ponovila »kako je o svemu čitala iz novina i da ne zna o kakvom se tunelu i pravcu radi te stoga ne može komentirati najave«.</p>
<p>Iako tunel kroz Medvednicu nije pitanje s područja Zagrebačke županije, u uredu župana Stjepana Kožića pokazuju interes i projektu daju svoju podršku jer, svjesni su, kažu, turističke i prometne vrijednosti projekta. U Zagrebačkoj županiji također ne postoje »opipljiviji« dokumenti o ovome planu. </p>
<p>Ostvarenje ideje neki prostorni planeri, zasad, još uvijek smatraju futurističkim. Naznačene trase tunela kroz Medvednicu nema ni u Prostornom planu, ni u Generalnom urbanističkom planu, pa prema tome ni u detaljnom planu. Navodi se tek mogućnost istraživanja. I u Prostornom planu Krapinsko-zagorske županije izgradnja tunela naznačena je tek kao mogućnost za istraživanje. </p>
<p>U Zagrebačkom zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša kažu da od Poglavarstva grada Zagreba nisu dobili nikakav zahtjev vezan uz izgradnju tunela. </p>
<p>Kako je Medvednica park prirode, da bi se tunel mogao probiti kroz nju mora biti predviđen i prostornim planom područja posebnih obilježja. Taj će plan za Medvednicu biti gotov krajem veljače, a potom slijedi javna rasprava. </p>
<p>»U planu je naznačen mogući koridor predviđen za istraživanja prije kopanja tunela. Ulaz mu je na početku Sljemenske ceste, poslije pilane Bliznec, to jest kod šumarske kuće u kojoj je sada sjedište Javne ustanove Park prirode Medvednica«, rekao nam je Saša Bašić, koordinator izrade Prostornog plana Medvednice ispred Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Na naznačenoj trasi nalazi se, međutim, staza za invalide, prva takva u nekom zaštićenom području Europe, potok sa slapištem i stara pilana Bliznec. </p>
<p> »Taj u planu ucrtani koridor tunela«, dodaje Bašić, »može i ne mora biti, njime se samo daje mogućnost izgradnji tunela, a ako se odredi točna trasa verificirat će se naknadno, izmjenom plana«.</p>
<p> »Izgradnja tunela je dugoročan proces, ona zahtjeva izradu studije o utjecaju na okoliš, prometne, klimatološke, geološke i druge ekspertize. A pitanje je i ekonomske, prometne i prostorno-planske isplativosti cijelog projekta«, ističe Bašić.</p>
<p>Uz tu lokaciju za izgradnju tunela može se čuti za još dvije. Jedna je produžetak postojećeg tunela, a neslužbeno saznajemo da se razmatra i lokacija probijanja tunela na istočnoj strani Medvednice, kod Jazbine. </p>
<p>»Tunel na prirodu ne bi imao utjecaj jer ide ispod zemlje, štetnija je izgradnja cesta. Nemoguće je dokazati da kopanje tunela ima posljedice po prirodu. Pa, imamo i tunel kroz Velebit koji je također Park prirode«, rekao nam je Radenko Deželić, načelnik Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu kulture, dodajući da nikakvi zahtjevi u pogledu moguće izgradnje tunela Ministarstvu nisu poslani. </p>
<p>Ni u Državnom zavodu za zaštitu prirode ništa ne znaju o mogućoj izgradnji tunela kroz Medvednicu. »Nismo dobili nikakve službene najave. No, izgradnja tunela manje je zlo za zaštitu prirode od proširenja ili izgradnje ceste«, rekao nam je Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode. </p>
<p>»Tunel kroz Medvednicu nije objekt koji bi mogao uzrokovati promjene na prirodni svijet, on je ionako već uvelike promijenjen zbog blizine grada. Sasvim je drugi slučaj tunel kroz Biokovo. No, lokaciju na kojoj bi se tunel gradio treba dobro ispitati, uz sudjelovanje prirodoslovaca«, rekao nam je dr. Nikola Tvrtković, savjetnik u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. </p>
<p>A što o izgradnji tunela kažu stanovnici Gračana? </p>
<p>»Interesantno je kako se već dugi niz godina, posebno u predizborno vrijeme, podgrijava ideja tunelskog spajanja Zagreba i Zagorja. Krajem prošle godine su Ivan Švaljek iz HŽ-a i pročelnik Gradskog ureda za promet Davor Jelavić izašli i s idejom izgradnje željezničkog terminala na Dolju«, rekao nam je Josip Hren, predstavnik građana Gračana. U Gračanima, kaže, uopće nema prostora za željeznički terminal. »Sve slobodne parcele koje su u GUP-u mješovite zone postale su izrazito stambene i na njima su izgrađene mnoge urbane vile«, ističe Hren. </p>
<p>Na lokaciji Dolje gdje bi trebao biti spomenuti željeznički terminal već je Detaljnim planom uređenja Gračani-Dolje predviđena izgradnja početne stanice nove žičare za Sljeme, podzemna garaža na četiri etaže sa 1035 parkirališnih mjesta i ZET-ovo spremište za kabine žičare. Za donju stanicu ZET-ove žičare treba izraditi i dodatni detaljniji plan, za koji bi investitor - ZET, trebao raspisati natječaj. Izgradnju nove žičare Milan Bandić pak najavljuje za dvije godine. </p>
<p>»Žičara će«, saznajemo od Saše Bašića, »pratiti sadašnju trasu žičare, a gornja stanica pomaknut će se nešto više od sadašnje, no točna će se lokacija odrediti arhitektonsko-urbanističkim rješenjem«. Prostorni plan područja posebnih obilježja parka prirode Medvednica daje mogućnost i izgradnji žičare iz Gornje Bistre. </p>
<p>»Neprihvatljivo je, barem dok se ne izgradi nova prometnica koja bi rasteretila Gračansku cestu, razmišljati o početnoj stanici žičare s brojnim parkiralištima«, kaže Hren.</p>
<p>Claudio Kramarić Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Čokoladni tretmani tijela u novootvorenom wellness centru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvi zagrebački wellnes centar Life otvoren je u petak u zagrebačkom naselju Špansko. Po uzoru na svjetske metropole u kojima su takvi centri već odavno u trendu, na ovaj poduzetnički korak odlučila se Jasna Kralj, nekadašnja vlasnica modne kuće Marđina. Bogati program koji obuhvaća niz masaža od tajlandske, havajske, preko neobične masaže toplom čokoladom do pedikure i manikure upakiran je u ambijent kojim prevladavaju smeđa i bijela boja. </p>
<p>»Glavni zadatak wellnes centra je cjelokupna briga o zdravlju čovjeka. To je prostor gdje čovjek može na jednom mjestu zadovoljiti sve potrebe«, rekla je vlasnica Jasna Kralj pojasnivši da iako mnogi saloni nose naziv wellnes ne ispunjavaju potrebne kriterije. </p>
<p>Otvaranje salona privuklo je mnoga poznata lica. Tako su se među ljubiteljima istočnjačkih masaža našli voditeljski dvojac Mirjana Hrga i Saša Kopljar, pjevačica Vanna i suprug Andrija Vrdoljak, voditeljice Paula Poljak i Renata Sopek te mnogi drugi. </p>
<p>A. J.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Finalisti Big Brothera dijelili darove i autograme</p>
<p>Finalisti Big Brothera, Marina, Zdravko i Alen, zamaskirani u kostime i karnevalske maske, u subotu su zabavljali kupce u Super Konzumu u Španskom i dijelili im darove i autograme. Na žalost mnogih okupljenih, Saša zbog gripe nije mogao doći. Dolaskom u prodavaonicu, Big Brother ekipa pod maskama izazvala je pravu pomutnju. Uz njih, maskirani su bili i prodavači te su kupci, da bi dobili nagrade, morali otkriti iza koje maske se kriju Alen, Marina ili Zdravko. Alen je prerušen u klauna pomagao prodavačima voća, Marina je bila na odjelu suhomesnatih delikatesnih proizvoda, a Zdravko je prodavao kruh i peciva. </p>
<p>T. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Održana Festa Dubrovnik</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – U Dubrovniku je u petak navečer održana Festa Dubrovnik. Naime, već petu godinu za redom, uoči proslave blagdana dubrovačkog zaštitnika svetog Vlaha, organizira se revijalni humanitarni koncert Festa Dubrovnik na kojem nastupaju pjevači iz Hrvatske i inozemstva.</p>
<p> Ove godine Dubrovčanima je pjevalo 27 pjevača i skupina među kojima treba izdvojiti Kemala Montena, makedonske zvijezde Caliopi i Tošu Proeskog, Alku Vujicu, Vladu Kalembera i Vladimira Kočiša Zeca, Neru, Ivu Patieru, Tedija Spalata, Maju Vučić i Gabi Novak, Anju Šovagović te Terezu Kesoviju koja je ujedno i umjetnička ravnateljica Feste. Svojim pjesmama predstavili su se i brojni dubrovački pjevači poput Davora Ercega, Lukše i Brešković Brothersa, a najveći pljesak dobio je zamjenik gradonačelnice Srećko Kljunak, nekadašnji član slavnih Dubrovačkih trubadura koji se glazbi vratio nakon punih deset godina. Nakon koncerta, Festa se preselila u King Richard's Pub u kojemu su se izvođači zabavljali do sitnih noćnih sati. Ovogodišnja Festa Dubrovnik u subotu se nastavlja Festom od klapa u Kazalištu Marina Držića. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Grupno vjenčanje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Alen i Marina, Zdravko i Antonija, Sanja i Filip, poznato društvo iz Big Brothera u petak, 4. veljače, u 20.30 sati u Boćarskom domu na Prisavlju obavit će grupno vjenčanje! Čak štoviše, i milijunaš Saša obnovit će zavjete sa svojom suprugom. Sudbonosno »da« neće važiti već sljedećeg dana. Naime, ovoga puta radi se o prihvaćanju humanitarnog dnevnog zadatka na 7. sajmu vjenčanja koji će se od 4. do 6. veljače održati u Boćarskom domu. »Hrvatski perinatalni fond i organizatori Sajma Studio Damjana d.o.o. prihod od prodaje vjenčanica namijenili su klimatizaciji riječkog rodilišta. Pet vjenčanica koje se nisu prodale na nedavno organiziranom opatijskom sajmu prodavat će se za svega 2000 kuna«, naglasila je organizatorica Damjana Franić. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>I psi vole vitaminske dijete</p>
<p>Izgleda da su nam životinje sličnije no što to želimo priznati. Ako je suditi po najnovijim istraživanjima njemačkih znanstvenika, psi reagiraju jednako na vitaminske tretmane kao i čovjek. Naime i vježbe i dijete pojačane vitaminima, voćem i povrćem pomažu starijim psima da nauče nove trikove i drže ih živahnima, pokazala je studija za koju znanstvenici tvrde da bi mogla pomoći i ljudima.</p>
<p>Psi koji su imali pojačanu prehranu, redovitu vježbu ili oboje bolje su učili nove trikove nego psi koji su se hranili uobičajeno i kojima je dopušteno izležavanje, objavili su američki znanstvenici. Psi su slični ljudima u prehrambenim potrebama i načinu probave, tako da ova otkrića imaju dosta značenja za ljude. Oni također mogu razviti pamćenje, a njihovi problemi u učenju dok stare isti su kao i kod ljudi. Ovo istraživanje donijelo je notu optimizma u činjenicu da postoje stvari koje možemo činiti a koje mogu poboljšati kognitivno zdravlje, kažu znanstvenici.</p>
<p>Naime kombinacija dijete s antioksidansima i dosta kognitivne stimulacije - što je gotovo jednako svakodnevnom odlasku u školu - stvarno je poboljšalo funkcije mozga kod tih životinja, kažu znanstvenici. Intervencije kod pasa vrlo su jednostavne a mogu vrlo lako biti primjenjene i na ljude. Za potrebe ovog istraživanja, znanstvenici su proučavali starije pse dvije godine. Psi su bili podijeljeni u četiri skupine koje su dobivale ili standardnu njegu, ili pojačanu prehranu s rajčicama, mrkvom, limunom, špinatom, ili standardnu njegu s pojačanim vježbama i igrama ili specijalnu prehranu i specijalne igre i vježbe.</p>
<p>Svih 12 pasa koji su imali pojačanu prehranu i vježbe mogli su riješiti težak problem, u usporedbi s deset pasa koji su samo imali pojačanu prehranu ili dva od osam pasa koji nisu imali nikakav poseban tretman. </p>
<p>L. Kos</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>SMS tablete</p>
<p>Južnoafrički doktor razvio je bočicu s tabletama koja koristi tehnologiju mobilnih telefona (u sebi sadrži elektronički čip koji šalje SMS poruku centralnom serveru kada pacijent skine poklopac) i koja podsjeća pacijente na lijek te ih upozorava ako su greškom uzeli dodatnu dozu.</p>
<p> SIMpill uređaj cilja na pacijente s dugotrajnim tretmanima liječenja bolesti poput tuberkoloze, HIV-a, epilepsije, dijabetesa i astme, a upozorava ih SMS porukama. Ako SMS stigne prerano ili prekasno, server šalje podsjetnik na mobilni telefon.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Roboti-alpinisti </p>
<p>Terenci-roboti kotrljaju se po površini Marsa, a znanstvenici ih žele iskoristiti za penjanje po brežuljcima, ali i kao pomoć u spašavanju žrtava potresa na Zemlji</p>
<p>Terenci-roboti koji bi se jednog dana mogli penjati po uzvisinama Marsa, možda i pomagati pri spašavanju žrtava potresa, čine svoje prve korake. Robota nalik pauku, nazvanog Lemur, konstruirali su inženjeri Sveučilišta u Standfordu i Nasinog JPL-a (Jet Propulsion Laboratory) u Kaliforniji. On već može slijediti čovjeka alpinista po nepravilnim površinama bez ikakve pomoći kontrolora i pritom ima skoro istovjetne pokrete čovjeku. </p>
<p> JPL je poznatiji po svoja dva rovera za Mars - Spirit i Opportunity, koji lutaju Crvenim planetom od siječnja prošle godine. Roveri su prenosili slike površine planeta te pružali podatke iz uzoraka tla i stijena. No, projektanti u standfordskom laboratoriju za robotiku misle da bi Lemurova tehnologija mogla globalna istraživanja staviti na jednu novu razinu. Znanstvenici bi voljeli imati robote na Marsu, koji bi imali pristup stijenama kako bi mogli geološki istražiti kraj. Ovo bi mogao biti način da se to učini. </p>
<p>Znanstvenici također podsjećaju da bi roboti-alpinisti mogli naći primjenu u istraživanjima i spašavanju na Zemlji. Mnogi su ljudi zainteresirani za upotrebu robota u spašavanju nakon prirodnih katastrofa, poput potresa. Dok su drugi roboti konstruirani da mjere ravne strukture koristeći sisaljke ili magnete, neravne površine su daleko teži zadatak. Sa središnjim tijelom i četiri kraka s tri zgloba, Lemur izgleda poput čovjeka dok se vere po zidu standfordske prostorije za istraživanje. U ovom trenutku robot se ne može održati na okomitom zidu. No, na neravnoj površini on može upotrijebiti »kandžu« na kraju kraka kako bi se zakvačio. To je kao kad penjač upotrijebi jedan prst kao uporište. Za sada Lemur ne može »vidjeti« svoja uporišta pa tako kompjuterizirani model zida, koji sadržava koordinate uporišta, mora dati podatke računalu robota prije nego što se počne penjati. Tako on dobiva upute za idealni put po površini te za manevriranje i svaki korak po uzvisinama.</p>
<p> Krajnji Lemurov cilj je pročitati smjer puta te izračunati najbolji način penjanja po stijeni. Ruta bi se pri penjanju modificirala koristeći vlastite Lemurove informacije dobivene pomoću videokamere i dodirnih senzora. U ovom se trenutku senzori koriste samo za podatak o sigurnosti svakog uporišta. Nakon što Lemur pomakne jedan od svojih krakova prema novom uporištu, on simultano mora prenijeti težinu premještanjem ostala tri kraka da bi održao ravnotežu. To zahtijeva složene proračune računala koji se nalazi na njegovu tijelu. Softver za planiranje rute, specijalno razvijen za taj zadatak, brzo analizira različite konfiguracije kraka prije nego što postigne najučinkovitiju varijantu za sljedeći korak. Robotu bi moglo trebati nekoliko minuta da to obavi, iako bi redizajn kontrolnog sustava to ubrzao, dopuštajući robotu da »juri«.</p>
<p> Budući će Lemuri vjerojatno imati bolje krakove za hvatanje uporišta te više zglobova za pomicanje krakova, što će im omogućiti šarolikost kretanja. Također će znati kako reagirati ako neočekivano izgube uporište.</p>
<p>Vanja Jakovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>U Beogradu Goranova »Jama«, redni broj 33 </p>
<p>Značenje i vrijednost poetsko-grafičke mape »Jama« od ogromnog je značenja za hrvatsku kulturu. Stoga je još čudnije da se ti rijetki primjerci ne nalaze na području Hrvatske, nego se za njih saznaje »slučajno«</p>
<p>Kad je prije nekoliko dana beogradski dnevni list Politika objavio poduži članak o ratnom izdanju poeme »Jama« Ivana Gorana Kovačića, s litografijama Ede Murtića i Zlatka Price, naslovivši tekst »svjetski raritet u Beogradu«, nemalo iznenađenje pobudila je informacija da se to remek djelo suvremene hrvatske umjetnosti nalazi u legatu Vicka Krstulovića u sklopu Historijskog arhiva Beograda. </p>
<p>Poetsko-grafička mapa »Jama«, u ovitku u kojem se nalazi 13 listova formata 54 puta 42 centimetra, a čijim su presavijanjem na pola dobivene 52 stranice formata 21 puta 27 centimetara, objavljena je u Topuskom, gdje je 1944. održan kongres kulturnih radnika Hrvatske na oslobođenom teritoriju. Na tom manjem formatu otisnute su litografije, kao ilustracija teksta Kovačićeve poeme, čiji su stihovi pisani rukom. Litografije su otisnute samo na desnom listu, na kojemu su i brojevi stranica, dok su lijevi listovi prazni. </p>
<p>Također nisu obilježeni prvi list, na kojemu je naslov, i drugi, na kojemu je bibliofilska napomena (»Ovo je djelo tiskano u 250 primjeraka na običnom papiru i vezano u padobransko platno. Litografska preša konstruirana je u partizanskoj radionici. Prvih 150 primjeraka proviđeno je originalnim potpisima autora litografija. Tiskanje završeno na oslobođenom teritoriju koncem studenog 1944.«).</p>
<p> Edo Murtić je »Jamu« poslao Theodoru Roosveltu, Winstonu Churchillu, Josifu Visarionoviču Staljinu i Pablu Picassu, a primjerak »otkriven« u Historijskom arhivu u Beogradu nosi redni broj 33.</p>
<p>U jednom intervjuu prije pet godina Murtić je s gorčinom rekao: »Prica i ja napravili smo mapu sa stihovima Ivana Gorana Kovačića, koja je poslana u svijet, a riječ je o jednom od prvih djela takvog karaktera napravljenom u okupiranoj Europi. Došlo je u ruke Picassa, Churchilla, De Gaullea, te smo odmah dobili nevjerojatno priznanje, da bismo istodobno, koncem 1944., doživjeli lom, jer su Đilas i Zogović tvrdili da je to dekadentna umjetnost, pa je sve bačeno u smeće: ostalo je nekoliko primjeraka, koje sam, srećom, sačuvao«.</p>
<p>Šime Balen, jedan od trojice iz inicijalnog uredništva Vjesnika, prisjećajući se ratnog razdoblja našeg lista u jednom od svojih posljednjih intervjua, otkrio je, pak, da su Murtić i Prica bili prisiljeni ručno ispisivati tekst Kovačićeve poeme, jer u postojećoj tehnici, na kojoj se tada tiskao Vjesnik, nisu imali tako velikih slova. </p>
<p>Značenje i vrijednost poetsko-grafičke mape »Jama« od ogromnog je značenja za hrvatsku kulturu. Stoga je još čudnije da se ti rijetki primjerci ne nalaze na području Hrvatske, nego se za njih saznaje »slučajno«.</p>
<p>Posjetivši Historijski arhiv Beograda, još smo se više iznenadili kad smo u Krstulovićevoj ostavštini vidjeli i rukopis »Stojanke majke Knežopoljke« Skendera Kulenovića, 45 svezaka njegovih dnevničkih zapisa, opsežne memoare »Kazivanje Vicka Krstulovića«, koji nisu mogli biti objavljeni za autorova života, foto i fono dokumentaciju, bogatu biblioteku s vjerojatno jedinstvenom zbirkom naslova iz područja pomorstva, slike te razne druge predmete.</p>
<p>Prema kazivanju njegova sina Vladimira, s kojim smo dugo razgovarali, u Historijski arhiv Beograda tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća dopremljeno je čak sedam punih kombija raznorazne građe koja bi za prave istraživače razdoblja u kojem je živio i djelovao taj bivši vojni i politički autoritet Dalmacije bila prava poslastica. Kad smo mu spomenuli vrijednost »Jame«, Vladimir se nasmijao i dodao:</p>
<p> »Itekako sam svjestan da je Vicko (tako Vladimir oslovljava svoga oca - op.a.), koji je tada bio član AVNOJ-a i ZAVNOH-a, učinio veliku stvar sačuvavši tu mapu nakon Đilasova i Zogovićeva divljanja. Nemojte zaboraviti da je on, vidjevši što su napravili Murtiću i Prici, spasio glavu književniku Živku Jeličiću, za koga je također već bila pripremljena optužnica zbog dekadentnosti njegova stila«.</p>
<p>No, razgovor sa sinom Vicka Krstulovića, koji je oporučno izvršio očevu želju da se njegova ostavština pohrani u Historijskom arhivu Beograda, nije mogla proći bez gorčine u njegovu glasu kad bi se sjetio kako su komunističke vlasti šikanirale njegova oca.</p>
<p>»Vicko je bio čovjek koji je imao apsolutno najduži staž u ondašnjoj komunističkoj partiji Jugoslavije, od 1920. do 1988. godine. Bio je prvi poslijeratni ministar unutarnjih poslova Hrvatske i organizacijski tajnik partije u razdoblju kad je predsjednik Vlade Hrvatske bio Vladimir Bakarić, a predsjednik Sabora Vladimir Nazor. I, kad se vratimo još malo unatrag, Vicko je, praktički, prvi koji je na Visu, stvorivši tamo slobodni teritorij, omogućio Titu da se na nekom prostoru počne ponašati kao državnik, a da ne mora otamo bježati«, priča Vladimir čiji sin, odnosno Vickov unuk, nosi ime Ivan Goran Krstulović.</p>
<p>»I to vam dovoljno govori koliko se u našoj obitelji držalo do očevih revolucionarnih ideja koje ga nisu napustile do posljednjeg dana, ali zbog kojih je, braneći ih uvijek i pred svima, ne štedeći u svojim kritikama ni Bakarića ni Tita, izgleda, bio i ostao izložen organiziranom zaboravu«, nastavlja Vladimir posebno naglašavajući očevu opsjednutost »jadranskom orijentacijom« Jugoslavije, zbog čega su ga u Hrvatskoj proglasili prerevnosnim unitaristom, a u Beogradu - strancem.</p>
<p>»Velikosrbi to nisu shvaćali, a Tito je bio opsjednut vlastitim kultom ličnosti. Vicko je zbog toga Tita, Staljina i Mao Ce Tunga, smatrao najvećim štetočinama svojih naroda«, priča Vladimir koji je, nakon Vickove smrti, premještanjem ostavštine u Historijski arhiv Beograda, samo izvršio očevu želju.</p>
<p>Kad smo ravnateljicu Historijskog arhiva Beograda, Branku Prpu, pitali kako je moguće da tolika dokumentacijska građa, poput Krstulovićeve, koja umnogome može rasvijetliti neke događaje iz bliske prošlosti, stoji nezapaženo, gotovo skriveno u podrumskim hodnicima tog zdanja u Novom Beogradu, dobili smo jedini logičan odgovor: </p>
<p>»Veliki dijelovi naše povijesti su potpuno neistraženi i ono što je uništilo našu ideju povijesti kao znanja su te ideološke gumice koje neprestano nešto brišu. Vicko Krstulović je, moglo bi se reći, izbrisan iz povijesti ovih prostora«.</p>
<p>Prpa nam je pritom ispričala i vlastiti slučaj rada na svom doktoratu: </p>
<p>»Doktorirala sam na temu 'Srpski intelektualci u Kraljevini SHS' i bila sam u situaciji da kao povjesničar ne mogu konstruirati njihove biografije, jer su oni naprosto kao građanski element bili izbrisani iz svijesti jednog naroda, njegove kulture i povijesti. Sada se to ponovno radi na ovima koji su bili na razini političkih elita u drugoj polovini XX. stoljeća. Sad će opet oni biti brisani iz svijesti, povijesti, kao da na ovim prostorima 50 godina nije vladala komunistička partija... Mi smo neprestano u diskontinuietu, nemamo kontinuitet svoje povijesti, primjenjujemo ideološke arbitraže na povijesne događaje. Povijest nikako da ostvari autonomiju u odnosu na politiku«.</p>
<p>Branka Prpa je na čelu ustanove koja, slikovito rečeno, pohranjuje građu u kartonskim kutijama u dužini od 12 kilometara, razvrstanu u više od 2,5 tisuće fondova. Najstariji pojedinačni dokumenti datiraju iz 16. stoljeća, a prema njezinim riječima hrvatskim istraživačima od posebnog interesa može biti dokumentacija Zemunskog magistrata, koja je u statusu kulturnog dobra od izuzetnog značaja, »jer je bitna za rekonstrukciju odnosa austrijskog i turskog carstva«.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Problem prostora ponovo aktualan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Za nas je bitno da dođemo do dvorane u Vili Arko - ako već nemamo mogućnosti upravljanja njome, barem da je možemo nesmetano koristiti«, istaknuo je Velimir Visković, predsjednik Hrvatskoga društva pisaca, na redovitoj godišnjoj skupštini toga književničkoga udruženja u subotu u prizemlju Vile Arko. </p>
<p>Naime, pojasnio je Visković, problem prostora u Basaričekovoj 24, što ga HDP koristi s ITI centrom i hrvatskim P.E.N.-om, a koji je pod formalnim upravljanjem Klovićevih dvora, ponovo je aktualan s obzirom na izjavu ravnateljice Klovićevih dvora Vesne Kusin da ta galerija planira u njega smjestiti dio svojih činovnika. Visković je pritom poručio da je njihova namjena neusporedivo važnija od one Klovićevih dvora, te da će o tome problemu razgovarati s ministrom kulture Božom Biškupićem.</p>
<p>Osvrćući se na djelatnost HDP-a u protekloj godini, Visković je istaknuo da je međunarodna aktivnost bila iznimno bogata iako je ostvarena uglavnom gerilskim sredstvima. Visković je istaknuo i porast broja članova Društva, potom prvo, uspješno izdanje festivala Književnost uživo, što ga organizira zajedno s P.E.N.-om, te vrijedna časopisna izdanja. </p>
<p>I za ovu je godinu najavljena dobra suradnja hrvatskih i stranih pisaca, a planirana odredišta za naše pisce su gradovi poput Beča, Züricha i Washingtona. Među najavljenih tridesetak tribina novost je tribina koja će ugošćivati mlade pjesnike</p>
<p>. Društvo će u ovoj godini organizirati i pet tematskih tribina te simpozij posvećen obljetnici Jože Horvata.</p>
<p>Na redovitoj godišnjoj skupštini izabrana je nova tajnica Društva, pjesnikinja Sonja Manojlović, a predloženi su i članovi kulturnih vijeća pri Gradskom uredu za kulturu. Tom je prigodom odana i počast preminulim članovima HDP-a Anti Zemljaru i Miodragu Rackoviću. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Za godinu dana radovanov portal u punom sjaju </p>
<p>Obnovu vodi tim konzervatora Konzervatorskog odjela Split Ministarstva kulture Republike Hrvatske, mr. Joško Belamarić, mr. Vanja Kovačić i mr. Radoslav Bužančić u suradnji stranih stručnjaka. Radi se po programu Ministarstva kulture RH pod pokroviteljstvom UNESCO-a, uz potporu najprestižnijih američkih i europskih fondova za obnovu spomeničke baštine</p>
<p>Trogirska katedrala sv. Lovre posljednje desetljeće sve više poprima stari sjaj. Nakon završene obnove renesansne kapele sv. Ivana i zvonika, od rujna prošle godine nastavljeni su radovi na restauraciji narteksa (predvorje) katedrale. Obnovu vodi tim konzervatora Konzervatorskog odjela Split Ministarstva kulture Republike Hrvatske, mr. Joško Belamarić, mr. Vanja Kovačić i mr. Radoslav Bužančić u suradnji stranih stručnjaka. </p>
<p>Radi se po programu Ministarstva kulture RH pod pokroviteljstvom UNESCO-a, uz potporu najprestižnijih američkih i europskih fondova za obnovu spomeničke baštine. U suradnji s hrvatskim restauratorima obnovu vodi radionica Sansovino restauro iz Venecije.</p>
<p>»Gradilište je radionica i mjesto susreta hrvatskih i stranih stručnjaka, u kojoj se svakodnevno izmjenjuju iskustva«, napominje Radoslav Bužančić, te ističe da je najsloženiji dio zahvata na trogirskoj ljepotici uređenje romaničkog portala majstora Radovana iz 13. stoljeća. </p>
<p>»Pored portala istodobno traje obnova renesansne krstionice iz 15. stoljeća i podnožja zvonika u predvorju katedrale. Internacionalnom znanstvenom komitetu koji se sastao početkom siječnja prikazani su rezultati istraživanja i završenih dijelova zahvata, a prezentirana je i najnovija grafička dokumentacija portala«, kaže Bužančić. </p>
<p>Bužančić, naime ističe da je nedavno bavarski stručnjak profesor Erwin Emmerling sa svojim suradnicima objavio osobito zanimljive rezultate najnovijih istraživanja kamene površine skulpture i reljefa Radovanovog portala. </p>
<p>»Mikroskopski presjeci i analize rađeni u Trogiru i Münchenu pokazali su da nema tragova polikromije (tragovi boje) na Radovanovim skulpturama. Međutim, arhitektonska kompozicija portala je bila kromatski zanimljiva igra bijelog kamena i tamnog mramora. Istodobno su rezultati ispitivanja ukazali na čitav niz restauracija provedenih na portalu od 13. do 19. stoljeća«, senzacionalno otkriće otkriva Bužančić.</p>
<p>Od mladih hrvatskih restauratorica Mione Miliše i Lene Krstulović koje su dio stručnog tima obnove trogirske katedrale, saznajemo da se trenutačno privodi kraju čišćenje svoda i najviših dijelova zidova narteksa. »Budući da je godinama prokišnjavala terasa katedrale, na svodu se stvorila kalcifikacija. Do sada smo sa svoda i svih zidova skinule najdeblje slojeve nečistoće. Uskoro počinjemo s detaljnim čišćenjem«, kažu Miona i Lena koje su za Sansovino restauro prethodno radile i na obnovi kapele sv. Ivana, te kapela sv. Staša i sv. Dujma u splitskoj katedrali. </p>
<p>Ujedno se, otkrivaju nam restauratorice, različitim metodama izvode testovi za skoro čišćenje Radovanovog portala. Za sada se čekaju analize iz Italije koje će pokazati sastav nečistoće površinskog sloja portala, odnosno koja je najbolja metoda za njegovo čišćenje. Restauratorice kažu da će obnova narteksa, uključujući i portal majstora Radovana biti gotova za godinu dana što će biti jedan od najznačajnijih projekata u obnovi hrvatske spomeničke baštine.</p>
<p>»Majstor Radovan najznačajniji je kipar hrvatske srednjovjekovne umjetnosti. Njegovo je trogirsko remekdjelo značajno za analiziranje i datiranje skulptura na središnjem portalu bazilike sv. Marka u Veneciji s kojima se dovodi u vezu«, važnost trogirskog portala ističe povjesničar umjetnosti Joško Belamarić. Dodaje da Radovanovo djelo nastaje kao nagla, gotovo iznenadna pojava u razvoju dalmatinske srednjovjekovne skulpture, u osebujnoj i originalnoj sintezi romanike i gotike. </p>
<p>»Pored vratnica majstora Buvine splitske katedrale, portal je jedini zaokruženi ikonografski program 13. stoljeća u dalmatinskoj umjetnosti«, zaključuje Belamarić.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nagrada za produkciju glazbe u »Gospodaru prstenova«</p>
<p>Izniman uspjeh u svijetu velikih i slavnih postigla je prošle godine Suzana Perić producirajući glazbu za oskarovske filmove »Pijanista« i »Gospodara prstenova«, a novi veliki projekti još su u tijeku. Film »Closer« s Judeom Lawom i Julijom Roberts, na čijoj je glazbi također radila, ovih dana dolazi u hrvatska kina</p>
<p>Suzana Perić, bivša Zagrepčanka i sadašnja Njujorčanka, lanjske je godine dobila »Golden Reel Award« za produkciju glazbe u »Gospodaru prstenova« i zaista puno radi. Najveći dio dana provodi u studijima. Kako će se ovih dana na repertoaru kinematografa u Hrvatskoj naći film »Closer« Mikea Nicholsa s Judeom Lawom i Julijom Roberts, sa Suzanom Perić smo popričali o njezinu radu na glazbi za taj film.</p>
<p>• Uz originalnu glazbu Liama Howletta u filmu se pojavljuju i neke arije iz Mozartovih i Rossinijevih opera te pjesme Damiena Ricea i Johnnya Marra. Što nam možete reći o tom filmu i njegovoj glazbi?</p>
<p>– Mala korekcija: Liam Howlett nije pisao originalnu glazbu za »Closer«. Već prije nego što je snimanje filma počelo, Mike Nichols je slučajno naišao na novi CD mladoga engleskoga glazbenika po imenu Damien Rice. Čim je čuo pjesmu »The Blower's Daughter«, znao je da će to biti glavna glazbena tema filma. Tako je i bilo. Naime, pjesma se pojavljuje na početku i na kraju filma, a unutar filma, u samo tri kratke sekvence, Damien je napisao i snimio originalnu glazbu baziranu na svojoj pjesmi. </p>
<p>• Kao da ste pretplaćeni na oskarovske filmove, od »Pijanista« do »Gospodara prstenova«. Jeste li očekivali takav uspjeh filmova?</p>
<p>– Da vam istinu kažem, nikada o tome ne mislimo kada radimo na filmu. Naravno da mi je kasnije bilo drago kada su ti filmovi dobili priznanja, naročito »Pijanist«, pošto Hollywood obično zanemari depresivne teme. </p>
<p>• Kako ste dobili posao na filmu »Gospodar prstenova: Prstenova družina«? Kako je bilo raditi na tako velikom projektu, koliko ste suradnika imali i kako ste surađivali s Howardom Shoreom i Peterom Jacksonom?</p>
<p>– Taj sam filmski angažman dobila kao suradnik Howarda Shorea. Projekt je bio ogroman pa sam imala čak do osam suradnika (za vrijeme snimanja glazbe). Najteža strana suradnje bila je organizirati sastanke na kojima smo se našli u istom mjestu: putovalo se na relaciji New York - London - Wellington. </p>
<p>• Dobili ste »Golden Reel Award« za »Gospodara prstenova«. Što vam znači ta nagrada i koja je njezina težina u filmskom svijetu? </p>
<p>– Uvijek je lijepo primiti nagradu od suradnika.</p>
<p>• Radili ste montažu glazbe na 42 filma. Koji je bio najteži projekt na kojem ste radili i koji su redatelji i kompozitori bili najzahtjevniji? </p>
<p>– Ovo pitanje je toliko široko da bih ga radije ostavila za naš sljedeći susret. </p>
<p>• Vaš prvi hrvatski film bio je »Je li jasno prijatelju« Dejana Aćimovića, a radili ste i na prvom dijelu filma »Josephine« Rajka Grlića. Nastavlja li se vaš rad u hrvatskoj kinematografiji? </p>
<p>– Ja se duboko nadam. </p>
<p>• Koje hrvatske skladatelje filmske glazbe i koje hrvatske filmske partiture osobito volite? </p>
<p>– Tu vam baš nisam veliki ekspert, pošto je gotovo nemoguće pratiti hrvatski film, a živjeti izvan zemlje. </p>
<p>• Koliku slobodu imate u radu na vašem poslu, a koliko na vas utječu redatelj, skladatelj i montažer slike? </p>
<p>– Ovisi od posla do posla. </p>
<p>Naša sugovornica upravo završava glazbu za film »The Notorious Bettie Page«, a počinje raditi i na novom projektu »Everything is Illuminated«. U proljeće odlazi u Pariz gdje će raditi na filmu »Oliver Twist«.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slavni komičar u raljama medija</p>
<p>Biografski televizijski film u produkciji moćnog HBO-a o slavnom engleskom glumcu Peteru Sellersu nakon slabog canneskog debija, trijumfirao je u Los Angelesu s dva Zlatna globusa za TV film i za Geoffreyja Rusha u glavnoj ulozi </p>
<p>U službenom programu za nagrade prošlogodišnjeg festivala u Cannesu bio je i film »Život i smrt Petera Sellersa« u režiji Stephena Hopkinsa. To i nije veliko iznenađenje s obzirom da je riječ o uglednom redatelju koji je radio žanrovske filmove kao što su drugi nastavak »Predatora«, zatim »Under Suspicion«, »Lost in Space« i »Blown Away«. </p>
<p>Hopkins se proslavio i televizijskim uratcima s nekoliko epizoda »Tales From the Crypt«, a definitvno se dokazao u tom žanru općehvaljenom serijom »24« čiju je pilot-epizodu i sam režirao, a bio je nominiran i za Zlatne globuse i za Emmy. </p>
<p>Stoga ne čudi što su hollywoodski šefovi odlučiti spojiti obje Hopkinsove sklonosti dajući mu šansu da napravi televizijski film koji može biti predstavljen i na filmskim smotrama. Pitanje je samo koliko će takav način prezentacije postati uobičajen na svjetskim festivalima, koji znatno narušava dosad idiličnu podjelu između filma i televizije, barem u slučaju američkih produkcija.</p>
<p>Činjenica jest da je »Život i smrt Petera Sellersa« prošao loše, gotovo nezapaženo u Cannesu unatoč tome što se bavi provokativnom biografijom velikog glumca. Predznak televizijske produkcije nije dobrodošao za filmski festival, a i sam redatelj Stephen Hopkins kao da se nije snašao u biografskom štivu nakon niza zadanih akcijskih tema. </p>
<p> No, sve to nije smetalo glasačima za Zlatni globus, koji su ocijenili da je riječ o televizijskom filmu koji zaslužuje dvije nagrade - za TV film i za glavnog glumca u tv filmu. </p>
<p>Geoffrey Rush je tako nagrađen za ulogu koja mu i nije previše odgovarala premda je iskoristio maksimum svoga glumačkog potencijala. Jednostavno, nije bio onaj i onakav Peter Sellers kakvog smo pratili u filmovima i u festivalskim kuloarima, ili barem slušali o njemu mnogo godina kasnije. </p>
<p>Sellers je bio tipičan komičar, zabavljač u karijeri, a nesiguran i stidljiv u privatnom životu. Možda bi ga zato mnogo bolje odigrao Woody Allen. </p>
<p>Film je biografska priča o slavnom britanskom komičaru koji je nakon uspješne karijere na Radiju BBC postao jedan od najpopularnijih glumaca. </p>
<p>Odrastao je uz agresivnu, posesivnu majku, što se odrazilo i na njegove veze sa ženama koje su nerijetko bile problematične i traumatske i za jednu i za drugu stranu.</p>
<p>»Mrzim sve što radim«, rekao je jednom Sellers, i možda je u toj rečenici sadržana sva njegova muka, svi problemi balansiranja između imidža koji se stvarao oko njega i stvarnosti što ga je okruživala s vječnim strahovima da neće ispuniti očekivanja i biti dovoljno »zabavan«. Ipak, bio je veličanstven glumac, osoba koja je još za života prerasla u ikonu stila i znanja.</p>
<p>Rođen 1925., već je kao mali dječak glumio u kazalištu koji su vodili njegovi roditelji. Nakon što postiže velik uspjeh na radiju kao improvizator - imitator u nadrealističkim komedijama, okreće se filmu kojim postiže svjetsku slavu.</p>
<p> Posebno se vezao uz lik nespretnog inspektora Clouseaua u filmovima Blakea Edwardsa. No, zapamćen je i po popularnim, izvrsnim ulogama kod njemu omiljenog Stanleyja Kubricka. A i Kubrick je obožavao Sellersa i uvijek pronalazio uloge za njega, posebno u filmu »Doktor Strangelove« koji je poznatom glumcu donio nominaciju za Oscara 1964. Ponovo je bio nominiran 1980. (neposredno prije smrti od srčanog udara tijekom snimanja filma) za ulogu u filmu »Dobro došli, gospodine Chance«. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>I oslabljena Hrvatska bolja od Švedske</p>
<p>Hrvatski rukometaši igrali su bez dvojice glavnih igrača, ozlijeđenih Petra Metličića i Ivana Balića / U sljedeći krug natjecanja Hrvatska prenosti maksimalnih četiri boda, a prvi suparnik će joj biti Norveška, s kojom igra u ponedjeljak. </p>
<p>SFAX</p>
<p> – Kakva veličanstvena pobjeda naših rukometaša! Pokazali su Hrvati da imaju i te kako hrabru momčad i bez Petra Metličića, i bez Ivana Balića, koji nije mogao nastupiti protiv Švedske zbog ozljede gležnja. Bez dvojice glavnih igrača Hrvatska je pobijedila Švedsku 28-27 (14-15) u posljednjem kolu skupine C Svjetskog prvenstva i kao prva momčad skupine otišla u drugi krug natjecanja. Hrvatska tako prenosti maksimalna četiri boda u nastavak natjecanja, a prvi suparnik će joj biti Norveška u ponedjeljak. </p>
<p>Kakvu je samo obranu odigrala Hrvatska i kako je branio Vlado Šola... Bili su oslabljeni, ali su zapeli još više. Iako je igrao, svoj dan nije imao ni Blaženko Lacković, jedini naš standardni igrač koji je ostao u vanjskoj liniji. Počeo je dobro s tri pogotka, no kasnije nije mogao pogoditi gol. No, na kraju je izborio sedmerac kojeg je pogodio Mirza Džomba. </p>
<p>– Pokazali smo momčadsku snagu, veliku psihičku stabilnost. Prvo smo poluvrijeme odigrali odlično, no onda nam je pala koncentracija. Puno smo fulali, posebno ja. Nemam pojma što mi je bilo, nije bio moj dan, prigovarao je sam sebi Lacković.</p>
<p>Hrvatska je dala odličnu partiju u prvom poluvremenu, no bilo je jasno da oslabljena hrvatska momčad neće tako dugo moći izdržati protiv poletnih i brzih Šveđana. Uhvatili su Šveđani prednost, no ne zadugo. Izvukli su Hrvati rezerve snage, stisnuli obranu, a Šola je ostalo rješavao sam, izluđujući Skandinavce. Lomilo se do posljednjeg trena, hrvatski su se rukometaši jedva držali na nogama, ali nisu popuštali. Vratio se Igor Vori. Dušu je ispustio u obrani, a počeo je pogađati u napadu, što mu je dosad nedostajalo. </p>
<p>– Bilo je užasno teško, pola momčadi leži u svlačionici. Puno smo griješili, ali je na kraju odlično ispalo, umorno je govorio Denis Špoljarić, koji je ovaj put držao obranu, ali i vodio napad u nekoliko navrata. </p>
<p>Bilo je pogrešaka i promašaja, gotovo početničkih, ali snaga hrvatske momčadi je u tome da i onda može pobijediti. Pa i kad s druge strane stoji jaka Švedska.</p>
<p>– Pokazali smo svima da ova reprezentacija nisu samo Metličić i Balić, već 16 igrača. Dečki su odigrali jako pametno i srčano. Odlična su nam ova četiri boda, s prvom pobjedom u drugom krugu i nova dva boda smo u polufinalu, veselio se poput djeteta Petar Metličić, koji se zbog ozljede grizao na tribinama gledajući suigrače.</p>
<p>U skupini II, dakle, igraju Hrvatska, SCG, Njemačka, Norveška, Španjolska i Švedska, dok su u skupini I Rusija, Grčka, Tunis, Češka, Francuska i Slovenija, a veliki favorit Danska je ispala u posljednjem kolu.</p>
<p>U nedjelju se naša zlatna reprezentacija seli iz Sfaxa u Nabeul. Tamo će igrati nove tri utakmice. A početak u Nabeulu, sa četiri boda, joj je sjajan...</p>
<p>• Dvorana »7 Novembre«</p>
<p>HRVATSKA – ŠVEDSKA 28-27 (14-15)</p>
<p>HRVATSKA: Šola (18+2), Blažičko (0), Kaleb 3, Balić, Lacković 3, Zrnić, Vori 6, Dominiković 1, Džomba 6 (3), Jeftić, Goluža 2, Šprem 3, Špoljarić, Buntić 4</p>
<p>ŠVEDSKA: Svensson (14), Ohlander (0), Boquist 2, Linders 1, Arrhenius, Andersson 3, Kaellman 5, Franzen, Pettersson 3 (1), Loevgren 1, Lindahl 1, Ahlm 5, Seifert, Larholm 6 (2)</p>
<p>SUCI: Dolejs i Kohout (obojica iz Češke). GLEDATELJA: 3500</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 3 (3), Švedska 5 (3)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 6 minuta (Džomba, Buntić, Goluža), Švedska 12 minuta (Franzen 2+2, Andersson, Linders, Boquist, Loevgren)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vlado ŠOLA. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Za objekte kao za tri Sljemena </p>
<p>Nitko ne želi reći koliko bi koštao hrvatski dio suorganizacije s Mađarskom nogometnog EP-a 2012. godine, valjda zato što je dobit od njega neusporedivo veća. Prije četiri je godine prilikom kombinacija s BiH hrvatskoj vladi kao svekolikom jamcu na odobravanje predočeno da je projekt vrijedan 419 milijuna kuna samo za objekte </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije četiri godina, kad je hrvatska vlada dala načelnu suglasnost za isticanje zajedničke kandidature nogometnih saveza Hrvatske i BiH za održavanje Europskoga nogometnog prvenstva 2008. godine, spominjale su se i neke brojke povodom razgovora o financijskoj strani cjelokupnog projekta. Ovoga puta, prilikom dobivanja suglasnosti za suorganizaciju s Mađarskom, jedino što se o temi financija moglo saznati svelo se na vrhunsku diplomatičnost Vlatka Markovića, HNS-ova predsjednika. U vezi je s tim pitanjem u petak, prilikom potpisivanja zajedničke deklaracije s Mađarskom u Nagykaniszi, tek suvereno primijetio: </p>
<p>– Koliko god koštalo, to je jako malo u odnosu na dobit, kao i korist koju bi Hrvatska, ali nedvojbeno i Mađarska, imala od takve priredbe, za koju postoji izniman interes. U sadašnjoj fazi kandidature najbitnije je pokazati da smo sposobni iznijeti njezin cjelokupni teret. </p>
<p>I Imre Bozoky, predsjednik mađarskoga nogometnog saveza, na to je pitanje također radije odgovorio na Markovićev način nego konkretnim brojkama. To nam međutim i nije bilo previše važno, jer to već spada u zadiranje u tuđe stvari. </p>
<p>No, makar se zbog psiholoških razloga trenutačno u nas i te kako taktizira kad je o bilo kakvim brojkama i predračunima riječ, neki bi se šturi parametri mogli izvući iz osnovnih brojki, kojima se prije četiri godine baratalo prigodom kombinacija s BiH. Tada je hrvatskoj vladi kao svekolikom jamcu na odobravanje predočeno da je projekt vrijedan 419 milijuna kuna samo za objekte. Uzgred, to je primjerice nešto manje od trostrukog iznosa potrošenog za uređenje jedne sljemenske staze. </p>
<p>Bitno je usput bilo primijetiti kako gradnju, odnosno obnovu objekata, od kojih trenutačno nijedan ne udovoljava strogim Uefinim zahtjevima i kapacitetima, neće financirati država iz proračuna, nego isključivo lokalne jedinice na čijem se području ti objekti nalaze. Stoga je valjda i jedan od bitnijih formalnih elemenata prije nego što je projekt došao na usvajanje pred vladu, bilo pridobivanje suglasnosti lokalnih samouprava gradova za koje je predviđeno da će biti domaćini nekih od utakmica dvije skupine (od četiri), koje bi se igrale u Hrvatskoj. Ti su gradovi i tada, a i sada, Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Varaždin, s naglaskom da nijedan stadion ne može primiti manje od 30.000 gledatelja, a maksimirski kao stadion grada domaćina prve utakmice EP-a najmanje 50 tisuća. </p>
<p>Za sve te gradove ionako se zna da im je u bliskoj budućnosti u planu podizanje standarda infrastrukture, među ostalim, i stadionske, a saznanje da je kojim slučajem krajem 2006. godine Hrvatskoj i Mađarskoj dodijeljena organizacija EP-a 2012. taj će proces sigurno maksimalno ubrzati. Također je sigurno da pritom teret uređenja objekata neće isključivo pasti na leđa pojedinog od gradova. Iščitava se to iz inicijalnog dopisa HNS-a vladi, kojim su opisane osnovne premise hrvatske kandidature te obaveze pojedinih gradova. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Čordaš: Bogatiji smo za jesen </p>
<p>»Bijelo-plavi« sve do polaska u tursku Antalyju neće znati točan popis putnika. Nova su imena u igračkom kadru Ivan Vargić, Tedi Krešić, Slobodan Stranatić i Krunoslav Žaja </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nakon dvotjednog treniranja u svom gradu, nogometaši Osijeka u ponedjeljak će krenuti na posebne pripreme u Tursku. Do 10. će veljače vježbati u Antalyji, gdje bi, osim redovnih treninga, trebali odigrati i nekoliko zahtjevnih prijateljskih utakmica. Budući da je ovog tjedna cijelu Slavoniju i Baranju prekrio debeli sloj snijega, »bijelo-plavima« je odlazak u toplije krajeve neizbježan. No, praktično do polaska trener Stjepan Čordaš neće točno znati s kime će pokušati »izbrusiti« momčadi za proljetni nastavak prvenstva i kupa. </p>
<p>Naime, u Gradskom vrtu, unatoč besparici, intenzivno traže igrače koji bi popunili rupe, posebno onu u obrani nastalu odlaskom Tomislava Mikulića u belgijski Genk. Osim Mikulića, u kadru neće biti ni mladog Dejana Prijića, kojeg se Čordaš odrekao zbog već opisanoga jesenskoga verbalnog sukoba nakon utakmice s Dinamom (1-1) na osječkom travnjaku. Prijić je otišao u Pulu. Za Mikulićevo će mjesto u obrani konkurirati novaci, prošlih dana pristigli Tedi Krešić (Zrinjski, Mostar), Krunoslav Žaja (Belišće) i Slobodan Stranatić (Olimpija, Osijek). U kvartetu je novih lica u Gradskom vrtu i vratar Ivan Vargić iz Đakova, koji će gotovo sigurno na pripreme u Tursku zajedno s prvim vratarom Marijom Skenderom i Domagojem Malovanom. Budući da je potonjem odlazak upitan, Osječani su pokušali u svoje redove vratiti Filipa Šušnjaru, donedavno internacionalca u Belgiji, jer bi »bacanje u vatru« neiskusnog Vjerana Dokonala moglo imati neželjene posljedice za njegov razvoj. No, i taj je transfer posve neizvjestan. Čordaš ima još razloga za grozničave noći. Naime, samo tri dana prije polaska u Antalyju ne zna se hoće li za Osijek ubuduće igrati još trojica dosad standardnih. Josip Milardović i Mario Vratović na ljeto će biti slobodni igrači, a za strijelca Stjepana Jukića zanima se Metalurg iz Zaporožja. No, kada su Ukrajinci ponudili »samo« 250.000 eura, i klub i Jukić »ohladili« su se od pregovora. Miladroviću su vrata otvorena ako dobije zadovoljavajuću ponudu za klub, a Vratović je odbio novi ugovor. </p>
<p>Povrh svega, prisutne su i ozljede (Nađ, Gusić i Dinjar), a neke su želje ostale neostvarene (Igor Ružak, napadač Vukovara). Dakle, mnogo toga još nije jasno u Gradskom vrtu.</p>
<p>– Unatoč svemu, Tursku moramo što bolje iskoristiti, kad se vratimo momčad mora biti sasvim izbalansirana, priča trener Čordaš i često naglašava glavni cilj »bijelo-plavih«: </p>
<p>– Iako je uspješna jesen svima »dala krila«, zbog čega kolaju priče o plasmanu u Europu, i dalje sam čvrsto na zemlji. Najvažnije je izboriti Ligu za prvaka, što neće biti nimalo lako, jer nam je raspored nezgodan. No, naši su mladići sada bogatiji za jesensko iskustvo među prvoligašima. Bez obzira na Mikulićev odlazak, siguran sam da ćemo u proljeće biti jači nego dosad. </p>
<p>Hoće li Čordaš sa svojim »trupama« to dokazati i na terenu, tek će se vidjeti. No, ono što već potiče znatiželju osječkih kibica jest činjenica da će na proljetnoj premijeri u Gradskom vrtu gostovati Hajduk s Nikom Kranjčarom.</p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Štimac: Predložit ću raskid s Turkovićem </p>
<p>Turković se nije pojavio u subotu ujutro na Poljudu, odakle su hajdukovci autobusom krenuli u Graz. Iz Graza su, pak, čarterom odletjeli u Antalyju, gdje će u iduća dva tjedna odigravati prijateljske utakmice </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Almir Turković, nogometaš Hajduka, nije uspio pobijediti strah od letenja zrakoplovom. Nije se pojavio u subotu ujutro na Poljudu, odakle su hajdukovci autobusom krenuli u Graz. Iz Graza su, pak, čarterom odletjeli u Antalyju, gdje će u iduća dva tjedna odigravati prijateljske utakmice. Turkovićev nedolazak nije iznenadio nikoga u autobusu, jer su prvotimci »bijelih« dobro upoznati sa strahom iskusnog napadača. </p>
<p>I šef struke Igor Štimac i trener Blaž Slišković prošlih su dana razgovarali s Turkovićem, pokušavali ga uvjeriti da je strah iracionalan, a on im je obećao da će skupiti snagu i ukrcati se u zrakoplov. Međutim, još je jednom pokleknuo, što je razljutilo Igora Štimca: </p>
<p>– Razgovarao sam s Turkovićem, izgledalo je da neće biti problema. Ovim se postupkom sâm eliminirao iz momčadi, a nakon povratka iz Turske predložit ću upravi raskid ugovora s njime. </p>
<p>Prošle je godine Turković također odustao od puta u Antalyju u posljednji trenutak. Tada je to bilo sasvim neočekivano. No, u klubu su imali razumijevanja za Turkovićev strah i na kraju je bio jedan od ključnih igrača u osvajanju naslova hrvatskog prvaka. Od igrača na koje se ozbiljno računa na put još nisu otišli Rukavina i Ćaćić. Zanimljivo je da je Hajdukov oružar Mile Čolak uzeo opremu za Ivana Leku. U Hajduku su uvjereni da će ih Leko, koji je prije dva dana raskinuo ugovor s Malagom, pojačati barem za idućih šest mjeseci, a odluka je odgođena za nedjelju.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Cesar istisnuo Mijatovića</p>
<p>PLAYA DE CANET</p>
<p> – Dva dana prije kraja prijelaznoga roka za nogometaše i dalje se vrte razna imena znanih i ne znanih igrača, koje u većini slučajeva razni menadžeri nude maksimirskom klubu. Posljednji je u nizu spomenutih igrača Rumunj Alin Stoica, reprezentativac iz sredine terena i donedavni suigrač Tomislava Butine i Boška Balabana iz Cluba Bruggea, koji se rastao s belgijskim klubom nakon svađe s čelnicima. No, trener Ilija Lončarević nije sklon takvoj opciji. Priznavši da je pomalo konzervativan, dodao je kako, kad je riječ o prinovama, u obzir može doći samo igrač prave klase. Rumunj, po njegovu mišljenju, očito ne spada u navedenu kategoriju. </p>
<p>I dok se o Stoici razgovaralo u Španjolskoj, o 21-godišnjem Paragvajcu Juliju Danielu Dos Santosu nije bilo ni riječi. Menadžer toga veznoga kreativca, također reprezentativca, volio bi svog pulena prebaciti u Europu, a Dinamo je, navodno, jedno od mogućih odredišta. </p>
<p>U sjeni mogućih pojačanja, koja, po svemu sudeći, baš i ne zanimaju Lončarevića, Dinamo se priprema za nedjeljni sraz protiv Šahtara iz Donjecka. To je tema koja ponajviše okupira maksimirski stručni stožer. </p>
<p>– Svaka nam je utakmica s jedne strane važna zbog rezultata, ali protiv Šahtara nam rezultat nije imperativ. Moramo napredovati korak po korak i postepeno eliminirati ono što ne valja. Veseli me što smo počeli stvarati prilike, kao što je bio slučaj protiv Levantea, a mirnoća u završnici doći će s vremenom, rekao je Dinamov trener najavljujući utakmicu. </p>
<p>Lončarević će Šahtaru suprotstaviti sljedeći sastav: Vasilj – Buljat, Sedloski, Cesar, Čale – Bošnjak, Tomić, Agić, Pranjić – Eduardo, Karić. Iz obrane je, dakle, ispao Andre Mijatović, čije je mjesto zgrabio Boštjan Cesar, jedan od boljih pojedinaca u dvoboju s Levanteom. Slovenac se sve više nameće Lončareviću i ne bi bilo iznenađenje da na dulje vrijeme potisne Mijatovića na klupu. Priliku za dokazivanje dobit će i Čale, na lijevoj strani obrane, Pranjiću je namijenjeno mjesto u veznom redu umjesto lakše ozlijeđenog Mujčina, a od prve će minute Ukrajincima prijetiti i Ivan Bošnjak, koji je iz prve momčadi, za ovu priliku, istisnuo Modrića.</p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Idora Hegel sjajna deveta</p>
<p>Finci odlučili o podjeli medalja što je Ireni Sluckaji donijelo šesti naslov prvakinje Europe / Ovim uspjehom Idora Hegel je stekla potvrdu i ugled koji u tom sportu mnogo znači, a ujedno je izborila pravo još jedne hrvatske klizačice na nastup na Europskom prvenstvu </p>
<p>TORINO</p>
<p> – Idora Hegel je, zapravo, senzacionalna deveta klizačica Europe ušavši tako u najviši razred europskog klizanja. Pri tome se mora istaći da je već nastupila osma po redu što u tomu sportu ima važnu ulogu, mnogo prije onih najbolje plasiranih. </p>
<p>No, sagledavši turbulentni završetak prvenstva klizačica, možda je to bilo i bolje. Tako je Idora mogla klizati neopterećena nekim posebnim ambicijama. Hegel je klizala veoma odlučno i sabrano, pokazala je sve svoje momentalno znanje i zaradila ocjenu koje je veoma dugo izdržavala napad razglašenijih klizačica iz favoriziranih zemalja. </p>
<p>Ovim uspjehom Idora Hegel je stekla potvrdu i ugled koji u tom sportu mnogo znači, a ujedno je izborila pravo još jedne naše klizačice na Europsko prvenstvo. Njezin cjeloviti nastup pokazao je da postoje njezine još veće mogućnosti ukoliko ispravi preduge pripreme za skok i ako bolje iskoristi posjedujuću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> za skokove i za efekt koji uvijek prati brzinu i snagu. </p>
<p>To se vidjelo dobro kod najboljih klizačica, možda najviše kod senzacionalne druge Finkinje Susanne Pöykio koja je također iskoristila rani nastup da neopterećena izvede svoj znalački, tehnički i osobito glazbeno-koreografski formirani slobodni sastav. To je slično, ne tako dobro iskoristila isto iznenadna treća Ukrajinka Jelena Lijašenko, dok je skakački, tehnički i sigurno nadarena Ruskinja Jelena Sokolova zakazala od obaveznog do slobodnog sastava na nepotrebnim malim greškama. </p>
<p>Koliku ulogu igra psihologija (i) u sportu najbolje se vidjelo prigodom odluke o pobjedi. Irina Sluckaja došla je u Torino, kaže, nakon prekida nastupanja ne da pobijedi, nego da se zabavi. I tako je iz zabave posve neopterećena sjajno otklizala obavezni sastav, i stekla veliku prednost. Tada se naravno, pojavila neočekivana mogućnost osvajanja šestog Europskog prvenstva. To više nije bila zabava i Irena je klizala stegnuto (bez radosti) nesigurno i, štoviše, pala prigodom jednog skoka. </p>
<p>Lanjska prvakinja efektna Mađarica Julia Sebestyen imala je tada otvoren put k najvišem postolju, ali živci ni ovaj put nisu izdržali. Nakon uvodne samo dvostruke kombinacije, slijedile su za tako vrsnu klizačicu neshvatljivi promašaji okrunjeni padom. Tako se Sluckaja ostala bez najbliže protivnice a zaštićena velikom prednošću iz obaveznog sastava ostala prva. Sebestyen je štoviše pala na 4. mjesto dok je treće zasluženo osvojila, sabrana, veoma ujednačena Jelena Lijašenko. </p>
<p>• Konačni rezultati, klizačice: 1. Irina Sluckaja (Rus) 168.71; 2. Susanne Pöykio (Fin) 158.93; 3. Jelena Lijašenko (Ukr) 158.02; 4. Julija Sebestyen (Mađ) 157.13; 5. Jelena Sokolova (Rus) 150.88; 6. Galina Manijačenko (Ukr) 145.86; 7. Carolina Kosner (Ita) 142.71; 8. Darija Timošenko (Aze) 132.19; 9. Idora Hegel (Hrvatska) 132.01; 10. Sarah Meier (Švi) 129.63. </p>
<p>Ž. S.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Novi trijumf Nike Fleiss </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kao i u petak, i dan kasnije na FIS utrci na Sljemenu trijumfirala je Samoborka Nika Fleiss. Nakon pobjede u veleslalomu, u subotu je Nika bila još dominantnija na sljemenskom Crvenom spustu i došla do pobjede u slalomu s više od sekunde prednosti pred Anom Jelušić. </p>
<p>Dokaz je to odlične forme samoborske skijašice uoči odlaska na Svjetsko prvenstvo u Bormio te potvrda da može reprizirati rezultate s utrka Svjetskoga kupa i izboriti plasman među deset najboljih svjetskih slalomašica. </p>
<p>U muškoj je konkurenciji na subotnjem slalomu najbrži bio gost iz Bugarske Georgiev, dok su se iza njega rasporedili svi ostali hrvatski skijaši, inače članovi B reprezentacije. </p>
<p>Nešto lošije vrijeme donekle je poremetilo organizatore FIS utrke, no ponovno se Sljeme pokazalo kao uspješan skijaški domaćin, a cijeli će događaj završiti novim nedjeljnim slalom za skijaše. Inače, nakon njega će čelnici saveza i konačno odlučiti o hrvatskim muškim predstavnicima na Svjetskom prvenstvu, koje je počelo u subotu u Bormiju. </p>
<p>• Rezultati, skijaši, slalom: 1. Georgiev (Bug) 1:31.26, 2. ZRNČIĆ-DIM + 0.50, 3. ŠAMŠAL +1.19, 4. RATKIĆ +1.70...; skijašice, slalom: 1. FLEISS 1:33.50, 2. JELUŠIĆ +1.18, 3. SCHNOCK +1.65, 4. FERK +2.34... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="28">
<p>Izbori u znaku terorizma, bojkota i apstinencije</p>
<p>Premda se i dalje postavlja opravdano pitanje legitimiteta i ovih izbora i tako izabrane nove vlasti, američki predsjednik i dalje vjeruje kako je ovo prvi korak u demokratizaciji Iraka. U Bagdadu i drugim gradovima eskalirali su teroristički napadi, pojačavajući atmosferu straha i panike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U predvečerje iračkih parlamentarnih izbora od kojih se toliko očekuje i od čijeg se totalnog neuspjeha toliko strahuje, na internetskoj stranici koju uređuju sljedbenici terorističkog vođe Bin Ladenova suradnika Al Zarqawija, prikazano je smaknuće tajnika iračkog premijera Iyada Allawija. Neposredno prije nego što će mu njegovi otmičari pucati u glavu, nesretnik je morao izgovoriti rečenicu: »I preporučam svim Iračanima, osobito mladima, da ne surađuju s okupatorskim neprijateljem i ne podržavaju ga.«</p>
<p>Nedjeljni izbori održavaju se u nemogućoj atmosferi i znaku terorističkih bombaških napada i ubojstava, ali i prijetnji da »potpuni kaos« tek slijedi na dan izbora. Strahuje se da će mnogi (od 14,5 milijuna iračkih birača) apstinirati od izbora, te da će ih mnogi bojkotirati. O atmosferi u Bagdadu i drugim iračkim gradovima uoči izbora govore i vijesti o nezapamćenim navalama na trgovine: Iračani stvaraju zalihe hrane i vode, plašeći se najgorega. Bagdad je, kako javlja agencije, pod potpunom opsadom snaga sigurnosti koje bi trebale osigurati koliko-toliko normalne uvjete za održavanje izbora, iračke su granice od prije nekoliko dana dodatno »zapečaćene«, ali ništa od toga nije spriječilo novu eskalaciju terorističkih napada.</p>
<p>Nakon što je proteklih mjeseci odlučno odbacivao sugestije iz svijeta, ali i Iraka (prije svega iz redova sunita) da se irački izbori odgode barem za šest mjeseci, budući da je u ovakvim okolnostima teško govoriti o regularnosti i legitimitetu buduće iračke vlade i parlamenta, američki predsjednik George W. Bush u intervjuu listu The New York Timesu iznosi naglašeno optimistično viđenje. Ovi su izbori prvi i najvažniji korak, kaže Bush prema nečemu što će izgledati vrlo paradoksalno, naime, da u ovoj regiji »upravo Palestina i Irak ukažu na put kojim će krenuti i svi drugi - put u demokraciju i slobodu«. </p>
<p>Zbog toga je za Busha upravo nedjelja »povijesni trenutak koji će promijeniti svijet«. Cilj je jasan, kaže Bush u spomenutom intervjuu, »i važno je da ga svi razumiju: slobodan i demokratski Irak koji je naš saveznik u borbi protiv terorizma, s iračkom vojskom koja će biti kadra sama braniti zemlju«. </p>
<p>Bushev uporni optimizam i uvjerenost u ostvarivost toga cilja ostali su tako jači od skepticizma onih koji su tražili odgađanje izbora. </p>
<p>No, taj optimizam samo je još više razbuktao rasprave u Americi o nezgodnim paralelama između jedne američke more – Vijetnama – i Iraka, koji sve više podsjeća na vijetnamsku priču. Irački izbori su ključ svega, prema Bushu, ali mnogi se sada prisjećaju kako je godine 1967., kada je vijetnamski rat bio još »mali«, predsjednik Lyndon B. Johnson okupio svoje generale na razgovor o Vijetnamu, i rekao im: »Moj je rođendan u kolovozu. Najljepši rođendanski poklon koji mi možete dati bili bi - izbori u Vijetnamu!« U to vrijeme - još jedna zgodna paralela - kako to danas kaže senator Edward Kennedy, »još smo vjerovali da pobjeđujemo u Vijetnamu«. Bushev je rođendan, usput rečeno, u srpnju, ali njegov je cilj isti kao i Johnsonov u Vijetnamu, barem što se tiče nedjeljnih izbora u Iraku i njihova značenja i dometa.</p>
<p>»Bitno je da ljudi shvate vezu između toga cilja (demokratizacija Iraka i njegova sposobnost da se sam brani) i američke budućnosti.« Oni koji sada u Americi otkrivaju neugodne paralele između Vijetnama i Iraka, ne kažu kako to znači da je Amerika »osuđena na neuspjeh«, ali podsjećaju kako je, za razliku od Iraka, u Vijetnamu Amerika imala na svojoj strani južnovijetnamsku vojsku na koju se donekle mogla oslanjati, za razliku od iračke, koju tek treba pomoći stvarati. </p>
<p>Napokon, za razliku od Johnsona koji je neprestano povećavao broj američkih vojnika u Vijetnamu, Bush je pod stalnim i rastućim pritiskom američke javnosti da smanji broj američkih vojnika u Iraku. Njegova najnovija poruka kako je spreman povući američke vojne snage iz Iraka »ako to Iračani od nas zatraže« zasad je još »daleko od realnosti«. Put do demokratskog Iraka i njegove vojske kojoj bi Amerikanci mogli prepustiti stvari, ovisi, za početak, o uspješnosti nedjeljnih izbora.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U dijaspori glasovalo 30 posto Iračana </p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> – Gotovo 30 posto Iračana koji žive u inozemstvu glasovalo je u petak u 14 zemalja u svijetu gdje se glasovanje odvija do nedjelje, objavila je u subotu Međunarodna organizacija za migracije (IMO) sa sjedištem u Ženevi. U petak prvog dana glasovanja, od 280.000 upisanih iračkih birača u dijaspori, odazvalo se njih 84.429 ili 29,8 posto, tvrdi IMO.</p>
<p>Odaziv birača znatno varira po zemljama, a najviši je u susjednim iračkim zemljama. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima prvog je dana glasovalo 48,9 posto birača, u Jordanu 41,9 posto, a u Iranu i Siriji 34,1 posto.</p>
<p> U Europi, najviše je Iračana glasovalo u Švedskoj (32,1 posto) i Danskoj (31,2 posto). U Francuskoj se na birališta odazvalo 17,6 posto Iračana, u Britaniji 17,3, a u SAD-u 21,7 posto. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Saudijci propagiraju mržnju u američkim džamijama </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Američka neovisna organizacija za promicanje demokracije Freedom House objavila je u petak izvješće u kojem razotkriva kako vlasti Saudijske Arabije u Sjedinjenim Državama šire propagandu mržnje prema nemuslimanima i toleratnim muslimanima koja može potaknuti nasilje. Izvješće pod naslovom »Saudijske publikacije ideologije mržnje ispunjavaju američke džamije« temeljena je na jednogodišnjoj analizi više od dvije stotine originalnih dokumenata prikupljenih u desetak džamija u SAD-u koje je proizvela, objavila i distribuirala vlada Saudijske Arabije. Iz tih publikacija pisanih većinom na arapskom jeziku potiču se muslimani da mrze kršćane i židove, navodi Freedom House. Iz tih dokumenata muslimanske imigrante u SAD poziva se da nikada prvi ne pozdravljaju nemuslimane te da im ne čestitaju blagdane. Centar za vjersku slobodu Freedom Housea kaže kako je poznato da Saudijska Arabija propagira diljem svijeta ideologiju mržnje temeljenu na ekstremističkoj vahabističkoj struji islama, službenoj vjeri te države, ali da je takvo njezino djelovanje unutar SAD-a do sada privuklo malu pozornost. Publikacije naglašavaju da se muslimani u zemljama nevjernika moraju ponašati kao da su iza neprijateljskih linija te da ili trebaju stjecati znanje i novac kako bi ga kasnije iskoristili u svetom ratu džihadu protiv nevjernika ili trebaju obraćati nevjernike na islam. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zeleno-bijela revolucija za veću samostalnost</p>
<p>Najveća i najbogatija bolivijska pokrajina Santa Cruz proglasila pokrajinsku skupštinu autonomnu od središnje vlasti u La Pazu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Oko 300.000 ljudi okupilo se u petak u bolivijskom gradu Santa Cruzu, središtu istoimene pokrajine, kako bi izrazilo potporu proglašenju autonomne pokrajinske skupštine. Taj korak neki analitičari vide kao uvod u raspad Bolivije, jedne od najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike koja ima velika neiskorištena prirodna bogatstva. </p>
<p>Građani Santa Cruza masovno su pozdravili osnivanje te regionalne skupštine koja će s vladom u glavnom gradu La Pazu pregovarati o većoj političkoj autonomiji Santa Cruza, najbogatije i najrazvijenije pokrajine u zemlji. </p>
<p>Osnivanje pokrajinske vlasti predložio je predsjednik »Odbora Za Santa Cruz« Rubén Costas. Agencije javljaju da je okupljeno mnoštvo, nezadovoljno povišenjem cijena goriva i općenito upravljanjem njihove pokrajine iz La Paza, na Costasovo pitanje žele li potpunu autonomiju, gromko odgovorilo: »Sí« (da). Oni su također podržali sazivanje referenduma kako bi se dao legitimitet odluci o uspostavi autonomije Santa Cruza koja je u suprotnosti s bolivijskim ustavom. </p>
<p> Costas je u svom govoru pred okupljenim euforičnim mnoštvom uputio oštre kritike na račun vlade u La Pazu koju je okrivio za »zeleno-bijelu revoluciju«, tj. borbu za autonomiju Santa Cruza čija je zastava zeleno-bijela. </p>
<p>Katolička crkva Bolivije poziva na izbjegavanje nasilja i traži od svih strana da se problemi rješavaju pregovorima. Autonomaši zasad ne govore o odcjepljenju, nego o reformi koja bi omogućila regijama da se razvijaju brže i bolje nego pod upravom centra. »Dopustite nam da sami rješavamo naše probleme, našim kreativnim kapacitetima i bez nametanja iz La Paza koje prati korupcija«, jedna je od poruka Costasovih sljedbenika. </p>
<p>U pokrajini živi oko dva i pol milijuna ljudi, a među njima veliki je broj hrvatskih iseljenika od kojih su neki vrlo ugledni i bogati. Na političkoj je sceni te zemlje od osam i pol milijuna stanovnika osobito prisutan Ivo Kuljis, koji je bio predsjednički i potpredsjednički kandidat, a u prošloj je vladi bio i ministar za razvoj. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Osnovano Vijeće za neovisnu Crnu Goru</p>
<p>PODGORICA</p>
<p> – Stotinjak crnogorskih političara i uglednika u Podgorici je osnovalo Vijeće za neovisnu Crnu Goru, koje si je u zadatak stavilo organiziranje referenduma o državnom statusu Crne Gore. Osnovni ciljevi Vijeća kako se navodi u usvojenoj platformi, bit će konstituiranje nezavisne države, članstvo u Europskoj uniji, otvoreni i prijateljski odnosi sa Srbijom, podrška regionalnom miru, stabilnosti i prosperitetu, kao i međunarodnim organizacijama i integracijama. </p>
<p> Koordinator Vijeća Branko Lukovac, veleposlanik SCG u Rimu, ocijenio je da će »Crna Gora tek na temelju pune samostalnosti i ravnopravnosti moći uspješnije graditi sebe, bolju budućnost za svoje građane i dobre odnose sa susjedima«. Lukovac je ustvrdio da »sadašnja državna zajednica nije ispunila očekivanja« te da je »Crna Gora sad talac neostvarenih ambicija jednih u Srbiji, ili neriješenih problema drugih u regiji«. </p>
<p>Njezin put prema ujedinjenoj Europi, svom mjestu u zajednici slobodnih i prosperitetnih država, onemogućen je jer je uvjetovan lojalnošću državnom okviru koji je nepodoban za pridruživanje integracijama, rekao je Lukovac. </p>
<p>Osnivanju Vijeća u petak nazočilo je oko 130 ljudi, među kojima čelnici Demokratske partije socijalista (DPS) premijera Mila Đukanovića i Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića, te predstavnici albanskih stranaka i Hrvatske građanske inicijative. Oporbene crnogorske stranke su u četvrtak u Budvi osnovale Pokret za očuvanje državne zajednice Srbije i Crne Gore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Talijanski film o fojbama opet uzbuđuje Sloveniju </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Talijanski film o fojbama ponovo ovih dana uzbuđuje Sloveniju jer je pretpremijerno prikazan na kongresu stranke ministra vanjskih poslova, Nacionalnog savezništva, a idućeg će tjedna biti prikazan novinarima. Nakon toga slijedi i prikazivanje na državnoj televiziji RAI u elitnom terminu povodom Dana sjećanja na talijanske izbjeglice – esule. Riječ je o filmu »Srce u bunaru« režisera Alberta Negrina koji je prošle jeseni tijekom snimanja u Crnoj Gori izazvao žestoke prosvjede slovenske politike i javnosti jer, kako se navodi, predstavlja izokretanje povijesnih činjenica koje kroz romansiranu filmsku priču govori o navodnom slovenskom partizanskom komandantu koji izvodi etničko čišćenje nad Talijanima oko Trsta. Osvrćući se na šire implikacije procesa povijesnog pomirenja u jadranskom prostoru i na to kako današnji Talijani doživljavaju povijest, komentator Dela Tone Hočevar navodi da se Talijanima sugerira kako su za ono što je u njihovoj povijesti bilo loše krivi stranci.</p>
<p> »Slike krvoločnih ljudi koji žive negdje daleko ili odmah iza granice pomažu da se učvrsti nacionalna svijest, a povijest preboji kako bi prošlost bila prekrivena zaboravom«, piše Hočevar koji ironičnim ocjenuje što prikazivanje filma i talijanski praznik sjećanja koincidiraju s komemoracijom oslobođenja Auschwitza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Solana za ponovnu uspostavu dijaloga Beograd-Priština</p>
<p>PRIŠTINA</p>
<p> – Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana izjavio je u subotu za agenciju KosovaLive da podržava ponovnu uspostavu izravnog dijaloga između Prištine i Beograda o pitanju nestalih osoba. »Odluka Beograda i kosovskih Srba o bojkotu izbora na Kosovu bila je pogrešna. Bez sudjelovanja kosovskih Srba u političkom i institucionalnom procesu bit će teško postići napredak«, izjavio je Solana. Solana je rekao kako građani Kosova imaju pravo znati sudbinu svojih najmilijih koji se smatraju nestalima. »Izravan dijalog je vrlo važan. Podržavam civilnoga upravitelja UN-a na Kosovu Sorena Jessena-Petersena u njegovoj inicijativi za otpočinjanje dijaloga u radnoj skupini za nestale osobe«, naglasio je Solana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Telegraaf: Milošević naredio otmicu nizozemske princeze </p>
<p>HAAG</p>
<p> – Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević je tijekom 90-ih godina naredio otmicu Nizozemke Mabel Wisse Smit, sada supruge princa Johana Frisa, piše nizozemski dnevnik Telegraaf u subotu, pozivajući se na srbijanske pravne izvore. »Cilj Slobodana Miloševića bila je otmica Mabel kako bi dobio informacije o Muhamedu Šaćirbeju, koji je za rata u BiH bio jedan od glasnogovornika i sakupljača sredstava za muslimane iz BiH«, piše najtiražniji nizozemski dnevnik. Mabel Wisse Smit imala je vezu sa Šaćirbejem, bivšim veleposlanikom BiH pri UN-u, koji je danas optužen za pronevjeru sredstava. Udala se za nizozemskog princa Johana Frisa u travnju 2004. </p>
<p>List piše da su bivši zapovjednik srpskih paravojnih snaga Željko Ražnatović Arkan, ubijen 2000., i dva agenta srpske službe sigurnosti, došli su u Bruxelles gdje je radila Mabel Wisse Smit krajem 1993. kako bi je oteli.</p>
<p> Nakon njihovog dolaska u Bruxelles, Milošević je ipak odustao od svog nauma jer bi to »nanijelo veliku štetu srpskoj stvari«, dodaje list. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Šeks u dvodnevni posjet Luksemburgu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks boravit će u ponedjeljak i utorak, na poziv predsjednika parlamenta Velikog Vojvodstva Luksemburga Luciena Weilera, u prvom službenom posjetu toj zemlji, priopćila je u subotu Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Sabora. Šeksa će u ponedjeljak primiti veliki vojvoda Henri dok se u utorak sastaje s predsjednikom parlamenta Weilerom i s predsjednikom vlade i ministrom financija Jean-Claudeom Junckerom, dodaje se u priopćenju. </p>
<p> Prvi službeni posjet predsjednika Hrvatskog sabora Luksemburgu omogućit će neposredno upoznavanje vodećih luksemburških dužnosnika s napretkom koji je Hrvatska postigla u ispunjavanju političkih kriterija za ulazak u EU, posebice u pogledu suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), povratka izbjeglica i povratka njihove imovine te regionalne suradnje. Predsjednik Sabora će luksemburške sugovornike, čija zemlja trenutno predsjedava Europskom unijom, izvijestiti o dosadašnjem tijeku usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s europskim te posebice o reformi pravosuđa i državne uprave.</p>
<p> Nacionalni odbor Hrvatskog sabora za nadzor i praćenje tijeka pregovora s EU i njegova uloga predpristupnim pregovorima bit će također jedna od važnih tema razgovora s dužnosnicima Luksemburga, jednog od osnivača EU. </p>
<p> U prvom službenom posjetu Luksemburgu predsjednik Sabora Vladimir Šeks predvodi izaslanstvo u kojem će biti potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović, potpredsjednice Vesna Pusić i Đurđa Adlešić te predsjednik Odbora za vanjsku politiku Goran Jandroković i predsjednik Odbora za europske integracije Neven Mimica. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Za nepravilnosti u »Maestralu« krivo je Ministarstvo</p>
<p>Kao sada već bivša predsjednica Upravnog vijeća doma za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi Maestral u Splitu imam potrebu iznijeti svoje viđenje. Jesu li optužbe o nepravilnostima u »Maestralu« i sumnje na zlostavljanje djece samo još jedna afera koja se prezentira javnosti ili strašna istina? To je bez sumnje najvažnije pitanje ovog slučaja.</p>
<p>Međutim, isto tako je važno postaviti pitanje kako je moguće da činjenice godinama nisu utvrđene i tko je za to odgovoran? Ako ta odgovornost ne bude razjašnjena, slični će se slučajevi u nedogled ponavljati.</p>
<p>Socijalne ustanove financira i kontrolira država preko svog resornog ministarstva i ono je odgovorno za sve nepravilnosti u radu ustanova i ne može se osloboditi svoje odgovornosti ni na koji način, a najmanje pasivno čekajući da stanje u ustanovama utvrđuje državno odvjetništvo ili policija. Zar je državno odvjetništvo i policija ta koja prva mora ulaziti u tako osjetljive socijalne ustanove kao što su domovi za djecu bez roditeljske skrbi? </p>
<p>Represivni državni aparat ima svoju ulogu, ali tek ako resorno ministarstvo preko svojih stručnih službi utvrdi sumnju na počinjeno kazneno djelo. No, u slučaju »Maestrala« ministarstvo očekuje rezultate državnog odvjetništva da bi donijelo sud o radu ustanove. Tragično za državu i štićenike, posebno stoga što sve nepravilnosti i neprimjerene odgojne metode nisu kaznena djela, pa tu državno odvjetništvo nema nikakvih ovlasti, ali ima ministarstvo i to ne ovlaštenje već obvezu, a u slučaju kaznenog djela Ministarstvo je to koje bi u uređenoj državi moralo podnijeti kaznenu prijavu.</p>
<p>Zasad je jedina jasna istina da Ministarstvo nema baš nikakve stvarne veze sa ustanovama za koje je odgovorno. U priči »Maestrala« je inspekcija Ministarstva 2003. godine utvrdila da se primjenjuju »neprimjerene odgojne metode« uskraćivanjem djeci hrane. Za to nitko nije odgovarao. U lipnju 2004. godine Ministarstvo je imenovalo novo Upravno vijeće, ali mu nije dalo baš nikakvu informaciju o postojanju bilo kakve sumnje na zlostavljanje djece. U listopadu 2004. godine Ministarstvo šalje inspekcijski nadzor koji zaključuje da se stanje u odgojnim metodama »popravlja«. Uglavnom sve je O.K.!</p>
<p>Tada slijede napisi u Vjesniku koje u »Maestralu«, tumače kao medijski linč. Upravno vijeće je zatražilo očitovanje Ministarstva. Odgovor je bio šutnja. Strašna, prebučna šutnja. Tko će je prekinuti? Novinari ili policija? Ministarstvo sigurno neće, ali će zato državni tajnik Nino Žganec bez ikakvih dokaza ili sumnje javno reći da je ustanova izvrgnuta neutemeljenim medijskim napadima. Jesu li državni tajnik Nino Žganec i pomoćnik ministra Dragutin Keserica znali za nepravilnosti kod adaptacije stana za štićenike? Jesu. Jesu li znali za nepravilnosti pri rekonstrukciji zgrade u Kaštelima? Jesu.</p>
<p>Taj »linč« nije »izmislila« novinarka. Ovdje potpisanu predsjednicu Upravnog vijeća državni tajnik nikada nije smatrao potrebnim niti vidjeti, niti čuti. Dakle, komunikacije dužnosnika Ministarstva s Upravnim vijećima nema, ali je zato očigledno stalna sa ravnateljima koji bi trebali biti predmet nadzora.</p>
<p>Bez obzira što se utvrdi glede odgovornosti ravnateljice »Maestrala«, jasno je da su u svakom slučaju žrtve štićenici, jer njihov skrbnik - država - nema niti potrebu utvrdili jesu li zlostavljani, a o stalnom praćenju uvjeta njihova života da i ne govorimo. Zato je jasno da Ministarstvo socijalne skrbi nužno i brzo mora proći povećalo veće od »Maestrala«. </p>
<p>IRENA PARAC dipl. iur., Split</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Predsjednik Općinskog vijeća Starigrada – nedostupan</p>
<p>Na temelju čl. 7. st. 3. i 4. Zakona o pučkom pravobranitelju (»Narodne novine« br. 60/92.), obavještava se javnost da je pučki pravobranitelj izvijestio Hrvatski sabor o nepostupanju predsjednika Općinskog vijeća Općine Starigrad, Zadarska županija, po traženju pučkog pravobranitelja za dostavu podataka potrebnih radi razmatranja pojedinačnog slučaja povrede prava.</p>
<p>Odboru za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, dostavljena je slijedeća obavijest:</p>
<p>Gospodin K. J. obratio se pučkom pravobranitelju pritužbom na rad jedinice lokalne samouprave, jer od 1989. godine ne može ostvariti formiranje građevinske parcele na kojoj je sagradio obiteljsku kuću. Radi se o zahtjevu imenovanoga za dodjelu dijela susjedne parcele, a koji dio prema provedbenom planu odnosne jedinice lokalne samouprave čini građevinsku parcelu s parcelom na kojoj je zgrada sagrađena. Zahtjev za dodjelu susjedne parcele, u površini od 145 četvornih metara podnesen je, dana 5. srpnja 1989. godine, Komisiji za imovinsko-pravne poslove Skupštine općine Zadar. Postupak za dodjelu dijela susjedne parcele, nakon ustrojavanja Općine Starigrad, nastavljen je kod Općinskog vijeća ove jedinice lokalne samouprave.</p>
<p>U postupku pred pučkim pravobraniteljem ocijenjeno je da postoji osnovana sumnja da su prava podnositelja predstavke ozbiljno povrijeđena i to nedonošenjem odluka nadležnih tijela unutar razumnog roka i nepostupanjem po pravnom shvaćanju i uputama Upravnog suda Republike Hrvatske.</p>
<p>Stoga je od gospodina Rajka Bucića, predsjednika Općinskog vijeća Općine Starigrad, Zadarska županija, dopisom od 2. ožujka 2004. godine, tražena dostava podataka nužnih da bi se ovaj pojedinačni slučaj mogao pravilno i cjelovito raspraviti. Zahtjev za dostavu podataka i dostavu očitovanja o razlozima zbog kojih pitanje iz zahtjeva od 5. srpnja 1989. godine nije riješeno, požureno je dopisom od 4. lipnja 2004. godine. Druga požurnica s upozorenjem upućena je dopisom od 23. rujna 2004. godine.</p>
<p>Predsjednik Općinskog vijeća Općine Starigrad do danas nije ispunio dužnost iz čl. 11. u svezi čl. 7. st. 3. Zakona o pučkom pravobranitelju (»Narodne novine« br. 60/92.), te je o tomu valjalo obavijestiti Hrvatski sabor.</p>
<p>JURICA MALČIĆ pučki pravobranitelj</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Na parkirna mjesta za invalide parkira tko prvi stigne </p>
<p>Osjećam potrebu da još jednom ukažem na problem parkiranja automobila osoba s invaliditetom, članova Udruge osoba s invaliditetom Split. U Splitu postoji određeni broj mjesta namijenjenih parkiranju vozila s međunarodnim znakom pristupačnosti. No, ta su mjesta gotovo uvijek zauzeta. Na njima se parkira tko prvi stigne. Međunarodni znak pristupačnosti, može se osim toga, nabaviti na splitskom Pazaru, tiskanog na osobnom računalu. Zanimljivo je da mjesta rezervirana za invalide u pravilu zauzmu vlasnici skupocjenih automobila, mercedesa, BMW-a, audija... Onaj tko si može priuštiti taklo skupi auto, može platiti parkiranje na parkiralištima JP »Promet« i HVIDR-e. Na tim parkiralištima invalidi ne mogu parkirati uz popust. Svaka čast članovima splitske i solinske HVIDR-e koji dopuštaju parkiranje na svojim parkiralištima uz predočenje članske iskaznice. Do desetak parkirnih mjesta u blizini Glavne pošte, nemoguće je stići, jer je ulica koja vodi do njih ograđena aluminijskom oplatom.</p>
<p> Automobil za nas invalide nije luksuz nego nam koristi kao i ortopedsko pomagalo.</p>
<p>JOSIP MIŠIĆ Split</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Ubijeni je otprije poznat zagrebačkoj policiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ivan Budimir (37) ubijen je hicima iz još neutvrđenog vatrenog oružja u subotu oko 3.15 sati ispred ulaza u zgradu u Banjalučkoj 6 u naselju Rudeš, a za nepoznatim počiniteljem se traga.</p>
<p>Kako je izvijestila Gordana Vulama, glasnogovornica zagrebačke policije, Budimir je ubijen ispred ulaza u zgradu, a tijelo je pronašla njegova supruga. Prema prvim informacijama, nesretni se Budimir, u za sada neutvrđeno vrijeme, vraćao kući iz svog lokala Brodway koji se nalazi samo nekoliko ulica od mjesta ubojstva, no kako nije došao kući u vrijeme kada inače dolazi, njegova je supruga izašla ispred ulaza da ga pričeka i pronašla ga mrtvog te odmah obavijestila policiju.</p>
<p>Po svemu sudeći, ubojica je iz za sada nepoznatih razloga Budimira najvjerojatnije pratio od njegovog lokala ili ga dočekao ispred zgrade te u njega ispalio nekoliko hitaca, jer su pored tijela nađene čahure iz neutvrđenog vatrenog oružja.</p>
<p>Inače, Budimir je zagrebačkoj policiji otprije poznat, a osim ugostiteljskog objekta Brodway, u njegovom vlasništvu je i videoteka koja se nalazi u neposrednoj blizini.</p>
<p>Ono što je zanimljivo jest da nitko od susjeda nije čuo kada je u Budimira ispaljeno više hitaca iako je ubijen točno ispred ulaza u trokatnicu. »Šokiran sam! Budimir mi je bio prvi susjed. Nisam čuo nikakvu pucnjavu, već nešto kasnije vrisak i plač njegove supruge koja ga je i našla«, ispričao je jedan od stanara. Nakon što su policajci PU zagrebačke napravili očevid, mrtvo tijelo prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku gdje će se izvršiti obdukcija. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Opet opljačkan poštanski ured u Cesarčevoj</p>
<p>SISAK</p>
<p> – U subotu u 8.10 sati opljačkan je poštanski ured u Cesarčevoj ulici u Sisku. Razbojnik je vatrenim oružjem nepoznate marke i kalibra zaprijetio službenici S. I., zahtijevao novac i pobjegao. Otuđena je za sada nepoznata količina novca. </p>
<p>Na temelju videosnimke i svjedočenja poštanske službenice PU sisačko-moslavačka dala je grubi opis pljačkaša te moli građane za suradnju. Radi se o muškarcu starom oko 35 godina, visokom između 175 i 180 centimetara. Bio je odjeven u plavu zimsku jaknu, nosio je vunene zimske rukavice, a na glavi je imao crnu kapu s prorezima za oči i usta.</p>
<p> Isti je ured opljačkan prije dvije godine. Hrvatska je policija tada u suradnji s bosanskohercegovačkim kolegama ubrzo našla dvojicu razbojnika, državljana BiH. Počinitelji su nađeni zahvaljujući snimkama nadzorne kamere, a nisu bili maskirani. Sisak je postao omiljena meta razbojnika. </p>
<p>Naime, prije dva tjedna je opljačkana poslovnica Nove banke u naselju Zeleni brijeg. Pljačkaš još nije pronađen. I ta je poslovnica već prije bila metom razbojnika. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Provalio u mjenjačnicu i odnio 350.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepoznati muškarac provalio je u noći na petak u mjenjačnicu u Ulici Ljerke Šram na području Trnja te obivši sef ukrao više od 350.000 kuna. Lopov je prvo obio vrata vinarije i vinoteke vlasnika Zlatka Gašparinca, a potom je iz unutrašnjosti obio još dvoja vrata i sef mjenjačnice istoga vlasnika koja se nalazi u sklopu istoga poduzeća. Iz unutrašnjosti je ukraden sav novac koji se nalazio u sefu, a kako je ispričao vlasnik, zaštitari mjenjačnice nisu imali nikakvu dojavu jer je spretni provalnik isključio alarm. »Kradljivac je dobro znao što radi jer je isključio telefon i u vinariji i u vinoteci. Mjenjačnicu imam već osam godina i nikada do sada nitko nije ni pokušao provaliti«, rekao je pokradeni Gašparinac te dodao da sumnja na nekoga te da je sve ispričao policiji. </p>
<p>M. Sm.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pronevjerila 100.000 kuna</p>
<p>SKRADIN</p>
<p> – Zbog sumnje da je počinila kazneno djelo pronevjere 100.000 kuna, na štetu Jadranske banke odnosno poslovnice u Skradinu, protiv 42-godišnje Skradinke bit će podnijeta kaznena prijava. Na temelju prijave banke te provedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je tijekom 2004. godine, zaključno sa 28. siječnja 2005. godine, iz banke i bankomata protupravno prisvojila gotovo 100.000 kuna.</p>
<p>A. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>Može li Dinamico podići uzdrmanu Plivu? </p>
<p>Pliva od kompanije koja je jako puno ulagala u razvoj i modernizaciju proizvodnje, postaje tvrtka prisiljena otpuštati radnike, pa čak i znanstvenike, te reducirati poslovne planove i prodavati proizvodne pogone, a spominje se prodaja jednog od pet postojećih pri čemu je najizglednije zatvaranje onoga u Njemačkoj</p>
<p>Sredinom siječnja hrvatska farmaceutska kompanija Pliva objavila je kako ima oko 200 zaposlenih radnika viška, od čega 70-tak istraživača. Iz Plive je najavljeno da će prosječna otpremnina tom višku radnika iznositi 200.000 kuna. Tom prilikom ponovljeno je da će se u 2005. godini troškovi istraživanja i razvoja u proprietary segmentu (vlastiti lijekovi) smanjiti za 50 posto i da će se ubuduće financirati samo ograničeni broj projekata na području antiinfektiva i antiinflamatorika za koje je potreban manji broj ljudi.</p>
<p>Smanjit će se i troškovi namijenjeni kliničkim istraživanjima lijekova, koja inače stoje desetke milijuna dolara.</p>
<p>O čemu se tu radi? Radi se o nastavku Plivina restrukturiranja, odnosno o daljnjoj konsolidaciji njezina poslovanja, u sklopu čega se tvrtka namjerava što više usmjeriti na generičko poslovanje, odnosno na razvoj farmaceutskih proizvoda kojima su istekla patentna prava, pa ih može proizvoditi gotovo svatko pod uvjetom da zadovolji određena pravila. </p>
<p>Cilj takve Plivine orijentacije je jasan: što brže i što više lijekova plasirati na tržište i, naravno, na njima što više zaraditi. Vodstvo Plive planira u 2005. na tržište plasirati čak 60 novih lijekova, koji bi prema očekivanju predsjednika Plivine Uprave Željka Čovića trebali tvrtki donositi prihod idućih godina.</p>
<p>Radi se o lijekovima poput, primjerice, nedavno plasiranog Dinamica, odnosno tzv. Plivine Viagre koji bi tvrtci godišnje trebao donositi zaradu od 10-ak milijuna kuna.</p>
<p>Pliva, dakle, od kompanije koja je jako puno ulagala u razvoj i modernizaciju proizvodnje, postaje tvrtka prisiljena otpuštati radnike, pa čak i znanstvenike, te reducirati poslovne planove i prodavati proizvodne pogone, a spominje se prodaja jednog od pet postojećih pri čemu je najizglednije zatvaranje onoga u Njemačkoj. </p>
<p>Čović, međutim, najavljuje da će dio proizvodnje iz tog pogona premjestiti u Hrvatsku, što bi značilo i otvaranje jednog, istina manjeg, broja novih radnih mjesta.</p>
<p>Podsjetimo, primjerice, da je Pliva u izgradnju Istraživačkog instituta, otvorenog potkraj 2002. na Črnomercu, uložila ukupno 100 milijuna dolara, a u izgradnju dva pogona (za proizvodnju suhih oralnih lijekova u Zagrebu i azitromicina u Savskom Marofu) proteklih godina više od milijardu kuna. </p>
<p>Najava otkaza u Plivi, međutim, uslijedila je nakon što je javno istupio nedavno otpušteni Plivin znanstvenik Kolja Ivanišević, optuživši Plivino čelništvo da loše vodi tvrtku.</p>
<p>Ivanišević je, naime, nakon 30 godina rada u Plivi prije tri mjeseca dobio otkaz jer mu Pliva »nije mogla osigurati radno mjesto primjereno poslovima koje zna obavljati«. On pak predsjednika Plivine Uprave Čovića optužuje da je novac zarađen prodajom revolucionarno uspješnog Plivinog proizvoda azitromicina (koji se kod nas prodaje pod imenom Sumamed, a u SAD-u i zapadnoj Europi Zithromax na kojeg prava ima američki Pfizer) potrošio na loše akvizicije. Ivanišević je bio dio tima koji je otkrio tehnološki patent antibiotika azitromicin (samu supstancu su otkrili Gabrijela Kobrehel i Slobodan Đokić), a kao i ostali iz ekipe od Plive su za to dobili, kako kaže, samo priznanja. </p>
<p>Ivanišević je kao i još neki znanstvenici zbog toga u višegodišnjem sudskom sporu s tvrtkom, a nakon posljednjih javnih istupa sada je dobio ponovljeni otkaz u Plivi u kojem mu se uskraćuje otpremnina ranije procijenjena na 180.000 kuna.</p>
<p>Činjenica je da je Ivanišević prije otkaza upozoravao na loše poslovanje u Plivi. On je predviđao da bi se Pliva nakon što izgubi prava na Sumamed, do čega dolazi krajem ove godine, mogla »srušiti kao kula od karata«. To je ranije zvučalo heretički, jer je upravo Pliva bila, i još uvijek unatoč svemu jest, uzor među hrvatskim kompanijama, od uspješne privatizacijske do ulagačke priče. </p>
<p>Tome nisu previše naškodili niti skandali s uvozom neispravnih Baxterovih dijalizatora (koji su imali za neke pacijente i tragični epilog), kao ni neraščišćeni odnosi kada su u pitanju prava na generičke lijekove s pojedinim uglednim svjetskim kompanijama poput Mercka, Janssen-Cilaga ili Pfizera. Bit Plivina potencijalnog spora s tim farmaceutskim divovima jest što te kompanije tvrde da Pliva neovlašteno kopira njihove lijekove, koji još nisu generički već su pod patentnom zaštitom, a što u Plivi, naravno, demantiraju. </p>
<p>Međutim, njegova inicijativa o osnivanju parlamentarnog istražnog povjerenstva koje bi ispitalo vlasničku strukturu tvrtke i lociralo prave vlasnike u osnovi je pogrešna. Ona, naime, pokazuje da hrvatski znanstvenici i kada su u pravu ne razumiju logiku tržišnog društva. Plivine dionice, odnosno GDR-i (globalne potvrde o depozitu) od 1996. kotiraju na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi i gotovo svakodnevno u određenom postotku mijenjaju vlasnika. Za probleme na koje Ivanišević upozorava krivnju, ako je ima, snosi u prvom redu uprava tvrtke, jer su Plivini menadžeri svih ovih godina dobivali milijunske nagrade (u novcu i dionicama kompanije). No te su nagrade uobičajene za svijet biznisa i osobito kompanija koje kotiraju na burzama. </p>
<p>U svakom slučaju Pliva je u proteklom desetljeću postala uistinu globalna kompanija, koja je nadišla hrvatske granice. Povremeno, istina, sindikalisti javno izraze bojazan da bi Pliva mogla svoje sjedište premjestiti u inozemstvo, no to se dosad u vodstvu tvrtke uopće nije ozbiljno razmatralo. Pliva je postala globalna kompanija zahvaljujući dobrim rezultatima, ali prije svega i preuzimanjima niza inozemnih tvrtki. U sklopu restrukturiranja pak Pliva je prodala svoj nefarmaceutski biznis, ali se novi vlasnik pritom morao obvezati da će zaposlene u tim tvrtkama zadržati najmanje tri godine.</p>
<p>Kako sada uopće posluju društva koja je Pliva prodala? </p>
<p>Primjerice, broj zaposlenih u glinskoj Viveri od prodaje je gotovo udvostručen s 43 na 85. Društva Cedevita i Neva, što potvrđuje bilance Atlantic Grupe Emila Tedeschija, također ostvaruju izvrsne poslovne rezultate. Cedevita je glavni izvoznik Atlantic Grupe, a kao i Neva, lider je u svom segmentu na domaćem tržištu. Neva je, nadalje, pod Tedeschijevim vodstvom nastavila rasti i 2004. preuzela Interchem d.o.o. vlasnika robne marke Zagrebački melem.</p>
<p>Pliva je, podsjetimo, bila prva industrijska kompanija iz srednje Europe čiji GDR-ovi (petina dionice) od 1996. kotiraju na Londonskoj burzi. Inače, transakcije u GDR-ima zaključene na Londonskoj burzi registriraju se kod Deutsche Banka, Plivinog depozitara.</p>
<p>Gotovo 62,4 posto Plivinih dionica (vlasnici GDR-a) trenutačno drže institucionalni investitori, 16,36 posto ima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, više od sedam posto privatni dioničari, 6,3 posto je trezorskih, 5,43 posto ima Europska banka za obnovu i razvoj, 1,96 posto Kapitalni fond, a 0,54 posto Plivinih dionica Hrvatski fond za privatizaciju. </p>
<p>Temeljni kapital Plive iznosi 1,86 milijardi kuna. Prošle godine dioničarima je isplaćena dividenda od 16 kuna po dionici. Pliva će službene rezultate poslovanja u 2004. godini objaviti 2. ožujka, a u prosincu je objavljeno da tvrtka očekuje lošije rezultate nego što se prije najavljivalo. </p>
<p>Devetomjesečna neto dobit Plive iznosila je 108,7 milijuna dolara. No dobit je u 2004. bila manja zbog povećanih troškova lansiranja novog lijeka (Sanctura) za liječenje sindroma preosjetljivosti mokraćnog mjehura.</p>
<p>Pliva trenutačno više od 50 posto prihoda ostvaruje na tržištima SAD-a i zapadne Europe, a svoja podružnice i predstavništva ima u tridesetak zemalja svijeta, uključujući i Kinu, Rusiju, Kazahstan i Indiju. Gotovo polovica zaposlenih, njih više od šest tisuća, radi izvan Hrvatske. </p>
<p>Krajem tjedna cijena Plivine dionice na Zagrebačkoj burzi iznosila je 360 kuna, uz prosječan dnevni promet tijekom prošlog tjedna od 2,1 milijun kuna. Plivinim GDR-om u Londonu trgovalo se po 12,35 USD, a strani analitičari i dalje preporučuju kupnju Plivinih dionica.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Baranjci s optimizmom čekaju Todorićeve poslovne poteze</p>
<p>Sredinom veljače trebao bi biti potpisan ugovor između Hrvatskog fonda za privatizaciju i Društva Agrokor d.d. Zagreb čime će i formalno biti realizirana odluka Vlade Republike Hrvatske od 20. siječnja ove godine po kojoj vlasništvo nad baranjskim Beljem preuzima tvrtka Ivice Todorića. Podsjetimo, Vlada je na svojoj sjednici donijela odluku o prodaji dionica Društva Belje d.d. Darda, te je Agrokor obvezan otkupiti financijske obveze koje s 31. prosincem prošle godine iznose 322.657.251 kuna. Tako će Agrokor postati vlasnikom 52,21 posto Belja, država će imati 25 posto plus jednu dionicu, a ostalo ide u vlasništvo malih dioničara i nekolicine drugih tvrtki.</p>
<p>Radnici Belja, nekadašnjeg poljoprivrednog giganta koje je u vrijeme ex-Jugoslavije bilo među najpoznatijim proizvođačima mesne, mliječne i pekarske industrije, zakoračit će u novu fazu razvoja i bolje budućnosti. Tako barem tvrde oni koji su bili suglasni nakon što je niz natječaja okončano »pobjedom« Todorićeve ponude, za koju uposlenici, sindikati i aktualna Uprava te Nadzorni odbor smatraju da će baranjsko poduzeće uistinu krenuti novim putem razvoja. </p>
<p>»U proteklih godinu dana pripremili smo Belje za privatizaciju, a nakon Vladine odluke o prodaji Agrokoru, već smo u završnici posla«, rekao nam je Ivica Vrkić, predsjednik Uprave Belja. Agrokora i, dakako, Belja, zajednički su snimili postojeće stanje, utvrdili što se treba najhitnije napraviti u tekućem poslovanju, te detalje o budućim obvezama koje Agrokor treba preuzeti. </p>
<p>»Ne bismo trebali izgubiti još jednu godinu i vrlo je bitno da se što prije pronađeno u sustavu Agrokora«, smatra naš sugovornik.</p>
<p>Iz Fonda nam je neslužbeno potvrđeno da su poslovi oko uvida trenutačnog stanja u Belju završeni, a sada se radi na razvojnim planovima. Navodno će potpisivanje ugovora između Fonda i Agrokora biti realizirano u isto vrijeme kada i s PIK Vrbovcem, no još nije dogovoreno hoće li ti dokumenti biti »ratificirani« u samom Fondu ili unutar već prodanih tvrtki. </p>
<p>U Agrokoru su, pak, bili nešto suzdržaniji, pa su nam napomenuli da je proces zaključenja ugovora o prodaji i prijenosu dionica sa HFP-om u tijeku, te stoga ne žele dodatno komentirati strategiju razvoja. </p>
<p>Ivica Vrkić misli da će novi vlasnik sasvim sigurno postaviti drukčiju organizaciju rada i poslovanja u odnosu na dosadašnju, koja je bila »pretroma i preglomazna, posebice u dijelu koji se odnosi na zajedničke službe«. Tako, primjerice, u dijelu poljoprivredne proizvodnje više neće biti pet pogona, već će ona biti jedinstvena. U industrijskom dijelu, pak, doći će do povezivanja govedarstva i mljekarstva, te svinjogojstva i mesnog kompleksa. Na taj bi se način, kaže naš sugovornik, stvorila veća učinkovitost, a kroz drukčiju organizaciju na razini cijelog sustava ostvarit će se jedinstvena nabava, ali i prodaja. To bi, dakako, pojednostavilo poslovanje ali i smanjilo broj djelatnika, no treba posebno naglasiti da nitko neće ostati bez posla, jer će se obaviti prekvalifikacije radnih mjesta. </p>
<p>Ne smije se zaboraviti da su radnici, pa tako i sindikati, upravo zbog naznake da će Belje ostati cjelovito i da će zadržati sve zaposlenike, bili »zastupnici« dolaska upravo Agrokora koji je po njihovom mišljenju, bio najsretniji izbor i garancija za bolju budućnost. </p>
<p>Kada se podsjetimo ne tako daleke prošlosti Belja, treba naglasiti da je nakon dolaska Vrkića na čelo Uprave i novog Nadzornog odbora, poduzeće vraćeno na pozitivnu razinu poslovanja, pa je i podmirivanje obveza prema kooperantima nakon niza godina postalo uspješno.</p>
<p>»Prije nego smo se podigli iz teškog stanja, koje je bilo obilježeno nestabilnim socijalnim uvjetima, točnije neredovitim plaćama, zaostacima, dugovanjima... stvorilo smo napokon nekakve uvjete za stabilizaciju u poslovanju i Belje pripremili za privatizaciju«, ponavlja Vrkić. Podsjetimo stoga na vrijeme nezadovoljstva radnika koji su nerijetko prosvjedovali pa čak uz sindikate kročili i na Markov trg. Plaće su u tim vremenima bile isplaćivane iz državnog proračuna, a danas se ipak ostvaruju od zarade na postojećem tržištu tvrtke. </p>
<p>Po ulasku u sustav Agrokora baranjsko će poduzeće dobiti poznato tržište i točno će se znati za koga radi, a sasvim je izvjesno da se već sada nalazi na dobrom putu prema podizanju svih kapaciteta na sto postotnu proizvodnju. Stvaraju se solidni temelji da će se puna zaposlenost za svih 2500 ljudi moći osigurati, a uz podizanje postojećih kapaciteta krenut će se u razvojnu fazu oko čijeg investiranja se Agrokor, prema uvjetima iz natječaja, i obvezao. </p>
<p>Vrkić stoga zaključuje da će se upravo kroz sustav spomenutog Društva podići razina poslovnosti samog Belja koji u konačnici mora postati značajnim čimbenikom u Baranji i šire. Dakako, kroz svoju osnovnu aktivnost i kroz aktivnost prema kooperantima.</p>
<p>Naravno, može se očekivati i nova uprava te promjene i u Nadzornom odboru a po novoj će organizaciji rada Belje imati tri cjeline koje se odnose na poljoprivredne aktivnosti, industrijske komplekse i usluge. Sve će biti inkorporirano u okviru sustava Agrokora pa će, primjerice, Belje Trgovina svoju poslovnost temeljiti na Konzumu, obnovit će se novim vozilima i opsluživati cijeli Agrokor, remont bi se mogao raditi i za neke druge... </p>
<p>Ispred sindikata PPDIV-a, Šime Orešković potvrdio nam je da su se članovi beljskih sindikata također sastali s Todorićem, nakon čega su optimisti. On ističe da će Belje ostati cjelovito, svako radno mjesto sačuvano, a nova organizacija rada začet će istodobno dosta posla, ali i dobru budućnost za sve Baranjce. </p>
<p>U proteklom vremenu kroz medije su se objavljivali natpisi o tome da bi restoran »Kormoran«, smješten unutar Kopačkog rita, a također se nalazi u sustavu Belja, mogao preuzeti osječki poduzetnik Mato Škojo, kojeg javnost pamti po ulaganju u obnovu i izgradnju hotela »Osijek«. U ovom trenutku iz Škojine uprave nisu željeli komentirati takve tvrdnje dok nam je Vrkić kazao da je o tome preuranjeno govoriti, jer će novi vlasnik tek definirati sve svoje poslovne poteze.</p>
<p>»Koliko sam ja obaviješten, on neće ništa prodavati, a hoće li nekome nešto dati u najam, o tome će odlučivati sam kao i buduća uprava«, zaključio je Vrkić.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="46">
<p>Snijeg na splitskoj Rivi</p>
<p>Iako tanak snježni je pokrivač nošen jakom burom zabijelio središte Zadra i Splita, te zaleđe i otoke šibenskog arhipelaga. Uži dio Šibenika i neka prigradska naselja ostala su bez vode, a skradinsko zaleđe bez struje</p>
<p>Hladnoća i snijeg, koji je u cijeloj Hrvatskoj padao u petak te u noći na subotu, paralizirali su promet i otežali opskrbu u cijeloj zemlji. U Lici je u noći na subotu zabilježena temperatura od minus 20 stupnjeva celzijusa. Snježna vijavica i polarna hladnoća uzrokovali su na tom području pucanje granja, a nadomak sela na plitvičkom području viđene su divlje svinje. Prema podacima s terena u Korenici je zabilježena visina snijega od 90 centimetara, Slunju 85, Ogulinu 90, dok je na Bjelolasici snježni pokrivač debeo jedan metar.</p>
<p>Iako tanak snježni je pokrivač nošen jakom burom zabijelio Kornate, središte Zadra i Splita, te zaleđe i otoke šibenskog arhipelaga. Uži dio Šibenika i neka prigradska naselja ostala su bez vode, a skradinsko zaleđe bez struje. U noći na subotu zabilježena je i najniža temperatura u Šibeniku - pet stupnjeva ispod ništice. Na šibenskoj tržnici u subotu nije bilo prodavača, a i ribarnica je bila zatvorena. </p>
<p>Ipak, najviše snijega zabilježeno je na meteorološkoj postaji Velika Poljana gdje je u subotu u 7 sati izmjereno 115 centimetara snijega. Zbog snijega u cijeloj Hrvatskoj sve su zimske službe stavljene u najviši stupanj pripravnosti.</p>
<p>Čistilo se cijelu noć, ali su zbog količine snijega zatvorene brojne prometnice, a osjetno su kasnili autobusi i vlakovi. Kašnjenje nije zabilježeno tek u zagrebačkoj zračnoj luci. Avionska linija iz Splita za Dubrovnik kasnila je nekoliko minuta, a od petka navečer prekinut je zračni promet Zadra i Zagreba.</p>
<p>Snijeg je u petak navečer pao u Zadru, okolici i na otocima, a na tom je području puhao i jak bočni vjetar. Splitsku rivu zabijelilo je pet centimetara snijega. Prema riječima Špire Perasovića, dežurnog tehničara na odašiljaču na Biokovu, u subotu je u jutarnjim satima izmjereno minus 7 stupnjeva celzijevih. To govori kako su zima i hladnoća, uz pojačanu buru, prilično »stegnuli« Dalmatinsku zagoru, pa i cijelu Dalmaciju. Prema izvještaju Hrvatskih željeznica linije su bile prohodne, ali su vlakovi kasnili zbog kvarova na lokomotivama. Noćni vlakovi iz Splita za Zagreb i iz Zagreba prema Splitu kasnili su pola sata zbog kvarova na lokomotivama, a iz istog razloga 54 minute je kasnio i vlak Zagreb-Sisak, te dva vlaka iz Vinkovaca za Zagreb, i to 53 i 23 minute. Za sve kategorije vozila, javio je HAK, u gotovo cijeloj Hrvatskoj obavezna je upotreba zimske opreme. Bura u primorju također je otežala cestovni i trajektni promet. Dionicom jadranske magistrale Senj-Sv. Marija Magdalena u subotu su mogla voziti samo osobna vozila, a u prekidu je i trajektna linija s otokom Pagom. </p>
<p>Zbog hladnoće i snijega koji je padao na širem području Like u subotu ujutro otežan je cestovni promet, javio je Centar za nadzor prometa Hrvatskih autocesta (HAC) u Brinju. U noći s petka na subotu zatvorene su ceste: Gospić-Karlobag i Dobroselo-Bruvno. Na svim cestama u Ličko-senjskoj županiji zbog zimskih uvjeta nisu smjeli prometovati kamioni s prikolicama i tegljači. U Jezeranama je jutro pak dočekalo 20-tak vozača kamiona. Preko prijevoja Vratnik-Kapela te na ličkoj magistrali, Gračac-Plitvice-Slunj, promet je dopušten osobnim vozilima, autobusima i kamionima do 7,5 tona nosivosti, ali isključivo uz uporabu zimske opreme. </p>
<p>Iz Centra za nadzor prometa u Brinju, doznajemo da je ličkom dionicom autoceste Zagreb-Split od Jezerana do Sv. Roka promet tekao bez problema, ali je brzina kretanja bila ograničena na 60 kilometara na sat.</p>
<p>U Sinju i cetinskom kraju, ali i cijeloj Dalmatinskoj zagori u petak i tijekom noći napadalo je 30, a ponegdje i više od 50 centimetara snijega dok je na Biokovu izmjeren snježni pokrivač debljine jednog metra.</p>
<p>»U subotu su 23 ekipe zimske službe uklanjale snijeg i čistile ceste na cijelom području Splitsko-dalmatinske županije. Sve državne ceste na tom području su prohodne, ali je zabranjen promet teškim kamionima i tegljačima na državnoj cesti Šestanovac-Zagvozd-Župa-Vrgorac-Veliki i Mali Prolog, te na državnoj cesti Makarska-Vrgorac«, izvijestio je Miljenko Sisarić, šef Zimske operative Županijskih cesta. (N. M., T. G., D. P., I. D., Lj. I. B., A.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Umjesto lijeka dali sredstvo za dezinfekciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvogodišnji dječak, štićenik splitskog Dječjeg doma Maestral, prije Božića završio je u bolnici zbog greške stručnog osoblja ovog doma. Djetetu koje ima izvjesne poteškoće s disanjem i sklono je bronhijalnim infekcijama medicinska sestra zaposlena u ustanovi, umjesto lijeka, dala je da popije sredstvo za dezinfekciju, inače namijenjeno dezinficiranju dječjih duda-varalica. </p>
<p>Dječak je odmah odvezen liječniku i, srećom, nije bilo nikakvih komplikacija. Međutim, ono što je zabrinulo Centar za socijalnu skrb Split je to što o događaju nisu saznali iz Maestrala, nego od dječakovih roditelja nekoliko dana kasnije. </p>
<p>Naime, dječakovi roditelji su se prije Božića u Centar za socijalnu skrb došli dogovoriti da sina preko blagdana uzmu k sebi. Roditelji žive u iznimno teškim uvjetima, s njima je i jedno njihovo dijete, pa je Centar izdao privremeno rješenje i smjestio dvogodišnjeg dječaka u dom dok se situacija u obitelji ne popravi. Roditelji su za blagdane ipak htjeli okupiti cijelu obitelj, i tek su prilikom dogovora sa socijalnom radnicom u Centru ispričali da im je sin završio u bolnici jer su mu u Domu, umjesto terapije, dali dezinfekcijsko sredstvo. Jadranka Plazibat, socijalna radnica kojoj su roditelji ispričali što se dogodilo, bila je začuđena što o događaju nije saznala iz ustanove već od roditelja, i to sa zakašnjenjem. Međutim, roditelji su joj rekli da ne misle tužiti ustanovu, da je riječ o pogrešci i da je medicinska sestra koja je počinila pogrešku već ionako »izvan sebe«. »Onaj tko radi može i pogriješiti, ali je Dom o događaju trebao obavijestiti naš Centar«, kazala je za Vjesnik socijalna radnica Plazibat. </p>
<p>Vjesnik, međutim, iz ustanove saznaje da ne samo što Dom nikoga nije obavijestio o događaju koji je mogao završiti kobno, možda i smrću dvogodišnjeg djeteta, nego medicinska sestra kojoj se nezgoda dogodila nije zbog toga snosila nikakve sankcije. </p>
<p>Priča se, međutim, čini se, ni tu ne zaustavlja. Naime, kako neslužbeno saznajemo od nekolicine zaposlenih u domu, medicinska sestra koja je prije Božića djetetu umjesto lijeka dala dezinficijens u svojoj je praksi imala više nesretnih okolnosti. </p>
<p>Godine 1997. na odjelu beba u Domu Maestral, za vrijeme njezine smjene, ugušila se jedna beba. Zaposlenica je bila šokirana i od tog se šoka teško oporavljala, a na njezinu adresu (podaci poznati redakciji), svojedobno je stigla i prijava za nasilje nad štićenicima. Navodno je ista medicinska sestra djecu koja su tek učila govoriti tjerala da uče napamet imena hrvatskih generala, te za vrijeme rata šikanirala, neki tvrde za kosu čupala djecu, pripadnike bošnjačke i srpske nacionalnosti. </p>
<p>O takvom je ponašanju, kako saznaje Vjesnik, bila obaviještena Mirjana Znaor iz Ministarstva socijalne skrbi, te, dakako, ravnateljica Maestrala - Tatjana Vukman, no medicinska sestra ostala je raditi na istom radnom mjestu. </p>
<p>Da su u Ministarstvu i upravi Doma prijave shvaćene na vrijeme i ozbiljno, do posljednjeg slučaja, koji je nasreću, sretno završio, vjerojatno ne bi ni došlo. </p>
<p>Neposredno pred zaključenje lista javila se Tatjana Vukman, ravnateljica Doma za nezbrinutu djecu »Maestral« iz Splita. </p>
<p>»U kući se svakoga dana događaju i dobre i loše stvari, a javno iznošenje samo ružnih stvari smatram zlonamjernim«, kazala je Vukman. Upitana da pojasni što se dogodilo s dvogodišnjim djetetom i kakve je sankcije poduzela protiv svoje zaposlenice, Vukman je rekla: </p>
<p>»Medicinska sestra je uz lijek djetetu dala i sredstvo za dezinficiranje duda. To joj se učinilo čudnim, pa se zabrinula i zatražila pomoć svoje prijateljice liječnice. Oko 22 sata beba je odvezena u bolnicu i zadržana preko noći. Nije bilo nikakvih posljedica po zdravlje djeteta što se kaže i u otpusnom pismu. Kao ravnateljica zatražila sam iskaz medicinske sestre, napravila uvid u otpusno pismo i dala upozorenje pred otkazivanje ugovora o radu«, rekla je Vukman. </p>
<p>Na pitanje, zašto Dom o događaju nije obavijestio Centar za socijalnu skrb, Vukman je odgovorila da je medicinska sestra o događaju obavijestila roditelje.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Račan: Koaliranje s HDZ-om na lokalnoj razini nije nemoguće </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Između SDP-a i HDZ-a ne postoji konsenzus oko glavnih vanjsko-političkih pitanja, ali postoji oko zajedničkog posla – ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kazao je to u subotu u Splitu predsjednik SDP-a Ivica Račan koji je sa čelništvom stranke doputovao na razgovore sa članstvom oko priprema za lokalne izbore. On tvrdi kako suradnju s premijerom Ivom Sanaderom oko ulaska Hrvatske u EU nije uvjetovao ostavkom ministra vanjskih poslova Miomira Žužula. </p>
<p>»Bilo je logično, i premijer je to znao, da ne možemo prihvatiti da voditelj pregovaračkog izaslanstva bude Žužul, čiju smo ostavku u Saboru tražili zbog krupnih afera«, istaknuo je Račan. Premijerov prijedlog da bude na čelu nacionalnog odbora za kontrolu i nadzor pregovora s EU, kaže, kako još nije prihvatio. </p>
<p>Račan se zalaže da se što prije objavi ugovor kojeg je HDZ-ova Vlada 1999. godine potpisala s Deutsche Telekomom i tvrdi kako je njegova vlada po pitanju trećeg mobilnog operatera povukla sve potrebne poteze.</p>
<p>»SDP ozbiljno razmišlja da ponudi projekt, za koji očekujemo konsenzus, a kojim će se omogućiti legalizacija bespravno izgrađenih objekata u sirotinjskim naseljima. Hrvatska je socijalna država ali tim ljudima nije pomogla pa sada ne bi bilo u redu da ih se kažnjava. Nismo za legalizaciju onih objekata koji su izgrađeni radi vlastitog bogaćenja u podsljemenskoj zoni ili na pomorskom dobru. Mislimo da diskrecijsko odlučivanje o tome što će se od na desetke tisuća bespravno izgrađenih objekata rušiti, rađa korupciju«, kazao je predsjednik SDP-a. </p>
<p>Svojim prijedlogom SDP planira pojačati kaznene mjere protiv bespravnih graditelja te zaustaviti devastaciju Hrvatske. SDP se zalaže za donošenje zakona o neposrednom izboru lokalnih dužnosnika jer smatra da ima dovoljno kadra za to. Račan na lokalnim izborima očekuje pobjedu u svim većim gradovima. SDP je koaliciju već sklopio s HSS-om, ali je otvoren i za druge stranke.</p>
<p>»Koaliranje sa HDZ-om na lokalnoj razini nije nemoguće ukoliko u svome programu HDZ-ove lokalne organizacije ne bi slijedile elemente HDZ-ove nacionalne politike s kojima se mi ne slažemo«, poručio je Račan. Novinarima je potvrdio i kako njegova stranka provodi istraživanja kojima ocjenjuje svoj rejting među glasačima ali testira i svoje kadrove. O njihovim rezultatima nije želio govoriti ali je novo istraživanje najavio u ožujku. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Lesar: Sanader mi je nudio prljavi tajni dogovor</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – »Premijer Sanader zvao me dva puta i nudio mi prljavi tajni dogovor o povlačenju pitanja o saborskim istražnim povjerenstvima. Prije toga je nagovorio i Račana da me zove s istom namjerom«. </p>
<p>To je za posjeta karlovačkom HNS-u izjavio predsjednik Kluba zastupnika HNS-a i saborski zastupnik Dragutin Lesar, koji je sa svojim saborskim kolegom Antunom Kapraljevićem posjetio Karlovac. Lesar je ponovio ranije izrečenu tvrdnju da ga je jedna osoba iz Vlade zvala i prijetila da će ga uništiti preko istražnih povjerenstava. </p>
<p>Lesar je karlovačkim novinarima izjavio kako će ime te osobe iz Vlade reći na slijedećoj sjednici Sabora. Na pitanje novinara, nije li premjer Sanader demantirao Lesarove tvrdnje da ga je zvao, Lesar je rekao »kako je istina monopol Sanadera i HDZ-a«. </p>
<p>Lesar i Kapraljević koji su bili gosti svojih stranačkih kolega Darka Šantića i Nikole Vuljanića izjavili su »da nisu pristali na Sanaderovu i Račanovu igru oko povjerenstva«. </p>
<p>»Inzistiramo da se osnuje povjerenstvo za Radimira Čačića ali i premijera Sanadera i ministra vanjskih poslova Miomira Žužula«, rekao je Kapraljević. Dodao je kako je primjetna šutnja HSS-ova čelnika Zlatka Tomčića o povjerenstvu. </p>
<p>Lesar je, komentirajući pomicanje termina lokalnih izbora za 15. svibnja izjavio kako HDZ-u treba vremena da se konsolidira nakon, kako je rekao, teškog poraza na minulim predsjedničkim izborima. Izrazio je mišljenje kako će HDZ pokušati pasivizirati sve birače za predstojeće lokalne izbore osim »svoje disciplinirane biračke jezgre«.</p>
<p>»Oduprijet ćemo se zajedničkom pritisku HDZ-a i Sanadera te SDP-a i Račana«, izjavili su za boravka u Karlovcu Lesar i Kapraljević.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sporazum o suradnji DC-a i HD-a</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Predsjednici Županijskih odbora Demokratskog centra i Hrvatskih demokršćana Miroslav Šimić i dr. Darko Biljan potpisali su u subotu sporazum kojim je utvrđena zajednička suradnja u realizaciji gospodarskog razvoja Osječko-baranjske županije i grada Osijeka kao njezinog središta. Dokument treba omogućiti i odgovorne i angažirane lokalne vlasti neophodne za iniciranje i poticanje razvoja na svim područjima Slavonije i Baranje. Tim više, što je cilj sporazuma osnivanje agro-banke koja treba poticati razvoj poljoprivrednih proizvođača. </p>
<p>Dokument, rečeno je, može biti dobar temelj za buduće eventualno koaliranje pred lokalne izbore u svibnju ove godine. Po Šimićevim riječima sporazum je rezultat stranačkih i prijateljskih razgovora, jer stranke imaju istovjetne stavove o gospodarskom oporavku. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>O povratnicima nitko ništa ne zna</p>
<p>ŠIBENIK / KISTANJE</p>
<p> – U organizaciji Europske banke za obnovu i razvoj i Danskog vijeća za izbjeglice u ponedjeljak bi na teritorij Republike Hrvatske trebao stići prvi ovogodišnji konvoj sa srpskim povratnicima. </p>
<p>Kako saznajemo, na područje Šibensko-kninske županije trebala bi stići dvojica povratnika iz Srbije i to u Cetinu kod Kijeva i Varivode kod Kistanja.</p>
<p> U prvom ovogodišnjem konvoju, kako ga najavljuju organizatori, trebalo bi biti ukupno 12 povratnika koji će se osim u spomenute krajeve Kistanja i Cetine vratiti još u Otočac i Plitvička jezera. U konvoju stiže i ekonomska pomoć povratnicima za početak života u starom kraju kojeg su napustitli u Oluji. Osigurana im je i poljoprivredna mehanizacija i donirane domaće životinje. </p>
<p> U selu Varivode nadomak Kistanja danas živi stotinjak osoba, mahom starije životne dobi. Nitko od onih koje smo kontaktirali nije nam znao reći čiji je dolazak najavljen za ponedjeljak. Neslužbeno smo saznali da je riječ o Jovanu Rakiću. Njegov stric Ilija (78) nije imao pojma o povratku svog nećaka. Pita se gdje će stanovati jer mu je kuća ruševna. </p>
<p>Ni Marko Kardum , načelnik Općine Kistanje nije imao pojma o dolasku jednog povratnika srpske nacionalnosti. Prema njegovim riječima danas na području općine, koja je centar Bukovice, živi oko 4 tisuće stanovnika. Još do jučer živjelo je podjednako Srba i Hrvata, a danas je po njegovim saznanjima nešto više Srba koji uglavnom žive po okolnim selima. </p>
<p>Država je prije 7 godina za doseljene janjevačke hrvatske izgradila 120 novih kuća tako da na tom prostoru nema većih probelma s povratom srpske imovine. </p>
<p> U Cetinu kod Civljana najavljen je povratak Dušana Vukovića. Ni u tom mjestu nedaleko Kijeva i Vrlike o tome nitko ništa ne zna. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Vidović: Sisak je grad odgođene budućnosti</p>
<p>SISAK</p>
<p> – Komentirajući najnoviju odluku Vlade kojom se odgađa gradnja autoceste Zagreb - Sisak, saborski zastupnik Davorko Vidović na tiskovnoj konferenciji u subotu u Sisku naglasio je kako time Sisak postaje grad odgođene budućnosti. Vidović je objasnio da gubi i cijela Sisačko-moslavačka županija, čijem bi gospodarskom razvoju nova cesta bila od neprocjenjivog značaja. </p>
<p>»Autocesta znači život. Hohštaplerska politika najnovijom odgodom potvrđuje visoku razinu neodgovornosti Vlade prema ovoj regiji, koja je puno dala Hrvatskoj u Domovinskom ratu i prije njega. Ljudi se odavde iseljavaju, socijalno stanje je poražavajuće, za 250 posto je pvećan broj oboljelih od karcinoma. Odgođena je i rekonstrukcija Inine rafinerije«, izjavio je Vidović. </p>
<p> Budući da je predviđeno da se izgradi samo 9 kilometara autoceste od Zagreba prema Velikoj Gorici, a ostalo bi trebalo početi graditi tek u 2009. godini, Vidović je uputio poziv sisačko-moslavačkom županu Đuri Brodarcu, gradonačelniku Siska Dinku Pintariću, gradonačelniku Petrinje dr. Miroslavu Gregurinčiću i općinskom načelniku Lekenika Ivici Peroviću da što prije zatraže sastanak s ministrima Božidarom Kalmetom i Ivanom Šukerom, i to u Sisku, u vezi sa autocestom. </p>
<p>»Na sastanak pozivam i premijera Ivu Sanadera. Ako ne bude rješenja povoljnih za Sisak, SDP će, kada s koalicijskim partnerima na lokalnim izborima preuzme vlast, sam, bez državne pomoći, krenuti u izgradnju autoceste jer za to postoje načini«, obećao je Vidović. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Političkom voljom do učinkovitih povjerenstava </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »U Hrvatskoj ima političkog znanja i volje za provođenje reformi bez vanjskih pritisaka, kada su u pitanju Zakon o sprječavanju sukoba interesa državnih dužnosnika i pravna regulacija financiranja političkih stranaka i kampanja«, rekao je u subotu Josip Kregar, član Upravnog odbora Transparency Internationala Hrvatska (TIH), na konferenciji održanoj u hotelu Arcotel Allegra. Glavne teme bile su dosadašnja provedba Zakona o sprječavanju sukoba interesa državnih dužnosnika te potreba pravne regulacije financiranja političkih stranaka i kampanja.</p>
<p>»Sprječavanje sukoba interesa je područje na kojemu i anđeli hodaju na vrhovima prstiju kako ne bi nekoga povrijedili«, slikovito se izrazio Kregar dodajući kako svim sredstvima valja podržati rad Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. »Povjerenstvo može biti jako i djelotvorno jer ima snažne zakonske ovlasti koje treba iskoristiti te opću podršku javnosti pa njegov rad treba učiniti javnim, a deklaracija imovine i darova jasna je obveza svih, sve to treba iskoristiti kako bi se razne situacije raščistile i istina približila ljudima«, rekao je Kregar.</p>
<p>Na upit kako komentira poplavu saborskih povjerenstava i poprilično nezadovoljstvo jer nisu u stanju ispuniti ciljeve zbog kojih su osnovana, Kregar je odgovorio: </p>
<p>»Odgovor je u pitanju jesmo li spremni na javnu demokraciju. Povjerenstva se osnivaju kako bi se utvrdila istina, a da Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa nije bilo opstruirano istina bi se mogla utvrditi i druga nam povjerenstva ne bi bila potrebna«, odgovorio je Kregar. Saborski zastupnik Tonči Tadić dodao je kako spomenuto povjerenstvo nije i neće biti učinkovito sve dok ne postoji politička volja da se iz stranke čiji su članovi u njemu »eliminiraju ljudi koji su ogrezli u kriminal«. </p>
<p>C. K.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050130].
|
