NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050429].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142899 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.04.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Glavarine liječnicima rastu 10 posto</p>
<p>Prema novoj podjeli domova zdravlja, svaki otok s više od 10.000 stanovnika imat će svoj dom zdravlja, a u županijama, tako i u gradu Zagrebu mogu, po potrebi, imati i više od jednog doma zdravlja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Kao što smo za 10 posto podigli plaće bolničkim liječnicima na ime odgovornosti, tako ćemo, također od svibnja, i ugovornim liječnicima primarne zdravstvene zaštite za 10 posto povećati glavarine«, rekao je u četvrtak Vjesniku Neven Ljubičić, ministar zdravstva i socijalne skrbi, na putu u Zadar, gdje je istoga dana počeo Kongres obiteljske medicine.</p>
<p>Takav prijedlog izložit će, kaže, liječnicima primarne zdravstvene zaštite kao rješenje za spor nastao nakon što su im ponuđeni ugovori s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) po kojima ih se obvezuje medicinskim sestrama u svome timu osigurati dodatna materijalne prava prema Granskom kolektivnom ugovoru (GKU) kojega izravno nisu potpisnici niti su, jer su privatnici i poslodavci, sudjelovali u pregovorima kao socijalni partneri.</p>
<p>Ljubičić će uz ponudu o 10 posto, čime bi trebala biti namirena dodatna materijalna prava sestara, zatražiti od liječnika u zakupu da potpišu ugovore s HZZO-om jer - kako je rekao - »prepoznaje njihove usluge, ali nagrađuje tim«. </p>
<p>Osim toga, članak 99. GKU-a ne može se protumačiti drukčije nego što je napisan niti se zbog toga taj sporazum može raskinuti. Ne može se ni zanijekati da je takav GKU u njihovo ime potpisao predsjednik Hrvatskog liječničkog i sindikata Ivica Babić.</p>
<p>Ljubičić ima i druge adute u rukavu, kao što su ponovna podjela domova zdravlja zbog čega se pripremaju izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Svaki otok (s više od 10.000 stanovnika) imat će svoj dom zdravlja, a u županijama, tako i u gradu Zagrebu - ako to žele - mogu imati više od jednog doma zdravlja, po potrebi. Ljubičić u tom kontekstu kaže da radi na decentralizaciji, ali naglašava da je izrazito protiv regionalizacije zdravstva. Podsjeća i na jačanje i nagrađivanje prevencije, na to da je lani i ove godine odobreno gotovo 400 specijalizacija obiteljske medicine, a sve u cilju poboljšanja stanja primarnog zdravstva.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Izvješće predano odvjetništvu tek nakon povratka s godišnjeg </p>
<p>Saborski Odbor za obitelj primio je prijavu majke štićenika koja je proslijeđena kabinetu državnog tajnika Žganeca, a nakon punih pet mjeseci odgovoreno je da je - sve u redu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, odnosno tadašnje Ministarstvo rada i socijalne skrbi nije u Brezovicu, kako tvrde bivši ministar Davorko Vidović i njegov tadašnji pomoćnik, a sada državni tajnik za socijalnu skrb Nino Žganec, poslalo inspekciju na vlastitu inicijativu. Kako Vjesnik doznaje u četvrtak u Općinskom državnom odvjetništvu, inspekcija Ministarstva u Brezovicu je otišla tek nakon što je to Ministarstvu naložilo - Odvjetništvo. Istina, nadzor je obavljen razmjerno brzo – od 3. do 5. srpnja 2002.</p>
<p>No koliko se Ministarstvu žurilo da riješi probleme u Brezovici, najbolje pokazuje podatak da su rezultati inspekcije Ministarstva Odvjetništvu dostavljeni tek – 13. rujna! Nakon što su se mjerodavni iz Ministarstva vratili s godišnjeg odmora! O svemu tome u predmetu Brezovica u Odvjetništvu postoji i pisani dokaz.</p>
<p>O brzini postupanja Ministarstva i nakon odlaska Davorka Vidovića svjedoči i podatak do kojega smo također došli u četvrtak. Saborski Odbor za obitelj, nakon što je prvi put u javnost procurila priča o Brezovici, primio je prijavu majke jednog štićenika iz Brezovice, punu pritužbi na postupanje prema njezinu djetetu, koja je proslijeđena Ministarstvu. Ministarstvo, točnije kabinet državnog tajnika Nine Žganeca, odgovor na majčine pritužbe sročio je nakon punih pet mjeseci, ustvrdivši, dakako, da je sve u redu.</p>
<p>»Nino Žganec sigurno nije bio brz kad je bilo u pitanju rješavanje slučaja Brezovica«, kaže Vjesnikov izvor te dodaje da se Brezovicom, uz tadašnjeg pomoćnika i ministra, bavio i ondašnji zamjenik Davorka Vidovića, Božo Žaja, dosad u kontekstu ove priče nespominjan u medijima. Žaja, međutim, za Vjesnik kaže da je on donosio odluke samo kad ministra nije bilo, a Brezovicom su se, tvrdi, bavili Vidovićevi pomoćnici, točnije Nino Žganec. »Svakako je nedopustivo da se na izvješće čekalo dva mjeseca. Stvar se morala riješiti u petnaestak dana«, kaže Žaja.</p>
<p>Međutim, i djelatnici Vidovićeva ministarstva, ali i današnjeg HDZ-ova ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, tvrde da je Žaja bio mnogo moćniji negoli se danas želi prikazati te da je mogao utjecati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> postupanja u Brezovici. »Nisam bio moćan, nego samo neovisan«, odgovara Žaja te napominje da je to smetalo »i jednima i drugima«.</p>
<p>Ukratko, loptica o nepostupanju Ministarstva u slučaju Brezovica, o odluci da čelni ljudi Ministarstva prvo odu na godišnji odmor a tek potom predaju izvješće Odvjetništvu, sada se prebacuje s jednog na drugog. Kad se cijeloj priči pridoda i stručna preporuka da se takvi slučajevi moraju rješavati žurno, odgovornost mjerodavnih može biti samo još veća. Ako ne zakonska, onda barem moralna. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mesić: Medijima caruju skandali i poznavatelji podzemlja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Mediji u tranzicijskim zemljama jugoistočne Europe ne ispunjavaju zadaću koja bi ih činila potpornim stupom demokracije. Osobno me mediji, uz časne iznimke, ne zadovoljavaju istinitošću izvještavanja«, rekao je predsjednik Republike Stjepan Mesić u četvrtak na međunarodnoj konferenciji »15 godina tranzicije u jugoistočnoj Europi: odgovornost i utjecaj medija«. Konferenciju je organizirala njemačka zaklada Konrad-Adenauer-Stiftung. </p>
<p>Umjesto istinitih informacija, servira se divovska crna kronika praćena skandalima i tračevima. Mediji su, kritizirao je Mesić, sve manje ogledalo života; oni život pretvaraju u nešto slično televizijskim trakavicama. Ustvrdivši da su mediji pobjegli od ozbiljnih tema, Mesić je naglasio da su »novinarske analize dobile stranačke boje, povijest se pretvorila u sredstvo za lansiranje krajnje dubioznih poruka, a ulica i estrada prijete da zauzmu mjesto društvu«. </p>
<p>Analizirajući promjene u hrvatskim medijima do 2000., primijetio je da su »demokratske promjene u nemalom broju slučajeva bile praćene nimalo demokratskim kadrovskim potezima«. Uz policiju, najizraženije čistke bile su upravo u medijima, rekao je Mesić, dodajući da su u to vrijeme iz novinarstva nestale cijele plejade novinara, čija se krivnja svodila na to da su bili poznati u vrijeme Jugoslavije.</p>
<p>»Ljude se micalo na osnovi nacionalnog ključa i njihovih antihrvatskih svjetonazora. Nije mi drago što moram reći, ali istina je da je u to vrijeme Hrvatska bila suočena s neprijateljem, ali je i sama nekim potezima proizvodila dodatne neprijatelje«, ocijenio je Mesić, po kojemu je privatizacija medija rezultirala pojavom senzacinalizma. Najprije su izgubljeni svi kriteriji, zatim je pala kvaliteta, a profit je umjesto istine postao cilj vlasnika medija.</p>
<p>Za medije koji su ostali pod državnom kapom Mesić je rekao da su do 2000. bili »nekrtički prenositelji i frizeri informacija koje se ne bi svidjele šefu države ili nekom iz vlade«. Ni danas, dodao je, nismo lišeni pokušaja instrumentaliziranja medija radi stranačke propagande, zaodjenute u prezentiranje Vladinih stavova. Dobili smo medijsku scenu na kojoj su odgovornost i etičnost gotovo neprepoznati, u kojoj caruju prenositelji skandala i poznavatelji podzemlja, političkog i onoga drugog, rekao je Mesić, koji izlaz vidi u vraćanju odgovornosti za javno napisanu i izgovorenu riječ. </p>
<p>Direktor Albanian Media Institute, politički analitičar i stručnjak za medije Remzi Lani, smatra da je tisak u jugoistočnoj Europi postao slobodan, ali ne i neovisan. Mediji u javnosti imaju negativan imidž, a prema istraživanju provedenom u Albaniji, 66 posto ispitanika smatra da izazivaju teškoće. Samo ih 15 posto smatra da pozitivno utječu, a deset posto zadovoljno je izvještavanjem medija. Lani primjećuje da se mnogo medija i dalje bavi nacionalističkim temama i potiče agresiju. </p>
<p>Vjesnik jedina ozbiljna novina</p>
<p>»Večernji list« i »Jutarnji list« između su ozbiljnih novina i tabloida, a »Vjesnik« je jedina ozbiljna novina na hrvatskoj medijskoj sceni, rekao je Stjepan Malović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. S jedne su strane medijske scene čisti tabloidi, a s druge je redizajnirani »Vjesnik«, koji se vraća na staze kvalitetnih novina, ocijenio je Malović na konferenciji te dodao da i jedna i druga strana pola pokazuju uspješnost, dok su u sredini stilski nedefinirani listovi. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Predsjednik za socijalno osjetljivu privatizaciju</p>
<p>Mesić se zalaže za to da se i u nas sustavno uredi mogućnost sudjelovanja zaposlenika u odlučivanju i vlasništvu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je ovih dana predsjednik Stjepan Mesić kritizirao Vladu zbog stanja u gospodarstvu i velike nezaposlenosti, očekuje se i njegovo dugo najavljivano sudjelovanje na sjednici Vlade, doznajemo u Predsjednikovu Uredu. Zatraženi raspored i teme sjednica, doduše, još nije dobio, pa bi uskoro u Banske dvore mogla otići i »požurnica«.</p>
<p> Iako se nekim kritičarima Mesićeva rada može učiniti da je njegovo kritiziranje Vlade u funkciji skorih lokalnih izbora, na Pantovčaku to odbacuju tvrdeći da spremaju koncept Predsjednikovih inicijativa u području unutarnje politike, gospodarstva i obrane. Prve je konkretne poteze, kako doznajemo, predsjednik Mesić već povukao - od Vlade je zatražio popis poslovnih zona, a od MORH-a opis rješavanja problema kadeta školovanih na stranim vojnim akademijama. Osim toga, s Pantovčaka je već poslana i pismena inicijativa za donošenjem zakona o Obalnoj straži s prijedlogom da se, po uzoru na norveški model, Obalna straža ne izuzima iz mornarice. Banskim je dvorima predsjednik Mesić uputio i pismenu inicijativu za rješavanje problema stanara u nacionaliziranim stanovima koji nisu imali mogućnost otkupa i sada ovise o dobroj volji vlasnika. Predsjednikov je interes, kako doznajemo, posebno usmjeren na sjednicu Vlade posvećenu pretvorbi i privatizaciji, no u ovom trenutku još se ne zna kada bi ta tema mogla doći na dnevni red.</p>
<p>Prije tri mjeseca, točnije, krajem prosinca prošle godine, u jeku predsjedničke kampanje, šef države pokrenuo je inicijativu za produljenjem roka pretvorbe i privatizacije za dvije godine, s prvog siječnja 2005. na prvi siječanj 2007. godine. Predsjednik je upozorio da će zbog neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa mnogi predmeti pasti u zastaru, a dvogodišnje produljenje roka predložio je očekujući da će do 2007. biti završena reforma sudstva i porezne uprave u skladu s prilagodbom sa zakonima EU. Upozorava i sada da je samo pet posto pretvorbe zakonito i da je u netransparentnoj privatizaciji izgubljeno 329.426 radnih mjesta te predlaže novi Zakon o privatizaciji i Zakon o ESOP-u. S tim argumentima Mesić će izaći i pred Sanaderov kabinet s prijedlogom da se utvrde »novi modeli socijalno osjetljive privatizacije«. Mesić se zalaže za to da se i u nas, uz novi model privatizacije, posebnim zakonom o zaposleničkom dioničarstvu, sustavno uredi mogućnost sudjelovanja zaposlenika u odlučivanju i vlasništvu po uzoru na europske modele.</p>
<p>Iako se Predsjedniku često od izborne pobjede do danas prigovara da nije ni počeo s inicijativama koje je obećavao u kampanji, očito je iz spomenutih priprema i prvih poteza koje je već povukao da takvi prigovori ne stoje, kažu njegovi bliski suradnici. Savjetnički tim priprema niz inicijativa uvažavajući Mesićevu namjeru da bude aktivan sudionik u područjima unutarnje politike, gospodarstva i obrane, što mu ustavne ovlasti dopuštaju. Za sada prikupljaju podatke vezane uz reformu javne uprave očekujući da i iz Vlade dobiju informacije dokle se došlo s pripremom zakona.</p>
<p> Donošenje strategije gospodarskog razvoja Hrvatske Mesićev je stalni zahtjev prema Vladi, koji je ovih dana opet aktualizirao. Konkretno, kako doznajemo u njegovu Uredu, Predsjednik očekuje da se osmisle mjere povećanja izvoza i međunarodne konkurentnosti, posebice u poljoprivredi. Ustrajat će i u poticanju socijalnih partnera da usvoje Socijalni pakt, a vrlo skoro pokrenut će i inicijativu za efikasnije korištenje predpristupnih fondova EU te zatražiti od Vlade njihove varijante korištenja tih sredstava.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Asselborn: Put u EU vodi preko Haaga </p>
<p>»Ono što sam ustanovio jest da je kod Hrvata od 16. ožujka došlo do pomaka. Akcijski plan od šest točaka govori sve«, rekao je predsjedatelj Ministarskog vijeća EU.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U razgovorima Hrvatske i radne skupine Europske unije naglašeno je da nema političkog rješavanja pitanja izručenja generala Gotovine već da put u EU vodi samo preko Haaga, istaknuo je predsjedajući Ministarskog vijeća EU-a Jean Asselborn u četvrtak u razgovoru za Deutsche Welle. </p>
<p> »Carla del Ponte ostaje pri svojem stajalištu koje mi je predstavila u svoja tri dopisa početkom godine. Hrvatska suradnja s Haaškim sudom još nije stopostotna, premda postoje začeci i uvjeravanja koji ukazuju u pravom smjeru«, rekao je Asselborn.</p>
<p> »Međutim mi ne provodimo taktiku postupnog postizanja političkih ciljeva. Ustvrdili smo što je procjena Carle del Ponte. k Kao vrlo važno istaknuo je to što »prvi put hrvatska vlada shvatila da nema političkog rješenja već da put vodi samo preko Haaga«. </p>
<p> Asselborn je na pitanje treba li se Hrvatskoj odrediti rok ili »i dalje dopustiti ovakva taktika postupnog postizanja političkih ciljeva« istaknuo kako se suradnja sa sudom ne može isključiti ili pobrkati s političkim rješenjem naglasivši da članovi radne skupine nisu suci već instrument Europskog vijeća za donošenje odluke.</p>
<p> »Ono što sam ustanovio je da je kod Hrvata od 16. ožujka došlo do pomaka. Akcijski plan od šest točaka govori sve. Najprije je premijer rekao kako se mora shvatiti da ne smije doći do brkanja ratnih heroja i ratnih zločinaca. (...) Plakati se uklanjanju, Crkva je pokazala razumijevanje, a tu je i suradnja tajnih službi. Gotovinina mreža potpore mora se prekinuti i moraju se nastaviti reforme pravne države, prije svega sudova. Sve to se nalazi u akcijskom planu i premijer Sanader vrlo jasno je kazao i uvidio da je sada potrebna provedba tog plana. Sam je govorio o nekoliko mjeseci. Vjerujem da ćemo već u lipnju imati bolji pregled gdje se nalazimo u pogledu suradnje«, ocijenio je Asselborn u razgovoru za DW. </p>
<p> »S političkog gledišta je važno da se razbije mreža potpore. Carla del Ponte zna više nego mi ministri vanjskih poslova o povezanostima, isprepletenosti ili o svim postojećim mrežama. S jedne strane trebamo vjerovati onome što je rekla, ali isto tako trebamo vjerovati u ono što najavljuje hrvatska strana, a to je pokazati kroz akcijski plan da se pravna država u Hrvatskoj shvaća ozbiljno«, kaže Asselborn.</p>
<p> »Kada bi Gotovinu sutra prebacili u Haag, tada više ne bismo trebali dalje razgovarati. S druge strane, ne može se zemlju koja bi imala stvarne teškoće uhititi jednu jedinu osobu čekati 100 godina. Međutim, sve dok Gotovina nije u Haagu, mora se barem dokazati stopostotna suradnja s Haaškim sudom«, istaknuo je Jean Asselborn u razgovoru za Deutsche Welle. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kad politički nasilnici marširaju</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Hrvatski političari, osim činjenice da su nevjerojatno tašti i da će sve dati za svoju sliku u medijima, a kamoli za intervju, u zadnje su vrijeme i strašno živčani. Doduše, ta je neuroza uglavnom njihov kontinuitet, ali u delirij od živaca uglavnom padaju uoči izbora. Lokalnih, općinskih, gradskih, nacionalnih, svejedno. Čim krene vrijeme njihova potvrđivanja na listama ili odlaska u politički zaborav, evo novog naleta pritisaka i surovih riječi. Bjesne na sve i svašta, međusobno si podmeću klipove, ne libe se međusobno otračavati dojavljujući novinarima priče kojima bi kompromitirali političke suparnike, a sve u silnoj »brizi« za građane. Ocrnjuju jedni druge, želeći pokazati da je onaj drugi gori, jer bi to valjda trebalo signalizirati građanima da su ovi prvi bolji. </p>
<p>I stranačka je pripadnost tu potpuno nevažna; živčani su od ljevice, preko centra, do desnice. Ispaljuju uvrede iz svih plotuna, podmeću gdje stignu, plasiraju gadosti od kojih se normalnom čovjeku okreće želudac, a potom se smješkaju prijateljski jedni drugima pred objektivima fotografa. Mrze se do boli, ali na lokalnim razinama, u gradovima i općinama koaliraju potpuno nespojive političke opcije, grčevito pokušavajući na sve načine zadržati vlast. Nije li, uostalom, najžalosniji pokazatelj surovosti i dvoličnosti politike te podcjenjivanja razuma građana vladajuća koalicija u Zagrebu, u kojoj bi partneri utopili jedan drugoga u pola čaše vode?</p>
<p>Blate se, vrijeđaju, prijete međusobno, dilaju novinarima dokumentaciju o međusobnim zloporabama i muljažama, a onda izlaze pred javnost i obećavaju bolje sutra ako se baš njima da glas. Posebno su, međutim, dražesni oni koji zovu novinare, prijete im ili ledenim tonom objavljuju da »nije baš pametno što su to napisali«, psuju, vrijeđaju.</p>
<p>Postoji, naime, jedan političar - slučajno iz opozicije, mogao je biti i iz vlasti - koji voli novinare samo kad o njemu pišu da je najbolji, najveći, najljepši ili da je najviše izgradio u svome mandatu. Ako to slučajno ne pišu, evo problema; politički nasilnik naziva, psuje, vrijeđa najprizemnijim rječnikom i na kraju - prijeti. Zaboravlja pritom taj dragi čovjek da novinari: a) uglavnom ne pristaju na pritiske, posebno ne na prijetnje, b) često snimaju svoje razgovore, jer često rade telefonske intervjue, c) da snimke ostaju i d) da u ovoj državi i novinar može tužiti političara, a ne samo obratno. Onda se, nakon prostačkog i agresivnog obračuna, s jednog od silnih predizbornih plakata taj isti kauboj smiješi građanima obećavajući divnu, građansku Hrvatsku. Vjerujući da su i birači i novinari guske u magli koje će opet preveslati.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Raspodjela odgovornosti</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Šokantna priča o zlostavljanju štićenika u Caritasovu domu u Brezovici dobila je neobičan epilog. Na posebno sazvanoj konferenciji za novinare Crkva je najavila vlastitu istragu nemilih događaja, ali će, ustreba li, potražiti i pomoć državnih institucija. Kaptol je tom prigodom točno definirao odgovornost svih upletenih za dosadašnje propuste.</p>
<p>Pomoćni biskup zagrebački i predsjednik Hrvatskoga Caritasa Josip Mrzljak rekao je da je, nakon što je Ministarstvo socijalne skrbi otkrilo strašne slučajeve zlostavljanja 2002. godine, ako ih je bilo, ministar Vidović trebao odmah zatvoriti dom. Odgovoran je, dakle, ministar.</p>
<p>Pomoćni biskup zagrebački Valentin Pozaić rekao je da Državno odvjetništvo nije našlo osnove za kazneni progon djelatnika Doma, ali su mediji i dalje pisali o Domu kao mjestu strave i užasa. Odgovorni su, dakle, i mediji.</p>
<p>Voditeljica zagrebačkog Caritasa Jelena Brajša rekla je da su mještani Brezovice prošle godine na više adresa poslali pismo u kojem tvrde da je briga o štićenicima na razini sirotišta iz najgorih vremena. Oni su, kaže, to napisali iz jala jer su organizirali hajku na mjesnog župnika. Odgovorni su, dakle, i mještani Brezovice.</p>
<p>Postoji i politička odgovornost. Pomoćni biskup Pozaić u oživljenoj aferi vidi kampanju za nadolazeće izbore. Pomoćni biskup Mrzljak kaže kako su očekivali da će se nakon onako lijepih dana (misleći na oproštaj od prošlog i inauguraciju novog pape) početi nabacivati na Crkvu stvarima koje ne stoje. Zajednički je stav Caritasa i pomoćnih biskupa da u Brezovici zlostavljanja nije bilo, a ako ga je i bilo, odgovornost je na drugima. Zato će sad stvar uzeti u svoje ruke i sami provesti istragu. Mimo državnih institucija, osim ako im ne ustreba pomoć.</p>
<p>Ali smještaj, hranu i skrb štićenicima Doma u Brezovici financira Ministarstvo socijalne skrbi, a Caritas tome pridonosi određenom količinom pomoći.</p>
<p> Financiranje je, recimo, zajedničko, odgovornost je samo državna i narodna. Ministarstva, Državnog odvjetništva ili mještana Brezovice. </p>
<p>A priori odbacujući svaku odgovornost u instituciji kojom je preko Caritasa ravnala, Crkva je ponudila zanimljivu podjelu zasluga i odgovornosti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Programirano putovanje</p>
<p>S obzirom na postojeću blokadu Hrvatske te na ubrzanje procesa približavanja EU naših istočnih susjeda, na kraju proizlazi, iako se načelno govori o individualnom pristupu te o ispunjavanju kriterija svake pojedine zemlje, da su geopolitički razlozi ispred ili iznad političkih poruka koje se upućuju iz Bruxellesa. Čemu onda ta utrka kad izgleda kao već programirano putovanje</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Dok Hrvatska zasad neuspješno pokušava probiti prilično čvrstu blokadu postavljenu na njezinom putu prema Europskoj uniji, kod naših istočnih susjeda pokreću se procesi koji ih postupno približavaju Bruxellesu.</p>
<p>Tako su Srbija i Crna Gora dobile pozitivnu studiju o izvodljivosti što bi, kako se nadaju tamošnje vlasti, moglo značiti da bi pregovori te državne zajednice s EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju mogli početi u listopadu ove godine. Beograd je iz Bruxellesa dobio pohvale zbog izručenja desetak optuženika za ratne zločine, unatoč tome što ih još deset s toga popisa, uključujući Ratka Mladića i Radovana Karadžića, nije u Haagu.</p>
<p>Makedonija je pregovore o tom sporazumu već zaključila, dok se Albanija još bori s početnim reformama koje bi osigurale gospodarsku i političku stabilnost države. Kosovo će, pak, po svemu sudeći, ostati poseban entitet i kao takav jednom uglavljen u EU. I u BiH se provode reforme s ciljem približavanja EU. Trenutno se na Vlašiću održava zatvoreni sastanak političkih predstavnika s visokim predstavnikom međunarodne zajednice Paddyjem Ashdownom o reformi policije. </p>
<p>Ta je reforma ocijenjena kao preduvjet za početak procesa pridruženja te zemlje EU. Njome se predlaže regionalni sustav organiziranja policije, s time da bi politički nadzor i financiranje bili na razini središnje vlasti. Jedna od verzija toga ustroja predviđa da bi, primjerice, Republika Srpska bila jedna regija, dok bi ostale četiri bile Sarajevo, Mostar, Bihać i Distrikt Brčko. Po drugim informacijama, regionalne policije ne bi se nužno morale poklapati s entitetskim granicama. </p>
<p>Do kraja godine u BiH bi se također trebale provesti ustavne promjene. S tim u vezi Venecijanska komisija (skupina pravnih stručnjaka delegiranih od Europskog parlamenta) nedavno je izišla s prijedlogom da se kroz ustavne promjene ukinu županije u Federaciji BiH. </p>
<p>Većina političkih predstavnika Hrvata u BiH takav je prijedlog već odbacila držeći da bi kroz njega od konstitutivnog naroda bili pretvoreni u nacionalnu manjinu. Hrvati su inače pokrenuli potpisivanje peticije u kojoj, uz ostalo, stoji da bi radio-televizijski sustav u BiH bez posebnog programa na hrvatskom jeziku bio »kulturocid nad bosanskohercegovačkim Hrvatima«.</p>
<p>O tome će se zasigurno još voditi rasprave. Kao što se povodom skore 10. obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma, Bosnom i Hercegovinom počinju se sve više baviti i u EU i u SAD-u. Tako je prije mjesec dana Pododbor za Europu Odbora za međunarodne odnose Zastupničkog doma američkog Kongresa održao saslušanje o trenutnoj političkoj situaciji u BiH i razvoju njenih institucija. Predsjednik toga Pododbora Elton Gallegly tom je prigodom kazao da je glavni problem Daytona u tome što je »rezultirao u etničkoj podjeli zemlje, tako potvrđujući etničko čišćenje«. Jedan od sudionika toga skupa, Gerard Toal, profesor na Fakultetu za javne i međunarodne poslove u Alexandriji, kazao je, međutim, kako ne treba imati iluzija da će se promjenama iznutra moći izmijeniti struktura zemlje, posebice smanjenje ovlasti entiteta, što će, po njemu, trebati učiniti, a možda ih čak i ukinuti.</p>
<p>Što se cilja te države tiče, on je, čini se, već poznat. BiH treba odnosno mora, dakako u međuvremenu preustrojena, zajedno sa svojim istočnim susjedima pristupiti Uniji do 2014. Hrvatska bi, pak, prema Reutersovoj anketi iz prosinca prošle godine, mogla postati članicom 2009. godine. Nakon najnovijeg razvoja događaja čak ni najveći hrvatski optimisti više ne spominju 2007., a rijetko i 2008. kao moguću godinu priključenja naše zemlje EU.</p>
<p>Međutim, razlog dodatne zabrinutosti za Hrvatsku jest, kako stoji u toj anketi, da će zemlja možda biti prisiljena na čekanje kako bi se zapadni Balkan u bloku uključio u Uniju. Prema istim prognozama, Srbija i Crna Gora otpočet će pregovore 2008., a u EU ući 2012. Istu, 2012., odnosno, u boljoj varijanti, 2010. kao godinu priključenja EU, Hrvatskoj je predvidio direktor Kraljevskog instituta za međunarodne odnose iz Londona Victor Bulmer-Thomas.</p>
<p>Pritom nije spominjao ni Haaški sud ni neke dodatne političke uvjete već, kako je rekao, za Bruxelles i dugačku te krajnje problematičnu hrvatsku granicu koja bi trebala postati granicom EU. Također je kazao da je Hrvatska iznimno mala zemlja pa se Uniji ne isplati raditi proširenje samo za jednu zemlju tako malog tržišta, sugerirajući da je pristup više zemalja zajedno realnija varijanta. Tako na kraju proizlazi, iako se načelno govori o individualnom pristupu te o ispunjavanju kriterija svake pojedine zemlje, da su geopolitički razlozi ispred ili iznad političkih poruka koje se upućuju iz Bruxellesa. Čemu onda ta utrka kad izgleda kao već programirano putovanje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Zemljopisni bumerang regija</p>
<p>Kod nas se već teži i za stvaranjem prekograničnih regija (Istra), što naravno ne odvaja Istru od Hrvatske, ali do kada?</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Rasprava o regionalizaciji Hrvatske mora se oslanjati na povijesne činjenice. Ne može se samo baratati Europom kao svevišnjim, a da se bitno prepusti zaboravu. Mnoge današnje europske države davno su prije nastale spajanjem raznih grofovija, različitih ali srodnih pokrajina, i slično.</p>
<p>Hrvatska je »slijepljena« u cjelinu tek 1998., plativši za to veliku cijenu. Za razliku, na primjer, od Austrije, Njemačke, Francuske ili Španjolske, ona ima nepovoljan zemljopisni oblik bumeranga, što znači da u svojem »trbuhu« ima tuđi teritorij, Bosnu i Hercegovinu. Takav oblik u inače maloj zemlji diktira velike kopnene udaljenosti između, primjerice, Baranje i Konavala.</p>
<p>Cijelu svoju povijest svi naraštaji Hrvata nastojali su suzbiti autonomaštvo pojedinih dijelova Hrvatske i deklarativno su u tomu uspjeli ujedinjenjem Slavonije, Hrvatske i Dalmacije u jednu jedinu zemlju Hrvatsku. Tada je usvojen i zajednički grb umjesto trojnog, koji je označavao pokrajine. Prema tomu, za Hrvatsku je preuranjeno govoriti o regionalizmu kakav postoji u Europi.</p>
<p>Nekad je i Hrvatska bila austrijska regija, kao i Slovenija, Češka, Slovačka... A što je drugo bila i u bivšoj Jugoslaviji? Sada, kad je napokon svoja na svomu, sad bismo mi primijenili model sasvim različitih povijesnih okolnosti Europe!? Osjećaj za državnom cjelinom u regijama europskih zemalja neupitan je, a kod nas se već teži i za stvaranjem prekograničnih regija (Istra), što naravno ne odvaja Istru od Hrvatske, ali do kada? Državne će granice potpuno olabavjeti, a mješovite će se regije sve čvršće povezivati unutar sebe.</p>
<p>Hrvatska je još slaba da se u to upušta. Interesi Istre i Dalmacije kao dijelova za koje su Hrvati ginuli trinaest stoljeća mogu biti sebični, ali ne dezintegrirajući. Slavonija je sasvim druga priča. Nitko ne osporava da je istočna Slavonija izdržala najjači udar okupatora u Domovinskom ratu, ali to je zato što je neprijatelj s te strane najžešće napadao.</p>
<p>Da je tko napao sa sjevera, najviše bi stradalo Međimurje i Podravina, s mora Dalmacija, itd. Ali nisu ni drugi dijelovi Hrvatske bili pošteđeni. U Slavoniji su se borili svi Hrvati a ne samo Slavonci. Branili su Slavoniju, a time i Hrvatsku.</p>
<p>Slavonija je bila najviše razorena, ljudi otjerani, posjedi opljačkani i zapušteni, industrijski kapaciteti devastirani... Cijena obnove za zemlju iznurenu ratom sa sve više socijalnih troškova (invalidi, obitelji, udovice, djeca, itd.) bez strane pomoći golema je. Mnogi su, najviše baš u Slavoniji, ostali bez svojih radnih mjesta – nezaposlenost je velika.</p>
<p>Glede toga treba razmisliti i tko pokriva troškove zdravstva, školstva, mirovina ako nema dovoljno vlastitog doprinosa u blagajnu. Država otkupljuje slavonsku pšenicu po dvaput višoj cijeni od one koju bi postigla na europskom tržištu, ali to čini, dakako, da spasi domaću proizvodnju i ljude koji se time bave. Prema tomu, od poljoprivrede na sadašnjoj razini cijena Slavonija ne bi mogla očekivati oporavak. Europa bi financirala samo projekte koji njoj idu u korist, a sadašnji slavonski to nisu.</p>
<p>Danas je povika i na Zagreb kao metropolu. Zar se Slavonski Brod, Županja, Vinkovci i Vukovar sutra ne bi na isti način odnosili prema »metropoli Osijeku«? Hrvatska ima jednu sudbinu, zajedničku. Kad se razvijemo kao neke europske zemlje, može se razmišljati i o teritorijalnom preustroju.</p>
<p>Čak i bogate zemlje poput Italije još strahuju od dezintegracije jer se sjeverni bogati dio želi odvojiti od siromašnijeg juga. I tamo se to priječi, prema tomu, neka nitko ne proziva hrvatsku vlast da nije demokratska.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zar u Beograd po glagoljske knjige</p>
<p>Tako će preko beogradskog izdanja zainteresirani lakše naučiti čitati i razumjeti glagoljske tekstove negoli iz transliteriranih hrvatskih </p>
<p>ZVONKO PANDŽIĆ</p>
<p>U rubrici Kultura 26. travnja Vjesnik je objavio vijest da je Matica hrvatska izdala »Džepni staroslavenski rječnik«, koji su priredili hrvatski poznavatelji staroga slavenskoga jezika. Svakako valja pohvaliti trud autora tog i nekih sličnih izdanja u posljednje vrijeme. Nije mi, dakle, ni na kraj pameti kritizirati njihov rad (Damjanović, Jurčević, Kuštović, Kuzmić i Žagar), ali ipak moram postaviti metodičko pitanje: zašto je rječnik izdan bez glagoljskoga (i ćiriličkoga) pisma, odnosno samo latinskim pismom?</p>
<p>Sva hrvatska izdanja o staroslavenskoj tradiciji tiskaju se u posljednje vrijeme latinicom. Po čemu će danas u svijetu hrvatski znanstveni prinosi o crkvenostaroslavenskoj pismenosti biti prepoznatljivi ako ne prema sustavnom i izvornom pristupu hrvatsko-glagoljskoj pismenosti? Istina, postoji već lijepi broj znanstvenih izdanja glagoljskih vrela, ali to su u novije vrijeme uglavnom preslici i latinična transliteracija.</p>
<p>Stoga je to izdanje to nerazumljivije što danas postoji nekoliko tipova glagoljskih i ćiriličkih slova (za Windows i Mac) pa je priređivačima neusporedivo lakše urediti glagoljska izdanja negoli nekoć.</p>
<p>Kada sam za Uskrs u Zagrebu u nekoliko knjižara tražio Staroslavensku čitanku i(li) gramatiku Josipa Hamma, ili neko slično novije izdanje, nemalo sam se iznenadio. Nisam mogao naći ništa, iako ne isključujem mogućnost da je netko izdao gramatiku crkvenoslavenskoga jezika (i) glagoljskim pismenima.</p>
<p>Doduše, našao sam, osim spomenutog rječnika, vrijedna izdanja za ljubitelje glagoljice: Glagoljsku početnicu Frane Para (Rijeka 1995.) i Hrvatsku glagoljicu Darka Žubinića (Zagreb 1996.), ali ne Hammovu gramatiku i čitanku crkvenostaroslavenskoga jezika, iz koje se u davna vremena mogla usporedno učiti staroslavenska i hrvatska, glagoljska i ćirilička, pismenost, jezik i gramatika općenito.</p>
<p>Učiti crkvenostaroslavenski jezik bez njegova starijega pisma, glagoljice, kao i bez usporednog prikaza mlađih, ćiriličkih dokumenata, i to u izvornoj grafiji, znači da studenti koji se oslanjaju na ta izdanja nikada ne će dobro naučiti ni glagoljsko pismo niti se oduševiti za hrvatsku glagoljsku tradiciju.</p>
<p>U knjižari u Zagrebu našao sam, međutim, jednu Staroslovensku hrestomatiju nedavno izdanu u Beogradu. Iako većinom donosi ćiriličke dokumente, na samome početku ipak ima nekoliko svetopisamskih tekstova iz najstarijih kodeksa na glagoljici, »starijem slovenskom pismu«. Didaktički je veoma dobro opremljena pa će zainteresirani sigurno preko nje lakše naučiti čitati i razumjeti glagoljske tekstove negoli iz transliteriranih hrvatskih izdanja.</p>
<p>»Školska knjiga« svakako bi učinila dobro djelo kada bi barem pretiskala svoja stara izdanja: Hammovu staroslavensku čitanku i gramatiku, ako već nema suvremenih udžbenika, rječnika i gramatika na glagoljici. U protivnom, hrvatski će studenti izvorne glagoljske tekstove i priručnike morati naručivati iz Beograda, ili iz Njemačke.</p>
<p>Autor je viši studijski savjetnik u Würzburgu, Njemačka.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Mesić duboko vrijeđa sve hrvatske branitelje</p>
<p>Kao branitelj iz Domovinskog rata i nositelj liste koalicije HČSP-a, Hrvatskih proljećara, Hrvatskih pravaša i HOP-a u Gradu Zagrebu, dužan sam reagirati na izjavu Predsjednika Republike o značenju akcije »Maslenica«. Tom svojom izjavom Stipe Mesić na najbrutalniji način duboko vrijeđa sve hrvatske branitelje koji su svoje života ugradili u temelje hrvatske slobode, te obezvrjeđuje sam smisao Domovinskog rata. Želim ukazati na tragikomičnost njegove teorije o »predizbornoj svrsi« spomenute akcije. Naime, u trenutku akcije »Maslenica« Mesić je bio predsjednik Hrvatskog sabora i drugi čovjek stranke koja je, kako on tvrdi, tu manipulaciju izvela. Čak i da je njegova teorija točna – a nije – morao bi objasniti kakva je bila njegova uloga u toj »manipulaciji« i što je s tako visoke pozicije učinio protiv nje? Ili je tada karijera ipak bila važnija od njegove sadašnje navodne istinoljubivosti?</p>
<p>JOSIP MILJAKZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Predsjedniku je to dobro poznato, čemu neistine</p>
<p>Zašto predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskoga sabora 1993., danas vrijeđa Domovinski rat i generale, pok. Janka Bobetka i odbjeglog Antu Gotovinu? Povijesna je istina da je »Maslenica« bila jedna od najuspješnijih operacija Hrvatske vojske te da je okrenula tijek Domovinskoga rata! Zadaća HV-a u toj operaciji bila je odbaciti neprijatelja od hrvatske obale i gradova radi ponovnoga povezivanja sjevera i juga Hrvatske, oslobađanje zračne luke Zemunik, te zaposjedanje ključnih strateških objekata na Velebitu u cilju aktivne obrane i daljnjeg izvođenja napadačkih djelovanja. Operacijom »Maslenica« potvrdila se i dokazala hrvatska spremnost, odlučnost i potreban stupanj organiziranosti oružanih snaga za oslobođenje privremeno okupiranih područja vojničkim putem. Hrvatska je nakon te operacije odahnula a posebno primorski gradovi poput Zadra i Biograda koji su bili dotad izloženi svakodnevnom udaru neprijateljskog topništva i minobacača… Sve to dobro je poznato Predsjedniku. Čemu onda neistine, otkud brojka od 183 poginula u toj akciji?</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, DIPL. ING.SAMOBOR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Ekocid na Sljemenu </p>
<p>Tri mjeseca od održavanja utrke Svjetskog skijaškog kupa za žene Vjesnik je istražio zapanjujuće razmjere devastacije prirode u Parku prirode Medvednica. Podnožje Crvenog spusta nalikuje mjesečevoj površini, kao i cijeli spust – još uvijek bez travke, ali s ostacima plastičnih boca, najlona, dasaka, tribina... / Na trasi vodovoda razrovani su dijelovi planinarskih putova , uništene biciklističke staze i izvaljeno drveće </p>
<p>Prošireni, razrovani i poplavljeni dijelovi planinarskih putova i šumskih cesta, uništene biciklističke staze nasipane usitnjenim kamenom, izvaljeno drveće i korijenje te dosta oštećenih stabala. I nije to sve. Na livadi uz Hunjku i uz planinske putove strše poklopci šahtova, uz šumu leže odbačeni rasvjetni stupovi i oni preostali nakon obnove skijaške trosedežnice. Vodovodne cijevi i plavi poklopci kojima su bile zatvorene, razbacani su po šumi, isto kao i cigle, daske, plastične boce i najlonska ambalaža te bačve. </p>
<p>Krumpirište, na kojem je za vrijeme utrke Skijaškog kupa bila pozornica i ugostiteljski štandovi, sada je izrovana blatnjava površina s odbačenim daskama. A podnožje Crvenog spusta nalikuje mjesečevoj površini, kao i cijeli spust – još uvijek bez travke, ali s ostacima plastičnih boca, najlona, dasaka, tribina... </p>
<p>Slika je to Parka prirode Medvednica, nešto više od tri mjeseca od održavanja utrke Svjetskog skijaškog kupa. </p>
<p>U Javnu ustanovu Park prirode Medvednica svakodnevno stižu »mailovi« i telefonski pozivi ogorčenih planinara i izletnika. »Vikendima je najgore. Planinari i izletnici ne mogu vjerovati onome što vide pa kad ih sretnemo u šumi, ne štede ružne riječi«, rekli su nam nadzornici u Parku prirode, Dubravko Kavčić i Krešimir Jakupak, koji svakodnevno »krstare« Medvednicom. Ovoga tjedna pridružili smo im se i mi. </p>
<p>Dijelom smo propješačili a dijelom se provezli džipom trasom vodovoda koji je izgrađen radi opskrbe vodom potrebnom za umjetni snijeg. Oko 13 kilometara duga trasa ide od Markuševačke Trnave, pa preko Tisove peči, Hornjaka, Starog potoka, livade na Hunjki, preko Erberova puta i Krumpirišta do jezera podno Crvenog spusta. Vodovod uglavnom slijedi šumske i planinarske staze, no dijelom ide i kroz šumu, pa tamo više nema drveća, već je navezeno kamenje. Na trasi vodovoda planinarske su staze i šumske ceste proširene i djelomično nasipane usitnjenim kamenom pa biljke tamo neće moći rasti. </p>
<p>Zbog nasutog kamenja nemoguće će biti voziti se i po dijelovima biciklističkih staza koje je Javna ustanova prošle godine trasirala i označila. </p>
<p>Uz parkiralište u Bistri i asfaltiranu cestu, koja od Bistre ide do podnožja Crvenog spusta, sve je puno odrona zemlje i odvaljenih stijena koje su kliznule i na samu cestu. Od novoposađenog drveća i raslinja čije bi korijenje zadržalo tlo, nema ni traga. </p>
<p>»Vodoopskrbu i odvodnju još smo 1. ožujka obavijestili da nakon izgradnje vodovoda nisu ispunili sve uvjete zaštite prirode koje je propisalo Ministarstvo kulture pri izdavanju dozvole za gradnju vodovoda«, rekao nam je glavni nadzornik u Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica, Saša Banić. Po završetku izgradnje trebalo je, naime, sav suvišan materijal i otpadni građevinski materijal, građevinske strojeve i eventualne privremene objekte maknuti izvan Parka, a područje sanirati. Iz Vodoopskrbe su u ožujku odgovorili da znaju svoje obaveze, ali da ih zbog lošega vremena nisu mogli ispuniti.</p>
<p>Nove ceste po Medvednici (a i bez novih bilo je dosta cesta u tom parku prirode), dodatna su mogućnost za iskrcavanje smeća u srce parka. Uz Crveni spust već je odbačen zeleni »karavan« i nešto smeća.</p>
<p>Nakon izgradnje vodovoda, proširenja Crvenog spusta, luksuznog uređenja Tomislavova doma i drugih radova na sljemenskom skijalištu, apetiti ne prestaju. U jelovoj šumi želi se napraviti još jedno umjetno jezero, iz kojeg bi se crpila voda za pravljenje umjetnog snijega. Želi se i luksuzno urediti Dom izviđača, iako ni Tomislavov dom ne obiluje gostima. A zašto sve to? Za jedan dan u godini kada će se održati utrka Svjetskog kupa i za neizvjesnu skijašku sezonu, koja uz svu infrastrukturu ipak ovisi o vremenskim prilikama! </p>
<p>Stilinović: Medvednica nikad više kao prije </p>
<p>Medvednica je park prirode, što znači da je zaštićena i da se u njezinu prostoru ne smiju poduzimati radovi koji ugrožavaju prirodu. </p>
<p>Ovo što je napravljeno za potrebe skijališta, udar je na prirodu, a priroda uvijek uzvraća udarac. Medvednica više nikada neće biti kao prije. Kaže to dr. Božidar Stilinović s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. </p>
<p>»Drvo danas, drvo sutra i gdje je tome kraj? Medvednicu treba čuvati kao izvor vode, zraka, to jest kisika, te kao potrošača ugljičnog dioksida«, ističe dr. Stilinović, dodajući da sada treba uložiti što više napora da se ogoljene površine pošume. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kredit pa privatniku na rehabilitaciju </p>
<p>Vesna Martinjaš je podigla kredit u banci i otišla u privatnu polikliniku, nakon što je medicinska sestra zbog zaboravljene uputnice nije htjela primiti </p>
<p>Čekaonice domova zdravlja i odjeli za fizikalnu i medicinsku rehabilitaciju u bolnicama prepuni su pacijenata, većinom umirovljenika. Prije nego su stigli do čekaonica, međutim, oni su čekali i po nekoliko mjeseci da bi došli na terapiju. Budući da se terapija prepisuje za samo 10 tretmana (dva tjedna) oni će morati dobiti novu uputnicu za pregled kod fizijatra i čekati još jednom isto toliko za eventualni produžetak terapije.</p>
<p>U čekaonici Odjela fizikalne i medicinske rehabilitacije u Klinici za traumatologiju u srijedu ujutro bilo je, primjerice, pedesetak pacijenata. Većina njih čekala je početak vježbanja, obučena u trenirke.</p>
<p>»Fizioterapeuti su stručni i vježbe su u redu, no dogodi se da nas, dok vježbamo, u dvorani ima više od trideset i tada je jako zagušljivo«, rekla je umirovljenica Slobodanka koja, uz vježbe, ima i terapiju ledom. </p>
<p>Umirovljenica Milica Joka zadovoljna je, na terapiju nije čekala, no pita se zašto se dobije samo deset tretmana. »Nakon što sam ove zime slomila ruku, dobila sam terapiju od deset dana. Nakon toga morala sam otići po novu uputnicu za fizijatra kako bi mi on produžio terapiju. I tako dva puta. Bilo bi praktičnije da se bolesnicima s težim ozljedama odmah prepišu terapije od 20 dana«, predlaže Milica Joka.</p>
<p>No, ima i onih koji ne dočekaju terapiju pa odlaze privatnicima. Vesna Martinjaš je, primjerice, nakon prometne nesreće i oštećenja kralješnice odlučila otići na terapiju u Polikliniku za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr. Drago Čop u Mihanovićevoj ulici. Na terapiju je čekala tri tjedna ali je, kad je došla, zaboravila je uputnicu. Medicinska sestra nije je htjela primiti, već ju je naručila opet za tri tjedna. »Bila sam ogorčena i ljuta. Imala sam jake bolove i tada sam odlučila podići kredit u banci. Otišla sam u privatnu polikliniku«, kazala je Vesna Martinjaš. </p>
<p>Prema riječima specijalistice fizikalne medicine i rehabilitacije u Traumatološkoj bolnici, dr. Nine Bival-Fak, u Traumi u pravilu nema liste čekanja. »Bolnica mora imati rehabilitaciju na koju se ne čeka, za razliku od poliklinika. Upravo zato što moramo imati mjesta za terapije koje su hitne, mi primamo samo naše pacijente, one koji su ležali ili se liječili u bolnici«, objasnila je dr. Bival-Fak. Odjel radi od 7.30 do 15.30 sati. Dnevno se na vježbe primi 180 pacijenata, a na električke terapije (ultrazvuk, magnet, struje...) prime se u prosjeku 524 pacijenta. »Za neke od električkih terapija mora se duže čekati. Za ultrazvučnu terapiju slobodan termin je tek sredinom srpnja, a za laser se čeka dva mjeseca. Slažem se da je sasvim nepraktično prepisivanje terapije za samo deset dana. Nekad smo pri težim slučajevima mogli odmah prepisati 20 tretmana, no novim pravilnikom HZZO-a to je ukinuto«, zaključila je dr. Bival-Fak.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nova fasada stanarima nedostižna </p>
<p>Uzagrebačkom naselju Vrbik na broju 37 nalazi se zgrada čije je pročelje nakon 50 godina ostalo gotovo bez fasade. Predstavnik stanara Vladimir Kovač tvrdi da do obnavljanja vjerovatno neće niti doći jer stanari, većinom umirovljenici, nisu u mogućnosti financirati projekt, posebice nakon što su proteklih godina sudjelovali u popravku stubišnih prozora i krova.</p>
<p>S obzirom da su stanovi u privatnom vlasništvu, o zajedničkim dijelovima zgrade stanari moraju brinuti sami. Tako je na njihov zahtjev Stambeno komunalno gospodarstvo izradilo predračun prema kojem bi za obnovu bilo potrebno izdvojiti oko 640 tisuća kuna. Iako Grad Zagreb u sklopu Programa obnove pročelja nudi sufinanciranje troškova materijala u iznosu do 25%, podizanje kredita za pokrivanje preostalih izdataka stanarima predstavlja problem. Kraći vremenski rok otplate prelazio bi njihove mjesečne mogućnosti, dok se onaj na 20 ili više godina ne može ostvariti zbog životne dobi većine stanara.</p>
<p>Proračun pričuve kao jedinog izvora sredstava pokušali su potpomoći nudeći tvtkama pročelje za postavljanje reklame, no nitko se ne želi reklamirati na takvom objektu. "Pokušao sam i prodati stan, no bezuspješno. Kada je kupac vidio zgradu, odustao je", rekao je gospodin Kovač. </p>
<p>Jasna Špoljarević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Semafori za ukras</p>
<p>Na spornom raskrižju semafori će proraditi tek za dva do tri mjeseca</p>
<p>Mnogi prolaznici pitaju se zašto još ne rade semafori, davno postavljeni na križanju Ilice i Zagrebačke ulice. Raskrižje preko kojega se odvija gotovo čitav promet iz centra prema zapadnom dijelu grada i obrnuto, zakrčeno je tijekom cijelog dana, a najveće gužve stvaraju se oko 16 sati, kada se ljudi vraćaju s posla. </p>
<p>Vozače čine nervoznima prometni čepovi, no pravi izazov postavlja se tek pred pješake: prelazak preko ceste za njih je ravan ruskom ruletu, jer se iz grada prema zapadu prometuje Ilicom duž tri trake, a četvrta je namijenjena samo za autobuse koji voze u suprotnom smjeru, prema okretištu Črnomerec. No pogrešno bi bilo misliti da se radi o samo četiri trake. Kada se već ponadate da ste uspješno prešli pješački prijelaz, čeka vas još jedan, na Zagrebačkoj ulici, preko kojega voze automobili koji se iz Zagrebačke uključuju na Ilicu, te oni koji iz zapadnog dijela grada idu prema centru. </p>
<p> »Ovo je katastrofa. Kada je veća gužva, znam čekati i deset minuta da prijeđem cestu. Ako želim prijeći brže, preostaje mi jedino da zakoračim pred auto i prisilim ga da me propusti«, kaže uzrujana umirovljenica Marija. U Gradskom uredu za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet rekli su da semafori još uvijek rade na treptanje zato jer ih je teško uklopiti u semaforsku koordinaciju na cijelom potezu Ilice, posebice s raskrižjem Ilice i Kustošijanske te Ilice i Vatrogasne ulice. Iako su semafori postavljeni još davno, tek ih se sada počelo testirati te se njihovo puštanje očekuje za dva do tri mjeseca. No kada su u pitanju ljudski životi i sigurnost u prometu, tri mjeseca jako je dugo razdoblje. Preostaje jedino nadati se da se u ta dva, tri mjeseca, dok semafori ne budu stavljeni u funkciju, neće ponoviti slučaj od prije dva tjedna, kada je na tom pješačkom prijelazu autobus teže ozlijedio pješakinju. Na sreću, preživjela je, no odugovlačenje sa stavljanjem semafora u funkciju moglo bi nekoga stajati i života. </p>
<p>Maja Ibrišimović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Konzumu prioritet? </p>
<p>Na listu prioriteta koji će ući u izmjene GUP-a, Gradsko je poglavarstvo u četvrtak uvrstilo tri Konzumova trgovačka centra – na Črnomercu, u Sesvetama te u gornjoj Dubravi.</p>
<p> Na tu odluku burno je reagirao zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić. » Takvih zahtjeva ima na desetke. Zašto baš Konzum«, pitao je Tojčić. Pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo odgovorio je da su to jedini pristigli prijedlozi. </p>
<p>Tojčić je reagirao i na privremeno izvješće o poslovanju gradskih trgovačkih društava, rekavši da su neka trgovačka društva prikazala preveliku dobit, poput Zagrebačkih cesta. Na sjednici je odobrena kupnja 165 stanova iz programa društveno poticane stanogradnje, a izmijenjeni su i kriteriji za otkup stanova iz POS-a pa će i obitelji s manjim brojem članova, uz uvjet da plate razliku, moći kupiti stanove veće od 90 četvornih metara. Poglavarstvo je ZET-u dodijelilo 1,4 milijuna kuna , a Trgovačko društvo Sljeme Medvednica dobilo je gotovo isti iznos za pokriće troškova poslovanja hotela Tomislavov dom, skijaških staza i žičara i Doma izviđača. </p>
<p>Hrvoje Dorešić / Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Vodovodni odbor« izabrao je Savu </p>
<p>Središnje pitanje iz razdoblja mandata gradonačelnika Ivana Vončine (1873.-1876.) bio je vodovod. Još je 1861. gradsko poglavarstvo izabralo »vodovodni odbor« koji je trebao naći odgovor na pitanje od kuda bi grad trebao dobivati vodu: iz potoka i vrela Medvednice ili iz bunara pored Save. Obje su ideje imale svoje zagovornike s vrlo jakim argumentima.</p>
<p>Dilema se javljala i oko načina financiranja izgradnje. Jedni su bili za gradnju vodovoda u vlastitoj, gradskoj režiji, pa i po cijenu podizanja zajma, dok su drugi predlagali davanje koncesije odnosno sklapanje ugovora s nekim poduzetnikom koji bi ga sam izgradio, a korištenje naplaćivao.</p>
<p>Zaredali su prijedlozi i pokušaji realizacije, koju Vončina nije dočekao kao gradonačelnik. Zalagao se za »sljemensku« varijantu koja nije pobijedila, no zato je bio nazočan otvaranju institucije na kojoj je, potaknut Strossmayerovom idejom, također svojski radio: 1874. otvoreno je Hrvatsko sveučilište Franje Josipa I.</p>
<p> U sljedećim je godinama otvoreno još nekoliko kulturnih institucija u kojima se mogla iščitati uloga gradonačelnika: Hrvatski glazbeni zavod u Gundulićevoj, osnovna škola na Kaptolu, osnovani su Kemički laboratorij, Botanički vrt, tiskara Narodnih novina i središnje groblje na Mirogoju. Tom se prigodom pokazala ispravnom i dalekosežnom odluka gradskog poglavarstva iz 1873. kojom je za 26 tisuća forinti otkupljeno Gajevo imanje Mirogoj, kako bi se tu uredilo središnje gradsko groblje. </p>
<p>Vončinu, koji je odstupio s mjesta gradonačelnika 19. rujna 1876., naslijedio je rođeni Zagrepčanin dr. Stanko Andrijević (1876.-1879.). On je bio sklon »savskoj« varijanti vodovoda, pa je sukladno njenoj pobjedi dobio i mjesto gradonačelnika. Vodovod je u nazočnosti bana Ivana Mažuranića, gradonačelnik predao na uporabu 7. srpnja 1878. godine. Uz zvuke vojne glazbe na Jelačićevu trgu, gdje se svečanost održavala, otvorena su četiri hidranta, a iz njih, kao i iz zdenca koji je do tada dobivao vodu iz vrela Manduševac, voda je šikljala u zrak, dok su okupljeni »radosno promatrali milijarde vodenog biserja na žarkom podnevnom suncu«. </p>
<p>Iz Andrijevićeva mandata značajniji realizirani poslovi bili su: nova numeracija kuća (1878), izgradnja Primorske, Kolodvorske, Đorđićeve i Palmotićeve ulice, škole Sestara milosrdnica u Gundulićevoj (1877.), zgrade Sudbenog stola na Zrinjevcu (1878.). </p>
<p>Autor je profesor povijesti</p>
<p>Miroslav Šašić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Radnici Sljemena pristali na sastanak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Radnici mesne industrije Sljeme iz Sesveta, njih tristotinjak, došli su u četvrtak oko podne na Markov trg tražiti isplatu zaostalih plaća i vraćanje dionica Sljemena Hrvatskom fondu za privatizaciju. Najavili su da će pred Vladom prosvjedovati u smjenama, sve dok se ne riješe njihovi problemi. Predstavnici radnika pristali su u razgovoru s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom na sastanak s vlasnikom Sljemena Finagrom, predstavnikom Privredne banke i Vladom, na kojem će u petak pokušati naći rješenje. [T. Gr.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Din-don </p>
<p>Crkveni stručnjaci za crkvena zvona klečući analiziraju zvono nazvano »Gloriosa« u tornju katedrale Mariendom u njemačkome gradu Erfurtu. Ovo najveće srednjevjekovno zvono koje se »slobodno njiše«, mora proći još niz pretraga. Lanjskoga je ljeta izvučeno iz tornja na detaljne analize jer su stručnjaci otkrili pukotine u prevlaci zvona. »Gloriosa« je teška 11 i pol tona.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Krleža digao policiju na noge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Udri! Udri do zadnjeg! Evo ti nož! Pa kolji! Kolji! Gade!«</p>
<p>»Ne viči! Doći će ljudi! Nastat će skandal!«</p>
<p>Taj stravični dijalog odzvanjao je u srijedu poslijepodne Međunarodnim centrom za usluge u kulturi u zagrebačkom naselju Travno, a ubrzo su četiri policajca s dva policijska vozila dojurila na mjesto događaja i uletjela u prostoriju iz koje su stizale te grube riječi.</p>
<p>Nastalo je opće iznenađenje jer, na sreću, u pitanju nije bio stvaran obiteljski sukob, kako su nakon dojave pretpostavljali policajci, već fikcija. Naime, kazališna trupa »Losos« u Centru je održavala probu drame Miroslava Krleže »U predvečerje«, koja obiluje sličnim sukobima glavnih likova – ljubavnog para. Kako su glumci isprobavali tekst uz otvorene prozore, savjesni stanar iz susjedne zgrade o svemu je obavijestio policiju, koja je reagirala ekspresno.</p>
<p>»Isprobavali smo prizor u kojem dolazi do kulminacije sukoba. Odjednom su u dvoranu ušli policajci rekavši da su dobili prijavu o žestokoj obiteljskoj svađi«, ispričala je glavna glumica Blanka Bukač dodavši da su, neposredno nakon ulaska policajaca, i ona i ostali glumci ostali zbunjeni. A onda su svi prasnuli u smijeh. »Ovo mi se nikad nije dogodilo. Bilo je svega, ali nikad mi policija nije upala na probu. Prvih 10 sekundi svi smo bili zaprepašteni, a onda je nastao opći smijeh«, objasnio nam je redatelj predstave Mario Kovač.</p>
<p>Producent Nebojša Maksan kroza smijeh je komentirao da je Krleža, koji je djelo napisao dvadesetih godina 20. stoljeća, nakon 80 godina uspio »dići« policiju na noge. »Srećom da su policajci stigli prije prizora davljenja, jer tko zna što je još moglo biti. Ali, bili su odlični, čim su shvatili o čemu je riječ nasmijali su se i zamolili glumce da malo manje glume«, rekao je Maksan i dodao da će revnim policajcima poslati besplatne ulaznice za premijeru.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U Osijeku otkrivena bista dr. Franji Tuđmanu</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – U parku Županijske palače otkrivena je u četvrtak bista prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, rad zagrebačkog akademskog kipara Ante Jurkića. Po želji supruge i sina prvog hrvatskog predsjednika Ankice i Miroslava Tuđmana, koji su bili na svečanosti, bistu je otkrio hrvatski branitelj i stopostotni invalid Domovinskog rata Ivan Artuković.</p>
<p>Okupilo se dvjestotinjak ljudi, među ostalim i sabornici, predstavnici županijske skupštine i javne osobe Osijeka. Župan Krešimir Bubalo kazao je da će ime dr. Tuđmana ponijeti i Osnovna škola u Belom Manastiru. Nezavisni sabornik Branimir Glavaš istaknuo je da je bilo i onih koji su mislili da će inicijativa o postavljanju biste biti osujećena. Dr. Miroslav Tuđman rekao je kako otkrivanje biste dokazuje da Hrvatska želi nastaviti putem kojim je i nastala, poštujući međunarodnu zajednicu, ali vlastitim snagama. [S. Č. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Titova bista u Labinu uz prosvjede</p>
<p>LABIN</p>
<p> – U Labinu je na Trgu 2. ožujka u četvrtak otkrivena bista Josipa Broza Tita, djelo akademskog kipara Mate Čvrljka. Otkrivena je u povodu 60. obljetnice antifašizma i Dana oslobođenja Labina, istaknuo je Ruđero Faraguna, predsjednik labinskog Društva antifašističkih boraca. Prva je to Titova bista postavljena na otvorenom u Hrvatskoj od 1990. Izrađena je 1985. i otad čuvana u TE Plomin. Otkrivanju su nazočili gradonačelnik Tulio Demetlika, istarski župan Ivan Jakovčić, Titova unuka Aleksandra Broz i oko 300 građana. </p>
<p>Postavljanju biste protivile su se udruge nastale nakon Domovinskog rata. U priopćenju javnosti predstavnici tih udruga kazali su da osuđuju veličanje svih ideologija, osobito fašizma, nacizma i komunizma, kao i isticanje njihovih simbola te veličanje nositelja tih ideologija. [S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zatvor jer je silovala muškarca</p>
<p>OSLO</p>
<p> – Mlada Norvežanka (23) osuđena je na 9 mjeseci zatvora zbog silovanja 31-godišnjaka, što je prvi takav slučaj u Norveškoj. Žena mora žrtvi platiti odštetu od oko 37.000 kuna. Napad se zbio u siječnju, kada su žena, njezin dečko i žrtva popili dosta alkohola. Muškarac je rekao da se probudio dok je žena nad njim izvodila felatio, a njezin je prijatelj sve to fotografirao. Sudac je ocijenio da optuženu ne treba tretirati drukčije »samo zato što je žena«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Deset umjetnika u utrci za »Račića«</p>
<p>Kandidati za nagradu su Ivan Faktor, Lovro Artuković, Nika Radić, Zlatko Kopljar, Kristijan Kožul, Jasenko Rasol, Silvio Vujičić, Branko Lepen, Boris Cvjetanović i Antun Maračić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Utrka za Vjesnikovu likovnu nagradu »Josip Račić« upravo je započela. Među velikim brojem likovnih događanja prošle godine nije bilo lako odabrati desetak umjetnika koji su se izdvojili visokom kvalitetom i inovacijom, te tako ušli u prvi krug natjecanja. Peteročlani žiri u sastavu Mikica Maštrović (predsjednica), Sandra Križić Roban, Iva Radmila Janković, Antonia Majača i Marina Tenžera odlučio se na sastanku u srijedu za deset imena.</p>
<p> U tome krugu je Ivan Faktor koji je u Gliptoteci prikazao izložbu »Fritz Lang und Ich«. Svojevrsna je to bila retrospektiva radova nastalih u posljednjih desetak godina. Multimedijalna prezentacija sastavljena od video instalacija, premontiranih filmskih zapisa u kojima su bile očite autorove fascinacije eksperimentalnim filmom i djelom Fritza Langa bavila se autorovom subjektivnom mitologijom i zajedničkim ratnim traumama.</p>
<p> Veliku pažnju svojom izložbom izazvao je i Lovro Artuković izložbom »Spremište« vraćajući se ljudskom liku »u trenutku kada je ostao visjeti u zrakopraznom prostoru«, smještajući svoje likove u konstruirane studijske instalacije. Ambijentalne konstrukcije Nike Radić s video projekcijama, proizašle iz specifičnog poimanja skulpture, već dugo izazivaju pažnju svojom enigmatičnosti i novim mogućnostima čitanja. Zlatko Kopljar izazvao je velik interes svojim ritualima »klečanja« ispred svjetskih centara moći. Kristijan Kožul pak već dugo fascinira paradoksalnim kič preobrazbama predmeta. </p>
<p>Jasenko Rasol u svom se »Albumu 18« odlučio na nesvakidašnju izravnu komunikaciju s gledateljem ponudivši mu dijelove svog intimnog prostora na listanje. S druge strane, Silvio Vujičić transponirao je i razgradio grafički mediji uvevši ga u nove umjetničke forme uvijek intrigantne od mode do instalacije.</p>
<p> Branko Lepen je procedurom detaljne raščlambe medija skulpture dovodio u različite odnose njezine elemente, značenja, reference praznine i paradokse kolažno montažnom metodom i kasnijim eksperimentima u kojima je zaokupljen zatvorenim masama i optičkim skulpturama. Time je omogućio nova čitanja skulpture. </p>
<p>Boris Cvjetanović svojom je izložbom »Ocean« u cavtatskoj galeriji »Bukovac« prizorima osamljenih šetača po obali uveo posve novu senzibilnost dotičući egzistencijalna pitanja čovjeka i beskraja. Na posljetku, Antun Maračić snimajući svakodnevno otok Lokrum, načinio je impresivan niz fotografija u kojima se bavi pitanjem prolaznosti i vremena. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Razigrani proljetni zvuci</p>
<p>Krenula je treća sezona ciklusa »Četiri godišnja doba« koji priređuje Gudački kvartet Rucner. U vrijeme kada koncertna sezona ide kraju, započinje ovaj duhoviti ciklus koji će završiti početkom prosinca. Zanimljivost ciklusa povećana je i po zivanjem na suradnju istaknutih glazbenih umjetnika i uklapanjem odabranih djela hrvatskih skladatelja svih naraštaja, mahom njihovih praizvedbi.</p>
<p>Ove sezone izbor gostujućih solista povjeren je puhačima, pa se na ovom prvom koncertu, održanome u srijedu u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu, pod naslovom »Proljeće«, predstavio mladi zagrebački trubljač Marin Zokić, a s dvije praizvedbe jedan od najstarijih još aktivnih skladatelja u Hrvatskoj Emil Cossetto.</p>
<p>Kvartet Rucner koji su osnovali bračni par Dragan (viola) i Snježana (violončelo) danas djeluje u novom sastavu s pridruženim violinisticama Sidonijom Lebar i Ivom Kralj. I ovaj koncert potvrdio je očito sjajnu uigranost ansambla, s uravnoteženim udjelom individualnih interpretativnih dosega. </p>
<p>To se najbolje očitovalo u završnoj skladbi večeri, prekrasnom Mozartovu Gudačkom kvartetu u C-duru KV 465. Opći je dojam bio da dugo nismo čuli takvu izvedbu jednog Mozartova kvarteta, a pohvale su zaslužili i nastupi ansambla u drugim točkama programa. Od toga su jedna Händelova Suita za trubu i jedan Torellijev Koncert za trubu i orkestar (prerade za gudački kvartet) predstavili Marina Zokića kao solista sjajnog i čistog tona i sigurne tehnike.</p>
<p>A skladatelj Emil Cossetto svojim je Gudačkim triom i osobito Varijacijama na međimursku temu za gudački kvartet i trubu iskazao nepresušnu invenciju i svoju poslovičnu duhovitost koja ga ne napušta. Ciklus ima i svoju stalnu publiku, ali i mlade slušatelje, koji nisu štedjeli odobravanjem.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Primijenjeni umjetnici na cesti </p>
<p>ULUPUH danas broji više od tisuću članova okupljenih u 17 sekcija, a među njima mnogi su dobitnici uglednih nacionalnih i međunarodnih priznanja </p>
<p>Udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske (ULUPUH) ostaje bez uredskih i galerijskih prostora koji su joj, između ostaloga, služili za organizaciju kulturnih događaja od nacionalnog i međunarodnog značaja, kao što su Zagrebački salon primijenjenih umjetnosti, Međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija (ZGRAF) i Svjetski trijenale male keramike. </p>
<p>Udruga koja broji više od tisuću članova, među kojima je i ministar kulture Božo Biškupić, svoj je problem odlučila riješiti pokretanjem medijske kampanje za dodjeljivanje prostora. Budući da već šest godina bezuspješno traže rješenje od nadležnih gradskih institucija, odlučili su okušati sreću uoči lokalnih izbora, u vrijeme kad hrvatski političari ne štede obećanja.</p>
<p>Stjecajem nesretnih okolnosti, ULUPUH je deložiran početkom Domovinskog rata iz svojih poslovnih prostorija na Svačićevu trgu, gdje je bilo tajništvo i izložbeni prostor. U toj nasilnoj deložaciji uništena je i vrijedna dokumentacija Udruge. Nešto kasnije, ULUPUH je ostao i bez zamjenskog prostora u Vlaškoj, koji je vraćen prijašnjem vlasniku, Nadbiskupiji zagrebačkoj. Na koncu, 2003. godine su obaviješteni da je prostor ULUPUH-ove galerije u Tkalčićevoj ulici također u postupku povrata oduzete imovine.</p>
<p>Unatoč učestalim molbama upućenima svim nadležnim institucijama, njihovi su apeli ostali bez odgovora. Od Ministarstva kulture i Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba dobili su sve potrebne preporuke, no rješavanje prostornih problema, kako tvrde, zastaje u Gradskom uredu za upravljanje imovinom. </p>
<p>ULUPUH danas broji više od tisuću članova okupljenih u 17 sekcija (arhitektura, fotografija, grafički dizajn i vizualne komunikacije, industrijsko oblikovanje, kazališna i filmska umjetnost…). Među njima mnogi su dobitnici uglednih nacionalnih i međunarodnih priznanja i nagrada. Pokretanje medijske kampanje potpisuje predsjednica ULUPUH-a Ivana Bakal, u ime renomiranih članova Udruge, među kojima su Ljubomir Miščević, Andrija Mutnjaković, Nenad Fabijanić, Julije De Luca, Krešimir Rogina, Vinko Penezić, Marija Braut, Ivan Posavec, Mio Vesović, Mladen Tudor, Mladen Grčević, Aleksandar Kukec, Davor Bruketa, Sanja Iveković, Boris Ljubičić, Alfred Pal, Ivan Doroghy, Zlatko Bourek i drugi. </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatska otkupljuje Duknovićev reljef</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dosad nepoznati reljef velikoga renesansnog kipara Ivana Duknovića reljef »Bogorodice s djetetom«, pronađen nedavno u Londonu, bit će kupljen i vraćen u korpus hrvatske nacionalne baštine.</p>
<p> Tako je u četvrtak odlučila hrvatska Vlada, na temelju detaljne ekspertize koju su u londonskoj Galeriji Daniela Katza obavili domaći stručnjaci, akademik Igor Fisković, voditelj Katedre za srednjovjekovnu umjetnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, i Joško Belamarić, pročelnik Konzervatorskog zavoda Split pri Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. </p>
<p>U njihovoj je nazočnosti ministar Božo Biškupić novinarima u četvrtak objavio Vladinu odluku. Na izvanrednoj konferenciji za novinare sudjelovao je i trogirski gradonačelnik Vedran Rožić, jer će Trogir u kupovini toga vrijednog djela sudjelovati s 600.000 kuna. Puna cijena koju će platiti Vlada iz proračunskih rezervi iznosi 250.000 funta, odnosno oko tri milijuna kuna. </p>
<p>Prema riječima Joška Belamarića, pojavljivanje nepoznatog Duknovićeva reljefa bila je prilika koju Hrvatska nije smjela propustiti, jer se već 500 godina na tržištu ne pojavljuju djela toga vrhunskoga umjetnika koji je bio »najbolji kipar prije dolaska Michelangela u Rim«. </p>
<p>Iako iznos od tri milijuna kuna djeluje kao pozamašna svota, Belamarić je istaknuo da bi Duknovićevo djelo moglo postići deset puta veću cijenu da nije svojedobno loše restaurirano. »Riječ je o vrlo dobrom ulaganju, tim više što Duknovićevih djela nema na tržištu«, kazao je Belamarić. </p>
<p>Zanimljivo je da je jedan američki kupac ponudio za Duknovićev reljef 150.000 funti više, ali je odlučio vlasnik Galerije Daniela Katza na temelju kontakta s Florom Turner. [J. M. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Strasti iz legende </p>
<p>Obilju baletnih događaja u Zagrebu zadnjih dana, a uoči Svjetskoga dana plesa 29. travnja, pridružilo se gostovanje Baleta Makedonskoga narodnog teatra iz Skopja s baletom »Tašula, ohridska robinja« Stojana Stojkova u koreografiji Vladimira Logunova. </p>
<p> Balet je praizveden prije godinu dana. Sadržajem se temelji na istinitoj priči iz davnoga vremena turske vladavine Ohridom. Libreto je načinio Mile Volkanoski prema vlastitoj poemi. Robinja Tašula kao mala djevojčica dolazi u obitelj silnika Dželadin-bega. Kao kćer je odgaja njegova supruga Sabi. Tašulinim odrastanjem u Dželadinu raste strast prema njoj. On ruši sve zapreke kako bi je dobio. Tjera Sabi i na silu se ženi Tašulom, koja ga ne želi, siluje je i potpuno uništava. </p>
<p> Tema iz narodne legende dana je uz folklorne motive u glazbi, koreografiji i kostimima. Dopadljivu opremu osigurali su scenograf Boris Maksimović i kostimograf Aleksandar Nošpal. O neofolklornoj glazbi suvremenoga makedonskog skladatelja Stojana Stojkova za tu romantično-patetičnu priču teško je suditi na temelju umjetnog zvuka snimljene glazbene matrice. </p>
<p>Melodijsko-ritmički elementi makedonskih narodnih pjesama i plesova tek su se nazirali u sladunjavoj sintetskoj obradi snimljene verzije.</p>
<p> Vladimir Logunov načinio je balet u dva čina i jedanaest slika. Prizori dramaturški nabacuju događaje, pa se Logunovljev koreografski slijed zadržava na prikazivanju strasti, ljubavi, patnje, želje za osvetom i nesreće, kao izvanvremenskim odnosno svevremenskim činiteljima ljudske prirode. Svaki pojedinačan lik oblikuje, koliko to njegovu tumaču uspijeva, zasebnu sudbinu. </p>
<p> Najbolje to polazi za rukom Vasiliju Čičiasviliju čija snažna figura, skokovi i piruete neposredno daju pravi karakter bešćutnog Dželadina. Katerina Kiproska kao Sabi unosi najviše glumačke senzibilnosti u lik odbačene žene i razočarane majke. Manje uloge ostvarili su Biljana Kalenikova kao Dželadinova mati Nurie, Nataša Nikolova kao Atidže i Goran Božinov, dvostruku antipodnu ulogu Kuzmana Kapidana i spletkara Ibraima.</p>
<p> Aleksandra Mijalkova u naslovnoj ulozi ne uzdiže se odviše nad svekolikom jednostavnosti koreografije klasičnih tehničkih postavki koje ne pridonose osobitoj uvjerljivosti djela. </p>
<p> U skupnim plesovima i kolima koreograf nije pronašao naglaske koji bi ih stopili sa žarkim ritmovima makedonskog folklora. Tako se tragična tema o potlačenosti i poniženosti žene onoga doba, bez obzira na stalež, zadržala na mlakosti općih naznaka i nije uspjela dublje prodrijeti, pa se kratkoća predstave pokazala kao dobra odlika.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Humor na prvu loptu </p>
<p>Gusarska bajka Dušana Radovića prikazana u režiji i dramatizaciji Mustafe Nadarevića </p>
<p>Zagrebačka je kazališna publika 26. i 27. travnja mogla vidjeti »Kapetana Johna Peoplefoxa«, gusarsku bajku s pjevanjem i mačevanjem, Dušana Radovića u režiji i dramatizaciji Mustafe Nadarevića, premijerno izvedenu 19. ožujka u Istarskome narodnom kazalištu u Puli. </p>
<p>Da bi gusarski svijet zaživio u punoj uvjerljivosti, potrebna je raskošna produkcija, što je Istarsko narodno kazalište osiguralo na svojoj velikoj pozornici (najvećoj u Hrvatskoj).</p>
<p> U Zagrebu je predstava gostovala u kazalištu »Gavella«, a prilagodba novom, manjem scenskom prostoru prošla je prilično bezbolno. Scenografija Slavice Radović vrlo je uspjela – grubo tesane daske i razapeta užad slikovito dočaravaju palubu broda, dok višenamjenski iskorištene bačve i bačvice ničim ne opterećuju scenu i otvaraju prostor što sugerira (kao i velika karta u dubini scene) beskraj morske pučine na gusarskom putovanju od Liverpoola do Žutoga mora i obračuna s petoglavim čudovištem koje prijeti sigurnosti plovidbe.</p>
<p> Maštovite kostime koji pripomažu karakterizaciji likova osmislile su Slavica Radović i Mirjana Zagorec, a za razigranu mizanscenu zaslužna je i Snježana Abramović, koja je osmislila scenski pokret. </p>
<p>Glumačku »posadu« predvodi iskusni dvojac Vanja Drach (kapetan John Peoplefox) i Pero Kvrgić (kapetan Fox Johnson), a u njoj su osmorica mladih glumaca (Borko Perić, Luka Petrušić, Kristijan Potočki i drugi) čija energija i predanost glumačkoj igri izaziva simpatije publike. Prirodnošću nastupa naklonost publike osvojio je i dječak koji tumači Velikog pirata i Darija Knez u ulozi Trkeljajuće žene i njezine atraktivne pratilje. </p>
<p>Postoje barem dva propusta zbog kojih se »Kapetan John Peoplefox« ne može uvrstiti u »velike« predstave. Prva se odnosi na plošnu karakterizaciju likova, koja nije dramaturškim intervencijama osjetnije produbljena, tako da su samo dvojica kapetana zahvaljujući glumačkom iskustvu interpreta uspjela svoje likove učiniti barem povremeno trodimenzionalnima. Zbog toga je, umjesto svim generacijama, predstava u konačnici namijenjena samo djeci.</p>
<p> Drugi su propust glazba i songovi koje je napisao Đorđe Balašević jer skladateljski rukopis »panonskoga mornara« često je banalan i tek rijetko zabavan. </p>
<p>Premda je smijeha u publici bilo, riječ je uglavnom o humoru »na prvu loptu«, a po izlasku iz kazališta »Kapetana Johna Peoplefoxa« brzo se zaboravlja.</p>
<p>Goran Ivanišević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk se bori za Rabuzinovo sunce </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je, odigravši neodlučeno u Gradskom vrtu s Osijekom (1-1), sačuvao prednost iz Splita (2-1) te prošao u finale Hrvatskoga kupa. S Rijekom će se boriti za Rabuzinovo sunce, a vjerojatno i za naslov najbolje momčadi u prvenstvu. </p>
<p>Uzbudljiva i dramatična uzvratna utakmica poluzavršnice kupa imala je za Splićane sretan završetak. Niko Kranjčar je bio igrač prevage, prisilio je Gusića da na njemu napravi prekršaj u izglednoj prilici za pogodak. Uslijedilo je isključenje Osijekova posljednjeg obrambenog igrača, a Ivan Leko je slobodan udarac pretvorio u vodstvo. Ipak, ovaj uspjeh ima i drugu stranu što se tiče odnosa snaga na travnjaku. Naime, neshvatljivo je prepuštanje inicijative Osijeku u nastavku susreta, koji je igrao s igračem manje, što je uvjetovalo da se Hajduk grčevito brani.</p>
<p>»Vezni rad nije najbolje kontrolirao igru, morao je igrati mirnije. Međutim, ne bih mnogo raspravljao o igri niti o dobrim ili lošim stvarima koje smo iskazali. Ovo je veliki rezultat, zadovoljan sam i igrom i borbenošću svojih igrača. Sada slijedi Varaždin, a za susret s Varteksom bit će promjena u sastavu«, kazao je trener Hajduk Igor Štimac. Kada se sve zbroji i oduzme, rezultat je jedino mjerilo, a u Hajduku su zadovoljni, jer su u finalu. Pojedinačni se učinak ne analizira mnogo, makar je uz Kranjčara dobru partiju pružio Ivan Leko te vratar Tvrtko Kale. No, Kale je svoje dobre obrane uprskao nesmotrenošću kod primljenog pogotka. S obzirom na to da je ovo bila pogreška bez posljedica, ne bi se ni trebala reflektirati na samopouzdanje Hajdukova vratara. Pravoga Kalea Hajduk treba u ovoj iscrpljujućoj seriji gostujućih utakmica. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Što je Drogba prema Petkoviću </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ne znam čiji je on brat niti me to zanima!«, zagrmio je trener Zagrebovih nogometaša Mile Petković, ostavljajući dojam da ga nije briga što je u klubu na probi osvanuo novi mladi nogometaš.</p>
<p> U pitanju je Joel Drogba iz Obale Bjelokosti, brat jednog od ponajboljih napadača svijeta i člana londonskog Chelsea Didiera Drogbe! Tako se barem predstavlja sam igrač, a tako ga predstavlja i njegov menadžer, koji je, primjerice, nedavno prodao Zagrebovog napadača Radomira Đalovića u njemačku Arminiju za 200.000 eura. Ako su Petkovićeve riječi vjerodostojno prenesene u medijima, lako je očekivati da će reći odlučno »ne!« Drogbi. </p>
<p>Odmahujući rukom na vrlo dobar marketinški potez klupskih čelnika, Petković usiljeno pokušava odaslati poruku kako u svome poslu želi biti pionirski pošten, iskren, odan, napredan, istrajan, radin. No, njegov snažan diskurs otkriva tek to da površno, nihilistički i upravo pionirski pristupa određenim problemima. U konkretnom se slučaju valja zapitati što bi Joel Drogba uopće donio klubu i koja bi u toj priči bila Zagrebova žrtva. Čak i ako se kvalitetom ne izdiže suviše od sadašnjih Zagrebovih nogometaša, ne vjerujemo da njegovo nogometno znanje i potencijali posebno zaostaju za »pjesnicima«. Njegov bi dolazak, pak, mogao značiti »tihu« Zagrebovu promociju izvan naših granica, proslavljeni bi se Chealsejev napadač, kao jedan od igrača koje svjetski mediji najčešće i najbombastičnije konzumiraju, nerijetko hvalio da mu brat također igra nogomet. U Hrvatskoj! Marketinški bi to bilo i te kako opravdano.</p>
<p> Kako bi, primjerice, izgledalo kad bi brat Michaela Jordana igrao košarku i došao na probu u KK Zagreb? I da potom neki »košarkaški Petković« ustvrdi kako dečko nije ništa posebno i kako ne bi trebao ostati.</p>
<p> Ne bi bilo loše kad bi Zagrebov trener skinuo ormu s očiju i pokušao analitički detektirati neke pojave. U protivnom će ostati na razini zajapurenoga »lovca Milivoja«, koji sebe smatra neupitnim autoritetom, dok kod drugih izaziva smiješak.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Upitan Popovićev nastup protiv Crvene zvezde </p>
<p>Popovićevu će se nastupu odlučiti na dan utakmice. Protiv »crveno-bijelih« će imati poseban motiv jer niti otac Petar niti sin Marko nisu nikad slavili protiv Zvezde u Beogradu </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Nazovi Marka radi naslova. Tako je barem vrijedilo prije dvije godine, kad je Zadar predvođen mladim i srčanim Markom Popovićem došao do senzacije protiv Maccabija i osvojio naslov pobjednika Goodyear lige. Baš je ljubljanski turnir vinuo Popovića u košarkašku orbitu. </p>
<p>»Bili su to ludi dani, sve mi je polazilo za rukom. No, ipak mislim da sam od tada napredovao kao igrač«, kazao je Marko Popović, koji rijetko kad u posljednje vrijeme u Beograd putuje zdrav. </p>
<p>Primao je infuzije, igrao s povišenom temperaturom, a i sada je uoči početka »final eighta« još upitan Popovićev nastup protiv Crvene zvezde u petak u 20 sati. </p>
<p>»Prvo se sumnjalo samo na hvatište kvadricepsa, ali bio sam na pregledu i sada je, čini se, u pitanju i koljeno.« </p>
<p>Kao i uvijek u sličnim slučajevima, o Popovićevu će se nastupu odlučiti na dan utakmice. Najbolji će strijelac Cibone protiv »crveno-bijelih« imati poseban motiv, jer niti otac Petar niti sin Marko nisu nikad slavili protiv Zvezde u Beogradu. </p>
<p>»Bio bi gušt pobijediti ih usred Pionira, uvijek su me motivirale utakmice pred punim tribinama. A mogao bih i zezati oca«, kazao je mlađi Popović, koji je rekorder u postignutim poenima (87) na završnim turnirima Goodyear lige. </p>
<p>Stil igre Crvene zvezde najviše se razlikuje od ostalih momčadi iz SCG. </p>
<p>»Istina je, igraju fizički snažnu košarku koja nam ne odgovara. Zato se treba 'potući' od prve minute, ako izdržimo prvu četvrtinu i pokažemo im zube rastu nam izgledi«, pojasnio je glavni Cibonin šuter. </p>
<p>»Final eight« dolazi u jeku utakmica domaćeg prvenstva, gdje Cibonine dionice trenutačno vrijede manje od Zadrovih. Što je važnije, osvojiti hrvatsko prvenstvo ili Goodyear ligu, upitali smo Popovića. Važno je napomenuti da niti jedan naslov nema konkretan utjecaj na budućnost cibosa u cjelini. </p>
<p>»Kada bih mogao birati, uzeo bih oba! Ako bismo uspjeli osvojiti trofej Goodyear lige, sezona bi nam bila super uspješna, s nikad jeftinijim sastavom ušli smo u Top 16 Eurolige. Mislim da je za klub možda važnije osvajanje regionalnog natjecanja, to bi imalo više odjeka u Europi«, procijenio je Popović. </p>
<p>Za razliku od svoga najboljeg igrača, treneru Draženu Anzuloviću važnije je hrvatsko prvenstvo. </p>
<p>»Radije bih uzeo domaći naslov«, kazao je Cibonin strateg prije nekoliko dana. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hill premalo za Zadar</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – Košarkaši Zadra nisu uspjeli iznenaditi Partizan koji je u četvrtfinalu Goodyear lige slavio sa 99-72 i u subotu će igrati protiv boljeg iz dvoboja Cibone i Zvezde. Zadar je igrao tek 19 minuta i imao deset poena prednost (39-29). Sjajno je za momčad Rudolfa Juga igrao Kyle Hill (22 poena) koji zbog navodne ozljede nije prijavljen za domaće prvenstvo.</p>
<p>Umjesto da Zadrani stvore zalihu uoči poluvremena, Partizan je krenuo u ofenzivu, iskoristio izgubljene lopte suparnika i do 26. minute napravio seriju 24-2 za vodstvo 53-41. Hill je ponovno spustio razliku ispod deset, ali zakazali su njegovi zdravi suigrači. Rastrčani »crno-bijeli« ubacili su u drugom poluvremenu ukupno 64 poena. </p>
<p>U drugoj utakmici Hemofarm je pobijedio Bosnu sa 84-69 i čeka pobjednika utakmice Olimpija – Reflex. </p>
<p>• PARTIZAN - ZADAR 99-72</p>
<p>(21-20, 35-39, 65-54)</p>
<p>Dvorana Pionir</p>
<p>PARTIZAN: TRIPKOVIĆ 13 (4-4), AVDALOVIĆ 13 (5-5), BOGDANOVIĆ 19 (6-6), MILOJEVIĆ 17 (3-3), PEROVIĆ 15 (3-4), Samardžiski 4 (2-2), Božić 2, Šuput 4, Stepp 10, Veličković 2, Erden -, Bakić -</p>
<p>ZADAR: VLADOVIĆ 10 (3-4), STEMBERGER 8 (5-6), JOHNSON 13 (3-4), BANIĆ 14 (2-3), GEČEVSKI, Hill 22 (4-4), Tvrdić 4 (2-2), Lalić 1 (1-2), Barać, Ciklić, Dijan, Naglić -</p>
<p>SUCI: Pitsilkas i Koukoulekidis (oba Grčka), Ankarali (Turska). GLEDATELJA:2000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dejan MILOJEVIĆ. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kinezi se boje Tamare</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije nešto manje od mjesec dana hrvatski su se stolnotenisači s Europskog prvenstva u Danskoj vratili sa čak četiri medalje. Svjetsko prvenstvo u Šangaju sigurno neće biti tako plodno za naše »rekete«, put do postolja posut je brojnim azijskim minama i rijetki su Europljani, kako je to najavio i Zoran Primorac, koji će ga preživjeti. </p>
<p>Hrvatske su oči ponajprije uperene u Tamaru Boroš. Naše je stolnoteniska kraljica prije dvije godine u Parizu uzela broncu i postala prva Europljanka nakon deset godina koja je poremetila azijski sklad na pobjedničkom postolju. Međutim, ponavljanje takvog uspjeha na kineskom tlu, uz čak sedam domaćih igračica, bit će teško ostvariva misija. Ipak, Kinezi i te kako respektiraju Tamaru, o čemu svjedoči i »molba« stolnoteniskim kampovima po Aziji da zatvore vrata prvoj europskoj igračici. Tamara se, ipak, skrasila u Japanu, gdje je su joj sparirale tamošnje igračice, ali i nekoliko slabijeplasiranih Kineskinja. Tamarin dio ždrijeba očekivano je pun opasnosti. Na putu do polufinala i medalje našoj bi stolnotenisačici mogle stajati Singapurka Li Jia Wei (6. igračica svijeta), Kineskinja Cao Zhen (12.), Hongkonžanka Lin Ling (17.), Amerikanka Gao Jun (19.)... No, to je budućnost, a na prvom koraku Tamaru čeka Austrijanka Veronika Heine (214.). </p>
<p>Kad su ga već mnogi otpisali, Zoran Primorac u Aarhusu se vratio svojom 20. velikom medaljom. U velikoj je formi, no pitanje je koliko će to biti dovoljno u zastrašujućoj konkurenciji u Šangaju. </p>
<p>»Čak je sedam Kineza u ždrijebu. Nakon SP-a u Parizu i OI u Ateni, gladni su pojedinačnog zlata. Zatvorili su se u posljednja tri-četiri mjeseca, radili analize, trenirali kao ludi. Nama Europljanima je teško u tako kratkom razdoblju nakon EP-a opet doći do vrhunca forme. Ipak, dobro se osjećam i nadam se dobrom rezultatu«, pričao je Primorac prije odlaska u Aziju, ali nije pojasnio što smatra »dobrim rezultatom«. </p>
<p>Našem je stolnotenisaču prva prepreka Grk Gionis, a u trećem bi kolu mogao na branitelja naslova Wernera Schlagera, kojeg je »razbio« u Aarhusu. Ako to ponovi i u Šangaju, kasnije bi ga mogli čekati Chuan Chih-Yuan te Waldner ili Samsonov. No, toliko daleko ni Zoki ne želi gledati.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zagreb je jače rukometno ime</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U nedjelju će se u Leonu igrati prvi finalni dvoboj Kupa pobjednika kupova između španjolskog Ademara i Zagreba i obje su momčadi, čekajući finalni sudar, u domaćim prvenstvima izborile pobjedu. Ademar je pobijedio na gostovanju kod Torrevieje sa 29-25, a Zagreb je pobijedio Medveščak-Infosistem rezultatom 36-29. </p>
<p>I dok zagrebaši u svom prvenstvu čvrsto drže prvo mjesto, Ademar, u kojem igra i naš reprezentativac Petar Metličić, trenutačno je četvrta momčad španjolskog prvenstva, ima 46 bodova, četiri manje od vodećeg Portlanda San Antonija (u kojem su Ivano Balić i Venio Losert), dok su između Ciudad Real našeg Mirze Džombe (49 bodova) i Barcelona s Davorom Dominikovićem (48 bodova). </p>
<p>Zagreb ima problema s ozlijeđenim igračima Kalebom, Pongračićem i Štritofom. No, za nedjeljni će dvoboj potonja dvojica biti spremni, dok će Kaleb pričekati drugu utakmicu. Ademar Leon, pak, ima samo ozlijeđenog Vatnu, koji igra obranu. O klubu u kojem svoju posljednju sezonu odrađuje »zlatni« Metličić gotovo i nema tajni. U Leonu su od stranaca Rus Denis Krivošljikov, reprezentativac SCG Marko Ćuruvija, tri Norvežanina Stian Vatne, vratar Ole Everik i Kristian Kjelling, koji je sa 130 pogodaka drugi strijelac kluba, iza Lorenzane sa 159, a ispred Metličića sa 97 pogodaka. </p>
<p>Neki kažu da je Zagreb u maloj prednosti, jer se pripremao za nedjeljnu utakmicu i nije umoran, no isto je tako istina da je Ademar u dobrom ritmu. U Leonu će priznati da je Zagreb jače rukometno ime, ali je svjestan da je favorit i ne bježi od toga. Uostalom, rekao je nedavno Metličić: »Nadamo se da je došlo vrijeme i za trofej u Leonu.« </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Veća sredstva za kvalitetniji »Hanžek« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Nismo bili zadovoljni kvalitetom atletičara koji su nastupili na prošlogodišnjem mitingu i zato smo ove godine odlučili povećati financijska sredstva«, rekao je pomoćnik glavnog tajnika Zagrebačkoga športskog saveza Velimir Bašić, najavljujući IAAF Grand Prix miting u Zagrebu, popularni »Hanžek«. </p>
<p>Ovogodišnji će miting tako koštati 3,6 milijuna kuna, od čega će ZŠS izdvojiti 2,2 milijuna, a ostalo će uglavnom pokriti sponzori. No, ZŠS će vjerojatno donirati i dodatnih 200.000 ili 300.000 kuna, što će se uložiti u krpanje dotrajale staze na stadionu Mladosti, kako bi »Hanžek« dobio certifikat Međunarodnog atletskog saveza. Menadžer mitinga Harald Edletzberger naglasio je kako je još uvijek prerano govoriti o najvećim zvijezdama mitinga, no iznio je i jedan zanimljivi podatak. </p>
<p>»IAAF će u jesen odlučivati o promjeni strukture svjetskih mitinga. Prema neslužbenim informacijama, od 2006. će postojati mitinzi Zlatne lige i još samo jedna razina ispod toga. Svi će ostali mitinzi biti regionalnog, odnosno kontinentalnoga karaktera. Zato je vrlo važno ovogodišnji Hanžek dovesti na visoku razinu. Ne trebamo se bojati procjene IAAF-a što se tiče same organizacije mitinga, no problem bi mogao biti premali broj gledatelja.« </p>
<p>Ovogodišnji je »Hanžek« zbog Mediteranskih igara pomaknut s kraja lipnja na 11. srpnja. </p>
<p>»To je gotovo savršen datum, jer je 8. srpnja miting Zlatne lige u Rimu, o kojem će dosta ovisiti i popis atletičara u Zagrebu. Sretna je okolnost što postoji izravan let od Rima do Zagreba, pa bi se mnoge zvijezde mogle odlučiti za dolazak na 'Hanžek'«, zaključio je Edletzberger. [V. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Sharon odbacio Putinov moskovski mirovni skup </p>
<p>Mirovni sastanak moguć tek kad palestinske militantne skupine polože oružje, izjavili su Izraelci</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin koji je u srijedu navečer iz Kaira doputovao u 40-satni povijesni posjet Izraelu razgovarao je u četvrtak sa svojim formalnim domaćinom Mosheom Katsavom o srednjoistočnom mirovnom procesu i ključnim problemima koji opterećuju odnose dviju zemalja. Nešto kasnije, o tim i drugim temama razmijenio je mišljenja i s izraelskim premijerom Arielom Sharonom. </p>
<p>Putin će se u petak u Ramallahu na Zapadnoj obali, sastati i s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom te posjetiti grob karizmatskog palestinskog vođe Yassera Arafata. </p>
<p>Iako su odnosi Rusije i Izraela sve bolji, određene političke napetosti su itekako prisutne. Nedavna kremaljska odluka o prodaji protuzračnih raketnih sustava Siriji dodatno je uznemirila izraelske duhove. Napetosti su povećane nakon izraelskog odbijanja da izruči Moskvi nekoliko ruskih tajkuna židovskog porijekla. </p>
<p>Predsjednik Katsav je svom visokom gostu predbacio kako Rusija ima povijesnu obvezu boriti se protiv antisemitizma. »Vjerujem da će posjet Vladimira Putina predstavljati temeljni kamen izgradnje i unapređenja rusko-izraelskih odnosa«, rekao je Katsav. Ruski predsjednik je u prvi plan stavio nužnost zajedničke borbe protiv terorizma. On se pritom založio za održavanje nove međunarodne mirovne konferencije o Srednjem istoku koja bi se u drugoj polovici godine održala u Moskvi. </p>
<p>Putin je u srijedu u Kairu za moskovsko okupljanje zainteresiranih strana u srednjoistočnom sukobu dobio punu potporu egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka. Održavanje tog mirovnog skupa pozdravio je i palestinski predsjednik Abbas. </p>
<p>No, izraelska strana nije iskazala naklonost Putinovoj mirovnoj konferenciji. Glavni Sharonov savjetnik Ashaf Shariv pojasnio je kako je takav skup u predviđen »Putokazu mira« (zajednički su ga pripremili SAD, Rusija, EU i UN), zacrtan tek u drugoj fazi kad palestinske militantne skupine polože oružje. »Do toga je još daleko«, rekao je Shariv i dodao da bi takva inicijativa mogla negativno utjecati na sadašnju izvedbu američkog mirovnog plana. </p>
<p>Izraelski premijer Sharon je neposredno uoči razgovora s Putinom rekao da će od njega zatražiti da ne prodaje oklopna vozila Palestincima. On se istodobno usprotivio prodaji nekonvencionalnog oružja Iranu, izgradnji nuklearnog reaktora te prodaji raketnih sustava Siriji. »Takve isporuke oružja i opreme predstavljaju izravnu prijetnju miru i sigurnosti u široj regiji, izjavio je Sharon.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Irački rat veliki Blairov uteg za treći mandat</p>
<p>Laburistički premijer i dalje je favorit, ali treća pobjeda neće biti laka kao prve dvije </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kako se približava 5. svibnja, dan britanskih općih izbora, izborna kampanja postaje sve osobnijom. </p>
<p>Oporbeni konzervativci objavili su veliki poster s likom Tonyja Blaira, pokraj kojeg piše: »Ako je spreman lagati da bi nas poveo u rat, spreman je lagati da bi pobijedio na izborima«. Konzervativni vođa Michael Howard tvrdi da Tony Blair da kani izvesti trik s porezima. Optuživši laburističkog premijera da je već dva puta povećavao poreze nakon izbora, Howard pita drži li on birače »idiotima«? Blairovi savjetnici tvrde da je on iznad osobnih napada, no on se u svojim govorima svejedno nastoji »očešati« o političke protivnike. Liberalne demokrate optužio je, primjerice, da »trguju iluzijama«, jer nisu u stanju ispuniti svoju »listu obećanja dugačku kao ruka«. Vođa Liberalnih demokrata Charles Kennedy, napada pak i konzervativce i laburiste, zato što se upuštaju u međusobno ocrnjivanje. Blaćenje političkih protivnika nije međutim nikakva novotarija. To je dio izborne tradicije na Otoku, te bi u završnici još moglo eskalirati. U nekim anketama laburisti prednjače i do deset posto ispred konzervativaca, što bi im bilo sasvim dovoljno za udobnu većinu u Donjem domu. </p>
<p>No, slika se mijenja kada anketari uzmu u obzir samo glasove onih birača koji su apsolutno sigurni da će glasati 5. svibnja. Na birališta namjerava izaći 80 posto konzervativnih, ali samo 64 posto laburističkih pristalica. Konačan rezultat mogao bi zbog toga biti mnogo tješnjim nego što to naviještaju standardne ankete. Laburisti su proveli i vlastito ispitivanje javnog mnijenja. Ono je pokazalo da u čak stotinu izbornih okruga koje trenutačno drže, njihov kandidat uživa najviše dva posto prednosti pred svojim konzervativnim ili liberalnim protivnikom. To upućuje na još napetiju završnicu. Tony Blair je i dalje favorit, ali rekordna treća pobjeda kojoj stremi neće mu biti tako laka kao prve dvije. Jedan od glavnih razloga je irački rat. Dio laburističkih sljedbenika koji taj rat osuđuju, jednostavno će sabotirati izbore. Neki će pak iz protesta glasati za Liberalne demokrate, koji su rat osuđivali. To ovu malu stranku neće dovesti na vlast, ali bi moglo dodatno oslabiti laburiste. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>SAD: Jugoistočna Europa aktivna u borbi protiv terorizma </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Zemlje jugoistočne Europe aktivno podržavaju međunarodnu borbu protiv terorizma, priopćio je u srijedu State Department u godišnjem izvješću o terorizmu u svijetu.</p>
<p>Hrvatska u izvješću nije posebno spomenuta, nego samo u sklopu ocjene borbe protiv terorizma za cijelo područje jugoistočne Europe. State Department je naveo kako je dvanaest zemalja - Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija i Crna Gora, Slovenija i Turska - surađivalo kroz Inicijativu za suradnju u jugoistočnoj Europi (SECI). U sklopu Regionalnog centra za suzbijanje prekograničnog kriminala u Rumunjskoj, te su zemlje surađivale u suzbijanju kriminala i različitih oblika ilegalne trgovine, i time pridonijele jačanju sigurnosti granica i poboljšanju obuke graničara. Regionalni centar SECI-ja u Bukureštu osigurava obuku policijskih snaga i razmjenu obavještajnih podataka o prekograničnom kriminalu, uključujući terorizam. Za BiH se navodi kako je poduzela odlučne akcije u uhićenju osumnjičenih osoba i zatvaranju nevladinih organizacija i računa u bankama povezanih s terorističkim organizacijama. BiH je u 2004. je prekinula djelovanje organizacija Al Furqan, Al Haramain, al Masjed al Aqsa i Taibah International, koje su UN stavili na popis organizacija s izravnim vezama s Al Qaidom, navodi izvješće. State Department kaže kako je i dalje zabrinut stranim islamskim ekstremistima koji su ostali u Bosni nakon rata 1992-1995. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Irački parlament odobrio novu vladu</p>
<p>BAGDAD </p>
<p> - Irački parlament odobrio je u četvrtak novi kabinet čime je uspostavljena prva demokratski izabrana vlada u toj zemlji u više od 50 godina.</p>
<p>Velikom većinom irački parlament od 275 zastupnika odobrio je kabinet što ga je sastavio premijer Ibrahim al-Jaafari, šijitski musliman.</p>
<p> Međutim, neka od 36 ministarstava preuzimaju privremeni ministri do odluke o konačnim imenima pa će tako i sam premijer Jaafari privremeno preuzeti dužnost ministra obrane, a Ahmad Chalabi bit će privremeni ministar za naftu. Dvojica privremenih ministara bit će i Bayan Jabbor za unutarnje poslove, te Ali Abdul Amir Allawi za financije, obojica šijiti. Ta bi ministarska mjesta u konačnici trebala pripasti sunitima.</p>
<p> Tromjesečni zastoj u formiranju izvršne vlasti nakon izbora u siječnju razočarao je mnoge Iračane koji su, prvi put nakon pola stoljeća, 30. siječnja iskusili pravo izravnog glasovanja.</p>
<p> Prema agenciji Reuters teškoće u formiranju vlade rezultat su podijeljenosti iračkog društva, a politički zastoj išao je na ruku pobunjenicima koji su u tome razdoblju, stvarajući dodatnu nestabilnost, pojačali gerilsku aktivnost. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Upitna vrijednost sporazuma o policiji</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Visoki međunarodni predstavnik u BiH Paddy Ashdown i predsjedatelj bosanskohercegovačkog Vijeća ministara Adnan Terzić ocijenili su iznimno uspješnim razgovore o reformi policije koje su predstavnici 11 vodećih vladajućih i oporbenih stranaka vodili u izoliranom ozračju hotela »Pahuljica« na planini Vlašić. </p>
<p>»Ono što je postignuto ima potencijal da postane povijesni sporazum, dogovoren tijekom pregovora koje su u potpunosti vodili bosanskohercegovački političari, rekao je Ashdown. Po njegovim riječima dogovoreno je da će ubuduće država BiH imati isključivu nadležnost nad policijom, kao i to da će biti uspostavljen učinkovit demokratski civilni nadzor.</p>
<p>Premijer Terzić kazao je da je dogovoreno stvaranje operativne i jedinstvene policije, s područjima lokalnih policijskih oblasti. Nadzor nad radom policije imati će ministar sigurnosti BiH i odbor za policiju, u kojem će, pored ministra sigurnosti, biti i dva člana iz Republike Srpske (RS), te tri iz Federacije BiH.</p>
<p>Ipak, valja primijetiti da sjenu na »povijesni uspjeh« baca činjenica da je ono što je dogovoreno na Vlašiću, već ranije prihvaćeno unutar Povjerenstva za reformu policije, koje je predvodio bivši belgijski premijer Wilfred Martnes.</p>
<p>Ključno pitanje, zemljovidi budućih policijskih područja, odnosno pitanje hoće li se oni »poklapati« s postojećim entitetskim i etničkim granicama ostalo je bez odgovora. </p>
<p>Pregovori su stoga prekinuti do 9. svibnja, a oformljeno je povjerenstvo koje će do sačiniti prijedlog regionalne organizacije policije. Međutim, strahuje se i da bi žrtve sporazuma mogli postati Hrvati u BiH, koji bi izgubili ovlasti u sadašnjim županijskim MUP-ovima u Federaciji BiH, a praktično bi ostao postojati MUP RS s nešto smanjenim ovlastima. »Druga faza će, također, biti teška, ali ne sumnjam da će, ukoliko prevlada atmosfera s Vlašića, biti dogovoren konačni sporazum«, kazao je Ashdown.</p>
<p>Reforma policije, uz suradnju s Haškim tribunalom, ključni je uvjet za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU. Izaslanstvo Europskog povjerenstva u BiH četvrtak je pozdravilo dogovor političkih stranaka o prenošenju nadležnosti policije na državnu razinu..</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Skup put u visoko društvo</p>
<p>Iako je Hrvatska potpisala nekoliko ugovora o suradnji s raznim državama, studenti kojima je potrebna financijska pomoć u studiranju još ne znaju kako ostvariti sva svoja prava</p>
<p>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svake godine dijeli oko 2000 državnih stipendija. Najviše izgleda za dobivanje takve stipendije imaju osobito nadareni redoviti studenti dodiplomskih studija, redoviti studenti na učiteljskim i profesorskim studijima, hrvatski branitelji iz Domovinskog r ata i njihova djeca, te ratni vojni invalidi Domovinskog rata. Poseban status pri odabiru budućih stipendista imaju redovni studenti s prebivalištem u Vukovaru, studenti s invaliditetom koji su odrasli u domovima socijalne skrbi ili u udomiteljskim obiteljima i mirnodopski vojni i civilni invalidi rata i njihova djeca.</p>
<p>Državnu stipendiju mogu dobiti i oni koji se obvežu da će se nakon studija zaposliti na područjima posebne državne skrbi ili na otocima.</p>
<p>Stipendije »s vraćanjem duga« dijele i gradovi i županije. Tako se godišnje nakon provedenog natječaja dijeli dvadesetak stipendija županija i gradova, a većina njih podrazumijeva vraćanje stipendista u rodne gradove i odrađivanje određenog broja godina na tom području. </p>
<p>Ministarstvo znanosti nudi i nekoliko dobrih mogućnosti za studij u inozemstvu. U sklopu bilateralnog programa razmjene studenata, profesora znanstvenika i istraživača dodjeljuju se stipendije za dodiplomske studije, poslijediplomske i doktorske studije, poslijedoktorsko usavršavanje, studijske boravke, radne posjete i ljetne tečajeve za učenje jezika. Zemlje partneri u kojima se otvaraju vrata hrvatskim studentima su Australija, Bugarska, Češka, Francuska, Italija, Japan, Kina, SAD, Španjolska, Turska i mnoge druge. </p>
<p>Prvi put u Hrvatskoj, početkom travnja je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održan Sajam stipendija. Organiziran je u sklopu projekta »Pravo na obrazovanje«, kampanje senzibilizacije javnosti čiji je osnovni cilj bio promicanje i zaštita ljudskog prava na visoko obrazovanje u Hrvatskoj. </p>
<p>Organizator, Studentski informacijski centar (SIC), uspio je, nakon nekoliko mjeseci rada, okupiti na jednome mjestu veleposlanstva, organizacije, velike domaće tvrtke i sve ostale koji nude stipendiranje za dodiplomske i poslijediplomske studije i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Na Sajmu su sudjelovala ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, vanjskih poslova i europskih integracija te obrane, veleposlanstva Francuske, SAD-a i Austrije. Svoje projekte predstavili su Central European University, »Nacional« s projektom »Top-stipendija za top-studente«, Deutscher Akademischer Austausch Deinst za studiranje i istraživanje u Njemačkoj, Zaklada »prof. Zlata Bartl« i Biotehnička zaklada.</p>
<p>U sklopu projekta »Pravo na obrazovanje« do početka sljedeće akademske godine bit će otvoren prvi nacionalni internetski portal o stipendijama www.stipendije.info na komu će se moći naći informacije o programima stipendiranja. Do tada sve potrebno zainteresirani mogu doznati na internetskoj stranicama Ministarstva (www.mzos.hr), Sveučilišta u Zagrebu (www.unizg.hr) i Studentskog informacijskog centra (www.sic.hr).</p>
<p>Tek je akademska godina 2004./2005. približila hrvatskim sveučilištarcima neke nove mogućnosti. Dosad nitko nije mislio da je moguće provesti mjesec dana na Oxfordu ili možda devet mjeseci studentske razmjene u toploj Australiji.</p>
<p>Ana Begić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Otkazi po sniženim cijenama</p>
<p>Dok su 2003. godine poslodavci mjesečno otpustili 2000 radnika viška, lani i ove godine svakog mjeseca na burzi završi oko 4000 radnika proglašenih viškom</p>
<p>Već sedmi mjesec za redom broj nezaposlenih raste, a sa 19,3 posto nezaposlenih Hrvatska je među državama s najvišom stopom nezaposlenosti u Europi. Kada je lani Sanaderova vlada preuzimala vlast na burzi je bilo 324.000 nezaposlenih, a potkraj ožujka ove godine broj nezaposlenih popeo se na 329.020.</p>
<p>Trend smanjivanja nezaposlenosti početkom prošle godine, pogotovo u ljetnim mjesecima kada je zbog sezonskih poslova na burzi bilo »samo« 293.000 nezaposlenih, od jeseni se preokrenuo u ponovni rast. Na porast nezaposlenosti posljednjih je mjeseci, upozoravaju analitičari, najviše utjecalo pojačano otpuštanje radnika. </p>
<p>Lani se na burzu prijavilo čak 150.000 otpuštenih radnika, što je 20.000 više nego 2003. godine. Od tog broja, oko 100.000 radnika ostalo je bez posla nakon što im je istekao ugovor o radu na određeno vrijeme, a 46.000 stalno zaposlenih radnika završilo je na burzi nakon što su proglašeni tehnološkim viškom.</p>
<p>Dok se 2003. godine broj otpuštenih kao višak kretao oko 2000 na mjesec, lani se broj udvostručio na oko 4000 na mjesec. Trend otpuštanja viška zbog smanjenja opsega posla i sanacije tvrtki nastavio se i ove godine. U ožujku je na burzu stiglo 3959 otpuštenih radnika viška, a slično je bilo u siječnju i veljači. </p>
<p>Stečajevi i likvidacije koji su devedesetih godina poharali gospodarstvo i kada se na burzu mjesečno slijevalo i po 10.000 radnika, danas nisu prijetnja nezaposlenosti kao što je otpuštanje viška. Mjesečno na burzi zbog stečaja ili likvidacije poduzeća završi oko 500 radnika. </p>
<p>Nagli porast otpuštanja viška radnika rezultat je početka primjene izmijenjenog Zakona o radu, koji je za poslodavce upola smanjio troškove otpuštanja. Velike tvrtke poput Podravke ili Plive riješile su se viška još 2003. uz veće otpremnine, a većina poslodavaca čekala je otkaze po »sniženim« cijenama.</p>
<p>Od 1. siječnja 2004. godine, od kada se primjenjuju nova pravila otpuštanja, otkazni rokovi skraćeni su sa šest na najviše tri mjeseca, a iznosi otpremnina su prepolovljeni. Poslodavca sada otpuštanje tehnološkog viška umjesto pola neto plaće stoji trećinu bruto plaće po godini staža. </p>
<p>Koliko je otpušteni radnik izgubio, a poslodavac smanjio trošak otkaza, vidi se na primjeru radnika s prosječnom plaćom. Da je radniku sa 20 godina staža dao otkaz 2003. godine to bi poslodavca koštalo 54.000 kuna - deset neto plaća, odnosno 42.000 kuna za otpremninu i još tri plaće za tri mjeseca dulji otkazni rok. Ako se strpio do 2004. isti radnik koštao ga je 36.000 kuna otpremnine, odnosno šest bruto plaća. </p>
<p>Zakon o radu ponovno će se mijenjati kako bi se u tijeku pregovora o pristupu EU prilagodio europskim standardima. No ovoga su puta, umjesto Vlade, poslodavci odlučili preuzeti batinu. Tako je Hrvatska udruga poslodavaca već najavila kako će tražiti da se još više snize troškovi otpuštanja radnika. </p>
<p>Poslodavci tvrde da su im otkazi i dalje skupi i komplicirani, te da visoki troškovi otpuštanja obeshrabruju novo zapošljavanje. Prema njihovu mišljenju, rigidno radno zakonodavstvo treba radikalno mijenjati kako bi se troškovi restrukturiranja poduzeća smanjili i otvorila nova radna mjesta.</p>
<p>Sindikati su najave HUP-a hitro dočekali na nož i poručili da će ionako već smanjena radna prava braniti i uz cijenu usporavanja pregovora s EU. Iako su pojednostavljena otpuštanja i smanjene otpremnine i otkazni rokovi, tvrde sindikati, nakon dvije godine primjene izmijenjenog ZOR-a Hrvatska je pala na ljestvici konkurentnosti sedam mjesta. A to samo govori da radni zakon ne utječe na konkurentnost gospodarstva.</p>
<p>Sindikati neće pristati na još fleksibilnija pravila igre na tržištu rada, jer hrvatski radnici za razliku od onih u razvijenim zemljama, ako izgube posao nemaju mogućnost brzo se zaposliti na novom radnom mjestu. Osim na određeno vrijeme ili na crno.</p>
<p>Dobiti stalni posao u Hrvatskoj ravno je lutriji. Lani je od 138.580 radnika zaposlenih s burze, samo njih 23.000 dobilo stalni posao, a ostali su zaposleni na određeno ili na sezonskim poslovima. Već nekoliko godina poslodavci 85 posto novih radnika zapošljavaju na određeno vrijeme. </p>
<p>Taj trend u zapošljavanju tvrtke pravdaju većom fleksibilnošću i manjim troškovima za radnu snagu, jer za radnike na određeno nemaju troškove otkaza, a i mogu ih se riješiti kada hoće. </p>
<p>Zakon o radu dopušta rad na određeno kao iznimku (zamjene i sl.), ali nema instrumenata uz pomoć kojih bi se takvi ugovori o radu sveli na razumnu mjeru. </p>
<p>Sindikati će pri novoj izmjeni ZOR-a zahtijevati da se zapošljavanje na određeno stavi pod kontrolu, što im prije dvije godine nije uspjelo.</p>
<p>Prava otpuštenih</p>
<p>Radnik koji dobije redoviti otkaz ugovora o radu (kao tehnološki višak ili zbog nesposobnosti) ima pravo na otkazni rok i otpremninu. Otkazni je rok od dva tjedna za najmanje godinu rada kod poslodavca do tri mjeseca za neprekidan rad od 20 godina. Za radnike starije od 50 godina otkazni je rok 3,5 mjeseca, a za starije od 55 godina četiri mjeseca. </p>
<p>Ako je radnik otpušten zbog kršenja radnih obveza otkazni rok je upola kraći - od tjedan dana do mjesec i pol. Dobije li zbog osobito teških povreda radnih obveza izvanredni otkaz, radnik leti iz tvrtke bez dana otkaznog roka i kune otpremnine, a nema pravo ni na naknadu za nezaposlene na burzi. U slučaju stečaja tvrtke otkazni rok je mjesec dana, a toliki je i ako radnik sam daje otkaz.</p>
<p>Radnik ima pravo na otpremninu ako je radio najmanje dvije godine kod istog poslodavca. Prema Zakonu o radu minimalna je otpremnina trećina bruto plaće radnika u posljednja tri mjeseca za svaku godinu staža, a najviša otpremnina limitirana je na ukupno šest bruto plaća. Invalidima rada poslodavac mora isplatiti dvostruku otpremninu - najmanje dvije trećine bruto plaće za godinu staža do najviše 12 bruto plaća. </p>
<p>I radnici koji rade na određeno vrijeme imaju pravo na otpremninu, no rijetki će je i dobiti. Ako radniku ugovor o radu prestane istekom vremena na koji je ugovoren, nije riječ o otkazu i nema pravo na otpremninu. Otpremninu može dobiti samo ako poslodavac otkaže ugovor o radu prije isteka roka. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Od Žderića za tri nevažeća listića tražio 846.000 kuna </p>
<p>Optuženi je u svojoj obrani istaknuo kako je zapravo on taj koji je oštećen</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Iznošenjem obrane optuženog Gorana Krivića, te saslušanjem nekoliko svjedoka u četvrtak je na osječkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Dragi Babiću, Tihomiru Wilhelmu, Miroslavu Vorkapiću i spomenutom Kriviću koje Uskokova optužnica tereti da su se, po principu podjele posla, udružili u različitim međusobnim kombinacijama zbog iznuda i otmice, te Miroslavu Bodražiću koji je optužen zbog poticanja na iznudu. </p>
<p>Sudsko vijeće prihvatilo je zahtjev obrane optuženog Krivića da mu se odobri iznošenje obrane prije saslušanja svjedoka - oštećenog Ivana Žderića, vlasnika kladionica Žderić. </p>
<p>Krivića se tereti da je sa Wilhelmom u sjedištu »Kladionica Žderić« od vlasnika Ivana Žderića zatražio da im na osnovu tri nevažeća listića talijanske nogometne lige isplati 864.000 kuna. Kada je Žderić odbio isplatiti dobitak, Krivić mu je kazao da će »ekipa postupati prema pravilima ulice«. </p>
<p>Optuženi je u svojoj obrani istaknuo kako je zapravo on taj koji je oštećen. Kladioničarski listići su, kazao je Krivić, uplaćeni u Karlovcu, a radilo se o brojevima talijanskog lota koje je za njega uplatio njemu nepoznat mladić, poznanik njegova prijatelja Ivana Hečimovića. </p>
<p>»Toga sam se dana u Karlovcu našao sa Hečimovićem, a s njim je došao i taj mladić koji je rekao da ide u kladionicu«, ispričao je optuženi, dodavši da mu je tada dao 15 kuna da i za njega uplati brojeve na dva listića koje su zajedno napisali. </p>
<p>Kada je od Hečimovića doznao da su listići dobitni, te da svoj dobitak mladić nije uspio unovčiti jer su mu ga u kladionici »Žderić« uzeli te mu prijetili batinama, Krivić je »odlučio otići u Osijek, naći se sa Žderićem i upoznati ga s onim što se događa u Karlovcu«. </p>
<p>U sjedište »Kladionica Žderić« otišao je u pratnji Wilhelma »samo zbog toga što nije znao gdje se to nalazi«, a Wilhelm uopće nije sudjelovao u razgovoru.</p>
<p>»Žderić je bio u društvu pet osoba i nije htio sa mnom nasamo razgovarati. Rekao mi je da novac neću dobiti nakon čega sam mu kazao: »Nemojte dozvoliti da to ulica rješava« misleći pri tom na ljude kojima se okružio i koji mi nisu dozvolili da mu priđe, tvrdi optuženi Krivić. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Stjepan Tuđman otac sedmogodišnjeg Franje Antona</p>
<p>Sud je odredio alimentaciju u visini dvije tisuće kuna, dok je Vlatković tražila osam tisuća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom zagrebačkog Općinskog suda u četvrtak je utvrđeno da je Stjepan Tuđman otac sedmogodišnjeg Franje Antona Vlatkovića, koji je rođen u vezi Tuđmana i modne dizajnerice Antonije Vlatković, te mu je određena alimentacija u iznosu od dvije tisuće kuna, a odbijen dio zahtjeva tužiteljice za iznos od osam tisuća kuna. Osim toga, malog Franju Antona sin prvog hrvatskog predsjednika može viđati dva puta tjedno, svaki vikend subotom ili nedjeljom u prisutnosti majke u vremenu od pravomoćnosti presude, a nakon toga i 15 dana ljetnih, sedam dana zimskih praznika te polovinu državnih praznika. </p>
<p>Time je nakon gotovo pet godina dovršen postupak u povodu privatne tužbe radi dokazivanja očinstva, a kako se Tuđman u dva suđenja ukupno 12 puta nije odazivao na DNK analizu, sud je očinstvo utvrđivao preko zajedničkih prijatelja i kumova malog Franje Antona. </p>
<p>Nezadovoljna visinom alimentacije, Vlatković je najavila žalbu. »Visina alimentacije nije primjerena za uzdržavanje djeteta Stjepana Tuđmana jer nije dijete prosječnog hrvatskog radnika. Njegovo dvoje djece pohađa privatne škole i živi u vili pa je ovaj iznos sramotan za malog Franju Antona. Ipak je on jedini muški nasljednik obitelji Tuđman«, komentirala je Vlatković. Ispričala je kako je mali Franjo Anton rođen u vezi nje i Tuđmana, te kako je on u početku uredno plaćao tri tisuće kuna alimentacije te su se dogovorili kako u javnosti neće govoriti o djetetu do kraja predsjedničkog mandata pokojnog Franje Tuđmana. No, nakon smrti Stjepan nije priznao dijete niti je plaćao alimentaciju pa je Antonija 2000. godine podnijela prvu tužbu. No, ponovno su se zbližili, ali se nakon prošloga ljeta sve promijenilo. »Na jednoj večeri mi je rekao da se neće protiviti da se dijete upiše kao njegovo, no da ne da više od 1500 kuna mjesečno. To je bila pljuska mom sinu, a i ovaj iznos nije dovoljan«, ispričala je Antonija.</p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Hondom« pretjecao »mondeo«, pa naletio na »citroën«</p>
<p>DUBROVA</p>
<p> – Tri su osobe ozlijeđene u prometnoj nesreći koja se dogodila u srijedu oko 10.40 sati na državnoj cesti Labin-Rijeka. Vozeći svoj motocikl »honda«, pulskih registracija V.L. (43) iz Sv. Nedelje kraj Labina kretao se u pravcu Rijeke. Došavši na ravni dio ceste pored benzinske crpke kod naselja Dubrova, na punoj je liniji krenuo u pretjecanje »forda mondeo« pulskih registracija kojeg je ispred njega vozio M.V. (50) iz Labina. Kako prethodno nije provjerio dolazi li mu iz suprotnog smjera netko u susret, ugledavši »citroen« kada je već krenuo u pretjecanje, naglo je zakočio i prednjom gumom motora u kočenju udario u lijevi stražnji bočni dio »mondea«. Potom se odbio i srušio na lijevu stranu i nastavio klizati desetak metara te udario u »citroën ax«, kojim je iz suprotnog smjera dolazio R.P. (73) iz Kršana. Prisutnost alkohola nije utvrđena ni kod jednog od sudionika nesreće. Vozači automobila prošli su s lakšim ozljedama, dok je motorist u teškom šoku zbog višestrukih prijeloma desne noge prebačen na Odjel anestezije i reanimacije pulske Opće bolnice i protiv njega će zbog izazivanje prometne nesreće biti pokrenut prekršajni postupak.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Motociklist poginuo u sudaru s traktorom </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u srijedu navečer u Hrastovskom poginuo je motociklist Rajko Rakić (21). Do nesreće je došlo kad je Z.N. (68) traktorom ušao u raskrižje Vinogradske ulice i državne ceste D 24, te je oduzeo prednost motociklistu. Tom je prilikom Rakić motociklom udario u bočnu stranu traktora, koji je od siline udarca pukao na pola. Motocikl je pak vozačem produžio i završio u jarku uz cestu. </p>
<p>Mladić je od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nesreće, a vozač traktora lakše je ozlijeđen. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je motociklist vozio oko 200 kilometara na sat. [M.Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Optuženo devet osoba za nesreću u trogirskom škveru</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je u četvrtak optužnicu protiv devet osoba, među kojima je i predsjednik Uprave Brodotrogira Mateo Tramuntana, smatrajući ih odgovornima za izazivanje radne nesreće u trogirskom brodogradilištu 9. studenoga prošle godine kada su se četvorica radnika ugušila u utrobi broda »Atlantik Frigo«, koji je bio na remontu u Brodotrogiru. </p>
<p>Optužnica je podignuta protiv djelatnika trogirskog brodogradilišta Silvija Marovića, Ante Tomaša, Petra Modrića i Mate Milišića, te protiv Milana Kođomana, djelatnika kooperantske tvrtke In Mont iz Korčule, koj e se tereti da su, postupajući protivno propisima o zaštiti na radu, doveli u životnu opasnost radnike, počinivši teška kaznena djela protiv opće sigurnosti. Optužnica je podignuta i protiv Ivice Radića, pomoćnika voditelja sektora Brodoremonta, ali i protiv Matea Tramontane, predsjednika Uprave Brodotrogira.</p>
<p> Optužene su i odgovorne osobe In Monta Stipan Radica i Franko Mirošević, koji se terete da nisu postupali po propisima i tehničkim pravilima.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>U švicarskim francima ušteda veća od 500 kuna</p>
<p>Banke upozoravaju da sekod donošenja odluke, osim pogodnosti niže kamate, u obzir uzmu rast tečaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Korisnici stambenih kredita koji valutnu klauzulu vežu uz švicarski franak (CHF) - ovisno o banci u kojoj se kredit podiže - uz malo rizika mjesečno mogu uštedjeti od 10 do 16 posto prilikom uplate rate, a u odnosu na isti iznos kredita u eurima! »Razlog je taj što banke trenutačno na tržištu novca povoljnije nabavljaju švicarski franak, što znači nižu kamatnu stopu od kredita u eurima«, ističe Jasna Dakić iz Hypo Alpe Adria Banke. </p>
<p>Prevedeno, to za građane znači nižu ratu, ali i njihovu bolju kreditnu sposobnost kada zatraže kredit.</p>
<p>No, upozoravaju banke, klijenti bi ipak prilikom odluke o ovakvom kreditu, osim pogodnosti niže kamate, u obzir svakako trebali uzeti mogućnost rasta tečaja.</p>
<p>Unatoč tome, čini se da Hrvati vole rizik koji im se isplati. </p>
<p>Na primjeru prosječnoga stambenoga kredita u Hrvatskoj u visini od 100.000 švicarskih franaka i iste protuvrijednosti od 64.766 eura na rok otplate od 20 godina, mogućnosti uštede su različite. </p>
<p>U Hypo Alpe Adria banci za kredit od 100.000 švicarskih franaka uz nominalnu kamatnu stopu od 3,99 posto, visina mjesečne rate iznosi 605 švicarskih franaka ili 2892 kuna. Dok u slučaju ekvivalentnoga stambenoga kredita izraženog u eurima (64.767 uz nominalnu kamatu od 6,10 posto za mlade do 40 godina) mjesečna rata iznosi 467,76 eura ili 3450 kuna. </p>
<p>Razlika u mjesečnom iznosu je 557 kuna, točnije, rata kredita izražena u švicarskim francima manja je za 16 posto.</p>
<p>Dosad odobreni stambeni krediti u Raiffeisen banci (RBA) uz valutnu klauzulu u švicarskim francima čine gotovo 60 posto stambenih kredita.</p>
<p>U RBA-u korisnik spomenutoga kredita u istom iznosu uz nominalnu kamatnu stopu od 4,50 posto mjesečno će izdvajati 632 švicarskih franaka ili 3022 kune, a uz kamatu od 4,95 posto - 657 švicarskih franaka ili 3139 kuna.</p>
<p>Na isti iznos kredita izražen u eurima i uz kamatu od 6,35 posto, korisnik će mjesečnu ratu plaćati 477 eura ili 3519 kuna.</p>
<p>Zbog manjih kamata, rata kredita uplaćena u švicarskim francima bit će manja za 380,11 odnosno 497,39 kuna ili za 10,7 i 14 posto.</p>
<p>»Ova ponuda zahtijeva i bolju educiranost građana o svim rizicima, ponajprije o valutnom riziku koji građani preuzimaju uzimanjem kredita«, ističe Nataša Vuletić, koordinatorica komuniciranja u RBA-u.</p>
<p>Treba, kaže, uzeti u obzir da se krediti u eurima općenito smatraju manje rizičnima s obzirom da je Hrvatska »visoko eurizirano tržište« na kojem se vrijednost većine dobara iskazuje u eurima pa tako u slučaju potrebe i Hrvatska narodna banka svojim intervencijama može imati veći utjecaj na tečaj i stabilnost kune prema euru.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U istočnu Europu uloženo 165 milijardi eura</p>
<p>U jugoistočnoj Europi stranim je ulagačima najzanimljivije hrvatsko tržište</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U 2004. godini u nove članice Europske unije (Estoniju, Latviju, Litvu, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju) strani su ulagači uložili 15 milijardi eura, dok su tijekom 2003. godine izravna strana ulaganja u te zemlje iznosila 9,5 milijardi eura. Zaključno s 2004. ukupan iznos stranih ulaganja u osam novih, tranzicijskih zemalja članica Unije porastao je na 165 milijardi eura. Prema podacima Bank Austria Creditanstalta, najviše novca dosad je uloženo u Poljsku (57 milijardi eura), Češku (42 milijarde eura) i Mađarsku (37 milijardi eura). Na ove tri zemlje otpada više od 82 posto ukupnih stranih ulaganja u razdoblju od 1990. do 2004. godine.</p>
<p>Lani je najviše novca investirano u Poljsku (oko 610 milijuna eura), te Češku, Mađarsku i Sloveniju (više od 400 milijuna eura u svaku). Usporedbe radi, u 2003. godini strani su ulagači najviše investirali u Mađarsku - 1,42 milijarde eura.</p>
<p>Glavna ekonomistica Bank Austrije Marianne Kager napominje da nove članice Unije bilježe dvostruko brži gospodarski rast od starih članica Europske unije. Kao dodatni razlog povećanom interesu stranih ulagača za srednju i istočnu Europu spominje snažnu potrošnju, niže cijene rada i povoljno porezno okruženje u regiji. Isto tako, Kager naglašava da zemlje srednje i istočne Europe, nove članice Unije, napreduju od statusa primatelja stranih investicija prema statusu aktivnih stranih ulagača, osobito u jugoistočnoj Europi.</p>
<p>U jugoistočnu Europu lani su strani investitori uložili 2,3 milijarde eura, a kao ozbiljniji investitori dokazali su se češki energetski koncern ČEZ, mađarska OTP banka i Mol, poljski PKN Orlen...</p>
<p>Analitičari Bank Austrije procjenjuju da je hrvatsko tržište u jugoistočnoj Europi najzanimljivije stranim ulagačima. Prema podacima Bank Austrije strani su ulagači u Hrvatsku proteklih godina uložili 2300 eura po stanovniku.</p>
<p>S druge strane u Hrvatsku su, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, strani ulagači od 1993. do 2004. godine investirali ukupno 10,7 milijardi dolara. Samo u 2004. strani su ulagači, prema podacima HNB-a, u Hrvatsku uložili 1,076 milijardi dolara.</p>
<p>Zastoj u procesu pridruživanja EU, drže austrijski analitičari, razjasnit će hrvatsku predanost reformama i učiniti hrvatsko tržište još zanimljivijim stranim investitorima.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>T-HT se neće odreći telefonske pretplate</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - T-Hrvatski telekom neće se odreći telefonske pretplate (60 kuna mjesečno plus PDV), odnosno naknade za održavanje telekomunikacijskog sustava, rekli su nam u T-HT-u. Dodaju da će možda uvesti dodatni korisnički paket, uz pet već postojećih, koji u sebi neće sadržavati telefonsku pretplatu. No, s takvim će potezom, kažu u T-HT-u, pričekati skoru objavu korisničkih paketa novih fiksnih operatera: Optima telekoma, H1... Podsjetimo, prema predloženim Vladinim izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama, koji čeka na raspravu u Hrvatskom saboru, operateri više nisu obvezni naplaćivati telefonsku pretplatu i naknadu za priključenje.</p>
<p>To znači da više neće biti zakonskih prepreka za operatere ako korisnicima žele ponuditi, primjerice, flat-rate razgovore, odnosno korisnički paket koji će im omogućiti da mjesečno razgovaraju neograničeno za fiksnu cijenu.</p>
<p>Inače, sve europske zemlje naplaćuju telefonsku pretplatu. U T-HT-u tvrde da naknada za održavanje telekomunikacijskog sustava, u što je telefonska pretplata preimenovana nakon odluke Ustavnog suda o neustavnosti pojedinih odredbi pravilnika od prije dvije godine, nije paušal već »stvarni trošak«.</p>
<p>U Portusu (H1) kažu da dok koriste mrežu drugog telefonskog operatera svojim korisnicima neće naplaćivati telefonsku pretplatu. No, nakon izgradnje vlastite pristupne mreže uvest će osjetno manju telefonsku pretplatu od postojeće. »Novac od pretplate koristit ćemo za održavanje vlastite telefonske mreže, jer svi operateri imaju visoke troškove razvoja mreže«, tvrde u Portusu.</p>
<p>Izvršni direktor za tehniku Optima telekoma Boris Brzac kaže da ne podržava koncept pretplate koju je usvojio T-HT. Dodaje da iako je Agencija za telekomunikacije nedavno donijela pravilnik o pristupu lokalnoj petlji, još uvijek nisu poznati uvjeti standardne ponude koje prema pravilniku mora objaviti T-HT.</p>
<p>»OT ne može definirati uvjete koje će moći ponuditi korisnicima svojih usluga baziranih na lokalnoj petlji dok T-HT ne objavi svoju standardu ponudu«, zaključuje Brzac. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vlada Federacije BiH odgodila odluku o Energopetrolu </p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine obaviještena je u četvrtak kako je posebno povjerenstvo zaduženo za odabir najpovoljnije ponude za dokapitalizaciju i privatizaciju Energopetrola obavilo bodovanje prispjelih ponuda i time završilo svoj rad, priopćila je služba za informiranje federalne vlade u Sarajevu. </p>
<p>Vlada je zadužila Ministarstvo energije, rudarstva i industrije da za sljedeću vladinu sjednicu pripremi izvješće o do sada provedenim aktivnostima kao i o svim prispjelim ponudama za ulaganja u Energopetrol.</p>
<p>Sarajevski dnevni listovi prenose da je posebno povjerenstvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ocijenilo zajedničku ponudu Ine i Mola za dokapitalizaciju i privatizaciju naftne tvrtke Energopetrol najpovoljnijom, pa će Vladi predložiti da se s hrvatsko-mađarskim konzorcijem sklopi ugovor, prenose sarajevski dnevni listovi. Tuzlanski Euroinženjering je, kako se navodi, ponudio znatno manje novca za investiranje od hrvatsko-mađarskog konzorcija, dok je koparski OMV kanio preuzeti samo dio imovine Energopetrola.</p>
<p>Predsjednik povjerenstva i ministar energije, rudarstva i industrije Izet Žigić odbio je potvrditi navode medija istaknuvši kako ta informacija neće biti objavljena sve dok ne bude dostavljena federalnoj vladi. Vlada Federacije trebala bi razmotriti preporuke povjerenstva i donijeti konačnu odluku o tome s kim će se voditi dodatni pregovori radi sklapanja ugovora o ulaganju u Energopetrol do 20. svibnja. </p>
<p>Ina i Mol ponudili su za 67 posto vlasništva tvrtke, koje sada drži Federacija BiH, 10,2 milijuna konvertibilnih maraka (5,2 milijuna eura), do kraja ove godine izmiriti svih 60,12 milijuna maraka duga Energopetrola (oko 30 milijuna eura) te u iduće tri godine investirati u razvoj tvrtke 150 milijuna maraka (76,7 milijuna eura). </p>
<p>Također su se obvezali u tom razdoblju zadržati svih 1059 radnika Energopetrola. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Raiffeisen International uvršten u bečki indeks ATX</p>
<p>Dionice europskih tehnoloških tvrtki i u četvrtak su pale zbog još jednog razočaravajućeg tromjesečnog financijskog izvješća - ovog puta Alcatelovog, čija je dionica, zbog 55-postotnog pada dobiti, na 124 milijuna eura, pala 7,6 posto. Dobre tromjesečne rezultate zato je objavio Royal Dutch/Shell, ali sve su dionice naftnog sektora ipak pale zbog pada cijene sirove nafte. Londonski indeks FTSE 100 je tako do poslijepodneva pao 0,2 posto, na 4781, a frankfurtski Dax 0,5 posto, na 4170 bodova. Pariški CAC 40 izgubio je 0,7 posto, spustivši se na 3902, dok je DJ Stoxx 50 pao 0,1 posto, na 2804 boda.</p>
<p>U tehnološkom sektoru, Nokia i Siemens izgubili su 0,5, a Ericsson jedan posto. Philips je izgubio 1,8 posto, a proizvođači čipova Infineon i STMicroelectronic oko tri posto. Royal Dutsch/Shell pao je 0,3 odnosno 0,2 posto, BP 0,1, a Total 0,9 posto.</p>
<p>Dionice Raiffeisen Internationala, holding kompanije koja obuhvaća podružnice Raiffeisena u 15 tranzicijskih zemalja, u četvrtak su uvrštene u indeks ATX, objavila je Bečka burza, a prema ponderiranoj vrijednosti od 7,58 posto to je četvrta po veličini dionica obuhvaćena indeksom - iza Erste Banka, Telekom Austrije i OMV-a.</p>
<p>Inače, inicijalna javna ponuda RI-ja (dionice Raiffesen Zentralbanka ne kotiraju na burzi) uspješno je zaključena u srijedu plasmanom dodatne tranše dionica, čime je ukupna vrijednost javne ponude dosegla 1,11 milijardi eura, što je rekord za austrijsko tržište kapitala. Na Bečku burzu uvršteno je 24 posto RI-ja, a prema cijeni dionica prilikom javne ponude od 32,5 eura, vrijednost cijelog RI-ja iznosila je oko 4,7 milijardi eura. Međutim, u četvrtak je cijena dionice na burzi, uz porast od jedan posto, dosegla 40,5 eura. Erste Bank je istovremeno pao 1,7, a Bank Austria 0,3 posto.</p>
<p>Cijena sirove nafte u srijedu je znatno pala nakon što je tjedno izvješće u SAD-u pokazalo bitno veći rast zaliha nego što se očekivalo. Pad se nastavio i u četvrtak: Nymex Light sirova nafta je u New Yorku ujutro pala 81 cent, na 50,8 dolara za barel, dok je IPE Brent u Londonu do poslijepodneva pao 40 centi, na 51,89 dolara. U prvih pola sata trgovanja u New Yorku, DJIA i Nasdaq Composite pali su oko 0,6 posto, na 11.132, odnosno 1920 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je neznatno porastao - 0,03 posto, na 11.008,9 bodova. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zastava će sklapati »fiat punto«</p>
<p>Srpski proizvođač automobila Zastava trebao bi za mjesec dana potpisati s nekadašnjim partnerom Fiatom ugovor o montaži automobila, piše beogradski Danas. Zastava bi po tom ugovoru trebala godišnje montirati 10.000 automobila tipa Fiat »punto«, a prvi bi automobili trebali sići s montažne trake ove godine. Početkom 2006. kragujevačka bi tvornica mogla preuzeti i proizvodnju dijelova karoserije. [Hina/APA]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Biščević koordinator za Gotovinu</p>
<p>Najavljene su kadrovske promjene »u svim dijelovima sustava«, potvrđeno je da je riječ o smjenama u zadarskoj policiji, ali i u više policijskih uprava u cijeloj zemlji / Glavna »veza« s Haaškim sudom i dalje ostaje glavni državni odvjetnik Bajić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova Hidajeta Biščevića Vlada je u četvrtak, na sjednici zatvorenoj za javnost, imenovala svojim glavnim koordinatorom za praćenje provedbe akcijskog plana za rješavanje »slučaja Gotovina«. Sve informacije o akciji lociranja i hvatanja Ante Gotovine odsad će tako u Vladu dolaziti preko Biščevića, koji će sudjelovati i u svim razgovorima i sastancima s kontaktnom skupinom (task forceom). Glavni komunikator i »veza« s Haaškim sudom i institucijama tužiteljstva i dalje pak ostaje glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, za kojeg u Vladi procjenjuju da dobro radi svoj posao.</p>
<p>Što se tiče detalja i konkretnih mjera akcijskog plana, koji je Vlada u četvrtak raspravila iza čvrsto zatvorenih vrata, u Banskim se dvorima nije moglo saznati ništa više od toga da je riječ o »čitavom nizu mjera i aktivnosti koje trebaju dovesti do novih ili proširenih informacija, koje će provoditi mjerodavna državna tijela i institucije, a čiji će konačni učinak biti potvrda pune suradnje Hrvatske s Haaškim sudom«. </p>
<p>Glasnogovornik Vlade Ratko Maček dodao je tek da se većina mjera već provodi i u funkciji su, ali su im sada dodane još neke konkretne mjere koje će poboljšati učinkovitost akcije. Među njima su, potvrdio je, i neke kadrovske promjene »u svim dijelovima sustava koji nisu provodili zakone, ili su pokušali utjecati na događaje, ili su vodili nesporazumima«. Potvrdio je da je riječ o smjenama u policiji u Zadru, ali i u više policijskih uprava u cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p>Inače, Maček tvrdi da šest točaka akcijskog plana nisu one koje su u četvrtak naveli neki mediji, a među njima i Vjesnik, nego da su točni tek »segmenti pojedinačnih točaka«. Koji su to segmenti, nije htio objasniti. Na uporna inzistiranja novinara 'otkrio' je tek da se nijedna od mjera ne odnosi na Crkvu.</p>
<p>Maček je ponovio da Vlada intenzivno radi na rješavanju »slučaja Gotovina«, zadnjeg otvorenog pitanja u suradnji s Haaškim sudom, te da akcijskim planom o kojem će europske čelnike izvijestiti već na idućem sastanku task forcea, želi potvrditi svoju vjerodostojnost.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mesić: Sanader i ja imamo iste informacije o generalu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ante Gotovina nije smio dopustiti da ga se stavlja u kontekst s Karadžićem i Mladićem. Još uvijek očekujem da će shvatiti situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska i odgovoriti na pitanja iz Haaga«, izjavio je u četvrtak predsjednik Stjepan Mesić dodajući da bi volio doći do preciznijih informacija na temelju kojih glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte tvrdi da je Gotovina u Hrvatskoj. »Premijer Sanader i ja dobivamo informacije iz istih izvora, na temelju kojih tvrdim da Gotovina nije u Hrvatskoj«, rekao je naglasivši da država ne štiti nikoga tko je prekršio zakon, pa nema razloga štiti ni Gotovinu.</p>
<p>Upitan što misli o Sanaderovu akcijom planu uhićenja Ante Gotovine, odgovorio je da je riječ o »svim potrebnim radnjama koje dosad nisu provedene«. </p>
<p>Promjene u zadarskoj policiji nemaju veze sa slučajem haaškog bjegunca generala Ante Gotovine, izjavio je u četvrtak ravnatelj policije Ivica Franić.</p>
<p>Na redovitoj konferenciji Ravnateljstva MUP-a o stanju sigurnosti za prvo tromjesečje ove godine, upitan za komentar napisa iz tiska da je u PU zadarskoj smijenjeno 100 policajaca, Franić je napomenuo da nije riječ o smjenama, nego o premještajima unutar zadarske policijske uprave na inicijativu načelnika PU zadarske, a koji nemaju veze sa »slučajem »Gotovina«.</p>
<p>Franić je također kazao kako policija intenzivno radi na otkrivanju odbjegloga generala, dok moguće najave o smjenama u vrhu MUP-a nije htio komentirati. </p>
<p>Osvrnuvši se na slučaj odbjeglog Hrvoja Petrača, navodnoga glavnog logističara Gotovinina bijega, Franić je samo ukratko kazao da policija radi intenzivno i na njegovu lociranju i uhićenju. [M. L./V. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Predsjednik žali zbog nedoumica o Maslenici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić izrazio je u četvrtak žaljenje zbog »nedoumica« koje je izazvao izjavom o »akciji Maslenica«. Podsjetimo, Mesić je 25. travnja u emisiji Hrvatskoj radija »S predsjednikom na kavu« optužio generala Gotovinu da je zajedno s pokojnim generalom Bobetkom odgovoran za pogibiju 185 hrvatskih branitelja u »akciji Maslenica«, koja je, kako je ustvrdio, »bila nepripremljena, nije nas pomaknula ni za milimetar, a izvedena je u izborne svrhe«.</p>
<p>Nakon prosvjeda brojnih udruga branitelja i političkih stranaka koje su takav njegov istup ocijenile neprimjerenim, a neki su tražili i njegovu ostavku, Mesić je »izražavajući žaljenje što je stvoren dojam kako sam podcijenio žrtve hrvatskih branitelja« kazao da mu je podatak o tolikom broju žrtava »još 1993. iznio pokojni predsjednik Tuđman«. </p>
<p>»U proljeće 1993. pozvan sam na razgovor kod predsjednika Tuđmana, gdje sam mu, među ostalim, rekao kako sam u Split putovao trajektom iz Rijeke radi neprijateljskih napada na Maslenici. Tada mi je Tuđman rekao da smo na Maslenici imali velike gubitke te je spomenuo brojku od 185 branitelja. On je vjerojatno mislio na cijelo zadarsko zaleđe, dok sam ja mislio na Maslenicu«, stoji u izjavi.</p>
<p>U četvrtak je i Vladin Ured za odnose s javnošću utvrdio da je u »akciji Maslenica« poginulo 112 branitelja, čime je definitivno opovrgnuta službena brojka kojom se dosad operiralo, a govorila je o 22 poginula. »Još jednom želim izraziti žaljenje zbog nedoumica koje sam izazvao svojom izjavom i želim naglasiti kako je svaka ova žrtva ugrađena u temelje hrvatske države i za mene je sveta«, stoji na kraju Mesićeve izjave. </p>
<p>Inače, u »akciji Maslenica« oslobođeni su Novsko ždrilo, zračna luka Zemunik te hidrocentrala Peruća, a nakon akcije napravljen je pontonski most kod Maslenice kojim je Dalmacija prometno povezana s ostatkom Hrvatske. [M. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vesna Pusić predlaže domaći 'task force'</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iznenađena činjenicom da iz najnovijih poruka glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte doznaje kako hrvatske vlasti u potrazi za generalom Antom Gotovinom nisu učinile ništa od onoga što se javno govorilo - što pokazuje i šest točaka stezanja obruča oko generala koje je u Luxembourgu iznio premijer Ivo Sanader - Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, predlaže formiranje task forcea, radne skupine, i na domaćem terenu. Smatra da se čelnici pet relevantnih oporbenih stranaka o tome trebaju dogovoriti i s takvom inicijativom izaći pred premijera.</p>
<p>»Dosad sam u svojim međunarodnim kontaktima tvrdila da Vlada radi sve što je u njezinoj moći, a nakon ovoga to više ne mogu reći«, rekla je novinarima. Čelnica narodnjaka skeptična je prema mogućnosti da se pregovori s EU-om otvore u lipnju. »Šokiralo me ono što je o Gotovininu kretanju u zadnjih četiri, pet mjeseci izjavila Del Ponte, a da to nitko u Hrvatskoj nije demantirao«, kaže Pusić koja tvrdi da će nas »skupo koštati pokušaj da se javno proklamira jedan stav, a u praksi radi drugo«. </p>
<p>Vesna Pusić zabrinuta je i tankom parlamentarnom većinom u Saboru. »U dubokoj smo krizi samo što se to još ne želi vidjeti, jer smo svi usredotočeni na lokalne izbore.</p>
<p> Ova vlada teško može dočekati kraj godine«, poručila je Vesna Pusić. Mogućnost pak da HDZ početak pregovora iskoristi za prijevremene izbore, Pusić ne previđa: »Bio bi to politički nadrealizam jer pola stanovništva ne podržava EU«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>HUP: Nadzorni odbori bez dužnosnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca smatra da u nadzornim odborima poduzeća od posebnog državnog interesa ne mogu biti ministri i državni tajnici, jer kreiraju zakone koji reguliraju tržišnu utakmicu, pa postoji opasnost od stvaranja monopolističkih propisa i nelojalne konkurencije. S tim su se na sastanku s predstavnicima HUP-a u četvrtak složili članovi saborskog povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. HUP je pripremio izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa, kojima bi se ili izbrisao popis od oko 350 poduzeća od posebnog državnog interesa u kojima Vlada ima svoje predstavnike, ili bi Banski dvori trebali jasno precizirati kriterije po kojima poduzeća ulaze u taj krug. </p>
<p>Predsjednik povjerenstva Josip Leko kazao je da će se Povjerenstvo pozitivno izjasniti o predloženim izmjenama, jer institucije za kontrolu tržišta nisu dovoljno razvijene da bi ga mogle same regulirati. Objasnio da u NO-ima državnih poduzeća sjede dužnosnici koji su u poziciji štititi interese tog poduzeća, a istodobno rade na propisima od općeg interesa. </p>
<p>Juroslav Buljubašić, potpredsjednik HUP-a, naglasio je da bi ministri trebali više obavljati svoju elementarnu dužnost, a manje se baviti gospodarskom djelatnošću, dodavši da poslodavci nisu u sukobu s Vladom, nego samo različito gledaju na tržišnu utakmicu, ne sporeći pritom državnu obvezu dobrog upravljanja svojom imovinom.</p>
<p>Juroslav Buljubašić, potpredsjednik HUP-a, naglasio je da bi ministri trebali više obavljati svoju elementarnu dužnost, a manje se baviti gospodarskom djelatnošću, dodavši da poslodavci nisu u sukobu s Vladom, nego samo različito gledaju na tržišnu utakmicu, ne sporeći pritom državnu obvezu dobrog upravljanja svojom imovinom.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Suđenje 'vukovarskoj trojki' u Hrvatskoj?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u četvrtak je u ime Vlade predala Haaškom sudu obrazloženi podnesak u vezi prijedloga haaškog tužiteljstva za prepuštanje slučaja »vukovarska trojka« hrvatskom pravosuđu ili pravosuđu SCG-a.</p>
<p>Podneskom je odgovoreno na sva postavljena pitanja sudskog vijeća o osposobljenosti hrvatskog pravosuđa za preuzimanje ovog slučaja. Poseban naglasak stavljen je na opće načelo prava po kojem je, u slučaju da Haaški sud odluči prepustiti ovaj predmet domaćem pravosuđu, mjerodavan sud mjesta počinjenja kaznenog djela, odnosno hrvatski sud. </p>
<p>Doznaje se da je i od srbijanske strane na isti način traženo očitovanje o osposobljenosti njihova pravosuđa za preuzimanje suđenja Veselinu Šljivančaninu, Mili Mrkšiću i Miroslavu Radiću za ratne zločine. Nije isključeno da će Haaški sud od obiju strana tražiti i dodatna obrazloženja za preuzimanje ovog slučaja. Vjerojatno će biti zakazana i rasprava pred sudskim vijećem Haaškog suda, jer je riječ o identičnom slučaju preuzimanja kao što je to za predmete »Ademi-Norac«. [B. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bugari pustili Brankovića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sud u Sofiji naredio je u četvrtak oslobađanje visokog časnika vojske Srbije i Crne Gore Čedomira Brankovića, kojeg je bugarska policija uhitila pod sumnjom za ratne zločine počinjene u kolovozu 1991. godine u zapadnoj Slavoniji.</p>
<p>Glavni tajnik bugarskog MUP-a Bojko Borisov najavio je žalbu na ovu odluku. Sud smatra da nema razloga za Brankovićev ostanak u pritvoru. Glasnogovornica suda Petja Gergova obrazložila je da je Branković doputovao u Bugarsku u okviru srbijanskog vojnog izaslanstva s posebnim statusom, koji odgovara diplomatskom statusu, te da je »popis izaslanstva dostavljen unaprijed i bugarska strana ga je prihvatila«.</p>
<p>Nakon što je pušten na slobodu, Branković je izjavio da »nema nikakve veze sa zločinima za koje je optužen«. </p>
<p>U četvrtak popodne u Ministarstvu pravosuđa u Zagrebu nije se mogao dobiti službeni komentar. No, neslužbene reakcije Ministarstva vrlo su negativne jer tamo podsjećaju da diplomatski imunitet na koji se poziva bugarska strana, ne vrijedi za slučaj ratnog zločina. Ministarstvo pravosuđa najavilo je da će zatražiti Brankovićevo izručenje. </p>
<p>U Ministarstvima vanjskih i unutarnjih poslova ne žele komentirati Brankovićevo puštanje na slobodu, jer je to tehničko pitanje za koje nisu mjerodavni. Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun rekao je da su, nakon što je zatražena provjera Brankovićeva identiteta, takvu potvrda u četvrtak poslali bugarskoj policiji. </p>
<p>Hrvatsko pravosuđe tereti Brankovića da je 17. kolovoza 1991. godine kao oficir JNA zapovijedao oklopnim bataljunom 265. motorizirane brigade JNA i zajedno s još 31 osobom, napao 21 naselje u zapadnoj Slavoniji. U tom napadu poginulo je 13 civila. Brankovića se sumnjiči i za pljačkanje i miniranje nekoliko katoličkih crkava na tom području, te uništavanje brojnih kuća i gospodarskih objekata. </p>
<p>Zbog toga je na Županijskom sudu u Sisku protiv Brankovića vođena istraga koja je prekinuta, jer su osumnjičenici bili nedostupni. Protiv Brankovića MUP je na temelju naloga sisačkog suda raspisao tjeralicu 1999. godine, a na temelju Interpolove tjeralice Branković je u noći na srijedu i uhićen u Bugarskoj. </p>
<p>Biljana Bašić / Mladen Bokulić / Vesna Fabris-Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Na skupove samo stvarni kandidati</p>
<p>Prvi SDP-ovac ipak će se pojaviti na glavnom stranačkom skupu u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čelnici SDP-a neće sudjelovati na predizbornim skupovima za lokalne izbore u posljednja dva tjedna kampanje, jer stranka želi da se građanima obraćaju samo oni koji se doista kandidiraju, kaže predsjednik SDP-a Ivica Račan. </p>
<p>No, Račan će se ipak pojaviti na glavnom predizbornom skupu u Zagrebu, jer je, kaže, »Zagreb moj grad u kojem ja glasujem«. Prema sličnom načelu u svojim bi se gradovima na skupovima mogli pojaviti i neki drugi čelnici SDP-a koji nisu kandidati na lokalnim izborima. No, stranka želi da se na tim skupovima ipak najviše pozornosti posveti stvarnim kandidatima.</p>
<p>SDP predviđa da će na kampanju za lokalne izbore potrošiti oko četiri milijuna kuna, od čega će otprilike polovica biti novac iz blagajne stranačke središnjice. Prema riječima poslovnog direktora SDP-a Gordana Marasa, ta dva milijuna kuna najvećim će se dijelom utrošiti na pripremu i zakup prostora za jumbo plakate (čije tiskanje plaćaju lokalne organizacije) i televizijske reklame. </p>
<p>Troškove predizbornih skupova pokrivat će lokalne organizacije, zajedno s koalicijskim partnerima, kaže predsjednik Glavnog odbora SDP-a i kandidat za velikogoričkoga gradonačelnika Tonino Picula. Svaki će partner pritom pokrivati troškove proporcionalno broju svojih kandidata na listi. Lokalni će ogranci u središnjem stranačkom, tzv. crvenom dućanu, po povoljnim cijenama moći kupiti predmete s logotipom stranke. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HND: Haaške optužnice protiv hrvatskih novinara su bez presedana</p>
<p>Članica Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva (HND) Diana Rexepi haaške optužnice protiv trojice hrvatskih novinara, Ivice Marijačića, Domagoja Margetića i Stjepana Šešelja te reagiranje HND-a, odnosno njegovog potpredsjednika Zdenka Duke, kako su optužnice u redu i kako ti novinari, kako navodi, »trebaju odgovarati i biti izručeni u Haag«, smatra činom bez presedana u novinarstvu uopće. U svojoj izjavi Rexepi ističe da te optužnice »prestaju biti problemom samo HND-a i hrvatske države već postaju problemom međunarodnih institucija tj. Međunarodnog udruženja novinara«. Pita se bi li Haaški sud, da je neki talijanski, njemački ili američki novinar učinio isto što i Marijačić, zatražio od Italije, Njemačke ili Amerike njihovo izručenje, a još je veće pitanje bi li te države na to pristale. Rexepi smatra da je odobravanjem optužnica protiv hrvatskih novinara HND grubo prokockao svoj kredibilitet i Deklaraciju o slobodnom i neovisnom novinarstvu i »stavilo se u službu nekakvim ideološkim, političkim i tko zna kakvim interesima, kršeći temeljnu ulogu svog postojanja«. [vj]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050429].
|
