NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050628].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 145380 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.06.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Družba Adria pred odbacivanjem?</p>
<p>Mogućnost da Komisija u utorak prihvati Studiju utjecaja na okoliš, čime bi cijeli projekt dobio prvu potrebnu suglasnost, gotovo i ne postoji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sjednicom Komisije za procjenu utjecaja na okoliš projekta Družba Adria, u utorak u Zagrebu, ponovo će se otvoriti rasprava o tom naftaškom projektu. Komisija će raspravljati o dorađenoj Studiji utjecaja na okoliš Družbe Adrije, s obzirom na to da je početkom godine taj dokument vratila stručnjacima koje je angažirao Janaf. Prema neslužbenim informacijama, mogućnost da Komisija u utorak prihvati Studiju, čime bi cijeli projekt dobio prvu potrebnu suglasnost, gotovo i ne postoji.</p>
<p>Na prvu verziju Studije članovi Komisije su imali mnoštvo niz primjedbi, koji se može sažeti u konstataciji da Studija ni približno cjelovito ne odgovara na pitanje koliko će projekt izvoza ruske nafte preko našeg Omišlja utjecati na okoliš. No, Studija je, kao što je Vjesnik pisao prije mjesec dana, samo minimalno dorađena. Tada je dr. Darko Mayer, koordinator izrade studije za Janaf, kazao kako »je ustanovljeno da se mnoge primjedbe ponavljaju, a za mnoge Janaf nije nadležan«.</p>
<p>»Zato je razlika između dorađene i početne Studije minimalna«, zaključio je tada u razgovoru za Vjesnik Mayer.</p>
<p>Primjedbe su bile podijeljene u tri skupine. Prva se odnosila na sigurnost Janafa, a nju su potencirala učestala curenja nafte na dionici od Siska prema Slavonskom Brodu. Zbog toga je Ministarstvo zaštite okoliša poslalo i inspekciju u Janaf koja je pregledala dokumentaciju i cjevovod. Utvrđeno je da je na 122 mjesta na 18 lokacija cjevovod zbog korozije znatno stanjen.</p>
<p>Drugi dio primjedbi odnosio se na sigurnost plovidbe i balastne vode, no u Janafu tvrde da za te probleme nisu nadležni. Te bi probleme, tvrde, trebali riješiti u Ministarstvu mora i Lučke uprave Rijeka. Treća, dosta prigovora je bilo i na analizu društvene koristi i troškova projekta.</p>
<p>Prema našim informacijama, stručnjaci koji su dorađivali Studiju uvažili su samo trećinu primjedbi, a ostale su odbacili. Članovi Komisije stoga očekuju da će im stručnjaci koje je angažirao Janaf u utorak obrazložiti zašto su tako mnogo primjedbi odbacili.</p>
<p>Upravo zbog toga očekuje se da će i druga sjednica Komisije, koja će se održati u zagrebačkom hotelu Panorama, biti žustra kao i ona početkom ove godine. Upoznati s mišljenjem članova Komisije koji će procjenjivati dorađenu Studiju, misle da je najveća vjerojatnost da će cijeli dokument biti odbačen. Time bi bilo odbačeno i hrvatsko sudjelovanje u projektu Družba Adria. Postoje, istina, manje šanse da se Janafu omogući nova dorada Studije i nastavak razgovora o budućnosti projekta. No, šanse da se ovako dorađena Studija u utorak i prihvati gotovo i nema. </p>
<p>Renato Ivanuš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sanader spasio Račana</p>
<p>Račanovo pojavljivanje u Skradinu pokazalo se bezbolnijom opcijom od one da predsjednik SDP-a prolazi kroz scile i haribde delegata stranačke konvencije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sanaderov poziv Ivici Račanu da se pridruži velikoj slavljeničkoj ekipi na povijesnom otvaranju autoceste Zagreb-Split i u Skradinu održi govor kao bivši premijer pokazao se, čini se, spasonosnim rješenjem za predsjednika SDP-a, i to najmanje zbog nekoliko razloga.</p>
<p>Prvo, to je bio dobar povod mudrom Račanu da prije vremena napusti godišnju konvenciju svoje stranke (nespretno?) zakazanu upravo na dan koji su hrvatski građani čekali 34 godine, te da izbjegne slušanje neugodnih komentara i kritika koji su uslijedili. Drugo, prvi je SDP-ovac pred više od 400 delegata mogao održati dosta neuvjerljiv govor, u kojem je uglavnom napao sadašnju Vladu zbog nedostatka vizija, a da o viziji razvoja svoje stranke u svjetlu sljedećih parlamentarnih izbora nije rekao gotovo ništa. Odnosno, kazao je samo to da su pred SPD-om dva ključna zadatka: jačanje stranke do 33 posto podrške biračkog tijela te da treba imati jasne odgovore na najvažnije probleme Hrvatske. U nedostatku novih vizija i konkretnih rezultata stranke - zbog čega je i izgubio vlast 2003. - Račan je posegnuo za prokušanom metodom: napad je najbolja obrana.</p>
<p>Uvertira za oštru kritiku aktualne Vlade simbolično se dogodila usred mraka, na samom početku konvencije, kada je pušten film o autocesti, koji se mogao protumačiti i kao najveći podvig SDP-a od prošlih parlamentarnih izbora do danas. Klasična zamjena teza. Jer za taj dio autoceste čestitke zaslužuje sadašnja Vlada, kojoj je, ruku na srce, Račan od srca i čestitao. Kao što je i premijer Sanader u svom govoru odao dužno priznanje Račanovoj Vladi za početak nastavka gradnje povijesne autoceste. Pomalo je dvojbeno i vrijeme Račanove kritike Sanaderove Vlade, koju se može kritizirati, ali možda ne na dan njezina najvećeg uspjeha. No, pragmatičnom Račanu lakše je bilo kritizirati Sanaderovu Vladu nego slušati kritike svojih delegata na svoj račun. Nakon što je njegova zamjenica Željka Antunović podnijela izvješće o radu stranke u prošlom razdoblju, u kojem je istaknula da je SDP na nedavnim lokalnim izborima dobio šest vijećnika manje, poručila je da se stranka mora jasnije profilirati kao socijaldemokratska. Bilo je očito da je SDP nakon dobijenoga gema poslije predsjedničkih izbora ostao bez dobivenog seta na lokalnim izborima.</p>
<p>Žestoke kritike koje su slijedile nakon istupa Željke Antunović o nezadovoljstvu izbornim rezultatima, poslijeizbornim (neprincipijelnim) koalicijama, pogotovo onima s HDZ-om i HSP-om, mogle su navijestiti da predsjedniku SDP-a neće biti lako u borbi za meč na sljedećim parlamentarnim izborima. Osobito zato što su pojedini delegati - a nije posrijedi zanemariv broj - tražili od čelništva stranke bespogovorno skretanje ulijevo i osvježavanje stranke novim licima. Posebno su bile oštre i znakovite kritike onih koji su poručili kako je došlo vrijeme da novi ljudi zamijene »svete krave koje su proteklih 15 godina u Saboru«.</p>
<p>Račan, koji je uvijek isticao da su mu projekti od nacionalne važnosti iznad stranačkih, ne bi sebi dopustio luksuz da pogođen taštinom zbog proceduralne pogreške, koja je ispravljena Sanaderovom intervencijom, zakaže najveći stranački skup u vrijeme kada je cijela Hrvatska bila na nogama i bukvalno bdjela nad svakim pedljem do kraja sagrađene autoceste. Teško je vjerovati da poslovično korektni Račan nije imao na umu da je to nekorektno i prema više od 400 delegata iz cijele Hrvatske koji su bila na konvenciji, jer im je uskraćena mogućnost da se pridruže slavlju. Stoga ni Račanovo objašnjenje da je malom promjenom koncepcije otvaranja autoceste pozvan da govori u Skradinu i da će tamo govoriti u ime svih njih, te da mu ne zamjere što će biti odsutan s dijela konvencije, nije dobilo očekivani blagoslov. </p>
<p>Imajući sve to u vidu, Sanaderov poziv Račanu da dođe kao bivši premjer i održi govor, doista se pokazao bezbolnijom opcijom od toga da predsjednik SDP-a prolazi kroz scile i haribde delegata stranačke konvencije. Tako su se kritike i oštri tonovi na račun rada same stranke i njihovih čelnih ljudi raspršile u slavljeničkoj atmosferi povijesne nedjelje. Možda je predsjednik SDP-a Ivica Račan upravo s tim i računao. </p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Slučaj Puljiz«: Zašto je Cvrtila dao ostavku</p>
<p>»Navodno je i Cvrtila često mijenjao stavove, jedno je govorio javno, a drugo na sjednici Vijeća«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće za civilni nadzor sigurnosnih službi u utorak bi ponovo trebalo raspravljati o novim detaljima u »slučaju Puljiz«. Riječ je o tome da je tek nedavno - više od pola godine otkad je slučaj POA-ina prisluškivanja novinarke Helene Puljiz izbio u javnost - otkriveno da ipak postoji snimka njezina ispitivanja u sjedištu POA-e. Poznato je da je zbog »slučaja Puljiz« u jeku kampanje za predsjedničke izbore smijenjen ravnatelj POA-e Joško Podbevšek, na čije je mjesto došao Tomislav Karamarko, a naknadno je zbog tog slučaja ostavku dao i predsjednik Vijeća za civilni nadzor Vlatko Cvrtila. </p>
<p>Vijeće je početkom lipnja zaključilo da su agenti POA-e prekoračili svoje ovlasti i ugrozili temeljna ljudska prava novinarke Puljiz, a nedavno otkriće jednog hrvatskog tjednika da postoji snimka razgovora izravan je dokaz i da je Podbevšek lagao Vijeću tvrdeći da razgovor nije sniman. Cijeli je slučaj izazvao i javne polemike članova Vijeća, posebno nakon Cvrtiline izjave o tome kako je on od početka imao indicije da snimka postoji, zbog čega je, navodno, i dao ostavku.</p>
<p>»Zašto onda nije o tome informirao Vijeće dok je bio na njegovu čelu«, prozvao je Cvrtilu prošlog tjedna član Vijeća Zoran Grgić, tražeći od njega i da javnosti obrazloži svoju ostavku. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo od jednog člana Vijeća, problem je u tome što je i Cvrtila često mijenjao stavove. »Jedno je govorio javno, a drugo na sjednici Vijeća na kojoj je glasovao za zaključak po kojem nije bilo nikakve prisile prema Heleni Puljiz sa strane agenata, kao i za zaključak da predmet POA-ine istrage ni posredno nije bio predsjednik Mesić«, kaže naš sugovornik. </p>
<p>Baš zbog tih polemika i proturječja oko »slučaja Puljiz«, Vijeće je od Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zatražilo odobrenje da u javnost izađe sa svojim priopćenjem, u kojem će, doznajemo, objaviti i što je Cvrtila, koji je odnedavno Mesićev savjetnik za sigurnosna pitanja, službeno naveo kao razlog ostavke. </p>
<p>Ivka BačićDada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Glavaševe nogometne obveze </p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Fama o Milanu Bandiću kao hrvatskom političaru s najviše radne energije mogla bi uskoro pasti u zaborav. Zagrebačkoga gradonačelnika, naime, u posljednje vrijeme vrlo ozbiljno ugrožava slavonski gubernator Branimir Glavaš. Istina, on zasad najveći dio svoje goleme energije troši na kadrovsku problematiku, no ako želite biti kadrovik za baš sve funkcije i polufunkcije u gradu i županiji, tu se može skupiti jako puno posla.</p>
<p>Glavaš je sklonost kadroviranju, sjećamo se, pokazivao još tijekom ratnih godina. Tada su mu glavna okupacija bili slavonski mediji, a raznorazne organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda predbacivale su mu to što su njegovi posjeti novinskim i radijskim redakcijama previše sličili vojno-redarstvenim akcijama. No, svatko ima svoj stil.</p>
<p>Vratimo se, međutim, sadašnjosti. Nakon što je Bubala instalirao na mjesto slavonskog župana, a mr. Đapića na mjesto osječkoga gradonačelnika, Glavaš se okrenuo kadrovskim i inim pitanjima nogometnoga kluba Osijek. Jer, kako sam kaže, »kao pobjednik na lokalnim izborima, ima moralnu obvezu rješavanja kompletne problematike u osječkom prvoligašu«. </p>
<p>Za očekivati je, tako, da će Glavaš ponovo zasjesti u fotelju predsjednika NK Osijek i tako odgovoriti onima koji su se pitali zašto se nije prihvatio ni županske ni gradonačelničke funkcije. Čuvao se, dakako, za čelno mjesto u nogometnom klubu.</p>
<p>Glavaš je, eto, svoje poslijeizborne obveze i zadaće shvatio vrlo ozbiljno. Na čelna mjesta u županiji i gradu postavio je ljude koji, valjda, znaju kako riješiti kompletnu problematiku Slavonije i Osijeka, a on će se istom (problematikom) pozabaviti na nogometnim terenima. To je ipak neusporedivo zahtjevniji, ozbiljniji i važniji posao od gnjavaže s komunalnim i inim problemima regije. Najvažnije je, ipak, dobro kadrovirati.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Reforme UN-a po američkoj brzini</p>
<p>EROL AVDOVIĆ</p>
<p>Na dvodnevnoj svečanosti održanoj u povodu 60. obljetnice osnutka Ujedinjenih naroda u San Franciscu, bila je primjetna svojevrsna odsutnost Sjedinjenih Američkih Država, ali i izaslanstava drugih zemalja. Amerikanci su uputili samo veleposlanika srednjeg ranga. Poruka iz Washingtona bila je jasna: nismo zadovoljni dinamikom obećanih reformi UN-a.</p>
<p>Svečanost u San Franciscu prošla je stoga u tonu nezadovoljstva. Više je bila posvećena neuspjesima, nego uspjesima Svjetske organizacije. Riječ je o skandalu »Nafta za hranu«, političkim i humanitarnim problemima te propustima u upravljanju UN-om.</p>
<p>Skromno i bez ikakve pompe, u sklopu proslave 60. obljetnice, održane su četiri tematske rasprave: o razvojnim ciljevima UN-a za novo tisućljeće, ljudskim pravima, borbi protiv siromaštva i povećanju razine javnih zdravstvenih usluga.</p>
<p>Međutim, jedan od najbližih suradnika glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, dužnosnik za odnose s javnošću Shashi Tharoor, odlučio je ovaj slavljenički događaj iskoristiti za najavu izravnih promjena u vezi s Annanovim paketom reformi.</p>
<p>Tharoor je najavio revalorizaciju najvažnijih iz spektra proklamiranih ciljeva u Annanovu izvješću o reformi Svjetske organizacije. Oni se kreću od ekonomskog razvoja do pitanja borbe protiv terorizma i jačanja sustava zaštite ljudskih prava. </p>
<p>Očito, na East Riveru počinje prevladavati politička realnost: Ujedinjeni narodi ne mogu promovirati demokratizaciju u svijetu bez demokratizacije vlastite organizacijske infrastrukture, u New Yorku, Ženevi, Beču, ali i u brojnim mirovnim misijama koje još prate skandali poput zlostavljanja maloljetnica u Kongu. Tako je sad jasno da paket reformi UN-a nisu samo reforme i proširenje Vijeća sigurnosti, nego stvaranje uvjeta za široku lepezu promjena. Odluka zemalja skupine G-8 da pokrene rješavanje problema Afrike samo je posljednji primjer najavljenih promjena.</p>
<p>Naime, Annanov dužnosnik Shashi Tharoor, izlažući ovaj put probleme Svjetske organizacije, približio se američkom stajalištu o Ujedinjenim narodima upozoravajući da je svjetski razvoj moguć samo pod uvjetom slobode: »Ljudi mogu imati koristi od političke slobode samo kada imaju šanse da dosegnu dostojan životni standard«. </p>
<p>Od pada Berlinskog zida godine 1989. do pokušaja demokratizacije Iraka godine 2005. Organizacija ujedinjenih naroda poprilično je kasnila za promjenama koje su bile počele.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zaboraviti Tuđmanove?</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Zanimljivo je da se u slučaju Nevenke Tuđman, koji se posljednja tri tjedna vrti po medijima, nisu oglasili uobičajeni zaštitnici ljudskih prava, moralnih normi, društvenih vrijednosti i sličnih općeprihvaćenih frazetina. Nema ni liječnika, čija je zadaća, valjda, zaštita pacijenata. Tuđmanovi su idealna meta za odstrjel - i teško je podmetnuti svoja leđa pred nju</p>
<p>Ima li obitelj prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana pravo na miran, dostojanstven i slobodan život? Jesu li njezini članovi danas zanimljivi poput nogometaša, pjevačica i drugih natjecatelja za ulazak u hrvatski »hall of fame«, pa se svaki njihov korak i životna epizoda trebaju pratiti tako detaljno da se i prosječnom novinskom čitatelju digne želudac? Postoji li, napokon, zanimanje da se javno raspravlja o fatalnoj dijagnozi nečije bolesti, te da se, uz obiteljsko medicinsko stablo, prognozira hoće li ona preživjeti? </p>
<p>Jesu li mediji, objavljujući detalje o bolesti kćeri dr. Franje Tuđmana, Nevenke, prešli granicu društvenog morala i uobičajenih medijskih normi ponašanja? Ili je, ipak, normalno da se nekadašnjoj »prvoj obitelji« objavljuju medicinske dijagnoze i najintimnije tajne.</p>
<p>Jasno je, naime, da puštanje u javnost priče o opakoj bolesti Nevenke Tuđman nema veze s javnim interesom pa ni s borbom za nakladu. Tu je riječ o politici - jer i cipelarenje mrtvog Tuđmana, zajedno s njegovom užom obitelji - može, čini se, donijeti politički profit. Ako se uz priču o bolesti njegove kćeri ustvrdi da je i on u posljednjim godinama svoje krute vladavine bio bolestan, ne dobiva se samo dojam da je riječ o obiteljskom »feleru«, nego i o tome da je Tuđmanova vlast bila - posljedica bolesti. Obračun s mrtvim predsjednikom redovit je ritual dobrog dijela hrvatskih političara, iako je u posljednjih pet godina bilo dovoljno da se ustanove dosezi politike prvog državnog poglavara. Pisanje o bolesti Nevenke Tuđman zapravo je potvrđivanje bolesti hrvatskih medija i njihove lažne utrke za senzacijama. Istraživački novinari otkrili su o Tuđmanovoj jedinoj kćeri, baš kao i o njezinoj braći Miroslavu i Stjepanu, sve što je važno iz njezina života još početkom devedesetih.</p>
<p>Njezina pomalo bizarna obiteljska priča, posebno bijeg i udaja u Zemunu, naslađivali su javnost i ismijavatelje Tuđmanova nacionalizma u to doba. U drugoj polovici devedesetih, o Nevenkinoj se tvrtki »Netel«, koja je poslovala u iznajmljenim prostorijama Ministarstva obrane, pisalo opravdano kritički - jer je, vjerojatno, bila riječ o zloporabi društvena položaja. Njezini poslovi s Ivicom Todorićem ili pokušaj ulaska u biznis s marinama na Jadranu, također su poznati javnosti. </p>
<p>Nakon silaska Tuđmanovih s vlasti - smrću predsjednika u prosincu 1999. - te HDZ-ova poraza na izborima 2000., Nevenka Tuđman našla se pred sudom, okrivljena za korupciju. Čitatelji crnih kronika jamačno su uživali u novostečenoj prilici da se informiraju o tom dijelu poslovnih pothvata pojedinaca iz obitelji Tuđman. Presuda je, pak, donesena u njezinu korist - i čast Tuđmanovih nije bila ukaljana sudskom kaznom.</p>
<p>Pisanje nekih listova o bolesti Nevenke Tuđman - s detaljnim ulaženjem u povijest bolesti i nedopustivo iznošenje medicinske dijagnoze - nemoralan je pokušaj da se u javnosti nekoga otpiše, unakazi i unesreći u trenutku kada se on ne može braniti. Da je Nevenka Tuđman političarka ili doista utjecajna osoba, možda bi se moglo pronaći opravdanje za takav postupak, jer je bitno da naciju ili neki grad vode zdravi ljudi. U pisanju o bolesti Franje Tuđmana bilo je javnog interesa, jer je vodio zemlju, iako su opisi stanja njegova želuca, koje je ovih dana reprintirao jedan tjednik, doista bili nepotrebni i čak degutantni. No, u pisanju o njegovoj kćeri, ne vidi se ništa drugo nego obračun s Tuđmanom, njegovim prirodnim nasljednicima i političkim nasljeđem.Treba li, možda, uklonitii zaboraviti ime Tuđmanovih iz javne svijesti? Odgovor na to pitanje svatko će dati ovisno o vlastitu političkom opredjeljenju. Svakako, oni koji ih na opisan način u javnosti postavljaju, smatraju da Tuđmana treba na silu zaboraviti. Javnost, i generacije koje dolaze, treba uputiti da je riječ o »crnom razdoblju« hrvatske povijesti, baš kao što se za neke europske srednjovjekovne vladare navodi da su bili ludi, bolesni i neuračunjivi. Stradaju li u provedbi te politike nemoćni i bolesti, još je i bolje, jer se oni neće moći braniti.</p>
<p>Zanimljivo je da se u slučaju Nevenke Tuđman, koji se zadnja tri tjedna vrti po medijima, nisu oglasili uobičajeni zaštitnici ljudskih prava, moralnih normi, društvenih vrijednosti i sličnih općeprihvaćenih frazetina. Nema ni liječnika, čija je zadaća, valjda, zaštita pacijenata i poštovanje Hipokratove zakletve. Tuđmanovi su idealna meta za odstrjel - i teško je podmetnuti svoja leđa pred tu metu, a u ime apstraktnih modela društvene pristojnosti i poštenja. Kriza u nekadašnjoj moćnoj »prvoj obitelji«, štoviše, omiljena je tema za dokono ćaskanje u građanskim salonima, koji se redovno vesele tuđoj nevolji.</p>
<p> To nije neočekivano, ali je sramno da im u tome asistiraju mediji, zbog vlastita političkog interesa. Istodobno s uništavanjem branda Tuđman, svjedoci smo retromanije vezane uz bivšeg jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita. O kritičkim aspektima njegove vladavine gotovo se i ne piše, bez obzira na publiciranje nekih dokumenata koji govore o dvojbenom karakteru njegove vlasti. Uz »druga Tita« obično se spominje »dobar život« u njegovoj »tamnici naroda« - bez obzira što je i u razvijenim osamdesetima bilo teško kupiti ulje i šećer - no politika koja je »alternativa« Tuđmanovu nasljeđu očito ne može ponuditipuno bolje i svježije. U ime zaštite svoga djeda, danas čak gorljivo istupa i njegova unuka, kazališna redateljica Saša Broz, koja prijeti tužbama onima koji o njemu ružno pišu. To je podjednako promašeno kao i pisanje o bolestima Tuđmanovih.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Aktivni i pasivni psihopati oko nas</p>
<p>Pedofila ima i treba ih bezuvjetno sankcionirati, ali i to se pretvara u suludu suprotnost tj. danas se ustručavamo pokazati naklonost prema nekom dobrom i pametnom djetetu</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Sve više i sve češće (i žešće) mediji nam bruje o pedofilima, rodoskrvnućima, seksualnim orgijama s djecom, o korištenju mentalno zaostale djece u te svrhe i sve sugestivnije o slobodnim vjenčanjima homoseksualaca. Moj kolega profesor Eduard Klain, psihijatar, u čije se područje sada miješam, dobro kaže da naša otkrića nisu nimalo svjetska, svijet za to odavno znade.</p>
<p>Da, ali mi smo kao patrijarhalna i kršćanska zajednica bili od toga uglavnom pošteđeni, dok liberalizam nije zahvatio i nas. Ti su nagoni bili potiskivani, jer živimo u malim sredinama gdje se rijetko tko (a to i nije bilo lako izvedivo) usudio dati na volju svojim nagonima te vrste. </p>
<p>Nikad nisam čuo za nekog homoseksualca na selu, a ako je to nagon a ne i sloboda, i tamo bi došao do izražaja. A zatim, ako je u gradovima takvih bilo, a bilo ih je, to se rigorozno skrivalo.</p>
<p>Danas je to čak i »poželjna« legitimacija koja govori o naprednim shvaćanjima i ljudskim slobodama, pa ih i političari, koji i time hoće pokazati koliko su »svjetski«, podržavaju. Namjera mi je razotkriti svu hipokriziju i patologiju riječi seksizam.</p>
<p> Kad se želi nekoga opanjkati, a taj se epitet najčešće pridaje samo muškima, onda ga se optuži za seksizam. A o čemu je riječ? Odnosi se između spolova oduvijek baziraju na pokazivanju naklonosti i ponekom lijepom izjavom. Da je to biološki kod, vidljivo je u životinjskom svijetu. I tamo mužjaci pristupaju ženkama iskazujući im naklonost. Netko će reći da je to nešto drugo, ili će reći da je to prirodno, ali da postoje i neprikladne riječi i postupci prema osobi koja nije pokazala zainteresiranost.</p>
<p>Ako uđemo u to pošteno i objektivno, treba kazati i to koliko današnje žene pridonose svojoj seksualnoj izazovnosti. Primjerice, odijevanjem, silikonima i kozmetikom. Pa i ponašanjem. Psihički uravnotežene žene očekuju odgovor na svoj trud. One druge na svaku riječ, pogled ili ne daj Bože dodir (katkad i slučajni) vrište dok čovjek ne završi u pritvoru. One su zapravo pasivni psihopati, jer agresivno reagiraju katkad i na ništa.</p>
<p>Ginekolozi u Americi više neće pregledavati ženu bez nazočnosti medicinske sestre jer je bilo slučajeva da su neke žene počele vrištati kako ih doktor siluje da mu se osvete i iznude odštetu. Nažalost, ženi se u takvim slučajevima do te mjere vjeruje da se je teško oprati od takve optužbe. Osobno sam vještačio na sudu kod nekih optužbi za silovanje, pa sam svašta o tomu naučio.</p>
<p>Aktivni su psihopati oni koji imaju neki čudan način pristupanja ženama ili se »nabacuju« ženama kod kojih ne bi imali šanse da su jedini na svijetu. Pasivni psihopati agresivno reagiraju na svaku sitnicu ili insinuaciju pa je jasno da nemaju partnera, što njihovo stanje dodatno pogoršava.</p>
<p>Pojam seksizam upotrebljava se danas sve češće i svaka se riječ upućena nekomu može tako protumačiti. Ta riječ nije u rječniku i nema definiciju, ali postaje opasnom. Najgore je to što će posljedica toga biti strah od »hofiranja«, dakle strah od pristupa ženskoj osobi dok ne saznaš kakva je. Ako uzmete u obzir i one muškarce koji su inače povučeni, a sada i dodatno prestrašeni, gdje će tomu biti kraj?</p>
<p>Tko je zapravo ženama nametnuo takvu »zaštitu«? Sretne ili nesretne i frustrirane žene? Previše straha ne treba biti, jer danas sve češće žene napadaju, a muški se povlače u poslove, pivicu, motore i općenito – bježe.</p>
<p>Pedofila ima i treba ih bezuvjetno sankcionirati, ali i to se pretvara u suludu suprotnost tj. danas se ustručavamo pokazati naklonost prema nekom dobrom i pametnom djetetu ako volimo djecu kao djecu, sasvim normalno, zdravo i prirodno. To nije dobro, jer susprežemo svoju osjećajnost prema djeci, koja će i sama time biti oštećena.</p>
<p>U svakom slučaju, kada psihopata, prema Klainu, ima oko 60 posto, onda svako dopuštanje da se oni razmahnu u društvu predstavlja opasnost za to društvo. Predaleko su otišli da ih je moguće zaustaviti ili barem donekle obuzdati. </p>
<p>Demokracija ima svojih dobrih strana, a liberalizam je dobar samo za normalne ljude.</p>
<p>Autor je doktor medicinskih znanosti, sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Slijepo pravo </p>
<p>Tvorci zakona u nas neprestano se beskrupulozno igraju sa sudbinom umirovljenika</p>
<p>BRANKO VADLJA</p>
<p>U tisku je objavljen članak »Ista plaća, isti staž, a mirovina upola manja, ili ponavlja se 1986. godina«, u kojem se navodi da umirovljenici, umirovljeni nakon 1998., imaju u istim uvjetima upola manju mirovinu nego da su otišli u mirovinu do 1998. To nije ništa novo jer se to dogodilo s mirovinskim zakonom u 1986., kada su se prema njemu ukinule dvanaestine, to jest uzimanje u obračun i mjeseci provedenih na poslu u toj godini.</p>
<p>Tako je isti radnik ako je otišao u mirovinu do 30. lipnja 1986. imao jednu mirovinu, a onaj koji je otišao u mirovinu 1. srpnja 1986. imao je pedeset posto manju mirovinu. Taj manjak od 50 posto nadoknađivao se kroz četiri godine s godišnjim povećanjem 12,5 posto.</p>
<p>Skupina radnika poslala je zahtjev Ustavnom sudu da se preispita taj zakon. U rješenju Ustavnog suda od 7. prosinca 1988. navodi se da sud nije prihvatio odluku za pokretanje postupka jer nije našao osnove za sumnju da bi te odredbe bile nesuglasne Ustavu SR Hrvatske. Uzeo je u obzir i to da će se sporna razlika ukloniti do siječnja 1990., do kada će se povećanje mirovina prema osnovi usklađivanja po dvanaestinama eliminirati iz mirovina.</p>
<p>Pa ako je umirovljenik umro prije 1990., recimo već u srpnju 1986., njegov supružnik nije mogao dobiti pripadajući dio pune mirovine, nego samo onu koju je osiguranik imao u času smrti, a u ovom slučaju samo dio od 50-postotne mirovine, što bi bilo, recimo, za suprugu 70 posto od 50 posto, to jest dobila bi samo 35 posto.</p>
<p>Iz toga se može zaključiti kako se tvorci zakona u nas neprestano beskrupulozno igraju sa sudbinom umirovljenika. Napokon, imaju li prema Ustavu svi građani pod istim uvjetima ista prava?</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer građevinarstva iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Djeca su budućnost, Bijelo je dugme prošlost</p>
<p>Mnogi su medijsku »halabuku« podigli u »čast« Bijeloga dugmeta. Bili smo prezasićeni iz dana u dan nepotrebnim hvalospjevima. Zavedena je »siromašna« masa od ulaznine barem 70 posto trebala darovati onima koji su stvorili hrvatsku državu, ponajprije braniteljima, onima hrabrima koji razminiravaju hrvatska područja, najsiromašnijim umirovljenicima i najugroženijim slojevima društva. Već su strpljive slušatelje i gledatelje zaboljele uši i oči. Zašto Hrvatska televizija i tisak toliko pozornosti ne poklanjaju kazališnim, filmskim i znanstvenim djelatnicima? U sjeni je ostao »Brodfest« i drugi dječji festivali i priredbe. Djeca su budućnost ove lijepe naše domovine Hrvatske. Bijelo je dugme – prošlost.</p>
<p>IVAN ZVONIMIR SENJAN, PROF.VIRJE</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nikako da se riješimo tradicionalnih balvana</p>
<p>Čitajući članak u Vjesniku od 21. lipnja »Sjekli šumu da kupe raketne motore«, svatko iole pri pameti mora se upitati nismo li svojom bezgraničnom tolerancijom i sami krivi za situaciju u kojoj jesmo!? Ministar financija Ivan Šuker u New Yorku se znojio kako bi uvjerio moćni MMF da Hrvatska neće prekoračiti limitirani deficit; premijer Ivo Sanader financijski spas vidi u novoj, lijepo rečeno – »indeksaciji« ionako bijednih mirovina... A Hrvatska se ponaša poput pijanog milijunaša, dijeleći novac bez limita, šakom i kapom čak i aboliranim sudionicima velikosrpske pobune, da bi oni taj novac nesmetano iznijeli iz domovine koja im je i počinjena zlodjela oprostila!? U zemlju su se vratili deseci tisuća pobunjenih Srba koji su godinama s oružjem u ruci ubijali Hrvate i pljačkali sve što su stigli pa tako i banijske šume, trampeći balvane za raketne motore pomoću kojih su rušili »svoju voljenu« domovinu. Vratili su se i i neki »poslovni« ljudi kao što je prijeratni petrinjski tajkun Dragan Čičić, a zapravo glavni organizator (u sjeni) velikosrpske pobune u tome dijelu Banovine. Taj vlasnik petrinjske tvrtke »Drvoplast« dobio je od HBOR-a i Fonda za razvoj i zapošljavanje uime »pokretanja« proizvodnje gotovo 30 milijuna kuna kredita. Bila je to ordinarna pljačka hrvatske imovine jer ni jedan stroj nije ni stigao u Petrinju, nego je taj novac hrvatskih poreznih obveznika završio u Srbiji, u Kraljevu, gdje Dragan Čičić također ima tvrtku toga naziva! Koliko bi to samo bilo novca za kredite našim hrvatskim braniteljima na rubu suicida, za golo preživljavanje, nije teško izračunati, a i umirovljenici bi umjesto kazne »indeksacijom« dobili kojih sirotinjskih stotinjak kuna nagrade za poboljšanje svoga standarda! Hrvatska nikako da se riješi tradicionalnih balvana!</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, DIPL. ING.SAMOBOR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Odmorko »ubija dosadu«</p>
<p>Učenici koji imaju iskaznicu, mogu tijekom ljetnih mjeseci, u sklopu Odmorka, besplatno posjetiti plivališta na Šalati, Mladosti i u Utrini, te igrati odbojku, nogomet, rukomet ...</p>
<p>Zagrebačkim osnovnoškolcima i srednjoškolcima ni paklene podnevne vrućine, izgleda, ne smetaju u bavljenju sportom na otvorenom. Tako su u sklopu Odmorka, programa koji organizira Savez športskih učeničkih klubova Zagreb, četiri ekipe u ponedjeljak oko podneva zaigrale rukomet na užarenom jarunskom pijesku. </p>
<p>»Ovo je dobar način da se ubije dosada sad kad nema škole. Ovamo mogu doći svi koji imaju iskaznicu Odmorka i sve je besplatno. Nisam još bio na bazenima, ali sljedećih dana sigurno ću ići«, rekao je Hrvoje Dorić, član ekipe rukometnog kluba Maksimirski princ, donedavno učenik OŠ Fran Galović. </p>
<p>Iako su na Jarun došle četiri raznorodne ekipe – jedna ženska ekipa, jedna ekipa srednjoškolaca te dvije osnovnoškolske ekipe – međusobno natjecanje ipak nije izostalo. </p>
<p>»Pojavilo se samo četiri, pet ekipa, neke od njih su i srednjoškolske, no kako je malo učenika iz osnovnih škola, igramo jedni protiv drugih. Sve zajedno nema nekog prevelikog natjecateljskog smisla, ali zabavljamo se«, rekao je trener Maksimirskog princa Saša Filipušić. </p>
<p>Sudionicima se svidjela ideja o rukometu na pijesku. On se, kažu, prilično razlikuje od »običnog« rukometa. »Teren je mekan, ne može se voditi lopta, ali se možemo bacati po pijesku. Pravi rukomet u dvorani puno je organiziraniji«, kaže Hrvoje Dorić. </p>
<p>Iako jedina ženska ekipa, djevojke iz jarunske Prve osnovne škole Bartola Kašića, nisu se dale pokolebati. Njihova ekipa Fić furić, iako je sustavno gubila iz utakmice u utakmicu, bila je uporna u dokazivanju da i cure znaju igrati rukomet. </p>
<p>»Došle smo na Jarun već u pola deset, ali nije bilo nikoga. Malo je naporno igrati po ovoj vrućini. Bilo bi bolje da je sve organizirano rano ujutro ili pred večer«, potužila se Martina Hohnjec, koja je rekla da će dobro iskoristiti svoju iskaznicu Odmorka Saveza učeničkih športskih klubova Zagreb. </p>
<p>Svi učenici, naime, koji posjeduju tu iskaznicu, mogu tijekom ljetnih mjeseci besplatno doći na zagrebačka plivališta na Šalati (do 13 sati), Mladosti (do 12 sati) i u Utrini (od 9 do 11 sati). Organiziran je i besplatan prijevoz djece iz Kašine, Luke i Retkovca do bazena Mladost i natrag</p>
<p> »Odmorko službeno traje od 20. lipnja do 2. rujna. Prvi tjedan odaziv djece bio je prosječan, a pravo zatišje nastupit će između 15. srpnja i 15. kolovoza kada djeca odlaze na ljetovanje«, rekao je Zlatko Falat, stručni savjetnik Saveza učeničkih športskih klubova Zagreba. U prvom tjednu Odmorka na Šalati se kupalo tristotinjak djece, na Mladosti između 300 i 500, a na bazenu u Utrini stotinjak djece. </p>
<p> Sve aktivnosti, kako je rekao Zlatko Falat, odvijaju se pod pedagoškim nadzorom stručnih ljudi. Svrha svega je dobra zabava i odmor od teških školskih torbi. </p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bagerima na lijekove</p>
<p>Prije četiri mjeseca Hospimedica je na tom ograđenom prostoru istovarila dva kamiona lijekova, koji su preko noći nestali</p>
<p>Na temelju dojave građana, Vjesnik se raspitao o sumnjivoj gradnji na Mirogojskoj cesti između kućnih brojeva a 35 c i 39. Nedavno je, naime, jednoga kasnog popodneva, bager na tom području nešto iskopavao. Prema informacijama susjeda, vlasnik spornog zemljišta je tvrtka Hospimedica iz Zagreba.</p>
<p>Zemljište je u vlasništvu Hospimedice dvije godine, a prije godinu dana započeli su radovi koji su zbog sporne građevinske dozvole obustavljeni. Odvjetnik Mario Carnelluti, stanovnik Radićeva šetališta, pretpostavlja da Gradski ured za izgradnju grada nije odobrio Hospimedici građevinsku dozvolu za gradnju jer je na tom području predviđen zeleni pojas. No, stanari se prisjećaju da je prije četiri mjeseca Hospimedica na tom ograđenom prostoru istovarila dva kamiona lijekova, koji su onda preko noći nestali. </p>
<p>Kako je ponovno započeto iskopavanje, susjedi se pribojavaju da bi se događaj s lijekovima mogao ponoviti.</p>
<p>»Nekad su se lijekovi uništavali u spalionici otpada Puto na Jakuševcu, no otkako je ona pala pod stečaj, u Hrvatskoj više nitko ne uništava opasni otpad«, rekao je Mario Carnelluti. </p>
<p>Iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne i stambene poslove i promet saznajemo da se vodilo više postupaka za izdavanje lokacijskih dozvola na danas praznom području uz Mirogojsku cestu između kućnih brojeva 35 c i 37 za izgradnju pet stambenih objekata, te pristupne prometnice. Tri od tih objekata imaju i građevinsku dozvolu, ali nije izdana tvrtki Hospmedica, već društvu "Selecta International" d.o.o. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za građevinu uz postojeću kuću Mirogojska cesta 35c odbijen je, a u tijeku je upravni spor, saznajemo iz toga gradskog ureda. Iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva saznajemo, međutim, da je vlasnik Hospomedica dobila građevinsku dozvolu u svibnju ove godine. </p>
<p>Na to da bi se moglo raditi o sumnjivim radnjama, ukazuje činjenica da su iskopavanja počela u subotu poslijepodne te da je nedugo nakon našeg istraživanja iskopano zemljište ponovno zatrpano.</p>
<p>»Pokušala sam saznati što se događa preko puta naše kuće, ali radnik nije htio sići s bagera. Već su prije godinu dana izvršitelji radova srušili kestenove na tom zemljištu, a zbog rušenja 40-godišnjeg hrasta izvan vlasničkog zemljišta obavijestili smo i Udrugu za zaštitu prirode«, kaže stanarka susjedne zgrade koja je željela ostati anonimna. </p>
<p>Vlasnici Hospimedice svojevremeno su tvrdili da njihovo zemljište graniči sa susjednom zgradom 35 C te su htjeli otuđiti i dio susjedne međe. »Tada su predložili da se nagodimo oko međe, tvrdili su da su oni vlasnici prostora sve do naših ulaznih vrata. No u našem su vlasništvu put i stepenište što se može provjeriti i u zemljišnim knjigama«, kažu vlasnici.</p>
<p>U Hospimedici su nam potvrdili da su započeti radovi na spornom području, ali da konkretnije informacije moramo potražiti od vlasnika. On se, međutim, nije odazvao na naše pozive.</p>
<p>Građevinska inspekcija pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva provjerava navode o sumnjivim lijekovima na tom području.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Bandić ukida Skupštinu trgovačkih društava</p>
<p>Gradonačelnik će ubuduće izravno imenovati članove nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava u stopostotnom vlasništvu Grada, te preko njih odlučivati o ulaganjima u razvoj, o gradnji novih objekata, upotrebi ostvarene dobiti, pokrivanju gubitaka i drugim stvarima o kojima je do sada odlučivala Skupština trgovačkih društava. Prijedlog takve odluke koju bi trebalo donijeti po hitnom postupku, gradonačelnik Milan Bandić uvrstio je u dnevni red sjednice Gradske skupštine koja će se održati u utorak. Skupština trgovačkih društava tijelo je sačinjeno od 15 članova koji o svemu bitnom odlučuju većinom glasova. Ako se usvoji Bandićev prijedlog, formalno se ne ukida Skupština trgovačkih društava, no Grad kao jedini vlasnik skraćuje proces donošenja odluka tako da ih donosi gradonačelnik. </p>
<p>»Tom odlukom predlaže se da Skupštinu trgovačkih društava čini vlasnik, a to je Grad. To činimo kako bismo mogli ostvariti naše predizborno obećanje – da će se napraviti holding gradskih poduzeća«, rekao je gradonačelnik Milan Bandić u ponedjeljak, na sjednici Odbora za statut, poslovnik i propise. Hitnost postupka Bandić je opravdao činjenicom da bi takva odluka omogućila raspisivanje javnih natječaja za direktore trgovačkih društava još tijekom ljeta. </p>
<p>»Već sam rekao da neće biti sječe kneževa, ali da će morati otići svi oni koji su se umorili, kako u trgovačkim društvima, tako i oni u upravi. Oni kojima je stalo, javit će se na natječaj i za vrijeme godišnjeg odmora«, rekao je Bandić.</p>
<p>Zastupnik HSP-a u Skupštini, Pero Kovačević, ovu odluku smatra opasnom: »Pitanje je koliko je to u skladu sa Statutom grada Zagreba, a ono što me brine jest ogromna koncentracija vlasti u rukama jednog čovjeka. Ovo me podsjeća na onu parolu 'Država to sam ja'. Nije mi jasno kako jedan čovjek može sve to sam raditi«, rekao je Kovačević.</p>
<p>No, Milan Bandić ima i drugih briga, jer je Ivo Josipović, zastupnik SDP-a u Saboru i u Zagrebačkoj Skupštini, podnio amandman na odluku o ustrojstvu gradske uprave, prema kojemu bi Gradski ured za kulturu ipak ostao samostalan ured, a ne bi se, kao što predlaže Bandić, organizirao u sklopu Ureda za obrazovanje i šport. O toj odluci će se također odlučivati u utorak, na Skupštini Grada. </p>
<p>»Moj amandman nije usmjeren protiv Bandića i nije bitno što je prijedlog došao od SDP-ova zastupnika. Zalažem se samo za veću brigu o kulturnim djelatnostima u Zagrebu«, rekao je Josipović. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Obrtnici traže odjel u Uredu za gospodarstvo</p>
<p>Obrtnička komora Zagreb i Udruženje obrtnika Grada Zagreba predložili su Gradskom poglavarstvu da se pri Gradskom uredu za gospodarstvo osnuje Odjel za razvoj obrtništva i malog poduzetništva. </p>
<p>Iako je gradonačelnik Milan Bandić pri stupanju na dužnost najavio smanjenje broja gradskih ureda, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba Ivan Obad rekao je u ponedjeljak da je Bandić u subotu dao zeleno svjetlo za otvaranje takvoga ureda.</p>
<p> »Obrtnici su do sada individualno rješavali probleme, a preko odjela rješavali bi ih brže i lakše«.</p>
<p>Obad je izjavio da se najveći problemi obrtnika u Zagrebu, poput spomeničke rente i poslovnih prostora, ne mogu rješavati bez suglasnosti gradske vlasti. »Sedam godina tražimo osnivanje odjela, ali do sada nije bilo razumijevanje gradskih vlasti«, rekao je Obad.</p>
<p>Predstavnici obrtnika zamislili su Odjel za razvoj obrtništva i malog poduzetništva kao savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika Gradskog poglavarstva, obrtnika u zagrebačkoj komori te udruženju obrtnika, koji bi brzo i efikasno realizirali inicijative pretvarajući ih u gospodarske, prostorne, strateške i druge gradske programe.</p>
<p>Predsjednik Obrtničke komore Zagreb Ivan Petak rekao je da bi se taj odjel bavio izradom strategije, europeizacijom propisa, borbom protiv sive ekonomije i rješavanjem pitanja poslovnih prostora grada, kao i aktiviranjem poduzetničkih zona.</p>
<p>Prijedlog za osnivanje ovakvog odjela predstavnici obrtnika uputili su Gradskom poglavarstvu, te bi se na njegovu dnevnom redu trebao naći u utorak.</p>
<p> U Gradu Zagrebu ukupno djeluje oko 20 tisuća obrtnika, a u 2005. godini vidljiv je trend porasta broja obrta, najviše u uslužnim djelatnostima.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Iskorakovih 30. 000 kuna Gay Prideu?</p>
<p>Nakon nesuglasica između udruga Iskorak i Kontra, ovogodišnji, četvrti Zagreb Pride ipak će se održati 10. srpnja, a organizirat će ga grupa aktivistkinja pod imenom Epikriza.</p>
<p>Kako saznajemo od Sanje Juras iz Kontre, organizaciju je preuzela ta skupina zato jer Iskorak nije organizirao Pride kao što je bilo dogovoreno. Potporu za organizaciju Pridea Epikriza je dobila od Centra za mirovne studije, kao i od udruge Kontra koja će organizatore pomoći i financijski. No, kako je najavio Dorino Manzin, predsjednik udruge Iskorak, ta udruga također će pružiti financijsku pomoć organizatorima. Gradski ured za kulturu isplatio je, naime, Iskoraku 30 tisuća kuna upravo za organizaciju ovogodišnjeg Gay Pridea. »Iako su ove godine organizaciju preuzele cure iz Epikrize, Iskorak će financijska sredstva dobivena od Grada dostaviti za troškove Pridea«, objasnio je Dorino Manzin.</p>
<p>No, Sanja Juras tvrdi da još uvijek nije upoznata s namjerom Iskoraka da novcem, dobivenim od Gradskog ureda za kulturu, potpomogne organizaciju četvrtog Zagreb Pridea. Ugodno iznenađena Manzinovom izjavom, rekla je da su na dosadašnje upite Iskoraku, vezane uz financijsku potporu, dobivali negativne odgovore, te da da su tiskani i plakati na kojima nema Iskoraka. »Drago nam je da je Iskorak odlučio dati financijsku podršku«, rekla je Sanja Juras te dodala kako se nada da će Iskorak na sljedećem sastanku organizatora reći »što nudi te na koji će način potpomoći Zagreb Pride«.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zagrepčani plivali na suhom</p>
<p>Nakon otvorenja, 14. srpnja, Tuheljske toplice bit će najmodernije u Hrvatskoj</p>
<p>Sa željom da se osvježe, mnogi Zagrepčani krenuli su ovaj vikend u Tuheljske toplice, ali su se neugodno iznenadili kad su vidjeli da su toplice zbog preuređenja zatvorene. Otvoren je bio samo unutarnji bazen i dva stara bazena na koja većina ljudi nije željela ići. »Nakon 45 minuta vožnje po ovoj vrućini, trebalo nam je samo to da toplice ne rade«, ljutito je rekla Mila Habijanac, koja je došla s obitelji. </p>
<p>»Stari vanjski bazeni u lošem su stanju, a prevruće je da bismo se kupali u unutarnjem. Uostalom tamo ne možemo uhvatiti ni boju, koju bismo htjele prije odlaska na more«, požalile su se studentice Mirna i Anamarija Šiber iz Zagreba. »Mogli su obavijestiti građane da toplice ne rade, što ćemo sad?« pitali su se mnogi od kojih su neki otišli u druge toplice, a neki natrag u Zagreb.</p>
<p>»Nastojali smo obavijestiti građane putem medija, a informacije o tome da su bazeni zbog preuređenja zatvoreni, mogli su vidjeti i na našoj internetskoj stranici«, rekla je Ivana Kolar, direktorica Tuheljskih toplica. »Preuređenje bazena i proširenje plaže počelo je krajem veljače, a otvorenje je trebalo biti prije mjesec dana, no zbog velikih kiša radovi su bili otežani«, rekla je Ivana Kolar i dodala kako će otvorenje biti 14. srpnja. </p>
<p>»Tuheljske toplice u vlasništvu su Termi Olimpia iz Slovenije i nakon ovog preuređenja u koje smo uložili 9,5 milijuna eura, bit će najmodernije toplice u Hrvatskoj«, izjavila je Ivana Kolar. Toplice će imati četiri bazena – dva dječja i dva za odrasle. »Bazen s valovima imat će više od tisuću četvornih metara i bit će najveći dosad u Hrvatskoj i Sloveniji«, rekla je Ivana Kolar i dodala kako će drugi bazen za odrasle biti rekreacijski, s hidromasažom i vodenim ležištima, a u njega će se spuštati pet traka ravnih tobogana. </p>
<p>Jedan dječji bazen bit će dubok do 30 centimetara a za malo stariju djecu bit će veći bazen s toboganima i vodenim prskalicama. »Imat ćemo i sporu rijeku dužine 250 metara po kojoj će se građani moći voziti u velikim kolutovima«, rekla je Kolar i dodala da će se organizirati koktel-bar u vodi te centralni roštilj-bar uz bazene. »Subotom ćemo organizirati i noćno kupanje, a tijekom cijelog ljeta biti će mnogo zabavnih događanja«, rekla je Ivana Kolar. Cijena dnevne karte bit će za odrasle 50 a za djecu 35 kuna. Prodavat će se i obiteljske karte te karte koje uključuju i ručak i kupanje.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Špansko se guši u prašini</p>
<p>Stanovnici Španskog koji žive u blizini POS-ova naselja koje je u izgradnji, već mjesecima se bore s prašinom, a kada padne kiša problem im predstavlja blato.</p>
<p>Stanare posebno smetaju bezobrazni vozači koji naseljem jure kao da su samo oni na cesti. »Ovo se više ne može izdržati. Vozači kamiona samo jure i sva je sreća da još nitko nije poginuo«, žali se umirovljenica Vera Katić. Uz to, vozači često parkiraju kamione i po zelenim površinama. Kaže da je već nekoliko puta zvala policiju, ali ništa se nije promijenilo.</p>
<p>»Svaki dan je sve gore, pogotovo u poslijepodnevnim satima kada se ljudi vraćaju s posla. Jednostavno se od prašine više ne može disati«, kaže Mario Stipić iz Ulice Slavka Batušića. </p>
<p>Stanovnici koji žive u već završenim POS-ovim zgradama, u najtežoj su situaciji, ali su ipak zadovoljni što su dočekali stan. »Po zimi se još nekako dalo živjeti, ali po ovakvim vrućinama nemoguće je, jer ne možemo otvoriti prozore«, kaže Mirjana Špalj. Nemoguće je provjetravati stanove, sušiti rublje pa se stanari snalaze na razne načine. »Mi smo kupili klimatizacijski uređaj pa nema potrebe da otvaramo prozore, a rublje sušimo u kasnim večernjim satima kad se prašina slegne«, kaže Mirjana. Ipak zaključuje: »Nakon što se sve izgradi, svima će biti bolje i ljepše živjeti«. </p>
<p>Radnici koje smo upitali kako riješiti problem, razmišljaju slično. Kažu da je normalno da ima buke i prašine, ako se nešto gradi. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Najviši hotel na svijetu</p>
<p>Ovako će izgledati najviši hotel na svijetu, čiju je gradnju u Dubaiju najavila tamošnja zrakoplovna kompanija kako bi smjestila sve veći broj turista koji posjećuju Ujedinjene Arapske Emirate. Ta se državica na Arapskom poluotoku u zadnje doba pretvorila u pravu arhitektonsku igraonicu. Dovoljno je da netko od imućnijih investitora, kakvih tamo ne manjka, pucne prstima pa da arhitekti školovani na zapadu suludu ideju »bace« na papir i nemoguć san preobraze u opipljivu realnost. »U Dubaiju danas djeluje stotinjak arhitektonskih ureda koji zapošljavaju tisuće arhitekata i dizajnera. Dovodimo ih iz svih dijelova svijeta, no još ih manjka jer posla je preko glave«, tvrdi iračko-kanadski arhitekt Falah al-Salman. »Ulagači nas skupo plaćaju da budemo inovativni i maštoviti, da stvaramo zgrade kakvih nema nigdje na Zemlji«. Gradske vizure stoga već sad nude obilje najneobičnijih građevina. Prije 30 je godina grad Dubai bio tek omanja luka na rubu pustinje. Danas u njemu živi 1,3 milijuna ljudi, koji će za tri godine u svome gradu šetati pokraj najviše zgrade na svijetu, kao i vjernih kopija Eiffelova Tornja, Babilonske kule i piramide u Gizi – u prirodnoj veličini! Dubai će, tepaju mu mnogi, ubrzo postati »vizualna metropola svijeta«. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Put oko svijeta s osam litara goriva</p>
<p>BERN</p>
<p> – Vozilo na hidrogenski pogon što ga je izradila švicarska tvrtka »ETH Zürich« postavilo je na pisti u Francuskoj novi svjetski rekord u minimalnoj potrošnji goriva. Tom je revolucionarnom vozilu, naime, jedna litra goriva dostatna za 5385 kilometara. Slikovitije rečeno, s osam litara goriva ovim je vozilom moguće obići – čitavu Zemlju. Eh, da je Verne još živ...</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Schröder uskoro uvodi porez za bogate Nijemce?</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Uz slabu potporu uoči općih izbora planiranih za rujan, Socijaldemokratska stranka (SPD) Gerharda Schrödera najavila je da će u idućem mandatu uvesti dodatni porez za bogate.</p>
<p> Najviša stopa poreza na dohodak od 42 posto, koja se primjenjuje za godišnji prihod iznad 250.000 eura (ili 500.000 eura za bračne parove) uvećat će se za dodatnih tri posto.</p>
<p>Kako je najavio predsjednik SPD-a Franz Müntefering, prihod od dodatnog poreza neće bitnije utjecati na fiskalnu situaciju, jer je riječ o dodatnom proračunskom prihodu od tek nekoliko milijuna eura, tako da je u pitanju zapravo samo psihološki važna mjera. </p>
<p>Prihod od dodatnog poreza ulagao bi se isključivo u obrazovanje te nova istraživanja i razvoj.</p>
<p>Müntefering je opovrgnuo medijske navode da će, u slučaju nove pobjede, SPD povećati PDV na potrošačke proizvode sa 16 na 20 posto. S druge strane, program će uključivati i povećanje socijalnih i naknada za nezaposlenost u istočnoj Njemačkoj na razinu onih u ostatku zemlje. Razlika u visini naknada nije velika, a posljedica je nižih životnih troškova na istoku države.</p>
<p>Opozicija je najavu SPD-a nazvala populističkom mjerom i pokušajem pariranja ljevičarskoj koaliciji koja bi mogla osvojiti 8 do 9 posto glasova. Prema posljednjim anketama, SPD bi mogao dobiti između 26 i 29 posto, a demokršćani 45 do 49 posto glasova. [pb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Depresivnima pacemaker za mozak</p>
<p>Depresivnima pacemaker za mozak, preporučuju američki znanstvenici bolesnicima koji pate od teške depresije i ne reagiraju ni na kakvo liječenje. Njima se, tvrde oni, može pomoći dubokom stimulacijom mozga. Naprava nalik pacemakeru za mozak, ima elektrode koje se ugrađuju u mozak kako bi zaustavile ili prekinule električne moždane valove povezane s depresijom. U četiri od šest bolesnika, u kojih drugi oblici liječenja nisu djelovali, duboka moždana stimulacija ublažila je depresiju. Tehnika je razvijena za oboljele od Parkinsonove bolesti, ali su je znanstvenici primijenili i na oboljele od depresije. »Ovo je najuzbudljiviji trenutak u liječenju depresije u posljednjih deset godina«, smatraju neki. Koristeći tehnike slikanja mozga, bolesnicima su pod lokalnom anestezijom ugradili elektrode duboko u područje mozga povezano s depresijom. Dok je bolesnicima mozak bio pod stimulacijom, liječnici su ih tražili da im objasne kako se osjećaju. Svi su spomenuli mir i lakoću. Pacijentima koji su odgovorili na duboku stimulaciju mozga ugrađena je naprava nalik na pacemaker kako bi se ona trajno održala. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Polovica Srba ima samo osnovnu školu ili čak manje</p>
<p>SUBOTICA</p>
<p> – Gotovo 50 posto stanovništva u SCG ima samo osnovnu školu ili čak ni nju nije završilo, što znači da oko tri milijuna stanovnika starijih od 15 godina ne posjeduje vještine i kompetencije za obavljanje bilo kakvog posla, objavio je u ponedjeljak novosadski »Građanski list«, najavljujući četvrti Festival obrazovanja odraslih u Novom Sadu. »Ta zastrašujuća statistika potpuno objašnjava zašto je čak 900.000 ljudi u Srbiji mlađih od 30 godina bez posla«, zaključuje »Građanski list«. U Srbiji i Vojvodini živi ukupno 7,5 milijuna stanovnika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dva slabija potresa kod Šibenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Seizmološka služba zabilježila je u ponedjeljak ujutro - prvo u 5,31, a onda u 5,48 sati - dva potresa umjerene jakosti s epicentrima 20 kilometra sjeveroistočno od Šibenika, u području Nacionalnog parka Krka, oko 10 km sjeverno od Skradina. Prvi, nešto jači potres bio je magnitude 3,2 prema Richteru, a intenziteta u epicentru IV do V stupnjeva MCS ljestvice, a drugi slabiji, magnitude 2,9 prema Richteru i intenziteta u epicentru IV stupnja MCS ljestvice. Oba su se potresa osjetila u Šibeniku i okolnim mjestima. S obzirom na jačinu, potresi nisu prouzročili materijalne štete.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Trka kroz blato</p>
<p>Više od 200 natjecatelja sudjelovalo je u tri kilometra dugačkoj utrci kroz blato, održanoj na livadama i u šumi blizu grada Monnickendama u Nizozemskoj. Posrijedi nije mazohistička navada nekog kulta, već stara nizozemska tradicija kojom se obilježava početak ljeta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Neponovljivo ozračje belle epoque </p>
<p>Predstavljene umjetnine iz triju država nastale od 1882. do 1914. godine, među kojima i 82 izloška iz Hrvatske, većinom iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu </p>
<p>Razdoblje između 1882. i 1914. godine, poznatije kao »belle epoque«, i njegova nemirna i živopisna atmosfera tema su izložbe »Belle epoque u Carevini« koja je otvorila 24. lipnja u Muzejima Goričke regije u Goriziji. Riječ je o zanimljivoj izložbi koja, zbog zajedničke suradnje odnosno sudjelovanja muzeja iz Italije, Slovenije i Hrvatske, baca novo svjetlo na spomenuto razdoblje.</p>
<p> K tomu, iznimna važnost projekta leži i u činjenice da s njim zajedno s potpisanim ugovorom počinje višegodišnja suradnja zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt te Muzeja mode i primijenjenih umjetnosti iz Gorizije.</p>
<p>Sama izložba smjestila se na dva mjesta – palači Attems - Petzenstein u samome srcu Gorizije te u pitoresknoj tvrđavi Borgo povrh grada, gdje je i smješten gorički Muzej mode i primijenjenih umjetnosti. U ambijentalnim situacijama palače Attems-Petzenstein i tvrđave Borgo izloženo je više od 200 umjetnina – slika, fotografija, namještaja, odjevnih predmeta i modnoga pribora. </p>
<p>Muzej za umjetnost i obrt iz Zagreba predstavio je čak 82 izloška iz Hrvatske koja su nastala u razdoblju od 1882. do 1914. godine. Najveći je broj izložaka iz fundusa MUO-a, a zastupljena su i djela posuđena za ovu prigodu iz zagrebačke Moderne galerije, Umjetničke galerije Dubrovnik, Galerije Bukovac iz Cavtata, Hrvatskoga instituta za povijest, zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, Galerije likovnih umjetnosti iz Osijeka, splitske Galerije umjetnina te privatnih zbirki.</p>
<p>Zemljopisno, izložba obuhvaća krajeve od Trsta preko Gorice do Ljubljane i Zagreba, odnosno krajeve koji su bili u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, pod neizbježnim utjecajem ondašnje prijestolnice Beča. Kako je prigodom otvorenja izložbe naglasio ravnatelj zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović, riječ je o projektu koji na neki način produljuje život izložbe »Secesija u Hrvatskoj«, premda je gorički projekt više usmjeren na samo povijesno razdoblje belle epoque, dok je zagrebačka izložba bila fokusirana na stilski pokret secesije, jedne od umjetničkih koncepcija u desetljećima prije Prvoga svjetskog rata.</p>
<p>Razdoblje prijeloma stoljeća osobito je zanimljivo budući da je riječ o epohi stilskoga pluralizma, u kojoj istodobnost različitih, dijelom i oprečnih, umjetničkih shvaćanja ne dopušta jedinstvenost stila kao u prijašnjim razdobljima.</p>
<p>Uz to, spomenuto je razdoblje karakterizirao postupak spajanja i miješanja stilova, vidljiv katkad i u pojedinome djelu. </p>
<p>Uostalom, bilo je to razdoblje koje je naviještalo umjetnost koja se opire diktatu iskustva i prirode, temeljnim vrijednostima ondašnjega akademskog stila. K tomu, razdoblje prijelaza stoljeća težilo je obuhvatiti sva područja estetskoga izraza: od plakata i drugih oblika uporabne grafike, od proze do reklamnih stihova, od kazališnih kostima do odjeće, od namještaja i arhitekture do pribora za jelo. </p>
<p>Upravo težnja razdoblja k stilskoj sveobuhvatnosti razvidna je na goričkoj izložbi. Slike Vlahe Bukovca, Bele Čikoša-Sesije, Slave Raškaj ili Ljube Babića odnosno grafika Tomislava Krizmana pokazuje osebujnosti hrvatske secesije, no istodobnu pripadnost europskomu pokretu. </p>
<p>Jednako tako očite su posebnosti radova julijskih slikara poput Edgarda Sambe, Umberta Verude ili Gina Parine, sljedbenika Franza von Stucka, s kojim je secesijski stil i prodro u područje Venecije-Julije ili pak Glauca Cambona koji djeluje pod utjecajem Böcklina, a istodobno se bavi i izradom uporabne grafike, odnosno plakata.</p>
<p>Takav izložbeni postav omogućuje posjetitelju usporednu analizu utjecaja koje je, primjerice, školovanje u Münchenu imalo na formiranje različitih slikarskih osobnosti poput Čikoša-Sesije ili Gina Parine, odnosno načine na koji su utjecaji iz središta Monarhije poprimali svoje mjesne značajke.</p>
<p>Modernizacija proizvodnje kraja stoljeća stvorila je novi životni stil i koncepciju slobodnog vremena i odmora koja je urodila i novim načinima odijevanja. </p>
<p>Tako su na izložbi predstavljene rekonstrukcije ambijenta dvaju salona, spavaće sobe i kavane odnosno brojni ženski kostimi, muške uniforme te modni dodatci. Jednako tako, izložba obiluje djelima uporabne grafike, odnosno plakata, iz kojih se izdvajaju radovi Marcella Dudovicha i Glauca Cambona.</p>
<p>Razdoblje tematizirano izložbom »Belle epoque u Carevini« nije samo zanimljivo zbog toga što je donijelo pluralizam umjetničkih koncepcija blisko sadašnjem trenutku, već i zbog toga što je posrijedi razdoblje koje je u umjetnosti uspjelo iznjedriti posljednji stil koji se uspio nametnuti čitavoj Europi, posebno u likovnim umjetnostima i obrtu.</p>
<p> K tomu, velika količina radova posuđenih iz hrvatskih zbirki i muzeja te ugovor o višegodišnjoj suradnji između goričkog i zagrebačkog muzeja samo su pokazatelj kako je Hrvatska oduvijek pripadala srednjoeuropskomu kulturnom krugu, bogatomu kulturnim raznovrsnostima i posebnostima.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Picassovi crteži kao ljubavna pisma </p>
<p>Pjesnikinja Genevieve Laporte (78) ovih dana nudi na dražbi u Parizu dvadeset crteža Pabla Picassa koje se smatra ljubavnim pismima. Iznimna kvaliteta djela, s obzirom na to da se Picasso smatra najvećim crtačem 20. stoljeća, i osobnost žene kojoj su namijenjena i koju je umjetnik sreo 1944. godine povećavaju znatiželju za dražbu kod Artcuriala. Cjelina se procjenjuje između 1,5 i 2 milijuna eura. Laporte tvrdi međutim da ih ne prodaje zbog novca, već zato što smatra »žalosnim da su djela zatvorena u sefu iz sigurnosnih razloga«. »Želim da ih kupe ljudi koji ih vole kao i ja, koji ne špekuliraju o tome hoće li ili ne izgubiti novac ako ih kupe«, rekla je ona. Nakon »žene koja plače«, dugo poistovjećivane s Dorom Maar, Laporte je velikog umjetnika inspirirala na prikaz žene koja se smije. Serija od dvadeset crteža, rađenih tušem, olovkom i ugljenom, datira iz »lijepog ljeta« ljubavnika 1951. godine u Saint Tropezu. Godine 1954. Picasso ilustrira prvu zbirku pjesama koju Genevieve objavljuje – »Les Cavaliers d'ombre«. Picasso prekida s Francoise Gilot, ali Genevieve, koja želi ostati slobodna žena, odbija se nastaniti s njim, zbog čega je ostala manje poznata slikarova muza. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Radosni sati čitanja</p>
<p>Možda je Matko-filozof na teškom i beskrajnom putovanju do istine koju tako često pokušava tražiti u jednostavnim, pučkim i jasnim odgovorima – zapravo pravi Umjetnik</p>
<p>Dobila sam na dar jednu neobičnu knjigu koju sam dugo odbijala pročitati iz jedino darovatelju i meni znanih razloga. Darovatelj je učeni filozof, a ja sam, naravno, neuki nefilozof. Zajedno smo pokušali raditi kazalište. I jezivo su se sudarale naše dvije toliko različite glave pune tvrdoglavosti, kaprica, inata i upornosti, nepopustljivosti. Moja tvrdo – realna, prepuna pitanja, bezobrazna, ubitačna i drastično jednostavna i njegova – apstraktna, filozofirajuća, blagoglagoljiva, pjesnička, teško razumljiva. Njegova je glava neprestano govorila: Trebamo se baviti filozofijom ili se oprostiti od života i otići odavle, jer sve je ostalo golema besmislica i naklapanje. A moja je odgovarala: Samo mi nemoj filozofirati.</p>
<p>Jedva smo završili posao. Ali smo ga ipak završili, a i to je jedan mali uspjeh u kojem smo i jedan i drugi ostali pobijeđeni pred golemom i predivnom silom koja se zove teatar i koja nam je svojom beskrajnom milosti podarila nešto što ni ja nisam mogla do kraja svojom upornom analitičnosti objasniti, a niti on nije mogao filozofiranjem dokučiti: teatarska sila podarila nam je predstavu. </p>
<p>Onda mi je taj Matko Sršen dva dana prije premijere darovao svoju knjigu koja se zove »Nagovor na filozofiju«. Kako da čitam nešto što će me nagnati na filozofiju u jednom tako delikatnom stanju koje se zove trema prije premijere? U jednom tako uzbuđujućem momentu u kojem tijelo neprestano treperi, u kojem se pokušavaju ublažiti grčevi u želudcu, u kojem puca glava od bojazni da se ne zaboravi tekst, u kojem sva sila pitanja izlaze na moja usta jer se, naime, čini da niti na jedno nisam odgovorila tijekom tih nekoliko mjeseci proba, u kojem sam potpuna tabula rasa, jer sam, zapravo, prepuna emocija, ljubavi, ljutnje, straha, ljepote, prkosa… svega. Kako da čitam nešto što me zove na filozofiranje u trenutku u kojem vapim za konkretnim i točnim, egzaktnim, stvarnim, gotovo opipljivim rješenjima?</p>
<p>Iz inata sam je pročitala. I shvatila, potpuno zaprepaštena, da sam je pročitala u jednom dahu. </p>
<p>U jednom dahu pročitala sam Sršenovo putovanje kroz stoljeća filozofskih rasprava i zaključivanja, kroz stoljeća filozofskih prepucavanja, nedoumica, postavljenih pitanja i neobičnih odgovora.</p>
<p> Iznenadila me Sršenova opsjednutost filozofima koji se nisu micali iz svojih »sredina«, iz svojih »mjesta stanovanja« koje su sami sebi odredili. Kant, koji nikada u životu nije napustio svoj rodni grad Königsberg; Diogen, koji je cijeli život stanovao u bačvi živeći svoju filozofiju; Camus koji je sam život, samo življenje smatrao zatvorom i koji je opsjednuto razmišljao o samoubojstvu da bi na kraju neobjašnjivo poginuo i tako »platio cijenu za strasti ove zemlje«; te na kraju Descartes koji je sebi zadao okove velikoga Tridesetogodišnjeg rata u koji je otišao kao dobrovoljac i u zimskom taborištu kod Ulma na Dunavu doživio iluminaciju: odjednom je shvatio ono što je neporecivo i izvan svake sumnje – MISLIM, DAKLE JESAM.</p>
<p>Pa i slavnog Hegela Sršen najradije vidi u postolarskoj radnji, toploj i udobnoj, u filozofskoj raspravi s postolarom sklonom filozofiranju. I veliki Hegel najbolje se osjeća u konkretnom, jednostavnom, siromašnom okruženju u kojem ostvaruje svoju nagonsku potrebu za pojednostavljivanjem stvari, ideja.</p>
<p> U okruženju koje mu ne dopušta da odleti previše daleko, koje ga silinom konkretnoga života baca na zemlju svojom realnosti, koje mu tako onemogućava da poludi tragajući za istinom koju ne možemo naći, koju ne uspijevamo definirati, koja nam izmiče svojom savršenosti pa ju, ovakvi, puni nedostataka, ne znamo prepoznati i upoznati. </p>
<p>Aristotela, sjajnog Aristotela, prikazao je Sršen kao duhovitog i neumornog čovjeka koji svoje beskrajno divljenje iskazuje Diogenu, neobičnom starcu iz bačve koji je, suludom hrabrošću, na pitanje Aleksandra Makedonskog da od njega zatraži što god želi, odgovorio: »Skloni mi se sa sunca«!</p>
<p>U Sršena je dvostruka osoba. Ona filozofska i ona pučka. I ima još jedna koja pokušava objediniti te dvije: umjetnička. </p>
<p>Možda je Matko-filozof na teškom i beskrajnom putovanju do istine koju tako često pokušava tražiti u jednostavnim, pučkim i jasnim odgovorima, zapravo pravi Umjetnik, sam i ostavljen u svojoj muci od života i svojoj težnji za čistim, dobrim Bogom. Jer, prijevarnost i druga ovosvjetska zla ne proizlaze iz duha, nego iz ljudskog neznanja, iz njegove nesavršenosti i neoduhovljenosti. A umjetnost je gozba duha, umjetnost je svečanost istine, umjetnost je Sršenov izlaz iz filozofije.</p>
<p>Ova neobična knjiga koja mi je darovana oplemenila je i moj duh, podarila mi radosne sate čitanja i uspjela me nagovoriti na filozofiju do posljednje svoje stranice!</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Shakespeare, Shakespeare, Shakespeare!«</p>
<p>Besmrtne Hamletove riječi »Biti ili ne biti«, već izlizane od silne upotrebe, i danas blistaju jednakim sjajem svojih metafizičkih dubina</p>
<p>Shakespeare je kao svijet ili kao život. Te riječi Jana Kotta, jednoga od najslavnijih šekspirologa svih vremena, potvrđuje činjenica da je »Hamlet«, i unatoč cijelomu nizu izvedbi i interpretacija, i dan-danas nadahnjujuć, provokativan i aktualan. O besmrtnome Shakespeareovu liku svake se godine napiše oko 500 knjiga i članaka (nedavno je i u nas izašla knjiga Branimira Bošnjaka »Žanrovi žudnje«, u kojoj se raspravlja i o Hamletu), a na webu će se uskoro moći pročitati gotovo sve što je ikada napisano o tome, zasigurno, najpoznatijem djelu Williama Shakespearea.</p>
<p> Ekipa što ju čine četvorica znanstvenika, na čelu s Ericom C. Rasmussenom, profesorom engleske književnosti na Sveučilištu Nevada u Renou, uz pomoć još 40 poslijediplomaca, posljednjih je deset godina provela skupljajući sve što je ikada napisano o Hamletu te pripremajući materijale za web stranicu, a na čitav je projekt dosad utrošeno čak milijun dolara. </p>
<p>Projekt je pokrenut zato što je Hamlet i dalje univerzalan lik, lik izvan svakog vremena. Rasmussen podsjeća da su u viktorijansko doba na najslavnijega danskoga kraljevića gledali kao na uvenuli cvijet, a da je 60-ih bio prototip ljutog mladog čovjeka. Ljudi razmišljaju o njemu, objašnjava Rasmussen, kao o ogledalu u kojem se ocrtava trenutni kulturni moment. </p>
<p>No strahujući od tužbi zbog kršenja autorskih prava, kreatori web stranice nisu obuhvatili neke kritike iz prošloga stoljeća, a neke su samo zabilježili. Predviđa se da će čitav projekt biti završen za nekoliko mjeseci, a nove će se pojedinosti o Shakespeareovoj drami i dalje uredno pohranjivati u datoteke.</p>
<p>»Hamlet je narastao od glosa i komentara, on je jedan od malobrojnih književnih junaka koji žive izvan teksta, koji žive izvan teatra. Njegovo ime nešto znači čak i onima koji Shakespearea nikad nisu čitali niti gledali. Sličan je u tome da Vincijevoj Moni Lisi«, kaže Jan Kott. </p>
<p>No, i unatoč milijunima ispisanih redaka o djelu koje udžbenici proglašavaju najslavnijim dramskim tekstom svih vremena napisanih na engleskom jeziku, tajnu još nitko nije odgonetnuo. I četiri stotine godine nakon njegova nastanka, tijekom kojih je preveden na brojne jezike, igran na tisućama pozornica i komentiran nebrojeno mnogo puta, preostaje nam, baš kao i Hamletu, jedino šutnja, šutnja pred vječnim ljudskim pitanjem o smislu života. Hamletove riječi »Biti ili ne biti«, već izlizane od silne upotrebe, i danas blistaju jednakim sjajem svojih metafizičkih dubina. </p>
<p>Vladimir Nabokov Hamleta je opisao kao najveće čudo svjetske književnosti, a tajnu njegove vječite aktualnosti pokušao je objasniti tezom da u tome djelu postoje svi elementi koji privlače publiku: od prisutnosti nadnaravnoga preko kraljevske obitelji, dvorskih intriga, ljubavne tragedije, ubojstva kao »začina« radnje te velikoga pokolja. </p>
<p>Opisujući književnu magiju šekspirskoga svijeta, Krleža je zapisao: »Bez obzira na geografske distance i političke prilike, njegova riječ odjekuje već kroz vjekove. U ogromnoj evropskoj diskusiji, koja traje oko njegova djela već trista godina, Shakespeareov lik tipičnog univerzalnog renesansnog čovjeka vlada još uvijek čitavim jednim evropskim razdobljem, tako bogatim genijalnim spoznajama. On je zapravo graditelj i kompozitor monumentalnih vizija, mislilac neobično suptilan, propovjednik novih nazora i socijalni anatom čitavog jednog feudalnog kruga, u jednom licu«.</p>
<p>Borges je pak, opisujući tu magiju, samo izustio: »Shakespeare, Shakespeare, Shakespeare!«.</p>
<p>I dok je »Hamlet« nekima vječno djelo, nekima je on samo dosadna lektira. Naravno, riječ je o školarcima koji, umjesto da troše vrijeme na iščitavanje »dosadnih« klasika, malo prosurfaju internetom i pogledaju o čemu se radi u knjizi. Ili pak skoknu do obližnje videoteke i posude film prema književnom predlošku. No, dijelovi »Hamleta«, kao i ostalih djela s popisa lektire, uskoro će se naći u, njima mnogo primamljivijoj, glazbenoj verziji. Naime, britanski Penguin Audiobooks otvorio je natječaj na kojem DJ-i imaju zadatak napraviti što bolju pjesmu u kojoj mogu upotrijebiti niz citata iz najpoznatijih britanskih knjiga. Među njima će se, dakako, naći i besmrtne rečenice iz »Hamleta«. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Ljevoruki Lopez »ukočio« Ančića </p>
<p>Ljevak potpuno atipičnoga španjolskog stila samo je devet puta pogriješio u cijelom meč</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Samo su kiša ili ozljeda Feliciana Lopeza mogli spasiti Marija Ančića. Bez kiše i trave, najbolji je Španjolac na travi otišao u četvrtfinale Wimbledona nakon neočekivano laganih </p>
<p>6-4, 6-4, 6-2. Pritisak jednog od glavnih favorita u All England klubu očito je utjecao na Super Marija, na terenu broj 18 nikako nije mogao naći ritam, a još manje nekoliko dobrih prvih servisa zaredom. Razlog neprepoznatljivog izdanja posljednjega hrvatskog predstavnika na londonskom Grand Slamu svakako je i lakoća pokreta Lopeza, preciznost s osnovne crte i satelitski navođeni voleji. Ukratko, igra koja podsjeća na Rogera Federera. </p>
<p>Status najboljeg Španjolca na travi 24-godišnji je Lopez potvrdio u trećem kolu kada Marat Safin nije uspio osvojiti niti set. Plasmanom u četvrtfinale Lopez je postao ozbiljni kandidat za naslov, a ako će igrati kao u ponedjeljak Hewitt, Federer i Roddick nisu sigurna oklada. Koliko god je Ančić razočarao sa čak 15 dvostrukih pogrešaka, toliko je Lopez oduševio jednoručnim bekhendom. Ljevak potpuno atipičnoga španjolskog stila samo je devet puta pogriješio u meču, nadigrao je Ančića u svim segmentima. </p>
<p>Početak kraja za Ančića krenuo je u petom gemu prvog seta kada je nekako anulirao dvije »break« prilike samo da bi napravio dvostruku pogrešku na 30-40. Ista priča »vrtjela« se u prvom gemu drugog seta, ponovno je Ančić sam sebi presudio dvostrukom pogreškom na 30-40, ukupno trećom u tom gemu. Kratkotrajni bljesak Super Marija »ispucan« je u drugom gemu kad je s nekoliko dobrih reterna vratio »break« zaostatka. Novu je prednost Lopez zaslužio već u trećem gemu, loptica se od mreže odbila preko Ančićeva reketa i drugi je set otišao u nepovrat. Još je jednu seriju loših servisa Lopez dočekao na početku trećeg seta, nakon čega je Ančiću ponestalo kako volje, tako i taktičkih zamisli. </p>
<p>Hrvatski junior Mikhail Karpolj nije uspio proći prvu prepreku na londonskoj travi. Nizozemac Thiemo de Bakker sa 6-2, 6-4 pobijedio je unuka poznatog odbojkaškog trenera Nikolaja Karpolja. </p>
<p>Rezultati, osmina finala, tenisači: Nalbandian – Gasquet 6-4, 7-6 (4), 6-0, F. Lopez – ANČIĆ 6-4, 6-4, 6-2, T. Johansson – Mirnji 6-4, 7-5, 6-4, Hewitt – Dent 6-4, 6-4, 6-7 (5), 6-3, Gonzalez – Južniji 7-6 (3), 7-6 (5), 6-3, Grosjean – Tursunov 6-4, 6-7 (5), 6-3, 3-6, 6-1, Roddick – Coria 6-3, 7-6 (1), 6-4, Federer – Ferrero 6-3, 6-4, 7-6 (5); tenisačice: Mauresmo – Lihovceva 6-4, 6-0, Pierce – Pennetta 6-3, 6-1, V. Williams – Craybas 6-0, 6-2, Miskina – Dementijeva 1-6, 7-6 (7), 7-5, Petrova – Peschke 6-7 (5), 7-6 (7), 6-3, Šarapova – Dechy 6-4, 6-2, Davenport – Clijsters 6-3, 6-7 (4), 6-3, Kuznjecova – Maleeva 6-4, 6-3. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatska vesla dobila novu »zlatnu braću«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Neposredno prije početka Mediteranskih igara u Almeriji hrvatska je ekspedicija dobila velika pojačanja - pet do dvanaest hrvatska su državljanstva i pravo nastupa za našu zemlju dobili braća Stjepan i Mićo Janić, kajakaši na mirnim vodama, koji su do prošle godine nastupali pod zastavom Srbije i Crne Gore. I Janići su se ekspresno odužili svojoj novoj domovini - osvojili su prva dva zlata za Hrvatsku u Almeriji. Prvo je mlađi Stjepan doveslao do prvog mjesta u kajaku jednosjedu, a zatim je isto ponovio i s godinu dana starijim bratom u dvosjedu. </p>
<p>Priča o Stjepanu i Mići probila se u hrvatski medijski prostor u jesen prošle godine. Tada je prvi put spomenuta mogućnost da uspješna braća čamac susjedne države zamijene hrvatskim, iako su čelnici Hrvatskoga kajakaškog saveza akciju, koja je nedavno uspješno privedena kraju, počeli znatno ranije. Uspjesi braće Janić imali su sjajnu genetsku podlogu. Otac Milan, osvojio je, naime, srebrnu medalju za bivšu državu na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. Svoj je talent stariji Janić prenio na svo troje svoje djece. Stjepan i Mićo tako su 1998. postali najmlađi osvajači odličja na Svjetskom prvenstvu, doveslali su do srebra s nepunih 18, odnosno 19 godina. No, postoji još jedna članica dinastije Janić - sestra Nataša nadmašila je i oca i braću. Još je na Olimpijskim igrama u Sydneyju bila četvrta. </p>
<p>No, tada su otprilike počeli problemi za Janiće. Posrnuće srpskocrnogorske privrede odrazilo se i na sport, u kojem je za kajak sve teže bilo pronaći novac. Kad je shvatio da se situacija neće uskoro popraviti, Milan Janić poslao je kćer u Mađarsku, gdje je dobila državljanstvo i prošle godine u Ateni donijela dva zlata našim sjevernim susjedima. Za razliku od Nataše, glava obitelji sinove je odlučila smjestiti u Hrvatsku. No, početkom 2003. dogodila se tragedija - na povratku iz Crne Gore Janići su doživjeli tešku prometnu nesreću, u kojoj je otac Milan izgubio život. Put do hrvatskog državljanstva tada je usporen, Stjepan i Mićo nisu već u Ateni mogli veslati za domovinu svoje majke Štefice. </p>
<p>No, priča je za Hrvatsku sretno privedena kraju - braća Skelin dobila su svoju kajakašku verziju. Istina, za pravu ocjenu Janića treba pričekati da izađu iz granica Mediterana. Prilika će ove godine biti dosta, a najveće su Europsko i Svjetsko prvenstvo. Sigurno je tek da se u SCG sada hvataju za glavu, svjesni da su u vjetar bacili možda još pokoju olimpijsku medalju. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Clement nova zvijezda svjetske atletike </p>
<p>CARSON</p>
<p> – Posljednjeg dana atletskog prvenstva SAD-a u kalifornijskom Carsonu, koje ujedno znači kvalifikacije za SP u Helsinkiju, briljirao je 19-godišnji Kerron Clement, koji je pobijedio na 400 m prepone s najboljim rezultatom sezone (47.24). Ujedno, to je najbolji rezultat koji je postignut na 400 m prepone u posljednjih sedam godina te sedmi svih vremena. Clement je rođen u Trinidadu, a pažnju javnosti skrenuo je na sebe kad je u ožujku srušio svjetski dvoranski rekord na 400 m, kojeg je dotad držao legendarni Michael Johnson. </p>
<p>Olimpijski prvak na 100 m Justin Gatlin, nakon što je u subotu slavio na 100 m, u nedjelju je pobijedio i u utrci na 200 m. Gatlin je trijumfirao s vremenom 20.04. On je prvi atletičar koji je pobijedio na 100 i 200 m na prvenstvu SAD-a u posljednjih 20 godina. </p>
<p>»Spreman sam isto ponoviti i u Helsinkiju«, samouvjereno je izjavio Gatlin. </p>
<p>Drugo je mjesto pripalo Tysonu Gayu (20.06), a olimpijski prvak na 200 m Shawn Crawford bio je treći s vremenom 20.12.</p>
<p> »Iako sam izborio nastup u reprezentaciji u obje discipline (100 i 200 m), vrlo sam nezadovoljan. Izgubio sam obje utrke, a ja ne volim gubiti«, kazao je Crawford. </p>
<p>Olimpijska je doprvakinja Allyson Felix u utrci na 200 m istrčala najbolji rezultat sezone (22.13), a to je i njezin osobni rekord. Odlična je bila i bivša sedmobojka Michelle Perry, koja je već u polufinalu utrke na 100 m prepone ostvarila najbolje vrijeme u sezoni (12.43). U finalu je bila 23 stotinke sporija, ali joj je i to bilo dovoljno za pobjedu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bitna figura ili obična »figa« </p>
<p>Daniel Bilos je u vlasništvu slavnih Boca Juniorsa, cijena mu je skočila na dva milijuna dolara, pa Dinamova ambicioznost u ovome slučaju djeluje pomalo smiješnom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sjajan je strijelac, ali ne zabija golove, najradije bi došao u Hrvatsku, ali bi najviše volio ostati u Argentini, vrlo je blizu potpisu ugovora s Dinamom, ali je realizacija tog posla jako daleko... Snažna proturječja kakva posljednjih dana oplahuju navodni dolazak Daniela Rubena Bilosa u Hrvatsku uvelike zbunjuju našu nogometnu javnost. Bilos je 25-godišnji Argentinac hrvatskih korijena, vezist koji bi, shodno projekcijama hrvatskog izbornika Zlatka Kranjčara, trebao biti jedna od bitnijih figura hrvatske selekcije u skorijoj budućnosti. No, u ovome je trenutku još nejasno hoće li se doista pretvoriti u bitnu figuru, ili će od cijele priče ostati tek obična - »figa«. </p>
<p>Bilos je, dakako, našoj široj javnosti još uvijek nepoznat nogometaš, a njegovo je ime katapultirano u hrvatsku medijsku orbitu prije desetak dana kad su ga predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatko Marković i izbornik Kranjčar predstavili velikim pojačanjem nacionalne selekcije, pojačanjem kojim će navijači i javnost »biti zatečeni«... </p>
<p> »Vatrenoga gaucha« očekuje i maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić, smatrajući transfer u Dinamo već praktički zgotovljenim. S druge strane, napadač argentinskog Banfielda već je u vlasništvu slavnih Boca Juniorsa, cijena mu je skočila na dva milijuna dolara, pa Dinamova ambicioznost u ovome slučaju djeluje pomalo smiješnom, neovisno o nedavnoj izjavi menadžera Marka Naletilića, koji je napomenuo da se taj transfer »može srediti«. </p>
<p> Ali, ako je taj Bilos doista toliko dobar, ako je doista kombinacija Nike Kranjčara i Zlatana Ibrahimovića, kako ga je slikovito opisao izbornik Kranjčar - zbog čega bi došao igrati u Hrvatsku? Odgovor bi mogao biti - zbog Svjetskog prvenstva! Kao 25-godišnjem mu je nogometašu ovo krajnje vrijeme za pokušaj probitka na europsku nogometnu scenu. Kako nije uspio izboriti mjesto u argentinskoj selekciji za Kup konfederacija, ambicije je kanalizirao prema Hrvatskoj. Želi li, pak, postati dijelom Kranjčarove selekcije za SP, mora biti dostupan. A bilo bi doista nepraktično i ne baš pametno na svaku utakmicu reprezentacije putovati - s drugoga kraja svijeta. Iz tog je kuta gledanja logično očekivati njegov dolazak u Europu. Osim toga, jednogodišnji bi boravak u Dinamu (ili Hajduku, koji je također pokazao zanimanje) amortizirao i negativne kritičare nesklone ideji angažiranja »naglo otkrivenih« reprezentativaca iz dijaspore. </p>
<p> Dakako, naša se javnost tek treba uvjeriti u igračke kvalitete ovoga »hispano Hrvata«. Po igračkom profilu uvelike podsjeća na Dadu Pršu i zasad ga gotovo svi naši nogometni autoriteti hvale. Ipak, pomalo zbunjuje statistički podatak prema kojem je posljednji pogodak u argentinskom prvenstvu Bilos postigao još 22. rujna prošle godine! No, zato je u 10 dvoboja Cope Libertadores, južnoameričke verzije Lige prvaka, čak šest puta zatresao mrežu. </p>
<p>Argentinac do kraja tjedna Dinamov</p>
<p>Argentinac Daniel Ruben Bilos i Australac Eddy Bosnar do kraja tjedna bi trebali postati - igrači Dinama. </p>
<p>Tako barem tvrdi maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić, koji djeluje kao da uz ove transfere više ne stoje nikakvi upitnici.</p>
<p> »U utorak bismo trebali dobiti svu potrebnu dokumentaciju iz Boca Juniorsa kako bismo mogli registrirati Bilosa«, samouvjereno je Dinamov dopredsjednik.</p>
<p> Bilos je, prema Mamićevim riječima, ovoga vikenda odigrao posljednju utakmicu za Banfielda, u čijem dresu nastupa kao posuđeni igrač Boca Juniorsa. Banfield je na svome terenu svladao Racing sa 1-0, strijelac je bio Sanguinetti, a Bilos je najbolje ocijenjeni igrač dvoboja. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Brazilcima šansa za revanš </p>
<p>Argentinci su se u polufinalu pošteno oznojili, odigravši 120 minuta, a Brazilci su se u to vrijeme odmarali po bazenima i saunama u svom kampu </p>
<p>HANOVER</p>
<p> – Iako poraz od glavnog suparnika uvijek ostavlja dubok ožiljak nacionalnom ponosu, nove pobjede tugu vrlo brzo zamijene veseljem. Tako bi moglo biti i u Brazilu u utorak. Naime, svjetski nogometni prvaci nisu morali dugo čekati na priliku za revanš Argentini za prije nekoliko tjedana doživljeni poraz u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2006. godine. Spomenute će reprezentacije u utorak na velebnom zdanju u Frankfurtu odlučiti o pobjedniku Kupa konfederacija. </p>
<p>Sličnosti u nogometu ovih momčadi mogu se dugo nabrajati, a najnovija je način na koji su dospjele do završnih 90 minuta Kupa konfederacija, generalke za svjetsku smotru dogodine. I Brazilci i Argentinci teško su nadigrali Njemačku (3-2), odnosno Meksiko (6-5, nakon produžetaka i jedanaesteraca), a posljednje će atome snage morati ispustiti u utorak. No, pritom valja napomenuti da su Brazilci u velikoj prednosti. Nakon naporne sezone u najjačim svjetskim klubovima, Argentinci su se u polufinalu pošteno oznojili, odigravši 120 minuta, a Brazilci su se u to vrijeme odmarali po bazenima i saunama u svom kampu te vjerojatno tek krajičkom oka pratili svoje vječne suparnika kako se muče s Meksikancima. </p>
<p>»Moramo se dobro naspavati, najesti se i odmoriti«, zborio je argentinski junak Esteban Cambiasso, strijelac jedanaesterca za pobjedu. </p>
<p>Uz to, Argentina će protiv Brazila zaigrati bez Saviole, koji je isključen u nedjelju... </p>
<p>»Sigurno je da nismo odigrali utakmicu za pamćenje, ali borili smo se za pobjedu, posebice u drugome dijelu i produžecima«, komentirao je argentinski izbornik Jose Pekerman nakon polufinala, dodavši: </p>
<p>»No, ostalo nam je snage za dobru partiju protiv Brazila.« </p>
<p>Argentinac na klupi Meksika Ricardo la Volpe bio je koliko-toliko zadovoljan igrom svoje momčadi. I sam je priznao da protiv ovakve Argentine malo tko ima šanse: </p>
<p>»Kad imate pogodak viška protiv momčadi ovakvoga kalibra, morate se jako namučiti da je držite na njezinoj polovici, no Argentinci su stalno stiskali i izjednačili.« [Lj. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kačić-Karlin šahovski prvak slijepih i slabovidnih</p>
<p>Krešimir Kačić-Karlin zasluženo je osvojio naslov hrvatskoga šahovskog prvaka za slijepe i slabovidne osobe. Pobjedom u posljednjem kolu nad Ivom Rajićem sačuvao je pola boda prednosti pred deseterostrukim prvakom Hrvatske Milutinom Šakićem, koji je svladao Milana Prpića. Izvrstan treći, je Riječanin Anđelo Raukar, a njegov je sugrađanin Mario Muškardin osvojio četvrto mjesto. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Kina pita: Koliko stoji Amerika</p>
<p>Kina je ponudila da za 18 milijardi dolara kupi Unocal, devetu po veličini američku naftnu kompaniju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Da Kina već dugo nije tek »gospodarski div sutrašnjice« već i zabrinjavajući suparnik u današnjici, pokazala je i najnovija priča o kineskoj ponudi da za 18 milijardi dolara kupi Unocal, devetu po veličini američku naftnu kompaniju. Ono što je za Ameriku zabrinjavajuće prije svega je činjenica da je kineska tvrtka CNOOC koja nudi preuzimanje američkog Unocala u većinskom državnom vlasništvu.</p>
<p>Da se radi o privatnoj tvrtki, Amerikanci bi s manje opterećenja razmišljali o ovoj transakciji, koja, usput rečeno, na pomalo kuriozan način govori o - globalizaciji. Za početak, ta činjenica opominje na okolnosti u kojima gospodarstvo kineskih razmjera i snage djeluje u okviru autoritarne države; štoviše, gospodarstvo koje je u ekspanziji te magnitude kao što je to kinesko, razvija se u najvećoj komunističkoj državi u povijesti. </p>
<p>Paradoksalno ili ne, ali Amerika bi se od ove kineske ponude teške 18 milijardi dolara mogla obraniti - državnom intervencijom. Američki predsjednik ima (prema zakonu iz 1988. godine) pravo zabraniti stranu kupovinu, ukoliko o tome dobije negativno mišljenje Odbora za strana ulaganja u SAD. U tom 12-članom odboru, inače, sjedi i ministar financija John Snow.</p>
<p>Premda dosad najveća, kineska ponuda za kupnju Unocala nije i prva takva transakcija. Kineski proizvođač bijele tehnike ponudio je 1,13 milijardi dolara za Maytag (američki proizvođač usisivača marke Hoover), a Lenovo želi za 1,75 milijardi dolara kupiti IBM-ovu diviziju za proizvodnju osobnih računala. Unocal je za Kinu zanimljiv zbog toga što ta tvrtka posjeduje golema naftna nalazišta u Aziji; no zbog toga se sada u Americi raspravlja je li time ugrožena američka sigurnost, i kupuje li Kina time - američku energiju? </p>
<p>Američki protivnici ove transakcije podsjećaju kako bi bilo »nezamislivo da Kina dopusti američko preuzimanje takvih razmjera neke kineske kompanije tog reda veličine«. Osim toga - a argumenti toga tipa vjerojatno neće biti izgovoreni, barem ne previše glasno - ako Amerika i Zapad ratuju po svijetu u ime osiguravanja naftnih rezervi, nije li nonsens prodati Unocal Kini. U svijetu u kojem upravo Amerika nameće ritam globalizacije, takva bi transakcija bila bezbolnija da se ne radi o komunističkoj Kini u kojoj pod autoritarnom vlašću gospodarstvo tako nezadrživo ekspandira. Mnogi u SAD drže neprihvatljivim da kineski državni sektor kupuje američki privatni sektor. Oni koji su sada zatečeni tom mogućnošću nisu očekivali da će Kina još biti toliko autoritarna država u trenutku kad postane toliko bogata.</p>
<p>A da se pri tom ne radi tek o načelnim problemima, svjedoči i činjenica (koju ovih dana spominje The Financial Times) da je u obrnutim transakcijama Zapad bio spreman na sve kako bi zadovoljio »stanovite traume« kineskih vlasti. Tako je Microsoft, e da bi proširio svoj utjecaj (i prodaju) u Kini, pristao na zahtjev kineskih vlasti da na svome kineskom portalu blokira fraze poput »demokracija« i »ljudska prava«. Ako autoritarna vlast poput kineske može uvjeriti Microsoft da cenzurira svoj portal, ne bi li takva vlada mogla biti u stanju upotrijebiti naftu protiv američkih interesa?</p>
<p>Tu je na koncu još i rastući američki trgovinski deficit s najbrže rastućim gospodarstvom svijeta, Kinom. Američki ulagači ulažu golem kapital u Kinu iz koje izvoze (natrag u Ameriku) jeftine gotove proizvode, no rastući deficit stvara sve veću napetost. U tom kontekstu, vjerojatno će se odlučivati i o eventualnoj prodaji Unocela Kini.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Schröder traži Bushevu potporu za mjesto u VS-u </p>
<p>Stanje u Iraku, Iran nakon predsjedničkih izbora, kriza u Europskoj uniji samo su neke od tema o kojima su u ponedjeljak razgovarali američki predsjednik George Bush i njemački kancelar Gerhard Schröder koji je doputovao u, kako njemački mediji naglašavaju, »oproštajni posjet« SAD-u. Posjet njemačkog kancelara održava se naime u sjeni izvanrednih parlamentarnih izbora koje je sam Schröder, najavio za jesen i na kojima nema izgleda i treći put pobijediti. </p>
<p> Najvažnija bilateralna tema razgovora jest vanjskopolitički projekt službenog Berlina - stalno mjesto Njemačke u reformiranom Vijeću sigurnosti UN-a. Iako je u razgovorima Joschke Fischera i Condoleezze Rice početkom mjeseca SAD jasno naglasio da će poduprijeti Japan za proširenje Vijeća sigurnosti, Schröder ne odustaje od lobiranja za mjesto koje Njemačkoj, smatra se u Berlinu, po svim pravima pripada. Njemačka je po visini svojih uplata UN-u treća zemlja u svijetu. »Zemlje koje najviše pridonose ostvarenju ciljeva UN-a trebaju biti i jače zastupljene najvišim tijelima organizacije«, ustvrdio je Schröder.</p>
<p>Njemački političari ne očekuju da će »da će Amerikanci promijeniti mišljenje na temelju jednog razgovora s kancelarom«, no nadu za pozitivne pomake ipak im daje činjenica da SAD i sam želi reformu VS-a. Za to je pak potrebna dvotrećinska većina u Općoj skupštini, a jedini prijedlog koji ima izgleda proći jest je onaj što ga uz Japan, Brazil i Indiju iznijela Njemačka. Ta rezolucija G4-zemalja predviđa proširenje Vijeća sigurnosti za šest stalnih članica. </p>
<p>Poznavatelji njemačko-američkih odnosa međutim smatraju da Schröder u Washingtonu nema izgleda dobiti potporu. Iako se naglašava da njegovo protivljenje ratu u Iraku nema nikakve veze s uskraćivanjem američke potpore, analitičari vide vezu između ta dva pitanja. Ističu da će SAD, u slučaju da promijeni mišljenje o proširenju VS-a i odluči podržati Berlin, s dobrom vijesti za Nijemce izići tek poslije izbora i tako obradovati novu vladu, onu kojoj će po svemu sudeći na čelu biti Angela Merkel, čelnica oporbenih demokršćana koji su pokazali puno više razumijevanja za intevenciju u Iraku. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Osuda Draškovićeve izjave o Kosovu i BiH</p>
<p>Ashdown nazvao izjave štetnim, destabilizirajućim, te potpuno neprihvatljivim</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izjava ministra vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuka Draškovića u kojoj se sugerira veza između rješavanja statusa Kosova i BiH je štetna, destabilizirajuća, te potpuno neprihvatljiva, priopćio je u utorak Ured visokog predstavnika (OHR) međunarodne zajednice u BiH Paddyja Ashdowna. </p>
<p>»BiH je suverena država, članica UN-a, čije granice su međunarodno priznate i zajamčene sporazumima i zakonima. Granice BiH nisu predmet pregovora, i SCG kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima ih obvezu poštivati. Dani kada je Srbija i Crna Gora dovodila u pitanje bosanskohercegovačke granice su odavno prošli i neće se dopustiti da se ikad vrate. Ovakve vrste komentara nanose štetu mogućnosti da Srbija i Crna Gora bude smatrana za stabilizirajući faktor u području i zemljom na putu u Europu, zaključeno je u priopćenju.</p>
<p>U intervjuu beogradskom Blicu, Vuk Drašković je izjavio kako bi kosovska nezavisnost značila i automatski nezavisnost Republike Srpske po istim načelima. »U kontaktima sa svjetskim liderima inzistiram na principu istih standarda. Sve što dobiju Albanci na Kosovu, neka dobiju i Srbi u RS, rekao je Drašković. dodavši kako naša dogovorena državna strategija za Kosovo glasi više od autonomije, manje od nezavisnosti. »Takva formula odnosi se i postojeći status južnog Tirola ali i nepostojeći status bivše Republike Srpske Krajine koji je bio predviđen planom Z4.«</p>
<p>Draškovićevu izjavu komentirao je i Milorad Dodik, lider SNSD-a, najjače oporbene stranke u RS kazavši da su to »prejake riječi koje ne pridonose stabilizaciji BiH ni regije«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U Jeruzalemu se živi s oprezom</p>
<p>Policija i vojska u Jeruzalemu prate svaki pokret i nastoje prevenirati napade koji bi uništili mirovne inicijative </p>
<p>JERUZALEM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Izrael stalno balansira na tankoj niti između rata i mira što najbolje pokazuje procedura prije nego se uopće uđe u zemlju. Izraelski agenti sigurnosti ispitat će putnike u svim europskim zračnim lukama prije nego što polete prema Izraelu, a procedura traje i po dvadesetak minuta.</p>
<p>Pitanja i način ispitivanja začudit će svakog, jer dolaze iz nekih zaboravljenih »radionica« bivših vremena. Ali, to je uobičajena procedura, u kojoj će agenti sigurnosti provjeravati i najmanje sitnice, a ponekad u svojoj indiskretnosti i prijeći prag dobrog ukusa i ponašanja.</p>
<p>Ipak, rijeke posjetitelja svakog dana dolaze brojnim zrakoplovima u Izrael i prihvaćaju pregled detektorom za metal prije svakog ulaska u bolji restoran. To je izraelska stvarnost. Jeruzalem je grad u kojem se posebno pazi na sigurnost, jer se upravo tu, više nego drugdje u Izraelu, osjeća ta silna »muka« dva naroda na jednoj zemlji, koji nikako ne mogu naći spasonosnu formulu koja bi im omogućila mirni suživot. </p>
<p>Ovih je dana u Jeruzalemu posebno napeto, jer svi iščekuju hoće li militanti nekom suludom akcijom prekinuti inicijativu izraelskog premijera Ariela Sharona o jednostranom povlačenju iz Gaze. U Jeruzalemu na svakom koraku policija i vojska, prati se svaki pokret i nastoji prevenirati napade koji bi uništili mirovne inicijative. </p>
<p>Usprkos svemu, u Jeruzalemu život teče. Grad živi i noću i danju, iako to nije život mondenih svjetskih metropola. Ljudi nisu zastrašeni, jer tako žive godinama, ali svojevrsna doza realnosti osjeća se na svakom koraku. Pravila su poznata, čak i metode koje koriste atentatori-samoubojice, pa se striktno pazi na napuštene automobile ili sumnjiva ponašanja ispred važnih državnih institucija i mjesta gdje se okupljaju ljudi. Život s oprezom dio je svakodnevnice Jeruzalema, zlatnog grada kojeg svojataju i Izraelci i Palestinci, a koji na kraju neće moći pripasti ni jednima ni drugima.</p>
<p> Povlačenje iz Gaze hrabar je potez Ariela Sharona, koji više nego ikada do sada stavlja na kocku svoju političku budućnost. Sharonova inicijativa dijelom je i rezultat pritiska američke administracije i osobno predsjednika Georgea Busha, koji bi želio neke konkretne pomake na Srednjem istoku. Amerikanci su nedvosmisleno dali na znanje da je palestinska država realnost, a preduvjet izraelsko povlačenje iz Gaze.</p>
<p>»Nitko nema pravo Gazu očistiti od Židova«, čuje se u redovima onih koji kritiziraju Ariela Sharona, kojeg su još do jučer podržavali baš zbog njegove »čvrste« politike. </p>
<p>Lider Narodne vjerske stranke Efija Etam poručuje sadašnjoj vlasti da Židovi neće biti bjegunci u vlastitoj državi i prognozira da bi nastavak sadašnje inicijative mogao Izrael povući u građanski rat.</p>
<p>Tvrde riječi često se čuju u Izraelu i nitko ne vjeruje u tako pesimistični scenarij, ali je sigurno da će sljedeći dani dati odgovor i za buduće političke odnose u samom Izraelu. Sharon je ovaj put odlučio ići na sve ili ništa i neće mu biti lako ako i najnovija mirovna inicijativa propadne, zbog militanata iz vlastitih i tuđih redova.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ipak pregovori s iračkim pobunjenicima </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld objavio je da se kontaktira s iračkim pobunjenicima kako bi se zaustavila sve krvavija spirala smrti.</p>
<p> Potvrda da se vode pregovori s iračkim ustanicima koje se protive nazočnosti stranih vojnika na iračkom tlu došla je i od glavnog zapovjednika američkih snaga generala Johna Abizaida, ali i glasnogovornika iračkog ministarstva unutarnjih poslova Sabaha Qaddima. Gdje se vode pregovori i koji su zahtjevi pobunjenika nije poznato. Rumsfeld je međutim poručio da nema nikakvih kontakata s teroristima Al Qaide. U svakom slučaju, ulazak američkih dužnosnika u pregovore s vođama iračke pobune nije izraz neke dobre volje, već nužnost koja počiva na surovoj iračkoj zbilji.</p>
<p> Naime, nemoć da se snagom oružja slome i unište sve organiziranije i ubojitije snage pokreta otpora dovela je do svojevrsnog iračkog otrežnjenja u vijetnamskoj inačici. Amerikanci su, čini se napokon shvatili da objektivno najveću snagu predstavljaju najobrazovaniji sunitski Arapi, iako čine tek oko 30 posto cjelokupnog pučanstva. </p>
<p>Očito je da administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha tom pregovaračkom taktikom želi »zaštititi« rezultate vojnog pohoda na Irak započetog 20. ožujka 2003. To praktički znači da Amerikancima nije toliko važno tko će vladati u Bagdadu, suniti ili šijiti, koliko stupanj kontrole nad iračkim energetskim bogatstvima nafte i plina. </p>
<p>Prema mnogim uglednim svjetskim analitičarima, Saddam Hussein, jedan od šezdesetak svjetskih diktatora ostao bi i dalje suvereni predsjednik da je na vrijeme shvatio tu oporu činjenicu.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Za petoro djece 50 kuna</p>
<p>Nesigurnost posla i prihoda narušava i odnose u mnogim obiteljima, a roditelji se i nakon rastave često ne ustručavaju izazivati bivšeg partnera poticanjem djece na neposluh i kupovanjem njihove ljubavi, čime dijete, sa svojim narušenim pravima, postaje žrtvom </p>
<p>U svakoj petoj hrvatskoj obitelji, djecu odgaja jedan roditelj. U Hrvatskoj ima 180 tisuća samohranih roditelja (od čega ih je 38 tisuća u Zagrebu. U 12, 5 posto takvih obitelji ulogu jedinog roditelja preuzele su majke, a 2,5 posto očevi. Mnogo samohranih roditelja u našoj zemlji, dio je svjetskog trenda prema kojem su male »nukleus« obitelji prepuštene sebi, bez podrške društva. Profesor Josip Janković sa Studijskog centra socijalnog rada objašnjava da je današnja obitelj u velikim problemima koju nosi nesigurnost materijalne egzistencije što narušava i odnos između supružnika. U jednoroditeljskim obiteljima taj odnos je dvostruko narušen, jer se samohrani roditelji, zbog međusobne nesnošljivosti, ne slažu o problemima vezanim uz djecu. Pitanje alimentacije, koje navode kao ključno, često iza sebe skriva narušeno pravo djeteta. </p>
<p>Uskraćeno pravo djeteta posebno je vidljivo u obiteljima u kojima roditelj gubitak partnera nadoknađuje pretjeranom pažnjom prema djetetu. Svojom »velikom ljubavi«, objašnjava Janković, »zarobljavaju dijete, te ono nema mogućnosti razviti svoje sposobnosti. U drugim slučajevima, roditelj koji ne živi s djetetom, želi ga pridobiti za sebe »kupujući ga«. </p>
<p>»Tako nadoknađuje ono što mu ne uspijeva pružiti u ljudskom kontaktu«, objašnjava Janković. Djeca pak zanemaruju pravila roditelja s kojima žive, jer ih drugi roditelj potiče na kršenje tih pravila i podržava njihovu neposlušnost. Djeca ispituju granice do kojih mogu ići, često su zbunjena, ali i nesretna zbog manipulativnog procesa koji im nameću roditelji.</p>
<p>»Manipulacija jednog od roditelja, pritisak je na drugoga i glavni uzrok nastajanja u djece poremećaja u ponašanju«, objašnjava Janković.</p>
<p>Kada nisu uređeni odnosi među roditeljima, bivši se supružnici ne ustručavaju nikakvog sredstva kako bi izazvali agresiju drugoga. »Često je sredstvo zloupotrebe samo dijete«, kaže Janković.</p>
<p>Sandra Laković, potpredsjednica Udruge samohranih roditelja Hrvatske upozorava da treba razlikovati jednoroditeljske obitelji (udovice i izvanbračne zajednice) od samohranih obitelji u kojima je odnos prekinut brakorazvodnom parnicom. Kao najveći problem za samohrane roditelje navodi nedovoljno senzibilizirano društvo za njihove probleme i potrebe. Zato je uloga Udruge samohranih roditelja potaknuti centre za socijalni rad da koordiniraju svoj rad sa sudovima, kako bi se zaštitilo pravo i interes malodobnoga (uzdržavana) djeteta. Udruga samohranih roditelja inicijator je ideje o pokretanju državnog alimentacijskog fonda. Fond bi omogućio da država naplati alimentaciju od roditelja koji ima obvezu plaćanja, dok bi ona sama isplaćivala alimentaciju samohranom roditelju.</p>
<p>»Svojim instrumentima država bi lakše utjerala dugove alimentacije od samohranog roditelja«, smatra Sandra Laković. Udruga samohranih roditelja »Nada« u Osijeku uvela je čak detektive koji bi otkrivali neredovite platiše alimentacije, koje nazivaju »zaboravnim očevima«. No da je pitanje alimentacije od roditelja do roditelja drukčije, govori slučaj samohrana oca Roberta Kisela. Njegova žena plaća minimalnu alimentaciju za njihovo dvoje djece - 1000 kuna.</p>
<p>»Poznajem žene kojima je sud dosudio alimentaciju po deset kuna za dijete, pa tako majka za petero djece dobiva 50 kuna, ali joj ni taj iznos bivši suprug ne isplaćuje«, kaže Kisela. Premda je jedan od rijetkih samohranih očeva, danas se šali na račun alimentacije, jer kaže da su mu od svega važnija djeca koja su mu pripala nakon razvoda. Na pitanje kako je biti samohrani otac, dodaje, da nema većih promjena od onih u braku, jedino što je uz kuhanje, usavršio i pranje rublja i peglanje. Kad se prije tri godine našao u konfuznoj situaciji - bez žene, kuće i bez djece do okončanja sudske rasprave - najviše se bojao da će supruga djecu odvesti u inozemstvo i da neće moći sudjelovati u njihovu odgoju.</p>
<p>»Plašila me pomisao da bih djeci postao strancem«, kaže Kisele. Na pitanje zašto u Hrvatskoj ima tako malo samohranih očeva, misli da je to zbog toga što u 96 posto slučajeva očevi ne traže pravo na djecu pri centru za socijalnu skrb i to iz straha da im neće moći pružiti zadovoljavajuću roditeljsku skrb. Njegov je slučaj prošao prilično lako, jer supruga nije ustrajala na roditeljskoj skrbi i u roku šest mjeseci sporazumno su se rastali. No to je samo jedan od rijetkih slučajeva. </p>
<p>Udruga samohranih roditelja Hrvatske rješenje za samohrane roditelje vidi u obećanom obiteljskom centru koji bi Zagreb trebao dobiti početkom sljedeće godine. U Centru bi radili sociolozi, socijalni radnici, pedagozi koji bi rješavali pitanja Obiteljskog prava i tako pomogli samohranim roditeljima u ostvarivanju njihovih prava. Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET pokrenula je projekt radionica Edukacijski centar za samohrane roditelje u Zagrebu. »Cilj je radionica unaprijediti znanje samohranih roditelja o pravnim, socijalnim i psihološkim aspektima samohranog roditeljstva«, istaknuo je Nedjeljko Marković, voditelj projekta. Radionice su zamišljene kao svojevrsna predavanja stručnjaka i vođenje rasprava o konkretnim pitanjima koje zanimaju samohrane roditelje.</p>
<p>U svijetu škole za roditelje</p>
<p>Dok u Hrvatskoj savjetovališta za roditelje postoje u samo većim gradovima kao što su Zagreb, Osijek, Rijeka i Split, problem samohranog roditeljstva u svijetu rješava se u »mrežama« savjetovališta i škola za roditelje. Tako se priprema sadašnje ili buduće roditelje za kvalitetno partnerstvo i odgovorno roditeljstvo. U Stockholmu je u svakoj većoj gradskoj četvrti Obiteljski centar gdje stručnjaci različitih područja (psiholozi, sociolozi, socijalni radnici) educiraju jednoroditeljske obitelji. Oni im pomažu u konkretnoj brizi za djecu, te u prevladavanju osobnih problema, kao i u provođenju obiteljske terapije.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Najstariji hrvatski izgubljeni zavičaj</p>
<p>Turisti Rab na fotografijama i plakatima identificiraju po četiri crkvena zvonika - Sv. Marije, Sv. Andrije, Sv. Justine i Sv. Ivana Evanđelista - koji nalikuju na jarbole kamenog jedrenjaka</p>
<p>Kad stranci spominju Hrvatsku, onda o našoj zemlji govore kroz prepoznatljive toponime, osobe ili pojave. Kao što uostalom i Hrvati, kad govore npr. o Portugalu, govore uglavnom o Lisabonu i njegovim tramvajima te Svjetskom nogometnom prvenstvu. Ispod tih podataka stoje činjenice o drugim, manjim gradovima, o povijesti koja nije veća od one poznate svima, ali svojim detaljima pomaže da se stvori ozračje u kojem će slika nekoga grada oživjeti dok je obješena na zidu, a turist će moći zakoračiti kroz okvir u oživjeli grad, njegove mirise i ribarnice, sunce će grijati njegov vrat, a galebovi će klaukati na nebu. </p>
<p>Amerikanci su hrvatsku obalu osamdesetih godina 20. stoljeća znali po Titu i Dubrovniku (legendarna je rečenica iz najpoznatije sapunice desetljeća – »Dinastije« – u kojoj negativac Dex Dexter, traži pomoć od negativke Alexis tj. Joan Collins, tako što aludira na njihove seksualne pustolovine po obali socijalističkog raja: ‘Sjeti se noći u Dubrovniku’, a njezin odgovor je: ‘Kako bih to mogla zaboraviti’). Devedesetih su nas znali po Draženu Petroviću i ratu. Nakon 2000. godine po pobjedi Gorana Ivaniševića, koja je inspirirala i film »Wimbledon«, ponovno po Dubrovniku i po CNN sloganu – »Mediteran kakav je nekada bio«. A taj bi se slogan više mogao primijeniti na gradove kao što su Osor, Trogir, Nin ili Rab, nego na Dubrovnik. Naime, Dubrovnik je sagrađen nakon velikog potresa i zapravo je najočuvanija barokna cjelina na Jadranu, Split ima antičku Dioklecijanovu palaču, Hvar renesansno kazalište, Pag - opet renesansni - gradski plan, ali samo nekoliko gradića na obali ima onaj mediteranski duh koji je nekada živio od Cipra do Gibraltara.</p>
<p>Rab su, pak, pogodile epidemija kuge i propast mletačke trgovine. Financijska je nemoć spriječila gradnju novih zgrada, crkava, zidina, pa kad danas turist noću prošeta palubom broda koji prometuje na liniji Rijeka-Rab-Zadar-Split-Dubrovnik, vidjet će kako iza svjetala, koja obasjavaju kuće koje su se natiskale uz obalu Brbatskoga kanala i uvale Sv. Eufemije, iz kanala i iz tame, kako to pjeva Arsen Dedić, izranja bijela prova uzdignutih zidina Kaldanca, najstarijeg dijela grada Raba. Kaldanac je na stijenama koje su vrh rta na kojem je cijeli stari grad Rab i nastao je u doba prvoga rimskog cara Oktavijana. Povijest cijelog otoka je i povijest grada. Na otoku, naime, postoji kontinuitet ljudske prisutnosti, arheološka su istraživanja otkrila tragove iz starijega i mlađega kamenog doba, brončanoga i željeznog doba, tragove Ilira, borbe Grka koji su od Ilira pokušali osigurati pomorske putove na Kvarneru i sjevernom Jadranu. Ipak Rimljani su utvrdili stare grčke baze kako bi pacificirali Jadran i Ilire, a Kaldanac je bio jedna od značajnijih točaka na tom putu. </p>
<p>Od svega toga nije ostalo mnogo, najstariji dio Raba uglavnom je ukrašen spomenicima iz 12. i 13. stoljeća. Sve ostalo nastradalo je od pregradnji i velikog požara u 15. stoljeću. Unutar starih zidina su još i dijelovi grada Grad i Varoš, koje su Mlečani nakon osvajanja grada 1409. objedinili u pravilnu cjelinu s tri velike uzdužne i mnogo poprečnih ulica. Rab su opasali zidinama zbog blizine uskočkog Senja i napučili jakom posadom Talijana, Istrana i izbjeglica iz Bosne. </p>
<p>Tako je nastao grad u kojem danas živi 800 stanovnika (na otoku deset puta više), a turisti ga na fotografijama i plakatima identificiraju po četiri crkvena zvonika - Sv. Marije, Sv. Andrije, Sv. Justine, Sv. Ivana Evanđelista - koji nalikuju jarbolima kamenog jedrenjaka, a u perspektivi se pružaju jedan iza drugog na jugozapadnoj strani gradskih zidina. </p>
<p>Grad i otok Rab najbolje je predstaviti detaljima koji posjetiteljima obično izmiču; Općinsko je vijeće 23. svibnja 1889. proglasilo Rab lječilištem i kupalištem, što je početak jednog od najstarijih turističkih središta Hrvatske; bečki industrijalac Wolf renesansnu je palaču Nimira 1908. pretvorio u prvi rapski hotel – Grand Hotel; početkom stoljeća jedini naturistički tereni u Europi su u Innsbrucku, Luganu i Rabu, a 1936. naturističku plažu u uvali Kandalora po predaji je otvorio engleski kralj Edvard VII. kad se okupao s Miss Simson; u 20. stoljeću snijeg je na Rabu pao samo tri puta; jedan od najpošumljenijih jadranskih otoka, na otoku postoji i 300 izvora vode, ali ne i zmije otrovnice; lubanja rapskog sveca zaštitnika Kristofora ukrašena je dragim kamenjem i zlatnom krunom, darom kraljice Elizabete Kotromanić; na dan Sv. Kristofora, zaštitnika grada Raba, 27. srpnja održavaju se rapske viteške igre koje kulminiraju natjecanjem rapskih samostrelaca; u percepciju širokog čitateljstva Rab je ušao u romanima, sada klasicima hrvatske književnosti, Slobodana Novaka - »Mirisi, zlato i tamjan«, »Pristajanje«, »Izgubljeni zavičaj« - u kojima je opisan kao djetinja, izgubljena, ali i vječna mediteranska arkadija. Dovoljno da je sve više ljudi želi posjetiti.</p>
<p>Nino Sorić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Oštećen spomenik poginulima u NOB-u </p>
<p>Nepoznati počinitelj bacio sa spomenika betonski cvijetnjak i zvijezdu petokraku i razbacao plastične lampaše i stalke za vijence</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nepoznati vandali oštetili su tijekom vikenda spomenik žrtvama u Narodnooslobodilačkoj borbi na velikogoričkom gradskom groblju. Kako je priopćila policija, nepoznati počinitelj je sa spomenika uklonio betonski cvijetnjak i zvijezdu petokraku te ih bacio na tlo pri čemu su se oštetili, a razbacao je i plastične lampaše i stalke za vijence. Vandalski čin dogodio se na groblju u Zagrebačkoj ulici između 19 sati u subotu i u 7 sati u nedjelju, a šteta, barem ona materijalna, nije velika i iznosi nekoliko stotina kuna.</p>
<p> Velikogorički gradonačelnik Tonino Picula u ponedjeljak je na mjestu oskrvnuća izjavio kako ovakav necivilizirani čin treba osuditi i pustiti pravnu državu da odradi svoj posao. Dodao je kako treba politički reagirati te upozoriti Velikogoričku i Hrvatsku javnost o ovom činu. Potpredsjednik HSP-a Velike Gorice, Ivan Brdek, također je osudio oskrvnuće nazivajući ga barbarskim činom te napomenuo kako takvo ponašanje ne pridonosi demokraciji. Predsjednik Velikogoričkog HNS-a Goran Beus Richenbergh istaknuo je kako nije slučajnost da je spomenik oštećen u noći nakon dana državnosti, te da se mora efikasno i brzo reagirati na taj događaj. </p>
<p>U hrvatskim udrugama antifašističkih boraca NOB-a procjenjuju da je od 1990. u Hrvatskoj uništeno ili oštećeno više od 3.000 spomenika i spomen obilježja antifašističke borbe. U knjizi »Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990 -2000«, koju je uredio ustavni sudac u bivšoj SFRJ i sudionik NOB-a Juraj Hanžeković, naveden je podatak da je do 2000. devastirano 2.960 antifašističkih spomenika. Posljednji slučaj koji je uznemirio javnost dogodio se krajem ožujka u Murteru, gdje je miniran spomenik antifašističkim borcima. Kao i u većini sličnih slučajeva, počinitelji nisu otkriveni. [M. B./M.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pet mjeseci uvjetno jer je policajcu nudio 200 kuna </p>
<p>Vozač nudio 200 kuna, »da se slučaj zaboravi«, a policajac ga odveo u postaju</p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> - Mladen Mihalic nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđen na pet mjeseci uvjetnog zatvora zbog davanja mita. Kaznu neće odslužiti ako u roku od jedne godine ne počini novo kazneno djelo.</p>
<p> Mihalica se teretilo da je 16. rujna prošle godine u Paki pokušao podmititi policajca Borisa Domjana koji ga je zaustavio i želio mu napisati kaznu, jer nije bio vezan. Kako bi izbjegao prijavljivanje i plaćanje prekršajne kazne od 500 kuna, Mihalic je policajcu ponudio 200 kuna, tražeći da mu oprosti prekršaj.</p>
<p> Mihalic je u svojoj obrani rekao da ga je doista toga dana zaustavio policajac i najprije ga je pitao zna li da je kazna za nevezivanje pojasom 500 kuna. Odgovorio je da ne zna i tražio policajca da mu napiše kaznu, jer kod sebe nema toliko novca. Prije toga je iz novčanika izvadio 200 kuna i dokumente, jer ga je policajac tražio dokumente, a izvadio je još i 100 kuna. Sve je dao policajcu, koji je to i uzeo, a nakon toga ga je zamolio da pođe s njim u policijsku postaju. Tamo su mu oduzeli novčanicu od 200 kuna, vratili mu dokumente i rekli mu da je počinio kazneno djelo davanja mita, o čemu on nije imao pojma, već je mislio da je sporna novčanica krivotvorena. Nije rekao policajcu da mu oprosti prekršaj, jer to nikad nije radio, samo mu je rekao da je 500 kuna za takav prekršaj previše. Domjan je, pak, tvrdio da mu je optuženi najprije nudio 100 kuna, »da se slučaj zaboravi«, na što mu je policajac rekao da mu može predati jedino 500 kuna za kaznu i da će mu on napisati uplatnicu. Na to je Mihalic izvadio 200 kuna i stavio je na sjedalo policajčeva motocikla. Domjan je zapisao serijski broj novčanice, a zatim su otišli u postaju. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sudjelovao u pobuni, ali ne i u zločinima</p>
<p>Savo Šašić je prije tri mjeseca uhićen na graničnom prijelazu Strmica pri ulasku u Hrvatsku</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Sudsko vijeće Županijskog suda u Šibeniku u ponedjeljak je donijelo presudu kojom se odbija optužba podnesena protiv 65-godišnjeg Save Šašića iz Ervenika kod Knina. Naime, Sava je bio optužen da je u razdoblju od svibnja 1991. do siječnja 1992., kao pripadnik paravojnih snaga tzv. SAO Krajine sudjelovao u oružanoj pobuni sa ciljem rušenja legalne hrvatske vlasti. Prema riječima suca Branka Ivića tijekom dokaznog postupka dokazano je da je Savo Šašić sudjelovao u oružanoj pobuni što su potvrdili neki od saslušanih svjedoka koji su tvrdili da su ga vidjeli u uniformi sa oznakom paravojnih postrojbi, zatim da je bio na cestovnim barikadama i u grupi koja je uhitila dvojicu Hrvata i privela ih u kninski zatvor. Dakle, sud je utvrdio da je Savo sudjelovao u oružanoj pobuni, ali s obzirom da je od 1996. godine na snazi Zakon o općem oprostu to se ovaj zakon primjenjuje i na Savu Šašića koji je tako u ponedjeljak, nakon tromjesečnog boravka u pritvoru, pušten na slobodu. Istovremeno je sudsko vijeće donijelo rješenje po kojem se u cijelosti stavljaju izvan snage ranije odluke Općinskog suda u Šibeniku i presudu Vrhovnog suda iz 1993. po kojima je Šašić u odustnosti proglašen krivim za dva kaznena djela i to kaznenog djela ratnog zločina i kaznenog djela sudjelovanja u oružanoj pobuni te mu je pravomoćno, ali u njegovoj odsutnosti, izrečena zatvorska kazna u trajanju od 10 godina. Za osuđenikom je raspisana medjunarodna tjeralica po kojoj je prije tri mjeseca uhićen na graničnom prijelazu Strmica kod Knina pri pokušaju ulaska u Hrvatsku i od tada je bio u pritvoru u Šibeniku, a sada mu se sudilo na vlastiti zahtjev. </p>
<p> Dakle, Šošiću se u ponovljenom postupku sudilo za kaznena djela ratnog zločina i sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH, međutim pri samom kraju glavne rasprave, točnije u ponedjeljak, zamjenica županijskog državnog odvjetnika, Sanda Pavlović-Lučić, izmijenila je optužnicu tj. odbacila onaj dio koji se odnosi na počinjenje ratnog zločina tj. teroriziranje i zastrašivanje hrvatskog stanovništva u Erveniku, a na promjenu u optužnici zamjenica državnog odvjetnika odlučila se zbog nedostatka dokaza. Ostala je pri tomu da je Savo Šašić počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni, ali je sama predložila da se na njega primijeni Zakon o oprostu.</p>
<p> Vera Bego-Macura, koja je zastupala optuženog Savu Šošića, izmijenjenu optužnicu nazvala je neprihvatljivom i neargumentiranom, a u završnoj riječi tvrdila je da ničim nije dokazano da je njezin branjenik sudjelovao u oružanoj pobuni.</p>
<p>Tijekom Glavne rasprave koju su, pratili i predstavnici HHO-a i OSCE-a, saslušano je desetak svjedoka koji su kazivali na okolnost ratnih prilika, teroiriziranja, zatrašivanja i progona hrvatskog stanovništva u Erveniku te o ubojstvu hrvatske četveročlane obitelji Drage Čengić ( ubijeni su supružnici i njihovo dvoje male djece), a za ovaj čin ratnog zločina nitko nije odgovarao. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U crkvi izrezala sakralnu sliku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za vrijeme obreda krštenja u Crkvi Marije Kraljice Apostola, u Domjanićevoj ulici u Zaprešiću, 45-godišnja žena je ušla u crkvu i skalpelom prerezala sliku Marije kraljice Apostola. </p>
<p>U nedjelju oko 18.20 sati dok je krštenju nazočilo desetak ljudi, žena je prišla oltaru, popela se na stolicu pa na podest i skalpelom prerezala donji dio sakralne slike, slikane u tehnici ulje na platnu, akademika Ante Žaje. Nekoliko sati kasnije policija ju je pronašla na njenoj kućnoj adresi i odveli ju u postaju. Šteta je oko 10 tisuća kuna, a protiv nje će biti podneseno posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.</p>
<p> Žena je nakon uhićenja, kako se neslužbeno doznaje, policajcima izjavila da ju je kao vjernicu vrijeđao motiv slike i umjetnički pristup autora.</p>
<p> U zagrebačkoj policiji kažu da 45-godišnjakinja do sada nije bila evidentirana po izgredima ili kaznenim djelima. Protiv nje je najavljeno podnošenje posebnog izvješća zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu zbog kaznenog djela uništenja tuđe stvari. [M.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za ubojstvo motivirano seksualnim pobudama 15 godina zatvora</p>
<p>Husein Mekić je 14. travnja 1991., dok se nalazio na odsluženju vojnog roka u vojarni Katarina, na poligonu napao i usmrtio Antoniju Šćulac (44), koja je u krugu vojarne brala šparoge</p>
<p>PULA</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda u Puli, pod predsjedavanjem sutkinje Marije Budimir Sirotić, u ponedjeljak je dosudilo 15 godina zatvora Huseinu Mekiću (37) zvanom Kajmaković iz Travnika, za mučko ubojstvo motivirano seksualnim pobudama. Vijeće je prihvatilo činjenični opis iz optužnice koji kaže da je Mekić 14. travnja 1991., dok se nalazio na odsluženju vojnog roka u vojarni Katarina, na poligonu napao i usmrtio Antoniju Šćulac (44), koja je u krugu vojarne brala šparoge. Prišao joj je i udario je, od čega se ona onesvijestila, zatim ju je 15 metara vukao po tlu, izudarao je po licu i ugušio pritiskajući joj cipelom vrat. Vijeću za optužbu nije bilo bitno je li se Mekićevo seksualno iživljavanje nad žrtvom (na kojoj su pronađeni tragovi njegove sperme) dogodilo prije ili nakon ubojstva. </p>
<p>U odmjeravanju maksimalne zakonom predviđene kazne od 15 godina zatvora, otegotnima su ocijenjeni način i bezobzirnost napada, a olakotnom činjenica da je Mekić otac malodobnog djeteta, rođenog nakon ovog događaja. Kako su suđenje i presuda Mekiću obavljeni u njegovoj odsutnosti, protiv njega će biti izdana međunarodna tjeralica. Obitelji ubijene Antonije Šćulac savjetovano je da odštetni zahtjev za pretrpljenu duševnu bol pokrenu putem građanske parnice. </p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ina, HEP i Konzum lani ostvarili najveće prihode, T-HT najveću dobit</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski su poduzetnici u 2004. godini ostvarili ukupne prihode u iznosu od 484,08 milijardi kuna, a najveće su prihode imali Ina, Hrvatska elektroprivreda, Konzum i Hrvatske telekomunikacije (T-HT), pokazuju podaci iz ukupno 68.981 izvješća poduzetnika iz Registra godišnjih financijskih izvješća, koje je objavila Financijska agencija.</p>
<p>Ina je tako lani ostvarila 16,55 milijardi kuna ukupnih prihoda, dok je HEP na drugom mjestu s 8,5 milijardi kuna, Konzum je na trećem sa 7,5 milijardi kuna, a T-HT na četvrtom sa 7,16 milijardi kuna prihoda. Među prvih deset tvrtki po veličini prihoda još su Hrvatske željeznice, HEP distribucija, T-mobile, VIPnet, Pliva te HEP proizvodnja.</p>
<p>Ina se na listi najprofitabilnijih hrvatskih tvrtki u prošloj godini, sa 1,22 milijarde kuna dobiti, nalazi na drugom mjestu, iza T-HT-a, koji je lani ostvario dobit od 1,7 milijardi kuna. Treći je T-mobile s dobiti od 853,4 milijuna kuna, a na četvrtom je mjestu Adris grupa sa 771,16 milijuna kuna dobiti. Slijede Tvornica duhana Rovinj, HEP, VIPnet, SN Holding, Eni Croatia i Pliva.</p>
<p>Dobit deset prvih poduzetnika 2004. predstavljala je 30,4 posto dobiti cjelokupnog poduzetništva u Hrvatskoj, dok je u 2003. na deset prvih tvrtki otpadalo 24,1 posto ukupne dobiti.</p>
<p>Fina je objavila i podatke o najuspješnijim tvrtkama prema pojedinim područjima djelatnosti i to mjereno veličinom prihoda te dobiti. Tako su najveće prihode u sektoru poljoprivrede, lova i šumarstva ostvarile Hrvatske šume (1,95 milijardi kuna), dok je koncern Agrokor u tom sektoru na prvom mjestu po veličini dobiti - od 125,39 milijuna kuna. U prerađivačkoj industriji Ina zauzima prvo mjesto po oba kriterija, dok je HEP vodeći u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom i vodom.</p>
<p>Tvrtka Bechtel International lani je bila najuspješnija tvrtka u građevinarstvu, s ostvarenih 1,8 milijardi kuna prihoda te s dobiti u iznosu od 130,5 milijuna kuna. Najuspješnija trgovačka tvrtka mjereno ukupnim prihodima bio je Konzum, dok je najveću dobit, od 65,9 milijuna kuna, ostvario Tisak. Porečka Plava laguna prva je na listi turističkih tvrtki, sa 373,84 milijuna kuna prihoda te 78,83 milijuna kuna dobiti, dok je T-HT na prvom mjestu u sektoru prijevoza, skladištenja i veza. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Opada broj poljoprivrednih zadruga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povodom 140. obljetnice razvoja poljoprivrednog zadrugarstva u Hrvatskoj, uredništvo časopisa Sociologija sela i Hrvatski poljoprivredni zadružni savez predstavili su tematski broj časopisa posvećen poljoprivrednim zadrugama u Hrvatskoj i Sloveniji. Urednik časopisa Antun Petak kazao je da je broj zadruga u Hrvatskoj od 1996. do 2000. smanjen za 35 posto, broj zaposlenih u zadrugama za 46 posto, a broj članova za 37 posto, na 13.063. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za dvije godine 5500 hektara maslinika</p>
<p>Maslinari iz četiri dalmatinske županije istaknuli su nužnost ulaganja u navodnja-vanje maslinika jer se bez toga ne može ni zamisliti sigurnija proizvodnja </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Posljednjih godina sve se više poljoprivrednika posvećuje uzgoju maslina. U tome ih podržava i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Pomaci u razvoju maslinarstva osobito se vide na otoku Braču, ali i u općini Gradac. </p>
<p>»Vlasnici su u svim naseljima naše općine obnovili gotovo sve stare maslinike te krče i zasađuju nove. Maslinarstvo je jedina poljoprivredna kultura u našoj općini i mještani u njemu vide budućnost«, ističe općinski načelnik Ivan Kosović. </p>
<p>Maslinari očekuju kako će razvoju maslinarstva i uljarstva, u skladu sa smjernicama Europske unije, pridonijeti i rasprava stručnjaka na okruglom stolu koji je prošlog petka održan u Žrnovnici u organizaciji Zajednice maslinara i uljara Hrvatske. Uz maslinare iz Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije u radu skupa sudjelovao je i ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Ministar je istaknuo važnost razvoja maslinarstva podizanjem novih nasada, uz obnovu zapuštenih maslinika, te povećanje i potrošnju maslinova ulja, kojeg se u Hrvatskoj godišnje troši tek dvije litre po stanovniku.</p>
<p>Predsjednik Hrvatske zajednice maslinara i uljara Ivica Amižić istaknuo je kako treba ubrzati rješavanje aktualnih problema u maslinarstvu, i to od donošenja zakona za tu poljoprivrednu djelatnost do otvaranja burze maslinova ulja. </p>
<p>Maslinari i proizvođači maslinova ulja iz četriju dalmatinskih županija istaknuli su nužnost ulaganja u navodnjavanje maslinika jer se bez toga ne može ni zamisliti sigurnija proizvodnja. Ustvrdili su kako to pokazuje i trenutačno stanje u maslinicima, posebice na otocima, gdje se vide prve posljedice sušnog razdoblja. </p>
<p>Osnivači Zajednice maslinara i uljara sa sjedištem u Žrnovnici podsjetili su na to kako se zajednica pokazala vrlo korisnom, iako u hrvatskom priobalju djeluju i druge maslinarske udruge. </p>
<p>Čobanković je najavio niz dodatnih mjera radi realizacije projekta 5500 hektara novih maslinika do 2007. te povećanje proizvodnje maslinova ulja. Podsjetio je i na činjenicu kako Hrvatska na pet milijuna stabala maslina proizvede samo oko pet milijuna litara ulja. To znači da se po stablu ubere samo šest-sedam kilograma maslinova ploda. </p>
<p>»Planirano je podizanje 5500 tisuća hektara maslinika do 2007. Mogu biti zadovoljan dinamikom podizanja novih nasada na osnovi spoznaja i podataka što sam ih dobio na skupu maslinara u Orebiću i na Pelješcu, te od predstavnika udruga povezanih u Zajednici maslinara i uljara Hrvatske. </p>
<p>Samo ove godine posadit ćemo 2000 hektara maslinika, pa i ta brojka jamči da ćemo program nasada ne samo ostvariti do 2007. nego ga i premašiti«, zaključio je ministar Petar Čobanković.</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dalmacijacement najuspješnije veliko hrvatsko trgovačko društvo</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Dalmacijacement d.d. iz Kaštel Sućurca drugu je godinu zaredom dobitnik zlatne plakete za najuspješnije trgovačko društvo u kategoriji velikih trgovačkih društava koju dodjeljuje Hrvatska gospodaska komora - Županijska komora Split. Najvećem domaćem proizvođaču cementa priznanje je dodijeljeno na svečanosti u ponedjeljak, a tvrtka je poznata po iznimnu unapređenju proizvodnog procesa te stalnom ulaganju u zaštitu okoliša. Najuspješnijim trgovačkim društvom u kategoriji srednjim trgovačkih društava proglašena je trogirska tvrtka Alpro-att, koja se bavi proizvodnjom proizvoda od plastičnih masa, a čelnici tvrtke nagradu su primili četvrtu godinu zaredom. </p>
<p>Zlatna plaketa za inovaciju pripala je postirskim Brač finim sapunima. Riječ je o obiteljskom obrtu koji proizvodi mirisne sapune na bazi maslinova ulja uz dodatak eteričnih ulja te specifičnih ljekovitih svojstava. Tvrtki Pomak iz Splita, koja se bavi automatskim sustavom i nadzorom, dodijeljena je zlatna plaketa za najuspješnije trgovačko društvo u kategoriji malih trgovačkih društava.</p>
<p>Splitskom poduzeću Konstruktor-Inženjering sa šest desetljeća dugom radnom tradicijom i omiškoj Tiskari Franjo Kluz, koja djeluje četiri desetljeća, uručena su posebna priznanja. [M. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ministar Čobanković otvorio poljoprivredni praktikum </p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković otvorio je u ponedjeljak u Đakovu poljoprivredni praktikum Obrtničke škole Antuna Horvata. Praktikum na lokalitetu Ivandvor prostire se na 44,5 hektara, koje je Vlada đakovačkoj Obrtničkoj školi dodijelila 1997. godine. To zemljište poljoprivredna škola, koja je u sastavu Obrtničke škole Antuna Horvata, koristi za proizvodnju ratarskih kultura, a od 2001. na tri se hektara uzgaja i voće.</p>
<p>Voditelj praktikuma prof. Ivan Išasegi istaknuo je da je prostor zamišljen kao pokazno-pokusno dobro, ne samo za edukaciju 180 učenika poljoprivrednih zanimanja nego i za usavršavanje poljoprivrednika iz regije. Hektar voćnjaka opremljen je protugradnom mrežom, jedinom takvom u regiji, čiju je realizaciju, kao i praktikuma financijski pomoglo Ministarstvo poljoprivrede.</p>
<p>»Cilj je Ministarstva i što bolje obrazovati poljoprivrednike, a sadržaji, kao što je ovaj praktikum, to i omogućuju«, rekao je ministar Čobanković.</p>
<p>Podsjetio je na to da Ministarstvo poljoprivrede mnogo ulaže u poljoprivredne škole, te da je za đakovačku Obrtničku školu i njezine sadržaje poput praktikuma u 2003. izdvojeno 150.000, a lani 126.000 kuna. Ministar Čobanković na ergeli Ivandvor sastat će se s predstavnicima seljačkih udruga i razgovarati o otkupnoj cijeni pšenice. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nova rekordna cijena sirove nafte</p>
<p>Nafta skuplja 16 posto u odnosu na početak lipnja te 67 posto na godišnjoj razini</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neočekivani ishod izbora u Iranu povod je novog rekorda cijene nafte, koja je u New Yorku u ponedjeljak dosegla 60,64 dolara za barel. Naime, pobjednik drugog kruga iranskih predsjedničkih izbora Mahmoud Ahmadinejad najavio je kako će u naftnoj industriji prednost davati domaćim tvrtkama što znači kako bi moglo doći do pada ulaganja u nove bušotine, pa tako i proizvodnog kapaciteta Irana, drugog po veličini proizvođača među jedanaest članica OPEC-a.</p>
<p>Cijena Nymex Light sirove nafte je u New Yorku ujutro porasla 80 centi, na rekordnih 60,64 dolara za barel. IPE Brent je u Londonu do poslijepodneva porastao 85 centi, dosegavši 59,21 dolar, iako se do poslijepodneva ponovno spustio na 58,86 dolara.</p>
<p>Događanja u Iranu su i ranije bila uzrok rekordnih cijena nafte - Iranska revolucija 1979. te početak iransko-iračkog rata koji je 1981. rezultirao do danas najvišom zabilježenom cijenom nafte u realnim razmjerima - 35,24 dolara, odnosno 75,44 dolara prema današnjoj vrijednosti dolara s uračunatom inflacijom.</p>
<p>Trenutačno je cijena sirove nafte 67 posto viša nego u istom razdoblju lani, a od početka lipnja skočila je oko 16 posto. Jedan od najznačajnijih činitelja posljednjeg vala poskupljenja je nedostatak slobodnog kapaciteta američkih rafinerija zbog čega je upitno u kojoj mjeri one mogu pripremiti zalihe za zimu uz istodobno pokrivanje nesmanjenog rasta potrošnje motornih goriva u SAD-u u ljetnoj sezoni. Inače, SAD konzumira oko 25 posto svjetske nafte, od čega dvije petine otpada na benzin.</p>
<p>Burzovni su indeksi u ponedjeljak pali zbog očekivanog utjecaja novog rekorda sirove nafte na gospodarski rast. Usporedbe radi, za vrijeme buma svjetskog gospodarstva između 1995. i 1999. prosječna cijena nafte bila je niža od 19 dolara za barel.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,7 posto, na 5046, a frankfurtski Dax 0,8 posto, na 4529,5 bodova. Pariški CAC 40 je izgubio jedan posto, spustivši se na 4159,4, dok je indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 pao 0,9 posto, na 3020,8 bodova.</p>
<p>Dionice naftnih kompanija su, unatoč rastu cijene nafte, pale: BP je izgubio 0,3 posto, Royal Dutch 0,1, a Total 0,8 posto. Zrakoplovne kompanije su, naravno, također pale - Lufthansa je izgubila 1,8 posto, Air France-KLM 2,9, a British Airways 3,9 posto. Posljedice su osjetile i automobilske grupacije, pa su Renault i DaimlerChrysler, primjerice, pali 1,4 posto.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 u ponedjeljak je pao 1,06 posto, na 11.414,3 boda. U prvih pola sata trgovanja u New Yorku DJIA je porastao 0,1 posto, na 10.309, a Nasdaq Composite je pao 0,1 posto, na 2051 bod.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Vijest vrijedna milijardu eura</p>
<p>Glavni dobitak od autoceste nije skraćivanje puta nego sigurnost. Do mora se odsad putuje sigurno, lagodno i, naravno, brže nego dosad</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijest vrijedna milijardu eura. Nešto najbolje što se hrvatskom turizmu dogodilo u posljednjih 20 godina. Od nedjelje je promijenjen imidž odredišta i postavljeni su temelji za dulje sezone...</p>
<p>To su samo neke od izjava direktora inozemnih predstavništava Hrvatske turističke zajednice i stranih turoperatora u povodu završetka autoceste koja je povezala Zagreb i Split. Superlativi »padaju« sa svih strana, a zna se da autocesta najviše pogoduje razvoju turizma, koji je i bio glavni razlog zbog kojeg se i išlo u tako veliku investiciju. </p>
<p>»Ova cesta znači iznimno mnogo za Mađare, jer oni najčešće preko Goričana putuju ili do Istre i Kvarnera ili do Dalmacije. U ponedjeljak je vijest o završetku hrvatske autoceste osvanula u svim mađarskim medijima«, kaže Marin Skenderović, direktor predstavništva HTZ-a u Budimpešti. </p>
<p>Prema njemu, glavni dobitak od autoceste nije skraćivanje puta nego sigurnost. Do mora se odsad putuje sigurno, lagodno i - brže. Skenderović je siguran da će završetak autoceste potaknuti mađarske turiste da i vikende (pogotovo produljene kakvih ni tamo ne nedostaje) ubuduće provedu na Jadranu.</p>
<p>Goran Blažić, prvi čovjek ljubljanskog predstavništva, tvrdi da se Slovenci možda i najviše u Europi raduju modernoj poveznici Zagreba i Splita. »Slovenci su zaljubljeni u Dalmaciju« otkriva Blažić. Od ponedjeljka su Ljubljana i Zadar na samo tri i pol sata vožnje (nekad se u špicama od Ljubljane do Splita putovalo i do 14 sati) i za očekivati je da će, što se slovenskog tržišta tiče, Dalmacija i dalje rasti, a Istra i Kvarner padati.</p>
<p>Blažić, poput Skenderovića, tvrdi da cijene cestarina ne bi trebale biti problem jer su hrvatske i slovenske cestarine skoro jednake. Također, vjeruje da naši alpski susjedi neće štedjeti koristeći alternativne pravce (dobro poznaju Hrvatsku, pa bi, da im ostane tristotinjak kuna, mogli putovati starom ličkom cestom), osim ako bi u špicama sezone autocesta bila zakrčena. </p>
<p>Prema riječima Selimira Ognjenovića, direktora njemačkog turoperatora I.D. Riva Toursa, dovršetak autoceste prema moru ima neprocjenjivo značenje i za Nijemce. Popravlja se imidž odredišta, a autobuseri dobivaju lagodan prolaz prema jugu. Ognjenović tvrdi da je ovo najveća vijest koja se ovdašnjem turizmu dogodila u posljednjih 20 godina, ali da je sada na Hrvatskoj da uključi promidžbeni aparat kako bi ona bila dostojno prezentirana u stranim medijima. Razočaran je, naime, što HTZ već u nedjelju nije strane medije »napunio« informacijama o tome da su hrvatski sjever i jug napokon povezani suvremenom prometnicom. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Izraelci zainteresirani za ulaganja u Hrvatsku</p>
<p>Dajemo punu potporu odluci premijera Ariela Sharona o povlačenju iz Gaze, rekao je Sanader nakon susreta sa Shimonom Peresom</p>
<p>JERUZALEM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Premijer Ivo Sanader, kao prvi predsjednik hrvatske Vlade, započeo je u ponedjeljak službeni dvodnevni posjet Izraelu. U hrvatskoj su delegaciji uz premijera Sanadera i potpredsjednik Vlade Damir Polančec, ministar kulture Božo Biškupić i ministar znanosti Dragan Primorac.</p>
<p>Premijer Sanader na početku posjeta susreo se s Giorom Eilandom, potpredsjednikom Izraelskog vijeća za nacionalnu sigurnost. Istaknuta je hrvatska podrška sadašnjim inicijativama koje Izrael čini da bi se došlo do trajnog mira na Srednjem istoku. S druge strane, premijer Sanader domaćine je upoznao i s nastojanjima da se Hrvatska što prije priključi Europskoj uniji.</p>
<p>Ivo Sanader susreo se i sa Shimonom Peresom, potpredsjednikom izraelske vlade i dugogodišnjim istaknutim izraelskim političarom.</p>
<p>»Između Izraela i Hrvatske nema otvorenih političkih pitanja, a još više želimo raditi na daljnjoj gospodarskoj suradnji i većem stupnju međusobne povezanosti. Možemo puno učiti od Izraela. Nastojat ćemo i njihove znanstvenike dovesti u Hrvatsku i zajednički raditi na nekim projektima. Želimo i više izraelskih investitora u Hrvatskoj«, rekao je Sanader nakon susreta s Peresom.</p>
<p>Upitan kako Hrvatska gleda na sadašnje inicijative Ariela Sharona da se dođe do trajnog mira na Srednjem istoku, Sanader je kazao: »Nas u Hrvatskoj zanima rješavanje krize na Srednjem istoku i dajemo punu potporu sadašnjim izraelskim inicijativama i odluci premijera Sharona da ide u povlačenje. Treba sačekati i vidjeti kako će se to odraziti i na izraelsku scenu. Uvjeren sam da je to jedini put i da će Sharon imati snage to provesti. Mir ima svoju cijenu, ali mir je jedino moguće rješenje. Treba imati hrabrosti, kao što tu hrabrost sada ima Sharon«. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Damir Polančec susreo se u ponedjeljak navečer sa skupinom najistaknutijih izraelskih gospodarstvenika, koji su pokazali interes za nove poslove i ulaganje u Hrvatsku. Hrvatska je zainteresirana da s Izraelom realizira zajedničke projekte, a Izraelcima je ponuđeno i korištenje Luke Rijeka. Posebna je pozornost posvećena suradnji glede visoke tehnologije jer je u Izraelu najveća koncentracija visoke tehnologije na svijetu, s više od 4500 tvrtki.</p>
<p>Premijer Sanader u utorak poslijepodne sastat će se s Arielom Sharonom. Dvojica premijera razgovarat će o stanju na Srednjem istoku i jugoistoku Europe. I Izrael i Hrvatska zainteresirani su za što veću suradnju s EU, a kao zemlje koje prolaze tranziciju, imaju i mnoge dodirne točke. Politički odnosi Izraela i Hrvatske danas su dobri i više nisu opterećeni prošlošću, što je uvelike rezultat pomaka koje su učinile prošla i sadašnja hrvatska Vlada te predsjednik Mesić i poteza koji su povučeni posljednjih godina. Očekuje se da će krajem ove godine Izrael u Zagrebu otvoriti veleposlanstvo.</p>
<p>Sanader će u utorak obići i muzej holokausta Yad Vashem i položiti vijenac u Dvorani sjećanja, te Park mira, gdje će u znak sjećanja na prvi posjet Izraelu posaditi i drvo. Tom prilikom bit će mu dodijeljen i certifikat zahvale, a premijer će pročitati »molitvu drvu«.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Šeks najavio izbor Mlinarićeva nasljednika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Već na ovoj sjednici Sabora, koja počinje u srijedu, mogao bi biti izabran novi ministar unutarnjih poslova. Najavio je to u ponedjeljak predsjednik Sabora Vladimir Šeks u emisiji Hrvatskog radija »S Markova trga«. S obzirom na to da sadašnji čelni čovjek MUP-a Marijan Mlinarić već dulje vrijeme ima ozbiljnih zdravstvenih problema, Šeks vjeruje da će Vlada uskoro predložiti Saboru kandidata za njegova nasljednika.</p>
<p>Govoreći o važnim temama nove saborske sjednice, Šeks je izdvojio izbor novog predsjednika Vrhovnog suda, za koju je funkciju predsjednik Stjepan Mesić predložio Branka Hrvatina. Predsjednik Sabora vjeruje da će Hrvatin dobiti potporu većine u Saboru, tim prije što nije uvjetovao svoj izbor konsenzusom u parlamentu, kao što je to tražio prethodni kandidat Ranko Marijan. Na pitanje zbog čega je Vrhovni sud već mjesecima bez predsjednika, kazao je da to ne ovisi o Saboru, nego o predsjedniku Mesiću. »Predsjednik je sigurno imao velikih problema u pronalaženju kandidata«, ustvrdio je. </p>
<p>Šeks je pozdravio proširenje ovlasti pučkog pravobranitelja koji nedavnim izmjenama zakona može utjecati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> rada sudova. »To ne znači da se on može miješati u sporove ili utjecati na rad suda«, rekao je. </p>
<p>Što se tiče izmjena izbornih pravila za lokalne izbore, Šeks je kazao da se iz Vlade može očekivati prijedlog zakona, no o tome će se vjerojatno raspravljati najesen, nakon široke javne rasprave. »Nakon ovih lokalnih izbora svjedočili smo tragikomičnim situacijama i lešinarskoj trgovini, što govori da su izmjene zakona nužne«, ocijenio je Šeks, objašnjavajući da lokalne čelnike treba birati izravno, te da treba dobro uskladiti odnos tako izabranih čelnika s predstavničkim tijelima, kako ne bismo dobili »šerife s neograničenim ovlastima« te zabraniti prijeizborna koaliranja. Predsjednik Sabora se također zalaže da se jednim zakonom sustavno uredi izbor svih državnih dužnosnika - od lokalne razine, preko saborskih zastupnika, do predsjednika države. [D. Zečić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mesić u Beogradu podržao prijedlog Igmanske inicijative</p>
<p>Dan pokolja u Srebrenici kao dan sjećanja na sve žrtve ratova u bivšoj SFRJ?</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić dao je u ponedjeljak velik poticaj srbijanskim vlastima da napokon osude zločin u Srebrenici i izruče ostale bjegunce, prije svih ratne lidere bosanskih Srba Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića.</p>
<p>Mesić je, zajedno s predsjednikom SCG-a Svetozarom Marovićem i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Borislavom Paravcem, sudjelovao na 10. sjednici Igmanske inicijative, skupa 140 nevladinih organizacija iz zemalja tzv. daytonskog trokuta te potpisao zajedničku izjavu »Trojni pogled na sadašnjost i budućnost«. </p>
<p>Trojica su šefova država naglasila da je izručenje svih optuženih Haagu preduvjet za individualiziranje krivnje za zločine koji su u sukobima u bivšoj SFRJ počinjeni na sve tri strane. »Puna suradnja s Haagom, ne samo u slučajevima optuženih koji se svojom voljom stavljaju na raspolaganje Sudu, već i u slučajevima onih koji bježe, nezaobilazna je stepenica ka potpunoj eliminaciji teorije o kolektivnoj krivnji i odgovornosti te preduvjet individualiziranja krivnje za zločine koji su u nedavnim ratovima počinjeni na sve tri strane«, piše u zajedničkoj izjavi trojice predsjednika.</p>
<p>»Nema alternative punoj obnovi dobrosusjedskih odnosa, europskim standardima zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina, regionalnoj suradnji zasnovanoj na ravnopravnosti i načelu zadovoljavanja uzajamnih interesa i učlanjenju u EU kao krajnjem cilju triju država. Radi daljeg napretka u normaliziranju odnosa nužno je ukloniti i posljednje hipoteke ratova u kojima se raspala SFRJ«.</p>
<p>Predsjednici su se u Izjavi složili da je zločin u Srebrenici već postao simbol velikog zločina te opomena generacijama koje dolaze. Zato će Igmanska inicijativa predložiti vladama BiH, Hrvatske i SCG da 11. srpnja, dan kada su Srbi u Srebrenici počinili najveći zločin u Europi nakon II. svjetskog rata, uvedu kao »dan sjećanja na sve žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije«.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bez dogovora o cijeni pšenice </p>
<p>ĐAKOVO/IVANDVOR</p>
<p> - Ni nakon višesatnog sastanka održanog u ponedjeljak poslije podne na ergeli Ivandvor, nedaleko od Đakova, nije postignut konačan dogovor o cijeni ovogodišnje pšenice. »Čuli smo se, vidjeli, odluka je na nama«, tim riječima ministar poljoprivrede Petar Čobanković zaključio je susret s predstavnicima seljačkih udruga i otkupljivača odnosno predstavnicima mlinsko-pekarske industrije koji je završen čak i bez dogovora o mjestu i vremenu nastavka pregovora. Tijekom višesatne rasprave svi su sudionici ostali na svojim pozicijama. Seljaci su tražili 1,10 kunu za kilogram, neki čak i 1,30, a država je ponudila 90 lipa i puni poticaj, dok su prerađivači nudili još i nižu cijenu.</p>
<p>Nakon sastanka, tijekom kojega se spominjala i proizvodnja banana na ovim prostorima, ministar poljoprivrede Čobanković čvrst stav države potkrijepio je ponudom, odnosno stanjem na tržištu pšenice posebno u hrvatskom okruženju. </p>
<p>S obzirom na to da se pregovori nastavljaju, seljaci - kojima su u pomoć pristigle i kolege s dvadesetak traktora - odustali su od najavljenih prosvjeda i blokada graničnih prijelaza i luka preko kojih se uvozi pšenica. No, u znak nezadovoljstva blokirali su izlaz s ergele Ilindvor.</p>
<p>Oni traže da država zaštiti domaću proizvodnju i stvori uvjete za normalan život seljaka. S tim u vezi Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruge seljaka Slavonije i Baranje, izrazio je određenu spremnost za kompromis, no, to očekuje i od države i od prerađivača. Mirko Novosel iz Agrokora nakon neuspjelog sastanka je izjavio da je za prerađivača prihvatljiva cijena od 0,80 kuna za kilogram pšenice. [Mile Ljubičić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Premetačina u mesnoj industriji »Lijanovići«</p>
<p>Zaplijenjena je brojna dokumentacija, a dvoje je ljudi uhićeno i odvedeno u Sarajevo</p>
<p>MOSTAR </p>
<p> – Pripadnici Federalne policije i EUFOR-a završili su u ponedjeljak poslijepodne premetačinu službenih prostorija Mesne industrije Lijanovića iz Širokog Brijega te odnijeli više kartonskih kutija s dokumentima, doznaje se od neimenovanoga policijskog dužnosnika. Dokumenti se navodno tiču novčanog poslovanja Lijanovića od 1999. godine do danas.</p>
<p>Federalni policajci i pripadnici EUFOR-a upali su u prostorije Lijanovića u ponedjeljak rano ujutro. Prostor ispred tvrtke bio je ograđen vrpcom, a prilaz su onemogućavali maskirani naoružani federalni policajci. </p>
<p>Federalna policija nije ništa priopćila o rezultatima akcije provedene po nalogu Državnog suda BiH kojim ravnaju stranci. Tijekom dana federalni policajci priveli su u Sarajevo voditeljicu Pravnog odjela Lijanovića Zdenku Šimunović i njezina muža Ljubu nakon premetačine njihova stana u Mostaru. Iz njihova je stana, prema telefonskoj izjavi Zdenke Šimunović danoj medijima, zaplijenjena »određena dokumentacija«. </p>
<p> Zdenka Šimunović je tijekom istrage o slučaju »Lijanovići - Čović«, koje se tereti za korupciju i milijunske carinske prijevare, bila među devetero osumnjičenika. U međuvremenu je optužnica protiv nje odbačena, a potvrđena je protiv četvorice braće Lijanović, predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, predsjednika Ustavnoga suda BiH Mate Tadića i profesora Zdravka Lučića. Jedan od suvlasnika Mesne industrije Lijanovića, Jerko Ivanković, izjavio je da je akcija tužiteljstva motivirana lošim stanjem optužnice i pritiskom konkurencije koja želi uništiti Lijanoviće. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Policija u Brezovici i Caritasu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je u ponedjeljak ušla u zagrebački Caritas, ali i Caritasov dom »Bl. Alojzije Stepinac« u Brezovici, doznaje Vjesnik iz izvora bliskih MUP-u.</p>
<p>Nakon provjera i razgovora koje je policija počela 6. lipnja po nalogu Državnog odvjetništva, u ponedjeljak je u Caritasu i Brezovici izuzeta (oduzeta, pa umnožena) sva dokumentacija koja bi mogla koristiti u procesuiranju počinitelja zlostavljanja štićenika doma u Brezovici. To se, doznaje Vjesnik, ne odnosi samo na dokaze o seksualnom zlostavljanju nad M. V. i indicije o seksualnom zlostavljanju drugih osoba, nego i na finaliziranje istrage koja bi mogla potvrditi i kaznenu odgovornost pet odgojiteljica, časnih sestara u Brezovičkom domu. </p>
<p>Također, kako doznajemo, županijska državna odvjetnica Višnja Lončar još je u petak poslijepodne zagrebačkoj policiji »dala zeleno svijetlo« za obavijesni razgovor s ravnateljicom Caritasa Jelenom Brajšom i bivšim državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Ninom Žganecom, za koje se sumnja da su, prikrivajući dokaze i neprijavljujući sumnje na zlostavljanje nadležnim tijelima, počinili kazneno djelo. </p>
<p>Iako se u ponedjeljak pojavila tvrdnja da je Jelena Brajša saslušana u policijskoj postaji, do zaključenja ovog izdanja Vjesnika to nitko nije želio potvrditi. Prema nekim informacijama Jelena Brajša uistinu je u ponedjeljak bila u kontaktu s policijom no, kako doznajemo, samo onda kad je policija došla u Caritas na njezino radno mjesto da bi zatražila dokumentaciju. </p>
<p>Na obavijesne razgovore s Brajšom i Žganecom, međutim, doznajemo, neće se dugo čekati. [Branka Valentić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050628].
|
