NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050528].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 145993 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.05.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Branitelji ne mogu raditi u tvornici darovanoj MORH-u </p>
<p>Uzrok sloma »Jedinstva« bio je darovni ugovor kojim je tadašnji direktor Stipe Ledić MORH-u darovao gotovo polovicu nekretnina toga poduzeća. Ugovor je u ime Vlade potpisao danas umirovljeni general Vladimir Zagorec </p>
<p>Četrdesetak radnika bivšeg »Jedinstva«, mahom branitelja koji su zbog svoje dobi, između 50 i 55 godina, teško zapošljivi, osnovalo je tvrtku »Jedinstvo nova« i prije mjesec dana počelo s radom u jednoj od hala bivše tvrtke koju su uzeli u najam. Iz prostora ih, međutim, želi deložirati stečajni upravitelj Marinko Pajić. U toj vijesti, koju je prenijela Hina, sindikalni povjerenik Dražen Kerhin traži pomoć Vladina ureda za socijalno partnerstvo u očuvanju ponovno stvorenih radnih mjesta. Podsjeća na to da su radnici dobili potporu predsjednika Republike Stjepana Mesića i državnoga tajnika Ante Babića.</p>
<p>U razgovoru za Vjesnik Kerhin i radnik Ivan Grošek objasnili su trenutačnu situaciju i podsjetili na propast nekad svima poznatoga Jedinstva, koje je prije Domovinskog rata zapošljavalo više od 2500 radnika.</p>
<p>»Bila je to tvornica za proizvodnju, projektiranje i razvoj pojedinačne opreme i kompletnih postrojenja za procesnu industriju. Sredinom šezdesetih sagradili smo šećeranu u američkom Michiganu, a kasnije je izvoz uglavnom bio usmjeren na europske zemlje istočnog bloka. Bili smo nezaobilazni i u hrvatskoj industriji, posebice u prehrambenoj. Imali smo više od 300 stručnjaka, čije projekte i danas čuvamo. Plaće su bile iznadprosječne, a imali smo i 930 stanova za svoje radnike«, objasnio je Grošek.</p>
<p>Početak rata dočekan je sa zamrznutim potraživanjima od Poljske, Kube i SSSR-a, u visini od oko 18,5 milijuna eura, koje je, čini se, naplatila Narodna banka Jugoslavije. U prostore tvrtke preseljen je dio Remontnoga zavoda iz Bregane. Danas je to 310. brigada remontne potpore MORH-a. U rat je otišlo 449 radnika, a oko 60 posto proizvodnje sve do 1996. godine bilo je u funkciji rata, što je dovelo do gubitka velika dijela tržišta. Tada je provedena privatizacija, ali su radnici - zbog neznanja, a još više zbog siromaštva (plaće nisu isplaćivane na vrijeme) - dionice prodavali »torbarima«.</p>
<p>No, nije to bio uzrok potpuna sloma Jedinstva nego darovni ugovor kojim je tadašnji direktor Stipe Ledić MORH-u darovao gotovo polovicu nekretnina toga poduzeća. Ugovor je u ime Vlade potpisao danas umirovljeni general Vladimir Zagorec. MORH-u je darovano 101.370 četvornih metara zemljišta, nova proizvodna hala površine 11.797 četvornih metara, objekt IRC-a od 920 metara, restoran, lakirnica i visokoregalno skladište, što je darovanu površinu povećalo na gotovo 119.000 četvornih metara. Vrijednost darovane imovine tada je procijenjena na 12,6 milijuna eura.</p>
<p>Grošek je tada, u ime Radničkog vijeća, upozoravao nadležne institucije na nelegalno i ničim opravdano darivanje nekretnina. Nitko se, međutim, nije htio ni očitovati o tom slučaju, a kamoli nešto poduzeti.</p>
<p>»U doba smjene Vlade 2000. godine bivši direktor Hrvatskog fonda za privatizaciju Stipe Hrkač obavio je transfer dionica koje su bile u vlasništvu Fonda, čime je Privatizacijsko-investicijski fond Sunce, koji je dotad imao u vlasništvu samo 14,41 posto dionica, postao većinskim vlasnikom sa 73,15 posto vlasništva. Danas PIF ima 89,3 posto dionica Jedinstva«, istaknuo je Grošek, koji tvrdi kako je prema Zakonu o privatizaciji Hrkač za taj transfer morao imati dozvolu Upravnoga odbora HFP-a.</p>
<p>Radnici su upozorili sve relevantne instance, pa i samog bivšeg premijera, na to da Hrkač nije imao dozvolu. Opet, međutim, nitko nije reagirao na njihova upozorenja. Većinski vlasnik, tvrdi Grošek, nikad nije vodio brigu o poduzeću u maniri dobra gospodara, zbog čega su radnici 2000. godine na Markovu trgu upozoravali na nužnost hitne revizije postupka privatizacije, hitnog raskida darovnog ugovora i nužnost davanja pozajmice (kredita), kako bi mogli odraditi tada ugovoreni posao s Njemačkom vrijedan oko devet milijuna eura. Prosvjed, pogađate, nije pomogao i Vlada je ostala nijema. Grošek smatra kako je Jedinstvo, da je to tada učinjeno, moglo biti spašeno. </p>
<p>No, završilo je u stečaju, s oko 30 milijuna kuna duga radnicima i fondovima mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja. Dug ostalim vjerovnicima, kako nam je potvrdio stečajni upravitelj Pajić, iznosi oko 60 milijuna kuna.</p>
<p>Uz pomoć pročelnika Gradskoga ureda za gospodarstvo Ladislava Prežigala bivši su radnici osnovali novu tvrtku i u zakupljenoj hali vrlo brzo uspjeli dogovoriti posao za tridesetak hrvatskih tvrtki. Svi su izgledi da bi posao mogli proširiti i na inozemstvo, točnije u Libiju. Tržište, dakle, imaju (osim njih, slični se poslovi obavljaju samo u »Đuri Đakoviću«), zapošljavaju branitelje koje zbog godina života i PTSP-a nitko neće zaposliti i pokreću proizvodnju koja je više nego nužna hrvatskom gospodarstvu. Posrijedi je izrada postrojenja za prehrambenu, farmaceutsku, kemijsku, petrokemijsku i duhansku industriju. </p>
<p>No, stečajni je upravitelj Pajić, pozivajući se na odluku Vlade od 17. ožujka ove godine, 9. svibnja sastavio povjerenstvo, na čelu s predsjednikom mađarske manjine u Hrvatskoj Josipom Attilom Thesom, koje u roku tjedan dana od donošenja odluke mora osloboditi od ljudi i stvari »srednju lađu« hale (u kojoj su radnici nove tvrtke) i predati je Vladi RH, odnosno po njezinu nalogu MORH-u. U obrazloženju navodi kako su se Vlada i Jedinstvo u stečaju, odnosno novi vlasnik Pecon d.o.o., dogovorili o razmjeni nekretnina po principu jednake vrijednosti. Tako će Peconu pripasti dio restorana i IRC-a, a srednja lađa MORH-u, s tim da MORH na ime razlike vrijednosti nekretnina Jedinstvu mora u nekretninama nadoknaditi 7.777.520,68 kuna.</p>
<p>Marinko Pajić, koji je poznat i po tome što je u jednom trenutku vodio više od 20 stečajeva, u cijeloj priči ne vidi ništa čudno. Kako je rekao, kao stečajni upravitelj mora namiriti vjerovnike, a to može učiniti jedino - prodajom imovine. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mještani ne daju da im političari kroje život</p>
<p>Od skele preko Mure neki slovenski političari stvorili nacionalni problem / Tehnički pregled skele nije obavljen već četiri godine. Slovenci su samo upozoravali, ali ništa nisu poduzeli</p>
<p>SVETI MARTIN NA MURI</p>
<p> – »Skela je tu, na našoj strani, samo smo je premjestili na drugu obalu. Neka Slovenci rade s njom što hoće. Svi se mi tu dobro slažemo, samo nam političari rade probleme tamo gdje ih uopće nema«. Tako su situaciju nastalu zbog skele kod Svetog Martina na Muri komentirali i Međimurci i Slovenci koje smo u petak zatekli u baraci pokraj skele. Naime, skelu je početkom svibnja zatvorio inspektor Lučke kapetanije Osijek jer je bila neispravna i u vrlo lošem stanju. Inspektor je utvrdio da na skeli nije obavljen tehnički pregled i odmah ju je isključio iz prometa, a od vlasnika poduzeća zatražio da se obavi pregled i pribave potrebni dokumenti. </p>
<p>»Problemi sa skelom razvlače se već godinama. Tehnički pregled nije obavljen već četiri godine. Slovenci su samo upozoravali, ali ništa nisu poduzeli. Kada smo je zatvorili i zaplijenili, svi su se uzbunili«, kažu naši sugovornici. Njihovo svakodnevno druženje uz hladno piće i ugodan razgovor politika ne može spriječiti jer ne dopuštaju da im političari kroje život. Mnogi su u mješovitim brakovima, imaju vinograde ili zemlju u Međimurju, odnosno Sloveniji, a zbog pojedinaca i njihovih interesa ne žele ugroziti dobre odnose. Za neke je slovenske političare pitanje skele postalo čak nacionalno, a neki su od njih slučaj željeli prijaviti i europskim tijelima. Postavljeno je i pitanje granice, iako na tom području takvih problema nikad nije bilo. </p>
<p>»Budući da je postala politički slučaj, slovensku smo skelu preselili na drugu obalu kako bi Slovenci po nju lakše mogli doći kamionom. Što će oni s njom učiniti i kad će doći, to je njihov problem«, kaže Franjo Makovec, načelnik Svetog Martina na Muri.</p>
<p>Zatvaranjem skele bio je znatno otežan promet na malograničnom prijelazu Sveti Martin - Hotiza, pa je preusmjeren na prijelaz kod Murskog Središća. Sada za prijevoz preko Mure služi skela iz Žabnika, a kada se dovrši most i ona će postati samo turistička atrakcija. Most koji će spajati dvije hrvatske obale Mure trebao bi, prema najavama, biti završen do rujna, ali mještani u to ne vjeruju. Mještani su bili protiv njegove gradnje jer smatraju da u općini ima većih problema koje se ne rješava. Pribojavaju se i kako će most na kraju izgledati jer se pričalo da bi mogao biti ispod razine vode kad Mura nabuja, što se zna dogoditi. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Janša: Vraćanjem skele na Muri uklonjen povod za sukob </p>
<p>LJUBLJANA </p>
<p> – Slovenski premijer Janez Janša izjavio je u četvrtak navečer da je vlasnicima iz slovenske Hotize vraćena skela koja je od 5. svibnja bila zaustavljena blizu Svetog Martina na Muri, u Međimurju, te da je time uklonjen povod za sukob s Hrvatskom.</p>
<p> »Vraćanjem skele uklonjen je povod za sukob sa susjednom državom«, izjavio je Janša nakon sastanka stranaka u njegovoj koalicijskoj vladi koje su analizirale šestomjesečni rad vlade.</p>
<p> Sastanak je inače bio posvećen domaćim pitanjima, a o odnosi s Hrvatskom nisu se posebno raspravljali, pojasnio je slovenski premijer.</p>
<p> Komplikacije oko skele koju su neki nacionalistički krugovi u Sloveniji proglasili »simbolom slovenskog naroda« i razlogom za moguće novo zaoštravanje odnosa zadnjih su tjedana okupirali slovenske medije, a zastupnik oporbenih liberala u Europskom parlamentu Jelko Kacin bio je zaprijetio internacionalizacijom slučaja.</p>
<p> Skela koja je prometovala između slovenske Hotize i Svetog Martina na Muri bila je isključena iz prometa zbog dotrajalosti zbog čega nije dobila dozvolu za plovidbu, a u međuvremenu je zamijenjena novom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HAC uvodi nov sustav naplate cestarina</p>
<p>Hrvatske autoceste (HAC) uvest će 30. lipnja Smart kartice</p>
<p> - novi sustav naplate cestarina koji bi taj postupak trebao ubrzati.</p>
<p>Riječ je o dva tipa Smart kartica koje su kompatibilne sa Smart karticom Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ). Moći će ih se kupiti na naplatnim postajama HAC-a.</p>
<p>Takozvana anonimna Smart kartica, koja će se moći kupiti u iznosima od primjerice 500 ili 1000 kuna koristit će se do trenutka dok se ne potroši iznos na njima, dok će se drugi tip kartice, koja će glasiti na korisnika ili tvrtku, moći nadoplatiti. Za tu je karticu potrebno potpisati ugovor o korištenju, a glasit će točno na kategorije vozila, dok će anonimna vrijediti za sve kategorije vozila. Pretplata na Smart karticu će se moći obavljati u različitim iznosima prema želji korisnika, a prilikom ulaska na autocestu vozač će pritiskom na tipku podignuti tiskanu i magnetski kodiranu naplatnu karticu, koju će kod izlaska s autoceste uz Smart karticu dati blagajniku. U drugoj fazi, potkraj ljeta, kod izlaza s autoceste kartica će se samo provući kroz čitač koji će s nje skinuti određeni iznos novca.</p>
<p>Korisnici kartice dobit će 10 posto popusta, a tvrtkama će se omogućiti da imaju više kartica za više vozila.</p>
<p>Namjera je privući što više vozila na autocestu, pa u HAC-u razmišljaju i o dodatnim pogodnostima.</p>
<p>U spomenutoj drugoj fazi, vozačima koji se budu pretplatili na OBU sustav omogućit će se i prolaz kroz naplatne kućice bez zaustavljanja.</p>
<p>Taj sustav, naime, podrazumijeva ugradnju uređaja na vjetrobransko staklo a uz pomoć kojeg će se moći bez stajanja ući i izaći s autoceste, jer će uređaj pri prolasku detektirati antena koja će s kartice, izdane prilikom kupovine OBU- uređaja, skidati iznos cestarine. Kroz naplatne kućice na taj način moći će se prolaziti brzinom od 40 kilometara na sat. Sustav neće moći koristiti teretna vozila, jer takva praksa nije ni u europskim zemljama, radi sigurnosti prilikom eventualnih problema koji se mogu stvoriti kod potrebe zaustavljanja teških vozila na rampi.</p>
<p>Za uvođenje OBU sustava u HAC-u se nisu odlučili u vrijeme ljeta, zbog gužvi pred naplatnim kućicama kroz koje u tom slučaju vozila ionako ne bi mogla prolaziti bez zaustavljanja, kažu u HAC-u.</p>
<p>Zvonimir Pilih, direktor Sektora za naplatu cestarina u HAC-u, kaže kako su do sada i ARZ, HAC i Bina-Istra izdavali svaki svoju vrstu kartica za osobe s invaliditetom.</p>
<p>Prije petanestak dana počelo je izdavanje Smart kartica za osobe s invaliditetom koje vrijede na svim autocestama u Hrvatskoj, a do sada ih je izdano oko 900 od ukupno 18.000 osoba s invaliditetom koje imaju pravo na takvu karticu, kaže Pilih.</p>
<p>Sve sustave naplate cestarine koje uvodi HAC, te koje je već uveo ARZ, u skladu su s europskim smjernicama i stvaraju preduvjete za interoperabilnost s drugim operaterima naplate cestarina i u zemljama EU-a. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Degman više nije na sporednom kolosijeku</p>
<p>Gotovo istodobno s MORH-ovom najavom dovršenja projekta Degman, pojavila se naznaka moguće međunarodne suradnje. Navodno je Degman Srbima zapeo za oko</p>
<p>Iako su mu mnogi proricali neslavan kraj, ovih se dana naveliko govori o povratku naizgled kontroverznoga tenka, prototipa borbenoga vozila domaće tvrtke Đuro Đaković - Specijalna vozila iz Slavonskoga Broda. Gotovo iz mrtvih, tenk poznat po imenu Degman vratio se na velika vrata kao jedan od mogućih potencijala za podizanje posrnule domaće vojne proizvodnje. </p>
<p>Nakon nerazumljivih lutanja, u kojima se uglavnom kritizirao proizvod domaće, hrvatske tvrtke u državnome vlasništvu, MORH je napokon zauzeo primjeren stav o Degmanu. U maniri dostojnoj čuvara novca poreznih obveznika i institucije koja financijski ulaže i zanimaju je razvojni projekti u naoružanju, Ministarstvo je objasnilo u čemu je zapravo bio problem. </p>
<p>Rečeno je ono što se i znalo: tenkovi nisu u vrhu prioriteta i potreba Hrvatske vojske, koja vapi za različitim vrstama vojne tehnike, ali tenkova, eto, ima posve dovoljno.</p>
<p>Postrojbama Oružanih snaga nedostaju, ponajprije, borbena vozila pješaštva, no to ne znači da se smije dopustiti propast projekta u koji je dosad utrošen nemali proračunski novac. </p>
<p>Upravo se takav stav nedavno i čuo javno. Državni tajnik Mate Raboteg potvrdio je da će se ipak dovršiti prototip Degmana. Pritom se točno treba znati što je prioritet, a što nužda ili produkt različitih okolnosti. Tako će u idućih desetak godina HV dobiti otprilike stotinjak oklopnih vozila pješaštva, a do kraja 2005. i vojne kamione zbog kojih se podigla prilična prašina.</p>
<p>Usporedno, za dovršetak Degmana trebat će još 25 posto novca u odnosu na dosad uloženu svotu, a u MORH-u razmišljaju i o nabavi probne serije za potrebe HV-a. </p>
<p>Jer uzalud dovršiti tenk ako ga ne budu imale postrojbe HV-a. Kao što su svojedobno upozoravali domaći analitičari, tenk koji ne želi vojska zemlje u kojoj se proizvodi teško će se uspjeti probiti na nemilosrdna strana tržišta naoružanja. </p>
<p>Gotovo istodobno s MORH-ovom najavom dovršenja projekta, pojavila se naznaka moguće međunarodne suradnje. Je li to bio tek probni balon ili nešto drugo, teško je reći, no navodno je Degman Srbima zapeo za oko. Prošloga mjeseca hrvatski veleposlanik u Srbiji i Crnoj Gori Tonči Staničić i vojni izaslanik pukovnik Smiljan Čubelić posjetili su vojnu industriju Krušik u Valjevu, gdje im je navodno spomenuto zanimanje za obnavljanje zajedničke namjenske vojne proizvodnje za svjetsko tržište. </p>
<p>S hrvatske strane još nema službenog odgovora na tu ponudu, ako je uopće poprimila konkretnu formu. Dapače, dvije zemlje zapravo nisu nikada potpisale međusobne sporazume o suradnji na tom području, pa mogućnost stvaranja nekakva hrvatsko-srpskoga oružja zasad ima vrlo slabe izglede. </p>
<p>U MORH-u su, uostalom, nedavno potvrdili da se mogućnost obnavljanja zajedničke proizvodnje spominje možda na individualnoj razini, odnosno između poduzeća koja su prije surađivala, ali da nije riječ o državnoj inicijativi. Slično objašnjenje stiglo je i iz brodske tvrtke. Načelno, nisu protiv suradnje, ali podsjećaju na to da trenutačno ne postoji proizvod na kojem bi se ostvario novi zajednički projekt. </p>
<p>Od ruske licence do Degmana </p>
<p>Povijest Degmana počinje potkraj sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada je, umjesto kupnje tenkova, nabavljena licenca za ruski tenk T-72. Propala je SFRJ tako željela stvoriti vlastiti proizvod i u tome donekle i uspjela. </p>
<p>Po licenci T-72 najprije je nastao tenk M-84 (T-84), koji se kasnije dorađivao. Najveća strana narudžba ostvarena je potkraj osamdesetih, kada je Kuvajtu isporučeno čak 200 »osamdesetčetvorki«, vrijednih više od milijun dolara. </p>
<p>Najpoznatiji hrvatski vojni analitičari nadaju se da će Degman napraviti još jedan korak naprijed. Već mu kao prednost u odnosu na konkurenciju pripisuju to što ima nižu siluetu i profil, čak i u usporedbi s puno poznatijim tenkovima Abramsom i Leopardom. </p>
<p>U MORH-u tvrde kako su ga razvijali u suradnji sa stranim partnerima te da je savršeniji od prethodnog. Neslužbeno, međutim, priznaju da u suvremenim načinima ratovanja tromi i spori tenkovi sve više ispadaju iz igre. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Newsweek je preživio, ali i Guantanamo</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Newsweek je, dakle, bio u pravu! Upravo objavljeni dokumenti FBI-a govore o više slučajeva u kojima su se zatočenici u američkom zatvoru u vojnoj bazi Guantanamo žalili da se njihovi čuvari, blago rečeno, s nepoštivanjem odnose prema Kuranu. Bilo je, kažu dokumenti, i slučajeva bacanja Kurana u zahod, šutiranja svete knjige, i sve to kao oblika mučenja onih koje to boli iz vjerskih razloga, a koji su u Guantanamu pod sumnjom da su teroristi. O svemu tome pisao je Newsweek u kratkom tekstu, pozivajući se na »izvor koji želi ostati anoniman«.</p>
<p>Ta vijest o Kuranu koji se baca u zahod izazvala je eksploziju ogorčenih prosvjeda u muslimanskom svijetu, petnaestak je ljudi pritom poginulo, a ugled Amerike u tom dijelu svijeta dodatno je narušen. Bijela kuća prepustila je Newsweeku ulogu krivca, a onda i »žrtvenog jarca«, i ugledni se tjednik požurio ispričati zbog objavljivanja neprovjerene priče. Njegov izvor (ostajući i dalje anoniman) izjavio je da se malo zaletio, jer da to o Kuranu i zahodu nije točno, i da nije onako kako je rekao. Da se sada u Washington Postu nije pojavilo izvješće FBI-a koje sve to ipak potvrđuje, Newsweek bi ostao jedinom žrtvom ove priče. Da se razumijemo: Newsweek je profesionalno pogriješio utoliko što je činjenicu, koja će se pokazati tako dramatično važnom, objavio pozivajući se na anonimni izvor (koji to onda još i opovrgne, spašavajući Bijelu kuću).</p>
<p>U najnovijem broju (od 30. svibnja) magazin se pomalo posramljeno obraća čitateljima pišući o »povjerenju i izvorima«, svečano obećavši da se više nikad neće pozivati na »anonimne izvore«.</p>
<p>Ali, povijesno gledano, upravo su anonimni izvori odigrali golemu, vrlo često i slavnu ulogu u (američkom) novinarstvu. Washington Post, recimo, vjerojatno nikad ne bi srušio Nixona da mu anonimni izvor znan kao »Duboko grlo« nije davao smjernice. No, to što im je javljalo »Duboko grlo«, Woodward i Bernstein barem su dvaput morali provjeravati prije objavljivanja. Ta je priča sada, očito, završena za one kojima je istina u novinama svetinja. Barem za Newsweek, ubuduće svaki izvor mora imati ime.</p>
<p>Newsweek je, dakle, platio cijenu i naučio lekciju, i to je u redu, ali problem je u tome što je - bio u pravu s onom viješću. I problem je u tome što se žrtvovanjem Newsweeka možda htjelo sakriti istinu koja je neugodna. Naime, da u borbi protiv terorizma, zatvarajući »sumnjive muslimane« u Guantanamu, američka vojska čini nedopustive stvari, poput onih perverznih mučenja u zatvoru Abu Graibu. Stoga nije stvar u tome što je preživio Newsweek, nego u tome što je preživio i Guantanamo.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Europski ustavni sporazum danas</p>
<p>U referendumskom prihvaćanju ili odbijanju skrio se europski demokratski paradoks. Države EU smatraju se demokratskima, a Unija danas strahuje zbog referenduma, koji se pak tradicionalno smatra najdemokratskijom metodom izjašnjavanja</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Ovogodišnji je svibanj u Europi mjesec duboko prožet poviješću, ali bi mogao završiti događajem koji će uvelike utjecati na budućnost. Prva polovica mjeseca obilježena je obljetnicama. Vojnom paradom odana je počast 50 milijuna mrtvih, što su ih pobile uglavnom razne vojske. Tako to biva: završetke ratova uvijek komemoriraju vojske, njima uostalom i pripada ratna slava, a žrtve su samo popratna pojava koja se u suvremenosti, posebno ako je riječ o civilima, svodi na pridjev »kolateralno«.</p>
<p>Kraj svibnja, njegovu posljednju nedjelju, obilježit će referendum u Francuskoj o prihvaćanju europskog ustava. Francuzi mora da su silno ponosni jer, navodno, budućnost cijele Europske unije ovisi o njihovu nedjeljnom »za« ili »protiv«. Budu li protiv, navodno će zaustaviti ono što su upravo njihovi sunarodnjaci među prvima zagovarali. Još je Victor Hugo zazivao stvaranje »Sjedinjenih Država Europe« (među kojima bi upravo Francuska imala odlučujuću ulogu). Prije 76 godina francuski ministar vanjskih poslova Aristide Briand (inače jedan od rijetkih sposobnih diplomata između dva svjetska rata) u govoru u ženevskoj Palači nacija zagovarao je stvaranje »europske unije« (baš ju je tako imenovao) koja bi djelovala ponajprije na gospodarskom području. </p>
<p>Tako Francuzi, uz Nijemce percipirani kao glavni motor ujedinjavanja Europe, u slučaju da u nedjelju odbiju europski ustav, mogu biti proglašeni krivima za »veliki skok unatrag«. Državi koja odbije ustav prijeti se izolacijom, ali nitko ne govori kako bi to bilo moguće izolirati Francusku. Tjednima u Francuskoj traje kampanja za ustav: gotovo svi zbore o nužnosti referendumskog prihvaćanja, pri čemu se zaboravlja da ako je na referendumu nužno biti »za«, referenduma i ne treba biti. Referendum u Francuskoj doživljen je kao prva meč-lopta koja, bude li propuštena, upropaštava cijelu utakmicu, započetu prije više od pola stoljeća. Bjelodano je, međutim, da u slučaju francuskog »protiv« (kojemu se poslije možda priključe Nizozemci, Irci, Britanci, Danci...) Europska unija neće propasti, neće funkcionirati ništa bolje ili lošije nego što funkcionira sada, nego će se daljnje integriranje usporiti.</p>
<p>Priča o referendumu u Francuskoj nadrasla je europski ustav. Ona je predstavljena i doživljena kao sudbinski trenutak (točnije dan) za cijelu Europu. Sudbinske razmjere poprimilo je nešto što se još nije zbilo, a zbije li se suprotno željenom, neće se dogoditi ništa sudbonosno. U referendumskom prihvaćanju ili odbijanju skrio se europski demokratski paradoks. Države EU smatraju se demokratskima, a EU danas strahuje zbog referenduma, koji se pak tradicionalno smatra najdemokratskijom metodom izjašnjavanja.</p>
<p>Paradoks je zbivanja oko europskog ustava i činjenica da se u javnosti više raspravlja o nužnosti njegova prihvaćanja (bilo parlamentarnom ratifikacijom, bilo referendumom) nego što se u javnosti raspravljalo o njegovu sadržaju. Ta se rasprava, uostalom, većim dijelom iscrpljivala na pitanju hoće li biti spomenuti ili neće europski kršćanski korijeni.</p>
<p>U fanatičnoj želji da se prihvati europski ustav (zapravo Ustavni sporazum), čime bi se trebalo demonstrirati jedinstvo članica (što, čini se, postaje primarni izvanjski razlog postojanja EU, dok je unutarnji zasnovan na gospodarstvu i slobodi kretanja ljudi i kolanja robe, usluga i kapitala), tim se dokumentom, koji se danas proglašava ključnim za budućnost Europe, uspjelo u mnogočem otići ispod standarda koji postoje u zemljama članicama. Javne usluge više nisu javne usluge (kao takve spomenute su tek jedanput) nego su postale »usluge od općeg ekonomskog interesa«. To pak znači da će područja života koja su dosad bila zaštićena od kapitalističkih odnosa (posebno neoliberalnih) i na koja nisu primjenjivana privredna mjerila postati dijelom privrede pa će se, logikom kapitalizma, na njih primjenjivati načelo profitabilnosti a ne javne koristi za što je moguće više ljudi. </p>
<p>Dio europskog ustavnog sporazuma je Povelja o temeljnim pravima (proglašena u Nici 2000.). Povelja je, međutim, manjkav dokument jer ne navodi pravo na minimalni dohodak, pravo na mirovinu, pravo na socijalnu sigurnost, pravo na stan (zamijenjeno pravom na pomoć za stanovanje); priznaje pravo na vjenčanje i zasnivanje obitelji, ali ne spominje pravo na razvod...</p>
<p>Europski ustavni sporazum (dakle, nagodba koja je rezultat dogovora političkih elita država članica) dokument je koji zrcali Europu i svijet 21. stoljeća. On tržište i tržišne mehanizme nadređuje socijalnim stečevinama 20. stoljeća, profit i konkurenciju socijalnoj sigurnosti i solidarnosti, zahtjeve kapitala nadređuje pravima radnika. Kad se tome pridoda povećana nezaposlenost (bez naznaka da će se u skoroj budućnosti smanjiti) Europska unija danas, za razliku od Europske unije prije deset godina ili Europske zajednice prije 15 godina, sve više počinje sličiti Europi iz Krležina eseja »Europa danas«, napisanog prije sedamdesetak godina, u kojemu zlatnu krletku, optočenu draguljima i izloženu u jednom europskom draguljarskom izlogu, promatra muškarac kojemu na limenoj pločici piše »četvrtu godinu besposlen primam svaki posao«. Europski ustavni sporazum jest epohalan događaj za kontinent, ali ga ne bi bilo zgorega malo doraditi. Zato eventualno francusko »protiv« neće biti katastrofalno nego, možda, i dobrodošlo. Tek toliko da ne bi bilo još bezimenih koji će biti svedeni na pridjev »kolateralno«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Koalicija koja vodi u izolaciju</p>
<p>Neće biti ništa iznenađujuće ako prevlada nepoštenje i dođe do koalicija s HSP-om Ante Đapića, čak i po cijenu gubitka svake političke vjerodostojnosti i međunarodne izolacije</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac potpuno je opravdano na tiskovnoj konferenciji 23. svibnja izrazio zabrinutost zbog izjava HDZ-ovih i SDP-ovih čelnika »da je HSP, koji otvoreno poziva na segregaciju srpske zajednice, za te stranke poželjan partner za lokalne vlasti«.</p>
<p>U svojem godišnjem izvješću o poštivanju ljudskih prava u Hrvatskoj, objavljenom u veljači 2001., američko državno tajništvo ustvrdilo je »da je Anto Đapić iz Hrvatske stranke prava pokrenuo agresivnu kampanju koristeći se ultranacionalističkom retorikom protiv povratka etničkih Srba i suradnje s Haaškim sudom. U svojim huškačkim govorima kojima su mediji pod državnom kontrolom davali velik prostor, Đapić je najavljivao da bi HSP mogao organizirati interventne vodove protiv srpskih povratnika, ali vlast nije poduzela korake da kritizira takve izjave ili se od njih ogradi.«</p>
<p>Đapić je višekratno poručivao »da Hrvatskoj više šteti pognuta glava nego dignuta ruka (opravdavajući nacističko salutiranje), a vukovarskim Srbima zaprijetio je: »Kada mi dođemo na vlast, jao si ga vama!« </p>
<p>Također je javno pozivao Hrvatsku vojsku da se suprotstavi hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom u jesen 1999.</p>
<p>Kada je premijer Sanader iz Varšave odlučno poručio da će »podržati svaku koaliciju za koju se odluče HDZ-ovi lokalni ogranci«, onda bi se trebao jako dobro raspitati kakav rejting u diplomatskim krugovima u Zagrebu uživa Đapić, o kojem domaćim novinarima otvoreno govore najrelevantniji diplomati kako nema nikakve šanse da njihove zemlje podupru koaliciju HDZ-a i HSP-a.</p>
<p>Ili, kako premijer Sanader misli povratiti poljuljanu vjerodostojnost pred zemljama članicama Europske unije, od kojih očekuje u lipnju datum za pristupne pregovore, kada u Hrvatskoj sklapa koaliciju s HSP-ovim čelnikom Đapićem, koji deset dana prije tek održanih lokalnih izbora prijeti »da treba obustaviti Vladinu potragu za Gotovinom«.</p>
<p>Nakon izrežirane sudske farse s Đapićevim magisterijem, nijedna imalo ozbiljna a kamoli relevantna politička stranka u Hrvatskoj ne bi nikada ušla u koaliciju s krivotvoriteljem magisterija, o kome profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu dr. Grubiša piše da »tko god iz EU čuje za taj slučaj, zgrozi se« i da je »hrvatsko pravosuđe pregazilo sva načela pravne države jer je prepisivača-falsifikatora oslobodilo i dopustilo mu da ga kazna mimoiđe…«.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks izjavio je za Vjesnik u ožujku 2004.: »Niz godina do 2000., pa i poslije, Đapić je od mene tražio političku intervenciju pribojavajući se da će pravna akcija koju je inicirao Paraga i koju je vodio pred Ministarstvom pravosuđa i na Upravnom sudu rezultirati gubitkom stranke. Desetke i desetke puta Đapić je tražio od mene da interveniram kako bi se odbili Paragini zahtjevi… A to što se pribojavao da izvršna i sudbena vlast ne presudi u Paraginu korist, jedan je od glavnih motiva i razloga što je Đapić u prošle četiri godine bio vrlo kooperativan prema Račanovoj vladi.«</p>
<p>No neće biti ništa iznenađujuće ako u današnjem bilo vladajućem bilo oporbenom postavu prevlada nepoštenje, oportunizam, narušavanje elementarnih načela pravne države ili vlastohlepna bezobzirnost pa se uspostavi koalicija s HSP-om Ante Đapića, čak i po cijenu gubitka svake političke vjerodostojnosti i po cijenu međunarodne izolacije.</p>
<p>Zemlja u kojoj predsjednik republike za predsjednika vrhovnog suda može 2005. kandidirati čovjeka koji je sudio u sto posto montiranim političkim procesima, i osudama branio »humanost« najzloglasnijeg jugoslavenskog zatvora, Golog otoka; zemlja u kojoj predsjednik države daje predsjedničku mirovinu zloglasnom konfidentu tajne policije koji je nelegalno prisluškivao, progonio i ucjenjivao oporbene političare i novinare... takva zemlja može, ali ne i demokratski dio njezina stanovništva, kao i Zapada, prihvatiti i doživjeti da joj vlast ili vodeća oporbena koalicija podijeli mandate sa strankom HSP-om.</p>
<p>Koji je, uza sve, i dalje pod sudskim postupkom jer je nasilno i uz pomoć niza zločina oduzet, a dokumentacija o njemu krivotvorena na jednak način kao i Đapićev magisterij.</p>
<p>Autor je predsjednik HSP-a 1861.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Spomen na legende </p>
<p>Brojna radijska i televizijska imena zaslužuju trajne spomene i priznanja </p>
<p>za životno djelo</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Kao možda najstariji bivši član kolektiva negdašnjeg Radio Zagreba (od 1946. dok smo bili u Vlaškoj 116), veselim se HRT-ovu uspjehu da se proširi novim studijima, prozvavši ih imenima legendarnih televizijskih i radijskih režisera: Angela Miladinova, Antona Martija i Zvonimira Bajsića. Šteta što nisu objavljena šira obrazloženja za tu odluku.</p>
<p>No neki se pitaju kad će takav znamen dočekati i legendarna imena, primjerice, režisera Matije Koletića, Ivana Hetricha i još nekih. Hoće li koji spikerski studio biti nazvan po također legendarnim prvim spikerima Radio Zagreba nakon 1945.: Alki Škiljan, Josipu Vukeliću i Krešimiru Sidoru?</p>
<p>Hoće li se itko na sličan način sjetiti prvih poratnih urednika Vijesti, prvih radijskih reportera (Cine Handla, Branka Knezocija, Hrvoja Macanovića), prvih dirigenata glazbenih ansambala i Radio zbora: Slavka Zlatića, Josipa Stojanovića, Ferde Pomikala, prvih inženjera i tehničara? </p>
<p>Sjećam se da je u veljači 1947. za obljetnicu Seljačke bune Vlado Tamhina snimio na ploču (magnetofona još nije bilo) moju interpretaciju Krležine balade »Na mukah« koju je Krleža zatim preslušao i odobrio da se emitira. Davni dani! Hoće li se itko iz novoga naraštaja ravnatelja i glavnih urednika na HRT-u sjetiti svojih prethodnika iz pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina kad su se koncipirale ideje i stvarali temelji kultnih emisija koje traju već pedeset i više godina: za selo, za pomorce, za naše radnike u inozemstvu, dramski i dječji programi, Treći program radija, itd. Imena njihovih voditelja i urednika ostala su u sjećanju više naraštaja slušatelja. Da ne spominjem naraštaj novinara, urednika i radiotelevizijskih ravnatelja iz 1971., zvanih »proljećari«, čija imena ulaze u povijest hrvatskog novinarstva.</p>
<p>Kad već spominjemo radne prostore, valja se prisjetiti da je prvu zamisao o gradnji novog HRT-ova doma, baš tu na Prisavlju, iznio i borio se da se ona urbanistički, arhitektonski i tehnički razradi sredinom šezdesetih godina tadanji generalni direktor Ivo Bojanić.</p>
<p>Toga se ovih dana spomenuo u jednom razgovoru i tadašnji direktor Radio Zagreba Josip Šentija. On je razradio koncept prostornih potreba Radija predviđajući tehnički razvoj sljedećih desetljeća. Za pojedine odjele predložio je nazive hrvatskih pokrajina.</p>
<p>Nadam se da ćemo se svega toga sjetiti sljedeće »okrugle«, osamdesete obljetnice Radija i pedesete obljetnice Televizije, za što bi se već sada trebalo pripremati. Brojna imena radijskih i televizijskih ljudi zaslužuju trajne spomene i priznanja za životno djelo, ne samo svoje kuće nego i državna priznanja.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Informatizacijom protiv korupcije u Hrvatskoj</p>
<p>Uz mnoge druge očite pogodnosti, najveća je prednost informatizacije državne administracije, o kojoj, što je vrlo čudno, nitko u Hrvatskoj ne govori (!), bitno smanjenje uposlenika u njoj, te se od Vlade logično očekuje da svakim novim dovršenjem dijela te informatizacije hitno otpusti i pripadajući tehnološki višak, budući da građani sami pristupaju potrebnim podatcima i u skoroj će budućnosti isto tako sami predavati i dobivati zahtjeve i rješenja elektroničkim putem, pa neće više biti potrebe za mnogobrojnim šalterskim službama i referentima. Računalo je danas jeftina i gotovo zanemariva stavka u procesu informatizacije, a svako zamjenjuje radom, brzinom i pouzdanošću do desetak službenika i referenata. Puna informatizacija državne administracije je i izravna borba protiv korupcije, jer računalo ne može primati mito, što je uz nezaposlenost i niski natalitet jedan od triju najvećih problema u hrvatskoj državi. Smanjivanje broja državnih činovnika izravno znači porezno rasterećenje privrede i građanstva, te istodobno nestajanje glavnoga generatora korupcije, a nastupa napokon i prijeko potrebno smanjenja troška državne uprave, koja je toliko velika da nas na to opetovano upozoravaju čak i međunarodni financijski čimbenici.</p>
<p>IVAN TONKOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nema zemlje koja bi vodila takvu politiku</p>
<p>Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke oštro se protivi stavu da je slikama prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja hrvatske države dr. Franje Tuđmana, petnaest godina nakon stvaranja hrvatske države, mjesto u skladištama i muzejima a ne na zidovima vojarna i sličnih ustanova. Baš pod vodstvom dr. Tuđmana dobiven je i rat protiv srpskih terorista i tzv. JNA, koja je po snazi tada bila treća ili četvrta vojska u Europi. Nije prihvatljivo ni to da se daleko do očiju javnosti pohranjuje i svi drugo važno za povijest Hrvatske i Oružanih snaga, kao da se stidimo svoje pobjede u ratu. Zemlje koje su bile na pobjedničkoj strani, na primjer, u Drugom svjetskom ratu, i danas s ponosom ističu svoje zasluge i ne srame se svojih zapovjednika. Također, UBIUDRP podržava inicijativu da za petnaestu obljetnicu stvaranja hrvatske države Zrakoplovna luka »Zagreb« dobije ime dr. Franje Tuđmana. Svi ističu da je Domovinski rat bio oslobodilački i pravedan. Je li zasluge za to pripadaju i dr. Tuđmanu? Ako je odgovor potvrdan, a jest, zašto se onda njegovo ime i dalje ne ističe, nego se sve čini kako bi ono što brže završilo u ropotarnici hrvatske povijesti? Koja zemlja, osim Hrvatske, vodi takvu politiku?</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆUBIUDRP, KOPRIVNICA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Tisuće rolera preplavit će Jarun</p>
<p>Vjesnik poziva sve da u nedjelju na rolama dođu na Jarun i sudjeluju u akciji prikupljanja novca za Hrabri telefon / Okupljalište rolera je na livadi kod kafića Lake city. Tamo će biti glazbena bina i štandovi s besplatnim pićima</p>
<p>U nedjelju, 29. svibnja u 11 sati u Športsko-rekreacijskom centru Jarun održat će se Vjesnikova rolijada. Rolijada ima humanitarni karakter jer će se sav novac, prikupljen prodajom majica, darovati Udruzi Hrabri telefon koja pomaže zlostavljanoj i zanemarenoj djeci. Djeca mogu besplatno nazvati broj 0800 0800 i potražiti pomoć, a pritom roditelji na računima za mobitele i telefone neće imati ispisan taj broj Hrabrog telefona. Udruga posljednje vrijeme ima sve veći broj poziva, a ima samo jednu telefonsku liniju. </p>
<p>Moto Vjesnikove rolijade je »S ceste na staze«, jer u Hrvatskoj ne postoji ni jedan objekt na kojem bi roleri mogli trenirati. Rolijada je usmjerena prema mladima, jer oni čine najbrojniju populaciju poklonika ovoga sporta. Rolijada nije natjecateljskoga karaktera, samo će se voziti jedan krug oko jezera Jarun, što će trajati 40-ak minuta. Vjesnik poziva sve rolere da u nedjelju dođu sa svojim obiteljima i prijateljima na Jarun da pomognu prikupljanju novca za Hrabri telefon. </p>
<p>Organizator rolijade je Koturaljkaški savez Hrvatske, koji rolijadom želi zainteresirati mlade da se aktivno počnu baviti tim sportom. </p>
<p>Okupljalište rolera je na livadi kod kafića Lake city, na sjeveroistočnoj strani Jaruna, kod ulaza Petrine. Tamo će biti glazbena bina i štandovi s besplatnim osvježavajućim pićima. Zabavni program počinje u 10 i traje do 14 sati. Glazbu će puštati DJ Mario, a nastupit će Dino, pobjednik prvog dječjeg Eurosonga, i pop pjevačica Tena. Voditelj zabavnog dijela programa je glumac i tv voditelj Darko Janeš. Na rolijadi će nastupiti plesna grupa Step by step, free style bikeri i umjetnički roleri.</p>
<p>Na rolijadi će se po cijeni od 40 kuna prodavati majice Vjesnika i Hrabrog telefona, a sav prihod od prodanih majica donirat će se Hrabrom telefonu. Svatko tko kupi majicu sudjelovat će i u tomboli na kojoj su glavna nagrada role K2, vrijedne 1500 kuna. Vjesnik će na rolijadi dijeliti besplatne primjerke Nedjeljnog Vjesnika i minijaturne radio prijemnike. Osim bogatih nagrada na tomboli, nagradit će se i najbrojnija obitelj na rolama, najmlađi, najstariji i najsporiji roler. </p>
<p>Koturaljkaški savez Hrvatske primljen je u Olimpijski odbor, a oko 150 rolera aktivno i s vrlo dobrim rezultatima sudjeluje na međunarodnim natjecanjima. </p>
<p>Svakim danom broj rolera u Zagrebu raste, a vikendom se na Jarunu rola između tri i pet tisuća ljudi. </p>
<p>Radnim danom na Jarunu najviše rolera ima poslijepodne i navečer, dok se preko dana najviše rolaju ljudi koji nisu zaposleni. Rolanje je odlično za oslobađanje od stresa. U četvrtak je na Jarunu bilo nekoliko tisuća rolera.</p>
<p>Irena Gojić dolazi sa sinovima na Jarun tri puta tjedno. Stariji sin Tin trenira na Jarunu veslanje a dok je on na treningu, majka s njegovim mlađim bratom u kolicima, »šeće« na rolama. »Na Jarun iz Španskog dolazim autom«. Irena Gojić kaže da joj je rolanje odlično za zdravlje, a i njezin se stariji sin voli rolati. Za rolijadu je čula preko radija i pohvalila humanitarni karakter priredbe. Studentice Josipa i Paula rolaju na Jarunu skoro svaki dan. »Svaki dan prije ili poslije predavanja napravimo barem tri kruga oko Jaruna«. To im, kažu, ne predstavlja veliki problem jer krug odvoze »dok si rekao keks«. Kažu da je rolanje odlično za održavanje vitke linije prije ljeta, a zabavnije je i lakše od, primjerice, trčanja. Na Vjesnikovu rolijadu u nedjelju će sigurno doći, jer su upoznate s problemom zlostavljanja i zanemarivanje djece.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Hrabri telefon - savjetodavna linija za djecu</p>
<p>Savjetodavni telefon za zlostavljanu djecu, Hrabri telefon, postoji od 1998. godine, a zadnje dvije godine ima besplatnu telefonsku liniju 0800-0800. »Svaki tjedan javi nam se do 85 djece, no postoji mnogo zloporaba telefona«, istaknula je predsjednica Hrabrog telefona, Gordana Buljan-Flander. Upravo zbog zloporaba, 40-ak volontera Hrabrog telefona svaka tri mjeseca prolazi dodatnu edukaciju. Prednost linije je anonimnost pa se zlostavljana djeca lakše povjeravaju. Često putem telefona stječu izgubljeno povjerenje prema odraslima. U skladu sa zakonom, djelatnici telefona prosljeđuju slučajeve zlostavljanja centrima za socijalan rad i Državnom odvjetništvu.</p>
<p>Rezultati Hrabrog telefona priznati su prije tri mjeseca na konferenciji Međunarodne organizacije dječjih linija, kada je Hrabri telefon istaknut kao vodeća savjetodavna linija za djecu u ovom dijelu Europe. </p>
<p>Podprogram Hrabrog telefona je Dječja kuća Borovje, koja provodi programe prevencije zlostavljanja djece. U programe je uključeno četiristotinjak djece, a projekt Dječje kuće Borovje svrstan je među 20 najboljih projekata u Hrvatskoj. [K. H]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Biciklisti vode bitku s lopovima </p>
<p>Bicikli se otuđuju na ulicama, ali i iz stubišta, šupa, dvorišta i podruma / Lani je pronađeno više od polovice ukradenih bicikla</p>
<p>Bicikli su u Zagrebu sve popularnije prijevozno sredstvo, ali i sve češći predmeti krađa. Brojni građani odlučuju se na kupnju bicikla zbog prometnih čepova i gužvi s kojima se svakodnevno susreću vozači automobila.</p>
<p> Grad postaje svakim danom sve prilagođeniji biciklistima, iako se ljudi još uvijek žale na nedovoljan broj biciklističkih staza, spuštenih rubnjaka i, najvažnije, nedostatak parkirnih sprava za bicikle. Uz sve te probleme, biciklisti vode bitku i s kradljivcima bicikla, koji svoju »djelatnost« obavljaju ne samo na javnim mjestima već i u stubištima, dvorištima i podrumima. Elvir Islamović, student koji živi u Trnju, već je dva puta ostao bez bicikla. Prvi put krađa njegovog bicikla dogodila se u središtu grada, kada je kradljivac prerezao lanac kojim je bicikl bio vezan i usred bijela dana utekao s njim. Drugi put bicikl je ukraden iz Elvirova dvorišta, što znači da je u samo nekoliko mjeseci Elvir ostao bez gotovo tri tisuće kuna, koliko su vrijedili njegovi bicikli. »Kradljivac je ušao u dvorište i odvezao se na mojem biciklu. Nisam prijavio policiji jer mislim da mi ona ne bi puno pomogla, a kamoli vratila bicikl«, kaže Elvir. </p>
<p>Mnogi građani sve više koriste bicikle za obavljanje svakodnevnih poslova, da, na primjer, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> »skoknu« do dućana i slično. Policija kaže kako upravo ti trenuci mogu biti nezaboravni jer baš tada možete ostati bez bicikla. Uz krađu na ulicama, česte su krađe i u zatvorenim i slabo osiguranim prostorijama, no svaku krađu treba prijaviti policiji. U Policijskoj upravi zagrebačkoj doznajemo kako je u prva četiri mjeseca ove godine na području Grada i Zagrebačke županije zabilježeno 40 krađa bicikla, i da je pronađeno samo šest bicikla, odnosno 15 posto. U 2004. godini ukradena su 293, a pronađeno je 197 bicikla, odnosno 67,2 posto. </p>
<p>Isto tako je vrlo važno da ljudi paze gdje i kako kupuju bicikle. U oglasnicima i na »buvljacima« bicikli se mogu nabaviti vrlo povoljno, već od 100 kuna. Jedan sportski bicikl s 18 brzina, koji u trgovini košta oko 1500 kuna, u oglasniku se može naći i za 400 kuna. No, policija upozorava građane da ne kupuju bicikle od neovlaštenih osoba jer, zaista, tko zna čiji su to bicikli. Može vam se desiti i da se javite na oglas kako biste kupili upravo svoj bicikl – onaj koji vam je tek nedavno ukraden.</p>
<p> Zato se svim vlasnicima bicikala preporučuje da zabilježe tvornički broj njegova okvira te neke njegove karakteristike. Ako na okviru bicikla nema broja, odnesite ga bravaru neka on unese neki karakterističan, kasnije prepoznatljiv broj. </p>
<p>Ni lokot nije siguran</p>
<p>Vjesniku se javio ogorčeni stanovnik Vrbana, četvrti koja je trenutno na udaru kradljivaca bicikala. Ispričao je kako je u srijedu ostao bez bicikla vrijednog 1700 kuna. U kući u Siječanjskoj ulici, gdje stanuje, lopov je velikim škarama za rezanje željeza prerezao lokot na šupi gdje se, među ostalim, nalazio i bicikl. Dva dana prije toga, u toj istoj ulici jednom je mladiću na isti način ukraden novi bicikl iz stubišta na trećem katu stambene zgrade koju stanari, kako tvrde, redovno zaključava. Vlasnici su provalu i krađu prijavili policiji no od policajaca dobili su savjet da ukradene bicikle pokušaju naći preko oglasnika ili da obiđu zagrebačke »buvljake«. Oštećeni građani na kraju su se pomirili sa svojim gubitcima, a ovakvi slučajevi dokaz su da čak niti zaključavanje bicikla u privatne prostorije nije sigurno.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagreb mi je otkrio ogroman novi svijet glazbe</p>
<p>Od svoje osamnaeste godine neraskidivo sam vezan uz Zagreb. Prije toga toliko sam slušao i čitao o njemu da sam ga gotovo mogao zamisliti. Ipak, pri prvom susretu Zagreb me tako zabljesnuo te svojim duhom i ljepotom toliko osvojio, da sam odmah osjetio kako će to biti grad mog života. Upijao sam bogatstvo njegovih raskošnih građevina i zelenih površina, divio se spomenicima naše povijesti i upijao njegovu kulturu. Zagreb mi je otkrio i ogroman novi svijet glazbe, koji me neodoljivo povukao u svoje tokove.</p>
<p>U potrazi za većom slobodom i novim saznanjima često sam izbivao iz zemlje, no uvijek sam čeznuo za domovinom i pri svakom povratku u Zagreb srce mi je htjelo iskočiti od radosnog uzbuđenja. Otkako sam se konačno vratio, srce mi je na mjestu, i zato volim Zagreb.</p>
<p>Pavle Dešpalj, akademik</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Izgradili bi se toplice i golf igralište, eko i etno park </p>
<p>Zaprešić je objavio projekte koji bi trebali potaknuti zapošljavanje i gospodar-ski razvoj grada</p>
<p>Grad Zaprešić na svojim je internetskim stranicama objavio glavne gradske razvojne projekte. Vodstvo grada vjeruje da će projekti, čija vrijednost prelazi milijun eura, potaknuti zapošljavanje stanovništva i gospodarski razvoj. No, neki od projekata planirani su na prostoru gdje se trenutačno nalazi zapušteno poljoprivredno zemljište koje je, iako na području Zaprešića, igrom slučaja ostalo u vlasništvu države. Stoga je Grad uputio zahtjev Fondu za privatizaciju da mu dodijeli 600 hektara zemljišta, a dogovoreno je i da se jedan njegov dio koristi za komercijalne svrhe. </p>
<p>»Područje uz naselje kanadskih kuća i sjeverno od srednje škole, koje se proteže na oko 50.000 četvornih metara, Fond za privatizaciju prodat će za individualnu stambenu izgradnju«, objašnjava gradonačelnik Vinko Morović. </p>
<p>U produžetku toga zemljišta, koje se proteže do naselja Kalamiri, gradio bi se tehnološki park i sveučilišni kampus, projekt koji Grad razvija u suradnji s Institutom Ruđer Bošković. Na državnom se zemljištu planira i igralište za golf sa 27 rupa, koje bi se gradilo u nastavku već izgrađenog vježbališta za golf, kao dio programa revitalizacije spomeničkog kompleksa Novih dvora. U blizini Novih dvora bio bi i eko-etno park, a na njemu bi se ekološki uzgajali poljoprivredni proizvodi i stoka, s revirima za uzgoj divljači, prirodnom tržnicom te etno-selom s tradicionalnim kućama. Aqua centar sa zatvorenim i otvorenim bazenima i vodenim atrakcijama planira se na državnom zemljištu u dolini Krapine, gdje s, prema nekim istraživanjima, nalaze izvori tople vode. Kao alternativa, na tom se mjestu predviđa gradnja malog sportskog aerodroma. </p>
<p>S obzirom na to da je nedavno donesen Prostorni plan, u Gradu su optimistični. Očekuju da će država pozitivno odgovoriti na ove zahtjeve te da će zemljište bez naknade dodijeliti Zaprešiću.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Rasprodane karte za Bijelo dugme</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Već prvi dan nakon njihova puštanja u prodaju, karte za koncert Bijelog dugmeta, najavljenog za 22. lipnja na maksimirskom stadionu,»planule« su za nekoliko sati. Kako je i najavljeno, točno u 9 sati ujutro, uz oduševljene uzvike okupljenih, karte su, u pratnji osiguranja, stigle u dva vozila. </p>
<p>Na dva su prodajna mjesta na južnoj strani stadiona redari imali pune ruke posla jer su se već tijekom noći počeli skupljati obožavatelji. Do 9 sati u redu za karte stajalo je nekoliko tisuća ljudi, a kraj reda nazirao se u susjednoj Krešićevoj ulici. Sve se odvijalo pod budnim okom policije koja je osiguravala prostor oko prodajnih mjesta, ali i susjednih ulica. </p>
<p>Jedan od prvih sretnih vlasnika karata bio je Dalibor Stanić-Šilo, Bosanac iz Modriče, koji živi i radi u Zagrebu. Šilo je na južnu ulaz stadiona došao dan ranije, već u 15 sati, te prenoćio ispred. »Čuo sam da će prodavati malo karata pa sam došao malo ranije«, objašnjava ponosno nam pokazujući karte. Šilo je, baš poput drugih u redu, nekoliko karata kupio i za prijatelje. S namjerom da spriječe preprodavače organizatori su, naime, postavili ograničenje od 10 kupljenih karata po osobi. Očekuje se, kako doznajemo, da će ulaznice na »crnom tržištu« doseći astronomske cijene.</p>
<p>Na svoje su ulaznice izvan ograđena prostora čekali Željka Jakopec i maleni Domagoj Jakopec Dodo. »Tu smo od pola dva u noći, a suprug Mladen i stariji sin Martin čekaju karte u redu«, tvrdi gđa Jakopec i poručuje mužu »kako mu je bolje da se ne pojavljuje bez karata«. Za Dodu kaže da je pravi rocker u duši te da je pjevao cijelu noć ne sklopivši ni oka. Zbog nostalgije iz mladih dana karte je za sebe i suprugu kupio i Roman Vitez prikladno odjeven u majicu Bijelog dugmeta.</p>
<p>Bilo je i sretnika koji su uspjeli kupiti karte, ali su glasno negodovali zbog, tvrde, loše organizacije prodaje. Jer, u međuvremenu su se ljudi ubacivali u red, što su redari ubrzo spriječili, a karte za istok po cijeni od 150 kuna prodane su za desetak minuta. »Nemoguće je da se u sat i pol prodaju sve tribine, a da ostanu tek najskuplje karte za travnjak od 200 kuna« objasnio je Marko Jelušić iz Dubrave i dodao kako je nedopustivo da se karte za takav događaj prodaju na tek četiri blagajne.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Goran Višnjić kandidat za ulogu Jamesa Bonda?</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Najposjećenija svjetska neslužbena stranica filmova o Jamesu Bondu, MI6, objavila je da je hrvatski glumac Goran Višnjić ozbiljan kandidat da postane šesti glumac koji će tumačiti ulogu Jamesa Bonda, nakon Seana Conneryja, Georgea Lazembya, Rogera Moorea, Timothyja Daltona i Piercea Brosnana. Prema navodima s te stranice, Višnjić se nekoliko puta sastao s redateljem Martinom Campbellom, kojem je Višnjić navodno favorit za tu ulogu. No, odluka o glavnom glumcu nije u rukama redatelja, već producenata, a kao najjači kandidati su se dosada, osim Piercea Brosnana, spominjali Clive Owen, Ewan McGregor, Julian McMahan i Daniel Craig.</p>
<p>Službena web stranica serijala o Jamesu Bondu pak naglašava da nikakva odluka o podjeli uloga još nije donesena. Michael G. Wilson i Barbara Broccoli, producenti filmova o Jamesu Bondu i kuća MGM objavili su dosad samo podatak da će 21. film u serijalu pod nazivom »Casino Royale« režirati Novozelanđanin Martin Campbell, koji je uspješno vratio popularnost serijalu filmom »Zlatno oko«. Inače, ranije je u drugim medijima bilo objavljeno da se razmišlja o Seanu Conneryju na mjesto redatelja, a Quentin Tarantino izrazio je u Cannesu želju da režira »Casino Royale« s Umom Thurman kao Bond-djevojkom. </p>
<p>Zanimljivo je kako su najavu komentiralo članovi najvećeg filmskog internetskog portala IMDB. Kad je jedan član ustvrdio da je zastrašujuća pomisao da bi Bond bio Hrvat, odgovoreno mu je da bilo još strašnije da je Amerikanac. Neki kažu da licem odgovara ulozi, drugi da je vrlo muževan i seksi, ali da je problem taj što njegov naglasak baš nije najprikladniji za ulogu britanskog džentlmena i tajnog agenta. </p>
<p>Tridesetdvogodišnji Šibenčanin, kojeg je Madonna svojedobno odabrala za svoj senzualni spot »The Power of Goodbye« u svijetu je, uprkos nekoliko solidnih uloga, među kojima je i ona u filmu »Deep End« s Tildom Swinton, još uvijek najpoznatiji po ulozi liječnika u »Hitnoj službi«, a u skorije vrijeme po ulogama u filmu »Electra« i tv-filmu »Spartak«. Špekulacije o svom nastupu u ulozi agenta 007 nije htio komentirati. </p>
<p>Redatelj Campbell će početi s radom na novom filmu o Bondu u lipnju, kad završava film »Zorrova maska«. Kako je najavljeno, »Casino Royale« će imati svjetsku premijeru 19. listopada 2006. godine. [A. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Dubrovnik noću bio bi savršen za film Orsona Wellsa«</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Slavni američki glumac Christopher Walken koji je gost «Dubrovnik International Film Festivala«, u petak je održao novinsku konferenciju na kojoj je kazao da bi noću osvijetljen Dubrovnik bio savršen za snimanje filma Orsona Wellsa.</p>
<p>»Sinoć kada sam se vraćao iz Grada, rekao sam svome prijatelju: 'Gledaj ovaj grad, bio bi idealan za film Orsona Wellsa'. Doista bih u Dubrovniku volio snimati film«, dodao je Walken i naglasio da je oduševljen ljepotom Dubrovnika o kojemu je čitao u Sunday Timesu.</p>
<p>Walken, kojega mnogi pamte i po nezaboravnoj ulozi u neponovljivom »Lovcu na jelene«, ispričao je da je karijeru započeo još kao dječak i to u cirkusu u kojem je imao točku sa starom i bezubom lavicom Shibom. Potom je karijeru nastavio kao plesač, no ubrzo mu je ponuđena uloga u »Lovcu na jelene«, filmu koji mu je donio svjetsku slavu. Walken, čije je pravo ime Ronald, ustvrdio je da zbog svoga karakterističnog hoda ne dobiva ponude da glumi «obične» ljude te da mu je jedna od najdražih uloga ona iz originalnog serijala «Zona smrti» čiji remake upravo gledamo na televiziji.</p>
<p>Poslije novinske konferencije Walken je odradio i svoj svakodnevni jogging, iako je temperatura na Stradunu prelazila 30 stupnjeva Celzija.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Australija u šoku zbog presude u Indoneziji</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Mnogi su Australci u petak bili šokirani i bijesni kad je indonezijski sud mladu Australku Schapelle Corby osudio na 20 godina zatvora zbog krijumčarenja marihuane na Baliju. Corby je uhićena u listopadu kad joj je indonezijska carina u prtljazi po dolasku na Bali otkrila 4,1 kg marihuane. Na suđenju je tvrdila da ne zna odakle droga u prtljazi, sugerirajući da su joj marihuanu podmetnuli australski radnici u zračnim lukama. Australske radijske i tv-postaje uživo su prenosile izricanje presude, a mnogi su slušatelji kazali da žale što su davali donacije za žrtve tsunamija, dok su drugi pozivali na bojkotiranje Balija kao turističkog središta. Policija je pojačala osiguranje oko indonezijskog veleposlanstva, dok su demonstranti nosili natpise »Oslobodite Schapelle!«. Čak 90 posto Australaca vjeruje da je Schapelle nevina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nijemac na lotu osvojio 24 milijuna eura</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Nijemcu podrijetlom iz države Baden-Wuertemberg ovog je tjedna isplaćen najveći zgoditak u povijesti njemačkog lota u iznosu od gotovo 24 milijuna eura, izvijestila je u petak udruga Toto-Lotto. Sretni dobitnik, čije ime, jasno, nije otkriveno, jedini je pogodio svih šest brojeva i dopunski broj, dobivši 23.919.517,10 eura. Listić je platio 9 eura. Njemački rekord dosad je držao stanovnik Sjeverne Rajne Vestfalije koji je u ožujku osvojio 20,4 milijuna eura, a najveći jackpot u povijesti njemačkog lota isplaćen je lani, u prosincu – iznosio je 26,7 milijuna eura, no podijelile su ga dvije osobe. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Carinici pronašli kokain u lažnim bananama</p>
<p>MIAMI</p>
<p> – Carinicima koji su pregledavali pošiljku zelenih banana u luci u Miamiju učinilo se da su neke neobično tvrde pa su ih prorezali i otkrili gotovo 350 kg kokaina – voće je bilo umjetno. Krijumčari su banane izradili od staklenih vlakana, napunili ih kokainom i obojali kako bi sličile na pravo voće. Umjetne banane brižno su razmještene među pravo voće u svakoj od 1080 kutija pristiglih iz Ekvadora pa savezni agenti još nisu završili posao razrezivanja svake pojedine banane. Krijumčari su to valjda mislili učiniti jednostavnije – ostavili bi pošiljku na toplome pa bi banane s drogom tad lako izdvojili od trulog pravog voća.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hrana za mozak: Špinat i borovnice </p>
<p>Studije koje ispituju djelovanje određenih vrsta hrane na mozak životinja pokazale su da prehrana bogata špinatom i borovnicama može odgoditi početak smanjivanja psihičkih sposobnosti štakora. Štakorima koji su jeli mnogo špinata nije oslabila sposobnost učenja, pokazala je studija istraživača sa Sveučilišta South Florida.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Slikarica prvog doživljaja</p>
<p>Nikada nisam radila skice. Uzela bih papir i pero i počela. To je tada moj prvi doživljaj, jer ako napravim skicu, pa krenem na sliku, to je ponavljanje</p>
<p>Iako su rijetki oni koji se nisu susreli s minijaturama Cvijete Job, najčešće kao ilustracijama djela Ivane Brlić-Mažuranić, rijetki su i oni koji znaju da ta slikarica i ilustratorica živi u našem vremenu. Teško bi, međutim, bilo ikome zamjeriti takvo neznanje, odnosno previd, jer je riječ o fenomenu.</p>
<p>Ilustracije Cvijete Job, 81-godišnjakinje koja živi i radi u Zagrebu, toliko su utkane u »Potjeha«, »Jagora«, »Ribara Palunka« i ostale priče iz davnina da se čini prirodnim zaključiti da su nastajale usporedno. No, Ivana Brlić-Mažuranić umrla je 1938. godine, kada je slikarica bila četrnaestogodišnjakinja, a njezine se ilustracije pojavljuju tek 30-ak godina kasnije. Ni prije ni kasnije »Pričama iz davnina« nitko nije uspio tako dobro udahnuti život. </p>
<p>»Trenutačno radim na ilustriranju paških legendi koje sežu u doba Rimljana«, kaže Cvijeta Job pokazujući ilustraciju koju drži nedovoljno dobrom, u čemu se ogleda njezin perfekcionizam, što ne treba čuditi kada je riječ o slikarici koja je život posvetila minijaturi.</p>
<p>»Slikarstvu sam bila sklona i kao dijete, no kada sam posjetila oca u bolnici, prije njegove smrti, morala sam mu obećati da ću biti slikarica. Od toga sam se dana držala svoga obećanja«, objašnjava svoj put Cvijeta Job, koja je kao dijete imala prilike gledati kako nastaju slike velikoga hrvatskoga slikara Ignjata Joba.</p>
<p>»Prihvaćala sam sve osim suvremenih tema. One me nikada ni najmanje nisu privlačile. Isprva uopće nisam bila svjesna toga da radim minijature, no primijetila sam da više uživam u radu što je figura sitnija«, ističe Cvijeta Job prisjećajući se brojnih likova kojima je udahnula život.</p>
<p>»Najdraži mi je Jagor, a posebni mi je užitak bio raditi crvene ovce. U 'Ribara Palunka' utkala sam dalmatinski pejzaž, sve ono doživljeno u djetinjstvu. Neumijko iz priče o Toporku divan je čiča i strašno me inspirirao. Umiva travu i stabla, ali činilo mi se da sam sebe baš i ne umiva«, prisjeća se slikarica koja često slike oživljava vragolikim bićima.</p>
<p>»Vrag je svuda. Kako kažu ljudi, vrag ne spava. Volim ga smjestiti negdje u krošnju. Vražićci su na slikama da bi bilo zanimljivije i onome tko gleda i meni kada radim. Rekli su mi jednom prilikom da radim ružne likove, ali nikada nisam željela raditi ljepotane. Najteže mi je bilo raditi priču 'Sunce djever i Neva Nevičica', koju sam stalno izbjegavala jer je zahtijevala velike pripreme, a i likovi su trebali biti lijepi. To je sedma priča, a završila sam je tek prije tri godine«, kaže Cvijeta Job.</p>
<p>»Uvijek sam bila figurativac, pa iako sam voljela poeziju Jure Kaštelana, nisam mogla napraviti ništa. Puno su mi zahvalniji bili Petar Šegedin i Živko Jeličić prema čijoj sam pjesmi naslikala i 'Konjanike ubojice'. Prikazuje fašiste koji dolaze u selo ubijati po noći, a konjima, kako se ne bi čuo topot, kopita povezuju krpama«, kaže slikarica koja je četiri godine provela u ratu.</p>
<p>»Sa 16 godina, kao gimnazijalka u Splitu, perom sam u prozivniku prekrižila sva talijanska imena kojima su nas prekrstili Talijani i napisala naša hrvatska. Policija je došla po mene i zatvorili su me. Kada im je moja majka donijela potvrdu o neuračunljivosti koju joj je napisao jedan doktor, prebacili su me u psihijatrijsku bolnicu u Šibeniku. Iz bolnice sam pobjegla u partizane«, prisjeća se slikarica.</p>
<p>»U malome mjestu Splitska na Braču, gdje provodim ljeto, najveći su događaji svadbe i sprovodi, pa su to teme koje me zaokupljaju«, kaže Cvijeta Job, čiji jedan od posljednjih ciklusa nosi naziv »Brački motivi«.</p>
<p>»Nikada nisam radila nikakve skice. Uzela bih papir i pero i počela. To je tada moj prvi doživljaj, jer ako prije napravim skicu, pa tek onda krenem na sliku, onda je to ponavljanje. Tek sam sada počela raditi skice, jer kada je čovjek mlad, ima jači osjećaj sigurnosti, a što je stariji, sve više sumnja u svoju sposobnost i vrijednost«, kaže samozatajna slikarica koja u svoju ili vrijednost svojih radova zaista nema ni najmanjeg razloga ikad posumnjati. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Veličina podravskih majstora</p>
<p>Zahvaljujući brizi i osobitu nastojanju povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara Vladimira Crnkovića, koji od 2003. obnaša dužnost ravnatelja Hrvatskoga muzeja naivne umjetnosti u Zagrebu, kulturna javnost u nas obogaćena je još jednim projektom koji u središte pozornosti, u kratku razdoblju, ponovno stavlja stvaralaštvo naivnog izvorišta. Potkraj 2003. bila je to izložba »Crteži i grafike hrvatske naive« – zbog prostora, izložba je održana u Klovićevim dvorima, a ne u Muzeju – a sada, pod medijskim pokroviteljstvom »Vjesnika«, izložba »Umjetnost Hlebinske škole«. U oba slučaja ravnatelj Crnković potpisuje koncepciju izložbe i kritički tekst u katalogu i oba puta predstavlja samo vrsne izabranike te osebujne pojave u sklopu moderne umjetnosti.</p>
<p>Na izložbi »Umjetnost Hlebinske škole« što se otvara 31. svibnja, u 19 sati, također u Klovićevim dvorima, naći će se 110 kritički probranih izložaka nastalih u vremenu od početka 30-ih godina do danas. Osim iz fundusa Muzeja, mnoga djela za tu prigodu dolaze u Zagreb iz inozemstva, ili ih posuđuju domaći kolekcionari, Gerhard Ledić i drugi. </p>
<p>Muzej Zander u Bönnigheimu kod Stuttgarta – vjerojatno najveći muzej naive i tendencija art-bruta u svijetu – ustupio je, primjerice, 14 posebno vrijednih eksponata, među njima i znamenitu »Đelekovečku bunu« Ivana Generalića iz 1936. Na izložbi će biti i slike iz Moderne galerije Zagreb, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzeja grada Koprivnice, Strossmayerove galerije HAZU u Zagrebu, »Podravke« iz Koprivnice, Galerie Hell iz Münchena, Muzeja grada Koprivnice te Galerije u Hlebinama.Po Crnkovićevim riječima, projekt nije rađen s ambicijom da predstavi povijest Hlebinske škole. To nije ni teoretska rasprava o spomenutom fenomenu, nego odabir najvrsnijih autora i njihovih najboljih i najkarakterističnijih djela. Drugim riječima, to je prijedlog antologije za koju je neprijeporna umjetnička razina bila gotovo jedini kriterij pri odlučivanju. </p>
<p>Na izložbi su zastupljeni: Ivan Generalić (1914. – 1992.), Franjo Mraz (1910. – 1981.), Mirko Virius (1889. – 1943.), Dragan Gaži (1930. – 1983.), Ivan Večenaj (1920.), Mijo Kovačić (1935.), Martin Mehkek (1936.), Josip Generalić (1936. – 2004.), Ivan Lacković (1931. – 2004.), Franjo Vujčec (1939.), Nada Švegović Budaj (1951.) i Dragica Lončarić (1956.), ulančani u slijed pojavljivanja u prve tri generacije.</p>
<p>Unutar Hlebinske škole postoji na stotine raznoraznih slikara, a ovdje je sve sažeto na 12 imena. Odatle i naziv projekta – »Umjetnost Hlebinske škole« jer već samo ime naznačuje distinkciju. Valja se prisjetiti da su na prostoru Podravine desetljećima, paralelno, djelovali afirmirane i karizmatične osobnosti i potpuni anonimusi, veliki umjetnici i diletanti pa je selektivnost nasušna potreba. To je jedini način da se obrani dignitet toga fenomena. Naime, u 60-im godinama minulog stoljeća slikarstvo te vrste postiže velik uspjeh u zemljama zapadne Europe, a to onda s vremenom uzrokuje njegovu komercijalizaciju i na posljetku niz negativnih odjeka. </p>
<p> Jedna od bitnijih zajedničkih značajki slikarstva Hlebinske škole jest tehnika slikanja na poleđini stakla. Zato rečena izložba zorno predočuje da su ponajbolji majstori Hlebinske škole doveli tu tehniku do savršenstva u umjetnosti 20. stojeća. Zato će unutar osnovnog projekta, u posebnoj dvorani, biti izložen kratak povijesni pregled te tehnike u Podravini, ali i nekoliko slika Krste Hegedušića iz zemljaškog razdoblja – od protoikone cijele Hlebinske škole, »Bilo nas je pet vu kleti« iz 1931., koja je posuđena od nasljednika arhitekta Stjepana Planića – te Željka Hegedušića i Ede Kovačevića, također iz 30-ih godina. Time se bjelodano naznačuje Hegedušićev utjecaj na stasanje slikarstva Hlebinske škole, njegovu povijesnu ulogu u tom kontekstu i njegovu ulogu u prenošenju te tehnike na predstavnike prve generacije, na Generalića, Mraza i posredno Viriusa. </p>
<p>Pod pojmom Hlebinska škola podrazumijevamo slikarstvo seljaka-slikara iz Hlebina i bliže okolice koji nemaju akademsku likovnu naobrazbu, no taj pojam valja shvatiti uvjetno jer tu nije bilo nikakve stvarne škole. Radilo se isprva o povremenom upućivanju dvojice seoskih mladića – Generalića i Mraza – u tajne slikarskog zanata, a mentor i učitelj bijaše im Krsto Hegedušić. </p>
<p>Prvo predstavljanje djela tih seoskih mladića bilo je na III. izložbi Udruženja umjetnika »Zemlja« u Zagrebu, u rujnu 1931. Predstavljajući djela tih anonimnih seoskih slikara, protagonisti »Zemlje« željeli su pokazati da nadarenost nije nužno povezana s određenim društvenim slojem, da se omogući i pripadnicima najnižih staleža da počnu svjesno djelovati na izmjenu svojega položaja. </p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Užitak u svakom kadru</p>
<p>Mijenjanje filmova nakon njihove premijere nije nepoznat postupak u filmskoj umjetnosti. Obično se filmovi krate, jer je redatelju možda najbolniji proces montaža i izbacivanje dijelova filma na kojima je tako mukotrpno radio, pa ponekad iz tog suosjećanja prema snimljenonu materijalu film traje predugo te se tek pod pritiskom producenata, kolega, publike ili kritike redatelji odlučuju na rezove. Na isti se postupak odlučio redatelj Dalibor Matanić nakon pulske premijere svog filma »100 minuta Slave«, koji je pritom pak imao nezgodno ograničenje – naslov filma, koji ga je prislijavao da zadrži istu duljinu. </p>
<p>Svojim cjelovečernjim ostvarenjima, od dugometražnog debija »Blagajnica hoće ići na more«, Matanić se nedvojbeno kreće od pretežno populističkog prema art filmu, postaje sve estetiziraniji i hermetičniji, i tako manje privlačan hrvatskoj široj publici, no takav je postupak posve legitiman, a popularnost i kvalitetu umjetničkog djela vrlo je opasno brkati. Za svaku umjetnost, a pogotovo za film, bilo bi pogubno kad bi svi umjetnici stvarali po ukusu većine. A upravo je odnos većine i pojedinca u središtu dva posljednja Matanićeva filma. </p>
<p>»Fine mrtve djevojke« i »100 minuta Slave« samo su naizgled potpuno različiti filmovi. Oba Matanićeva filma govore o netoleranciji društva prema onima kojima je najveći grijeh što su različiti od većine i ne podliježu konvencijama većinskog morala, estetike ili načina života. Nije to samo zagrebačka jedinstvenost. U isto vrijeme, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, London će osuditi jednoga od svojih najvećih genija, Oscara Wildea, i smjestiti ga najprije u zatvor, a potom svojim odnosom otjerati da svoj život skonča u Parizu. No, Engleska se do danas promijenila, a London postao grad slobodumlja i različitosti, a gdje smo mi? </p>
<p>Nijemost glavne junakinje, slikarice Slave Raškaj, postavlja posebne izazove pred Matanića, kojima on uspješno odgovara zanimljivim, maštovitim redateljskim postupcima, od naglašavanja pokreta i gesta, dojmljivim prikazom intenzivnih emocija među Slavom i njezinim učiteljem Belom Čikošem (u krivulji: Slavino odbacivanje – ljubav i strast – Belino odbacivanje), do sjajne scene s kadriranjem usta koje Slavu okružuju zlobnim komentarima. Novom je verzijom kraj približen dramaturškom vrhuncu radnje, a elementi iz sadašnjeg vremena i fantastični prizori bolje su prožeti s filmskom cjelinom, no ključna i najdojmljiva je ipak središnja Slavina priča. Uz besprijekornu interpretaciju izvrsno odabranog Mikija Manojlovića kao Bele Čikoša Sesije, koji je toliko blizak liku da u njega ulazi posve minimalističkom glumom, tu su i tri vrlo snažne glumice: Sanja Vejnović u zahtjevnom zadatku dočarava punu tragičnost gluhonijeme slikarice skrhane odbacivanjem svoje ljubavi, Nada Gaćešić Livaković moćno naglašava gorčinu i okrutnost Slavine majke, a Nataša Lušetić plijeni intenzivnošću pogleda i gardom uporne i dostojanstvene gospođe Čikoš. Svaka Matanićeva scena perfekcionistički je dotjerana, scenografija, kostimi i kamera su briljatni, glazba atmosferična, a film nudi vizualni estetski užitak u svakom kadru. Matanić se ovim filmom nedvojbeno dokazao kao punokrvni autor i treba mu poželjeti da na tom putu istraje, potpuno oslobođen potrebe da se svidi svima.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Slike naglašene erotičnosti</p>
<p>Izložba u Rijeci: Fotografije Helmuta Newtona </p>
<p>Radovi glasovita njemačko-američkog fotografa Helmuta Newtona, među kojima su izabrani snimci iz 70-ih godina 20. stoljeća iz serije »Special collection«, desetak autoriziranih otisaka, tri signirane originalne fotografije i kompletan ciklus »Cyberwoman« iz 1992. godine prvi put bit će predstavljeni hrvatskoj javnosti – izložbom koja će u riječkom Auto-centru »Kuželka« u nedjelju, 29. svibnja, biti otvorena na Martinkovcu.</p>
<p> Te kolekcije u privatnom su vlasništvu ljubljanskog kolekcionara, a organizatori izložbe su samoborska Udruga Fotum i Fotogalerija Lang. Riječ je o fotografu koji se proslavio visokostiliziranim modnim fotografijama objavljivanima u časopisima »Elle«, »Vouge«, »Stern«, »Playboy« i drugima. Newton je rođen u Berlinu 1920. godine pod prezimenom Neustaedter, a tragično je preminuo u Hollywoodu prošle godine u 83. godini, kada se automobilom zabio u zid. S 18 godina Newton je bio prisiljen pobjeći u Singapur, jer su mu roditelji bili Židovi, a potom se preselio u Australiju, gdje je i ostvario zapaženu fotografsku karijeru i promijenio prezime u Newton. U Europu se umjetnik vratio 1957. godine, i to u Pariz, a potom u Monte Carlo, dok je zime provodio u Los Angelesu. Godina 60-ih i 70-ih revolucionizirao je modnu i reklamnu fotografiju svojom inovativnom senzualnom estetikom. Naglašena erotičnost i sadomazohistički ženski aktovi i portreti karakteristike su umjetnika. Posebno je poznat po crno-bijelim aktovima poznatih žena, među kojima su bile »crna pantera« Naomi Campbell, Kim Basinger i Paloma Picasso. Prošle godine u Berlinu je utemljena zaklada Helmuta Newtona, jer je umjetnik rodnom gradu darovao 1000 radova koji su temelj muzeja fotografije. [Lj. M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dubrovačka pjesnikinja i ljepotica</p>
<p>Najljepša Dubrovkinja, najslavnija žena u povijesti toga grada, muza brojnih pjesnika, najslavnija pjesnikinja u povijesti hrvatske književnosti, to su samo neki opisi Cvijete Zuzorić, žene koja je postala mit i ostala enigma. Je li bila pjesnikinja, ili slikarica, ili se bavila nekom drugom umjetnošću, ne zna se, no njezina ljepota i po mnogočemu jedinstvena osobnost bile su i jesu inspiracija mnogim poetama, od Dominika Zlatarića do znamenitoga talijanskog pjesnika Torquatoa Tassoa, pa Augusta Šenoe, Tina Ujevića i drugih. </p>
<p>U Teatru ITD u nedjelju, 29. svibnja, bit će premijerno izvedena poetska drama »Cvijeta Zuzorić« dubrovačkog redatelja, dramaturga i dramskog pisca Matka Sršena, koji u svome djelu pokušava rekonstruirati izgubljenu Cvijetinu pjesničku dramu, za koju se ne zna je li ikada i bila napisana. Tko je bila Cvijeta? Je li uistinu bila »la donna perfetta«, savršena žena renesanse, upletena u poetičnu ljubav sa svojom prijateljicom Marom Gundulić di Gozze, kako sugeriraju neki povijesni izvori? </p>
<p>U predstavi čiju režiju također potpisuje Matko Sršen, Anja Šovagović-Despot i Doris Šarić-Kukuljica dočarat će tu zagonetku ljubavi, zločina i nadahnuća, tumačeći likove Cvijete i Mare. Cvijeta je rođena u Dubrovniku 1552. godine, a još kao dijete odlazi u Anconu. U Italiji je stekla široko obrazovanje, naučila talijanski i latinski, proučavala književnost, umjetnost i filozofiju, a udavši se za firentinskog plemića Bartolomeja Pescionija koji je imenovan konzulom u Dubrovačkoj Republici, Cvijeta se 1570. vratila u svoj rodni grad. Kao žena uglednoga stranca, izuzetne ljepote, velikoga znanja, osobenog načina ophođenja i življenja okupljala je oko sebe tamošnju umjetničku i znanstvenu elitu stekavši mnoge obožavatelje i prijatelje, među kojima se posebice ističe dubrovački filozof i pjesnik Nikola V. Gučetić i njegova vrlo učena žena Mara, koja je bila i Cvijetina ponajbolja prijateljica. No, Cvijetino »ponašanje« i utjecaj na društveni život grada nije se svidjelo konzervativnim krugovima. Poslovni neuspjeh njezina muža dodatno je otežao cijelu situaciju te Cvijeta i Bartolomej nakon trinaest godina zauvijek napuštaju Dubrovnik. Doživjevši duboku starost Cvijeta Zuzorić umire u Anconi u 96. godini života.</p>
<p>Neki ju nazivaju najslavnijom pjesnikinjom u povijesti hrvatske književnosti, a nije sačuvan ni jedan jedini njezin stih. No, kako piše Antun Šoljan, »i oni najslavniji pjesnici, i oni anonimni, i najstariji, i najmlađi, i Palmotić i Paljetak, utkali su je u svoje pjesme, zamijesili u kruhu svome, ljubomorno se natječući za njene davne milošte, i ona je, zahvaljujući tome, još uvijek živa, još uvijek piše i govori i blješti ljepotom, kao da se, na čas prije prošetala Stradunom«. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Hajdukovci skupljaju krhotine samopouzdanja </p>
<p>Optimist Igor Štimac uoči posljednjega prvenstvenoga kola i dvoboja protiv Varteksa u svojim igračima pokušava probuditi sportski duh </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nogometaši Hajduka pred odlučujući dvoboj za obranu naslova hrvatskog prvaka protiv Varteksa skupljaju krhotine samopouzdanja prosute po Poljudu nakon poraza u finalu kupa od Rijeke. Najveći je moderator građenja pozitivnog ozračja trener splitskoga kluba Igor Štimac. Nepopravljivi optimist pokušava probuditi sportski duh kod svojih igrača i pripremiti ih da u posljednjih devedeset minuta izbore pobjedu vrijednu naslova najbolje hrvatske momčadi. </p>
<p>Sigurno da je i dolazak Ćire Blaževića na Poljud magnet za navijače, ali intrigantnost njegova dolaska s Varteksom nije samo borba za dragocjene bodove, već i to što će »trener svih trenera« vjerojatno biti novi kormilar splitskog broda u idućoj sezoni. Stoga je jasno da Hajdukovi navijači imaju razloga doći na Poljud u subotu. </p>
<p>Splićani nisu blistali tijekom sezone, »trokirali« su svako malo, no srećom za »bijele« njihovi pratitelji nisu mogli ili znali iskoristiti sva njihova posrtanja. Sada više nema uzmaka, iako bi se i u subotu hajdukovci mogli provući bez pobjede, i to ako Rijeka, »pijana« od sreće nakon trijumfa u kupu, nadigra Inter. </p>
<p>»Glave igrača su spuštene, osjeća se deprimiranost. No, nije vrijeme za kukanje. Pred nama je veliki izazov i pripremamo se za proslavu obrane naslova prvaka. Što god se sada željelo prikazati, istina je samo da nam je ovo najuspješnija sezona nakon 1995. godine i osvajanja dvostruke krune. To nam nitko ne može pobiti ni osporiti, koliko god se neki pojedinci trudili. Da smo mi osvojili kup onakvim pogotkom (nakon zaleđa, op. a.) svi bi govorili kako smo lopovi i kako sam ja pokrao suce«, kaže Štimac. </p>
<p>Hajdukovcima nije lako, nesigurni su, a pritišće ih i imperativ pobjede. Međutim, došli su blizu cilja, igraju pred svojom publikom i sve bi probleme morali preskočiti. Štimac dodaje: </p>
<p>»Nitko nam nije ništa poklonio. Do ovoga smo došli teškom mukom i naslov ćemo znati proslaviti. Prezentirat ćemo juniorsku momčad, koja je drugu sezonu zaredom hrvatski prvak, zatim i našu kadetsku momčad, koja je također prvak drugu sezonu u nizu, a na kraju i seniorsku. I sve to postigli bez novca. Našim se igračima svašta može osporiti, ali im se ne može kazati da su 'pijani milijunaši'. Pa onda, neka pati koga smeta...« </p>
<p>Poraz u finalu kupa od Rijeke donio je poremećaj odnosa između šefa struke Igora Štimca i Ivana Leke. Štimac je nezadovoljan načinom igre reprezentativnog veznjaka, no žestokim ga je javnim istupom želio probuditi. U petak su razgovarali više od sat vremena i moguće je da ipak neće biti drastičnih rezova te da Leko neće biti rezerva. Pravo nastupa nema Šuto, a ozlijeđeni su Hrman i Dragičević. </p>
<p>Prema tome, za očekivati je da će Hajduk utakmicu protiv Varteksa započeti u sljedećem sastavu: Balić - Vučko, Vejić, Đolonga - Blatnjak, Damjanović, Leko, Bartulović; Kranjčar - Bušić, Turković. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rijeka za prestiž, Inter za naslov </p>
<p>Rijeka u slavljeničkom ozračju igra posljednju utakmicu Lige za prvaka na Kantridi </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Rijeka slavi! Počelo je na Poljudu nakon trijumfa u kupu, nastavljeno na gradskim ulicama nakon povratku »bijele ekspedicije« u Rijeku, a potom i u četvrtak navečer na Trgu 128. brigade Hrvatske vojske, gdje su se okupili deseci tisuća razdraganih građana, koji su oduševljeno pozdravili slavodobitnike. </p>
<p>Nakon 26 sušnih godina, u kojima nije bilo razloga za takvo slavlje, Riječani su dočekali i taj dan. Pobjednici su kupa i izborili su izlazak na europsku scenu. </p>
<p>U slavljeničkom će ozračju odigrati i subotnju utakmicu posljednjega kola Lige za prvaka protiv Intera na Kantridi. Predsjednik kluba Robert Ježić odlučio je počastiti navijače besplatnim ulazom na tribine riječkog stadiona. </p>
<p>S koliko natjecateljske motivacije u takvom euforičnom raspoloženju »bijeli« mogu odigrati posljednju utakmicu sezone? Riječanima, osim prestiža, ishod te utakmice ne znači mnogo, a »divu iz Zaprešića«, ovisno o ishodu utakmice Hajduk – Varteks, baš sve. Za goste bi pobjeda na Kantridi moglo značiti naslov prvaka. Stoga je pitanje hoće li riječki nogometaši smoći dovoljno snage, motiva i koncentracije i svoju vjernu Armadu počastiti pobjedom na kraju sezone. </p>
<p>Rijeci ipak nije sasvim svejedno hoće li prvenstvo završiti na trećem ili, ovisno o ishodima drugih utakmica, čak petom ili šestom mjestu, pa se u tome može tražiti skriveni poticaj za igrače. Scoria, pak, nema previše mogućnosti na teren poslati šaroliki sastav.</p>
<p> Očekuje se da će istrčati igrači koji su igrali na Poljudu, ne samo zbog publike, nego i zbog dostojanstva kluba i ozbiljnog pristupa posljednjem zadatku u sezoni. Vjerojatno će izostati junak finala kupa Dumitru Mitu, a momčad bi mogao predvoditi oporavljeni kapetan Danijel Šarić. </p>
<p>Sastav Rijeke: Radman, Ivančić, Knežević, Lerant, Šarić, Tadić, Linić, Dunković, Novaković, Katulić, Erceg. </p>
<p>Tonko Kraljić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Noćni poraz Ančića u Roland Garrosu</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Sve je na pariškim terenima zaspalo, osim na terenu broju tri gdje su do deset navečer lopticu lupali Mario Ančić i David Nalbandian. Nažalost, Mario nije uspio odgoditi nastavak meča trećeg kola Roland Garrosa u subotu, a organizator je pustio ogled dok ga Argentinac nije dobio – Nalbandian ide dalje uz pobjedu 6-4, 7-6 (4), 6-3.</p>
<p>U meču gdje je čudo bilo zadržati vlastiti servis Mario je bio konstantno kratak za jedan centimetar, za jednu loptu. Dva puta je u prvom setu stizao »break« zaostatka, ali treći put, kada je izgubio servis kod 4-4, bilo je pogubno. U drugom setu je Ančić spasio gubitak seta kod 4-5 i »otjerao« je neizvjesnost do »tie-breaka«, ali je užasno otvorio odlučujuću igru sa 1-5. U trećem je sve bilo brzo gotovo, Nalbandian je odjurio na 3-0 i u gluho doba pariške noći završio meč. Tako je Hrvatska nakon samo četiri dana ostala bez predstavnika u Roland Garrosu...</p>
<p>Parižani su radili velike pripreme za petak, za svog 18-godišnjaka Richarda Gasqueta. No, jedan drugi 18-godišnjak je taj petak Parižanima učinio nezanimljivim. Rafael Nadal djeluje nepobjedivo na zemlji, pa je njegov generacijski kolega iz Francuske samo statirao na terenu. No, zadovoljštinu je domaća publika pronašla u »teti Mary«. Pierce je, naime, u odličnom meču svladala Ruskinju Veru Zvonarjevu.</p>
<p>Pažnju je privlačio još jedan ogled »teniskih divova«. Najbolji forhend svijeta, Čileanac Fernando Gonzalez, dva seta je držao švicarskog »čarobnjaka« Federera na laganoj vatri, ali je ipak u jakom ritmu Gonzalez izgorio. Ispala je nervozna Venus Williams od bugarske djevojčice Karatančeve...</p>
<p>• Rezultati 3. kola, tenisači: Nalbandian (10) – ANČIĆ (18) 6-4, 7-6 (4), 6-3, Gaudio (5) – Mantilla 6-4, 6-4, 6-3, Hanescu – Horna 6-3, 6-4, 6-4, Grosjean (23) – Štepanek (16) 6-1, 4-6, 3-6, 6-3, 6-4, Ferrer (20) – Taik Lee 6-3, 6-1, 7-5, Nadal (4) – Gasquet (30) 6-4, 6-3, 6-2, Federer (1) – Gonzalez (25) 7-6 (9), 7-5, 6-2, Moya (14) – Vicente 6-4, 7-6 (4), 6-7 (3), 0-6, 6-4.</p>
<p>tenisačice: Pierce (21) – Zvonarjeva (9) 7-6 (2), 7-5, Karatančeva – V. Williams (11) 6-3, 1-6, 6-1, Schnyder (8) – Pennetta (32) 4-6, 6-0, 6-1, Dementjeva (4) – Morigami 6-3, 4-6, 6-3, Davenport (1) – Razzano 7-5, 4-6, 6-4, Lihovčeva (16) – Farina (18) 7-5, 7-6 (2), Clijsters (14) – Hantuchova (20) 6-4, 6-2. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Raspoloženi trojac donio vodstvo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Breakom« ostvarenim u Draženovu domu košarkaši Zagreba pred ulaskom su u finale Hrvatskog prvenstva. Za to im treba još samo jedna pobjeda, a prva je prilika za to u nedjelju u Trnskom. Posljednja prilika darovite generacije koja će se krajem sezone raspasti pod »tornjem« odigrala je vrlo dobru i pametnu utakmicu. Ipak, svjesni su u Zagrebu da sve nije gotovo. </p>
<p>»Nadam se da nećemo izgorjeti od prevelike želje«, riječi su Marka Tomasa, koji je svojom igrom zasjenio sve skupocjene košarkaške investicije trenera Dražena Anzulovića. </p>
<p>Posebno se dojmio Tomas u uvodnih 11 minuta kada je ubacio 15 poena. Mnogi su predbacivali Marku da protiv Cibone uvijek podbaci, sad im je mlađi Tomas zatvorio usta. Ne čudi stoga da je u afektu ovu pobjedu označio dražom čak i od one nad Crvenom zvezdom. </p>
<p>S prvom pobjedom u polufinalu Zagreb je bio suočen i lani, no Zadrani su, ipak, pronašli put do finala. </p>
<p>»Svjesni smo toga. Isto kao što znamo da je ovo posljednja prilika da nešto napravimo za naš klub. Daleko od toga da je sve gotovo, no činjenica je da imamo prednost i priliku proći Cibonu«, kazao je kapetan »mrava« Damir Miljković. </p>
<p>Recept Zagrebova uspjeha vrlo je jasan i pokazao se djelotvornim na utakmici u četvrtak. Odnosno, kad je trokut Ivan Tomas (17 koševa, 10 asistencija) – Damir Miljković (25) – Marko Tomas (29) raspoložen, onda je zagrebaše prilično teško zaustaviti.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Šojat spašava ženski rukomet </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Dok je ženska rukometna reprezentacija, osim plasmana na Europsko prvenstvo na kojem nije napravila ništa, plesala na rubu neke provincijske egzistencije, doživjevši potpuni debakl na Svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj, za to je vrijeme Podravka Vegeta s Josipom Šojatom na europskoj sceni postizala uspjehe i pokleknula samo od Norvežanki. I Lokomotiva i Split odigrale su ponešto kvalitetno u Europi, pa je nelogičan nesrazmjer u odnosu na reprezentaciju. </p>
<p>Već se dulje zna da se nešto mora poduzeti sa ženskom rukometnom reprezentacijom, pa je izbor pao na Josipa Šojata, trofejnog trenera, koji je u karijeri osvojio 18 pehara. S rukometašima Medveščaka 1986. je osvojio Kup Jugoslavije, s Lokomotivom je 1991. bio prvak Jugoslavije i pobjednik Kupa IHF-a, a godinu dana poslije s istim je klubom osvojio prvi kup i prvenstvo u Hrvatskoj. Od 1994. do 1997. godine bio je trener Podravke, s kojom je 1994., 1995. i 1996. osvajao prvenstvo i kup, a 1996. je osvojio Kup Europe te Superkup. S rukometašima Celja osvojio je četiri slovenska prvenstva i tri kupa, a ove je sezone Podravku odveo do finala Kupa kupova. </p>
<p>Šojat je hrvatsku žensku reprezentaciju vodio i ranije, sjećamo se prvih pobjeda Hrvatske na neutralnom terenu u Mađarskoj protiv tadašnje Jugoslavije. U novom se mandatu od njega očekuje plasman na Svjetsko prvenstvo kroz kvalifikacije sa Švedskom, koje su na rasporedu u lipnju. </p>
<p>»Razgovori su dugo trajali. Još nakon Europskog prvenstva u Zalaegerszegu predlagao sam drugo rješenje, Zdravka Zovka, a kako se sada raspravljalo o meni postavio sam uvjete, u što spada izbor suradnika, pa sam za pomoćnika odabrao Matu Matijevića. Imamo malo vremena, samo dvadesetak dana, i treba se što bolje pripremiti za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, u kojima se sastajemo sa Švedskom. To je u ovom trenutku važno«, rekao je novi izbornik hrvatskih rukometašica. [I. Č. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Presti, Pace, Gilmour i Baird u polufinalu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U završnici drugog Round Robina (svaki sa svakim) 19. ACI H1 Match Race Cupa u petak je po maestralu od 12 do 15 čvorova Bertrand Pace (BMW Oracle Racing) unatoč tri izgubljena dvoboja (Bjorn Hansen, Staffan Lindberg i Kelvin Harrap), zahvaljujući prethodnim rezultatima (17 pobjeda, bez poraza), izborio polufinale s 17 bodova. </p>
<p>U polufinalu je i Ed Baird (Team Alinghi), trenutno najbolje plasirani u Swedish Matchu. On je u završnici razigravanja nadigrao Prestia i Lindberga, a izgubio od Mathieu Richarda i Petera Gilmoura U polufinalu je s 14 osvojenih brodova. Preostala dva polufinalista su Australac Peter Gilmour (Pizza-La Sailing Team) i Francuz Philippe Presti (Le Defi). Gilmour je u petak pobijedio Hansena, Prestia i Barda, a izgubio od Mathieu Richarda. Presti je pak nadigrao Južnoafrikanca Ian Ainsliea i Francuza Mathieu Richarda, a izgubio od Eda Barda i Petera Gilmoura. Dario Kliba je loše jedrio. Izgubio je sva tri plova - od Kelvina Harrapa, Iana Ainslia, te nesretnim spletom okolnosti i od Talijana Flavia Fanija, kojeg je već pobijedio u prvom srazu. U devetom flightu drugog Round Robina Favinije je zaradio penal u predstartnom nadmudrivanju. Potom je Kliba bolje startao i kao prvi okrenuo bovu od orce te vodio dobar dio krme, ali ga je Favini ipak pretekao i prvi okrenuo bovu od krme. Zbog Favinijevog kaznenog okreta, koji se morao odraditi do cilja, Kliba bi sigurno pobjedio No, odvezala škota genove i dok su se momci snašli i to sredili, Favini je odmakao. Kliba je u ukupnom je poretku deseti. No, s pet pobjeda to je najbolji rezultat hrvatskih dvobojskih jedriličara, poslije Tomislava Bašića. </p>
<p>Igor Michieli</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Blairova munjevita diplomatska misija </p>
<p>Pripreme Velike Britanije za srpanjski summit G8 u Škotskoj </p>
<p>Downing street je najavio munjevitu diplomatsku misiju britanskog premijera Tonyja Blaira, uoči ovogodišnjeg sastanka G8, kojim će u srpnju predsjedavati Britanija. Prva postaja Blairove turneje bio je Rim, gdje se u petak sastao s talijanskim premijerom Silvijem Berlusconijem. U okviru iste diplomatske misije Blair planira posjetiti još i Ameriku, Rusiju, Francusku i Njemačku, te preko video-veze razgovarati sa šefovima vlada Kanade i Japana. Ovogodišnji summit osam najrazvijenijih zemalja bit će posvećen borbi protiv siromaštva u svijetu te borbi protiv klimatskih promjena.</p>
<p>Riječ je o konačnoj fazi pregovora uoči sastanka vođa osam najrazvijenijih zemalja, koji će se od 6. do 8. srpnja održati u škotskom hotelu »Gleneagles«. Blair se nada postići određeni napredak s partnerima iz G8 prije nego što postane domaćin summita. BBC je nedavno saznao kako američka vlada vjerojatno neće prihvatiti Blairov plan borbe protiv klimatskih promjena.</p>
<p>Oko ekskluzivnog hotela Gleneagles u Škotskoj, inače omiljelog među igračima golfa, u međuvremenu je počela gradnja žičane ograde protiv prosvjednika dugačke više od sedam kilometara. </p>
<p>Promatrači najavljuju da će Blairovi pregovori s europskim partnerima proteći u znaku napetosti zbog velikih izgleda da Francuzi kažu »ne« na nedjeljnom referendumu o novom ustavu EU. Tony Blair bio je neodređen oko toga kani li Britanija uopće održati vlastiti referendum, ako francusko »ne« zakoči cijeli proces ratifikacije ustava. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Chiracov biti ili ne biti </p>
<p>Odbijanje europskog ustava označilo bi početak razdoblja razilaženja, dvojbi i potpune neizvjesnosti u Europi. To je naglasio francuski predsjednik Jacques Chirac u iznenadnome nastupu u četvrtak navečer na glavnoj televizijskoj postaji Francuske televizije. Mnogi su mediji taj njegov istup odmah označili kao »dramatični posljednji pokušaj« da tri dana prije referenduma o ratifikaciji tzv. Ustavnog sporazuma Europske unije (EU), zapravo europskog ustava, promijeni »neugodno i katastrofalno raspoloženje« koje prevladava među francuskim biračima.</p>
<p>Najnovije istraživanje javnog mnijenja, vjerojatno i posljednje prije referenduma koji se održava u nedjelju 29. svibnja, što ga je proveo vrlo ugledni Institut Ipsos ukazuje na vrlo neugodnu činjenicu za predsjednika Chiraca i sve pobornike i borce za »oui«, dakle »da«. Naime, 55 posto anketiranih francuskih birača, što je najveća brojka u svim anketama provedenim posljednjih dana, izjasnilo se sa »non«, dakle »ne« za europski ustav. Sad mnogi dobri poznavatelji naglašavaju kako je nedjeljni referendum, u biti, Chiracova zadnja karta, njegov »biti ili ne biti«.</p>
<p>Mnogi već predviđaju da će najpoštenije biti da Chirac odstupi s predsjedničkog položaja, dvije godine prije isteka njegova mandata 2007., ako na referendumu »ne« europskom ustavu dobije većinu francuskih glasova. </p>
<p>Pritom podsjećaju da je legendarni Charles de Gaulle, utemeljitelj Pete republike, napustio Elizejsku palaču i položaj predsjednika Francuske u travnju 1969. kad je propao njegov referendum o ustavnim promjenama, odnosno o novoj regionalnoj podjeli Francuske. De Gaulle je odstupio 10 godina nakon prvoga izbora za predsjednika i drugoga 1965. Zanimljiva je podudarnost: i Chirac je već 10 godina predsjednik koji je izabran 1995. i ponovno 2002.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Koštunica za smirivanje napetosti </p>
<p>Kriza u dobrosusjedskim odnosima i napetosti između Zagreba i Beograda nastale poslije državnog priznanja četničkog pokreta u SCG mogle bi uskoro biti prevladane. Srbijanski premijer Vojislav Koštunica koji bi uskoro trebao posjetiti Hrvatsku očekuje da će razgovorima u četiri oka uspjeti uvjeriti najviše dužnosnike RH kako »preoblikovanje povijesti« nije prioritet njegove vlade te da Zagreb i Beograd moraju blisko surađivati u euroatlantskim integracijama.</p>
<p>Dolazak Koštunice u Zagreb planira se za lipanj. U formalnim i manje formalnim kontaktima razmjenjuju se mišljenja o prioritetima dviju vlada i o najpogodnijim temama razgovora. Beograd je vrlo zainteresiran za povratak izbjeglih, njihovu pravnu i imovinsku sigurnost, za konačno rješenje pitanja matičnih knjiga, imovinskih i ostalih registara te smirivanje napetosti za koje se ocjenjuje da nikome ne koriste. Koštunica će u Zagrebu zatražiti od hrvatskog premijera Ive Sanadera da pitanje viza više nikad ne figurira u odnosima dviju zemalja.</p>
<p>Još uvijek nije jasno hoće li srbijanski premijer predvoditi širu delegaciju. On je upravo osigurao budućnost svoje vlade na duže vrijeme i sada se nada da će s približavanjem Zagrebu dobiti neku vrstu rezervnog demokratskog legitimiteta s kojim će operirati do kraja godine. Koštunica se krajem lipnja mora pozabaviti neugodnim izručenjem ratnog zapovjednika bosanskih Srba generala Ratka Mladića. Iz Washingtona i Bruxellesa stižu signali da je vrijeme da srbijanska vlada odbaci haašku hipoteku i krene putem integracija. Prva postaja na tom putu je Zagreb. Koštunica, čiji ministri ističu dostignuća Sanaderove vlade, misli da će dvije vlade potaknuti gospodarsku i institucionalnu suradnju.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Svađa pravoslavnih crkava</p>
<p>Jeruzalemski patrijarh Irinej I. razgnjevio je svoje kolege poglavare pravoslavnih crkava i oni ga više ne priznaju. Irinej je, tvrde ostali a on sâm naravno demantira, umiješan u makinacije oko lukrativne prodaje zgrada koje su pripadale njegovoj patrijaršiji u Jeruzalemu. A zna se, ako se nešto može skupo prodati, onda su to nekretnine u gradu koji obožavaju i Arapi i Izraelci. </p>
<p>Na sinodu u Istanbulu koji je ovih dana sazvao carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej I., duhovni poglavar pravoslavnih crkava odnosno preko 300 milijuna pravoslavaca, okupila su se 42 predstavnika 14 pravoslavnih crkava među kojima su Aleksandrijska, Antiohijska (čije je sjedište u Damasku) i Moskovska patrijaršija, kao i Bugarska, Ciparska, Grčka, Srpska i Poljska pravoslavna crkva. Sinod je glasovao i odlučio da više neće priznavati Irineja jer je navodno židovskim poslovnim ljudima potajno prodao zemljište sa dvije zgrade svoje patrijaršije u starom dijelu Jeruzalema koji pripada Arapima. Iskre sukoba frcaju na sve strane među Palestincima i arapskim kršćanima koji vide istočni Jeruzalem kao glavni grad svoje buduće države. </p>
<p>Irinej je smijenjen na sinodu još 7. svibnja, no on tu odluku ne prihvaća, pa ga kolege pokušavaju izolirati i prisiliti na odlazak. Sinod inače nema ovlasti da ga izbaci, ali ga može prestati priznavati i tako posredno prisiliti na ostavku. </p>
<p>Ovaj put odnosi među pravoslavnim crkvama nisu nimalo idilični. Carigradski patrijarh Bartolomej ne slaže se baš s ruskim i grčkim patrijarhom koji su protiv jačanja njegovih ovlasti. Istanbulska patrijaršija spala je na 1500 sljedbenika i muslimani drže da se odnosi samo na etničke Grke u tom gradu - zato Turci koji prosvjeduju protiv Bartolomeja tvrde da je njegova želja da od Istanbula napravi novi, pravoslavni Vatikan. Neke tamošnje nevladine udruge čak su podigle tužbu protiv njega jer je utemeljio »vjerski sud«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatski tv kanal nije suprotan Daytonu</p>
<p>Stjepan Jurkić, inicijator peticije za uspostavu hrvatskog TV kanala pri javnom radiotelevizijskom sustavu BiH reagirao je na tvrdnju visokog međunarodnog predstavnika u ovoj zemlji Paddyja Ashdowna da bi TV kanal koji bi se emitirao samo na jednom jeziku bio u suprotnosti s Daytonskim mirovnim sporazumom.</p>
<p>U otvorenom pismu Ashdownu Jurkić tvrdi da niti u jednom dijelu Daytonskog sporazuma, izravno ili neizravno, ne stoji da bi »emiter koji bi emitirao program samo na jednom jeziku bio u suprotnosti s Daytonom«. Također, eventualna uspostava hrvatskog TV kanala ne bi bila suprotna niti europskim načelima, budući da u cijelom nizu razvijenih zapadnoeuropskih zemalja postoje slična rješenja.</p>
<p>Jurkić podsjeća da je, uz nekoliko desetaka tisuća ljudi, 90 posto političkih predstavnika Hrvata u tijelima vlasti BiH potpisalo peticiju za uspostavu hrvatskog televizijskog kanala pri zajedničkom RTV sustavu BiH.</p>
<p>Ashdowna se u pismu pita, ako spomenuta daytonska odredba doista postoji, zašto nije reagirao na postojanje TV kanala koji već godinama emitiraju samo na jednom jeziku i jednom monoetničkom političkom, vjerskom i kulturološkom svjetonazoru i identitetu - primjerice Radiotelevizija Republike Srpske. </p>
<p>Jurkić zaključuje da, upravo suprotno Ashdownovim tvrdnjama, i Daytonski sporazum te niz međunarodnih dokumenata koje je ratificirala BiH ili su dio njezinog Ustava daju Hrvatima u BiH pravo na informiranje na vlastitom jeziku.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Nakazni cirkus</p>
<p>Što su cirkuske predstave blještavije i životinjske izvedbe nevjerojatnije, to su veće patnje tih životinja kad se svjetla u areni ugase </p>
<p>Kako je moguće naučiti lava, tigra, slona, žirafu, devu, medvjeda ili neku drugu divlju životinju da sjedi na stolici, skače kroz gorući obruč, pleše ili hoda po žici? U kakvim uvjetima te cirkuske zvijezde žive i prevaljuju tisuće kilometara da bi izmamile osmijehe i pljesak?</p>
<p>Odgovore na ta pitanja dao je još 1917. godine Jack London u svojoj knjizi »Michael, Jerryjev brat«. U predgovoru knjige London piše: »Vrlo rano u svom životu počeo sam mrziti predstave s dresiranim životinjama. Moja mi je radoznalost pokvarila tu vrstu zabave, jer me mamila da povirim iza kulisa«. A ono što je vidio, kaže, bio je - užas. »Krotitelj Mulcachy ošinu bičem Bena Bolta po nosu. Zatim to još jednom ponovi. Učinio je to jedno dvadesetak puta pa još dvadeset puta. Kad bi to postalo luđački neizdrživo, tigar bi skočio, ali su ga svaki put povukla natrag ona desetorica snažnih ljudi koji su držali pokraj njegovoga konopa. Jedan pomoćnik zarije željezne vile u tigrova rebra da ga prisili da priđe stolcu. To se neprestano ponavljalo, četvrt sata, pola sata, cijeli sat. Tako krote tigrove«. Ili: »Pustite struju u kavez, kad struja prođe kroz noge životinje, ona će uvijek plesati tako živo kao prvi put«. </p>
<p>Divlje životinje i danas tako dresiraju. To pokazuju videofilmovi snimljeni skrivenim kamerama aktivista udruge People for the Ethical Treatment of Animals (PETA) i organizacije Captive Animals Protection Society. Slonovi se dresiraju palicama s debelim metalnim kukama kojima im se probija debela koža. Nepoželjne dlake spaljuju im se brenerima. Scene su to iz videofilmova snimljenih iza kulisa. </p>
<p>Zbog prosvjeda i edukacije koje provode udruge za zaštitu životinja, mnoge države i gradovi zabranili su gostovanja cirkusima koji imaju životinje. Posljednjih mjeseci brojne udruge i građani prosvjeduju po Hrvatskoj protiv cirkusa Gärtner, koji ima oko 40 životinjskih vrsta. Trenutno je cirkus u Dalmaciji. Nakon gostovanja u Zadru, u četvrtak je od Grada Šibenika zatražio zakup javne površine na Šubićevcu. »Budući da Gärtner nema internetsku stranicu ili neki drugi način predstavljanja, teško nam je pratiti kuda se točno kreće«, kaže Snježana Klopotan iz Prijatelja životinja. </p>
<p>Gärtner se potkraj prošle godine, nakon izgona iz Austrije, koja je od 1. siječnja zabranila cirkuse sa životinjama, registrirao u Hrvatskoj i postao hrvatski nacionalni cirkus. Prepreka tome nisu bile prekršajne prijave koje su protiv Gärtnera podnijele veterinarske inspekcije u Dugom Selu, Poreču, Puli i Sisku nakon prijava Prijatelja životinja, a zbog kršenja Zakona o veterinarstvu i Zakona o dobrobiti životinja. </p>
<p>Zbog neprimjerenog odnosa prema životinjama, Vrsar je ove godine odbio ugostiti taj cirkus. A zbog loših uvjeta držanja životinja, bio je nepoželjan u Austriji i Njemačkoj i prije zakonske zabrane nastupa u Austriji. Taj cirkus ugrožava i građane reklamirajući se šetnjom slonova po javnim prometnicama, kao što je bio slučaj u Slavonskom Brodu, Ivanić Gradu i Karlovcu. To zabranjuje Zakon o dobrobiti životinja, jer su divlje životinje u gradu opasnost za građane, s obzirom na stres, pritisak i tretman kojima su izložene. Kazne su od 2500 do 5000 kuna, ali Gärtner ih nije platio. Za vrijeme gostovanja cirkusa Gärtner u Buzetu u siječnju, pobjegao im je krokodil, ali ubrzo je nađen, a u rijeci Mirni pronađen je mrtav mrežasti piton.</p>
<p>»Životinje nisu izuzete od patnji ni u ostalim cirkusima, poput Moire Orfei, Medrana, Bellucia, Embell Rive, Line Orfei, ali njihovi vlasnici to pokušavaju prikriti rječitim glasnogovornicima«, ističe Snježana Klopotan, dodajući da je neprihvatljivo da se životinje maltretiraju zbog zabave ljudi.</p>
<p>U Saboru ne znaju za zabranu cirkusa sa životinjama</p>
<p>Cirkusi s divljim životinjama zabranjeni su u Austriji, Belgiji, Kostariki i Singapuru. Mnogi gradovi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Danskoj, Švedskoj, Finskoj, Grčkoj, Italiji, Indiji, Kolumbiji, Australiji, Kanadi, Brazilu, Izraelu te SAD-u zabranili su gostovanje cirkusa sa životinjama ili neke od točaka s divljim životinjama. Nedavno se veliki cirkus koji je putovao u Barcelonu morao okrenuti pred gradom. Vlasti ga nisu htjele pustiti na teritorij Barcelone. </p>
<p>Prijatelji životinja traže u svom prijedlogu novog zakona o dobrobiti životinja da Hrvatska zabrani gostovanje cirkusa sa životinjama. Na jesenskom čitanju tog prijedloga u Saboru neki saborski zastupnici ismijali su prijedlog riječima: »Pa gdje u svijetu toga ima«, misleći na zabranu. </p>
<p>»U Ministarstvu poljoprivrede saznajemo da bi ove jeseni trebali izraditi prijedlog novog zakon o dobrobiti životinja, uzimajući u obzir naš prijedlog i model austrijskog zakona, za koji smatramo da je među najboljima u svijetu. No u Ministarstvu kažu da neće raditi neke velike promjene u postojećem Zakonu«, kaže Snježana Klopotan.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Naranča koju ne volimo</p>
<p>Ne marimo li što i koliko jedemo, mnogo sjedimo ili uporno nosimo previsoke ili preniske potpetice, ne trebamo se čuditi što na nogama imamo ružnu »narančinu koru«. No promjenom navika, korištenjem djelotvornih preparata i vježbanjem uvelike se može ublažiti celulit </p>
<p>Krećete li ovih dana u nabavu ljetne odjeće i kupaćeg kostima, htjeli ili ne, morat ćete se pažljivo pogledati u zrcalu. I dok ćete isprobavati odjeću koja više otkriva nego skriva, zacijelo će vas neugodno iznenaditi izdajničke nakupine celulita na bokovima, trbuhu, stražnjici i bedrima. Nemojte očajavati, jer do godišnjeg odmora još stignete masažama i nekim ciljanim kozmetičkim tretmanom zagladiti ružnu »narančinu koru«. Da biste je se posve riješili, odlazak u kozmetički salon trebao bi vam postati redovitom navikom. Nažalost, rezultata neće biti ako ne prestanete stalno sjediti na neodgovarajućem stolcu, neuredno se hraniti i gomilati suvišne kilograma, nositi obuću visokih potpetica... </p>
<p>Obavljate li sjedilački posao, promotrite svoj stolac i nabavite »zdraviji«, imajući na umu da je to dobra investicija, jer u radnome stolcu prosjedite 170 sati na mjesec! Osobito je poguban stolac s ravnim naslonom, fiksan ili previše nagnut prema ploči stola, prisiljavajući vas da sjedite nepravilno, a pritiskom trbuha, pluća i ošita još i nepravilno dišete. Posljedice takva sjedenja su loša cirkulacija i obustavljen optok limfe, pa nije čudno ako vam trnu koljena i otiču noge. No nabavkom tzv. švedskog uredskog stolca odmah ćete se uvjeriti da mu se naslon lako prilagođuje položaju leđa, te da je sjedalica udobna, ali i na dulji rok ustanoviti da vam se stvara manje celulita. </p>
<p>Iako je opće poznato da »narančinu koru« uzrokuje i višak kilograma, stručnjaci uvjeravaju da od celulita nisu izuzete ni najveće mršavice. Pogotovu ako se nepravilno hrane i jedu dosta slanih jela. Kuhinjska sol zadržava tekućinu u organizmu, baš kao i izostanak voća na jelovniku. Kako to pogoduje stvaranju celulita, preporučljivo je jesti dosta voća i manje soliti hranu, a jelovnik treba obogatiti ribom i mesom. Nutricionisti uvjeravaju da tu promjenu potiču proteini, zahvaljujući kojima mišići postaju čvršći, a cirkulacija bolja. Svaki zalogaj treba polako prožvakati, jer se tako pojede manje hrane. Ne zaboravite svakoga dana popiti barem dvije litre vode.</p>
<p>Kako celulit uzrokuje i lošu cirkulacija, može se javiti i zbog nošenja neprimjerenih modela obuće. Ponajprije cipela s vrtoglavo visokim potpeticama ili balerinki ravna potplata. Da biste to spriječili poslušajte savjet ortopeda i nabaviti obuću sa tri do pet centimetara visokim potpeticama, te redovito vježbati stopala lopticom pa ćete koji put moći nositi omiljenu »nezdravu« obuću. Vježbajte tako da lopticu tri minute pridržavate prstima jedne, a potom je gurnite do druge noge i ponovite. </p>
<p>Cirkulaciju je moguće potaknuti i svakodnevnim tuširanjem, no pazite da voda nije ni prehladna ili prevruća, jer se tako pospješuje stvaranje »narančine kore«.Tuširajte se mlakom vodom, a svakoga dana se dvije minute naizmjenično tuširajte hladnom pa toplom vodom, što je odlična gimnastika za krvotok i limfu. Stvaranju celulita pomaže i nepravilan položaj pri spavanju, a osobito vrlo tvrd ili vrlo mekani madrac, koji su glavni krivci za poremećaj krvotoka tijekom spavanja. Problem se rješava nabavkom anatomskoga madraca na kojem je tjelesna težina pravilno raspoređena, a cirkulacija i dreniranje tekućina iz tkiva besprijekorni. </p>
<p>Redovito vježbanje je uvijek preporučljivo i djelotvorno rješenje protiv celulita. Primjerice, aerobika poboljšava cirkulaciju, ubrzava izgaranje masnoća i pomaže mršavljenju. No stručnjaci savjetuju i vježbe istezanja i razgibavanja. Ako nemate vremena za vježbanje u teretani, preporučljivo se barem ujutro dvadeset puta nagnuti naprijed i dotaknuti nožne prste. No i tada može izostati željeni efekt ako radite satima u zagušljivom uredu. Tada svakog jutra nakon ustajanja po deset puta duboko udahnete i izdahnete kraj otvorenoga prozora. Tako ćete barem ujutro pluća i krvotok opskrbiti nužnim kisikom. </p>
<p>Otapanje celulita vodom</p>
<p>Nastajanje i uklanjanje celulita nije samo intrigantna tema koja uvijek iznova zanima brojne djevojke i žene nego i ugledne kozmetologe kao što je doktor Howard Murad. Pomno istražujući te ružne promjene kože, uporni američki stručnjak i profesor dermatologije sveučilišta UCLA, razradio je metodu zahvaljujući kojoj se vodom uspješno možemo riješiti ružnih celulitnih čvorića. Naime kad se rodimo, čak 75 posto naše težine čini voda, dok se starenjem taj postotak smanjuje. Tome je uzrok genetika kože, hormoni i štetni faktori iz okoliša, zbog kojih stanice gube vodu, a koža postaje tanja, neelastična i bora se. Doktor Murad tvrdi da stoga hranjive tvari ne mogu ući, a otpadne stanice »izaći« i talože se u srednjem sloju kože ili dermitisu. Tako zapravo nastaje celulit ili ružne kvržice. </p>
<p>Da bismo to spriječili, stanicama trebamo dovesti vodu. Prvi korak je redovito korištenje seruma i kreme za učvršćivanje kože s djelotvornim sastojcima, osobito vitaminom C što služi povećanju elasticiteta i sjaja kože, zatim beta glukana i zobenoga brašna koji tonificiraju i učvršćuju površinu kože, te maslaca od afričkog drva shea koji intenzivno hidratizira. </p>
<p>»Te preparate dr. Murada dovoljno je jednom nanijeti na tijelo, pa se nakon deset minuta uvjeriti kako se za 20 posto povećao elasticitet i sjaj kože. No osim što se serumom i kremom trebate redovito njegovati, preporučljivo si je priuštiti tretmane ultrazvukom, presure i ručne masaže, također prema uputama dr. Murada. No željene promjene na koži mogu izostati ako se ne vodi računa o pravilnoj prehrani i redovitoj fizičkoj aktivnosti. Stoga nije čudno da je ovaj poznati američki dermatolog rješenja problema narančine kore predložio u svojoj najnovijoj knjizi »The Cellulite Solution«, objašnjava dr. Hajna Peto-Radiković iz zagrebačkog Medicinsko-kozmetičkog centra Murad. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Tužiteljstvo zanijekalo da »pakira« odvjetniku Pedišiću</p>
<p>»Bajić je samo koristio svoje zakonske ovlasti« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić samo je koristio svoje zakonske ovlasti kada je u Državnom odvjetništvu u prisutnosti drugih osoba razgovarao s imenovanim (Salihom Fazlićem op.a.), radi prikupljanja obavijesti o kaznenim djelima«, navodi se u reakciji Državnog odvjetništva na novinske napise u kojima se prenosi izjava jednog od osumnjičenika u slučaju navodnog falsificiranja putovnica generala Ante Gotovine i Hrvoja Petrača.</p>
<p>Naime, bivši policajac Salih Fazlić izjavio je nakon ispitivanja na zagrebačkom Županijskom sudu u srijedu da su Mladen Bajić i šef Obavještajne agencije Damir Lončarić tražili od njega da tereti Marijana Pedišića, odvjetnika Gotovine i Petrača. Fazlić je naglasio da mu je Lončarić rekao da je premijer Sanader zapovjedio da se tereti Pedišića »s ciljem da se Haagu dokaže kako Hrvatska poduzima akcije protiv Gotovininih pomagača«. Osim toga Fazlić tvrdi da mu je Bajić tada prijetio »razvaljivanjem preko novina« i prikazivanjem kao »drukera«, te da je pred njim i telefonski razgovarao s Ivom Sanaderom, tvrdi Fazlić.</p>
<p>U Priopćenju državnog odvjetništva, koje je potpisao Bajićev zamjenik Dragan Novosel, navedeno je i da je Glavni državni odvjetnik imao saznanja da Fazlić ima korisna saznanja o kaznenim djelima, »te je stoga ne samo imao pravo nego i dužnost utvrditi jesu li ta saznanja točna«. </p>
<p>Inače, glavnom osumnjičeniku za falsificiranje putovnice generala Gotovine i Hrvoja Petrača, Franji Kataviću u petak je produljen pritvor, a Državno je odvjetništvo zatražilo proširenje istrage i zbog krivotvorenja putovnice za Libera Matekovića, jednog od nepravomoćno osuđenih za otmicu sina generala Vladimira Zagorca. [Dragan Grdić]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Uhvaćen dilerski par </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je zaplijenila 71.2 grama heroina za kojeg je utvrđeno da je namijenjena preprodaji na zagrebačkom narko tržištu. Policija je doznala da 29-godišnjak iz Zagreba sa svojom 27-godišnjom djevojkom preprodaje heroin krajnjim u stanu u Centru.</p>
<p>U utorak popodne policija je uhitila 30-godišnjakinju koja je kupila 0.2 grama heroina. Nekoliko sati kasnije na području Medveščaka, uhićen je 31-godišnjak sa dva paketića s 0.27 grama heroina, 0.1 gram amfetamina i dvije tablete heptanona koje je kupio od osumnjičene. On joj je kao protuvrijednost trebao dati određenu količinu kokaina.</p>
<p>U srijedu je policija pretražila stan i druge prostorije koje par koristi te tamo pronašla 70.8 grama heroina upakiranog u tri plastične vrećice, digitalnu vagu za precizno mjerenje, pištolj CZ kalibra 7.65 mm sa spremnikom i pet metaka koji osumnjičeni ilegalno posjeduje, 3540 kuna i 30 eura za koje se sumnja da su pribavljeni preprodajom opojnih droga. Pronađeno je još i 160 grama laktoze, koja se koristi za miješanje s heroinom radi povećanja težine droge.</p>
<p>Istog je dana uhićena 27-godišnja djevojka te je odvedena u istragu a 29-godišnjak je temeljem tjeralice od prethodnog dana ispraćen u zatvor na odsluženje šestomjesečne kazne na koju je ranije osuđen zbog preprodaje droge. On je jedini od ranije poznat policiji.</p>
<p>Protiv 30-godišnjakinje i 31-godišnjaka je podnesena kaznena prijava zbog posjedovanja droge.</p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Utopljenik nađen uz jezero</p>
<p>VRANSKO JEZERO</p>
<p> - U četvrtak navečer zadarska je policija primila dojavu da je uz Vransko jezero pronađeno mrtvo tijelo nepoznatog muškarca. Vanjskim pregledom tijela nisu uočeni tragovi nasilja, a tek nakon obdukcije znat će se na koji način je nesretni muškarac preminuo, kao i njegov identitet. Tijelo je pronađeno u uvali Drage, odmah uz obalu Vranskoga jezera. Pretpostavlja se da se muškarac najvjerojatnije utopio. Istražni sudac naredio je da se tijelo preveze na Patologiju zadarske Opće bolnice kako bi se obavila obdukcija, a nakon što patolozi utvrde vrijeme smrti nepoznatog muškarca, bit će pozvana rodbina nestalih iz tog vremenskog razdoblja. Mrtvi muškarac je mlađe do srednje životne dobi, a njegovo tijelo već je u fazi raspadanja. O kome je riječ doznat će se nakon identifikacije koja će biti obavljena do ponedjeljka, no jedna od pretpostavki je da se radi o Anti Bašiću, bivšem branitelju oboljelom od PTSP-a iz Banjevaca. Bašić je posljednji put viđen u veljači ove godine i to u blizini Vranskog jezera. No, višetjedna potraga u kojoj su sudjelovali ronioci, nije dala rezultata. [Mia Veršić]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ubojstvo pivskom bocom i nožem</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Davor Mance (45) iz Rijeke ubijen je u petak oko 15.20 sati u Ulici Branimira Markovića, u naselju Podmurvice. Neposredno prije ubojstva Mance se posvađao s Đinom Kosorićem (39) iz Rijeke koji ga je nakon svađe udario nogom u glavu i srušio na tlo. Kosorić, u susjedstvu znan i kao Crveni, Rojs i Mujo Palestinac, potom je Mancea udario pivskom bocom po glavi te ga na posljetku izbô nožem. Davor Mance od zadobivenih je ozljeda na mjestu preminuo.</p>
<p> Sve to događalo se u blizini trgovine mješovite robe Bodago u kojoj su Mance i Kosorić vjerojatno kupovali i pili alkohol jer je pokraj tijela ubijenoga nakon ubojstva bilo vidljivo nekoliko praznih pivskih boca. Policija je brzo došla uhitila Kosorića, koji stanuje u istoj ulici. Ubijeni Mance stanovao je u obližnjoj ulici. Neslužbene se doznaje da je Kosorić policiji izjavio da ga je Mance zlostavljao cijela dva mjeseca prije nego što je on dohvatio nož. [T. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Poginula suvozačica</p>
<p>Jedna je osoba poginula, a tri su ozlijeđene u prometnoj nesreći u petak oko 11 sati na autocesti Zagreb - Lipovac nedaleko od Slavonskoga Broda. Nesreća se dogodila kada je vozač »peugota 206«, bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka, vozeći iz smjera Zagreba prema Lipovcu, iz još neutvrđenih razloga vozilom udario u središnju zaštitnu ogradu i probio ju. Automobil se zapalio, a za sada neidentificirana osoba, najvjerojatnije suvozačica, poginula je i izgorjela. Neslužbeno se doznaje da su unesrećeni članovi glumačke skupine. Među njima ima i državljana BiH t i SCG. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ina u benzinske crpke ulaže 44 milijuna dolara</p>
<p>Do kraja turističke sezone sve Inine crpke na autocestama i glavnim magistralnim pravcima radit će non-stop </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina će ove godine u gradnju novih i modernizaciju postojećih benzinskih postaja uložiti oko 44 milijuna dolara, gotovo dvostruko više nego lani.</p>
<p>Gotovo 60 posto tog novca namijenjeno je za gradnju novih ili tzv. totalnu rekonstrukciju postojećih crpki u sklopu koje se na mjestu srušenih dosadašnjih grade nove benzinske postaje.</p>
<p>Do 30. lipnja bit će dovršene crpke u Preku na otoku Ugljanu te dvije na novoj dionici autoceste kraj mosta preko Krke kod Skradina.</p>
<p>Do kraja godine bit će izgrađene i crpke u Rastovici na autocesti kod Županje, dvije na lokaciji Rupa (istok i zapad), dvije na istarskom ipsilonu na lokaciji Bačva (istok i zapad), po jedna u Vukovoj Gorici, u Zagrebačkoj ulici u Sisku, Kolodvorskoj u Koprivnici, Osječkoj u Slavonskom Brodu te Folnegovićevoj u Zagrebu.</p>
<p>Osim tih 13 benzinskih postaja u Hrvatskoj planiraju i potpuno obnoviti dvije postaje u Bosni i Hercegovini - u Tuzli i Mostaru.</p>
<p>Ostatak novca iskoristit će za modernizaciju postojećih crpki kroz njihovu informatizaciju, uređenje prodajnog prostora, zamjenu agregata za točenje goriva, zamjenu spremnika i druga ulaganja.</p>
<p>Od sredine svibnja sve benzinske postaje na autocestama i glavnim magistralnim pravcima rade non-stop, a one za opskrbu plovila od 6 do 22 sata, kaže direktor sektora Dragan Pavić.</p>
<p>Ove će sezone zbog povećanog opsega posla angažirati 150 dodatnih, sezonskih prodavača, a za poslovođe i voditelje smjena s crpki na najvažnijim putnim pravcima organizirali su učenje stranih jezika. Uoči sezone organizirano je i uobičajeno uređivanje postaja kao što je bojanje, zamjena namještaja, iscrtavanje signalizacije...</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tisuću najboljih hrvatskih poduzeća</p>
<p>Zavod za poslovna istraživanja i Vjesnik od 30. svibnja do 28. lipnja objavljivat će analize gospodarstva svih županija - izlazit će rang-liste po 40 najboljih poduzeća u svakoj županiji te 200 najboljih u Zagrebu</p>
<p>U posljednje vrijeme u javnosti se često spominje problem pretjerano centraliziranog sustava hrvatskih institucija, gdje se prvenstveno misli na političku moć koja je gotovo u potpunosti smještena u Gradu Zagrebu, mogli bismo reći središtu hrvatskog odlučivanja. Uistinu, Zagreb je mjesto u kojem se nalaze sjedišta gotovo svih državnih institucija. U obrazovanju je slična slika, premda regionalni centri imaju vlastita sveučilišta i mogu se naslutiti prvi znakovi decentralizacije. Što je s gospodarstvom? Odgovor na to pitanje nastojat ćemo dati u sustavnom pregledu gospodarstva hrvatskih županija.</p>
<p>Vjesnik će u suradnji sa Zavodom za poslovna istraživanja objavljivati županijske analize gospodarstva pod nazivom »1000 najboljih« koje će izlaziti od 30. svibnja do 28. lipnja, a svakog radnog dana objavit ćemo iscrpan pregled jedne od hrvatskih županija. Svaki pregled donosit će rang-listu 40 najboljih poduzeća po županiji te 200 najboljih za Grad Zagreb, tako da će ukupno biti obuhvaćeno čak 1000 najboljih hrvatskih poduzeća. </p>
<p>No to i nije puno, s obzirom da je u Hrvatskoj aktivno oko 75.000 poduzeća i oko 110.000 obrtnika i samostalnih djelatnika. Zanimljivo je znati da od 75.000 poduzeća koja predaju svoje godišnje izvješće o financijskom poslovanju (što su po zakonu svi dužni predavati) njih samo 30.000 uspije prikupiti dovoljno novca za isplatu jedne jedine godišnje plaće. Ostala poduzeća figuriraju kao jednokratni posrednici u nekakvom manjem poslu. Nažalost, u Hrvatskoj postoji barem još oko 80.000 »neuredno ugašenih« subjekata, koji nisu ugašeni iako ne posluju. Oni više ne predaju izvješća o poslovanju, a i dalje imaju otvorene račune i mogu u svakom trenutku ponovno sudjelovati na tržištu. </p>
<p>Već samo ime »1000 najboljih« podrazumijeva određenu vrstu selekcije poduzeća po zadanim kriterijima. Zavod za poslovna istraživanja za svako poduzeće izračunava novostvorenu vrijednost, koristeći metodologiju međunarodno priznatih ekonomskih stručnjaka. Novostvorena vrijednost nije ništa drugo do zbroj svih bruto dohodaka (plaće, honorari, isplate studentima i sve slične isplate građanima uključujući sve poreze, prireze i trošarine) i bruto dobiti (dobit s pripadajućim porezima i prirezima). Poduzeća su razvrstana prema novostvorenoj vrijednosti, koja u velikoj mjeri odgovara pojmu dodane vrijednosti koju stvore u godinu dana. Nedvojbeno je riječ o najpoštenijem kriteriju jer se na sličan način računa i bruto domaći proizvod, pa bi novostvorena vrijednost bila participacija svakog poduzeća u hrvatskom BDP-u, odnosno u BDP-u njihove županije.</p>
<p>Posebno zanimljiv pregled donosi tablica ukupnih rezultata po gradovima i općinama u svakoj županiji. Bit će prikazano deset najboljih gradova i općina u županiji, te će se uz njih povezati najznačajniji gospodarski subjekt. Tablica najboljih poduzeća u županiji pokazat će koja se osoba nalazi iza pojedinog poduzeća. Ovakav jedinstven pregled svih hrvatskih županija potvrdit će nešto što smo već znali, ali će donijeti i puno novih informacija. Znali smo da je Zagreb i nekoliko puta razvijeniji od ostatka Hrvatske jer se uz političku centralizaciju uvijek vezivala i centralizacija gospodarstva. Vidjet ćemo u kojim se županijama lakše opstaje u biznisu, kao i to da postoji čak osam županija čija su poduzeća produktivnija od našeg središta. Najljepše bi bilo kada bismo uspjeli u popularizaciji hrvatskog gospodarstva i poduzetništva, te ohrabrili one koji »nešto čekaju« da se upuste u poduzetništvo. </p>
<p>Siniša GrgićAutor je predsjednik Uprave Zavoda za poslovna istraživanja i glavni tajnik Europskog pokreta Hrvatska.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zagovornici poreza na dohodak s jednom stopom u Zagrebu</p>
<p>Međunarodni skup International Leaders Summit</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Porezna reforma - s posebnim naglaskom na prednostima sustava s jedinstvenom poreznom stopom, kakav je uvelo nekoliko tranzicijskih zemalja - jedna je od središnjih tema drugog International Leaders Summita, što će se pod nazivom »Gospodarski rast: Promicanje tržišnih reformi« održati 1. i 2. lipnja u Zagrebu, pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika. Najavljeno je sudjelovanje premijera Ive Sanadera, potpredsjednika Vlade Damira Polančeca te ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt. Od inozemnih govornika ističu se dvojica renomiranih američkih ekonomista - Alvin Rabushka, jedan od arhitekata sustava poreza na dohodak s jednom poreznom stopom (flat tax) te Davida Mitchella, stručnjaka za porezna pitanja.</p>
<p>Organizatori Summita, dvije američko-hrvatske nevladine organizacije, Adriatic Institute for Public Policy i World Development and Empowerment, također najavljuju sudjelovanje Josea Pińere, bivšeg čileanskog ministra rada i socijalnog osiguranja, koji je proveo reformu mirovinskog sustava, te gruzijskog ministra za gospodarske reforme Kakhu Bendukidzea. Gruzija je, naime, ove godine uvela flat tax sa stopom od 12 posto.</p>
<p>U Hrvatskoj je mogućnost uvođenja flat taxa - prema Slovačkom modelu, gdje porezi na dohodak, dobit i dodanu vrijednost iznose 19 posto - prvi u veljači 2004. spomenuo Ante Babić. Tu mogućnost vladini dužnosnici nisu više spominjali sve do ovoga tjedna, kada je premijer Sanader najavio mogućnost »smanjenja poreza radi poticanja porezne discipline«, dodavši kako »ne isključuje ni uvođenje jedinstvene stope«.</p>
<p>Flat tax prve su uvele tri baltičke zemlje, a slijedile su Rusija - gdje su se prihodi od poreza na dohodak uz poreznu stopu od 13 posto udvostručili zahvaljujući prije svega nižoj utaji - te Ukrajina, Slovačka, Srbija i, od 2005., Rumunjska i Gruzija. Sve su zabilježile uspjeh. </p>
<p>Prema kritičarima, flat tax nosi dozu socijalne neravnoteže - jer se dohodak oporezuje po istoj stopi bez obzira na visinu primanja. Zagovornici tog sustava, pak, ističu kako njegova jednostavnost osigurava uštedu vremena i novca ne samo za građane i poduzeća nego i poreznu upravu. Ističu i kako on potiče gospodarski rast, i stoga što najproduktivniji članovi društva imaju poticaj da budu još produktivniji te veći udjel prihoda mogu dalje ulagati. Organizatori Summita Hrvatskoj savjetuju flat tax sa stopom od 15 posto - pozivajući se na visinu stopa u drugim zemljama. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mađarska i Slovačka više nisu jeftine zemlje</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Jačanje nacionalnih valuta Mađarske i Slovačke te stalan rast troškova radne snage smanjili su konkurentnost tih dviju zemalja, objavio je mađarski poslovni dnevni list Vilaggazdasag citirajući stručnjake nizozemske banke ABN Amro. </p>
<p>Usporedivši središnju Europu s Njemačkom, stručnjaci su zaključili da njemačkim proizvođačima više nije ekonomski održivo poslovati u toj regiji te da će postupno premještati poslovanje u Aziju. </p>
<p>U posljednjih pet godina plaće su u Mađarskoj i Slovačkoj porasle za 10 posto, no nije ih pratio rast produktivnosti što je rezultiralo njihovom relativno lošijom pozicijom, piše taj list. </p>
<p>Dodaje i da u Češkoj plaće nisu toliko rasle, te da je kruna aprecirala 20 posto prema euru što je dovelo do toga da je radna snaga u toj zemlji skuplja nego u Njemačkoj. </p>
<p>Od 2000. jedina zemlja u regiji kojoj se nije pogoršala pozicija na tržištu je Poljska, piše Vilaggazdasag argumentirajući to nepostojanjem značajnije aprecijacije poljskog zlota prema euru. [Hina/MTI]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pucaju i Inini naftovodi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz Janafove, u posljednje vrijeme ponovno učestalo pucaju i Inini naftovodi. Posljednje puknuće dogodilo se u njihovom okrugu Stružec kod Novog Sela nedaleko Siska. Prema informacijama iz Ine, iscurilo je oko 200 litara nafte, a Inini radnici su odmah započeli sanaciju pa nije bilo bitnijeg onečišćenja okoliša. Neslužbeno doznajemo da je to već treće curenje nafte iz tog naftovoda u posljednjih mjesec dana, što ukazuje na to da je taj naftovod prilično dotrajao. [Ž. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Lažna uzbuna zbog Gotovine</p>
<p>Vijest o Gotovininu uhićenju u blizini Napulja nije točna, potvrdili su gotovo svi službeni izvori, no vrhunski stručnjaci hrvatske policijske i obavještajne zajednice ipak su krenuli put Italije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Talijanske su vlasti u petak kasno navečer obavijestile Tužiteljstvo Haaškog suda da osoba s lažnom putovnicom, uhićena u Italiji još 24. svibnja, ipak nije odbjegli hrvatski general Ante Gotovina, kako je to u petak predvečer, kao nepotvrđenu vijest, objavila slovenska komercijalne televizija POP TV. »Talijanske vlasti obavijestile su nas da uhićeni nije Gotovina«, telefonski je Hini izjavila glasnogovornica Tužiteljstva Florence Hartmann.</p>
<p>I visoki diplomatski izvori i državni dužnosnici Vjesniku su potvrdili da je informacija slovenske tv-postaje o uhićenju Ante Gotovine potpuno nepouzdana. »Riječ je o nevjerodostojnoj informaciji«, kazao nam je jedan visoki državni dužnosnik. Na naše pitanje je li to sto posto točno, on nam je odgovorio: »120 posto«. Hrvatske vlasti uvijek pomno provjeravaju svaku informaciju o mogućem kretanju haaškog bjegunca Ante Gotovine pa su isto učinili i s ovom viješću iz Slovenije. Nakon te provjere ustanovilo se da ona – nije vjerodostojna.</p>
<p>Tragom vijesti o navodnom uhićenju u blizini Napulja, još dok nije bilo najnovijih vijesti iz Italije, krenulo je i Državno odvjetništvo. »Sve dosadašnje provjere koje smo imali pokazale su da ta vijest nije točna«, poručeno nam je u petak iz Državnog odvjetništva. Ništa više od toga nisu potvrdili ni u Ministarstvu pravosuđa.</p>
<p>Vjesnik se stoga poslužio nekim svojim usporednim kanalima koji su nam ubrzo potvrdili da je osoba s lažnom putovnicom doista uhićena u jednome mjestu blizu Napulja. Karabinjeri su tu osobu priveli u policijsku stanicu i prema njoj poduzeli odgovarajuće mjere kojima se nastojalo odmah utvrditi stvarni identitet uhićene osobe. Talijani su istodobno nastojali preko posrednika obavijestiti hrvatsku stranu o sumnji da je uistinu riječ o odbjeglom optuženiku Anti Gotovini.</p>
<p>Međutim, iako su sve mjerodavne osobe prekinule produženi vikend i u petak navečer našle se na svojim radnim mjestima, već su prvi podaci izazvali sumnju u navode slovenske televizije da je doista riječ o generalu Gotovini. Sumnja se da je ili došlo do zabune kod talijanskih policajaca ili da je pak uhićeni namjerno sebe predstavio podacima odbjegloga generala.</p>
<p>Posve je razumljivo da se u petak navečer više od toga nije moglo saznati, osim da su vrhunski stručnjaci hrvatske policijske i obavještajne zajednice krenuli put Napulja. Za izvješće koje će poslati svojim nadređenima, trebat će pričekati barem do subote.</p>
<p>Dvojba u točnost informacije slovenske POP TV počiva na špekulacijama koje su se već i prije javile u hrvatskoj javnosti, a one su prenaglašeno sugerirale da je Gotovina, bježeći iz Hrvatske, skrovište pronašao negdje u Italiji, posebno kad se zna da je on bio povezivan s podzemljem i u Hrvatskoj i u Italiji. A Napulj je jedna od točaka toga podzemlja.</p>
<p>POP TV: Naš je izvor pouzdan</p>
<p>Pravu uzbunu o Gotovininu uhićenju izazvala je neprovjerena priča POP TV-a o tome da su ga uhitile specijalne postrojbe talijanske policije. Odbjegli general navodno je - potvrdio je njihov, kako su nam kazali, »pouzdan, ali neprovjeren izvor« - uhićen prije četiri dana, još u utorak navečer, oko 21 sat, u mjestašcu Castello di Cisterna na jugu Italije. »Gotovina je odmah nakon uhićenja predan, ali ne zna se kome«, dodali su na POP TV-u. Međutim, ni tamošnja policija pa čak niti lokalni mediji nisu mogli potvrditi tu informaciju.</p>
<p>Vjesnikovi izvori na POP TV-u dodali su da su kod Gotovine navodno pronađene i slovenska putovnica te osobna karta jednoga ljubljanskog poduzetnika, čije su preslike i objavili u svome tv-prilogu. Ista je vijest objavljena i na internetskoj stranici POP-TV-a, ali tek u okviru šire priče o Gotovini i pričama oko toga gdje bi se mogao skrivati.</p>
<p>Antun Krešimir ButerinBruno LopandićMiroslava RožankovićVlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kina će podržati Hrvatsku u UN-u</p>
<p>Kina će ozbiljno razmotriti potporu Hrvatskoj za kandidaturu za nestalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a od 2008. do 2009. godine, obećali su Ivi Sanaderu kineski premijer Wen Jiabao i predsjednik Hu Jintao</p>
<p>PEKING (Od Vjesnikovih izvjestitelja)</p>
<p> - Kina će ozbiljno razmotriti potporu Hrvatskoj za kandidaturu za nestalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a 2008. - 2009. godine. Obećano je to predsjedniku hrvatske Vlade Ivi Sanaderu u petak u razgovorima s kineskim premijerom Wenom Jiabaom i predsjednikom Huom Jintaom.</p>
<p>Istodobno, premijer Sanader ponovio je stav Hrvatske da se zauzima za politiku jedne Kine. »Isto tako je Kina, kada je Hrvatska dijelom bila okupirana i kada nam je bilo najpotrebnije, zauzela stajalište da je riječ o suverenom dijelu hrvatskog teritorija«, rekao je Sanader nakon sastanka s kineskim predsjednikom Huom Jintaom u petak u Pekingu.</p>
<p>»Čestitam na uspješnom posjetu Kini«, riječi su kojima je kineski predsjednik dočekao je Ivu Sanadera. Premijer je kineskom predsjedniku rekao da je imao vrlo uspješne razgovore u Pekingu i da je posebno zadovoljan što se razgovaralo o gospodarskoj suradnji. Šanse za zajedničke poslove su velike, a Hrvatska nudi svoje luke, Rijeku i Ploče, za distribuciju kineskih proizvoda u Europi. </p>
<p>»Slažem se da je ovaj posjet velik korak naprijed u našim odnosima«, kazao je Sanader kineskom predsjedniku.</p>
<p>Razgovaralo se i o suradnji u multilateralnim organizacijama i zaključeno je da Hrvatska i Kina imaju identično stajalište da Ujedinjeni narodi trebaju u budućnosti dobiti važnije mjesto.</p>
<p>Jurica KörblerAndrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Štetna tajnovitost haaškog suda </p>
<p>Beogradske vlasti strahuju da bi vlada BiH tajne dokumente mogla iskoristiti na Međunarodnom sudu pravde</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prema pravilima Haaškog suda, vlade mogu zatražiti da se neki od dokumenata koje podastru tom tribunalu zadrže daleko od očiju javnosti.</p>
<p>Pozvavši se na nacionalni interes, Beograd je tako uspio ishoditi da se ne objave neki ključni pisani dokazi sa suđenja Slobodanu Miloševiću, nego ih mogu vidjeti jedino haaški suci. No, takva tajnovitost mogla bi se vrlo nepovoljno odraziti na pravdu i pomirenje, smatraju neki promatrači. </p>
<p>Tužitelji Haaškog suda postigli su velik napredak kad im je omogućen uvid u beogradske dosjee koji sadrže podatke o umiješanosti jugoslavenske vojske u bosanska ratna zbivanja. No, pokazalo se da to ima visoku cijenu, tvrdi se u upravo objavljenom izvješću Instituta za izvještavanje o ratu i miru (Institute for War and Peace Reporting, IWPR), neovisne organizacije sa sjedištem u Londonu.</p>
<p>Pozivajući se na zaštitu nacionalnog interesa, srbijanska vlada postigla je, naime, sa Sudom sporazum prema kojem će ključni dokazni materijali ostati pod velom tajne jer će za njih važiti »mjere zaštite«. Uvid u njih bit će moguć isključivo sucima i nikome više. Najvažniji od tih dokumenata odnose se na djelovanje vojnog i političkog jugoslavenskog vrha, odnosno Vrhovnog vijeća obrane (VSO), u razdoblju od 1992. do 1999. Iz jednog malog dijela tih materijala, koji je na dosadašnjim haaškim suđenjima bio objavljen, vidjelo se da je Jugoslavija financirala vojsku bosanskih Srba, premda je to Beograd uvijek poricao. Moguće je da ti materijali sadrže i podatke o financiranju srpskih snaga u Hrvatskoj. O tome je još 2002. u Haagu usmeno svjedočio bivši jugoslavenski predsjednik Zoran Lilić u okviru dokaznog postupka optužbe protiv Slobodana Miloševića.</p>
<p>Odlukom o tajnosti dokaznih materijala nije prekršena procedura, ali sporazum između Beograda i Haaškog suda svejedno ostavlja dojam da su narušena neka osnovna načela Haaškog suda među kojima su pomirenje, otkrivanje istine o sukobima u bivšoj Jugoslaviji ili pravda kao takva, smatraju izvjestitelji IWPR-a. </p>
<p>Od samog početka suđenja Slobodanu Miloševiću dužnosnici haaškog tribunala optuživali su Srbiju i Crnu Goru za nedovoljnu suradnju sa Sudom u Haagu. Obično se mislilo da Beograd time želi zaštititi osobe koje se terete za ratne zločine, ali čini se da je postojao i dodatni motiv. IWPR je, naime, utvrdio da je zahtjev Beograda za tajnošću dokumenata bio motiviran i strahom od jednog sasvim drugog suđenja. Riječ je o postupku koji je Bosna i Hercegovina pokrenula protiv Srbije i Crne Gore kao sljednice bivše Jugoslavije za genocid počinjen u ratu od 1992. do 1995. godine. Taj proces vodit će se na Međunarodnom sudu pravde, koji također stoluje u Haagu. Prva saslušanja počinju u veljači 2006. </p>
<p>Čini se da beogradske vlasti ne žele objaviti dokumente iz razdoblja Miloševićeve vlasti i zato da ih sarajevska vlada ne bi mogla iskoristiti u svojoj parnici na Međunarodnom sudu pravde. Da je to bio važan motiv, potvrdili su za IWPR bivši ministar vanjskih poslova SCG-a Goran Svilanović te drugi izvori u Beogradu. Dok Haaški tribunal za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije sudi pojedincima za njihovu osobnu odgovornost, Međunarodni sud pravde bavi se parnicama između država. BiH traži na njemu od Jugoslavije odštetu za genocid i etničko čišćenje. </p>
<p>Beogradski analitičari izjavili su za IWPR kako zaista postoji bojazan da se SCG suoči s problemom velike ratne odštete ako izgubi parnicu na Međunarodnom sudu pravde u Haagu. Bosanska vlada tvrdi, međutim, da odšteta nije osnovni smisao parnice koju je pokrenula, nego da joj je mnogo važnija sama potvrda da je Beograd zaista bio umiješan u zločin genocida.</p>
<p>»Zaštitnim mjerama od srpskog se društva prikriva istina, jer ljudi neće vjerovati otkrićima do kojih će doći strani sudovi u onoj mjeri u kojoj bi vjerovali vladinim dosjeima«, izjavila je Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za Srbiju. U prilog tome govori i nedavna tribina na beogradskom Pravnom fakultetu na kojoj su profesori i bivši generali masovni srebrenički pokolj nazvali »lažima Zapada« i »muslimanskim izmišljotinama«. Takvi incidenti, kao i otvoreno četnikovanje u posljednje vrijeme, stižu kao ozbiljna opomena da mnogi u Srbiji doista nisu još ništa naučili iz svoje najnovije prošlosti. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Odluka o liječnicima iz Petrove u ponedjeljak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vodstvo Klinike za ženske bolesti i porode u zagrebačkoj Petrovoj sastat će se u ponedjeljak radi stručne ocjene rada trojice dežurnih liječnika 11. svibnja, kad je umrlo novorođenče zbog navodno prekasno učinjenog carskog reza. </p>
<p>Takav sastanak najavljivan je za petak, ali su, kako doznajemo od predstojnika Petrove prof. dr. Ivana Kuvačića, vodeći ljudi na putu. </p>
<p>Kuvačić nije upoznat o mogućem izvanrednom otkazu dvojici stalno zaposlenih ginekologa, dok treći i nije zaposlenik Petrove. O tome iz ravnateljstva KBC-a »Zagreb«, u sklopu kojeg je i Klinika u Petrovoj, nije dobio nikakve informacije. </p>
<p>Odbio je za Vjesnik komentirati nemili događaj, ali je ogorčen negativnim medijskim odjekom zbog jedne još uvijek ne sasvim procesuirane sumnje u grešku na temelju, kako kaže, premalo indicija. Zbog toga se, smatra, neopravdano sve liječnike stavlja u isti koš.</p>
<p>Prof. dr. Željko Reiner, ravnatelj KBC-a »Zagreb«, kaže da nije donesena nikakva odluka o izvanrednim otkazima, nego je tek pokrenut disciplinski postupak koji može završiti, kako to nalažu zakoni, na tri načina: opomenom, redovnim ili izvanrednim otkazom. </p>
<p>Od liječnika koji su bili dežurni kad je umrlo novorođenče zatraženo je da se očituju o nalazu povjerenstva Ministarstva zdravstva, koje je, podsjećamo, zaključilo da su pogriješili ostavljajući trudnicu u visokom riziku da nekoliko sati čeka carski rez. Ravnateljstvo će, međutim, dodatno angažirati neovisne stručnjake, ali Reiner nije htio reći hoće li to biti domaći ili inozemni stručnjaci.</p>
<p>Odgovorni liječnici nisu suspendirani, ali trenutačno ne dežuraju, odnosno jedan od njih nema u rasporedu i dežurstva, drugi je na dopustu, a treći nije ni djelatnik rodilišta, već je na »treningu« kao zaposlenik druge ustanove. Reiner ne smatra da u stručnom radu djelatnika u Petrovoj treba išta mijenjati, jer je to, kako je dodao, vrhunska ustanova u kojoj se rodilje mogu osjećati sigurnim. </p>
<p>Ne dijeli, također, »medijski potaknuto ozračje straha«, to prije što do njega nije došla nijedna žalba na postupke u toj klinici.</p>
<p>[Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sanader: Dobro je da dolazi Del Ponte</p>
<p>PEKING</p>
<p> - »Očekujem rasplet situacije oko Akcijskog plana. Očekujem i posjet Carle del Ponte Zagrebu i njezino izvješće Vijeću sigurnosti i o tome će ovisiti sve dalje. Dobro je da dolazi u Zagreb i da u izravnom razgovoru razjasnimo sve nedoumice i eventualne nesporazume. Podsjetit ću da je ona dva puta dala pozitivno mišljenje o suradnji Hrvatske s Haagom«, kazao je premijer Ivo Sanader hrvatskim novinarima u petak u Pekingu, gdje se, zajedno s dvadesetak hrvatskih gospodarstvenika, nalazi u službenom posjetu.</p>
<p>Sanader je naglasio da se Hrvatska ne slaže s ocjenama glavne haaške tužiteljice koje iznosi u optužnici, ali je dodao kako je to njezino pravo. </p>
<p>»Mi imamo suprotno mišljenje, ali to ne znači da ne trebamo surađivati s Haagom kao s institucijom te s tužiteljstvom. Carla del Ponte je dala pozitivno mišljenje uoči avisa i odluke Europskog vijeća da Hrvatska dobije status kandidata kada nam je i bilo najpotrebnije. Očekujem da će ovi razgovori razjasniti mnoge točke nesporazuma i da će ona pozitivno ocijeniti hrvatske napore«, kazao je premijer.</p>
<p>Novinari su ga pitali znači li to da očekuje kako će rasplet s Haagom, ali i Europskom unijom, biti prije početka britanskog predsjedanja EU-om, na što je Sanader odgovorio: »Šanse uvijek postoje i ne postoje, te ima mnogo čimbenika koji na to utječu. Teško mi je prognozirati. Radije ću se koncentrirati na rad nego na prognoze«. [J. Kö./A. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Jačanje suradnje Hrvatske i Mađarske </p>
<p>ZAGREB = Hrvatska i Mađarska nemaju nijedno otvoreno političko pitanje i suradnja između dvije zemlje svake je godine sve intenzivnija na svim područjima, zaključili su hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i njegov mađarski kolega Ferenc Madl, koji je u petak na Mesićev poziv boravio u kraćem radnom posjetu Zagrebu.</p>
<p> Mesić je istaknuo u izjavi za novinare nakon razgovora s Madlom da je osim dobre suradnje na području gospodarstva, kulture i obrazovanja Hrvatskoj jako važna potpora Mađarske u ostvarenju strateškog cilja - ulaska u Europsku uniju. Madl, koji je u petak boravio u kraćem radnom posjetu Zagrebu na poziv hrvatskog predsjednika, rekao je da će Mađarska i ubuduće činiti sve kako bi Hrvatska što prije postala punopravnom članicom EU-a.</p>
<p> »Mi držimo da na tom putu RH...i svi njezini dužnosnici odgovorno u ime Hrvatske postupaju da zadovolje sve kopenhaške kriterije«, istaknuo je.</p>
<p> On je dodao da dvije države podržavaju jedan drugu na svim područjima.</p>
<p> Dvojica predsjednika razgovarala su o mogućnostima daljnjeg jačanja suradnje između Hrvatske i Mađarske koje povezuju isti riječni putevi, željezničke pruge i ceste. U tom kontekstu bilo je riječi o »razvoju luke Rijeka i luke Ploče, a time i povezivanju s prijateljskom Mađarskom, a preko Mađarske i s drugim europskim zemljama«, rekao je Mesić. Madl je istaknuo zadovoljavajući rast i interes za suradnju među poduzećima dvije zemlje. U razgovorima su spomenuli i nacionalne manjine, koje su, kako je kazao Mesić, »mostovi suradnje koji nas posebno povezuju«. Madl i Mesić izrazili su nadu da će biti prihvaćena zajednička kandidatura Hrvatske i Mađarske za domaćina Europskog nogometnog prvenstva 2012. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za izbor predsjednika Vrhovnog suda potrebno samo 39 zastupničkih glasova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ranka Marijana izabrat će Sabor onda kad hrvatski predsjednik Stjepan Mesić imenuje osobu koja će zauzeti mjesto predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik Republike već je doveo Ivicu Crnića, dosadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda u status »vedea«. Na štetu pravosuđa, da se razumijemo.</p>
<p>No, tako je kako jest. Završetak procedure imenovanja predsjednika državnog sudbenog stola je u parlamentu.</p>
<p>Ustav u 118. članku, gdje se opisuje procedura izbora prvog čovjeka Vrhovnog suda, ne spominje potrebnu većinu kojom se predsjednik tog suda imenuje. Orijentacijski podatak je činjenica da je 4. svibnja 2001. godine Ivica Crnić na tu dužnost izabran sa 108 zastupničkih glasova. Formalno, za taj izbor mu je bilo dovoljno i 39 ruku »za« zato što se prilikom posljednje promjene u Zakonu o sudovima »preskočilo« promijeniti odredbe koje kažu da je kandidatu kojeg predlaže Predsjednik, o kojem pozitivno misle Opća sjednica Vrhovni sud i Odbor za pravosuđe, dovoljna obična većina. Obična većina je kvorum u Saboru, dakle polovica nazočnih plus jedan zastupnik »za«. U trenutačnoj računici to je 39 glasova.</p>
<p> Paradoks te većine je u činjenici da je predsjednik Vrhovnog suda treći (četvrti) dužnosnik po rangu u državnom sustavu vlasti (četvrti među jednakima). Ustav, naime, kaže da je poredak formiran na principu trodiobe vlasti (predsjednik Republike i premijer su dvije izvedenice izvršne vlasti) pri čemu su sve tri vlasti međusobno jednake. </p>
<p>Jednake? Nikako. Evo i zašto. Kad bi aktualni premijer htio smijeniti ministricu pravosuđa i na njezino mjesto imenovati novog čovjeka, trebao bi prije tog poteza osigurati u nesigurnim stranačkim odnosima na Gornjem gradu 77 sigurnih glasova. To je, naime, minimum koji se zove kvalificiranom većinom. Za ministricu treba, dakle, 77, a za predsjednika Vrhovnog suda 39 glasova iako je jasno da je predsjednik Vrhovnog suda šef pravosuđa, a resorni ministar samo tehničko-upravna osoba u odnosu na sudove i suce. Tih bijednih 39 glasova za predsjednika Vrhovnog suda bolje od ičega pokazuju dvije stvari. </p>
<p>Prva, da Sabor u mijenjanju zakona ne misli na posljedice svojih zakonodavnih poteza. Druga, s tom potrebnom većinom predsjednik Vrhovnog suda ni za koga ne može biti autoritet. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Glavaš zatražio pomoć stranih dužnosnika</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Zbog »ugroze ljudskih i građanskih prava u Županiji i Osijeku, odnosno progona potpisnika inicijative za osnivanje udruge građana Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje«, saborski zastupnik Branimir Glavaš uputio je u petak pismo američkom veleposlaniku Ralphu Franku i veleposlanicima zemalja članica Europske unije te OESS-u u kojemu traži njihovu zaštitu. </p>
<p>»Ovakvi se oblici progona nisu događali ni u najmračnije doba hrvatske povijesti, čak ni 1971.«, rekao je Glavaš na konferenciji za novinare ustvrdivši da progon provode premijer Ivo Sanader, Vlada i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. U pismu je istaknuo kako se »smijenjenima sugerira da potpišu dokument kojim prihvaćaju smjenu, odnosno da nasilje nad njima nema nikakve političke konotacije«.</p>
<p>»U Osijeku su posljednjih dana preko noći smijenjeni Vlado Tuličić, načelnik PU osječko-baranjske, Zvjezdana Tuma Pavlov, pročelnica Porezne uprave, Marija Petrović, pročelnica osječke Carinarnice. U roku 24 sata izbačen je s posla i dužnosničkog stana u Zagrebu i Mate Radeljić«, tvrdi Glavaš. I smjenu Damira Karavidovića s mjesta direktora osječkog HEP-a, Distribucijskog područja Elektroslavonija Osijek, ocijenio je političkom jer je »najavljena odmah nakon što je Karavidović kao nestranačka osoba potpisao inicijativu za osnivanje nevladine udruge građana«. </p>
<p>»Nitko od smijenjenih neće ostati na ulici. Nakon konstituiranja lokalne vlasti mjesto će naći svi koji su se dokazali u svojoj struci, a stranačkom pripadnošću«, najavio je Glavaš. </p>
<p>Pozvao je Sanadera i Šeksa da se obračunaju s njim ako imaju hrabrosti. Istaknuo je kako je prije dva tjedna predsjedniku Ustavnog suda uputio pismo »o teškom kršenju ljudskih i građanskih prava«, ali još nije dobio odgovor. [Maja Sajler]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050528].
|
