NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051126].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 116363 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.11.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pokrenuli smo Hrvatsku</p>
<p>Vlada Republike Hrvatske stvorila je ozračje za brži razvoj cijele zemlje, a sve te mjere dovode do rasta standarda hrvatskih građana, što nam je i glavni cilj</p>
<p>Vratili smo samopouzdanje i vjeru u sebe, podigli prag tolerancije i međusobnog uvažavanja. Zauzimamo se za kulturu dijaloga i poštivanje drugih i drukčijih. Hrvatska više nije ista kao prije dvije godine.</p>
<p>Pokrenuli smo Hrvatsku. U prve dvije godine mandata ubrzali smo približavanje Hrvatske Europskoj uniji. U kratkom razdoblju Hrvatska je prešla put od dobivanja avisa, preko dobivanja statusa kandidata za članstvo i usvajanja pregovaračkog okvira, do započinjanja pregovora s Europskom unijom. </p>
<p>Poboljšana je ulagačka klima u Hrvatsku i u svrhu daljnjeg poboljšanja i smanjivanja troškova poslovanja nastavljamo s uklanjanjem svih administrativnih barijera. Otvorili smo servis HITRO.HR, servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom. Na jednom mjestu građani mogu dobiti sve informacije i obaviti većinu potrebnih radnji za osnivanje trgovačkog društva i otvaranje obrta. Dosad smo u sedam hrvatskih gradova otvorili urede servisa HITRO.HR - u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Vukovaru, Dubrovniku i Gospiću, a kroz servis je u samo nekoliko mjeseci otvoreno gotovo 1000 novih tvrtki.</p>
<p>Nastavili smo graditi autoceste. Osim povezivanja s Dalmacijom, odnosno završetka autoceste Zagreb - Split, nastavljamo graditi autocestu prema Dubrovniku. Intenzivno se radi na završetku autoceste Zagreb - Rijeka, a završavamo i dionicu Županja - Lipovac, Rijeka - Rupe. Počeli smo i s gradnjom hrvatskog dijela koridora 5C: Sredanci - Đakovo - Osijek - Beli Manastir, a započinjemo i s gradnjom autoceste od Zagreba prema Sisku.</p>
<p>Ovaj mjesec u Komarni kod Kleka otvorili smo radove na Projektu Pelješac, koji obuhvaća gradnju dosad najvećeg mosta u Hrvatskoj - mosta za poluotok Pelješac i pristupnih cesta. Projekta koji bi trebao biti završen 2008. godine. Jedan od prioriteta Vlade je i plinofikacija. Gradnja magistralnog plinovoda od velike je važnosti, zato nakon izgradnje plinovoda do Splita idemo i dalje do Dubrovnika. Gradnju plinovoda pratit će i gradnja lokalne distribucijske mreže</p>
<p>Realni rast bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju dosegnuo je razinu od 5,1 posto, što predstavlja najviši realni gospodarski rast u jednom kvartalu od 2002. godine. Industrijska proizvodnja, nakon rasta od 4,7 posto u prvom polugodištu, još je više ubrzala te je u trećem tromjesečju porasla za 5,3 posto. Prvi put nakon samostalnosti Hrvatske izvoz raste brže od uvoza. Pozitivan trend rasta izvoza nastavljen je i u rujnu te je u prvih devet mjeseci izvoz bez brodova porastao za 12,3 posto. </p>
<p>Povoljni pokazatelji zabilježeni su u turizmu gdje je produljenje uspješne turističke sezone i na rujan omogućilo daljnje ubrzanje rasta noćenja turista sa sedam posto u prvih osam mjeseci na osam posto u prvih devet mjeseci. Kao potvrda uspješne turističke sezone može se navesti i realni rast trgovine na malo u trećem tromjesečju od 3,3 posto. Prvi put dosad ostvaren je brži rast otvaranja proizvodnih obrta. Dosad su sufinancirane 234 poduzetničke zone u iznosu od oko 150 milijuna kuna. Poduzetnicima su odobrene dvije milijarde kuna jeftinijeg kreditnog novca. Smanjen je proračunski deficit sa 6,3 iz 2003. na 3,2 posto u 2006. godini. Zaustavili smo brzinu rasta vanjskog duga.</p>
<p>U Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja nezaposlenosti. Prema podacima Ankete o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti smanjila se sa 13,8 posto u prvoj polovici 2004. godine na 13,1 posto u prvoj polovici 2005. godine. Broj nezaposlenih u istom se razdoblju smanjio za 17 tisuća. Vlada je aktivno uključena u tržište rada provodeći Nacionalni akcijski plan zapošljavanja, koji se temelji na individualnim profesionalnim planovima zapošljavanja i osposobljavanju za zaposlenje.</p>
<p>Vratili smo dostojanstvo hrvatskim braniteljima. Majkama smo povisili rodiljne naknade i uveli mogućnost korištenja trogodišnjeg rodiljnog dopusta, što je prema određenim pokazateljima dovelo do zaustavljanja negativnog demografskog trenda. Vlada ispunjava obveze prema umirovljenicima. Ove je godine pokrenula proces povrata duga umirovljenicima uspostavivši Umirovljenički fond koji će sredinom sljedeće godine, nakon dugog niza godina, početi s isplatom duga prema izboru svakog pojedinog umirovljenika. Oni umirovljenici koji će izabrati brzi način isplate obeštećenja primat će isplate u četiri obroka: prvi obrok u lipnju 2006., drugi u prosincu 2006., treći obrok u lipnju 2007. i četvrti obrok u prosincu 2007. godine.</p>
<p>Vlada Republike Hrvatske stvorila je ozračje za brži razvoj cijele zemlje, a sve te mjere dovode do rasta standarda hrvatskih građana, što nam je i glavni cilj.</p>
<p>dr. Ivo Sanaderhrvatski premijer</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Od zlogukih prognoza do međunarodnog trijumfa</p>
<p>Na polovici mandata, prema mišljenju većine vodećih političara </p>
<p>u državi i nekih neovisnih analitičara, Sanader je uspio ne samo transformirati HDZ u modernu, proeuropsku stranku, nego i pokrenuti Hrvatsku, kako je i obećao - do širom otvorenih vrata Europske unije </p>
<p>Kada su u noći između 23. i 24. studenoga 2003. godine prvi neslužbeni rezultati potvrdili pobjedu HDZ-a na posljednjim parlamentarnim izborima i veliki povratak na vlast nakon teškog poraza 2000., u središnjici te stranke bilo je radosti, pjesme, ali ne i pijanog trijumfalizma. </p>
<p>Za razliku od nekih starih vremena, nigdje se nije okretao vol na ražnju, nego je vodstvo stranke na čelu s kreatorom uspjeha, predsjednikom Ivom Sanaderom, te brojnim članovima i simpatizerima, diskretno proslavilo pobjedu. Jer, već ujutro ih je čekao prvi radni dan i sastavljanje koalicijske vlasti. U noći izborne pobjede mnogi su zloguko prognozirali teške dane za Hrvatsku i međunarodnu izolaciju pod vodstvom Sanaderovog HDZ-a. U takvom okružju, točno prije dvije godine, predsjednik te stranke dr. Ivo Sanader sa svojim je koalicijskim partnerima odlučno preuzeo odgovornost danih obećanja građanima Hrvatske, ispisanih u jamstvenoj kartici. Od tada pa do danas, dakle na polovici mandata, prema mišljenju većine vodećih političara u državi i nekih neovisnih analitičara, Sanader je uspio ne samo transformirati HDZ u modernu proeuropsku stranku, nego i pokrenuti Hrvatsku, kako je i obećao - do širom otvorenih vrata Europske unije. </p>
<p>Predsjednik HSP-a Anto Đapić smatra da je HDZ na polovici mandata uspješno ostvario sve svoje planove.</p>
<p>»Ako uzmemo u obzir da se gotovo kompletna Sanaderova vlada u dosadašnjem mandatu pretvorila u jedno veliko ministarstvo vanjskih poslova i glavni im je cilj bio otpočinjanje pregovora s Unijom, onda zasigurno možemo reći da su u tome potpuno uspjeli«, kaže Đapić. Prema njegovu mišljenju, vladajuća je stranka svoj program na polovici mandata uspješno realizirala. </p>
<p>»Istina, slučajevi poput Bechtela i Liburnije bacaju malu sjenu na unutarnji dio Vladine platforme no, sve u svemu, dosadašnji je rad Vlade i HDZ-a bio uspješan«, zaključuje čelnik HSP-a Anto Đapić.</p>
<p>Ivan Grdešić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, smatra da je vladajuća stranka prvu godinu utrošila na uvjeravanje hrvatske i svjetske javnosti da je uspjela promijeniti ne samo političku retoriku, nego se uspjela i reformirati prema uzoru na moderne proeuropske stranke.</p>
<p>»Drugu godinu svojeg mandata HDZ i Vlada potrošili su na vanjskopolitičkom planu, pa je zbog toga nedovoljno učinjeno na gospodarskom«, kaže profesor Grdešić. Zato se nada da će drugi dio mandata aktualna vlast posvetiti upravo reformama na unutarnjem planu, što će biti potaknuto pristupnim pregovorima s Unijom. </p>
<p>I Zlatko Tomčić, predsjednik HSS-a, mišljenja je da je vladajuća stranka postigla izvrsne rezultate i potpuno zadovoljila na vanjskopolitičkom planu. Na unutarnjim pitanjima, posebno gospodarskim, smatra Tomčić, rezultati su bitno drukčiji.</p>
<p>»HDZ je sve svoje potencijale u dosadašnjem mandatu usmjerio na otpočinjanje procesa pristupnih pregovora s Unijom, s čime se mi potpuno slažemo, ali ne na način da se zanemari unutarnja politika«, zaključuje čelni čovjek HSS-a Zlatko Tomčić. </p>
<p>Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, također drži da se HDZ uspio preobraziti u modernu, proeuropsku stranku, i za taj uspjeh isključivo zaslužnim smatra predsjednika stranke Ivu Sanadera. </p>
<p>»Uspjeh HDZ-a na polovici mandata je i u tome što su pridonijeli otvaranju pristupnih pregovora s Unijom«, kaže Vesna Pusić. No smatra da HDZ, pogotovo sada kada se pojavio proračun, nema jasnu viziju na unutarnjem planu. »Moj je dojam da HDZ na polovici mandata ima problem kako dalje. Pogotovo u trenutku kad Hrvatska treba ući u sljedeću fazu, a to je snažni gospodarski rast«, ocjenjuje Vesna Pusić. </p>
<p>Tonino Picula, predsjednik Glavnog odbora SDP-a, mišljenja je da Sanader nije trebao normalizirati odnose u Hrvatskoj, niti normalizirati odnose Hrvatske sa svijetom. On je to naprosto, smatra, dobio kao jednu vrstu baštine. </p>
<p>»Sanader je u ove dvije godine puno toga napravio na reformi samoga HDZ-a, nastojeći ga pretvoriti u jednu konzervativnu, proeuropski orijentiranu stranku koja može normalno komunicirati sa svima. I to je dobra vijest za Hrvatsku«, kaže Picula.</p>
<p>Također smatra da Sanader nije morao radikalno mijenjati orijentaciju u vanjskoj politici i osmišljavati nacionalne sadržaje jer je samo trebao nastaviti započete procese integriranja Hrvatske u EU, što je otpočela prethodna vlada. </p>
<p>Što se tiče same Hrvatske, Picula drži da se u saldo Sanaderove vlade, pogotovo u gospodarstvu, ne mogu upisati zadovoljavajući, a još manje impresivni rezultati.</p>
<p>»Dobra vijest za Hrvatsku jest početak pregovora s Unijom, što će nas umnogome natjerati i u puno područja prisiliti da u tim eksternim uvjetima provodimo reforme. Može li to izvesti Vlada koja svako malo mora ozbiljnim koncesijama kupovati političku podršku u Hrvatskom saboru i koja u ovom trenutku nema osobit saldo na reformi hrvatskog gospodarstva, ostaje otvoreno pitanje«, zaključuje Picula.</p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt, predsjednica DC-a koji sudjeluje u koalicijskoj Vladi i ministrica pravosuđa, smatra da je Vlada u prvoj polovici mandata s pravom i razlogom bila fokusirana na vanjsku politiku zbog otvaranja pregovora s EU-om.</p>
<p>»Mi u DC-u javno smo čestitali premijeru i Vladi na uspješno obavljenom poslu. Na unutarnjem planu napravili smo značajne pomake u reformi pravosuđa, na kojoj se temelji i otvaranje HITRO-HR servisa, ali i poticajne poduzetničke klime. Dobro je što je otvoren veći broj poduzetničkih zona, što se bolje štiti prostor i uvodi red u građenju. Vlada vodi računa i o zaštiti dostojanstva branitelja, a bitne pomake učinila je i na području zaštite prava manjina«, kaže Vesna Škare-Ožbolt. </p>
<p>Drži da u području jačanja pravne države treba učiniti još više. »Posebno je važno suzbijati korupciju, za što su presudni politička volja i odlučnost vlasti. Vlada ima jedno i drugo. U tom području važno je sigurnost građana i imovine podići na višu razinu, dovršiti reorganizaciju nacionalne sigurnosti i tajne službe konačno maknuti od javnih i političkih rasprava. U prvoj polovici mandata Vlada je zaustavljala opadanje gospodarskih trendova. Uz nastavak jačanja pravne države, brži gospodarski rast i razvoj, zbog rasta standarda građana, osobno držim Vladinim prioritetima u drugoj polovici mandata«, kaže Vesna Škare-Ožbolt. </p>
<p>Očekuje da će Vlada na tim područjima učiniti više. »Vladavina prava i brži gospodarski razvoj bit će ključne teme za bolji život u Hrvatskoj«, tvrdi Škare-Ožbolt. </p>
<p>Predsjednik HSLS-a Ivan Čehok smatra da su HDZ i Vlada, s obzirom na dosta nestabilne ili lelujave političke uvjete, kad je riječ o osiguravanju saborske većine širokoga kruga koalicijskih partnera, kao i na međunarodne okolnosti na početku mandata, te na kaotično stanje u mnogim društvenim podsustavima poput pravosuđa, školstva, gospodarstva... dobro odradili posao na polovici mandata i da se dobro snalaze u svim tim okolnostima.</p>
<p>»HDZ i Vlada bili su više usmjereni na vanjsku politiku jer je očito strateški procijenjeno da će vanjskopolitička ofenziva i proces pristupanja Uniji pokrenuti i procese na unutarnjopolitičkom planu«, kaže Čehok. </p>
<p>I makroekonomski pokazatelji su, prema njegovu mišljenju, podjednako dobri kao i oni koje je imala Račanova vlada.</p>
<p>»Dapače, mislim da je po stopi industrijskoga rasta, izvoza i smanjivanju javnog duga, ova vlada na boljem putu nego Račanova. U vanjskoj politici, Sanaderova vlada je neusporedivo više učinila od prethodne«, konstatira Čehok.</p>
<p>Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a, kaže da je HDZ realizirao svoj osnovni program, a to je započinjanje pregovora s EU-om i otvaranje mogućnosti da se preko pregovora i pristupnih fondova, kao i prihvaćanja europskog zakonodavstva, stvori temeljna osnova za reforme hrvatskog društva. </p>
<p>»Dakle, u dosadašnjem mandatu velik dio posla je realiziran, ali HDZ i koalicijske partnere još očekuje mnogo posla što se tiče povrata izbjeglica, kao i ubrzanog razvoja područja koja su bila zahvaćena ratom i devastirana«, kaže Pupovac. </p>
<p>Ivan Jarnjak, glavni tajnik HDZ-a, zadovoljan je rezultatima svoje stranke u dvogodišnjem mandatu, jer smatra da je većina danih obećanja građanima i ispunjena.</p>
<p>»Vlada je izvrsno obavila svoj dio posla, a kruna svega je otpočinjanje pregovora s EU-om. I zastupnici vladajuće koalicije u Hrvatskom saboru dobro su odradili svoj dio posla. Na unutarnjopolitičkom planu HDZ i Vlada učinili su puno i s pravom možemo reći da smo pokrenuli Hrvatsku u brojnim segmentima. Ponajprije infrastrukturi, velikom rastu industrijske proizvodnje, povećanju pokrivenosti izvoza uvozom, dok je stopa nezaposlenosti najniža u posljednjih pet godina. Bitna je i odluka Vlade o vraćanju duga umirovljenicima, što dosad ni jedna vlada osim Sanaderove nije uspjela. Dakle, možemo biti zadovoljni, a rezultati naše vladavine na polovici mandata daju nam za pravo vjerovati da ćemo do kraja mandata izvršiti i preostala obećanja koja je u svojoj jamstvenoj kartici građanima Hrvatske potpisao predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader«, kaže Ivan Jarnjak. </p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Povrat duga i članu obitelji, ali samo uz punomoć!</p>
<p>Kad je riječ o nasljednicima umirovljenika koji umru u tijeku procesa izjašnjavanja, ili onih koji nisu dobili pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, prijedlog je HSU-a da se za njih rezervira imovina za isplatu duga po sporijem modelu</p>
<p>Još se ne zna na koji će način pravo na povrat duga ostvariti korisnici mirovina koji u trenutku kada im obavijest o visini duga stigne na kućnu adresu budu u bolnici. Ili kako će pravo ostvariti nasljednici umirovljenika koji umru u tom razdoblju i ne bude gotova ostavinska rasprava na temelju koje bi nasljednici imali pravo ući u krug onih koji imaju pravo na povrat duga.</p>
<p>No, Upravni odbor Umirovljeničkog fonda ovih dana intenzivno radi na osmišljavanju rješenja za takve specifične situacije i vjerujem da ćemo ih riješiti na vrijeme, kaže Vjesniku Silvano Hrelja, saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i član Upravnog odbora Umirovljeničkog fonda.</p>
<p>Prema njegovim riječima, stručnjaci HSU-a za neke od tih situacija su već pripremili rješenje koje je u ime stranke ponuđeno Upravnom odboru. Sada se čeka ocjena pravnih stručnjaka koji bi ta rješenja trebali odobriti, ili ponuditi neka poboljšanja. Tako je, primjerice, HSU predložio da se u slučaju umirovljenika koji su u bolnici otvori mogućnost da obavijest o visini duga primi netko od članova obitelji i odnese dokumente u bolnicu na potpis (pri prikupljanju izjava o izboru modela povrata duga, naime vodit će se računa i o tome da potpis na izjavi odgovara onome na osobnim dokumentima), dok bi, u slučaju onih koji su teško bolesni i ne mogu donijeti takvu odluku, pravo odluke mogao imati član obitelji koji ima odgovarajuću punomoć. </p>
<p>U tom slučaju, naime, korisnik mirovine i član obitelji na kojega prenosi to pravo trebali bi potpisati odgovarajuću izjavu pred javnim bilježnikom. Slično pravilo trebalo bi vrijediti i u vrijeme isplate duga, u slučaju da umirovljenik zbog zdravstvene situacije ne može doći do poštanskog ureda.</p>
<p>»Kad je riječ o nasljednicima umirovljenika koji umru u tijeku procesa izjašnjavanja, ili onih koji nisu dobili pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, predložili smo da se za njih automatski rezervira imovina za isplatu duga po sporijem modelu odnosno da uđu u krug onih kojima će dug biti vraćen u cijelosti, tijekom osam godina, uz dvije godine počeka«, ističe Hrelja.</p>
<p>I u slučaju onih za koje se pokaže da u bazi HZMO-a nije bila evidentirana prava adresa, pa se obavijest o pravu na dug i izjava putem kojem bi se umirovljenik trebao izjasniti o modelu povrata koji je izabrao, vrati HPB investu, moglo bi biti primijenjeno slično rješenje. Pritom će se vjerojatno pričekati određeno razdoblje tijekom kojega bi mogla postojati mogućnost da se umirovljenik sam javi Mirovinskom zavodu ili HPB investu zato što nije dobio obavijest, a pretpostavlja da ima pravo na povrat duga. No, ako se korisnik mirovine ne javi, i za njega u Fondu trebala biti rezervirana imovina za sporiji model isplate.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U Hrvatskoj rigorozna kontrola </p>
<p>Proizvođači nadomjestka majčinom mlijeku dnevno krše deklaraciju koja im zabranjuje agresivno reklamiranje </p>
<p>Majke koje iz zdravstvenih razloga ne mogu dojiti ne moraju sumnjati u kvalitetu adaptiranih mlijeka u Hrvatskoj i strahovati da bi se na našim policama mogla naći hrana kontaminirana toksičnim tvarima, kao što je bio slučaj s Nestléovim mlijekom u Italiji. </p>
<p>»U Hrvatskoj svi proizvodi namijenjeni prehrani djece prolaze rigoroznu kontrolu i to prvo kod samog ulaska hrane na našoj granici«, naglašava dr. Krunoslav Capak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. </p>
<p>Hrvatski pravilnik koji određuje kontrolu tih proizvoda je sličan pravilniku Europske unije, no fleksibilniji je i trebat će ga se nadopuniti i doraditi do ulaska Hrvatske u EU, objašnjava dr. Capak. </p>
<p>O slučaju povlačenja mliječnih proizvoda Nestléa u Italiji, Vjesnikov sugovornik kaže kako i Hrvatska kontrolira prisustvo supstance izopropil tioksantona (ITX), pronađene u Nestléovom mlijeku, te kako nema bojazni da su i proizvodi kod nas kontaminirani njome. »Ovo je bio prvi slučaj da je ta tvar, koja se inače koristi za printanje na ambalaži proizvoda, pronađena u hrani za djecu. Još uvijek se vode velike rasprave o eventualnoj toksičnosti te tvari u hrani«, navodi dr. Capak. Dodaje kako je dokazana moguća iritacija kože, sluznice očiju i dišnih putova, ali ne i ozbiljniji utjecaj ITX-a na zdravlje bilo djece bilo odraslih. </p>
<p>Inače, Hrvatska je još 1992. godine potpisala Innocenti deklaraciju kojom se, među ostalim, zabranjuje agresivna marketinška politika proizvođača adaptiranog mlijeka, nadomjestka majčinom mlijeku. Tom se deklaracijom, primjerice, zabranjuje upotreba fotografija ili slika djece na proizvodima namijenjenim njihovoj ishrani. Samo letimičan pogled pak na takve proizvode na policama trgovina u Hrvatskoj dovoljan je za uvid u to da se taj pravilnik ne poštuje. </p>
<p>»Još je veći problem to što ta deklaracija nije pretočena u zakon kojim bi se propusti kažnjavali. Izravna poruka majkama koje kupuju adaptirano mlijeko je da je taj proizvod jednako dobar kao i majčino mlijeko«, upozorava Renata Jelušić, predsjednica udruge Roditelji u akciji (RODA). </p>
<p>Iako su umjetna adaptirana mlijeka visokokvalitetna, ona se ipak proizvode od prerađenog i dodatno obogaćenog kravljeg mlijeka koje ni izdaleka ne može biti kao majčino, koje sadrži čitav niz hormona i bjelančevina te živih stanica potrebnih za normalan razvoj djeteta. </p>
<p>»Fotografija majke koja hrani dijete adaptiranim mlijekom je sugestija majkama kako je djetetu sasvim dovoljno da pije adaptirano mlijeko na bočicu«, ističe Jelušić. Napominje kako je dojenje dobro i za majku, jer višestruko smanjuje rizik od obolijevanja od raka dojke«, dodaje. </p>
<p>Sporan je i paket koji dobiva svaka rodilja u Hrvatskoj nakon poroda djeteta pod nazivom »Sretno dijete«. U njemu se nalazi čitav niz proizvoda za novorođenčad kojima se izravno sugerira korištenje proizvoda određenih tvrtki. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U fokusu dekriminalizacija klevete </p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Aktualna problematika vezana uz dekriminalizaciju klevete te sudski procesi protiv novinara očekivano su prevladavali u diskusijama na 46. skupštini Hrvatskog novinarskog društva u Opatiji. </p>
<p>Iako HND pozdravlja prijedlog da se zatvorska kazna za klevetu izbaci iz Kaznenog zakona, članovi Skupštine su ipak izrazili rezervu prema tom prijedlogu donesenom, kako kažu, pod pritiskom javnosti. </p>
<p>Situacija za novinare, smatraju, neće biti nimalo bolja ako se zatvor zamijeni visokim novčanim kaznama koje bi novinare mogle gurnuti u stečaj. </p>
<p>Skupština HND-a se stoga zalaže da se izmjene Kaznenog zakona ne donose po hitnom postupku nego u redovitoj proceduri nakon opsežnije rasprave.</p>
<p>Vezano uz reagiranje HND-a na sudske procese protiv novinara i njihov odlazak u Haag, dio novinara smatra da je novinarska udruga u tim slučajevima imala dvostruka mjerila te se ponekad ponašala kao politička a ne kao strukovna udruga. </p>
<p>Predsjednik HND-a Dragutin Lucić Luce u uvodnom je izlaganju naglasio problematiku onih lokalnih medija koji su u vlasništvu lokalne zajednice, kao i na tešku situaciju u kojoj su se brojni honorarni suradnici našli nakon dolaska inspekcija rada u njihove medije. </p>
<p>Što se tiče procesa pregovora Hrvatske s Europskom unijom, Lucić se zalaže za pravo novinara i medija da odgovorno i slobodno prosuđuju sve dobre i loše strane europskog udruživanja i o tome obavještavaju javnost. </p>
<p>Članovi Skupštine HND-a odlučili su da se iz Fonda solidarnosti plati 6600 kuna kazne za umirovljenog novinara Slobodne Dalmacije Iliju Maršića, pravomoćno osuđenog zbog svojih napisa o nepravilnostima u svojedobnoj pretvorbi splitskih dnevnih novina. Ne plati li kaznu prijeti mu odlazak u zatvor.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Banke ipak postoje zbog građana</p>
<p>VESNA ANTONIĆ</p>
<p>I to smo dočekali. Napokon! Bankama je lagano počelo »svitati« da građani, njihovi klijenti, ne postoje zbog njih, nego obrnuto. No da budemo na čistu, nije to stoga što se novčarskim kućama srca slamaju kada im ode neki klijent nego nisu baš sretne kad im štediša prijeđe u banku preko puta. Kakva blamaža! A uza to nije naodmet napomenuti kako novčari dobro znaju da su građani najuredniji i platiše i vratiše.</p>
<p>Naime, međubankarska konkurencija u Hrvatskoj jača iz dana u dan, a u borbi za svakog potencijalnog klijenta nema previše milosti. U tom okršaju, lepeza usluga novčarskih kuća sve je šira, treba samo doći, odabrati što se želi i to je to. Isporuka stiže na pladnju. Nedostaje samo mašnica.</p>
<p>Tako banke i za svakomjesečno preživljavanje svojih klijenata od prvoga do prvoga pokazuju sve više, pa mogli bismo reći, razumijevanja.</p>
<p>O čemu je riječ? O tome da se samo s plaćom teško može povezati kraj s krajem pa kao premosnica, već godinama, služi dopušteno prekoračenje. Iako bankari tvrde da je minus upravo to, by-pass, građani ga koriste kao nenamjenski kredit. I koliko god su, ne tako davno, banke spremno dijelile packe čim se nekome upalilo crveno, danas je u igri neka druga priča.</p>
<p>Pri »kupnji« novih i zadržavanju starih klijenata baš dopušteni minus, bez kojega većina građana ne bi mogla (pre)živjeti, pripada među najjače mamce. A od silnih ponuda više čovjek ne zna kojoj se banci prikloniti. Jer jedna nudi dopušteno prekoračenje u visini triju plaća, druga dodatne, nagradne bonuse za uredno poslovanje čime se minus povećava, treća snižava kamate na minus ovisno koji se bankin paket usluga koristi, a kamate su niže i za umirovljenike, primjerice, ili i žene na porodnom dopustu.</p>
<p>Kada se upali crvena lampica, što se zbiva mnogo češće nego što se čini, stižu opomene, telefonski pozivi i upozorenja da se podmiri dug. No taj rok koji banka daje za podmirenje ulaska u crveno i nije tako dug. Jer mjesec dana, primjerice, je vrlo kratko ako se netko zadužio preko glave, a ulazak u crveno to najčešće i jest, pa na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> treba skupiti novac. Dakako da, u slučaju neposluha (čitaj nepodmirenja duga), slijede i drugi kazneni bodovi, na primjer smanjenje iznosa prekoračenja pa sve do crvenog kartona u konačnici, što znači da nema ni dopuštenog prekoračenja niti kartice dok se ne plati ono što se potrošilo. Napokon, banke nisu socijalne ustanove.</p>
<p>Baš ste se nešto zaigrali i zacrvenjeli? Opomena? Valjda će uskoro stići. A crveno? Ma već će se nekako podmiriti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hod prema vlastitom civiliziranju</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>U tjednu za nama navršilo se 60 godina od početka Nürnberškog procesa, najpoznatijeg pravosudnog postupka u povijesti čovječanstva gdje je tužitelj bila civilizacija. No ispunjena su samo minimalna očekivanja, ali civilizacijski </p>
<p>korak naprijed nije učinjen</p>
<p>Godina velikih i važnih obljetnica započela je ovoga proljeća obilježavanjem 60. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata. </p>
<p>No kako se godina primiče kraju, sve je manje volje javnosti, političara, pa i medija da obilježavaju velike i važne obljetnice. Svibnjem je dominirao kraj Drugog svjetskog rata i čovječanstvo je još jednom odahnulo jer je prije 60 godina završio najveći masakr koji si je ono ikada priuštilo. Već u kolovozu bilo je mnogo manje energije za obilježavanje iste obljetnice od bacanja atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki. Datum japanske kapitulacije i konačnog završetka Drugog svjetskog rata jedva je i zabilježen. </p>
<p>Upravo se to dogodilo i s događajem čije je obljetnica bila nedavno a koji je trebao staviti pravosudnu točku na i, barem kada je riječ o Drugom svjetskom ratu u Europi. Naime, u tjednu za nama navršilo se 60 godina od početka Nürnberškog procesa, najpoznatijeg pravosudnog postupka u povijesti čovječanstva gdje je, kako je u uvodnoj riječi rekao američki tužitelj Jackson, tužitelj bila civilizacija. </p>
<p>Možda je čovječanstvu, pa i medijima u svijetu, pomalo neugodno dostojno obilježiti tu obljetnicu. Prije 60 godina učinilo se ono što se moralo s vodećim nacistima (ili barem onima dostupnim pravosuđu), ali se nije, a to se očekivalo i tražilo, uspostavio novi međunarodni pravni poredak koji bi jednom za svagda zajamčio da će svatko tko poželi činiti ono što su činili nacisti završiti na sudu. Ispunjena su samo minimalna očekivanja, ali civilizacijski korak naprijed nije učinjen. </p>
<p>Kolikogod god to nekome tko živi u Hrvatskoj posljednjih godina može čudno zvučati, suđenja za ratne zločine su prije iznimka negoli pravilo. Mi danas živimo u društvu u kojemu mediji svakodnevno izvještavaju o suđenjima za ratne zločine: o onima koja se zbivaju u Haagu, onima pred domaćim sudovima, o suđenju za Ovčaru u Beogradu… No, povijesno gledano, takva su suđenja doista iznimka. </p>
<p>Prva se ideja o suđenju za ratne zločine pojavila nakon Prvog svjetskog rata. Dapače, odredba o pravu na suđenje zbog ratnih zločina sastavni je dio Versailleskog mirovnog ugovora između pobjedničke Antante i poražene Njemačke. Međutim, kako je njemački car Wilhelm II. pobjegao u sigurnost Nizozemske koja ga nije htjela izručiti zaključeno je da, kad se već ne može suditi onome koga se smatralo najodgovornijim, nema potrebe suditi bilo kome. Prije toga su odredbe o amnestiji bile sastavni dijelovi mirovnih ugovora. Drugim riječima, moglo se pobiti i popljačkati kolikogod se htjelo, a bilo je prilično izvjesno da, čak i u slučaju da se izgubi rat, nitko zbog toga neće biti izveden pred sud. Eventualno će se netko nekome osvetiti, ali pravosuđe za to nije postojalo. </p>
<p>Kolikogod Nürnberg nije ispunio očekivanja, osim minimalnih, ipak je postavio nova pravila ponašanja. Usvojeni su brojni međunarodni propisi koji reguliraju ponašanje u vrijeme rata, a ako ništa drugo javnost je (i zbog sve većeg utjecaja medija na formiranje javnog mnijenja) postala osjetljivija. Da bi se sudilo prije više od 80 godina, nakon završetka Prvog svjetskog rata, nije bilo dovoljno deset milijuna mrtvih. Nakon Drugog svjetskog rata pedeset milijuna mrtvih dostajalo je za organiziranje najvećeg sudskog postupka u povijesti. Nakon toga broj mrtvih zbog kojih je javnost tražila suđenje za ratne zločine postajao je sve manji, što ne znači da je broj suđenja postao bitno veći.</p>
<p>Naravno, mnogo toga je prokockano u vrijeme Hladnog rata. Nikad nije suđeno ni jednom francuskom vojniku ili pripadniku OAS-a zbog zločina počinjenih u Alžiru. Isto tako nikada nije suđeno ni jednom sovjetskom vojniku zbog zločina počinjenih u Afganistanu. Što se tiče američkog angažmana u Vijetnamu, sve je završilo na pravosudno tragikomičnom suđenju poručniku Calleyju.</p>
<p>Hladni rat je trebao završiti da bi se ponovo ozbiljno razmislilo o uspostavi sudova i početku sudovanja za ratne zločine. Osim što je Hladni rat trebao završiti trebali su se dogoditi grozni zločini počinjeni u ratovima vođenim prilikom raspada Jugoslavije (a većina je počinjena u ime stvaranja velike Srbije), ti su zločini (ponovo zahvaljujući medijima) trebali šokirati svijet da bi se stvari pokrenule s mrtve točke. Upravo zbog toga, dakle, zbog kombinacije grozomornosti zločina i njegove medijske dokumentarističke vizualizacije koja ga je dovela u takorekuć svaki dom na svijetu koji ima televizor, UN je osnovao poseban sud za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije i Ruande. I dok je u slučaju »bivše Jugoslavije« svijet malo više šokirala činjenica da se ratni zločini takve magnitude mogu zbivati u Europi, u slučaju Ruande šokirala ga je brutalnost i efikasnost masovnog pogubljivanja u iznimno kratkom vremenu. </p>
<p>Sljedeći korak trebao je biti osnivanje stalnog Međunarodnog kaznenog suda. No taj će sud biti okljaštren sve dok i SAD ne postane njegovim sastavnim dijelom. Naime, dok SAD nije stranka Rimskog sporazuma kojim je osnovan, taj sud praktično nema smisla. </p>
<p>Kolikogod je Nürneberški proces bio razočaranje, ima veliku vrijednost u hodu čovječanstva prema vlastitom civiliziranju. Šezdeset godina kasnije, ako ništa drugo, nitko tko je osumnjičen za ratne zločine ne može mirno spavati.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Na djelu je stara logika: Koliko žrtava toliko i privilegija!</p>
<p>Zašto se poimenično nikada nije utvrdio broj stradalih, niti su se navela njihova imena? Valjda stoga da se ne bi doznao stvarni broj žrtava (kojih je previše makar da je riječ samo o jednoj žrtvi - bez obzira na nacionalnost). Tada se istraživalo radi manipulacije i politizacije žrtvama, a ne zbog poštovanja prema njima </p>
<p>IVAN BAGARIĆ </p>
<p>Osvrnuo bih se na vijest koju ste prenijeli od norveške novinske agencije pod naslovom »Tokača: u BiH poginulo 100.000 ljudi«, (Vjesnik od 23. 11. 2005). </p>
<p>Prema tim podacima, sarajevski Istraživačko-dokumentacijski centar, tj. njen predsjednik Mirsad Tokača, objavio je da je za rata u BiH od 1992. do 1995. godine poginulo približno 100.000 ljudi, od čega 70 posto Bošnjaka (muslimana), 25 posto Srba i 5 posto Hrvata. </p>
<p>Da tomu nije tako, tj. da je riječ o dezinformaciji (podvali) najlakše je utvrditi prema nepobitnim podacima o broju poginulih hrvatskih branitelja. Samo pripadnika HVO-a poginulo je oko 6500, a pribrojimo li im i civilne žrtve te Hrvate poginule u Armiji BiH (kojih je bio znatan broj), brojka poginulih Hrvata biti će daleko veća od spomenute Tokačine »procjene«. </p>
<p>Prema tome, ako pođemo i od Tokačine pretpostavke ukupnog broja od 100.000 poginulih u BiH, poginulih je Hrvata skoro dvostruko više od broja koji je »istražio« spomenuti istraživački centar. </p>
<p>Koliki je broj žrtava među Srbima i muslimanima Bošnjacima ne usuđujem se procjenjivati niti raspolažem pouzdanim podacima. Ali držim da je taj broj (kao i mnogo toga u BiH), u službi politike te se i on mijenjao od »pouzdanih« 200.000 poginulih muslimana Bošnjakado sadašnjeg broja, koji navodi Tokača, od 70.000 poginulih. Štoviše, uporno se ponavlja povijesna neistina o početku rata u BiH. Ili je riječ o nečemu mnogo goremu. Naime, agresija na BiH počela je u listopadu 1991. spaljivanjem hrvatskog sela Ravno, progonom i ubijanjem njegovih stanovnika. Za neke to očito nije vrijedno spomena! Prvi se masovni zločin nad civilnim stanovništvom u BiH dogodio upravo na terenu te općine! Točnije, 13. 11. 1991. godine »srpske snage« - JNA i četnici - ubili su i masakrirali osam stanovnika sela Kijev Do. Svi su bili stariji od 70 godina. </p>
<p>Očigledno za neke zločin nije zločin ako nije učinjen nad »mojim« narodom, pa se kao takav ne uzima ni za početak rata niti se njegove žrtve vrednuje!? Čak ih ni spomenuti Istraživačko-dokumentacijski centar nije pribrojio ukupnom broju žrtava, jer su oni počeli istraživati rat od 1992. godine, otkad je počelo stradanje »njihovog« naroda. Jednako tužno i nevjerojatno! Tako se ponavlja stara politika - manipulacija žrtvama. Isto onako kako su u bivšoj zajedničkoj državi radili oni koji su tvrdili da su ovdje ili ondje ubijene »stotine tisuća«... </p>
<p>Zašto se poimenično nikada nije utvrdio broj stradalih, niti su se navela njihova imena? Valjda stoga da se ne bi doznao stvarni broj žrtava (kojih je previše makar da je riječ samo o jednoj žrtvi - bez obzira na nacionalnost). Tada se istraživalo radi manipulacije i politizacije žrtvama, a ne zbog poštovanja prema njima. Po logici koliko žrtava toliko i prava (privilegija). Ista je politika i sada na djelu. </p>
<p>U vrijeme ustavnih promjena u BiH, ovi podaci su izgleda instrument spomenute logike: što više žrtava, to više prava. I obrnuto. U kontekstu ostvarivanja prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, po toj logici, još malo pa će teško biti dokazat da je u ratu u BiH poginuo ma i jedan Hrvat. </p>
<p>Autor je zastupnik u Hrvatskom saboru</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Prostor oko škole nije parkiralište</p>
<p>U Vjesniku, od četvrtka, 24. studenoga, objavljen je tekst »Jesu li borovi važniji od djece«. Pitanje je, kao što je razvidno iz teksta, retoričko. Nažalost, problem koji plaši sve čija djeca pohađaju Osnovnu školu Gračani, u podsljemenskoj zoni, mnogo je širi. Nogostup koji bi pomogao i djeci i roditeljima nije sagrađen jer nema dozvole da se sruše borovi u zaštićenom parku prirode Medvednica.</p>
<p>No, čak i tamo gdje su nogostupi sagrađeni svakodnevni strah izazivaju roditelji koji djecu dovoze automobilima do ulaza u školu. Svojedobno je ravnateljica jedne novozagrebačke osnovne škole zabranila ulaz autima i parkiranje u prostoru oko škole, u čemu je donekle i uspjela. Nekoliko je dana policija ostavljala kazne a »pauk« odnosio automobile neposlušnih. No, građanski je neposluh bio jači, pa je danas prostor oko škole opet parkiralište. </p>
<p>Naravno da djecu treba naučiti kako se ponašati u prometu, ali prije svega ih treba zaštititi. Jesu li zabrane rješenja? Ne uvijek, ali kad su djeca u pitanju, apsolutno da!</p>
<p>J. M.Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Izmišljeni domobranski generali </p>
<p>Žao mi je, ali moram reagirati na članak kolege Josipa Pavičića u Vjesniku od 18. studenoga u kojemu tvrdi da već postoje povijesne knjige za kakve povjesničar Tvrtko Jakovina kaže da bi ih tek trebalo napisati. One su kao »sinteze, ambicioznije knjige, objektivne, na izvorima fundirane znanstvene spoznaje« ipak već napisane, kaže Pavičić, pa kao dokaz tomu poimence navodi naslove knjiga koje je kao nakladnik sam izdao.</p>
<p>Među njima je i »100 krvavih godina« Dubravka Jelčića. Je li ona »na izvorima fundirana znanstvena spoznaja« o minulih stotinu godina hrvatske povijesti? Daleko od toga. Neću se upuštati u detaljnu analizu kritičkih tvrdnji i subjektivnih valorizacija koje Jelčić izriče o nizu hrvatskih povijesnih ličnosti (od Supila do Mačeka, izuzimajući Pavelića), što je izraz njegovoga političkog svjetonazora, s kojim se nikad nisam slagao (a o čemu svjedočim i u svojoj knjizi »U hrvatskoj areni«), ali ću ipak spomenuti jednu povijesnu neistinu koju Jelčić pokušava proširiti u neupućenu javnost.</p>
<p>Naime, želeći umanjiti ustaške zločine nad Židovima, on pribjegava i očitoj izmišljotini da je čak 28 Židova dobilo od Pavelića status počasnih arijevaca i bilo imenovano domobranskim generalima, neki čak s naslovom - vitez. Jelčić se pritom poziva na popis tih izmišljenih generala u knjizi stanovitog Vjekoslava Topalovića. Ali kao jednom akademiku, pozivati se na neprovjerene podatke ne služi mu na čast.</p>
<p>Nijedno od imena tih tobožnjih generala i vitezova ne nalazi se u publikaciji »Tko je što u NDH« ni u iscrpno dokumentiranoj monografiji dr. Ive Goldsteina »Holokaust u Zagrebu«. Na 539. stranici te knjige navodi se da je 22. siječnja 1942. tadašnje Ministarstvo hrvatskog domobranstva, na upit Državnog vijeća NDH, objavilo da »Židov nema pravo da služi u vojsci... i da za Židove važi zakonska odredba tko je Židov, jer je u pitanju samo rasa, a ne i vjera« (Hrvatski državni arhiv, fond 487).</p>
<p>Prema tome, Jelčićeva knjiga, što se toga tiče, nije objektivna, »na izvorima fundirana znanstvena spoznaja«, kako za svoja izdanja tvrdi nakladnik Josip Pavičić.</p>
<p>Ivo HorvatZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Do 2010. sve škole u dvije smjene</p>
<p>Do 2010. više ni jedna od sadašnje 23 osnovne škole ne bi smjela raditi u tri smjene, odlučeno je u petak na sjednici Poglavarstva Zagreba. Sporazumom o sufinanciranju, postignutim s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Grad bi trebao, kako je rekao zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić, brže graditi osnovne škole kako bi svim učenicima omogućio nastavu u dvije smjene. </p>
<p>Prema sporazumu, u razdoblju od 2006. do 2010. započele bi najmanje četiri nove kapitalne investicije u školstvu, rekao je Jelušić te dodao da je na gradskoj razini za sljedeću godinu osigurano 60 milijuna, a da je Ministarstvo osiguralo 30 milijuna kuna. Prema sadašnjem prijedlogu proračuna, najviše novca dobit će osnovne škole Tituša Brezovačkog, Vugrovec i Rapska dok je za školu u Sesvetskim Selima predviđeno milijun kuna. </p>
<p>Poglavarstvo će financijski surađivati s Ministarstvom i pri obnovi zgrade Ferimporta na Trgu maršala Tita 12, u koju bi trebala useliti Muzička akademija. Tako će se za izradu projektne dokumentacije, pribavljanje građevinske i uporabne dozvole te dogradnju do 2008. godine uložiti 100 milijuna kuna, od čega će Grad dati 49 milijuna.</p>
<p>»Ako se izuzme 30 milijuna za koliko je grad 2003. kupio zgradu, u tom projektu Grad i država sudjeluju u omjeru 50 prema 50«, rekao je Jelušić. Prema ugovoru, obnova bivše Ferimportove zgrade trebala bi završiti do 1. rujna 2008., no u sporazumu ne stoji koliki će biti ukupni troškovi obnove.</p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zbog kolapsa građani gubili živce</p>
<p>Vozeći po nogostupu, nervozni taksist skoro pregazio pješaka</p>
<p>Trube, psovke, bijes i potpuni gubitak živaca bili su slika zagrebačkih prometnica i u petak. Čini se kako su svakodnevni prometni kolapsi prelili čašu te da pješaci i vozači polagano gube kontrolu nad sobom. Iako su i tramvajski i cestovni promet prijepodne bili prilično mirni, bilo je to samo zatišje pred buru.</p>
<p>Već oko 14 sati u Savskoj se stvorio prometni čep. Već ispred nebodera, na križanju Savske, Slavonske i Ljubljanske, vladao je kaos. Bilo je rizično hodati čak i po nogostupima, jer su neki vozači bezobzirno vozili po njima, čak i trubili pješacima da im se sklone s puta. Nervozni je taksist na nogostupu skoro pregazio pješaka, brzo mu se provezavši iza leđa. </p>
<p>Policije na raskrižju nije bilo, a posla za nju bilo je na pretek. Semafori su radili, no nitko ih nije poštovao. Vozači su svoju prednost ostvarivali na silu, a takvim su ponašanjem ohrabrivali jedni druge dok raskrižje nije postalo potpuno zakrčeno i neprohodno.</p>
<p>Automobili na prugama zaustavljali su i tramvajski promet pa je većina vozača tramvaja otvorila vrata i pustila putnike da izađu i pronađu brži put.</p>
<p>U Vukovarskoj ulici postali su jasni uzroci gužve. Zbog radova na cesti bila su zatvorena dva od triju trakova južnog kolnika pa je onaj jedan trak postao usko grlo.</p>
<p>Na molbu da prokomentiraju stanje u prometu, skoro svi građani odmahivali su rukom, dobacivali psovke ili nas jednostavno ignorirali. Umirovljenik Zoran Rudeš bio je jedan od rijetkih koji su željeli popričati: »U gradu je previše je automobila, a nitko ih ne upućuje na alternativne pravce kad se ulice zatvore zbog radova«, rekao je te dodao kako »ovom gradu treba više prometne logike, inače se benzin troši uzalud«.</p>
<p>Za to vrijeme skupi je automobil prolazio kroz crveno i trubio pješacima da se maknu s pješačkog prijelaza. Jedna mu je djevojka, sa smiješkom, uzvratila prepoznatljivim pokretom ruke, uz odobravanje ostalih pješaka.</p>
<p>Nakon brojnih maštovitih izraza kojima su pješaci oslovljavali vozače automobila i tramvaja, oko 15 sati u promet je pušten i drugi trak u Vukovarskoj. Jedna pješakinja u prolazu je, slegnuvši ramenima, dobacila: »Svaki je dan ovako, zašto bi petak bio izuzetak«.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Živim u njemu već 92 godine </p>
<p>Nije čudnovato voljeti grad u kojem si se rodio, u kojem si završio škole i fakultet, grad u kojem si radio cijeli život. </p>
<p>Kulturne ustanove, muzeji, galerije dale su mi priliku da povećavam i usavršim svoje znanje u struci, znanosti, povijesti i umjetnosti. Život i rad intelektualca složen je i isprepleten raznim okolnostima, koje nisu uvijek jednostavne i korisne. Grad Zagreb pruža mogućnost stjecanja iskustva na svim područjima suvremene znanosti i umjetnosti. Ne treba zaboraviti ni sport u kojem ovaj grad ima već stoljetno iskustvo. Koncerti, počevši od onih u Glazbenom zavodu još s početka XIX. stoljeća, pa do onih u današnjoj prekrasnoj dvorani Lisinski, obogaćuju glazbeni život građana grada Zagreba. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilišna i nacionalna biblioteka, Matica hrvatska – riznice su intelektualnog bogatstva Zagreba. Smještaj Zagreba u blizini centralne Europe, u blizini Austrije, Mađarske, Slovenije, Grčke i Mediterana daje ovom gradu i široke turističke mogućnosti.</p>
<p>Zašto volim Zagreb, pitanje je na koje mi nije teško odgovoriti, upravo iz navedenih razloga, koji mogu biti i sentimentalni, jer svaka ljubav ima i ovu komponentu.</p>
<p>Anketa »Zašto volim Zagreb« mogla bi dobro poslužiti i upravi grada, u poljepšavanju grada Zagreba i unapređenju života njegovih građana. Postoje još mnogi razlozi zašto upravo i ja volim svoj Zagreb u kojemu sam se rodio i živio više od 92 godine. Zašto volim Zagreb. Nije teško reći. U nekoliko riječi.</p>
<p>Volim taj grad, jer ga imam rad. I što dulje živim, to ga više volim.</p>
<p>Vladimir Muljevićprofesor emeritus Fakulteta elektrotehnike i računarstva</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zatvoren južni kolnik Vukovarske </p>
<p>Južni kolnik Ulice grada Vukovara, od Ulice Fausta Vrančića do Miramarske ulice, bit će zatvoren od subote, 26. studenog u 10 sati, do nedjelje u 8 sati. Pritom će Ulica Fausta Vrančića i Miramarska ulica biti otvorene za promet. Privremena regulacija prometa uvest će se radi asfaltiranja u sklopu izgradnje raskrižja Ulice grada Vukovara i Sveučilišne aleje. Kao obilazni smjer naznačen je put Savskom ulicom, Slavonskom avenijom, Ulicom Hrvatske bratske zajednice do Ulice grada Vukovara. Ovim asfaltiranjem bit će dovršeni grubi radovi na Vukovarskoj, kako je i najavljeno. Koordinator radova, Goran Radić, rekao je kako je sve spremno za asfaltiranje, no da bi ga jedino kiša mogla spriječiti. [P. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Katalinići će dobiti stan</p>
<p>Grad Zagreb uskoro će riješiti stambeni problem šesteročlane obitelji Katalinić koja je u četvrtak deložirana iz kuće na Kozjaku. To je u petak na konferenciji za novinare obećala zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Višnja Fortuna. Nije rekla točan datum kad će se to dogoditi, ali očekuje se da bi to moglo biti već u nedjelju, nakon što se gradonačelnik vrati sa službenog puta. U međuvremenu će Marija Katalinić i njezinih petero djece živjeti u hostelu u Remetincu na trošak grada.[M. Bra.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najave proračuna ne ohrabruju</p>
<p>U prisutnosti mnogih počasnih gostiju iz Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, gradova Zagrebačke županije te nekoliko pomoćnika ministra, u petak je svečano obilježen Dan Veterinarskog fakulteta. Dekanica dr. Ljiljana Pinter tom je prilikom govorila o rekonstrukciji fakulteta, obavljenoj u proteklih godinu dana, te predstavila novi, šestogodišnji studijski program. Video-vezom se s FER-a okupljenima obratio i dr. Aleksa Bjeliš, zagrebački prorektor za znanost, rekavši da najave državnog proračuna za sljedeću godinu nisu ohrabrujuće i da u akademskoj zajednici izazivaju zabrinutost. »Zajedno sa suradnicima pokušavamo osigurati Sveučilištu dodatna sredstva i želimo da fakulteti koji su uspješno surađivali s gospodarstvom, to i dalje rade tako dobro«, zaključio je. [D.Pe.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Učionica umjesto školskog stana</p>
<p>Grad Zaprešić predlaže da se školski stan pretvori u učionicu</p>
<p>Područna škola u zaprešićkom naselju Jablanovec, koja radi u sastavu Osnovne škole Bistra, bori se s nedostakom prostora. Od ove godine, naime, ta četverogodišnja škola radi u tri smjene, a jutarnja nastava počinje u 7.15 Iako je u planu pregrađivanje školske zgrade, zaprešićko Poglavarstvo na svojoj je posljednjoj sjednici predložilo da se umjesto toga školski stan, koji zauzima trećinu zgrade, pretvori u učionicu. </p>
<p>Kako u tom stanu živi jedna od učiteljica koja radi u školi, a njezina obitelj nema drugog smještaja, gradonačelnik Zaprešića zatražio je dopisom od ministra prosvjete Dragana Primorca da riješi njezin stambeni problem. Učiteljica Marija Migić u tom stanu živi već 11 godina, sa suprugom koji je također prosvjetni djelatnik, i troje djece, od kojih se dvoje još školuje. Na natječaj za stan javila se nakon što je obitelj zbog rata izbjegla iz Bosanske Posavine. Iako ju je začudila inicijativa zaprešićkih vlasti, pristala bi, kaže, na zamjenski stan po istim uvjetima, koji bi rado i otkupila. </p>
<p>Intervencija Poglavarstva najviše je iznenadila ravnatelja škole Eduarda Kovačevića koji kaže da je školski stan dio škole već 100 godina, otkad je izgrađena, te da učitelji, po zakonu, imaju pravo boraviti u njemu. »Grad Zaprešić nema nad školom nikakvih ingerencija, ima ih isključivo Zagrebačka županija. Kako se škola zbog starosti ne može nadograditi, planiramo je pregraditi, i to tako da zbornicu pretvorimo u učionicu, a dio hodnika škole pregradimo za potrebe zbornice. To je trebao finacirati Grad Zaprešić, za što postoji i suglasnost Zagrebačke županije«, kaže ravnatelj Kovačević. </p>
<p>Zbog uvođenja stranog jezika od prvog razreda osnovne škole, satnica se ove godine povećala, a zbog djece s posebnim potrebama, napominje ravnatelj, trebalo je podijeliti razrede i raditi u tri smjene. Škola očekuje i odobrenje Ministarstva prosvjete da sat skrati na 40 minuta, a kad se to dogodi, kaže, jutarnja nastava opet će počinjati u osam sati. Gradonačelnik Zaprešića, Vinko Morović, pak, objašnjava da se Grad ne namjerava miješati u tuđi posao, već da isključivo nastoji osigurati svoj djeci na području Zaprešića jednake uvjete školovanja, odnosno da nastava započinje u za nju uobičajeno vrijeme.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Donesen plan Shopping Cityja </p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> - Vijeće grada Zaprešića usvojilo je Urbanistički plan uređenja Shopping City Zagreb, kao i detaljne planove uređenja prve i druge faze te višenamjenske gospodarske zone. Shopping City će se prostirati na više od milijun četvornih metara na istočnom dijelu Zaprešića, uz rijeku Krapinu, nasuprot naselju Jablanovec. Ta poslovna zona s uslužnim, zabavnim, sportskim i proizvodnim centrima gradit će se sljedećih deset godina u tri faze, a cjelokupna vrijednost investicije kreće se oko milijardu eura. Vijeće je također odlučilo da će se ponovno raspisati natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, namijenjenog budućem eko-etno parku, te imenovalo članove devet radnih tijela Gradskog vijeća. [J. O.] </p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Nevolje zbog prvog snijega</p>
<p>Prve obilnije snježne padaline u petak su većem dijelu srednje i sjeverozapadne Europe donijele brojne automobilske nesreće, zastoje u prometu, otkazivanje letova... Zbog obilna snijega i poledice, osobito u Bavarskoj i na jugu Njemačke, više je kamiona i šlepera blokirano nasred autoceste. Mnogi letovi u zračnim lukama u Frankfurtu i Münchenu odgođeni su ili otkazani.</p>
<p>Obilan snijeg pao je noću i na sjever Švicarske, otežavši cestovni i željeznički promet. U području Züricha palo je 20 cm snijega, a jedna je željeznička postaja zatvorena zbog zaleđenih tračnica. Snježni nanosi i jak vjetar poremetili su cestovni, zračni, pomorski i željeznički promet i u Nizozemskoj. Samo tijekom noći zbilo se 37 prometnih nesreća, dok amsterdamska zračna luka Schiphol koristi tek jednu od triju pista pa mnogi zrakoplovi kasne. Obilan snijeg zatrpao je i Veliku Britaniju, pa je stanovništvo upozoreno na velik oprez u subotu ujutro jer bi se noću sve moglo – zalediti. [Hina, akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>2005. imat će sekundu više</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ovoga ćemo prosinca Novu godinu čekati duže no inače. Točnije, punu sekundu! Središnji ured Međunarodne službe za zemaljsku rotaciju, odlučio je da će 2005. imati sekundu više. Ona će biti dodana posljednjoj minuti 31. prosinca kako bi se na taj način kompenzirala razlika između univerzalnog vremena i stvarnog trajanja solarnih dana. </p>
<p>Prethodni je put sekunda dodana godini 1999., a od 1972. ukupno 22 puta. No, kako sada stvari stoje, sekunda dodana 2005. mogla bi biti i posljednja. Sve su, naime, glasniji stručnjaci kojima se taj »kompromis« nimalo ne sviđa. [A. K. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Umro George Best</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Bivši nogometaš Manchester Uniteda George Best (59), jedan od najboljih igrača u povijesti, umro je u petak u londonskoj bolnici Cromwell. Best je za Sjevernu Irsku odigrao 37 utakmica, no Irci, unatoč tome, nikad nisu izborili nastup na SP-u. Godine 1968. proglašen je najboljim nogometašem Europe. Nakon višegodišnjeg kroničnog alkoholizam zbog kojega su mu 2002. transplantirana jetra, Best je u bolnicu primljen početkom listopada. Bila je to posljedica reakcije tijela na lijek za jetra, no uslijed liječenja razvila se i infekcija. Pokazalo se – smrtonosna. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Borat: »Neka nas Kazahstan tuži!«</p>
<p>ALMATY</p>
<p> – Britanski komičar Sacha Baron Cohen koji u svojim tv-skečevima na MTV-ju glumi seksista Borata iz Kazahstana, odgovorio je na prijetnju Kazahstana da će ga tužiti sudu jer ismijava njihovu državu i narod. U satiričnom je stilu uzvratio predstavivši se kao Borat: »Moram reći da ja nemam nikakve veze s g. Cohenom te u potpunosti podržavam najavu da će ga vlada Kazahstana tužiti«. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Simfonija boja </p>
<p>Proglasiti neku umjetnost »lijepom« uvijek zvuči pomalo kritično, sumnjivo i omalovažavajuće. Pa ipak, prosječnim posjetiteljima koji ovih dana navrate u izložbeni prostor savezne pokrajine Sjeverne Rajne Vestfalije »K20« u Düsseldorfu u pravilu izleti uzdah popraćen komentarom – »oh, kako je to lijepa umjetnost!«</p>
<p>Iako je i sam slikar uvijek svjesno posezao upravo za dekorativnim u stvaranju svoje »umjetnosti ravnoteže, čistoće i mira«, kako je jednom objasnio, i kustosima düsseldorfskog muzeja upravo je taj ključni element Matissova slikarstva, čini se, stvarao nemale poteškoće. Pridjev »lijepo« se stoga u više nego izvrsno opremljenom katalogu izložbe pojavljuje samo nekoliko puta. </p>
<p>Izložba nudi nove interpretacije Matisseovih interijera. No taj »novi« pogled autora izložbe i popratnih tekstova ostaje blijed, teoretičan i djelomično nategnut.</p>
<p>Jer, pogled kroz prozor iz nekoga interijera, otvorena vrata ili likovi namještenih poza pripadaju redu tradicionalnih motiva slikarstva. Žene koje spavaju, čitaju ili se pak samo odmaraju, obučene ili nage, i gotovo voajeristička prisutnost samoga slikara u ogledalu – ništa od svega navedenoga još od vremena Tiziana, Velazqueza ili Vermeera također nije novo.</p>
<p>Ono što je drugačije jest simfonija boja, ornament i plošnost pomoću koje Matisse dolazi do same srži svoje umjetnosti – do dekorativnosti. </p>
<p>Motivi Matisseovih platna su slika u ogledalu, tapete cvjetnih uzoraka, pokrivači, orijentalni tepisi, likovi postavljeni negdje između dvo i tro-dimenzionalnosti. Matisse promatrača prisiljava na istraživanje i najmanjega detalja svoje slike, ali mu istodobno poklanja i osjećaj nedokučivosti i gotovo bezvremenske lakoće.</p>
<p>Time se ne ispunjava samo Matisseov san o umjetnosti »ravnoteže, čistoće i mira«, već se isključuje i definicija o »dekorativnoj umjetnosti košmara«, kako su je mnogi nazivali. »Sanjam o umjetnosti poput dobrog naslonjača na kojem se čovjek može opustiti nakon napornog dana«, zabilježio je s pravom Matisse.</p>
<p>Željka Telišman</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Duhovito s cinizmom na kraju</p>
<p>U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u četvrtak na večer trinaesti put dodijeljene su Nagrade hrvatskoga glumišta u 28 kategorija. Zabavan scenarij Željke Udovičić »odglumili« su u voditeljskim ulogama Jadranka Đokić i Pjer Meničanin, a sve pod redateljskom palicom Dražena Ferenčine. </p>
<p>Uz duhovite video isječke redatelja Tomislava Rukavine, kojima su najavljene baletne, operne i dramske kategorije, domišljate su bile i najave pojedinih prezenterskih parova kao i njihovi nastupi. </p>
<p>Tako su kao Hebrangov zet i kćerka Jagode Martinčević predstavljeni Goran Grgić i Dora Lipovčan, a jedan od suvoditelja _ Davor Svedružić, uspješno se poigrao aktualnom aferom u kazalištu, »slučajem Severina«.</p>
<p>Primivši nagradu za životno djelo Petar Selem prisjetio se svojih početaka vezanih uz opernu režiju, dok se druga laureatkinja nagrade za životno djelo _ Neva Rošić u ciničnom tonu na samom kraju svečanosti osvrnula na komentar Nagrade što ga je objavio jedan dnevni list te sebi zaželjela »dobro zdravlje, a hrvatskom kazalištu bolje dane«.</p>
<p>Glavne nagrade za dramska ostvarenja podijelile su dvije predstave: »Noć iguane« Splitskoga ljeta za najbolju predstavu u cjelini i najbolju glavnu mušku ulogu _ Milan Pleština te »Cyrano de Bergerac« HNK iz Osijeka, za čiju je režiju nagrađen Zlatko Sviben, a Olga Pakalović proglašena najboljom glavnom ženskom ulogom. </p>
<p>Zagrebački HNK ovjenčan je sa šest nagrada, što potvrđuje da »ima sjajne umjetnike i ansamble i što god se događalo izvana ili iznutra, uvijek ima predstava koje mogu dobiti nagradu i to zaslužuju«, izjavila je nakon svečanosti intendantica Ana Lederer.</p>
<p>Uspjehu osječkoga »Cyranoa« pridonijela je posebna energija cijeloga ansambla, što je inače rijetka pojava u hrvatskom glumištu, smatra nagrađeni redatelj Zlatko Sviben. »Kroz netipičan rad na predstavi i sretnu konstelaciju zvijezda važan je bio i predivan tekst _ čipka u koju smo se pokušali udjenuti.« Olgi Pakalović posebno je drago » što od početka do kraja predstave živi na sceni predana ulozi bez ikakvih primisli«.</p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U društvu uglednih </p>
<p>Pariz je ovih dana još jedanput odao počast Juliju Kniferu (1924</p>
<p> – 2004.), jasno pokazujući da je taj hrvatski slikar u Francuskoj pronašao poticajnu sredinu koja je njegovo djelo znala prepoznati i valorizirati. Po umjetnikovu predlošku upravo je završena tapiserija u pariškoj tkaonici Mobilier national et Manufactures des Gobelins, de Beauvais et de la Savonnerie, nacionalnoj manufakturi u kojoj se od 17. stoljeća, prema nacrtima umjetnika, izrađuju tapiserije, gobleni i tepisi. </p>
<p>Tapiserija s motivom meandra, dimenzija 2 x 2,5 metara, napravljena je od vune i svile, a skinuta je s tkalačkog stana u utorak, na javnoj svečanosti priređenoj uoči prve obljetnice umjetnikove smrti. Događaju su nazočili mnogi uzvanici, među kojima i umjetnikova obitelj, francuski povjesničari umjetnosti, ravnatelj Muzeja d'Orsay Serge Lemoine te predstavnici Republike Hrvatske pri Unescu. </p>
<p>Prema riječima ravnatelja tkaonice Bernarda Schottera, tapiserija je tkana ručno, bez ikakvih tehničkih pomagala. Izrada tapiserije trajala je 163 dana, a o njezinoj vrijednosti najbolje svjedoči podatak da je samo ljudski rad stajao 50.000 eura. </p>
<p>Kako saznajemo od umjetnikove udovice Nade i kćeri Ane, tapiserija s motivom meandra naći će trajno mjesto u državnoj kolekciji tapiserija koje se prikupljaju od 17. stoljeća i pripadaju krugu najstarijih umjetničkih zbirki u Francuskoj.</p>
<p> Nacionalna manufaktura izrađuje tapiserije i tepihe prema djelima renomiranih francuskih i svjetskih umjetnika, među kojima su, primjerice, Joan Miro i Yaacov Agam. Julije Knifer je prvi hrvatski umjetnik koji se našao u tom prestižnom društvu. Član legendarne grupe Gorgona veći je dio svoga iznimno plodnoga stvaralačkoga razdoblja živio u Parizu, gradu koji se dostojanstveno oprostio od umjetnika nakon njegove smrti. Ne zaboravimo da se Kniferova djela nalaze u stalnome postavu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Centru Georges Pompidou, dok djela velikana naše umjetnosti 20. stoljeća u domovini u spremištima čekaju bolje dane, daleko od očiju javnosti.</p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Briljantni solisti </p>
<p>Pod nazivom »Sedam dana glazbe u europskom eteru« od 21. do 27. studenog za potrebe programa EBU (Europske radiotelevizijske unije) Hrvatska radiotelevizija, tj. Hrvatski radio) iz Zagreba prenosi koncerte u zajedničku europsku radijsku mrežu. U sklopu tih koncerata u velikoj je dvorani »Lisinski« 24. studenog nastupio Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Nikše Bareze.</p>
<p> Hrvatska, koja je inače već godinama punopravna članica EBU-a, u ovom se tjednu, u sklopu zajedničkog europskog programa, predstavlja iz Zagreba izravnim prijenosima koncerata raznih ansambala ili snimkama emitiranim s pulta Trećeg programa radija.</p>
<p>Spomenuti koncert Simfonijskog orkestra HRT-a pod Barezinim ravnanjem oblikovan je u dvije programske cjeline. U prvom dijelu izvedene su skladbe dvojice hrvatskih autora, Četvrti klasični koncert Stjepana Šuleka i Koncert za obou, ksilofon i orkestar Borisa Papandopula. Šulekovo djelo jedva se može uskladiti s vlastitim naslovom; ovaj »klasični koncert« oslanja se u ideji više na barok, a u zvuku (dimenzijama orkestralnog aparata i karakterom izričaja) na romantičarsku epohu. No kao i sve Šulekove skladbe to je uzorak znalačke instrumentacije i zahtijeva od izvođača znatne napore. U izvedbi, koja se nije pokazala savršeno preciznom, ponajviše je do izražaja došao Barezin osjećaj za plastičnost fraze i dah forme.</p>
<p>Papandopulov pak Koncert za obou, ksilofon i gudače, manje svečanog karaktera od Šulekova Četvrtoga klasičnog koncerta, bio je nadasve ugodan za slušanje, posebice zbog atraktivnosti virtuozno tretiranih dionica solističkih instrumenata. Oboist Branko Mihanović i Ivana Bilić za ksilofonom svirali su briljantno, a orkestar je vrlo solidno obavio ostatak posla. Najbolje od svega zazvučala je poslije stanke suita iz baleta »Čudesni mandarin« Bele Bartoka. Bareza za pultom bio je suveren kao i uvijek, orkestar je muzicirao vrlo sabrano, pa je izvedba u cjelini ostavila izvrstan dojam.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Knjiga Željka Sabola </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Knjiga Željka Sabola »Odanost istini« predstavljena je u četvrtak na večer u Zagrebu. Knjiga donosi pedesetak Sabolovih osvrta i komentara, uglavnom objavljenih u Vjesniku, a tiču se globalizacije, hrvatskog puta u Europu, odnosa sa susjedima i dr. Knjigu je tiskala naklada Jurčić, a objavljena je posthumno. Prvi predsjednik Hrvatskoga sabora Žarko Domljan istaknuo je da su Sabolovi osvrti male minijature, uvijek polemične, a osnovna su im načela domoljublje i istinoljublje. Na predstavljanju su govorili i Vjekoslav Boban i Alojz Seleši. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>El Dorado za menadžere</p>
<p>Dojam je da hrvatski ljubitelji nogometa baš i nemaju razloga za veselje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Divno! Ovakvim je, zadovoljnim usklikom, garniranim i dozom ponosa, reagirao dio naše nogometne javnosti na novost iz Francuske. Čelnici tamošnje nogometne lige više neće igrače iz Hrvatske tretirati strancima. A to, dakako, znači da naši nogometaši više neće upadati u propisanu kvotu za strance izvan EU i da će svaki francuski klub moći angažirati neograničen broj hrvatskih reprezentativaca. Riječ je o »Malajinom pravilu«, a ono reprezentativcima iz zemalja koje su s EU potpisale Sporazume o pridruživanju omogućuje tretman igrača iz EU.</p>
<p>Pravilo je, dakle, suženo na one igrače koji su barem jednom nastupili za reprezentaciju, bilo da je riječ o A selekciji ili mlađim uzrastima. Na toj je stavci ustrajao Francuski sindikat nogometaša pribojavajući se poplave jeftinih igrača s istoka.</p>
<p>Pa, što to, dakle, znači za hrvatski nogomet, klubove, igrače...? Jasnu je definiciju teško dati dok sve ovo ne zaživi u praksi. No, dojam je da hrvatski ljubitelji nogometa ovdje nemaju suviše razloga za veselje. Svojedobno je u Italiji punih godinu i pol dana vrijedilo pravilo prema kojem svi stranci imaju isti tretman i u tom su razdoblju devetorica igrača iz HNL otišla u Italiju. Jasno je samo to da će ova promjena značiti - El Dorado za menadžere! Naposljetku, slučajno ili ne, francuske je nogometne autoritete na ovakav čin potaknuo čovjek koji se, između ostaloga, bavi i nogometnim menadžerstvom.</p>
<p> U cijeloj se priči ponajprije valja zapitati - što je cilj naših najboljih klubova? Prodaja igrača ili stvaranje jake momčadi i plasman u, primjerice, četvrtfinale Kupa Uefe? Dakako, sve je to na neki način vezano, sportski ciljevi umnogome ovise i o uvjetima u kakvima klubovi egzistiraju, (ne)kvalitetnoj ligi u kojoj participiraju, financijskoj slavini... </p>
<p> Malajino će pravilo, dakle, uvjetovati brži protok nogometaša kroz hrvatske klubove. S obzirom na to da će klupski čelnici sada lakše moći prodati igrača, jasno je da će »ponešto kapnuti« i u klupsku blagajnu. Ali, jasno je i to da klubovi neće moći stvarati dugoročniju momčad. Da je Malajino pravilo zaživjelo ranije, možda bi Kranjčar, Eduardo, Ćorluka... u ovome trenutku već imali ponešto »staža« u francuskom prvenstvu. </p>
<p> S druge strane, u našoj je ligi moguće očekivati i veći priljev igrača s istoka. A ako će klubovi već i imati ponešto novca od češćih prodaja igrača, možda možemo očekivati da bi se u Maksimiru ili Poljudu katkad mogao nastaniti i koji poznati svjetski nogometaš na zalazu karijere što bi, dakako, mogla biti vrlo dobra ideja, ponajprije marketinški gledano. </p>
<p>Pitanje je, nadalje, kako će se na sve to odraziti i kriza u kakvu je posljednjih godina zaronio europski nogomet. Pritom ponajprije mislimo na pad financijske moći velikih tv-tvrtki i marketinških centara, koji su financirali lige i davali klubovima kapital, koji su ovi obrtali.</p>
<p>Ipak, na osnovne je probleme našeg nogometa nedavno, temperamentnim izlaganjem, ukazao Dinamov trener Josip Kuže: </p>
<p> »Apeliram na igrače da nikad ne potpisuju ugovore ni s jednim menadžerom! Što će im menadžeri? Određeni menadžer ne zna jezik, nema nogometne relacije niti sposobnost menadžera. No, potpisuje ugovor gdje igraču čitav život uzima 20-25 posto od primanja, ugovora, zarade... Koja je to logika, kakav je to mazohizam, kako objasniti taj fenomen?« </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Derbi na Kantridi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pretposljednje kolo nogometnog prvenstva u ovoj godini nudi možda i odlučujući susret za drugo mjesto na ljestvici uoči podjele lige na Ligu za prvaka i Ligu za ostanak. Naime, s pet bodova prednosti Rijeka će na svom terenu pokušati »zacementirati« poziciju protiv trećih Varaždinaca. </p>
<p>Pobijede li Skočićevi puleni, dohvatit će značajnih osam bodova prednosti, koje će ostali vrlo teško nadoknaditi, zbog promjenjive forme. S druge strane, Rijeka je u posljednje vrijeme sve manje sklona kiksevima. Kvarnerski »bijeli« sve drže u svojim rukama, a kao naručen im je došao uvjerljiv poraz Varteska od Dinama. Pogodak u Koprićevoj mreži u otvaranju utakmice na Kantridi poslao bi nade Varaždinaca u nepovrat. U subotu bi se mogla iskristalizirati borba za Ligu za prvaka, sastaju se na ljestvici prilično izjednačeni klubovi. Puli je pobjeda na Verudi protiv Zagreba imperativ, ostane li bez bodova po svemu će sudeći završiti u Ligi za ostanak. Drugi dvoboj klubova iz sredine poretka bit će odigran u Čakovcu. Međimurje će ugostiti Veličane, tražeći pobjedu nakon više od mjesec dana. Gleda li se poredak, Dinamo i Osijek imaju najlakši posao, protiv oslabljenog Slavena Belupa u Maksimiru, odnosno slabašnog Intera u Zaprešiću.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Bijeli« ohrabreni kupom žele bodove </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon neodlučenog ishoda (1-1) protiv Osijeka u kupu hajdukovci se nisu vratili u Split. Ostali su u ravnoj Slavoniji gdje ih u subotu u Vinkovcima čeka ogled s Cibalijom.</p>
<p>Trenirali su »bijeli« u Starim Jankovcima po snijegu kako bi se navikli na uvjete, koji će ih vjerojatno čekati u Vinkovcima. Za subotnji sudar trener Gudelj ne može računati na stopera Kralevskog, koji je u Osijeku dobio crveni karton, te Damjanovića, koji ima tri žuta kartona. Umjesto Kralevskog trebao bi istrčati Đolonga, a Damjanovića će najvjerojatnije zamijeniti Ćaćić. Možda Gudelj odmori ponekog umornog »ratnika« nakon sraza u srijedu. U prvom su dijelu sezone Vinkovčani na Poljudu vodili sa 1-0 do 89. minute utakmice, kad je uspio izjednačiti mladi Makarin, koji se pomalo iznenađujuće pojavio u početnoj postavi u Gradskom vrtu. Vjerojatno će i u Vinkovcima zaigrati od početka: </p>
<p>»Bilo bi dobro da slavonsku turneju okončamo još jednim uspjehom. U Vinkovce idemo pobijediti, no bili bismo zadovoljni i da ne izgubimo. Ovo nam je možda najvažnija utakmica u prvom dijelu sezone, pobjeda bi nas gurnula u gornji dio ljestvice, a eventualni poraz bi nam još više zakomplicirao borbu za ulazak u Ligu za prvaka. Odigrali smo dobro u Osijeku, a vjerujem da će moji igrači to ponoviti i protiv Cibalije«, rekao je trener Ivan Gudelj. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U Bratislavi kao u Splitu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Većina tenisača već je odavno na odmoru, odnosno uskoro će početi s pripremama za novu sezonu. A predvodnika hrvatske teniske reprezentacije Ivana Ljubičića i njegove suigrače tek očekuje »šećer na kraju« - finale Davisova kupa. Između Šangaja i Bratislave Ljubičić je stao u Zagrebu, gdje je kao Diadorin maneken predstavio posebnu liniju, dizajniranu isključivo za završni dvoboj protiv Slovačke od 2. do 4. prosinca. </p>
<p>»Ovo je samo još jedna potvrda našeg uspjeha. Ipak se rijetko vidi da se neka majica radi praktički za dva-tri meča«, rekao je Ljubičić. </p>
<p>Uoči dolaska u Zagreb, Ljubičić je razgovarao s predsjednikom Međunarodnoga teniskog udruženja (ITF) Francescom Riccijem Bittijem, koji je imao samo dobre vijesti. </p>
<p>»ITF je dobio 2000 karata, hrvatski navijači 800, plus ono što su kupili na blagajni u Bratislavi, a čuo sam da to nije malo. Bit će oko 1000 hrvatskih navijača. Dvorana ima 4500 mjesta. Dakle, Slovaka će biti oko 1500. Stoga će atmosfera biti u najmanju ruku podjednaka, iako smo mi poznati kao glasni navijači«, rekao je Ljubičić vjerujući da će ambijent u dvorani u Bartislavi biti poticajan kao i splitski na koji je naviknuo. </p>
<p>»Još je jedna pozitivna činjenica na našoj strani - Karol Beck, koji je možda zaliječio ozljedu, ali nije 100 posto spreman. Dakle, Ančić i ja trebali bi ga pobijediti«, dodao je Ljubičić.</p>
<p>Treći je adut na hrvatskoj strani, kaže Ljubičić, i ostali reprezentativci. </p>
<p>»Lijepo je znati da je Karlović u formi i da Ivanišević može pomoći ako treba. To znači da možemo igrati potpuno opušteno«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatski sudar u Jazinama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U 9. kolu Goodyear lige sučelit će se dva hrvatska kluba, u subotu u Jazinama (18 sati) domaći Zadar dočekuje košarkaše Zagreba. </p>
<p>Otkad je na trenersku klupu sjeo Rudolf Jugo, zadarski košarkaši ne znaju za poraz protiv »mrava«, koji su im nekad bili neugodan suparnik. U subotu će aktualni hrvatski prvak biti kompletan, u momčadi će se naći i Juby Johnson, koji nije igrao protiv belgijskog Leuvena. Zagrebaši imaju više briga s ozljedama, na put neće Broyles, koji je ponovno »osjetio« butni mišić. Alihodžić, Mišić i Simon bit će u sastavu, iako su propustili dva treninga. </p>
<p>Košarkaši Cibone dočekuju u subotu Vojvodinu (20 sati), trener Dražen Anzulović i dalje ne može računati na Matu Skelina, koji još osjeća bolove u šaci. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Stjepan Janić kajakaš godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski kajakaški savez proglasio je Stjepana Janića svojim nauspješnijim sportašem u 2005. godini. Ovaj naslov Stjepan Janić je zaslužio broncom na Europskom prvenstvu u poljskom Poznanu, ali i dobrim nastupima na Mediteranskim igrama u španjolskoj Almeriji i Svjetskom prvenstvu u Zagrebu. Iza kajakaša Janića, koji je sakupio 915 bodova, ostali su kanuisti Emil Milihram 484, Igor Gojić 408, Tomislav Hohnjec 405 i Tomislav Lepan sa 86 bodova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Koprivnica slavi 50 godina rukometa </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – U nedjelju se obilježava 50 godina ženskog rukometa u Koprivnici, danas okupljenog pod imenima Podravka i Podravka Vegeta. Tom će se prigodom u 15 sati u koprivničkom Domoljubu održati svečana sjednica skupštine Podravke Vegete, a u 16 sati premijerno će se prikazati dokumentarni film »Podravka - okus pobjede«. </p>
<p>Na sjednicu su pozvane sve igračice koje su igrale u prvoj ekipi, bit će nazočne i rukometašice koje su promovirale taj sport u Koprivnici, skoro cijela ekipa iz 1955. godine te mnogi drugi. </p>
<p>Obilježava se 4. prosinca 1955., dan kad je odigrana prva ženska rukometna utakmica gimnazijskoga kluba RK Ivo Marinković, a to je službeni početak ženskog rukometa u Koprivnici. Prvi je trener bio prosvjetni djelatnik Vinko Zember. Klub je u 50 godina djelovanja osvojio dva naslova državnog prvaka, 12 je puta bio osvajač Hrvatskoga kupa te se jednom okitio naslovom europskih prvakinja.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Ubojstva u Riju </p>
<p>U oružanim obračunima među uličnim bandama ginu stotine ljudi i tisuće napuštene djece </p>
<p>Brazilska policija hladnokrvno ubija svoje građane pod sumnjom da su kriminalci, stoji u nedavno objavljenom izvješću o rastućem nasilju u toj južnoameričkoj zemlji. Samo u Rio de Janeiru prošle su godine policajci ubili 983 ljudi, a slično je i u Sao Paulu, rekla je novinarima profesorica Julita Lemgruber koja je u sklopu borbe protiv korupcije istraživala kako policajci obavljaju svoj posao.</p>
<p>Rio de Janeiro je poput ratne zone, tvrdi se u brojnim izvješćima o stopi kriminala u tom brazilskom gradu. U oružanim obračunima među uličnim bandama ginu stotine ljudi, a osobito je alarmantan podatak o tisućama napuštene djece koja žive na ulicama tog grada (ali i ostalih većih gradova u Brazilu) i koja su također česte žrtve uličnih obračuna između narkobandi. </p>
<p>No, u pokušaju da stane na kraj uličnom nasilju između bandi kriminalaca, brazilska je policija, čini se, pretjerala. Premda vlasti tvrde da su racije naoružane policije usmjerene na kriminalce, novi izvještaji govore kako je riječ o hladnokrvnim smaknućima koje policajci provode na ulicama brazilskih gradova. </p>
<p>Julita Lemgruber koja je proučavala slučajeve egzekucija navodnih kriminalaca kaže da je teško utvrditi činjenice jer postoji »veo šutnje« nad akcijama policije. Vlasti Rio de Janeira opovrgavaju te tvrdnje, no brojke govore suprotno. Tako je zabilježen slučaj koji se dogodio u ožujku ove godine kad su dvojica naoružanih muškaraca ušla u jedan bar u Riju i hladnokrvno ubila 29 ljudi. Poslije se pokazalo da su ubojice bili policajci koji su nakon radnog vremena »dijelili pravdu«. </p>
<p>Nakon tog hladnokrvnog masovnog ubojstva, državni tajnik za javnu sigurnost Marcello Itagebahng obećao je da će stati na kraj policijskoj samovolji i korupciji, a nakon istrage uhićeno je 11 policajaca. Posljednjih je mjeseci uhićeno više od 500 policajaca, a oko 200 ih je izbačeno iz policije. Javljajući o zabrinjavajućem porastu kriminala i nasilja u Brazilu, BBC prenosi izjavu jednog vojnog policajca koji kaže da postoje »policijski odredi smrti«, te da većina policajaca zlorabi moć uzimajući zakon u svoje ruke.</p>
<p> ></p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sheehan nastavlja prosvjede u Crawfordu </p>
<p>Cindy Sheehan, majka palog američkog vojnika u Iraku koja je postala ikona antiratnih prosvjeda od Atlantika do Pacifika u petak se ponovo »utaborila« ispred ranča predsjednika Georgea Busha u Crawfordu.</p>
<p>Oko sebe je okupila dio svojih brojnih pristaša. </p>
<p>Pred dežurnim kamerama američke televizije, ona nije skrivala, kako se osjeća vrlo sretnom jer je sa svojim prijateljima ponovno na istom mjestu. </p>
<p>U zrakoplovnoj luci u blizini Wacoa u Teksasu, odmah po slijetanju, Sheehan je potvrdila svoj poznati stav. Izjavila je kako je i dalje slomljenog srca, jer se rat u Iraku, i pogibija američkih vojnika nastavlja: »Nastavit ćemo s pritiskom i nećemo odustati sve dok se naši vojnici ne vrate kući, rekla je novinarima.</p>
<p>Prema najnovijim anketama, Amerikanci sve manje vjeruju predsjedniku Bushu glede njegove iračke politike. Kao da više ne pomažu niti sasvim racionalne analize po kojima bi bez američkih vojnika Irak vjerojatno vrlo brzo potonuo u stanje kaosa i postao izvor regionalne krize. </p>
<p>Neki tvrde da prosvjednici koje predvodi Cindy Sheehan nisu u tom pogledu sasvim racionalni. Cindy Sheehan, naprotiv, ohrabruje povratak prosvjednika u Teksas. </p>
<p>Zatražila je to upravo uoči Bushevog dugog vikenda koji provodi na svom ranču u Crawfordu u Teksasu, slaveći veliki američki obiteljski praznik Dan zahvalnosti. </p>
<p>Na dojavu da se Cindy ponovo uputila u Crawford, u blizini Busheva ranča okupili su se i oni koji su željeli izraziti potporu američkim vojnicima: izreći im jedno veliko hvala, na Dan zahvalnosti zato što tisuće milja od svojih domova čuvaju mir i slobodu, te, kako to ističu, mogućnost da Amerikanci i ove godine ugodno provedu praznik u krugu svojih obitelji. Mnogi tvrde, da su i jedni i drugi u pravu.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pobunjenici odbacili pregovore s Vladom</p>
<p>Irački pokret otpora odbacio je prijedlog predsjednika Jalala Talabanija (Kurd) da se pokrenu mirovni pregovori s prijelaznom iračkom vladom. On je tu ponudu iznio na nedavnom kairskom skupu sveiračkog izmirenja pod uvjetom da pobunjenici polože oružje i odbace terorizam. </p>
<p>No, taj novi pokušaj da se barem donekle normaliziraju (ne)prilike u zemlji, naročito u »Trokutu smrti«, a suniti privole na izlazak na opće parlamentarne izbore 15. prosinca, nije uspio. </p>
<p>Četiri glavne pobunjeničke skupine - Islamska armija Iraka, Revolucionarna brigada 1920, Armija mudžahedina i Brigade al Jamea - na tajnom sastanku odbacile su Talabanijev prijedlog. </p>
<p>Predstavnici pobunjenika najavili još oštrije sukobe sve dok se, kako je rečeno, okupacijske snage ne povuku iz zemlje. Oni su svoju odlučnost, uz sudjelovanje Al Qaidine terorističke mreže, potvrdili novim odlučnim napadima na mnoge ciljeve, nažalost ne štedeći pritom ni bolnice. </p>
<p>Pobunjenici su između dva »crna petka« ubili najmanje 200 ljudi. Među njima je i desetak američkih marinaca. Inače, od početka invazije na Irak (20. ožujka 2003.) pa do danas u Iraku je ubijeno 2103 Amerikanca. Glasnogovornik bagdadske vlade Laith Kubba nazvao je napade »posljednjom postajom« muslimanskih ekstremista i da će takvim akcijama izgubiti potporu. U međuvremenu, neke sunitske političke stranke i skupine već su pozvale svoje pristaše da ne izlaze na opće izbore.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Italija u štrajku</p>
<p>Riječ je o šestom po redu općem štrajku otkad je Silvio Berlusconi stupio na dužnost premijera 2001., naglasivši često loše odnose s radnicima koji osujećuju talijansko gospodarstvo u protekle četiri godine.</p>
<p>Najnoviji prosvjed usmjeren je protiv nastojanje vlade da smanji proračunski manjak u idućoj godini za 16,5 milijardi eura kroz paket mjera koje uključuju smanjenja potrošnje, prodaju imovine i suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza. Sindikati kažu da će t smanjenja pogoditi javne usluge i uništiti talijansko krhko gospodarstvo koje se teškom mukom bori kako bi ostvarilo rast. </p>
<p>»Ovaj proračun ne samo da ne rješava naše probleme već ugrožava i vrlo blage naznake oporavka«, kazao je Guglielmo Epifani, čelnik najvećeg talijanskog sindikata CGIL. Štrajkom jedan od najteže pogođenih sektora bit će zračni prijevoz, pri čemu je državna zrakoplovna tvrtka Alitalia bila prisiljena otkazati 230 letova, 105 domaćih i 125 međunarodnih. </p>
<p>Poštanski radnici, bolničko osoblje, učitelji, umjetnici i čistači ulica također su štrajkali, a o početku štrajka odlučili su čelnici lokalnih sindikata. Neke regije i sektori planirali su cjelodnevne štrajkove.</p>
<p>Talijanska vlada je objavila da mora stegnuti proračun kako bi smanjila veći od očekivanog manjak u državnim financijama i poštovala obvezu preuzetu prema EU da će smanjiti svoj proračunski manjak u idućoj godini na 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Očekuje se da će budno praćeni manjak dosegnuti 4,3 posto BDP-a u 2005. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Sabor vrsnih kuhara</p>
<p>Tajnik ministarstva mora, turizma, prometa i obnove Zdenko Mičić pripremanjem jaja na kajganu otvorio je Academicu culinariku Croaticu u trakošćanskom hotelu Coning. </p>
<p>Hrvatski kulinarski savez (HKS), koji je zamislio i realizirao taj projekt, udruga je koja djeluje dvije godine, a već godinu dana održavaju edukacijske seminare u kuhinji hotela Coning u Trakošćanu. </p>
<p>Ta investicija vrijedna 1,100.000 kuna, u kojoj su s najvećim udjelom sudjelovale tvrtka Coning, Ministarstvo turizma i tvrtka Elektrolux, omogućit će vrhunsko školovanje svim hrvatskim kuharima i polaznicima kuharskih škola. Želja uprave hotela Coning je da se hotel specijalizira za stručne seminare i u takvu se razvojnu politiku Academica culinarika Croatica odlično uklapa. Seminari koji će se održavati na Akademiji bit će tematski – prva je na redu istarska kuhinja, potom dalmatinska pa zagorska. </p>
<p>Cijena trodnevnog seminara za članove HKS-a, u koju je uključen i smještaj, je 1100 kuna. HKS ima u planu od sljedeće godine početi organizirati seminare i za zainteresirane građane. Cijena za te seminare još nije definirana. Osim već izučenih kuhara, Akademija planira ugostiti i polaznike svih 57 kuharskih škola u Hrvatskoj.</p>
<p>Uz usavršavanje svojih članova, jedan od ciljeva je i standardiziranje hrvatskih nacionalnih jela. U okviru projekta »Baština«, koji HKS provodi u suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i obnove, podružnica HKS-a iz svake županije predložit će desetak jela od kojih će se izbrati jedno ili dva. Ta će se tradicionalna jela prilagoditi današnjim uvjetima, primjerice, smanjila bi se količina brašna i količina masti. Pozornost će se obratiti i na dekoraciju jela. Kada se naprave normativi za naša tradicionalna jela, ponudit će se restoranima. Svi restorani koji bi prihvatili takva jela i uvrstili ih na jelovnike, dobili bi markice od Ministarstva mora, turizma, prometa i obnove, te bili promovirani na turističkim sajmovima. </p>
<p>Za kraj ove, za njih vrlo značajne godine, HKS organizira Dane hrvatskog kulinarstva koji će se održati od 6. do 8. prosinca u Opatiji. Između stotinjak natjecatelja bit će izabran najbolji kuhar Hrvatske za 2005. godinu.</p>
<p>Marijan Bračulj</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Uzalud vam trud svirači</p>
<p>Današnji pokušaji britanske propagandne mašinerije, koja nastoji od svakog benda stvoriti zvijezdu, djeluju </p>
<p>Britanci su kroz povijest dali impresivan broj velikih bendova (The Beatles, The Rolling Stones, Joy Division, The Smiths…), no današnji pokušaji da se od svakog sastava koji zna držati instrumente u rukama stvori »sljedeća velika stvar« djeluju otužno. </p>
<p>Tako su se »New Musical Express« i ugasli »Melody Maker« godinama svojski trudili nametnuti svijetu nove britanske nade. Pa ako se ta taktika početkom devedesetih, u doba najžešće vladavine brit popa, još i mogla shvatiti kao britanski odgovor na tada aktualni grunge, današnja baš i nema smisla. Utjecajni »New Musical Express« u svom je tradicionalnom izboru za »najcool« osobe na svijetu ove godine izabrao Alexa Turnera iz skupine Arctic Monkeys (prošle je godine ta čast pripala Peteu Dohertyju). Iako dečki još nisu izdali album prvijenac, već ih se proglašava spasiteljima rocka. Slično je i s Bloc Partyjem, Kaiser Chiefsima i sličnim sastavima. Trenutačno smo svjedoci pokušaja britanskih tiskovina da među članovima Arctic Monkeysa i Babyshamblesa stvore suparništvo prema uzoru na ono Oasisa i Blura prije desetak godina, koji su pak pokušali evocirati suparništvo Beatlesa i Stonesa. Očajnička potjera za novim idolima dovela je do toga da su dečkima iz Oasisa, na primjer, bile dovoljne »ananas« frizure da ih se proglasi novim Beatlesima. Franz Ferdinand danas se smatra najboljom skupinom novog rock poretka iako je riječ o bendu koji svoju karijeru može najviše zahvaliti grupama Talking Heads i The Stranglers (Liam Gallagher iz Oasisa je rekao da mu Franz Ferdinand zvuči poput Right Said Freda). »Melody Maker« je »Kid A« grupe Radiohead nazivao »najočekivanijim albumom u Britaniji svih vremena«, a poslije i »najznačajnijim albumom kraja milenija«. Tko se još sjeća sastava The Electric Soft Parade koji je svojedobno pompozno najavljivan kao nova velika nada. Takve medijske ofenzive britanskog glazbenog tiska najviše govore o trenutačnoj rock-sceni na kojoj se svaki iole smisleni pokušaj naziva remek-djelom. Ni u nas situacija nije bolja. Ako se u nedostatku novih kvalitetnijih bendova ne dižu u nebesa precijenjene skupine poput Ramireza, Lollobrigide, Djece i sličnih, onda naši glazbeni kritičari u startu odbijaju sve što zvuči modernije od 1967. godine ili što nije nalik na posljednjih godina vrlo cijenjenu »americanu«. Ako se 1981. na MTV-ju veselo pjevalo »Video Kill the Radio Star«, sada se može reći da je MTV ubio glazbu. Imidž je u današnje vrijeme sve, pa je tako od same glazbe mnogo važnije kakav je eksces sinoć napravio Pete Doherty ili je li 50 Cent dobio šest ili sedam metaka u tijelo.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>35 godina za okrutno ubojstvo supruge</p>
<p>Sutkinja: Ni Bog ni čovjek ne mogu oprostiti tako monstruozan zločin</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Valter Vičević (44) iz Omišlja osuđen je u petak na 35 godina zatvora nepravomoćnom presudom riječkoga Županijskog suda zbog ubojstva supruge Nele Vičević (41). To ubojstvo sutkinja Ika Šarić okvalificirala je kao teško ubojstvo počinjeno iz koristoljublja i na izuzetno okrutan način. Valter Vičević je u noći na 30. prosinca 2003. godine na neutvrđenom mjestu, pretpostavlja se u njihovoj kući u Omišlju na otoku Krku, onesposobio svoju suprugu te je »zastavom 128« odvezao na Učku.</p>
<p> U blizini ugostiteljskoga objekta »Dopo lavoro« u noći na 31. prosinca ju je zajedno s automobilom živu zapalio i izgurao s ceste u provaliju. Činjenicu da je žena zapaljena živa utvrđeno je obdukcijom, jer je u tijelu nesretne žene pronađena koncentracija od 28 posto karboksihemoglobina. Nakon uhićenja kod Valter Vičevića pronađene su i opekline na rukama te osmuđena kosa i obrve, za koje je tvrdio da su nastale dan prije privođenja u policiju i to nakon što se opekao na kućnoj peći. Pronađene su i ogrebotine na licu koje mu je vjerojatno nanijela nesretna žena u pokušaju da se obrani.</p>
<p>Na dan ubojstva Vičević se nalazio s većim brojem osoba, pokušavši si priskrbiti alibi u čemu, prema mišljenju suda, nije uspio. Prije no što ju je odvezao na Učku Valter Vičević je Nelu negdje držao zatočenu i očigledno nemoćnu da zatraži pomoć. Sutkinja Šarić je u obrazloženju presude navela da je Vičević ubojstvo počeo planirati onoga trenutka kada je njegova supruga podnijela zahtjev za razvodom braka. Želio je sve prikazati kao prometnu nesreću kako bi naplatio policu Nelina životnog osiguranja koja je bila naslovljena na njega. Plan mu nije uspio, jer je policija prikupila mnogobrojne dokaze, poput odbačene rukavice koju je nosio u trenutku ubojstva, kombinezona s tragovima krvi žrtve i slično. Izjave mnogobrojnih svjedoka, među kojima je bila ključna upravo izjava njegova sina, također su potvrdile krivnju Valtera Vičevića. </p>
<p>Tijekom suđenja Vičević je opovrgavao svoju krivnju, u jednom trenutku je čak rekao kako inkriminirajući kombinezon nije njegov nego da pripada njegovu sinu. Način počinjenja kaznenoga djela, kao i ponašanje osuđenika tijekom suđenja nagnalo je sutkinju Iku Šarić da zaključi da ni Bog ni čovjek ne mogu oprostiti tako monstruozan zločin. Pri tom gotovo da za Vičevića nema olakotnih okolnosti. Olakotnim sutkinja ocjenjuje tek raniju nekažnjavanost i njegovo zdravstveno stanje, dok je činjenicu da je Vičević otac troje djece ocijenila otegotnom, jer im je upropastio život. Valteru Vičeviću produljen je pritvor i mora nadoknaditi troškove suđenja i troškove liječenja provedenog dok je bio u pritvoru.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Uspješno okončana akcija »Kuna 200«</p>
<p>Na tržištu se još nalazi 611 tisuća kuna u krivotvorenim novčanicama, a MUP je u ovom slučaju surađivao sa Italijom, Njemačkom čak i Japanom kako bi utvrdili porijeklo materijala za krivotvorenje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osmomjesečna akcija, kojom je policija razbila lanac krivotvoritelja novaca i dokumenata, nazvana »Kuna 200« završila je uhićenjem 32 osobe, starosti između 23 i 46 godina, među kojima su Milan Bogićević i Krešimir Vještica. Petorica su 27 privedenih ubrzo su pušteni. Procjenjuje se da se sada na tržištu nalazi 611 tisuća kuna u krivotvorenim novčanicama, a MUP je u ovom slučaju surađivao sa Italijom, Njemačkom čak i Japanom kako bi utvrdili porijeklo materijala za krivotvorenje. Naime, PU zagrebačka je u suradnju sa PU Bjelovarsko-bilogorskom došla do saznanja da u se obiteljskoj kući 34-godišnjaka, koji se inače bavi tiskarskim obrtom, na području Bjelovara, tiskaju krivotvoreni obrasci, vrijednosnice i dokumenti. Pronađeno je više od dvije tisuće papira formata A4 na kojima su tiskani državni biljezi, 117 bjanko obveznica za vozačke dozvole, 108 krivotvorenih međunarodnih vozačkih dozvola, također, pronađena su i sredstva za pripremu tiskanja eura. U Sv. Ivanu Zelini u kući 39-godišnjaka nalazila se grafička oprema za izradu novčanica. Čak 30 računala, osam pisača te softver za izradu novčanica, čekovi, biljezi, vozačke dozvole te materijal za izradu osobnih iskaznica. Utvrđeno je da su na jednom od tih printera izrađene krivotvorene novčanice u apoenima od 100, 200, 500 i 1000 kuna, dosada je u cijeloj zemlji zaplijenjeno 2500 apoena. Odveden je u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu zbog izrade, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstava za krivotvorenje i kazneno djelo krivotvorenja.</p>
<p>42-godišnjaka se sumnjiči za stavljanje u opticaj krivotvorenih novčanica, a u srijedu je odveden u Istražni centar. Uz kaznena djela krivotvorenja, slijedi mu i prekršajna prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja. Kod njega je pronađen jedan pištolj, prigušivač i streljivo, pečati raznih poduzeća, jedna lažna novčanica od 500 kuna, jedan PC i laptop, nekoliko pisača i CD-ova. 33-godišnji muškarac se sumnjiči da je dao 200 lažnih kuna drugoj osobi da ju stavi u opticaj. I kod njega je pronađen, pisač, skener, laptop, vozačka dozvola i platna kartica druge osobe. I on je odveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. [M.D./M.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Policajac osumnjičen za dilanje droge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Velikogorička policija je razbila lanac preprodavača heroina na tom području te uhitila pet osoba među kojima je jedan 32-godišnji policajac PP Velika Gorica. Naime, policija je redovnom kontrolom u srijedu oko 11 sati zatekla 28-godišnjeg muškarca na stubištu jedne zgrade u Velikoj Gorici u posjedu 0.3 mililitara heroinske otopine. Drogu je skrivao u čarapi, a pronađen je i čep sa tragovima gareži i otopine heroina. Odveden je u postaju gdje je policiji ispričao da je drogu kupio za 50 kuna od 33-godišnjeg muškarca u čijem stanu je i pripremio drogu. 33-godišnjak je uskoro uhićen, a neposredno prije uhićenja bacio je 12 grama heroina, pakiranog u plastičnu vrećicu, kroz prozor svog stana na trećem katu. Pretragom stana, u njegovoj sobi na stoliću pronađena su tri metka kalibra 7,62 milimetra.</p>
<p>Daljnjom istragom policija je došla do saznanja da je 33-godišnjak drogu kupovao od policijskog službenika iz Velike Gorice koji je u četvrtak uhićen. Odveden je u istražni centar Županijskog suda u Zagrebu zbog kaznenog djela zloporabe droge a slijedi mu i suspenzija sa posla. </p>
<p>Nadalje je utvrđeno da su dvoje supružnika, 36-godišnjak i 32-godišnja žena nabavljali veće količine heroina i preprodavali ih na velikogoričkom narko tržištu, između ostalog 33-godišnjaku. </p>
<p>Nakon što je 36-godišnji suprug uhićen u ožujku ove godine zbog silovanja, a istražni postupak još uvijek traje, preprodaju su nastavili njegova supruga i policajac. Heroin su prodavali u količinama od pet do 20 grama. </p>
<p>Policajac i njegova 32-godišnja supruga privedeni su u Istražni centar zbog kaznenog djela zloporabe droge, a protiv 36-godišnjaka i 33-godišnjih dilera slijedi kaznena prijava redovnim putem. Protiv 28-godišnjeg konzumenta biti će podnesena prekršajna i kaznena prijava zbog zloporabe droge. [Marina Kovačević]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Starac ispričao već tri verzije događaja </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Zadarska policija u petak je službeno izvijestila da se slučaj benkovačkog Srbina Svetka Mlinara (71) koji je liječniku Domu zdravlja »Sv. Ante« ispričao o mladićima koji su natjerali psa da ga siluje, još uvijek istražuje. Policiji je slučaj prijavio liječnik Doma zdravlja. Mlinar se, inače dugogodišnji alkoholičar, potužio na navodni događaj, odnosno da su mu usred noći u kuću provalila dvojica mladića, zahtijevajući od njega novac, te da su ga svezali i natjerali psa da ga siluje. Nešto drukčiju priču Mlinar je ispričao policiji, a treću verziju ispričao je medijima. Kriminalistička obrada cijelog slučaja još traje, a dosad je nekoliko osoba bilo na obavijesnom razgovoru u policiji. Mlinara je policija odmah odvela u zadarsku Opću bolnicu gdje su obavljene kirurške i sve ostale pretrage, no prema liječničkim nalazima nije ustanovljeno da se radilo niti o seksualnom, a ni o fizičkom zlostavljanju. Mlinar je, naime, naveo da su mladići najprije razvalili ulazna vrata njegove kuće, no i ta okolnost se ispituje budući da vidljivih tragova na vratima nije bilo.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Neradna nedjelja u trgovinama podijelila trgovce i sindikate</p>
<p>Potrošači će nedjeljom moći kupiti samo najosnovniju robu</p>
<p>Nacrtom prijedloga novog zakona o trgovini, kojeg je Ministarstvo gospodarstva uputilo na očitovanje socijalnim partnerima i državnim tijelima, predloženo je da nedjelja, kad je riječ o radnom vremenu, bude bazno neradni dan. </p>
<p>Dva najveća trgovačka lanca u zemlji, onaj Konzumov i CBA grupa, kao i Sindikat trgovine Hrvatske i Udruga pekara, podupiru taj Vladin prijedlog dok su Getro, Billa, Coop i drugi veći trgovački lanci, većinom oni u stranom vlasništvu, protiv zatvaranja svojih vrata nedjeljom. S druge strane, Metro će, i dalje biti otvoren nedjeljom, jer je registrina kao veleprodaja.</p>
<p>Pomoćnica ministra gospodarstva za trgovinu Ema Culi kaže da će zbog opskrbe robama koje su nužne u svakodnevnom životu nedjeljom moći raditi benzinske postaje i trgovine u njihovim prostorijama, te specijalizirane prodavaonice isključivo za prodaju tiska, svijeća i cvijeća i ljekarne sukladno odlukama o dežurstvima. </p>
<p> Prijedlogom zakona dana je mogućnost da u razdoblju od 1. lipnja do 1. rujna, te tijekom prosinca prodavaonice mogu raditi i nedjeljom i to na način da na tržištu po istim uvjetima mogu raditi svi subjekti koji se bave djelatnošću trgovine. Predsjednica sindikata trgovine Ana Knežević kaže da je bilo više verzija zakona o trgovini, te da se nisu složili s Vladinim zakonskim prijedlogom u dijelu koji se odnosi na proširivanje turističke sezone na cijelu zemlju, odnosno pekarnicama, koje bi mogle raditi i nedjeljom, iako su upravo one leglo rada na crno. Udruga pekara Richemont klub smatra da nema potrebe za proizvodnjom i prodajom kruha nedjeljom i u dane blagdana.</p>
<p>Inače, uređenje radnog vremena prodavaonica bit će jedinstveno na razini cijele Hrvatske. Zakonom bi se reguliralo da u razdoblju od 1. lipnja do 1. rujna kao i tijekom prosinca prodavaonice rade nedjeljom i to od 8 do 13 sati, a radnim danom od 6 do 20 sati. </p>
<p>Na Badnjak i Staru godinu prodavaonice bi mogle raditi najduže do 15 sati ako padaju u radni dan. No ako su ti blagdani u nedjelju, prodavaonice mogu raditi do 13 sati.</p>
<p>Navedene su i iznimke, pa bi nedjeljom mogli raditi štandovi i klupe izvan tržnica na malo za prodaju cvijeća i svijeća, kiosci za prodaju tiska, cvijeća i svijeća, kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha.</p>
<p>Uz to, radile bi prodavaonice na graničnim prijelazima, na auto-cestama, kolodvorima, zrakoplovnim lukama te pristaništima. Sve one, mogle bi raditi nedjeljom i to u vremenu od 8 do 13 sati.</p>
<p> Nedjeljom bi, prema zakonskom prijedlogu, bile otvorene i prodavaonice unutar bolnica, lječilišta, toplica, zooloških vrtova te unutar nacionalnih parkova i to sukladno radnom vremenu objekta u kojem se nalaze.</p>
<p> Prodavaonice u koncertnim dvoranama i kinima, kongresnim dvoranama, sportskim objektima i igralištima nedjeljom bi mogle biti otvorene dva sata prije početka, odnosno dva sata nakon završetka priredbe, a prodavaonice na brodovima dva sata prije početka i za vrijeme trajanja plovidbe.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Samo na tržnicama ilegalno radi 30.000 ljudi</p>
<p>Poduzetnici i sindikati po prvi put su ujedinjeni u svojim zahtjevima prema državi</p>
<p>Posve je sigurno da rad na crno nije pojava vezana samo za Hrvatsku, ali je isto tako sigurno da je riječ o problemu koji ozbiljno ugrožava i usporava razvoj hrvatskog gospodarstva. Prema istraživanjima provedenima u zemljama Europske unije, nema države koja se ne susreće s problemom rada na crno, a zanimljiv je podatak da se najveći postotak ljudi koji rade neke poslove neprijavljeno, izjasnio u Danskoj, oko 20 posto.</p>
<p>Ono što Hrvatsku čini specifičnom jest činjenica da se u većini razvijenih zemalja na jednoj strani nalaze država i poslodavci, odnosno poduzetnici, a na drugoj sindikati, dok su kod nas poduzetnici i sindikati, možda prvi put, ujedinjeni u svojim zahtjevima prema državi. Udruga malih i srednjih poduzetnika, pojačana predstavnicima velikih poduzeća i sindikata, uputila je uoči 2. kongresa malih i srednjih poduzetnika oštre kritike na račun hrvatske vlade, tražeći konkretne poteze u sprječavanju poslovanja na crno.</p>
<p> »Država se ne bavi ozbiljno i sustavno problemom sive ekonomije. Zakoni se pišu bez konzultiranja struke, i zato su prenormativni, komplicirani i neprovedivi u praksi, a sustav vrijednosti gotovo da ne postoji», istaknuo je Alan Žepec iz Udruge malih i srednjih poduzetnika. Predstavnik sindikata Mario Švigir, rekao je kako na primjeru zemalja Europske unije treba odrediti mjeru suzbijanja rada na crno, ali vrlo oprezno, jer ako se izabere pogrešna metoda rezultati će izostati. </p>
<p>Iako iz Vlade stalno stižu poruke kako je suzbijanje rada na crno jedan od prioritetnih zadataka, u praksi se događa upravo suprotno, kaže Damir Horvat, predsjednik Uprave Bille. Konkretno, samo u trgovini prehrambenim artiklima država gubi između 3,5 i četiri milijarde kuna u proračunu, na osnovi ne plaćanja PDV-a od poslovanja na crno. Na tržnicama Grada Zagreba provedena je samo jedna akcija Inspektorata i utvrđeno je da su tek tri osobe legalno zaposlene, dok su ostali ili na burzi, ili umirovljenici i sl. Time dolazimo do zaključka da u cijeloj Hrvatskoj na tržnicama nelegalno radi oko 30.000 ljudi., kaže Horvat. Nije normalno da država s jedne strane govori kako nema dovoljno inspektora, i novaca da ih plaća, a kada veliki gospodarski subjekti ponude novac da se tim inspektorima adekvatno plati njihov rad i omogući kvalitetnije suzbijanje poslovanja na crno, država kaže da nema interesa, zaključuje Horvat.</p>
<p>Svoje će zahtjeve i saznanja, ali i prijedloge iznijeti na predstojećem kongresu malih i srednjih poduzetnika, na kojem će sudjelovati hrvatski premijer Ivo Sanader, kao i ministri gospodarstva i financija Branko Vukelić i Ivan Šuker. Poduzetnici i sindikalisti pripremili su i neke konkretne primjere borbe protiv rada na crno, poput onih provedenih u Belgiji i Francuskoj, gdje su odlične rezultate pokazale agencije za zapošljavanje čekovima i kuponima, kojima se plaća obavljeni posao ali i troškovi i osiguranje.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Huljić: Lantea i Iris jedini nude rješenje za Namu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Trgovačke kuće Lantea i Iris, zainteresirani za kupnju Name u stečaju i Sindikat trgovine Hrvatske pozvali su u petak Ministarstvo gospodarstva da organizira sastanak svih zainteresiranih, koji bi na njemu sudjelovali ravnopravno, o pronalasku rješenja za izlazak Name iz stečaja. </p>
<p> Direktor Lantee Miki Huljić tvrdi da Lantea i Iris jedini nude cjelovito rješenje kojim bi se završila dugogodišnja agonija Name. .</p>
<p> Lantea i Iris za kupnju preostale Namine imovine (robnih kuća na Kvatriću, Ilici i u Trnskom te robnih kuća u Vinkovcima i Vukovaru) nude 351 milijun kuna, uz obvezu preuzimanja svih 470 radnika Name. Hrvatskim proizvođačima tekstila nudimo partnerski odnos, a ne prepucavanje, kazao je Huljić.</p>
<p>Pritom je odbio objede predstavnika Sindikata tekstila, kože i obuće, te Zagrebačkih robnih kuća prema kojima Nama ne bi trebala »u ruke trgovaca«.</p>
<p>Osim toga, kazao je da ne postoji konzorcij Zagrebačke robne kuće već da je riječ radi o pokušaju osam proizvođača tekstila, od kojih Kamensko, Zelinka i Ivančica ne potražuju ništa od Name, da svoj kapital ulože u trgovinu.</p>
<p>Predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević napomenula je da bi uspješni hrvatski trgovci mogli prije spasiti Namu, nego proizvođači tekstila koji imaju problema i s vlastitom maloprodajom.</p>
<p> Država od Name potražuje 102 milijuna kuna što je oko 30 posto ukupnog duga koji je premašio 311 milijuna kuna, a svaki mjesec se uvećava za još 2,5 milijuna kuna na ime kamata.</p>
<p>Lantea i Iris nude odmah podmirenje Namina dugovanja hrvatskim proizvođačima tekstila kao najvećim vjerovnicima. Uz to, istodobno bi im, ako se žele baviti trgovinom, bio osiguran prostor unutar Name, poručio je Huljić.</p>
<p>»Nama neće spasiti domaće proizvođače tekstila, nego borba protiv sivog tržišta i nelojalne konkurencije s Dalekog istoka. Osim toga, domaće tvrtke moraju se više osloniti na stvaranje vlastitih robnih marki«, zaključio je Huljić.[ M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>OiV ulaže 120 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Odašiljači i veze (OiV), kojoj je ovog tjedna Hrvatska agencija za telekomunikacije dodijelila tzv. WiMAX koncesije za područje Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske te Primorsko-goranske županije, u idućih pet godina planira uložiti oko 120 milijuna kuna u opremu za primjenu bežične širokopojasne tehnologije. Za primjenu tih projekata, kako se doznaje od člana Uprave OiV-a Zdenka Luburića, planira se zaposliti oko 60 novih radnika. Početak pružanja usluga privatnim korisnicima i tvrtkama temeljenih na WiMAX tehnologiji, Luburić najavljuje za treće tromjesečje 2006. Uz tu tehnologiju korisnicima će omogućiti da s jednim priključkom (posebnim uređajem) dobiju tzv. triple play uslugu - prijenos glasa (telefonija), podataka (primjerice Internet) te multimedije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>CROMA proglasila menadžere godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U zagrebačkom hotelu Westin, pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, dodijeljene su nagrade za menadžere i poduzetnike godine. Te e prestižne nagrade već četrnaestu godinu zaredom dodjeljuje Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika - CROMA. Menadžerima godine proglašeni su Luka Miličić, predsjednik Uprave i generalni direktor Dalekovoda, Milan Skoblar, predsjednik Uprave Hrvatske pošte i Erik Jan Schoevers, predsjednik Uprave Karlovačke pivovare, kao predsjednici uprava velikih tvrtki koji su proveli operativno, vlasničko i kadrovsko restrukturiranje i na taj način unaprijedili konkurentnost i proizvodni program svojih tvrtki.</p>
<p>»Dobar si menadžer onoliko koliko je dobar tim koji vodiš. Ja sam samo vođa, prvi među jednakima«, rekao je Luka Miličić s kojim su se složili i ostali. U kategorijama malih i srednjih poduzeća nagrade su dobili Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke koja se bavi kreiranjem i proizvodnjom kreveta i Đuro Horvat direktor i vlasnik tvrtke Tehnix, koja proizvodi ekološku industrijsku opremu i izvozi je u zemlje EU i u Kinu. Poduzetnik godine je Roberto Fattori direktor i vlasnik nekoliko tvrtki koje proizvode kutije za sunčane naočale renomiranih svjetskih imena kao što su Chanel, Bvlgari, Prada, Ray Ban. Milan Ikonić direktor tvrtke SGS Adriatica proglašen je projekt menadžerom godine. [L.C.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Velik interes za Hitro.hr</p>
<p>»Pokazalo se da je približavanje Uniji za sve bio motiv, jer su prihvatile europske standarde«, ustvrdio je Sanader</p>
<p>ZAGREB/PIEŠTANY</p>
<p> - »Ujedinjena Europa i Europska unija kao projekt neće biti kompletni dok i zemlje jugoistoka ne budu članice«, kazao je u petak hrvatski premijer Ivo Sanader, sudjelujući na summitu predsjednika vlada Srednjoeuropske inicijative u Pieštanima u Slovačkoj, koji je okupio lidere 17 zemalja Europe. Na summitu u Pieštanima nazočilo je jedanaest premijera i predsjednika i šest potpredsjednika vlada.</p>
<p>»I dosad se pokazalo da je proces približavanja Uniji za sve zemlje bio izniman motiv, jer su prihvatile europske standarde. Europska je perspektiva najbolji motiv za prevladavanje svih problema s kojima se suočavaju i zemlje SEI-a«, ustvrdio je Sanader ujedno čestitajući Srbiji i Crnoj Gori i BiH početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju, a izrazio je i nadu da će Makedonija uskoro dobiti status kandidata.</p>
<p>Ivo Sanader je izrazio potporu Bugarskoj i Rumunjskoj i naglasio da se Hrvatska ne želi vezati s njihovim ulaskom u EU. »Svaka zemlja treba ići svojim putem i u svoje vrijeme«, rekao je Sanader i zauzeo se da se Rumunjskoj i Bugarskoj omogući ono što im je obećano. »Podržao sam ulazak Rumunjske i Bugarske u EU, jer postoje neki problemi i prijedlozi da se njihov ulazak u Uniju odgodi. Neki su to čak vezali i uz Hrvatsku, a ja sam rekao da Hrvatska ne želi profitirati od mogućih problema Rumunjske i Bugarske«, kazao je Ivo Sanader.</p>
<p>Premijer je ocijenio summit u Slovačkoj kao iznimno uspješan, jer se na njemu razgovaralo i o problemima koji se javljaju u regiji. »Govorili smo i o Kosovu, kao najvećem problemu, s obzirom na to da je rješenje statusa Kosova pred nama«, rekao je premijer. Istodobno, razgovaralo se i o daljnjoj demokratizaciji zemalja jugoistoka i svih ostalih problema koji se tiču regije.</p>
<p>Slovački premijer Mikulaš Dzurinda predložio je u ime domaćina da Europska komisija u sklopu SEI-a dobije status promatrača i da se osnuje posebna kontaktna skupina za zemlje bivše Jugoslavije. »Naša je želja da se u EU što prije integriraju zemlje Balkana, a kontaktna skupina bi bila motor integracijskih procesa«, rekao je Dzurinda. Slovački je premijer predložio da zajednička kontaktna skupina Europske unije i SEI-a ima sastanke bar jedanput godišnje.</p>
<p>Sanader se susreo i s brojnim europskim liderima, među kojima s Dzurindom, Janezom Janšom, Wolfgangom Schüsselom, Jirijem Paroublekom i razmijenio mišljenja o stanju u regiji. Svi premijeri izrazili su zadovoljstvo što pregovori Hrvatske i EU-a idu dobro.</p>
<p>Ministar gospodarstva Branko Vukelić prezentirao je i program hrvatske vlade Hitro.hr koji je naišao na veliki interes sudionika skupa u Slovačkoj. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Za napad na policajca deset do 40 godina zatvora </p>
<p>Veće kazne, mogućnost izricanja dugotrajnog zatvora i osobama od 18 godina te produljenje rokova zastare do 50 godina, najvažnije su izmjene</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Veće kazne za oko 50 posto kaznenih djela, mogućnost izricanja kazne dugotrajnog zatvora i osobama od 18 godina, te produljenje rokova zastare do 50 godina za najteža kaznena djela, najvažnije su izmjene Kaznenog zakona o kojima se u petak raspravljalo u Saboru u prvom čitanju.</p>
<p>U najteža kaznena djela, za koja su predviđene kazne od deset do 40 godina ubrojio bi se i napad na policajca, a osuđenici za takva djela mogli bi se pustiti iz zatvora tek nakon izdržavanja dvije trećine kazne. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić najavila je da će se do drugog čitanja u Zakonu mijenjati i odredbe vezane uz klevetu i uz mogućnost da se ona kažnjava samo novčano, a ne i zatvorom. </p>
<p>Oporba je zamjerila što se Zakon mijenja već četvrti put za mandata sadašnje vlade i upozorila da nisu pooštrene kazne za gospodarske inkriminacije. Čule su se i zamjerke da bi produljenje zastarnih rokova moglo djelovati »uspavljujuće« na suce. </p>
<p>No, najviše se govorilo o dekriminalizaciji klevete, pri čemu su se spominjali slučajevi izricanja zatvorskih kazni za književnika Predraga Matvejevića i nekoliko novinara. </p>
<p>»Sabor mora obraniti slobodu javne riječi. Kako je moguće da Hrvatska ima najliberalnije kazneno zakonodavstvo, da se ne kažnjava govor mržnje i šetnja u ustaškim uniformama, a kod klevete je posrijedi najrigidnija sudska praksa«, upitao je Damir Kajin (IDS).</p>
<p> Emil Tomljanović (HDZ) je pak upozorio da sadašnji zakon jamči iznimno široku slobodu izražavanja, ali i da priječi njezinu zloporabu slobode jer sankcionira samo smišljene i zlonamjerne dezinformacije. </p>
<p>Ivka BačićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Neka slavonsku cestu grade slavonske tvrtke</p>
<p>Posebno je važno udružiti se kako bi sve tvrtke s ovog područja mogle sudjelovati u ovom poslu</p>
<p>ĐAKOVO/OSIJEK</p>
<p> - Na inicijativu predsjednika Sabora Vladimira Šeksa, u petak je u Osijeku održan sastanak potencijalnih izvođača radova na izgradnji slavonskih dionica autoceste na koridoru 5c. »Cilj ovoga sastanka je stvaranje svojevrsnoga konzorcija i poticaj na udruživanje građevinskih tvrtki s područja Slavonije i Baranje da kroz zajedničke nastupe na natječajima ostvare sudjelovanje na izvedbi radova na koridoru 5c«, objasnio je Šeks na sastanku u osječkoj gospodarskoj komori kojem su nazočili gospodarstvenici s područja svih pet slavonskih županija.</p>
<p>Pokušat će se animirati slavonske tvrtke da se ujedine i na taj način, kao kompletan izvođač za sve vrste radova, zajednički izađu na javni natječaj. Tim više što je riječ o višegodišnjoj izgradnji čija se ukupna vrijednost procjenjuje na čak tri milijarde kuna. </p>
<p>Šeks je podsjetio da će se 25 kilometara dionice koridora, od Sredanaca do Đakova, graditi do ljeta 2007., dok će se 30 kilometara duga dionica Osijek-Đakovo početi graditi u jesen sljedeće godine i treba biti gotova krajem 2008. </p>
<p>»Ono što je ključno da bi potencijalni natjecatelji mogli proći na natječaju i dobiti posao, vrlo su oštri i zahtjevni kriteriji. Zbog toga je posebno važno udružiti se kako bi sve tvrtke s ovog područja - i velike i male - mogle sudjelovati u ovom poslu«, istaknuo je Šeks. </p>
<p>»I zato smo došli do ove inicijative da se slavonska građevinska operativa udruži, te si zajedničkom kvalitetnom ponudom na javnom natječaju omogući izvođenje većine radova na izgradnji koridora 5c«, kazao je Šeks zaključivši kako bi to bio pravi zamašnjak gospodarskog razvitka Slavonije. </p>
<p>Šeks je u petak obišao radove na obnovi 5,3 kilometra željezničke pruge između Strizivojne-Vrpolja i Đakova, dionice koja je dio paneuropskoga željezničkoga koridora 5c koji povezuje baltičke zemlje s lukom Ploče.</p>
<p>Predsjednik Sabora odbacio je optužbe o zapostavljenosti Slavonije, o čemu, kako je rekao, svjedoče i investicije u željezničku i cestovnu infrastrukturu.</p>
<p>»Obnova slavonskog dijela željezničkoga koridora 5c, značajan je pothvat ne samo za HŽ nego i za Slavoniju i cijelu Hrvatsku«, izjavio je Šeks te dodao da će se tim radovima omogućiti veći osovinski pritisak i brzina vlakova od 160 kilometara na sat. »To će u velikoj mjeri pridonijeti i razvoju gospodarstva«, zaključio je Šeks nakon što je s predsjednikom Uprave Hrvatskih željeznica Marijanom Klarićem obišao gradilište.</p>
<p>Mile Ljubičić Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Provesti stručnu raspravu o Družbi Adriji</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić u petak je u Rijeci kazao da traži raspravu o projektu Družbe Adrije u svim aspektima. </p>
<p>»Uvijek se govori samo o tome da bi se realizacijom povećao broj tankere u Jadranu. No, može se dogoditi da naftovod uopće ne skreće prema Rijeci, nego da kod Delnica skrene prema zapadnoj Europi. Dio bi koristila i naša rafinerija, jer svima trebaju nafta i benzin«, rekao je. Upozorio je na činjenicu da i sada Jadranom plovi više od 300 tankera. »Nisam se opredijelio ni za jednu mogućnost, ali sam protiv kampanje iza koje ne stoje temeljita istraživanja«, zaključio je Predsjednik.</p>
<p>Govoreći o reformi obavještajnog sustava, kazao je da ona teče normalno, da je o zakonskom prijedlogu postignut dogovor.</p>
<p>Komentirajući gradnju mosta do Pelješca, Mesić je kazao da je još kod projektiranja trebalo postići dogovor s BiH. Osvrćući se na komentare »da nije pristojno razgovarati o novcu«, Predsjednik je kazao da se slaže s tim, ali samo kada je riječ o privatnom novcu, ali ne i državnom. »Riječ je o milijunskom pothvatu i nije svejedno hoće li gradnja stajati 350 ili 550 milijuna eura«, rekao je Mesić koji je u Rijeci bio na akademiji u povodu 50. obljetnice Medicinskog fakulteta. [LJ. M. PANDŽA]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Drugi tunel u deset dana</p>
<p>GORSKI KOTAR</p>
<p> - U petak je na autocesti Rijeka - Zagreb probijena desna cijev tunela Veliki Gločac, koji se nalazi na dionici između Bosiljeva i Vrbovskog. Tunel vrijedan 95 milijuna kuna dugačak je 1126 metara, a u promet bi trebao biti pušten 2007. Gradnja je počela u travnju ove godine, a radovi su završili prije zakazanoga roka. Predsjednik Uprave Autocesta Rijeka - Zagreb Jurica Prskalo izjavio je u petak na gradilištu da je iznimno zadovoljan brzinom gradnje i izvođačima radova. Radove su izvodile domaće tvrtke Vijadukt i Hidroelektra - Niskogradnja, tako da je svaka tvrtka probijala tunel, svaka sa svoje strane. Radovi se financiraju sredstvima kredita njemačke razvojne Kredit Anstalt Für Wieteraufbao, Europske investicijske i Europske razvojne banke. Tunel Veliki Gločac predstavlja, uz tunel Čardak, prvi slučaj gradnje dugih cijevi tunela u kršu dok se u usporednim tunelima odvija promet. Radi održavanja ugovorenih rokova i planiranog dovršenja dionica autoceste radovi na iskopu odnosno miniranju tunela odvijali su se tijekom cijelog ljeta. Radovi su se odvijali u tri smjene svih dana u tjednu, pa i vikendom. </p>
<p>Gradnja ostatka dijela autoceste Rijeka - Zagreb u punom profilu planira se do 2008. [Tomislav Tadić]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Istraga o ulozi Stojanovskog 1991. </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Županijski državni odvjetnik u Vukovaru Božidar Piljić potvrdio je da je u petak pokrenuta istraga o utvrđivanju vjerodostojnosti natpisa u hrvatskim tiskovinama u kojima se general-bojnik Miroslav Stojanovski, načelnik glavnog stožera oružanih snaga Republike Makedonije, sumnjiči da je sudjelovao u ratnim zločinima u Vukovaru 1991. </p>
<p>Dodao je da je u četvrtak i iz Državnog odvjetništva stigao zahtjev za pokretanje predistražnih radnji u »slučaju Stojanovski« te dostavljeni novinski natpisi, ali i objavljene tvrdnje predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijela Rehaka o tome da je Stojanovski bio zapovjednik skupini vojnih policajaca koja je 18. studenog 1991. na položaju Ristićev salaš zarobila pripadnike Druge bojne 204. vukovarske brigade. Ministar obrane Berislav Rončević najavio je da će MORH sada postupati prema novim saznanjima. Kazao je, međutim, da dosad nije bilo elemenata za sprečavanje dolaska Stojanovskog u Hrvatsku. »Da je protiv njega dosad vođen postupak, ne bismo ga primili ni ja ni načelnik Glavnog stožera«, objasnio je Rončević. [G.Č./M.F.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051126].
|
