NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050226].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 174390 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.02.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Branitelj umro na trijemu čekajući Hitnu</p>
<p>Blaženka Fingernagel iz Vuke prijavila je policiji odgovorne osobe iz osječke Hitne pomoći jer je njezin tridesettrogodišnji sin, kako tvrdi, u četvrtak 3. veljače sedam puta od liječnika tražio pomoć, no nitko nije reagirao</p>
<p>VUKA</p>
<p> - Zbog sumnje da su odgovorni za smrt njezina sina jer mu nisu pružili traženu pomoć, Blaženka Fingernagel iz Vuke prijavila je policiji odgovorne osobe iz osječke Hitne pomoći. Ona tvrdi da je njezin sin, tridesettrogodišnji Krunoslav Fingernagel, hrvatski branitelj s činom narednika, u četvrtak, 3. veljače, sedam puta od liječnika tražio pomoć - tri puta zvao je osječku hitnu pomoć, a četiri psihijatrijsku ambulantu osječke kliničke bolnice - no da nitko od njih nije reagirao na zahtjeve za pomoć.</p>
<p>S obzirom na to da je tih dana bio sam kod kuće, njegovo mrtvo tijelo pronašao je brat Saša, koji živi nekoliko kuća dalje, tek u subotu, 5. veljače, kada ga je došao posjetiti. Krunoslav je sjedio u dvorištu, na malom trijemu s kojeg se ulazi u kuću, dok su vrata kuće bila širom otvorena. Šokirani Saša odmah je pozvao hitnu pomoć, te je obavijestio majku Blaženku, koja je inače živjela s Krunoslavom, ali je tih dana bila u Švicarskoj u posjetu rodbini.</p>
<p>Mrtvozornik je utvrdio da je smrt nastupila u noći na 4. veljače na način da je Krunoslav Fingernagel pao, udario glavom u zid, onesvijestio se i potom umro od smrzavanja. »To nije istina, jer na glavi nije imao nikakvu ozljedu, uvjerena je majka Blaženka. </p>
<p>Prema službenom ispisu T-coma svih poziva upućenih s telefonskog broja obitelji Fingernagel, vidi se da je u četvrtak 3. veljače oko 15 sati tri puta pozivana hitna pomoć, a četiri puta psihijatrijska ambulanta osječke Kliničke bolnice. Pozivi su trajali od deset sekundi do dvije i pol minute. Dan kasnije, 4. veljače, nije upućen niti jedan poziv s toga broja, dok su 5. veljače dva prva poziva bila upućena policiji i hitnoj pomoći, koje je pozvao Saša kada je pronašao mrtvog brata.</p>
<p>»Umro je na trijemu čekajući hitnu pomoć. Sigurno je toga dana bio u teškom stanju i nije bio svjestan što se oko njega događa, čim je sjeo van, iako je temperatura bila oko 10 stupnjeva ispod ništice«, tvrdi Blaženka objasnivši da su uz njegovo tijelo pronađene i dvije vrećice u koje je spremio stvari za bolnicu - pidžamu i stvari za osobnu higijenu. S obzirom na to da nije zatraženo da se obavi obdukcija, točan uzrok smrti nije utvrđen.</p>
<p>»Cijela država okrenula je leđa braniteljima. Oni koji su branili domovinu danas su potpuno poniženi i svi bježe od njih«, zaključila je očajna majka, ispričavši nam da je Krunoslav kao osamnaestogodišnjak postao pripadnik Pete gardijske brigade »Sokolovi« s kojom je prošao sva ratišta, te je odlikovan brojnim spomenicama. Umirovljen je 1995., kada mu je dijagnosticiran težak oblik PTSP-a, nakon čega se redovito liječio. Majka Blaženka tvrdi da su se Krunoslavu svakodnevno vraćale slike s bojišta te je zbog toga patio od strašnih glavobolja.</p>
<p>»Ja sam mu mogla pomoći razgovorom, ali za jače napade morali smo zvati hitnu pomoć. Sigurno im se već popeo na vrh glave, ali koga drugog je mogao zvati?«, upitala je Blaženka zaključivši kako je krajnje vrijeme da država pomogne oboljelima od PTSP-a otvaranjem ustanove u kojoj bi se mogli liječiti na odgovarajući način. </p>
<p>Ne izlazimo na svaki poziv</p>
<p>»Služba Hitne pomoći u Osijeku još nije zabilježila krivu procjenu dispečera. Riječ je o iskusnim ljudima koji znaju procijeniti treba li pomoć osobi koja zove ili ne. Dnevno primimo oko 600 poziva, neki zovu samo da bi malo pričali, tako da ne izlazimo baš na svaki poziv«, objasnio je Vjesniku ravnatelj Hitne medicinske pomoći dr. Zlatko Pinjuh. Prema njegovim riječima, služba 94 tonski snima sve pozive, tako da bi trebao postojati i tonski zapis poziva od 3. veljače, pa se lako može utvrditi kako su tekli razgovori između Fingernagela i dežurnog dispečera. Ustvrdivši da su optužbe majke pokojnika na račun Hitne pomoći smiješne, dr. Pinjuh je kazao da je to dokaz što si sve ljudi dopuštaju kako bi ostvarili neke sasvim druge ciljeve. Iako smo dobili obećanje da će preslušati tonski za pis poziva od 3. veljače te nam prepričati što je konkretno tražila osoba koja ih je nazvala s telefonskog broja obitelji Fingernagel, do tih saznanja ipak nismo došli jer se naš sugovornik opravdao - prevelikim poslovnim obvezama.</p>
<p>Pokrenute predistražne radnje</p>
<p>Načelnik Ureda načelnika osječko-baranjske Policijske uprave Stipo Rimac potvrdio je Vjesniku da je majka preminulog Fingernagela policiji prijavila slučaj predočivši im ispis T-coma s odlaznim pozivima. </p>
<p>»S obzirom na to da gospođa smatra kako je pozive prema Hitnoj pomoći uputio njezin sin tražeći pomoć, o cijelom smo slučaju izvijestili Županijsko državno odvjetništvo«, kazao je Rimac.</p>
<p>Dodao je da su policijski službenici u razgovoru sa susjedima došli do saznanja da je Krunoslav Fingernagel zadnji put viđen u četvrtak 3. veljače oko 18 sati, kada je došao kod prvog susjeda tražeći tabletu protiv bolova i žaleći se na strašnu glavobolju, nakon čega je otišao kući.</p>
<p> Županijski državni odvjetnik Davor Petričević kazao nam je da su od policije u četvrtak, 24. veljače, zaprimili posebno izvješće o cijelom slučaju te da će se provesti određene predistražne radnje kako bi se utvrdilo ima li elemenata kaznenog djela odnosno postoji li doista nečija odgovornost, je li pozive uputio Krunoslav Fingernagel te je li u razgovoru bilo naznaka da je u životnoj opasnosti. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Svi laboratoriji u Hrvatskoj odustali od te analize, a bolnice nemaju kapaciteta </p>
<p>U Sloveniji analiza košta 250 eura, a sam zahvat u privatnoj poliklinici u Zagrebu plaća se 600 kuna, pa priča o amniocentezi u privatnoj režiji stoji zamalo 2000 kuna/ Navodno, ako je potrebna hitna pretraga, može se napraviti privatno, a račun na ime i prezime podastrijeti zdravstvenom osiguranju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Općoj bolnici Sveti Duh jedna je trudnica naručena na amniocentezu tek potkraj ožujka. Puno i predugo za čekanje s obzirom na to da se taj test plodove vode poduzima od 16. do 17. tjedna trudnoće. Podvrgavaju mu se trudnice starije od 35 godina, radi isključivanja kromosomskog defekta, posljedica kojeg je mongoloidnost, ali i zbog sumnje na druge nasljedne abnormalnosti, ili zbog prethodnih poroda s takvim ishodom.</p>
<p>Do spomenutog termina još se može odlučivati o sudbini ploda čije oštećenje nije spojivo s normalnim životom. Amniocenteza je rutinski postupak, kojim se pod lokalnom anestezijom dugom iglom uzima petnaestak mililitara plodove vode. Pozitivnih je nalaza manje od jedan posto, ali i takav mali postotak dovoljan je razlog da se podvrgne amniocentezi kako bi se uklonila svaka sumnja i mirno nastavila trudnoća.</p>
<p>»Problem je u tome što su svi laboratoriji u Hrvatskoj odustali od te analize«, doznajemo od doc. dr. Ante Klobučara, predstojnika Klinike za ginekologiju i porodništvo na Svetom Duhu. Nije mu poznato zašto, ali je o tome izviješteno mjerodavno ministarstvo prije otprilike mjesec dana. S obzirom na kapacitet laboratorija, u toj bolnici na dan mogu odraditi šest amniocenteza, a višak se do prije mjesec dana, zbog pritiska trudnica iz drugih gradova i regija, slao u KBC Zagreb – na Rebro. No niti rebarski citogenetski laboratorij, tko zna zašto, ne radi.</p>
<p>Takvo stanje na Svetom Duhu Klobučar objašnjava i nedovoljnim brojem stručnih laboranata koji bi mogli obaviti više pretraga, a nema ni mjesta gdje bi držali tolike uzorke plodove vode za analizu. Odgovora iz ministarstva još nema, a i izvjesno je kakav bi mogao biti s obzirom na nedostatak novca da se opremi više laboratorija i zaposli više laboranata.</p>
<p>Prof. dr. Željko Reiner, ravnatelj KBC-a Zagreb, najavljuje da će se stanje u njihovu laboratoriju srediti za tjedan dana. Bili su prisiljeni preseliti ga na Šalatu jer su pretragu onemogućavale vibracije strojeva na obližnjem gradilištu. To su fine i gotovo neprimjetne vibracije zbog kojih se ne mogu mirno taložiti nasađene i razvijene stanice. Do te se spoznaje došlo nakon dugog mozganja zašto su usporedne analize testova plodove vode iz laboratorija na Svetom Duhu davale drukčije rezultate.</p>
<p>Jedna analiza hormona i genetskih pokazatelja plodove vode traje četiri tjedna i cijelo to vrijeme nikakvih pomaka nasađenih stanica na hranjivoj podlozi ne smije biti. Reiner vjeruje da će se nakon aktiviranja laboratorija na Šalati »amniocenteška« kriza smiriti.</p>
<p>U razgovoru s osobljem jedne privatne ginekološke poliklinike doznajemo da je Rebro i njima otkazalo analizu za njihove pacijentice. Stupivši u vezu s laborantima, rekli su im da rade u skučenu prostoru i da nemaju potrebnih kemikalija. Sada uzorke plodove vode svojih trudnica šalju u Sloveniju, gdje analiza košta 250 eura. Sam zahvat u poliklinici plaća se 600 kuna, pa priča o amniocentezi u privatnoj režiji stoji zamalo 2000 kuna.</p>
<p>Na internetskoj stranici udruge »Roda« trudnice razmjenjuju informacije o tome kamo na amniocentezu, jer ju ne rade (ili se dugo čeka) na Svetom Duhu, u Petrovoj, na Rebru, Merkuru, niti u KBC-u Rijeka. Navodno, ako je potrebna hitna pretraga, može se napraviti privatno, a račun na ime i prezime podastrijeti zdravstvenom osiguranju. Valja se nadati da u tom metežu nema i nije bilo krivih očitanja, jer tada će problemi s laboratorijima stajati puno više. Ne samo roditelje.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Umjesto zatvaranja, BiH bi morala poraditi na podizanju konkurentnosti</p>
<p>Kao država koja se sprema ući u integracijske procese, BiH mora biti spremna na konkurentske izazove. U modernom svijetu protekcionistička politika nije najbolja metoda obrane, poručuju iz Podravke / Lura podržava postojeći trgovinski sporazum između BiH i Hrvatske, koji objema stranama omogućava jednak tretman prilikom izvoza odnosno uvoza robe, ističu u toj tvrtki / BiH je imala razdoblje za prilagodbu, stoga nas dovodi u neravnopravnu i interesno nezavidnu situaciju, kažu u Agrokoru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vodeće hrvatske tvrtke iz sektora prehrambene industrije protive se zahtjevima službenog Sarajeva da se izmijeni postojeći Ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.</p>
<p>»Podravka je uvijek naglašavala da se zauzima za otvorenost svih tržišta, pa tako i hrvatskog. Smatramo da je konkurencija uvijek dobrodošla i da predstavlja jedan od temelja razvoja i uspješnosti, a istodobno je i u interesu potrošača«, stoji u odgovoru Podravke na naš upit o tome kako gledaju na mogućnost izmjena Ugovora o liberalizaciji trgovine s BiH.</p>
<p>Taj su zahtjev, podsjetimo, na četvrtoj sjednici Zajedničkog odbora za provedbu Ugovora o slobodnoj trgovini, koja je u utorak održana u Zagrebu, postavili predstavnici BiH. Prema riječima sudionika sastanka, bosanskohercegovačka je strana zatražila da se na postojeći Ugovor o slobodnoj trgovini doda aneks kojim bi se izmijenile koncesije za pileće i sušeno meso, kobasice, mesne prerađevine i mlijeko, te fermentirane mliječne proizvode. Aneksom bi se povećale carine za navedene proizvode.</p>
<p>Podravka je dugo prisutna na bosanskohercegovačkom tržištu, na kojem je izgradila snažnu poziciju. U toj tvrtki pritom napominju kako više od tri četvrtine Podravkina asortimana u BiH čine jela i dodaci jelima, praškaste slastice i dehidrirana dječja hrana, te mesni program. Uz to, Podravka je na tržištu jugoistočnog susjeda prisutna i pićima Studena i Studenac, kondimentima, povrćem, čajem i drugim proizvodima. U Koprivnici dodaju da se namjere Podravke na bosanskohercegovačkom tržištu ne ograničavaju samo na izvoz, nego su zainteresirani i za uvoz sirovina koje zadovoljavaju osnove uvjete kvalitete u Hrvatskoj.</p>
<p>»Kao država koja se sprema ući u integracijske procese, BiH mora biti spremna na konkurentske izazove i, umjesto da se zatvara, potrebno je da sama poradi na internoj konkurentnosti i učinkovitosti. U modernom svijetu protekcionistička politika nije najbolja metoda obrane«, poručuju iz Podravke. Podsjećaju da se i Hrvatska suočava s rastom hrane, ali nije zbog toga uvela zaštitne mjere. </p>
<p>»Hrvatske prehrambene kompanije su se opredijelile za tržišnu utakmicu u kojoj ulaganjem u kvalitetu, nove proizvode i brandove ravnopravno konkuriraju uvoznim proizvodima«, zaključuju u Podravci.</p>
<p>Sličan smo odgovor dobili i u Luri. Ta je tvrtka na bosanskohercegovačkom tržištu prisutna određenim dijelom svog mliječnog asortimana, a u susjednoj državi ima i dio vlastite proizvodnje, koja je, napominju u Luri, kao i proizvodi drugih proizvođača podložna domaćoj i stranoj konkurenciji. »Lura podržava postojeći trgovinski sporazum između BiH i Hrvatske, koji objema stranama omogućava jednak tretman prilikom izvoza, odnosno uvoza robe«, ističu u Luri.</p>
<p>Naglašavaju da ulažu određena sredstva u svoja izvozna tržišta, pa tako i u bosanskohercegovačko, gdje su, tvrde u Luri, uložili u razne marketinške i prodajne aktivnosti, kao što je opremanje prodajnih mjesta diljem BiH. Dodaju i da pravu vrijednost svog nastupa na BiH-tržištu vide u odolijevanju i oduzimanju tržišnog udjela proizvodima renomiranih svjetskih proizvođača iz EU-a, koji koriste veličinu domicilnih tržišta kako bi dodatno učvrstili poziciju vlastitih robnih marki i postali što jači u zemljama regije.</p>
<p>»Ne očekujemo da će najnovija događanja utjecati na naše poslovanje na tržištu BiH, ako situacija ne eskalira i ne dovede do, primjerice, dugotrajne blokade granice ili novih administrativnih zabrana uvoza. Nadamo se da će se naći rješenje na zadovoljstvo obiju strana«, zaključuje se u Lurinu odgovoru na naš upit, te se dodaje kako im je BiH najvažnije izvozno tržište. </p>
<p>I u Agrokoru apeliraju na dijalog s bosanskohercegovačkom stranom radi pronalaska rješenja koje će zadovoljiti obje strane. </p>
<p>»Sviđalo se to nama ili ne, ima logičnosti u zahtjevima BiH. Međutim, međudržavnim sporazumom BiH je imala razdoblje za prilagodbu. Stoga nas dovode u neravnopravnu i interesno nezavidnu situaciju«, primjećuju u Agrokoru.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Jezik kulturne bliskosti</p>
<p>Za društvo koje je pokazivalo visok stupanj kulturne otpornosti, gotovo pa žilavosti, u uvjetima samoorganiziranja kada nije imalo vlastite mehanizme regulacije kulturnih standarda niti mu je to bilo dopuštano, koje je onda podnijelo otvoren pokušaj destrukcije upravo toga identifikacijskoga sloja u ratu protiv njega, mora biti neobično kada i dalje ne pokazuje sklonost prakticirati ono čemu je težilo: upravo u kulturnome smislu biti slično drugima, dijeliti zajedničke vrijednosti </p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Više je razloga zbog kojih bi se moglo očekivati da kultura u nas bude stabilizirajući društveni čimbenik te pridonese boljemu vanjskom razumijevanju hrvatskoga društva. </p>
<p>Prvo, Hrvatska ni u gospodarskome niti u institucionalnome pogledu nije razvijena zemlja, treba provesti bitne reforme koje po naravi stvari nisu ni jednostavne ni brze i traže znatna materijalna, ali i druga ulaganja, pa i strpljenje. </p>
<p>Drugo, u nas se kultura, i to ne samo kao kulturno, spomeničko naslijeđe, uvriježeno smatra komparativnom prednošću. Nije pritom najvažnije je li tomu doista tako, jer ne može štetiti kada netko u sebe ima samopouzdanja i drži da nešto može ili zna pokazati. </p>
<p>Treće, hrvatske su kulturne administracije, unatoč znatno skromnijim ulaganjima nego u druga područja, pokazale određenu zrelost u planiranju i održavanju kulturnoga razvoja, što nije ostalo neprimijećeno na širem planu, gdje kulturne politike postaju oblik prepoznavanja u svijetu koji se nakon industrijskoga doba i stopa društvenoga rasta počinje razumijevati u informacijama, odnosno programskim jezicima. Najposlije, kulturna afirmacija ne zahtijeva posebno složene oblike organiziranja, pa bi i da nema spomenute samopercepcije kako je hrvatska sredina kulturna, tu vrstu poticaja u javnosti također trebalo očekivati.</p>
<p>Zašto se onda u nas o kulturi govori malo te kako to da ono što općenito nije prijeporno ne koristimo dovoljno, nije toliko teško objasniti kako bi se, s obzirom na probleme što ih drugi imaju s nama, moglo činiti. Dobar ili barem nikako nevažan dio problema koje vanjski promatrač hrvatskih prilika ima s razumijevanjem našega ponašanja proizlazi iz kulturnoga modela što ga njegujemo. </p>
<p>Za društvo koje je pokazivalo visok stupanj kulturne otpornosti, gotovo pa žilavosti, u uvjetima samoorganiziranja kada nije imalo vlastite mehanizme regulacije kulturnih standarda niti mu je to bilo dopuštano, koje je onda podnijelo otvoren pokušaj destrukcije upravo toga identifikacijskoga sloja u ratu protiv njega, mora biti neobično kada i dalje ne pokazuje sklonost prakticirati ono čemu je težilo: upravo u kulturnome smislu biti slično drugima, dijeliti zajedničke vrijednosti. Hrvatska osim toga ima ambijentalne preduvjete da se promatrač u njoj osjeća dobro, ona nije samo zemlja lijepe i privlačne prirode i zanimljivih krajolika nego i korektnih urbanih pretpostavki. Ukratko, ona nikako ne ostavlja dojam sredine koja bi sa sobom trebala imati problema, najmanje kulturnih.</p>
<p>Hrvatski se kulturni profil, ili bolje rečeno svijest o njemu, profilirao prije na pretpostavci razlike i otpora nego suradnje i pretapanja. To doduše nije po sebi ništa iznimno, kulturna se posebnost kao što joj samo ime kaže i ostvaruje u prepoznavanju i definiranju razlika, jednako kao i u primanju i emitiranju utjecaja. Nešto je posve drugo kada svijest o razlici postane jako sredstvo izraza neke kulture, jer takav osjećaj i govor moraju upućivati na njezin veliki oprez, ako ne i strah. </p>
<p>Premda je Hrvatska tek nešto više od desetak godina politička zajednica u suverenom smislu, vlasti se razmjerno dugo trude osloboditi zemlju te vrste opreza koji graniči s predrasudom. To je tim lakše jer je hrvatsko društvo i prije bilo prilično otvoreno prema vanjskome svijetu, i to ne samo u kulturnome smislu, a sada je medijski i informacijski umreženo, tako da posebni edukacijski ili prosvjetiteljski programi nemaju osobitu svrhu. Proces je upravo obrnut, kultura teže od politike prihvaća svijet koji joj pripada i u kojem nema prepreke da bude programski jezik prepoznatljivosti svoje sredine. Ne samo što kultura od kulturne uprave kao dijela političke vlasti ima pretjerana očekivanja nego pokazuje ambiciju da svoj javni utjecaj ostvaruje tim smjerom, za što u društvenim uvjetima razvijene demokracije niti ima potrebe niti vlastima može pomoći.</p>
<p>Premda je rasprava o zapostavljanju kulturne osnove u medijima, napose u javnome radio-televizijskome sustavu, pokazala da se kulturni programi u nas teško probijaju do javnosti kao svojega jedinog okoliša, nije ništa manje važno uočiti kako mediji ne mogu proizvesti pa ni potaknuti kulturnu inicijativu. Oni joj kao i vlasti mogu tek pomoći, pa okolnost što to čine nedovoljno dobro i lošije od vlasti treba biti predmet kritike, ali ne iscrpljuje problem. Sama bi kultura trebala i medijima i politici biti pretpostavka sigurnijega snalaženja u javnosti. </p>
<p>Tradicionalni oblici kulturnog organiziranja - institucije, festivali, društva - u evidentnoj su krizi, novih praktično i nema. Kulturna je produkcija zamašna i znatna, ali bez prepoznatljivih i uočljivih orijentira prema kojima bi se postavljali kriteriji, u afirmativnome i kritičkome smislu. Teško se sjetiti romana, filma ili predstave koji bi izazvali ushit, ali i prijepor, javnost je dugo bez pravoga kulturnoga skandala, što opet nije nikako dobro. Kada se dakle od nas nešto očekuje, onda to nikako ne znači da se odmah moramo stresti jer bismo nešto mogli izgubiti. Zanimanje koje svijet pokazuje za naše knjige ili filmove nije drukčije od onoga što inače očekuje od nas, zapravo da se ponašamo po mjeri vlastitih vrijednosti koje u biti nisu drukčije od drugih.</p>
<p>Prepoznavanje tih vrijednosti nije ili nije samo političko ili pravno pitanje nego i javna obveza. Razdoblje u kojem je politika ograničavala javnost s vanjskim ili unutrašnjim razdobljem u nas je već prilično dugo prošlost, politika se koliko god joj to bilo teško sada trsi upravo suprotno. Upravo u tome, otvorenome prostoru nastaje psihološki potaknut kulturni nesporazum po kojem postajemo sve manje sebi slični i drugima razumljivi. Nema naime kulturnih vrijednosti kojima bi trebala tumačenja ovlaštenih prevoditelja, djelo koje se ne može prevesti u slobodnome protoku nije univerzalno u svojem kreativnom potencijalu. Kulturna prepoznatljivost nije utoliko tek u preciznosti ili sjaju koje izložbe, nego mnogo više u sposobnosti sredine da u katalogu vrijednosti bude precizna i vlastite oblike naziva pravim imenima.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nedjelo ostalo nekažnjeno</p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
<p>Zbog sramotne presude Županijskog suda u Splitu, Makaranin Ivan Primorac odležat će u zatvoru samo dvije godine, iako su zbog njegove raskalašenosti usmrćene dvije mlade djevojke. Kao maloljetnik, Primorac je bez vozačke dozvole, jureći u raskošnom BMW-ovu kabrioletu brzinom od oko 90 kilometar na sat u Makarskoj naletio na srednjoškolke Anu Andrijašević i Katu Erceg, koje su ubrzo podlegle ozljedama. Nakon nenadoknadivoga gubitka kćeri, njihove obitelji sada su ostale i bez pravde jer se bogati poduzetnički sin Primorac izvukao s beznačajnom zatvorskom kaznom. </p>
<p>Od vrlo blage presude za usmrćenje djevojaka, još je skandaloznije njezino obrazloženje. Jer, sud kaže da Primorac dolazi iz obitelji društveno prihvatljivog ponašanja koja je, k tomu, »iskazala osobnu brigu prema njemu i omogućila mu uspješno studiranje u inozemstvu«. Kriteriji splitskog suda zaista su ekscentrični jer je ta obitelj »društveno prihvatljivog ponašanja« nabavom luksuznog BMW-a svom tada maloljetnom sinu u ruke dala smrtonosno oružje.</p>
<p>Mladcu je omogućeno i da tijek suđenja prati sa »sigurne udaljenosti« u inozemnom koledžu. No, propitkivanja su za sud, čini se, suvišna jer otac Marijan Primorac »teži« punih 60 milijuna eura i slovi za najbogatijeg Hercegovca. Splitski sud, pak, pokazao je da ga je više ganula tuga bogataškog sina koja, uostalom, može biti i hinjena, nego sudbina dviju djevojaka izbrisanih na pragu života i njihovih obitelji.</p>
<p>Prije ove stravične nesreće, mladi Primorac je već imao ubilježenih pet prometnih prekršaja. No, ni to nije pokrenulo njegovu obitelj na obuzdavanje, nego mu je u ruke dospio BMW-ov kabriolet vrijedan 50.000 eura. Nakon nesreće, obitelj Primorac pobjegla je iz Makarske i s biznisom nastavila u Zagrebu.</p>
<p>Cijeli slučaj na splitskom sudu vukao se još od 2002., i već su se i prije pojavljivale sumnje da će sve završiti najbezbolnije za Primorce. Presudom splitskog suda obistinile su se najcrnje slutnje, jer je nedjelo mladog Primorca praktički ostalo nekažnjeno. Sud je pak urbi et orbi poslao strašnu poruku da postoje jednaki i jednakiji. Pravda je ovaj put zažmirila na oba oka, a europski horizonti sve su dalji.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Diskriminacija PDV-om</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Prijedlog dopuna Zakona o PDV-u koji je prošloga rujna inicirala Libra - a kojim se tražilo da sve neprofitne organizacije i udruge koje se bave društveno korisnim radom i potiču razvoj demokracije (ženske udruge, ekološke, ljudskopravaške...) budu oslobođene plaćanja PDV-a na strane donacije - vladajući je HDZ odbio. Nakon rasprave u saborskom Odboru za financije i državni proračun to je bilo sasvim očekivano. Time se nastavlja diskriminacija pojedinih neprofitnih organizacija i udruga koju je u svibnju 2004. uvelo Ministarstvo financija izmjenama Pravilnika o PDV-u kojim je te organizacije izbrisalo iz popisa pravnih osoba oslobođenih plaćanja PDV-a na dobra i usluge koje se plaćaju ili primaju iz stranih donacija.</p>
<p>Većina članova Odbora kojem predsjedava Šime Prtenjača to je odbila argumentom da se time stvara prostor za zloupotrebe. Zanimljivo je da oslobođenje od PDV-a na strane donacije imaju humanitarne, obrazovne, vjerske, kulturne i sportske organizacije, ali očito ni Vlada niti Odbor ne misle da bi one to mogle zloupotrijebiti. Drugi argument Odbora, jednako nesuvisao kao i prvi, jest da su neprofitne organizacije i ustanove u pravilu krajnji potrošači i kao takvi plaćaju porez u cijeni usluga. Nije poznato da su neprofitne organizacije koje su oslobođene PDV-a drukčiji potrošači. Dakle, još jedan slučaj dvostrukih mjerila i diskriminacije.</p>
<p>Da su Vlada i Ministarstvo financija nedosljedni u poreznoj politici prema udrugama potvrđuje i činjenica da su sve neprofitne udruge (dakle, i one koje inače nisu oslobođene PDV-a na strane donacije) toga oslobođene ako donacija potiče iz Europske unije ili talijanske vlade. Razlog za to bio je oštar prigovor koji pojednostavljeno glasi »mi vama dajemo novac, a vi nam na to obračunavate porez«. Osim što su svi drugi inozemni donatori time stavljeni u neravnopravan položaj, Vlada i Ministarstvo financija očito smatraju da neka, na primjer, ekološka udruga nikako ne može zloupotrijebiti novac Europske unije, a svakako može zloupotrijebiti novac primjerice finske vlade.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Duhovna oporba boljševističkim inženjerima duša</p>
<p>U konstelaciji interesa kad našim sudbinama vladaju cinične međunarodne korporacije i raznoliki profiteri, Ivan Pavao II. bio je i jest ono što se u novinarskim izvješćima uvriježilo nazivati moralnom vertikalom i autoritetom. Papa možda umire, svakako stari i kopni, ali njegovo složeno i veliko djelo ostaje građa koju tek treba proučiti, kao i poruka o konačnoj kušnji naše (kršćanske) zemaljske borbe (protiv svega što nas udaljuje od Boga)</p>
<p>ZVONIMIR BADURINA DUDIĆ</p>
<p>Dok cijeli svijet pozorno prati, a većina ljudi pritom i strepi nad vijestima iz klinike Gemelli, iz koje stižu informacije o papinu zdravstvenom stanju, lik tog velikog čovjeka, nedvojbeno najveće figure svjetske pozornice u (barem) drugoj polovici dvadesetog stoljeća i pri početku ovoga, postaje još jedan ispit savjesti ovog svijeta, ali i njegov lakmus-papir.</p>
<p>U konstelaciji interesa kad našim sudbinama vladaju cinične međunarodne korporacije i raznoliki profiteri, kojima ništa nije sveto osim zarade na bilo čiji račun i bilo koji način, Ivan Pavao II. bio je i jest ono što se u novinarskim izvješćima uvriježilo nazivati moralnom vertikalom i autoritetom.</p>
<p>No Papa je i puno više od toga. Nasuprot onima koji bi htjeli zavladati našim ne samo financijskim, nego i duhovnim tokovima, njegov je glas jedan od rijetkih koji se nasuprot sekulariziranoj i liberalnoj javnosti zauzima za najnemoćnije i najnezaštićenije, bolesne i stare, te za nerođene. Zato su moćnici jednoglasni u svojoj sramotnoj odluci da mu ne dodijele Nobelovu nagradu jer se Papa bori i govori protiv pobačaja i eutanazije.</p>
<p>Bolje od bilo kojeg recentnog slučaja na političkoj pozornici, takav stav prema čovjeku koga svi cijene ili barem poštuju kao protivnika, govori o toleranciji prema drukčijem, što u današnjem svijetu znači prema kršćanskom mišljenju, te puno govori i o »prostituiranju« same Nobelove nagrade, koja se često dijeli prema prizemnim političkim a ne humanističkim načelima. Papa je drukčiji jer se ne skanjuje reći ono što misli, ne suobličujući se prema novozavjetnom naputku »duhu ovog svijeta«.</p>
<p>Njegova najnovija knjiga, još i neprevedena na hrvatski jezik, ima svoju prethodnicu u bjesomučnim (medijskim) napadima. S jedne strane, napadači su oni koji ne mogu prihvatiti da embrio nije samo »potencijalno ljudsko biće«, nego čovjek, i to ne samo prema vjerskim, nego i prema znanstvenim zasadama.</p>
<p>Stoga Papinu usporedbu nasilja nad tim nevinim životima s još jednom velikom tragedijom u povijesti čovječanstva, sramotnim holokaustom, dočekuju na nož, iako ovaj papa, osim što gaji veliko poštovanje prema Židovima i što ih naziva našom (kršćanskom) starijom braćom u vjeri, i sam ima dubok osobni odnos s prijateljima koji pripadaju tom narodu, o čemu ima literature i na hrvatskom jeziku.</p>
<p>No raznovrsni lobiji i interesni krugovi moćnog novčanog potencijala ne mogu podnijeti uzvik koji ih podsjeća da je – car gol. Jednako tako, mnogima se ne sviđa i Papina konstatacija da Zapad oplakuje komunizam, iako on kao čovjek s iskustvom (i) tog strašnog totalitarizma dobro zna o čemu govori.</p>
<p>Za komunizmom žale ili oni koji u njemu nisu živjeli, ili pak oni kojima je u njemu bilo dobro, pa u svojoj ideološkoj ograničenosti vide samo neke njegove dobre strane zanemarujući objektivnu istinu o zločinima na kojima je komunističko društvo stvoreno i održavalo se. (Dobrodušni koji nikad nisu prozreli Titova Potemkinova gospodarska sela ne ubrajaju se u te kategorije.) Bili su to zločini na materijalnoj ali i na duhovnoj razini.</p>
<p>Ti ljudi ne vide da osobe i umjetnici duha poput Veselka Tenžere nisu dokaz o divoti komunizma nego njegova najveća osuda, jer su nastali i djelovali nasuprot njemu a ne zbog njega, prema načelu svjetla u tami. Da nije bilo tako, ne bi veliki Tenžera svoje blage društvene opservacije skrivao u sportskim esejima ili televizijskim kritikama.</p>
<p>Ako je Tenžera dokaz da je »komunizam bio dobar«, onda je prema toj izvrnutoj logici to i Stepinac, te sam Papa, iako su oni i milijuni njima slični rasli i živjeli u duhovnoj oporbi prema boljševističkim inženjerima duša.</p>
<p>Papa možda umire, svakako stari i kopni, ali njegovo složeno i veliko djelo ostaje građa koju tek treba proučiti, kao i poruka čiji potpuni smisao možda još nismo do kraja obuhvatili u svjetlu onog što piše »Katekizam Katoličke crkve« u broju 2849. o konačnoj kušnji naše (kršćanske) zemaljske borbe (protiv svega što nas udaljuje od Boga).</p>
<p>Autor je svećenik, župnik u Lunu na Pagu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sređivanje unutarnjega stanja najbolji put u Uniju</p>
<p>Ako smo dosad kroz dugu povijest opstali u raznim konstelacijama, zar je moguće da ćemo sada, kada smo napokon slobodni i priznati, postati nečija kolonija i sluge u vlastitoj kući na putu nestanka bez oporavka i povratka</p>
<p>JOSIP KOKIĆ</p>
<p>Promatramo li samo razdoblje od 2000., sva aktivnost političara bila je usmjerena na tzv. vanjsku politiku, posebice u prošloj godini. Tomu je više razloga, od onih najbizarnijih pa do narcisoidne potrebe za komunikacijom izvan Hrvatske. Kod kuće ih svi jako dobro znaju i nikoga istinski previše ne zanimaju jer ne žele, a niti su sposobni, raditi posao za koji su, uvjetno govoreći, izabrani najviše zahvaljujući mediokraciji a ne demokraciji. </p>
<p>Kao bizaran razlog jest glad za putovanjem i skupim hotelima te sve ono što uz to ide, pa do nepotrošene keš-dnevnice. Svoju tzv. potvrdu političara velikog formata i tzv. važnosti koja uz to ide traže u brojnim susretima i fotografiranjima s inozemnim političarima, jasno, za domaću uporabu.</p>
<p>Istodobno, ti inozemni političari kao kopci vrebaju samo svoj interes, tj. interes svojih zemalja. Rijetki su oni koji doista žele pomoću u granicama obostranog interesa. Dokaz je tomu da je u tuđinskim rukama gotovo sve bitno privatizirano u Hrvatskoj, a banke su u tome ključne, pa i bivši ministri postaju predsjednici uprava.</p>
<p>Susjedna Slovenija nije upala u tu zamku. Za malu zemlju to je porazna politika ili, izravno rečeno, antinarodna, antidržavna, a ponekad svjesno i veleizdajnička. Političari koji vode takvu politiku, očigledno u sebi nemaju ni zrnce domoljublja niti imalo brige za bližnjega, za svojeg sunarodnjaka, za svoju obitelj, djecu i njihovu budućnost. Narodski rečeno, bez srca su i duše, poput Bukare iz Mrduše Donje: u se, na se i poda se. Realnost u kojoj žive hrvatski građani još je i gora.</p>
<p>U naših ključnih političara vidljiva je golema opsjednutost članstvom u Europskoj uniji, za razliku od građana koji jako dobro predviđaju probleme koji ih ulaskom očekuju – ako se to ubrzano dogodi, kako to priželjkuju domaći i prikriveno inozemni političari, jasno, oni koji nam nisu skloni, a to je većina u Uniji.</p>
<p>Nadmeno i nadmoćno nam nameću tzv. slučaj Gotovina, koji je uza sve tzv. i stvarne negativnosti koje mu se pripisuju, pravo janje nasuprot onima koji su uvelike podupirali očuvanje Jugoslavije za svoje potrebe i za potrebe Velike Srbije, te prouzročili, uz pomoć Miloševića, najveću klaonicu i najveći genocid u suvremenoj Europi nakon Drugog svjetskog rata, ako izuzmemo Bleiburg.</p>
<p>Tu je korijen njihova dvoličnog ponašanja i želje da generala Gotovinu, koji je vodio obrambeni rat protiv stravičnog velikosrpskog agresora, učine zločincem u obrani – prvi takav slučaj u suvremenoj povijesti – kako bi skrili svoje namjere i zablude.</p>
<p>Sjetimo se samo oduševljenja, radosti, zanosa, veselja u narodu nakon akcije »Oluja« i konačnog oslobođenja okupiranog hrvatskog teritorija. Zar smo to zaboravili?! Zar na OTV-u nismo gledali dokumentarne filmove iz razdoblja agresije, koji nam dosad nisu bili dostupni, o stravičnom gaženju i ubijanju Srba od vlastite vojske u trajanju od tri dana...</p>
<p>A mi smo dosad vidjeli samo jedan dan – kada je američki veleposlanik sjedio na traktoru u srpskoj koloni, s onima koji su najmanje krivi i koji su najveća sirotinja, na putu prema Srbiji. Otvorena televizija prikazala je to nekoliko puta, a odjeka nimalo. Zar naši ključni političari to ne žele vidjeti?</p>
<p>Je li uopće moguće graditi vanjsku politiku bez sređene i dobre unutarnje politike? Da je Europska unija razumnija i poštenija, sama bi nas upozoravala na unutarnje probleme, koji su doista golemi, a ne sve to zamijenila s jednim čovjekom, bjeguncem s generalskim činom, dok sama ne može ili ne želi uhvatiti najveće zločince suvremenog svijeta u zemlji u kojoj imaju čak i vlast i vojsku i tehniku...</p>
<p>Sređivanje unutarnjeg stanja i donošenje dobrih zakona, koji će štititi opravdane nacionalne interese, najbolji je i najbrži put ulaska u Uniju, ali ulaska kao subjekta sa sviješću o vlastitoj vrijednosti i snazi. Mi smo mali narod i stoga moramo biti kudikamo oprezniji kako ne bismo postali nečiji objekt, ili bili jednostavno usisani i izgubljeni u mnoštvu.</p>
<p>Ako smo dosad kroz dugu povijest opstali u raznim konstelacijama, zar je moguće da ćemo sada, kada smo napokon slobodni i priznati, postati nečija kolonija i sluge u vlastitoj kući na putu nestanka bez oporavka i povratka.</p>
<p>Autor je katolički laik, predsjednik udruge »Siniša Glavašević«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Mladić u BMW-u porušio tri i pol metra Zida boli </p>
<p>U nesreći nitko nije stradao, a vozač je alkotestiran i test je bio negativan / Prvi natječaj za preseljenje Zida na Mirogoj propao zbog nepotpune dokumentacije ponuđača radova, kaže Gordan Hanžek iz Ureda za izgradnju grada </p>
<p>Zbog neprilagođene brzine, 22-godišnji vozač BMW-a u četvrtak je oko 22.20 sati porušio dio Zida boli u Selskoj cesti. Policija je priopćila kako je vozač izgubio nadzor nad automobilom te se zaletio u Zid boli, porušivši tri i pol metra cigli. Nakon toga je pobjegao, ali dva i pol sata kasnije sam se prijavio trešnjevačkoj policiji. U nesreći nitko nije stradao, a vozač je alkotestiran i test je bio negativan. Nakon što je Zid ponovno oštećen, nameće se pitanje koliko dugo će se još čekati na njegov premještaj. Prošle godine Zid boli oštećen je nekoliko puta – ili od automobila ili je bio na meti huligana. Svaki put taj zid ponovno se slaže no mnoge cigle već su razbijene. S njegovim premještanjem odugovlači se, međutim, već dvije godine.</p>
<p>Gordan Hanžek iz Ureda za izgradnju Grada kaže da je prvi natječaj za preseljenje Zida na Mirogoj propao zbog nepotpune dokumentacije ponuđača. »Raspisali smo novi natječaj i nadamo se da će radovi početi u proljeće. Grad će za to potrošiti devet milijuna kuna«, rekao je Hanžek. Udruge zatočenih i nestalih branitelja, kao i obitelji poginulih složile su se da se spomenik napravi na površini iza upravne zgrade groblja na Mirogoju, a za arhitektonsko rješenje spomenika izabran je rad Dušana Džamonje.</p>
<p>Hrvoje Dorešić Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vjeverica počela po mećavi</p>
<p>Na Sljemenu 141 skijaš do 15 godina, iz 17 zemalja / Staza je duga 460 metara i jedna je od najtežih dječjih u svijetu, jer se po noj vozio »pravi« slalom </p>
<p>Na Crvenom spustu na Sljemenu u petak se vozila slalomska utrka međunarodnog FIS-ova Trofeja Vjeverica. Na utrci ja nastupio 141 skijaš iz 17 država. Trofej Vjeverica utrka je za mlade skijaše do 15 godina. Skijaši su bili podijeljeni u četiri kategorije: mlađi dječaci, mlađe djevojčice, stariji dječaci i starije djevojčice. U kategoriju mlađih spadaju djeca rođena 1992 i 1993, a u kategoriju starijih ona rođena 1990. i 1991. godine. Iz Hrvatske je nastupilo 20 mladih skijaša u dvije ekipe. Mlada skijašica Karla Ferk nastupila je u kategoriji mlađih djevojčica. Rekla je da je prvi put na nekom ovakvom natjecanju. »Staza je bila dobra, ali nezadovoljna sam svojim prolazom u donjem dijelu staze jer je staza u tom dijelu zaleđena, pa sam za vodećom zakasnila sedam sekundi«.</p>
<p>Tehnički direktor utrke Ratimir Škutelj rekao je da je slalomska staza dugačka 480 metara, a visinska razlika između starta i cilja je 160 metara. »To je jedan od najtežih dječjih slaloma na svijetu, jer to je staza na kojoj se održavala utrka Svjetskog kupa Zlatni Medvjed«, rekao je Škutelj. Sponzori su za mlade skijaše osigurali prigodne nagrade. Prva tri plasirana skijaša u sve četiri kategorije, dobit će, osim praktičnih nagrada, kristalnih skulptura i plaketa, i onoliko kilograma čokolade Zvečevo, koliko su teški.</p>
<p>Utrku Trofej Vjeverica organizira Skijaški klub Samobor u suradnji s Hrvatskim skijaškim savezom.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Najuspješniji Slovenci i Norvežani</p>
<p>U kategoriji mlađih djevojčica prvo mjesto na Trofeju Vjeverica osvojila je Ula Hafner iz Slovenije, druga je bila Urša Roušnik, također iz Slovenije, dok je treće mjesto osvojila Rausa Cloe iz Norveške.</p>
<p>U kategoriji mlađih dječaka pobijedio je domaći predstavnik Sebastijan Brigović, drugo mjesto zauzeo je Andreas Rindal iz Norveške, a treći je bio Blaž Robnik iz Slovenije.</p>
<p>U kategoriji starijih djevojčica najbrža je bila Nikola Galyfova iz Slovačke, druga je bila Tanya Ness iz Norveške, a treća Urška Ahac iz Slovenije.</p>
<p>U kategoriji starijih dječaka pobijedio je Jergen Bratk iz Norveške, drugo mjesto zauzeo je Marcus Brekke Laresen, također iz Norveške, a treći je bio Slovenac Jaka Sušnik. </p>
<p>T. T.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vukovarska postaje poslovno središte Zagreba</p>
<p>Sveučilišna aleja povezat će fakultete i Vukovarsku sa Slavonskom te rasteretiti Savsku od gustoga prometa / Stanovnici strahuju da će automobili i zaposlenici u novim zgradama potpuno zagušiti ovu četvrt ako se ona prometno i komunalno ne uredi </p>
<p>Pritisnut ubrzanom gradnjom poslovnih objekata u Vukovarskoj, Zagreb će u sljedeće tri godine morati na nekoliko mjesta proširiti i poboljšati postojeću cestovnu i komunalnu infrastrukturu. Pitanje je, međutim, hoće li to biti dovoljno da se zadovolje velike potrebe gradskih četvrti Trnja i Peščenice koje se uz nju i nalaze.</p>
<p>Najvažniji projekt je proširenje Lučićeve ulice koja će postati Sveučilišna aleja, a namjena će joj biti povezivanje Filozofskog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Fakulteta strojarstva i brodogradnje, spajanje Vukovarske i Slavonske avenije te prihvaćanje dijela prometa sa Savske ceste. U sklopu moderne prometnice sa četiri trake urediti će se križanje s Vukovarskom i Slavonskom, a pored nje predviđena su dva nebodera. Prvi, uz Vukovarsku, koji se ubrzano gradi imati će pet podzemnih i 13 nadzemnih etaža, a južno od njega dići će se neboder od 26 katova koje će spajati troetažni objekt. Čitav kompleks prostirati će se na 64.000 četvornih metara u sklopu kojega će biti i oko tisuću parkirnih mjesta.</p>
<p>»Imamo velikih problema s prometom jer gradska četvrt Trnje, u kojoj se intenzivno gradi, nema prometnicu u smjeru sjever-jug, kojom bi se iz centra moglo brzo doći do Slavonske avenije i Prisavlja. Stoga će Sveučilišna aleja biti od iznimne prometne važnosti«, rekao je Ivan Bare, predsjednik Vijeća gradske četvrti Trnje. </p>
<p>Jednako važan projekt bit će proširivanje Vukovarske ulice istočno od Svetica te rekonstrukcija Helinzelove i Radničke ceste. »Stvaramo uvjete za koncentraciju poslovnih zgrada oko Vukovarske i Radničke ceste jer tamo ima puno neiskorištenog građevinskog zemljišta«, rekao je Dragutin Gracki, načelnik Odjela za ceste u Gradskom uredu za izgradnju grada. »Za stvaranje poslovne četvrti potrebno je učiniti mnogo toga, ali rokove za postojeće projekte određivat će mogućnosti proračuna. Sigurno je jedino da će se Sveučilišna aleja početi graditi sljedeće godine, jer se već sad izrađuje tehnička dokumentacija«, dodao je. </p>
<p>Predstavnici Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, o problemima i planiranim zahvatima koji bi se u idućem razdoblju trebali napraviti obavijestili su stanovnike Trnja koji su na neke prijedloge burno reagirali. </p>
<p>Stanovnici strahuju da će automobili i zaposlenici u novim zgradama potpuno zagušiti ovu četvrt ako se ona prometno i komunalno ne uredi. Također su istaknuli kako se prema novom GUP-u nije moglo pristupiti građenju bez izrade detaljnih planova. Profesor Filozofskog fakulteta Ivo Maroević naglasio je da se lošim zakonima urbanizam dovelo u službu investitora, a ne općeg interesa, »Ako Grad ubrzo ne reagira naši problemi će se s povećanjem poslovne aktivnosti samo pogoršavati, zato se nadamo da će Grad imati u vidu sve naše potrebe i da neće dozvoliti eksploziju nekontrolirane gradnje«, rekao je profesor Maroević.</p>
<p>Zvonimir Fabić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Brodovi privukli građane na Zagrebački velesajam</p>
<p>Brojni su ljubitelji mora, brodova i sporta već u prva dva dana posjetili 14. međunarodni sajam sporta i nautike što se do nedjelje održava na Zagrebačkom velesajmu. Moto ovogodišnjeg, po broju izlagača najvećega sajma, jest »zaplovite s najboljima«. Gotovo svatko ovdje može pronaći nešto za sebe jer osim plovila tu se prodaju i brodska oprema, sportska odjeća i obuća te razne sportske potrepštine. </p>
<p>Mnogi posjetitelji dolaze na sajam svake godine, uglavnom kako bi ostali upućeni u novosti nautičkog svijeta. Vladimir Čima, visoki prekršajni sudac, godinama posjeduje gliser, a ovamo dolazi svake godine da bi saznao kakva je tehnologija trenutno prisutna u svijetu nautike. »Malo razgledavam, uzimam prospekte jer volio bih kupiti jedan pristojan gliser, malo jači, s kabinom za sebe i ženu, do 15 tisuća eura, naravno bez motora«, kaže Vladimir, koji će, kako bi ostvario to što želi, dići kredit u banci. </p>
<p>Mio, pak, trenutno ne kupuje brod jer nema novaca. »U budućnosti imam namjeru kupiti gliser, gumenjak, za veselje mojim unucima«, rekao je Mio dok je razgledavao Maestralov gumenjak čija je cijena 40 tisuća kuna. Brojni posjetitelji iskoristili su priliku da razgledaju unutrašnjost luksuznijih brodova i atraktivnih jedrenjaka. Nešto povoljniju ponudu izložili su domaći proizvođači za koje Stjepan Vidović kaže kako su kvalitetni, a prosječnom građaninu cijenom pristupačniji. </p>
<p>Pozornost mlađih posjetitelja privukli su nešto skuplji skuteri za vodu te sandoline i pedaline čija cijena se kreće oko 20 tisuća kuna. Građani su uglavnom zadovoljni ponudom, zbog brojnih sajamskih popusta i akcija. </p>
<p>Ivan Fatović, državni inspektor u mirovini, već dugo živi u Zagrebu, ali je rođen na moru. »Želim brod za ribarenje i turizam, zapeo mi je za oko jedan s motorom, na akciji je za 28 tisuća eura, no tražim i dalje«, kaže Ivan. Brod namjerava kupiti novcem od prodaje nekretnina jer, kako kaže, mirovina mu nikako nije dovoljna da si ispuni dugogodišnju želju.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Brezovica je mirna i perspektivna gradska četvrt</p>
<p>Gradska četvrt Brezovica nalazi se na najjužnijem, pretežno ruralnom dijelu Grada Zagreba. Obuhvaća dvadeset samostalnih naselja. Iako površinom spada među najveće gradske četvrti, broj stanovnika relativno je malen – samo ih je 10.884. Problem koji najviše tišti stanovnike brezovičkog kraja jest komunalna neizgrađenost, ponajprije nedostaje kanalizacija. Prema riječima predsjednika Vijeća gradske četvrti Brezovica, Stjepana Ferina, izgradnja kanalizacijskog sustava je u tijeku. Problem je, međutim, u velikoj raspršenosti naselja, pa bi trebalo izgraditi oko 200 kilometara kanalizacijske mreže, što je vrlo skup i zahtjevan pothvat. Od potrebna četiri, izgrađena su samo dva kolektora, a gradnja ostalih dvaju trebala bi biti završena do kraja 2005. godine. Tek kada se izgrade kolektori, trebala bi početi izgradnja mreže ali, kako kaže Ferin, Grad raspolaže vrlo ograničenim sredstvima za poslove ovako velikih razmjera. </p>
<p>Neka naselja u ovoj gradskoj četvrti još uvijek nisu spojena na gradski vodovod. </p>
<p>»Godine 1996. i 1997. godine sustavom vodoopskrbe obuhvaćeni su Čehi, Mala Mlaka, Odranski Obrež, Strmec, zatim potez preko Zadvorske i Prigradske ulice do Golog Brega i Kupinečkog Kraljevca. Tu su radovi zastali i od 2001. godine ništa se nije pomaknulo«, kaže Stjepan Ferin.</p>
<p> Trenutno su u izgradnji tri vodospreme koje su preduvjet za daljnje priključivanje na vodoopskrbni sustav – u Dragonošcu, Rakovom potoku i Kupinečkom Kraljevcu.</p>
<p>Prometnice u ovom dijelu grada vrlo su oštećene, a zadnji put obnavljane su prije tridesetak godina, kako kaže Ferin.</p>
<p> Neke ceste, poput one koja vodi do Gornjih Trpuca, potrebno je proširivati, kako bi se ispunili propisi ZET-a i kako bi se autobusna linija produžila do toga naselja.</p>
<p>Stanovnici Brezovice muku muče i s nedostatkom grobnih mjesta na lokalnom groblju. »Prostornim planom Grada Zagreba iz 2000. godine predviđeno je širenje groblja u nekoliko etapa, a trenutno je u izradi detaljni plan njegova proširenja«, kaže Ferin i dodaje da ljudi koji su se posljednjih nekoliko godina doselili u Brezovicu i okolna naselja, ne mogu kupiti grobno mjesto, nego svoje pokojnike moraju pokapati čak na Markovom polju. </p>
<p>Kao pretežno ruralni kraj, Brezovica ima i prednosti i nedostataka. Ferin kaže kako je Brezovica, iz koje se do grada može doći već za desetak minuta vožnje, perspektivna četvrt u kojoj se živi mirno i bez svakodnevnog gradskog stresa. Naglašava da se naselje treba urbanizirati, ali planski, a ne »divlje«, kako bi se okoliš zaštitio od propadanja. </p>
<p>Tako je u planu izgradnja sportsko-rekreacijskog centra, pogodnog za različite sportske aktivnosti, koji bi bio nadohvat ruke ne samo stanovnicima Brezovice, nego i ostalim Zagrepčanima.</p>
<p>»Kada se Brezovica komunalno približi Zagrebu, postat će još perspektivnija četvrt«, zaključuje Stjepan Ferin.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Završena utrka za E.T. i Songkillerse </p>
<p>Frontman grupe E.T. Adonis Ćulibrk izjavio je kako E.T. »nije razočaran«, a neulazak u polufinale protumačio je riječima da je »konkurencija bila iznimno žestoka« te da je o svemu presudila »kvaliteta pjesama« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon niza televizijskih emisija te prigodne televizijske škole tijekom koje su »profesori« Zlatko Turkalj i Mirko Fodor predstavili 20 kandidata za završne večeri Dore, na konferenciji za novinare u petak ujutro otkriveno je kako u polufinalu te glazbene smotre neće nastupiti dance grupa E.T., te Songkillersi. </p>
<p>O tome su tijekom četiri dana glasovanja odlučivali publika i članovi »ekspertnog« HTV-ovog tima, a njihova odluka je, mora se priznati, naišla na negodovanje kako članova E. T. -ja koji su odmah napustili studio HTV-a, tako i prisutnih novinara kojima nije bilo jasno zašto se u polufinalu nije našlo 20 umjesto 18 izvođača. </p>
<p>Istina, odmah nakon proglašenja Adonis Ćulibrk je izjavio kako E.T. »nije razočaran«, a neulazak u polufinale je protumačio riječima da je »konkurencija bila iznimno žestoka« te da je o svemu presudila »kvaliteta pjesama«. No, iako je govorio vrlo korektno i profesionalno, odmah nakon toga je zajedno s Lanom Klingor napustio HTV. </p>
<p>Pored proglašenja 18 polufinalista podijeljenih u dva razreda, Turkijev i Fodorov, otkriveni su i neki drugi detalji o samoj Dori. Tako će se nakon stanke tijekom vikenda već u ponedjeljak krenuti sa specijalnim emisijama koje će poslužiti kao svojevrsna rekapitulacija pjesama i zbivanja proteklih dana. Nakon toga je na rasporedu i natjecateljski dio Dore, odnosno tri završne večeri. Prva polufinalna večer na rasporedu je u četvrtak kada će na pozornicu izaći Fodorov razred u sastavu: Žanamari Lalić, Ricardo Luque, Emina Arapović, Ibrica Jusić, Danijela Martinović, Saša, Tin i Kedžo, Neno Belan i Fiumens, Andrea te Boris Novković u pratnji ansambla Lado. </p>
<p>Druge polufinalne večeri nastupa Turkijev razred koji »pohađaju« Vesna Pisarović, Goran Karan, Ivana Kindl, 4Asa, Giuliano, Ivana Radovniković, Jacques Houdek, Magazin, te Luka Nižetić i klapa Nostalgija. Finalna večer na rasporedu je u subotu, 5. ožujka, a na HTV-u su za sve tri večeri rezervirali elitni termin odmah nakon Dnevnika. </p>
<p>Tijekom sve tri večeri bit će upriličeni i posebni show programi pa će u četvrtak nastupati gosti iz Irske Rhytm of the Dance, petak je rezerviran za domaće pjevače koji će izvoditi strane hitove s proteklih Eurosonga, dok će u finalu u show programu nastupiti band Beyond the Game, cover band popularne ABBA-e. </p>
<p>Ono što je promjena u odnosu na dosadašnje Dore, a što se najvjerojatnije neće svidjeti gledateljima, jesu voditeljski parovi. Dok su prošle godine muški gledatelji uživali u Tihani Zrnić i Barbari Radulović, ove su godine za voditeljski posao zaduženi isključivo muškarci. Turki i Fodor će se uključivati iz backstagea, a glavni voditeljski par čine Duško Ćurlić i Robert Ferlin. Ljepši je spol u cijeloj priči sveden isključivo na uloge hostesa. </p>
<p>Kao poseban kuriozitet ovogodišnje Dore valja istaknuti da je HTV odlučio omogućiti gledateljima »skidanje« svih melodija u mobitel po cijeni od 10 kuna za polifonu melodiju i 14 kuna za realtone melodiju. No, tko će izdvojiti 10 kuna da mu mobitel zazvoni u ritmu pjesama »Ni kiwi ni mango«, »Pa šta!«, »Nazaret« ili »Vukovi umiru sami«, na HTV-u nisu objasnili.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Potvrđeno: Bijelo dugme 22. lipnja na Maksimirskom stadionu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bijelo dugme, rock band koji mnogi smatraju najvećim sastavom što je ikada svirao na prostoru bivše Jugoslavije, 22. lipnja će, potvrđeno je, nastupiti na Maksimirskom stadionu u Zagrebu. Kako saznajemo od Vladimira Mihaljeka, prvog menadžera Bijelog dugmeta i organizatora ovog koncerta, datum održavanja koncerta sada je sasvim siguran jer je u petak potpisan ugovor vezan uz stadion, koji ujedno uključuje i uvijek sporan travnjak. »Prodavat će se ulaznice i za travnjak koji će, kako je uobičajeno, biti prekriven«, kaže Mihaljek navodeći kako o ulaznicama još ne zna ništa. »Malo je prerano o svemu tome govoriti, kao i o pokroviteljima koncerta budući da ugovori još nisu sklopljeni«.</p>
<p>Na zagrebačkom će se koncertu, na koji je dolazak potvrdio i Goran Bregović, okupiti svi živući članovi Bijelog dugmeta, kao i sva tri pjevača. Bez obzira na izjave Željka Bebeka kako će pjevati isključivo ako nastupa originalna postava, dogovoreno je da na koncertu nastupe i druga dva pjevača Bijelog dugmeta – Mladen Vojičić Tifa i Alen Islamović. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Izgubljeni u prijevodu« i »Ta divna splitska noć« osvojili filmofile</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nekoliko dana prije dodjele prestižne filmske nagrade Oscar hrvatski su filmofili na portalu filmski.net i časopisu Filmski.offline odabrali najbolja i najgora filmska ostvarenja. Izbor je bio ograničen na filmove koji su 2004. godine prikazani u Hrvatskoj tako da u konkurenciji nisu bili oskarovski favoriti »Avijatičar« i »Djevojka od milijun dolara«. </p>
<p>Film koji je osvojio srca hrvatske publike i pobijedio u čak tri kategorije je redateljsko ostvarenje Sofije Coppole »Izgubljeni u prijevodu«. Osim u kategoriji za najbolji strani film i glavni protagonisti te filmske priče, Bill Murray i Scarlett Johansson, osvojili su fiktivnu nagradu za najbolji filmski par. U kategoriji najbolje glumice također je upisano ime Scarlett Johansson koja je pobijedila Umu Thurman, Angelinu Jolie, Naomi Watts i Kate Winslet. Za najboljeg stranog glumca Hrvati su odabrali Seana Penna.</p>
<p>U kategoriji najbolje filmske glazbe pobjednik je soundtrack iz filma »Kill Bill 2«, a najbolji animirani film je »Shrek 2«. </p>
<p>Osim za strane filmske uratke posjetitelji filmskog portala mogli su glasovati i za najbolja hrvatska filmska ostvarenja i glumce. Najbolji hrvatski glumac je Goran Višnjić, nagrađen za nastup u filmu »Duga mračna noć«, a u kategoriji najbolje glumice pobijedila je Leona Paraminski.</p>
<p>Najboljim hrvatskim filmom glasači su proglasili film Arsena Antuna Ostojića »Ta divna splitska noć«. </p>
<p>Najgori film prema ocjeni hrvatske javnosti koja je sudjelovala u tom glasovanju je »Žena mačka«, a u konkurenciji su bili i »Aleksandar Veliki«, »Pasija«, »Troja« i »Slučajna suputnica«. </p>
<p>A. J.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ekološki osviještene hollywoodske zvijezde</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Dodjela Oscara u nedjelju uvertira je u brojne hollywoodske zabave koje će poznati filmski protagonisti, redatelji i scenaristi pohoditi nakon dodjele zlatnih kipića. No i zabave uoči same dodjele Oscara nisu ništa manje posjećene. Zabava američke udruge za zaštitu okoline Global Green pod nazivom »Rock The Earth« održana je u Hollywood & Highland' Day After klubu. </p>
<p>Poznati posjetitelji te hollywoodske zabave svojim su dolaskom dali potporu borbi protiv globalnog zatopljenja. Plemeniti cilj partyja okupio je mnoge slavne stanovnike filmske meke. Domaćini večeri bili su Leonardo DiCaprio i Roland Emmerich.</p>
<p>Organizaciju Global Greena i njihovo djelovanje podupiru između ostalih Orlando Bloom, Penelope Cruz, Kate Bosworth, Tim Robbins, Julie Delpy, Dennis Hopper, Lisa Rinna, Harry Hamlin, Esai Morales, Charlize Theron te Salma Hayek. </p>
<p>Umjesto crvenog tepiha brojni su uzvanici koračali zelenom stazom, a potpisali su i pismo namijenjeno predsjedniku Bushu u kojem ga pozivaju da pruži potporu, kako kažu, planu za očuvanje klime na zemlji. </p>
<p>Brojne osviještene hollywoodske zvijezde u zabavnom programu zabavljali su Perry Ferrell i Incubus. (aj)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Condoleezza Rice kao Keanu Reeves</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Crna izazovna odjeća u kojoj se američka državna tajnica Condoleezza Rice prije nekoliko dana pojavila u Njemačkoj, potaknula je mnoštvo komentara, osobito u američkom tisku. Kada se Rice, nakon Busheva posjeta njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu, minule srijede pojavila pred američkim vojnicima u vojnoj bazi u Wiesbadenu, mnogi su ostali zatečeni. Ministrica vanjskih poslova SAD-a izgledala je seksi i moćno. </p>
<p>Tom je prigodom na sebi imala crnu usku suknju malo iznad koljena, crni kaput sa zlatnom dugmadi malo ispod koljena i crne čizme s visokim petama. Kombinaciju prilično neuobičajenu za žene u politici nije odolio komentirati ni ugledni The Washington Post. Prije Riceina posjeta Wiesbadenu činilo se da seksepil i moć mogu koegzistirati samo u najluđim snovima, piše Robin Giyhan. </p>
<p>Njezin kaput strogoga vojničkoga kroja podsjetio je, kaže on, na odore marinaca ili pak odijelo koje je glumac Keanu Reeves nosio u »Matrixu«. U kombinaciji s uskim visokim kožnim crnim čizmama, Rice je izgledala nadmoćna svim muškarcima u svojoj pratnji.</p>
<p>U američkom se političkom svijetu od žene očekuje da prikriva svoju ženskost, a ako je to ipak nemoguće, onda da barem pokuša naglasiti materinski aspekt svoje prirode.</p>
<p>Bivša državna tajnica Madeleine Albright odijevala se, primjerice, politički vrlo korektno: u poširoke ženske kostime okićene rupcem i neizbježnim brošem. Hillary Clinton, nekad prva dama SAD-a, a danas senatorica iz New Yorka, naučila je neutralnim načinom odijevanja zakamuflirati svoju intelektualnu i političku snagu.</p>
<p>Rice je očigledno odlučila prkositi svim stereotipima. Ona je prepametna da bi se skrivala iza maske materinstva ili pak muškobanjaste žene. Svjesna svoga političkog značaja, odlučila je u Wiesbadenu odjenuti kombinaciju koja u svakodnevnom životu izaziva inače vrlo neukusne komentare. Crna je boja njezine odjeće, međutim, naglasila upravo njezinu crtu inteligentne i obrazovane žene te nije umanjila njezin autoritet prve dame diplomacije.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Madonna muzeju Tate posudila slike Fride Kahlo</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Madonna nikada nije skrivala da je velika štovateljica umjetničkog opusa meksičke slikarice Fride Kahlo, a svojevremeno se i žestoko borila ne bi li upravo ona dobila tu filmsku ulogu. Nasreću, ulogu je dobila Salma Hayek a ne Madonna. </p>
<p>Ovih je dana njezina ljubav prema Fridi dobila novu potvrdu jer je slavna pjevačica odlučila posuditi dvije Fridine slike iz vlastite kolekcije za potrebe izložbe te umjetnice koja će se održati u londonskom Tate muzeju. </p>
<p>»Autoportret s majmunom« slika je koju Madonna ističe kao njoj najdraže djelo Fride Kahlo i upravo je tu sliku odlučila posuditi londonskom muzeju. Muzej Tate će početkom lipnja otvoriti izložbu najznačajnijih djela meksičke umjetnice nastalih u dva desetljeća njezinog stvaralaštva, a izložba bi trebala trajati do listopada. </p>
<p>Frida Kahlo je bila samouka slikarica koja se željela baviti medicinom ali je od nje odustala nakon teške prometne nesreće 1925. godine. Nakon toga je ostala privremeno nepokretna te se posvetila slikarstvu. Kako je posljedice teške nezgode trpjela čitav život tako su i nastala djela često prikazivala njezina psiho-fizičkog stanja. </p>
<p>Druga slika koju Madonna ustupa londonskom muzeju je »Moje rođenje« iz 1932. godine. Od ukupno 140 ulja na platnu što ih je za života naslikala Frida Kahlo ugledni londonski muzej će u sklopu retrospektive izložiti čak 60 djela.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Planinar na Andama pronašao novčanik jednog od 16 preživjelih putnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jednom od 16 putnika koji su 1972. preživjeli pad zrakoplova na zasnježenim Andama – o čemu je napisana i knjiga te snimljen film »Preživjeli« – vraćeni su jakna i novčanik s dokumentima što ih je prije 32 godine ostavio u snijegu!</p>
<p>Eduardo Strauch u to je doba, čega se oni koji su gledali film sigurno sjećaju, putovao s kolegama iz ragbijaškog kluba. Dana 12. listopada 1972. njihov se zrakoplov srušio, a on je s još 15 sretnika na vrhovima Južne Amerike uspio preživjeti puna 72 dana. U knjizi »Preživjeli: Priča o preživjelima na Andama« Piersa Paula Reada koja je poslužila i kao predložak za dramatičan hollywoodski film, detaljno je opisano kako su se preživjeli, da bi opstali, hranili mesom poginulih prijatelja.</p>
<p>Eduardo Strauch danas ima 57 godina, arhitekt je i otac petero djece. Njegove je osobne stvari, tek nekoliko metara od pada zrakoplova, pronašao meksički planinar i predao ih mjesnom hotelijeru. Ovaj ih je proslijedio drugom preživjelom sretniku, Urugvajcu Alvaru Manginu, a on pak Strauchu. »Svoje vam osjećaje ne mogu opisati riječima. Nevjerojatno je da ova tragična epizoda i dalje traje«, kazao je kratko Strauch. </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Užas »tvornice« Auschwitz</p>
<p>Još jedna knjiga o nacističkoj »industriji smrti« predstavljena pred brojnom publikom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici / Ispovijestima žrtava dodana i rijetka svjedočanstva esesovaca koji su u logoru bili zaduženi za smaknuće oko milijun ljudi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Knjiga »Auschwitz nacisti i 'konačno rješenje'« Laurencea Reesa, pisca i urednika znamenite serije o najzloglasnijoj ustanovi nacističkoga režima, koja je rezultat zajedničkoga projekta britanskoga BBC-ja i američkog PBS-a, predstavljena je u petak pred brojnom publikom u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. O dokumentarno-ispovjednoj knjizi, koja se pridružuje brojnim knjigama o industrijskom zločinu, s geslom »Da se ne zaboravi«, govorili su akademik Petar Strčić, Zoran Bošnjak i Vilko Težak, a na predstavljanju je bio nazočan i predsjednik Republike Stjepan Mesić.</p>
<p>Rudolf Hoess, zapovjednik logora Auschwitz, bio je čovjek srednje visine, običnih crta lica, tamnokos i nalikovao je bezličnom discipliniranom čovjeku kakva biste mogli sresti na ulici među tisućama ljudi ili ga zapaziti kao prodavača u nekome dućanu. To hladno i prosječno lice jednoga monstruma, odgovornoga za smaknuće oko milijun Židova, ujedno je i globalna slika nacizma – vanjska bespogovorna mirnoća kamuflirala je okrutnu histeriju. Hoess je i u zatočeništvu ostao pribrano vjeran ideji, tvrdeći da je postupio ispravno.</p>
<p> I Oskar Groening, jedan od rijetkih esesovaca kojega je Rees pridobio za intervju za BBC, kako bi brojnim svjedočanstvima žrtava dodao i ispovijest nacista, kazao je jednako pribrano: »Svaki se čovjek po vlastitu nahođenju koristi situacijom što bolje može – i za sebe i za svoju obitelj, ako je ima. Meni je to uspjelo, drugima nije. Što se nekad zbivalo, posve je nevažno.«</p>
<p>Groening, koji se poslije rata zaposlio kao prosječan službenik u jednoj tvornici stakla i nastavio miran život, prebacujući užase u povijest, a ne u savjest sadašnjice, ipak je pred kraj života odlučio progovoriti o Auschwitzu i skinuti stravičnu koprenu s jedne od najbolnijih povijesnih istina.</p>
<p> Zasluga je Reesa što je istraživanjem iskustava i esesovaca upotpunio sliku pakla koja se počela razotkrivati poslije pada Berlinskoga zida i otvaranjem Istočne Europe, odnosno poslije otvaranja arhiva i dokumenata javnosti. Svjedočanstva žrtava (u nas su nedavno objavljene potresne knjige logoraša Trudi i Zeva Birgera, u izdanju »Neretve«), potom pisane ispovijesti koje su skrivane u malim spremnicima krematorija, pa filmski zapisi, poput onoga o logoru Bergen-Belsen, koji su oslobodili Britanci 1945. godine i prikazali svijetu šokantne hodajuće kosture – sve je to uklopljeno u ovu potresnu i dobro napisanu knjigu, dramatiziranu još nacističkom svrhom »konačnoga rješenja«.</p>
<p>Rees ne prikazuje samo povijesnu Hitlerovu osvajačku euforiju, sve taktike nacističke države, nego mirnim stilom psihološki prodire u unutarnju logiku bezumnoga ubijanja, koja je, apsurdno, racionalizirala jedan užas. Tako je nastala »proizvodnja u Auschwitzu«, podijeljena na »sirovinski resurs« (ljude za plinsku komoru i krematorij), »resurs proizvodnje« (leševa), »prerađivački resurs« (od kose mrtvaca radila su se vlakna i klobučine za čarape posade podmornice i gaće željezničara). A u plinskim komorama, kako opisuje tada vrlo mlada Alice, jedna od mnogih kojima je užas oduzeo snagu i za osudu, stajale su vaze s raznobojnim cvijećem, što je izraz neviđenoga nacističkog cinizma, spoja brutalnosti i ljepote. </p>
<p>I u ovoj knjizi, koja opisuje nacističke progone Židova, od Kristalne noći 1933. pa do najstrašnije godine – 1944., kada je u Auschwitz dopremljeno 438.000 mađarskih Židova osuđenih na smrt, ostaje zjapiti u zraku pitanje bez odgovora – Kako je to moguće?, odnosno, povijesni užas dobiva gotovo metafizičku upitnost.</p>
<p> Kako je nekoliko luđaka zavelo tolike mase (nacisti su došli na vlast legalnim izborima, nikakvom prisilom), kako je moguće da propaganda izopači gomilu, da se, kao nekom injekcijom, ubrizga u mozgove ideja i amputiraju sve reakcije?</p>
<p>Filmovi, poput »Vječnoga Židova« Josefa Goebbelsa, u kojem se snimke Židova miješaju sa snimkama štakora, ili dječjeg filma »Gljiva«, koji se njemačkoj djeci prikazivao kako bi se metaforički ukazalo na izvanjsku zavodljivost gljive, a njezin unutarnji otrov (to, dakako, simbolizira Židova), uspjeli su izopačiti cijelu naciju. Pitanje kako je Njemačka, kao povijesni kulturni narod, mogla poslati samo u Auschwitz 1,3 milijuna ljudi nije daleko ni od pitanja kako su i zašto Amerikanci istrijebili Indijance ili zašto je Richard Lavljeg Srca učinio za križarskih ratova stravični pokolj nad muslimanima. </p>
<p>Reesova priča je i povijesna (o njemačkom osvajanju država koje su morale deportirati svoje židovsko stanovništvo u logore) i »avanturistička«, jer opisuje jeziva proživljavanja do nametnuta cilja. Taj put od »obilježenosti« do smrti kojim su se krvnici poigravali kao da je riječ o virtualnoj igri, a ne živoj ljudskoj sudbini, imao je osmišljene »epizode« – putovanja u stočnim vagonima do logora, potom brzi »odabir« radno sposobnih i prokazanih za smrt, kafkijanska iščekivanja sudbine u logorima, godotovska iščekivanja Boga i horor-scene smaknuća.</p>
<p>Ali, u svojoj dubini, ova je knjiga psihijatrijska slika užasa u »sokaku« punom malih Hitlera, koji su bespogovorno služili nacističkoj desnici i okrutnom antisemitizmu, koji su poput robota bili zavedeni (programirani) misijom, započetom još 1920. godine, kada se na prvom nacističkom plakatu pojavila osuda da Židovi izazivaju rasnu tuberkulozu naroda. </p>
<p>Rees ističe i paradokse povijesti, nikada riješena pitanja krvnika i žrtve, te se čudi kako je među 6500 esesovaca koji su radili u Auschwitzu samo njih 750 na neki način kažnjeno. Kako to da su plinske komore, u koje se spuštao ciklon B, kojim se gušilo tisuće stisnutih nevinih ljudi, uspjele zaštititi krvnike, koji navodno nisu bili izravno uključeni u smaknuća? Povijest pakla Auschwitz, od 14. lipnja 1940., kada su u nj došli prvi poljski logoraši, pa do 27. siječnja 1945., kada je logor oslobođen, ujedno je i prikaz nacističke države koja se ravnodušno pokorila ideji moćne Njemačke, a za čiji su neuspjeh u Prvome svjetskom ratu okrivljeni Židovi zbog svojih urota. Prikaz je to procesa koji predrasudu obrće u božanski zakon.</p>
<p> »Konačno rješenje« prokazalo je šest milijuna ljudi, a među svim strašnim slikama Reesa je naročito potresla slika jednoga svjedoka – »procesija« praznih dječjih kolica što su izgurana iz Auschwitza prema željezničkoj postaji, ispražnjena još više i šokantnom šutnjom logoraša koji su stajali po strani.</p>
<p>Toj slici, odnosno djeci koja u njoj nedostaju, Rees je i posvetio ovu knjigu.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Iznevjereni Brecht</p>
<p>Dolenčićeva dvosatna predstava od slike do slike pada u apsurdne ponore bez ritma / Jasna Bilušić predočila je prilično školski glavnu junakinju</p>
<p>Glazbeno-scensko djelo »Majka Hrabrost i njezina djeca« redatelja Krešimira Dolenčića, rađeno po drami Bertolta Brechta iz 1939. godine (koristeći glazbu Paula Dessaua), premijerno izvedeno u četvrtak na večer u zagrebačkom kazalištu »Komedija« pripada u one predstave koje ne postavljaju jasna i artikulirana pitanja, a još manje daju na njih suvisle, poticajne ili intrigantne odgovore. Šteta, jer riječ je o zanimljivom, slojevitom, reljefnom predlošku, koji omogućuje interpretacije i burne komunikacije, a nikako ne bi smio širom otvoriti vrata ravnodušju.</p>
<p> Ipak, potonje je, baš kao i mlakost, zamor, pa čak i bespotrebnost ono s čime se napušta kazalište, a sve je to i te kako u suprotnosti sa zasadima Brechtova epskog kazališta što nerijetko igra na kartu hladne, no efektne začudnosti. Dakle, onog čuđenja ili zapitanosti koja pobuđuje angažman, kretanje, reakciju... </p>
<p> Kultna Brechtova drama (u Zagrebu zadnji put inscenirana u kazalištu »Gavella« 1992. godine, u režiji Petra Večeka) tematizira vjerski i međudržavni sukob – Tridesetogodišnji rat koji se vodio od 1618. do 1648. godine, nakon čega su nastale moderne europske države. Postavljati danas kod nas »Majku Hrabrost« ne bi trebala biti samo referentna poveznica s proteklim Domovinskim ratom i poratnim traumama. Ponuditi takovo viđenje i nije bila namjera redatelja, no daleko je veći promašaj što i na univerzalnoj razini (čime se ta drama približava antičkim tragedijama), predstava ne funkcionira. Možda je najveći problem što se gotovo svi likovi, a to se posebice odnosi na Majku Hrabrost, ne grade ni ispod niti iznad obzora očekivanja, ni plastično, niti papirnato-pravolinijski, već na rubu one karikaturalnosti koja svakom svojom gestom gubi smisao. </p>
<p>Gotovo se čini da je ansambl do kraja složan samo u jednome – zajedničkom hinjenju da postavljaju Brechta. U tome im je »pomogla« minimalistička scenografija Miljenka Sekulića i jednoobrazni, predvidljivi i neoriginalni kostimi Ane Savić Gecan. Problem su i poznati songovi koji u nespretnom i nepjevnom prijevodu Ivice Krajača djeluju rogobatno, a problematičan je i Orkestar pod ravnanjem Duška Zubalja, koji djeluje »raštimano«. </p>
<p>Dolenčićeva dvosatna predstava od slike do slike pada u apsurdne ponore bez ritma. Nekorištenje skupne igre, svojevrsnog zbora, u odnosu na naslovni lik nedostatak je izvedbe, a razmrvljena dramaturška koncepcija dobiva konture nesnošljivosti. Gledati predstavu za koju je u svakoj sekundi sasvim svejedno je li joj došao kraj, nije poticajno iskustvo. </p>
<p>Jasna Bilušić predočila je prilično školski glavnu junakinju, ne brinući se za njezinu slojevitost, možebitnu grižnju savjesti, iskrenu zabrinutost za vlastitu djecu u procijepu borbe za vlastitu egzistenciju i pojedine prizemne užitke. Jedino je Renata Sabljak kao drska prostitutka Yvette oblikovala donekle upamtljivu rolu. Glumci Adam Končić, Ronald Žlabur, Jasna Palić Picukarić, Tomislav Martić, Goran Malus, Nedim Prohić, Vinko Kraljević, Vid Balog i Vlado Kovačić ustrajno su tražili svoje mjesto, što je u zadanim okvirima bio težak posao. To se ne bi moglo reći i za predviđanje da kazališni život »Majke Hrabrosti« nema većih izgleda. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Romantično je itekako živo</p>
<p>Novu premijeru Baleta Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, prvi romantični balet »Silfida« Hermanna Lřvenskjolda, postavlja englesko-hrvatski koreograf Norman Dixon. </p>
<p>Norman Dixon živio je tri desetljeća u Rijeci, a danas živi u Zagrebu. Osnovao je baletni ansambl u okviru Gulbenkianove zaklade u Lisabonu. Godine 1966. dobio je prvu nagradu u povijesti engleskog baleta – nagradu Britanskoga umjetničkog savjeta. </p>
<p>Bio je koreograf Welške nacionalne opere, ravnatelj Gradskog baleta u Santiagu, Urugvajskog nacionalnog baleta u Montevideu, Baleta u St. Pöltenu, deset godina šef baleta u Rijeci, koreograf brojnih predstava koji je u Hrvatsku i tadašnju Jugoslaviju s velikim uspjehom donio i predstavio popularni balet »Vragolasta djevojka«. U Zagrebu ju je postavio 1972. godine. Režirao je operete, opere i mjuzikle.</p>
<p> U povodu 50. obljetnice umjetničkog rada primio je nagradu Grada Rijeke. »Silfidu« je prvi put postavio u Rijeci prije pet godina.</p>
<p>Oxfordski baletni rječnik navodi o Dixonu da se školovao u baletnoj školi Sadler's Wells baleta i u Baletnoj školi Rambert. S vremenom je postao vodeći plesač Baleta Rambert i tumačio sve glavne klasične uloge i moderni repertoar. Početkom šezdesetih godina 20. stoljeća javlja se kao slobodni koreograf u Londonu i ubrzo odlazi u inozemstvo. Razgovaramo s Normanom Dixonom u povodu zagrebačke premijere »Silfide«. </p>
<p>• Zagrebačkoj publici ponovno predstavljate jedan novi balet. Osjećate li zbog toga posebnu odgovornost?</p>
<p>– Svaka premijera je odgovornost. Kod »Vragolaste djevojke«, a možda i više kod »Silfide«, odgovornost je još veća jer se radi o djelima različitog stila od uobičajenoga baletnog repertoara što se izvodi ovdje, a i širom svijeta. U »Silfidi« je klasična tehnika osnova, ali u njoj moraju do izražaja doći naivnost, jednostavnost i poetika. Te su osobine dosta strane današnjim plesačima, koji se često moraju nositi s tehničkim poteškoćama koje su iznad njihovih mogućnosti.</p>
<p> • Možete li usporediti ansambl Zagrebačkoga baleta početkom sedamdesetih godina kada ste postavljali »Vragolastu djevojku« s današnjim?</p>
<p>– Usporedbe su neizbježne, iako je moja suradnja tada, kao i danas nadahnjujuća. Sjećam se da sam tada imao više vremena za pokuse i mogao sam raditi u mom vlastitom ritmu. Ne odgovara mi žurba da se dostigne rok premijere. Možda je to zbog današnjeg tempa života, a možda i zbog mojih godina.</p>
<p> Zadovoljstvo mi je raditi sa zagrebačkim plesačima. Raduje me njihovo htijenje i entuzijazam, unatoč njihovim napornim i zahtjevnim pokusima te brojnim predstavama.</p>
<p> • Kada ste se prvi put susreli sa »Silfidom«?</p>
<p> – Godine 1948. oduševila me predstava »Silfide« u Londonu, produkcija Baleta de Champs-Elysees u Gsovskijevoj koreografiji s Ninom Viroubovom i Rolandom Petitom u glavnim ulogama. Čekao sam mnogo godina da koreografiram vlastitu verziju. Srećom, to se dogodilo 2000. godine kada me HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci pozvalo da postavim i koreografiram »nešto drugačije«. Ovdje, u Zagrebu, s većim ansamblom na raspolaganju, imam priliku iskoristiti baš tu mogućnost velikoga ansambla, ali ne smijem iz vida izgubiti poetiku i romantičnost izvornika.</p>
<p> • Je li romantizam mrtav, s obzirom na današnje vrijeme?</p>
<p> – Ne, romantizam nije mrtav. Svako doba imalo je nešto romantično u književnosti, glazbi, slikarstvu, kazalištu, arhitekturi. Možda danas, u užurbanosti svakodnevice ljudi nemaju vremena izraziti zanimanje za njega, ali ako se osvrnemo oko sebe, vidjet ćemo da je mnogo toga romantičnog itekako živo.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Peristil 12 dana za Splitsko ljeto </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Gradsko poglavarstvo u Splitu u petak je odlučilo da u sklopu ovogodišnjeg 55. izdanja Splitskoga ljeta na Peristilu budu uprizorene samo četiri izvedbe dvaju opernih naslova. Riječ je o repriznih predstavama, i to obnovama »Norme« V. Bellinija i »Nabucca« G. Verdija, te koncertnim izvedbama. Član Gradskog poglavarstva zadužen za kulturu Marjan Šare istaknuo je da sve predstave moraju biti izvedene od 13. srpnja do 1. kolovoza te da je splitski HNK dužan najmanje mjesec dana prije otvaranja festivala Ministarstvu kulture i splitskom Konzervatorskom odjelu dostaviti sve uvjete i načine korištenja Peristila. Kao zamjenska scena Splitskog ljeta trebala bi se urediti Tvrđava Gripe. Šare je kazao kako je za »Aidu« ove godine Peristil zatvoren i da se još ne zna hoće li ta opera uopće biti uvrštena u ovogodišnji program festivala. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kulturna razmjena s Turskom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Veleposlanica Republike Turske u Republici Hrvatskoj Fatma Dicle Kopuz u svom nastupom posjetu u Ministarstvu kulture razgovarala je o jačanju kulturne suradnje dviju zemalja s mr. Božom Biškupićem, ministrom kulture, javljeno je u petak iz Ministarstva kulture. Tom je prigodom ministar Biškupić naglasio da je Hrvatska vrlo otvorena i zainteresirana za kulturnu razmjenu i žao mu je što je ona u posljednjih nekoliko godina oslabila. No učinit ćemo sve kako bi još ove godine tu suradnju ponovo ojačali. Ministar je tako predložio da se u Turskoj Hrvatska predstavi izložbom »Suvremeni hrvatski crtež«, koja gostuje u Jordanu, a nakon toga u Egiptu i Kini. Veleposlanica je naglasila da osim gospodarske i političke suradnje i ova kulturna mora biti osnažena i Turska je tu jednako otvorena za dogovore. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Lutkarski »Kameni svatovi«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Lutkarska predstava »Kameni svatovi« Augusta Šenoe u produkciji Lutkarske scene »Ivana Brlić-Mažuranić« bit će nakon obnove premijerno izvedena u subotu, 26. veljače, u dvorani Hrvatski dom u zagrebačkom naselju Zapruđe. Režiser je Zvonko Festini, a u autorskome timu su i Vesna Balabanić, likovni kreator, Matija Dedić, skladatelj, Margit Antauer, autorica songova, Zaga Živković, koreografkinja, i Olivije Marečić, kreator rasvjete. U ulogama mlinarice, mlinara, Marka i drugih nastupit će Ksenija Ugrina, Risto Vujović, Ksenija Gregurić, Daniel Ljuboja i Dubravka Šunjić-Vujović. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Najbolje bi bilo odgoditi cijelo kolo</p>
<p>»I da nije pao snijeg, naš bi teren bio oranica. Nema šanse da ova voda ode i da teren bude koliko-toliko suh ili polusuh. Ako se kolo ne odgodi prije, onda samo postoji mogućnost da se odgodi uoči samog početka utakmica«, kaže Ilija Lončarević </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ne dolazi u obzir da se utakmica igra na ovakvom snijegu«, zagrmio je Dinamov trener Ilija Lončarević dan uoči starta proljetnog (!) dijela sezone i okršaja protiv Zagreba u Maksimiru (subota, 15 sati). Odgoda cjelokupnog kola bila bi, kako smatra Dinamov trener, najbolje rješenje. </p>
<p> – Ako se kolo ne odgodi prije, onda samo postoji mogućnost da se odgodi uoči samog početka utakmica. Vidjet ćemo. I da nije pao snijeg, naš bi teren bio oranica, to je tako jasno. Nema šanse da ova voda ode i da teren bude koliko-toliko suh ili polusuh. Ne znam može li se to uopće i čistiti, mehanizacija nam sad ne može pomoći, jedino ostaje - ručno čišćenje snijega, dodao je Lončarević.</p>
<p> Ovakav, mekani snijeg zasad uklanja mogućnost da organizatori jednostavno crvenom bojom preko bijele podloge iscrtaju crte na igralištu te na taj način pripreme utakmicu.</p>
<p> – Možda i postoji ta varijanta, ali snijeg bismo morali malo stisnuti. Ali, ako je taj snijeg mekan i mokar, tada nema šanse da bilo što dođe na teren - ni valjak, ni traktor, niti bilo što drugo. Ma, ne dolazi u obzir da se igra na ovakvom snijegu. A, kako je krenulo, neće prestati padati do nedjelje!</p>
<p> Dinamov trener, dakle, zagovara odgodu cijelog kola, a ne samo gradskog derbija.</p>
<p> – Pojedinačne odgode ne dolaze u obzir. Vjerojatno bi, što je i razumljivo, postojala mogućnost odgode cijelog kola, kojeg bi, recimo, mogli premjestiti na sljedeću subotu. Bespotrebno bi bilo odgađati pojedine utakmice, pogotovo u ovom nepovjerenju koje vlada u našem nogometu. Skloniji sam odgodi kola, bez obzira na to što bi to svima nama zadalo teškoće. Nama odgoda ne bi odgovarala, jer nam sad u reprezentaciju ide najviše igrača i praktički do sljedećeg petka neću imati momčad.</p>
<p> Lončarević zasad nema niti definirani sastav za subotnji dvoboj koji će, unatoč svim vapajima, početi u subotu u 15 sati. Tko je, primjerice, uz ovakve vremenske uvjete, bliži ulozi Karićeva partnera u vrhu napada - Ljubojević ili Eduardo? </p>
<p> – Ako bi uvjeti ostali ovakvi, a nema naznaka da će se nešto po tom pitanju promijeniti, onda je bliži - Ljubojević! Jer, teško ćemo doći iz igre do centaršuta ili do nečega gdje je Ljubojević dominantan. Onda više dolaze u obzir igrači kao što je Eduardo, dakle življi, eksplozivniji, snalažljiviji. </p>
<p> Od prve će minute u plavome dresu najvjerojatnije istrčati: Vasilj – Buljat, Sedloski, Cesar, Pranjić – Bošnjak, Drpić, Tomić, Zahora – Karić, Eduardo.</p>
<p> A, koliko će momčad Zagreba biti snalažljiva u Maksimiru? U prvom su dijelu sezone zagrebaši na svom terenu svladali Dinamo sa 2-1, a u oba su jesenska ogleda, pak, pobijedili i Hajduk - 4-2 u Splitu i 2-0 u Kranjčevićevoj.</p>
<p> – Zagreb ove zime nije promijenio ništa spektakularno u svojoj momčadi, posebno stoga što je više mijenjao u obrambenom redu nego prema naprijed ili u vezi. Zagreb je opasna momčad, što je pokazao i jesenas u dvobojima protiv Dinama i Hajduka, zaključio je Lončarević.</p>
<p> Na izlazu iz maksimirskih odaja susreli smo i proslavljenog vratara Dinama, Zlatka Škorića, osvajača Kupa velesajamskih gradova (1967.), današnjeg Kupa Uefe. Na upit bi li ovakvi vremenski uvjeti u ono doba isprovocirali odgodu utakmice, Škorić je nehajno odmahnuo rukom:</p>
<p> – U naše vrijeme? Ma, kakva odgoda! Naravno da bi se igralo. Utakmice bi se odgađale kad bi uvjeti bili doista nepodnošljivi. Ovo nije ništa strašno.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zagreb želi ući u povijest </p>
<p>Uspije li Zagreb u subotu u Maksimiru uzeti Dinamu sva tri boda, momčad iz Kranjčevićeve ući će u povijest, jer još nijedna momčad nije zabilježila stopostotni učinak protiv Dinama i Hajduka u jednom prvenstvu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osim što će u subotu u Maksimiru protiv Dinama Zagreb pokušati ostvariti pozitivan rezultat, kojim bi produljio nadu u mogućnost plasmana u Ligu za prvaka, još je jedan posebni izazov pred zagrebašima. I to ne bilo kakav, nego na svojevrstan način povijesni, jer je pred Zagrebom nešto što dosad nitko nije ostvario u nogometnim prvenstvima nove Hrvatske. </p>
<p>Naime, nitko od hrvatskih klubova protiv Hajduka i Dinama nije ostvario stopostotni učinak u međusobnim dvobojima u jednom prvenstvu, kao što dosad Zagrebu polazi za rukom. Tako je Zagreb dvaput pobijedio Hajduk, u Splitu i Kranjčevićevoj. Slavili su izabranici Mile Petkovića kod kuće i protiv Dinama, a hoće li krug biti potpuno zatvoren znat će se nakon 90 maksimirskih minuta. S obzirom na prethodno, proizlazi da Zagreb u subotu nije bez izgleda. </p>
<p>Vjeruju zagrebaši, iako to ne žele razglasiti na velika zvona, da su neovisno o prethodnim rezultatima s Hajdukom i Dinamom, u stanju ponovno se uspješno suprotstaviti »modrima«, bez obzira na to što su tijekom zime ostali bez prvog strijelca Radomira Đalovića i što zbog kartona, odnosno ozljede neće igrati dva mlada reprezentativca, sve pouzdaniji Labudović i Vrdoljak. Izvjesni optimizam temelje dovođenjem pouzdanog braniča Sarajeva Nadarevića, ali još prije na Brazilcu Ronielleu, koji je stigao iz Posušja. </p>
<p>Odluči li se Zagrebov trener u posljednji trenutak na igru s tri napadača te ne bude li Bartolović potpuno zaliječen, Brazilac će biti u sastavu. Tako bismo u Maksimiru mogli svjedočiti zanimljivom nadmetanju i uvjeriti se čiji je Brazilac korisniji: Zagrebov ili Dinamov? </p>
<p>Zagreb će zaigrati u sljedećem sastavu: Stojkić – Brnas; Nadarević, Ivanković – Pelaić, Brkljača, Jakirović, Ibričić, Čutura – Bartolović, Vidović. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bogdan Ćiri pripremio »bunker« </p>
<p>ZAPREŠIĆ </p>
<p> – U taboru Intera s nestrpljenjem očekuju nastavak prvenstva, odnosno gostovanje u Varaždinu protiv Varteksa. S obzirom na to da je snijeg i tijekom petka postepeno prekrivao varaždinski travnjak, postalo je jasno da se u subotu neće gledati dopadljiv nogomet, jer uvjeti to neće dopustiti. I Varaždinci i Zaprešićani teže nadigravanju, igri po zemlji, brzom i preciznom protoku lopte, no to će u subotu biti teško izvedivo. Blato, odnosno kaljuža uvjetovat će isprekidanu igru i pobijedit će onaj koji se bolje snalazi u takvim uvjetima. </p>
<p>U skladu s navedenim, ali i podatku da njegova momčad ide u goste najefikasnijem klubu u prvom dijelu sezone, trener Intera Srećko Bogdan osmislio je nešto zatvoreniji sastav, s tek trojicom napadački orijentiranih igrača - polušpicom Gondžićem te napadačima Franjom i Zekićem. </p>
<p>– Za suparnika imamo vrlo kvalitetnu momčad, jesenas su Varaždinci igrali najljepši nogomet. Dobro smo se pripremili i radili. Imali smo tjedan dana da se oporavimo od poraza protiv Ljubljane. Nismo zaboravili igrati nogomet preko noći. </p>
<p>O Varteksu, tvrdi pouzdani branič Srđan Pecelj, znaju sve. </p>
<p>– Zapravo se nije mnogo toga promijenilo, budući da je trener ostao isti. Igra im se sigurno nije promijenila. </p>
<p>Interov će osnovni cilj, po ustaljenom običaju, biti izbjeći poraz. U svakom slučaju »žuti« očekuju agresivnog i borbenog suparnika, a u skladu s očekivanjima osmislili su i sastav i taktiku, koja će biti ponajprije orijentirana na čuvanje vlastitih vratiju i brze kontre na krilima Zekića i Franje. Ozlijeđeni su Poljak (ligamenti) i kapetan Vidak (ruka). </p>
<p>Sastav: Šarlija – Ćorluka, Radeljić, Pecelj – Ceraj, Skulić, Janjetović, Krznar; Gondžić – Zekić, Franja.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Udruga Prve HNL tuži kladionice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Početkom ovoga tjedna s nestrpljenjem smo čekali utorak, dan kada kladionice objavljuju ponude sve do nedjelje. Zanimalo nas je hoće li kladionice u svoju ponudu uvrstiti parove subotnjega kola hrvatske lige, unatoč upozorenju Udruženja prvoligaša koje je kladioničarima, uz prijetnje tužbom, praktički zabranilo da koriste parove Prve HNL. No, u ponudi za subotu ipak su osvanuli Hajduk, Varteks, Dinamo, Rijeka i ostatak društva. </p>
<p>– Koliko vidim, oglušili su se na naš apel i ne preostaje nam ništa drugo neko poduzeti određene pravne mjere, prenio nam je povjerenik lige Josip Brezni, a pitali smo ga znači li to da će tužiti sve kladionice: </p>
<p>– Da. Sa Supersportom i Sporttipom na sudu smo već dvije godine, no sve se odvija jako sporo. No, sad ćemo tužiti i ostale. Od Ministarstva financija tražili smo popis registriranih kladionica i svima poslali upozorenje da ćemo ih tužiti ako uvrste prvoligaše u ponudu. Htjeli smo da se time izbjegne pojavljivanje sumnje na neke utakmice i rezultate, čemu kladionice pridonose. Kad se sjetim kakve su čudne koeficijente davali za neke utakmice nije ni čudo da se počelo sumnjati u namještanje, zaključio je Brezni. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nova eksplozija Anje Pärson </p>
<p>»Nemam previše zamjerki na svoju vožnju, dok je Pärson išla zaista sjajno. Ova naša utrka za pobjedom u Svjetskom kupu postaje sve zanimljivija«, rekla je Janica nakon petog mjesta.</p>
<p>SAN SICARIO</p>
<p> – Šest utrka prije kraja Svjetskoga kupa švedska skijašica Anja Pärson povećala je razliku pred Janicom Kostelić u ukupnom poretku, Pärson je sad 63 boda u prednosti. Razmak na vrhu skijaške piramide dogodio se uslijed Anjina pobjedničkog prvijenca u superveleslalomu u Svjetskom kupu, dok je Janica podijelila peto mjesto s Njemicom Hilde Gerg. </p>
<p>Parson, svjetska prvakinja u ovoj disciplini s nedavnog Svjetskog prvenstva, bila je apsolutna junakinja prvog dana Svjetskoga kupa u San Sicariju. Njezin je uvjerljivi nastup donio pobjedu u kojoj su sve skijašice bile udaljene minimalno pola sekunde, a Šveđanka je osobitu prednost činila na ravnim, spustaškim dijelovima, što najavljuje dobar rezultat i u subotnjem spustu. </p>
<p>– Ovom sam pobjedom dobila veliki pozitivni šok u konačnom cilju da drugu sezonu zaredom budem najbolja u Svjetskom kupu. No, prava utrka Janice i mene tek počinje, rekla je Pärson nakon pobjede. </p>
<p>Osim Pärson i prvog bljeska u sezoni Isolde Kostner, koja je bila druga, ponovno se kao i na superveleslalomu u Ĺreu, dogodila strahovita gužva stotinki na semaforu. Naime, Maze, Dorfmeister, Kostelić, Gerg i Götschl smjestile su se u sićušnom razmaku od četiri stotinke. Janica je u tom »ratu stotinki« podijelila peto mjesto i tako sebi priskrbila novih 45 bodova. Iako je Parson sa šest pobjegla na 63 boda prednosti, u gustoj magli i dalje ostaje ime ukupne pobjednice Svjetskoga kupa. </p>
<p>Janica Kostelić ponovno je vrlo korektno odradila utrku brzih disciplina. Sjajna dva terenska skoka, s vrlo malo podrhtavanja na stazi bila je stalno na tragu tada vodećeg rezultata Isolde Kostner, no do cilja je nije uhvatila. Posljednji je superveleslalom u Ĺreu bio vjerojatno najkraći u povijesti Svjetskoga kupa, dok je ovaj u San Sicariju nudio tek nekoliko zavoja koji su podsjetili da je ipak riječ o superveleslalomu, a ne spustu. </p>
<p>– Nemam previše zamjerki na svoju vožnju, dok je Pärson išla zaista sjajno. Ova naša utrka za pobjedom u Svjetskom kupu postaje sve zanimljivija, rekla je Janica nakon petog mjesta.</p>
<p>Prvi je put Hrvatska imala dvije predstavnice na superveleslalomskoj utrci. Nika Fleiss u ovoj je disciplini imala »vatreno krštenje« i ušla je u cilj 55. Ništa spektakularno, ali vrijedno zabilježiti kao određenu skijašku premijeru Samoborke. </p>
<p>S obzirom na to da Tanja Poutiainen, kao i dvije Austrijanke Götschl i Dorfmeister sve očiglednije zaostaju, u subotu u 11 sati nastavlja se borba Pärson i Kostelić. Na rasporedu je spust u San Sicariju... </p>
<p>• Rezultati, superveleslalom: 1. Parson 1:31.85, 2. Kostner (Ita) +0.57, 3. Maze (Slo) i Dorfmeister (Aut) +0.65, 5. KOSTELIĆ i H. Gerg (Njem) +0.66, 7. Gotschl (Aut) +0.69..., 55. FLEISS +3.33... </p>
<p>redoslijed, superveleslalom: 1. Dorfmeister (Aut) 393, 2. Gotschl (Aut) 374... KOSTELIĆ 241... </p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskoga kupa (šest utrka prije kraja): 1. Parson (Šve) 1061, 2. KOSTELIĆ 998, 3. Dorfmeister (Aut) 916, 4. Poutiainen (Fin) i Gotschl (Aut) po 909... 42. FLEISS 143... 47. JELUŠIĆ 131... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Da Vincijev kôd pomogao Croatiji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Još samo korak dijeli košarkašice Croatije od najvećeg uspjeha u povijesti kluba. Pobjedom protiv talijanske Faenze sa 72-71 u prvog utakmici četvrtfinala Fiba kupa, djevojke s Pešćenice stigle su nadomak plasmana među četiri od ukupno 43 sastava, koliko ih se natjecalo u Fiba kupu. Jednom je Croatia, tada Centar banka, bila u osam u Kupu Liliane Ronchetti, ekvivalentu današnjeg Fiba kupa, a sljedeće sezone (1995./1996.) također među osam u Ligi prvakinja. </p>
<p>Pobjeda protiv Faenze, kojoj je to prvi ovosezonski poraz na domaćem terenu, donijela je Croatiji psihološku prednost uoči druge utakmice sljedećeg četvrtka na Pešćenici. Iako će trener Croatije Viktor Kovač kazati kako ekipa iz grada keramike europsku vrijednost, Talijanke koje vodi trener zvučnog imena Paolo Rossi, uopće nisu impresionirale. U tome može biti i zamka, jer Faenza kao trećeplasirana ekipa talijanskog prvenstva, vjerojatno može bolje igrati. Osim Brazilke Adriane Moises Pinto, koja je trice gađala nepogrešivo 6-6, ali pritom baš i nije razigrala svoju ekipu, Croatia će morati pripaziti na svestranu Emiliju Podrug, koja je igrajući za Montmontažu puno puta igrala na Pešćenici, te talijansku reprezentativku Simonu Ballardini, koja sama zna stvoriti poziciju za šut. </p>
<p>Igračice Croatije potvrdile su da ih krasi pobjednički mentalitet, kao što je za njih i kazao Kovač. Od ukupno 13 europskih utakmica, njegove su igračice pobijedile u deset dvoboja. Naravno, ključ svega je Razija Mujanović, koju su stalno čuvale dvije, pa i tri Talijanke. Razija je preiskusna da ne bi znala iskorisiti takve situacije iz kojih su profitirale Mirna Paunović i Dea Klein-Šumanovac, koja se za utakmicu koncentrirala na poseban način, čitajući knjigu Da Vincijev kôd. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Anzulovićeve glavobolje zbog Fitcha </p>
<p>Zbog gripe su cibosi dobili odgodu utakmice Goodyear lige protiv Splita u nedjelju. Kraj konačnog rezultata i uvjerljivog poraza sa 62-90 na startu drugoga kruga Eurolige cibosima ipak u zagradi neće stajati opaska - gripa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U redu, košarkaši Cibone su bili gripozni protiv Montepaschija, momčadi protiv koje bi teško došli do bodova i da su svi bili zdravi. Uostalom, zbog gripe su cibosi dobili odgodu utakmice Goodyear lige protiv Splita u nedjelju. Kraj konačnog rezultata i uvjerljivog poraza sa 62-90 na startu drugoga kruga Eurolige cibosima ipak u zagradi neće stajati opaska - gripa. </p>
<p>Ne bi bilo prvi put posljednjih sezona - doduše ne i ove, jer je Cibonin poraz protiv Montepaschija njezin najteži ove sezone u Euroligi - da se momčad iz Savske vraća iz euroligaških gostovanja sa 25, 30, pa i 40 poena zaostatka. Time se »vukovi« mogu tješiti nakon minus 28 u srcu Toskane, razlike koja je Cibonu odmah svrstala u skupinu rijetkih autsajdera u Top 16. Anzulovićeva će se momčad za tjedan dana na gostovanju kod Ülkera vjerojatno oprostiti s ambicijama u drugom krugu Eurolige. Ambicije, ako su ikad i postojale, splasnule su ustvari još ranije, kada su u »tornju« odlučili prodati Žižića. To je dobar poslovni potez, reći će ljudi koji se u to razumiju, ali Cibona danas bez tog igrača nije više ista momčad. Ako pukom statistikom oduzmemo njegov učinak, Žižić je za Cibonu značio mnogo više, donoseći ravnotežu i raznovrsnost igre. No, to su za momčad iz Savske prošla vremena. </p>
<p>Danas trener Dražen Anzulović u momčadi ima igrača koji odbija ući u igru, jer je, kako kaže, jasno da je utakmica izgubljena. Fitch je u prvih deset minuta ispucao 11 lopti, ponovno ispremiješao igru cibosa, a onda zaključio da mu se baš ne igra više i ostavio suigrače na nemilost strijelcima Montepaschija. Sigurno da s takvim preporukama Fitch nije došao s Kentuckyja, jednog od najcjenjenijih sveučilišta u SAD-u. Nije problem u dečku, već je problem u onome tko mu je dozvolio takvo ponašanje. Dakle, u Anzuloviću koji zbog neupitnih košarkaških kvaliteta vjeruje Fitchu, no kako vrijeme odmiče, sve više na vidjelo izlazi nezrelost crnoputog mladića, za kojeg će u »tornju« uvijek naći opravdanje. Nije to prvi izgred Fitcha, mozaik njegove nepriviknutosti na civilizacijske norme počeo se slagati odmah nakon dolaska na Pleso. Jednom je na put u Grčku krenuo u običnim šlapama, prekidao je i odlazio s treninga, jer se njemu taj dan, kako kaže, šutiralo, a ne uvježbavalo taktiku. Nakon puno razgovora s trenerom, Fitch je u Sieni pokazao da je ostao imun na sve. Istodobno je igra Cibone počela pucati po šavovima...</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Papa se oporavlja</p>
<p>Postoperativni tijek nakon traheotomije je posve normalan, objavio je Papin liječnički konzilij a priopćeno je i da Papa diše autonomno i nema problema sa srcem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. oporavlja se, a postoperativni tijek nakon traheotomije je posve normalan, objavio je Papin liječnički konzilij u petak u liječničkom biltenu u rimskoj klinici Gemelli, gdje se Sveti Otac nalazi na liječenju. Šef Ureda za tisak Svete Stolice Joaqin Navaro-Valls obavijestio je brojne novinare, koji od četvrtka popodne stoje ispred rimske klinike, da je Papa proveo mirnu noć, da je doručkovao s tekom, da diše autonomno i da nema problema sa srcem. Liječnici su ga zamolili da govori što manje kako ne bi došlo do nepotrebnih komplikacija, a Vatikan je koristio formulaciju »da mu se omogući potpuno ozdravljenje i normalno funkcioniranje grla«.</p>
<p>Ne očekuje se da će se liječnici preko vikenda oglasiti novim priopćenjem o zdravstvenom stanju Svetog Oca, nego će sljedeće biti tek u ponedjeljak. Ipak, liječnički konzilij, sastavljen od najpoznatijih talijanskih liječnika, bit će u stalnom kontaktu i pratiti daljnji tijek Papina oporavka.</p>
<p>Liječnici su optimistični, a traheotomijom je omogućeno da lakše diše nakon komplikacija poslije gripe. Iako je riječ o jednostavnijem operativnom zahvatu, liječnici su strahovali kako će Papa podnijeti opću anesteziju.</p>
<p> U petak je priopćeno kako ipak nije bio pod općom anestezijom i da se striktno pazilo kako ne bi došlo do eventualnih problema sa srcem. Zahvat je napravio otorinolaringolog dr. Gaetano Paludetti.</p>
<p>Od četvrtka navečer, kada je objavljeno da će Papa biti podvrgnut traheotomiji zbog komplikacija s disanjem, vjernici diljem svijeta mole se za Papino zdravlje. U noći na petak stajali su s upaljenim svijećama pred mnogim crkvama.</p>
<p>Brzojavi potpore Svetom Ocu neprestano stižu u Vatikan, a među njima je i onaj američkoga predsjednika Georgea W. Busha. </p>
<p>»Laura i ja šaljemo najiskrenije želje Papi, mislimo na Svetog Oca i molimo se za njega da bi se što prije vratio službi svoje crkve i cijelog čovječanstva«, napisao je američki predsjednik u zrakoplovu na putu od Europe do Washingtona.</p>
<p>Iako je teško davati prognoze, na osnovu liječničkih izvješća može se zaključiti da stanje zdravlja Ivana Pavla II. nije alarmantno, kako se to u četvrtak mislilo. Oporavak nakon traheotomije može biti produljen zbog općeg stanja zdravlja, ali i teškoća koje uzrokuje Parkinsonova bolest. </p>
<p>Papa je odmah nakon operacije prebačen u svoju bolničku sobu, a velik broj televizijskih ekipa neprekidno dežura pred klinikom. Novinari spavaju u šatorima, a televizijske kamere su neprekidno usmjerene prema prozoru Papine bolničke sobe.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>MVP BiH bez reakcije na navodno obavještajno praćenje Dizdarevića</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Ministarstvo vanjskih poslova BiH još uvijek nije dobilo nikakve službene informacije o slučaju s navodnim prisluškivanjem veleposlanika BiH u Zagrebu Zlatka Dizdarevića, kao ni informacije o tome da je on mogao biti umiješan u neke nezakonite aktivnosti«, kazala je u petak za Vjesnik glasnogovornica tog ministarstva BiH Lepa Babić.</p>
<p>Prema njezinim riječima, informacije kojima se trenutačno raspolaže došle su iz medija. </p>
<p>»Zasad mogu jedino zaključiti da je riječ o unutarnjoj stvari Hrvatske«, kazala nam je Lepa Babić dodavši da će se o eventualnoj reakciji bosanskohercegovačkoga ministarstva vanjskih poslova moći govoriti tek u slučaju da cijela stvar dobije službenu formu. Nije željela prejudicirati stav ministarstva prema dopisu što ga je o slučaju uputio veleposlanik Dizdarević.</p>
<p>Podsjetimo, pozivajući se na pisanje medija u Hrvatskoj, sarajevski Dnevni avaz objavio je informaciju da su neke obavještajne službe u Hrvatskoj pratile i veleposlanika BiH u Hrvatskoj Zlatka Dizdarevića.</p>
<p>Dizdarević je u razgovoru za bosanskohercegovački tisak između ostaloga kazao da cijeli slučaj ne treba promatrati kao nešto što odražava odnos službenog Zagreba prema državi BiH, nego u kontekstu »nekih razračunavanja unutar obavještajne zajednice Hrvatske«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvati Bunjevci traže da se prekinu podjele hrvatske etničke zajednice </p>
<p>SUBOTICA</p>
<p> - Pedeset istaknutih Hrvata-Bunjevaca u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj uputilo je u petak vladama Hrvatske i Srbije otvoreno pismo u kojem traže da se zaustave procesi podjele hrvatske etničke zajednice u Vojvodini na Hrvate i Bunjevce. </p>
<p>Potpisnici u pismu izražavaju nezadovoljstvo »što se praksa podjele hrvatskog naroda na sjeveru Bačke od 2004. godine opetovano provodi uz jasnu potporu državnih tijela, za što je posljednji primjer - najavljeno uvođenje 'bunjevačkog' jezika u škole u Vojvodini«.</p>
<p>Uz osudu čimbenika »koji ikavski bunjevački govor bez ikakve znanstvene utemeljenosti pokušavaju uvesti u škole namjesto hrvatskoga književnoga jezika«, potpisnici traže da vlasti svih razina države Srbije i Crne Gore prestanu poticati podjele hrvatske etničke zajednice u Vojvodini, uključujući tu i potporu podjeli jedinstvenoga književnoga jezika. </p>
<p>Od matične države Hrvatske zahtjeva se da »poduzme sve mjere kako bi se zaštitio integritet hrvatskog naroda i hrvatskog jezika u Vojvodini, osobito u svjetlu najavljene ratifikacije Sporazuma o zaštiti manjina sa SCG-om«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nametanje »ujedinjenog bosanskog identiteta«</p>
<p>»Nužno je da hrvatski narod u BiH ima školstvo na hrvatskom jeziku, nastavu, programe i udžbenike na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, da čuva i promiče svoju tradiciju i kulturnu baštinu«, priopćilo je Katehetsko vijeće Biskupske konferencije BiH</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Hrvatski katolički narod u BiH može svoj kulturni i vjerski identitet ostvariti u punini samo ako mu to jamči sustav odgoja i obrazovanja od predškolskih ustanova do sveučilišta, koji će se urediti posebnim sporazumom na razini države i školskim zakonodavstvom. Zato je nužno da hrvatski narod u BiH ima školstvo na hrvatskom jeziku, nastavu, programe i udžbenike na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, da čuva i promiče svoju tradiciju i kulturnu baštinu«. Ovo je priopćeno nakon sjednice Katehetskoga vijeća Biskupske konferencije BiH, održane u u Sarajevu.</p>
<p>Navedeno je da, budući da jezik, kultura, odgoj i obrazovanje, vjerske slobode i vjerski odgoj od predškolskih ustanova do sveučilišta pripadaju području temeljnih ljudskih prava i vitalnih nacionalnih interesa svih triju konstitutivnih naroda u BiH, Crkva pozorno prati i prosuđuje sva ta zbivanja i smatra se dužnom izložiti stajališta o njima.</p>
<p>»Ovoj je zemlji potrebna razumna, kvalitetna i dosljedna reforma odgoja i obrazovanja na svim stupnjevima školstva koju će donositi i provoditi mjerodavna i zakonita tijela od općina i županija do državnih ustanova. Dosadašnja praksa, zakonodavstvo i iskustva o postignutoj razini reforme, nažalost, govore drukčije«, priopćeno je nakon sastanka u Sarajevu.</p>
<p>Tako strateški dokument za reformu obrazovanja u BiH iz Bruxellesa 2002. nije legalan, jer ga nisu potpisali županijski ministri obrazovanja u skladu s ovlastima koje imaju prema daytonskom ustavu. Taj ideološki i nametnuti dokument sadrži protuustavne ciljeve obrazovanja jer želi izgraditi »ujedinjeni bosanski identitet« kroz »integrirane, multikulturne škole« donošenjem provedbenih zakona, uvjeravanjima, kaznama i prisilama.</p>
<p>Dokument ne afirmira nacionalnu, jezičnu i kulturnu posebnost i jednakopravnost suverenih i konstitutivnih naroda u BiH na području školstva nego procese obrazovne, jezične i kulturne unitarizacije, centralizacije i asimilacije, osobito malobrojnijeg hrvatskog naroda. On je, ustvrđeno je na sjednici Katehetskoga vijeća, izvor voluntarizma, improvizacije i nametnutih školskih zakona i obrazovnih standarda jer omogućuje kršenje temeljnih ljudskih i nacionalnih prava, osobito prava djece i prava hrvatskog naroda da imaju školstvo i nastavu, programe i udžbenike na svome materinskom jeziku. </p>
<p>Nadalje se tvrdi kako je neprihvatljiv i tzv. Bijeli papir iz 2003. koji naznačuje strategiju reforme obrazovanja na razini države te Prijedlog koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja. Također, Okvirni zakon o osnovnim i srednjim školama nije u skladu s Ustavom BiH, a kad je već nametnut, morao je u punini i zakonskom jasnoćom potvrditi i promovirati nacionalne, jezične i kulturne posebnosti konstitutivnih naroda na području školstva, osobito prava djeteta da ima nastavu u školama, s programima i udžbenicima na svome materinskom jeziku. To nije učinjeno.</p>
<p>Jednako tako, o ključnim pitanjima jezika i vjeronauka nije bilo stručne i široke javne rasprave, zakon je rađen u tajnosti, nametnut je u Vijeću ministara, prošao je skraćenu parlamentarnu proceduru i donesen pod pritiskom. </p>
<p>U priopćenju nakon sjednice Katehetskog vijeća ističe se kako je ključnu ulogu definiranja, pritisaka i nametanja zakonskih rješenja odigrao Ured visokoga predstavnika međunarodne zajednice i Misija OESS-a u BiH. Oni su, navodi se, preuzimajući načelnu definiciju Okvirnog zakona o jednakopravnosti jezika i pisama konstitutivnih naroda u svim školama na prostoru BiH, propisali i dekretom nametnuli da svi učenici sjede u istom razrednom odjelu, i u isto vrijeme slušaju nastavu na svojim jezicima jer svi nastavnici i drugo osoblje u jednoj školi, u nastavi i izvan nje, imaju pravo služiti se bilo kojim jezikom i bilo kojim pismom priznatim u Ustavu BiH. Još više, dekretom visokoga predstavnika propisano je da svi učitelji moraju objašnjavati razlike između tri službena jezika kad god je to od značenja za predmete koje predaju, »čime se dokidaju temeljna prava djeteta i jednakopravnost naroda, njihova jezična i kulturna posebnost, pravo na školstvo s nastavom, programima i udžbenicima na vlastitom jeziku i pismu«. Vjeronauk je ipak potvrđen kao redoviti i obvezatni školski predmet nakon što ga slobodno izaberu roditelji za svoje dijete, u skladu sa svojom vjerskom pripadnošću. To pravo donosi i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH iz prošle godine.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Mubarak peti put? Ne, dosta je bilo!</p>
<p>Već danima na ulicama Kaira kolone od nekoliko tisuća Egipćana žestoko prosvjeduju protiv Mubarakove najave o ponovnom kandidiranju za predsjednika / Pritom nose parole: »Dosta je, sramota je, imajte milosti prema narodu!« i »Dolje Hosni, odlazi već jednom!«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Klizi li Egipat ubrzano u razdoblje dramatičnih i pogibeljnih događaja, odnosno sukoba? Mnogi Egipćani, kao i dobri poznavatelji prilika u toj dosad, puna dva i pol desetljeća, relativno najstabilnijoj i najuglednijoj arapskoj i srednjoistočnoj državi strahuju da Egipat, ulaskom u izbornu godinu (do kraja 2005. moraju se održati predsjednički i parlamentarni izbori) srlja prema dubokoj unutarnjoj političkoj krizi. Neki čak vjeruju da se ta povijesna zemlja na Nilu već nalazi na pragu te krize.</p>
<p>Glavni je povod, zasad i jedini, tog dramatičnog zaoštravanja unutarnjih odnosa, čini se, najavljena namjera Hosnija Mubaraka, kojemu je već 77. godina, da se i peti put kandidira i bude izabran za predsjednika Egipta za idućih šest godina. Doduše, sâm je Mubarak već spomenuo i alternativu: da ga na položaju predsjednika zamijeni sin Gamal. Te su dvije najave očito izazvale, vjerojatno prvi put u takvim razmjerima od rušenja monarhije kralja Fejsala 1952. i uspostave Arapske Republike Egipat, snažne ulične prosvjede.</p>
<p>Već desetak dana, naime, ulicama središta Kaira kolone od nekoliko tisuća Egipćana žestoko prosvjeduju protiv te Mubarakove najave. Pritom najčešće uzvikuju, noseći i takve parole: »Dosta je, sramota je, imajte milosti prema narodu!« i čak »Dolje Hosni, odlazi već jednom!« Prosvjednike okružuju tisuće policajaca naoružanih palicama i štitovima koji sprječavaju mnoge prolaznike da se pridruže prosvjednoj masi, ali zasad ih ne pokušavaju rastjerati ili spriječiti.</p>
<p>Kako izvješćuju neki strani novinari, prosvjede organiziraju dva »prodemokratska pokreta«, čija se imena ne iznose. Zato se prosvjednici najčešće nazivaju »demokrati«, »ljevičari« i »islamisti«. No, dobri poznavatelji egipatskih prilika tvrde kako iza tih prosvjeda zapravo stoji oporbena parlamentarna stranka Ghad (što na arapskom znači »sutra«) čiji je vođa Ayman Nour pritvoren i osuđen na 45 dana zatvora, nakon što mu je oduzet zastupnički imunitet.</p>
<p>Nour je optužen da je njegova stranka navodno podmetnula krivotvorene dokumente kad se prošle godine službeno prijavljivala. No, njegove pristaše odbacuju te optužbe i tvrde kako je Nour uhićen zato što je u ovom razdoblju, kad je Egipat ušao u godinu dvostrukih izbora, bio jedan od najglasnijih zagovornika ustavne reforme koja bi dopustila da se predsjednički izbori napokon demokratiziraju, dakle da se šef države bira između više kandidata.</p>
<p>Prema sadašnjem izbornom sustavu, kako ironično tvrde i neki objektivni strani promatrači, Egipat je republika samo na papiru, a u biti jako nalikuje »monarhiji«, iako je ona službeno srušena prije 53 godine. Naime, parlament određuje samo jednoga kandidata za predsjedničke izbore i birači, u biti, o njemu glasuju na referendumu sa »da« ili »ne«. Tako vladajuća stranka koja nadzire parlament omogućava da netko ostane predsjednik dok to želi i živi.</p>
<p>To drastično pokazuje upravo slučaj sadašnjega predsjednika. Njegovi su slavni prethodnici, na primjer, vladali kraće »zbog više sile«: Gamal Abdel Nasser 16 godina (od 1954. do smrti 1970.), a Anwar al Sadat samo 11 godina (od 1970. do 1981., kad su ga, zbog sporazuma s Izraelom iz Camp Davida, ubili islamski ekstremisti), nakon što je uveo šestogodišnji predsjednički mandat i dvaput bio izabran. A Hosni Mubarak, koji je 10 godina mlađi od njih (oni su rođeni 1918., on 1928.), od 1981. do danas bio je izabran četiri puta po šest godina, ukupno 24 godine.</p>
<p>Doduše, u međuvremenu, Egipćani su, ipak, sva četiri puta velikom većinom, barem oni koji su izlazili na birališta, a takvih je uvijek manje od 50 posto, glasovali »za« Mubaraka. Dugo su ga barem cijenili, ako ne i voljeli; vjerovali su njegovim obećanjima. No, sad su prvo reagirali oni »pametni«, obrazovani Egipćani s jakim vezama u inozemstvu, na Zapadu pa čak i u Izraelu, i rekli: »Dosta je!«</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pobunjenici odani Saddamu Husseinu pojačavaju akcije</p>
<p>Suniti nastoje dokazati da su nezaobilazni čimbenik iračke zbilje, a vjeruje se i da su najsnažnije sunitske organizacije tijesno povezane s pobunjenicima / Udruga muslimanskih sunitskih znanstvenika odbila je bilo kakvo sudjelovanje u novoj Jaafarijevoj vladi, pa čak i u pisanju budućeg ustava</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U nekoliko eksplozija u posljednja 24 sata diljem Iraka poginulo je oko 40 ljudi, a znatno više ih je ranjeno. Najčešća meta napada su bile policijske postaje i američki vojni konvoji. Među poginulima su i trojica američkih vojnika koji su stradali u Qaryatu (sjeveroistočno od Bagdada), Samarri i provinciji Al Anbar na zapadu zemlje.</p>
<p>Od početka anglo-američke vojne invazije na Irak (pokrenute 20. ožujka 2003.) pa do danas, iračke snage otpora privržene bivšem iračkom diktatoru Saddamu Husseinu i njegovoj stranci Baas ubile su oko 1490 američkih vojnika. </p>
<p>Sve zamjetniji vakuum političke vlasti pojačan je raznim nagađanjima o uspostavi nove iračke vlade koju pokušavaju formirati izborni pobjednici, ujedinjena šijitska fronta uz potporu nekih manjih političkih stranaka. </p>
<p>Kurdske političke stranke sa 75 osiguranih zastupničkih mjesta u 275-članom parlamentu u položaju su da se opredijele za one saveznike koje im ponude najviše ustupaka. Taj najnoviji vakuum vlasti unio je dozu neizvjesnosti i straha u redove američkih koalicijskih partnera u Iraku. Nakon Španjolske, još jedna velika zemlja bi mogla povući svoje postrojbe s uzavrelog iračkog tla. Riječ je o Ukrajini koja u toj poglavito arapskoj zemlji ima 1650 vojnika. </p>
<p>Snage iračkog pokreta otpora koje se protive nazočnosti stranih postrojbi nastoje pojačanim naporima zadržati američke i vladine trupe u stanju najviše borbene pripravnosti. Na taj način želi se utjecati i na sklapanje iračkog političkog mozaika koji bi, nakon parlamentarnih izbora 30. siječnja, mogao dovesti do uspostave nove privremene vlade na čelu sa šijitskim mandatarom Ibrahimom al Jaafarijem. </p>
<p>Arapski suniti koji su najobrazovaniji dio iračkog stanovništva nastoje dokazati da su nezaobilazni čimbenik iračke zbilje. Vjeruje se da su najsnažnije sunitske organizacije, naročito u »trokutu smrti«, tijesno povezane s pobunjenicima. Udruga muslimanskih sunitskih znanstvenika odbila je bilo kakvo sudjelovanje u novoj Jaafarijevoj vladi, pa čak i u pisanju budućeg ustava. </p>
<p>Na istim pozicijama je i najveća sunitska Iračka islamska stranka koja je također odbacila mogućnost ulaska u vladu, ali ne i doprinos u pisanju najvišeg zakonodavnog akta u zemlji. Još aktualni premijer prijelazne iračke vlade Iyad Allawi krivicu za takvo stanje u zemlji prebacuje na administraciju američkog predsjednika Georgea W. Busha. On, naime, tvrdi da su Amerikanci počinili fatalnu grešku kad su okupirajući Irak rasformirali Saddamovu vojsku, a sve istaknutije generale uhitili. </p>
<p>I dok irački izborni pobjednici pokušavaju utrpati stranačke rogove u političku vreću, američke snage nastavljaju nesmanjenom žestinom svoju novu vojnu operaciju, napad na glavna pobunjenička uporišta naročito u provinciji Al Anbar. Pojedinosti tog okršaja uključujući i broj žrtava na obje strane, nisu poznate. </p>
<p>Prema nekim saznanjima, američko-iračke postrojbe uspjele su zarobiti 17 pobunjenika. Vijesti govore i o zaplijeni izvjesnih količina oružja. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>NATO ukida UN-ove mirovne snage </p>
<p>Glavni tajnik NATO-a pozdravio najavu Rusije da će formirati vlastite mirovne snage koje će biti ustrojene kako bi mogle djelovati zajedno sa NATO-ovim snagama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - NATO-ove mirovne snage mogle bi biti razmještene u Izraelu samo ako Izraelci i Palestinci potpišu mirovni sporazum, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. </p>
<p>Izjava Glavnog tajnika NATO-a smjela je u političkom ali i organizacijskom smislu. NATO je tek na početku provedbe nove strategije koja bi trebala dokazati da je Sjevernoatlanski savez, organizacija nastala zbog obrane Zapada od komunizma, sposobna za globalnu ulogu daleko izvan vlastitog teritorija. Ipak, posljednja inicijativa koja uživa bezrezervnu američku potporu mogla bi označiti kraj ere u kojoj su na globalnoj sceni dominirale UN-ove mirovne snage. Taj koncept se sada, izgleda, polako napušta. </p>
<p>No, unatoč entuzijazmu glavnog tajnika Scheffera, realnost je ponešto grublja. NATO je u stalnoj tranziciji, a nakon političke i vojne misije na Balkanu upustio se u još jednu rizičnu, onu u Afganistanu. NATO je u najmlađoj demokraciji na svijetu, kako je Afganistan nazvao američki predsjednik George Bush, uposlio svoje organizacijske, tehničke i vojne snage, no i dalje ima problema s logistikom, što se tumači i kao nedostatak političke volje ključnih članova, nakon velikih transatlantskih svađa koje su, posebno zbog napada na Irak, pogodile NATO.</p>
<p>Razmještanje snaga između Izraela i Palestine moguće je samo ako obje strane pristanu na vojnu nazočnost, a Vijeće sigurnosti UN-a podrži takav zahtjev, rekao je glavni tajnik NATO-a. U NATO-u priznaju kako sam mirovni proces nije na dnevnom redu NATO-ova sjedišta u Bruxellesu, no postignu li ipak dvije strane u sukobu mirovni sporazum i zatraže neku vrstu NATO-ove pomoći u ostvarivanju ciljeva tog sporazuma, uz mandat UN-a, NATO bi morao razmotriti takav zahtjev. </p>
<p>Najave o NATO-ovoj mirovnoj misiji na Zapadnoj obali »dobile su krila« nakon Busheva dolaska u Europu. Američki je predsjednik, pokušavajući dokazati da nije zanemario ključne partnere, ustvrdio da je NATO »najuspješnija organizacija u povijesti«. </p>
<p>NATO bi u svojim velikim ambicijama, ako se dobro organizira, mogao i uspjeti jer prave konkurencije zapravo nema. Mirovne misije Ujedinjenih naroda u svijetu uživaju sve manji ugled. Američka senatorica i supruga bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona Hillary Clinton već je izjavila kako bi NATO kao najbolji mirotvorni savez na svijetu trebao preuzeti mirovne operacije UN-a. »Stari, neuspješni sustav sporog prikupljanja snaga za mirovne operacije treba reformirati izjavila je Hillary Clinton.</p>
<p>Unatoč načelnom protivljenju daljnjem širenju NATO-a na istok, Rusija je najavila da će formirati vlastite mirovne snage koje će biti ustrojene kako bi mogle djelovati zajedno s NATO-ovim snagama. Takvu je zamisao ruskog ministra obrane glavni tajnik NATO-a Scheffer pozdravio rekavši kako je to dokaz da je zajednička suradnja itekako moguća. Za UN-ove mirovnjake dolaze, izgleda, crni dani. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kanada odbila američki proturaketni štit </p>
<p>Kanadski premijer Paul Martin, koji je podržavao ideju proturaketnog štita kad se kandidirao za vođu kanadskih liberala, predomislio se nakon objave anketa prema kojima se većina Kanađana protivi sudjelovanju u američkom proturaketnom programu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kanadski premijer Paul Martin rekao je u četvrtak da će njegova zemlja tražiti izlaz iz američkog programa proturaketne obrane. Potez je to koji će unijeti dodatne napetosti u odnosima između susjeda, ali odobrovoljiti većinu Kanađana koji strahuju da će američka proturaketna nastojanja dovesti do nove utrke u naoružanju. </p>
<p>Martin, koji ovom izjavom zaključuje gotovo dvogodišnju raspravu o kanadskom sudjelovanju u skupom vojnom programu, kaže da će Ottawa ostati blizak suradnik Washingtona u borbi protiv globalnog terorizma i jačanju kontinentalne sigurnosti.</p>
<p>Martin je neposredno nakon objavljivanja odluke o izlasku Kanade iz programa proturaketnog štita izjavio da će se Kanada usredotočiti na jačanje vlastite vojske i obrane, aludirajući na ovotjedno povećanje sredstava proračuna za obranu. </p>
<p>Kanada je za vojni proračun odobrila 10,5 milijardi dolara, što bi se u idućih pet godina trebalo utrošiti na dodatnih 5000 vojnika i 3000 rezervista. Proračun uključuje i dodatnih 807.950 dolara za poboljšanje protuterorističkih mjera i sigurnosti duž kanadsko-američke granice. </p>
<p>Bush je tijekom svog posjeta Kanadi u prosincu prošle godine iznenadio domaćine svojim zahtjevima za potporu proturaketnom štitu. Kanada je, međutim odbila te zahtjeve, poručivši SAD-u da neće podržati »naoružavanje svemira«. </p>
<p>Martin, koji je podržavao ideju proturaketnog štita kad se kandidirao za vođu kanadskih liberala, naglo se predomislio nakon objave anketa prema kojima se većina Kanađana protivi sudjelovanju u američkom proturaketnom programu. Busheva administracija izrazila je javno razumijevanje odluku Martina koji je na čelu manjinske vlade, no američki veleposlanik u Kanadi Paul Celluci u srijedu je rekao kako je zbunjen odlukom Kanade. »Zašto biste nekome prepuštali suverenitet. Ne razumijemo to. Mislimo da će Kanada htjeti imati mjesto u sobi gdje se odlučuje o tome što učiniti ako ispaljeni projektili idu prema Kanadi«, rekao je Celluci.</p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sud Miloševiću vratio vilu na Dedinju</p>
<p>Rješenje kojim je Miloševiću omogućen otkup vile, potpisala je tadašnja komisija ministarstva financija čiji je član bio i Vojislav Šešelj, dok je odluku potvrdio gradonačelnik Beograda Vojislav Mihailović, Dražin unuk. Ukratko, četnička posla</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vrhovni sud Srbije ukinuo je odluku prvostupanjskog suda o oduzimanju kuće Slobodanu Miloševiću, bivšem predsjedniku SRJ, na adresi u Užičkoj 34, saznaje beogradski dnevnik Blic. Odluke nižih sudova ukinute su još 22. prosinca iz proceduralnih razloga. </p>
<p>»Nismo prosuđivali je li odluka prvostupanjskog suda pravno valjana. Odluka je donesena isključivo zbog činjenice da je tuženi u zatvoru i da je povrijeđeno njegovo pravo na obranu. Predmet je vraćen u Prvi općinski sud«, rečeno je u Vrhovnom sudu. Tako je procedura prevagnula nad kaznenim djelom i nezakonitim stjecanjem imovine, tvrdi list objašnjavajući da Vrhovni sud nije ni uzimao u obzir činjenicu na koji je način Milošević došao do kuće u Užičkoj.</p>
<p>To se događalo samo dva dana prije bombardiranja. Dok predstavnici NATO-a najavljuju napad na Jugoslaviju, a narod strepi za goli život, toga 22. ožujka 1999. godine Milošević brine brigu o uvećanju imovine. Kupuje i drugu kuću na Dedinju. I ovaj je put, podsjeća se, prodavač bila država, kao i u prvom slučaju kad mu je prodala kuću u Tolstojevoj.</p>
<p> Tadašnja komisija ministarstva financija, čiji je član među ostalima bio i Vojislav Šešelj, potpisala je rješenje kojim je Miloševiću omogućen otkup vile. Odluku je potvrdio gradonačelnik Beograda Vojislav Mihailović, Dražin unuk, a uz još nekoliko potpisa nadležnih prijatelja Milošević postaje vlasnikom kuće u Užičkoj ulici 34, površine 94,12 kvadrata s dvorištem, i za to daje oko 2000 DEM, premda se znalo kuća da vrijedi stotinu puta više. </p>
<p>Kupnjom druge kuće učinjeno je kazneno djelo falsifikata, navodi Blic. Milošević je otkupio kuću u Užičkoj 34, iako na to nije imao pravo. Otkupio ju je kao da prvi put rješava stambeno pitanje, a već je bio otkupio vilu u Tolstojevoj 33, također protuzakonito, jer je taj objekt prvo bio pretvoren u službenu vilu predsjednika Srbije. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Svoje izjave Carla del Ponte valjda će pretvoriti u pisanu veleoptužnicu</p>
<p>Gospođa Carla del Ponte rekla je Austrijskoj televiziji da se general Gotovina nalazi u Hrvatskoj i ona ima pravo na takve izjave, ali bi za njih trebala snositi i nekakvu odgovornost. </p>
<p>A odgovara li za takve izjave gospođa Del Ponte? Naravno da ne, jer je svemoćna s međunarodnim mandatom, uzapravo očajna, jer joj izlazna strategija Haaškog tužiteljstva ovisi o hapšenju generala Gotovine. Ostali okrivljeni su, vjerojatno, ekskulpirani.</p>
<p> Hoće li gospođa Del Ponte odgovarati što je spomenutom izjavom učinila prvi konkretan, izvan optužnice, korak protiv određenih slojeva hrvatskog naroda i države. Naravno da neće jer ne može odgovarati na pitanja koja nitko ne postavlja, počevši od hrvatske vlasti, intelektualaca, naroda do famozne međunarodne zajednice.</p>
<p> Što zapravo kaže ta poznata dama? Kaže, prema Vjesniku, da se general Gotovina nigdje ne može skrivati tako kao što to može u Hrvatskoj, dodajući da Gotovinu veliki broj Hrvata doživljava kao Hrvata, i zatim poentira: »Dakle, zašto bi se negdje drugdje zadržavao gdje bi više riskirao«, te ponavlja da Gotovini pomažu »određeni slojevi naroda i vlasti«.</p>
<p> Dakle, glavna je haaška tužiteljica verbalno za suučesnike generala Gotovine označila određene slojeve hrvatskog naroda i vlast, a država je ionako već okrivljena kao na zločinu nastala... Onda je valjda samo pitanje vremena kada će te svoje riječi iz javnog televizijskog nastupa formulirati u pisanu veleoptužnicu?!</p>
<p>ANTUN DRNDELIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Svjetski nam srbofili to neće oprostiti koliko god se mi klanjali i ponižavali </p>
<p>Običnom čovjeku, kojega ne zanima politika i sve ono što se, najviše prljavog, vrti oko nje, teško je objasniti a još teže razumjeti to da pojedine države šalju svoju vojsku diljem svijeta, vrše takove zločine koji su kažnjivi po svim važećim civilnim i vojnim konvencijama, traže izuzeće od kaznenih progona za činjeno – i oličenje su demokracije, dok se maloj Hrvatskoj nikako ne može oprostiti što je bila toliko hrabra i »drska«, pa nije mogla više trpjeti okupaciju dijela svojega područja te je izvela veličanstvene vojnoredarstvene akcije »Bljesak« i »Oluju« – i to ju je svrstalo u zemlje upitne demokracije.</p>
<p>Da nije bilo dalekovidnosti i hrabrosti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, njegove odluke da se krene u oslobađanje okupiranog dijela Lijepe naše, još i danas bi se u Kninu i Vukovaru šepurili Martić, Babić, Stanivuković, Dokmanović, Hadžić, a Hrvatska bi bila kooperativna, demokratska, spremna na svekoliku suradnju i klimanje, iako ne znači da se opet nešto ne bi našlo čemu bi se prigovaralo. Dugo nam svjetski srbofili to neće oprostiti, a mi se možemo klanjati i ponižavati u nedogled.</p>
<p>Sadašnjem tretmanu Hrvatske u svijetu i sami smo pridonijeli često neshvatljivim odlukama naših državnih dužnosnika, kao i onih koji idu po svijetu i za sitan novac olajavaju svoju državu, narod, a time i same sebe. </p>
<p>Sada kada su nas preplašili da neće s nama razgovarati o ulasku u Europsku uniju dok im se ne preda general Ante Gotovina, jedan od najzaslužnijih za briljantno izvedene oslobodilačke akcije, opet smo spremni na nepromišljene odluke. Prijeti mu se oduzimanjem mirovine, kako bi ga se privoljelo da se stavi u žrvanj Carle del Ponte i da mu ona dokaže da je kriv, bez obzira što je njezina optužnica navrlo klimavim nogama.</p>
<p>A Gotovina znade što bi mu se dogodilo u Haagu i kako bi ga tamo tretirali. Dosadašnje presude, odluke, bezrazložno odugovlačenje i izjednačavanje agresora i žrtve, teško ga mogu uvjeriti da će mu se pošteno, nepristrano suditi. Da je Nürnberški sud sudio nacistima i njihovim kvislinzima na način kako to radi Sud u Haagu, on bi još i danas zasjedao, ako bi tko od optuženih bio tako dugo živ.</p>
<p>STJEPAN BUČAR Zabok</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tako se i želju prognanika za povratkom proglašava zločinom </p>
<p>Sad se najednom pojavljuju podaci o kriminalnim radnjama generala Gotovine. Sigurno su sve te podatke imali novinari i prije, ali dosad Carla del Ponte nije toliko jasno rekla da vlast u Hrvatskoj dovoljno ne ocrnjuje generala u narodu. Sad je tisak odlučio udovoljiti haaškoj tužiteljici. Da je na Gotovininu mjestu bila druga osoba, našli bi nešto drugo. </p>
<p>U optužnici se generalu Gotovini stavlja na teret »zločinački pothvat«. Usredotočimo li se na taj dio optužnice i stanemo li ga promišljati, logično se dolazi do vrlo neugodnog zaključka. Budući da pripadnici UN-a ni nakon pet godina progonstva nisu vratili kućama nijednog prognanika s okupiranih hrvatskih područja, niti su im oni obećavali povratak, znači da se uspjela akcija povratka prognanika oružanom silom shvaća kao »zločinački pothvat«, čime se i želju prognanika za povratkom proglašava zločinom. </p>
<p> Za one prognanike kojima je omogućio povratak, general će Gotovina, što god o njemu tko govorio, uvijek biti heroj. Što se to moralo učiniti oružanom snagom, Hrvatska nije kriva. </p>
<p>BISERKA TOMPAK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Mladi danas puno znaju o seksualnim odnosima, ali malo o seksualnosti</p>
<p>Reagiramo na članak prof. Duška Miličića koji je pod naslovom »Dok odrasli o seksu filozofiraju, mladi ga prakticiraju« objavljen u Stajalištima (Vjesnik, 9. veljače).</p>
<p>Autor piše u povodu trenutno aktualne rasprave o potrebi informiranja mladih o seksualnosti u sklopu nastavnih programa. Pri tome se dotakao pitanja institucija i/ili osoba koje bi trebale mlade ljude podučavati o seksualnosti, razine informiranosti mladih o seksualnosti, te homoseksualnosti.</p>
<p>Slažemo se s autorom da većina mladih danas zna puno o seksualnim odnosima. No, rekle bismo da mladi puno manje znaju o seksualnosti, iako imaju vrlo mnogo izvora gdje se mogu o tome informirati – ne bismo tu navodile scene seksualnih odnosa u filmovima, jer seksualnost nije samo to. Također nas zanima zašto se uz seksualnost uvijek veže pitanje morala. Doduše, u svom članku, autor ističe pitanje morala kod djevojaka, dok o dečkima jedva da i govori.</p>
<p>U članku piše: »Tko god danas spomene da je heteroseksualnost bolja i prirodnija, trpa se u koš nazadnjaka, antieuropejaca...«</p>
<p>Osoba koja smatra da je heteroseksualnost bolja i prirodnija od homoseksualnosti ne smatra se nazadnom već needuciranom ili krivo educiranom. Naglasile bismo da je važno spomenuti i biseksualnost, a ne se stalno vrtjeti u binarnosti heteroseksualnost – homoseksualnost.</p>
<p>Homoseksualna i biseksualna orijentacija prirodne su dimenzije ljudske seksualnosti. To nije nešto što su izmislile osobe koje pripadaju seksualnim i rodnim manjinama (LGBTIQ osobe), već je to znanstvena činjenica koja se temelji na spoznajama stručnjaka.</p>
<p>»LORI« Lezbijska organizacija Rijeka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Hrvoju Petraču 6 godina zatvora, ostalima od 1 do 7 godina</p>
<p>Sva desetorica otmičara sina generala Zagorca proglašeni su krivima jer je sud utvrdio da su okrivljenici počinili kazneno djelo na način kako im je Uskok stavio na teret / Hrvoje Petrač i sva trojica braće Mateković su u bijegu, pod međunarodnom tjeralicom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Desetorica optuženih za otmicu sina generala Zagorca proglašeni su krivima i u petak na zagrebačkom Županijskom sudu osuđeni na kazne zatvora od 1 do 7 godina. Prvookrivljeni Ivan Ico Mateković osuđen je na 7 godina zatvora za otmicu i za udruživanje u skupinu koja je planirala otimati djecu drugih bogatih Hrvata. Poticatelj otmice poduzetnik Hrvoje Petrač osuđen je za poticanje na otmicu na 6 godina, dok je njegov sin Novica dobio 3 i pol godine. Marinko Gošuljević dobio je 3 i pol godine, Siniša Ježovita 3 godine i 3 mjeseca, Stevo Smrček 2 godine i 9 mjeseci (Gošuljević, Ježovita i Smrček okrivljeni su za udruživanje u skupinu s Icom Matekovićem). Ivan Bastalić osuđen je na 3 godine i 2 mjeseca, Darijo Jajić i Libero Mateković dobili su svaki po godinu, a Nikola Mateković godinu i pol zatvora. Hrvoje Petrač i sva trojica braće Mateković presudu su dočekali u bijegu, pod međunarodnom tjeralicom. Svima osuđenima produžen je pritvor, osim Dariju Jajiću koji je kaznu odslužio u pritvoru.</p>
<p>»Presudu smo donijeli u razumnom roku. Izveli smo niz dokaza i nakon brižljive analize sudsko je vijeće utvrdilo da su okrivljenici počinili kazneno djelo na način kako im je Uskok stavio na teret«, rekao je obrazlažući presudu sudac Ivan Turudić. </p>
<p>Vijeće je kod odlučivanja najviše pažnje posvetilo tvrdnjama obrane da je ključni iskaz Siniše Ježovite dobiven na policiji nezakonito, odnosno da je iznuđen maltretiranjem i prijetnjama, te da su nezakonito provođene mjere snimanja telefonskih razgovora generala Zagorca, u vrijeme i nakon otmice. »Ne postoji ni jedan dokaz da je tako«, rekao je sudac i objasnio kako bi Ježovitin odvjetnik Ilija Ivanić »valjda reagirao« da mu se njegov branjenik požalio na postupanje policije (inače je Iliju Ivanića, odvjetnik Ice Matekovića, Milenko Umičević, ranije na raspravi prozvao »policijskim odvjetnikom«, što je u sudnici izazvalo svađu koju je morao smirivati sudac Turudić). </p>
<p>Što se tiče mjera snimanja telefonskih razgovora sudac Turudić je naveo da je ta mjera provođena zakonito, uz pismeni Zagorčev pristanak. Sudac je odbacio i primjedbu obrane da su mjere trajale predugo, objasnivši da istražni sudac određuje do kada one traju (najdulje 4 mjeseca).</p>
<p> »Da su mjere trajale još dulje možda bi se prikupili još neki važni dokazi«, rekao je sudac Turudić. Sudac je istaknuo da su za ovu presudu ključna svjedočenja Siniše Ježovite i Marinka Gošuljevića, čije su iskaze potvrdili izlisti telefonskih razgovora i drugi dokazi. Sud je »kontrolnim dokazima«, potvrdio njihove izjave da im je Ico Mateković rekao da iza otmice stoji »Stari«, odnosno Hrvoje Petrač, bez kojeg, rekao je sudac Turudić, ova otmica ne bi mogla biti počinjena. </p>
<p>Petrač je, kaže sudac zloupotrijebio odnos prijateljstva prema Vladimiru Zagorcu, a odgovoran je i za postupak svog sina Novice kojeg je »ohrabrio i srušio mu inhibiciju prema počinjenu kaznenog djela«. </p>
<p>Sudac Ivan Turudić posebno je naglasio da sud nije dozvolio da se ovaj postupak pretvori u suđenje oštećenom generalu Zagorcu, objasnivši kako tvrdnje svjedoka, koje je predložila obrana, da su Ico Mateković i Zagorec bili u poslovnom i prijateljskom odnosu, za ovaj slučaj nisu bitni. Sudac je posebno istaknuo primjer bivše tajnice generala Zagorca Snježane Šiprak koja je po njemu »s puno strasti, ne shvaćajući svoju ulogu svjedokinje, predstavljala sebe kao aktera tog događaja, želeći pokazati da Hrvoje Petrač nije kriv«. Sudac je ustvrdio i da nije prihvaćen niti njezin iskaz da je upravo ona obavijestila Hrvoja Petrača o otmici maloljetnog Tomislava Zagorca. </p>
<p>»Mateković mirno skija u Austriji«</p>
<p>»Dok mu se ovdje sudi, Ico Mateković se mirno skija u Austriji i šalje prijeteće poruke svjedocima. To treba zabrinuti sva nadležna tijela u Hrvatskoj«, rekao je sudac Ivan Turudić nakon objave presude. Sudac je naveo da je u sudski spis zaprimljen dopis Uskoka u kojem se tvrdi da je Mateković, za kojim je raspisana međunarodna tjeralica, pod svojim imenom boravio u hotelu u jednom austrijskom skijalištu, te dodao kako je nije nemoguće ni da je Mateković dolazio i u Zagreb po svoju obitelj ne bi li ih odveo na zimovanje. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Smanjena kazna za prometnu nesreću u kojoj su poginule dvije Makaranke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pravomoćnom presudom izvanraspravnog vijeća splitskog Županijskog suda u četvrtak je Ivanu Primorcu (21) zbog izazivanja prometne nesreće u Makarskoj u kojoj su poginule šesnaestogodišnjakinje Ana Andijašević i Kate Erceg smanjilo zatvorsku kaznu s dvije i pol na dvije godine zatvora.</p>
<p> Primorac je, naime, prije tri godine u svojem skupocjenom BMW-u projurio kroz jedno makarsko raskrižje i na mjestu usmrtio spomenute učenice.</p>
<p>Na kraju prvog suđenja krajem listopada 2002. godine, podsjetimo, Primorac je osuđen na dvije i pol godine, ali je presuda poništena zbog niza proceduralnih pogreška. Osam mjeseci kasnije počelo je novo suđenje koje je završeno u listopadu prošle godine dosuđenom presudom od dvije i pol godine zatvora. No, na tu presudu žalili su se Primorčevi branitelji, ali i tužitelji. Branitelji su se, naime, žalili na bitne povrede kaznenog zakona i izrečenu kaznu, dok se žalba tužiteljstva odnosila na nepotpuno i pogrešno činjenično stanje. Sudsko vijeće je sve žalbe odbilo, osim na visinu kazne, a smanjenje kazne za šest mjeseci obrazloženo je time što je prvostupanjski sud važnost pridao ugrožavanju propisa o sigurnosti prometa, a nije pravilno prosuđena težina inkrimiranog ponašanja, što je dodatno pojašnjeno da »ugrožavati sigurnost ljudi i prometa« ne znači i »sudionika u prometu i ozlijediti«.</p>
<p>Najzanimljiviji dio u obrazloženju pravomoćne presude odnosi se podcjenjivanje prvostupanjskog suda spominjanjem činjenice da Primorac potječe iz obitelji društveno prihvatljivog ponašanja »koja mu je omogućila uspješno studiranje u inozemstvu i prema njemu iskazala osobitu brigu«. Osim toga, drugostupanjski sud uvažio je i mladićevo kajanje i izjavu »kako bi bilo pravedno da je umjesto djevojaka on poginuo u prometnoj nesreći«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Čakovčanin poginuo sjedeći na kolniku</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Pedesetdvogodišnji F. B. iz Ivanovca pokraj Čakovca poginuo je kada je na njega, dok je sjedio na kolniku, naletio osobni automobil. Međimurska policija izvijestila je u petak novinare da se ta prometna nesreća dogodila u četvrtak navečer, oko 22,50 sati, u Ivanovcu, na kolniku Ulice bana Jelačića. </p>
<p>Vozeći neprilagođenom brzinom i u alkoholiziranom stanju (u krvi mu je izmjereno 1,24 promila alkohola) 45-godišnji vozač automobila čakovečkih registracijskih oznaka naletio je na F. B.-a koji je od brojnih ozljeda preminuo na Odjelu intenzivne njege čakovečke bolnice. Policija je utvrdila da je poginuli pješak iz nepoznatih razloga sjedio na kolniku. F. B. je treća ovogodišnja žrtva na međimurskim cestama.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Deset godina zatvora za silovanje i pokušaj silovanja 71-godišnje Riječanke</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Mario Suljuzović Žuljić (35), državljanin BiH, nepravomoćnom je presudom riječkoga Županijskog suda u petak osuđen na 10 godina zatvora zbog kaznenih djela silovanja i pokušaja silovanja. Žuljić je, naime, 2. listopada 2001. godine u Krešimirovoj ulici u Rijeci upao u stan 71-godišnje Riječanke, srušio je na pod i pokušao je silovati. Susjedi su čuli njezino zapomaganje i spriječili ga u tome. Za taj pokušaj silovanja sutkinja Ika Šarić dosudila mu je četiri godine zatvora. Međutim 2003. godine Žuljić je zbog silovanja u Šibeniku osuđen na sedam godina zatvora pa su te dvije presude objedinjene u jedinstvenu kaznu u trajanju od deset godina. </p>
<p>T. R.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dva mjeseca uvjetno za nanošenje ozljeda bivšoj supruzi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Općinskog suda bivši rukometaš Žarko Žagmešter u četvrtak je proglašen krivim za nanošenje lakših tjelesnih ozljeda svojoj bivšoj supruzi Danici te je osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu u trajanju od dva mjeseca uz rok kušnje od dvije godine.Protiv nekadašnjeg rukometnog reprezentativca privatnu tužbu je podnijela bivša supruga jer joj je, kako je stajalo u tužbi, 6. kolovoza 2001. godine prišao na Kvaternikovu trgu i udario je u glavu te je zadobila trzajne ozljede kralješnice. No, Žagmešter je tijekom suđenja poricao krivnju te je tvrdio da joj je prišao samo da bi je zamolio da negativno ne utječe na njihova sina i da ju je poslao u »Božju mater«. Inače, ovo je ponovljeno suđenje protiv Žagmeštera jer je već jednom na Općinskom sudu donesena ista presuda na koju se optuženi žalio, pa je Županijski sud vratio slučaj na ponovljeno suđenje da bi se saslušali još neki svjedoci.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Portus: Potrošači su zaslužili puno niže cijene telefoniranja</p>
<p>Agencija je dala suglasnost na ponudu T-HT-a zato što je T-HT udovoljio njenim zahtjevima i poboljšao ponudu / Cijena korištenja 2 Mbit/s sustava za međusobno povezivanje smanjena je za 31 posto mjesečno / Cijene usluga tzv. terminiranja prometa i usluga polaznog prometa smanjene su za lokalni promet 20 posto, u regionalnom prometu za 9,1 posto, a u nacionalnom za 34,5 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće Hrvatske Agencije za telekomunikacije u petak je donijelo odluku o davanju suglasnosti na standardnu ponudu o međusobnom povezivanju T-HT-a, koju je na zahtjev Agencije T-Hrvatski telekom znatno poboljšao.</p>
<p>Radne skupine agencije izvršile su analizu o ispunjavanja uvjeta standardne ponude T-HT-a s odredbama Zakona o telekomunikacijama i pravilnika o pristupu mreži i međusobnom povezivanju.</p>
<p>Krajnji rok za donošenje odluke bio je 8. ožujka, ali Agencija je ranije obavila analizu standardne ponude T-HT-a kako bi drugim fiksnim operaterima (Portus i Optima Telekom) omogućila što brži ulazak na telekomunikacijsko tržište i početak rada.</p>
<p>Agencija je dala suglasnost na ponudu T-HT-a zato što je T-HT udovoljio zahtjevima Agencije i poboljšao svoju ponudu, u prvom redu što se tiče sniženja cijena.</p>
<p>Cijene korištenja 2 Mbit/s sustava za međusobno povezivanje smanjena je za 31 posto mjesečno. </p>
<p>Najvažnije je što su cijene usluga tzv. terminiranja prometa i usluga polaznog prometa smanjene za lokalni promet 20 posto, odnosno s devet lipa na 7,2 lipe. U regionalnom prometu cijene su smanjene 9,1 posto, s 11 na deset lipa. Cijene u nacionalnom prometu smanjene su za 34,5 posto, odnosno s 20 lipa na 13,1 lipu.</p>
<p>U Agenciji ističu da su cijene samo segment ukupne cijene telefonskog razgovora.</p>
<p>Agencija za telekomunikacije izdala je rješenje operaterima sa znatnijom tržišnom snagom da u roku od tri mjeseca izvrše strukturno odvajanje i zasebno obračunavanje troškova. T-HT će dostaviti Vijeću Agencije novu standardnu ponudu međusobnog povezivanja. Vijeće Agencije je pokrenulo upravni postupak radi proglašenja operatera sa znatnijom tržišnom snagom na hrvatskom tržištu iznajmljenih telekomunikacijskih vodova. Uz to, zatražit će od njih da dostave standardnu ponudu za iznajmljene telekomunikacijske vodove.</p>
<p>U Portusu (H1) kažu da su zadovoljni odlukom Agencije za telekomunikacije o cijenama interkonekcije jer je konačno svladana velika prepreka za ulazak na tržište.</p>
<p>Nakon što završi testiranja mreže Portus će biti spreman za početak rada. No, kako navode, građani su dugo čekali na mogućnost izbora. Od Agencije i T-HT-a očekujemo što brže potpisivanje ugovora, kažu.</p>
<p>U Portusu drže da potrošači ne bi smjeli biti zadovoljni uvjetima koje je Agencija dogovorila s T-HT-om, jer su zaslužili puno niže cijene telefoniranja. No, najavljuju, H1 će se potruditi te i uz ovakve uvjete ponuditi kvalitetniju i povoljniju uslugu telefoniranja.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>HŽ će iznajmljivati optičku mrežu novim operaterima</p>
<p>Hrvatske željeznice dobile su od Agencije za telekomunikacije dozvolu za iznajmljivanje dijela kapaciteta optičkih kabela fiksnim operaterima.</p>
<p>U HŽ-u kažu da su ih do sada kontaktirali predstavnici Optima grupe te neki kabelski operateri, a sljedećeg tjedna razgovarat će s predstavnicima Tele2. Osim toga, HŽ izmjenjuje usluge s infrastrukturom Hrvatskih autocesta i Hrvatske elektroprivrede. Također, surađuje sa susjednim željezničkim upravama i nastoji odgovoriti na sve upite koje dobivaju u vezi iznajmljivanja infrastrukture.</p>
<p>Međutim, HŽ do sada nije postigao konkretni dogovor o cijenama ili datumu početka iznajmljivanja optičke mreže niti s jednim operaterom. Budući da telekomunikacije nisu njihova osnovna djelatnost, HŽ nije i neće biti konkurencija T-HT-u ili bilo kojem drugom operateru, zaključuju u HŽ-u.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Česi utajili 1,4 milijarde eura prihoda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Češka kućanstva malo štede, a puno troše. Od 1995. godine bruto prihodi građana porasli su za dvije trećine, a ušteda se smanjuje. Pritom značajan dio njihovih prihoda predstavljaju službeno nepriznate dobiti poduzetnika. To su podaci objavljeni u novom izvještaju Češkog statističkog ureda (ČSU), koji je u svojoj studiji pratio tzv. prihode iz vlasništva, u koje su uključeni prihodi od kamata, dividende, iznosi od osiguranja ili iznajmljivanja zemlje, ali nisu obuhvaćeni prihodi od dobiti i iznajmljivanja stanova ili kuća.</p>
<p>Zaključeno je da najveću stavku prihoda kućanstava iz vlasništva čine dividende i nepriznate dobiti poduzetnika, uglavnom malih poduzeća s ograničenim jamstvom. Ukupnu svotu statističari su procijenili na 42 milijarde kruna (oko deset milijardi kuna) odnosno 1,4 milijarde eura, što je svota od koje bi država na ime poreza mogla ubrati najmanje 10 do 20 milijardi kruna (2,5 do pet milijardi kuna).</p>
<p>Statističari upozoravaju da je upravo 2003. prvi put u Češkoj pao ukupni obujam nenaplaćenog poreza. Dok je taj iznos u 2002. iznosio 103 milijarde kruna (oko 25 milijardi kuna), u 2003. pao je ispod 100 milijuna kruna, pri čemu je, prema ministarstvu financija, zatajila učinkovitija naplata poreza.</p>
<p>Ukupni prihodi od vlasništva čeških kućanstava porasli su u 2003. na više od 76 milijardi kruna (oko 19 milijardi kuna), dok je prije šest godina taj iznos bio upola veći. Na taj trend, prema statističarima, utječe i činjenica da kućanstva plaćaju za kamate na kredite više nego što dobivaju od bankovnih uloga. Tako su u 2003. godini banke isplatile kamate u iznosu od 14,5 milijardi kruna (oko 3,5 milijardi kuna), dok su za podignute kredite primile oko 24 milijarde kruna (oko šest milijardi kuna).</p>
<p>I dok dobiti od kamata ili osiguranja opadaju, plaće zaposlenika, pa prema tomu i prihodi kućanstava posljednjih godina naglo rastu, ali taj rast ne prate štedni ulozi. Prema statističarima, u 1995. štednja kućanstava dosegla je 119,4 milijarde kruna (oko 25 milijardi kuna), dok je 2003. iznosila tek nešto više od 118 milijardi kruna, a štednja će i dalje padati, procjenjuju analitičari, jer je još uvijek veća nego u razvijenim zemljama. Statističari smatraju da je do pada obiteljske štednje došlo zbog toga što su proteklih godina građani sve prihode trošili, a potrošnja kućanstava je porasla od 1995. do 2003. za 77 posto.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za uslugu tajnog kupovanja 100.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedina mystery shopping agencija u Hrvatskoj, Heraklea, organizirala je prvi Dan mystery shoppinga s ciljem upoznavanja gospodarstvenika i javnosti s tajnim kupovanjem (mystery shopping), sve popularnijim alatom za mjerenje kvalitete usluga.</p>
<p>Kako je istaknula direktorica Herakleje Kristina Horbec, u suvremenom poslovanju najvažnija je kvaliteta usluga, a tvrtke moraju biti svjesne da im kupac daje plaću.</p>
<p>Tajno kupovanje, dodala je Horbec, provodi se isključivo na zahtjev tvrtke, a jedan od ciljeva mu je utvrditi razliku između onoga što tvrtke obećavaju i onoga što nude. Ne provodi se radi traženja grešaka, niti ima za cilj otpuštanje radnika, već njegova primjena koristi da bi se zaposlenici motivirali da pružaju što bolju uslugu te kako bi se unaprijedilo poslovanje neke tvrtke.</p>
<p>Korisnici te usluge su, među ostalima, trgovačke tvrtke, banke, restorani, benzinske crpke i auto-saloni. Tajni kupci su osobe od 18 do 60 godina starosti koje prolaze određenu edukaciju i testove te mjere ono što je klijent propisao. Čak 70 posto tajnih kupaca su žene.</p>
<p>Najčešći uočeni nedostaci kod prodavača su nepozdravljanje kupaca, kao i to što ne slušaju i ne savjetuju kupce.</p>
<p>Predsjednik Uprave Konzuma Drago Munjiza istaknuo je kako ta tvrtka uslugu tajnog kupovanja koristi godinu i pol. Tvrdi da su prodavači time dobili jasne smjernice o onome što se od njih očekuje, a područni voditelji i regionalni direktori su se uskladili u odnosu na prosjek.</p>
<p>Jedan val tajnog kupovanja (nekoliko mjeseci rada) stoji manje od 100.000 kuna, kazao je Munjiza.</p>
<p>Heraklea trenutačno surađuje s 300-tinjak tajnih kupaca diljem Hrvatske, a njih još 516 je u postupku selekcije. Osim u Hrvatskoj, Heraklea putem svojih tvrtki partnera posluje i na tržištu Makedonije, Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine, a u planu im je proširiti svoje usluge na tržište Albanije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vlasnik Križevačke banke u likvidaciji osnovao društvo za upravljanje fondovima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Komisija za vrijednosne papire odobrila je poslovanje još jednom društvu za upravljanje investicijskim fondovima pod imenom Mediteraninvest d.o.o. sa sjedištem u Križevcima. Inače, odobrenje za rad je od 1997. godine do danas računajući i Mediteraninvest dobilo ukupno 17 društava za upravljanje investicijskim fondovima. Osnivač društva je Goran Delić, ujedno i predsjednik Uprave, inače većinski vlasnik Križevačke banke koja je početkom siječnja 2005. pokrenula postupak dobrovoljne likvidacije. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U riječkom »3. maju« isporučen tanker za Uljanik plovidbu</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U riječkom brodogradilištu »3. maj« u petak je naručitelju Uljanik plovidbi iz Pule četiri mjeseca prije ugovorenog roka isporučen tanker za prijevoz nafte i naftnih prerađevina »Ivory Point«, nosivosti 47.000 tona. Posrijedi je drugi isporučeni brod od ukupno tri istih karakteristika koje riječki brodograditelji grade za toga pulskog brodara.</p>
<p>»Ivory Point« dugačak je 182,5, širine 32,2 i visine 17,5 metara. Volumen spremnika iznosi 53.990 prostornih metara, maksimalni mu je gaz 12,2 metra, a brod može razviti maksimalnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 14,6 čvorova. </p>
<p>Glavni pogonski stroj snage 8310 kilovata napravljen je u Tvornici motora i dizalica »3. maj«. Brod će, doznaje se, biti certificiran kod »Lloyd's Registera« i Hrvatskoga registra brodova, a na njemu će se vijoriti hrvatska zastava.</p>
<p>Direktor »3. maja« Ognjen Rukavina kazao je tom prigodom da se u ovome brodogradilištu trenutačno gradi nekoliko tankera nosivosti 47.000 tona. Direktor Rukavina pritom je istaknuo da je suradnja »3. maja« i Uljanik Plovidbe iznimno dobra, što je ubrzo i potvrđeno potpisivanjem pisma namjere za gradnju četvrtoga broda istih karakteristika.</p>
<p>U knjizi narudžbi brodogradilišta »3. maj« sada se nalazi 15 brodova, a kapaciteti su popunjeni sve do kraja 2007. godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Mesić: Del Ponte nam sada vjeruje</p>
<p>Mesić je Del Ponte izvijestio da su poduzete sve akcije, ali se nije ušlo u trag Gotovini/ Tužiteljica vjeruje u uspjeh u rješavanju »slučaja Gotovina« i očekuje ga u Haagu, tvrdi Mesić/ Vesna Škare-Ožbolt: Oni koji tvrde da je Gotovina u Hrvatskoj, moraju podastrijeti dokaze</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić novinarima je u petak rekao da je telefonski razgovarao s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte koju je izvijestio da Hrvatska još nije ušla u trag odbjeglom generalu Anti Gotovini iako su provjereni svi postojeći tragovi u tom slučaju. </p>
<p>»Del Ponte sada, nakon dodatnih uvjeravanja i akcija hrvatskih vlasti, vjeruje u uspjeh i hrvatsku vjerodostojnost u rješavanju toga slučaja«, rekao je Mesić. </p>
<p>O razgovoru s glavnom haaškom tužiteljicom Mesić je novinare izvijestio na predstavljanju knjige Laurencea Reesa »Auschwitz nacisti i 'konačno rješenje'«.</p>
<p>S haaškom tužiteljicom Mesić je razgovarao o tijeku akcije u kojoj su, zbog rješavanja »slučaja Gotovina«, aktivirane sve hrvatske obavještajne službe i cijeli MUP. </p>
<p>Osim toga, rekao je Mesić, »glavnu haašku tužiteljicu izvijestio sam da smo provjerili sve tragove te da sigurno imamo i rezultate, ali nismo došli na trag Anti Gotovini«. Ipak, dodao je, Carla del Ponte očekuje da se general Gotovina pojavi pred Haaškim sudom. Predsjednik Mesić je rekao da je niječno odgovorio kad ga je Carla del Ponte pitala smatraju li u Hrvatskoj haške istražitelje stranim špijunima. </p>
<p>Ministrica pravosuđa i predsjednica DC-a Vesna Škare-Ožbolt izjavila je pak u petak kako će oni koji tvrde da je Gotovina dostupan hrvatskim tijelima, morati podastrijeti dokaze o tome, a bez takvih dokaza odgoda početka pregovora bila bi nepravedna prema Hrvatskoj jer apsolutno sva tijela rade na utvrđivanju gdje je Gotovina. U petak se zbog »slučaja Gotovina« okupio i sam vrh policije, pa je ravnatelj policije Ivica Franić s načelnicima svih policijskih uprava analizirao dosadašnje i planirao buduće aktivnosti vezane uz pronalaženje i uhićenje Ante Gotovine. </p>
<p>Marija Pulić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Malčić: Račanova vlada omogućila nezakonito prisluškivanje građana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vlada bivšeg premijera Ivice Račana donijela je 2003. neustavnu i nezakonitu uredbu kojom je Protuobavještajnoj agenciji (POA) omogućeno prisluškivanje građana, ocijenio je u petak u Saboru pučki pravobranitelj Jurica Malčić. Na konferenciji za novinare Malčić je napomenuo da je zbog toga od Ustavnog suda zatražio ocjenu ustavnosti te uredbe, čiji je puni naziv Uredba o obvezama iz područja nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske za pravne i fizičke osobe u telekomunikacijama. </p>
<p>Tom je uredbom Vlada prekoračila svoje ovlasti, rekao je pučki pravobranitelj, upozorivši da se tako osjetljiva pitanja poput zaštite osobnih podataka i tajnosti svih oblika komunikacije, koja zadiru u ustavne slobode i ljudska prava, moraju urediti zakonom. »Zato smatram da Ustavni sud mora utvrditi je li ta uredba u suglasju s Ustavom i zakonom«, rekao je Malčić je podsjetio na to da je tom uredbom omogućeno POA-i da izravnom vezom s operaterima dobije ispise telefonskih poziva, premda takav nalog, naglasio je, mora dati Vrhovni sud. </p>
<p>S obzirom i na aktualnu aferu petero hrvatskih novinara, koji bivšeg šefa POA-e Franju Tureka optužuju da ih je od ljeta 2003. do proljeća prošle godine nezakonito prisluškivao, </p>
<p>Malčić je istaknuo da se mora otkloniti i dvojba o tome je li riječ o nezakonitoj primjeni loših propisa, ili pak propisi sami generiraju nezakonitosti, usput kritizirajući Ustavni sud zato što se već dulje ne očituje o zahtjevu VIP-a za ocjenu ustavnosti sporne uredbe. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U časopisu »Filozofska istraživanja« ideologija zamijenila filozofiju</p>
<p>Božidaru Jakšiću iz Beograda treba preporučiti stručnu medicinsku pomoć: kazneno gonjenje zbog širenja nacionalne mržnje ne bi imalo smisla, tvrde zagrebački filozofi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Petorica zagrebačkih sveučilišnih nastavnika filozofije smatraju da časopis Filozofska istraživanja objavljuje radove takve stručne i moralne razine na kojoj filozofija jedva da je bila i u vrijeme dok je Praxis bio stjegonoša »socijalizma s ljudskim likom«.</p>
<p> U tekstu »Perverzna filozofska istraživanja«, koji je Hini dostavio ravnatelj Instituta za filozofiju Stipe Kutleša, napominje se da u prilogu prošlonedjeljnog HTV-ova Dnevnika nije riječ o napadu na filozofa Milana Kangrgu nego »prije svega na uređivačku politiku časopisa Filozofska istraživanja«, čiji je glavni i odgovorni urednik pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Pavo Barišić, kojem predbacuju i sukob interesa. </p>
<p>U tom prilogu bilo je riječi o tekstu Božidara Jakšića iz Beograda objavljenom u Filozofskim istraživanjima 94-95 pod naslovom »Intelektualni prkos Milana Kangrge«, u kojem, uz ostalo, Jakšić navodi da »ubojstva nemoćnih staraca i starica širom Hrvatske, ubojstva cijelih porodica u gradovima u kojima nije bilo borbi samo zato što su srpske, svakako nisu samo djelo 'Hercegovaca', nego smišljene političke strategije političke i kulturne elite u Hrvatskoj«.</p>
<p> »Ne znamo što doista podrazumijeva pod 'političkom i kulturnom elitom'; ako pak pretpostavlja, sve ili većinu relevantnih hrvatskih političara s jedne te znanstvenika i kulturnih djelatnika s druge strane, onda, bojimo se, dotičnom gospodinu treba preporučiti stručnu medicinsku pomoć: kazneno gonjenje zbog širenja nacionalne mržnje stvarno ne bi imalo smisla«, napominju u tekstu zagrebački filozofi. </p>
<p> Smatraju da takve izjave nisu ono što je za nas najproblematičnije - one su dio političke kulture koja nas okružuje i koja je očito naša neminovnost. </p>
<p> »Malo je reći da je u ovom slučaju filozofija zamijenjena ideologijom: ona je zamijenjena jeftinim politikantstvom, čijim jezikom umjesto argumenata dominiraju kvazi-filozofsko prenemaganje ili zlonamjerno i paušalno etiketiranje«, ističu.</p>
<p> Filozofska istraživanja, kako podsjećaju, filozofski je časopis s financijskom potporom (države) koja, po podatcima njegova izdavača, višestruko nadmašuje sredstva kojima raspolažu svi ostali filozofski, a možda i još neki drugi časopisi u Hrvatskoj.</p>
<p> »No što se dobiva za taj novac? U svakom slučaju, redovito ogromna količina članaka, a osobito u ovom broju (njih tridesetak). No, kako to nažalost obično biva, ni ovdje kvantiteta nije prešla u kvalitetu, nego je, štoviše, javnost zatrpana nevjerojatnom količinom napisa, većinom lišenih ikakve filozofske relevantnosti«, ističu Zvonimir Čuljak, voditelj Studija filozofije na Hrvatskim studijima, Ivan Kordić, pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske, </p>
<p>Stipe Kutleša i Josip Talanga, ravnatelj i predsjednik Znanstvenog vijeća Instituta za filozofiju, te Davor Pećnjak, predsjednik Udruge za promicanje filozofije.</p>
<p>Po njihovim riječima, pretežan dio posljednjeg broja časopisa zapravo je »Festschrift« profesoru Milanu Kangrgi pod naslovom »Mogućnosti i granice etike u djelu Milana Kangrge«, a čitav ostali dio »u znaku je 'dionizijskog socijalizma' koji se generirao u korčulanskim krčmama«. </p>
<p> »Letimičan pogled na kazalo sadržaja donosi ugodno iznenađenje jer se odmah uočava sudjelovanje poznatih njemačkih filozofa Juergena Habermasa i Waltera Biemela. No, ta se ugoda rasplinjuje čim se malo pogledaju njihovi prilozi: to nisu tekstovi koji analiziraju i valoriziraju znanstveni opus uvaženog profesora, nego zapravo privatno adresirane rođendanske čestitke, koje je adresat ljubazno izložio filozofskoj javnosti u slavu svog djela i imena«, navode, uz ostalo, zagrebački sveučilišni nastavnici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zasad 11 pregovarača</p>
<p>Nedostaje pregovarač o zajedničkoj poljoprivrednoj politici i pregovarač za poglavlja acquisa, koja se bave znanošću i obrazovanjem/ Neslužbeno se čuje kako u Vladi postoji i bojazan da bi mogli ispasti smiješni kad bi u javnost izašli s pregovaračkim timom u trenutku kada je početak pregovora upitniji nego ikad</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader i čelnici parlamentarnih stranaka ni u petak nisu dogovorili sastav hrvatskog pregovaračkog tima s Europskom unijom. Kako je novinarima nakon sastanka objasnila ministrica vanjskih poslova i voditeljica hrvatskog izaslanstva za pregovore Kolinda Grabar-Kitarović, na sastanak nisu došli čelnica HNS-a Vesna Pusić, koja je na putu, te predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić, koji je bolestan, pa je zbog korektnosti prema njima krajnji dogovor odgođen za srijedu, za kada je zakazan novi sastanak. </p>
<p>Iz neslužbenih se informacija, međutim, može zaključiti da je Vladi to došlo kao dobar izgovor. S tim u vezi neslužbeno su se čule i informacije o bojazni u Vladi da bi mogli ispasti smiješni kad bi u javnost izašli s pregovaračkim timom u trenutku kada je početak pregovora upitniji nego ikad, čemu u prilog govore i opaske iz EU-a da u Hrvatskoj ne treba širiti lažni optimizam o početku pregovora.</p>
<p>Premda bi se, dakle, točan sastav pregovaračkog tima trebao dogovoriti idući tjedan, do kada bi i sve stranke morale predložiti svoje kandidate, Vlada već ima svoj prijedlog koji, kako kaže ministrica vanjskih poslova, podržavaju i neke stranke. No, ističe kako još uvijek nije sigurno da će baš ovi ljudi biti pregovarači, a konačni sastav bit će objavljen kada se postigne politički dogovor. </p>
<p>U prilogu objavljujemo popis dosad poznatih članova pregovaračkog tima, koji će, postigne li se stranački dogovor, zauzeti mjesta hrvatskih pregovarača s Unijom. Dosad poznata kadrovska križaljka, međutim, uskraćena je za pregovarača o zajedničkoj poljoprivrednoj politici, čije će mjesto, prema neslužbenim informacijama, zauzeti neovisni stručnjak s zagrebačkog Agronomskog fakulteta, o čijem imenu u Banskim dvorima nisu željeli govoriti, ali se spominje Davor Romić. Također, nedostaju i pregovarači za poglavlja acquisa, koja se bave znanošću i obrazovanjem. </p>
<p>Potpora EU opet ispod 50 posto</p>
<p>Vjesnik neslužbeno doznaje kako je na sastanku izražena velika zabrinutost zbog činjenice da je drugi put u godinu dana potpora građana ulasku Hrvatske u Europsku uniju pala ispod 50 posto. Trenutačno, naime, prema istraživanjima tek 49 posto hrvatskih građana podržava ulazak u EU, što bi, uz prosvjede koji su se zbog generala Gotovine počeli organizirati u Zadru, moglo dodatno pogoršati položaj Hrvatske u odnosu na EU, ali i Sanaderove vlade u samoj Hrvatskoj.</p>
<p>Bruno Lopandić, Adriano Milovan i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Izraditi registar zapovjednika i postrojbi</p>
<p>U zaključcima skupa izražen i zahtjev da se generalu Gotovini omogući davanje iskaza nakon što Haag povuče drugu, izmijenjenu optužnicu temeljenu, kako se ističe, na falsificiranim dokumentima i lažnim svjedočenjima </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije održale su u petak u Zadru konvenciju pod nazivom »Istina o Domovinskom ratu« na kojoj je doneseno šest zaključaka koje će uputiti Saboru, Vladi i hrvatskoj javnosti. </p>
<p>U zaključcima, među ostalim, stoji da je »istina da su dosad o Domovinskom ratu govorili oni koji u njemu nisu neposredno sudjelovali, te stoga od vlasti Hrvatske tražimo da se u najkraćem roku izradi registar zapovjednika borbenih postrojbi Hrvatskih oružanih snaga kako bi se izbjegla daljnja lažna svjedočenja o operacijama HOS-a tijekom rata«. </p>
<p>Nadalje ističu da je istina da je »temeljem lažnih svjedočenja i falsificiranih dokumenata HOS optužen za provedbu etničkog čišćenja, ubojstva i danas živih ljudi« i traži se od vlasti da spriječi sadašnja i daljnja lažna svjedočenja i slanja falsificiranih dokumenata. Zapovjednici oslobodilačke akcije Oluja, generali Ante Gotovina, Mladen Markač, Rahim Ademi i Ivan Čermak, optuženi su od Suda u Haagu na temelju falsificiranih dokumenata, te se stoga od vlasti traže da do 10. ožujka utvrdi je li i tko je sudu dostavljao falsificirane dokumente kojima su namjerno lažno optuženi zapovjednici. </p>
<p>»Samo jednom haaškom optuženiku, generalu Gotovini, voljom hrvatskih vlasti nije omogućen razgovor s istražiteljima i zato tražimo da se generalu omogući davanje iskaza nakon što Haag povuče drugu, izmijenjenu optužnicu temeljenu na falsificiranim dokumentima i lažnim svjedočenjima, kako bi se utvrdila istina o operacijama HOS-a tijekom rata«, ističu.</p>
<p>Poručuju da Hrvatska kao slobodna i nezavisna država može ući u EU, ali ne pristaju na ulazak preko još jedne žrtve nedužnih ljudi. »Da u Europsku zajednicu, ali ne pod bilo kojim uvjetima«, zaključili su. </p>
<p>Na skupu je bilo nekoliko stotina predstavnika udruga proizišlih iz Domovinskog rata iz cijele Hrvatske, generali Ljubo Ćesić Rojs, Ante Roso, predsjednik Gradskog vijeća Zadra Davor Aras i drugi. Pozivi za sudjelovanje upućeni su predsjedniku Republike, Vladi i ministrima. Iz Ureda predsjednika i od ministrice Jadranke Kosor stigli su brzojavi isprike zbog nemogućnosti dolaska. </p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Picula odbacio Zagorščakove optužbe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula odbacio je u petak optužbe koje je protiv njega Uskoku iznio Davor Zagorščak. »Najodlučnije odbacujem u cijelosti optužbe sadržane u prijavi protiv mene koje je Uskoku podnio gospodin Davorin Zagorščak. Riječ je o pokušaju grubog podmetanja odgovornosti kako bi se zamaglila prava slika zbivanja u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu dok je tamo službovao gospodin Zagorščak«, stoji u Puculinom priopćenju.Kako bi hrvatska javnost stekla pravu predodžbu o podnositelju prijave i njegovim motivima, objašnjava Picula, treba reći da je Davorin Zagorščak povučen iz Beograda zbog učestalog uznemiravanja i prijetnji drugim ljudima. »Naime, Ministarstvu vanjskih poslova obratila se u više navrata, u kolovozu i rujnu 2002. godine, oštećena gospođa obilato dokumentirajući pritiske kojima su ona i njezin partner sustavno bili izloženi. Iako je gospodin Zagorščak upozoren, njegovo neprihvatljivo ponašanje se nastavljalo, te sam na preporuku nadležne službe u Ministarstvu donio odluku o njegovu povratku u Zagrebu«, tvrdi Picula.»Budući da on uporno kleveće i krivotvori razloge koji su doveli do povlačenja, do zadovoljštine ću nastojati doći sudskim putem., kaže se u priopćenju zastupnika SDP-a Tonina Picule. (vj)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Boškovski optužen za likvidaciju sedmorice ekonomskih emigranata</p>
<p>PULA</p>
<p> – Državno odvjetništvo Istarske županije podiglo je optužnicu protiv bivšeg ministra MUP-a Makedonije Ljube Boškovskog nakon šest mjeseci pritvora. Boškoskog se tereti za sedam teških ubojstava ekonomskih emigranata iz Azije, odnosno Indije i Pakistana. Državni odvjetnik Vlatko Nuić kazao je u petak na konferenciji za novinstvo da se po optužnici Boškovskog tereti da je u prvoj polovini 2002. s još trojicom visokopozicioniranih dužnosnika MUP-a Makedonije i jednim vanjskim suradnikom smaknuo ekonomske emigrante tvrdeći da su teroristi. Među ostalim, slučajem i postupanjem Ljube Boškovskog tih godina već se nekoliko mjeseci bave i haaški istražitelji. Njegovi su pomoćnici, djelatnici MUP-a Makedonije, najprije sačinili snimke navodnih razgovora terorista i predočili ih veleposlanstvima SAD-a i Velike Britanije. Nakon toga prikupili su skupinu od osam emigranata pristiglih iz Bugarske, smjestili ih u stan MUP-a Makedonije u Skopju, gdje su ih čuvali do dana smaknuća. Tog tragičnog dana kombijem MUP-a odveli su ih u Raštansku Loziju na periferiji Skopja, gdje ih je dočekala zasjeda i likvidirala ih. </p>
<p>Državni odvjetnik Vlatko Nuić naveo je i da su na mjestu likvidacije fingirani tragovi borbe, a pokraj ubijenih položeno je oružje. Medijima je nakon toga obznanjeno da su uspješnom akcijom likvidirani međunarodni teroristi. Boškovski je, kako doznajemo, neke od svojih suradnika za to nagradio pištoljima. </p>
<p>Ekonomski emigranti iz Azije navedeni su, kako tvrdi Državno odvjetništvo Istarske županije, na priču da ih se odvodi preko granice do Grčke. Državno odvjetništvo predložilo je stoga produljenje pritvora Ljubi Boškovskom kojem pritvor, inače, ističe u ponedjeljak. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>UN zabrinut zbog položaja Romkinja u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski centar za prava Roma iz Budimpešte izvijestio je o preporukama UN-ova odbora za ženska prava za poboljšanje politike i o potrebi unaprjeđenja podataka o položaju Romkinja u Hrvatskoj. Centar je međunarodna pravna organizacija koja prati položaj Roma i pruža pravne usluge kada se krše ljudska prava.</p>
<p>Kerieva McCormik, povjerenica za ženska prava u tom centru, rekla je da se uočava velik napredak u osvješćivanju problema Romkinja te da pozdravlja preporuke UN-ova odbora i raduje se suradnji s lokalnim partnerima na praćenju položaja Romkinja u Hrvatskoj.</p>
<p>Europski centar za prava Roma, kako je u siječnju i izvijestio UN-ov odbor u New Yorku, tvrdi da u Hrvatskoj ne postoje pouzdani statistički podaci o pristupu Romkinja obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i sudjelovanju u političkom i javnom životu, ali i da je hrvatska vlada poduzela hitne mjere kako bi Romkinje mogle ostvariti svoja osnovna ljudska prava i jednake mogućnosti kao i druge žene u Hrvatskoj.</p>
<p>UN-ov odbor u svom je izvješću, navodi se u priopćenju Centra, izrazio zabrinutost zbog osjetljivog i marginaliziranog položaja Romkinja te od države zahtijeva učinkovite mjere za uklanjanje diskriminacije Romkinja u društvu, ali i unutar njihovih zajednica. Taj odbor od Vlade također traži da u sljedećem izvješću pruži temeljitiju analizu situacije žena i djevojaka romske nacionalnosti. </p>
<p>B. Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HDZ: Svaki jednostran potez dugoročno neisplativ i štetan </p>
<p>Tadić: Popuštajućim konceptom pregovora Hrvatska je dovedena do toga da trampi svoje more za slovenski nuklearni otpad/ Kajin: Svi se problemi mogu riješiti bez štete za Hrvatsku i Sloveniju u sedam dana ako ima političke volje/ Vidović: Rezolucija miriše na ultimatum/ Većina klubova dala je načelnu podršku prijedlogu Slavena Letice da Hrvatska dobije pravobranitelja za iseljenike i povratnike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski sabor završio je u petak svoju prvu ovogodišnju sjednicu. Nakon rasprave, zastupnici su većinom glasova odbili HSP-ov prijedlog rezolucije o načelima međudržavnih pregovora Hrvatske i Slovenije. U rezoluciji se ističe da je za Hrvatsku neprihvatljivo odstupanje od crte sredine u Savudrijskoj vali te da sve probleme treba rješavati zasebno arbitražom ili pred međunarodnim sudovima. Pravaši su tražili i da Hrvatska ukine odredbu kojom se slovenskim i svim stranim ribarima dopušta ribolov u hrvatskom teritorijalnom moru, kao i prisutnost hrvatske pomorske policije u Savudrijskoj vali i reagiranje da narušavanje hrvatskog suvereniteta. </p>
<p>Tonči Tadić je kao predlagatelj kritizirao Sloveniju jer drži pod okupacijom Svetu Geru i zaustavlja hrvatske ribarice u hrvatskim vodama, no kritike je uputio i hrvatskim vladama: »Tako se ne ponašaju dobri susjedi koji razumiju međunarodno pravo, pri čemu mislim na Sloveniju«.</p>
<p>»Od 1998. do danas Hrvatska je pristajala da se problemi rješavaju u paketu pa se onda popuštalo kod granice na moru da bi se riješio problem Ljubljanske banke. Takvim konceptom pregovora Hrvatska je dovedena do toga da trampi svoje more za slovenski nuklearni otpad«, rekao je Tadić. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) smatra da zbog gospodarskih i drugih odnosa ne smije biti avanturizma ni s hrvatske niti sa slovenske strane. »Bliski smo, trebamo jedni druge i doista svi se problemi mogu riješiti bez štete za Hrvatsku i Sloveniju u sedam dana ako ima političke volje. Pitanje je samo bi li bila pogođena politička taština onih koji već 15 godina rješavaju te sporove, a zapravo sve čine da ih ne riješe«, rekao je Kajin. </p>
<p>HDZ se protivi rezoluciji jer po riječima Gordana Jandrokovića smatra da ona ne može ni sadržajem ni formom biti doprinos rješavanju otvorenih pitanja. »Svaki jednostran potez ili iskakanje iz dogovora bilo bi kontraproduktivno i dugoročno neisplativo i štetno. Nakon izbora došlo je do pomaka u bilateralnim odnosima i stvoreno ozračje koje može jamčiti rješavanje otvorenih pitanja«, dodao je Jandroković.</p>
<p> Davorko Vidović (SDP) smatra da rezolucija miriše na ultimatum pa ne može ići u prilog dobrosusjedskim odnosima.</p>
<p>Za Đurđu Adlešić (HSLS) sporna je jednostrana zabrana ribarenja stranim ribarima, istaknuvši da je za Hrvatsku jednako štetna šutnja kao i paraf bivšeg premijera Ivice Račana na sporazum o razgraničenju u Savudrijskoj vali. Silvano Hrelja (HSU) je predložio da se od Vlade zatraži prezentacija dinamike rješavanja otvorenih pitanja sa Slovenijom, pri čemu bi prioritet trebalo biti rješavanje pitanja umirovljenika. </p>
<p>Većina klubova dala je načelnu podršku prijedlogu nezavisnog zastupnika Slavena Letice da Hrvatska dobije pravobranitelja za iseljenike i povratnike koji bi trebao braniti interese te populacije i pomoći njezinom integriranju u hrvatsko društvo. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Petnaest godina »stranke opasnih namjera«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije petnaest godina, 24. i 25. veljače 1990., održan je u dvorani Lisinski u Zagrebu prvi Opći sabor HDZ-a. Bilo je to prvo predstavljanje najmasovnije hrvatske političke stranke, koja je nekoliko mjeseci kasnije, u svibnju 1990., preuzela vlast u Hrvatskoj, te je obnašala deset godina. Na prvom skupu je sudjelovalo 1760 delegata, tristotinjak građana-promatrača i tristo gostiju, a među njima je bilo dosta predstavnika iseljene Hrvatske, odnosno političke emigracije koju su jugoslavenske vlasti smatrale neprijateljskom. Središnji događaj na saboru bilo je izlaganje predsjednika stranke dr. Franje Tuđmana, koji se založio za reformu jugoslavenske federacije, tržišno gospodarstvo i kapitalizam, te ravnopravnost Hrvatske u SFRJ. Tuđman je posebno naglasio potrebu »duhovne obnove«, te kako HDZ želi provesti reforme, ali da je »protiv svake nacionalne isključivosti« i »protiv svakog revanšizma«. Najavljujući izlazak na skore izbore i pobjedu na njima, Tuđman je izrazio spremnost da njegova stranka koalira sa strankama sličnih programskih usmjerenja, »s obzirom na programske i osobne pretpostavke«.</p>
<p> Na saboru u Lisinskom Tuđman je izabran za predsjednika HDZ-a; dobio je 1382 glasa od 1426 delegata, koliko ih je izašlo na glasovanje. </p>
<p> Najoštrija osuda hadezeovskog prvog sabora došla je od Ivice Račana, tada predsjednika Saveza komunista Hrvatske. Račan je izjavio da je u programu HDZ-a vidljiva ideja Velike Hrvatske, te da sabor iskazuje »poruke mržnje i novih raskola«. Račan je istaknuo kako je HDZ »stranka opasnih namjera«, te da su na tom stranačkom skupu nošene zastave bez zvijezde petokrake, čime je ugrožen »pravni poredak«. </p>
<p> Skup u Lisinskom jedan je od najvažnijih događaja pri uspostavi višestranačkog političkog sustava u zemlji. Pokazao je političku supremaciju HDZ-a, koja je potrajala deset godina, sve do gubitka izbora u siječnju 2000. Bila je to burna najava još burnijih, povijesnih događaja koji su uslijedili ubrzo nakon uspostave demokratske hrvatske vlasti.</p>
<p>Dubravko Grakalić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Europska unija ne rješava nijedan ozbiljan problem Hrvatske</p>
<p>Bićanić: Dramatično povećanje nejednakosti ugrožava i rast i poduzetništvo, a ekonomija preraspodjelom i poreznom politikom može mnogo toga poboljšati/ Puhovski: Danas, umjesto suverenosti, u Hrvatskoj postoji anomija koja odgovara svakome tko želi moć bez odgovornosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Transformacija u Hrvatskoj, koja je počela 1990., nije uspjela, jer nije stvoren moderan ekonomski rast, a stvoreni su loš kapitalizam i makroekonomski nestabilna ekonomija. Sama transformacija bila je jako skupa«, rekao je dr. Ivo Bićanić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u petak na okruglom stolu »Analize tranzicije i 'vlasništva' nad razvojnim promjenama u Hrvatskoj«, koji je organiziran u sklopu projekta »Sljedeći korak«.</p>
<p>Bićanić je napomenuo da niti jedna reforma od 1905. u Hrvatskoj nije uspjela s aspekta modernog ekonomskog rasta. Europska unija, odnosno ulazak Hrvatske u Uniju, ne rješava niti jedan ozbiljan problem Hrvatske. Dva ključna dugoročna problema su izgradnja modernog kapitalizma i postizanje modernog ekonomskog rasta. »Potreban je rast od pet do šest posto godišnje, i to u sljedećih nekoliko desetljeća«, istaknuo je Bićanić.</p>
<p>Dva ključna kratkoročna problema su neodrživi vanjski deficit i deficit države te ono što je Bićanić nazvao paradoksom nejednakošću. Naime, dramatično povećanje nejednakosti ugrožava, među ostalim, rast i poduzetništvo, a ekonomija preraspodjelom i poreznom politikom može mnogo toga poboljšati.</p>
<p>Prof. dr. Žarko Puhovski, govoreći o promjeni interpretacije tranzicijskog suvereniteta, rekao je da je suverenitet proglašen kao vrijednost po sebi, a ne završnom točkom završetka procesa. Naveo je da postoji očita diskrepancija između histerije suverenosti i očiglednih pritisaka za integriranjem.</p>
<p>Govoreći o Europskoj uniji, Puhovski je rekao da postoji »fundamentalni demokratski deficit u Uniji«, jer je Europska komisija, uz kineski Politbiro, najveći centar moći bez političke kontrole na svijetu. Zaključio je da danas, umjesto suverenosti, u Hrvatskoj postoji anomija koja odgovara svakome tko želi moć bez odgovornosti.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050226].
|
