NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050425].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 151546 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.04.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Počeo pontifikat Benedikta XVI.</p>
<p>Novi poglavar Katoličke crkve papa Benedikt XVI. na inauguracijskoj misi pred pola milijuna ljudi primio ribarski prsten i palij / Crkva je živa, crkva je mlada, rekao je Benedikt XVI., koji je čovječanstvo prikazao kao izgubljenu ovcu koja u pustinji ne nalazi svoj put. Pozvao je cijelu Crkvu da »ljude povede iz pustinje«. Spomenuo je i braću iz židovskog naroda, »s kojima smo od davnina povezani«</p>
<p>VATIKAN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Inauguracijskom misom u nedjelju ispred bazilike Sv. Petra, kojoj je nazočilo oko 500.000 ljudi, počeo je pontifikat novog pape Benedikta XVI. Kardinal Angelo Sodano, novi dekan Kolegija kardinala, dao je Papi palij i ribarev prsten, što označava početak pontifikata prvog pape trećeg milenija, 265. poglavara Rimokatoličke crkve.</p>
<p>Na kraju mise, koja je trajala dva sata i četrdeset minuta, Papa je ušao u »papamobil« i vidno uzbuđen, uz osmijeh, provozao se trgom među vjernicima koje je blagoslovio, uz gromoglasni pljesak i zvukove zvona bazilike Sv. Petra. Trgom su se vijorile zastave, među kojima i hrvatske.</p>
<p>Nakon mise Papu su pozdravili i brojni svjetski državnici koji su došli u Vatikan. Papa je dugo zadržao ruku španjolskom kralju Juanu Carlosu i njegovoj supruzi, toplo se pozdravio s predsjednikom Italije Carlom Azeglijom Ciampijem, te kraljevima, predsjednicima i premijerima.</p>
<p>»Ja, slabi Božji sluga, preuzimam ovaj golemi zadatak. Osjećam da nisam sam, vidim vas, vjernike, i tako ću moći lakše nositi ono što sam ne bih mogao«, rekao je Papa u govoru vjernicima, 35 puta prekidan burnim pljeskom. Pozivajući se na riječi Ivana Pavla II., Papa je rekao mladima: »Nemajte straha«.</p>
<p>»Sada nemam potrebu prikazati svoj program, to sam već učinio, a bit će i prilike za to. Želim da svojim velikim životnim iskustvom poručim mladima da se ne boje Isusa Krista, da im on neće ništa uzeti, a dat će im sve. Otvorite vrata Kristu i naći ćete pravi život«, rekao je Benedikt XVI., uz ovacije mladih.</p>
<p>Vjernici su sudjelovali na misi govoreći na grčkom, engleskom, španjolskom, njemačkom, arapskom, kineskom i portugalskom jeziku.</p>
<p>Crkva je živa, crkva je mlada«, rekao je papa Benedikt XVI., koji je čovječanstvo prikazao kao izgubljenu ovcu koja u pustinji ne nalazi svoj put i pozvao je cijelu Crkvu da »ljude povede iz pustinje«. Papa je spomenuo i »braću iz židovskog naroda, s kojima smo od davnina povezani«, zauzimajući se za jedinstvo kršćana. Pozvao je sve da se mole za njega, nakon čega je minutama trgom odzvanjao pljesak.</p>
<p>Papa Benedikt XVI. prvo je u nedjelju ujutro sišao na grob svetog Petra gdje se pomolio. Misa je počela u 10 sati procesijom 150 kardinala u bazilici Sv. Petra. Uz kraljevske pohvale zazivanja svetaca i napjev »Ti mu pomogni«, procesija se uputila prema oltaru, a Papa je pozdravljao kardinale. Nošen je ribarski prsten i palij, vuneni šal napravljen od vune janjaca i ovaca, s pet križeva koji simboliziraju Kristove rane. Kardinali su poljubili oltar ispred bazilike, a desno i lijevo sjedili su visoki vjerski dostojanstvenici i svjetski lideri. Papinim dolaskom na trg prolomio se gromoglasni pljesak vjernika. On je, vidno uzbuđen i sretan, blagoslovio vjernike. Prvi put na Papinoj glavi je bila nova kruna, jer je trostruka kruna prodana sedamdesetih za gladne u svijetu.</p>
<p>Na Trgu Svetog Petra mnoštvo mladih ljudi, upravo oni koje je Ratzinger zazivao i kojima se iskreno nadao. Došli su iz cijeloga svijeta, a Papa za njih kaže da su »nada i budućnost Crkve«. </p>
<p>Od trenutka kada se Ratzinger prvi put kao papa pojavio na balkonu bazilike, mladi su ga prihvatili, a Benedikt XVI. je rekao da je bio najsretniji kada se s mladima susreo na vatikanskom trgu. </p>
<p>Na oltaru su bila dva Evanđelja, jedno na latinskom, drugo na grčkom. Misi su se pridružili i vjerski dostojanstvenici istočnih crkava. Angelo Sodano i kardinal Medina Estevez stavili su Papi palij oko vrata, a uz buran pljesak papa Benedikt XVI. je iz ruku Angela Sodana uzeo ribarev prsten i stavio ga na prst. Ribarev prsten, koji prikazuje sv. Petra, kojem je Isus rekao da baci mrežu i ulovi ribu, napravili su i Papi darovali rimski zlatari. Predstavlja papinski autoritet, a služi i kao pečat. </p>
<p>Sjedeći na papinskom stolcu, Papu je pozdravilo dvanaestero osoba, među kojima su bili kardinali Angelo Sodano i Medina Estevez, biskup i župnik koji su bili u istoj župi s Ratzingerom, bračni par iz Koreje, benediktinka majka Sofija, djevojčica iz Šri Lanke, dječak iz Konga. Bili su to trenuci posebnog uzbuđenja za Papu. Benedikt XVI. bio je nasmiješen i djelovao je vrlo zadovoljno. Božji narod poklonio se Petrovu nasljedniku. Posebno je bilo dirljivo kada je dječak iz Afrike, preplašen, pozdravljao Papu, a ovaj mu je uz širok osmijeh odzdravljao.</p>
<p>Pred prvim papom trećeg milenija mnogo je zadaća. Treba nastaviti dijalog sa svim religijama, a Benedikt XVI. odmah je uputio poziv židovskoj zajednici. Papu čekaju i reforme unutar same kurije. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hvala, novinari!</p>
<p>Odmah nakon kardinala, Papa je u subotu ujutro primio novinare. »Hvala vam za sve što ste učinili za Katoličku crkvu«, rekao je Papa, kojeg su novinari burno pozdravili. Govorio je na više jezika, a prijam je bio nabijen emocijama. Slobodno se može reći da je na samom početku pontifikata izravno pokazana simpatija sedme sile prema Benediktu XVI., ali i obrnuto! »Nadam se da ću sa svima vama imati dobar dijalog, kao što je imao Ivan Pavao II., i da ćemo svi zajedno raditi na dobrobit vjere i razvoj komunikacija«, kazao je Benedikt XVI., često prekidan pljeskom.</p>
<p>»Drago mi je da ste se odazvali i došli, i ja vam na tome zahvaljujem. Hvala za vaš rad proteklih tjedana, kada je pozornost svijeta bila okrenuta prema bazilici Sv. Petra i Apostolskoj palači«, rekao je Papa, a nakon prijema pozdravili su ga i članovi obitelji novinara, skandirajući »Benedetto, Benedetto. Papa je na kraju blagoslovio novinare i rekao: »Hvala, doviđenja«. [J. Kö.]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ratzinger je govorio što je Wojtyla mislio</p>
<p>Joseph Ratzinger je na sebe prihvatio nezahvalnu ulogu koja mu je priskrbila ogorčenje dijela svjetske javnosti i medija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kakav je novi papa Benedikt XVI. u usporedbi s njegovim prethodnikom Ivanom Pavlom II.? Kakva je osobnost Josepha Ratzingera u usporedbi s osobnošću Karola Wojtyle? Iako većina kritičara ističe Ratzingerovu bliskost s Wojtylom, njegovu dosljednu lojalnost na »Wojtylinoj liniji«, krutu i nefleksibilnu konzervativnost koja ih je povezivala, ipak nije moguće zanemariti razlike u karakteru, komunikativnosti i prioritetima dvojice papa.</p>
<p>Prvo, novi papa će imati težak zadatak da u eri globalne sveprisutnosti medija i Interneta zadrži dobar »link« s javnošću. Wojtyla je bio ekstrovertna ličnost, s osjećajem za scenski prostor i dramski efekt. Mogao je u svakom trenutku odigrati rolu ležernog i spontanog komunikatora ili ozbiljnog i brižnog pastira. On nije uvijek govorio ono što misli, shvaćajući, unatoč snažnoj osobnosti, da pred svijetom zastupa načela vjere i doktrine, a ne osobne stavove. Na taj način je savršeno koristio medije za svoje ciljeve i kao vješt medijski populist diskretno vladao njima, čak i kad se činilo da im blagonaklono otvara vrata svoje privatnosti. </p>
<p>Ratzinger je više introvertni dijalektičar no medijski populist. On poput srednjovjekovnog trubadura, u posvećenom traganju za »gralom istine«, prečesto govori što misli. Prilično krut i neprilagodljiv u svojim uvjerenjima, teško će u komunikaciji zadržati razinu koju je Wojtyla uspostavio.</p>
<p>Dok je Wojtyla bio etičar i pragmatik koji se iskreno zanimao za socijalne, bioetičke, pa i političke teme, Ratzinger je metafizičar i dogmatičar kojeg primarno zanimaju doktrinarno-teološke teme. Wojtyla je tražio najbolji način da kvasac Evanđelja inkardinira u vrijednosni sustav suvremenog svijeta, Ratzingera zabrinjava kako evanđeljsku vjeru očistiti od »kukolja« sekularnih vrijednosti. Wojtyla je bio profet ekspanzije kršćanskog duha, otvaranja svijetu, dijaloga sa svijetom i drukčijim religijima i kulturama, Ratzinger je strogi zagovornik fokusa oko središnjih načela kršćanstva, te pročišćenje vjere i crkvenosti.</p>
<p>Wojtyla je izgradio kult u svijetu, zahvaljujući svom mirotvorstvu, ekumenizmu i međureligijskom dijalogu u ime kojeg se nije libio javnih pokajanja za grijehe Crkve, ne čekajući i ne uvjetujući pruženu ruku pokajanjem druge strane. Ratzinger je ekumenizam i jedinstvo kršćana odmah nakon izbora za papu postavio kao jedan od prioriteta svog pontifikata. Ali još za Wojtylina života on je nejednom napominjao da »jedinstvo kršćana pod svaku cijenu nije pravo jedinstvo«. U dokumentu »Dominus Jesus« koji je potpisao kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere, Ratzinger ne ostavlja mjesta dvojbi: istinska Kristova vjera sačuvana je samo u neprekinutom apostolskom naslijeđu Katoličke crkve, što stvara tešku, ako ne i nemoguću, poziciju za daljnje ekumenske razgovore.</p>
<p>Ne treba zaboravljati da je Ratzinger kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere potpisivao dokumente i odluke koji su bili djelo vatikanskog vrha, dakle s »amenovanjem« Wojtyle. Ratzinger je zapravo samo glasno govorio ono što je diplomatični Wojtyla mislio, prihvativši na sebe nezahvalnu ulogu koja mu je priskrbila ogorčenje svjetske javnosti i medija i niz grubih epiteta, dok je Wojtyla uživao dobrohotne simpatije javnosti, otišavši u velikom stilu, maltene »na glasu svetosti«. </p>
<p>Već će prvi Papini koraci pokazati da su se njih dvojica, unatoč karakternim razlikama, dobro slagali i da ne treba očekivati bitnije pomake s Wojtylina smjera. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Država mora osigurati još 400 milijuna kuna</p>
<p>Primijećeno je da poslodavci koriste poticaje i za ljude koje bi ionako morali zaposliti, odnosno da ima zloporabe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog povećanog zapošljavanja, odnosno većeg korištenja poticaja za zapošljavanje, u državnom proračunu od sredine veljače za tu namjenu nema novca. Novac će se, oko 400 milijuna kuna, osigurati rebelansom proračuna, što znači da će poslodavci koji se ovih dana žale na kašnjenje poticaja, morati čekati možda i do početka rujna.</p>
<p>Kako je Vjesniku kazao predsjednik uprave Fonda za razvoj i zapošljavanje (FRZ) Andrija Popović, u Fondu i Ministarstvu financija ugodno su iznenađeni povećanom potražnjom za poticajima jer to pokazuje i gospodarski rast. No, u Fondu se, otkrio nam je Popović, ozbiljno analizira dosadašnjih sustav poticaja. Primijećeno je, naime, da poslodavci koriste poticaje i za ljude koje bi ionako morali zaposliti, odnosno da ima slučajeva zloporabe, posebice u velikim trgovačkim lancima. Zbog toga se razmišlja o promjeni i ukidanju nekih mjera. Taj je fond, inače, od prosinca 2002. do prosinca 2004. financirao 67 razvojnih programa, u ukupnom iznosu od gotovo 934 milijuna kuna. Od toga su sredstva fonda činila 526,4 milijuna kuna, a ostali je dio sindicirani udio poslovnih banaka koje su s fondom sklopile ugovore o poslovnoj suradnji. Najviše je uloženo u prehrambenu industriju (oko 210 milijuna kuna), potom u drvoprerađivačku (170 milijuna), te u industriju građevinskog materijala (140 milijuna) i metalnu (84,9 milijuna). Broj zaposlenih u poduzećima koja su koristila ta razvojna sredstva iznosi 11.183. Ulaganje u razvoj bez udjela investitora po zaposleniku iznosilo je, dakle, 83.515,00 kuna. Ako se taj udio poveća sa 20 posto vlastitih sredstava, dolazi se do iznosa od 100.000 kuna razvojnih investicija po zaposleniku.</p>
<p>Sredstvima Fonda za razvoj i zapošljavanje financirani su i programi i projekti jedinica lokalne samouprave, u što su u dvije godine uložene 171.270.294,64 kune. Od toga su 83 milijuna otišla u »nepovratna sredstva«, 43 milijuna za kredite, 32 milijuna za subvencije i 11,5 milijuna kuna za ulaganja u temeljni kapital. Popović je otkrio da je u sedam tvrtki koje su dobile pomoć od fonda bilo dosta nepravilnosti, zbog čega je njih šest dobilo upozorenje pred raskid ugovora, a u Drvoplastu iz Petrinje provodi se kriminalistička obrada. Vlasnik je te tvrtke razvojnim sredstvima iz fonda kupovao strojeve za tvrtku koja se nalazi u Srbiji. Kako se takvi slučajevi ne bi događali, najavljena je stroža kontrola zahtjeva za pomoć. Popović dodaje kako će se fond angažirati i na dobivanju sredstava iz pretpristupnih fondova EU.</p>
<p>»O Fondu za razvoj i zapošljavanje može se govoriti kao o svojevrsnom 'rizičnom fondu' koji, u nedostatku takvog financiranja od strane bankarskog sustava, uvodi u praksu država, što je praksa zemalja EU-a«, kaže Popović. Činjenicu što država u prijedlogu novog zakona o investicijskim fondovima opet ne spominje razvoj tih fondova Popović je ocijenio - greškom. </p>
<p>»Nisam vidio prijedlog novog zakona, ali ako je to točno - to se mora ispraviti. Država mora omogućiti razvoj tih fondova«, zaključio je Vjesnikov sugovornik. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Obračun zbog gotovine ili – Gotovine</p>
<p>»To su podmetanja i konstrukcije onih koji žele povratiti svoje bivše funkcije u tvrtki od koje su odlično živjeli, a s njom nisu znali upravljati«, zaključuje Vladin glasnogovornik Ratko Maček / Ako je točno to što Banić govori, nameće se pitanje zašto to odmah 2002. nije dao u javnost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Je li ministar Kalmeta doista tražio novac za generala Gotovinu i njegovu obitelj 2002. godine od tadašnjeg predsjednika Uprave zadarske Tankerske plovidbe Stanka Banića i je li na pomolu nova afera u hrvatskom političkom vrhu? Najnoviji Banićev istup iz njegove prostrane kuće na otoku Ižu, objavljen u subotnjem HTV-ovu Dnevniku, ostavlja niz nedoumica i bezbroj otvorenih pitanja. Prvo, ako je točno to što Banić govori, logično se nameće pitanje zašto to odmah 2002. godine nije dao u javnost. Ili barem nekoliko mjeseci poslije. Zašto je morao čekati pune tri godine pa da progovori kao »ražalovani« čelnik unosne Tankerske plovidbe, za koju ga vežu najljepše materijalne uspomene. Jedna od njih je vjerojatno i luksuzna kuća na Ižu za koju dobri poznavatelji građevinskih prilika tvrde da vrijedi nekoliko milijuna eura, u što su se mogli uvjeriti i brojni gledatelji HTV-ova subotnjeg Dnevnika.</p>
<p>Banić je i sam svjestan da tajming kojeg je odabrao kako bi iznio navodno »Kalmetino prljavo rublje«, također navodno staro nekoliko godina, i to u predvečerje lokalnih izbora te novog, važnog izvješća haaške tužiteljice Carle del Ponte (26. svibnja) o najnovijoj suradnji Hrvatske s tim sudom, ne ide mu baš na ruku. »Bila je to isključivo moja odluka. U trenutku kada sam iznutra osjetio jednu erupciju. To hrvatsko licemjerje prema svijetu i Europi ja više ne mogu trpjeti. I to je jedini motiv zašto sam odlučio istupiti u javnosti, svjestan da će mi malo tko povjerovati«, pomalo pokajnički obrazlaže svoj napad na Kalmetu bivši »tankeraš« Stanko Banić. Iz same činjenice da ni sam Banić ne vjeruje da će mu malo tko povjerovati, razvidno je da ga je jako pogodilo smjenjivanje s mjesta predsjednika Uprave Tankerske plovidbe, zbog čega drži odgovornim najmoćnijeg Zadranina, ministra Kalmetu.</p>
<p>Premda stara izreka kaže da vrijeme liječi sve rane, u Banićevu slučaju ni godine koje su pojeli skakavci poslije njegove smjene nije bilo lako preživjeti. Jer preko noći ostati bez moći, sjaja i luksuza, po onoj najgoroj narodnoj kletvi »dao Bog da imaš pa nemaš«, nije nimalo ugodno. Samo što se u Banićevu slučaju ta kletva djelomično može primijeniti. Jer bivši čelnik moćne Tankerske plovidbe ostao je bez moći i ugleda, ali ne i bez zavidne materijalne osnovice. Upravo bi zato Banić rado smijenio Kalmetu, kao što je on uvjeren da je Kalmeta smijenio njega prije nekoliko godina.</p>
<p>No ni tu se Banićevi apetiti ne zaustavljaju. On bi na Ižu ugostio i haašku tužiteljicu Carlu del Ponte i onako, uz morske delicije i lagane gemište... i eventualnu pomoć Šime Prtenjače – sadašnjeg saborskog zastupnika HDZ-a ( bivšeg zadarskog župana i bivšeg predsjednika NO Tankerske plovidbe), navodnog trećeg sudionika u inkriminiranom razgovoru – otpremio ministra Kalmetu izravno u Haag.</p>
<p>Također, upućeni tvrde da Banić ne može oprostiti ni zadarskom HDZ-u (čitaj Kalmeti), koji je navodno uskratio potporu njegovu sinu Alenu da s mjesta zamjenika direktora zadarske podružnice Croatia osiguranja zasjedne u mnogo luksuzniju i udobniju fotelju, onu direktorsku. Naime, Banićev sin bio je zamjenik tadašnjem direktoru Croatia osiguranja u Zadru, Marijanu Vrkiću.</p>
<p>U tom je kontekstu i izjava za Vjesnik glasnogovornika Vlade Ratka Mačeka, u kojoj energično opovrgava Banićeve optužbe: »To su podmetanja i konstrukcije onih koji žele povratiti svoje bivše funkcije u tvrtki od koje su odlično živjeli, a njome nisu znali upravljati«, zaključuje Maček. Na kraju svega, običnom čovjeku nameće se samo jedno logično pitanje: Je li Banićev istup motiviran gotovinom ili – Gotovinom? </p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Papino hvala i poruka novinarima </p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Hvala</p>
<p> - jednostavna riječ koju je papa Benedikt XVI. izrekao u subotu pred četiri tisuće novinara iz cijeloga svijeta, pokazuje da još postoji krupna razlika između surovog svijeta politike i duhovnog života koji prožima Svetu Stolicu. Novinari gotovo i ne pamte da ih je neki političar primio i zahvalio im na njihovu radu. Pogotovo ne na samom početku zajedničkog posla. I to tako srdačno, spontano i toplo, kao što je to učinio Papa i, što je svakako važno, odmah nakon prijama kardinala. Papa je jasno rekao koliko je važan i značajan rad novinara u današnjem društvu i koliko je važna suradnja svih kako bi informacije koje krenu u svijet bile objektivne i točne. Novinarstvo se u svijetu sve više podcjenjuje i političari novinare trebaju samo onda kad im je važna vlastita promocija. Rijetki su oni koji shvaćaju važnost medija, njihovu snagu, ali i zamke.</p>
<p>Papa je održao veliku lekciju svjetovnim vođama. Taj izniman čovjek, fascinantne biografije, više od mnogih predsjednika i premijera, ministara i stranačkih funkcionara pokazao je koliko razumije današnje vrijeme i izazove budućnosti. Novinarstvo nije jednosmjerna ulica, i važno je da i oni koji daju informacije i oni koji ih obrađuju shvate da je najvažnije da krajnji korisnik dozna istinu. Papa, za koga mnogi nepravedno tvrde da je konzervativan i čovjek prošlog vremena, pokazao je ne samo da nije konzervativan nego da mu mnogi »progresivci« ostaju daleko iza leđa.</p>
<p>Sveta Stolica posljednja je četiri tjedna dokazala da se sve može sjajno organizirati, unatoč neviđenom medijskom zanimanju i pravoj invaziji novinara na Vatikan. Pravodobna i točna informacija, »garnirana« točnom količinom atraktivnosti koja treba novinarima, u pravo vrijeme »za prva izdanja«, sjajan su primjer kako vatikanski stručnjaci za medije funkcioniraju daleko bolje i efikasnije od sličnih svjetovnih službi. Iako je Vatikan posljednjih dana izgledao kao da proživljava »invaziju«, s bijelim šatorima na okolnim brežuljcima u kojima su bili televizijski snimatelji, sve je prošlo zadovoljavajuće i za medijske kuće, ali i za dostojanstvo mjesta na kojem su se odigravali povijesni događaji.</p>
<p>Papa Benedikt XVI. i mediji počeli su uspješnu suradnju, a na njegovo »Hvala, novinarima« oni su mu odgovorili burnim pljeskom koji svjetovni vođe od novinara nikad nisu čuli. </p>
<p>Više od svega, međutim, važne su Papine poruke novinarima: poštujmo dignitet ljudi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Janafova »čestitka«</p>
<p>RENATO IVANUŠ</p>
<p>Dan planeta Zemlja proslavljen je prigodničarski</p>
<p> - dijelila su se priznanja zaslužnima, a nagrade su dobili i novinari koji su svojim radom pridonijeli širenju ekološke svijesti u Hrvatskoj. Janaf je, pak, Dan Zemlje obilježio drukčije. Njima je ponovo iz naftovoda kod Slavonskog Broda pobjegla nafta. Zasad još nije jasno jesu li novi incident na Janafovu naftovodu kod Slavonskog Broda otkrili radnici te tvrtke ili radnici koji uz trasu naftovoda postavljaju cijevi za plinovod.</p>
<p>Iako je nafta iscurila još u petak, ni dva dana kasnije nije se točno znalo o kojoj je količini riječ. Odmah nakon uočenog problema iz Janafa su poručili da je riječ o »manjim količinama, vjerojatno od nekoliko kubičnih metara nafte«. U Janafu, međutim, sustavno izbjegavaju prostorne ili kubične metre nafte pretvoriti u svima razumljive litre. To ne treba čuditi jer svaki prostorni metar skriva više od tisuću litara nafte.</p>
<p>No još je veći problem u činjenici da je Janafov naftovod na dionici od Siska do Slavonskog Broda u posljednjih mjesec dana popustio čak četiri puta. Nije, srećom, bilo većih izlijevanja nafte, ali treba se prisjetiti i sličnog incidenta krajem prošle godine, kada je nekoliko tisuća litara nafte završilo u rijeci Pakri i zaprijetilo Parku prirode Lonjsko polje. </p>
<p>Mnogo više od činjenice da se posljednje popuštanje naftovoda dogodilo na Dan planeta Zemlje, Janaf vjerojatno pogađa što sve te neprilike prethode skorom ponovnom otvaranju rasprave o međunarodnom naftovodnom projektu Družba Adria. Stručnjaci su početkom godine iznijeli brojne primjedbe na taj projekt, a konačnu odluku će donijeti Vlada. </p>
<p>Možda baš zato i Ministarstvo zaštite okoliša nije dosad previše komentiralo posljednje Janafove incidente. Čuvaju li u tom ministarstvu snagu za odbijanje Družbe Adrije?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Što je nama baština?</p>
<p>Za mnoge je u Hrvatskoj kulturna i prirodna baština teret što bi ga se rado riješili, čak i kad je riječ o spomenicima svjetske klase. Iako se kulturno naslijeđe uvijek gura na branik identiteta, neki su ga spremni žrtvovati kako bi se lišili brige o spomenicima, a njihovom devastacijom sebi uprihodili korist. Za one koji devastiraju baštinu, pojam svjetske baštine je bez ikakva značenja. Njima je ta baština teret</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Svaki upis hrvatskih kulturnih dobara na Unescovu listu svjetske baštine izazivao je ne samo euforične usklike nego i opravdani ponos. S onim prvima što, pred četvrt stoljeća zauzeše svoje mjesto u tom svjetskom registru spomenika kulture, posebno smo bili oduševljeni, jer su Dubrovnik, Dioklecijanova palača i Plitvička jezera dospjeli na tu listu godinu dana nakon što je uopće otvorena.</p>
<p>Dugo je potom trebalo da im se u tom »svjetskom društvu« pridruže neki novi hrvatski spomenici, poput biskupskog kompleksa Eufrazijane u Poreču, stare jezgre Trogira i šibenske Katedrale. A onda kad je krenulo htjeli smo ih imati još više - onih najviših, svjetske klase. No, kad naše nakane nisu uspijevale (pulska Arena, barokni Varaždin, osječka Tvrđa, glagoljica, istarska ljestvica…) onda su mnogi bili razočarani!</p>
<p>Gdje ta razočaranja ili oduševljenja imaju svoje temelje? Zar nam je briga za baštinu stvarno tako velika? Ne samo ona institucionalna koja podrazumijeva izdvajanje iz proračunske kase za dugotrajne i skupe obnove te održavanje spomenika, nego ona stvarna - svakoga od nas u želji da se kulturno i prirodno naslijeđe Hrvatske očuva kao dio njezina identiteta! </p>
<p>Kad je nedavno objavljeno koja će hrvatska kulturna dobra biti stavljena na tzv. tentativnu Unescovu listu, dakle, u red na čekanje za pravu kandidaturu, mnogi su opet bili ponosni i oduševljeni, ponajviše predloženom količinom spomenika (desetak), iako su neki višekratno na »popravnom ispitu«.</p>
<p>Jesu li moguća nova razočaranja? Jesu! Ako su, primjerice, Varaždin i osječka Tvrđa odbijeni, imaju li šanse ući na Listu? Baroknih gradskih jezgri, poput varaždinske, u Europi ima više, pa ona nije tako osebujna da bi pretekla ostale i ukrcala se na Listu. Na sličan se način pokušalo objasniti i odbijanje pulske Arene, iako je pravi razlog bliži odbijanju osječke Tvrđe, dakle, u neprimjerenim zahvatima u spomeničke komplekse. I dok Varaždin i osječka Tvrđa ponovo dospijevaju na tentativnu listu, Arena se uklapa u novi prijedlog »antičke Pule«. Jesu li joj time šanse veće ili podjednake? I je li to ono najbitnije? Ili se i iz toga mogu izvući neki korisni zaključci: da spomenike treba čuvati? A kakvi su tek izgledi Starogradskoga agera na otoku Hvaru, najstarijeg (sve manje) očuvanoga grčkoga katastra in situ? Možda podjednake (nikakve) s obzirom na svakodnevne devastacije s kojima nekažnjeno nestaju kamene međe, čime se zapravo briše ta zemljišna izmjera. </p>
<p>Za one koji to čine, očito je pojam svjetske baštine bez ikakva značenja. Njima je ta baština teret, ograničavajući faktor. Treba li je se stoga što prije riješiti? Treba li je sustavno uništavati? Za neke, pogotovo kada je riječ o »njihovu dvorištu«, to je idealan recept. Iz tuđeg, prema njihovoj logici, može se kandidirati i na Listu svjetske baštine. To više nije njihova briga. S time se čak možda mogu i ponositi. Samo da su lišeni toga tereta, ne samo brige o čuvanju i zaštiti nego i brige što smiju ili ne smiju raditi u tome prostoru.</p>
<p>I prirodna baština za mnoge je ograničavajući faktor. Nisu zaboravljeni prijepori u vezi s granicama Nacionalnog parka Kornati, pa ni Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Unutar tih granica nije moguće graditi kao van njih, ali ni eksploatirati zemljište. Kada bi neki od njih, poput Plitvica, dospio na Unescovu listu, onda bi ipak mnogi bili ponosni. Velebit je već sada na tentativnoj listi. I Lonjsko polje također. A kakve su mu šanse? Treba se prisjetiti nedavne havarije zbog propuštanja truloga Janafova naftovoda. Koliko još takvih incidenata može biti? I za koliko se vremena to prirodno naslijeđe može dokrajčiti? Zašto sva ta pitanja? </p>
<p>S jedne strane na Listi svjetske baštine, na koju sada najviše šanse za upis ima zadarski forum (sa crkvama Sv. Donata i Sv. Marije), želi se imati što više spomenika, a s druge su i ti najvredniji često ugroženi različitim interesima (grubim devastacijama), najčešće eksploatacijskim, za što ima primjera od slavnoga Dubrovnika do Poreča. Kad je s njima tako, u kakvoj su poziciji svi ostali, bez obzira na to hoće li se ikad ili nikad naći na tentativnoj ili onoj čvrstoj kandidacijskoj listi Unescove svjetske baštine?</p>
<p>I dok izložba o hrvatskoj svjetskoj baštini putuje Europom, jedan je primjer brige o očuvanju spomenika pokazao ispravan pristup i odnos prema naslijeđu. Nakon niza zahvata, na gotovo ulančanim spomenicima, u Rabu je ovog vikenda, nakon dugogodišnje obnove, svečano obilježen završetak obnove ex rapske katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije. Primjer je to zajedničkih nastojanja Ministarstva kulture, Krčke biskupije, Grada Raba i samih stanovnika koji znaju cijeniti vlastitu baštinu. Oni su je spašavali zbog nje same, zbog vlastite kulture i vlastita identiteta. S njom oni opstaju u kontinuitetu i za budućnost. Oni nisu težili Unescovoj listi, nego su vodili brigu o svom naslijeđu, ali su možda na taj način bolje nego drugi trasirali Rabu sigurniji put u prestižno društvo svjetske baštine. Mogu li i žele li neki iz toga primjera ponešto naučiti? I ne samo pretendenti na Unescovu listu!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Lažni magisterij i sudska farsa </p>
<p>Dr. Kandare i Đapić trebali bi biti primjereno procesuirani i kažnjeni, što se očigledno neće dogoditi i zbog nastupa apsolutne zastare</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Pune tri godine i tri mjeseca od podizanja kaznene optužnice protiv Ante Đapića i dr. Borisa Kandarea pred Općinskim sudom u Splitu, raspravni sudac Robert Pešutić napokon je odlučio početi i dovršiti glavnu raspravu protiv dvojice optuženika za kaznena djela zloporabe službenog položaja i ovlasti u slučaju krivotvorenja magistarskog rada Ane Đapića.</p>
<p>Sumnju u nepristranost raspravnog suca Pešutića potvrđuje oslobađajuća presuda i nepobitna činjenica da je odbijao početi glavnu raspravu unatoč planskog i režiranog neodazivanja dr. Kandarea na početak suđenja čak deset puta, čekajući nastup apsolutne zastare u tom predmetu.</p>
<p>Budući da su i Đapić i Kandare ispitani u istražnom postupku te su iznijeli svoje obrane, raspravni je sudac mogao i morao donijeti pravorijek u odsutnosti jednog od optuženika s obzirom na to da je riječ o takozvanom sumarnom postupku za djela za koja je zapriječena maksimalna zatvorska kazna do pet godina zatvora, a ne da počne suđenje nekoliko tjedana prije nastupa apsolutne zastare.</p>
<p>Mjerodavno bi Državno sudbeno vijeće trebalo po službenoj dužnosti i zbog ugleda Općinskog suda u Splitu i sudstva općenito, svakako preispitati daljnji ostanak na sudačkom mjestu i podobnost suca Pešutića, s obzirom na njegovo postupanje u tom predmetu.</p>
<p>Iznoseći tvrdnju da kvaliteta magistarskoga rada ne može biti predmet kaznenog progona nego samo stvar za akademsku raspravu te da je njegovo suđenje politički progon (pritom pojma nema da bi ga u tom slučaju uzele u zaštitu mnogobrojne nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava, ali ga s pravom nije zaštitila niti jedna), Đapić »zaboravlja« da je na prijevaran, nečastan i kažnjiv način uz pomoć dr. Kandarea izigrao i prevario Povjerenstvo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu.</p>
<p>Naime, on u svom lažnom magistarskom radu nije niti jedanput naveo da ga je doslovno od početka do kraja prepisao iz objavljene knjige dr. Kandarea »Pobijanje arbitražne odluke« i iz Kandareove doktorske disertacije, čiji sažetak i predstavlja spomenuta knjiga.</p>
<p>Tu nije riječ ni o kakvu političkom procesu niti je posrijedi akademska rasprava o valjanosti nečijeg magisterija; jednostavno, tu je riječ o kaznenom djelu s umišljajem jer su obojica to radila planirano i prema prethodnom dogovoru. Osobito teška okolnost koja proizlazi iz tog kaznenog djela Đapića i Kandarea radi protuzakonitog pribavljanja Đapiću neimovinske koristi ogleda se u tome da su obojica to počinila kao saborski zastupnici, dakle oni koji trebaju prednjačiti u zaštiti i primjeni zakona u čijem donošenju i sami sudjeluju, a ne da predvode u svjesnom i namjernom kršenju tih zakona.</p>
<p>Hrvatska se akademska zajednica posebno stidi dr. Kandarea što je nečasno pokušao opravdati sebe i Đapića izjavom »da je on tražio od Đapića da prepiše njegove radove«, što je prema izjavi prof. dr. Jasne Krstović iz Rijeke »grub nasrtaj na znanstvenu etičnost sveučilišnih nastavnika, kojih je ogroman broj daleko od mentorstva tipa Kandare, koji prepisivanje (plagijat i krivotvorenje) afirmira kao znanstveno istraživačku metodu spoznaje ali i ucjenu kao proceduru stjecanja znanstvenog stupnja«.</p>
<p>U slučaju dr. Kandarea i Ante Đapića riječ je ne samo o kaznenom djelu – koje uključuje u sebi zlouporabu službene dužnosti i ovlasti, krivotvorenje akademskih radova i stupnjeva, srozavanje digniteta i vjerodostojnosti sveučilišne nastave i stjecanja akademskih zvanja u Republici Hrvatskoj – nego je posrijedi javno promicanje bestidnosti i nemoralnosti dvojice saborskih zastupnika.</p>
<p>Njih dvojica, upravo zbog svega toga, trebali bi biti primjereno procesuirani i kažnjeni, što se na splitskom suđenju očigledno neće dogoditi, ne samo zbog oslobađajuće prvostupanjske presude nego još i više zbog nastupa apsolutne zastare, premda je općinski državni odvjetnik u Splitu podnio priziv protiv oslobađajućeg pravorijeka u toj bestidnoj sudskoj farsi.</p>
<p>Autor je predsjednik HSP-a 1861.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Što kazuju prepuni zatvori u Hrvatskoj</p>
<p>Benedikt naših dana morat će reći ljudima što je pljeva, a što vjera koja nije pustila dublji korijen</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Vijest da su hrvatski zatvori prepuni, iako je veoma razvijena korupcija neuhvatljiva, te da se na izdržavanja kazne čeka, kao i na posao – što ministricu pravosuđa tjera da gradi novi veliki zatvor – u pravoj je suprotnosti s uvriježenim mišljenjem o Hrvatima kao katoličkom narodu.</p>
<p>Ako se k tome zna da hrvatski medijski prostor na dan natapaju poput proljetne kiše emisije čak triju vjerskih radijskih postaja, onda se čovjek mora zapitati što se to događa s nama i koliko je pripadnost vjeri čisti vanjski nacionalni, pa i ideološki dekor, poput velikih manifestacija u povodu proslave zaštitnika naših gradova, dok su u ljudskim srcima neke druge vrijednosti.</p>
<p>Uglavnom se slažu komentari u povodu izbora novog pape Benedikta XVI., da je prije izbora pape iz trećih zemalja izabran papa koji će pod imenom zaštitnika i evangelizatora Europe sv. Benedikta pokušati ponovno evangelizirati taj prvi kršćanski kontinent. Tu je kršćanstvo postalo uglavnom slično odjeći za neke životne situacije, ali ne i životnom snagom. Jasno je da europski relativizam i ravnodušnost prema vjerskim vrijednostima kod nas nije ništa manji nego u Europi te da nas ne smiju zavesti kurtoazne pohvale stranaca o Hrvatima kao najkatoličkijem narodu. I gradnja novih zatvora i siromaštvo upozoravaju da to baš i nije tako.</p>
<p>Na pitanje zašto je kod nas kriminalitet u velikom porastu, treba dati odgovor. Kad divlja zvijer odraste ili je duže pod ljudskom njegom, postane nesposobna za život u divljini jer nije više spremna na nasilje nad drugima. Ali kad odrasta u divljini, mora glađu biti primorana da to čini.</p>
<p>Posve je jasno da kriminal među ljudima ima veze sa siromaštvom i nemogućnošću da se preživi osim djelima bezakonja. Uglavnom su takvi ljudi ostavljeni i prepušteni samima sebi jer političari nisu spremni da rade za ljude i omoguće im da se zaposle.</p>
<p>Takvima preostaje pomisao da ih je i Bog napustio te se podaju kriminalu i nečasnom poslu da se održe na životu, kao i u divljini. Zato je kriminalitet redovito i slika i prilika ali i proizvod morala, naših političara, njihove grabežljivosti za moći, ugledom i novcem, dakle vrijednostima nižih bića. Benedikt naših dana morat će bistrinom duhovnika i umnog teologa reći ljudima u današnjoj Europi koji se prema potrebi kite i kršćanskim imenom što je pljeva, a što vjera koja nije pustila dublji korijen. Uostalom, zar nije Isus već davno rekao da se vjernik poznaje po djelima ili plodovima svoga rada?</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nedosljedno stupanje s nazivom prvostupnik</p>
<p>U Vjesnikovu prilogu o bolonjskim procesima od 14. travnja pročitao sam tekst dr. Blaženke Divjak »Vrijeme je za prvostupnika, magistra i doktora« u kojem je riječ i o akademskim naslovima nakon završetka sveučilišnih studija. Već sam čuo kako je posebno upitan naziv tzv. baccalaureusa (engl. bachelor), koji u nas nije uobičajen, pa je predložen hrvatski – prvostupnik. Ali to je uistinu nedosljedno, jer tada bi magistar i doktor znanosti trebali nositi nazive – drugostupnik, odnosno trećestupnik. Na stranu to što te konstrukcije nisu korektne jer je riječ o stupnju a ne o stupanju kao npr. u izvedenicama pristupnik ili prijestupnik. Latinski naziv baccalaureus u srednjovjekovnoj je latinštini imao značenje pripravnika za stjecanje viših znanja. Našao je mjesto i u europskim jezicima, pa u engleskom bachelor osim akademskog stupnja znači: neženja, pripravnik za ženidbu. I u nas se u starijim tekstovima može naći riječ bakalaureat kao sinonim za maturu, a i bakalaur u značenju svećenika pripravnika. Ne sjećam se više tekstova s tim nazivom, a ni u meni dostupnim rječnicima nisam našao potvrdu. Ipak, trojka stupnjeva: bakalaur, magistar i doktor znanosti bila bi dosljednija i korektnija.</p>
<p>MATIJA BISTROVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kompromitira pravni sustav hrvatske države</p>
<p>U radnom sporu što ga vodim protiv Zagrebačke banke od ožujka 1995. Općinski sud u Zagrebu dva puta je presudio u moju korist. Najprije je sudac Marko Vukić 3. ožujka 1998. presudio da mi je Zagrebačka banka dužna isplatiti iznos od 18.319,31 kunu uvećan za zatezne kamate. Nakon žalbe Zagrebačke banke, predmet je Županijski sud vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Sutkinja Nika Grospić je u ponovljenom postupku i drugi put presudila u moju korist 24. siječnja 2003. s vrlo stručnim i opširnim obrazloženjem koje služi na čast sudačkoj struci. Nakon ponovljene žalbe Zagrebačke banke, sudac Županijskog suda u Zagrebu Željko Pajalić vraća predmet 4. svibnja 2004. na ponovno suđenje s krajnje nestručnim i površnim obrazloženjem. I laiku se diže kosa na glavi kada pročita sve to što je sudac Pajalić napisao. Što uopće mogu pomisliti – da je riječ o nestručnosti, nesposobnosti, o korupciji...? Ovako ili onako, to kompromitira pravni sustav hrvatske države i sve one naše suce koji svoj posao rade upravo onako kako ga treba raditi.</p>
<p>KREŠIMIR ROSANDIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Automobili jači od ljutnje stare žene </p>
<p>Na ulazu iz Horvaćanske u Ulicu braće Domany nalazi se zelena površina koja služi kao parkiralište.</p>
<p>Pored travnjaka, okružena višim stambenim zgradama i asfaltom, ostala je zadnja obiteljska kuća. Vlasnica je rekla kako već 20 godina vodi bitku s vlasnicima automobila. »Između moje ograde i travnjaka je betonski prilaz na kojemu vozači parkiraju automobile, iako je postavljen znak za zabranu parkiranja. Sad im više ni to nije dovoljno, nego se parkiraju i na travnjaku«, kaže. Navodi da se žalila nadležnima, zvala policiju pa čak i »zelene«, ali nitko ništa ne poduzima. Ponekad pauk odveze neko vozilo, no vozači i nakon toga nastavljaju parkirati. </p>
<p>»Nema trajnog rješenja«, rekla nam je. »Zatvaraju mi prilaz, jer parkiraju tik ispred moje ograde, iako je i na njoj postavljen znak zabrane. »Svakodnevno ispred moje ograde prazne pepeljare iz automobila i bacaju smeće. Kad im prigovorim, svađaju se sa mnom i vrijeđaju me, čak su prijetili da će mi baciti bombu u dvorište. Imam muža invalida i sama sam bolesna pa više nemam snage ni volje za svađu, a i ne želim se dovoditi u opasnost. Nakon toliko godina izgubila sam nadu da se nešto može učiniti, jer očito nikoga nije briga«, dodala je.</p>
<p>Stanari obližnjih zgrada, pak, žale se na nedovoljno parkirnih mjesta ispred nebodera, zbog čega su, kako kažu, prinuđeni parkirati čak i na nedopuštenim mjestima. »Krivi su projektanti, jer ispred nebodera nema dovoljno mjesta za parkiranje. Neboderi su sagrađeni 1976. kada nije bilo toliko automobila kao danas. Trebalo je sagraditi garaže u sklopu nebodera ili bi trebalo napraviti dodatna parkirališta, složili su se.</p>
<p>Prije proširivanja Horvaćanske ulice bilo je donekle dovoljno mjesta, no gradnjom dodatne trake zadnji je neboder, Braće Domany broj osam, ostao je bez parkirališta na strani koja gleda na Horvaćansku. »Za razliku od ostalih nebodera, mi u zadnjem neboderu nemamo svoje parkiralište. Jedno vrijeme parkirali smo iza nebodera, no očito je i to nekome smetalo jer su nam u nekoliko navrata izbušene gume pa smo prestali tamo parkirati. Mi jednostavno nemamo gdje parkirati«, rekli su stanari »osmice«.</p>
<p>Gospođa Branka, kako nam se predstavila, upravo je izašla iz vozila koje je parkirala na travnjaku. »Jasno mi je da taj prostor nije predviđen za parkiranje. Ovdje sam poslovno i trebala bih negdje parkirati samo na pola sata, međutim nigdje nema mjesta. Vidjela sam druge automobile na travnjaku pa sam i sama tu parkirala«, rekla nam je.</p>
<p>Komunalna inspekcija napravila je uvid na terenu. Kako nam je rekao šef Odsjeka komunalnog redarstva Dubravko Megla, »očito postoji potreba za dodatnim parkiralištem, no to nije izlika za uništavanje zelene površine. Ili će se travnjak u potpunosti ograditi, ili će jedan njegov dio biti preuređen u parkiralište«, dodao je. No, da bi se išta poduzelo, kako nam je rekao Megla, potrebno je dobiti odobrenje Ureda za izgradnju grada i Prometnog ureda. Ako žele dodatno parkiralište, stanari bi trebali podnijeti pismeni zahtjev svojoj gradskoj četvrti.</p>
<p>Soraja Mešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tramvaji na »generalki« i do deset mjeseci</p>
<p>Nakon 69 godina trešnjevačka remiza ovoga ljeta kreće u kompletnu obnovu. Novinari Vjesnika proveli su jedan dan s radnicima koji su zaduženi za tzv. polugeneralke i generalke tramvaja, u radionici remize. U čitavom pogonu radi oko 400 ljudi, a u vrijeme našeg posjeta u hali je bilo sedamdesetak radnika.</p>
<p>»Zbog starosti i nedostatka dijelova u tramvajskoj radionici zastupljene su sve proizvodne struke, od kovača do elektroničara. Svi oni, zahvaljujući iskustvu i znanju, sami proizvode ili nekako dobavljaju dijelove koji nedostaju«, kaže pomoćnik direktora ZET-a za tramvajsku tehniku Damir Škrinjar.</p>
<p>»Radni dan započinje nam u sedam sati i nakon priprema počinje se s radom«, kaže Marko Pevec koji je zadužen za transport vozila. Tim poslom bavi se 23 godine i kaže da je sretan što radi posao koji voli. Za vrijeme našeg posjeta u hali je bilo nekoliko tramvaja koji su na postoljima čekali generalku. Najviše »sreće« imao je tramvaj građanima poznatiji kao »petica«. Voditelj radionice Mijo Ferić objašnjava da jednu generalku radi obično deset ljudi. Generalka traje nekoliko mjeseci, a sve ovisi o stanju u kojem se tramvaj nalazi.</p>
<p>Kada tramvaj dođe u radionicu, prvo se u praonici cijeli opere. Goran Huzanić, stolar s desetogodišnjim stažem u ZET-u, kaže da se nakon pranja vozila rade pripreme za generalku. Kada se sve očisti, tramvaj dalje rastavljaju bravari i električari istovremeno. Bravari miču stolice, rukohvate, kabinu i obavljaju ostale bravarske poslove, a elektromehaničari skidaju i popravljaju agregate.</p>
<p>Kada se tramvaj potpuno razmontira ostaje samo kostur koji se vozi u ličionicu. Nakon što ličioci obave svoj dio posla, tramvaj se vraća na potpuno opremanje. Bravari ponovno montiraju novooličene i popravljene stolice, rukohvate i kabinu, elektičari montiraju popravljene ili nove uređaje koje su skinuli, staklari postavljaju stakla, tapetari postavljaju bočne i krovne lesonite, lijepi se pod. Kada je tramvaj gotov, pregledava ga tehnička komisija i ako je sve u redu, tramvaj se pušta u promet. </p>
<p> Stjepan Halambek koji u ZET-u radi 23 godine, požalio se na teške uvjete rada. Smetaju ga, kaže, prašina, propuh i vlaga, a ne bi se bunio i da su alati i strojevi moderniji.</p>
<p>»Uz obnovu zgrada kupit ćemo i novi stroj za potpodno tokarenje, koji je važan jer se na njega stavlja čitav tramvaj, kako bi se obavila korekcija kotača. Nabavit će se oprema za dizanje i spuštanje kolnih ormara i voznih postolja, velike 400-tonske preše da bi se kotači mogli navlačiti na rukavce i osovine te ostali alat, nužan za kvalitetno održavanje«, kaže Škrinjar. Svi tramvaji koje zbog starosti nije moguće popraviti, izrežu se i prodaju kao otpadni materijal. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Čišćenje Zelene magistrale bez »zelenih« </p>
<p>Akciju čišćenja rubnoga dijela Zelene magistrale u subotu je organizirala Javna ustanova Park prirode Medvednica, uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Akciji su se pridružili i lovci iz sedam lovačkih društava, djelatnici Hrvatskih šuma te planinari.</p>
<p>Josip Janeš, pročelnik gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, skrenuo je pozornost na to da se nitko od »zelenih« koji slove kao veliki zaštitari prirode, nije odazvao akciji. »Volio bih da potreba za ovakvim akcijama bude što manja, tj. da ljudi više ne onečišćuju okoliš u tolikoj mjeri«, rekao je Janeš. Odaziv građana bio je slab, a najviše je bilo lovaca, njih više od 70. »Lovci čiste terene prema godišnjim planovima te se zauzimaju za čišći okoliš kako bi i njima samima bilo lakše«, istaknuo je Branko Radić, predsjednik Lovačkoga saveza grada Zagreba.</p>
<p>Ravnateljica Parka prirode Medvednica Nives Farkaš Topolnik rješenje problema onečišćenja, vidi u zakonskoj regulaciji. </p>
<p>»Naš prvi zadatak jest izboriti se za kažnjavanje nesavjesnih građana na licu mjesta jer naši ljudi ne shvaćaju dok ih se ne opali po džepu«, rekla je. Sakupljeno smeće i otpad radnici Čistoće odvozit će u ponedjeljak. [M.I.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>40 godina Dječjeg vrtića Potočnica </p>
<p>Dječji vrtić Potočnica proslavio je u subotu u Muzeju za umjetnost i obrt 40 godina postojanja. Roditelje i brojne posjetitelje vrtićki su mališani razveselili predstavom »Ispod plavog neba« i bogatim glazbenim programom. Tom prigodom otvorena je i izložba dječjih radova u atriju Muzeja.</p>
<p>»Posljednjih mjeseci djeca našega vrtića često su boravila u ovome muzeju, koji im je širom otvorio svoja vrata. Ponešto od viđenog su i naslikali. Stoga danas zajednički proslavljamo 40. obljetnicu vrtića u 125 godina starom Muzeju za umjetnost i obrt«, rekla je ravnateljica vrtića Borka Rumika. </p>
<p>Proslavi je prisustvovala i Načelnica Odjela za predškolski odgoj Marija Ivanković, koja je u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa čestitala vrtiću 40. obljetnicu. </p>
<p>Dječji vrtić Potočnica svoja je vrata mališanima otvorio još 1965. godine. Uz redovite jasličke i vrtićke programe, prvi je vrtić u Zagrebu u kojem je 1998. osnovana skupina posebnog programa za djecu s teškoćama u razvoju. Godine 1994. u Potočnici je osnovana skupina za djecu pripadnike mađarske narodne zajednice. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zagrepčani molili za novog papu</p>
<p>U svim crkvama vjernici su u nedjelju molili za novog papu Benedikta XVI.</p>
<p>»Misa je uobičajena, no vjernicima će se u sklopu propovijedi pročitati i pismo nadbiskupa zagrebačkog Josipa Bozanića, u kojem sve poziva na molitvu za potrebe novog pape«, rekao je katedralni propovjednik dr. Stjepan Balaban.</p>
<p>O novom papi vjernici koji su bili na jutarnjoj misi u Katedrali imaju samo riječi hvale. Umirovljene prosvjetne djelatnice Mirjana Martek i Ljerka Rajačić zadovoljne su izborom Ratzingera za novoga crkvenog poglavara. »Čini se da Benedikt XVI. nastavlja ono što je počeo Ivan Pavao II. To ne čudi jer su bili dugogodišnji suradnici«, rekla je Ljerka Rajačić.</p>
<p>Student Mišel Barović tvrdi kako mu je novi papa čak draži od prethodnoga. »Fantastičan je. On je sve samo ne zaostao i sigurno je jedan od najoštroumnijih teologa današnjice«, zaključio je.</p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Umjesto znanja, učenici bi mogli dobiti ciglu u glavu</p>
<p>Fasada na Osnovnoj školi Pavleka Miškine na Črnomercu opasnost je za djecu koja je pohađaju, ali i za nastavnike koji tamo rade. Na zapadnoj strani škole, prema ulici Sveti Duh, golemi dio fasade, veličine pet puta pet metara, već je otpao, a samo je pitanje vremena kada će se odlomiti još koji komad.</p>
<p> Zgrada škole koja je građena prije 130 godina ima puno nedostataka, a najopasnije su cigle koje vire iz oronula pročelja ispod prozora škole. Najveća je opasnost u tome što je prozor s najvećim oštećenjima točno iznad glavnoga ulaza u školu, gdje se zadržava najviše djece. Pitanje je treba li čekati da cigla nekome padne na glavu dok netko nešto ne učini. </p>
<p>Ravnatelj škole Ivica Đaković na sjednici Vijeća gradske četvrti Črnomerec još je prošloga mjeseca tražio od pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i sport Ivice Lazanje da se nešto poduzme i fasada obnovi. Rekao je kako škola nema ni zbornicu, a opasnost za djecu su i automobili koji se velikom brzinom spuštaju Svetim Duhom i strmoglavljuju na pješački prijelaz ispred škole. Iako je pročelnik Ivica Lazanja obećao pomoć, još ništa nije učinjeno. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Protiv rušenja drveća radi nove ceste</p>
<p>Richterova zgrada trebala bi se preurediti u hotel s tri zvjezdice</p>
<p>Završena je javna rasprava o Planu detaljnog uređenja Novih dvora u Zaprešiću. Na predloženi plan građani nisu uputili niti jednu pismenu primjedbu, no nezadovoljne su Hrvatske šume. Primjedba tvrtke koja upravlja šumom što se nalazi u sklopu toga spomeničkog kompleksa odnosi se na cestu koja bi trebala ići od željezničke stanice Novi dvori uz tvornicu Inker do Ulice bana Jelačića. </p>
<p>»Hrvatske šume zatražile su da ona ostane u okvirima sadašnjega šumskog puta kako se ne bi rušio dio šume. No, prije nego što donesemo konačnu odluku, poslušat ćemo mišljenje struke«, kaže Željko Turk, dogradonačelnik Zaprešića.</p>
<p> Svoj prijedlog dala je i zaprešićka Turistička zajednica, koja je zatražila prostor na ulazu u kompleks za Turistički informativni centar i prodaju suvenira. Plan obnove Novih dvora, uz novu prometnicu, uključuje i obnovu devastiranoga dvorca i okolnih zgrada te uređenje šume. Cjelokupni kompleks, uključujući i perivoje, trebao bi biti vraćen u stanje kakvo je bilo 1860. godine. Richterova zgrada, koja je sagrađena nakon Drugoga svjetskog rata, objašnjava Turk, bit će preuređena u hotel s tri zvjezdice, za što će se tražiti privatni investitori. U tijeku je čišćenje šume uz kapelicu, Richterovu zgradu i dvorac, koje bi trebalo biti gotovo u roku mjesec dana. Grad je raspisao natječaj za izvedbeni projekt sanacije dvorca, krovišta i fasade. No, renoviranje dvorca kojemu prijeti urušavanje, a koje se stalno odgađa, neće početi tako brzo. Budući da Grad nema dovoljno novca da bi samostalno krenuo u taj zahvat, objašnjava dogradonačelnik, tražit će pomoć Županije i države.</p>
<p> »Kako bismo osigurali podlogu za traženje novca, moramo imati konačnu verziju plana. Vjerujemo da će ona biti donesena na jesen te da će renoviranje početi potkraj ove godine«, kaže Turk.</p>
<p>Jelena Čelan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Majmunska posla</p>
<p>Majmun dobročinitelj iz zoološkog vrta u Shenzhenu u južnokineskoj provinciji Guangong trijebi papigu. Sudeći po kineskom natpisu na kapi, junak ove Reutersove fotografije zove se Buda.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Afganistanka kamenovana do smrti </p>
<p>FAIZABAD</p>
<p> - Jedna je Afganistanka zbog preljuba kamenovana do smrti, što je prvi takav slučaj otkako je svrgnut talibanski režim u toj zemlji, priopćila je u nedjelju policija.</p>
<p>Udana 29-godišnjakinja po imenu Amina javno je kamenovana do smrti u Faizabadu, središtu pokrajine Badakhshana, na temelju odluke okružnog suda u četvrtak."Kamenovana je do smrti«, izjavio je načelnik mjesne policije general Shah Jahan Noori, dodavši kako je na mjesto događaja upućena policijska ekipa kako bi provela istragu.</p>
<p>Preljub je zabranjen u toj muslimanskoj zemlji, a prema odredbama šerijatskog zakonika kažnjava se lepezom kazni, od bičevanja do usmrćivanja kamenovanjem. Tijekom vladavine mudžahedina 90-ih godina prošlog stoljeća zabilježeno je nekoliko slučajeva kamenovanja do smrti u toj istoj zabačenoj pokrajini, a ta je kazna postala vrlo česta za talibanskog režima, srušenog 2001. Jedan je očevidac ispričao kako su Aminu iz roditeljske kuće odvukli mjesni dužnosnici i suprug, koji ju je potom kamenovao, dok je preljubnik dobio 100 udaraca bičem i potom je oslobođen. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Polovica mladih Nijemaca ne zna što je holokaust </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Tek svaki drugi Nijemac mlađi od 24 godine zna da pojam holokaust označava masovno ubijanje židova tijekom nacističkog režima, objavio je Die Welt.</p>
<p> List navodi da je to rezultat zajedničkog istraživanja s televizijskom mrežom ZDF o tome koliko mladi Nijemci poznaju povijest, a u kojemu je holokaust bio samo jedno od 17 pitanja.</p>
<p> Na pitanja je odgovaralo 1.087 Nijemaca starijih od 18 godina. I dok je samo polovica razumjela značenje riječi holokaust, četvoro od pet ispitanika izjavilo je kako su potpuno svjesni posljedica nacističkog stava o rasnom pitanju.</p>
<p> Studija je, među ostalim, pokazala da su muškarci bolji poznavatelji povijesti od žena. Tako primjerice, vezano za holokaust, dvostruko više žena nego muškaraca nije znalo značenje tog pojma, a pokazalo se i da povijesne činjenice bolje poznaju istočni od zapadnih Nijemaca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Policajci vezali lisičinama djevojčicu u vrtiću</p>
<p>ST. PETERSBURG </p>
<p> - Policajci su petogodišnju djevojčicu vezali lisičinama nakon što je skidala obavijesti s oglasne ploče i udarila odgajateljicu u vrtiću u američkoj državi Florida, prikazuje videosnimka koju su objavili odvjetnici njezine majke.</p>
<p> Na 30-minutnoj vrpci vide se tri policajca kako petogodišnjakinji stavljaju ruke na leđa i vežu je lisičinama dok ona uzvikuje »Ne«. Vrpca je 14. ožujka snimljena kamerom u vrtiću Fairmount Park Elementary, tvrdi odvjetnik John Trevena koji je snimku dobio od policije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nogometni derbi završio pobjedom domaćina 62:0</p>
<p>POŽAREVAC</p>
<p> – Lokalni nogometni derbi u Požarevcu završio je nevjerojatnim rezultatom – 62:0 za domaću momčad. Uzrok takvu raspletu odluka je predsjednika gostujućeg kluba, nezadovoljnog suđenjem, koji je u 13. minuti utakmice svojim igračima zapovjedio da suparnicima ne pružaju nikakav otpor.</p>
<p>Do poluvremena rezultat je bio »podnošljivih« 22:0, no u drugom poluvremenu domaći su zabili još 40 golova, od kojih je pet postigao gostujući vratar. Lokalni nogometni savez sve je igrače suspendirao, a događaj nazvao nesportskim. O nesvakidašnjem rezultatu raspravljat će i disciplinska komisija. [V. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Šetnja psa triput dnevno ili kazna 500 eura </p>
<p>RIM</p>
<p> - Vlasnici pasa u Torinu morat će platiti kaznu od 500 eura, ako ne izvedu psa barem tri puta dnevno, stoji u novom propisu gradskog vijeća. Građanima je također zabranjeno bojenje dlake pasa kao i »svaki oblik zlostavljanja životinja« zbog estetskih razloga, kao što je rezanje noktiju, predviđa novi zakon koji će uskoro biti donesen u torinskom gradskom vijeću. »U Torinu će biti nezakonito pretvarati pse u smiješne kitnjaste igračke«, prenosi La Stampa. Talijani već mogu biti kažnjeni s 10.000 eura i provesti godinu dana u zatvoru ako zlostavljaju ili napuste svoje kućne ljubimce. Tako primjerice u zakonu stoji da se psi mogu šetati i uz bicikl, »no tako da to previše ne izmori psa«. Talijani se smatraju nacijom koja voli životinje, pa su tako mačke zaštićene zakonom. Unatoč tomu oko 150.000 pasa i 200.000 mačaka svake godine biva napušteno. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prevarant prodao premijerovu rezidenciju </p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> - Indijska policija pokrenula je istragu o izvješćima da je indijski prevarant američkom poslovnom čovjeku nedavno prodao rezidenciju indijskog premijera koja se nalazi u središtu glavnog grada New Delhija, piše u nedjelju Hindustan Times.</p>
<p>Poslovni čovjek iz SAD-a platio je oko 800 tisuća dolara za kuću koja se na internetu reklamirala kao »velika vila s tekućom vodom i strujom, 24x7 metara, u samom središtu četvrti Lutyen«, piše list.</p>
<p>Uskoro je poštom dobio vlasnički list i sve potrebne dokumente, a kad je došao u New Delhi kako bi preuzeo svoj posjed shvatio je da je prevaren. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Remek-djela mađarske opere</p>
<p>Zahvaljujući titlovanom prijevodu libreta publika je mogla s razumijevanjem slijediti originalne mađarske tekstove </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vrsni ansambl Mađarske državne opere predstavio se na 23. MBZ-u za dvije uspješne jednočinke suvremenih mađarskih autora nastale u drugoj polovici 20. stoljeća »C'est la guerre« Emila Perovicsa (Zrenjanin iz 930.) i »Mario i čarobnjak« Jánosa Vajde (Miskolc 1949.). Tim gostovanjem ujedno je počeo tjedan mađarske kulture u Zagrebu (od 23. do 30. travnja), te najavljena još intenzivnija suradnja mađarske i hrvatske opere. Oba su djela praizvedena u Budimpešti. Petrovicsevo 1962., a Vajdino 1988. godine. »C'est la guerre« pripada remek djelima mađarske opere. S uspjehom je prikazano i u inozemstvu, premijera ove izvedbe koju smo vidjeli u Zagrebu bila je 2001. godine, a opera »Mario i čarobnjak« je nakon praizvedbe deset godina bila na repertoaru Mađarske državne opere, te je ponovo uvrštena u repertoar 2001. To su dvije različite produkcije sa dvije različite ekipe suradnika i sa dva dirigenta, te su obje ostvarene na visokoj profesionalnoj razini, koja izaziva duboko poštovanje. </p>
<p>»C'est la guerre« (Rat je rat) je glazbena drama na libreto Miklósa Hubaya s tragičnom pričom o peštanskom bračnom paru koji za vrijeme Drugoga svjetskoga rata u svojem stanu skriva prijatelja dezertera, a konce njihove sudbine poteže kućepaziteljica – doušnica vlasti, uz pomoć invalida s dalekozorom koji otkriva sumnjivce. Glazba Emila Petrovicsa teče prirodno, skladno i razumljivo. András Batta je nazvao skladatelja mađarskim Pucinijem, a on sam kaže da »želi pisati glazbu koju izvođač interpretira s radošću, a slušatelju ju je drago čuti«. Postignuto je to u odličnoj izvedbi pod ravnanjem dirigenta Zsolta Hamara i majstorskoj režiji Miklósa Gábora Kerénya. U glavnim ulogama nastupili su redom izvrsni solisti Tamás Busa kao suprug, Tünde Frankó kao supruga, Attila Fekete kao dezerter, Sándor Kecskés kao Vizavi i Bernadett Wiedemann kao kućepaziteljica. </p>
<p>Libreto za jednočinku »Mario i čarobnjak« napisao je Gábor Bókkon prema grotesknoj noveli Thomasa Manna nadahnutoj istinitim događajem u Tirenskom priobalju godine 1926. U naslovnoj ulozi je čarobnjak Cipolla u upečatljivoj interpretaciji Jánosa Tótha, koji zabavlja publiku svojim trikovima i kojeg na posljetku ubije mladić Mario zgranut i ponižen utjecajem njegovih moći. Skladatelj János Vajda svojom heterogenom glazbom zaziva u sjećanje ozračje vremena nastavka pripovijetke, »svjesno prihvaćajući operno nasljeđe nadjenuvši baštinjenim tvorevinama u novom kontekstu i nove funkcije«. Djelo je režirao András Békés, a dirigirao Géza Török. Zahvaljujući Yeniji Detoni i njezinom titlovanom prijevodu libreta na hrvatski jezik, publika je mogla s razumijevanjem slijediti zanimljive originalne mađarske tekstove oba djela, a brojna je publika izvrsne goste ispratila srdačnim aplauzom.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Majstorski opus</p>
<p>Među četiri simfonijska orkestra u programu 23. muzičkog biennala Zagreb našla se na kraju Zagrebačka filharmonija. Na čelu orkestra našao se njegov redoviti suradnik, japanski maestro Chikara Iwamura, a nastupila su i dva solista međunarodne reputacije: zagrebački fagotist Žarko Perišić i česti gost Biennala francuski saksofonist Claude Delangle. U prvome dijelu večeri slušali smo skladbe dvojice irskih autora. Stariji od njih, Frank Corcoran, kao da se naslovom ogradio od sustavnijeg iznošenja glazbenih misli: skladba »Quasi un Canto« na različite načine okoliša oko pijevnih elemenata tražeći kontraste i mjestimice veoma glasne tutti ispade. Desetak godina mlađi John Buckley, u tri stavka svog Koncerta za fagot i orkestar, pružio je mnogo prilika za briljiranje odličnom solistu glazbom dopadljivih sadržaja, u razmjernom odnosu orkestra i solističkoga glazbala. Pri kraju drugog dijela večeri predstavio se finski skladatelj Perttu Hoapanen dokazujući svojim vrlo zanimljivim Koncertom za alt-saksofon i orkestar da u njegovoj zemlji autori mladih generacija ozbiljno pristupaju glazbenom fenomenu suvremenosti. Na kraju se našao plodni talijanski autor Giacinto Scelsi koji je zauzeo zamašniji dio festivalskog programa. Tu večer izvedena mu je skladba »Hurqualia« iz 1960. godine, još uvijek svježa u kolorističkim kombinacijama orkestra s istaknutom ulogom puhača i udaraljki, bez violina u gudačkom korpusu. No vrhunac večeri i sveukupna simfonijskog repertoara 23. MBZ-a donijela, je poslije stanke, praizvedena skladba »Dithyrambos« Stanka Horvata, jednog od vodećih hrvatskih skladatelja starije generacije. Bez obzira na autorove filozofske komentare, ta njegova najnovija skladba, skromno namijenjena samo »orkestru«, u 15-ak minuta trajanja rasprostire silno bogatstvo orkestralnih boja koje svojevrsnom radošću ispunjaju i sitne dijelove skladbe, često zasnovane na aforističkim tematskim ili ritmičkim elementima.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Traženje prava na grad</p>
<p>U rujnu će se u »Badelu«, »Gorici«, bivšoj klaonici u Heinzelovoj i na istočnom ranžirnom kolodvoru nastaniti nezavisna kulturna scena. Tijekom dva tjedna od tih će se sablasnih prostora napraviti kulturna žarišta</p>
<p>Crvenom svjetlosti koja je krajem 2003. godine obasjavala unutrašnjost zapuštena tvorničkog kompleksa na uglu Šubićeve i Martićeve ulice u Zagrebu (bivše tvornice »Gorica« i »Badel«), švedski umjetnik Carlo von Hausswolff »uzbunjivao« je javnost i upozoravao da treba obnoviti gradsku kulturnu baštinu.</p>
<p> Godinu i pol kasnije, pročelje bivše tvornice posuđa »Gorica« prekriveno je skelom, što upućuje na to da se s tim urušenim prostorom nešto događa. </p>
<p>Da se stvarno nešto i pokrenulo, potvrđuju friško postavljeni prozori i vrata od PVC-a. Iza tih savršeno neprikladnih prozora za reprezentativno izdanje arhitekta Ignjata Fischera motaju se građevinski radnici. Sređuju prizemlje, kažu nam, za boksački klub i fitnes centar, a na prvom bi katu zgrade iz dvadesetih godina prošlog stoljeća trebao biti bilijarski klub. </p>
<p>Kao mjesto velikih mogućnosti »Gorica« je jedan od rijetkih takvih prostora koji nema nesređene vlasničke odnose i koje je Grad Zagreb kupio, a pod »velikim mogućnostima« prije bismo se nadali kulturnim sadržajima nego bilijarskim stolovima. </p>
<p> Neki su kulturni programi već gostovali u bivšim – praznim i neiskorištenim – industrijskim pogonima, čime se pokazao potencijal prostora koje uglavnom i ne zapažamo na karti grada.</p>
<p> Tako, zapravo, nenametljivo – umjetničkim projektima – »nevidljivi« prostori konačno postaju stvarni, svraća se pozornost na njih, a potom i na probleme koji ih okružuju.</p>
<p> I u rujnu će se, makar privremeno, u »Badelu«, »Gorici«, bivšoj klaonici u Heinzelovoj i na istočnom ranžirnom kolodvoru nastaniti nezavisna kulturna scena. Tijekom dva tjedna (od 5. do. 20. rujna) od tih će se sablasnih prostora napraviti kulturna žarišta: Vesna Vuković iz BLOK-a (Lokalne baze za osvježavanje kulture, koja je uz Platformu 9.81 inicijator događanja) kaže da će se održati Urbani festival, koncerti Kseta i Močvare, plesne predstave CDU-a, projekt »Touch me«, razni performansi, izložbe kustoskog tima WHW, program MaMe i Attacka… </p>
<p>»Badel« i »Gorica« će biti središnja mjesta događanja iako baš nije jasno kako kada je »Gorica« očito zauzeta rekreativnim sadržajima, a »Badel«, s brezom koja buja kroz prozor na drugome katu, ne djeluje baš sigurno po život.</p>
<p> Ipak, Vesna Vuković kaže da će se baš u centralnoj dvorani »Badela« urediti mjesto za cjelodnevni boravak, s internetskim punktom, kafićem i knjižnicom. </p>
<p>Osim što će to sigurno biti dva zanimljiva tjedna i što će mnogi prvi put uopće zakoračiti u te prostore, tom će se akcijom i provjeriti mogućnosti tih mjesta. Jer, krajnji je cilj rujanskih događanja, kako kaže Vesna Vuković, predložiti nadležnima u gradskoj upravi da odrede prostor za kulturni centar u kojem bi se smjestile udruge s nezavisne kulturne scene. </p>
<p>Dakle, neki bi se od tih industrijskih prostora mogao pretvoriti u javni, gradski prostor, a time bi se riješili i problemi o kojima nezavisna kulturna scena ovih dana raspravlja: program koji proizvode je kvalitetan i bogat, a prostori u kojima rade su uglavnom neprikladni ili ih, u gorem slučaju, i nemaju. Tako, primjerice, kulturnjaci iz BLOK-a već četiri godine pripremaju Urbani festival iz vlastitog dnevnog boravka. </p>
<p>Ako nadležni budu imali sluha za te »zahtjeve«, neprimjetna i neartikulirana »slijepa« mjesta, mogla bi se napokon upisati u standardni gradski pojmovnik. A rujanska događanja idu u smjeru prepoznavanja potencijala takvih mjesta i podsjećaju javnost da ima pravo utjecati na to što će se događati s gradskim prostorima. Patetično rečeno – ima pravo na grad. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dramski pisac u središtu</p>
<p>Kazališni dio Marulićevih dana, Festivala hrvatske drame i autorskog kazališta, potrajat će do 29. travnja</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Na Dan hrvatske knjige, Društvo hrvatskih književnika proglasilo je u Splitu dobitnike nagrada za tri najbolje knjige objavljene u prošloj godini. Nagradu »Judita« dobio je akademik Mirko Tomasović za knjigu petrarkističkih studija »Vila Lovorka«, objavljenu u nakladi Književnog kruga Split. Nagrada »Davidias« za najboljeg stranog kroatista pripala je Silviju Ferrariju za talijanski prijevod Frangešove knjige »Kranjčevićeva majdačka elegija«, koja je objavljena u Genovi. Nagrada »Slavić« za najbolji prvijenac otišla je u ruke Suzane Abspoel Đodo za duhoviti roman »Snajperist« u nakladi zagrebačkog »Meandra«. </p>
<p>Nagrade koje nose ime po Marulićevim djelima od 1997. godine tradicijski se dodjeljuju u sklopu znanstvenog, književnog i izdavačkog programa Marulićevih dana, koji je nakon proglašenja laureata nastavljen otvorenjem izložbe slika i skulptura Vaska Lipovca, nastalih tijekom rada na spomeniku Marka Marulića. </p>
<p>Kazališni dio 15. Marulićevih dana, Festivala hrvatske drame i autorskog kazališta, koji se u splitskom HNK održava od 22. do 29. travnja, i ove je godine obogaćen četverodnevnim radnim skupom pod nazivom »Dramski pisac u središtu«. U subotu, prvoga dana održavanja skupa, gost je bio dramski pisac Mate Matišić čiju je predstavu »Svećenikova djeca«, u režiji Aleksandra Ogarjova i izvedbi moskovskog Puškin teatra festivalska, izbornica Ana Lederer uvrstila u konkurencijski program Marulićevih dana.</p>
<p> Matišić je govorio o svojim iskustvima kao dramskog pisca, a u neformalnoj diskusiji s kolegama teatrolozima, redateljima i glumcima prisjetio se i autorskih početaka te istaknuo da mu je upravo splitski HNK prokrčio put u dramatičarske vode, i to 1987. godine, kada je na pozornicu postavio njegovu dramu »Bljesak zlatnog zuba«, u režiji pokojnog Marina Carića.</p>
<p> U nedjelju u okviru skupa predstavljena je knjiga teatrologinje Sanje Nikčević: »Nova europska drama ili velika obmana«, u izdanju zagrebačkog Meandra. Kazališni kritičar Boris B. Hrovat istaknuo je da knjiga govori o najnovijem europskom trendu – dramama punim eksplicitnog nasilja i vulgarnog jezika koji su krajem 20. stoljeća preplavile Europu i izazvale reakcije na granici histerije. </p>
<p>Knjiga je provokativna i poziva na diskusiju, a autoričina obaviještenost o stranim i domaćim kazališnim prilikama, istaknuo je Hrovat, rezultat je njezina dugogodišnjeg praćenja europskog kazališta, studioznog istraživanja i mnogih putovanja. Knjiga Sanje Nikčević otvorila je polemiku o smislu postojanja nove europske drame, dominantnosti redatelja u kazalištu te poziciji pisca kao marketinškog proizvoda. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>104 prijave za Nagradu »Vladimir Nazor« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Članovi Odbora Nagrade »Vladimir Nazor«, najvišega državnog priznanja za umjetničko ostvarenje u Republici Hrvatskoj na području književnosti, glazbe, filma, likovne i primijenjene umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma, razmatrali su čak 104 prijave, pristigle za tu prestižnu nagradu. Kako je priopćeno iz Ministarstva kulture, 31 prijedlog stigao je za Nagradu za životno djelo, a 74 prijedloga za Godišnju nagradu. </p>
<p>Za književnost je pristiglo 45, za glazbu 16 i za film šest prijedloga. O nagradama će odlučivati šest komisija koje će početi radom ovaj tjedan. Ministar kulture Božo Biškupić istaknuo je da će se nagrada i ove godine predati 19. lipnja, na dan obljetnice smrti velikoga hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora. Dodao je da je velik broj prijava dokaz bogatstva hrvatske kulture, djelatnika koji je svojim radom neprestance obogaćuju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Umro sir John Mills </p>
<p>LONDON </p>
<p> - Oskarom ovjenčani britanski glumac sir John Mills umro je u subotu u 97 godini, objavio je njegov skrbnik. Rođen 1908. godine u Felixstoweu na jugoistoku Engleske, Mills je postao slavan po ulogama u patriotskim filmovima 1940-tih i 1950-tih godina, među kojima su »The October Man« i »Scott of the Antartic« . Oskar je osvojio 1971. godine za sporednu ulogu u filmu »Rajanova kći«. Posljednji put glumio je 2003. godine u »Bright Young Things«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Preživjele tajlandski pakao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tajlandska će priča sigurno ostati u pamćenju hrvatske Fed kup reprezentacije. Predviđeni izlet pretvorio se u mukotrpno preživljavanje, no trud i kvaliteta na kraju je ipak presudila u korist hrvatskih tenisačica, sa 3-2 su nadigrale Tajland i izborile kvalifikacijski dvoboj za Svjetsku skupinu I. </p>
<p>»Bacile smo se u ocean i odigrale pobjednički picigin. Neki su još sada vjerojatno na plaži. Domaćin nam je iskreno čestitao na proživljenom paklu, pobijedili smo ih na njihovu terenu, u njihovim uvjetima«, komentirala je izvršna direktorica Hrvatskoga teniskog saveza Marina Mihelić. </p>
<p>Jelena Kostanić apsolutna je junakinja hrvatske pobjede protiv tajlandskih tenisačica i nepodnošljive vrućine, zbog koje je doslovno pucala živa u termometru. S dvije pojedinačne pobjede i presudnim doprinosom u paru s Mateom Mezak, 24-godišnja Splićanka i više je nego dostojno popunila mjesto prvoga hrvatskog reketa u odsutnosti Karoline Šprem, prkoseći najtežim uvjetima u njezinoj karijeri. Trijumf je utoliko vredniji ako znamo da je Kostanić u subotu priskrbila izjednačujući bod pobjedom protiv Suchanun Viratprasert i otišla s terena na nogama, a njezina suparnica, 202. tenisačica svijeta, na - nosilima. </p>
<p>»Doslovno sam testirala svoje krajnje fizičke i psihičke mogućnosti. Ni sama nisam znala da mogu sve ovo preživjeti. Malo sam istegnula kvadriceps, no sljedeći tjedan pauziram i oporavljam se uoči turnira u Berlinu«, komentirala je Kostanić. </p>
<p>Čak su i Tajlanđani bili iznenađeni temperaturom iznad 50 (!) Celzijevih stupnjeva, koja je nemilosrdno »topila« i posljednji atom snage tenisačica, podjednako u subotu i nedjelju. Sanda Mamić je u premijernom reprezentativnom nastupu prijetila Tanasugarn u prvom setu, dok je nakon poraza otišla u svlačionicu i - povraćala.</p>
<p>»A što je najgore, poslije sam se smrzavala«, rekla je Mamić. </p>
<p>Nedjelja nije ništa promijenila glede temperature, Kostanić je u tajlandskom »vulkanu« pobijedila Tanasugarn, dok je odluku o pobjedniku odgodila Viratprasert pobjedom protiv Mamić. Hrvatski izbornik Goran Prpić »u vatru« je poslao Kostanić i Mezak, što se protiv Tanasugarn i Tongsalee pokazalo dobitnom kombinacijom.</p>
<p>»Pravilo o prekidu meča kad temperatura u hladu dostigne 36 stupnjeva vrijedi samo na Australian Openu. Ovdje je bilo 46 stupnjeva u hladu, a na suncu je nisu mogli ni izmjeriti. Valjda će sada to pravilo promijeniti«, zaključila je Kostanić. </p>
<p>• Rezultati: TAJLAND – HRVATSKA 2-3 (Tanasugarn – MAMIĆ 7-5, 6-1, Viratprasert – KOSTANIĆ 5-7, 6-4, 6-3, Tanasugarn – KOSTANIĆ 6-3, 6-2, Viratprasert – MAMIĆ 6-3, 7-6 (1), Tanasugarn/Tongsalee – KOSTANIĆ/MEZAK 4-6, 2-6).</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nadal se poigrao sa Ferrerom</p>
<p>BARCELONA</p>
<p> – Rafael Nadal, 18-godišnji španjolski tenisač vrlo brzo je ove sezone zaslužio epitet »kralja zemlje«. Naime, prije ATP turnira u Barceloni već je osvojio tri turnira na zemljanoj podlozi (među ostalim i turnir u Monte Carlu iz Masters serije), a dominaciju je potvrdio i u Barceloni. Naime, u finalnom susretu Nadal je pobijedio sunarodnjaka Juana Carlosa Ferrera, nekada prvog igrača svijeta, u tri seta 6-1, 7-6 (4), 6-3. Inače, na cijelom turniru Nadal nije izgubio niti jedan set i ovogodišnjim nastupima počeo je podsjećati na Rogera Federera. Uostalom, ta dva tenisača odigrala su vjerojatno najbolji meč sezone, u finalu Miamija na tvrdoj podlozi kada je Nadal propustio realizirati 2-0 u setovima i vodstvo u trećem. Podsjetimo, Nadal će ovog ljeta posjetiti i Hrvatsku na turniru u Umagu, a svi španjolski tenisači odranije su ga proglasili igračem koji će dominirati svjetskim tenisom. Kako Nadal trenutačno igra teško je zamisliti da bilo tko može zaustaviti njegovu pozitivnu seriju na zemljanoj podlozi, pa je tako i najveći favorit skorašnjeg Grand Slam turnira u Roland Garrosu. Plus više Nadal zaslužuje i zbog činjenice da je na ovom istom turniru, u paru sa Felicianom Lopezom, igrao finale parova.</p>
<p>• Rezultat, finale: Nadal – Ferrero 6-1, 7-6 (4), 6-3.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dinamo prvi put nanizao tri utakmice bez pogodaka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamovi nogometaši i dalje »jure« Guinnessa. Kad već igrom ne mogu srušiti suparnike, počeli su rušiti - rekorde. Ne mislimo pritom na već »opjevanu« klupsku politiku pri izboru trenera. Dinamo je već samom činjenicom da su ga samo ove sezone vodila čak petorica trenera vjerojatno zaslužio kakav kutak u »guinnessovoj knjizi«. No, postoji tu još nekoliko kurioziteta. </p>
<p> Aktualni je trener Zvjezdan Cvetković i ove subote nastavio gotovo neshvatljiv niz. I sada je, protiv Pule u Maksimiru, uspio iscijediti startnu postavu kakva ove sezone još nijednom nije istrčala na travnjak. Štoviše, Dinamo je u 38 utakmica ove sezone nastupio sa 37 različitih startnih postava! </p>
<p> Nevjerojatno je kako maksimirska struka u tome uspijeva i kakvom se preciznošću opire zakonu velikih brojeva. Pa, da su nasumce trpali igrače u prvih 11, vjerojatno bi uspijevali spojiti više utakmica s istim sastavom. Već smo pisali da je dodatni apsurd što su baš u jedine dvije utakmice odigrane u istom početnom sastavu uspjeli postaviti i dva rekorda - najuvjerljiviju pobjedu i najteži poraz sezone! U prvoj su »dotukli« belgijski Beveren sa 6-1, dok su u drugoj, dva tjedna kasnije, pokleknuli protiv Rijeke, koja ih je svladala sa 4-2. U oba je ta dvoboja trener bio Nenad Gračan. </p>
<p> Dinamo je subotnjim remijem protiv Pule u Maksimiru srušio još jedan vlastiti rekord. Povezao je tri uzastopne prvenstvene utakmice - bez pogodaka! A takvo mu što još nikad nije uspjelo. Nakon pobjede protiv Međimurja u Maksimiru sa 5-1 u prvom kolu Lige za ostanak, uslijedile su tri utakmice bez pogodaka - protiv Kamen Ingrada u Zagrebu, protiv Osijeka u Gradskom vrtu i protiv Pule u Zagrebu. Popis kurioziteta doista je zanimljiv: </p>
<p>1. - u bivšoj je jugoslavenskoj ligi Dinamo odigrao 132 utakmice bez pogodaka, od čega 52 u Maksimiru; </p>
<p>2. - u Prvoj HNL Dinamo je odigrao 28 utakmica bez pogodaka, od čega pet ove sezone. Od tih je 28 utakmica 10 odigrano u Maksimiru; </p>
<p>3. - maksimirski je klub prvu prvenstvenu utakmicu nakon povratka imena Dinamo odigrao 19. veljače protiv Vukovara u gostima. Rezultat je bio 0-0. No, nakon toga su napadači otvorili slavinu. U sljedećem su kolu postigli dva pogotka, potom pet, pa tri, četiri...;</p>
<p> 4. - najviše utakmica bez pogodaka Dinamo je odigrao u sezoni 1979./1980. Bilo ih je pet: protiv Budućnosti, Čelika, Borca i Olimpije u Maksimiru te protiv Slobode u Tuzli;</p>
<p> 5. - maksimirski klub u Prvoj HNL još nikad na svome terenu nije spojio dvije uzastopne utakmice bez pogodaka. Sve do ove sezone. </p>
<p> 6. - suparnik protiv kojega je Dinamo najčešće igrao 0-0 je Crvena zvezda. Tim je rezultatom završilo njihovih 13 međusobnih ogleda, od čega sedam u Zagrebu. Na drugom je mjestu tuzlanska Sloboda, s kojom su »plavi« 12 puta odigrali 0-0, od čega četiri puta u Maksimiru;</p>
<p> 7. - Dinamo je u Prvoj HNL najčešće igrao 0-0 protiv Šibenika. Svih je pet dvoboja odigrano na Šubićevcu; </p>
<p> 8. - u bivšoj je jugoslavenskoj ligi pet međusobnih utakmica Dinama i Hajduka završeno bez pogodaka, od čega tri u Zagrebu.</p>
<p> 9. - derbiji Dinama/ HAŠK Građanskog/Croatije i Hajduka u Prvoj su HNL triput završili 0-0, od čega dvaput u Splitu; </p>
<p> 10. - najduži razmak između dviju utakmica bez pogodaka Dinamo je imao u razdoblju od 2. ožujka 1997. do 19. veljače 2000. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Tomislav Bušić Hajdukov junak </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je odmaknuo prvom pratitelju Rijeci na tri boda nakon uvjerljive, ali teškom mukom izborene pobjede protiv zaprešićkog Intera. Krajnjih 5-1 ne prezentira vjerodostojan tijek utakmice. Naime, u prvih 45 minuta Zaprešićani su blokirali splitske »bijele« te su zahvaljujući spretnosti rasnog strijelca Zekića poveli. Držali su konce igre sve dok Vidak nije dobio crveni karton nepromišljenim potezom udaranja Lovreka bez lopte. Potom se Hajduk s igračem više razgoropadio, i na kraju je rezultat mogao biti i uvjerljiviji za Splićane. </p>
<p>Hajduk je u drugom poluvremenu otpustio kočnice i iskoristio sav svoj napadački arsenal te je publika na Poljudu uživala u igri svojih ljubimaca u drugom poluvremenu. Posebno ih je razveselio prvi prvenstveni pogodak Nike Kranjčara u dresu Hajduka. Dugo se iščekivalo ovako razigrano izdanje splitske momčadi, ali je pitanje je li Hajduk došao u pravu formu. Evidentno je da su Lekina dobra igra, Kranjčarova lucidnost te Ćaćićeva racionalnost i izravnost dali ton igri. Naslovnu ulogu opet je imao mladi Bušić, naizgled neprimjetan, ali svojom učinkovitošću postaje Hajdukov junak. Bušića je srušio Krznar, pa je Leko jedanaesterac pretvorio u izjednačenje. Bušić je postigao drugi pogodak, da bi kod trećeg asistirao Kranjčaru. </p>
<p>»Nisam najzadovoljniji igrom u prvom poluvremenu. Ponovili smo nesmotrenost kod prekida, iako smo znali da je Inter najopasniji iz ovakvih situacija. Takvih propusta više ne smije biti. Naime, što će se dogoditi kad protivnik sa 0-1 ode na 0-2, tko će tada stizati rezultat? Inter je došao u Split igrati, a ne izležavati se, kao što su to radili Osječani u kupu prije nekoliko dana. Slijede nam četiri teška gostovanja i moramo pokazati naše najbolje lice«, kazao je trener Hajduka Igor Štimac. </p>
<p>I taj niz velikih ispita, tri gostovanja u prvenstvu, i to redom Varteks, Rijeka, i Zagreb, započinju u srijedu uzvratnom utakmicom polufinala kupa protiv Osijeka u Gradskom vrtu. Rezultat prve utakmice, 2-1 za Hajduk, daje šanse i jednima i drugima za prolaz u finale. Ulog je velik, pa i tenzije bubre kako se bliži srijeda i uzvratna utakmica u Osijeku. Već bismo sada mogli reći da će baš taj revanš pokazati spremnost Hajduka i njegovu moć da se i s najvrućih gostovanja vrati s uspjehom. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Marko Babić strijelac za Bayer protiv Werdera</p>
<p>LEVERKUSEN</p>
<p> – Hrvatski nogometni reprezentativac Marko Babić sudjelovao je pogotkom u pobjedi Bayera 2-1 protiv Werdera u utakmici 30. kola njemačkog nogometnog prvenstva. Pogodak je Babić postigao u 38. minuti za 2-0 vodstvo domaćina, a do kraja je sastav Klasnića tek smanjio rezultat. U drugoj utakmici Bundeslige Nürnberg i Borussia iz Mönchengladbacha odigrali su 0-0.</p>
<p>Redoslijed: Bayern 65, Schalke 56, Stuttgart 55, Hertha 53, Werder i Hamburg po 50...</p>
<p>Italija, 33. kolo: Lazio – Juventus 0-1, Atalanta – Palermo 1-0, Bologna – Fiorentina 0-0, Brescia – Reggina 2-0, Chievo – Cagliari 1-1, Livorno – Lecce 1-0, Messina – Inter 2-1, Sampdoria – Roma 2-1; Redoslijed: Milan i Juventus po 73, Inter 59, Sampdoria 55, Udinese 53, Palermo 48...</p>
<p>Španjolska, 33. kolo: Malaga – Barcelona 0-4, Deportivo – Santander 1-4, Espanyol – Zaragoza 3-1, Getafe – Levante 1-0, Numancia – Mallorca 1-2, Betis – Real Sociedad 2-3, Valencia – Albacete 2-0; </p>
<p>Redoslijed: Barcelona 75, Real Madrid 69, Espanyol 53, Villarreal, Valencia i Sevilla po 52...</p>
<p>Engleska, 35. kolo: Manchester Utd. – Newcastle 2-1, Portsmouth – Southampton 4-1; Redoslijed: Chelsea 85, Arsenal 71, Manchester Utd. 70, Everton 58, Liverpool 54...</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Splićani tricama »izrešetali« Cibonu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Košarkaši Splita CO su iznenađujuće pobijedili Cibonu VIP 90-85 i tako oživjeli šanse za osvajanje jednog od prva tri mjesta u prvenstvu Hrvatske, a samim tim i mogućnost da i iduće sezone vide regionalnu ligu.</p>
<p>Do malog čuda, obzirom da su psihički potonuli nakon tri poraza u nizu, Splićani su došli zahvaljujući vrhunskoj partiji Roka Ukića, ubojitosti najboljeg strijelca Olivera, te dobrim izdanjima Oršulića, Kaštropila, Novosela, Grgurevića i Perića. Ujedno, velika borbenost plus mudro vođenje trenera Danijela Jusupa na kraju su nagrađeni pobjedom vrijednom uzleta prema vrhu. Samo otvaranje utakmice nije najavljivalo rasplet sretan za domaćina. Cibona je ne ulažući previše napora kontrolirala rezultat. Lagano je pojačavala vodstvo, pa je prva četvrtina završila vodstvom gostiju 21-14. Popović je dirigirao igrom, forsirao je centre Badera i kasnije Poljaka, a Smith nije promašivao. No, uslijedilo je buđenje Splita s Oršulićem u glavnoj ulozi, pa su domaćini došli do izjednačenja 26-26. U tom razdoblju Cibona kao da nije shvatila da bi ih Split mogao ugroziti i djelovali su uljuljkano. S druge, pak, strane Splićanima su se raširila krila i poveli su s deset razlike. Sasvim nevjerojatno zvuči da su Splićani drugu četvrtinu dobili 29-12. Po izlasku iz svlačionice Jusupova momčad je ubacila u još jednu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> više, Oliver je bio nezaustavljiv, pa je na semaforu zasvijetlilo 59-45. I u posljednjoj četvrtini Splićani su dugo održavali prednost, vodili čak sa 80-67, ali su u posljednjim trenucima dozvolili Popoviću i suigračima da ugroze pobjedu. Zahvaljujući smirenosti Ukića i Olivera Split je na kraju osvojio dva zlatna boda.</p>
<p>»Split je apsolutno zaslužio pobjedu. Kad pogledam statistiku, reklo bi se kako smo mi bili bolji, no domaćin je imao više pameti nego mi. Moji igrači s klupe odigrali su katastrofalno, pogotovo u drugoj četvrtini, kada su nas Oliver i Ukić izrešetali. Što se tiče borbe za Goodyear ligu mogu kazati da je sve otvoreno i da će se odigravati neizvjesna borba do samog kraja natjecanja«, rekao je gostujući trener Dražen Anzulović.</p>
<p>»Nama se napokon vratio ovaj težak rad u prošla dva mjeseca. I to na najljepši mogući način protiv najkvalitetnijeg protivnika. Odigrali smo vrhunski«, rekao je trenr Splita Danijel Jusup.</p>
<p>• SPLIT – CIBONA 90-85 </p>
<p>(14-21, 43-33, 69- 61)</p>
<p>Dvorana na Gripama </p>
<p>SPLIT CO: NOVOSEL 3, UKIĆ 26 (8-10), OLIVER 24 (2-2), PERIĆ 8 (2-4), KAŠTROPIL 9 (3-5); Oršulić 14 (1-2), Grgurević 6, Ivić, Bilić, Radan, Vučica.</p>
<p>CIBONA VIP: POPOVIĆ 28 (7-7), SMITH 15 (4-4), VRANKOVIĆ 12 (3-4), MARKOTA, BADER 13 (3-4); Poljak 4, Longin 7 (2-4), Štimac 2, Krstić 4 (1-2), Morović, Rozić.</p>
<p>SUCI: Urukalo (Šibenik), Stanković (Zadar), Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 800</p>
<p>SKOKOVI: Split CO 25 (19+6), Cibona Vip 28 (19+9)</p>
<p>ŠUT: Split CO 30-53 (57 posto), Cibona Vip 28-64 (44 posto)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Roko LENI UKIĆ </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Dejan Laninović uteg na varaždinskoj strani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odbojkaši Mladosti osnovni su dio hrvatskog prvenstva zaključili bez poraza, neokrznuti su prošli i polufinale doigravanja protiv Karlovca kao i prvu finalnu utakmicu protiv Varaždina. No, onda su u najgorem trenutku uslijedila dva poraza. Nakon posrtaja u srijedu u Graberju, i u subotu su se na Savi morali pokloniti aktualnim prvacima koji su se približili samo na korak do obrane naslova. Iako se utakmica igrala u Zagrebu, po atmosferi u Domu odbojke Bojana Stranića to se nikako nije moglo zaključiti. Nekoliko stotina varaždinskih navijača priredilo je ozračje koje je njihovim ljubimcima dodatno podiglo motiv i lansiralo ih prema pobjedi.</p>
<p>»Ambijent je bio vrhunski, ovo je pobjeda odbojke. U ovakvom ozračju igrači uvijek daju više. Mladost je vrhunska momčad, s vrhunskim tehničarem Gavrančićem. Ali, moji su igrači bili pravi ratnici. Pokazali su hrabrost, znali su da samo tako mogu do pobjede«, pričao je varaždinski strateg Miroslav Aksentijević, a euforiju gostiju smirivao je njihov najbolji igrač Dejan Laninović. </p>
<p>»Nema euforije! I u sljedećoj utakmici u srijedu moramo igrati jednako dobro, samo tako možemo privesti finale kraju.« </p>
<p>A prevaga na strani Varaždinaca u ovom finalu upravo je Laninović. Nevjerojatno je koliko je svojim dolaskom podigao igru sastava iz »baroknoga grada«. Bez Laninovića, Varaždin se u osnovnom dijelu prvenstva jako mučio, završio je tek treći. No, Deksovim dolaskom na terenu se sve promijenilo. Varaždin igra sjajno i bilo bi veliko iznenađenje da ne obrani naslov.</p>
<p>»Igra Varaždinaca, na čelu s Laninovićem, izvanredna je. Ovogodišnji finale je mnogo kvalitetniji nego prijašnjih godina i mi ćemo ga nastojati još malo produžiti. Imamo još rezervi«, poručio je trener Mladosti Vladimir Janković. </p>
<p>Za kraj, treba spomenuti i manje lijepe stvari, točnije varaždinsku paranoju glede sudaca. Doista je neobično da je nakon utakmice, u kojoj su slavili sa čistih 3-0, najspominjaniji izraz u taboru Varaždinaca bio »sudačka krađa«. Istina, suci su imali nekoliko pogrešaka, ali podjednako na račun oba sastava. Slučajno ili ne, varaždinska paranoja je počela dolaskom Zdeslava Barača u Izvršni odbor kluba. Barač se još uvijek ne miri s načinom na koji je maknut s mjesta HOS-ova predsjednika i na svaki način pokušava ocrniti sadašnje vodstvo Saveza, ujedno i Mladosti. Tako je nakon subotnjeg sraza paradirao terenom i pričao o neviđenoj krađi, a svoje je »ideje« očito počeo prenositi i na druge u klubu, ponajprije trenera Aksentijevića, čije je ponašanje tijekom utakmica polako počelo prelaziti granice dobrog ukusa. Umjesto sjajne igre i odličnih navijača, tako su glavna tema nakon utakmice, bez ikakvog razloga, bile sudačke urote.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Alonso slavio treći put zaredom </p>
<p>IMOLA</p>
<p> – Povratak u Europu nije donio promjene na vrhu u »oktanskom cirkusu«, ali je nagovijestio buđenje Ferrarija. Četvrta utrka sezone u formuli 1, vožena na stazi Enzo i Dino Ferrari u Imoli, potvrdila je Fernanda Alonsa kao vodeće ime ove sezone. Treba reći da je najbolji iz kvalifikacija Kimi Raikkonen svojim odustajanjem u osmom krugu napravio uslugu Španjolcu propustivši ga na čelnu poziciju, koju ovaj niti u jednom trenutku nije kompromitirao. Ali je za nju vodio veliku borbu... Velika nagrada San Marina, pripala je, dakle, Alonsu, što je vozaču Renaulta treća ovosezonska (uzastopna) i četvrta pobjeda u karijeri. </p>
<p>Dimenzija Ferrarijeve krize smanjena je Schumacherovim drugim mjestom. Barrichello je, pak, u 18. krugu završio utrku odustajanjem. Momčad koja je lani u ovo vrijeme imala 64 boda, sada grca pri dnu bodovnog poretka s podsmjehljivih 18 bodova. Dobra je vijest za »tifose« što je »svijesti« došao prošlogodišnji pobjednik u Imoli i sedmerostruki svjetski prvak u formuli 1 Michael Schumacher. Sjajnom se taktikom momčadi kroz boks Nijemac riješio Takume Sata, a tada je počeo juriti stazom, skidajući zaostatak za sekundu i pol po krugu i 13. poziciju sa starta utrke popravio u najbolji ovosezonski plasman - drugo mjesto, doslovce prisilivši Alonsa da posljednjih 10 krugova više gleda u retrovizor, nego ispred sebe. No, mladi je Španjolac pokazao da ima »čelične živce« i vozačkog znanja te slavio u dramatičnoj završnici. </p>
<p>Utrku je kao trećeplasirani završio BAR-ov vozač Jenson Button. Njemu je VN San Marina poslužila da ostvari prve bodove u sezoni, a samo ga je Schumacherova vožnja i izravna borba na stazi lišila boljeg plasmana. </p>
<p>• Rezultati, VN San Marina </p>
<p>1. Alonso (Renault) 1.27:41,921, 2. M. Schumacher (Ferrari) +0.215 s, 3. Button (BAR-Honda) +10.4, 4. Wurz (McLaren-Mercedes) +21.5, 5. Sato (BAR-Honda) +34.7, 6. Villeneuve (Sauber) +1:04.400, 7. Trulli (Toyota) +1:10.200, 8. R. Schumacher (Toyota) 1:10.800...</p>
<p>1. Alonso (Renault) 36 bodova, 2. Trulli (Toyota) 18, 3. Fisichella (Renault), M. Schumacher (Ferrari) i R. Schumacher (Toyota) 10...</p>
<p>1. Renault 46 bodova, 2. Toyota 28, 3. McLaren-Mercedes 24, 4. Ferrari 18...</p>
<p>[K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>STK Pula slavi 30 godina postojanja </p>
<p>PULA</p>
<p> – Stolnoteniski klub Pula osnovan je 17. prosinca 1974. godine. Osnivači Kazimir Popović, Nelo Petrić i Tomislav Baburica treninge su održavali na nekoliko pulskih adresa, te stvarali temelje za dosezanje razine koja, međutim, još nije ni blizu profesionalnom poimanju stolnog tenisa. No, prolazeći kroz neizbježna krizna i uspješna razdoblja, u kojima su uporni treneri stvarali kvalitetne igrače, novija je povijest dobila stabilnost koja ipak traži više.</p>
<p>Igračice i igrači STK Pula osvojili su deset naslova hrvatskog prvaka u svim mlađim kategorijama. Paralelno sa sazrijevanjem igračica Smuk i Kontošić, te igrača Marakovića, Žunića i Stanića, kvalitetu danas pokazuju i u dresu hrvatske reprezentacije. Predsjednik kluba Dean Šešelja kaže: </p>
<p>»Da nije bilo entuzijasta, vjerojatno ne bi bilo ni pulskog pingića. Kad su svi digli ruke, Franc Žirovnik je podmetnuo leđa radeći 25 godina kao tajnik i uspio izgraditi kredibilitet kluba u zemlji i inozemstvu.« </p>
<p>Danas je stolnoteniska momčad stabilan prvoligaš kojeg vodi trener muške kadetske reprezentacije Danijel Rojnić. Stolnotenisačice, igrajući u drugoj ligi, čekaju sazrijevanje novih nada kao što su Kliman, Babić ili sestre Šuvalić. Kako kaže predsjednik Šešelja, budućnost se tek mora definirati. </p>
<p>»Nalazimo se na prekretnici. Nakon mnogo naslova i pobjeda u mlađim uzrastima, vrijeme je da učinimo korak dalje. Hoće li to biti pužev korak ili trk definirat će, kao i uvijek, kritične financije.« </p>
<p>Čekajući bolja vremena, u pulskom su Domu sportova skromno nagrađeni svi koji su u 30 godina zadužili klub, ali i sponzori koji su pomogli kad je trebalo. </p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Nova vlada, problemi stari </p>
<p>Jedina prava novost u Berlusconijevom planu je veće forsiranje juga zemlje, što bi trebalo dovesti do smanjenja napetosti između sjevera i juga koje su gotovo uvijek prisutne i jake</p>
<p>RIM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Netom nakon dobivenog »zelenog svjetla« od predsjednika Carla Azeglija Ciampija, Silvio Berlusconi formirao je šezdesetu poslijeratnu talijansku vladu. Potpredsjednici su Gianfranco Fini i Giulio Tremonti koji je jedno vrijeme bio ministar gospodarstva. Prve reakcije u Italiji pokazuju ono što se i očekivalo. Berlusconi nije ponudio ništa revolucionarno novo jer jednostavno to i nije mogao učiniti.</p>
<p>Riječ je o kozmetici u posljednjem trenutku prije nego što je doživio krah, pritisnut kritikama i od oporbe i iz vlastitih redova. Početkom sljedećeg tjedna, o Berlusconijevoj vladi razgovarat će se u parlamentu, ali se očekuje da će ona »proći« i da će i formalno stari/novi premijer nastaviti svoj posao.</p>
<p>Domenico Siniscalco je ostao ministar gospodarstva, usprkos kritikama koje je doživljavao u posljednje vrijeme. Kako će proći zajednički rad Finija i Tremontija koji nikad nisu skladno surađivali, teško je reći, ali nevolja čini čuda, pa se to može dogoditi i sa sadašnjom vladom. Giorgio La Malfa postao je ministar za europske poslove, a Rocco Buttiglione koji je to do sada (neuspješno) radio premješten je na mjesto ministra kulture. To je jedna od atraktivnijih izmjena u vladi, a ostale su zanemarive. Fini, uz potpredsjedničko mjesto, ostaje i ministar vanjskih poslova.</p>
<p>Jedina prava novost u Berlusconijevom planu je veće forsiranje juga zemlje što bi trebalo dovesti do smanjenja napetosti između sjevera i juga koje su u Italiji gotovo uvijek prisutne i jake. </p>
<p>Tako je Berlusconi formirao ministarstvo za razvoj, na čijem je čelu Gianfranco Micciche sa Sicilije, pa se pretpostavlja da bi baš to ministarstvo moglo dati nešto novo što bi Berlusconija izvuklo i omogućilo mu još godinu dana vlasti. Okrenut gospodarstvu, Berlusconi sve više zanemaruje i politička pitanja, pogotovo talijansku nazočnost u Iraku koju veliki broj Talijana ne odobrava. U ovom trenutku je 3000 talijanskih vojnika u Iraku, i Berlusconi nastoji smanjiti taj broj, a mnogi Talijani traže potpuno povlačenje.</p>
<p>Novo/stara vlada suočit će se sa svim onim s čime se Berlusconi suočavao posljednjih tjedana, pogotovo nakon stravičnog poraza na lokalnim izborima. Teško je vjerovati da će biti popularnija među Talijanima, jer Finija dobro znaju, a ni Tremonti im nije nepoznat. Teško je također povjerovati da će Tremonti koji se nije iskazao kao ministar gospodarstva sada dati neki novi impuls poljuljanoj vladi i orkestru koji sve više žudi za novim dirigentom.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Putin potvrdio prodaju raketa Siriji </p>
<p>MOSKVA </p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je u petak da je Rusija prodala Siriji protuzračne rakete »kratkog dometa«, u razgovoru za izraelsku televiziju kojega je dijelove objavila ruska tv-postaja Rossija.</p>
<p> »U ugovoru zakjučenom sa Sirijom koji će se realizirati, riječ je o protuzračnim sustavima kratkog dometa«, kazao je ruski predsjednik uoči posjeta Izraelu predviđenom za 27. i 28. travnja.</p>
<p> »Ti sustavi mogu uništiti zračne ciljeve koji su u vidokrugu. To su sustavi koji su povrh toga postavljeni na vozila i nemoguće ih je tajno dopremiti terorističkim organizacijama«, dodao je ne navodeći pojedinosti o zaključenom poslu.</p>
<p> Izraelski premijer Ariel Sharon u četvrtak je u intervjuu za izraelski javni radio izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da protuzračne rakete što ih je Rusija prodala Siriji ne dođu u ruke »terorističkih skupina« te je od Palestinaca zatražio »potpuni prekid terorističkih akcija« kao preduvjet za primjenu smjernica međunarodnog mirovnog plana. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Konzervativci traže ispriku BBC-ja </p>
<p>BBC dao mikrofone glasnim tipovima koji su ometali predizborni govor konzervativnog vođe Michaela Howarda </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Uoči skorih općih izbora, zametnula se živopisna svađa između britanskih konzervativaca i BBC-ja. Konzervativna stranka traži BBC-jevu ispriku zato što je mikrofonima opremio trojicu bukača koji su prošle srijede upadicama prekidali predizborni govor konzervativnog vođe Michaela Howarda. </p>
<p>»Michael Howard laže«, »Ne vjeruj konzervativcima« i »Vjerovati se može samo Tonyju Blairu«, dovikivali su ometači tijekom Howardova govora, a BBC je sve to marljivo snimao. Konzervativni dužnosnici postali su sumnjičavi kada su primijetili da BBC-jeva ekipa ne snima njega, nego glasne tipove iz publike. Potom su utvrdili da su ovi dobili i BBC-jeve mikrofone. </p>
<p>Konzervativci su službeno protestirali kod nacionalne RTV kuće, optuživši je da je inscenirala cijeli događaj »kako bi stvorila lažnu vijest i dramatizirala izvještavanje ... s namjerom da osramoti ili izvrgne ruglu vođu Konzervativne stranke«. U prosvjednom pismu dodaje se da je osoblje BBC-ja počinilo »ozbiljni prekršaj«.</p>
<p>Glasnogovornik BBC-ja tvrdi međutim da je kuća snimala »potpuno legitimni program o povijesti i umijeću političkog dobacivanja. Program prati i bukače na predizbornim skupovima drugih stranaka, a ne samo konzervativaca«. No glasnogovornik nije umio navesti nijedan drugi takav događaj koji je snimala ista BBC-jeva ekipa. </p>
<p>Konzervativno obojeni list Sunday Telegaph tvrdi pak u nedjelju da nijedan predizborni skup laburističkog vođe i premijera Tonyja Blaira nije prekidan na sličan način. Konzervativci traže BBC-jevu ispriku i obećanje da se sličan incident neće ponoviti. Također zahtijevaju da se snimljeni materijal nikada ne emitira. </p>
<p>BBC, koji ima statutarnu obavezu da tijekom predizborne kampanje ostane nepristran, obećao je punu istragu. Također je priopćio: »Incident na sastanku s Michaelom Howardom čini samo mali dio cjelokupnog programa. No pritužbu ćemo temeljito ispitati i u dogledno vrijeme dati svoj odgovor«. </p>
<p>Spor između Konzervativne stranke i BBCj-a samo je jedan u čitavoj seriji sličnih. Konzervativci nacionalnu RTV kuću redovno optužuju za pristranost. S druge strane, to dosta često čine i vladajući laburisti, pa bi se moglo reći da BBC ipak uspijeva uspostaviti neku vrstu političke ravnoteže. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Francusko »ne« koči daljnje proširenje</p>
<p>Zemlje članice EU već su se podijelile oko toga treba li nastaviti s ratifikacijom Ustava ako on ne prođe u Francuskoj</p>
<p>Groznica referenduma za Europski ustav svakim danom je sve veća. Francuska 29. travnja, a onda Nizozemska 1. svibnja odredit će sudbinu Europske unije na duže vrijeme. Negativno će utjecati na nastavak proširenja ako Francuzi prvi odbace tek rođeni europski ustav; proširenje bi se moglo usporiti za sve zemlje kandidatkinje, poput Bugarske, Rumunjske, Hrvatske te Turske i zemalja zapadnoga Balkana. Više zabrinute trebale bit biti Hrvatska i Turska. Dužnosnici Europske komisije spominju kako je alternativno rješenje Ustavu provedba Dogovora iz Nice iz 2001. godine. Tim dogovorom predviđeno je proširenje samo na Rumunjsku i Bugarsku.</p>
<p>No, odbijanje europskoga ustava, predviđaju stručnjaci, analitičari i diplomati, neće imati samo posljedice na proširenje; problemi se očekuju i na ekonomskom i fiskalnom planu. Luksemburško predsjedništvo planiralo je važnu i tešku raspravu o smanjivanju planiranog proračuna za razdoblje 2007.- 2013. naglasivši kako bi pomoć iz regionalnih fondova trebala biti preusmjerena najsiromašnijim zemljama članicama, poput Poljske. </p>
<p>No, iako je predviđeno da o ovoj temi raspravljaju ministri vanjskih poslova EU u ponedjeljak, diplomati su najavili da rasprave o tome, prije nego što budu poznati rezultati referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj, neće biti. </p>
<p>Iako Europska komisija još uvijek odbija govoriti o alternativnom planu za funkcioniranje Unije ako ustav padne u vodu i tvrdi kako se u tom slučaju ništa dramatično neće dogoditi, zemlje članice su se već podijelile oko toga treba li nastaviti s ratifikacijom Ustava ako on ne prođe u Francuskoj. </p>
<p>Luksemburško predsjedništvo je pozvalo sve zemlje članice da s procesom ratifikacije nastave, no u Velikoj Britaniji smatraju francusko »ne« ustavu znači i definitivno »ne« ovakvom ustavu. Britanski premijer Tony Blair, koji je u predizbornu kampanju hrabro ušao s proeuropskim stavom potpune podrške ustavu, ustvrdio je da ako ustav ne prođe u Francuskoj, neće imati o čemu raspisati referendum. Ipak, »na drugu loptu« potvrdio je da će Britanija nastaviti s procesom referenduma o europskom Ustavu, »jer nije važno što će učiniti ostale zemlje«. </p>
<p>Francuski diplomati smatraju da se ustav ne može još jednom obnoviti, već bi se u kasnijem procesu mogli spasiti neki njegovi dijelovi. Luksemburški premijer i aktualni predsjedavajući EU Jean-Claude Juncker takva stajališta ne želi prihvatiti. Proces proširenja se mora nastaviti. »Samo zato što bi Francuzi rekli ne, to ne znači da mogu donositi odluke za cijelu Europu«, rekao je Juncker.</p>
<p>Odluka o tome što činiti ako ustav zaista »padne«, bit će na dnevnom redu posljednjeg summita za luksemburškog predsjedavanja 16. i 17. lipnja. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Napadi na Gorana Svilanovića zbog Kosova</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši ministar vanjskih poslova SCG Goran Svilanović proživljava najteže trenutaka u svojoj dosadašnjoj političkoj karijeri. Nakon što je kao član Međunarodne skupine za Balkan potpisao preporuku da se pred Kosovo stavi perspektiva neovisnosti u četiri faze, trpi kritičke udarce svih nacionalističkih struja. Leđa mu je okrenula i njegova Demokratska stranka. Muke bivšeg ministra vanjskih poslova SCG počele su prije dva tjedna, kada je 17-člano konzultativno tijelo na čelu sa bivšim talijanskim premijerom Giulianom Amatom objavilo izvješće koje je trebalo biti protuteža izvješću Međunarodne krizne skupine, pred početak rasprave o budućem statusu Kosova, najavljenom za rujan. U Srbiji je nastala pomalo licemjerna javna konsternacija zbog činjenice da obje skupine zagovaraju neovisnost, na različiti način. Preporuke je prva odbacila vlada Vojislava Koštunice i tako otvorila vrata »javnom linču« Svilanovića. </p>
<p> Nacionalistima posebno smeta što neovisnost Kosova zagovara bivši uspješni srbijanski ministar vanjskih poslova.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kina ne vjeruje u iskrenost japanskih isprika </p>
<p>Dok se Koizumi ispričavao velika skupina japanskih političara u hramu Yasukuni odala je počast ratnim zločincima </p>
<p>Na azijsko-afričkom summitu u Jakarti, pred delegacijama iz više od stotinu država i svjetskih organizacija, japanski premijer Junichiro Koizumi izgovorio je u petak donekle neočekivanu ispriku: »U prošlosti je Japan kolonijalnom vladavinom i agresijom nanio velike patnje i štete ljudima u mnogim zemljama, posebice u Aziji. Japan se skrušeno suočava s tim činjenicama i nudi svoje duboko žaljenje i iskrenu ispriku«.</p>
<p>Najviši japanski dužnosnici i dosad su se više puta sličnim riječima ispričavali za nedjela svojih militarista u prošlome ratu. Od uspostave diplomatskih odnosa s Kinom (1972.) učinili su to čak 17 puta, ali nikad pred tako brojnim i uglednim auditorijem i tako biranim riječima. Učinili su to prvenstveno zbog smirivanja strasti i zaustavljanja prosvjeda održavanih posljednjih tjedana u više kineskih gradova, ali i zbog stvaranja povoljnog raspoloženja svijeta prema Japanu i sticanja podrške nastojanju da u predstojećoj reorganizaciji Ujedinjenih naroda Japan postane stalni član Vijeća sigurnosti UN-a. </p>
<p>Na poticaj više sudionika skupa u Jakarti, među njima i glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, u subotu se kineski predsjednik Hu Jintao sastao s japanskim premijerom, kako bi smirili strasti i obuzdali prosvjede u svojim zemljama. (Ovog vikenda prosvjedovali su i Japanci zato što Kinezi prešućuju zla koja su u prošlosti počinili Japancima). Iako su Hu i Koizumi poslije svog jednosatnog sastanka iza zatvorenih vrata izjavili da su zadovoljni razgovorom, Hu je ipak dodao da Japan »isprike treba potkrijepiti djelima«. </p>
<p>Kinezi, naime, i dalje zaključuju da japanske isprike nisu iskrene. U japanskim udžbenicima već godinama se - i poslije kineskih prosvjeda - japanski ratni zločini uporno ublažavaju. Japanski sudovi odbacuju zahtjeve za odštetu Kinezima, žrtvama japanskih medicinskih pokusa i ostalih zločina (posljednja takva sudska odluka objavljena je prošlog utorka). </p>
<p>I najnoviji slučaj, dok se Koizumi ispričavao u Jakarti, istoga dana, u petak, velika skupina japanskih konzervativnih političara, među njima čak 168 članova parlamenta, nekoliko bivših ministara, ali i sadašnji ministar unutarnjih poslova i komunikacija Taro Aso, posjetili su hram Yasukuni kako bi se »poklonili dušama« 2,5 milijuna Japanaca poginulih u ratu. No, među poginulima čuva se i uspomena na osuđene ratne zločince. Kineska vlada odmah je prosvjedovala zbog te prkosne geste i oživljavanja militarizma: »Dok se kinesko-japanski odnosi suočavaju s ozbiljnim teškoćama, neki japanski političari zanemaruju važnije interese i djeluju negativno, zbog čega izražavamo snažno nezadovoljstvo«. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Gorbačov: SAD boluje od bolesti pobjednika</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posljednji sovjetski predsjednik i čelnik ruske komunističke partije boravio je prošloga tjedna u sjedištu UN-a gdje je bio glavni uzvanik na dodjeli nagrade Tedu Turneru, osnivaču prve globalne kablovske tv mreže CNN-a. Turner je nagradu dobio za zalaganja protiv globalnog nuklearnog naoružanja i prevladavanja tog problema kultiviranjem korisnih komunikacija.</p>
<p>Na konferenciji za novinare u središtu UN-a u New Yorku, bivši vlasnik CNN-a, mreže koju su neki političari zbog njenog utjecaja u svijetu - proglasili »16. članom Vijeća sigurnosti«, Ted Turner, je rekao: »Mislim da je magazin Time, koji je za osobu 20. stoljeća proglasio tvorca atomske bombe Alberta Ainsteina pogriješio, rekao je Turner. Tjednik je trebao izabrati i na svoju naslovnicu staviti predsjednika Gorbačova, kao glavnu ličnost stoljeća. Nitko od svjetskih lidera nikad na takav miran način nije uspio napraviti mirnodopsku revoluciju i reorganizirati jednu zemlju kao što je to on učinio s Rusijom«, ocijenio je američki medijski tajkun i multimilijarder.</p>
<p>»Moj drug Ted, veliki je humanist, čovjek i biznismen, koji ne samo što zna zaraditi novac, već zna i kako ih na pravi način potrošiti, rekao je Gorbačov. Pritom je istakao da je upravo Ted Turner nudio da financira Olimpijske igre u Moskvi, 1980., samo da bi se one održale. </p>
<p>Predajući Turneru nagradu za mir u ime Globalnog instituta za sigurnost iz Kalifornije, Gorbačov je govorio o problemima globalnog razoružanja. Upirući prstom u Washington, Gorbačov je podsjetio na riječi predsjednika Reagana koji je nakon historijskog susreta s posljednjim sovjetskim liderom na Islandu rekao: »Nitko ne može biti pobjednik u nuklearnom ratu«. </p>
<p>Bivši ruski lider je upozorio da se na tu činjenicu počelo zaboravljati. »Naše vojne doktrine i ruska i američka moraju biti preispitane, a povjerenje između nas obnovljeno. Naši lideri moraju napraviti taj iskorak; poduzeti neku zajedničku inicijativu«, rekao je Gorbačov, upućujući ipak riječi vrlo oštre kritike na račun Amerike. On je naime, rekao da je Rusija spremna na suradnju, ali ostaje pitanje je li SAD kao jedina preostala velesila na svijetu, spremna na to?</p>
<p> »Mislim da nisu. SAD bolue od bolesti pobjednika i od te bolesti se moraju izliječiti. Još u Reykjaviku 1986. sam predložio da se pojedini nuklearni arsenali smanje za 50 posto, ali zašto SAD još zadržavaju svoje potencijale? Pritom se nameću drugima, inzistirajući da nikome ne treba nuklearno naoružanje. Ono što Amerika zagovara je zakon džungle«, rekao je Mihail Gorbačov u UN-u. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Stoljetna pustinja hrvatskih glagoljaša</p>
<p>Blatačka pustinja ima veliku spomeničku vrijednost, a u svoje vrijeme u njoj su živjeli glagoljaši, dušobrižnici, učenjaci, težaci i oružnici koji su posjedovali mnogo zemlje, vlastitu tiskaru, tisuće knjiga... </p>
<p>Brač je najveći srednjodalmatinski otok, a zbog svoje jedinstvene prirodne ljepote, kulturnog naslijeđa i dobre povezanosti s kopnom, jedno je od najomiljenijih turističkih destinacija na hrvatskom dijelu Jadrana. Taj otok obiluje stoljetnim povijesnim znamenitostima i mjestima među kojima je najljepša pustinja Blaca, glasovito glagoljaško područje osnovano 1551. godine.</p>
<p> Danas je pustinja jedinstveni spomenik kulture, muzej i popularno izletište smješteno na južnoj strani otoka između Bola i Milne. Blatačka pustinja nosi u sebi veliku spomeničku vrijednost: raskošno graditeljstvo, crkvu, samostan, slike i barokne pale, etnografske izloške, astronomske sprave, pokućstvo i oružje. U svoje vrijeme u njoj su živjeli blatački glagoljaši, dušobrižnici, učenjaci, težaci i oružnici koji su posjedovali mnogo zemlje, vlastitu tiskaru, tisuće knjiga... Njihova se opatija ugasila smrću don Nike Miličevića 1963. godine, ali se sva vrijedna baština tih marljivih promicatelja hrvatske narodne kulture i boraca za glagoljaštvo danas čuva kao prvorazredni povijesni spomenik. U bogatoj je knjižnici 12.000 knjiga od kojih su mnoge nastale prije 1800. godine. Na policama se mogu naći izdanja iz astronomije, matematike, fizike, geodezije i glazbe. Knjižnica obiluje notnim zapisima, astronomskim i geografskim kartama, brojnim separatima i velikim brojem svezaka zabavne i klasične književnosti te beletristike. Posebno su vrijedne stare crkvene knjige iz 17., 18., i 19. stoljeća i bogati arhiv koji sadrži mnogo neproučenih rukopisa pisanih hrvatskom ćirilicom - poljičicom.</p>
<p>Na nekoliko tisuća četvornih metara je i crkva iz 1588. godine. Posvećena je Uznesenju Marijinu, a u 17. stoljeću je restaurirana i proširena. Nekoliko je puta obnavljana prema baroknim uzorima kao ogledalo rasta gospodarske moći blatačkih pustinjaka. Zapisi o preinakama uklesani su na pročelju crkve. Kruno Prijatelj zapisao je da su u crkvi tri različite barokne pale, a u pustinji slike »Magdaljene pokornice« i »Samaritanke na zdencu«. Radovi su to mletačke škole iz druge polovice 17. stoljeća, koje spadaju među najvrednije slike na Braču.</p>
<p>Don Niko Miličević mlađi, poznat zvjezdoznanac, imao je golemu znanstvenu biblioteku iz koje je najvećim dalekozorom u nas motrio nebo i pisao mnogobrojne rasprave, tiskane većinom u inozemnim, najviše bečkim časopisima. Primao je američke astronomske magazine koji u Blace i danas stižu. Zanimljiv je podatak da je u Blacima 1911. godine tiskan naš prvi astronomski časopis, a don Niko mlađi je otkrio i jednu zvijezdu. Don Niko Miličević stariji u Blacima je osnovao i malu tiskaru. Već je 1895. tiskao prvu knjigu nabožnog sadržaja, a 1897. »Povijesne crtice o pustinji Blaca« .</p>
<p>Uz staro pokućstvo, blagovaonice i stilsko pokućstvo po blatačkim sobama putnik namjernik ili radoznali turist naići će na lijepi, stari glasovir. Domaćica u Blacima Katica Uvanović za navijeke je zapisala nekoliko vrijednih rečenica: »Kad je don Niko maturira 1905. onda mu je don Niko stari poklonija pjano. Kupljen je u Beču, doša je s morem, iz Zadra. Odozdal su ga ljudi na ramenima donili. Dvanajst i dvanajst ljudi. A moj otac nosi mih vina i stalno dava«. </p>
<p>Ravnateljica Centra za kulturu Brač, Gita Dragičević, ističe kako se pustinja Blaca godinama obnavljala, ali su protekla ljeta na njoj ipak ostavila nemilosrdan trag. »Turistička posjećenost pustinje je velika, a bila bi još veća da se uredi poljski put koji do nje vodi. Naime, put do Blaca je u iznimno lošem stanju, što onemogućava mnoge zainteresirane turiste da posjete taj dragulj bračke i hrvatske kulture. Iako je Splitsko-dalmatinska županija naš osnivač, a suosnivači bračke općine, zbog nezavidne financijske situacije jedva i neredovito isplaćujemo plaće čuvarima u Blacima, a o investicijama ne možemo ni razmišljati bez potpore Ministarstva kulture«, kaže ona. </p>
<p>Marljivi svećenici</p>
<p>Dolinu Blaca, brački nadpop Juraj Drvodilić 1551. godine darovao je poljičkim glagoljašima Matiji Tomaševiću i Grguru Martinoviću, koji su pobjegli pred Turcima. Svećenici su spilju Ljubitovicu preuredili za stanovanje, a 1552. osnovali su redovničku zadrugu i počeli obrađivali darovanu zemlju »s vrha planina do podanaka i svu zemlju koja leži u prodolu Blaca«. Dvadesetak godina poslije, svećenici su od kneza dobili dozvolu za gradnju samostana i crkve. Gospodarske zgrade i mnoge građevine, koje su podizane stoljećima potpuno su zatvorile ulaz u špilju, a kompleks pustinjskih objekata sačuvan je do danas. Pustinjaci i težaci svoje su obveze ispunjavali besprijekorno. Glavar samostana određivao je posao svakom članu zajednice, a o obavljenu radu raspravljalo se za vrijeme večere kada su se podnosili izvještaji. Dva puta u godini (studeni i svibanj) poglavar bi članovima zajednice dijelio odjeću i obuću. Stanovnici pustinje imali su dobroga vina, oko tisuću ovaca i desetak mazgi i volova. Preko uvale, nazvane Popovom valom, razvijali su trgovinu. U velikom požaru 1724. izgubili su sve zgrade. No zahvaljujući svećeničkoj ušteđevini, naselje je brzo obnovljeno. Samo 60 godina poslije, veliki je povodanj uništio sva polja, vinograde i voćnjake. I upravo od toga datuma pustinjsko gospodarstvo počinje siromašiti, a broj eremita opadati. Od 1862. do 1963. Blacima su upravljali svećenici Miličevići. Stariji don Niko ondje je 1905. podigao pčelinjak s kamenim košnicama i staklenik s agrumima u docu, a osnovao je i tiskaru. Smrću don Nike mlađeg ugasila se i stoljetna pustinja hrvatskih glagoljaša.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kardiovaskularne bolesti su ubojica broj jedan</p>
<p>Na čimbenike rizika poput dobi, spola i nasljeđa ne može se utjecati. No svatko može odlučiti hoće li pušiti ili biti tjelesno aktivan </p>
<p>Kardiovaskularne bolesti ubojica su broj jedan u nas i u svijetu. Angina pectoris, srčani i moždani udar, zatajenja srca te povišeni krvni tlak uzrokuju smrt četiri milijuna ljudi u Europi svake godine. Od 50.000 osoba koje godišnje umru u Hrvatskoj, njih 26.000 umre zbog kardiovaskularnih bolesti. </p>
<p>Kako bi smanjila pojavnost tih bolesti, Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana i Pliva organizirali su, drugu godine zaredom, besplatno savjetovalište u prostorijama Srčane u Sigetu, Avenija Većeslava Holjevca 22. Savjetovalište je dio Plivine javnozdravstvene akcije »Zajedno do zdravlja«. Otvoreno je svake srijede od 15 do 17 sati i radit će s ljetnom stankom. </p>
<p>»Savjetovalištu će na raspolaganju biti internist-kardiolog koji će sa zainteresiranima razgovarati o liječenju i uklanjaju čimbenika rizika koji izazivaju bolest. Iako se pregledi pacijenata neće obavljati, mjerit će se krvni tlak«, naglasila je dr. Mirjana Jembrek Gostović, ravnateljica Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju. </p>
<p>Prema njezinom mišljenju, najučinkovitije je provoditi primarnu prevenciju i učenje o zdravim navikama od malih nogu. Savjetovalište je sekundarna prevencija, što znači da neke zdravstvene tegobe već postoje te ih treba otkloniti ili ublažiti. </p>
<p>»Postoje razni čimbenici rizika. Na spol, dob i nasljeđe ne možemo utjecati. No na loše navike poput pušenja, prehrane ili tjelesne neaktivnosti koja dovodi do prekomjerne težine možemo«, istaknula je dr. Jembrek Gostović. Prehrana tako treba biti laganija, sa što manje masnoća i soli. Za razliku od većine zaraznih bolesti, koje se uz pomoć lijeka brzo izliječe, kod kardiovaskularnih bolesti u pitanju je dugotrajni proces mijenjanja navika koji dovodi do ozdravljenja. </p>
<p>Dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, rekao je da je prevencija važna jer poboljšava kvalitetu života ljudi i produžuje životni vijek. </p>
<p>»Grad Zagreb planira otvoriti i savjetovalište za onkološke bolesnike, a vodimo računa i o izdavanju brošura. Nedavno smo u 10.000 primjeraka izdali ‘Vodič za alergije’, koji je razgrabljen«, kazao je dr. Šostar. Sudeći prema njegovim riječima, uskoro bi trebalo biti gotovo i umrežavanje zdravstvenih ustanova u gradu. Tako će liječnici Doma zdravlja Centar moći, spajanjem na jedinstvenu bazu podataka, naručivati pacijente u onim bolnicama gdje je najmanja gužva. Iako će to moći raditi isključivo liječnici, to će pacijentima skratiti vrijeme nepotrebnog šetanja po bolnicama. </p>
<p>»Zdravlje je najdragocjenije što imamo i zato ga moramo čuvati. Jer, osim prava na zdravstvenu zaštitu, svatko od nas ima i obvezu paziti na svoje zdravlje«, poručila je dr. Jembrek Gostović. Dodala je da treba redovito odlaziti na sistematske preglede srca i krvnih žila. Naročito na to moraju pripaziti muškarci nakon 40. i žene nakon 50. godine starosti. Osim toga, pojačanu brigu o svom zdravlju trebaju voditi i one osobe koje rade stresniji posao. </p>
<p>Trećina Hrvata ima visoki tlak</p>
<p>Probleme s visokim krvnim tlakom ima čak trećina Hrvata. Zbog smanjene tjelesne aktivnosti oko 50 posto muškaraca i 60 posto žena ima prekomjernu težinu. Oko 50 posto mladića i 40 posto djevojaka u dobi između 18. i 29. godine puši. Ti podaci ukazuju da je nužna edukacija stanovništva o štetnim navikama. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Droga putovala u zapadnu Europu</p>
<p>U petak zapljenjena količina hašiša i hašišova ulja najveća je u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina. Također, ovo je i najveća ovogodišnja zaplijena marihuane </p>
<p>BAJAKOVO</p>
<p> - Krijumčarenje gotovo 2 milijuna kuna vrijedne droge koju je iz SiCG prevozio 54-godišnji talijanski državljanin osujetili su carinci na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu "Bajakovo" u petak oko 20 sati. </p>
<p>U dvostrukom dnu manjeg teretnog vozila otkriveno je 87,5 kilograma marihuane, 43,8 kilograma hašiša i dvije litre hašišova ulja. Kako je pojasnio glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Miroslav Janić, talijanski državljanin je u petak nešto prije 20 sati dovezao teretno vozilo na granično prijelaz i prijavio ga kao prazno. Niječno je odgovorio i na pitanje carinika ima li što prijaviti za carinjenje no pri obilasku vozila carinik je na donjem stražnjem dijelu uočio svježi var što je izazvalo sumnju da su obavljene preinake na tovarnom dijelu vozila. Temeljem naloga istražnog suca obavljen je detaljan pregled i u otkrivenom dvostrukom dnu vozila koje je na donjoj strani zbog kamuflaže bilo išpricano blatom, uredno poslagane ciglice marihuane i kockice hašiša sve uredno omotane zaštitnom plastičnom folijom. Također otkrivene su i dvije litrene boce skupocjena hašišova ulja, tekućine za koju je policijski glasnogovornik Janić ustvrdio da se u zadnjih desetak godina gotovo uopće nije pojavljivala na ilgalnom hrvatskom tržištu opijata. Stoga se pretpostavlja da je cijela pošiljka bila namjenjena ilegalnom tržištu zemalja zapadne Europe. Za sada nije otkrivena ni zemlja porijekla zaplijenjene droge. Talijanski državljanin ubrzo je priveden istražnom sucu koji ga je zbog carinskog prekršaja kaznio s 50.000 kuna, a oduzeto mu je i vozilo. Policijski glasnogovornik Janić, pozivajući se na dosadašnju sudsku praksu, istaknuo je da bi Talijan zbog krijumčarenja velike količine droge mogao dobiti i do 12 godina zatvora.</p>
<p>Inače, granični prijelaz »Bajakovo« kao i cijela granica između Republike Hrvatske i SiCG nalazi se na trasi tzv. Balkanske rute kojom se krijumčari ilegalna roba. Ova zapljena marihuane i hašiša jedna je od značajnijih. Naime, u petak zapljenjena količina hašiša i hašišova ulja najveća je u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina. Također, ovo je i najveća zaplijena marihuane ove godine u Hrvatskoj. </p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Počinje suđenje za ubojstvo šefa splitske Hvidre</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Splitu u ponedjeljak počinje suđenje Jozi Đuzelu, optuženom za ubojstvo predsjednika splitske Hvidre Andrije Bartulića.</p>
<p>Pukovnik Andrija Bartulić bio je ratni zapovjednik Jozi Đuzelu,koji ga je ubio 8.listopada prošle godine u Hvidrinoj garaži u Splitu nakon svađe oko nepodmirenih računa za grijanje i parking u garažama, kojima upravlja poduzeće Hvidra.Te noći oko 22 sata Đuzel je, tražeći predsjednika splitske Hvidre, došao u podzemnu garažu u Ulici Ruđera Boškovića, a kad je Bartulić došao, uslijedila je svađa dvojice bivših suboraca nakon koje je Đuzel iz pištolja češka zbrojovka ispalio u Bartulića hitac, pogodivši ga u prsi i kralježnicu.Đuzel je ispalio jedan hitac u zrak, drugi u Bartulića dok je ovaj ležao na tlu, a treći u smjeru tehničkog direktora HVIDR-e Dalibora Gabele, koji je svjedočio sukobu u podzemnoj garaži. Pet dana nakon pucnjave u Hvidrinoj garaži, 37-godišnji Bartulić preminuo je u splitskoj bolnici od posljedica ranjavanja, koje je prouzročilo plućne i srčane komplikacije, izazvane prolaskom metka kroz prsni koš, što je dovelo do zatajenja lijevog plućnog krilla, odnosno do septičkog šoka.Prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva, Đuzelu će se,osim za ubojstvo pukovnika Bartulića, suditi i za pokušaj ubojstva direktora Hvidre Dalibora Gabele, te za nedopušteno držanje oružja.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nastavlja se potraga za ubojicom</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Tri dana nakon ubojstva dvojice mladića ispred hotela Jadran u Segetu Donjem kod Trogira, policija još uvijek traga za ubojicom koji je u 23-godišnjeg zaštitara Nediljka Kozlicu i četiri godine mlađeg Nenu Rakijara ispalio više hitaca iz pištolja kalibra 7,65 milimetara, potvrdio je u nedjelju voditelj smjene OKC-a Policijske uprave splitsko-dalmatinske Dragan Vranješ. </p>
<p>Policija je također izvijestila kako još nitko nije osumnjičen za dvostruko ubojstvo, iako su obavljeni obavijesni razgovori s više osoba, koje su nakon saslušanja puštene. Među njima je bio i 15-godišnji dječak, za kojeg su neke dnevne novini tvrdile da je glavni osumnjičenik za dvostruko ubojstvo, no splitska je policija opovgnula tu informaciju, potvrdivši tek da je s dječakom obavljen razgovor na temelju saznanja o njegovoj navici da posjećuje Kozlicu kad bi ovaj radio u noćnoj smjeni.</p>
<p>Te noći društvo mu je pravio 19- godišnji mještanin Neno Rakijar, koji je ubijen u drugom dijelu stražarske kućice, no još nije poznato jesu li obojica mladića bili ubojičine mete, kao ni to je li jedan od njih ubijen samo zato što se u pogrešno vrijeme našao na pogrešno mjesto.</p>
<p>Očevid su obavili vještaci Centra za kriminalistička vještačenja "Ivan Vučetić" iz Zagreba, koji su ustanovili da je ubojica pucao i unutar stražarske kućice, gdje je pronađeno Rakijarevo tijelo, ali i izvana prema kućici, gdje je na ulazu pronađen Kozlica. </p>
<p>Obojica mladića preminula su od višestrukih prostrijelnih rana glave, prsa i trbuha, a za ubojicom, o čijim se motivima samo nagađa, policija i dalje traga. [D. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Suđenje svodnicima odgovornima za smrt Ukrajinke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Mostaru je u četvrtak počelo suđenje četvorici optuženih za organizaciju prostitucije, a na teret im se stavlja i sudbina mlade Ukrajinke Olene Popik, koja je lani u Mostarskoj bolnici umrla nakon što je utvrđeno da boluje od tuberkuloze, hepatitisa C, sifilisa i AIDS-a. Optuženi su Mostarci Dženan Golić (1977), Zdravko Vidović (1962) i Edin Kreso (1978), te Milan Galić (1971) iz Posušja</p>
<p>Tužiteljstvo BiH ih optužnicom tereti da su tijekom prošle godine, uz posredovanje Miroslave Jakovljević Cane, Jasmina Kaminića, Željka Martinovića i drugih osoba, zloupotrebom bespomoćnosti djevojaka bez bih. državljanstava, radnih i dozvola boravka.</p>
<p>»Prijevarama i obmanama su ih vrbovali, kupovali (za 480 KM ili 1.000 eura) i preuzimali da bi one u iznajmljenim stanovima, motelima i hotelima na području Mostara i drugih gradova pružale seksualne usluge velikom broju muškaraca« navodi se u optužnici.</p>
<p>Dženan Golić je, pored ostalog optužen da je u lipnju 2004. godine u noćnom baru King (u ZDK) upoznao Olenu Popik, za novac koristeći njene usluge, a u srpnju je uz posredovanje Moldavijske državljanke Svitlane Ivančenko i Admira Mustafića Dabe prebacio u Mostar. Golić je Popikovoj uzimao sav novac dajući joj samo »džeparac« za za najosnovnije životne potrebe.[D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Puno posla za zagrebačke vatrogasce</p>
<p>Od petka navečer izgorjelo 40 drvarnica, skladište pirotehnike, staja i montažni šator kod Boćarskog doma. Srećom nitko nije ozlijeđen</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebački su vatrogasci od petka navečer pa do nedjelje ujutro imali pune ruke posla, a srećom, u četiri veća požara nitko nije ozlijeđen.</p>
<p>U petak u 22,30 ekspoldiralo je skladište pirotehnike u Konjšćinskoj 45 dvojica braće su iz kombija istovarivali kartonske kutije s pirotehnikom, a jedna se kutija zapalila, najvjerojatnije zbog odbačenog neugašenog opuška. U eksploziji je oštećena roba, kao i vrata i prozori na skladištu, a puklo i prozorsko staklo na susjedom objektu.</p>
<p>U subotu oko 5,30 sati na području Zaprešića, u Jakovlju, Toplička cesta, došlo je do požara u staji.Očevidom je utvrđeno da je u staji, više od pola mjeseca, stalno gorjela žarulja, te je zapalila plahtu koja je prekrivala prostor za piliće. Požar se potom proširio na krovište koje je u potpunosti izgorjelo. Požar su ugasili vatrogasci grada Zaprešića. Ozlijeđenih osoba nije bilo, a šteta se cijeni na oko 30 tisuća kuna. </p>
<p>U nedjelju, nešto iza ponoći na Trnju, kod Boćarskog doma iz još neutvrđenog razloga zapalio se montažni šator vel. 30 x 15 metara. U požaru je izgorjelo 5 drvenih stolova i tepison.</p>
<p>U nedjelju ujutro oko 3,30 zapalile su se šupe u naselju kod Hainzelove ulice (kod garaže Hitne pomoći). Kako smo čuli od stanara izgorjelo je 40 »drvarnica« u kojima je bilo i nekoliko plinskih boca, koje su vatrogasci uspjeli izvući iz vatre, tako da nisu eksplodirale. U šupama je bilo i vrijednijih stvari (strojevi za ptanje rublja, bicikli), a jednom je mladiću izgorio motocikl. Vatra je zahvatila i jedan osobni automobil ali ga je spretni vlasnik uspio odgurati dalje i ugasiti, tako da nije došlo do eksplozije. </p>
<p>Na mjesto požara vrlo brzo su stigli vatrogasci koji su spriječili veću nesreću, jer su se zapalile »žaluzine« na prozorima kuće koja se nalazi preko puta izgorjelih šupa. </p>
<p>Policijska ekipa za očevide počela je posao oko 10 sati, kada je požar i potpuno ugašen. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Novi fiksni operateri bez T-HT-ove pretplate</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Telefonski operateri više neće morati naplaćivati mjesečnu telefonsku pretplatu od 60 kuna (plus PDV), na što ih sadašnji zakon obvezuje, proizlazi iz Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru.</p>
<p>Naime, još 2003. godine Ustavni sud je ukinuo telefonsku pretplatu. Preciznije, ukinuta je jedna odredba podzakonskog propisa zbog njene neusklađenosti sa starim Zakonom o telekomunikacijama, ali je T-HT-u ostala mogućnost naplaćivanja usluge pristupa telekomunikacijskom sustavu, koja je zapravo zamjenila telefonsku pretplatu.</p>
<p>Prema Vladinom prijedlogu, telefonska pretplata u Hrvatskoj, više nije obvezna, iako se ona naplaćuje u svim europskim zemljama. Tako primjerice u Njemačkoj pretplata mjesečno iznosi 13,3 eura, u Sloveniji 13,2 eura, u Mađarskoj 13,1 eura, u Poljskoj 10,7 eura, u Hrvatskoj 8,1 eura, u Slovačkoj 7,1 eura, a u Češkoj 6,7 eura.</p>
<p>Prema predloženim izmjenama Zakona, korisnik bi plaćao cijenu usluge koju odredi pružatelj, no cijena usluge može sadržavati jednokratnu naknadu za održavanje sustava. No, netko će i ubuduće morati snositi trošak održavanja telekomunikacijskog sustava, odnosno T-HT-ove mreže - ako se taj trošak neće pokrivati pretplatom, odnosno mjesečnom naknadom, onda će se to učiniti višim cijenama razgovora. Tako nešto u skladu je sa sadašnjim modelima naplate telefonskih usluga, u kojima za manju pretplatu plaćate više cijene razgovora, a za veću pretplatu niže cijene razgovora.</p>
<p>U Portusu, novom fiksnom telefonskom operateru, kažu da bi najbolje bilo da nema telefonske pretplate, odnosno da korisnici plaćaju samo potrošene telefonske impulse, prema obračunskoj jedinici od jedne sekunde.</p>
<p>Novi operateri, kojima je ulazak na tržište otežan, predlagali su T-HT-u da korisnici koji prijeđu novim operaterima (u drugim zemljama to je učinilo oko 20 posto postojećih telefonskih korisnika) dobivaju jedinstven telefonski račun, a da onda novi operateri T-HT-u prosljeđuju njegov iznos za telefonsku pretplatu. Međutim, T-HT je to odbio, pa će korisnici, koji prijeđu novim operaterima, u slučaju da se telefonska pretplata ne ukine (što je malo vjerojatno), dobivati dva telefonska računa - od T-HT-a za pretplatu (koja prema postojećem Zakonu o telekomunikacijama, uvijek ostaje T-HT-u), a od drugog operatera za potrošene impulse.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za nelegalne popuste ubuduće i gubitak licencija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ako se ostvare »prijetnje« Direkcije za nadzor osiguravajućih društava, ova će godina biti prva u novijoj povijesti hrvatskog osiguranja u kojoj se više nikome neće odobravati (ili priznavati) nelegalni popusti na temeljnu premiju obveznog osiguranja automobila. Kako saznajemo, Direkcija se neće zaustaviti samo na prekršajnim i kaznenim prijavama protiv osiguratelja koji su to prošlih godina obilno prakticirali. </p>
<p>U slučaju ponovljenog prekršaja, članu ili predsjedniku Uprave osiguratelja kod kojeg se nađu police s upisanim »bonusom na crno« , odnosno nelegalnim popustom prijeti ne samo novčana kazna već i povlačenje suglasnosti Direkcije, odnosno Ministarstva financija da može obavljati tu dužnost. Pritom nije isključena ni mogućnost da se takvom osiguratelju oduzme čak i licencija za poslovanje u osiguranju od automobilske odgovornosti. To bi za neke kuće kojima automobilska osiguranja donose i više od polovice prihoda, značilo stvari kraj poslovanja. </p>
<p>»Odlučni smo prekinuti višegodišnji nered i nelojalnu konkurenciju na tržištu automobilskih osiguranja i pritom nas ne zanima tko je, navodno, s tim prvi počeo, a tko se, da ne izgubi osiguranike, samo pridružio masovnom kršenju tarifnog sustava. Zato Direkcija najavljuje da će tijekom godine dodatno provjeravati da li se i dalje izdaju police s nelegalnim popustima, a tada će sankcije biti drastično teže od plaćanja novčanih kazni«, rekao nam je Ivan Vrljić, direktor Direkcije i dodao da je, s obzirom na razmjere kršenja propisa o tarifama, najveća moguća kazna do 200.000 kuna za osiguravajuća društva preniska. </p>
<p>Zanimljivo, ova je akcija, (barem javno) dobro primljena u gotovo svim osiguravajućim društvima. </p>
<p>Inače, osiguratelji su prošle godine za obvezna osiguranja automobila zaračunali rekordnih 2,11 milijardi kuna premije. Za koliko je oštećen državni proračun s obzirom da se na premiju obveznog osiguranja plaća 10 posto posebnog poreza, u Direkciji ne žele nagađati, a i eventualno utjerivanje neplaćenog poreza prepuštaju poreznicima. Ako je zaračunata premija manja od one koja bi trebala biti, smanjena je i porezna osnovica za obračun spomenutih 10 posto. </p>
<p>Što kažu u osiguravajućim društvima? Općenito svi naglašavaju da su se police s nelegalnim popustima na tržištu pojavile kad je počela konkurentska bitka za osiguranike, a odlučna akcija za sprječavanje takvog ponašanja je zakašnjela jer je borba za prevlast u ovim osiguranjima praktično završena, Uz to, uskoro se očekuje liberalizacija premija pa će ih, uz neka ograničenja, svaki osiguratelj slobodno formirati. </p>
<p>»U vrijeme kad se priprema novi Zakon o obveznim osiguranjima, a po osiguratelje će financijski nepovoljno djelovati i odredbe Zakona o obveznim odnosima, kraj nereda na tržištu trebaju podržati svi koji žive od premijskih prihoda. Nelegalno odobravanje popusta koje su neki širili, a drugi morali prihvatiti kako ne bi izgubili osiguranike, na kraju za sve znači rezanje grane na kojoj sjede«, smatra Kristina Mićin, pomoćnica Uprave u Osiguranju Zagreb. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Smanjena ponuda pridonijela rastu cijena nafte na 55 USD za barel</p>
<p>U drugom tromjesečju, zbog uobičajeno slabije potražnje za naftnim derivatima, naftne kompanije obavljaju nužne popravke u svojim rafinerijama. Zatvaranje niza rafinerija, međutim, prošlog je tjedna pridonijelo smanjenju ponude, što je pridonijelo i rastu cijena. Cijena sirove nafte u New Yorku dosegla je gotovo 56 dolara za barel.</p>
<p>Prema podacima Međunarodne agencija za energetiku, svjetska potražnja za naftom prošle je godine porasla za 2,6 milijuna barela dnevno, dok su proizvodni kapaciteti porasli za samo 0,7 milijuna barela dnevno. Ove godine bi potražnja trebala porasti za 1,8 milijuna barela dnevno, a kapaciteti za milijun barela dnevno. Uz takav omjer ponude i potražnje ne treba očekivati dugoročnije smirivanje cijena. Nakon kratkotrajnog pada cijena nafte ispod 50 dolara, one su ponovno premašile 55 USD. Cijena sirove nafte porasla je za 9,7 posto, na 55,4 dolara, dok su cijene benzina porasle za 11,4 posto. Analitičari procjenjuju da je cijena iznad 50 dolara razina cijena na koju se ubuduće treba naviknuti. [V. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Google porastao 16,7 posto, Yahoo 7,4 posto</p>
<p>Vodeći američki burzovni indeksi prošlog su tjedna neznatno porasli. Dow Jones Industrials indeks je u drugoj polovici tjedna ostvario najveći dnevni skok u posljednje dvije godine (rast veći do 200 bodova), nakon što je skoro pao na 10.000 bodova. Dow Jones je na tjednoj razini porastao 0,7 posto, S 500 za 0,8 posto, dok je Nasdaq Composite indeks porastao 1,3 posto. </p>
<p>Analitičari iskazuju uglavnom zabrinutost kretanjem glavnih burzovnih indeksa, te predlažu prodaju najpoznatijih dionica, prije nego što one počnu padati. </p>
<p>Nešto bolje su vijesti u tehnološkom sektoru. Naime, Intel je objavio rast dobiti od 25 posto, na 2,15 milijardi dolara, odnosno 0,34 USD po dionici (znatno iznad očekivanih 0,31 dolara po dionici), što je kompaniji donijelo rast cijene dionica od 5,1 posto, na 23,2 dolara.</p>
<p>Dionica Yahooa porasla je 7,4 posto, nakon što je objavljeno da je Yahoo udvostručio kvartalnu dobit na 205 milijuna dolara (0,14 dolara po dionici). </p>
<p>Google je pak istodobno iskazao neočekivano visoku dobit od čak 370 milijuna dolara (šest puta veću), odnosno 1,29 dolara po dionici. Nakon toga je dionica Googlea porasla 16,7 posto, na 215,8 dolara. </p>
<p>Nasdaq je također iznenadio analitičare iskazavši dobit od 10,8 dolara po dionici. Taj burzovni operater zaključio je prethodno posao s Reutersom o kupnji Instineta - elektronske platforme za trgovinu dionicama u vrijednosti od gotovo milijardu dolara. </p>
<p>Coca-Cola je porasla 3,5 posto, J.P. Morgan Chase više od dva posto, dok je dionica Bank of America, treće po veličini američke banke, porasla jedan posto. Dobro je odjeknula i vijest o spajanju njujorške burze s elektroničkim tržištem Archipelago Holdings, kojem su cijene dionica ojačale čak 66 posto. </p>
<p>Eastman Kodak je pak zabilježio pad dionica od 10,7 posto, na 27,6 dolara, iskazavši gubitak od 142 milijuna dolara. Taj gubitak posljedica je restrukturiranja kompanije, a nakon objave poslovnih rezultata bonitetna agencija Standard & Poor's smanjila je rejting kompanije (sa BBB- na BB+) i time joj oduzela investicijski rejting. </p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prodaja prijenosnih računala porasla za 30 posto</p>
<p>Prodaja osobnih računala u regiji Europe, Bliskog istoka i Afrike u prva tri mjeseca 2005. porasla je za 15,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavila je tvrtka IDC, a najviše je skočila, gotovo 30 posto, prodaja prijenosnih računala, koji i dalje pokreću ukupan rast tržišta računala. </p>
<p>U izvješću tvrtke IDC ističe se da je prodaja bila veća od očekivanja, a ubrzala ju je prije svega potražnja korisnika za stolnim i prijenosnim računalima. Prodaja stolnih računala bila je veća za 10 posto. </p>
<p>Direktorica tvrtke Mikronis Gordana Puhelek ističe da je prodaja prijenosnih računala u prvom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj porasla za više od 30 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Ukupan broj prodanih prijenosnih računala u Hrvatskoj, prema neslužbenim podacima, iznosio je gotovo 34.000, a ove godine bi taj broj mogao doseći brojku od 45.000 računala. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Gospodarska komora zaključana za Glavaša</p>
<p>Predstavnici Gospodarske komore pisanim su putem prvo odobrili korištenje dvorane, a potom promijenili svoju odluku</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Vrata HKG – Županijske komore u Osijeku u nedjelju prijepodne ostala su zaključana te je tako okupljenim Osječanima i Slavoncima koji su trebali nazočiti sastanku inicijalnog kruga udruge građana Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje onemogućeno održavanje sastanka.</p>
<p>Predstavnici Gospodarske komore pisanim su putem prvotno odobrili korištenje dvorane Županijske komore Osijek, a potom je upućen i drugi dopis u kojem se obrazlaže kako je – s obzirom na to da je najavljeni sastanak poprimio političke konotacije te nakon dodatnih konzultacija sa HGK-ovom središnjicom – prvobitna namjera promijenjena.</p>
<p>Dvjestotinjak okupljenih, među kojima su bili brojni slavonski poduzetnici, intelektualci te uglednici iz kulturnog i sportskog javnog života, mirno je napustilo prostor ispred Gospodarske komore te se uputilo prema hotelu »Osijek«, gdje su se kratko zadržali u razgovoru. Prije toga je inicijator udruge građana, saborski zastupnik Branimir Glavaš, pročitao pred okupljenima prosvjedno pismo poslano Vladi Republike Hrvatske, uz naglasak kako nije u skladu sa standardima civiliziranih država sprječavati građanske inicijative koje upućuju na promjene usmjerene boljitku njezinih, osobito nerazvijenih regija, među kojima se ističu Slavonija i Baranja, a time i Hrvatska u cijelosti. </p>
<p>Obrativši se nakratko nazočnima, Glavaš je upozorio da taj skup nije trebao biti politički, nego je trebao stvoriti pretpostavke za demokratsko i zakonito osnivanje građanske udruge. Dometnuo je da je udruga rezultat građanske inicijative te po svom karakteru pripada sadržaju civilnog društva. </p>
<p>»Udruga je razvojni a ne politički projekt«, istaknuo je. Na kraju se okupljenima, koji su prepoznali loše stanje u ovoj regiji i poduprli napore, usmjerene prema pokretanju razvoja, ispričao zbog nemogućnosti da o tome raspravljaju na sazvanom sastanku.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Sanader: Važno je da se zločini ne zaborave</p>
<p>JASENOVAC</p>
<p> - »Pobjeda antifašizma nad fašizmom i nacizmom pobjeda je vrijednosti koje su utkane u modernu Europu i modernu Hrvatsku. U Domovinskom ratu koji je također bio borba protiv jedne vrste fašizma nastajala je moderna Hrvatska koja ne zaboravlja prošlost, ali je okrenuta budućnosti«, rekao je u nedjelju premijer Ivo Sanader na komemoraciji u povodu 60. godišnjice proboja logoraša iz ustaškog logora Jasenovac. Građane Hrvatske Sanader je pozvao da pridonose razvoju tolerancije i istaknuo neprihvatljivost antisemitizma, netolerancije, isključivosti, političkog nasilja, radikalizma i ekstremizma. </p>
<p>»U hrvatskoj povijesti bilo je previše stratišta, tragedija i stradanja. Jasenovac je jedno od najstrašnijih, i važno je da se ovi zločini ne zaborave. Svaki naraštaj mora biti oprezan da se takvo zlo više ne bi ponovilo. Ne smije se popustiti pred ideologijama koje opravdavaju mogućnost gaženja ljudskog dostojanstva«, dodao je Sanader. Uz poziv na utvrđivanje i njegovanje istine o Jasenovcu, Sanader je kritizirao preuveličavanje broja žrtava, uz nametanje velikosrpske teze o genocidnosti Hrvata, kao i umanjivanje toga broja. »Oba slučaja služila su i služe politikantskim motivima. Višestruko preuveličavanje broja žrtava s huškačkim i šovinističkim implikacijama događalo se prošlog tjedna na komemoraciji u Donjoj Gradini i takve tvrdnje dbacujem. One su uperene protiv hrvatske države i politička manipulacija«, rekao je Sanader i najavio da će Vlada i dalje poticati znanstvena istraživanja o Jasenovcu. Tvrdnje sa skupa u Gradini osudio je i predsjednik Savjeta Spomen-područja Jasenovac Slavko Goldstein, upozorivši da je prije 15 godina teza o 700.000 ubijenih u Jasenovcu bila povod za nova ubijanja. Kazao je da je odnos Vlade prema Jasenovcu primjeren i istaknuo da se broj žrtava kreće između 80.000 i 100.000. Kolonu s brojnim izaslanstvima iz Hrvatske i drugih zemalja do spomenika Kameni cvijet predvodili su preživjeli logoraši, u čije ime je govorila Pava Molnar, podsjetivši na vrijeme kada je, kako je rekla, »smisao života bila smrt«. Molitvu za žrtve predvodili su generalni vikar Požeške biskupije Josip Krpeljević, sisački imam Alem Crnković i jeromonah Jovan Čulibrk, dok je zagrebački rabin Kotel Da-Don izostao zbog blagdana Pesaha. Prvi put na komemoraciji je bilo i izaslanstvo HSP-a, predvođeno zastupnikom Perom Kovačevićem, koji je položio i vijenac. I on se usprotivio Mesićevim tvrdnjama o žrtvama koje možda i nisu bile nevine, rekavši da su »sve žrtve žrtve, a da im samo Bog može suditi«. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Granata je probila krov kuće </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Na krov kuće u prekodravskome selu Novačkoj, uz hrvatsko-mađarsku granicu, u subotu je udarila topovska granata, ali se na sreću nije aktivirala. Službena istraga još traje, no izgleda da je projektil mogao ispaliti jedino vojni top, marke ZIS, iako to zasad nitko službeno nije potvrdio. Projektil je, naime, pogodio krovište obitelji Marije Mehkek, no još se ne zna otkud je, i na koji način, granata zapravo ispaljena.</p>
<p>Ministarstvo obrane u nedjelju je Vjesniku potvrdilo da Hrvatska vojska nema nikakve veze s tim događajem i tako otklonilo i najmanju sumnju o umiješanosti naše vojske.</p>
<p>Prema riječima glasnogovornice Marijane Klanac, HV na području na kojem se dogodio incident ne provodi nikakve vojne vježbe niti bilo kakve druge aktivnosti. Klanac je također potvrdila da su u Ministarstvu dobili policijsko izvješće i zapravo tako doznali što se dogodilo.Vjesnik, međutim, neslužbeno doznaje da na granati zapravo nije bilo upaljača, a prema njezinom kalibru može iščitati samo jedan način na koji je mogla biti ispaljena. Naime, upućeni potpuno odbacuju prvu verziju, po kojoj se sumnjalo da je do aktiviranja došlo vatrom, odnosno paljenjem korova na otprilike 500 metara udaljenosti od pogođene kuće. </p>
<p>»Niti je tako granata mogla letjeti 500 metara, a još manje je mogla doseći potrebnu visinu da padne baš na krovište«, objašnjava Vjesnikov izvor.</p>
<p>Kako se radi o kalibru 76 milimetara, najvjerojatnije ispaljena iz topa ZIS, no iz kojeg pravca i zašto, zasad još nitko sa sigurnošću ne može potvrditi. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Rusi bi Lenac pretvorili u servis</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Spremni smo za kupovinu brodogradilišta Viktor Lenac, kojega namjeravamo specijalizirati za remont velikih, luksuznih jahti, ali kupnju želimo obaviti bez upletanja politike«, najavio je proteklog tjedna Aleksandar Romanov, predstavnik moskovske investicijske tvrtke Optima.</p>
<p>Romanov nije govorio o konkretnoj novčanoj ponudi. Kako je objasnio, Optimu ne zanima »željezo u Martinščici«, nego odlični inženjeri i majstori koji znaju odraditi i najsloženije poslove remonta i preinaka, a s novim tehnologijama to bi radili još uspješnije. Ne zanima ih ni mamutski dok 11, a očekuju da bi Lenac u iduće tri do četiri godine mogao prihodovati oko sto milijuna eura na godinu. Uz remont jahti i brodova, Romanov napominje kako bi taj škver mogao raditi svoje poslove i sa servisiranjem platformi od Italije do Norveške.</p>
<p>Romanov je opovrgnuo nagađanja da je u Lenac došao zbog eventualne kupnje doka 7, procijenjenog na 10,4 milijuna kuna, kojeg će na dražbu vrlo skoro dati IFC, Međunarodni financijski fond, razlučni vjerovnik Lenca. Poslove Optime, koja prema riječima Romanova raspolaže s kapitalom od 180 milijuna eura, prati banka Sjevernomorski put, koja inače posluje s velikim ruskim brodarima.</p>
<p>Kako doznajemo, Optima bi u posao kupnje Lenca mogla ući i preko spomenutog IFC-a, koji kao razlučni vjerovnik u Martinščici potražuje 120 milijuna kuna te već dugo koči dokončanje stečaja u Lencu u nastojanju da izvuče što više od iznosa koji potražuje.</p>
<p>Krstarenje velikim luksuznim jahtama trenutačno je pravi bum među ruskim bogatašima, a prema podacima u ruskom časopisu Nautika, jednotjedni najam 85-metarske jahte u Rusiji stoji 661 tisuću eura, dok oni manje zahtjevni i imućni mogu za 19.000 eura tjedan dana uživati na 24-metarskoj jahti. [Damir Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Novi kapaciteti po modelu javno-privatnog partnerstva </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Velika njemačka korporacija HOCHTIEF, koja je već prisutna na hrvatskom tržištu, predstavila je u Šibeniku svoj program ulaganja u turističke kapacitete. Program se odnosi na zapadno, zeleno i nedevastirano područje poluotoka Zablaća i susjednog mu kanala Sv. Ante. </p>
<p>Upravo je to područje, kao i ono na Srimi i Jadriji, u Master planu razvoja turizma, koji je prihvaćen prije oko dva mjeseca, označeno kao »lokomotiva« budućega turističkog razvoja. Autor je županijskoga Master i Marketing plana turističkog razvoja njemački stručnjak Johan Friedrich Engel, koji je naveo kako se u idućih pet godina na šibenskom području treba sagraditi do 10 tisuća novih smještajnih kapaciteta u manjim hotelima. S inicijativom za gradnju novih smještajnih kapaciteta javila se njemačka tvrtka HOCHTIEF, koja na području Zablaća i kanala Sv. Ante nudi gradnju pet do šest tisuća kreveta, pa bi bilo još mjesta za oko osam do devet tisuća gostiju.</p>
<p>Predstavnik tvrtke Carsten Heymann navodi kako se sličan projekt javno-privatnog partnerstva već realizirao u Kuparima. Model javno-privatnog partnerstva, sa 50 posto udjela u osnivanju, podrazumijeva osnivanje joint venture poduzeća za kompletno infrastrukturalno uređenje. Carsten kaže kako će se ovim načinom izgradnje i turističkog razvoja u suradnji s lokalnom upravom izbjeći španjolski ili turski sindrom, koji je dobrano devastirao dijelove obala tih zemalja. </p>
<p>Tvrtka HOCHTIEF osnovana je 1875.g., međunarodni je pružatelj građevinskih usluga, projektira, financira, gradi i upravlja. Zapošljava 33 tisuće djelatnika, a vodeće pozicije ima u Njemačkoj, SAD-u, Australiji i jugoistočnoj Europi. U slučaju Šibenika problem može predstavljati privatno vlasništvo na dijelu poluotoka Zablaća i kanala Sv. Ante te jedan vojni objekt kojega se MORH još nije odrekao. No moguće je da se privatnici odluče na prodaju zemljišta i da se MORH odrekne vlasništva nad spornim vojnim objektom. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Janaf sanirao pukotinu </p>
<p>Procjene govore da je u prirodu otišlo nekoliko kubika nafte te onečišćeno oko 1500 četvornih metara, no – na sreću – u blizini nema vodotokova pa posljedice nisu još veće </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stručne službe Jadranskog naftovoda pronašle su nakon otkapanja mjesto oštećenja naftovoda u šumi Vražje blato blizu Strizivojne i zatim ga sanirale, potvrdio je u nedjelju glasnogovornik Janafa Jakov Despot.</p>
<p>Još se ne zna koliko je nafte iscurilo. Prve neslužbene procjene govore o nekoliko kubika jer je onečišćeno oko 1500 četvornih metara zemljišta. Ali preciznije će podatke kao i razlog puknuća cjevovoda, prema Despotovim riječima, utvrditi inspekcija zaštite okoliša. </p>
<p>Neslužbeno smo ipak doznali da je nafta iscurila kroz nekoliko milimetara široku pukotinu nastalu zbog korozije naftovoda.</p>
<p>Sretna je okolnost što u blizini nema vodotokova i vodocrpilišta pa posljedice curenja nafte nisu velike. Onečišćenu zemlju čiste radnici specijalizirane tvrtke AEKS iz Ivanić-Grada, a sanacija onečišćenog okoliša, prema procjenama Janafovih stručnjaka, bit će gotova za desetak dana. </p>
<p>Inspekcija zaštite okoliša će odlučiti i kakvu će prijavu nakon završetka uviđaja podnjeti protiv Janafa, a Vodopravna je inspekcija neće podnositi jer vode nisu ugrožene. Inače, zbog zagađenja rijeke Pakre nakon izlijevanja nafte krajem prošle godine Janafu prema Zakonu o vodama nakon prekršajne prijave prijeti kazna od 50 do 500 tisuća kuna, a odgovornoj osobi od 5 do 50 tisuća. </p>
<p>Na opravdane prigovore eko udruga i neovisnih stručnjaka da im nafta prečesto curi na dionici od Siska do granice sa Srbijom te da su je prije trebali pregledati i sanirati oštećenja, u Janafu odgovaraju da to nije bilo moguće.</p>
<p>Tijekom Domovinskog rata dijelovi te dionice bili su okupirani pa sustav katodne zaštite za sprječavanje korozije cjevovoda nije radio, objašnjava Despot česta oštećenja od korozije.</p>
<p>Prema njegovim riječima, to nisu mogli napraviti ni poslije rata zbog miniranosti terena te zato što nisu bili ispunjeni preduvjeti za pregled cjevovoda posebnom napravom (tzv. inteligentni pig) koja se kreće s naftom kroz naftovod i analizira u kakvom je stanju. Naime, tek sada su ostvarene takve isporuke nafte prema Srbiji dovoljne za korištenje te naprave, tvrdi Despot.</p>
<p>Rezultati ispitivanja će se, dodaje, znati do kraja svibnja, a potom slijedi sanacija otkrivenih oštećenja kao što je to već napravljeno na dionici od Omišlja do mađarske granice.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kalmeta protiv Antičević-Marinović</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Za sljedeće lokalne izbore u Županijsko izborno povjerenstvo stiglo je 12 kandidacijskih lista za Skupštinu županije, od kojih je jedna nezavisna. U Gradsko izborno povjerenstvo za izbor članova Gradskog vijeća Zadra pristiglo je 16 kandidacijskih lista, od kojih su četiri nezavisne. Osim za Zadar, gradska vijeća birat će se i u Biogradu, Benkovcu, Obrovcu, Ninu i Pagu, kao i u 26 općinskih vijeća.</p>
<p>HDZ, koji je dosad obnašao vlast u gradu i u županiji, ovaj put na izbore kreće u koaliciji sa HSLS-om i HKDU-om. Nositelj gradske liste je ministar Božidar Kalmeta, a županijske župan Ivo Grbić. Kalmeta je nositelj liste, ali kako je istaknuo, ostat će ministar, a dosadašnja gradonačelnica Ana Lovrin pravi je kandidat i za buduću gradonačelnicu. Njima najjača konkurencija koalicijska je lista SDP-a, HNS-a, HSS-a i LS-a, koju za grad vodi Ingrid Antičević-Marinović, a za županiju Ante Gilić.</p>
<p>Na gradskoj je listi na drugome mjestu nezavisni Stanislav Antić, čija je nezavisna lista na prošlim izborima dobila deset vijećničkih mandata. Njegova bivša nezavisna lista ovaj je put postala Nezavisna lista Josipa Vlahovića, nekad prvog iza Antića, s mnogim starim kandidatima i ponekim novim.</p>
<p>Davor Aras, sadašnji predsjednik Gradskoga vijeća i jedan od osnivača zadarskoga HDZ-a, koji je prije nekoliko mjeseci izbačen iz stranke, ipak na izbore izlazi s nezavisnom listom. </p>
<p>Rezultat predizbornih prepucavanja u Jadranskom saboru, stranci koja prvi put izlazi na izbore, dvije su kandidacijske gradske liste: stranačkoga predsjednika Zlatka Sorića, i ona koju nosi Nado Kovačević. [Lj. I. B.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050425].
|
