NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050225].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 180310 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.02.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ni policija ni Odvjetništvo ne istražuju navodna zlostavljanja u zatvorskoj bolnici </p>
<p>Dijana Čirjan nikome ništa nije prijavila jer se mjesecima oporavljala od šoka koji je doživjela / Potporu je dobila u ženskoj udruzi B.a.b.e., a kaže da će, dobije li ovu bitku i istjera li neki novac kao naknadu štete, sve donirati bolnici za nabavu pidžama, higijenskih uložaka i četkica za zube za zatvorenice/ U Odvjetništvu kažu da će prvo vidjeti nalaz Ministarstva pravosuđa, iako ono i na svoju inicijativu policiji može uputiti zahtjev za istragu zbog sumnji na počinjenje kaznenog djela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osim inspekcije Ministarstva pravosuđa, ni jedno drugo državno tijelo ne istražuje navodna zlostavljanja u zagrebačkoj Svetošimunskoj bolnici za osobe lišene slobode. Nakon što je početkom tjedna Dijana Čirjak iz okolice Zadra Slobodnoj Dalmaciji ispričala stravičnu priču o zlostavljanju i ponižavanju koje je u kolovozu prošle godine proživjela u Svetošimunskoj bolnici, gdje je kao epileptičarka dospjela nakon što joj je istražni sudac odredio pritvor (iako se kasnije ispostavilo da nije počinila djelo za koje ju se sumnjičilo), ništa se nije dogodilo.</p>
<p>Na njezine tvrdnje reagirala je dosad jedino Gordana Lukač-Koritnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, koja je od institucija Ministarstva pravosuđa mjesecima čekala očitovanja te, na kraju, Dijanu Čirjak izvijestila da je »očito s drugim bolesnicama bila izložena postupcima ponižavanja, bez poštovanja osnovnog ljudskog dostojanstva«. Međutim, sve do objavljivanja u novinama Ministarstvo nije smatralo potrebnim provesti nadzor, nego je povjerenstvo za inspekciju sastavljeno tek po objavljivanju u novinama, dakle ovaj tjedan.</p>
<p>Vesna Dovranić, glasnogovornica Ministarstva za Vjesnik, kaže da će javnost o nalazu inspekcije biti žurno obaviještena čim se nadzor provede. S druge strane, ni u MUP-u, niti u Policijskoj upravi zagrebačkoj nemaju nikakvih prijava, a predistražne radnje sami nisu pokrenuli jer o slučaju ne znaju ništa. No, nakon što su ih novinari obavijestili o događaju iz PU zagrebačke poručuju da će kontaktirati pravosuđe da vide što je njihova inspekcija utvrdila, te vidjeti postoje li elementi po kojima bi trebala postupati policija. </p>
<p>U zagrebačkom Općinskom odvjetništvu za Vjesnik kažu da spoznaja o slučaju imaju i da namjeravaju poduzeti izvide te će, također, onda vidjeti postoji li potreba za istragom. Stoga će, kako su nam objasnili u Odvjetništvu, prvo vidjeti što kaže nalaz Ministarstva, iako Odvjetništvo i na svoju inicijativu policiji može uputiti zahtjev za istragu zbog sumnji na počinjenje kaznenog djela.</p>
<p>Na pitanje može li Odvjetništvo policiji naložiti istragu na temelju javno iznesenih tvrdnji Dijane Čirjan, u Odvjetništvu nemaju konkretan odgovor. Dijana Čirjan, s kojom smo razgovarali, nikome ništa nije prijavila jer se mjesecima oporavljala od šoka koji je doživjela. Potporu je dobila u ženskoj udruzi B.a.b.e., a kaže da će, dobije li ovu bitku i istjera li neki novac kao naknadu štete, sve donirati bolnici za nabavu pidžama, higijenskih uložaka i četkica za zube za zatvorenice. U četvrtak je, kaže za Vjesnik, uputila pismo ministrici Vesni Škare-Ožbolt, u kojem je pita »kako bi se ona osjećala kada bi morala zvoniti na zvonce, želi li obaviti nuždu«.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mesić diskreditira Mikšićevu utrku za gradonačelnika?</p>
<p>Predsjednik Mesić je tužio Borisa Mikšića zbog njegovih optužbi u predsjedničkoj kampanji da mu je francuska obavještajna služba kupila vilu/ Čičak i Letica neće imati »čast« da ih Predsjednik tuži/ Njih dvojica bi to jedva dočekali i nema smisla spuštati se na tu razinu, smatra Mesić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako je predsjednik Stjepan Mesić u vrijeme predizborne kampanje zaprijetio tužbom svima koji su u kampanji na njegov račun iznosili neistine, sankcije će, čini se, snositi samo predsjednički kandidat Boris Mikšić. Mnogo toga se u predsjedničkoj kampanji moglo čuti na račun predsjedničkih kandidata no ono što je Mikšić izrekao o šefu države stajat će ga 60 tisuća kuna. Podsjetimo, Mikšić je u predsjedničkoj kampanji optužio hrvatskog predsjednika da su mu francuske tajne službe kupile vilu na francuskoj rivijeri. »Ne bih sada dalje objašnjavao priču o Mesićevoj francuskoj vili, ostavit ću to za drugi krug. Reći ću zasad samo da sam čovjek koji ovako ozbiljne tvrdnje može dokumentirati, inače se u tako što ne bih upuštao«, izjavio je Mikšić u prvom izbornom krugu jednim dnevnim novinama. </p>
<p>Mesić je promtno uzvratio najavom tužbe. Ponovio je po tko zna koji put da se o njemu mogu iznositi vrijednosni sudovi, slagati ili ne s njegovom politikom, ali da je iznositi »gnjusne laži« nedopustivo i kažnjivo. Sada je očito da se Predsjednik nije šalio poručujući da će novac dobiven u sudskom procesu protiv Mikšića darovati Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj ulici. </p>
<p>Dečko s Trešnjevke, kako su Mikšića prozvali mediji, dokaze nikad nije iznio, a pokušao je reterirati pravdajući se prazničnim ozračjem i Predsjednikovim sklonostima šali. »Shvatio sam da se predsjednik Mesić voli šaliti, on voli viceve. To sam rekao u nekom prazničnom raspoloženju«, izjavio je Mikšić na HTV-ovu predstavljanju predsjedničkih kandidata 28. prosinca prošle godine.</p>
<p>Otišao je i korak dalje, aludirajući na Mesićevu napetost zbog, prema njegovim procjenama, pada rejtinga u anketama, te mu je poručio: »Uplatit ću čovjeku nekoliko lekcija škole golfa, neka malo igra golf, neka se opusti, on stalno putuje«. Za francusku vilu je, pojasnio je, »dobronamjerno rekao«, a i čudio se da ga zbog toga želi tužiti baš Mesić koji se i sam »šalio s Jadrankom Kosor« govoreći da se boji otvoriti i paštetu da ne bi ona iz nje izašla. »Možda sam krivo procijenio. Čini se da se on voli šaliti na račun drugih, a odmah tuži nekoga ako se šali na njegov račun«, zaključio je Mikšić.</p>
<p>Epilog njegovih šala sada je na sudu, cijena je poznata, a u četvrtak je s Pantovčaka potvrđeno i drugo Mesićevo upozorenje Mikšiću iz vremena kampanje. Predsjednik je potpisao Mikšićevo razrješenje s dužnosti počasnog konzula Republike Hrvatske u St. Paulu u Minessoti. Na to mjesto postavljen je odlukom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 1996. godine.</p>
<p>Jesu li potezi predsjednika Mesića u funkciji diskreditiranja Mikšićeva lika i djela uoči najavljene kandidature za gradonačelnika Zagreba? Moguće je, ali nevažno. Ostali, poput Ivana Zvonimira Čička i Slavena Letice neće imati tu »čast« da ih Predsjednik tuži. S njima se, kako nam je potvrđeno, neće »spuštati na tu razinu, jer bi oni to jedva dočekali«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sushanek: Sve je pod ključem i nadzorom, krađa zametaka je nemoguća</p>
<p>U laboratoriju su spremnici s tekućim dušikom u kojima se na minus 196 stupnjeva Celzija sada čuva stotinjak zametaka pacijentica na liječenju u Petrovoj te spermiji darovatelja za postupke pomognute oplodnje / Tko zna kako se postupa i nadzire, jer to je potpuno timski rad ginekologa, medicinskih sestara, laboranata i inženjera, sigurno neće posumnjati u mogućnost krađe, kaže dr. Ernest Suchanek, voditelj Zavoda za kliničku biokemiju u Petrovoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U očekivanju inspekcije Ministarstva zdravstva, koja treba provjeriti medijske navode o »nestalim« zamecima, u četvrtak su Vjesnikovi reporteri razgledali Zavod za kliničku biokemiju Klinike za ženske bolesti i porode u sklopu kojeg je embriološki laboratorij. U njemu su spremnici s tekućim dušikom, u kojima se na minus 196 stupnjeva Celzija (tekući dušik) sada čuva stotinjak zametaka (oplođene jajne stanice) pacijentica na liječenju u Petrovoj te spermiji darovatelja za postupke pomognute oplodnje. U tri »kontejnera«, ovećih čeličnih »demižonki«, zamrznute su tanke cjevčice sa spermijima muškaraca koji bi zbog liječenja teških bolesti mogli ostati sterilni, a u budućnosti žele postati očevi, te partnera koji ne mogu biti nazočni pomognutoj oplodnji u vrijeme ovulacije. U laboratoriju, gdje su i uređaji za postupno zamrzavanje, ništa ne odaje da se »vani«, zbog onog što čuva ili je čuvao, podigla velika prašina.</p>
<p>Dr. Ernest Suchanek, voditelj Zavoda i jedan od šestorice osumnjičenih u »aferi Kurjak«, kaže da se evidencija tako spremljenog biološkog materijala vodi u Zavodu kod ginekologa koji vodi postupak »umjetne« oplodnje, a potpisane dokumente o suglasnosti za pokriopohranu imaju i vlasnici zametka, »otac« i »majka«. U spremnicima se pod takvim uvjetima čuvalo dosad 388 zametaka 94 bračna para, a zameci pacijentica Opće bolnice Sveti Duh čuvali su se do veljače 2003. Svi su vraćeni, i to isključivo bračnim parovima, »roditeljima« zametaka. U Petrovoj više nema zamrznutih embrija iz drugih ustanova.</p>
<p>»Krađa« i »nestanak« biološkog materijala, kaže Suchanek, je nemoguća. Sve je pod ključem i nadzorom, čak i broj zametaka koji će se spremiti, jer je mikroskop na kojem se pregledavaju i broje prije pohrane pod objektivom kamere. Primjena asistirane reprodukcije počela se u nas 1982. provoditi. Klinika u Petrovoj u tome je u Hrvatskoj prva, a u svijetu peta. Suchanek je dobio dozvolu da se time bavi i izvan radnog vremena, kad i ostali profesori-ginekolozi, te je još u »ondašnjoj« državi i kasnije pomagao u edukaciji u drugim ustanovama i gradovima. U početku nije bilo zakona, ali su se postupci temeljili na medicinskoj etici humane reprodukcije. Osamostaljenjem, u Hrvatskoj su primjenjivali sve što je usvojeno na tom području u Europskom (čiji je liječnik i biokemičar Suchanek član od početka) i Američkom udruženju za humanu reprodukciju.</p>
<p> Kriopohrana zametaka i spermija u nas postoji i na Klinici za dijabetes »Vuk Vrhovac«, u Poliklinici IVF dr. Velimira Šimunića, inače voditelja Zavoda za humanu reprodukciju u Petrovoj. Zahvaljujući njima, više nema potrebe za pohranu zametaka iz drugih ustanova. Zameci se mogu čuvati do pet godina, a u Petrovoj ih obično drže do tri godine, jer se obično u tom roku roditelji, u dogovoru s liječnikom, odluče o vraćanju zametaka.</p>
<p>Suchanek odbacuje mogućnost trgovanja zamecima. »Tko zna kako se postupa i nadzire, jer to je potpuno timski rad ginekologa, medicinskih sestara, laboranata i inženjera, sigurno neće posumnjati u takvu mogućnost«, kaže. Zarađuju li privatni ginekolozi u pomognutoj oplodnji golem novac, kako se priča, moguće je, ali tvrdi da to nije cijena embrija, nego usluge postupka kao što su ultrazvučni pregled, oplodnja, davanje lijekova i praćenje ovulacije... Cijena visokodiferencirane medicine, gdje spada i »in vitro« oplodnja, uvijek je visoka. </p>
<p>O tome kako su zameci sa Svetog Duha došli u Petrovu Suchanek kaže da je do suradnje došlo 1992. na molbu tadašnjeg ravnatelja te bolnice dr. Dragutina Košte. Prvu poduku dao im je Suchanek, a njihovi liječnici nakon toga išli su na obuku i u Izrael. Nisu imali zamrzivač, a Petrova ga je, kao i druge aparate, dobila iz donacije. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatski jezik u Europi</p>
<p>ŽIVANA MORIĆ</p>
<p>Gledano iz povijesne perspektive, svi odsudni politički događaji odražavali su se u prostoru hrvatskoga jezika, kao potvrda da je jezik važnom odrednicom nacionalnoga identiteta. Ni naše vrijeme nije iznimka. Ulazak u Europsku uniju, čemu Hrvatska teži, nedvojbeno se može atribuirati prijelomnicom u životu svake narodne zajednice.</p>
<p>Neizbježna pitanja što prate naše približavanje europskomu zajedništvu dotiču se i hrvatskoga jezika. To se prije svega odnosi na njegov položaj u europskoj jezičnoj obitelji, na svojevrstan strah da će mali jezici, pa i hrvatski, skončati u loncu za taljenje nove Europe. Takvu bojazan hrane i glasovi o tome da bi nam Unija mogla nametnuti tzv. hrvatskosrpski, centaurski jezik, koji s razlogom u Hrvata izaziva mučna povijesna sjećanja.</p>
<p>Hoteći zaustaviti nepotrebne, politički dubiozne prijepore o budućnosti hrvatskoga jezika u europskome obzoru, spriječiti moguće postupke koji bi mu oduzeli legitimitet, diskriminirali ga ili zanijekali njegovu samobitnost, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti donijela je Izjavu o položaju hrvatskoga jezika. Akademici podsjećaju da je hrvatski književni ili standardni jezik poseban i neovisan od srpskoga i drugih srodnih standardnih jezika - izgubimo li ga, izgubili smo sebe. Ujedinjena Europa zlatnim slovima ispisuje riječ ravnopravnost, koja biva uvjetom njezine proklamirane kulturne i jezične raznolikosti. Naravno, na hrvatskim vlastima je da u pregovorima s Europskom unijom štite ravnopravnost hrvatskoga jezika čije se polje standardološke, kulturne i civilizacijske posebnosti ni za milimetar ne smije suziti. Ili pak prekriti istom takvom posebnosti i neovisnosti bilo kojega srodnoga drugog jezika.</p>
<p>Hrvatski jezikoslovci, koji su unatoč sporenjima u mnogim pitanjima jezične znanosti oblikovali jedinstvenu Izjavu, reagirali su tragom svoje povijesne zadaće, upozorivši na važnost hrvatskoga jezika za Hrvate kako u Hrvatskoj, tako i u BiH, Vojvodini i Crnoj Gori, te za hrvatsku budućnost u Europskoj uniji.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Spašavanje saveznika Putina</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Sastanak na vrhu u Bratislavi svakako ne spada u onaj kontekst od prije četiri godine, kada je američki predsjednik George W. Bush, nakon prvog susreta na vrhu s Vladimirom Putinom, mogao reći kako je »pogledao (Putina) u oči i našao osobu s kojom može surađivati«. Iako se u međuvremenu, a pogotovo nakon 11. rujna 2001., u američko-ruskim odnosima nije dogodilo ništa što bi dovelo u pitanje zajedničku odlučnost jedne velesile i jedne bivše velike sile u borbi protiv terorizma, njihovi su se odnosi našli u fazi u kojoj Amerika želi spašavati ne samo savezništvo nego i saveznika Putina.</p>
<p>Problem je u tome što - kako to vidi Amerika, ali i ne samo ona - Putina treba spašavati od njega samoga. Rusija, naime, kako to vidi Zapad »prostim okom«, klizi prema diktaturi, i to »ne lagano, nego sigurno«. Čak i neki ruski mediji komentiraju da se »za Washington Rusija gotovo pretvorila u Pakistan - komplicirana zemlja koja uopće nije partner, ali s kojom treba održavati dijalog; no, na sreću, još nije postala Sjeverna Koreja«. Problem je, nadalje, i u tome što prvi pokušaj Amerike da upozori Moskvu kako ipak mora malo više raditi na sebi kada je riječ o demokraciji, nije sretno prošao. Lekcije Condoleezze Rice uoči Bratislave, u Moskvi su dočekane s dosta nervoze i pozlijeđenosti povrijeđenosti, a kao neposredan odgovor na te »pouke iz demokracije« Moskva je najavila novu, još moćniju i sofisticiraniju generaciju nuklearnog oružja. Ni manje ni više (prema riječima ruskog ministra obrane Ivanova) »jer više ne želi podnositi zapadnjačke i američke lekcije o demokraciji«.</p>
<p>Ako su »nježne riječi« kojima je Bush proteklih dana snubio Europljane dokaz kako je naučio da se mora potruditi i poraditi na savezništvima, umjesto da proizvodi oponente, onda to vrijedi i za njegov susret s Putinom u Bratislavi. Strateško partnerstvo u borbi protiv terorizma dobra je platforma s koje je onda, nježnije no što je to učinila Condoleezza Rice, moguće podsjetiti Putina na važnost demokratiziranja Rusije. No, svejedno će Putinovo »zaostajanje u demokratiziranju« biti delikatan problem u američko-ruskim odnosima, s obzirom na to da to zaostajanje iritira Ameriku a da Rusija tako bolećivo reagira na američke primjedbe. Sve ostalo (problem s Iranom), čista je tehnika. Zato je, za početak, u Bratislavi bilo nužno spašavati savezništvo, dakle saveznika Putina.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Del Pontino svi ste vi isti</p>
<p>Samo za neupućene može biti iznenađenje toliko Del Pontino inzistiranje na Gotovini u posljednje vrijeme. Bez njega, kao jednog od simbola pobjedničke Hrvatske vojske koja je srušila veliku Srbiju, bio bi znatno otežan zadatak izjednačavanja krivnje, ako ne između svih strana a onda barem između Hrvata i Srba. Otud njezini zahtjevi hrvatskom političkom vrhu i medijima, što su neki poslušno i odradili, da se Gotovinu kriminalizira te da se njegovoj djeci oduzme njegova mirovina od približno pet tisuća kuna kako bi ga se i na taj način valjda ucijenilo i prisililo na predaju</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>marko.barisic@vjesnik.hr</p>
<p>Ako je još bilo onih koji su imali iluzija o ciljevima Haaškog suda, vjerojatno će se i oni ozbiljno zamisliti nakon objavljivanja zadnjih optužnica koje tamošnje tužiteljstvo u sljedećih nekoliko tjedana treba objaviti. Na kraju će, naime, proizaći ono na što su mnogi upozoravali. Haaško tužiteljstvo predvođeno Carlom del Ponte zapravo provodi politički zadatak, s namjerom stavljanja znaka jednakosti između svih, kako se sada govori, zaraćenih strana.</p>
<p>Svi ste vi isti, politička je poruka tih optužnica protiv srbijanskog, hrvatskog, a sada i bošnjačkog političkog i vojnog vrha. Razlika je jedino u broju optuženika na nižim razinama, ali to bitno ne mijenja političku poruku koju Haaški sud šalje u međunarodnu javnost. Jednako su krivi i oni koji su bili napadači, agresori, kao i oni koji su se branili i borili za opstanak. Tako bi uz Miloševića kojemu se već sudi, u Haagu bili i pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, kao i također preminuli bošnjački lider Alija Izetbegović. </p>
<p>Pandani krvnicima iz Srebrenice Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću pronađeni su s hrvatske strane u Gotovini te Markaču i Čermaku, dok su s bošnjačke strane optužene čelne osobe Armije BiH predvođene Rasimom Delićem, a najvjerojatnije će u Haag i Izetbegovićev zamjenik u vrijeme rata Ejup Ganić.</p>
<p>Tako će paralelizam između svih strana biti potpun. Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, koji su s brda razarali Sarajevo, prema haaškom tužiteljstvu su zapravo ako ne isti, a onda slični onima koji su se dolje u kotlini, u gradu, branili od tih napada. Hrvatski vojni i politički vrh iz BiH je još na početku bio prokazan i kriminaliziran. Blaškić je nakon osam godina dočekao pravomoćnu presudu dok je Kordić, kao politički predstavnik Hrvata u opkoljenoj Lašvanskoj dolini, dobio 25 godina zatvora. Sam gotovo isto koliko zajedno Biljana Plavšić (11), Miodrag Jokić (7) i Pavle Strugar (8).</p>
<p>U Haagu, također, prema Del Pontinu nedavnom prijedlogu, neće biti ni suđenja vukovarskoj trojci, Šljivančaninu, Mrkšiću i Radiću, optuženima za najteži zločin u Domovinskom ratu - onaj nad gradom Vukovarom i njegovim stanovnicima, a posebice ranjenicima iz tamošnje bolnice.</p>
<p>Ako će se povijest pisati, kako se govorilo, prema haaškim suđenjima, onda mnogi za zločin nad Vukovarom neće ni znati jer ga i neće biti u haaškim kronikama. No, zato bi se svakako, i to baš u Haagu, trebalo suditi generalu Anti Gotovini te Markaču i Čermaku. Kao jedan od glavnih razloga inzistiranja na privođenju Gotovine, Carla del Ponte nedavno je navela objedinjavanje te optužnice protiv hrvatskih generala za »Oluju« i njihovo procesuiranje u Haagu.</p>
<p>Problem joj je, kaže, izlazna strategija Haaškog suda, koja predviđa da sve istrage trebaju završiti krajem 2004., sve optužnice moraju biti objavljene početkom 2005. (što se upravo i događa), dok bi sve prvostupanjske presude trebale biti gotove do kraja 2008. kako bi i Sud mogao prestati s radom 2010. godine. Gotovina joj je očito jako važan jer joj Markač i Čermak, po svemu sudeći, nisu toliko snažni simboli putem kojih bi se poslala poruka o Hrvatskoj.</p>
<p>Njome se želi reći da je i »Oluja« zapravo bila zločinački pothvat (ista formulacija stoji i u optužnici protiv Miloševića) s namjerom protjerivanja odnosno etničkog čišćenja srpskog stanovništva. Pritom joj za konstruiranje takve optužbe očito nije smetala ni nesporna činjenica da su srpski pobunjenički vođe organizirali izvlačenje svojih sunarodnjaka koji su otišli prije dodira s hrvatskim snagama.</p>
<p>Unatoč tome, Gotovini se, kao i drugim hrvatskim generalima koji su sudjelovali u toj akciji, na svaki način željelo napakirati. Tako se u početku zborilo o navodnom »pretjeranom granatiranju Knina«, o čemu je bila naručena i studija jednog švedskog vojnog instituta. Kada je to palo u vodu (usporedbe radi, nikoga se nigdje ne tereti za barbarsko granatiranje Vukovara), Gotovinu se u optužnici povezalo s izoliranim zločinima počinjenima dugo nakon »Oluje«, dok je on boravio u BiH. A na kraju je kao krunski dokaz predstavljen jedan, po svemu sudeći, falsificirani transkript razgovora pokojnog predsjednika Tuđmana s vojnim vrhom uoči »Oluje« na Brijunima.</p>
<p>No, da nije bilo takvih »dokaza«, pronašlo bi se očito nešto drugo. Paralelizam krivnje između svih strana je trebalo potvrditi i kroz te optužnice, pa ako se već u njima ne može govoriti o »agresiji Hrvatske na republiku srpsku krajinu«, kako je to zagovarao njezin zamjenik Graham Blewitt, sve je umotano u zločinački pothvat makar činjenice govorile suprotno.</p>
<p>Stoga samo za neupućene može biti iznenađenje toliko Del Pontino inzistiranje na Gotovini u posljednje vrijeme. Bez njega, kao jednog od simbola pobjedničke Hrvatske vojske koja je srušila veliku Srbiju, bio bi znatno otežan zadatak izjednačavanja krivnje, ako ne između svih strana a onda barem između Hrvata i Srba. Otud njezini zahtjevi hrvatskom političkom vrhu i medijima, što su neki poslušno i odradili, da se Gotovinu kriminalizira te da se njegovoj djeci oduzme njegova mirovina od približno pet tisuća kuna, kako bi ga se i na taj način valjda ucijenilo i prisililo na predaju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bijeg turističkog vrha iz Münchena</p>
<p>Nesporno je da bi i za ministra Kalmetu i za turizam bilo najbolje da se što prije raziđu. Ministar turizam shvaća kao uteg, a i turistička struka ima sve više štete od takva odnosa prema perjanici hrvatskoga gospodarstva</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Neuobičajeno je da najviši turistički dužnosnici nakon samo jednog jutra odlaze s važnog sajma, a upravo to se dogodilo na posljednjem sajmu u Münchenu, znamenitom CBR-u, bavarskom turističkom sajmu, a Bavarci su nam iznimno važni gosti. Nakon konferencije za novinare (lošije posjećene nego inače), gotovo cijelo hrvatsko izaslanstvo krenulo je put Hrvatske.</p>
<p>Sve je krenulo od resornog ministra Božidara Kalmete kojemu je münchenski CBR trebao biti prvi nastup u inozemstvu vezan uz turističku problematiku. Kalmeta je na funkciji ministra mora, turizma, prometa i razvitka više od godine, a dosad - zamjeralo mu se u turističkim krugovima - nije pokazivao da mu je turizam prioritetan. U proteklih godinu dana dao je, primjerice, jedan ili dva intervjua o turizmu.</p>
<p>München je trebao biti prekretnica. Bavarska je blizu, naklonjena je našoj zemlji, i tu je ministar trebao zakoračiti u turistički svijet - upoznati se s resornim djelatnicima, stranim turoperatorima, novinarima... Iako kasni godinu dana, struka bi ga dočekala raširenih ruku. Doznajemo, isto tako, da su mu bili pripremljeni intervjui za najmanje tri utjecajna njemačka medija. Plan je bio da se Kalmeta u glavnom gradu Bavarske zadrži dva dana. »U München ide i ministar Kalmeta«, desetak dana prije puta govorio nam je Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam. Ministar, međutim, iznenada mijenja planove i, kao i prošle godine, otkazuje München.</p>
<p>Tek tada počinju problemi. Cijela svita koja je, uz ostalo, trebala praviti društvo ministru, skraćuje boravak u Münchenu. Nakon samo jednog prijepodneva, u subotu, 19. veljače, CBR napuštaju i državni tajnik Mičić i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, ali i Branko Bačić, državni tajnik za more.</p>
<p>Niko Bulić, prvi čovjek Hrvatske turističke zajednice, nije skrivao da žuri na »Bilu noć«, večer Hajduka, koja se tradicionalno održava u Zagrebu. Možda je shvatljiva njegova ljubav prema splitskom klubu, ali bi li ona bila u drugom planu da je u Münchenu bio ministar?</p>
<p>I na kraju, šlag na torti - iz Münchena je u subotu otišao i Branko Bačić, državni tajnik za more, iako je dan kasnije bio susret nautičara, skup gdje se govorilo o novim uredbama za plovidbu Jadranom i gdje bi imao što reći.</p>
<p>Umjesto njega, skup nautičara »pokrio« je Robert Baćac, jedan od zamjenika ministra mora, turizma, prometa i razvitka. Baćac postaje »Katica za sve« i pokriva i svoje i tuđe resore. Istranin koji je u Ministarstvo doveden ne bi li probudio uspavani kontinentalni turizam (veliku je ulogu imao u razvoju istarskih turističkih gospodarstava) sada se bavi i nautikom i boravišnom pristojbom i turističkim zajednicama...</p>
<p>Da sve bude zanimljivije, Max Stich, potpredsjednik moćnog ADAC-a, njemačkog autokluba s četrnaest milijuna članova, bio je jedan od domaćina večere koju je ADAC priredio također u subotu, 19. veljače. Na večeri je bilo 500 uzvanika, a jedino ju je Hrvatska ignorirala.</p>
<p>»Ne znam zašto nas turistička vrhuška Hrvatske ignorira, zašto prvi ljudi hrvatskog turizma nisu bili na našoj večeri?«, požalio se potpredsjednik ADAC-a. </p>
<p>Institut ministra turizma ima veliku težinu na stranim tržištima i zato domaći turistički znalci smatraju da nije dobro što je hrvatski turizam izgubio samostalno ministarstvo. Turizam je, naime, ukalupljen u megaministarstvo, na čelu s čovjekom kojem je turizam od marginalnog interesa. Kako sve počinje od glave, nije čudno da se za primjerom resornog ministra počinju povoditi i njegovi podređeni.</p>
<p>Nesporno je da bi i za ministra Kalmetu i za turizam bilo najbolje da se što prije raziđu. Ministar turizam shvaća kao uteg, a i turistička struka ima sve više štete od takva odnosa prema perjanici hrvatskoga gospodarstva. Tko radi taj i griješi - a ukalupiti turizam u ovakvo ministarstvo bila je velika pogreška. Pogreška koja se može ispraviti na dva načina.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sljeme bez skijaša i planinara</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Još nam zvone u ušima one Bandićeve riječi kako ne treba kukati zbog 200 milijuna kuna, ulupanih u sljemensku skijašku stazu. Jer neće nitko odnijeti tu stazu iz Zagreba nakon Svjetskog kupa slalomašica. Crveni spust ostaje našoj djeci i svim zagrebačkim skijašima i klubovima da mogu ondje stvoriti neke nove kosteliće. Tako su nam to barem objasnili Milan Bandić i ostali apologeti spomenutih kapitalnih ulaganja u »svjetski skijaški centar na Sljemenu«. Pa dobro, nije baš da smo svi skijaši, no ako je tome tako, neka im tih 200 milijuna proračunskih (čitaj: naših) kuna.</p>
<p>Teže će to biti prihvatiti prosječnom zagrebačkom aktivnom skijašu, koji nakon svega spomenutog na trening i dalje mora bježati – u Austriju i Sloveniju! A mora zato što je istodobno sa završnim glancanjem sljemenske staze za Zlatnog medvjeda, u gradskom trgovačkom društvu »Sljeme Medvednica« nastajao sada već zloglasni Cjenik dnevnog zakupa skijaških staza za sezonu 2004./2005. Prema tom cjeniku, zagrebački klubovi koji žele koristiti Crveni spust za trening svojih skijaša, moraju »iskrcati« između 20 i 80 tisuća kuna – na dan.</p>
<p>E, sad, nakon svega što smo svi skupa platili »da bi naši ljudi i naša djeca mogli skijati«, moramo ponovno skupo plaćati da bi »naši ljudi i naša djeca mogli skijati«... To je otprilike isto kao da nekome kupite luksuzni automobil, a onda on taj automobil iznajmljuje po astronomskim cijenama. Ako nećeš, ne moraš!</p>
<p>No sljemenskim radostima tu nije kraj. Zagrebački dogradonačelnik sada najavljuje da će prema istom načelu riješiti i pitanje planinarenja po Sljemenu. Nekoć kultne planinarske domove pretvorit će u luksuzne hotele i tako se, nakon zagrebačkih skijaša, riješiti i 50 tisuća dosadnih planinara. A oni se nikako ne snalaze u hotelima s četiri zvjezdice pa već najavljuju da više neće ići na Sljeme.</p>
<p>No nije svako zlo za zlo. Na svoje će napokon doći zeleni, jer ćemo Bandićevim zahvatima ipak dobiti ekološki čistu Medvjednicu. Na njoj, naime, neće biti čak ni ljudi...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Pogranična ratobornost ili dobrosusjedska suradnja</p>
<p>Unija se u posljednje dvije godine osobito zauzima za zaštitu europskih mora proglašenjem tzv. posebno osjetljivih morskih područja u okviru Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Proglašenjem takva područja Hrvatska bi dobila najveći mogući stupanj </p>
<p>pravne zaštite svoga mora, obale i otoka. A Slovenija bi izgubila potrebu da izmišlja nepostojeće temelje svog prava na »izravni pristup« otvorenom moru</p>
<p>DAVOR VIDAS</p>
<p>Jadran je jedinstven. Što se ljepote tiče, barem je jedna njegova obala, i tisuću otoka ispred nje, među najljepšim snovima svih svjetskih mora. Ujedno je, zasad, najočuvaniji morski okoliš Sredozemlja. Ali osim ljepotom, Jadran je jedinstven i načinom proglašavanja gospodarskih pojasa, čija je globalno dogovorena svrha da pruže pravne i političke okvire očuvanja morskog okoliša i resursa.</p>
<p>Kako gospodarski pojas proglašava Italija? Ona se poziva na UN-ovu Konvenciju o pravu mora te dugotrajno, u tišini, već nekoliko godina razmatra svoje opcije i odvaguje vlastite interese. Ovisno o tome, izabrat će proglašenje onih prava za koja na kraju zaključi da joj najbolje odgovaraju. Bilo to u Jadranu ili uz druge talijanske obale, posve je svejedno. </p>
<p>Radit će se o proglašenju zaštićenog pojasa Italije unutar zatvorenog Sredozemnog mora. Pritom će, s obzirom na sadržaj svog zaštićenog pojasa, iskoristiti pravo da ga sama odredi na temelju spomenute konvencije, dok će se sa susjedima konzultirati o pitanju razgraničenja. </p>
<p>Kako je gospodarski pojas proglašavala Hrvatska? I ona se pozvala na UN-ovu Konvenciju o pravu mora, nakon čega je kratkotrajno, tek nekoliko mjeseci (ali zato uz medijsku buku i kroz političko-diplomatsku bitku) razmatrala opcije kojima će se najmanje zamjeriti drugima.</p>
<p>Ovisno o tome, na brzu je ruku izabrala ono za što je vjerovala da će drugima najmanje bosti oči – »zaštićeni ekološko-ribolovni pojas«, čime je željela reći da nije učinila više od nekih drugih sredozemnih članica Europske unije. Jer što ako bi drukčiji naziv možda ugrozio avis?</p>
<p>S obzirom na sadržaj svog zaštićenog pojasa, Hrvatska je omogućila drugima da kroz raznovrsne pregovore, uključujući i trilateralne, određuju kakav će on biti. Tako je na kraju »odlučila« kako bi najbolje bilo, s obzirom na države članice Europske unije, da njen zaštićeni pojas do daljnjega nema nikakva sadržaja. Jer što ako bi se u protivnom ugrozilo dobivanje datuma pregovora s Unijom? Sve to, bez obzira na to što famozni datum zapravo o tome nikada nije ovisio. Tako hrvatski ribari nisu dobili uvjete za održivo ribarstvo u Jadranu.</p>
<p>Kako bi svoj pojas htjela proglasiti Slovenija? Ona bi, namjerno ili ne, rado zaboravila da je 1995., vezujući se spomenutom konvencijom, pri UN-ovu tajništvu dala izjavu u kojoj je istaknula »prava država u nepovoljnom geografskom položaju« – a to su one koje ne mogu proglasiti svoj gospodarski pojas – ali bi zato htjela da sada svi zapamte da u njenom nedavno izmijenjenom pomorskom zakoniku piše da Slovenija, po novome, ima pravo na svoj pojas.</p>
<p>Pozivajući se na tako prilagođeno slovo zakona, i Slovenija bi vjerojatno željela proglasiti neki svoj zaštićeni pojas. Pri tome ni geografija niti međunarodnopravni temelj, pa čak ni sadržaj prava u tom pojasu, ne bi bili osobito važni; važno bi bilo samo kako što bolje izvojevati podjelu »meje« sa susjedom.</p>
<p>Kakve reakcije drugih – točnije, relevantnih drugih – treba očekivati u svakom pojedinom slučaju? Što se Italije tiče, ona je očevidno, na temelju međunarodnog prava i globalnoga političkoga dogovora, postupila kako je predviđeno, reći će se »samostalno«, a k tome je za drugu rundu još i najavila kooperativnost.</p>
<p>Hrvatska je, jasna stvar (pa to svi već znaju!), postupila »jednostrano«, bez obzira na to što je to, onako formalno-pravno gledano, bilo prema slovu međunarodnog prava. Sloveniju, opet, treba shvatiti: ta mlada članica Unije ipak ima samo četrdeset pet kilometara crte morske obale, odnosno sedamnaest kilometara zračnom linijom. Pritom je manje važno što uporno inzistira na nečemu mimo elementarnog međunarodnog prava.</p>
<p>Suprotno tome, u slučaju svoga nesuđenoga gospodarskoga pojasa, Hrvatska se svakim novim korakom odricala onoga čega se nije trebala odreći. Tu će skupu lekciju hrvatsko ribarstvo još dugo osjećati na svojim leđima.</p>
<p>No za Hrvatsku neće biti nikakve koristi bude li sada plakala nad prolivenim mlijekom, niti će biti ikakve koristi da se upozorava kako su, eto, Slovenci zapravo bili nasamareni u prividu jadranske alijanse s Talijanima. Za Hrvatsku je, s obzirom na Jadran, danas samo jedno pitanje važno – pitanje konteksta, u kojem i Italija sada razmatra svoje buduće proglašenje zaštićenog ekološkog pojasa u Sredozemlju.</p>
<p>Italiji je, naime, dobro poznat osnovni trend novijeg razvoja Unijine politike u zaštiti mora. Njoj je jasno da će svojim budućim ekološkim pojasom proširiti jurisdikciju na sadašnje otvoreno more. Unija se u posljednje dvije godine osobito zauzima za zaštitu europskih mora proglašenjem tzv. posebno osjetljivih morskih područja u okviru Međunarodne pomorske organizacije (IMO). </p>
<p>Što bi proglašenjem posebno osjetljivog mora u Jadranu dobila Italija? Dobila bi mnogo: ne samo nacionalno usvojene propise, nego i regionalni okvir za usvajanje mjera zaštite mora, koji kroz mehanizam IMO-a postaje globalno primjenjiv. To je važno zato što Jadranom plove tankeri i drugi brodovi svjetskih pomorskih velesila, a često viju šarene zastave pogodnosti.</p>
<p>Što bi takvim proglašenjem dobila Hrvatska? Dobila bi najveći mogući stupanj pravne zaštite svoga mora, obale i otoka. Što bi time izgubila Slovenija? U visokoj sferi apstrakcije, izgubila bi potrebu da izmišlja nepostojeće temelje svog prava na »izravni pristup« otvorenom moru, no u stvarnosti ne bi izgubila baš ništa, jer slobodu plovidbe sve države zadržavaju i u tuđim gospodarskim pojasima.</p>
<p>Ionako će uskoro, sudeći po trendu proširenja pojasa Sredozemljem, da bi se »izravno pristupilo« najbližem otvorenom moru, trebati potegnuti kroz Gibraltar, daleko u Atlantski ocean – a i uz najbolje konstrukcije i svu blagonaklonost kolega iz Europske unije, teško da se teritorijalno pravo na takvo što doista moglo »naslijediti« od bivše Jugoslavije. </p>
<p>No nameće se pitanje bi li Slovenija, premda ne može proglasiti vlastiti pojas, nešto dobila posebnom zaštitom Jadrana kroz IMO? Dobila bi pravo da ravnopravno sudjeluje, s ostalim jadranskim državama, u dogovaranju o mjerama zaštite mora u Jadranu, što ne bi bilo »naslijeđeno od bivše Jugoslavije«, nego nešto što je stvorila sama, i to ne pograničnom ratobornošću nego dobrosusjedskom politikom suradnje.</p>
<p>Autor je doktor znanosti iz međunarodnog prava, direktor Pomorskog odjela Instituta »Fridtjof Nansen« u Oslu u Norveškoj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Stoljetno zanemarivanje do granice opstojnosti</p>
<p>Nadali smo se napokon velikoj promjeni u odnosu vanjskih moćnika prema Hrvatskoj. A umjesto da nam oni već jedanput pruže pravu pomoć i pravu potporu, stalno nam onemogućuju novim preprekama ulaz u EU i NATO, iako nam je već odavno ondje mjesto</p>
<p>BOŽIDAR RUČEVIĆ</p>
<p>Čini se da je važno ponoviti neke hrvatske istine: prvi oružani ustanak protiv fašizma u Europi podigli su Hrvati, kao i prvi oružani ustanak unutar hitlerovske armade u Villefrancheu; prva cjelovito uspjela misija od UN-ova postojanja je vukovarska mirna reintegracija, iako se i tijekom »Unproforske« zaštite nastavilo protjerivanje i ubijanje nesrba, poglavito Hrvata, te se na samom kraju zbila i zločinačka tragedija, i to ne samo na Ovčari.</p>
<p>Prva je Hrvatska odmah u poraću usvojila gotovo opću amnestiju te gradi kuće i onim srpskim povratnicima koji su ih, odlazeći, sami srušili te danomice odvozili u Srbiju električne uređaje i prekidače, prozore, grede i crjepove, traktore i stoku iz svojih i hrvatskih kuća, kao i kulturna i industrijska dobra, pljačkajući – i na televiziji viđeno – a podunavska naftna polja iskoristili do kraja te svu opremu demontirali i prebacili u srpsku naftnu tvrtku.</p>
<p>Sve od osmanskih vremena do danas trpimo vanjsko zanemarivanje do granice opstojnosti. Nadali smo se napokon velikoj promjeni u odnosu vanjskih moćnika prema Hrvatskoj. </p>
<p>A umjesto da nam oni već jedanput pruže pravu pomoć i pravu potporu, stalno nam onemogućuju novim preprekama ulaz u EU i NATO, iako nam je već odavno ondje mjesto. Što se generala Gotovine tiče, oni bolje od nas znaju da nije u Hrvatskoj jer su, tako se barem čini, Judinim škudama »zagadili« neke važne hrvatske osobe, odbore, medije i udruge, koji svojom rabotom stalno pokreću nevjerodostojne afere, i to kad nam ih najmanje treba, te svima danomice dokazuju da u nas ne postoji državna tajna.</p>
<p>Zar može biti gore od javnog pitanja nezadovoljne voditeljice (ne zna se zbog čega!) u manjoj radijskoj postaji uglednom inozemnom veleposlaniku u nas: »Zar vam nisam dovoljno prosrpska!?«</p>
<p>A budući da su optuženi svi hrvatski generali iz pobjedničkog Domovinskog rata u obliku čudnih optužbi – koje i kontroverzna Carla del Ponte u posljednjem pismu označava »navodnima« – gotovo u pravilu napisanih na temelju krivotvorina, i to najčešće u četničkoj radionici, zamislite, Štrbčeva »Veritasa«, te i zbog tolike politizacije svega, teško je povjerovati da će neki od tih vanjskih moćnika ikada željeti pomoći Hrvatskoj.</p>
<p>Pošteno bi onda bilo to i javno i jasno izreći. Trebali bi već jedanput ostaviti play station i igricu »Hrvatska« – na miru! A čini se da mi ipak nećemo baš sasvim i svima moći oprostiti neoprostivo.</p>
<p>Mnoge ljude na svijetu, pa i vas i vaše pretke, štovane ekselencije veleposlanici u nas, lijepo je već stoljećima vidjeti u kravatama, zar ne?</p>
<p>Ovo je glas jednog hrvatskog intelektualca u ponovno, ponovno i ponovno teškom hrvatskom trenutku, a u skladu s izrekom kardinala Bozanića: »Neka svatko izvrši što mu Bog da u zadatak i što od njega očekuje hrvatski narod.«</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nepodnošljiva lakoća nepregovaranja sa sindikatima</p>
<p>Ono što je dosad bilo jasno svim prosvjetnim vlastima, čini se da nije jasno aktualnoj garnituri vlasti, predvođenoj ministrom Primorcem. Kako drukčije shvatiti to što su pregovori o srednjoškolskom kolektivnom ugovoru već tri mjeseca zamrznuti, dok se bezrazložno odgađa početak pregovora o Dodacima osnovnoškolskog kolektivnog ugovora</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ </p>
<p>Kolektivno pregovaranje Vlade Republike Hrvatske i školskih sindikata prolazilo je proteklih godina kroz različite teškoće. Na žalost, teškoće nisu uvijek stvarali samo poslodavci. No o kako god teškim preprekama bila riječ, kolektivni su ugovori ili sklapani ili aneksima produžavani. Rijetke su bile situacije kada kolektivnih ugovora jednostavno nije bilo.</p>
<p>Razlog je tome zasigurno i u činjenici da su sindikalni predstavnici lako uvjerili drugu stranu da je zajednički interes i vlasti i sindikata i, ono što je najvažnije, zaposlenika postojanje kolektivnih ugovora.</p>
<p>Ono što je dosad bilo jasno svim prosvjetnim vlastima, čini se da nije jasno aktualnoj garnituri vlasti, predvođenoj ministrom Primorcem. Kako drukčije shvatiti to što su pregovori o srednjoškolskom kolektivnom ugovoru već tri mjeseca zamrznuti, dok se bezrazložno odgađa početak pregovora o Dodacima II. kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.</p>
<p>Smisao svakog dokumenta o kojem se usuglase poslodavac i sindikati jest ili zadržavanje sadašnje razine prava ili postignuće povoljnijih prava. Kako pojedina prava zaposleni u osnovnim i srednjim školama dijele za zaposlenicima u ostalim javnim službama, neizbježno je da pomak u jednom sustavu automatski inicira i pomake na koje imaju pravo i zaposleni u školama.</p>
<p>Da nema ni jednog drugog razloga osim tog, a dakako da to nije tako, dobronamjeran bi poslodavac što je moguće prije sjeo sa sindikatima za pregovarački stol i ugovorio sa sindikatima makar ona prava koja su drugdje već ugovorena.</p>
<p>Nenastavno osoblje u školama: čistačice, domari i administrativci, najviše gubi zbog odugovlačenja s pregovorima. Više od devet tisuća zaposlenih u osnovnim školama i tri i pol tisuće zaposlenih u srednjim školama ne ostvaruje dodatno povećanje plaće na temelju korekcije koeficijenata od 4,8 i 10 posto, iako su u međuvremenu to povećanje ostvarili svi zaposlenici u javnim službama.</p>
<p>Kada se zna da nerijetko naše čistačice u školama primaju jedva malo više od dvije tisuće kuna, domari neznatno više, postavlja se pitanje tko si smije dopustiti makar i za pedesetak kuna ne povećati plaće najslabije plaćenim zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama.</p>
<p>Drugi je primjer štetnih posljedica odugovlačenja s pregovorima još bolniji. Jedno od rješenja koje će pregovarači za Dodatak osnovnoškolskom kolektivnom ugovoru nastojati osigurati zaposlenicima u osnovnoškolskim ustanovama jest obveza poslodavaca da osigura liječnički pregled zaposlenika.</p>
<p>Kada su se prije nekoliko godina u srednjim školama počela ostvarivati ta prava, samo je u jednoj većoj zagrebačkoj srednjoj školi otkriveno nekoliko karcinoma, među kojima je bilo i onih u poodmaklom stadiju.</p>
<p>Čak ni ta činjenica, koja je jako dobro poznata odgovornima u našem Ministarstvu, nije zvono za uzbunu. Doista je teško i razumjeti a kamoli opravdati takvu bešćutnost.</p>
<p>Ta dva pitanja upozoravaju da se u prosvjeti ne vrti sve oko »nerazumnih« sindikalnih zahtjeva za većim plaćama. Nervoza, koju odgovorni znaju često spočitati sindikalnim pregovaračima, nije rezultat nerazumijevanja ovog ili onog sindikalnog pregovarača. </p>
<p>Uzroci nervoze su u tome što se u sindikatima svakodnevno susreću s posljedicama birokratske bešćutnosti vladinih pregovarača. A te posljedice nerijetko su tragične za one koji stradavaju zbog nerazumijevanja ili čak sporosti odgovornih.</p>
<p>Iako dva spomenuta primjera nisu i jedini, nadajmo se da će se odgovorni zamisliti nad nepodnošljivom lakoćom nepregovaranja i potom učiniti sve kako bi nestalo razloga za takvu ili slične novinske prozivke.</p>
<p>Autor je predsjednik Hrvatskoga školskoga sindikata Preporod.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Za jedan dan na Sljemenu sedam dana skijanja za šesnaestero djece u Austriji </p>
<p>Tajnica Skijaškog kluba Medveščak Suzana Kovačević kaže da djeca iz toga kluba ponekad treniraju na Zelenom spustu, ali od sedam do devet ujutro. »Djeca moraju krenuti na Sljeme u 5.30 ujutro da bi se zagrijala i spremila za trening, zamislite kada onda moraju ustati!« / Tajnik skijaškog kluba Končar, Dean Matijević, smatra da je Sljeme Medvednica povisila cijene zakupa skijaških staza, jer želi privući više građana dok skijaške klubove odbija od zakupa visokim cijenama </p>
<p>Predsjednik Zagrebačkog skijaškog saveza Darko Repač rekao je Vjesniku u utorak da su skijaški klubovi ogorčeni cijenama zakupa skijaških staza na Sljemenu. Zagrebački skijaški klubovi potvrdili su Repačeve ocjene da su cijene previsoke i kažu da, umjesto na Sljemenu, treniraju u inozemstvu.</p>
<p>Predsjednik Skijaškog kluba Zagreb Slavko Davila rekao je da su cijene Trgovačkog društva Sljeme Medvednica apsurdne. Davila se osvrnuo i na činjenicu da djeca i umirovljenici na Sljemenu mogu skijati besplatno. Kaže da su time zakinuti sportaši. »Naši skijaši više treniraju u Austriji, u Innerkremsu se samo najavimo i oni nam osiguravaju stazu besplatno, platimo samo skijaške karte«.</p>
<p>U Skijaškom klubu Mladost kažu da ne mogu platiti tako visoke cijene zakupa skijaških staza na Sljemenu. Predsjednik Kluba Tomislav Škrtić kaže da ponekad, ali rijetko, skijaju na polovici Zelenog spusta. »Za novac koji bi platili za iznajmljivanje pola Crvenog spusta na samo jedan dan, šesnaestero djece može sedam dana u Austriji i spavati i trenirati«. U Skijaškom klubu Medveščak također kažu da su cijene zakupa staza na Sljemenu previsoke. Tajnica Kluba Suzana Kovačević kaže da djeca iz toga kluba ponekad treniraju na Zelenom spustu, ali od sedam do devet ujutro. »Djeca moraju krenuti na Sljeme u 5.30 ujutro da bi se zagrijala i spremila za trening, zamislite kada onda moraju ustati!«. Mladi skijaši iz Medveščaka od rujna treniraju najviše u Innerkremsu u Austriji.</p>
<p>Tajnik Skijaškog kluba Končar, Dean Matijević kaže da je Trgovačko društvo Sljeme Medvednica pretjeralo s cijenama. »Apsurd je da imamo takvo skijalište iznad metropole, a da se 70 posto koristi, umjesto za građane, za organiziranje raznih trka«. Matijević smatra da je Sljeme Medvednica povisilo cijene zakupa skijaških staza zato što »oni žele privući više građana da skijaju, a skijaške klubove odbijaju od zakupa visokim cijenama«. </p>
<p>Predsjednik Skijaškog kluba Thule - Skilex - Croatia, Tomislav Juriša, rekao je da klubovi ne mogu plaćati tako visoke cijene te da, ako cijene ostanu takve, na Sljemenu više neće biti klupskog skijanja.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Skupština prihvatila Ferenčakovu ostavku i smijenila ravnatelja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja</p>
<p>Poglavarstvo predlaže obustavljanje naplate spomeničke rente obrtnicima / Zdravko Tomac rekao je da Grad mora od Ferenčaka zatražiti da vrati novac zarađen od prodaje zemljišta namijenjenog Nanbudo institutu trgovačkom centru / Nenad Ivanković (SIN) optužio je Ured za upravljanje imovinom za »muljažu« oko davanja prostora u Tomićevoj 3, u kojem se nalazi restoran »Kokot«, glasnogovorniku HNS-a u najam, a ugovor o tome nije potpisan / Zbog opstrukcije projekta digitalizacije krapinske zbirke neandertalaca smijenjen ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog instituta / Ulice Gotovcu i Tripalu / Sjednica prekinuta do ponedjeljka</p>
<p>Zagrebačka Gradska skupština, nakon burnih reagiranja zastupnika, prihvatila je u četvrtak ostavku člana Poglavarstva Srećka Ferenčaka.</p>
<p>Predsjednica Skupštine Morana Paliković-Gruden predložila je, pozivajući se na Poslovnik Skupštine, da se o ostavci i njenom obrazloženju ne raspravlja, već da se samo prihvati. </p>
<p> Na to je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Vladimir Velnić zatražio stanku za sastanak kluba koja je rezultirala prihvaćanjem prijedloga predsjednice iako je, uime kluba SDP-a, zastupnik Šandor Dembitz rekao da zastupnici, prema Poslovniku, mogu raspravljati o ostavci, a to je ustvrdio i predsjednik kluba zastupnika HB-a Kažimir Varda. </p>
<p>Predsjednica Skupštine na to je rekla da će zastupnici moći raspravljati o Ferenčakovoj ostavci u okviru rasprave o prijedlogu Zdravka Tomca da se Poglavarstvo obveže na očitovanje o toj ostavci. Tomac je predložio i da se o tome raspravlja odmah, jer da je »Ferenčakovo obrazloženje u kojem navodi da je žrtva medijskog i političkog linča uvreda za zastupnike i građane Zagreba«.</p>
<p> Predsjednica je ustvrdila kako je poštovala Poslovnik i ponovo zatražila glasovanje o ostavci, nakon čega je ostavka prihvaćena.</p>
<p>Još pri utvrđivanju Skupština je u dnevni red uvrstila raspravu o Tomčevu prijedlogu da se Gradsko poglavarstvo obveže na očitovanje o ostavci, te da poduzme mjere zaštite gradskih interesa vezano uz aferu Nanbudo, a zastupnici Hrvatskog bloka tražili su da se Poglavarstvo o tome očituje odmah na izvanrednoj sjednici.</p>
<p>»Grad Zagreb mora pozvati Srećka Ferenčaka da vrati novac zarađen prodajom toga zemljišta trgovačkom centru«, rekao je Tomac.</p>
<p>Gradska skupština prihvatila je i prijedlog Poglavarstva da se u dnevni red uvrsti dopuna Odluke o spomeničkoj renti, prema kojoj bi se obustavila naplata za ovu godinu. </p>
<p>»To ne znači ukidanje rente nego da sve zainteresirane strane trebaju sjesti za stol, i Grad i obrtnici, te iznaći pravedno rješenje, na zadovoljstvo svih. Dosad smo dobili 600 žalbi obrtnika koji smatraju da renta guši poduzetnički duh. Naplaćeno je manje od 2,5 od ukupno 25 milijuna koliko je trebalo naplatiti«, rekao je zamjenik gradonačelnice Milan Bandić. No o tome na kraju nije donijeta odluka, jer je sjednica oko 22 sata prekinuta i daljnje zasjedanje odgođeno za ponedjeljak ujutro, a zbog toga se nije raspravljalo ni o Ferenčakovoj ostavci.</p>
<p>Na Aktualnom satu došlo je do žive rasprave o najmu poslovnog prostora u Tomićevoj 3. Riječ je o restoranu »Kokot«, glasnogovornika HNS-a Borisa Blažekovića. Nenad Ivanković (SIN) optužio je Ured za upravljanje imovinom za »muljažu« i pitao kako je moguće da nikad nije potpisan ugovor o najmu, te da ni Grad ni država ne dobivaju ni kune od najma. </p>
<p>U stanci, pročelnik Ureda za upravljanje imovinom Željko Uhlir za Vjesnik je odgovorio na Ivankovićeve optužbe: »Ti su prostori nacionalizirani i trebala bi ih preuzeti država, no ona nikako da to učini. Zato je tih 1200 poslovnih prostora povjerenstvo Grada dalo u zakup, da ne bi ostali neiskorišteni. No Općinsko državno odvjetništvo ne želi potvrditi ugovore o zakupu jer su ti prostori, tvrde, vlasništvo države. Zbog toga Grad ni ne može naplaćivati najam«.</p>
<p>Skupština je prihvatila dodjelu ulica Vladi Gotovcu i Miki Tripalu u naselju POS-a u Stenjevcu.</p>
<p>Žestoka rasprava povela se o prijedlogu SDP-a o smjeni ravnatelja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Srećka Leinera, koji da je opstruirao provođenje projekta digitalizacije krapinske zbirke neandertalaca, i dao otkaz koordinatoru tog projekta, kustosu muzeja Jakovu Radovčiću. Projekt se provodio u suradnji s europskim partnerima, koji su, nakon ostavke Radovčića, upozorili da će prekinuti suradnju i upozorili na mogućnost da povuku već uplaćenih 150 tisuća eura kojima su financirali projekt. Zastupnici HNS-a i oporbe kritizirali su taj prijedlog SDP-a, no on je ipak prošao, a novim ravnateljem muzeja imenovan je Davor Žagar.</p>
<p>Usvojena je i odluka o davanju u zakup i na korištenje javnih površina i dijelova neizgrađenog građevinskog zemljišta. Odluku nisu podržali zastupnici HN-a, HB-a, HSP-a, HIP-a i HSD-a zbog toga što odredbe o natječaju u odluci nisu dovoljno jasne. Skupština je usvojila i odluke o donošenju urbanističkih planova uređenja naselja Vrbani III, Savska opatovina, dio naselja Popovec, te Odra II, kao i izmjene i dopune odluke o detaljnom planu uređenja stambenog naselja na mjestu vojarne Špansko - Oranice. </p>
<p>Tomislav Bradić/Hrvoje Dorešić/Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prosvjed protiv ukidanja tržnice na Črnomercu </p>
<p>Prosvjednici smatraju da određene strukture grada zloupotrebom monopola žele ukloniti konkurenciju / Gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je za »Vjesnik« da Gradu nije u interesu da 500 ljudi ostane bez posla a njihove obitelji bez sredstava za život / Prema riječima Davora Jelavića, problem se može riješiti ako Ciglana, vlasnik prostora, zatraži od Gradske skupštine da dopusti daljnje odvijanje trgovine, u skladu s Odlukom o trgovini na malo izvan prodavaonica i tržnica</p>
<p>U četvrtak se na Markovu trgu okupilo oko 200 vlasnika štandova i prodavača s tržnice na Črnomercu, tražeći da se promijeni odluka Gradske skupštine prema kojoj se na tom prostoru ne može odvijati takva prodaja. Ogorčeni obrtnici smatraju da je na taj način ugrožena egzistencija 550 ljudi i njihovih obitelji.</p>
<p> Oni smatraju da određene strukture grada zloupotrebom monopola žele ukloniti konkurenciju. </p>
<p>»Sve smo uložili u te štandove. Ako mi to oduzmu, nemam više od čega živjeti. Nakon te odluke ja sam na cesti. Skupština je jednostavno donijela odluku po kojoj moramo iseliti do 30. svibnja«, rekao je Goran, jedan od prosvjednika.</p>
<p>Prosvjednici su zastupnicima Gradske skupštine dostavili dopis u kojem mole za pomoć. Nakon pitanja zastupnika HDZ-a Zdravka Birača s tim u vezi, u četvrtak, na Aktualnom satu, Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet objasnio je: </p>
<p> »Odluka znači usklađivanje sa Zakonom o trgovini. Prostor Ciglane na kojem se nalazi tržnica nije predviđen za trgovinu. No, rješenje postoji. Ciglana bi, kao vlasnik toga prostora, trebala zatražiti od Gradske skupštine da dopusti daljnje odvijanje trgovine na tom prostoru, u skladu s Odlukom o trgovini na malo izvan prodavaonica i tržnica«, rekao je Jelavić.</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je za Vjesnik da Gradu nije u interesu da 500 ljudi ostane bez posla a njihove obitelji bez sredstava za život. </p>
<p>Rekla je da će se založiti za rješavanje tog problema, no da ne može biti anarhije, te da se zakon mora poštovati.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Parkiralište na Jarunu poligon za autoškole</p>
<p>Autoškole nemaju dozvolu Grada da parkiralište kod Jarunske koriste kao poligon / Mnogi građani žale se da im polaznici auto-škola smetaju u prometu / HAK i jarunske auto-škole pokrenule su inicijativu da dobiju poligone i u tom dijelu Zagreba</p>
<p>Parkiralište kod Jarunske ceste, blizu Savskog mosta, mnoge autoškole koriste kao svoj poligon. Po njemu su postavljene ploče autoškola, iscrtane su crte na cesti prema kojima se ravnaju vozači-početnici ... Parkiralište izgleda gotovo potpuno kao pravi poligon, onaj u Strojarskoj ili na Borongaju, na primjer. No, autoškole su to napravile bez dozvole Grada. »Ne, Grad nam nije dao ovo zemljište u zakup, iako smo ga tražili. Svakim danom, pogotovo kad nema gužve, koristimo i bez dozvole ovu površinu kao svoj poligon«, rekao je jedan instruktor vožnje kojega smo tamo zatekli, i nastavio: »Nemamo izbora, nemamo gdje drugdje vježbati. U cijelom gradu postoje samo dva poligona, onaj u Strojarskoj i na Borongaju, a to nam je ipak malo predaleko«.</p>
<p>Instruktori su svjesni problema ali, kažu, nemaju druge. Svim jarunskim autoškolama to mjesto služi kao svakodnevna polazna točka ali tu počinju i vozački ispiti.</p>
<p>Uz to, mnogi građani žale se da im polaznici autoškola smetaju u prometu. Budući da se polaznici tek uče vožnji, to je i razumljivo ali trebali bi učiti voziti na privatnom poligonu, tvrde građani. »Neki dan na Jarunskoj sam čekao gotovo deset minuta da bi automobil autoškole skrenuo. </p>
<p>Skoro sam izgubio živce«, rekao je jedan vozač.</p>
<p>Prema Pravilniku o osposobljavanju vozača, sve autoškole koje žele dobiti dozvolu za rad, moraju imati svoje poligone, a ako ih nemaju morale bi unajmiti već postojeće. »I mi smo dobili brojne pritužbe građana vezane uz taj problem«, rekao je dr. Sinan Alispahić, rukovoditelj sektora vozačkih ispita u Hrvatskom auto-klubu (HAK). Zato su HAK i jarunske autoškole zatražili od Grada lokacije za poligone i u tom dijelu Zagreba. »Po mojim informacijama Grad će nam izaći u susret i dodijeliti prostore«, rekao je Alispahić.</p>
<p>»Jedan mogući prostor trebao bi biti kod 'kockice' u Prisavlju, a drugi je dosta atraktivan jer se radi o prostoru Karting-centra u Knežiji. Dobili smo zeleno svjetlo i sada samo čekamo realizaciju«, tvrdi Alispahić. Što se tiče autoškola koje ne žele zakupiti poligone, Alispahić kaže: »Nove poligone trebali bismo dobiti za otprilike šest mjeseci, tako da sve autoškole imaju vremena za usklađivanje s novim propisima. Autoškoli koja se neće držati novih propisa, oduzet će se dozvola za rad«.</p>
<p>A do tada HAK moli građane da imaju strpljenja s polaznicima autoškola jer »nitko se nije rodio s volanom u ruci«.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najveći problemi loše ceste, nedostatak parkirališta i ubrzana gradnja </p>
<p>Četvrt Trešnjevka-jug obilježava veliki kontrast između dijelova sa starim prizemnicama od onih s novim stambenim višekatnicama/ U starim dijelovima najveći je problem dotrajala infrastruktura, u novima nedostatak mjesta u vrtićima i na parkiralištima / Na toplovod je priključeno Prečko, Gajevo i stari dijelovi Jaruna </p>
<p>U Gradskoj četvrti Trešnjevka-jug živi oko 70 tisuća stanovnika. Obuhvaća oko deset tisuća četvornih kilometara pa je to jedna od najgušće naseljenih četvrti Zagreba. Omeđena je Ljubljanskom avenijom na sjeveru, rijekom Savom na jugu, Savskom Opatovinom na zapadu i Savskom cestom na istoku. »Karakteristika te četvrti jest veliki kontrast između gradnje koja je na nekim mjestima stara i do sto godina i one stare samo nekoliko mjeseci«, kaže Saša Molan, predsjednik Gradske četvrti Trešnjevka-jug. Karakteristične trešnjevačke prizemnice uglavnom su se gradile bez građevinske dozvole, pa je splet ulica sve do danas zadržao prepoznatljivu krivudavost uskih seoskih ulica. Iz te činjenice proizlazi i većina današnjih problema u pojedinim dijelovima stare Knežije, Prečkog, Horvata i Gajeva. »Komunalna infrastruktura i ceste građeni su prije oko pola stoljeća a njihovo loše stanje pogoršala je i poplava 1964. godine. Na nekim mjestima infrastruktura je toliko loša da ju je trebalo hitno popraviti kako bi se zadovoljili osnovni sigurnosni uvjeti«,kaže predsjednik Molan. </p>
<p>Vijeće je vlastitim sredstvima u protekle dvije godine saniralo 27 ulica, a u 2005. godini planira se sanacija 18 ulica. Sveukupno će u ove tri godine biti uloženo u ceste tri milijuna kuna.</p>
<p>S druge pak strane novosagrađena naselja – Jarun, Staglišće i Vrbani – imaju sasvim drugačije probleme i potrebe. »Privlačnost ovih naselja zadnjih godina potiče eksploziju gradnje stambenih zgrada, što u prvi plan gura prometne i parkirališne probleme. Posebno je kritično oko jezera Jarun gdje je potrebno izgraditi nekoliko stotina parkirališnih mjesta«, nastavlja Saša Molan. </p>
<p>Povećano useljavanje mladih parova s djecom povećava i potrebu za novim vrtićkim prostorom. Najveći pothvat u rješenju toga problema jest gradnja dječjeg vrtića na Jarunu, čime će se u potpunosti zadovoljiti potrebe sadašnjih i budućih naselja na području Trešnjevke-juga.</p>
<p>»Bitno je istaknuti i da smo vlastitim sredstvima izgradili javnu rasvjetu oko devet ustanova predškolskog odgoja i škola, za što je utrošeno oko milijun kuna. </p>
<p>Rasvjetu smo uveli i u nekoliko parkova, a za preostale neosvijetljene prostore izrađuje se projektna dokumentacija«, ističe Molan. </p>
<p>Grad Zagreb je u 2004. godini na zahtjev Vijeća gradske četvrti plinoficirao obiteljske kuće u stotinjak ulica, čime je zadovoljena tridesetogodišnja potreba. </p>
<p>»Uz to, na toplovodnu mrežu priključeno je Prečko, a u 2005. isto će se napraviti i s naseljima Gajevo i starim dijelovima Jaruna«, završava Saša Molan, predsjednik Gradske četvrti Trešnjevka-jug. </p>
<p>Zvonimir Fabić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sve je više korisnika gerontoloških centara</p>
<p>Svaki peti stanovnik Zagreba stariji je od 65 godina, rečeno je u četvrtak na okruglom stolu o projektima gerontoloških centara </p>
<p>Svaki peti stanovnik Zagreba stariji je od 65 godina, a broj starijih osoba stalno se povećava, čime Hrvatska prati trend demografskih promjena stanovništva Europe, rečeno je u četvrtak na okruglom stolu, posvećenom gerontološkim centrima. Okrugli stol organizirali su Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba. </p>
<p>Potrebe skrbi o starijim ljudima su sve veće, jer stari su najbrže rastuća populacija. To je shvatio i Grad Zagreb te će se do lipnja otvoriti tri nova gerontološka centra pri domovima za starije i nemoćne osobe, rekla je Višnja Fortuna, pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. Tako će Zagreb imati ukupno šest takvih centra.</p>
<p> Gerontološki centri predstavljaju izvaninstitucionalnu pomoć starijim ljudima, a osnovni cilj im je zadržati starije što duže unutar njihovih obitelji. U nizu programa koje nude takvi centri, najpopularniji su preventivno-zdravstveni pregledi, kojima se uvelike smanjuje broj hospitaliziranih starijih ljudi, zatim rekreacijske grupe, tematska predavanja i kreativne radionice. Polaznika raznih programa gerontoloških centara sve je više, što opravdava njihov rad zahtijeva da se njihove usluge prošire.</p>
<p>Najavljeno je i skoro sastavljanje tzv. evaluacijske liste kojom će se procjenjivati potrebe stanovništva za smještajem u domovima za starije i nemoćne osobe, te potrebe korisnika gerontoloških centara.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Drama nadomak dubrovačkih zidina</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Zahvaljujući hrabrosti Dubrovčanina Dominka Radića, u srijedu je predvečer u pomahnitalome moru spašen jedan ljudski život. Radić, inače branitelj i umirovljeni dočasnik Hrvatske ratne mornarice, ronilac i vrstan poznavatelj mora, sa svojim je čamcem dugim ni pet metara kojega pokreće izvanbrodski motor s devet konjskih snaga, iz mora je uz dubrovačke zidine spasio Frana Plazovića (20), Korčulanina iz mjesta Žrnovo. </p>
<p>Za dramu mladog Korčulanina prva je saznala PU Dubrovačko-neretvanska koja je u 16,48 sati Javnoj postrojbi »Dubrovački vatrogasci« dojavila da je kod »Buže«, plaže ispod zidina, »čovjek u moru«. Vatrogasci su odmah izašli na teren, no Plazoviću, koji se borio s valovima nošenim orkanskim jugom, mogli su samo baciti pojas za spašavanje. Istodobno, u 16,53 sati iz luke Gruž u akciju spašavanja isplovio je gliser pomorske policije koji je uspio doploviti tek do hotel »Palace« odakle se zbog velikih valova morao vratiti.</p>
<p>Tada je poziv za pomoć upućen dubrovačkoj Kapetaniji, od koje je policija u 17,02 sati zatražila da njezini djelatnici pokušaju isploviti u svome brodu. Kako kažu u Kapetaniji, gliser »Danče« bio je spreman za isplov oko 17,10, no već je dvije minute kasnije javljeno da je čovjek spašen te je isplovljavanje broda, za koji kažu da bi se sigurno probio do njega po tom nevremenu, opozvano.</p>
<p>»Išao sam doma kad sam kod Katedrale vidio vatrogasce da trče s pojasevima za spasavanje. Pitao sam ih što se događa pa su mi viknuli da se netko utapa. Tada sam im ponudio da isplovim sa svojom barkom«, opisuje nam Dominko početak priče. »Kako su u pitanju bile sekunde, isplovio sam bez razmišljanja, a kakvo je nevrijeme bilo uvjerio sam se još za isplovljavanja iz porta. Tu sam jedva prošao jer me više valova doslovce prelilo, no uspio sam nekako proći Porporelu i zaploviti prema Lokrumu kako me ne bi bacilo 'u kraj'. Čitavo vrijeme barku su prelijevali valovi, ali ona ima odvod iznad vodene linije tako da je dio mora iz nje istjecao pa se nisam potopio. Onda mi je val iščupao bravu na poklopcu pramca i more je počelo ulaziti u kabinu. Tada sam, srećom, ugledao čovjeka koji je plutao držeći se za pojas, dok su mu noge bile natečene od grčeva. Kako je bio na izmaku snaga, nisam ga mogao brzo uvući u barku, već sam ga malo potezao konopom kako bismo se dovoljno udaljili od stijena. To mi je dalo dosta vremena da ga izvučem preko boka barke i odvezem u porat, gdje nas je čekala Hitna«, ispričao nam je Radić.</p>
<p>Kad je upitao mladića kako se uopće našao u moru, Plazović mu je kazao da se u moru kupa svaki dan te da je mislio da će i ovaj put to biti uobičajeno zimsko kupanje. O snazi nevremena svjedoči i pijavica koja je ubrzo nakon spašavanja zahvatila staru dubrovačku luku te, čupajući sidra, oštetila više čamaca. Pokušaji da dođemo do mladoga Plazovića nisu urodili plodom, ali smo saznali da, osim straha i šoka, nije zadobio i ozbiljnije tjelesne ozljede.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Gdje je Ante Bašić?</p>
<p>PAKOŠTANE</p>
<p> – Potraga za Antom Bašićem (39), iz Radašinovaca, koji je nestao u četvrtak, 10. veljače, još nije dala rezultate. Toga je dana Bašić bio na pregledu u biogradskoj Ortopedskoj bolnici odakle se, kako se pretpostavlja, pješice uputio prema Pakoštanima gdje je viđen u jednom ugostiteljskom objektu. Potom se iz Pakoštana uputio u Drage, a zadnji je put navodno viđen na obali Vranskog jezera gdje je po ledu debelom metar vukao čamac kojim je kanio prijeći na drugu stranu jezera.</p>
<p>Njegov rođak Duje Krpina kaže da mu se otad gubi svaki trag. Ronioci PU zadarske već nekoliko dana pretražuju jezero, a potragu je često prekidalo loše vrijeme. Rodbina nestaloga još je u šoku te se nada da se nije zbilo »ono najgore«. Kažu da je Bašić i prije znao nestati na nekoliko dana i otići u Zagreb ili Split, odakle bi se ubrzo javio. Ni rodbina ni sumještani ne vjeruju da se utopio.</p>
<p>»Ante se liječio od PTSP-a, a strašno su ga pogađale vijesti u kojima se negativno govorilo o braniteljima i generalu Anti Gotovini. Često je govorio da njega nitko ne bi uspio naći pa strahujemo da je možda otišao u divljinu i sakrio se. Nadam se da to nije napravio jer po ovoj hladnoći toliko dugo vani nitko ne bi preživio«, kaže Krpina.</p>
<p>Ante Bašić bio je sudionik Domovinskog rata kao pripadnik gardijskih postrojbi i specijalne policije. Visok je 175 cm i sportske je građe. Na dan nestanka imao je crne traperice, crnu kožnu jaknu i svjetlosmeđe cipele. Svi građani koji misle da su ga vidjeli mole se da to jave policiji na broj 92.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Rekonstruirani mirisi stari četiri tisućljeća</p>
<p>PYRGOS</p>
<p> – Egipatska kraljica Kleopatra pokazala je kako parfemima mamiti muškarce, Francuzi su tu vještinu još usavršili, ali Ciprani mogu reći da su oni imali – najstariji pogon za proizvodnju parfema!</p>
<p>Talijanski su arheolozi na nalazištu Pyrgos-Mavroraki, 90 km jugozapadno od glavnog grada Nikozije, pronašli jamu s kružnim otiscima koji su držali posude s parfemima Arheolozi vjeruju da je to najstariji izvor danas multimilijarderske industrije parfema. Maria Rosaria Belgiorno tvrdi da su nalazi stari 4000 godina te da je to nesumnjivo najstarije proizvodno mjesto za parfeme.</p>
<p>Znanstvenici su uspjeli izdvojiti esencije svjetski najstarijih mirisa i s ostataka glinenih bočica za mirise rekonstruirati mirisne arome korištene prije četiri tisućljeća dobivajući time neprocjenjiv uvid u mirise koji su oduševljavali naše pretke. Čini se da se moderne sklonosti prema nekim mirisnim notama ne razlikuju previše od tih pradavnih. Belgiorno kaže da je jedan od mirisa podsjeća na »Pino Silvestre«.</p>
<p>U ostacima glinenih posuda pronađene su i arome cimeta, lovora, mirte, anisa i citrusa bergamota – sve su to biljke koje su rasle u tom kraju. Otkrivena parfumerija tek je dio većeg nalazišta koje datira iz 2000. godine prije Krista, a uključuje topionicu bakra, vinariju i prešu za masline. Daljnja istraživanja toga područja nastavljaju se u rujnu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Popovićev »Nacionalni park Risnjak« najljepša poštanska marka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U četvrtak su u zgradi Hrvatske pošte u Jurišićevoj proglašeni rezultati izbora za najljepšu hrvatsku poštansku marku 2004. U konkurenciji 35 poštanskih maraka što ih je izdala Hrvatska pošta, s 56 je posto glasova pobjedu odnio blok poštanskih maraka »Nacionalni park Risnjak«, autora Danijela Popovića.</p>
<p> Blok je tiskan u tiskari »Zrinski« u Čakovcu, a na njemu su prikazani Mali i Veliki Risnjak sa Šloserovim planinarskim domom, autohtono bilje i ris kao svojevrsna maskota Risnjaka.</p>
<p>Na drugom je mjestu prigodna marka »Božić«, autora Ane Žaja i Maria Petraka, a treća je marka »EP u nogometu - Portugal 2004«, istoga dizajnerskog para, što je ujedno i prva izdana okrugla marka u Hrvatskoj.</p>
<p>»Poštanska marka ima tu moć da bude naš izlog u svijet. To je moderna prezentacija Hrvatske i svih njenih ljepota«, rekao je Igor Zidić, predsjednik povjerenstva za izbor motiva poštanskih maraka RH. I ove se godine u natječaj uključio velik broj glasača iz zemlje i inozemstva, a glasovalo se putem glasačkih listića i Interneta.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Diskografi nezadovoljni odlukama Izvršnog odbora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Proglašenje nominacija za ovogodišnju diskografsku nagradu Porin održat će se 9. ožujka nakon čega na red dolazi drugi dio glasovanja. No, iako je rok za prijave istekao 21. veljače, a do završne svečanosti je ostalo više od mjesec dana čini se kako Porin neće proteći bez skandala. Naime, ovaj su se tjedan oglasila dva diskografa javno priznajući svoje nezadovoljstvo nekim odlukama Izvršnog odbora nagrade Porin. Croatia Records nije najsretnija zbog činjenice da se njihova najveća nada Natali Dizdar nije sa svojim hitom »Ne daj« uspjela »ugurati« u jednu od najvažnijih kategorija, onu za pjesmu godine. Do nesporazuma je navodno došlo zbog obostrane pogreške njezine izdavačke kuće Croatie Records kao i Izvršnog odbora Porina, a greška će se pokušati ispraviti nakon povratka na dužnost izvršnog direktora Dražena Vrdoljaka, koji se trenutačno nalazi u bolnici. </p>
<p>Pored Croatie Records oštećeni su se osjetili i u Menartu koji nije zadovoljan zbog činjenice da njihova zvijezda Ivana Banfić s pjesmom »Otisak prsta« nije uvrštena u kategorije za pjesmu godine i žensku vokalnu izvedbu godine. U Menartu napominju i da stručna komisija u kategoriji za najbolje likovno oblikovanje nije uvrstila omote albuma Ede Majke, Ivice Sikirića Iće i Ivane Kindl, dodajući da je to učinjeno bez službenog objašnjena. </p>
<p>»Smatramo da je tim potezom Izvršnog odbora Porina nanesena šteta Menartu, a samim time i njezinim izvođačima«, ogorčeni su u Menartu. Međutim, glavni tajnik Porina Zrinko Tutić ne vidi ništa sporno u cijeloj priči. </p>
<p>»Mi smo 2. veljače svim diskografima poslali finalni ispis za Porin, na osnovu kojeg su mogli vidjeti tko je od njihovih izvođača u kojoj kategoriji te su mogli reagirati. No, zanimljivo, nitko nije reagirao do ovih dana, dok taj isti ispis nije stigao na adrese njihovih izvođača koji su ih onda najvjerojatnije počeli zvati i tražiti objašnjenje«, pojašnjava Tutić. </p>
<p>»Kod Ivane Banfić se radilo o prijavi remixa za kategorije u koje remix pjesme ne pripadaju. No, i Menart i Croatia Records su dobili upozorenje o tome, ali nisu reagirali. Što se tiče neuvrštavanja Ede Maajke, Ivane Kindl i Ivice Sikrića Iće u kategoriji likovnog oblikovanja, o tome je odlučivao ekspertni tim«, zaključio je Tutić. »Koliko je meni poznato nigdje u pravilniku ne piše ništa o tome kako remixi ne mogu biti u pojedinim kategorijama, a malo je čudno kada se pobjednička pjesma hrvatskog radijskog festivala ne nađe u kategoriji za najbolju pjesmu. Oni, kao prvo, nisu smjeli ispuštati pojedine izvođače iz nekih kategorija a da o tome ne obavijeste izdavače. Gnjavili su nas brojnim ispravkama, no niti jednom nije stigla bilo kakva ispravka vezana uz Ivanu Banfić. K tome, direktor Izvršnog odbora Porina Dražen Vrdoljak je već danima u bolnici i mi smo naprosto prisiljeni čekati da nam se netko javi u vezi Porina jer nas nitko drugi nije kontaktirao«, kaže Branko Komljenović direktor programa Menarta. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Harlem Globetrottersi u lipnju stižu u Zagreb</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najneobičniji svjetski košarkaški tim, Harlem Globetrotters, drugi put stiže u Zagreb, gdje će 15. lipnja nastupiti u Košarkaškom centru Dražen Petrović u sklopu svoje turneje »The World of Fun Tour«. Košarkaši Globetrottersa, koje nazivaju velemajstorima košarke i zabave, primljeni su 2002. godine u Kuću slavnih u Springfieldu, iste godine kada je u njoj svoje mjesto dobio i naš Dražen Petrović. </p>
<p>Povijest Harlem Globetrottersa započinje davne 1926. godine, kada je njihov osnivač Abe Saperstein svoju ideju o košarkaškoj ekipi na stalnoj turneji realizirao s nekoliko zaljubljenika u tu igru. Pored najvećeg sportskog priznanja, ulaska u Kuću slavnih, dobitnici su i brojnih nagrada koje su zaslužili svojim predanim humanitarnim radom i donacijama. Harlem Globetrotters postaju planetarno popularni polovinom prošlog stoljeća kada se o njima snimaju dva filma, a mogu se pohvaliti da je zbog njihovih nastupa u Peruu došlo do četverodnevnog prekida građanskog rata u toj zemlji. Sredinom osamdesetih Harlem Globetrotters prelaze u vlasništvo IBC-a. Pod njihovom palicom cijela organizacija dovedena je na rub bankrota. Bivši igrač Mannie Jackson, 1993. uspijeva otkupiti Globetrotterse od IBC-a, i ponovno im vraća sjaj i slavu. </p>
<p>Ulaznice za Harlem Globetrotters u prodaji su od 28. veljače po cijeni od 180 kuna, a za mlađe od 10 godina po 120 kuna. Mogu se kupiti na prodajnim mjestima u sustavu Eventima i u SHOW-Shopu. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Obiteljski radio proslavio 13 osvojenih Ruža</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sonja Šarunić i Davor Dretar Drele, ovogodišnji dobitnici Večernjakovih ruža u kategoriji najboljih radijskih voditelja, osvajanje laskavih titula proslavili su u srijedu navečer u zagrebačkom restoranu »Big Mamma«. </p>
<p>»Otkako sam dobio prvu Ružu postao sam jako umišljen«, našalio se Davor Dretar Drele, svojevrsni zaštitni znak Obiteljskog radija.</p>
<p>Najbolji ovogodišnji glasovi etera na dar su dobili i novčanu nagradu u vrijednosti deset tisuća kuna od osnivača Obiteljskog radija, Juraja Hrvačića. U kolekciji Obiteljskog radija sada je ukupno 13 Večernjakovih ruža, koje su uzdanice tog radija osvojile u posljednjih šest godina. Sonja Šarunić vlasnica je čak pet Ruža, a poznati Zagorac s trona je ove godine maknuo kolegu Trpimira Vickovića Vicka. </p>
<p>Domaćini večeri, Sonja i Drele, svom su šefu, dugogodišnjem direktoru »radija s dušom« Juraju Hrvačiću darovali vazu s trinaest ruža. </p>
<p>»Tko želi osvojiti Večernjakovu ružu samo treba doći raditi na naš radio«, našalila se Sonja Šarunić.</p>
<p>Predstavnike Obiteljskog radija, producentski tim Večernjakove ruže i ostale uzvanike te je večeri zabavljao Davor Dretar Drele te zagorski »Kavaliri«.</p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Zagrebačka piramida spektakl za svijet</p>
<p>Christova instalacija »Vrata« u New Yorku ovih je dana u središtu pozornosti ne samo ljubitelja umjetnosti / Zasad se nije ostvarila zamisao Miroslava Šuteja o postavljanju gigantske piramide na Umjetnički paviljon u Zagrebu, kojom bi se pridonijelo i razvoju kulturnoga turizma u nas</p>
<p>Iz primjera instalacije »The Gates« (Vrata) poznatog umjetničkog i bračnog para Christa i Jeanne-Claude koja je do kraja veljače postavljena u Central Parku u New Yorku, jasno je da umjetničko djelo ponekad svojom atraktivnošću, kojoj osim same ideje pridonose i impresivne dimenzije, postaje sredstvo kojim se određeni umjetnik, grad ili zemlja gdje je ono ostvareno na neki način predstavlja u cijelome svijetu, a ne samo na lokalnoj razini. </p>
<p>Gradu kao što je New York, dakako, nije potrebno da se dodatno predstavlja i reklamira kao kulturno središte svijeta jer, znamo, tu je reputaciju stekao odavno. Prebukirani hoteli tijekom razdoblja održavanja Christova projekta jasni su, međutim, pokazatelj da takva događanja prelaze ono što nazivamo kulturno-umjetničkim okvirima i poprimaju novo, mnogo šire značenje. </p>
<p>Isto tako ni glasovitomu umjetniku svjetske reputacije Christu ne trebaju dodatne potvrde jer je svoju originalnost i inventivnost dokazao odavno zamatajući najpoznatije svjetske građevine, znamenitosti ili pak dijelove krajolika.</p>
<p>Ipak, stvaranje umjetničkih ambijenata u svakodnevnom čovjekovu okruženju i davanje novoga značenja poznatim sadržajima i mjestima ostaje i dalje jedna od mogućnosti koja se pruža umjetnicima da se njihova umjetnost uvijek i nanovo aktualizira. Dakako, ne treba izostaviti popratnu pozitivnu posljedicu, koja se odnosi na korist i zaradu za gradove i mjesta održavanja takvih svjetski zanimljivih umjetničkih sadržaja, ako ne onda bar na besplatnu reklamu putem niza novinskih članka, televizijskih reportaža, vijesti i medija općenito. </p>
<p> Dolazimo napokon i do presudnoga čimbenika takvih grandioznih projekta – njihova financiranja. Kako je objavljeno u mnogim medijima, Christo je svoju velebnu zamisao, koja je stajala oko 20 milijuna dolara, sam financirao prodajući pripremne skice i plakate po petstotinjak američkih dolara. Na takav način prikupljanja sredstava Christo, s obzirom na svoju svjetsku slavu, može računati, kao i na kupovnu moć Njujorčana ili pak mnogih imućnih posjetitelja Velike Jabuke. Za razliku od Christa, istaknuti hrvatski umjetnik i akademik Miroslav Šutej nije mogao računati na neku eventualnu prodaju vlastitih skica kako bi ostvario svoj veličanstveni projekt postavljanja gigantske piramide na zgradu Umjetničkoga paviljona u Zagrebu, koja je trebala biti ostvarena u sklopu njegove nedavno održane samostalne izložbe na tome mjestu.</p>
<p>Kako saznajemo od Radovana Vukovića, ravnatelja Umjetničkoga paviljona, za naše prilike pozamašnu svotu od oko dva milijuna kuna, kolika je bila procjena troška izrade piramidalne konstrukcije, tim putem nije bilo moguće prikupiti.</p>
<p>Međutim, Šutej nije mogao, kako se naknadno pokazalo, kada je već čitavo idejno rješenje napravljeno i kada je dogovorena izrada konstrukcije s proizvođačima, osloniti se na novčanu potporu teškom mukom pronađenih sponzora. Vuković napominje da su sve nade u velikog sponzora – operatera mobilne telefonije – pale u vodu jer nije bio voljan pristati na plaćanje proizvodnje metalnih profila koji su trebali držati platno s otisnutim crno-bijelim prepoznatljivim šutejevskim op-art motivima, koji su najviše i stajali.</p>
<p>Šutej se međutim, vidjeli smo, jako dobro snašao, promijenivši cjelokupnu zamisao svoje izložbe, koja se prvotno trebala zvati »Mumije«, a na koncu je naslov bio »Prekrivene oči«. Mnogi bi umjetnici na njegovu mjestu odustali, možda razočarano dignuli ruke i rekli da to više nije ista stvar, no Šutej nije tako postupio, napravivši zanimljivu izložbu, za koju je i nagrađen, te koja je funkcionirala kao jedna vrsta gesamkunstwerka odnosno »prostorne instalacije s fragmentima njegova prepoznatljivog autorskoga govora«.</p>
<p>Ideja o cjelokupnome umjetničkom djelu bila je i ona sa spornom piramidom koja je trebala biti istodobno i interpolacija u već postojeću građevinu Paviljona, ali i arhitektonska intervencija u gradskome središtu. Šutejeva piramida unutar koje je skriven Paviljon idejno je povezana, kaže Vuković, s povijesti same ustanove za koju je predviđena, ali i s temom izložbe. </p>
<p>I sama poput kakva paviljona, piramida je bila predviđena, nakon završetka izložbe, za premještanje na neko drugo mjesto gdje bi služila za kulturne sadržaje, kao što je uostalom i sama građevina Umjetničkoga paviljona jednom davno preseljena iz Budimpešte u Zagreb. S obzirom na skupoću projekta i vrijednost Šutejeve umjetničke zamisli piramida bi ostala Gradu na korištenje, objašnjava Vuković. </p>
<p>Razmišljalo se da bi jedno od mogućih mjesta za njeno postavljenje, kako otkriva ravnatelj Vuković, mogao biti potez preko Save negdje u blizini mjesta gdje se gradi novi Muzej suvremene umjetnosti.</p>
<p> Sa Šutejevom arhitektonskom intervencijom, dodaje Vuković, namjeravalo se ići u svijet i promicati je barem u Srednjoj Europi kako bi se napokon privukli strani turisti u Zagreb i kako bi se pridonijelo razvoju kulturnoga turizma na ovim prostorima. </p>
<p>»Htjeli smo pokazati u svijetu da i mi ovdje imamo nešto za ponudu, a ne da moramo mi biti ti koji odlazimo van da bismo vidjeli takve umjetničke atrakcije ili pak izvozimo svoja djela«, zaključuje Vuković. Ravnatelj Paviljona smatra Šutejev projekt jednim od rijetkih, možda i prvih pokazatelja da se i kod nas može napraviti spektakularna umjetnička intervencija koja ima svoj smisao i sadržaj, a istodobno je atraktivna za kulturni turizam.</p>
<p>Unatoč promjeni koncepcije Šutejeve izložbe, koja je umjesto mumija tematski povezanih s vanjskom piramidom predstavila ambijentalnu cjelinu s ljudskim figurama prekrivenih očiju, doznajemo da u Umjetničkome paviljonu ne odustaju od prvotnoga projekta. Naravno, ako se nađe netko tko će, ako ništa vođen pozitivnim inozemnim iskustvom, prepoznati šire značenje jedne takve zamisli. </p>
<p>Romina Perić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Razriješen intendant Mladen Tarbuk</p>
<p>Za v. d. intendanta zagrebačkoga HNK Vlada imenovala Jasnu Jakovljević / Ostavku dao ravnatelj Opere HNK Zoran Juranić zbog neslaganja s Mladenom Tarbukom o izboru solista za »Rigoletta« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mladena Tarbuka, intendanta zagrebačkog HNK, Vlada je u četvrtak razriješila te dužnosti i za v.d. intendanta imenovala Jasnu Jakovljević.</p>
<p> Tarbuk je razriješen na prijedlog ministra kulture Bože Biškupića, a kako navode u Vladi, razlog tomu su financijski problemi.</p>
<p> Naime, prema novinarima dostupnim podatcima zagrebački je HNK u prošloj i pretprošloj godini imao manjak od 11,6 milijuna kuna, od čega se glavnina, 9,1 milijun kuna odnosi na nepodmirene honorare.</p>
<p> Natječaj za novog intendanta HNK raspisat će se odmah, najavljuju iz Vlade.</p>
<p>Osim na intendantskoj funkciji središnje nacionalne kazališne kuće, dogodila se i promjena u vođenju Opere HNK. Njezin ravnatelj Zoran Juranić dao je ostavku.</p>
<p> »Bio sam prisiljen dati ostavku, jer se nisu poštovali dogovori između intendanta i mene«, kazao nam je u četvrtak telefonski Zoran Juranić, koji je uputio pismenu ostavku intendantu Tarbuku. Povod je, objašnjava Juranić, Tarbukovo »samovoljno angažiranje solista za operu 'Rigoletto'«, čija je premijera najavljena za 18. ožujka ove godine. Juranić je Tarbukov izbor nekih solista smatrao nepotrebnim, no Tarbuk nije uvažavao njegove primjedbe. </p>
<p>Kao dirigent te opere, Juranić smatra da je izbor solista njegova umjetnička domena te je uvrijeđen postupkom intendanta dao ostavku. »Kako sam Tarbuku već prije usmeno najavljivao ostavku ako se ne budu poštovali dogovori, ovaj je postupak logična posljedica događaja«, kazao je Juranić. </p>
<p>Dodajmo da je u četvrtak Uprava HNK odbacila sve glasine o navodnom kriminalu i pljački, ističući kako je financijsko stanje te kazališne kuće u suglasnosti s hrvatskim propisima. </p>
<p>Dotadašnji intendant Tarbuk priopćio je kako je neovisna revizijska tvrtka Revizija Zagreb d.o.o., po nalogu Ministarstva kulture, obavila reviziju financijskog izvještaja HNK. Tarbuk dodaje kako je revizijom utvrđeno da financijski izvještaji »u svim značajnim aspektima izražavaju realno i objektivno financijsko stanje HNK-a u Zagrebu i da su rezultati poslovanja, promjene na kapitalu i novčani tijekovi za 2002., 2003. i za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2004. u suglasnosti s važećim hrvatskim zakonskim propisima i međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja«. </p>
<p> »Mišljenje revizije i njezin nalaz apsolutno su neprispodobivi bilo kakvom kriminalu, a kamoli pljački«, rekao je Tarbuk. </p>
<p>L. Ž./ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Luisa Muller« uz splitski jubilej </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hrvatskom praizvedbom Verdijeve opere »Luise Muller« u režiji Petra Selema i pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića, splitsko Hrvatsko narodno kazalište u nedjelju će se pridružiti ovogodišnjoj proslavi 1700. obljetnice utemeljenja grada Splita. Verdi je napravio dojmljivu operu, koja je uvijek bila predmet divljenja premda je, zbog iznimno zahtjevne partiture i složene dramaturške strukture, teško zadobivala repertoarno mjesto koje objektivno zaslužuje.</p>
<p> Selem je angažirao velika pjevačka imena, a naslovnu ulogu povjerio je bugarskoj opernoj divi, sopranistici Svetli Vassilevoj, koju splitska publika pamti po nastupu na Prokurativama 1997. godine, kada je pjevala uz Placida Dominga.</p>
<p> Na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u HNK Split Selem je istaknuo kako je »Luisa Muller« neobičan projekt splitske Opere, jer je riječ o djelu izvanredne glazbene ljepote te zahtjevne dramaturgije. </p>
<p>»Ovu operu nije moguće izvoditi ako nemate pet ili šest apsolutno vrhunskih pjevača. Upustili smo se u ovaj projekt vjerujući da smo stvorili pjevačku podjelu koja može odgovoriti zahtjevima djela. Ako želite napraviti nešto iznimno, morate računati i na rizik, ali smatram da je podjelom uloga kakvu imamo on smanjen na minimum«, kazao je Selem.</p>
<p> Istaknuo je da će uz vrhunske svjetske pjevače Svetlu Vassilevu i Paola Conija u Operi nastupiti i mladi, perspektivni hrvatski pjevači koji, radeći uz dva velika operna imena, stječu iskustvo i hrabrost za upuštanje u ambiciozne projekte.</p>
<p> Vassileva je istaknula vrhunsku kvalitetu splitskoga opernog ansambla, Zbora i Orkestra HNK te Selemovu iznimnu profesionalnost i predanost radu, što je uvjet za stvaranje opernih predstava u velikim kazališnim kućama. </p>
<p>Vassilevu će nakon praizvedbe u ulozi Luise zamijeniti Adela Golac-Rilović, Paola Conija Alen Ruško, a Martinu Tomčić Žana Marendić-Bučević. Nastupaju i Ivica Čikeš, Ante Jarkunica, Nera Gojanović i Saša Jakelić. Iznimnu efektnu scenografiju osmislio je Ivo Knezović, a kostime Dora Argento.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Grafike Nevenke Arbanas u Mulhouseu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Kabinetu grafike u francuskome gradu Mulhouseu od četvrtka na večer može se pogledati izložba hrvatske umjetnice Nevenke Arbanas. Riječ je o trideset grafika nastalih tijekom proteklog desetljeća, koje će francuska publika imati priliku razgledati do 23. ožujka. Izložbu organizira Visoka umjetnička škola u Mulhouseu, nakon što je Nevenka Arbanas u rujnu prošle godine na toj visokoškolskoj ustanovi održala niz predavanja. Nevenka Arbanas diplomirala je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Do sada je sudjelovala na 30 skupnih i više od 300 samostalnih izložaba, a za svoj je rad višestruko nagrađivana u Hrvatskoj i inozemstvu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Premijera »Vodene koke«</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – U osječkome HNK održat će se u petak, 25. veljače premijera tragedije u tri čina »Vodena koka« Stanislawa Ignacyja Witkiewicza, u režiji Damira Munitića. Glazbu potpisuje Igor Valeri. Za dramaturgiju je zadužena Marijana Fumić, scenografkinja je Marta Crnobrnja, dok su kostimografiju zajednički izradile Đurđa Janeš i Marita Copo. U predstavi glume Davor Panić, Tatjana Bertok-Dupković, Sandra Tankosić, Mile Ognjenović, Augustin Halas i drugi. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>HKZ o stanju hrvatske nacije i kulture</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Inicijativni krug Hrvatske kulturne zaklade (HKZ) utvrdio je u četvrtak prijedlog izjave o stanju hrvatske nacije i kulture, koja će biti predstavljena javnosti 28. veljače u Zagrebu, najavila je u četvrtak ta zaklada. Ta izjava bit će predstavljena u prostorijama HKZ-a u razizemlju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, na tribini u spomen na 28. veljače 1989., kada je dr. Franjo Tuđman sa skupinom hrvatskih intelektualaca na tribini Društva hrvatskih književnika prekinuo hrvatsku šutnju, što je bio početak demokratskih promjena u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Reprezentacija nam je sve poremetila </p>
<p>»Najmanje nam 12 igrača ovaj tjedan odlazi u razne reprezentativne selekcije zbog nastupa u prijateljskim utakmicama. U tri ćemo tjedna imati sedam utakmica, a izostanak tolikog broja igrača u ovim je teškim vremenskim uvjetima jako veliki hendikep. To ni u kojem slučaju ne može biti normalno, a ne znam je li baš bilo i potrebno«, kaže Dinamov trener </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dino Drpić preuzima ulogu »odbjeglog« Jasmina Agića. Takva je odluka maksimirskog trenera Ilije Lončarevića, koji je posljednjih dana priprema gurao Drpića na mjesto zadnjega veznog kao svojevrsnu »zakrpu« za donedavno standardnog člana udarne maksimirski postave i povremenog člana A reprezentacije. Dakako, etiketirati Drpića kao »zakrpu« zvuči grubo, no uzmemo li u obzir da je gotovo cijeli seniorski staž proveo u obrambenom, a ne veznom redu i da prošle polusezone zbog ozljede ligamenata nije upisao niti jedan nastup, teško je vjerovati da bi se već sad mogao prometnuti u dostojnog Agićeva nasljednika. Kako god bilo, Drpić će u subotnjem proljetnom prvenstvenom startu osvanuti u startnoj postavi upravo na mjestu zadnjeg veznog. </p>
<p> – Nisam Drpića uvježbavao na tom mjesto samo zbog odlaska Agića, već i zbog toga što ionako na njega računam na tom mjestu u budućnosti, pojasnio je Lončarević. – Što se tiče Agića, teško je meni, koji donosim konačnu odluku, reći »ne« igraču koji u 31. godini pred sobom ima ovakvu priliku. Uostalom, pretpostavio sam da bismo od njega teško imali nekakve koristi ako bismo ga sad zaustavili. Lakše bi mi bilo donijeti odluku prije, no ovako nije jednostavno, dodao je maksimirski trener, misleći pritom na činjenicu da je na gotovo cjelokupnim pripremama uvježbavao momčad s Agićem da bi ovaj, eto, na kraju ipak napustio Maksimir. Lončarević je, zapravo, kao trener i sportski direktor, i ovim primjerom na neki način demantirao samog sebe. Agićev je odlazak u Južnu Koreju trebao biti zgotovljen još početkom siječnja i tada se činilo da je posao pri samom pragu realizacije. Kako bi požurio Korejce u rješavanju posljednjih »formalnosti« vezanih za transfer, naglasio je da će Dinamo stopirati posao ukoliko sve ne završe do početka priprema. Korejci su i dalje »spavali«, Agić je pak prošao pripreme s Dinamom, ali je ipak i dalje - na prodaju. Maksimirski je sportski direktor, u plemenitoj nakani da zadovolji znatiželju javnosti, još nekoliko puta sam sebi »skočio u usta«, najavljivavši sigurne dolaske igrača koji su od transfera odustajali u posljednji trenutak. Prvo je propao posao s Goranom Rubilom, potom s Bolivijcem Cabrerom, pa sa Zlatkom Zahovičem i naposljetku s Paragvajcem Dos Santosom. Vjerojatno je i to razlog zbog kojeg Lončarević sada pred novinarima ne želi niti zucnuti o mogućem angažmanu 27-godišnjeg brazilskog vezista Adriana, koji je u svojoj nogometnoj biografiji upisao čak 12 nastupa za brazilsku selekciju, uključujući pritom i nastupe za olimpijsku selekciju.</p>
<p> – Molim vas da me ubuduće shvatite u ovakvim situacijama. Nikad više neću davati informacije o slučajevima ili poslovima koji nisu do kraja završeni. Tko, kako i s koje strane dobiva informacije, ne zanima me. Ali, informacije o događajima u klubu, oko igrača ili momčadi koje nisu do kraja utemeljene ili završene ne želim davati. Shvatite me, ne mogu drukčije postupati. Nema potrebe da kao prvi odgovoran čovjek u tom segmentu pravim nered i sebi i momčadi i klubu. Dinamovu svakodnevicu, kako tvrdi maksimirski trener, remeti i - hrvatska reprezentacija.</p>
<p> – Najmanje nam 12 igrača ovaj tjedan odlazi u razne reprezentativne selekcije zbog nastupa u prijateljskim utakmicama. U tri ćemo tjedna imati sedam utakmica, a izostanak tolikog broja igrača u ovim je teškim vremenskim uvjetima jako veliki hendikep. To ni u kojem slučaju ne može biti normalno, pogotovo za ove vremenske uvjete. Od ove subote, pa do petka, dakle pred utakmicu protiv Međimurja u drugom proljetnom kolu, praktički nemam momčad! Daj Bože da reprezentacija to iskoristi. Uostalom, svima nam je reprezentacija prva i najbitnija i tu nema dvojbe. Ali, ne znam je li to u ovakvim vremenskim uvjetima baš bilo potrebno, zaključio je Lončarević. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sigurno je da ništa nije sigurno </p>
<p>Zdrav razum govori da je samo jedan klub dosegnuo dovoljnu prednost za drugu utakmicu. Uostalom, riječ je o klubu koji je napravio prvorazrednu senzaciju osmine finala najelitnijeg europskoga nogometnog natjecanja. Pobjeda Lyona u gostima protiv Werdera sa 3-0 morala bi biti dovoljna prednost za prolaz u četvrtfinale. Sve je ostalo teško za prognozirati... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koji se od 16 klubova koji su nastupali u prvim utakmicama osmine finala Lige prvaka može smatrati sigurnim četvrtfinalistom? Zdrav razum govori da je samo jedan klub dosegnuo dovoljnu prednost za drugu utakmicu. Uostalom, riječ je o klubu koji je napravio prvorazrednu senzaciju osmine finala najelitnijeg europskog nogometnog natjecanja. Lyon je u gostima kod snažnoga bremenskog Werdera slavio uvjerljivu pobjedu sa 3-0. To mu mora biti dovoljan zalog u uzvratnoj utakmici na svom Gerlandu. U Bremenu je Lyon iz tri brza protuudara matirao domaćina pogocima Wiltorda, Diarre i Juninha. </p>
<p>Kapitalne prednosti od 3-0 na svom su terenu urušili Bayern i Liverpool primljenim pogocima u posljednjim minutama utakmice, što nadigranim suparnicima, Arsenalu i Bayeru ostavlja realnu nadu da s pobjedama sa 2-0 ostvare preokret. </p>
<p>Bayern je vodio do 88. minute sa 3-0 protiv potpuno razbijenog Arsenala, a posrnule je Londončane pogotkom spasio Toure. Arsenal na svom malom igralištu vidi svoju šansu da se domogne pobjede i prolaza u četvrtfinale. Ista se priča dogodila i u Liverpoolu. Domaćin je odigrao najbolju ovogodišnju partiju, nakon pogodak Garcije, Riisea i Hamanna već se slavio prolazak. No, onda je na scenu stupio cirkusantski vratar Dudek, koji je pogreškom Francu omogućio da loptu smjesti u mrežu i Bayeru omogući san o četvrtfinalu. </p>
<p>Što reći o dvoboju madridskog Reala i torinskog Juventusa? Prednost od jednog pogotka može i ne mora biti dovoljna za uzvrat, šanse su u ovom »finalu prije finala« pedesetpostotne za oba kluba. A oni koji pozorno prate europski nogomet složit će se s tvrdnjom da ni gostujuća pobjeda Milana protiv Manchester Uniteda ne predstavlja nikakvu sigurnost za Milaneze. United je već znao zapapriti Milanu na njegovu terenu, stoga ni u ovom odmjeravanju snaga ništa nije sigurno. Podsjetimo, Milan je u Manchesteru pobijedio zgoditkom Crespa nakon nevjerojatne pogreške vratara Carrola. Englezi doista nemaju sreće s vratarima... </p>
<p>Iako neki vide Intera kao sigurnog četvrtfinalista nakon neodlučenih 1-1 u prvoj utakmici protiv Porta u gostima (Martins za Inter, Ricardo Costa za Porto), ni to ne može biti sigurna oklada. Porto je dovoljno stručan za gostujuće utakmice da ne pokuša napraviti »nered« u Milanu. </p>
<p>Naposljetku, Barcelona, koja je pobijedila Chelsea sa 2-1 pogocima Maxija i Eto'oa nakon vodstva gostiju (Belleti, autogol), morat će potvrditi svoj lepršav i atraktivan nogomet i u vrućem ambijentu koji će stvoriti navijači Chelseaja. Jer, trener Londončana Mourinho ove je godine bezbroj utakmica dobio s nepopularnih 1-0, a sada bi mu to bilo dovoljno da izbaci vrlo snažnu Barcelonu. No, kako zadržati Ronaldinha i društvo da ne postignu pogodak? </p>
<p>Sigurno je tek da u Ligi prvaka ništa nije sigurno. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Janica deveta na treningu spusta</p>
<p>SAN SICARIO</p>
<p> – Austrijanka Renate Götschl je bila najbrža na posljednjem treningu spusta uoči subotnje utrke u San Sicariju, dok je Janica Kostelić sa sekundom zaostatka ostvarila deveti rezultat. Vodeća spustašica Svjetskoga kupa ostvarila je vrijeme 1:53,95, čime je za deset stotinki bila brža od drugoplasirane Amerikanke Lindsey Kildow. Do trećeg mjesta na treningu iznenađujuće je doskijala Francuskinja Ingrid Jacquemod, koja je za Götschl zaostala 46 stotinki. </p>
<p>Nakon sjajnog trećeg mjesta na prvom treningu, uz, prema vlastitim riječima, čak i rezerviranu vožnju, svjetska prvakinja u ovoj disciplini Janica Kostelić na drugom je treningu doskijala do devete pozicije. Razlog devetom mjestu možda leži u činjenici da su se na ovoj utrci dijelili startni brojevi za subotnju službenu utrku spusta. A poznato je da hrvatska skijašica nikada nije voljela imati kasnije startne brojeve. Njezina najljuća konkurentica u boju za veliki Kristalni globus - Anja Pärson - nije završila drugi trening spusta. </p>
<p>U petak s početkom u 11 sati u talijanskom San Sicariju na rasporedu je utrka superveleslaloma, a poznati su i startni brojevi – Janica Kostelić u utrku će krenuti kao 23., Pärson ima startni broj 26, dok bi trećeplasirana u ukupnom poretku Svjetskog kupa Tanja Poutiainen niz stazu Fraiteve Olympique trebala krenuti kao 31. </p>
<p> • Rezultati drugog treninga spusta: 1. Renate Götschl (Aut) 1:53,95, 2. Lindsey Kildow (SAD) + 0.10, 3. Ingrid Jacquemod (Fra) + 0.46, 4. Hilde Gerg (Njem) + 0.63, 5. Isolde Kostner (Ita) + 0.89...</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kukoč nadigrao Planinića</p>
<p>Milwaukee Bucksi slavili su pobjedu protiv New Jersey Netsa sa 100-81. Toni Kukoč je odigrao 25 minuta i nepogrešivo pogađajući kroz obruč ubacio osam poena te podijelio četiri lopte suigračima i isto ih toliko uhvatio. Za poraženu momčad Zoran Planinić je odigrao svega četiri minute i upisao dva koša </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Međusobni dvoboj Tonija Kukoča i Zorana Planinića pripao je starijem i iskusnijem hrvatskom košarkašu. Uz to su i Milwaukee Bucksi slavili pobjedu protiv New Jersey Netsa sa 100-81, čime se nastavila agonija Netsa koji nisu ondje slavili već pet godina. </p>
<p>Učinak hrvatskog dvojca ostao je u drugom planu. Toni Kukoč odigrao je 25 minuta i nepogrešivo pogađajući kroz obruč ubacio osam poena te podijelio četiri lopte suigračima i isto ih toliko uhvatio. Za poraženu momčad Planinić je odigrao svega četiri minute i upisao dva koša. Najbolji strijelac utakmice bio je Vince Carter sa 25 koševa, a u pobjedničkoj momčadi, u kojoj su svi igrači zabili, najviše je postigao Desmond Mason (15). </p>
<p>Zaigrao je i Gordan Giriček, a njegov je Utah Jazz izgubio od Dallas Mavericksa sa 83-101. Dallas je do pobjede predvodio Nijemac Dirk Nowitzki sa 29 poena i osam skokova, no nije ga krasio dobar šut - tek je svaki treći pokušaj bio uspješan (7-21). Giriček je, pak, imao priliku u 14 minuta pokazati što sve zna, a za to je vrijeme ubacio sedam koševa. </p>
<p>Zydrunas Ilgauskas (33) i LeBron James (27) kombinirano su ubacili 60 poena i zaustavili napade Chicago Bullsa, koje je predvodio Ben Gordon (21). Konačna pobjeda rezultatom 100-91 nijednom nije dolazila u pitanje, jer su gostujući igrači poveli tek na samom početku utakmice, a nakon se toga više nisu mogli sastaviti s prednošću. </p>
<p>I bez Stevea Nasha i unatoč problemima s prekršajima Amarea Stoudemirea Phoenix Sunsi lako su se obračunali s Los Angeles Clippersima (118-101). Inače, Phoenix ove sezone po utakmici prosječno ubacuje 110 koševa, što je najbolje od sezone 1994./1995., kada su košarkaši Orlanda ubacivali po 110.9 koševa. </p>
<p> • Rezultati: Milwaukee (Kukoč - 25 minuta, 8 poena, po 4 skoka i asistencija) – New Jersey (Planinić - 4 minute, 2 poena) 100-81, Indiana – Miami 93-91 (produžetak), Cleveland – Chicago 100-91, Washington – Memphis 93-83, New Orleans – Seattle 85-103, Utah (Giriček - 14 minuta, 7 koševa, 2 skoka) – Dallas 83-101, Denver – Boston 107-86, San Antonio – Houston 99-81, Phoenix – LA Clippers 118-101, Portland – LA Lakers 83-86, Golden State – Atlanta 101-96. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dvije utakmice Salone </p>
<p>SOLIN</p>
<p> – Košarkašice Salone su ozdravile i odigrat će dvije utakmice doigravanja za ostanak u Prvoj A ligi s Mursom iz Osijeka u petak i subotu u 20 sati. Pozitivan rezultat vratio bi samopouzdanje Solinjankama, a trener Ante Polić kaže: »Nedovoljno smo trenirali u kompletnom sastavu zbog bolesti košarkašica. Nadamo se da na svježinu možemo odigrati dobro, barem jednu utakmicu. Mursa je u prednosti, favoritkinje su, igrale su bolje od nas tijekom prvenstva. No, nećemo se predati, želimo iznenaditi i pobijediti Osječanke. « </p>
<p> • Ostali parovi, Liga za ostanak: Vidici Dalmostan – Požega (odgođeno), Vindi – Ragusa, Salona – Mursa; Liga za prvaka: Medveščak – Gospić Industrogradnja, Šibenik Jolly – Studenac Omiš, Montmontaža – Croatia. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Derbi bez pobjednika </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U derbiju 12. kola vaterpolske lige Primorje Erste Banka i zagrebačka Mladost odigrali su neodlučeno 7-7. Temperatura nadmetanja rasla je od stidljivog početka, izjednačene i mlake središnjice, pa do uzavrele završnice. </p>
<p>U prvoj je četvrtini na svakoj strani postignut po jedan pogodak, a uslijedio je življi i učinkovitiji nastavak. Zagrepčani su zaigrali čvršće u obrani i dvaput imali po dva pogotka prednosti (1-3 i 2-4), ali je Beltrame s dva zgoditka održao priključak. Tino Vegar je svojim drugim pogotkom opet donio dva pogotka prednosti, a Mario Oreb povisio na 6-3. No, domaćini se nisu predavali, Beltrame, Kacijanić i Burić sve su vratili na početak. </p>
<p>U završnici je doslovce zakuhalo. Tome nije pridonijela samo želja obje momčadi, nego su kumovali i vrlo slabi suci, Dubrovčani Vlaho Radičević i Mladen Rak. Ispustili su uzde igre iz svojih ruku. Prvo je zaiskrilo nakon što su domaćinima priznali pogodak, zbog čega je burno reagirala gostujuća klupa. Posljedica toga bilo je isključenje pomoćnog trenera Milorada Damjanića. Već je u sljedećoj akciji na drugoj strani žustro reagirao i trener domaćina Željko Tonković, nakon što suci nisu sankcionirali udaranje glavom Vrbičića u Burića. I Tonković je morao u gledalište. </p>
<p>Više nervoze, neizvjesnosti i uzbuđenja nego lijepog i kvalitetnog vaterpola bilo je u ovom derbiju, a remi je zapravo najpravedniji ishod. </p>
<p> • Bazen na Kantridi </p>
<p>PRIMORJE ERSTE BANKA – HAVK MLADOST 7-7 (1-1, 2-3, 3-2, 1-1)</p>
<p>PRIMORJE: Car, Burić 1, Brala, Pupovac, Burburan, Franković, Tyshkivsky, Turina, Premuž 1, Kancijanić 2, Beltrame 3, Bukovac, Sablić, Križanec.</p>
<p>MLADOST: Perčinić, Vranješ, Đogaš, Jelača, Koljanin, Oreb 1, Vrbičić 1, Milaković, Primorac 2, Jerković 1, Vegar 2, Rogin, Kobešćak, Kačić. </p>
<p>SUCI: Radičević i Rak (oba Dubrovnik)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marin BELTRAME. </p>
<p>Rezultati 12. kola: Jadran Deltron – Mornar Brodospas 4-4, Medveščak – Šibenik 13-11, Primorje EB – Mladost 7-7, POŠK – Jug CO 10-18. Poredak: Jug CO 24 boda, Primorje EB 19, Mladost 16, Jadran Deltron 13, Medveščak 11, Mornar Brodospas 7, Šibenik 5, POŠK bez bodova. </p>
<p>Tonko Kraljić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tamara se »spotaknula« na Pavlovič </p>
<p>DOHA</p>
<p> - Tamara Boroš »spotaknula« se već na drugoj prepreci na Otvorenom stolnoteniskom prvenstvu Katara. Viroza je očito ostavila traga na našu najbolju stolnotenisačicu, koja se, nakon lakše suparnice u prvom kolu, u osmini finala nije uspjela oduprijeti bjeloruskom »lovcu« Viktoriji Pavlovič. </p>
<p>Treća europska igračica, 16. na svijetu, pobijedila je sa 4-1. Čak su tri seta otišla u »fiks«, ali je sva tri puta Bjeloruskinja imala više koncentracije, čime je spriječila našu igračicu da u četvrtfinalu još jednom odmjeri snage s Kineskinjom Niu Jianfeng. Tamara si je ovim porazom znatno umanjila izglede da SP u Šangaju dočeka kao četvrta igračica svijeta, što bi joj jamčilo malo povoljniji ždrijeb. </p>
<p> • Rezultati, stolnotenisačice, osmina finala: Vi. Pavlovič (Bje) – BOROŠ 4-1 (13-11, 5-11, 12-10, 11-8, 13-11); stolnotenisači, 2. kolo: Chen Weixing (Aut) – PRIMORAC 4-0 (11-7, 11-6, 11-6, 14-12); parovi, stolnotenisačice, 2. kolo: Wang Nan / ZhangYining (Kin) – VAIDA / Zamfir (Rum) 4-1, Guo Yue / Niu Jianfeng (Kin) – BOROŠ / Steff (Rum) 4-1. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ančić bolji od Philippoussisa </p>
<p>SCOTTSDALE/ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski tenisač Mario Ančić pobijedio je u drugom kolu 291.000 eura vrijednog ATP turnira u Scottsdaleu u Arizoni Australca Marka Philippoussisa sa 6-1, 7-6 (3). </p>
<p>Splićanin je protiv Philippoussisa dosad igrao dvaput i oba je puta izgubio bez dobivenog seta - 2003. na betonu Tokija i godinu dana kasnije na Australian Openu. Ovog je puta Ančić bio puno uvjerljiviji, sa 10 asova čuvao je svoj servis, a Australčev je uzeo već u prvom gemu susreta, a nakon je isto ponovio još dvaput. Ančić je u i drugom setu stigao do »breaka«, Philippoussis je sve vratio u šestom gemu, čak je imao i set-loptu, no u »tie-breaku« je treći nositelj brzo stigao do nenadoknadiva vodstva i okončao susret. U cijelom je susretu Australac imao samo jedan as-servis. </p>
<p>Nakon uzastopnih polufinala Marseillea i Rotterdama, Ančić je u i u Scottsdaleu vrlo blizu ulaska među četiri najbolja, u četvrtfinalu igra s Ekvadorcem Giovannijem Lapenttijem, koji se prvi put plasirao u četvrtfinale na ATP turniru. Australcu je to bio tek drugi meč od dvomjesečne stanke, nakon što je dan ranije ostvario svoju prvu pobjedu na ATP turniru od srpnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Visoka pobjeda Podravke u zaostaloj utakmici 14. kola </p>
<p>SESVETE</p>
<p> – Bez tri gripozne igračice, Tatari, Franić i Blažeković, Podravka Vegeta odradila je odgođeni dvoboj 14. kola PH i tako upotpunila prvoligašku ljestvicu. Koprivničanke su u gostima pobijedile ekipu Sesveta sa 15-41 (6-22). Sesvećanke su se trudile, ali je Podravka bila prejaka, pa i u situacijama kad je trener Šojat na vanjskim pozicijama kombinirao krilo Sirovec i pivota Popović. Utakmicu 15. kola sa Slavonijatransom Podravka igra u Koprivnici u petak u 19 sati. </p>
<p> • Sportska dvorana </p>
<p>SESVETE - PODRAVKA VEGETA 15-41 (6-22) </p>
<p>SESVETE: Krajinović (9+0), Karaula (1+0), Dodoš, Kovačić 1, Janković 2, Pavlek 2, V. Rašković 2, Vidović 4, Anđelić, Bazzeo 2 (2), S. Rašković, Košćak 1, Nuić 1, Kranjec.</p>
<p>PODRAVKA: Stančin (9+0), Galkina (11+0), Vresk 2, Tarle 2, Golubić 6 (2), Palčić 4, Hodak 6, Zebić 3 (1), Sirovec 3, Popović 6, Naukovič 3 (2), Hrgović 6. </p>
<p>SUCI: Cupek i Kožuhar (oba Garešnica). GLEDATELJA: 100. </p>
<p>SEDMERCI: Sesvete 3 (2), Podravka Vegeta 8 (6). ISKLJUČENJA: Sesvete 6 minuta (Pavlek, Nuić, Kranjec), Podravka Vegeta 2 minute (Popović). </p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Renata HODAK. </p>
<p>I. Č. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Papa operiran zbog problema s disanjem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U četvrtak navečer u rimskoj bolnici Gemelli izvršen je operativni zahvat nad papom Ivanom Pavlom II, kako bi mu liječnici omogućili lakše disanje. Traheotomija je prošla uspješno, kako su oko 22 sata u četvrtak potvrdili liječnici. Opracija je trajala trideset minuta pod općom anestezijom, što je najviše i brinulo liječnike. Traheotomija je zahvat kojim se na vratu otvara dušnik i na taj se način omogući lakše disanje.</p>
<p>Papa je imao probleme s disanjem već u četvrak ujutro, što nam je potvrdila dr. Simona Gotovac, koja je član liječničkog konzilija. Rezultat je to preboljele gripe, od koje se Papa očito nije u potpunosti oporavio. Posljednjih je dana teško govorio, u što smo se mogli uvjeriti i za vrijeme posjeta hrvatskog premijera Ive Sanadera Vatikanu.</p>
<p>Prebačen je u četvrtak ujutro u kliniku Gemelli, ali se nakon prvih pregleda nije očekivala operacija. Liječnici tijekom dana nisu objavili saopćenje o stanju zdravlja, ali se ono pogoršavalo i kasno poslije podne je donešena odluka o traheotomiji. Pregledi na srcu koji su kod Pape obavljeni početkom veljače kada je deset dana proveo u klinici Gemelli su pokazali da sa srcem nema posebnih problema i zato su liječnici donijeli odluku da se zahvat izvrši pod punom anestezijom. Ipak, pozorno se pazilo da anestezija traje što kraće, kako ne bi bilo komplikacija. Bolnica tijekom večeri nije željela davati saopćenja niti prognoze, ali je Vatikan potvrdio da je zahvat prošao u redu i zadovoljavajuće.</p>
<p>Iako traheotomija nije težak medicinski zahvat prognoze je vrlo teško davati jer sve ovisi o daljnjem tijeku bolesti. Papa će sljedeća dvadeset i četiri sata biti priključen na monitore i pod stalnim nadzorom liječnika. Potrebna je i vrlo oprezno uzimanje hrane, a lijekovima će se pokušati spriječiti eventualne daljnje upalne komplikacije.</p>
<p>Iako je u jednom treutku izgledalo da se Papa uspješno oporalja, da je prebolio gripu i da ga samo treba poštedjeti većih napora, već se u srijedu Papa nije osjećao dobro, pa je otkazana Opća audijencija i Sveti Otac se vjernicima obratio preko video konferencije. Otkazane su i druge planirane obaveze Svetog Oca, kao susret s talijanskim predsjednikom Carlom Azeglion Ciampijem. Liječnici su vjerovali da će biti dovoljno da Papa miruje u svojim prostorijama, ali su problemi s disanjem bili vrlo izraženi. Zbog progresivne Parkinsonove bolesti Papi su oslabili mišići grla i ima problema i s plućima, pa je gripa samo pogoršala opće stanje.</p>
<p>Nicola Cerbino, glasnogovornik klinike Gemelli, u četvrtak u 22,20 sata je novinarima rekao kako je zahvat prošao dobro, a da ga je operirala grupa najboljih talijanskih liječnika, većinom iz Rima, ali i iz Firenze. Brza traheotomija je bila nužna zog problema koji su se javili. U liječničkom timu koji je operirao Papu bio je i njegov osobni liječnik.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>CIA otimala osumnjičene za terorizam</p>
<p>Nijemac libanonskog porijekla otet je u Makedoniji i avionom prebačen u Afganistan gdje mu se mjesecima izgubio svaki trag / »Želite li ozbiljno ispitivanje, pošaljete zatvorenika u Jordan, ako želite da ga se muči, pošaljete ga u Siriju, a ako želite da netko nestane ... pošaljete ga u Egipat«, izjavio je jedan bivši operativac CIA-e</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Khaled el Masri, njemački građanin libanonskog porijekla, vozio se 31. prosinca 2003. prema Skopju u turističkom autobusu. No, čim je iz Srbije ušao u Makedoniju uhitile su ga, ili kako on tvrdi otele, makedonske vlasti. Predale su ga ljudima koji su mu djelovali kao Amerikanci. </p>
<p>Nakon tri tjedna, El Masri (koga je Amerika osumnjičila za suradnju s Al Qaidom) u Skopju je vezanih je ruku i s povezom na očima ubačen u avion kojim je prebačen u Afganistan. Tamo mu se mjesecima zameo trag. U Münchenu se taj slučaj sada istražuje kao otmica, tvrdi El Masrijev odvjetnik, Manfred Gnjidić. </p>
<p>Khaled el Masri navodi da je u Afganistanu bio bačen u američku tamnicu, da je tamo držan u okovima i fotografiran gol, da je dobivao je batine i injekcije te da su ga stalno ispitivali održava li veze s Al Qaidom. Jednom ga je, tvrdi se, u tamnici ispitivao i neki njemački tajni agent. Tek u svibnju, nakon više mjeseci takvog režima te jednog neuspjelog štrajka glađu, ponovo je s povezom na očima nekamo prebačen avionom. </p>
<p>Nakon leta, ukrcali su ga u autobus koji ga je, nakon vožnje od šest ili sedam sati, ostavio u sjevernoj Albaniji blizu makedonske granice. Granični čuvar predao mu je plastičnu kutiju s njegovom putovnicom i drugim stvarima koje su mu bile oduzete prilikom njegova uhićenja u siječnju. Rečeno mu je da može ići, a u putovnici mu je bio otisnut albanski žig, s datumom 29. svibnja 2004. </p>
<p>Ta priča, koju je početkom siječnja prenio New York Times, mogla je zvučati poput čiste maštarije. No sad je, u svom najnovijem broju, tjednik Newsweek objavio rute letenja aviona »boeing« 737, koji, čini se, služi Amerikancima za prebacivanje osoba osumnjičenih za bavljenje terorizmom na tajna saslušanja u trećim zemljama. Otprije je poznato da Amerikanci u slične svrhe koriste i manji mlazni avion »gulfstream« 5, kakvim se inače obično voze važniji poslovni ljudi.</p>
<p>Prema podacima europskih zračnih vlasti, ispada da je taj »boenig« 23. siječnja stigao u Skopje s Mallorce i istog dana odletio dalje. Idućeg dana spustio se u Bagdadu, a zatim je proslijedio do Kabula u Afganistanu. Tamo je stigao 25. siječnja, što se podudara s El Masrijevom verzijom priče. Njemački ministar unutrašnjih poslova Otto Schilly navodno je zatražio ispriku CIA-e zbog toga slučaja. </p>
<p>No to što se događalo s El Masrijem tek je dio šire priče o prebacivanju osumnjičenih terorista na saslušavanja u treće zemlje u režiji američkih vlasti. Britanski list Sunday Times koji je krajem prošle godine također pisao o toj temi smatra da se radi o »mučenju preko posrednika«. Pozivajući se na neimenovane bivše operativce CIA-e i borce za ljudska prava, list je tvrdio da su CIA i Pentagon prebacivali osumnjičene u zemlje kao što su Egipat i Jordan. »Tamo su bili podvrgnuti mučenju, uglavnom zato da bi se dobile informacije za Amerikance koji, kako se tvrdi, potiču te zemlje da koriste agresivne metode ispitivanja kakve zabranjuje američki zakon«, pisao je tada Sunday Times. </p>
<p>Britanski je list citirao i Boba Baera, bivšeg operativca CIA-e na Srednjem istoku koji je navodno rekao: »Želite li ozbiljno ispitivanje, pošaljete zatvorenika u Jordan. Ako želite da ga se muči, pošaljete ga u Siriju. Ako želite da netko nestane ... pošaljete ga u Egipat.« Prema najnovijim vijestima, Amerika je prestala slati osumnjičenike u Siriju. No prema različitim izvorima (jer tim su se slučajem osim britanskog i američkog tiska do bavile i švedska i njemačka televizija te izraelski list Haaretz), može se sastaviti popis glavnih zemalja u koje su američki avioni navodno prebacivali osumnjičenike na saslušanje. To su Egipat, Jordan, Irak, Afganistan, Maroko i Uzbekistan. Zabilježeni su i letovi za Libiju, ali vjerojatno zbog demontiranja zabranjenih programa naoružanja kojih se nedavno odrekao pukovnik Gadafi).</p>
<p>Sunday Times navodi i primjere izručenja po jednog osumnjičenika iz Švedske i Indonezije u Egipat 2001. uz režiji američkih agenata, te iz Gambije u američki logor Guantanamo na Kubi. Još krajem 2001., jedan je američki avion »gulfstream« 5 primijećen i u Karachiju u Pakistanu. Osoblje zračne luke reklo je nekom tamošnjem reporteru da je na avion ukrcan stanoviti Jamil Gasim, jemenski student osumnjičen za veze s Al Qaidom. Pratili su ga ljudi bijele puti s maskama na licu. Mlažnjak je Jemenca odvezao u Jordan gdje mu se zameo svaki trag.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bush poziva Rusiju da se pridruži Europi i SAD u pritisku na Iran </p>
<p>Bush je u Bratislavi istaknuo da zagovara diplomatsko rješenje »iranskih nuklearnih ambicija« te da u tome ima potporu Europe / Bush je tijekom razgovora nastojao pridobiti Putina da se pridruži europskoj diplomatskoj inicijativi prema Iranu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Slovaci su »prijatelji, saveznici i braća« u globalnoj borbi za slobodu, istaknuo je američki predsjednik George W. Bush u četvrtak u Bratislavi. Posljednjeg dana svoje europske turneje George W. Bush se u slovačkom glavnom gradu sastao sa slovačkim predsjednikom i premijerom, Ivanom Gašparovičem i Mikulašom Dzurindom, kojima je zahvalio na snažnoj potpori tijekom rata u Iraku. </p>
<p>Nakon razgovora, ponovio je da zagovara diplomatsko rješenje »iranskih nuklearnih ambicija«. »Nadam se da ćemo postići diplomatsko rješenje«, rekao je Bush, s obzirom da su SAD i Europa suglasni oko toga. Bush je tom prigodom ponovio da su Velika Britanija, Francuska i Njemačka minulih dana »jasno i glasno rekle da Iranci ne smiju imati nuklearno oružje«. Da bi se onemogućilo Teheran da proizvede nuklearnu bombu, važno je da »naši partneri Britanija, Francuska i Njemačka predstavljaju ne samo EU, ne samo NATO, već i Sjedinjene Države«, dodao je Bush. </p>
<p>Bush se u četvrtak poslijepodne sastao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Iran, Sirija, Čečenija, ali i rusko članstvo u WTO-u, stupanj razvoja demokracije u Rusiji te nastavak razoružanja teme su o kojima su dvojica državnika razgovarala u Bratislavi. Budući da je Moskva obećala pomoć Teheranu oko razvijanja iranskog nuklearnog programa, Bush je tijekom razgovora nastojao pridobiti Putina da se pridruži europskoj diplomatskoj inicijativi prema Iranu. </p>
<p>S obzirom na pitanje Čečenije, Bush općenito vidi rusko djelovanje u Čečeniji kao način rješavanja međunarodnog terorizma, unatoč kritikama da je to u sukobu s principom poštivanja ljudskih prava. Budući da je širenje slobode i »napredak demokracije« visoko na agendi američke administracije, Bush kani poduprijeti zapadnjačku orijentaciju u bivšim sovjetskim republikama poput Ukrajine, ali i ojačati svoj utjecaj u Gruziji i Moldaviji, zemljama iz kojih Rusija odbija povući svoje vojne baze. </p>
<p>U pogledu ruskih aspiracija za članstvom u WTO-u, Bush ističe da Moskva mora potvrditi da je privržena slobodnoj tržišnoj ekonomiji. Dakako, Amerika želi da Rusija uđe u Svjetsku trgovinsku organizaciju, jer bi se time smanjio rizik zapadnih ulagača koji posluju s Rusijom. U tom kontekstu, Bush je već na početku svoje europske turneje podsjetio na skretanje Moskve s demokratskog puta, a osobito na pritisak na medije te upozorio da Rusija mora potvrditi svoju privrženost vladavini prava.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>General Delić i ostali odgovarat će umjesto Izetbegovića</p>
<p>Prema optužnici, Delić je odgovoran za zločine koje su nad zarobljenim Hrvatima i Srbima tijekom rata u BiH počinili mudžahedini iz sastava Armije BiH</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Međunarodni kazneni tribunal za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) u četvrtak je objavio detalje optužnice protiv bivšeg zapovjednika glavnoga stožera Armije BiH Rasima Delića, koju je 16. veljače potvrdio sudac Carmel Agius.</p>
<p>Prema optužnici, Delić je odgovoran za ubojstva, okrutno postupanje i silovanje kao kršenje ratnog prava i običaja koje su nad zarobljenim Hrvatima i Srbima tijekom rata u BiH počinili mudžahedini iz sastava Armije BiH. Delić je, kako se tvrdi, odgovoran temeljem tzv. zapovjedne odgovornosti, budući da je, premda obaviješten o zločinima, propustio kazniti njihove počinitelje iz postrojbe »El Moujahid« koja je djelovala unutar Trećeg korpusa Armije BiH. Riječ je o dragovoljcima iz islamskih zemalja, koji su se tijekom rata došli boriti na strani Bošnjaka-muslimana.</p>
<p>Rasim Delić, kao zapovjednik Glavnoga stožera Armije BiH, je individualno kazneno odgovoran za zločine navedene u optužnici, budući da je znao ili imao razloga znati da će ti zločini biti počinjeni od njegovih podčinjenih, a propustio je poduzeti nužne i razumne mjere da ih spriječi ili kazni počinitelje.</p>
<p>Optužnica je Deliću uručena u utorak, a on je rekao da će se dragovoljno predati. U Den Haag trebao bi otputovati u ponedjeljak 28. veljače i zasigurno očekuje da će vlada Federacije BiH ponuditi jamstva za njegovo puštanje na obranu sa slobode. Njegovo izjašnjenje o krivnji očekuje se idućega tjedna, i gotovo je izvjesno da će se Delić negativno izjasniti o krivnji.</p>
<p>Istodobno, državna bosanskohercegovačke televizija (BHT1) objavila je kako je Haški tribunal optužio još tri osobe bošnjačke nacionalnosti za ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH. U vijesti koju je BHT1 emitirala u srijedu tvrdi se da je ICTY optužio i bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, zapovjednika Trećeg korpusa Armije BiH generala Sakiba Mahmuljina te Edhema Godinjaka koji je u ratnom razdoblju bio zapovjednik policije u mjestu Tarčin kod Sarajeva. Navodno bi optužnice protiv ove trojice u Sarajevo trebale stići do kraja tjedna. Inače, za zločine koje su nad bosanskim Hrvatima i Srbima počinili mudžahedini, pred Haškim tribunalom odgovaraju također visoki časnici Armije BiH Enver Hadžihasanović i Amir Kubura. Ranije, za zločine nad Hrvatima na području Hercegovine, optužen je Delićev prethodnik na mjestu prvog čovjeka Armije BiH, također umirovljeni general Sefer Halilović.</p>
<p>Nakon objavljivanja optužnice protiv umirovljenog generala Delića, koji je obnašao dužnost savjetnika za vojna pitanja bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića, uslijedile su, naravno, brojne reakcije.</p>
<p>Sam Tihić, rekao je da vjeruje kako će Delić dokazati da nije kriv i da je Haški tribunal pravo mjesto za to. No, Tihić je dodao kako misli da je u konkretnom slučaju ICTY podlegao pritisku izjednačavanja odgovornosti onih koji su branili BiH, s onima koji su činili masovne zločine i koji su sudjelovali u agresiji.</p>
<p>Slične su i druge reakcije bošnjačkih političara i organizacija. U reakcijama sa srpske strane, naravno, ne skriva se zadovoljstvo.</p>
<p>Posebno je, naravno, zanimljivo da optužnica protiv Delića i gotovo izvjesne optužnice protiv drugih pripadnika tadašnjeg bošnjačkog vrha, zapravo dobrim dijelom proistječu iz istrage što ju je Tužiteljstvo ICTY-ja vodilo protiv bivšeg predsjednika Predsjedništva tadašnje Republike BiH Alije Izetbegovića. Naime, istraga protiv Izetbegovića obustavljena je nakon njegove smrti, ali ne i protiv njegovih najbližih suradnika. Ejup Ganić je, uostalom, figurirao kao Izetbegovićev neformalni zamjenik u Predsjedništvu BiH, a Delić mu je više puta iskazao nepodijeljenu lojalnost.</p>
<p>No, posebno je zanimljiva najava da će biti optužen i Edhem Godinjak, najvjerojatnije zbog zločina počinjenih u logoru »Silos« u Tarčinu, u kojem su bili zatočeni srpski civili i ratni zarobljenici. </p>
<p>Uz Godinjakovu eventualnu osobnu odgovornost, naime, zanimljivo je da je tijekom haškog suđenja Slobodanu Miloševiću ovaj u svojoj obrani predoči, dokument s jedne sjednice Predsjedništva BiH tijekom koje je Izetbegović izravno odobrio zatočenje srpskih civila u »Silosu«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>BiH i SCG zajedno u potragu za haaškim optuženicima</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Najviši dužnosnici BiH i Srbije i Crne Gore najavili su u četvrtak u Sarajevu jačanje suradnje sigurnosnih službi dviju zemalja da bi se osiguralo privođenje svih osoba za kojima traga Haaški sud.</p>
<p>Predsjedatelj Predsjedništva BiH Borislav Paravac i predsjednik SCG-a Svetozar Marović, koji su predvodili izaslanstva dvije zemlje na sastanku Međudržavnog vijeća za suradnju, izjavili su novinarima da postoji potpuna suglasnost o potrebi pune suradnje s Haaškim sudom, jer je to temeljni uvjet daljnjeg približavanja euroatlantskim integracijama.</p>
<p>»Imamo iste vanjskopolitičke prioritete, a to je približavanje euroatlantskim integracijama. Znamo da je najveća zapreka tome pitanje suradnje s Haaškim sudom«, kazao je Paravac dodavši kako su izaslanstva dviju zemalja suglasna da treba uspostaviti stalnu suradnju sigurnosnih službi kako bi se ovaj problem riješio.</p>
<p>Odgovarajući na upit novinara, Paravac je kazao kako ne zna gdje se točno nalazi bivši general vojske bosanskih Srba Radivoje Miletić, također haaški optuženik, a Marović je istaknuo da će svi oni za kojima Haag traga, biti tamo i izručeni.</p>
<p>»Očekujem da srbijanska vlada pridonese da se dva preostala generala također nađu u Haagu«, kazao je Marović. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Kriminalcima snagu daje državno ustrojstvo koje im pruža svoju zaštitu</p>
<p>Na Hrvatskoj televiziji već se dugo u »Latinici« predstavljaju aktualne i atraktivne teme u vezi s kojima naša javnost upravo vapi da se dogode neki pomaci na bolje, ali nažalost, s obzirom na to kako se u »Latinici« one prezentiraju, slabi su izgledi da se to i ostvari.</p>
<p>Uporno se zaobilaze činjenice o kojima »vrapci na grani pjevaju« – da kriminalci, bez obzira na kakvim se položajima nalazili, nisu nikakvi nadljudi, nego da im snagu daje državno ustrojstvo koje se bespoštedno obračunava, okrutnim kršenjem ljudskih prava, sa svakim tko kriminalcima »stane na put«.</p>
<p>Ima bezbroj argumenata koji govore upravo to, ali bit će dovoljno da se spomene samo jedan općepoznati slučaj.</p>
<p>U javnosti je jedna osoba argumentirano govorila isključivo o konkretnom kriminalu i pogođeni tim izlaganjem to su proglasili svojim poslovnim tajnama i da je to prekršaj koji sud treba sankcionirati. Državno ustrojstvo je to prihvatilo i zaštitilo te kriminalce adekvatnom sudskom presudom. </p>
<p>Jesu li te presude postale pravomoćne – ne znam, ali znam da državno ustrojstvo teško krši ljudska prava toj osobi zato što je »stala na put« – kriminalcima.</p>
<p>BRANKO ŠERIĆtajnik Hrvatskoga društva za zaštitui promicanje ljudskih prava, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Gdje je tu glas hrvatskih književnika</p>
<p>»P.E.N. je međunarodno udruženje pisaca i njegova je zadaća štititi ne samo prava nego i građanske slobode i dignitet pisaca, i ne samo pisaca. Pri P.E.N.-u postoje razni odbori, koji s posebnom pozornošću prate razne aspekte ugroženosti i ograničenja slobode.« Tako počinje intervju s novim predsjednikom hrvatskoga P.E.N.-a Zvonkom Makovićem u jednom našem dnevniku. S najvećom pozornošću pročitala sam taj intervju i odslušala snimku emisije »2 u 9«, u kojoj je tjedan dana prije Zvonko Maković bio gost.</p>
<p>Ako je ta definicija P.E.N.-a točna, na predsjedniku je zaista velika odgovornost i važna uloga. Na takovom mjestu, proizlazi, trebao bi i mogao biti čovjek velike međunarodne reputacije, pisac koji ima bogat opus, u njemu i djela svjetskoga dometa, čovjek naprednih i tolerantnih stavova kada su u pitanju ljudske slobode, nepristran, bez tzv. govora mržnje, čovjek koji ne dijeli ljude po generacijama, već po njihovim djelima i doprinosu društvu i društvenom napretku, čovjek, koji prihvaća razne stavove ljudi i s njima polemizira, bez da ih unaprijed osuđuje i odbacuje, čovjek za koga je sloboda govora i sloboda riječi pravo svakog pisca, a ne samo odabranih i podobnih za neku vlast, čovjek za kojega su ljudi ravnopravni bez obzira na vjeru i rasu i bori se za dignitet svakog čovjeka...</p>
<p>Međutim, iz riječi g. Zvonka Makovića naprosto se slijeva »govor mržnje«. Tako, na primjer, on za poznatoga pisca Aralicu kaže da su njegova djela puna mržnje, riječi gđe Kosor u predsjedničkoj kampanji su »nezgrapne i nemoralne«, odnos politike prema Crkvi je »vulgarna trgovina«, »stav Crkve nas marginalizira i baca u neki oblik fundamentalizma«, među starijima piscima nema »potrebne aktivnosti«, »hrvatska politika je kao krčma, u kojoj se može lagati, varati i krasti na sitno…«</p>
<p>U osudi pojedinih osoba iz njegovih izjava upravo se slijeva netolerancija mišljenja napadnutog, a isticanje onih koje on protežira kao dobre momke, bilo kao novinare, pisce njegovih vrijednosti i svjetonazora, pa makar ti rade na marginalizaciji i blaćenju vlastite države, njenih državnika, branitelja. </p>
<p>Kako to i u čije ime, ako je izabran od samo 40-ak članova za predsjednika hrvatskoga P.E.N.-a, Zvonko Maković zastupa hrvatsku elitu pisaca u svijetu, i na koji način kada je svojim govorom mržnje demantirao prvo načelo P.E.N.-a.?</p>
<p>Gdje je tu glas hrvatskih književnika svih generacija, književnika koji imaju svjetski ugled po svom stvaralačkom opusu? Zašto nema odgovora na takve istupe Zvonka Makovića?</p>
<p>FANIKA CVITANIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Velikosrpske manipulacije s nazivom i uporabom hrvatskoga jezika</p>
<p>Kao narod nas u velikoj mjeri određuje jezik i stoga je u povijesti upravo on bio meta pretendentima na Hrvatsku, a i danas se na sve moguće načine (anglizacijom, ignoriranjem gramatičkih i pravopisnih pravila, nomenklaturom...) atakira na hrvatski jezik. </p>
<p>Hrvoje Šošić u »Pismima« 17. veljače piše: »Hrvatski jezik je sada i ustavna kategorija«, kao da u doba Jugoslavije to nije bio (a bio je!), pa je ondašnji naziv »hrvatsko-srpski« bio protuustavni.</p>
<p> Nadalje, velikosrpski agresori u tijeku zatiranja svakog hrvatskog obilježja međusobno su se sporazumijevali na »srpsko-hrvatskom«. Tek ga je pred kraj svoje vladavine Milošević preimenovao u »srpski«, a što pokazuje da su velikosrpski intelektualci bili svjesni da je »jedinstveni jezik« većega dijela bivše države zapravo bio hrvatski, koji su oni Vukovim i vukovskim manipulacijama, uz svesrdnu političku pomoć Beča, Budimpešte i na posljetku jugoslavenske kroatofobije, kao takav pseudonominalizirali. </p>
<p>Šošić usred sadašnje sveopće farse u vezi s nazivljem jezika brani svoj hrvatski jezik pred »bošnjačkim«, ignorirajući jedan važan detalj: BiH je faktično međunarodni protektorat i sve što nema bitnoga utjecaja na njegovo dokidanje u ovom je trenutku nevažno! </p>
<p>IGOR RAJKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Platio sam taksisti sto kuna i osjetio se prevarenim i nezaštićenim </p>
<p>Prošle godine u listopadu sletio sam iz Toronta na aerodrom Pleso. Uzeo sam taksi da me prebaci do Kromosova naselja u obližnjoj Velikoj Gorici. Udaljenost od aerodroma do moje kuće je nepuna četiri kilometra. Taksi vozilo bila je neka stara prljava raga.</p>
<p>Odmah sam primijetio vrtoglavu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> taksimetra (taksist slobodno mijenja tarifu mijenjanjem brzine taksimetra, mjerodavna inspekcija ne obavlja posao za koji je plaćena) koji je za nepuna četiri kilometra pokazao cijenu vožnje od 86 kuna, što je taksist s prtljagom zaokružio na sto kuna.</p>
<p>Tražio sam račun a on je rekao da on račune ne izdaje. Tražio sam njegovu vizitkartu a on je rekao da su mu ponestale. Počeo sam pisati registracijski broj vozila a on ga je nogama prekrio i prijetio mi da bi mi netko noću mogao razlupati stakla na prozorima kuće.</p>
<p>Platio sam sto kuna i osjetio sam se prevarenim, nezaštićenim i razočaranim u pravnu državu Republiku Hrvatsku.</p>
<p> Živim u Torontu i nikada se nisam osjećao prevarenim i nezaštićenim kao s taksistima u Hrvatskoj. Najbolje iskustvo sam imao u Puli, gdje sam platio konkurentskoj taksi usluzi trećinu cijene regularnoga taksista. Taksist konkurent mi je rekao da njegovo vozilo neprestano juri i pruža usluge građanima na njihovo zadovoljstvo, dok oni regularni taksisti neprestano sjede ili spavaju u svojim vozilima a kada se domognu neke vožnje onda korisnika dobro »oderu«.</p>
<p>Jedino je rješenje legaliziranje konkurencije i stroga inspekcija, kako bi se potrošač zaštitio. To je tako jednostavno, ali izgleda da je to tako teško sprovesti jer šteti nečijim interesima.</p>
<p>M. K., Velika Gorica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Policija »razbila« dobro organiziranu skupinu dilera droge </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tijekom proteklih dana policajci iz Odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke u dvije su akcije zaplijenili nešto manje od kilograma heroina namijenjenog zagrebačkom ilegalnom narkotržištu.</p>
<p>U prvom slučaju policajci su tajnim mjerama praćenja, što podrazumijeva i prisluškivanje telefona, došli do saznanja da su Bedri Gaxha (46), Mladen Kranjčec (44), Tadija Topić (44) i Velimir Jurina (26) dulje vrijeme plasirali veće količine heroina na ilegalnom narkotržištu u Zagrebu. S obzirom da se radi o dobro organiziranoj kriminalnoj skupini, policija koja je u priopćenju navela samo njihova godišta, primijenila je mjere kojima se privremeno ograničavaju ustavna prava i slobode građana. Tijekom tih mjera praćenja policija je došla do saznanja da je Gaxha na Kosovu nabavljao veće količine heroina koji je krijumčario u Zagreb, gdje je organizirao mrežu preprodavača koju su činila ostala trojica osumnjičenika.</p>
<p>Prigodom provođenja mjera zaplijenjeno je ukupno 66 grama heroina te 497 grama smjese heroina, kofeina i paracetamola, pa su u tijeku toksikološka vještačenja kako bi se utvrdio točan udio heroina u toj smjesi. Inače, dvojica uhićenih su od ranije evidentirani zbog zloporabe droga, imovinskih kaznenih djela i kaznenih djela protiv života i tijela, dok jedan uhićenik dosad nije evidentiran zbog kaznenih djela. Sva četvorica su nakon dovršene kriminalističke obrade dovedeni istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>U drugom slučaju policajci iz Odjela kriminaliteta droga »pozabavili« su se s Huseinom Redžićem (35) i M. K. (43) kod kojih je pronađeno 498 grama heroina.</p>
<p>Policija je priopćila da je u srijedu u Gruškoj ulici zatečen Redžić, kod kojeg je pronađena digitalna vaga za precizno mjerenje s tragovima heroina i 18 grama iste droge upakirane u četiri vrećice.</p>
<p>Gotovo istovremeno, u užem središtu grada uhićen je M. K., za kojeg se sumnjalo da pomaže Redžiću u skrivanju droge. Temeljem naloga Županijskog suda pretražen je stan 43-godišnjaka te je ispod ormara u plastičnim vrećicama pronađeno 480 grama heroina. Tijekom istrage utvrđeno je da je Redžić iskoristio kratko poznanstvo s M. K. te njegovo loše imovinsko stanje i naivnost pa je njegov stan koristio isključivo za prepakiravanje i skrivanje droge.</p>
<p>Inače, Redžić je prije tri godine uhićen i pravomoćno osuđen zbog preprodaje heroina i kokaina, a obojica su, uz kaznene prijave, nakon dovršene istrage prepraćeni istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uhićen i pritvoren »fantom s biciklom«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Fantom s biciklom«, kako su riječki policajci proteklih mjeseci zvali 21-godišnjeg Jasmina Jaganjca iz Viškova, priveden je u četvrtak u Istražni centar riječkoga Županijskog suda zbog sumnje da je počinio 11 kaznenih djela razbojstva. Za njega je karakteristično da je prilikom bijega s mjesta pljački koristio bicikl ili skuter.</p>
<p>Seriju razbojstava Jasmin je počeo 4. studenoga prošle godine kada je opljačkao pekaru »Noki« na Srdočima. Uslijedilo je još pet pljački trgovina i kioska »Tiska«. Plijen iz tih razbojstava iznosio je tek desetak tisuća kuna.</p>
<p>Kako doznajemo, u svijet kriminala Jaganjac se upustio zbog dugova, jer je dugovao 80.000 kuna, a nimalo mu nije pomagala činjenica da je rado zalazio u sportske kladionice. Krajem studenoga prošle godine opljačkao je i poslovnicu Privredne banke Zagreb na Srdočima ukravši 50.000n kuna. U prosincu su na red došle Istarska kreditna banka Umag te Erste banka u Viškovu. U ta dva razbojstva njegov plijen iznosio je 188.000 kuna. </p>
<p>Ohrabren svojom razbojničkom karijerom dao je otkaz u građevinskoj tvrtki i kupio novi »seat ibiza« te skuter »piagio«. Na novo razbojstvo odlučio se 5. veljače kada je iz »Sonic banke« u Rijeci otuđio 18.000 kuna. Za njega je bila kobna 11. pljačka u poslovnici Erste banke u Zametskoj ulici u Rijeci. Tom je prilikom banku oštetio za 150.000 kuna, ali je nakon nekoliko dana pao policiji u ruke. </p>
<p>Sva razbojstva obavio je djelomice maskiran, prijeteći lažnim pištoljima. Nakon uhićenja policija je kod njega pronašla tridesetak tisuća kuna, lažne pištolje i odjeću koju je koristio za razbojstva. Pronađen je i fantomski bicikl kojim je uspješno izbjegavao policijske zasjede, bježeći uskim uličicama i kroz šumske predjele. Nakon saslušanja kod istražnoga suca određeno mu je zadržavanje u pritvoru.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ćiri dva mjeseca uvjetno za uvredu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nogometni trener Miroslav Ćiro Blažević osuđen je u četvrtak na zagrebačkom Općinskom sudu zbog uvrede na uvjetnu kaznu zatvora od 2 mjeseca s rokom kušnje od 6 mjeseci, te novčanu kaznu od 4000 kuna. Sudac Marijan Benčić Ćiru je proglasio krivim, zbog izjava koje je dao 7. ožujak 2002. godine nakon nogometne utakmice Dinamo-Osijek. </p>
<p>Blažević je tada rekao, misleći na delegata utakmice Joška Žaju: »Koja je tek lopovčina koja mu je (sucu) dala ocjenu 8 - to je javna amnestija jednog lopovluka«. </p>
<p>Ćirin odvjetnik Zvonimir Hodak, rekao je da će se žaliti na presudu. Inače, Žaja je tražio za Ćiru maksimalnu kaznu, odnosno 6 mjeseci zatvora. Zakonom je, inače, predviđeno da se za uvredu može izreći i novčana kazna u visini od 150 dnevnih dohodaka. </p>
<p>Ćiri se već sudilo zbog izjava u javnosti, a najozbiljniji je bio slučaj prijetnji vlasniku Nacionala Ivi Pukaniću, no, njih su se dvoje na sudu pomirili. Ćiro je pak tužio Zdravka Mamića. zbog izjave: »Miroslav Blažević je kriminalac, varalica i manipulator«.</p>
<p>D.G.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Brkljačić potražuje 100.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svjedočenjem tužiteljice, atletičarke Ivane Brkljačić, trenera Ivana Ivančića te Ane Batarelo u četvrtak je na Općinskom sudu nastavljeno suđenje u kojem Brkljačić tuži Hrvatski akademsko atletski klub »Mladost« i Željka Grabušića radi naknade štete u iznosu od 100.000 kuna za duševne boli zbog povrede časti i ugleda prouzročenih nakon isključenja iz kluba o čemu je tužiteljica, prema tvrdnjama tuženika, govorila u Sportskim novostima krajem studenog prošle godine.</p>
<p>Brkljačić u tužbi ističe da je tuženik kao razlog njezinog isključenja iz kluba naveo »neopravdane i neutemeljene optužbe i insinuacije« prema članovima Upravnog odbora kluba, čime je, navodno, nanesena neprocjenjiva šteta imenu i ugledu tog kluba. No, atletičarka tvrdi da nikada nije ni za što optužila članove Upravnog odbora HAAK »Mladost«, nego je samo postavila pitanje Željku Grabušiću za što je utrošeno 82.500 kuna, koje je, prema Ugovoru o sufinanciranju nabave sportske opreme sklopljenog 13. siječnja 2003. godine između Gradskog ureda za obrazovanje i sport i Zagrebačkog atletskog saveza klub, potonji doznačio Grabušiću.</p>
<p>»Prije nego sam sve otkrila medijima, obratila sam se Grabušiću, no on mi je zaprijetio da će mi opaliti šamarčinu te da se to mene ne tiče. Nakon toga Grabušić me u medijima proglasio psihički nestabilnom osobom koja je frustrirana lošim rezultatima«, ispričala je bacačica kladiva. Trener naše dvostruke svjetske i europske juniorske prvakinje naglasio je da je Ivana isključena bez ikakve opomene, a za sve je saznala iz medija.</p>
<p> »Nakon Grabušićevih optužbi, Ivani je bio narušen ugled. Nisam je dva mjeseca mogao motivirati za trening«, rekao je Ivančić. Za sljedeću raspravu u svojstvu svjedoka pozvani su bivši sportaš Anđelko Čalušić, tenisačica Iva Majoli, Dinko Vukelić iz Gradskog ureda za obrazovanje i šport, te tuženikovi svjedoci Vladimir Mikulec i Đurđa Fočić Šourek.</p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prijetio bombom pa se »pokajao«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U četvrtak ujutro zaposlenike u Vjesnikovu neboderu uzbunio je dolazak pripadnika interventne i temeljne policije, a ubrzo su se proširile glasine da policajci tragaju za muškarcem naoružanim bombom. Priča ipak nije bila tako dramatična kako se u prvi tren moglo zaključiti, a sve je počelo još dan ranije.</p>
<p> Nakon pokušaja krađe prijenosnog računala, tzv. laptopa, u srijedu je u redakciji »Večernjeg lista«, zatečen 30-godišnji G.K. Tada su ga uhvatili zaposlenici, ali je nakon kriminalističke obrade pušten na slobodu. </p>
<p>»Dan kasnije, ujutro oko 10.15 sati, nepoznati je muškarac nazvao policijsku postaju Trnje i predstavio se imenom i prezimenom, te policijskom operativcu rekao da će zbog napisa u »Večernjem listu« , a koji se tiče krađe prijenosnog računala, baciti bombu na redakciju«, ozjavila je glasnogovornica zagrebačke policije Gordana Vulama. </p>
<p>Otprilike u isto vrijeme »bombaš« je nazvao i Crnu kroniku Večernjeg lista te je novinaru koji se javio, nakon niza uvreda, također zaprijetio da će doći u redakciju i baciti bombu.</p>
<p> Nad osumnjičenim kradljivcem, kojeg su u srijedu uhvatili zaštitari nakon što je krađu primijetio jedan novinar, tijekom kriminalističke obrade provedeno je istraživanje za još šest krađa, a potom je pušten na slobodu. </p>
<p>Vulama je kazala da je muškarac, tijekom dana potom ponovno nazvao policiju i rekao da mu je žao što je prijetio, a nakon toga je oko podneva uhićen u jednom stanu na Trešnjevci. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Poljska aluminijska grupacija Kety zainteresirana za TLM</p>
<p>Kety poslao HFP-u prijedlog privatizacije TLM-a / TLM od 2007. može poslovati bez gubitaka, no nužne su investicije vrijedne 9,7 milijuna eura, kaže predsjednik Uprave Ivan Koštan / Od oko 1800 radnika TLM-a ove će godine njih 229 biti proglašeno tehnološkim viškom, a u 2006. višak će postati još 96 zaposlenih</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Ako se u prvoj polovici ožujka ne konkretizira pomoć koju je TLM zatražio od Vlade i o kojoj se još pregovara (tvrtki hitno treba najmanje 20 milijuna eura), realno je očekivati zaustavljanje proizvodnje u najvećoj šibenskoj tvrtki sa oko 1800 zaposlenih, upozorio je predsjednik Uprave TLM-a Ivan Koštan. Koštan dodaje da bi to imalo pogubne posljedice za gospodarsko-socijalno stanje županije i grada, s obzirom da su i mnogi poduzetnici i obrtnici poslovno povezani s TLM-om.</p>
<p>Naime, nova Uprava TLM-a imenovana u studenom prošle godine zatražila je nova jamstva kako bi se pokrili gubici veći od 300 milijuna kuna.</p>
<p>»Vladi smo dali realne procjene budućeg poslovanja, stavili smo sve karte na stol i sada čekamo konačni odgovor. Na posljednjem sastanku s predstavnicima Vlade, ministarstava gospodarstva i financija, Hrvatskog fonda za privatizaciju i HBOR-a raspravljalo se o prijedlogu TLM-a za sanaciju i rekonstrukciju. Zaključeno je da se obveze koje dospijevaju na naplatu u ovoj i sljedećoj godini prolongiraju za dvije godine, a TLM je obvezan taj reprogram ugraditi u poslovanje da bi se vidjelo može li od 2007. podmirivati obveze i poslovati bez gubitaka. Za koji dan bit će gotov program koji će pokazati da može, a Ministarstvo gospodarstva izvijestili smo da uz rezanje troškova i broja zaposlenih, reprogram i stavljanje u funkciju svih kapaciteta u 2007. možemo prestati biti gubitaš.</p>
<p>Naše projekcije govore da ćemo ove godine uz povećanje proizvodnje za 28 posto u odnosu na 2004. ostvariti gubitak od 101 milijun kuna. U 2006. bi se proizvodnja dodatno povećala, a gubitak smanjio. Godina 2007. je prijelomnica jer od tada više ne bi bilo zahtjeva za državnom pomoći i TLM bi konačno prestao biti gubitaš. U HFP-u (koji drži 58,85 posto TLM-a) su nam kazali da više ne možemo računati s jamstvima države, te da trebamo krenuti u privatizaciju uz istodobno provođenje financijske konsolidacije i restrukturiranja«, kazao je Koštan.</p>
<p>Naime, za TLM-ovu valjaonicu i prešaonicu, koje čine čak 97 posto ukupnog proizvodnog dijela TLM-a, traži se strateški partner. Taj dio TLM-a bi se ubrzano privatizirao, a poljska aluminijska grupacija Kety nedavno je HFP-u poslala svoj prijedlog privatizacije TLM-a. Predstavnici te tvrtke, inače uvrštene na Varšavsku burzu, već su obišli TLM i najavili ponovni dolazak. Istodobno, tražit će se partneri za privatizaciju preostalog dijela poduzeća.</p>
<p>»Smanjenje broja radnika bit će jedan od bolnijih rezova. Analize pokazuju da u tvornicama valjanih i prešanih proizvoda može raditi 997 radnika. Samo u ovoj godini čak 229 radnika bit će proglašeno tehnološkim viškom, a za njihovo zbrinjavanje treba osigurati oko 15 milijuna kuna. U 2006. viškom će postati još 96 radnika. No, da bi se poslovanje postavilo na zdrave noge nužne su i dvije investicije. Jedna je nabavka premetalice folije od 6,5 do 7 mikrona koja stoji dva i pol milijuna eura, a nakon ovog ulaganja u 2007. bi valjaonice prerađivale 50.000 tona valjanih proizvoda i 20.000 tona toplo valjane trake. U Tvornici prešanih proizvoda planira se sedam milijuna eura vrijedno ulaganje u nabavku nove preše i rekonstrukciju dviju postojećih, čime bi se kapacitet prešaonice udvostručio na 15.200 tona. Novac za investicije pronašao bi se na tržištu, bez državnih jamstava«, objasnio je Koštan.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Generali razmatra ulazak na hrvatsko mirovinsko tržište</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Generali Holding Vienna AG razmotrit će ulazak u drugi i osobito treći mirovinski stup u Hrvatskoj. Odluka o mogućem ulasku još nije donesena, pojasnio je u srijedu Werner Mörtel, član Uprave Generalija zadužen za srednju i istočnu Europu. U 2005. Generali će odlučiti i o eventualnom ulasku na tržište Srbije, rečeno je prigodom objave poslovnih rezultata Generali Groupa.</p>
<p>U 2005. Generali Group je ostvario 52,4 milijuna eura neto dobiti što je više nego dvostruko u odnosu na 2003. kada je dobit bila 20,5 milijuna eura. Premijski prihodi porasli su 6,7 posto, na 2,83 milijarde eura, a troškovi poslovanja drastično su smanjeni što će se nastaviti i u 2005., najavio je Karl Stoss, predsjednik Uprave Generali Holdinga.</p>
<p>U srednjoj i istočnoj Europi Generali je povećao profitabilnost i utrostručio neto dobit od osnovne djelatnosti koja je dosegla 22,6 milijuna eura.</p>
<p>Na tržištu srednje i istočne Europe Generali ostvaruje 28 posto svih premijskih prihoda, dok je u 2003. taj postotak iznosio manje od 24 posto. U srednjoj i istočnoj Europi ostvaren je rast ukupnih premijskih prihoda od 26,2 posto, na 795 milijuna eura. Na austrijskom tržištu Generali je lani ostvario rekordnu neto dobit od 58,1 milijun eura, što je 365 posto više nego u 2003. kada je iznosila 12,5 milijuna eura.</p>
<p>U 2004. Generali Group je investirao 150 milijuna eura, a dioničarima će isplatiti 68 posto više na ime dividende (26,9 milijuna eura). Dividenda po dionici za 2004. iznosit će 42 eurocenta. Tržišna kapitalizacija Generalija trenutačno iznosi 1,766 milijardi eura, a jedina je osigurateljna dionica zastupljena u ATX-u, vodećem indeksu Bečke burze.</p>
<p>Generali posluje u osam zemalja srednje i istočne Europe (Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Sloveniji, Rumunjskoj i Hrvatskoj), a to tržište u Beču smatraju svojim tržištem budućnosti. U Mađarskoj, gdje posluje od 1989. Generali je zauzeo drugo mjesto na tržištu.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Štrajkali Elconovi radnici</p>
<p>ZLATAR BISTRICA</p>
<p> – »Ne želimo da novi-stari direktor bude Zorko Vidiček, koji je unazad pet godina bio u upravi tvrtke i nije se pokazao sposobnim. Nećemo raditi dok se ne vrati dosadašnji direktor Zlatko Božić, koji nam je, iako je bio samo tri mjeseca na čelnom položaju u tvrtki, nudio posao i bolju budućnost, a nije nas samo zaduživao kao Vidiček. Loše upravljanje Elconom dovelo je do toga da primamo mizerne plaće, prosječno 1600 kuna, pa smo očajni, jer se plašimo otpuštanja. Plaću za siječanj, koja nam je umanjena kao i prijašnje za 20 posto, još nismo dobili. Radimo do iznemoglosti, plašeći se da ćemo biti proglašeni viškom i dobiti otkaz, a gospodu iz administracije nitko ne dira, njih nikad nije previše«, ogorčeni su bili radnici prve smjene zlatarbistričkog Elcona d.d., koji su u četvrtak od 6 sati prosvjedovali na ulazu u to nekad uspješno poduzeće za proizvodnju kabelskih setova za automobile. </p>
<p>Radnici ni po koju cijenu ne žele da Elcon i dalje vodi netko iz bivše uprave, u kojoj je sjedio i bivši SDP-ov saborski zastupnik Vidiček, zadužen za financije. Radnici su najavili da se neće vratiti u proizvodnju sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi, odnosno dok se ne vrati direktor Božić. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ina osniva tvrtku s jordanskom naftnom kompanijom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina je potpisala pismo namjere s jordanskom nacionalnom naftnom kompanijom o osnivanju zajedničke tvrtke. Dvije tvrtke planiraju zajednički nuditi usluge u obnovi i servisiranju naftnih polja i rafinerija u čemu bi sudjelovale Inine tvrtke Crosco i STSI. Jordan ima dobre veze u Jemenu i Sudanu te sporazum o bescarinskoj trgovini sa 14 arapskih zemalja pa bi ta tvrtka imala veliko tržište, doznajemo u Ini.</p>
<p>Uz to, Jordan je prije bio izlaz Iraka u svijet, a sada bi mogao biti ulaz u Irak, nadaju se u Ini. Analiziraju i mogućnosti za dobivanje koncesije za istraživanje nafte i plina u Jordanu, a poželjan partner za jordansku naftnu kompaniju postali su i zbog svojih uspješnih istraživanja i otkrića nafte i plina u Siriji.</p>
<p>Inače, Ina će početkom travnja sa sirijskom nacionalnom naftnom kompanijom SPC osnovati zajedničku tvrtku Hayan Petroleum Company koja će pripremiti i voditi proizvodnju na tamo otkrivenim naftnim i plinskim poljima, što je jedan od najvećih Ininih uspjeha u inozemstvu.</p>
<p>Međutim, iz Libije dolaze loše vijesti jer Ina nije uspjela dobiti ni jedan od 15 ponuđenih koncesijskih prostora. No, to nije ni čudno, kad se zna da su ih gotovo sve dobile američke kompanije. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Končar izradio novo prijenosno računalo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Končar - Elektronika i informatika tržištu je ponudio još jedan model prijenosnog računala, pod nazivom Nina, koji se temelji na Intel Centrino mobilnoj tehnologiji i izrađen je s posebnim naglaskom na mutimediju. Voditelj prodaje Končar INEM-a Igor Nazor najavio je širenje na hrvatskom tržištu, te pozvao distributere računalne opreme na širu suradnju. Končar Nina ovisno o modelu stoji od 9899 do 10.899 kuna plus PDV. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U Hrvatskoj 326.938 nezaposlenih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Krajem siječnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 326.938 nezaposlenih osoba, što je za 9361 osobu ili 2,9 posto više nego u prosincu, a za 1973 osobe ili 0,6 posto više nego u siječnju 2004. Stopa nezaposlenosti za siječanj po prvim podacima Državnog zavoda za statistiku iznosi 19,3 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Škojo u pekarnicu uložio 7 milijuna eura</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Nova osječka pekarnica Kruna u koju je poduzetnik Mato Škojo uložio oko sedam milijuna eura, počinje s radom idući tjedan. Škojo je kazao da je to najveći i najsuvremeniji pekarski pogon u regiji kapaciteta više od 2000 komada kruha na sat, sa 120 zaposlenih. Nova pekarnica tržištu će nuditi 23 vrste kruha, te peciva i slastice, koji će se prodavati u Konzumovim prodavaonicama, te u sedam vlastitih maloprodajnih objekata. Škojo je dodao da bi do kraja godine trebali imati 30-ak vlastitih maloprodaja i 200 zaposlenih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HFP prodaje KIM za 29,9 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HFP je objavio natječaj za prodaju 91,87 posto karlovačkog KIM-a po početnoj cijeni od 29,9 milijuna kuna. Od ponuditelja se očekuje zadržavanje 219 radnika najmanje godinu dana, program ulaganja i poslovni plan za sljedećih pet godina »s posebnim osvrtom na razvoj sirovinske baze, asortiman proizvoda i zadržavanje postojeće proizvodnje«. Krajem 2004. aktiva KIM-a je, prema nerevidiranoj bilanci, iznosila blizu 62 milijuna kuna, a ukupne obveze društva oko 43,8 milijuna kuna. Rok za podnošenje ponuda istječe 25. travnja. Iako se ranije spominjala zainteresiranost Agrokora za KIM, iz koncerna su ustvrdili da se neće javiti na natječaj. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zbog hladnog vremena cijena nafte nastavlja rast</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi i u četvrtak pali, iako pomak nije bio tako izražen kao dan ranije, kada je znatni skok cijena sirove nafte izazvao pad europskih dionica. Londonski FTSE 100 je tako do poslijepodneva pao dva boda, na 4986,5. Frankfurtski Dax je pao 0,3 posto, na 4298,9, a pariški CAC 40 0,1 posto, na 3973,2 boda. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je sa 2879,7 bodova ostao nepromijenjen.</p>
<p>Cijena sirove nafte u četvrtak je rasla još uvijek pod utjecajem hladnijeg vremena. U New Yorku je ujutro cijena nafte Nymex Light porasla 61 cent, na 51,78 dolara za barel, dok je IPE Brent u Londonu do poslijepodneva dobio 79 centi, dosegavši 49,3 dolara. Dionice naftnih kompanija su rasle: BP je dobio 0,6 posto, Total 0,9, a Royal Dutch/Shell 0,5 posto.</p>
<p>Među najvećim dobitnicima je nakon objavljenih rezultata bila njemačka banka HVB, čija je dionica porasla 4,8 posto. Bank Austria je dobila 3,8 posto. Rezultate bolje od očekivanja objavio je i francuski informatički konzultant Cap Gemini, čije su dionice porasle 6,5 posto.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku, DJIA je pao 0,2 posto, na 10.653, a Nasdaq Composite 0,35 posto, na 2024 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak porastao 0,27 posto, na 11.531,15 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Kaznena prijava protiv Picule</p>
<p>Zagoršćak tereti Piculu i pet tadašnjih službenika MVP-a da su nesavjesnim radom omogućili i prikrili krađu oko 10.000 eura/ Prijavljeni su i Tatjana Kralj Draganić, tada tajnica MVP-a, Ivan Del Vechio, veleposlanik u Izraelu, Sanja Bujas Juraga, konzulica u SAD-u, Petar Uzorinac generalni konzul u Njemačkoj, i tajnica MVP-a Mirjam Katulić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Savjetnik ministrice vanjskih poslova Davorin Zagorščak podnio je Uskoku kaznenu prijavu protiv bivšeg ministra Tonina Picule i još pet službenika tog ministarstva zbog navodne pljačke počinjene 2002. godine u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu.</p>
<p>Osim Picule, Zagorščak tereti Tatjanu Kralj Draganić, tadašnju tajnicu Ministarstva, Ivana Del Vechija, tada pomoćnika ministra za sigurnost, a danas hrvatskog veleposlanika u Izraelu, Sanju Bujas Juraga, sadašnju konzulicu u SAD-u, Petra Uzorinca, tada načelnika Odjela za konzularne poslove, a danas generalnoga konzula u Njemačkoj, i Mirjam Katulić, tajnicu Ministarstva.</p>
<p>Prema navodima iz prijave, svi oni odgovorni su što su nesavjesnim radom omogućili, a potom i prikrili tešku krađu. Riječ je o krađi većoj od 10.000 eura, koju je navodno počinio državljanin tadašnje SR Jugoslavije Dragan Barukčić, tada ugovorni djelatnik Veleposlanstva zaposlen na zahtjevima za primitak u državljanstvo. </p>
<p>Zagoršćak je u prijavi naveo kako odgovornost imenovanih proizlazi i iz činjenice da nisu reagirali na nalaze Odsjeka za unutarnji nadzor službe vanjskih poslova u kojem se navodi da se naplata konzularnih taksi provodi bez odgovarajućeg nadzora te da bi »iz sigurnosnih razloga domicilno osoblje trebalo zamijeniti profesionalnim osobljem s hrvatskim državljanstvom«.</p>
<p>Ovo inače nije prvi skandal u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu. Prije dvije godine je na Županijskom sudu u Zagrebu prvi hrvatski veleposlanik u Beogradu Zvonimir Marković osuđen nepravomoćno na tri godine zatvora. Sud je Markovića proglasio krivim da je 1997. godine na svoj privatni račun kod Privredne banke Zagreb primio donaciju od 670.000 kuna, koju je poduzeće Jadroplov iz Splita službeno namijenilo obnovi zgrade Veleposlanstva.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ustavni sud traži prebacivanje tužbi na druge sudove </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ustavni sud upozorio je u četvrtak Hrvatski sabor da zbog opterećenosti ustavnim tužbama u pitanje dolazi rješavanje ostalih predmeta na tom sudu, što je njihov glavni posao. Zato Ustavni sud predlaže da ustavne tužbe zbog dugotrajnosti sudskih postupaka, preuzmu specijalizirani i redovni sudovi, a Ustavni sud bi odlučivao tek kad stranke prođu sve te instance. Upravo je situacija s ustavnim tužbama zbog odugovlačenja postupaka alarmantna, jer je njihov broj od 2000. do 2004. porastao za 14 puta. Čak 50 posto tih tužbi prošle godine Ustavni sud je pozitivno riješio. </p>
<p>Ukazano je i na to da, zbog nemogućnosti pristupa stranaka Vrhovnom sudu, koji odlučuje o reviziji samo za vrijednost spora veću od pet tisuća kuna, Ustavni sud mora rješavati i predmete male vrijednosti. Primjerice, Vrhovni sud se proglasio nemjerodavnim za nekoliko tisuća parnica koje su pokrenuli državni službenici za isplatu božićnice 2000. i svi ti sporovi sada su došli na Ustavni sud. </p>
<p>Za rasterećenje Ustavnog suda od tužbi, bilo bi potrebno promijeniti Ustavni zakon o Ustavnom sudu i Zakon o parničnom postupku, na što je upozoren Hrvatski sabor. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Vlada nema nikakvih dokaza da je Gotovina u Hrvatskoj</p>
<p>Za tvrdnje da je Ante Gotovina u Hrvatskoj moraju postojati dokazi, ističe Sanader/ Odluka o odgodi hrvatskih pregovora s Europskom unijom bila bi neutemeljena jer Hrvatska poduzima sve da riješi ovaj slučaj, zaključio je predsjednik hrvatske vlade</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader ustvrdio je u četvrtak kako Vlada nema nikakvih dokaza da je general Ante Gotovina u Hrvatskoj, a sve državne institucije rade svoj posao.</p>
<p>Odgovarajući na Vladinoj sjednici na najnovije tvrdnje glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte da je Ante Gotovina definitivno u Hrvatskoj, premijer je rekao kako razumije da glavna tužiteljica želi optuženike vidjeti pred Sudom, a to je i obveza Hrvatske. Ipak, istaknuo je, za svaku tvrdnju moraju postojati dokazi.</p>
<p>Sanader je ponovio da hrvatska vlada radi bona fide, da nema nikakve dvostruke igre te da će u sljedeća dva-tri tjedna učiniti sve kako bi uvjerila partnere u Europskoj uniji da zaslužuje početak pregovora 17. ožujka.</p>
<p>»Suprotna odluka, odnosno odgoda početka pregovora, bila bi utemeljena jedino kad Vlada ne bi poduzimala sve da riješi ovaj slučaj. Budući da Hrvatska čini sve, odgoda pregovora ne bi bila utemeljena«, zaključio je premijer i najavio kako će svim članicama EU-a koje traže dodatna uvjeravanja u to da Vlada čini sve u rješavanju »slučaja Gotovina«, ta uvjeravanja biti poslana.</p>
<p>Sanader je izvijestio i kako je o ovoj temi već razgovarao s luksemburškim, austrijskim i mađarskim premijerom, austrijskim kancelarom te povjerenikom za proširenje EU-a Ollijem Rehnom. </p>
<p>Vladu je premijer sa zadovoljstvom izvijestio i o posjetu Svetom Ocu, koji je dao potporu Hrvatskoj za početak pregovora i ulazak u EU.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Račan: Moje prijateljstvo s Vrhovnikom nije utjecalo na davanje jamstava Lencu</p>
<p>Deviza među mojim prijateljima je: ako si Ivičin prijatelj, ne traži od njega nikakvu uslugu, rekao je bivši premijer/ Crkvenac: Možete me držati za riječ da će i sadašnja i buduća vlada davati jamstva brodogradnji kao i bivša jer je riječ o specifičnoj djelatnosti u koju su uključene mnoge domaće tvrtke/ Linić je priznao da u slučaju Lenca možda nije bio potpuno objektivan, ali da bi i danas podržao očuvanje radnih mjesta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Moje prijateljstvo s bivšim direktorom brodogradilišta Viktor Lenac ni u kojem obliku nije utjecalo na donošenje odluke o davanju državnih jamstava za kredite brodogradilišta niti je ona bila politički motivirana«, rekao je u četvrtak bivši premijer Ivica Račan na svjedočenju pred saborskim istražnim povjerenstvom koje istražuje okolnosti pod kojima je Račanova vlada davala državna jamstva za kredite tog riječkog brodogradilišta. Prije njega svjedočio je bivši ministar financija Mato Crkvenac, a nakon Račana, bivši potpredsjednik Vlade Slavko Linić.</p>
<p>Račan je iznio više zanimljivih pojedinosti o svom odnosu prema Vrhovniku i Lencu, primjerice da je napustio prvu sjednicu svoje vlade na kojoj se raspravljalo o davanju jamstava Lencu i zbog medijskih napisa o njegovu druženju s Vrhovnikom odlučio ne nazočiti svakoj idućoj sjednici na kojoj je bilo riječi o brodogradilištu te kako je bez uspjeha ostao svaki Vrhovnikov pokušaj da intervenira kod njega. </p>
<p>»Deviza među mojim prijateljima je: ako si Ivičin prijatelj, ne traži od njega nikakvu uslugu, i ponosan sam na takve prijatelje. Moje prijateljstvo s Vrhovnikom prestalo se s jačanjem krize u Lencu. On nije ušao u moju vladu iako mi je bio prijatelj i renomirani gospodarstvenik, a imao je i određene ideje o politici Vlade s kojima se nisam slagao. Tako sam odbio da se razvojna politika vodi kroz inflaciju, da se privatizira brodogradilište u Kraljevici i da se integriraju sva brodogradilišta na Kvarneru. Razumijem Vrhovnikovu ljutnju na mene jer njegov projekt nije uspio. On je od mene tražio podršku, a ja u tome nisam ni mogao ni želio sudjelovati. Nakon povlačenja kreditora iz Lenca, ni Vlada nije mogla ostati u njemu i moralo je doći do stečaja«, kazao je Račan. </p>
<p>Istaknuo je da Vrhovnik nikad nije pripadao užem vodstvu SDP-a, a da mi je stil bio sponzorirati sve stranke na lokalnoj razini. Račan je spomenuo da nije imao informacije o vlasnicima Lenca i načinu na koji je provedena njegova privatizacija jer je Vrhovnik nerado govorio o tome. </p>
<p>Kao razloge davanja jamstava njegove vlade Lencu naveo je povjerenje u upravu i ulagače dodavši da bi i danas učinio isto. </p>
<p>»Naša greška je bila što nakon 3. siječnja nismo napravili reviziju svih privatizacija i kaznili odgovorne, no od svake vlade, pa i Sanaderove, zahtijevam da sačuva radna mjesta i potakne proizvodnju«, rekao je Račan. </p>
<p>I Crkvenac je odbio navode da su jamstva Viktoru Lencu odobravana zbog političkih razloga ili prijateljskih veza Račana i Vrhovnika i također kazao da bi i danas podržao davanje jamstava. </p>
<p>»Izdavanje svakog jamstva je rizik, no on iznosi šest posto, s time da se nikad unaprijed ne zna koje će od 94 posto jamstava uspjeti. U Lencu je po svim kriterijima rizik bio manji jer je to bilo uspješno poduzeće. Možete me držati za riječ da će i sadašnja i buduća vlada davati jamstva brodogradnji kao i bivša jer je riječ o specifičnoj djelatnosti u koju su uključene mnoge domaće tvrtke«, rekao je Crkvenac istaknuvši da pri davanju jamstava nije važno u kakvom je vlasništvu neka tvrtka. To je ponovio i Linić koji je iznio podatak da je od 1998. do 2003. izdano 2,5 milijarde kuna državnih jamstava privatnim tvrtkama, od čega je 640 milijuna završilo u stečaju.</p>
<p>Linić je kazao da je zbog osobnih razloga i kao nekadašnji gradonačelnik Rijeke itekako bio zainteresiran za očuvanje dotadašnjeg poslovanja Lenca te da stoga možda nije mogao biti potpuno objektivan. Kao svoju grešku spomenuo je što je previše vjerovao zvučnim imenima, poput agencije IFC, koja je vodila projekt prenamjene Lenca, ali da bi i danas podržao očuvanje radnih mjesta koja bi došla u pitanje zbog loših poteza uprave neke tvrtke.</p>
<p>»Osoba koja je kupila dionice s popustom, a zatim ih preprodala za mene nije moralna, ali to je bilo u skladu sa zakonom i nemojte od mene tražiti da ih mijenjam«, rekao je Linić na račun Vrhovnika, spomenuvši da je u mladosti morao otići iz Lenca zbog sukoba s Vrhovnikom koji je ondje bio partijski sekretar.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatski će prijevoznici sada postavljati uvjete</p>
<p>Nitko ne želi nastavak spora i jasno je da ga treba izgladiti, ali činjenica je da su nas u takvu bolju poziciju gurnuli Slovenci. Mi to nismo tražili, ali sada to treba kapitalizirati, kaže Marijan Banelli, predsjednik Udruženja cestovnih prijevoznika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Sa Slovencima treba pregovarati, ali i snažno zastupati svoje interese. To znači da neke stvari treba i uvjetovati«, kazali su Vjesniku hrvatski prijevoznici u četvrtak, dva dana nakon što je Slovenija pokrenula inicijativu da se riješi spor u teretnom cestovnom prometu. Kako sada stvari stoje, prijevoznički rat, koji je 4. veljače počela Slovenija, mogao bi biti završen na pregovorima hrvatsko-slovenske skupine za promet u ožujku, ali uz nova, izmijenjena pravila koja će predložiti hrvatski prijevoznici jer, jasno je, postojeći postroženi režim u prometu robom između Hrvatske i Slovenije odgovara upravo njima.</p>
<p>Naime, tri tjedna nakon stupanja na snagu hrvatske odluke, koja je odgovorila reciprocitetom na slovensku zabranu za naše prijevoznike, omjer u teretu i broju kamiona na graničnim prijelazima znatno je promijenjen u korist hrvatskih prijevoznika. Na drugoj strani granice prijevoznici gube teret i novac te nije čudno da je nakon provođenja odluke o zabrani upravo slovenska strana prva pokrenula pregovore »o miru«. </p>
<p>Prema dopisu koji je stigao u Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka u utorak, Slovenci za ožujak predlažu termin sastanka mješovite komisije koja bi trebala izgladiti spor.</p>
<p>»Takvu prednost treba iskoristiti tijekom eventualnih pregovora sa Slovencima. Nitko ne želi nastavak spora i jasno je da ga treba izgladiti, ali činjenica je da su nas u takvu bolju poziciju gurnuli Slovenci. Mi to nismo tražili, ali sada to treba kapitalizirati«, rekao je u razgovoru za Vjesnik Marijan Banelli, predsjednik Udruženja cestovnih prijevoznika.</p>
<p>O kakvim je zahtjevima riječ, zasad nije poznato, no može se pretpostaviti da će se redefinirati broj dozvola za prijevoz preko trećih zemalja za hrvatske i slovenske prijevoznike. Na temelju bilateralnog ugovora o cestovnom prijevozu, Hrvatska i Slovenija su za 2005. godinu razmijenile 6500 takvih dozvola.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mjesto međunarodnih sporova i borbe za hrvatski identitet</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, u četvrtak je otputovao u Rim, gdje će u nedjelju preuzeti svoj kardinalski naslov - hrvatsku crkvu sv. Jeronima. Naslovnu crkvu dodijelio mu je papa Ivan Pavao II. prigodom uvrštenja u Zbor kardinala 21. listopada 2003., a msgr. Bozanić formalno će ju preuzeti, uz svečanu misu, 27. veljače.</p>
<p>Koliko je značenje crkve i Zavoda sv. Jeronima za hrvatski identitet, svjedoči i njihova burna povijest. Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu ustanovio je 1901. papa Leon XIII. No korijeni Zavoda sežu mnogo dalje u prošlost, u godinu 1453., kada je papa Nikola V. dao hrvatskoj koloniji u Rimu crkvicu sv. Marine djevice i mučenice sa zemljištem pokraj mauzoleja rimskog cara Augusta, na kojem su Hrvati sagradili gostinjac za hodočasnike i bolnicu.</p>
<p>Obnovivši crkvu, posvetili su je sv. Jeronimu kao »najvećem naučitelju u izlaganju Svetoga pisma«. Crkvu sv. Jeronima na kardinalski je naslov uzdigao papa Pio V. godine 1566., a godine 1570. prvim hrvatskim kardinalom naslovnikom postao je Felice Peretti iz Montalta, potomak hrvatskih doseljenika iz Dalmacije i kasniji papa Siksto V. (1585.-1590.).</p>
<p>On je dao srušiti staru crkvu i na njezinim temeljima, 1589. sagraditi novu, današnju crkvu. Iste godine ustanovio je i Kaptol sv. Jeronima s jedanaest članova (koji je postojao sve do 1901.), odredivši da članovi mogu biti samo svećenici hrvatskog podrijetla.</p>
<p>Dvjesto godina poslije, godine 1790., papa Pio VI. osniva tu odgojni zavod za svećeničke kandidate. Zavod s prekidima radi do 1910., kada je zatvoren zbog međunarodnih sporova u vezi s pokušajima Austrijanaca, Mađara i Talijana da ga prisvoje. (Zbog tih sporova Hrvatski zavod sv. Jeronima jedno se vrijeme zvao Ilirski zavod.)</p>
<p>Zahvaljujući papi Piju XI., Zavod je ponovo otvoren 1924., a godine 1971. papa Pavao VI. daje mu sadašnje ime - Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Počinju pripreme za liječnički štrajk</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskom liječničkom sindikatu u četvrtak se još čekalo na potvrdu da je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi uputilo u zdravstvene ustanove uputu o primjeni Strukovnoga kolektivnog ugovora (SKU). Predsjednik Sindikata dr. Ivica Babić rekao je Vjesniku da će još pričekati do petka ujutro, a nakon toga se pokreće postupak za organiziranje štrajka. Njime će pokušati prisiliti poslodavca na primjenu SKU-a koji su zajedno potpisali. </p>
<p>Ovih je dana novi ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić izjavio da ne može dati uputu dok je SKU na sudu. Tužbu protiv njegove primjene, uz potporu Vlade, podnijela su dva neliječnička sindikata koja nisu priznala SKU koji je trebao biti donesen kao dodatak Granskom kolektivnom ugovoru (GKU).</p>
<p>Hrvatska liječnička komora u četvrtak je reagirala na najavu Liječničkog sindikata da će u štrajk uključiti i 3000 liječnika i stomatologa primarne zdravstvene zaštite. Komora naglašava da Sindikat ne može predstavljati privatne liječnike u primarnoj zaštiti koji su u ugovornom odnosu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Oni su, kako stoji u dopisu koji je potpisao predsjednik Komore Hrvoje Minigo, kao privatni ugovorni liječnici i poslodavci, pa ne mogu biti članovi sindikata, dakle ni sudjelovati u štrajku.</p>
<p>Babić se čudi takvom stavu Komore, jer je i u statutu njihova sindikata omogućeno privatnim »primarcima« u mreži zdravstvene zaštite da imaju sindikalnu zaštitu. Ti liječnici imaju i prava po kolektivnom ugovoru kako je to utvrđeno Zakonom o liječništvu. Predsjednik HLS-a smatra da prema njima imaju i veću odgovornost nakon što su masovno sudjelovali u referendumu o SKU.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>GONG traži ocjenu ustavnosti Zakona o lokalnim izborima</p>
<p>Zbog neusklađenosti propisa kojima se regulira pravo izbora nacionalnih manjina (uključujući i mjesta u kojima su Hrvati manjina) moguće da u predstavničko tijelo lokalne zajednice bude izabrano više predstavnika nego što je statutom predviđeno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Udruga GONG (Građani organizirano nadgledaju glasovanje) će Ustavnom sudu podnijeti prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina čime nepuna tri mjeseca prije lokalnih izbora namjerava upozoriti na postojanje neustavnih, nelogičnih, neusklađenih i nepreciznih rješenja tehničke provedbe lokalnih izbora, rekla je na konferenciji za novinare u četvrtak predsjednica GONG-a Suzana Jašić. Objasnila je da je zbog neusklađenosti propisa kojima se regulira pravo izbora nacionalnih manjina (uključujući i mjesta u kojima su Hrvati manjina) moguće da u predstavničko tijelo lokalne zajednice bude izabrano više predstavnika nego što je statutom zajednice predviđeno.</p>
<p>Posebno je sporan članak 8. Zakona koji propisuje da u redovitim ili dopunskim lokalnim izborima birači mogu glasovati ili za liste na kojima su kandidati kandidirani za predstavnike nacionalnih manjina ili za opće liste. U GONG-u smatraju da je to suprotno članku 15. Ustava koji jamči opće biračko pravo, a pripadnicima nacionalnih manjina daje mogućnost posebnog prava na izbor zastupnika, ali samo za Sabor. Ni Ustavni zakon ne predviđa posebno pravo biranja na lokalnim izborima pripadnicima nacionalnih manjina. Istim člankom od pripadnika nacionalnih manjina traži se da se odluče žele li se odreći općeg biračkog prava, iako je ono zajamčeno Ustavom. Nadalje, ako se ne postigne predviđena zastupljenost nacionalnih manjina raspisuju se dopunski izbori. U tom slučaju bi pripadnici nacionalnih manjina mogli dvaput birati predstavnike u istom predstavničkom tijelu. </p>
<p>GONG će zatražiti da Ustavni sud razmotri i članak 11. Zakona jer je nejasno na koji način udruge nacionalnih manjina i vijeća nacionalnih manjina mogu ostvariti pravo kandidiranja na izborima. </p>
<p>GONG je upozorio da Zakon nije propisao što će biti ako se bira jedan predstavnik nacionalne manjine, a dvije liste dobiju isti broj glasova, zatim koje tijelo i u kojem roku usklađuje popis stanovništva s popisom birača, a nije definirano ni mogu li članovi biračkog odbora biti članovi stranaka. </p>
<p>GONG je upozorio i da financiranje izbornih kampanja na lokalnim izborima uopće nije regulirano. Jašić je rekla da su prijedloge već dostavili nekim saborskim zastupnicima, a dostavit će ih svim klubovima zastupnika, te da apeliraju na zakonodavca da što je moguće prije riješi problem. </p>
<p>GONG je 10. veljače Ustavnom sudu na temelju nepravilnosti zabilježenih na predsjedničkim izborima predložio ocjenu ustavnosti i zakonitosti izbornog procesa te očekuje očitovanje Ustavnog suda o protuzakonitim i protuustavnim postupcima, primjerice o protuzakonitom imenovanju članova političkih stranaka u biračke odbore. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U nekoliko godina pedesetak brodova</p>
<p>Ribar naručitelj mora osigurati samo deset posto novca/ Izgradnja dionice Dugopolje-Šestanovac bila bi 44 milijuna kuna jeftinija da ju je gradio Bechtel, istaknuo je Božidar Kalmeta izvješćujući o pobjedi Domaćeg konzorcija na natječaju za gradnju ceste Split-Ploče</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska ribarska flota u sljedećih bi nekoliko godina trebala postati bogatija za pedesetak modernih brodova namijenjenih ulovu sitne i krupne ribe u Jadranu i Mediteranu, čime će biti poboljšana kvaliteta i konkurentnost našeg ribarstva.</p>
<p>Vlada je naime na sjednici u četvrtak prihvatila prijedlog modela financiranja obnove i modernizacije ribarske flote, po kojem će u izgradnju flote biti uloženo 45 milijuna eura. Model financiranja za ribare je vrlo povoljan jer će 30 posto troškova izgradnje brodova pokrivati država (po deset posto Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva). Deset posto osigurat će ribar naručitelj, a za 60 posto iznosa naručitelj će se zaduživati preko HBOR-a.</p>
<p>Ministar mora, turizma i prometa Božidar Kalmeta istaknuo je da je ovo prvo ulaganje u ribarsku flotu nakon 20 godina, te da će se na taj način povećati ulov u vanjskome moru i potaknuti zapošljavanje domaćih malih brodogradilišta. Premijer Ivo Sanader je najavio da će model biti prezentiran ribarima na javnoj prezentaciji kako bi svi jednako bili informirani o mogućnostima koje im se nude.</p>
<p>Ministar Kalmeta izvijestio je Vladu o rezultatima javnog natječaja za gradnju autoceste Split-Ploče, na kojem je posao dobio Domaći konzorcij čija je ponuda u iznosu 4,98 milijardi kuna izabrana kao najpovoljnija. Kalmeta je istaknuo kako nije bilo žalbi na natječaj. Ponovio je međutim da bi gradnja prve dionice, Dugopolje-Šestanovac bila za četrdesetak milijuna kuna jeftinija da je Vlada ostala pri odluci da se posao bez natječaja povjeri Bechtelu. Osim toga, ta bi dionica bila gotova godinu dana ranije, zaključio je Kalmeta.</p>
<p>Ministar Kalmeta iskoristio je priliku ponovo pokazati kako ova vlada ulaže u cestogradnju više nego prethodna, pa je naveo podatke po kojima je od 2001.-2004. u cestogradnju uloženo 28,5 milijuna kuna, a program 2005.-2008. predviđa ulaganja od 32,4 milijarde, što je 13,5 posto više. Uz napomenu premijera Ive Sanadera da će se cestogradnja nastaviti punim tempom, a cesta do Ploča biti dovršena do 2008., Vlada je Hrvatskim autocestama dala državno jamstvo za zaduženje od 150 milijuna eura kod Privredne banke Zagreb, Zagrebačke i Raiffeisen banke, za financiranje gradnje autocesta iz programa gradnje 2005.-2008. Rok otplate zajma je 14 godina, uz poček od četiri godine i promjenjivu kamatnu stopu koja bi iznosila 4,09 posto.</p>
<p>Nakon posjeta Jordanu, Vlada je predložila sklapanje Sporazuma s Jordanom o zračnom prometu, pri čemu je premijer ponovio svoj prijedlog da Hrvatska pošalje svoje policijske inspektore u policijsku akademiju u Jordan, da sudjeluju u obuci policajaca za Irak.</p>
<p>Zagrebački judo savez dobio je zeleno svijetlo za pokroviteljstvo nad Europskim juniorskim judo prvenstsvom 2005. godine.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HDZ i nadalje na civilne udruge gleda kao na neprijatelje </p>
<p>HDZ nije podržao oporbeni prijedlog dopuna Zakona o PDV-u, kojim se traži da neprofitne udruge koje se bave društveno-korisnim radom budu oslobođene plaćanja PDV-a na strane donacije/ Stazić: HDZ bi htio da nema GONG-a koji je otkrio izbornu prijevaru u BiH/ Piplović: SDP dosta radi preko civilnih udruga i na taj način provodi svoju stranačku politiku/ HDZ je odbio i HNS-ov prijedlog da HZZO svakom osiguraniku izdaje rješenje o stjecanju statusa osiguranika i dokument s popisom prava osiguranika/ Lesar: Neodrživo je da osiguranici od HHZO-a dobivaju samo zdravstvene iskaznice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Oporbeni su zastupnici jednodušno poduprli u četvrtak izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju što ih je predložio HNS, a kojima se od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) traži da svakom osiguraniku izdaje rješenje o stjecanju statusa osiguranika i dokument u kojem su popisana sva prava osigurane osobe. </p>
<p>Vlada se tim izmjenama protivi uz obrazloženje da bi to bio dodatni trošak te uz podsjećanje da je lani u studenome u 200 tisuća primjeraka tiskana i distribuirana brošura Zavoda s popisom prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja i načinima njihova ostvarivanja. To su bili i glavni argumenti što su ih HDZ-ovi zastupnici isticali u raspravi, najavljujući da neće podržati prijedlog. </p>
<p>Dragutin Lesar je upozorio, uime predlagatelja, na neodrživu praksu po kojoj, osim zdravstvene iskaznice, osiguranici od HZZO-a ništa ne dobivaju - ni ugovor o osiguranju ni policu osiguranja, niti ikakav dokument o stjecanju prava osiguranika. »Ljudi ne znaju koja su im prava, a obveza je države da im to osigura«, rekao je, pozivajući se na anketu koja je dala porazne rezultate, jer je na deset pitanja o pravima od 40 tisuća testiranih osiguranika u prosjeku stigao samo jedan točan odgovor. Primjerice, osiguranici nisu znali imaju li pravo na liječenje u kući, mogu li birati bolnicu u kojoj će se liječiti, u kojem ih roku zdravstvena ustanova mora primiti na pregled ili liječenje, tko snosi troškove bolovanja do 42 dana i nakon toga... Zar to ne govori o neinformiranosti, upitao je Lesar, tvrdeći da dosad ni u jednoj ambulanti nije našao HZZO-ovu brošuru te zaključio da je »zapanjujući strah od trošenja proračunskog novca u korist osiguranika HZZO-a koji ima monopol na osnovno zdravstveno osiguranje«. </p>
<p>Željka Antunović (SDP) je primijetila da oni koji provode zakone o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti jedva čekaju izgovor da ne pruže uslugu. »Najgore prolaze oni koji primaju pacijente i koji nemaju liste čekanja, jer se takvima uskraćuje plaćanje usluga, za razliku od onih koji pacijente odbijaju ili koji ih čak i nemaju - takvima se političkom demagogijom troškovi pokrivaju«, rekla je, dodajući da samo oni koji sjede u HZZO-u i Ministarstvu zdravstva misle da su građani dobro informirani. »Građani pojma nemaju o svojim pravima, ali znaju da su njihova prava da stoje po hodnicima, da čekaju, da moraju platiti i doplatiti, i to ilegalno, javnu zdravstvenu uslugu. Pacijenti znaju i da su im usluge uskraćene zbog neorganiziranosti zdravstvenog sustava i zbog neznanja onih koji njime upravljaju, zbog demagogije i politikantstva«, zaključila je Antunović.</p>
<p>Vladajući HDZ nije podržao ni oporbeni prijedlog dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se traži da sve neprofitne organizacije i udruge koje se bave društveno korisnim radom i potiču razvoj demokracije budu oslobođene plaćanja PDV-a na strane donacije. To je izazvalo Nenada Stazića (SDP), koji je naglasio da HDZ i nadalje na civilne udruge gleda kao na neprijatelje. Posljedica neprihvaćanja ovog prijedloga bit će smanjivanje stranih donacija i smanjivanje rada civilnih udruga, rekao je te ustvrdio: »HDZ to i hoće; hoće da više nema GONG-a koji je otkrio izbornu prijevaru u BiH«. </p>
<p>Replicirao mu je Frano Piplović (DC), rekavši: »Dio civilnih udruga bio je protiv stvaranja hrvatske države, a činjenica je i da su se neke udruge vezale uz stranke. Poznato mi je, recimo, da SDP dosta radi preko civilnih udruga i na taj način provodi svoju stranačku politiku«.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050225].
|
