NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051124].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 129013 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.11.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nemar građana dovodi do tragedije</p>
<p>Osim razornog propan-butana, koji eksplodira zbog neispravnosti boca, nesigurnog rukovanja i neznanja, posebno je opasan »tihi ubojica« iz kupaonic, ugljični monoksid</p>
<p>Plin je dobar prijatelj, ali loš gospodar, jer je »tihi ubojica« koji truje, a u svojoj eksplozivnoj kulminaciji raznosi sve pred sobom. Dokaz za to je i eksplozija plina od utorka, kad je pri gašenju požara u stanu u riječkoj Labinskoj ulici na zadatku život izgubio vatrogasac, a šest osoba je ozlijeđeno. Plin u kućanstvu nije opasan ako se pravilno koristi, kažu u zagrebačkoj gradskoj plinari, no osim razornog propan-butana, koji eksplodira najčešće zbog neispravnosti boca, nesigurnog rukovanja i neznanja korisnika, posebno upozoravaju na »tihu opasnost« iz kupaonica, točnije, na trovanje ugljičnim monoksidom. Svi slučajevi trovanja ugljičnim monoksidom kao produktom neispravnog izgaranja zemnog plina, dogodili su se u kupaonicama, a nepridržavanjem sigurnosnih pravila u vlastitoj kupaonici postajemo suodgovorni.</p>
<p>Posebnost pri smrtnosti ugljičnog monoksida jest u tome što je to plin bez boje, okusa i mirisa, vrlo otrovan jer već 0,2 posto ugljičnog monoksida u udahnutom zraku uzrokuje smrt. Stoga dimnjake valja pregledavati i čistiti jednom u tri mjeseca. Za sve preglede mora se tražiti pregled i nalaz područnog dimnjačara, navode u Udruzi zagrebačkih dimnjačara. »Korisnici plinskoga grijanja također moraju redovito održavati svoja trošila prema preporuci proizvođača i dobavljača, i to samo kod ovlaštenog plinoinstalatera«, preporučuje glasnogovornik Gradske plinare Rudolf Jakovac. Napomenuo je da se za izradu i preinaku plinske instalacije mora zatražiti pregled od distributera plina kako bi se ustanovila kvaliteta izvedbe.</p>
<p>Iz Plinare upozoravaju građane da - primijete li neke od znakova nepravilnosti pri radu trošila, dimnjaka ili instalacija poput mirisa plina, žutog plamena pri gorenju, kiselkastog mirisa, neravnomjernog i nepravilnoga gorenja - odmah isključe dovod plina i pozovu dimnjačara, plinoinstalatera ili distributera.</p>
<p>Zvonko Babić, pročelnik Sekcije za plinoinstalatere i plinoservisere pri Udruženju obrtnika grada Zagreba, ističe da se većina nesreća uzrokovanih plinom događa zbog neispravnih dimnjaka ili plinskih trošila. Svako kućanstvo trebalo bi jednom godišnje prekontrolirati plinska trošila prije sezone grijanja.</p>
<p>»Problem je u tome što ljudi često ne zovu ovlaštene servisere, nego se radije odlučuju za 'fušere', jer misle da će tako proći jeftinije. Na kraju takvu uslugu, koja je nerijetko i upitne stručnosti - preplate«, naglašava Babić. Prema njegovim riječima, ovlašteni servisi imaju točno određene cjenike usluga. Tako će, primjerice, dolazak u zonu šireg centra grada s pregledom trošila i popravak sitnog kvara majstor iz ovlaštenog servisa naplatiti između 140 i 180 kuna plus PDV. </p>
<p>»Ljudi svake godine uredno odvode svoje automobile na tehnički pregled i servis, a to bi trebali činiti i s plinskim trošilima. Dok, međutim, njihova peć radi i dok im je toplo, zaključuju da je s njom sve u redu i ne pitaju se je li ona zaista sigurna«, zaključio je Babić.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Inflacija do 2008. pada na 2,6%!</p>
<p>Prema Vladinim projekcijama, prihodi proračuna za 2007. zastali su na brojci od gotovo 99,1 milijardu kuna, a godinu dana kasnije već dostižu 104,93 milijarde </p>
<p>Uz prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, u kojem su prihodi planirani na 93,99 milijardi kuna, a rashodi na 98,82 milijarde, Vlada premijera Ive Sanadera opet se odlučila na hrabar korak šaljući i ove godine, uz njega, na saborske klupe i proračunske projekcije za 2007. i 2008. godinu. </p>
<p>Zapravo to ne bi ni trebalo čuditi kada se zna da se Banski dvori zalažu za to da državne financije budu što transparentnije.</p>
<p>Treba naglasiti i da je Vlada u proračun za iduću godinu bez imalo sustezanja uključila i prihode Hrvatskih autocesta, potom Hrvatskih cesta te izvanproračunskih fondova, dakle zdravstvenog i mirovinskog kao i prihoda od igara na sreću te pretpristupnih fondova Europske unije. I to je ujedno prvi put, da je u Sabor upućen prijedlog državnog budžeta u kojemu su navedeni svi proračunski prihodi. </p>
<p>A što se tiče prvog dana saborske rasprave o »Asterixovoj vrećici« on je protekao onako kao što je već uobičajeno na Markovu trgu: dok su »branitelji« proračuna isticali da je riječ o razvojnom i socijalnom financijskom dokumentu, ambicioznom ali i provedivom te usklađenom s realnim mogućnostima Hrvatske, oponenti su tvrdili suprotno. </p>
<p>I dok se o predloženom proračunu za 2006. već gotovo sve zna, o onome što se očekuje od dvije godine kasnije, zna se vrlo malo.</p>
<p>Kako se dade iščitati iz obrazloženja proračuna te projekcija za 2007. i 2008., gospodarski rast bi iduće godine mogao doseći četiri posto, a dvije godine kasnije 4,3 posto. Uza to, inflacija bi s 3,2 posto, koliko se predviđa da će biti u 2006. do 2008., trebala pasti na 2,6 posto. </p>
<p>Također se, među ostalim, očekuje i sporiji rast inozemnoga duga koji bi trebao biti ispod 80 posto bruto domaćeg proizvoda, dok bi se razina javnoga duga do 2008. trebala održavati ispod granice 60 posto BDP-a, kako to i definiraju kriteriji iz Maastrichta. Bilo kako bilo, prema Vladinim projekcijama, prihodi proračuna za 2007. zastali su na brojci od gotovo 99,1 milijardu kuna, a godinu dana kasnije već dosižu 104,93 milijarde. </p>
<p>Dakako da su najizdašniji proračunski prihodi oni porezni. Tako se predviđa da bi se od poreza iduće godine u budžet trebalo sliti gotovo 53 milijarde kuna, a godinu dana kasnije 56,29 milijardi, a 2008. čak 59,81 milijarda. Kad je o rashodima riječ oni bi, prema projekcijama, 2007. trebali iznositi oko 104 milijarde kuna, a 2008. gotovo 110 milijardi.</p>
<p>Koliko bi tko trebao dobiti proračunskog kolača? Ako počnemo sa Saborom, njemu bi iduće godine trebalo pripasti oko 142,3 milijuna kuna, godinu dana kasnije nešto više od 145 milijuna, a 2008. oko 148 milijuna kuna. To znači da će se na Markov trg za tri godine sliti više od 435 milijuna kuna.</p>
<p>Slijedi Vlada kojoj bi u tri godine trebalo pripasti oko 545 milijuna kuna. Ili prema godinama - u 2006. godini 186,2 milijuna, potom 2007. godine oko 171,49 milijuna, a godinu dana kasnije više od 187,34 milijuna. </p>
<p>Uredu predsjednika Republike trebalo bi iduće godine stići gotovo 52,4 milijuna kuna, a u iduće dvije godine još oko 105,94 milijuna kuna poreznih obveznika. </p>
<p>Kad je riječ o ministarstvima, najveći dio kolača ide Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetništva koje bi iduće godine trebalo raspolagati s više od 28 milijardi kuna, 2007. nešto više od 29 milijardi, dok bi mu 2008. trebalo pripasti više od 31 milijarde kuna. Na drugom mjestu je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi koje bi u tri godine trebalo raspolagati s iznosom od oko 58,4 milijarde proračunskih kuna. Treće mjesto zauzima Ministarstvo financija. U to bi ministarstvo iduće godine trebalo pristići nešto više od 19,2 milijarde, godinu potom 19,1 milijardu te 2008. više od 18,6 milijardi kuna. Na začelju je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koje bi se u tri godine trebalo »pokriti« s ukupno nešto više od 2,1 milijarde kuna. </p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Univerzalke su samo za gradsku vožnju</p>
<p>U zimske gume ubraja se sve s oznakom M+S, tako da i univerzalke odgovaraju propisima, kaže pak Viktor Forjan iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa; vode ih kao zimske i osiguravatelji </p>
<p>Gume su jedan od najvažnijih elemenata sigurnosti automobila. Ako su neprimjerene uvjetima na cesti ili istrošene, vrlo lako mogu odvesti u pogibelj i vozača i ostale sudionike u prometu, pogotovo zimi. </p>
<p>Vjesnik je istražio odgovaraju li univerzalne gume, iako im ime to sugerira, i zimskim uvjetima na našim cestama.</p>
<p>Kao zimska oprema za osobna vozila propisane su: ljetne gume s lancima za snijeg spremnima za uporabu ili zimske gume na sva četiri kotača, a ne, kao što je to do sada bio slučaj, samo na pogonskim. »U zimske gume ubrajaju se sve one s oznakom M+S, tako da i sve univerzalne gume odgovaraju ovim propisima«, objašnjava Viktor Forjan, policajac iz Odjela za cestovnu sigurnost prometa. Uz to, ni zimske niti univerzalne gume ne smiju biti istrošene i moraju imati dubinu »šare« tj. gaznog sloja od najmanje četiri milimetra.</p>
<p>Univerzalne gume od posebne su smjese koja nije u potpunosti kao zimska gumena smjesa. U Goodyearu, vodećoj tvrtki na tržištu univerzalnih guma, tvrde: »Istinske cjelogodišnje gume imaju gumenu smjesu koja ostaje mekana do minus 50 stupnjeva Celzija, a kod visokih temperatura može se koristiti kao ljetna guma«. Kao takve omogućuju i uštedu iako su dosta skuplje od ostalih, jer nisu potrebna dva »seta« guma (ljetne i zimske), nego jedan za cijelu godinu. </p>
<p>U osiguravateljnim tvrtkama također kažu da njihovo osiguranje u potpunosti pokriva nesreću, ako automobil ima univerzalne gume u zimskim uvjetima, jer ih se vodi kao zimske. »Ta klauzula je već pod obaveznim osiguranjem, a isto vrijedi i za kasko. Uostalom, kad su uvjeti ekstremno teški, policija ionako isključuje sva vozila iz prometa«, rekli su Vjesniku u Odjelu za prodaju Jadranskog osiguranja.</p>
<p>No, unatoč svim ovim činjenicama, mnogi prodavači i vulkanizeri univerzalne gume baš i ne preporučuju.</p>
<p>»Svaka čast univerzalnim gumama i Goodyearu, Pirelliju i ostalim vrhunskim proizvođačima, ali one, po meni, nisu neko rješenje. </p>
<p>Uz to, mnogi se građani žale na njih, što ne iznenađuje, jer se ne može očekivati da će univerzalka biti jednako pouzdana kao zimska guma, da po snijegu i ledu drži cestu jednako čvrsto«, objašnjava mehaničar iz Automaksimira, koji je želio ostati anoniman. Dodaje kako ih upravo zbog toga više ni nemaju u prodaji niti ih preporučuju. »Svoju visoku cijenu univerzalne gume definitivno ne opravdavaju«, zaključuje Vjesnikov sugovornik.</p>
<p>Jednako tako, mnogo vulkanizerskih radnji univerzalne gume ili nema u prodaji, ili preporučuju zimske gume. Većina ih se slaže u jednom: Ako su univerzalke namijenjene samo za grad i prigradske ceste, slobodno ih se može kupiti, ali ako se ide na duži put, posebice izvan Hrvatske, tada svakako treba kupiti prave zimske gume. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Skupljajmo domaće</p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>Kupujmo hrvatsko, barem kad možemo. Možda lišće i granje, svježe i osušeno, da bi u zemlji ostalo 1,10 milijuna dolara koliko plaćamo uvoz lišća i granja. Tim bi se novcem moglo platiti dosta ljudi koji bi sjekli i skupljali lišće i granje, svježe i osušeno.</p>
<p>Evo računice. Prosječna je bruto plaća u Hrvatskoj za rujan iznosila 6202 kune. Da bi se potrošilo 6,93 milijuna kuna, koliko smo platili uvoz 245 tona lišća i granja, trebalo bi zaposliti 93,1 čovjeka na godinu dana. Valjda bi skupili dosta. </p>
<p>Ne ulazeći u detalje za što nam je u industrijskoj proizvodnji potrebno poljoprivrednih proizvoda poput lišća i granja ili kosti i srži rogova za 1,11 milijuna dolara godišnje, teško je mirno prijeći preko svota izdvojenih za uvoz. I ne pomisliti da je besmisleno, u zemlju koja nije siromašna šumom Mlecima unatoč, uvoziti lišće i granje. Paradoks da ne može biti veći, iako uvijek može gore. Ili skuplje.</p>
<p>Činjenica da je pokrivenost ukupnog hrvatskog uvoza izvozom ove godine najveća upravo kad je riječ o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima zvuči odlično. No još bi ljepše zvučala kad ne bi bilo, na primjer, podatka o 1222 tone uvezenih životinjskih crijeva, mjehura i želudaca, što nas je koštalo 5,72 milijuna dolara. Dobro, možda su domaći sastojci skuplji pa se više isplati uvoziti. Ne bi bilo ni čudno niti prvi put. Ali 5,72 milijuna dolara zvuči obeshrabrujuće.</p>
<p>Još je groznije kad znamo da ćemo sve to na kraju platiti mi, kupujući razne domaće suhomesnate ili svježe proizvode, za koje se uvezeno rabi. Naravno, ako je uopće riječ o domaćim proizvodima. Tko, naime, može jamčiti da u crijevima iz možda Argentine nije meso iz možda Mađarske, a sve skupa podimljeno na granju iz, možda, Kazahstana. A mi samouvjereno kupujemo hrvatsko.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nigdje kao u Hrvatskoj</p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Premda smo nerijetko skloni o hrvatskom turizmu davati paušalne ocjene i naglašavati isključivo negativnosti, stvarnost je, zapravo, posve drukčija. Jer bez obzira na sve mane (ponekad vjerojatno i zahvaljujući njima), ponuda koju turistima nudi ne samo jadranska obala, nego i unutrašnjost, neodoljivošću i šarmom naprosto poput magneta privlači goste.</p>
<p>Da je tomu tako nepogrešivo potvrđuje i procjena Svjetske turističke organizacije kojom se Hrvatskoj predviđa dugoročna stopa rasta turističkog prometa gotovo trostruko veća od prosjeka ostalih europskih zemalja, uključujući i turističke velesile. Prema tim prognozama, europski rast turističkog prometa bit će tri posto, a Hrvatska bi trebala doživjeti rast od osam posto i po tome biti apsolutni turistički hit.</p>
<p>Dapače, prikloni li se retro pristupu Mediterana kakav je nekada bio, a takva strateška odrednica ne bi trebala predstavljati osobit problem, hrvatskom turizmu nesumnjivo se smiješi ugodna budućnost. Hrvatska bi, prema procjenama, u tom slučaju u europskom turizmu mogla imati onu ulogu koju u svjetskom turizmu ima Kuba. Dakle, koliko god o sebi mislili loše, sreća je da se drugi ne slažu s nama. Hrvatska ima neprocjenjivo prirodno bogatstvo i zato joj se opraštaju pogreške u koracima i zanemaruju ne do kraja uređeni odnosi koji još vladaju u turizmu. No, mudra država ne bi trebala hladnokrvno prelaziti preko prijateljskih upozorenja o stvarima koje bi morala popraviti i računati da će je čisto more i toplo sunce dovijeka držati poželjnom. Jer koliko god je upravo ta činjenica većini konkurenata nedostižna prednost, ona ne može sama po sebi tu prednost vječno održavati. U turizam, u svakoga gosta mora se ulagati sve znanje i iskustvo da bi ga se zadržalo u trenutku kada ga sa svih strana zasipaju fenomenalne ponude.</p>
<p>Ne treba, naravno, kriterije spuštati ispod granice dostojanstva i ne treba kao ozbiljne shvaćati prigovore dijela umišljenih europskih gostiju čije opservacije o našem turizmu jasno pokazuju izraženi problem poimanja ravnopravnosti država neovisno o njihovoj veličini. Ako netko doista misli da mu je jadranska riba, vino ili maslinovo ulje preskupo, neka slobodno potraži uslugu negdje dalje ili se barem potruditi da u onom cjenovnom rangu kakav bi volio pronaći u Hrvatskoj u vlastitoj zemlji osigura skijaške karte ili pivo na 2300 metara. Ali svima drugima Hrvatska može i treba biti europskom Kubom, mjestom čiji neodoljivi ambijent ne mogu pronaći nigdje drugdje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>U borbu i grahom</p>
<p>Izrael je bio sigurniji prije američke invazije na Irak 2003. godine nego poslije nje. Nakon 1991. godine Saddam Hussein nije mogao s međunarodnim inspektorima za vratom razvijati bilo kakvo nuklearno oružje. Iako su se zdušno zalagali za Saddamovo rušenje, Izraelci sada vide da im pravi problem nije bio irački nego iranski nuklearni program</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Vojnik koji je dežurao na izraelskoj promatračkoj postaji smještenoj u blizini granice s Libanonom nije dočekao smjenu straže. Iako je neprekidno satima motrio prekogranični prostor, bio je iznenađen kada je prva raketa pogodila podnožje tornja. Ni brojni senzori ni elektronika posijana na svakom kvadratnom metru nisu uočili ništa sumnjivo. Nije stigao ni viknuti: »Uzbuna«! Prije nego što je preko bodljikave žice doletjela druga vođena raketa, karakteristični fijuk upozorio je izraelsku posadu da se skloni u najtvrđi bunker, jer su posvuda počele padati granate ispaljene iz teških minobacača ukopanih pet-šest kilometara na teritoriju južnog Libanona.</p>
<p>Gustina i preciznost minobacačke paljbe Izraelce je odmah navela na pomisao da to može biti samo Hezbollah. No prije bilo kakvog uzvrata vanjski dio izraelske vojne postaje je zapaljen. Gotovo pola voda elitnih vojnika iz izviđačkih postrojbi ranjeno je. Geleri su im probili štitnike na nogama dok su trčali u zaklon, ali su izdržali kevlarski zaštitni prsluci i suvremene vojničke kacige. Jednu od njih pogodio je izravni hitac iz snajperske puške s daljine veće od 800 metara. Sretni vojnik dobio je samo lakši potres mozga i zujanje u ušima. Njegov kolega nije bio te sreće: iako je, skočivši s promatračkog tornja, trčao prema bunkeru cik-cak, profesionalni snajperist iz borbenih formacija libanonskog Hezbollaha prostrijelio mu je bedrenu kost. U zakloništu je tako urlao od boli da su mu dali jaču dozu morfija i pozvali ambulantna vozila.</p>
<p>U regiji gdje te poštuju jedino ako odmah poduzmeš osvetu nije se dugo čekalo na izraelsku odmazdu. Zapovjedništvo snaga koje štite sjeverni Izrael dobilo je priliku eliminirati dobro maskirano uporište Hezbollaha koje je od ljeta podizano nedaleko od izraelske granice. Izraelski obavještajci temeljito su obradili taj novi položaj. Ovaj put nisu neprijatelja tukli samo dalekometnim topništvom nego i zrakoplovstvom. Najsvježiji podaci izraelskih bespilotnih letjelica razjasnili su pilotima jurišne zrakoplovne skupine što je na tlu lažni, a što stvarni položaj Hezbollaha.</p>
<p>Prvo su stigli teški izraelski oklopljeni helikopteri tipa Apache i Cobra. Topničkom i raketnom vatrom okomili su se na vidljive pojedinačne ciljeve (tako je jedan od zaostalih komandosa Hezbollaha doslovce raznesen mlazom pogodaka iz rotirajućeg helikopterskog topa). Nakon helikopterskog »gusarenja« doletjela su dva izraelska višenamjenska lovca F-16 i laserski vođenim bombama razorili rezervne položaje Hezbollaha. Izraelski vojni obavještajci upozoravali su da upravo odatle povremeno polijeću Hezbollahove bespilotne letjelice iranske proizvodnje i izviđaju područja uz granicu, ali i u Izraelu.</p>
<p>Borbeno djelovanje izraelskih oružanih snaga na sjeveru zemlje, ali i Hezbollaha ipak je ograničeno. Sukobi više nisu svakodnevni, a žrtve s obje strane ne tako osjetne kao prije. No Izraelci se pribojavaju libanonskog Hezbollaha više nego Hamasa i drugih palestinskih ekstremističkih skupina. Hezbollah je bolje organiziran i naoružan. Izrael u njemu vidi iranske prste. Osobito je respektirajući dugotrajni rad iskusnih iranskih vojnih instruktora koji su u dolini Bekaa, u Bejrutu i na jugu Libanona i te kako pomogli u stvaranju poluvojne organizacije moćnije i od Arafatova Al Fataha (ta palestinska vojna frakcija djelovala je u Libanonu od 1975. do 1982. godine). Ipak, Izraelci zaključuju da im proiranski Hezbollah može nauditi samo taktički. Prava strateška prijetnja prema njihovom mišljenju dolazili iz samog Irana. </p>
<p>Ono što Izrael već desetljećima želi izbjeći su susjedi s nuklearnim oružjem. Saddama Husseina izraelske lovačko-bombarderske eskadrile još su početkom osamdesetih spriječile da započne obogaćivati uran uništivši mu jedini nuklearni reaktor. A onda su ih u nevolju uvalili upravo njihovi glavni saveznici: Amerikanci.</p>
<p>Izrael je bio sigurniji prije američke invazije na Irak 2003. godine nego poslije nje. Nakon 1991. godine Saddam Hussein nije mogao s međunarodnim inspektorima za vratom razvijati bilo kakvo nuklearno oružje. Iako su se zdušno zalagali za Saddamovo rušenje, Izraelci sada vide da im pravi problem nije bio irački nego iranski nuklearni program. U Izraelu strateški analitičari vjeruju da je pogrešno američko upravljanje Irakom u poratnoj situaciji rezultiralo nečim za izraelsku državu vrlo nepovoljnim. Sjedinjene Države su u Irak uložile mnogo novca i kapitalnih investicija, poslali svoje najbolje trupe i stvorile komplicirani politički kaos. Stoga iransko vodstvo zauzima stav da George Bush zbog zaglibljivanja u Iraku nema političku volju ni sredstava da ih zaustavi. Teheran će stoga nastaviti s razvojem svog (i javnog i tajnog) nuklearnog programa tako da će se Izrael ubuduće osjećati mnogo manje sigurnim nego prije.</p>
<p>I iako na tajnim mjestima drže barem stotinu projektila srednjeg i većeg dometa Jericho 1 i Jericho 2 s nuklearnim bojnim glavama, Izraelci ovih dana javno radije izvješćuju o svom novom, vrlo jeftinom oružju za borbu protiv demonstranata: u specijalno streljivo izraelskih sigurnosnih snaga nedavno su uključene i vrećice napunjene grahom. One se pak ispaljuju iz ručnih policijskih bacača cal. 37 mm na daljinu od 50 metara. Tako grah nabijen u patrone pod velikim pritiskom sada ne ubija Palestince koji žele preskočiti sigurnosni zid na Zapadnoj obali, nego im samo nanosi neugodne ozljede po osjetljivim dijelovima tijela. Radi vlastitog opstanka Izraelci su duboko u pustinji Negev davno u vojne svrhe cijepali atome. Danas intenzivnije uzgajaju grah!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Papin primjer je poziv teolozima da iziđu iz geta </p>
<p>Za nadati se je da će iznimna kvaliteta Papinih djela pomoći da i ostali (naši) teološki autori izađu iz (samo)nametnutog im geta i postanu, po uzoru na Zapad, kojem težimo, ravnopravni sugovornici u javnom prostoru ovog društva koliko god smetali moćnim interesima ovog svijeta </p>
<p>ZVONIMIR BADURINA DUDIĆ </p>
<p>U svom osvrtu »Je li Ratzinger čitaniji od Wojtyle« Vjesnikov novinar primjećuje pravi bum teološke literature na našem tržištu kojoj je autor Joseph Ratzinger, donedavno poznat »samo« kao čuveni teolog i kardinal na čelu Kongregacije za nauk vjere, a sada cijelom svijetu znan kao papa Benedikt XVI. </p>
<p>Da je njegova teološka vrsnost nadaleko poznata svjedoči, kako izvještava Vatikan, dvostruk broj slušatelja njegovih kateheza na Trgu svetog Petra u odnosu na Ivana Pavla II. Papa je dakle i prije nego što je postao 265. Petrov nasljednik bio »zanimljiv, raznovrstan i inspirativan autor«, a jedino što se dogodilo njegovim izborom za Svetog Oca je svojevrsni proboj njegovih djela od relativno uske (uglavnom stručne) teološke percepcije prema širokom krugu čitateljstva. Uostalom, da je on već odavno i od izdavača na hrvatskom jeziku prepoznat kao zanimljiv ali i tiražan autor svjedoči da ga je svjetovni (necrkveni) izdavač tiskao u knjizi intervjua »Sol zemlje« još 1997. godine. U onom što je do sada prevedeno na hrvatski jezik može uživati svaki književni sladokusac, pogotovo u djelima koji su svojim temama bliži habitusu širokog čitateljstva, kao što su autobiografski intervjui ili sama autobiografija. </p>
<p>Od uvjetno rečeno zahtjevnijih djela tu je, osim klasika »Uvod u kršćanstvo«, i »Duh liturgije«, koji je izdao Ziral iz Mostara. </p>
<p>Za našu javnost, u kojoj se često erudicija i načitanost brkaju s brbljavošću i galamom, a kojoj je glavna tema ulazak u Europsku uniju, posebno bi mogla biti intrigantna Papina razmišljanja o Europi - njeni sadašnji i budući temelji.</p>
<p>To djelo nadilazi naše politikantske i površne diskurse, silazi u dubinu promišljanja i postavlja ozbiljna pitanja koja se u bar javnim raspravama o projektu Europske unije uglavnom zaobilaze. </p>
<p>Ti tekstovi i govori izneseni u različitim prigodama problematiziraju problem Europe, njene duhovne temelje, »izdaju« kršćanskog identiteta i ono što očito nije prisutno samo u Hrvatskoj - s jedne strane poštivanje vrednota i simbola drugih velikih svjetskih religija, što naravno pozdravlja i sam Ratzinger, ali s druge strane prijezir prema kršćanskim vrijednostima i znamenjima. </p>
<p>U mnoštvu sjajnih rečenica autora kojeg kardinal Meisner, nadbiskup Kölna naziva »Mozartom među teolozima« izdvajam prevažnu rečenicu koja bi trebala ući u naš javni prostor i (politički) život: »Moramo naučiti prepoznavati sliku Božju na licu svakog čovjeka, ma kako on izgledao antipatičan ili nama na bilo koji način tuđ.« </p>
<p>Znamo li da je Ratzinger bio najbliži suradnik Ivana Pavla II., možemo s velikom vjerojatnošću ustvrditi da je njegov teološki genij (bio) nazočan i u enciklikama i nagovorima Ivana Pavla II.</p>
<p>Za nadati se je da će iznimna kvaliteta Papinih djela pomoći da i ostali (naši) teološki autori izađu iz (samo)nametnutog im geta i postanu, po uzoru na Zapad, kojem težimo, ravnopravni sugovornici u javnom prostoru ovog društva koliko god smetali moćnim interesima ovog svijeta te da će (pro)govoriti poput Roberta Spaemanna, katoličkog filozofa, koji u razgovoru za Die Presse od 13. rujna 2005. o (i kod nas gorućem) pitanju nedjelje, na pitanje: »Papa Benedikt pozvao je da se stane u obranu nedjelje.</p>
<p>Ima li neradna nedjelja šanse u zemljama poput Njemačke ili Austrije?«, odgovara: »To je pravo pitanje! Za jednoga skupa CDU-frakcije o pitanju nedjeljnoga počinka ja sam rekao: 'Postoji pitanje koje je u sebi smrtonosno, naime: Koja je cijena nedjelje? Što nas nedjelja košta?' To je veoma lukavo pitanje. Čim se počne tako računati, nedjelja je izgubljena. To je kao u Dürenmattovu dramskom komadu 'Pohod stare dame'. Stanovnicima svoga zavičajnoga mjesta nudi stara gospođa veliki iznos za ubojstvo jedne osobe. U početku je sama pomisao na takvo što za sve stanovnike strašna, nepodnošljiva. Ali u trenutku kad počinju kalkulirati izgubljenu dobit za glavu toga čovjeka kao svoj gubitak, u tome trenutku je gotovo sa životom spomenutoga čovjeka. On je izgubljen. Jedini je izlaz iz cijele situacije jasno reći: Taj dan - nedjelja - nije na raspolaganju. S njom se ne može raspolagati. I tada je nedjelja poput staroga stabla u čiju sjenu svatko može sjesti. Nedjelja je dan kad je svatko u jednome danu u tjednu gospodar, a ne nikomu i ničiji sluga.«</p>
<p>Autor je svećenik, župnik u Lunu na Pagu</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Banke nespremne za otkup duga od umirovljenika </p>
<p>Banke su spremne prihvatiti oročena sredstva, ali još nisu u potpunosti spremne otkupiti od umirovljenika (ili korisnika) novac koji će isplaćivati umirovljenički fond, dakako uz stanoviti diskont </p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ</p>
<p>Nedavno su javna glasila izvijestila da će umirovljeničkim fondom za povrat duga umirovljenicima upravljati HPB invest, investicijsko društvo Hrvatske poštanske banke putem koje će se obavljati isplata novca. Umirovljenici odnosno korisnici toga novca morat će po novac ići u poštanske poslovnice, a nemoćnima će novac u kuću donositi poštar. Uz važeću punomoć novac će moći podići i opunomoćenik.</p>
<p>Držim da spomenuto investicijsko društvo ne smije uvjetovati isplatu novca izričito putem HPB, već da korisnik novca može novac podići i kod »svoje« banke u kojoj ima tekući račun ili štednu knjižicu. A da bi se to i omogućilo, trebalo je na izjavi koju će korisnik dostaviti HPB investu o modelu isplate predvidjeti rubriku za upis banke odnosno tekućeg računa na koji će se novac isplaćivati.</p>
<p>Taj se »propust« može ispraviti tako da to Društvo odmah izvijesti javnost da korisnici povrata duga mogu na izjavi koju vraćaju Društvu upisati na koji tekući račun ili štednju knjižicu treba doznačiti novac. Prema mojem saznanju banke još nisu u potpunosti spremne otkupljivati dugove, tj. povrat duga umirovljenicima što će se početi isplaćivati krajem prvog polugodišta 2006. g. nadalje. Poznato je da će se prva rata duga početi isplaćivati najkasnije krajem lipnja, druga krajem te godine, a treća i četvrta rata 2007. godine otprilike u istom razdoblju. To je tzv. »ubrzana isplata«, ali uz odricanje korisnika za polovicu ukupnog duga. Oni koji će htjeti da im dug bude u cijelosti vraćen, morat će pričekati prvu isplatu dvije godine, a dug će im biti vraćen u daljnjih šest godina. Smatram da će biti mnogo korisnika duga koji će ga rado ponuditi nekoj banci na otkup uz stanoviti diskont, kako bi preostali novac dobili odmah, što je osobito pogodno za one koji će se odlučiti na isplatu duga u roku od osam godina. I oni će od banke-otkupljivača dobiti novac odmah, dakako uz veći diskont. Moguće su i razne kombinacije, primjerice: ako se netko odluči za ubrzanu isplatu duga od Fonda, on može prvu ratu oročiti u banci uz odgovarajuće kamate do kraja 2006. godine. </p>
<p>Kad mu pristigne druga rata (kraj 2007. g.), imat će odmah dvije rate, prvu ukamaćenu, a to znači da može kupiti neku skuplju robu. Ali i tu drugu ratu može oročiti kod banke i ako želi produžiti oročavanje one prve rate. Moguće su razne kombinacije, ovisno o potrebama i želji oročitelja. Banke su spremne prihvatiti oročena sredstva, ali još nisu u potpunosti spremne otkupiti od umirovljenika (ili korisnika) novac koji će isplaćivati umirovljenički fond, dakako uz stanoviti diskont.</p>
<p> Držim da bi banke o otkupu toga novca javnost trebale izvijestiti već u ovogodišnjem prosincu (objaviti uvjete otkupa), kako bi se oni koji imaju pravo na povrat duga, mogli što prije odlučiti za neku od varijanata otkupa duga uz diskont. Dakako, ne mislim da se svi moraju na to odlučiti.</p>
<p> Razgovarao sam s nekim umirovljenicima o otkupu duga, pa su neki izrazili želju da ponude otkup i prije nego što bi novac stigao do njih, konkretno željeli bi novac primiti već u veljači 2006., dakako uz veći diskont od onih koji bi dug »prodali« banci u srpnju te godine. Mogućnosti su višebrojne, na bankama je da ih razrade. </p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Imamo vodu, ali uvozimo hranu </p>
<p>Hrvatska vlada je ovog mjeseca razmatrala i uputila Saboru projekt navodnjavanja zemljišta. Napokon! Poznato je da imamo obilje vode (više od 15 000 litara po stanovniku na dan i po tome smo peti u Europi, a 42. u svijetu), no manje je poznato da navodnjavamo manje od jedan posto zemljišta, pa smo po tome među zadnjima ili čak zadnji u Europi. Posljedica – hranu masovno uvozimo. </p>
<p>No, u svezi s navodnjavanjem mene zanima hoćemo li i cijevi za navodnjavanje uvoziti ili će Vlada podržati domaće proizvođače plastičnih materijala i plastičnih cijevi, jer za te se svrhe rabi plastika. Na nedavnom savjetovanju »Polimerni materijali i dodatci polimerima« u Zagrebu se čulo dosta pesimističnih podataka glede uvoza i izvoza (i) tih materijala. Čulo se, doduše, da će krajem godine opet proraditi pogon ekspaniranoga polistirena (stiropora ili okipora) u DIOKI-ju. Pogon je bio zatvoren početkom 1999. upravo u vrijeme kada je stiropor bio itekako potreban za toplinsku izolaciju kuća koje su obnavljane nakon Domovinskoga rata. Naime, toplinska izolacija kuća je vrlo važna, pa i u ekološkom smislu, jer smanjuje potrošnju energije i nastajanje stakleničkih plinova, a Hrvatskoj je »razrezana« vrlo mala kvota tih plinova. Stoga proizvodnja stiropora spada u tzv. zelene poslove, baš kao i navodnjavanje polja. U isto vrijeme smo pričali nebuloze o otvaranju 5000 radnih mjesta koja će se dobiti proširenjem Dinamova stadiona. Nama su, na žalost, često (bili) draži zelenaški nego zeleni poslovi. </p>
<p>Dizajner Boris Ljubičić je nedavno rekao da se Hrvatska voli i dizajnom. Ja dodajem – i proizvodnjom. </p>
<p>ANA ŠVOB, UMIROVLJENA ING. KEMIJEZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ruske Jelene kod nas postaju Elene</p>
<p>U praksi se svakodnevno suočavam s čudnom pojavom. Ruski građani dolaze u Hrvatsku s putovnicama u kojima su im podaci napisani na ruskome i engleskome jeziku. Naši pravnici bilo kao javni bilježnici, odvjetnici, suci ili državna uprava, insistiraju da se u hrvatske dokumente prepišu podaci Rusa na engleskome jeziku, jer su na latinici. To postaje posebno tragično kad ruski građani postaju, npr. udajom, naši građani i mi im iskrivimo ime i prezime, znači trajno.</p>
<p>Hrvatski i ruski jezik su slavenski jezici i mi imamo slova Č, Ž, Š, LJ, NJ te nema nikakva razloga da pišemo Tshaikovsky Georgy (Čajkovski Georgij), Bozhenova Ludmila (Boženova Ljudmila), Chernaya Iulya (Čornaja Julija). Ako tako nastavimo, uskoro će nam poznata ruska imena ljudi i gradova postati potpuno neprepoznatljiva.</p>
<p>Poseban je problem što rusko slovo E jednom prevodimo kao JE, a drugi put kao E. Pravilno je na hrvatskome jeziku Jeljcin, Jesenjin, Jevgenij Jevtušenko itd. A ipak se koristimo kovanicom Evgenij Onjegin. Zašto nije Jevgenij Onjegin, kako ga Rusi izgovaraju i kako su starije generacije Hrvata učile? Sve ruske Jelene kod nas postaju Elene, iako i mi imamo ime Jelenu.</p>
<p>U svim javnim medijima sve češće vidimo iskrivljena imena kao grad Kishinau (Kišinjev) i Hermitaž (Ermitaž). Hoćemo li upotrebljavati hrvatski, engleski ili ruski jezik? Kad ja napišem na hrvatskome ime Rusa, oni se vraćaju i mole da ostavim na engleskome, jer im pravne službe ne priznaju hrvatsku verziju. Kad već ne znamo ruski, mogli bismo čuti Ruse kako izgovaraju svoja imena. Možemo li mi prepoznati duh ruskog jezika? Možda ipak trebamo učiti, osim engleskoga, i druge jezike. Ili već počinjemo službeno upotrebljavati mješavinu svega i svačega. Komu je bitan jezik?</p>
<p>GROZDANA PAVLETIĆ ADORIĆ, PROF. RUSKOG JEZIKASPLIT</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Za »divlji« štand globa 100 kuna!? </p>
<p>Protiv prodavača pokrenuto je čak 11 prekršajnih postupaka, ali on i dalje prodaje</p>
<p>Ovih je dana na Savskoj cesti, uz neboder »Industrogradnje« parkiran kombi iz kojeg se prodaju jabuke i mandarine bez potrebnih dozvola. </p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Davor Jelavić objašnjava: »Područno komunalno redarstvo redovito obavlja nadzor na toj lokaciji te je u konkretnom slučaju protiv prekršitelja pokrenuto čak 11 prekršajnih postupaka«.</p>
<p> Pročelnik Jelavić dodaje da komunalni redar može na licu mjesta naplatiti prekršitelju kaznu od 100 kuna i narediti da se vozilo ukloni. Prekršajni sud može kazniti pravnu osobu globom od 500 do 1000 kuna, a osobu koja je postavila štand sud može kazniti kaznom od 100 do 200 kuna.</p>
<p>Da bi se voće i povrće moglo prodavati na štandovima tržnica, prodavači plaćaju najamninu Zagrebačkim tržnicama, a porez državi, no prodaja robe »na crno« na zagrebačkim ulicama nije neuobičajen slučaj.</p>
<p>Za prodaju na javnoj površini prodavač mora dobiti dozvolu Gradskoga ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, uz prethodno mišljenje Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša. Prodavač mora ishoditi i odobrenje Povjerenstva Gradskog poglavarstva za davanje u zakup javnih površina i dijelova neizgrađenog građevinskog zemljišta. Dio prodavača izbjegava, međutim, plaćanje obaveza s tim u vezi pa robu prodaje bez dozvole, »na crno«.</p>
<p> U Zagrebačkoj ulici na Črnomercu također se može naići na kombi-trgovinu. Iz nje se prodaju krumpir i jabuke. Ilegalno se prodaje i u pothodniku u Folnegovićevu naselju, Savici, Srednjacima i mnogim drugim zagrebačkim četvrtima. </p>
<p>Nedaleko od tržnice Jarun vlasnik »divljeg« štanda već nekoliko godina prodaje voće i povrće. »Za dobivanje dozvole za štand treba puno vremena, novca i papirologije. Znam da riskiram, ali od ovog posla prehranjujem obitelj«. </p>
<p>Kupci uglavnom razmišljaju praktično. »Zašto da idem na tržnicu koja mi je prilično daleko, pa da još vučem doma teške vrećice, ako ovdje, pred kućom, mogu kupiti voće po istoj cijeni, kaže jedan od kupaca na »divljem« štandu.</p>
<p>S njim se ne slažu prodavači koji plaćaju dozvole za legalne štandove. Na Trešnjevačkoj tržnici kumica Vera prodaje povrće više od četiri godine. »Nije to u redu, mi plaćamo pošteno a vjerojatno zaradimo isto kao i oni koji nemaju te izdatke i prodaju na crno«, kaže kumica. </p>
<p>Petra Padjen</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Jesu li borovi važniji od djece?</p>
<p>Na zelenoj površini na kojoj bi se mogao napraviti nogostup, nalazi se nekoliko borova posađenih prije nekoliko desetljeća </p>
<p>Ulica ispred Osnovne škole Gračani opasna je za učenike: široka je jedva tri metra, nema nogostupa i svako jutro – kad učenici dolaze u školu, stanovnici odlaze na posao, a neki roditelji automobilima dovoze svoju djecu – stvara se gužva u kojoj, kako nam je rekao ravnatelj, »ima i po nekoliko incidentnih situacija«. »To je užas! To je cijela rijeka djece koja se slijeva kroz ovu usku ulicu nekoliko minuta prije nastave i možete si misliti kako to izgleda kad kroz to pokuša proći automobil«, požalila nam se baka Andrina koja je toga dana odlučila odvesti svoju unučicu u školu. »Vidite i sami, ja svoju unuku vodim za ruku jer se bojim da bi inače mogla podletjeti pod auto«, objasnila je pokazujući okolne ceste koje također nisu bogzna kako sigurnije od ulice Gračec u kojoj se nalazi škola.</p>
<p> Ravnatelj škole Slavko Špoljarić ukazuje na lošu prometnu situaciju: i u okolnim ulicama uglavnom nema nogostupa, a i tamo gdje ga ima, najčešće je vrlo uzak zato jer su i ulice uske pa ga se nije moglo previše proširiti.</p>
<p>Kako bi se problem riješio, škola je zatražila od Grada Zagreba da se u ulici Gračec napravi nogostup za koji ima mjesta, jer odmah pored ceste nalazi se zelena površina koja pripada školi. </p>
<p>»Mislim da bi to bilo najbolje rješenje za sve - stanarima ne možemo zabraniti pristup, a ni roditeljima koji svoje dijete žele dovesti što bliže školskim vratima«, smatra Špoljarić. »Predlagali su nam da puštamo djecu s druge strane, ali ni to nije idealno rješenje jer je ovdje ipak glavni ulaz«.</p>
<p>Međutim, pojavio se prilično jedinstven problem: na zelenoj površini na kojoj bi se mogao napraviti nogostup, nalazi se nekoliko borova posađenih prije nekoliko desetljeća. Samo po sebi, to ne bi bio problem, da nema jedne pravne činjenice: Gračani se nalaze u zelenoj zoni parka Medvednica i kao takvi spadaju pod zaštićeni park prirode. Kao posljedica, borove se ne može tek tako posjeći.</p>
<p>»Imali smo ovdje i ljude iz Zrinjevca koji su rekli da nema problema sa sječom, samo što trebamo ishoditi dozvolu. Prije mjesec dana Gradskom uredu za prostorno uređenje poslali smo molbu da nam se dozvoli rušenje borova i izgradnja nogostupa«, kaže ravnatelj. »Službeni odgovor još nismo dobili, ali dobili smo neslužbene informacije da u gradskoj upravi imaju razumijevanja za naš problem, samo što valjda treba vremena da se sve to riješi službeno«, kaže ravnatelj. »To bi, vjerujem, bilo i jedino logično rješenje, jer valjda su djeca i njihov siguran dolazak u školu važniji od nekoliko borova«.</p>
<p>Špoljarić je, kaže, i sam sadio borove u svojoj mladosti, ali nije očekivao da će oni postati toliki problem.</p>
<p>Dalibor Perković</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Komunalni redari micat će automobile </p>
<p>Odbor za zaštitu okoliša podržao je povećanje ovlasti komunalnih redara </p>
<p>U odsutnosti dvaju članova iz SDP-a Odbor za zaštitu okoliša u srijedu je uz primjedbe prihvatio predložene izmjene Odluke o komunalnom redu. Odbor nije prihvatio prijedlog gradskog proračuna za 2006. godinu.</p>
<p>»Promjene Odluke kozmetičkog su karaktera. Ovlasti komunalnih redara trebaju biti još veće, a kazne još strože«, komentirao je predložene promjene predsjednik Odbora za zaštitu okoliša Tomislav Babić (HDZ). S njim se nije složio Ivan Ćosić, savjetnik Davora Jelavića, pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. »Komunalni redari moći će uz pomoć pauka micati automobile s nogostupa. Do sada su imali pravo micati ih samo sa zelenih površina«, kaže Ćosić. Istaknuo je da će nakon što Skupština Grada prihvati prijedlog, komunalni redari uklanjati »sve što je na javnoj površini postavljeno bez dozvole«.</p>
<p>Žarko Delač (Nezavisna lista Borisa Mikšića) okomio se na predloženu stavku proračuna po kojoj Ured gradonačelnika dobiva 7,5 milijuna kuna »za intelektualne usluge«. Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za financije Vjera Salopek objasnila mu je da će se taj novac trošiti »za angažiranje akademske zajednice pri planiranju strategijskog razvoja Grada«. Delač joj je odgovorio protupitanjem: »Koja je onda svrha Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj, koji će dobiti 11 milijuna kuna? Kamo ide taj silni novac?«. Zamjenica pročelnika nije odgovorila na Delačevo pitanje, a u dvorani nije bilo esdepeovaca Jurice Meića i Jasmine Havranek da joj »pomognu«. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Topić protukandidat Cahunu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon odlaska Ivana Petka s mjesta predsjednika Obrtničke komore Zagreba i nakon što se za upražnjeno mjesto samokandidirao poznati zagrebački klobučar Zlatko Cahun, činilo se da je sve riješeno i da će Skupština Komore, sazvana za sljedeći utorak, biti tek formalnost. No dogodilo se nešto što nitko nije predvidio: dio članova Skupštine, očito nezadovoljnih samopredlaganjem, odlučio je predložiti svoga kandidata, Matu Topića, uglednog zagrebačkog instalatera plinskih uređaja. </p>
<p> Topić nije nepoznat obrtnicima Zagreba i Zagrebačke županije – 35 godina je obrtnika a 25 godina djeluje u raznim obrtničkim udrugama. Trenutno je dopredsjednik Udruženja obrtnika Zagreba, član je Skupštine OKZ-a i Hrvatske obrtničke komore, predsjednik je komisije za majstorske ispite...</p>
<p>Po svemu sudeći, obrtnici žele mlađe i obrazovanije na mjestima na kojima se zastupaju njihovi interesi, one koji će znati zastupati njihove zahtjeve. Sâm Topić ne želi davati izjave novinarima dok ne završi izborna skupština, jer misli da bi to bilo nepošteno prema protukandidatu Cahunu. Potvrdio je samo da je prihvatio kandidaturu koju podržava trećina članova Skupštine, a to Statut dozvoljava. Neslužbeno smo doznali da ga podržava i većina članova Udruženja obrtnika Zagrebačke županije. [S. Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Prodaje bubreg i rožnicu</p>
<p>Svojim dugovima ne želi opteretiti jamce, uglavnom prijatelje i rodbinu </p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> - Četrdesetogodišnji Nenad Vrbanić prodaje svoj bubreg i rožnicu da bi vratio kredite. Za otplatu svih dugova potrebno mu je više od 35 tisuća eura. Ovaj Velikogoričanin, kako kaže, ne spava već dvije godine, jer na sve načine pokušava smisliti kako otplatiti kredite. Svojim dugovima ne želi opteretiti jamce, uglavnom prijatelje i rodbinu. </p>
<p>»Prije četiri godine bilo mi je dobro. Nisam imao ni lipe duga, no samo jedna greška dovoljna je da u trenutku ostanete bez svega i nađete se u situaciji u kojoj sam ja sad«, kaže Vrbanić s kojim smo razgovarali u ranim jutarnjim satima, prije nego što je otišao na posao.</p>
<p> Radi kao tehničar svaki drugi dan od sedam do devetnaest u velikogoričkoj Hitnoj službi. Na posao putuje vlakom iz 76 kilometara udaljenog moslavačkog Katoličkog Selišća. »Smatram se Velikogoričaninom, živio sam i odrastao u Novom Čiču no nedavno sam prodao obiteljsku kuću kako bih namirio dugove. Samo, ni taj novac nije bio dovoljan jer sam obiteljsku kuću prodao ispod cijene, a dio novca morao sam uložiti u novi smještaj. Kupio sam kućicu u Moslavini gdje su cijene niže nego na zagrebačkom području«.</p>
<p>»Živim s majkom, koja me odgovara od nauma o prodaji organa«, priča dalje Vrbanić. »Prije četiri godine, kupio sam automobil na kredit i s obzirom na to da mi je plaća iznosila oko pet tisuća kuna, nije bilo problema s otplatom. Nažalost, moj mlađi brat upao je u dugove i digao sam kredit da mu pomognem. Imao sam problema s vraćanjem pa sam uzeo drugi kredit, a zatim još jedan, i sad više ne znam ni koliko kredita imam. Rate kredita veće su od moje plaće. I privatno sam zadužen na nekoliko strana, jer od nečega moram živjeti«.</p>
<p> Jedini izlaz iz ove situacije Vrbanić vidi u prodaji organa. »Kao medicinski djelatnik svjestan sam da je prodaja organa protuzakonita i da ću gubitkom rožnice oslijepiti na jedno oko, no spreman sam na to. Drugog izlaza nema. Prodajom organa pomoći ću i sebi i nekome drugome«, kaže Vrbanić. Čini se da ga nesreće prate u stopu – otac mu je umro prije nekoliko godina, živi sa starom majkom, nikada se nije ženio, a s mlađim bratom više gotovo i nije u kontaktu. Automobil, za čiju je otplatu uzeo prvi kredit, bio je prisiljen prodati. </p>
<p>Elizabeta Stipetić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Od Luke do Cugovca sa 100 na sat </p>
<p>Cesta duga 15,5 kilometara imat će četiri čvorišta, tri mosta, nadvožnjak preko željezničke pruge te ukupno devet prijelaza</p>
<p>VRBOVEC</p>
<p> - Već mjesecima stotine teških kamiona i strojeva austrijskog Strabaga i domaćih kooperanata danonoćno tutnje vrbovečkim krajem. Gradi se vrbovečka zaobilaznica, točnije, dionica državne ceste D-41 Vrbovec-Gradec. To je jedna od triju najvećih investicija Hrvatskih cesta ovoga trenutka u državi. Vrijednost joj je 350 milijuna kuna. </p>
<p>Kada bude dovršena, u proljeće 2007. godine, brza dvotračna cesta od Luke do Cugovca (projektirana je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> 100 km na sat) primit će cijeli tranzitni promet iz Bjelovara i Moslavine prema Zagrebu i obratno. </p>
<p> To je, zapravo, nastavak brze ceste od čvorišta Sv. Helena do vrbovečke Luke, koja je otvorena prije dvije godine. Proteže se južno od Vrbovca i izbija na državnu cestu Vrbovec-Bjelovar u Cugovcu.</p>
<p>Cesta je duga 15,5 kilometara. Probijena je gotovo u cijelosti, ostalo je još oko kilometra. Imat će četiri čvorišta: u Luki, kraj Prilesja, Konaka te nedaleko Cugovca, gdje će se nastavljati prema Bjelovaru i Virovitici, odnosno Križevcima i Koprivnici. Dionica ima i tri mosta (preko kanala Dulepska, Glogovnica i Črnec), nadvožnjak preko željezničke pruge kraj Novog Sela te ukupno devet prijelaza.</p>
<p>Građevinarima vrijeme ljetos nije išlo na ruku, ali je jesen znatno bolja, pa se radovi sada odvijaju punim tempom. Zemljani su radovi završeni, a u tijeku je ugradnja prvog sloja tampona.</p>
<p>»Posao smo ubrzali, pogotovo u listopadu. Nastavljamo punim tempom i dalje, glavno je da smo 'izašli' iz zemlje«, zadovoljan je glavni nadzorni inženjer Vlado Švec. </p>
<p> Stanovnici okolnih sela već su nestrpljivi. Nerijetko se na trasi nađe i poneki civilni automobil, a osim što je to i opasno, smeta kamionima i strojevima. </p>
<p>»Molimo sve stanovnike da se strpe i ne ulaze na trasu. Tu imamo dnevno i 170 kamiona!«, kaže glavni inženjer HC-a Frano Gašpić. </p>
<p>Ovako veliko gradilište donosi i određene probleme na terenu. Silan teret uništava okolne lokalne prometnice, strada i pokoja njiva, a nerijetko kamion zapne i za električni stup. Ljudi dosta i negoduju, ali je zato investitor uveo zanimljivu praksu: četvrtkom u 11 sati stranke mogu doći u sjedište gradilišta u Gredi i razgovarati. Osim toga, Strabag se ugovorom s Hrvatskim cestama i Županijskom upravom za ceste obvezao da će sanirati sve prometnice oko ove trase, koje se oštete za vrijeme i nakon gradnje.</p>
<p>»Problema uvijek ima i mi ih nastojimo riješiti u što kraćem roku, kako bi se život odvijao normalno, a da gradilište ne trpi«, kaže inž. Gašpić.</p>
<p> Vrbovec s nestrpljenjem očekuje trenutak kada će cesta biti otvorena. Njegovi će stanovnici odahnuti, jer će se izuzetno gust tranzitni promet kroz grad znatno smanjiti, ali cesta otvara sasvim nove perspektive za ovaj kraj.</p>
<p>Franjo Simić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Bijeg od otrovane vode</p>
<p>Neopisiva je panika zahvatila četiri milijuna stanovnika Harbina, jednog od najvećih gradova najmnogoljudnije zemlje. Iako se eksplozija u kemijskoj tvornici uz rijeku Songhua zbila još 13. studenoga, kineske su vlasti tek u srijedu, 10 dana kasnije, priznale da su otkrile masovno onečišćenje rijeke zbog koje je Harbinu hitno prekinuta opskrba vodom.</p>
<p>»Razina benzena 108 puta je veća od dopuštene«, potvrdila je Uprava za zaštitu okoliša. Do toga priznanja lokalne su vlasti poricale onečišćenje, iako su zatvorile vodoopskrbni sustav i vjerojatno spriječile trovanje milijuna ljudi.</p>
<p>Situacija se, međutim, otela kontroli. Gradu te veličine dnevno je potrebno oko 18.600 tona pitke vode, no budući da su izvori zagađeni, na pomolu je prava humanitarna katastrofa. Vlada je najavila da će cestom u grad ubrzo dopremiti 16.000 tona vode, ali Kinezi su, osim pitke vode, očito već izgubili i povjerenje. Škole i tvrtke su zatvorene, a stanovnici Harbina i okolice već su razgrabili sva slobodna mjesta u prijevoznim sredstvima da bi pobjegli iz otrovana grada. [A. K. B]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Istra u Europi najbogatija orhidejama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Istri raste osamdesetak vrsta orhideja pa se po broju vrsta i gustoći populacija, to područje ubraja u najbogatija staništa orhideja u Europi, piše »Priroda«, mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije. Autori Ivica Ljubičić i Ivana Vitasović Kosić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta upozoravaju na vrlo rijetku i ugroženu vrstu orhideja - istarsku kukavicu. Ta vrsta orhideja (Serpias istriaca), prvi put nađena 1999., endemska je orhideja, a rijetkom pojavom i ljepotom krasi najbogatije istarsko nalazište orhideja - rt Kamenjak. Dosad je u nas iz roda Serapias poznato osam vrsta, od čega čak četiri rastu na Kamenjaku.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Za skulpture 350 tona snijega i leda</p>
<p>BRUGGE</p>
<p> – U petak u belgijskome Bruggeu počinje tradicionalni Festival skulptura od snijega i leda, ove godine pod imenom »Ledena palača«. Na Festivalu će sudjelovati 40 »kipara« iz cijeloga svijeta, a kroz ruke će im proći 250.000 kg leda i 100.000 kg snijega. Festival će trajati do 8. siječnja. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Natečeni Porsche</p>
<p>SYDNEY– Austrijski umjetnik Erwin Wurm stigao je u Australiju te se u Muzeju suvremene umjetnosti predstavio neobičnim skulpturama. Jedna je od njih i skulptura sportskoga automobila Porschea Carrere, koji je u Austrijančevu izdanju – grdno natekao. Oboljeli je Porsche dio izložbe predmeta iz svakodnevice - kauč, vesta i auto - koja se temelji na ideji transformacije. Novootvorena izložba nosi naziv »Erwin Wurm: Zalijepite svoj mozak«. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ubio osam vojnika zbog ratnih igrica</p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Vojni sud Južne Koreje na smrt je osudio novaka Kim Dong-mina jer je, za obavljanja stražarske dužnosti na granici sa Sjevernom Korejom, ubio osmoricu kolega! Zbilo se to u lipnju – novak je na vojnike ispalio granatu, a potom i zapucao. Napad je bio tako snažan da su preživjeli vojnici bili uvjereni kako ih je, preko demilitarizirane zone, napala Sjeverna Koreja! U izvješću o ubojstvu navodi se da je Kim na računalu toliko strastveno igrao ratne igre da više nije mogao stvarnost razdvojiti od mašte. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pinter ne dolazi po Nobelovu nagradu</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Britanski dramatičar Harold Pinter, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, zbog zdravstvenih razloga neće 10. prosinca doći u Stockholm na dodjelu nagrade, objavio je Nobelov odbor. Pisac će ipak doći u švedsku prijestolnicu na tradicionalnu konferenciju dobitnika, 7. prosinca, ali neće ostati na svečanostima. U njegovo će ime diplomu, medalju i ček na 10 milijuna švedskih kruna, na svečanosti primiti Pinterov izdavač Stephen Page. Pisac se liječi od raka jednjaka. [Hina/AFP]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>11 milijuna kuna za Churchillov brod?</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Brod kojim je tijelo britanskog vođe Winstona Churchilla tijekom pogreba prije 40 godina prevezeno po Temzi, uskoro će se, 15. prosinca, naći na aukcijskoj prodaji. Očekuje se da bi mogao postići cijenu od čak 11 milijuna kuna. Brod dug 26,5 i širok 17 metara tom je plovidbom 30. siječnja 1965. ušao u britansku povijest. »To je doista jedinstveno plovilo. Dio je Churchillove povijesti«, kazao je glasnogovornik aukcijske kuće Sotheby's. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Isprepletenost umjetničkih pozicija </p>
<p>U radovima jedanaest hrvatskih i njemačkih umjetnika preklapaju se srodne teme, umjetničke strategije i modeli ponašanja </p>
<p>Izložba »Criss-Cross: Pet pozicija u suvremenoj hrvatskoj i njemačkoj umjetnosti« otvara se u četvrtak u 19 sati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Posrijedi je posljednja izložba koja će biti priređena u tome gornjogradskome prostoru prije preseljenja te institucije u novu zgradu u Novom Zagrebu. </p>
<p>Kustosica Nada Beroš predstavlja jedanaestero hrvatskih i njemačkih umjetnika u čijem se radu preklapaju srodne teme, umjetničke strategije i modeli ponašanja, naznačujući karakterističnu problematiku umjetnosti na prijelazu 20. u 21. stoljeće.</p>
<p>»Uzduž i poprijeko, ukrštanje, prelamanje, zrcaljenje, sve su to značenja koja se mogu iščitati iz naslova, a upravo je izložba 'Criss-Cross' željela podcrtati isprepletenost odnosa i pozicija u suvremenoj umjetnosti općenito, pa tako i u hrvatskoj i njemačkoj umjetnosti«, tumači kustosica Beroš.</p>
<p>Svih pet međusobno isprepletenih pozicija – pseudoznanstvena (Kristina Leko, Antje Schiffers), meta-slikarska (Lovro Artuković, Julia Schmidt), društveno-kritička (Nina Fischer & Maroan el Sani, Slaven Tolj), socijalno-plastička (Plamen Dejanoff, Kristijan Kožul) i konstrukcija rodne problematike (Marion Porten, Sonja Vuk), po riječima Nade Beroš »obilaze oko umjetnosti, krećući se po rubovima i zadovoljavajući se malim pomacima i subverzijama u postojeće modele predstavljanja«. </p>
<p>Pet umjetničkih pozicija dovode u pitanje do jučer suprotstavljene polove poput Istoka-Zapada, centra-periferije, lokalnog-globalnog, nacionalnog-internacionalnog.... »Koliko su ti polovi danas relevantni?</p>
<p> Gdje je Istok, a gdje Zapad? Ne pomiču li se granice iz dana u dan?«, samo su neka od pitanja koja kustosica Beroš postavlja izložbom »Criss-Cross« otvorenom do 30. prosinca.</p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Šipuš ima većinu, ali nema izgleda </p>
<p>Gradski odbor za izbor i imenovanja predlaže Gradskoj skupštini Milenka Puljića za ravnatelja unatoč peticiji članova orkestra i uprave koja je za Berislava Šipuša</p>
<p>Iako na strani Berislava Šipuša u borbi za imenovanje ravnateljem Zagrebačke filharmonije danas stoji čak i više glazbenika i članova uprave nego je to bilo kada je natječaj raspisan, njegovi su izgledi za pobjedu slabi.</p>
<p>Najprije su glazbenici iz orkestra većinu glasova dali za Šipuša, a Upravno se vijeće Zagrebačke filharmonije odlučilo za Milenka Puljića, jedinoga preostalog kandidata koji se javio na natječaj za ovu prestižnu poziciju. </p>
<p>Zatim su svi članovi uprave i dvije trećine glazbenika, što je čak i više nego ih je glasovalo za Šipuša prvi put, potpisali peticiju protiv prijedloga Upravnog vijeća, no i Gradski se odbor za izbor i imenovanje odlučio za Milenka Puljića.</p>
<p>Slučajeva da Upravno vijeće Gradu šalje prijedlog suprotan željama glazbenika bilo je i prije. Od pet članova Vijeća samo su dva predstavnika orkestra pa ih nije nemoguće nadglasati. To se dogodilo i sa Šipušem. </p>
<p>Ipak, slučaj da na sastanku Vijeća glazbenik kojeg je orkestar odabrao da zastupa njihovo mišljenje, glasuje upravo suprotno rezultatu glasovanja orkestra nije uobičajen, a upravo se to, kako govori jedan član toga orkestra, dogodilo na prošlotjednom sastanku Upravnog vijeća Zagrebačke filharmonije.</p>
<p> »Nevjerojatno. Mi smo ga odabrali da nas zastupa, a on glasuje po svome. Zatražili smo da odstupi iz Upravnog vijeća«, rekao je glazbenik iz orkestra i dodao da je u orkestru vrlo loša atmosfera. »Nitko ni s kim ne razgovara, svi smo nervozni i svega nam je već dosta«, rekao je.</p>
<p>Jelena Pavičić Vukičević, predsjednica gradskoga Odbora za izbor i imenovanja, potvrdila je da su primili peticiju. »Naš je posao samo da prihvatimo ili odbijemo prijedlog Upravnog vijeća. Peticija bi idejno mogla biti dovoljan razlog za odbacivanje prijedloga, ali se to ovaj put nije dogodilo«, rekla je i dodala da je na odluku utjecao i prijedlog Gradskog ureda za kulturu, koji je također bio za Puljića. Konačnu odluku donijet će Gradska skupština 29. studenog.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izložba »Postskulptura« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izložba »Postskulptura« s djelima 12 mladih umjetnika koji eksperimentiraju i u drugim medijima, od grafike i instalacija do videa i mode, otvorena je u utorak u Domu HDLU-a. Autor izložbe, povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, postavio je težište svoje koncepcije na nove impulse u hrvatskoj skulpturi. </p>
<p>»Posljednjih je godina u Hrvatskoj stasala generacija mladih umjetnika koji su unijeli cijeli niz inovacija u svim aspektima skulpture. Napustili su tradicionalnu obrade mase, okrenuli su se od istraživanja forme i počeli razmišljati o skulpturi kao konceptu. Većina se i nije školovala za kipara, već su skulpturu izabrali kao medij u kojemu će najcjelovitije izraziti svoje namjere«, objašnjava autor izložbe. </p>
<p>Među izabranim umjetnicima nalaze se Ivan Fijolić, Ivana Franke, Aleksandar Garbin, Alem Korkut, Kristian Kožul, Ines Krasić, Siniša Majkus, Damir Očko, Viktor Popović, Silvio Šarić, Silvio Vujičić i Vlasta Žanić. Veći dio navedenih autora predstavljen je ljetos na Makovićevoj izložbi »Nova hrvatska skulptura« u osječkoj Galeriji Kazamat. Radovi su im zapaženi na samostalnim i skupnim izložbama, posebice na Trijenalu hrvatskog kiparstva, gdje su osvojili i nagrade. Pojam volumena u njihovim je djelima krajnje relativiziran, pa umjetnici ne teže formi već više »konceptu ili efektu začudnosti«.Većina radova posuđena je iz zbirke »Filip Trade« Tomislava Klička. [Jelena Mandić-Mušćet]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Talijanska drama piše Sanaderu</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Ravnateljica Talijanske drame riječkoga HNK Ivana pl. Zajca, Laura Marchig premijeru Ivi Sanaderu, ministru kulture Boži Biškupiću i saborskim zastupnicima uputila je otvoreno pismo. U njemu izražava nadu da Sabor neće prihvatiti aktualni Prijedlog zakona o kazalištima u sadašnjem obliku. </p>
<p>»Najviše me zaprepastilo da se unutar tog zakona nigdje ne spominje postojanje Talijanske drame kao bitnog dijela HNK u Rijeci. Sudbina Talijanske drame ovisila bi o riječkom teatru. To bi značilo da, ukoliko kazalište bude smatralo nepovoljnim ili preskupim održavanje naše strukture, bez problema može nas i ukinuti«, upozorava Marchig. Naglasila je da će se u posebno teškoj poziciji naći ravnatelj Talijanske drame koji bi prema novom zakonu bio samo savjetnik intendanta i ne bi mogao ni na kulturnoj, ni na političkoj razini predstavljati Talijansku dramu. [Lj. M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Slamnigova knjiga s krumpirom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ne samo ljubav, nego i književnost prolazi kroz želudac! Tek u sitom tijelu znatiželjan je duh. Mogla bi to biti poruka predstavljanja knjige Davora Slamniga »Krumpirova rodbina«, koje je u srijedu priređeno u klubu Route 66 u Zagrebu, kao rijetki mozaik koncerta, plesa, riječi i zakuske, kao udarac svima onima koji misle da je predstavljanje knjige mudroslovljenje, a da je publika rijetka i ravnodušna.</p>
<p> Davor Gobac je na pozornici predstavio knjigu u kojoj je Slamnig iskazao »afinitet prema velikom Tuberu, popularnom krumpiru koji je nama Europljanima donio iz Novog svijeta i servirao na tanjuru velikan Kolumbo«. Slamnigove priče, iako raznolike, na predstavljanju su »umiješane« u pravu krumpiraču, u gozbu koja je rasplamsala strast za krumpirima, pa i za Slamnigovom knjigom. Krumpirovi prutići, krumpirova ružica, krumpirova mediteranska rolada, krumpirova mađarska salata – sve je to uresilo stol i okupilo oko njega uzvanike poput prave rodbine.</p>
<p> Knjiga »Krumpirova rodbina« kao da je dobila dušu i noge. A sve je zabavila i grupa »Pjer Žardin i njegovi psi od slame«. Izdavač je Sysprint, a poenta je jasna: Promoviramo knjigu u cijelosti! [L. Ž.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Prši i Kranjčaru »Franjo Bučar«</p>
<p>U vezi s ulaznicama za SP koje su namijenjene Hrvatskoj, Zorislav Srebrić poručuje da će biti razgrabljene isti trenutak, ako već i nisu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U hrvatskoj Kući nogometa opet imaju razloga da sami sebi čestitaju. Kako i ne bi, kad je činjenica da će Dado Pršo i Zlatko Kranjčar u četvrtak biti laureati na dodjeli Nagrada »Franjo Bučar« za postignuća u našemu sportu ujedno i kompliment matičnoj organizaciji, bez čijeg bi doprinosa teško bilo spomenutog priznanja. </p>
<p>Proizlazi da je spomenuta nagrada glavni »krivac« što izbornik Zlatko Kranjčar neće tako skoro na najavljivani 15-dnevni odmor, a pitanje je hoće li ga uopće iskoristiti. Jer, u HNS-u su već zaokupljeni izvlačenjem skupina nogometnog SP-a 2006. u Njemačkoj, koje će se održati 9. prosinca u Leipzigu, što je tek dio brojnih aktivnosti. </p>
<p>Dakako da će u planiranoj brojnoj hrvatskoj delegaciji, koja izvlačenje skupina treba iskoristiti za dogovore vezane uz pripreme i boravak na SP-u, biti mjesta i za izbornika, među ostalim, i da se na licu mjesta uglave dvije-tri pripremne utakmice u svibnju, i to s reprezentacijama s kojima se na SP-u Hrvatska može sastati najranije u poluzavršnici. </p>
<p>Zanimljivo je da Kranjčara neće smetati susret s reprezentacijom Paragvaja na »Carlsberg kupu« krajem veljače na turniru u Hong Kongu čak i da ih ždrijeb uvrsti u skupinu s Hrvatima. </p>
<p>»Ionako će se naša reprezentacija u Hong Kongu, gdje još sudjeluju domaćin i Republika Koreja, dosta razlikovati od one u Njemačkoj, jer je u to vrijeme mnogo naših glavnih igrača zauzeto klupskim obavezama«, govori Kranjčar, najavljujući za tu priliku i neke igrače (Vugrinec, Neretljak, Sablić...) koje ne vidi samo u najširem popisu od 50 igrača koliko ih u ožujku iduće godine mora dostaviti Fifi. Dapače, Vugrinca vidi i na užem popisu, među 30, koje mora imenovati mjesec dana kasnije, da bi se kod konačnog popisa od 23 imena već ponašao drukčije, isprsivši se poput čovjeka koji ima sasvim jasnu sliku putnika za Njemačku, kojem samo nešto posebno, izvanredno može promijeniti mišljenje. </p>
<p>Budući da je izbornik sam naglasio da Ivica Olić već vježba po fitness-programu, najavio ga je čak i kao kandidata za nastup u Hong Kongu: </p>
<p>»Njegova čudesna tjelesna konstitucija daje mi za pravo da ga vodim i kao kandidata za Njemačku.« </p>
<p>Glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, osim što je također u iščekivanju 9. prosinca, voli podsjetiti i na domaće obaveze. Pod njima ponajprije misli na obavezno licenciranje klubova, koje već kuca na vrata. No, kako bi obradovao sve one koji gaje nadu da bi se mogli domoći ulaznica za SP, tješi ih podatkom da će sigurno sve biti prodane u rekordnom roku, ako već i nisu. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ne bi bilo dobro da Hajduk igra u Ligi za ostanak </p>
<p>Kad je Dinamo prošle sezone igrao u Ligi za ostanak, bilo je vidljivo da je prvenstvo nezanimljivo, kaže Bošnjak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Gotovo svi žele ostati u Dinamu, gotovo svi žele osvojiti naslov prvaka i s »plavima« napokon zakoračiti u europsku Ligu prvaka, gotovo se nikome ne žuri u inozemstvo, niti im je novac primaran... Ako je suditi po ovakvim izjavama Dinamovih nogometaša, ambijent u svlačionici je idiličan, »kemija momčadi« je pogođena, uz to su i rezultati i igre impresivne, a europske ambicije sežu do »neslućenih visina«. </p>
<p> Štoviše, na trenutke nam se doista čini da naglašene želje ponajboljih maksimirskih nogometaša za ostankom u Dinamu ipak nisu samo deklarativne, na trenutke nas doista zapljusne dojam da dečki misle dugoročnije ostati u klubu. Pionir takvih izjava je Eduardo da Silva, koji pri gotovo svakom izlasku pred mikrofone i diktafone voli naglasiti da »još ima mnogo posla s Dinamom.« U srijedu je identičnu retoriku ponovio i Ivan Bošnjak, također jedan od generatora, kako to mnogi vole reći - »plavog uniteda«. </p>
<p>»S Dinamom želim osvojiti naslov prvaka i igrati u Ligi prvaka. Ne želim više izlete poput onoga u Al Ittihad. Budem li odlazio, bit će to stabilan europski klub. Pred nama je još cijela polusezona kako bismo se pripremili za Ligu prvaka. Ma, Dinamo bi u nekim skupinama Lige prvaka i te kako dobro prošao. Momčadi poput Rapida, Bruggea, Thuna ili Petržalke nisu bolje od nas! U dvije utakmice protiv, primjerice, Bruggea pokazali bismo da oni nisu bolji«, optimističan je Bošnjak. </p>
<p> Dodatni je motiv svakako i taj što je većina maksimirskih igrača ostala upisana kao dio najslabije momčadi u cjelokupnoj klupskoj povijesti. Plasman u Ligu za ostanak dugo će stršiti u njihovim biografijama, pa je nekako i shvatljivo da to pokušaju »ispraviti« novim povijesnim dosegom, ali ovog puta s pozitivnim predznakom. </p>
<p> »Vratili smo se u formu s početka sezone. Uostalom, nijedna momčad ne može držati onakav ritam kakav je Dinamo držao od početka sezone«, tvrdi Bošnjak, pojašnjavajući da su pobjede s manje uvjerljivom razlikom pogodaka i neznatni pad u kvaliteti igre bile posve shvatljive. </p>
<p> No, u smiraju jesenskoga dijela sezone Dinamo je ponovno zahuktao i bit će zanimljivo vidjeti kako će reagirati protiv Slavena Belupa ovog te protiv Hajduka na Poljudu sljedećeg vikenda. </p>
<p> »Još ne razmišljamo o Hajduku, sad nam je bitan Slaven Belupo. Bih li želio vidjeti Splićane u Ligi za ostanak? Kad je Dinamo prošle sezone igrao u Ligi za ostanak, bilo je vidljivo da je prvenstvo nezanimljivo. Ne bi bilo dobro da se nešto slično ponovi s Hajdukom, da na proljeće nema derbija«, dodao je Bošnjak.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Varteks uvjerljiv</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Nogometaši Varteksa su protiv drugoligaša Naftaša iz Ivanić Grada u prvoj utakmici četvrtzavršnice Kupa ostvarili uvjerljivu pobjedu kojom s punim pravom računaju na prolaz u polufinale. Rezultat od 4-1 premalo oslikava odnos snaga na terenu jer je Varteks uz četiri postignuta gola propustio realizirati mnogobrojne prilike. No i gosti, pogotovo u drugom poluvremenu, dali su do znanja da su upravo oni izbacili Dinamo iz kup natjecanja. Imali su nekolicinu vrlo izglednih prilika, a uspjeli su realizirati tek jednu - i to u posljednjoj minuti susreta. Varteks je vrlo rano poveo kada je Jolić glavom skrenuo loptu ubačenu iz slobodnog udarca. Benko je povisio nakon krasnog dodavanja sa Jertecom, a na 3-0 povećao je Meljnjak postigavši gol direktnim udarcem iz kornera. Početkom drugog poluvremena Benko je sam pobjegao po krilu i povisio na uvjerljivih 4-0. Domaćin je tada zadovoljno stao i popustio u igri što su gosti iskoristili pripremivši nekoliko izglednih situacija. [D. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Otupljeni Manchester blizu ispadanja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Apsolutno predvidljivo završio je utorak u Ligi prvaka. Ronaldinho je »prosuo« po Camp Nou nove nogometne čarolije, Juventus i Bayern su autoritativno odradili novih devedeset minuta, Ajax je iskoristio najslabiju skupinu za plasman u osminu finala. Posrnuo je tek Manchester United, no i to je svakodnevica kluba s Old Trafforda.</p>
<p>U tri domaće utakmice ovogodišnje Lige prvaka »crveni vragovi« su ostvarili tri velike »nule«. Iako se statistički njihovi rezultati u nogometnom »kazalištu« vode kao tri boda, niti jedna domaća pobjeda dovela ih je na rub ispadanja.</p>
<p>Scenarij nakon 0-0 protiv Villarreala za Manchester je maksimalno zamršen. U posljednjem kolu odlaze na stadion »svjetlosti« u Lisabon, gdje ne smiju izgubiti. Ako Villarreal pobijedi Lille, tada je Manchesteru dovoljan i bod iz Lisabona. No, ima li Fergusonova momčad moć za ikakvu kalkulaciju? </p>
<p>»Izgledamo bezopasno. Nemam pojma zašto u prvenstvu stvari funkcioniraju, a u Europi smo blijeda kopija«, kazao je Ruud van Nistelrooy, igrač koji je trebao voditi klub do osmine finala, ali na terenu se ponaša poput duha. </p>
<p>»Ima još jedna utakmica, još jedna nada da će nam se otvoriti«, tješi se Scholes. </p>
<p>Tomislav Butina odolijevao je napadima Juventusa do 80. minute kada je, ipak, nesigurno reagirao na udarac Del Piera i pogodak koji je riješio utakmicu. No, iz Club Bruggea nisu se previše zanosili utopijom kako mogu preko Delle Alpija do osmine finala. Njihov je cilj ispunjen - Butina, Balaban, Ivan Leko i ostali će igrati u Kupu Uefa. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Lako protiv Šveđanki </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon pobjede protiv Njemačke (3-2) u prvom kolu kvalifikacija za nastup na Europskom prvenstvu 2007. u Beogradu, hrvatske su stolnotenisačice na gostovanju svladale i Švedsku, sa 3-0. Tamara Boroš nije imala problema protiv Ekholm, koju je pobijedila sa 3-0 (8, 10, 5), potom je također sa 3-0 (7, 8, 11) slavila Sandra Paović protiv Wigow, da bi pobjedu zaključila Andrea Bakula, svladavši C. Jonsson sa 3-1 (6, 11, -10, 9). • Redoslijed skupine B: Hrvatska 4 boda, Njemačka 3, Švedska 3, Grčka 2. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Giriček i dalje »vruć«, Jazzeri pobjeđuju</p>
<p>Veća odgovornost i više minuta nego lani osigurali su Giričeku i više koševa, pa je hrvatski strijelac trenutačno na prosjeku od 26 minuta i 10.7 poena </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Nakon što je prebolio upalu mandula, Gordan Giriček igra kao preporođen. Iako je sam prije nekoliko dana govorio kako osjeća da su mu noge poput tijesta, posljednje dvije utakmice košarkaški je »vruć«. </p>
<p>U nedostatku Andreja Kiriljenka, Keitha McLeoda, Matta Harpringa i Carlosa Boozera, prva lica Utah Jazza postala su Mehmet Okur i Gordan Giriček. Veća odgovornost i više minuta nego lani osigurali su Giričeku i više koševa, pa je hrvatski strijelac trenutačno na prosjeku od 26 minuta i 10.7 poena. </p>
<p>U utakmicu protiv Seattle Supersonicsa (pobjeda sa 93-87) Giriček je krenuo u petorci Jazza, odigrao 29 minuta i zaključio večer sa 17 koševa, tri skoka i četiri asistencije. Prvo je ime Utaha bio Okur s 24 poena i devet uhvaćenih lopti. Rashard Lewis predvodio je Sonicse s 26 poena i osam skokova. </p>
<p>Cleveland Cavaliersi upisali su osmu pobjedu u nizu, s još jednom sjajnom izvedbom LeBrona Jamesa. Ponajbolji igrač lige ubacio je 36 koševa, uhvatio pet lopti i četiri podijelio suigračima za koš u pobjedi Cavsa protiv Boston Celticsa sa 115-93. Kad se »poludjelom« Jamesu pridruže Hughes (25), Ilgauskas (19) i Gooden (13 poena, 15 skokova) jasno je da izvedba Paula Piercea (24 koša, 15 skokova) i ostalih u zelenim dresovima znače vrlo malo, točnije - ništa. </p>
<p>Bez Kenyona Martina u sastavu (ozljeda), momčad Denver Nuggetsa orijentirala se na obranu, no takav slučaj nije bio u utakmici protiv Washington Wizzardsa. Pobjeda je ovog puta došla u utakmici u kojoj je »palo« 213 koševa (108-105) i jedan rekord. Osobni učinak karijere djelo je Carmela Anthonyja koji je pogodio 18 slobodnih bacanja (22 pokušaja) u večeri koju je završio s 28 poena i 11 skokova. Impresivan je bio i najbolji skakač lige Marcus Camby s 24 koša, 14 skokova i šest blokada. Gilbert Arenas (36 koševa i 10 asistencija) i Antawn Jamison (26) bili su najbolji kod Wizzardsa. </p>
<p>• Rezultati</p>
<p>Seattle – Utah (Giriček - </p>
<p>17 koševa, 4 asistencije, 3 skoka) 87-93, Phoenix – Toronto 90-82, Dallas – Houston 102-93, Memphis – Portland 87-95, Cleveland – Boston 115-93, Washington – Denver 105-108 [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Červar odstupa nakon Pekinga </p>
<p>OI u Pekingu bit će posljednja akcija Line Červara kao izbornika. Nakon njega, izborničko će mjesto preuzeti Irfan Smajlagić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sastanak u vrhu Hrvatskoga rukometnog saveza, oko odnosa u reprezentaciji i oko nje, održali su čelnici saveza Željko Kavran, Zoran Gobac i Damir Poljak te izbornik Lino Červar i trener reprezentacije Irfan Smajlagić. Na sastanku su donesene kratkoročne, srednjoročne i dugoročne odluke. Kaže predsjednik HRS-a Kavran, kratkoročne se odnose na pripreme za Europsko prvenstvo u Švicarskoj. Definirani su datumi priprema, koje počinju 26. prosinca, kad će se koji igrači pridružiti reprezentaciji i s kojim će suparnicima igrati prije EP-a. </p>
<p>Srednjoročni se planovi odnose na razdoblje do Olimpijskih igara 2008. u Pekingu. </p>
<p>»Definirali smo koja će reprezentacija ići na koju akciju. Dakle, ako ide A selekcija, ide i Červar. Ukoliko, pak, ide B selekcija ili mlađa kategorija, za to je odgovoran Smajlagić«, objasnio je Kavran. </p>
<p>Olimpijske igre u Pekingu ujedno će biti posljednja akcija Line Červara kao izbornika zlatnih rukometaša. Nakon njega, izborničko će mjesto preuzeti Smajlagić. </p>
<p>»Červar će biti u stručnom savjetu HRS-a, a nadamo se da ćemo do onda dobiti i kvalitetnu zamjenu za Smajlagića na mjestu izbornika mlađih kategorija rukometaša«, kaže predsjednik rukometne kuće. </p>
<p>Dugoročna se odluka odnosi na analize nastupa hrvatskih rukometaša i rukometašica, kako bi se vidjelo tko je potencijalni olimpijac ili olimpijka na Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. </p>
<p>»Hrvatski je rukometni savez ozbiljna kuća, koja razmišlja dugoročno i želimo se već sad pripremati za London«, rekao je Kavran. </p>
<p>O ozbiljnosti rada HRS-a govori i činjenica da su već sad selekcionirani rukometaši i rukometašice od 13 godina. Stoga će uskoro Upravni odbor HRS-a raspravljati o ustrojima stožera svih muških i ženskih selekcija. Uz to, kako kaže Kavran, otkazi reprezentaciji, osim ako se radi o ozljedi, bolesti ili višoj sili, više neće prolaziti nekažnjeno. </p>
<p>»Mislim da smo ovim sastankom sve razjasnili, u slučaju da nešto nije bilo nejasno. Sad je sve kristalno jasno, oko odnosa trenera, igrača, novca i svega ostalog. Zato, tko iskoči iz okvira, neće više biti s nama«, završio je Kavran. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Neovisnost za sigurnost</p>
<p>Zanimljivo je da Palestinci vjeruju kako bi izborna pobjeda Sharonove stranke bila korisna za postizanje mira</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ako Stranka nacionalne odgovornosti pobjedi na izborima u ožujku, premijer Ariel Sharon ponudit će Palestincima neovisnost u zamjenu za sigurnost Izraelaca. </p>
<p>Ovo je glavni smisao poruke Sharonovog izbornog stožera u osnivanju koju je u srijedu stranim izvjestiteljima u Jeruzalemu, u ime premijera u ostavci, prenio njegov glavni politički strateg Eyal Arad. </p>
<p>Arad, koji je nešto ranije sličnu izjavu dao i londonskom listu Guardian, objavio je također da će Sharon slijediti »Putokaz mira«, a ne Izraelsko-palestinski mirovni sporazum iz Osla (1993). On smatra da je »Putokaz mira« daleko bolji od sporazuma postignutog između Palestinaca i Izraelaca u norveškom glavnom gradu Oslu pod sloganom »zemlja za mir«. </p>
<p>Sharonov politički strateg smatra da je srednjoistočnoj političkoj zbilji znatno bliži mirovni pristup »sigurnost za neovisnost«. Arad je također obznanio da premijer, koji novim izborima nastoji dobiti odriješene ruke u pregovorima s Palestincima, nije još odredio koja će naselja židovskih doseljenika ultimativno anektirati u izraelski državno-pravni i politički sustav. </p>
<p>»Korijeni sukoba Palestinaca s Izraelcima leže u palestinskoj želji da dobiju neovisnost«, rekao je Arad. On je naivnom ocijenio tezu prema kojoj bi okončanjem izraelske okupacije prestali palestinski napadi na Izrael. </p>
<p>Eli Landau, bliski suradnik i osobni Sharonov prijatelj rekao je da premijer nastoji uspostaviti stalne državne granice Izraela, uz istodobno razoružanje palestinskih terorističkih skupina.</p>
<p> »Sharon zna da će taj korak biti dramatičan«, kazao je Landau, ne dajući objašnjenje što ta »dramatičnost« konkretno znači.</p>
<p>Zamjetno je da su Palestinci reagirali dosta optimistički na Sharnovo povlačenje iz Likuda (nakon 32 godine). Pritom se izražava nada da bi u slučaju izborne pobjede njegove centrističke stranke moglo doći do postizanja opće prihvatljivog srednjoistočnog mirovnog rješenja. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Postupno povlačenje 2006. </p>
<p>Prema optimističkom scenariju broj vojnika mogao bi se smanjiti u 2006. na manje od 100.000 </p>
<p>Pentagon ipak planira smanjiti broj američkih vojnika u Iraku. Možda čak za tri brigade, i to već početkom sljedeće godine. Prema informacijama koje su u srijedu procurile medijima, Pentagon će, od ove tri, zadržati tek jednu ratnu brigadu u stanju pune pripravnosti i stacionirati je u Kuvajtu. Prema pisanju Washington Posta, pred Pentagonom je nekoliko važnih odluka na početku 2006. </p>
<p>Prema umjereno optimističkom scenariju, ukupan broj američkih vojnika smanjit će s više od 150.000, na manje od 100.000. Izgleda da je i Pentagon, kao i administracija, »ošamućen« najnovijom medijskom prašinom koju je proteklog tjedna podigao kongresnik John Murtha, slavni vijetnamski veteran. On je od Bijele kuće tražio više jasnoće oko Iraka, sugerirajući jasnu paralelu s Vijetnamom. </p>
<p>Murtha je očito želio je natjerati Pentagon da izloži detalje koliko će brzo biti u stanju povući dio vojnika iz Iraka. Naravno, Murtha se ogradio da njegov poziv nije usmjeren ka daljnjoj destabilizaciji Iraka, jer svima je jasno da američki vojnici tamo pokušavaju uspostaviti red i poredak.</p>
<p> Rekao je da je i on za ubr zavanje procesa osposobljavanja domaćih iračkih snaga kako bi preuzele ulogu policajca na sebe. Čini se da su Murthine riječi imale pravi politički odjek i zbog toga jer jedan dio američkih vojnih zapovjednika favorizira brže, iako postupno povlačenje iz Iraka. No, ratni zapovjednici također upozoravaju da bi prebrzo povlačenje umanjilo strategijske dobitke u proteklih 30 mjeseci. General John Vines, viši zapovjednik u Iraku, novinarima u Pentagonu je rekao da bi »prebrzo povlačenje djelovalo destabilizirajuće u Iraku«. Riječi ovog dobro upućenog ratnog zapovjednika još će više rasplamsati polemiku o korisnosti daljnjeg američkog vojnog angažmana u Iraku. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kompromis spas za proračun </p>
<p>Prve žrtve proračunske blokade mogle bi biti nove članice EU-a koje očekuju novac iz EU fondova. No, ako Britanci zadrže rabat, a Francuzi poljoprivredne subvencije, neće biti novca za sve </p>
<p>Datum održavanja summita EU-a neumitno se približava, a dogovor oko proračuna nije na vidiku. Umjesto znakova kompromisa između ključnih igrača, svađa se pojačava. Britanski premijer Tony Blair doživio je ovog tjedna najsnažnije kritike svojih europskih partnera zbog nepopustljivosti. Najmoćnije zemlje članice zatražile su od britanske vlade ovog tjedna da se drži dogovora o kompromisu koji bi omogućio da dio novca iz proračuna za razdoblje 2007.- 2013. namijeni i za nove članove.</p>
<p>No, britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw, predsjedavajući Vijeća ministara inzistira da popustiti moraju i ostali ako se sljedećeg mjeseca želi postići dogovor. »Britansko predsjedništvo mora odlučiti želi li predložiti izbalansirani paket koji uključuje i onaj dio kojim će se platiti troškovi proširenja, ili ćemo biti osuđeni na neuspjeh što bi značilo veliku odgovornost«, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Philippe Douste-Blazy. </p>
<p>Službeni London bi mogao u potpunosti odbaciti kompromisni paket koji je već prihvatilo 20 zemalja. Ujedinjeno kraljevstvo je u lipnju ove godine blokiralo dogovor odbivši smanjivanje rabata vrijednog 5,1milijardi eura, sve dok se na papir ne stavi smanjivanje subvencija francuskim seljacima iz zajedničke blagajne koje dosežu čak 40 posto ukupnog novca. </p>
<p>Ministri EU ljuti su na Britance zbog njihove »puzajuće« taktike. Samo tri tjedna prije ključnog summita, britansko predsjedništvo još uvijek nema prijedlog koji bi moglo staviti na stol za raspravu. Britanci su ipak najavili da će se prijedlog naći na stolu prije summita, na ministarskom sastanku 7. prosinca. Napetosti, a zasigurno i nervoze neće nedostajati, jer će onda za pregovore ostati svega sedam dana. </p>
<p>Na velikim mukama je i predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso koji s velikim nestrpljenjem očekuje dogovor o proračunu. Barroso je već nekoliko puta poručio šefovima država i vlada da će Europska unija, ako do dogovora ne dođe, zapasti u još dublju krizu. »Ne možemo govoriti o nastavku proširenja ako ne budemo mogli to proširenje financirati. To je ozbiljno pitanje, a ponestaje nam vremena«, izjavio je Barroso. Propast dogovora o proračunu značio bi povratak na vrijeme prije 1992. kada je Unija uz goleme probleme proračun donosila jednom godišnje. Već se zna da bi prve žrtve proračunske blokade bili nove članice EU-a koje očekuju novac iz europskih fondova, na što imaju pravo. No, ako Britanci zadrže rabat, a Francuzi poljoprivredne subvencije, novca za sve neće biti. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>CNN se »vadi« na tehničku grešku</p>
<p>Dan nakon »incidenta« koji su vidjeli milijuni gledatelja, CNN je u posebnoj emisiji i u priopćenju za javnost pokušao objasniti što se to dogodilo i kako je tako nešto bilo moguće. Događaj od ponedjeljka bio je presedan: ne pamti se da se ikad na nekoj televiziji dogodila takva »slučajna tehnička greška«, koja će, bez obzira na objašnjenja, ući u antologije profesionalnih promašaja. CNN je uživo prenosio govor američkog potpredsjednika Dicka Cheneya koji je negirao da Bijela kuća progoni kritičare rata u Iraku. </p>
<p> U trenutku kada je Cheney govorio kako ne drži da su kritike nedopuštene, na ekranima se, preko njegova lica, pojavio veliki crni »X« koji je nekoliko sekundi »blinkao«! Ako je to htio biti nečiji komentar, onda je to, u profesionalnom pogledu, bilo apsolutno neumjesno, i američka je javnost - ne samo medijska scena - sa zanimanjem iščekivala objašnjenje CNN-a. Radi se o »tehničkoj greški«, priopćeno je iz Atlante. Voditeljica CNN-a Daryn Kagan iznijela je za laike pomalo zbunjujuću, priču. Dok je trajao prijenos Cheneyeva govora, u realizaciji je pripremljen logo »CNN« koji se trebao pojaviti na ekranima kad govor završi - kao uvod u sljedeći blok vijesti. »U takvim slučajevima koristimo veliki crni X, kojim označavamo trenutak u kome puštamo novu snimku. Taj X, naravno, vidimo samo mi, u kontrolnoj sobi, ali ne i gledatelji.« </p>
<p>Demonstrirajući kako se to radi, voditeljica nastavlja: »Eto, to smo pripremili za vrijeme Cheneyeva govora, ali greškom tehnike taj se X pojavio na ekranu, i to baš preko Cheneyeva lica. Kriv je prekidač koji je logo predviđen za emitiranje, označen iksom, aktivirao prerano i to tako da se na ekranu pojavio X. Prekidač je stroj, a ne čovjek ...«. Nema, dakle, mjesta teorijama zavjere, kažu neuvjerljivo na CNN-u, niti je taj nesretni X htio biti komentar onoga o čemu je Cheney upravo govorio. Pogriješio je prekidač, kompjutor, »a to se može dogoditi i vašem kompjutoru«, kaže Daryn Kagan. Što ne mora biti netočno, ali to onda ne vide milijuni gledatelja. </p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Moskva posrednik u pregovorima s Iranom?</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Europska unija i Sjedinjene Države odlučili su pružiti posljednju šansu Iranu i dodijelili su Rusiji središnju ulogu posrednika u pokušaju uvjeravanja Teherana da odustane od osjetljivih nuklearnih tehnologija, piše ruski tisak u srijedu. »SAD i Europa odlučili su Moskvi prebaciti iranski predmet«, stoji u naslovu dnevnog lista Nezavisimaja Gazeta. Diplomati su objavili u ponedjeljak i utorak da SAD i EU neće ovog tjedna tražiti od Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) slanje iranskog predmeta Vijeću sigurnosti UN-a, kako bi dali Moskvi vremena da uvjeri Teheran da prihvati kompromis. Početkom prosinca će se sastati europska trojka (Francuska, Njemačka i Velika Britanija), Rusija i Iran. Rusko ministarstvo vanjskih poslova je zasada odbilo potvrditi susret u prosincu u Moskvi. Predsjednik Vladimir Putin uspio je uvjeriti svog američkog kolegu Georgea Busha da »pruži Iranu posljednju šansu« i predložio mu je da se susret organizira u Moskvi, piše dnevni list Komersant.</p>
<p>Inače odnosi Velike Britanije i Irana pogoršali su se otkako je Mahmoud Ahmadinejad u kolovozu postao iranski predsjednik, izjavio je u utorak britranski premijer Tony Blair. On je pred parlamentarnim odborom rekao da zajedno s europskim partnerima pokušava riješiti zabrinutost svijeta zbog iranskog nuklearnog programa, i dodao je da bi Iran mogao postati globalna prijetnja. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Brokula za dulji život</p>
<p>Sadrži dvostruko više vitamina C od naranči, dobra je u prevenciji raka, odnosno reguliranja šećera u krvi</p>
<p>Iako je povrće baza zdrave prehrane mnogima je objed »prazan« ako uz njega nema mesa. Upravo teška prehrana, ako sadrži i dosta pečenih sastojaka (krumpiri, pohano meso...) može skratiti život, tvrde liječnici. Stoga za bolje zdravlje i dugovječnost treba jesti povrće, posebno brokulu. </p>
<p>Ta je zdrava biljka nepravedno na lošem glasu kao neukusna, iako konzumiranje samo 100 grama brokule na dan smanjuje rizik od raka. Sadrži i velike količine vitamina – antioksidanata – A, C i E. Brokula može usporiti oštećenje tvari izazvano slobodnim radikalima koji dovode do starenja i pojave brojnih bolesti. </p>
<p>Znanstvenici odnedavno tvrde da to povrće sadrži i dvostruko više vitamina C nego naranče, pa time još više jača otpornost organizma. Dobro ju je, kažu, uključiti u prehranu trudnica jer sadrži dosta folne kiseline i vitamina iz grupe B. Naime, ta je hranjiva tvar važna u prvih 12 tjedana trudnoće, jer sprječava nastanak nepravilnosti tzv. neuralne cijevi kod novorođenčadi. </p>
<p>Puna je kalcija i magnezija nužnih za jake kosti, zube, nokte, živce, te željeza koje je važno za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. </p>
<p>Konzumiranjem brokule, koja, ako se pravilno pripremi ima izvrstan okus, može se čak spriječiti malokrvnost. S obzirom na to da sadrži i betakaroten, ljepšem spolu može pomoći pri rješavanju problema s kožom, a u novije doba znanstvenici su istraživanjem spoznali da sok dobiven od brokule koji su dodavali stanicama raka može pomoći da čak 95 posto njih odumre. To je povrće na vrhu top-liste zelena povrća koje potiče apoptozu, odnosno proces uništavanja zloćudnih stanica. Sadrži i sastojke sulforane, prirodne biljne »kemijske materije« koja joj daje prepoznatljiv okus i može potaknuti samouništenje stanica koje bi se mogle pretvoriti u rak. </p>
<p>Redovito uzimanje brokule posebno je korisno i u prevenciji raka dojke koji je povezan s viškom ženskih hormona estrogena. </p>
<p>Sastojci tog povrća tzv. indoli ubrzavaju metabolizam estrogena pa ostaje manje hormona za hranjenje receptora na zloćudno promijenjenim stanicama dojke. </p>
<p>U žena koje jedu velike količine hrane bogate folnom kiselinom manja je i vjerojatnost pojave raka grlića maternice ili pluća. U mnogome olakšava i probavu, a jedan obrok sadrži 3,6 miligrama vlakana odličnih za probavni sustav. </p>
<p>Pomaže dijabetičarima pri regulaciji šećera u krvi, jer jedan obrok od, primjerice, 140 grama brokule sadrži 22 mikrograma kroma (10 puta više nego bilo koja druga biljka) koji je poznat kao dobar regulator šećera u krvi.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Koktelima se zavodi </p>
<p>U Hrvatskoj mnogi luduju za koktelima, a trenutačno su najtraženiji »Royal red«, »Caipirinha« i »Sex on the beach«</p>
<p>Žongliranje gorućim bocama iznad šanka dio je »Burn energy« partyja koji će u svojem šou programu uvijek umješno i precizno izvesti Mario Majcen. Taj 18-godišnji, najmlađi hrvatski koktel majstor svoje je znanje u tzv. flair stilu, odnosno akrobatskoj pripremi koktela nedavno pokazao zagrebačkoj publici u kafiću »Roko« na Jarunu. Vruća je atmosfera podgrijavana koktelima s okusima jagode, cimeta, jabuke... Prvak Hrvatske priprema u tren oka brojne koktele među kojima je i »Red energy«, piće komu se, kaže, ne može odoljeti. U njemu se miješaju okusi likera od jagode, malo votke, te energetskog napitka »Burn«, vrlo popularnog među mladima. Pitak i jednostavne recepture, jako je tražen, što ne čudi jer Hrvati, kada je o koktelima riječ, vole voćne i slatkaste okuse. Specijalni koktel »Burn baby burn« malo je začinjenije piće s votkom, jabučnim sirupom, cimetom i ljutim papričicama, a »Fire starter« zavodi okusima manga i breskve. Iako ih ljudi vole piti, kaže Mario, u nas kokteli još nisu dobili na značenju kakvo uživaju u inozemstvu, prije svega u SAD-u, njihovoj domovini. Iako imaju poznate majstore, na nedavno održanom svjetskom prvenstvu barmena u Helsinkiju u Finskoj prvo je mjesto odnio Urugvajac, Amerikanci su bili drugi, a Švicarci treći. Izvrsno 20 mjesto Hrvatske, među 50 zemalja sudionica, potvrđuje da imamo dobre i perspektivne znalce. Mario se tamo predstavio koktelom »Space snow«, pripremljenim od sirupa limete, votke, likera od banane, zelene jabuke, kruške i soka svježe višnje. Uz ritmičnu je glazbu, odjeven u bijelo, u krznenoj bundi i sa šubarom na glavi, Mario uspješno odradio i plesnu točku dok je pred komisijom miješao voćne okuse i osvojio suce okusom kokosa. </p>
<p>Trenutačno su u Hrvatskoj hit kokteli »Royal red« (jagoda), »Caipirnha« (kiselkasta limeta, rum) i glasoviti »Sex on the beach« (breskva) od kojeg, ističe Mario, nikako ne odustaju. Može li se koktelima zavoditi, Mario nimalo ne dvoji i predlaže zavodnički koktel »Wild dance«. S njime je osvojio i svoju nježniju polovicu koja kao i većina žena, kaže mladić, voli kremasta pića s okusom čokolade. Muškarci favoriziraju koktele s okusima ruma i votke. Iskustvo trogodišnjeg bavljenja koktelima toliko ga je izoštrilo da Mario već prema nečijem izgledu može prepoznati koji bi se okus nekome svidio. Tako je gotovo pravilo da temperamentni ljudi traže pića s većim postotkom alkohola, a oni plahije prirode – lakša. Iako ih priprema, Mario kaže da ne pije koktele, jer se čovjek kad-tad na njih može »navući«. Iako je barmenski posao, kaže, »aristokratski«, nužno je stalno učenje, vježbanje i odricanje od slobodnog vremena. Uskoro će znanje o koktelima opet moći pokazati u »Movie pubu« za dva tjedna na natjecanju u »Flair« sekciji, Havana Grand Prix. U koktelskim majstorijama sudjelovat će više od dvadeset natjecatelja iz cijele Hrvatske, a pobjednik će nas predstavljati na Kubi u proljeće 2006. na svjetskom prvenstvu koje se održava svake dvije godine. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Razbijena skupina krivotvoritelja novca</p>
<p>Osumnjičenoga Krešimira Vješticu je inače, slovenska policija prije nekoliko dana prijavila zbog organiziranja šverca 37 kilograma eksploziva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija je u srijedu dovršila kriminalističku obradu nad Milanom Bogičevićem i Krešimirom Vješticom , zbog postojanja osnova sumnje da su se bavili krivotvorenjem novca, te su njih dvojica prepraćeni dežurnom istražnom sucu.</p>
<p> Vješticu je inače, slovenska policija prije nekoliko dana prijavila zbog organiziranja šverca 37 kilograma eksploziva, no kako neslužbeno doznajemo, Vještica je u u utorak uhiće iz sasvim drugih razloga. </p>
<p> Naime, iako je kaznena prijava podnesena samo zbog jednoga djela krivotvorenja, od krugova bliskih istražiteljima doznajemo da policija sumnja da na zagrebačkom području postoji čitava skupina krivotvoritelja novca. Štoviše, potvrdio nam je dobro obaviješteni izvor iz policije, sumnja se da na području Zagreba postoji ilegalna štamparija u kojoj se krivotvori novac i službeni dokumenti. Krivotvoreni novac je, tvrdi naš sugovornik, osrednje kvalitete, te na njemu nisu pronađeni vodeni žigovi i slično. </p>
<p>No, običnim okom nije lako uočiti krivotvorinu. Policija također ima saznanja da se u ilegalnoj štampariji krivotvori samo domaća valuta. </p>
<p>Te informacije u srijedu nije želio potvrdi nitko od službenih policijskih izvora, no u prilog tvrdnji da nije riječ samo o izoliranome slučaju krivotvorenja govori i činjenica da je na slučaju angažiran Uskok, u čijoj su nadležnosti djela iz sfere organiziranoga kriminala.</p>
<p> Također neslužbeno doznajemo da je zagrebačka policija u utorak dobila nekoliko naloga za pretragu objekata, te je slučaj prvobitno bio okvalificiran kao udruživanje u zločinačku skupinu.</p>
<p> No, sudeći prema kaznenoj prijavi protiv Vještice, za takvu kvalifikaciju je do finaliziranja obrade očigledno ponestalo dokaza, pa je on prijavljen samo za krivotvorenje. </p>
<p>No, policija je u srijedu nastavila pretrage i saslušavanja, pa nije isključeno da će uhićenja biti još. Također neslužbeno doznajemo da se obrada u Zagrebu, osim s Uskokom, zajednički provodi i u suradnji s bjelovarskom policijom. </p>
<p>Naime, upravo u Hrastovcu, pokraj Garešnice, policija je prije otprilike dva tjedna pronašla 114.000 krivotvorenih kuna, te uhitila dvojicu muškaraca. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Izobrazba pregovarača za krizne situacije</p>
<p>Stručnjaci iz Berlinske policije pohvalno su se izrazili o suradnji s MUP-om RH i izrazili zadovoljstvo što u Hrvatskoj mogu raditi s educiranim i kompetentnim ljudima. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Policijskoj akademiji, u srijedu, MUP je predstavio projekt edukacije pregovarača i savjetnika za krizne situacije, koji se provodi u suradnji s berlinskom policijom. Zapovjednik specijalne policije Zdravko Janjić pojasnio je da se cijeli predstavljeni projekt sastoji od izgradnje sustava pregovarača i savjetnika za krizne situacije, koji će biti raspoređeni u sve postrojbe specijalne policije, te implementacije i edukacije ostalih dijelova policijskih službi.</p>
<p>Sve države, pa tako i Hrvatska, dužne su razvijati ovakve sustave, prije svega radi rješavanja mogućih kriznih situacija bez uporabe sile i mirnim putem, no pregovorima se mogu stvoriti i povoljne situacije za intervenciju specijalne policije, ukoliko bi to situacija nalagala. Kroz ovu edukaciju budući pregovarači i savjetnici za krizne situacije bit će educirani i za rad sa žrtvama kriznih situacija.</p>
<p>U dosadašnjim kriznim situacijama, koje su se dešavale u Hrvatskoj, nastojalo se postupati po principu postupnosti, što znači da su pregovori o mirnoj predaji počinitelja na prvom mjestu, a uporaba sile ostaje kao posljednja opcija.</p>
<p> Pregovore su u velikom broju slučajeva vodili zapovjednici intervencija i to uspješno, no strana, ali i naša, iskustva ukazala su na potrebu za educiranim pregovaračima i savjetnicima za krizne situacije. </p>
<p>Zapovjednik Janjić najavio je promjene u ustroju specijalne policije, upravo radi implementacije novoeduciranih i osposobljenih policijskih djelatnika za pregovarače i savjetnike za krizne situacije. Prema dosadašnjoj viziji razvoja tog sustava, jezgru bi činili pregovarač i savjetnik za krizne situacije, oko kojih bi se, prema ukazanoj potrebi, okupljali ostali članovi tima, koji ne bi bili stalno zaposleni u MUP-u, ali bi bili educirani za djelovanje u kriznim situacijama. Za policajce pregovarače i savjetnike u kriznim situacijama odabrani su policijski službenici koji rade u specijalnoj policiji 15, pa čak i 20 godina, koji su prošli sve faze rada u specijalnoj policiji, sudjelovali su u gotovo svim akcijama i imaju visoko policijsko obrazovanje. U Zagrebu je ustrojen glavni pregovarački tim u koji su uključeni, osim pregovrača i savjetnika, djelatnici s Policijske akademije i ostalih službi policije. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Je li prolaznica umrla od šoka?</p>
<p> ZAGREB</p>
<p> - Suđenje djelatnicima poduzeća »Gradko« Goranu Avdagiću (41) i Antonu Smolji (50) koje se tereti da su, u prosincu 1998. skrivili smrt Frane Jurić, trebalo je u srijedu početi na zagrebačkom Općinskom sudu, ali je zbog nedolaska drugookrivljenog Smolje, odgođeno. Nesretni se događaj zbio u krugu Psihijatrijske bolnice »Vrapče«, gdje je poduzeće »Gradko«, tada izvodilo građevinske radove na sanaciji kanalske odvodnje. U nezaštićeni otvor upala je prolaznica Frane Jurić i od zadobivenih ozljeda preminula. Inženjeri na gradilištu, prvookrivljeni Avdagić koji je bio šef gradilišta i drugookrivljeni Smolje, tada nadzorni inženjer, stoji u optužnici, propustili su osigurati da gradilištu prilaze osobe koje nisu zaposlenici. Pri padu u rupu duboku nešto više od tri i široku dva metra, prolaznica je zadobila višestruki prijelom rebara i preminula je na mjestu nesreće. Preminula je, naime, bila srčani bolesnik pa će se vještačenjem utvrditi je li smrt nastupila zbog zadobivenih ozljeda ili psihičkog šoka. Sudac Goran B. Heršak sljedeću je raspravu zakazao za prosinac.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Šuti o razlozima otmice svoje obitelji</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Završnim govorima stranaka u srijedu je na zlatarskom Županijskom sudu u Zlataru završeno suđenje Edi Smrečkom (31) iz Krapine, optuženom za pokušaj ubojstva supruge i otmicu svoje obitelji. Tužiteljica Jasmina Domangić kazala je da je tijekom postupka dokazano da je Smrečki počinio kaznena djela za koja ga se optužuje, istaknuvši da je Edo već ranije osuđivan za napad na suprugu Dijanu (27), a protiv njega se vodi i postupak pred Općinskim sudom u Zlataru. Branitelj Ninoslav Pintarić ustvrdio je da je kobni događaj od 31. siječnja ove godine rezultat dugotrajnih psihičkih i fizičkih sukoba između Dijane i Ede. Podsjećamo, 31. siječnja Smrečki je dva puta nožem ubo suprugu u prsa, ranivši je opasno po život. Potom je oteo nju i njihovo dvoje maloljetne djece: osmogodišnjeg Tomislava i 4-godišnju Klaudiju, te ih zatočio u obiteljskoj kuću u Lepajcima, nadomak Krapine. Odvjetnik je zamolio sud da blaže kazni Smrečkog, jer je u trenutku počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv, a i nače je emocionalno nezrela osoba, a mora i uzdržavati dvoje maloljetne djece. Smrečki se, kao i u istrazi, branio šutnjom, kazavši da prihvaća završni govor svog odvjetnika. Izricanje presude Smrečkom, koji se već 10 mjeseci nalazi u pritvoru, najavljeno je za ponedjeljak u podne. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ćiro »oprostio« Mamiću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poznati Nogometni trener Miroslav Ćiro Blažević, u srijedu je, na zagrebačkom Općinskom sudu povukao tužbu protiv Dinamova dopredsjednika Zdravka Mamića, kojeg je, zbog uvredljivih izjava u sportskoj rubrici Večernjeg lista teretio za klevetu.</p>
<p> Mamić je naime, u svojim intervjuima objavljenim prošle godine, Ćiru Blaževića nazvao : »kriminalcem, varalicom, lopovom i manipulatorom«.</p>
<p> Na ročištu u srijedu nisu se pojavili ni privatni tužitelj ni tuženik Mamić, a Ćiro je preko svoga odvjetnika Zvonimira Hodaka poručio da tužbu povlači, pa je postupak protiv Mamića na samom početku obustavljen.</p>
<p>Slično je nedavno završila još jedna tužba protiv Dinamovog dopredsjednika.</p>
<p> Naime, prošlog je tjedna povukao tužbu protiv Mamića i bivši trener Hajduka, poznati nogometaš Ivica Šurjak, koji je Mamića tužio, također, zbog klevete. [Anita Krmek]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Još bez dogovora o prijamu novih članica</p>
<p>Promjenu kriterija za ulazak u taj tranzicijski trgovinski blok s oko 35 milijuna potrošača najviše »gura« Rumunjska </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je do godišnjeg sastanka zemalja potpisnica Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (Cefta) ostalo još samo nekoliko dana, predstavnici zemalja članica - Bugarske, Hrvatske i Rumunjske, još se nisu dogovorili hoće li i kako promijeniti uvjete za prijam novih članica, potvrđeno je Vjesniku iz diplomatskih krugova.</p>
<p> Neslužbeno, naime, doznajemo da promjenu kriterija za ulazak u taj tranzicijski trgovinski blok s oko 35 milijuna potrošača najviše »gura« Rumunjska. Prijedlog je Bukurešta da se uvjet prema kojem država koja želi u Ceftu mora imati potpisan ugovor o pridruživanju s Europskom unijom (EU) zamijeni odredbom prema kojoj bi bilo dovoljno da zainteresirana država ima samo parafiran takav ugovor, ili čak ni to, nego da o njemu samo pregovara, kaže naš sugovornik iz diplomatskih krugova, koji je želio ostati anoniman. Ako bi se prihvatio prijedlog rumunjskih pregovarača, to bi vrata Cefte širom otvorilo zemljama zapadnog Balkana - Albaniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji i Crnoj Gori koje, ostanu li na snazi sadašnji uvjeti, u Ceftu ne bi mogle još nekoliko godina, budući da još nisu potpisale Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om. Dodajmo i kako je prijedlog promjene tog uvjeta na tragu onoga što predlaže Pakt o stabilnosti u jugoistočnoj Europi. </p>
<p>»To je jedini način da Cefta nastavi postojati kao multilateralni trgovinski ugovor nakon što Bugarska i Rumunjska uđu u EU. Naime, ulasku tih dviju zemalja u Uniju prethodit će njihov izlazak iz Cefte, kao što se 2004. dogodilo s Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Slovenijom, što znači da bi u Cefti ostale samo Hrvatska i, eventualno, Makedonija, uspije li ona do tada pristupiti ovom trgovinskom bloku. S druge strane, labavljenje kriterija za pristup Cefti omogućio bi njeno širenje na zemlje zapadnog Balkana, a time i njen opstanak«, pojašnjava naš sugovornik. </p>
<p>Prema njegovim riječima, za zadržavanje dosadašnjih uvjeta za ulazak u Ceftu - a to su članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i potpisan sporazum s EU-om - najviše se zalaže Hrvatska.</p>
<p> Taj je stav logičan, budući da je i Hrvatska svojedobno potrošila godine na ispunjavanje uvjeta za pristup Cefti u čije je članstvo ušla tek 2003. godine. U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva nam, međutim, nisu mogli kazati s kakvom platformom Hrvatska ide na sastanak premijera Cefte, koji će se u utorak, 29. studenoga, održati u zagrebačkom hotelu Regent Esplanade. Taj sastanak, inače, ima i simbolički značaj, jer se njime praktički završava ovogodišnje hrvatsko predsjedanje Ceftom. </p>
<p>»Zemlje članice će se na tom sastanku dogovoriti o kriterijima za primanje novih članica, pa prije njega ne možemo govoriti o kriterijima koji će biti usvojeni. Jedino je sigurno da će Hrvatska inzistirati na ispunjavanju određenih standarda i kriterija pri ulasku zainteresiranih zemalja u Ceftu«, kazali su nam u Ministarstvu gospodarstva. Napominju i kako je »upravo hrvatska strana zadužena za prijedlog deklaracije o kojem se druge članice moraju očitovati«.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Poslodavci traže fleksibilnije zakone</p>
<p>SSSH i NHS tvrde da se i zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o radu 2003. godine išlo na ruku poslodavcima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač nedavno je najavio da će HUP zatražiti dodatnu fleksibilizaciju radnog zakonodavstva. Popijač nije rekao što pod tim HUP stvarno misli, no kako se moglo zaključiti poslodavci se bune protiv predugačkog bolovanja koje ide na teret poslodavaca (45 dana), korištenja bolovanja za vrijeme otkaznog roka, a žele i mogućnost lakšeg otpuštanja i zapošljavanja radnike. To bi, uz izmjenu Zakona o radu, podrazumijevalo i promjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju te unaprijeđenje propisa kojim je određen način prijave i odjave radnika.</p>
<p>Najveća sindikalna središnjica Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), kao i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever oštro su reagirali na Popijačevu najavu, jer tvrde da je zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o radu 2003. godine, učinjen je maksimum u fleksibilizaciji tog zakona i to upravo stoga što se išlo na ruku poslodavcima. Omogućeno im je da zapošljavaju radnika onoliko koliko su im stvarno potrebni, a olakšano je i otpuštanje većeg broja radnika, pod uvjetom da se izradi program zbrinjavanja, te da se osiguraju otpremnine koje su znatno niže nego prije.</p>
<p>Valja istaći, kaže voditeljica SSSH Sektora za industrijsku demokraciju Dušanka Marinković Drača da smo, kad je riječ o Zakonu o radu usklađeni s direktivama Europske unije, a SSSH će inzistirati na provedbi ostalih zahtjeva i preduvjeta Europskog vijeća.</p>
<p>Sa sindikatima se slaže i Viktor Gotovac s katedre Radnog prava zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji kaže da je Hrvatska već i prvom promjenom tog zakona početkom devedesetih godina prošloga stoljeća daleko odmakla od drugih tranzicijskih zemalja.</p>
<p>Ta je izmjena, naime, napravljena prema uzoru na njemački zakon, tako da je u startu dosta toga napravljeno u skladu sa zakonodavstvom zemalja kojima ćemo se pridružiti. »Nije problem u Zakonu o radu, nego u nezaživljavanju prakse poštivanja prava«, zaključio je Gotovac i time, zapravo, definirao osnovni problem koji i poslodavce i radnike drži u začaranom krugu.</p>
<p>Naime, dobar dio poslodavaca, pogotovo onih manjih, muku muče kako da naplate posao kojeg su napravili. Istodobno, osim plaća, moraju osigurati i velika davanja na plaću, PDV te osigurati daljnje poslovanje. Uz to, velika ih se većina ne snalazi na tržištu, ne poznaje dovoljno zakone niti upravljanje ljudskim resursima. Najkraće, radnika smatraju troškom koji bi trebao biti što jeftiniji. Tomu treba dodati i primjer trgovačkih lanaca koji namjerno krše zakon i na oko 40.000 radnika koji rade u robovskim uvjetima, stvaraju ogromnu dobit.</p>
<p>Opći trend zapošljavanja na određeno vrijeme (u zadnje dvije godine 86 posto novozaposlenih radi isključivo na određeno), pokazuje da poslodavci maksimalno koriste taj institut rada, te da ga zbog malog broja inspektora i procedure na sudu, primjerice zastara, maksimalno zlorabe. Ceh plaćaju radnici koji zbog toga ne mogu primjerice dići kredite, te država na koju pada teret isplate naknade za nezaposlene.</p>
<p>Kako zaposleniku dati otkaz?</p>
<p>Otvaranjem novih mogućnosti zapošljavanja (prema potrebi iznajmljivanje radnika preko agencija, skraćeno radno vrijeme, angažiranje preko ugovora o autorskom ili nekom drugom djelu, rad na određeno koji može trajati i do tri godine), stvorena je široka paleta mogućnosti za poslodavce. Problem eventualno može biti u velikim sustavima, uglavnom u državnom vlasništvu, gdje ima radnika koji računaju na stalno radno mjesto do odlaska u mirovinu. No, i tu su velike mogućnosti otpuštanja. Primjeri se mogu vidjeti po ministarstvima i u zdravstvu u kojima su pomoćni i uslužni poslovi (čistačice, restorani) povjereni privatnim tvrtkama u kojima više nitko ne jamči sigurnost radnog mjesta. </p>
<p>Poslodavac koji u razdoblju od 90 dana namjerava zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati najmanje 20 ugovora o radu, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika, s kojim se moraju složiti radničko vijeće i Zavod za zapošljavanje. U takvim slučajevima je potrebno osigurati otpremninu koja prema zakonu iznosi po trećinu plaće za svaku godinu staža. Oni bogatiji dosjetili su se kako da doskoče toj zakonskoj odredbi: ponudili su vrlo visoke otpremnine zbog kojih su se radnici sami odrekli radnih mjesta, pa su tako izgubili pravo na naknadu za nezaposlene. U slučajevima otkaza većem broju radnika, sve ovisi o umješnosti uprave i pravnika da otkaze provedu bez nekog velikog bunta. Pravnici su ključni i kod drugih vrsta otkaza (izvanrednih, poslovno uvjetovanih...), jer o formulaciji otkaza ovisi kako će poslodavac proći na sudu. Zaključno, zakon pruža brojne mogućnosti, a na poslodavcima je da izaberu opciju koja im najviše odgovara.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Priprema se ugovor o prodaji Energopetrola Ini i Molu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema riječima premijera Ahmeta Hadžipašića vlada Federacije BiH nastavit će pripremati ugovor s konzorcijem Ina-Mol o dokapitalizaciji Energopetrola, najveće naftne tvrtke u BiH.</p>
<p>Naime, rasprava i glasovanje zastupničkog doma parlamenta Federacije, koji se trebao očitovati o vladinu planu za dokapitalizaciju Energopetrola, još jednom nije donio ništa novo.</p>
<p>Naime, uopće se nije glasovalo o vladinu stajalištu nego o prijedlozima četiriju zastupničkih klubova koji su iznijeli potpuno različite prijedloge, pri čemu nijedan nije dobio potrebnu većinu. Dok su tri manje stranke bile protiv ili tražile dodatna pojašnjenja, SDA je podržao prodaju Energopetrola Molu i Ini. Jedino su od vlade zatražili mjere kojima će se spriječiti monopolističko ponašanje na naftnom tržištu. Najavljeno je i da će o Energopetrolu 29. studenoga raspravljati i drugi dom federalnog parlamenta.</p>
<p>No, federalna Vlada ne mora čekati odluku parlamenta jer je, prema tumačenju stručnjaka, ona nadležna za odluku o dokapitalizaciji Energopetrola.</p>
<p>Nakon što su sudovi već poništili neka navodna dugovanja Energopetrola, sada su se opet pojavile neslužbene informacije da su naknadno otkrivene dodatne neplaćene obveze od oko 10 milijuna eura.</p>
<p>No najvažnije je pitanje do kada će konačnu odluku čekati HVB Central Profit banka koja zbog duga od 19,6 milijuna konvertibilnih maraka (oko 10 milijuna eura) ima hipoteku na 25 benzinskih crpki Energopetrola i njihovu upravnu zgradu u Sarajevu. [ Ž.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Odašiljači i veze ulažu 100 milijuna kuna u WiMAX </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije dodijelilo je deset koncesija za nepokretnu telefonsku mrežu (tzv. WiMAX tehnologije) na području Zagreba te Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije, kazao je u srijedu predsjednik Vijeća agencije Gašper Gaćina.</p>
<p>Koncesije na području Zagreba dobile su tvrtke VIPnet te Odašiljači i veze. Na području Splitsko-dalmatinske županije Portus, austrijski WiMAX Telecomu, Odašiljači i veze te Optima telekom, a na području Primorsko-goranske županije Optima telekomu, WiMAX Telecom, Portus te Odašiljači i veze. </p>
<p>WiMAX tehnologija je alternativa fiksnoj telefoniji, uz povoljnije cijene. </p>
<p>Gaćina je napomenuo kako očekuju da će WiMAX pridonijeti povećanju korištenja širokopojasnog Interneta te daljnjoj liberalizaciji telekom tržišta. Tvrtke koje su koncesije platile po 135.000 kuna moraju početi raditi do rujna 2006. godine. </p>
<p>Predsjednik Uprave Odašiljača i veza Nikola Perčin najavio je ulaganje 100 milijuna kuna u razvoj WiMAX. [M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Industrijska proizvodnja porasla 7,1 posto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu ove godine bila veća za 7,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u prvih deset mjeseci ove godine porasla je za 5,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci za listopad pokazuju nastavak trenda rasta industrijske proizvodnje koji se bilježi od travnja, i to po većoj stopi od one zabilježene u rujnu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Važna uloga u stabilizaciji regije</p>
<p>Hrvatska i Srbija imaju zajedničku europsku budućnost i svaki napredak Hrvatske u tom pogledu u Srbiji će biti dočekan sa zadovoljstvom, kazao je Koštunica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Dolazak srbijanskog premijera Vojislava Koštunice u Zagreb dobar je korak naprijed u rješavanju otvorenih pitanja i spremnosti dviju država da pokažu kako dvije države mogu biti zalog mira u Europi. Hrvatska i Srbija imaju takvu odgovornost, ne samo prema svojim državama nego i prema širem prostoru«, rekao je hrvatski premijer Ivo Sanader nakon razgovora sa srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom u srijedu u Zagrebu.</p>
<p>»Suradnja Hrvatske i Srbije igrat će u ovom dijelu Europe iznimno važnu ulogu i zato nas veseli svaki napredak Srbije prema Europi«, naglasio je Sanader.</p>
<p>Premijer Koštunica izrazio je zadovoljstvo hrvatskim početkom pregovora s EU-om te potpisivanjem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju SCG-a. »Hrvatska i Srbija imaju zajedničku europsku budućnost i svaki napredak Hrvatske u tom pogledu u Srbiji bit će dočekan sa zadovoljstvom i shvaćen kao napredak cijele regije«, kazao je Koštunica.</p>
<p>»Želim čestitati premijeru Koštunici na činjenici da je EU započeo pregovore o stabilizaciji i pridruživanju sa SCG-om. To je snažan i velik korak Srbije i Crne Gore prema EU. Prije svega želim istaknuti i važnost posjeta Vojislava Koštunice Zagrebu, a prvi je što Hrvatska i Srbija moraju igrati ulogu u političkoj stabilizaciji ovog dijela Europe«.</p>
<p>Premijer je kazao da države žele riješiti i humanitarne probleme i otvorena pitanja, prije svega nestalih. »Svaka obitelj i čovjek ima pravo na istinu i tom se pitanju treba dati prioritet u odnosima«, kazao je Sanader koji je pozdravio činjenicu što je u izaslanstvu s Koštunicom i predsjednik vojvođanskog Hrvatskog nacionalnog vijeća Josip Pekanović.</p>
<p>Sanader je kazao da Hrvatska želi završiti i proces povratka do kraja 2006. Ključno načelo ostaje dobrovoljnost, a pitanje vlasništva je neupitno. Kada je riječ o povratku imovine, Hrvatska je to riješila, a ostalo je još nekoliko slučajeva koji su na sudu, rekao je premijer, napominjući da je nužan sastanak komisije za granice. »Očekujemo da će ubrzo i granično pitanje biti riješeno, prije nego što Hrvatska završi autocestu, a Koštunica je predložio da se i tom prilikom nađemo na granici«, istaknuo je Sanader uz naglasak da bi se tako i simbolično pokazalo da Hrvatska i Srbija nemaju problema s granicama.</p>
<p>»Unaprjeđenje odnosa Hrvatske i Srbije ključ je za prosperitet cijele regije«, rekao je Koštunica. Srbijanski premijer je kazao da je važno riješiti i humanitarna pitanja. I on smatra da treba riješiti pitanje nestalih. </p>
<p>Na novinarsko pitanje hoće li se ispričati za sve što se u ratu događalo, kako bi lakše bile otvorene teme za budućnost, Koštunica je kazao: »Bitno je riješiti svaki problem koji je rat ostavio. To se ne rješava riječima, nego se ti problemi konkretno rješavaju. Sanader i ja smo to činili javno, a nekad i konkretno bez javnosti.« </p>
<p>Srbijanski premijer susreo se i s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom, predstavnicima srpskog kulturnog društva Prosvjeta, a u srijedu poslijepodne primio ga je i predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Pet međudržavnih sporazuma</p>
<p>Hrvatska i Srbija potpisale su pet međudržavnih sporazuma i ugovora, poput Sporazuma o veterinarskoj suradnji, Ugovora o suradnji na području zaštite bilja, Sporazum o međunarodnom prijevozu SCG-a i Hrvatske, Protokol o obnovi željezničkog mosta Erdut-Bogojevo uz pomoć Norveške i Belgije te Memorandum o početku pregovora o znanstvenoj suradnji.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Napredak normalizacije </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i srbijanski premijer Vojislav Koštunica konstatirali su u srijedu da proces normalizacije dobro ide i da se sve više razgovara o gospodarskoj suradnji, što je korisno za obje države. Ustvrdili su da su najteža pitanja proizašla iz rata riješena ili su na najboljem putu da budu riješena. Koštunica, kojega je hrvatski predsjednik primio u srijedu kasno popodne, čestitao je Mesiću početak pregovora Hrvatske i EU-a kazavši da svaki uspjeh Hrvatske veseli i Srbiju. </p>
<p> Koštunicu je primio i predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks. Čestitao mu je na početku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između SCG i EU-a. U razgovoru je, nastavlja se u priopćenju, istaknuto da su odnosi između Hrvatske i Srbije ključni za sve bitne političke događaje u ovom području, a u tijesnoj vezi s time je odnos prema nacionalnim manjinama, srpskoj u Hrvatskoj, te hrvatskoj u Srbiji i Crnoj Gori. [J. K./ Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Obavijesti o dugu do početka prosinca</p>
<p>Ne slušajte one kojima nije stalo do vas nego do politikantstva, poručio je premijer Sanader umirovljenicima osvrćući se na kritike proračuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umirovljenici koji imaju pravo na povrat duga od države, njih 426.309, obavijest o visini duga te izjavu kojom se opredjeljuju o načinu isplate duga, na svoje bi adrese trebali dobiti do početka prosinca. Umirovljenički fond svojim će članovima naime obavijesti o visini duga kao i izjave o modelu povrata slati od 30. studenog do 4. prosinca ove godine, najavio je u srijedu na izvanrednoj sjednici potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Umirovljeničkog fonda Damir Polančec.</p>
<p>Vlada se naime u srijedu sastala da bi usvojila tekst Izjave kojom će se umirovljenici koji su stekli pravo na obeštećenje, izjasniti o načinu isplate duga. </p>
<p>Umirovljenicima je iz Banskih dvora još jednom poručeno da nema nikakva razloga za pesimizam niti sumnju u to da će dug biti vraćen u rokovima i na način kako je to obećano. </p>
<p>Umirovljenici, dakle, nakon što u idućih mjesec i pol prime obavijest o visini duga, trebaju odlučiti na koji način žele da im država vrati dug - polovicu u roku dvije godine, ili pak cijeli dug u roku šest godina s dvije godine počeka, te potpisanu i ispunjenu Izjavu u roku 30 dana dostaviti Društvu za upravljanje Umirovljeničkim fondom. </p>
<p>Ako se umirovljenik ne očituje u zadanom roku, podrazumijevat će se da su se odlučili za isplatu polovice duga u roku dvije godine, na četiri rate. Društvo bi tako već početkom siječnja trebalo znati kakva je točno situacija odnosno koliko se umirovljenika opredijelilo na brzi povrat duga. </p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker procjenjuje da će to biti više od 80 posto umirovljenika, s obzirom na to da se čak 85 posto ispitanika od njih 1500, koliko ih je obuhvatila anketa njegova ministarstva, izjasnilo da želi brzu isplatu duga u četiri rate tijekom dvije godine. </p>
<p>»To je dokaz da je Vlada učinila dobar potez kad je umirovljenicima ponudila ovu opciju«, konstatirao je Šuker i najavio da će više od 200.000 umirovljenika krajem lipnja ili početkom srpnja iduće godine dobiti prvu četvrtinu povrata duga. Ministar je ustvrdio i kako je predviđeni način povrata duga u skladu s mogućnostima države i realno ostvariv.</p>
<p>Osvrćući se na kritike koje je Vladin prijedlog proračuna ovih dana doživio u Saboru, Šuker je zaključio kako Vladu kritiziraju oni koji nisu imali hrabrosti vratiti dug umirovljenicima. </p>
<p>Premijer Ivo Sanader također se dotaknuo onih koji »tendenciozno raspravljaju o proračunu, a nije im stalo ni do proračuna ni do položaja umirovljenika nego samo do politikantstva«, pa je umirovljenicima poručio da takve - ne slušaju. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor konstatirala je pak da Vlada ispunjavanjem obećanja o povratu duga umirovljenicima zatvara bolno pitanje u društvu, a za to je trebalo snage, hrabrosti, odlučnosti i znanja. [Marija Pulić / Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Amandmani teški četiri milijarde kuna</p>
<p>Rekorder po broju amandmana je Klub HNS-a koji je pripremio 110 amandmana »teških« milijardu kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Drugog dana rasprave o državnom proračunu nastavljena je žustra polemika vladajućih i oporbe u kojoj se dokazivalo odnosno opovrgavalo da je proračun za 2006. razvojan i socijalan. </p>
<p>Brojne replike, koje često nisu imale veze s raspodjelom državnog novca, u jednom je trenutku presjekao predsjednik HDZ-ova kluba Luka Bebić, najavljujući da dio njihovih zastupnika odustaje od diskusija. </p>
<p>Objasnio je da to čine radi racionalnijega trošenja vremena, jer se u raspravi ionako čuju stalno iste stvari. Međutim, ni taj HDZ-ov »ustupak« nije mnogo pomogao, jer je na jednu diskusiju i dalje u prosjeku dolazilo deset replika, a jedina je novost da su više međusobno polemizirali oporbenjaci.</p>
<p>Prema najavama, oporba će, ali i neki iz vladajuće koalicije, predložiti više stotina amandmana na proračun. Iako rok za podnošenje istječe u četvrtak navečer, u srijedu se doznalo da je rekorder po broju amandmana Klub HNS-a. </p>
<p>Oni će Vladu zasuti sa 110 amandmana, a samo će ih Zlatko Koračević (zamijenio je u Saboru Radimira Čačića) podnijeti 51. Amandmani su im teški milijardu kuna, a traže preraspodjelu novca za kapitalna ulaganja jer Dragutin Lesar tvrdi da predviđenom raspodjelom Vlada »mazi samo neke krajeve Hrvatske«. HNS-ova Alenka Košiša Čičin Šain najavljuje da će od 30 svojih amandmana većinu »prepisati« od lani, kad joj nijedan nije prošao. </p>
<p>IDS planira 15 amandmana od 200 milijuna kuna za više projekata u Istri, od zvjezdarnice u Višnjanu do obnove rodne kuće Matije Vlačića Ilirika. </p>
<p>HSS najavljuje deset amandmana teških 500 milijuna kuna isključivo za poljoprivredu, što Božidar Pankretić objašnjava potrebom bolje pripremljenosti poljoprivrede za europsku tržišnu utakmicu.</p>
<p>Klub SDP-a još piše amandmane, kojih će najvjerojatnije biti i više od 100, a zasad se zna da će pedesetak podnijeti Mato Arlović, Mato Gavran i Ljubica Brdarić, i to u iznosu od milijardu kuna za razvoj infrastrukture u Slavoniji. Ivica Pančić će tražiti 500 milijuna kuna za navodnjavanje Slavonije, Zvonimir Mršić 300 milijuna kuna za infrastrukturu u koprivničkom kraju, a Marija Lugarić do 100 milijuna za školstvo.</p>
<p>SDSS traži 1,8 milijuna kuna za redovito funkcioniranje sedam općina u Lici i istočnoj Slavoniji, a Klub nacionalnih manjina dva milijuna kuna za udžbenike na manjinskim jezicima. </p>
<p>Zastupnik SBHS-a Vilim Herman predložit će da Vlada izdvoji još 120 milijuna kuna za projekte u Osijeku, poput agrobanke te bolnice i sveučilišta, dok će DC-ovac Frano Piplović za razvoj Slavonskog Broda namjerava tražiti oko 100 milijuna kuna. </p>
<p>Grubom računicom dakle, zastupnici od Vlade amandmanima traže gotovo četiri milijarde kuna! </p>
<p>Ivka BačićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ukinut Zakon o javnom okupljanju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ustavni sud ukinuo je u srijedu Zakon o javnom okupljanju kojim je prije četiri mjeseca bilo zabranjeno prosvjedovanje građana na Markovu trgu u Zagrebu, u blizini Hrvatskog sabora i Vlade. Zakon prestaje vrijediti 31. ožujka 2006. godine, do kada bi se Sabor trebao ponovo izjasniti o tome. Zakon o javnom okupljanju ukinut je jer je Ustavni sud zaključio da je riječ o organskom zakonu koji se mora donijeti većinom glasova svih zastupnika u Saboru. To nije poštovano jer je Zakon donesen sa 76 od 152 zastupnička glasa, umjesto potrebne većine od 77 glasova. Zakon su na Ustavnom sudu osporavala 34 saborska zastupnika, HHO, Školski sindikat »Preporod« i Nezavisni hrvatski sindikati s identičnim obrazloženjem da je riječ o organskom zakonu. Organskim zakonima razrađuju se temeljna ljudska prava među kojima je i pravo na javno okupljanje. Ustavni sud nije se upuštao u ocjenu ustavnosti sadržaja Zakona, nego ga je ukinuo zbog formalne neustavnosti. Protiv odluke je glasovala ustavna sutkinja Agata Račan, smatrajući da je ukidanje trebalo na snagu stupiti odmah. Sudac Milan Vuković bio je za to da se odgoda ukidanja produlji do kraja svibnja iduće godine. [Biljana Bašić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Prijevodi sudskih tumača skuplji 100 %</p>
<p>Redak prijevoda na hrvatski jezik ili s hrvatskog na strani jezik stoji pet kuna bruto, umjesto dosadašnje 2,5 kune</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prije nekoliko dana Ministarstvo pravosuđa donijelo je novi pravilnik o stalnim sudskim tumačima s nizom novosti u obavljanju te profesije. Katarina Čulina, predsjednica Društva sudskih tumača i prevoditelja, ističe da je Pravilnik korak naprijed u jačanju digniteta sudskih tumača i prevoditelja te kako je okvir za savjesno, odgovorno i stručno obavljanje tog posla. Pravilnik donosi i nove cijene usluga sudskih tumača, koje su poskupjele 100 posto. </p>
<p>Tako sada redak prijevoda na hrvatski ili s hrvatskog na strani jezik stoji pet kuna bruto, umjesto dosadašnje 2,5 kune. Znanstveni prijevodi na neki »egzotičniji« jezik kao što su arapski, kineski i japanski, naplaćuje se po retku 7,5 kuna. No, svaki započeti redak po kartici naplaćuje se kao normirana kartica od 30 redaka, odnosno 150 kuna ili 225 kuna ako je riječ o jezicima za koje ima manje prevoditelja. </p>
<p>Usmeni prijevod na sudu po svakom započetom satu na sudu stoji po novome 150 kuna. Tu treba dodati troškove PDV-a. Hitni prijevodi, pak, skuplji su 50 posto, a stalni sudski tumači imaju pravo i na troškove smještaja i dnevnica ako uslugu daju izvan svog prebivališta. </p>
<p>Inače, . U kaznenim postupcima ti troškovi plaćaju se iz državnog proračuna. Novost je da će stalni sudski tumači morati imati istaknutu ploču s imenom, prezimenom, oznakom jezika i adresom na kojoj se prevoditeljstvo obavlja.</p>
<p>Više reda uvodi se i u rad agencija koje se bave prevoditeljstvom. Ubuduće će tako sve agencije koje nude usluge sudskih tumača za određene jezike svoje tumače morati imati u stalnom radnom odnosu.</p>
<p>Svi stalni sudski tumači morat će voditi evidenciju o svom radu u knjizi pod nazivom »Dnevnik prijevoda i ovjera« koju će krajem godine morati nositi na ovjeru predsjedniku županijskog suda na čijem području rade. </p>
<p>Imenovanje stalnih sudskih tumača ovlast je predsjednika županijskih i trgovačkih sudova. Licenca za sudskog tumača obnavlja se svake četiri godine.</p>
<p>Sudski tumači ubuduće će morati prolaziti obuku prema programu strukovnih udruga stalnih sudskih tumača, uz odobrenje Ministarstva pravosuđa. </p>
<p>Pravilnik naznačava i mogućnost za sređivanje stanja za tumače koji su strani državljani, a žele se kod nas baviti tim poslom. Temeljni uvjet za stalnog sudskog tumača kod nas je poznavanje hrvatskog jezika. No, naši tumači zalažu se za to da strani državljani mogu u Hrvatskoj obavljati taj posao ako im je međunarodno priznatu diplomu o znanju jezika nostrificirala naša agencija za znanost i visoko obrazovanje. U perspektivi, to bi sve značilo da stranci u Hrvatskoj mogu biti imenovani stalnim sudskim tumačima na temelju reciprociteta, tako da primjerice Talijan može raditi kod nas pod istim uvjetima kao naš tumač u Italiji.</p>
<p>U Hrvatskoj ima oko 2000 stalnih sudskih tumača i prevoditelja za 41 strani jezik. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bura od 2OO km na sat nosila krovove i vozila </p>
<p>RIJEKA/ZADAR/SPLIT– Jaka, na udare i orkanska bura, koja je cijeli dan u srijedu na krčkom mostu dostizala brzinu od 200 kilometara na sat, na širem riječkom području prouzročila je probleme u prometu i materijalne štete. Bez krova je, podaci su riječkoga Centra za obavješćivanje, ostala Osnovna škola Dražice u općini Jelenje i željezničko skladište u riječkoj Ulici Milutina Barača. </p>
<p>Zbog uklanjanja limova koji su zakrčili područje oko skladišta lakše je ozlijeđen jedan vatrogasac kojemu je lim pao na glavu. Centar za obavješćivanje zaprimio je više od trideset dojava građana o kvarovima na niskonaponskoj mreži i okolici. Jadranska magistrala od Bakra do Senja od ranih jutarnjih sati bila je zatvorena za prvu i drugu skupinu vozila, a od Senja prema jugu za sva vozila. Promet krčkim mostom bio je onemogućen sve do 18 sati kada prelazak nije dopušten autobusima na kat, kamp-prikolicama i motociklima. Zabrana prometovanja odnosila se i na poluautocestu Kikovica - čvor Delnice, a obilazni pravac bila je stara cesta, tzv. Luizijana. Kasno poslijepodne tom dionicom poluautoceste kretanje je omogućeno samo osobnim automobilima.</p>
<p> Autocesta od Svetog Roka do Maslenice bila je zatvorena u srijedu od 3 sata, a olujna bura je na mahove dosezala brzinu i 180 kilometara na sat. Na državnoj cesti od Obrovca prema Maslenici kod Jasenica bura je prevrnula dva kamiona. Na Pagu, na području Povljane, zbog jake bure stanovnici nisu imali struje cijelu noć i dan. Silba, Premuda i Olib bili su odsječeni jer zbog jake bure katamaran nije mogao isploviti.</p>
<p> U srijedu oko 20 sati u Splitu je počeo padati snijeg koji je, kako kaže dežurni u Meteorološkom pomorskom centru Zoran Maretić, najvjerojatnije pao prije nego ikad do sada. Napadalo je 15 do 20 cm, a djeca su izišla na ulice i grudama gađala prolaznike. [Lj. M. P. /LJ. I. B. /Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051124].
|
